IVANKA BABIC SONJA GORJANC ANA SLIEPCEVIC WASTA SZmOVICZA

NACRTNA GEOMETRI]A
zadaci

Dr. sc. Ivanka Babic Dr. sc. Sonja Gorjanc Dr. sc. Ana Sliepcevic Dr. sc. Vlasta Szirovicza

NACRTNA GEOMETRIJA zadaci
1. izdanje

HDKGIKG, Zagreb, 2002.

Predgovor
Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kucinic Prof. dr. sc. Vlasta Scuric-Cudovan Dr. sc. Jelena Beban-Brkic Dr. sc. Zeljka Milin-Sipus Lektor: Ljiljana Varovic, dip!. prof. Graficko oblikovanje ovitka:

Sinisa Babic, dip!. inz.
Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 021361/3-2002, od 10. rujna 2002. CIP - Katalogozacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 514.18(075.8)(076) NACRTNA geometrija : zadaci / Ivanka Babic ... [et al.] - 1. izd. - Zagreb: Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutersku Bibliografija. ISBN 953-98814-1-21. 1. Babic, Ivanka I. Nacrtna geometrija - - Zbirka zadataka420902019 420902019 ISBN 953-98814-1-2 Izdavac: HDKGIKG - Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku Tisak: "O-tisak" d.o.o., Zagreb grafiku

Iako se u posljednjih desetak godina moze naci suvremena literatura iz podrucja nacrtne geometrije, svaki udzbenik koji donosi nesto novo dobro je dosao. U godini obiljeiavanja stote obljetnice rodenja najpoznatijeg i najproduktivnijeg profesora nacrtne geometrije Vilka Nicea moramo priznati da je doslo vrijeme da neki sadrzaji dozive transformaciju, da se osuvremene i na novi nacin obrade, Prvi pozitivni pomak u tom smislu ucinile su autorice ovog udzbenika 1994. godine kada su za potrebe studenata Gradevinskog fakulteta nacinile originalan metodicki udzbenik "Konstruktivna geometrija" za vjezbe iz nacrtne i primijenjene geometrije s velikim brojem rijesenih primjera . Ovaj novi udzbenik sadrzajem u potpunosti prati program predmeta Nacrtna geometrija na graditeljskom odjelu Veleucilista, a gotovo u potpunosti programe Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta, Tekstilno-tehnoloskog fakulteta, Strojarskog fakulteta i jos nekih fakulteta i odjela Veleucilista, Oslanja se na udzbenik "Nacrtna geometrija" autorica K. HorvaticBaldasar i 1. Babic, a namijenjenje iskljucivo za vjezbe. Velik broj rijesenih primjera popracen je detaljnim prostornim i konstruktivnim objasnjenjima sto omogucava samoobrazovanje. Neki primjeri su obradeni u nekoliko koraka, s posebnim naglaskom na detalje koji studentima predstavljaju najvece poteskoce u svladavanju ponudenog gradiva. Udzbenik obraduje tri met ode projiciranja kroz osam poglavlja. Sadrzaj prvih pet poglavlja nalazi se kao temeljni dio nacrtne geometrije na svim tehnickim fakultetima u Hrvatskoj. U prvom se poglavlju detaljno obraduje teorija krivulja drugog stupnja. Drugo i trece poglavlje sadrzi zadatke prijeko potrebne za svladavanje Mongeove metode projiciranja, au cetvrtom su obradeni primjeri iz kose aksonometrije i kose projekcije. U petom je poglavlju aksonometrija primijenjena na rjesavanje presjeka stozastih i valjkastih ploha, a u sestom se upotrebom Mongeove metode rjesavaju krovne plohe. U sedmom poglavlju obradeni su jednostavni primjeri iz kotirane projekcije, a u osmom je poglavlju ova metoda primijenjena na geometrijsko rjesavanje situacija zemljanih radova. Na kraju svakog poglavlja dan je skup zadataka knjiga postaje neizostavan prirucnik za vjezbe. za programe cime ova

grafiku, 2002.

Autorice

ili brojea..6. B i C pravac a je okomit na ravninu P pravci a i b su usporedni krivuljama 8 11 12 14 14 15 .1. .. 1. i E kut sto ga tvore pravci a i b trokut ciji su vrhovi A.1. Uvod A. krivulja 2.7.. los cemo koristiti ove maternaticke E znakove: tocka T je element ravnine ~ presjek ravnina .2.. 1. C..2.5.3. B. . .6. malim grckim slovima: /3. a krivulja 2.. b) npr. element od presjek kut trokut okomito usporedno _l II npr. Konstrukcij a elipse prema definicij i Konstrukcija Konstrukcija hiperbole prema definiciji II b parabole prema definiciji . 1. stupnja ...... Elipsa kao afina slika kruznice. ravnini i pravcu .2. 18 1. 1. Opcenito 1. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica 23 .6. Klasifikacijakrivulja2. 1. a _lP npr. T E ~ npr.2. Neka preslikavanja Perspektivna u ravnini 5 7 Ravnine oznacavamo velikim grckim slovima: Perspektivnaafinost 0 u ravnini .3.6.3. Opcenito 0 projektivnom z. 1. {.6. B.1. '. . L(a.. A.1. I".. C. .7.2. stupnja Konstrukcije 1... Pravce obiljezavamo Kutove oznacavamo velikim latinskirn malim latinskim slovima: slovima: 0:. 104..6. D. b. w. Krivulje drugog stupnja 1. 3 4 projektivne kolineacija ravnine 1. 1 3 prostoru.. /\ M N t: A p u ~ 0 'if jota kapa lambda m! 111 P ~ p a T 'U T y 0 11 ksi omikron pl <D X VJ X w W D 1/J rho sigma tau ipsilon fi hi psi omega Sadrzaj Neke oznake Tocke obiljezavamo virna: 1. 1.6nE npr.ABC npr. Promjeri stupnja. .. h. Z.2. 1.. a E { ( 1] H e e alfa beta gama delta epsilon zeta eta theta K 1-\. 17 .Grcki alfabet A B 0: r E Z /3 . n L h. . ....

Presjeci 102 . Stranocrt .1. 2. Zadavanje tocke.7.. Zadaci za vjezbu Bihliografija iii 104 112 1. Aksonometrijske 4.2. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera 1. Rotacija 2. Zadaci za vjezbu 4. .7.2.1.teorijski zadaci 2. Mongeova metoda . Rijeseni primjeri 5.1.1. 2. Tijela U opcem 59 .1. 2. 4. .2.5. Tereni 8. .8.2. Zadaci za vjezbu 6. Zadaci za vjezbu Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju Predlosci za vezove . Polozajni zadaci .2. Zadaci za vjezbu 8. 2.2. 5.2.2. Kotirana projekcija 7. 2. 4.1.3. polozaju 28 30 32 36 39 42 45 50 50 51 53 54 55 55 120 122 130 135 136 136 147 153 156 164 181 3.6. Stranocrt Rotacija i antirotacija .6. Bokocrt .2. 2.7. .7. Rijeseni primjeri 7. Bokocrt 2.2.7. Rijeseni primjeri 4.1. Polozajno-metricki zadaci Polozajni zadaci Okomitost. .1.5.7. 24 26 Pitanja i zadaci za vjezbu .ii SADRZAJ Sadrzaj 5. Rijeseni primjeri 8.1.7. Zadaci za vjezbu 2. 2. 2.4. metode 80 81 90 90 97 .2.. Rijeseni primjeri 6. Zadaci za vjezbu 7. 61 76 3.2.3. ravnine 7. Okomitost 2. pravca.3. Polozajno-metricki zadaci 2. Rijeseni primjeri 3. Krovne plohe 6.7.4.

Ako su principi grupiranja osnovnih elemenata slozeniji..).·...B.. geometrijska tijela i plohe u prostoru. pramen ravnina [P] .·. pravce rnalim latinicnim slovima (c.). pravaca i ). Osnovni elementi i relacije se ne definiraju. C .'. c. geometrijski likovi i krivulje u ravnini. ~~~ z 1 . nastaju slozene geometrijske figure kao npr.~ .cine ga sve ravnine prostora incidentne s pravcem p.cine ga svi pravci u ravnini incidentni s tockom 3.. 0 njihovim svojstvima i medusobnim odnosima logicki zakljucujerno na temelju aksioma. Tocaka.Uvod Svaka se geometrijska teorija zasniva na osnovnim elementima i relacijama te na osnovnim cinjenicama koje ih povezuju (aksiorni ili postulati). pravac i ravnina.Cine ga sve tocke incidentne s pravcem p. Tocke cemo oznacavati velikim latinicnim sIovima CA. grade se jednostavne.. Osnovni elementi geometrije su tocka. a ravnine velikim grckim slovima CA. prostorne krivulje. a aksiomi se ne dokazuju. r. uz pomoc osnovnih relacija.~. To su npr. b.. B.. Od osnovnih elemenata.: niz tocaka (p) . a osnovna relacija koja ih veze je relacija incidencije ili pripadanja. ·I··. Grupiranjem osnovnih elemenata prostora nastaju geometrijske figure. pramen pravaca (3) .·· . Jednostavne geometrijske figure nastaju na temelju neposredne veze osnovnih elernenata i relacije incidencije. a zatim i slozene geometrijske figure ili tvorevine. ravnina ima beskonacno mnogo i oni ispunjavaju trodimenzionalni prostor.

a konstruktivna omogucuje da sve ono sto je zamisljeno u prostoru predocimo crtanjem u ravnini. i dr. One odreduju i razne geometrijske grane (npr. ravnini Za buduce inzenjere . To je trodimenzionalni euklidski prostor. svake se dvije ravnine sijeku u jednom pravcu osim paralelnih ravnina i svaki pravac probada ravninu u jednoj tocki ako nije s njom paralelan.osim paralelnih pravaca. To je geometrija afinog prostora. kroz tri tocke koje ne Ide na istom pravcu sarno jedna ravnina i s1. Sinteticka se metoda oslanja na zomu prostomu predodzbu. Krivulje drugog stupnja 1. U nasem poimanju osnovnih elemenata i relacija svaka se dva pravca neke ravnine sijeku u jednoj tocki . 1. U tom smislu uobicajeni prostor naseg zamisljanja "nadopunjujemo" beskonacno dalekim ili nepravim elementima nasljedeci nacin: 3 . (Jasno je da kroz dvije razlicite tocke prolazi sarno jedan pravac. Za buduceg je inzenjera vazno da svoje intuitivno poimanje prostora prosiri na opcenitiji . nacin na koji mjerimo udaljenosti izmedu tocaka ili kutove izmedu pravaca i sva ostala mjerenja koja se na tome temelje. posebice one graditeljskih struka. Mozemo reci da je nacrtna geometrija teorija projiciranja te da se bavi izucavanjern i primjenom metoda projiciranja.). konstruktivna geometrija. Opcenito i pravcu 0 projektivnom prostoru. jest projiciranje.2 Uvod Pri geometrijskim se istrazivanjima mogu koristiti razne metode. prostomom poimanju i vizualizaciji neposredne okoline. koji je bolji model za teoriju projiciranja.1.projektivni prostor. Osobno iskustvo i geometrijsko obrazovanje tijekom osnovne i srednje skole omogucilo je buducem inzenjeru da osnovnim elementima i aksiomatikom trodimenzionalnoga prostora vlada i intuitivno. a koji omogucuje posredovanje izmedu trodimenzionalnog i dvodimenzionalnog prostora. analiticka geometrija. diferencijalna geometrija. sinteticka geometrija. vazno je upoznati geometrijski model trodimenzionalnoga prostora koji je blizak neposrednom ljudskom iskustvu. Euklidska je metrika nasa svakodnevica. Osnovni postupak kojim se pri tome nacrtna geometrija sluzi. U nacrtnoj se geometriji koriste sinteticka i konstruktivna metoda.).

1.2. odnosno 0 fiksnoin pravcu te kolineacije. PresIikava Ii se nekom transformacijom ravnine niz tocaka u niz tocaka. svaka tocka ravnine je slika jedne i sarno jedne toeke iz te ravnine. ali tako da su im fiksne sarno dvije tocke (srediste S i sjeciste zrake i osi 0) dok su svi ostali parovi pridruzenih tocaka incidentni sa zrakom. Najjednostavnija tockovna tvorevina u ravninije pravac. realnom projektivnom ravninom jp'2 i realnim projektivnim pravcem jp'l. Ako se kolineacijom neka tocka preslikava na sebe. 1. Fiksni pravac 0 nazivamo osi. pa i paralelne ravnine. U takvorn se prostoru sijeku svake dvije. tada su sve njegove tocke fiksne. Oznacimo li na primjer eIemente i figure jednog skupa (tocke. 0 koja se preslikava jom u ravnini.2. tocku S sredistem ili centrom. Definicija 1 Kolineacija Drugim rijecima. a pravce koji prolaze tockorn S zrakama perspektivne koIineacije u ravnini (s1. onda ce s TI i T2 biti oznacen par pridruzenih tocaka.01 Slika 1. koja nam omogucuje uobicajna mjerenja i racunanja. preslikavanja u kojimaje osnovni element tocka. au nadopunjenoj se ravnini sijeku svaka dva pravca bez izuzetaka. Ako u takav prostor uvedemo euklidsku metriku. izgradili smo model euklidskoga prostora koji ce nam biti najpogodniji za ucenje nacrtne geometrije. toeaka.01). 1. jp'2. Ovako nadopunjeni prostor. Definicija 2 Kolineaciju vac 0.4 Krivulje drugog stupnja 1. Leze li tocke na istom pravcu kazemo da su kolinearne. linearnost Perspektivna kolineacija u ravnini u ravnini je transformacija ravnine koja cuva kotocaka. a incidencija tocke i pravcaje sacuvana. pravce. a elemente i figure pridruzenog skupa indeksom 2. Zrake perspektivne kolineacije presIikavaju se same u sebe.02 Kako svakom tockom Tl u ravnini prolazi tacna jedna zraka perspektivne kolineacije Zl = Z2. i tocno jedna fiksna tocka sarna u sebe. odnosno ni. koje preslikava tocke u tocke a pravce u pravce. Dokazi teorema koji ce u ovom poglavlju biti sarno navedeni mogu se naci u knjizi [7]. Bit ce to redovito bijektivna preslikavanja. sarno jednu tocku te ravnine. u ravnini u kojoj postoji tacna jedan fiksni pracije se sve tocke preslikavaju same u sebe. Ako su tri tocke pravca fiksne. ili se pravac preslikava na sebe. i obmuto. slijedi: . preslikavanja koja svakoj tocki ravnine jednoznacno pridruzuju neku drugu. odnosno s PI i P2 par pridruzenih pravaca u toj transformaciji. a svi beskonacno daleki pravci svih ravnina u prostoru leze u besko-nacno dalekoj ravnini koja "nadopunjuje" uobicajeni trodimenzionalni prostor. Neka preslikavanja projektivne ravnine 5 Kaze se da svaki pravac ima jednu beskonacno daleku ili nepravu tocku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci prostora. nazivamo perspektivnom kolineaci- S tJ. ravninu i pravac nazivamo realnim projektivnini prostorom jp3. tada se govori 0 fiksnoj tocki. pri cemu je sacuvana incidencija tocke i pravca. Neka preslikavanja projektivne ravnine Ovdje ce biti opisana neka tockovna preslikavanja u projektivnoj ravnini tj. (Tocka TI na pravcu PI preslikava se u tocku T2 koja mora lezati na slici P2 pravca PI). kolineacija u ravnini je bijektivno preslikavanje ravnine na sebe. krivuIje) indeksom 1. tj. ali su pridruzene tocke razlicite. Sve beskonacno daleke tocke svih pravaca jedne ravnine Ide na njenom beskonacno dalekom pravcu. transformaciju nazivamo kolineacijom ravnine. Takva presIikavanja u ravnini nazivamo transjormacijama ravnine.2. 1. Ji\S / / / /I\ I I \ \ / / I I \ \ \ 71=A2 rB1=B2 \C~=C2 Slika 1. a svaka se ravnina nadopunjuje jednim beskonacno dalekirn ili nepravim pravcem u kojemuje sijeku sve s njom paralelne ravnine prostora.1.

Posljedica.2. nazivamo perspektivnom afinosti u ravnini. Afino pridruteni pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti. A2)' Teorem 1 tvrdi da se uz zadane odredbene elemente (srediste. elemente perspektivne (S.02). vrijede sljedeca svojstva: sarno poseban Fl. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih zrokama perspektivne kolineacije (sl. tada se pridruzena tocka B2 konstruira kao sjeciste zrake perspektivne kolineacije polozene tockom Bl s pravcem koji je pridruzen spojnici AlBl (sl.6 Krivulje drugog stupnja 1.05 Slika l. 0. tada je i njemu pridruieni pravac paralelan s tom osi (zasto).02). Teorem 2 Afinost u ravnini jednoznacno je zadana s osi afinosti 0 i parom afino pridruienih tocaka Al. Ako je pravac paralelan S osi perspektivne kolineacije. A2) zadana bilo koja tocka Bl. slika figure Fl. Svojstvo La. Na slikama 1. E Pl (sl.2. par pridruzenih tocaka) svakoj ravninskoj figuri F. Iz definicije afinosti i teorema 1 slijedi: Ako je pored odredbenih elemenata (S. osi 0 te jednim parom pridruzenin tocaka Al. 1.06 prikazani su primjeri preslikavanja trokuta i paralelograma. Al. tj.a.03).0. tocaka leie na 1. . Parovi perspektivno kolinearno pridruienih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije 0 (sl. perspektivno kolineamog Svojstvo 2. Beskonacno Slika 1.04). os.04 daleka tocka zrake AlA2 srediste je afinosti.06 U daljnjem cemo tekstu odredbene 0. 1. odnosno konstruirati perspektivno kolineama figura F2. a srediite S u beskonacno dalekoj tocki ravnine.2. Neka preslikavanja projektivne ravnine 7 Svojstvo 1. uz uvjet S 1:. Svojstvo 2. 1. I obmuto. A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti. . za svaku figuru F2 moguce je jednoznacno konstruirati njezin original 1.05 i 1. Kako je perspektivna afinost (u daljnjem tekstu afinost) slucaj perspektivne kolineacije. moze jednoznacno pridruziti. Teorem I Perspektivna kolineacija ravnine jednoznacno je odredena sredistem S. Spojnice parova afino pridruienili tocaka (zrake afinosti) cine pramen paralelnih pravaca. 1. A2• Spojnica cavati pridruzenih tocaka AlA2 prolazi sredistem \ \ \ o o S.03 Slika 1. Al. kolineacije oznaSlika 1. Perspektivna afinost u ravnini Definicija 3 Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os 0 pravac u konacnosti. Slicno se i pravcu Pl konstruira pridruzeni pravac P2 pomocu po volji odabrane tocke B.

sto irna sljedece posljedice: Posljedica 1. To je slozena geornetrijska =. Definicija 6 Red algebarske ravninske krivulje jednakje broju n svih sjeciita te krivulje i bilo kojeg pravca njerlne ravnine. Afinoscu u ravnini preslikavaju se tocke u konacnosti u tocke u konacnosti.08 1. Sjecista pravca i krivulje mogu biti realna (s1. U ovorn poglavlju bavit cemo se iskljucivo ravninskim algebarskim krivuljarna. ako se zadana trojka kolinearnih tocaka AI.10 Slika 1. Djelisni je ornjer invarijanta afinosti. C2 E P2. Opcenitoo krivuJjama Krivuljuintuitivno mozemo shvatiti kao "deformirani pravac" iii "defermirani dio pravca" u ravnini ili u prostoru. Stoga je beskonacno daleki pravac ravnine nosilac parova afino pridruzenih tocaka. X2).09 np p T Slika 1. Definicija 7 Red realne algebarske ravninske krivulje jednak je stupnju njezine algebarske jednadrbe u pravokutnom Kartezijevom koordinatnom sustavu. Nairne. taj je pravac zajednicka zraka svih afinosti u ravnini. XI.07 i 1. a beskonacno daleke u beskonacno daleke tocke.09) iii imaginarna (s1. pravac nazivamo tangentom krivuIje u tocki T.3. C1 E PI afino preslika u trojku A2. IIi: - Na slikama 1. Moze se desiti da dva iIi vise reaInih sjecista padnu u istu tocku T. BI.8 Krivulje drugog stupnja 1. 1. AI. Zakoni koji definiraju krivulje vrlo su raznovrsni. Buduci da srediste lezi na beskonacno dalekorn pravcu ravnine. Definicija 5 Svaki skup od 001 tocaka ili pravaca II ravnini neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo ravninskom krivuljom. A2). a tocku T diralistem te tangente (s1. B2. 1. 1. tada vrijedi: d(AI' d(BI' CI) CI) d(A2' C2) d(B2' C2)" 'tvorevina koju ovdje definirarno na sljedece nacine: Definicija 4 Svaki skup od 001 tocaka ili ravnina u prostoru neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo prostornom krivuljom. y) zadovoljavaju algebarsku jednadzbu F(x. Posljedica 3. o Slika 1. Posljedica 2.07 Slika 1. Opcenito 0 krivuljarna 9 Odredbene elernente afinosti oznacavat cerno (0. To su skupovi tocaka cije pravokutne Kartezijeve koordinate (x.11).> Slika 1. Paralelni pravci afino se preslikavaju u paralelne pravce. Ako dva sjecista padnu zajedno. Razvrstavarno ih prerna redu i razredu.3. y) = O.11 .08 konstruirane su slike trokuta i paralelograrna u zadanoj afinosti (0. 1.10). Mogu pripadati podrucju bilo koje prirodne iii drustvene znanosti.

Teorem 3 Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i k". odnosno imaginarnost sjecista pravca i algebarske krivulje ovisi o tome da li su rjesenja sustava jednadzbi F(x.4. Tangente iz neke tocke na krivulju takoder mogu biti realne i razlicite (sl.l2). I ova sjecista mogu biti realna iii u parovima moze i vise njih pasti zajedno. y) = 0 jednadzba pravca) realna iii u parovima konjugirano kompleksna. Ako je realno rjesenje sustava dvostruko. Svaka kricinica sijece svaku krivulju k" n-toga reda svoje ravnine u 2n tocaka.4.14 Opcenito je neka krivulja n-toga reda i m-toga razreda. imaginame (sl. Ako dva realna sjecista kruznice s krivuljom padnu zajedno. l. Ako je tocka krivulje regularna (krivulja u toj tocki ima jedinstvenu tangentu). Na primjer. Klasifikacija krivulja 2. stupnja 11 Realnost. 1. Kao i svaki drugi realni pravac ravnine on krivulju moze sjeci real no iii imaginamo. y) = 0 (gdje je F(x.lOa). Slika 1. Zakrivljenost krivulje k" poprima u njezinim tjemenim tockama ekstremne vrijednosti. L(x. Ako je za neku krivulju m = n. tada postoji beskonacno mnogo dirnih kruznica krivulje u toj tocki. kruznicu nazivamo oskulacijskom kruinicom iii kruinicom zakrivljenosti krivulje k" u tocki T (sl.14). l. a tocku T tjemenom krivulje (sl. y) = 0 jednadzba krivulje. U analiticku definiciju razreda ravninske algebarske krivulje necemo ovdje ulaziti jer ona podrazumijeva uvodenje Kartezijevih pravcastih koordinata. a Beskonacno daleki pravac kojim smo nadopunili ravninu realni je pravac. a moze biti i njezina tangenta. kaze se da ona ima stupanj m odnosno n. a L(x.12 Slika 1. sijeku se u m . a mogu se i podudarati (sl. tada je pravac tangenta krivulje. Klasifikacija krivulja 2. stupnja (stosca). n tocaka. Padnu Ii tri sjecista dime kruznice s krivuljom k" u istu tocku T. 1. 1. Posljedica. Krivulje drugoga stupnja klasificiramo upravo prema realnosti iii imaginamosti njihovih beskonacno dalekih tocaka: Konike koje beskonacno daleki pravac ravnine sijece u dvije realne razlicite tocke nazivamo hiperbolama.10 Krivulje drugog stupnja 1.13).cemu je m # n. Sve one imaju zajednicku tangentu u tocki krivulje i cine pramen dirnih kruznica. konjugirano imaginama. govorimo 0 dirnoj iii tangencijalnoj kruznici krivulje k" Ll toj tocki (sl.09a Slika 1. Definicija 8 Razred algebarske ravninske krivulje jednak je broju m tangenata koje je moguce poloiiti na tu krivulju iz neke tocke njezine ravnine. Te krivulje nazivamo i konikama iii cunjosjecnicama jer nastaju kao ravninski presjeci konusa iii cunja 1.09a). konike koje neizmjemo daleki pravac sijece . sve krivulje drugog reda ujedno su i drugograzreda pa govorimo 0 krivuljama drugog stupnja. y) = 0.13 Slika 1. Zakrivljenost krivulje u tocki T jednaka je reciprocnoj vrijednosti radijusa oskulacijske kruznice u toj tocki. od kojih je jedna m-toga a druga n-toga reda.lOa Slika LIla Slika 1. Tada oskulacijsku kruznicu nazivamo hiperoskulacijskom kruinicom krivulje k" u tocki T. Moze se dogoditi da zajedno s tri sjecista krivulje k" i oskulacijske kruznice u istu tocku T padne i cetvrto sjeciste. pri . l. Ll l a) ako tocka lezi na krivulji.

Definicija 10 Dva su promjera konike konjugirana iii spregnuta od njih raspolovljuje tetive paralelne s drugim promjerom. Promjeri krivulja 2. a parabole u beskonacno dalekoj tocki na osi. Elipse i hiperbole imaju srediste u konacnosti. Slika 1. a svi oni prolaze jednom tockorn koju nazivamo sredistein te krivulje. Svaka konika ima neizmjerno mnogo promjera.15 Pored ovih nedegeniranih konika u skup konika ubrajaju se degenerirane konike: par ukrizenih pravaca. ako su tangente konike u krajnjim tockama jednog promjera paralelne s drugim promje- Posljedica.16 . paralelnih 1\ <. Definicija 9 Skup polovista svili medusobno lje 2. 1. okomita promjera kruinice konjugi- Definicija 12 Medusobno osima krivulje.5. stupnja 13 u paru konjugirano imaginarnih tocaka nazivamo elipsama (kruznica kao poseban slucaj).15).5. Dva pravca mogu pasti zajedno te cine dvostruki pravac. reda narivamo promjerom te krivulje. stupnja 1/ tetiva neke krivu- -: r-. Promjeri krivulja 2. \1 V U izucavanju konika bitni su pojmovi promjer i srediste konike. 7 Slika 1. dok klasu parabola cine krivulje kojima je beskonacno daleki pravac tangenta (sl. Svaka su dva medusobno rana. par usporednih pravaca i par konjugirano imaginamih pravaca s realnim sjecistem. 1.17 . Za tako definiran promjer kazerno da je spregnut iii konjugiran tom skupu paralelnih tetiva.12 Krivulje drugog stupnja 1. okomite konjugirane promjere konike narivamo 1. ako svaki 0' \1J J ( Slika 1. Iz ave definicije slijedi (primjenom granicnog prijelaza) svojstvo konjugiranih promjera koje se takoder maze uzeti za njihovu definiciju: Definicija 11 Dva su promjera konike konjugirana povucene rom.

Tl. D) = 2b = 7cm. Definicija 14 Hiperbola je skup tocaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantna. . B) = 2a = llcm.18 Na slici 1. udaljenosti pojedinih tocaka T hiperbole od zarista su radij-vektori Tl. 1. 1.18 dana je jos i konstrukcija hiperoskulacijskih kruznica. (osi) elipse elipse. Udaljenost zarista od sredista e1ipse nazivamo linearnim ekscentricitetom e elipse. T2). a beskonacno daleki pravac konjugiran je svakome od njih (sl. a konstantna apsolutna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je duljini realne osi hiperbole: ITI . Fiksne tocke Fl. Hiperbolu jedan promjer sijece realno dok je njemu konjugirani promjer sijece u paru konjugirano imaginarnih tocaka. a konstantan zbroj radij-vektora je duljina velike osi elipse: Tl Konstrukcija Slika 1. a iz trokuta 6FISC slijedi . F2 nazivamo zaristima ilifokusima hiperbole.17). 1. T2)' odnosno . Ako su zadani glavni promjeri U tocki T(TI = gem) konstruiranaje tangenta. e: a 2 .18 konstruirane su tocke elipse za Tl = 8cm i Tl = gcm. re I aCIJa k 0]3 povezuJe.2.T21 = 2a.6.b2 = e2 . stupnja Konstrukcija elipse prema definiciji Definicija 13 Elipsa je skup tocaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantan. 1. radij-vektora je T2 = 2a . Fiksne tocke FI. T2. zarista FI. + T2 = 2a. Konstrukcije krivulja 2. Iz slike je vidljiva konstrukcija sredista zakrivljenosti RT. T2.6. d(C. Konstrukcije krivulja 2. Tangentaje simetrala vanjskoga. n k2(F2. odnosno sredista zakrivljenosti RA. stupnja 15 Valja napomenuti da oba konjugirana promjera sijeku elipsu u realnim tockama. a normala unutarnjega kuta kojeg cine radij-vektori TI. T2 tocke T. F2 nazivamo zaristima ili fokusima elipse. Cetvorke tocaka elipse kl (FI' TI) konstruiramo kao sjecista kruznica k3(F2' TI) n k4(Fl. 1. F2 odredit cemo na ve1ikoj osi tako da iz tocke C (iIi D) nanesemo duljinu a vel ike po1uosi.14 Krivulje drugog stupnja 1.. normal a i srediste zakrivljenosti RT elipse. Rc u tjemenima elipse Ai C.6.1. ve 1· lcme a. Svi su promjeri parabole medusobno paralelni i paralelni su s osi.6. Tocke elipse konstruiramo Duljina drugog tako da zadajemo duljine radij-vektora Tl < 2a. Na slici 1. udaljenosti pojedinih tocaka T elipse od zarista su radij-vektori TI. b . d(A. v· Konstrukcija hiperhole prema definiciji .

6. stupnja 17 Drugu os hiperbole nazivarno sporednom ili imaginarnorn sjecista s hiperbolom konjugirano imaginarne tocke. Na svakoj sekanti hiperbole odsjecci izmedu njezinih sjecista s hiperbolom i asimptotom s jedne i s druge strane medusobno su Tocke hiperbole jednaki. 9 em. kojih se. beskonacno dalekim tockama nazivamo asimptotama. B) = 2(1 = 4ell1. d) = 14mm. Neka su zadani ravnalica d i zariste F tako da je d(F.19 konstruirane = 6. Duljine realne i irnaginarne poluosi te linearnog ekscentriciteta hiperbole povezuje relacija a2 + /} = e2. Konstrukcija parabole prema definiciji Definicija 16 Parabola je skup tocaka u ravnini koje su jednako udaljene od jednog fiksnog pravca i jedne fiksne tocke te ravnine.6. Ako se iz vrha ovog pravokutnika uzdigne okomica na asimptotu koja njime prolazi i s njom presijece realna os hiperbole. Konstrukcija hiperbole. Tocke parabole konstruiraju se tako da se zadaju njihove udaljenosti r od ravnaliee odnosno zarista. e Neb je zadana realna (glavna) linearni ekscentricitet d(A.3. Fiksni pravac d nazivamo ravnalicom iii direktrisoni parabole. F2). tocku F zaristem ili fokusom parabole. 7. r = 1.4. provjerava tocnost konstrukcije. Svojstvo hiperbole. 9 em. Na slici 1. dobije se srediste hiperoskulacijske kruznice za odgovarajuce tjeme hiperbole. r).19 Definicija 15 Tangente krivulje u njerinim. konstruiramo tako da zadamo duljine jednog radij-vektora 1'1 :2: d(A. !- \T f 1. F1) = 3em. a duljina drugog radij-vektora je 1'2 = 1'1 . Na istoj je slici konstruirana i tangenta hiperbole u njezinoj tocki T(1'l = 6em) kao simetrala kuta izmedu radij-vektora te tocke.19 konstruirano je srediste zakrivljenosti RA za tjeme A. koja ornogucuje konstrukciju imaginarne (sporedne) osi hiperboJe.6. Konstruiramo ih kao dijagonale pravokutnika sa stranicama 2a. e = d(S. . Na slici 1. Na slici 1. 8.4.1. 7. Cetvorke tocaka hiperbole konstruiraju se kao sjecista kruznica kl (Fl' 1'l)nk2 (F2' 1'2)' odnosno 1'1 Kako je hiperbola konika s dvije realne beskonacno daleke tocke. pri cemu mora biti r :2: 0.2. Parovi tocaka parabole su sjecista pravaca paralelnih s ravnalicom i od nje udal} enih za r i kruznica k (F.5 d(F.16 Krivulje drugog stupnja 1. 8. jer su njezina os hiperbole i 1.20 konstruirane su tocke parabole za Slika 1.19 konstruirane su dvije tetive hiperbole pornocu temelju gornjega svojstva. Konstrukcije krivulja 2.2a.3.5. d). 2b i sredistern u sredistu hiperbole. a fiksnu Konstrukcija para bole. ona ima dvije asimptote. na k3(F2' 1't} n k4(Fl' 1'2)· su tocke hiperbole za radij-vektore Na slici 1.

P2Q2 afino pridruzene elipse k2• Ova se cinjenica moze izreci u obliku sljedece (trece) definicije para konjugiranih promjera elipse: 1. F). T diraliste tangente t. Na slici 1. d r o o K IKAI = IALI Slika 1. hiperbole u hiperbole. a drugi prolazi zaristern F).20 Svojstvo parabole. a konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere pridruzene konike. dakle nje- Uzmemo li u obzir klasifikaciju krivulja 2. paralelni pravci u paralelne pravce. A) = d(A. a djelisni omjer ostaje sacuvan). Srediste zakrivljenosti RA u tjemenu A udaljeno je od tjemena za 2d(A. Pri toj konstrukciji treba uociti da se par okomitih promjera M1N1j_P1 Q1 kruznice k1 afino preslikava u par konjugiranih promjera M2N2. 1. mozemo zakljuciti: . tad a vrijedi: ' d(K. Tjeme parabole A poloviste je duzine FO gdje je 0 d n 0 (0 je os parabole). Elipsa kao afina slika kruznice 19 konstruirana tangenta parabole kao simetrala kuta izmedu radij-vektora (u svakoj tocki parabole jedan je radijvektor paralelan s njezinorn osi. stupnja prema vrsti njihovih sjecista s beskonacno dalekim pravcem i svojstva afinosti (beskonacno daleke tocke preslikavaju se u beskonacno daleke. Ako je A tjeme parabole.7. K sjeciste tangente i osi parabole.21 konstruirana je elipsa k2 kao afina slika kruznice k1. a parabole u parabole. Na istoj je slici u tocki Tir = 3cm) = Perspektivnom afinoscu elipse se preslikavaju u elipse (iIi kruznice). to eke u konacnosti u tocke u konacnosti. Nadalje.L). Definicija Naglasimo da se kao afina slika odredenoga para okomitih promjera kruznice mogu dobiti medusobno okomiti konjugirani promjeri elipse.18 KrivuJje drugog stupnja 1. promjer konike preslikava se u promjer pridruzene konike. Elipsa kao afina slika kruznice 17 Dva supromjera elipse konjugirana ako su pri afinom preslikavanju kruinice u elipsu nastali kao afina slika medusobno okomitih promjera te kruinice.7. a L noziste okomice spusteneiz T na os.

24 elipse e koja je zadana velikom i malom osi AB i CD. konjugiran promjeru A2B2. 1. bit AE: i CD (s1. TI.) pronaci onaj jedini par medusobno okomitih pravaca tockorn 5) koji ce se afino preslikati u medusobno okomite pravce kroz tocku 52' Konstrukcija koristi Talesov poucak na kruznici t polozenoj tockama 5) i 52 sa sredistem 0 na osi afinosti o. Pravac PI sijece kruznicu el u tockama K. Slijedi da su C. Pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica el. i Li. Kako se nekoj kruznici u ravnini moze na beskonacno mnogo nacina afino pridruziti beskonacno mnogo elipsi. odnosno D. Pri konstrukciji se koristi par pridruzenih tocaka Tl.25. 1. Uspostavimo afino pridruzenje izmedu elipse e i takve kruznice elipsom ima zajednicki promjer AB (odnosno CD). tada se os te afinosti mora podudarati s promjerom AB elipse jer su tocke A. pravcu pee biti afino pridruzen pravac PI koji se konstruira uz pomoc po volji odabrane tocke X E P (s1. Pridruzi li se zadanoj elipsi afino kruznica el kao na slici 1.23). Konstruirajte geometrijski tocno tangente elipse polozene zadanom tockom P E CD kao i njihova pripadna diralista. Konstruirajte geometrijski tocno presjecne toeke pravca P i Zadatak 2.22. CI.20 Krivulje drugog stupnja 1. Slika 1.25 Neka je zadana afinost (0. 1. moraju biti afina slika para okomitih promjera kruznice el. Promjer C2D2 elipse. koja s Ako postoji takvo afino pridruzenje koje povezuje elipsu e i kruznicu ej opisanu oko njezinog promjera AB. kao na slici 1.25 analogno je uspostavljeno afino pridruzenje izmedu zadane elipse i kruznice opisane oko male osi CD zadane elipse. Elipsa e je zadana velikom i mal om osi AB i CD. konstruira se kao afina slika onoga promjera CIDI kruznice kl koji je okomit na promjer AIBI. Na slici 1.24. Osi elipse. Slika 1. ce tocka . Dovoljno je (sl. Zadrzimo se ovdje sarno na afinom pridruzenju elipse i kruznice sa zajednickim promjerom.22 Slika 1. Elipsa e je zadana velikom i malom osi Zadatak 1. 1. kao konjugirani promjeri. moze se dokazati sljedece: ako je u ravnini zadana elipsa. B i 5 pridruzene same sebi. 1. Toj kruznici afino je pridruzena elipsa k2 koja sa zadanom kruznicom ima zajednicki promjer AIBI == A2B2. T2) i kruznica kl sa sredistem na osi 0 (s1. tada u toj ravnini sigumo postoji kruznica i takva afinost koja ju preslikava u zadanu elipsu.23 Slika 1. a afine su slike K i L ovih tocaka trazena sjecista pravca P i elipse e. 26).7. Elipsa kao afina slika kruznice 21 ej zine osi.25).24).24 i s1. 1. T2. 1. DI parovi afino pridruzenih tocaka cime je afinost i uspostavljena (sl.

30 afinosti. pa je pravac M N os afinosti koju trazimo. PQ dva konjugirana promjera elipse e (s1. koji kruznicu k. Slika 1. Tvrdimo da je moguce uspostaviti afinost u ravnini koja upravo ovu kruznicu preslikava u zadanu elipsu. npr. Pl.30). Iz definicije 17 konjugiranih promjera elipse slijedi da je promjeru PQ elipse afino pridruzen promjer PI QI .29 A~~1c_~{)B~.7. Tangentama II i kl polozenim iz Pl na kruznicu el bit ce pridruzene trazene tangente l i k elipse. u podrucju elipse. Na slici 1.27 Neka su M N. Ql parovi su afino pridruzenih tocaka pa je time odredena afinost izmedu elipse e i kruznice el. Analogn~. a zrake afinosti paralelne su s promjerom CD. opisimo kruznicu.).26 Slika 1. N == N.28). Q2 (s1.7. Diralista J{ i L ovih tangenata afino su pridruzena odgovarajucim diralistima na kruznici el. QI. tada je os afinosti pravac 01 incidentan s tim promjerom. .L MINI kruznice el. Slika 1. 1. tocke M == MI. kao i Q. CI71L1 PI 1./ Q.27. kao i srediste 3 == 31.29 na taj je nacin konstruirana tocka T kao afina slika po volji . 1.odabrane tocke TI Eel. Oko jednoga od njih.' /' K '\ Ove cinjenice ornogucuju konstrukciju elipse tocku po tocku iz afino pridruzene kruznice kao i jednostavno rjesavanje nekih konstruktivnih problema. 1. M N. Tooke P. Kako je M N zajednicki promjer elipse i kruznice. Moguce je analogno uspostaviti afino pridruzenje izmedu zadane elipse e i kruznice el promjera PQ == H QI (s1.22 Krivulje drugog stupnja 1. pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica k2 s promjerom CD. sijece u tockama TI. jednom i drugom afinoscu pridruzen isti pravac PI == P2. pridruzene su same sebi. Elipsa kao afina slika kruznice 23 P == PI pridruzena sarna sebi jer se nalazi na osi afinosti (s1. xt. Q2 E P2 pridruzena je tocka Q E P elipse kao sjeciste zraka dviju Slika 1. Ako se elipsi afino pridruzi kruznica kl s promjerom AB. a tockama Ql E Pl. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD. Tockama Tl E Pi> T2 E P2 u obje je afinosti pridruzena tocka T E P elipse .1. 1. a kruznicu k2 u tockama T2. tada je CD == 02 os te afinosti dok su zrake paralelne s promjerom AB. koji prolazi kroz 3. 1. Moze se dokazati da je nekom pravcu P .28 Slika 1. 29).

120°. P) = 6. 135°) pa se konstruiraju tockc elipse koje su afino pridruzene sjecistirna tih pravaca s kruznicarna kl i }.27). 1. osi elipse prolazit ce sjecistirna K i L ove kruznice sa zrakorn afinosti.2. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera Na slici 1. na slici su konstruirane tangente u. B) = llem i cl(C. 1.2.33 dana je jos jedna mogucnost odredivanja osi elipse iz njezinih konjugiranih prornjera.33 Slika 1.5 em.. 1 p=p o 2 / / I I D~ A Slika 1. Odredi Ii se zraka afinosti kao na sliei 1. Pomocu Talesove kruznice t polozene tockama SiS sa 'X I sredistem na osi afinosti (kao na slici 1. Elipsa kao afina slika kruznice 25 Zadane su osi elipse cl(A. . cl(S.32 odredene su pornocu Rytzove konstrukcije osi AB i G D elipse koja je zadana svojim parorn konjugiranih prornjera M N i PQ. (kao na sliei 1. Dokaz tocnosti ove konstrukeije nije elementaran.28 i opise kruznica kroz S sa sredistern u polovistu duzine P PI.31. 1. a os afinosti 0 je zajednicka tangenta u tocki Q.2' Koristeci afinu srodnost elipse i kruznice }. D) = 7em. Duljina je velike poluosi a = ILP1 = IK PI. 60°. Ova konstrukcija koristi perspektivnu afinost izmedu zadane elipse e i one kruznice el kojoj je promjer MINI paralelan i jednak promjeru M N zadane elipse.31 Na slici 1. 1.22) odredeni su oni okomiti promjeri AIBI i GIDI kruznice el koji se preslikavaju u osi AB i CD zadane elipse.7.7. v polozene tockorn P E CD. Koncentricne kruznice kl i k2 presijeku se praveima koji prolaze sredistern zadane elipse (na prograrnu ertati pravce koji s velikorn osi zatvaraju kutove od 45°. a male b = ILPI = If( F\ I.32 Slika 1.24 Iz toga slijedi konstrukeija Krivulje drugog stupnja elipse na sl..

6. Pitanja i zadaci za vjezbu l. kvadrata OM)N) pravilnog peterokuta A2B2C2D2E2 ako je zadano: a) A2 izmedu S i 0. Zadanaje perspektivna afinost (0. A) = l. A2) i kruznica k sa sredistem S ~ 0. A2). Zadanaje perspektivna kolineacija (0. a2 i b). A).A2: a) na istoj strani osi. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki paraboIe i srediste hiperoskulacijske kruznice. Q) = 8. A2 nalazi a) na razlicitim stranama osi 0. .AI. 1l.A)B) C). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki elipse i sredista hiperoskulacijskih kruznica. 5. Zadana je perspektivna afinost (0. b) A2 izmedu i A). 13. b) na istoj strani osi 0. Zadana je perspektivna afinost (0. 1. 7. A). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku trokuta . Zadana je elipsa velikom i malom osi. N) = 10. bz. Zadana su dva para perspektivno ko1inearno priduzenih pravaca p). Konstruirajte elipsu po definiciji ako je zadana duijina male osi 2b = 6 i linearni ekscentricitet e = 3.26 KrivuJje drugog stupnja 1. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse ako su A1. A2) tako da se par pridruzenih tocaka AI. A).r. S. 8. Konstruirajte afinu sliku kvadrata ako: a) svi njegovi vrhovi Ide s iste strane osi. Afino joj pridruzite ° 3. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi i tangentu elipse u toj tocki. Konstruirajte osi elipse kojaje zadana parom konjugiranih promjera: d(M. Konstruirajte asimptote i tangentu u opcoj tocki hiperbole. A). 16. 15. T2 nalazi: a) na razlicitirn stranama osi 0. PQ) = 75°(105°)). Pridruzite joj afino kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi veliku (malu) os elipse. T). Konstruirajte parabolu po definiciji ako su zadani fokus F i tjeme A tako daje d(F. d(P. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku tih pravaca. q2 te par pridruzenih tocaka Q) E q). Odredite os afinosti i par afino pridruzenih tocaka. P2 i q). T2). A2) i kruznica k sa sredistern S ~ 0.8. Konstruirajte afinu sliku pravca PI ako je zadana perspektivna afinost (0. Pitanja i zadaci za vjezbu 27 1. Konstruirajte hiperbolu po definiciji ako su zadane duljine realne osi 2a = 5 i imaginarne osi Zb = 6. 14. Zadana su dva para afino pridruzenih pravaca aI. 10. Konstruirajte osi elipse koja je afino pridruzena kruznici. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi te tangentu elipse u toj tocki. S. Q2 E q2· Odredite os i srediste perspektivne kolineacije. Sto se dogada kad je zraka afinosti okomita na os? 12. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku kvadrata DA)B)CID) ako se par pridruzenih tocaka T). 2. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse. Zadana je perspektivna ko1ineacija (0. kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi manji (veci) promjer elipse. A). Sto je asirnptota hiperbo1e? o. Nacrtaj jedan promjer parabole razlicit od osi parabole. 9. b) na istoj strani osi 0.8. S. Sto primjecujete? 4. A2) i paralelni pra~ci m) in). Zadana je perspektivna afinost (0. Zadana je elipsa parom konjugiranih promjera.A2) i kvadrat DBICID)EI. A). Zadana je perspektivna kolineacija (0. c) AIA2 . b) na razlicitirn stranama osi.6. [L(MN.L 0. A2) i kruznica sa sredistern S E 0. b)vrhovi kvadrata leze na razlicitim stranama osi.

relaciju okomitosti . rotacija). Pri rjesavanju zadataka u nacrtnoj geometriji koristimo: definicija i teorema) 0 2. okomitost.29 polozajnih zadataka razrnatrarno osnovne elemente (tocke. 1798. stranocrt. aksonometrija. Mongeovaje metoda teorijski obradena u svakom udzbeniku nacrtne geometrije i moze se reci daje temelj gotovo svim drugim metodama projiciranja koje se danas upotrebljavaju u inzenjerstvu. Ipak..). Na pocetku ovog poglavlja pretpostavljamo da je student na predavanjima i uz udzbenik savladao osnovne postupke Mongeove metode.) i diferencijalne geometrije (Application de l'analyse le geometrie.) a 28 . pravu velicinu kutova i likova. paralelnost . francuski maternaticar i fizicar. kotirana projekcija.sjecenje i spajanje. Stogaje za svaki zadatak prvo danaprethodna analiza u kojoj se isticu neke polozajno-rnetricke definicije i teoremi te svojstva projiciranja. Dobar dio sadrzaja u daljnjim poglavljima ove knjige moze se smatrati primjenom znanja stecenih u ovom poglavlju. Mctricki su zadaci vezani uz udaljenost tocaka. polozajni zadaci. ravnine) i njihov medusobni polozaj u realnom projektivnorn prostoru (incidencija . Kod 'Gaspar Monge (1746. Ponekad je to vrsta problema (polozajnc-metricki. komunikacija koja trazi dvosmjerno rjesavanje: prikaz trodimenzionalnih tvorevina u ravnini. Osnivac dviju novih grana geometrije: deskriptivne geometrije (Geometric descriptive. element. metrickih iii kombiniranih zadataka. Postoje dvije osnovne grupe prostornih zadataka: • logicko zakljucivanje (na temelju aksioma. pros- • poznavanje svojstava projiciranja. Razvrstali smo ih u pet skupina: poloiajno-metricki zadaci. poloiajni i metricki. ponekad vazna prostorna relacija (okomitost). Ortogonalnim projiciranjem na dvije medusobno okomite ravnine te povezivanjem tih dviju projekcija u ravnini crteza. Time je omogucena egzaktna graficka komunikacija inzenjera. tj. osnovna metoda. Naslovi pojedinih skupina primjera isticu ono sto je u njima zajednicko. razne kartografske projekcije . tornim polozajno-rnetrickim odnosima. Student koji se osposobi za rjesavanje takvih zadataka s lakocom ce savladavati sve daljnje sadrzaje nacrtne geometrije. fotogrametrija.sjecenje u beskonacnosti). stranocrt i rotacija. ali ijednoznacnu rekonstrukciju prostornih tvorevina na temelju njihovih ravninskih projekcija. ta je metoda ornogucila da se prostorni problemi i zadaci rjesavaju konstruktivnim putem u ravnini. Kojoj cemo od tih metoda u odredenom trenutku dati prednost ovisi prvenstveno 0 tome za sto cemo projekciju upotrebljavati.-1818.. Redoslijed primjera uskladen je s redoslijedom izlaganja na predavanjima i u udzbenicima. perspektiva. Temelji se na koordinatnom razmisljanju 0 prostoru i egzaktnom geometrijskom crtezu. kako se odredeni prostorni figura iii odnos prikazuje i vidi u projekciji i • konstruktivni postupak u ravnini. cija je pojava i dovela do zasnivanja nacrtne geometrije kao egzaktne znanstvene discipline.. jest Mongeova metoda. bokocrt..teorijski zadaci Kod prikazivanja elemenata i figura trodimenzionalnoga prostora u dvodimenzionalnom (ravnini) sluzimo se raznirn metodama projiciranja (Mongeova' metoda. polozajni). pravce. a ponekad konstruktivni postupak (bokocrt. Na kraju poglavlja nalaze se zadaci za samostalan rad. Ovdje smo odabrali osamnaest polozajnih. 1805. Mongeova metoda . ). daje usvojio osnovne prostorne (polozajne i rnetricke) teoreme i definicije te da sada pocinje rjesavati slozenije teorijske zadatke. a nakon toga slijedi konstruktivno rjesenje s detaljnim opisom.

tlocrt mu je paralelan s osi IX2. • Opcenito je duzina dulja oelsvoje ortogonalne projekcije. projicirat ce se u pravoj velicini. a drugo na drugom tragu te ravnine. Slika 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Priklonica prve sku pine neke ravnine je onaj pravac u toj ravnini koji je okomit na njezin prvi trag.teorijski zadaci 2. Konstruirajte projekcije prvog i drugog probodista pravca pte odredite njegOYdrugi prikloni kut. to je kut sto ga pravac zatvara sa svojim nacrtom. • Konstruirano je jedno od dva moguca rjesenja. 0. Drugi trag ravnine prolazi drugim probodistem pravca p. p'2 p" ~ 1. • Ako je pravac paralelan s ravninorn II2. 0).02 ~ p' sarno jednu. Polozajno-metricki zadaci 31 2. prvo mu je probodiste na prvom. PRETHODNA ANALIZA PRIMJER 2.1. po volji odabranu tocku pravca p. m" I p. 2. 6. 3. Odreelite projekcije one tocke T E P koja je od tocke Q udaljena za cl = 4. 4)] priklonica je prve skupine jedne ravnine P. . • Buduci da pravac tti lezi u ravnini P.30 Mongeova metoda . njegovo se prvo probodiste MI nalazi na prvom tragu TI te ravnine. Q(3. I . pomocu dobivene tocke TO konstruirane projekcije T' i Til. PRETHODNA ANALIZA • Prvim i e1rugim probodistem nekog pravca zovemo one tocke u kojima pravac probaela ravnine projekcija III i II2· • Drugim priklonim kutom pravca zovemo kut koji on zatvara s ravninom II2.5.0l. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Svakoj tocki iz ravnine III tlocrt pada u samu tu tocku. Odredite projekcije onoga pravca m u toj ravnini koji je paralelan s ravninom II2 i od nje udaljen za cl = 4. ----"~__L_---'r. • Ako je pravac u ravnini.01 • Nacrt mil pravca tti paralelan je s drugim tragom T2 ravnine P i prolazi tockom M~/. d rn' p~':) )"/Mj---.5)]. Uelaljenost tlocrta toga pravca oel osi lX2 jednaka je udaljenosti pravca od ravnine II2. . Zadani pravac p == PI P [PI (-2. • Na prevaljeni je pravac po od tocke QO nanesena duzina duljine 4 pa su -. Slika 2.1.. Sarno u slucaju kaela je duzina paralelna s ravninom projekcije. ima tlocrt na tlocrtu. Slijedi: _pI PI = IE • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistern PI pravca p i okomit je na pl. kao tocka toga pravca. a nacrt na nacrtu pravca p. • Tlocrt m' pravca tti paralelanje s osi IX2 i udaljen od nje za cl = 4. a nacrt na os IX2· Prvo probodiste pravca. PRIMJER Polnzajno-metricki zadaci 2. P(l. Pravac p zadanje svojim tockama Pi Q: p == PQ[P( -2. U tu svrhu prevaljena je tocka Q. potrebno je pravac prevaliti u ravninu II2. Pri tom prevaljivanju toeka P2 miruje pa je dovoljno prevaliti . • Da bismo odredili drugi prikloni kut pravca. 2.02. oelnosno. 2).

4.03. a jedan sutraznica druge skupine trazene ravnine. 2. • Od svih pravaca tockom T. koji sijeku a.4)].5. 2. Odredite tragove iL.teorijski zadaci 2.2. 2. D( -5. PRIMJER Polozajni zadaci 33 2. prvo mu je probodiste na prvom. i d2 ravnine 6 koja sadrzi pravac a i paralelna je s pravcern c. G. Tocke T' iX' E a' odreduju tlocrt s'. Nacrt s" paralelan je s osi lX2 i sijece s" u tocki XII. 3) i pravac a == A1A2[Al (-4. A2(3. 3).0). PRETHODNA ANALIZA • Ravnina je odredena sa svoja dva ukrstena ili paralelna pravca. A'~j/ Slika 2. PRIMJER Polozajni zadaci 2. • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistem pravca a i paralelan je sa s'. prvo mu je probodiste na prvom. a spojnica drugih probcdista ovih pravaca je drugi trag ravnine 6. 0. Odredite tragove ravnine E koja sadrzi tocku T i pravac a. Tockom T moguce je poloziti beskonacno mnogo pravaca koji sijeku a. Spojnica prvih probodista pravaca a i b je prvi trag. a drugo na drugom tragu ravnine. • Ako pravac lezi u ravnini.32 Mongeova metoda . • Dva ukrstena pravca a i b odreduju trazenu ravninu. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Od beskonacno mnogo pravaca koji sijeku zadani pravac a i prolaze tockom T izaberimo pravac s paralelan s ravninom Ill. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravci a == IhX[Al (-1.04. • Bilo kojom tockom pravca a polozimo pravac paralelan s pravcem c. 2.2. Zadani su tocka T( -1. 7. sarno je jedan sutraznica prve. 4)]. • Ako pravac lezi u ravnini. 0).5)] i c == CD[C( -7.04 . 2. Drugijoj trag prolazi drugim probodistima pravaca a is. a drugo na drugom tragu ravnine. 3. X( 4. • Pravac s je sutraznica prve skupine trazene ravnine. Na slici je kroz tocku X polozen pornocni pravac b paralelan s pravcem c. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ravnina je paralelna s nekim pravcem ako sadrzi barern jedan pravac koji je s njim paralelan.03 Slika 2. • Pravac lez] u ravnini ako su mu barem dvije tocke u toj ravnini.5.

Konstruirajte projekeije probodista pravea a s trokutom bez upotrebe tragova ravnine trokuta. 6. 3.. ~----::. Konstruirajte projekeije probodista N ravnine P s praveem p._p. PRETHODNA ANALIZA • Pravac i ravnina imaju uvijek jednu zajednicku tocku. d2) koja je okomita na IT). 6. • Od beskonacno mnogo ravnina koje je moguce postaviti praveem p. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravae a == AB[A( -1. a u istom ce se praveu nalaziti i tloert presjecnice zadane i pomocne ravnine (vidi prethodni primjer). /( A" I I I N' . I Slika 2. P2( -3. 5)]. Dakle. Zadani su ravnina P(2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • S tri nekolinearne tocke K. koju zovemo njihovim probodistem.. pornocne ravnine podudara se s tloertom p' pravca p dok je drugi trag d2 okomit na os lX2. 3.. q' = dl = a'.. 0). PRIMJER 2. njen ce se prvi trag podudarati s tloertom zadanoga pravca. • Pravae koji lezi u ravnini trokuta sijece stranice tog trokuta sto omogucuje odredivanje naerta presjecnice spomenutih ravnina. 2. -2) i pravae p == P1 P2 [PI (5. =... I I ~a'=dl=q' IB' Slika 2.. = a'. I Q~I p=' d .. polozimo onu ravninu 6. 6)] i trokut 6K LM [J« -1..05 • Tlocrt q' presjecnice pomocne ravnine 6.~ I p" I • Izaberimo prvu projicirajucu ravninu 6. • Buduci da pripada ravnini. 0). njegovo je probodiste s tom ravninorn u beskonacnosti.34 Mongeova metoda . 7.. <. M jednoznacno je zadana ravnina.(dl. • Prvi trag d. B(5. • Projekcije presjecnice q = P n 6.-i -'---}{__ __ KONSTRUKTIVNO RJESENJE ::~ I I I I I I ----"'.. dakako. Njezino probodiste s bilo kojim pravcem konstruira se i sada pornocu prve ili druge projicirajuce ravnine polozene zadanim praveem.. 0..06 . Ako je pravae paralelan s ravninorn. konstruirane su na temelju cinjenice da se prvo i drugo probodiste presjecnice dviju ravnina nalazi u sjecistu prvih.. To je prva projieirajuca ravnina pravca p. Tada je d.06. 2. Polozajni zadaci 35 PRIMJER 2.3).. odnosno drugih tragova tih ravnina. trazeno probodiste mora lezati na nekorn pravcu te ravnine. 1. odredimo nacrt presjecnice q. • Tloert q' presjecnice pomocne i zadane ravnine podudara se s tloertom pravea a. L. Taj je pravae presjecnica zadane ravnine s nekom po volji odabranom ravninom polozenom praveem p. • Uzme li se prva projicirajuca ravnina. 7.. • Pomocu toeaka 1 i 2. I 1= q I. 3)].. pravea a. • Umjesto prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p moguce je. • U sjecistu q" n a" nalazi se nacrt P" trazenoga probodista pravca s trokutom. koristiti drugu projicirajucu ravninu ili bilo koju drugu ravninu pravcemp. ukoliko pravae ne lezi u ravnini.2... M(8.teorijski zadaci 2. i zadane ravnine P podudara se s tlocrtom pravca p.. L(2.05. u kojima pravae q sijece stranice trokuta. 7). q' = p' = d-: Nacrt q" = Q~Q~ presjecnice q sijece ' nacrt p" pravca p u nacrtu N" trazenog probodista.

tj. sutraznica 51 prolazi pr5 i okomit je • Probodiste P ravnine ~ s pravcem a odredeno je kao u primjeru 2. PRIMJER 2. a KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Po volji odabranom tockom X pravca p polozimo pravac q koji je okomit na ravninu P. Pravi se kut projicira u pravoj velicini samo u slucaju kada mu je barem jedan krak paralelan s ravninom slike. a krajnjajoj je tocka noziste okomice spustene iz te to eke na zadani pravac. a drugi trag spojnica drugih probodista pravaca pi q. a okomitaje na ravninu P.07b • Konstruirani su tragovi 51i koja sadrzi tocku T. a ravnina P svojim tragovima (Tj.teorijski zadaci 2. na prvom. 52 ravnine ~ je na pravac 5. a njezina je duljina odredena prevaljivanjem tzv.L T2.08a • Pod udaljenoscu tocke od pravca podrazumijevamo duljinu duzine kojoj je pocetak u zadanoj tocki. Tocka T i pravac a zadani su svojim projekcijama (s1. Prvi je trag te ravnine spojnica prvih. • Ako je pravac okomit na ravninu.07.L Tj. Prvi trag vim probodistem SI sutraznice na a'. diferencijskog trokuta u ravninu koja sadrzi tocku P i paralelnaje s ravninom ITl. e2 ravnine E koja sadrzi pravac p. okomiti pravci ne moraju imati okomite projekcije. q' . nacrt na drugi trag te ravnine.08.08b . Tockom T polozen je pravac 2. PRETHODNA ANALIZA 'T' a' Slika 2. 2. • Uocite da medusobno okomite ravnine nemaju okomite tragove! Slika 2. tada mu je tlocrt okomit na prvi.07a PRETHODNA ANALIZA • Ravninaje okomita na drugu ravninu ako sadrzi baremjedan mit na tu ravninu. • Ako je neka ravnina okomita na pravac. • Pravac lezi u ravnini ako mu je prvo probodiste drugom tragu ravnine. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Slika 2. skupine ravnine E.36 Mongeova metoda .3. SIika 2.07a). • Ukrsteni pravci p i q odreduju trazenu ravninu. Odredite udaljenost tocke T od pravca a. Okomitost r.p").08a).05 s tim da je pravcem postavljena druga projicirajuca ravnina.3. • Ako je pravac okomit na ravninu. a okomita a.2. T2) (s1. q" . PRIMJER 2. pravac oko• Pri ortogonalnom se projiciranju okomitost pravaca ne cuva. a drugo na onda mu je tIocrt okomit na prvi. Okomitost T" 37 a" 2. dokje 52 okomit na a".2. Pravac p zadan je svojim projekcijama (p'. Konstruirajte tragove ej. svi pravci te ravnine okomiti su na taj pravac. • Trazena udaljenost mjeri se duzinom T P. a nacrt na drugi trag ravnine.

Bokocrt 39 2. z r3 B" y x y Slika 2.4. 'r : 2. pa ga odredujemo kao njihovu presjecnicu. svojim tragovima (s1. koja prolazi tockom T..pO).2. skupine zatvara sa svojim bokocrtom. Ravnina P zadana je drugim tragom T2 i projekcijama jedne svoje tocke T(T'. Slika 2. koja je polozena polovistern P duzine AB.4. • Trazeni je pravac q presjecnica ravnina 6. (s1. • Trazeni pravac mora lezati u simetralnoj ravnini duzine AB i u zadanoj ravnini 6. Duzina AB je zadana svojim projekcijama. Skup svih takvih tocaka cini ravninu koju nazivamo simetralnom ravninom duiine AB. • Pomocu drugog i treceg probodista ove priklonice odreden je njezin prevaljeni polozaj pO u ravnini II3.09b Slika 2. B" 5.lOa). i I.09. Pravac q ima prvo probodiste Q1 u sjecistu prvih. d. Til) (s1. • Pomocu sutraznice 3 druge skupine.09b). • Tockom T polozena je priklonica trece skupine ravnine P. cija je svaka tocka jednako udaljena od tocaka A i B. 2. PRIM]ER PRETHODNA ANALIZA . Bokocrt z .10a • Tocka lezi u ravnini ako je na nekom pravcu (npr.x.09c Napomena: Za odredivanje priklonog kuta mogli smo koristiti bilo koju priklonicu 3. skupine ravnine P. Konstruirajte prvi i treci trag te odredite treci prikloni kut te ravnine. odreden je prvi trag T1 zadane ravnine. • Treci prikloni kut ravnine je kut sto ga ravnina zatvara s ravninom II3 i jednak je kutu sto ga njezina priklonica 3.10.2. sutraznici) te ravnine. ..10b Slika 2. Konstruirajte projekcije onog pravca q u ravnini 6.09a • U prostoru postoji beskonacno mnogo tocaka koje imaju svojstvo da im je udaljenost od A i od B jednaka.2.2. a drugo u sjecistu drugih tragova ravnina 6. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Pomocu sutraznice prve skupine simetralne ravnine I.09c).09a). • Simetralna ravnina neke duzine je ravnina koja tu duzinu raspolovljuje i okomitaje na nju. PRIMJER PRETHODNA ANALIZA Til x T' Slika 2. a ravnina 6.. odredeni su tragovi 31 i 32 te ravnine (s1. Bokocrt t" ove priklonice okomitje na trag T3.teorijski zadaci 2.38 Mongeova metoda . i I. • Pomocu tocaka u kojima koordinatne osi y i z probadaju ravninu P odreden je njen treci trag T3. • W3 = L(pll'. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 2.

Konstruirajte projekcije probodista F pravca CL i ravnine B.'. • Pornocu sjecista tragova b. PRETHODNA ANALIZA -1.\~: I \ I \__ -------------- . A'" Y . Zadani su ravnina E(oo...4. 1:'. B'. a ujedno i na ej • Tioert i naert duzine AB okomiti su na os z i e2· /'If-_\-. za koju jc zadana ravnina E • Zadani je pravac a paralelan s bokoertnom ravninom. odreden je drugi i treci kvadrant.B"' . PRETHODNA ANALIZA Zadana je ravnina B(oo. 2. A2 i B odreden je bokocrt a'" pravea a.12._.teorijski zadaci 2. :3). • Bokoert trazenog probodista pravca i ravnine je tocka FI" Tlocrt i nacrt tocke F nalaze se na tlocrtu i naertu pravca a.. jX2. i b2 s koordinatnim treci trag b3 ravnine B.0 I ~ . • AIIIB"I j_ e3 i d(AIII.A' Slika 2...11.. 4.40 PRIMJER Mongeova metoda .X ----+' -. pa se svi elementi iz te ravnine u bokoertu projiciraju u njezin treci trag.)]... Bill). B(:3: -2..12 . 4) i tocka A(G. 0. • Uocimo da je ravnina E treca projicirajuca ravnina.. • Pornocu tocaka osima y i Z • Odredimo • Odredimo treci trag ravnine E. • Na temelju ovih cinjenica KONSTRUKTIVNO RJESENJE logicno je upotrijebiti bokoert. NIII) = d(NIII. Uocimo trecu projekeiju tocke A. 4. • Trazena tocka B jc krajnja tocka duzine AB simetralna ravnina. dakle okomita je na bokoertnu ravninu Ih Stoga ce trazena duzina biti paralelna s Ih· • Duzina paralelna KONSTRUKTIVNO • Zadana je ravnina okomita na bokocrtnu ravninu Ih. -:3) i pravac a == A:zB[A:2(:3. Konstruirajte tocke B koja je sirnetricna tocki A u odnosu na ravninu E. Bokocrt 41 2. projekcije PRIMJER 2. :3). -:3.-. s Ih projieira se u bokocrtu RJESENJE u svojoj pravoj velicini. ----1r--A~"-e--=-e~ -~~~ \ -+ -" . da ravnina E prolazi kroz prvi.11 Slika 2.

zadan~ ravnma dovodi u projicirajuci polozaj prema jednoj od stranocrtmh RJESENJE ravruna. njihova je medusobna udaljenost jednaka udaljenosti njihovih tragova u toj ravnini projekcije. Bud~~l daJ: ~onstruk.14. • Tlocrt i nacrt tocke N leze na tlocrtu odnosno nacrtu pravca p. • Na slici 2.tlvno ~aJjednostavnije probodiste pravca i ravnine odrediti u sluc~Ju kadaJ~ ravll1?a projicirajuca. • Stranocrtni trag odreden pomocu tocke ravnine je stranocrta M". KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ovdje se daje jos jedna mogucnost konstruktivn?g o~redivanja p~obodis~a pravca i ravnine.14 stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane ravnine te je pomocu tocke 1(1'. a pravac P tlocrtnom i nacrtnom projekcijom (sl. 1") odreden treci trag 1'3. • Buduci da zadana ravnina nije prva ni druga projicirajuca. Na taj se nacin postize da se svi elementi te ravnine u stranocrtu projiciraju u njen treci (stranocrtni) trag.13b d 1'" Slika 2. ck ravrune P Je toc a Nil' = 1'3 nP "'.13.42 Monzeova metoda . PRETHODNA ANALIZA r i E koje su od zadane ravninc P(6. 2. PRETHODNA ANALIZA • Paralelnirn pi ravninama su tragovi istih indeksa paralelni. njezina se udaljenost od bilo koje njoj paralelne ravnine nece ocitovati kao udaljenost prvih ni drugih tragova.5. 0. Konstruiraj tragove ravnina Ijene za d = 3. Slika 2.14 . Stranocrt 43 2.5. Stranocrt PRIMJER PRIMJER p" 2. I I I I ~" 'r M' ME P. Slika 2. • Stranocrt probodista pravca pi . 2.13a • Ako su dvije paralelne ravnine okomite na istu ravninu projekcije (projicirajuce). ~2 1'1 KONSTRUKTIVNO • Stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane r~~~in~.teorijski zadaci b 2. dakle lX3 j_ 1'1 iIi 2X3 j_ 1'2. • Stranocrtna se ravnina postavlja tako da u odnosu na nju zadana ravnina bude projicirajuca. zadatak se rjesava tako da se . I N" / Q" P"/ 7 . Konstruirajte projekcije probcdista pravca p i ravnine P pornocu stranocrta. . 4) uda- Ravnina P zadana je svojim tragovima. ona koja koristi stranocrt. su s 7'3 i udaljeni od toga • Stranocrt pravca odreden je pomocu dvije po volji izabrane tocke PI i Q toga pravca.13a). • Treci tragovi g3 i e3 trazenih ravnina paralelni traga za duljinu d = 3.

5. dvaju pravaca.pravac a i na prethodnu stranocrtnu ravninu II3.44 PRIlVIJER Mongeova metoda . Na slici 2. Rotacija 45 2. au tocki A(8. dakle tlv . • Romb se opcenito projicira okomite. a 2. PRIMJER Rotacija 2.15. KONSTRUKTIVNO a RJESENJE Kao sto je poznato okomiti se pravci projiciraju kada je barem jedan od njih paralelan s ravninom njih nije okomit na ravninu projekcije. 7)] nalazi se jedna dijagonala. ostaje nam posluziti se takvorn stranocrtnom ravninom koja je paralelna s jednim od zadanih pravaca. dijagonale nisu t'" pravca romba su medusobno tocaka MiN odredeni su tlocrt i nacrt trazene transverzale. a Vratimo a Pornocu • Romb je ravninski • Dijagonale cetverokut kojemu su sve stranice jednake.6. okomite i raspolovljuju kojemu se. Na pravcu d == DID2[DI(2. Konstruirajte projekcije romba. 2.* najkracu uclaljenost CnajkracLI transverzalu") mimosmjernih pra- Odredite vaca (L == AJA[AJ (0: C: 0). Ii sjeciste M pravaca bit u trecu projekciju. kao paralelogram .-\(6: 1. dvaju pravaca najkraca ako je okomita na oba • Pod udaljenoscu mimosmjernih pravaca podrazumijeva se duljina one duzine na njihovoj najkracoj transverzali kojoj su krajevi u sjecistima te transverzale sa zadanirn mimosmjernim pravcirna. 0. 4. 2) jedan vrh romba kojemu je stranica a = 5. B2(5. 5).15 Buduci da niti jedan od zadanih pravaca nije paralelan niti s III niti s II2. PRETHODNA ANALIZA a U ravnini II4 pravac a se projicira a Trazena u tocku aIV. . D2(9. 3. 5)] i!J == BB2[B( -1. ANALIZA PRETHODNA • Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca je svaki pravac koji ih sijece. • Postoji beskonacno mnogo transverzala • Kaze se da je transverzala pravca. stranocrt t prolaziti ce kroz Mil' i okomito sjeci a'" u tocki Nil'.L bIV. transverzala paralelna je s ravninorn II4 jer mora okomito sjeci pravac a koji je okomit na II4• Stoga se pravi kut. 0.15 izabrana je prvo stranocrtna ravnina II3 okomita na III i paralelna s pravcern a. a kao okomiti samo onda projekcije i ni jedan od Slika 2.6.teorijski zadaci 2. 0). vidi u cetvrtoj projekciji u pravoj velicini.16. a zatim druga stranocrtna ravnina II4 okomita na . 1)]. pod kojim se sijeku pravci t i b. 2.

da tocke 5. • Da bi se odredio polumjer kruznice rotirana je ravnina P oko svoga drugoga traga te su odredeni (S) i (t).16a u tu se svrhu koristi sutraznica s prve skupine polozena tockorn A. • Nva?ko~i~i ~oloz.46 KONSTRUKTIVNO Mongeova metoda . pomocu njegove tocke na sutraznici s i prvog probodista D) koje pri rotaciji miruje.I (t) odreden je polumjer r r s' Slika 2. Tocka 5 (-) 5") Je srediste.2. BiD leze na duzinu AG. PRETHODNA ANALIZA II (ci) (s1.17a Slika 2. a pravac t( -. • Koristeci svojstva romba i perspektivnu afinost koja povezuje tlocrte svih elernenata ravnine P s elementima koji su dobiveni rotacijom oko 1').17b . stranica romba G B i G D u nacrtu ne vide jer se • Pomocu sutraznice s druge skupine ravnine P odreden je tlocrt tocke S i tlocrt tocke 1 tangente t.en~j iz tocke (S) na pravac kruzmce 1 njezmo diraliste (T) na tangenti (t).2. Rotacija 47 RJESENJE PRIMJER 2.2.17b). Konstruirajte projekcije kruznice.6. • Ravnina se rotira oko traga 1') u ravninu IT) da bi se mogao konstruirati romb u pravoj velicini. Na slici 2. til) tangenta te kruznice (s1. odnosno druge skupine ravnine kruznice. odredena je tlocrtna projekcija pravcu d i da tocka romba.teorijski zadaci 2. 1'2 ravnine romba (vidi primjer 2.2. • Koristeci okomitost dijagonala i duljinu stranice romba (a = 5. konstruiran je romb (A)(B)(G)(D) u rotiranom polozaju (s1.17a). • Kruznica ima beskonacno mnogo prornjera od kojih je sarno jedan paralelan s IT) i jedan s IT2. a pravac d.l6b Slika2. Tocka A rotirana je u polozaj (A). 2.16a Slika 2. • Nacrt romba odreden je na temelju cinjenice pri ortogonalnom projekcije • Duzina paralelna s ravninom projicira se u pravoj velicini. • Pornocu tocke A i pravca ci odredimo tragove 1').16b). Tocke l' i T~odrduju tlocrt tangente t (s1.5).16a). D~/ . • Kruznica se opcenito zadanoj ravnini slijedi da i njezino srediste projiciranju projicira u elipsu. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 5 raspolovljuje • Uocite da se dijelovi nalaze iza ravnine IT2.04). Ovi promjeri Ide na sutraznicarna prve.17. ~ Iz cinjenice da kruznica lezi ) tangenta Ide u toj ravnini. u polozaj !ragovima 1') i 1'2 zadana je ravnina P u kojoj lezi kruznica.

A'(/e' B!! . KONSTRUKTIVNO RJESENJE TI! \ \ B" • Tlocrti tocaka (s1. . .I 'tr-Ao Slika 2.2. s.. B i C nalaze se na prvorn tragu SI zadane ravnine • Prevaljivanjem ravnine oko njezinog prvog traga odrecli se trokut AoBoCo u pravoj velicini (rotaciju ravnine za 900 zoverno prevaljivanjem ravnine).18b Slika 2. Slika 2. Krajnje tocke C". A. B i C (s1. AB i cD projiciraju se II tlocrtu u par konjugiranih promjera.\ // \pO prvi trag. 2.18c . U zadanoj ravnini ~(Sll S2) nalaze se tocke A. projicira se u tlocrtu u svoj . PRETHODNA ANALIZA A" B" S. Rotacija 49 C'' AB kruznice. • Mala os iste elipse projekcija je onoga prornjera kruznice koji se nalazi na priklonici p druge skupine ravnine P. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockarna A. • Srediste trokutu opisane kruznice je sjeciste simetrala njegovih stranica.x. 2. proPRIMJER jicira se u nacrtu u pravoj velicini te je vclika os elipse koja je nacrtna kruznice (s1.17c '.teorijski zadaci 2.2. Kruznica koja lezi u toj ravnini projicira se u duzinu. Slika 2.1Sa • Valja uociti da je zadana ravnina okomita na • Cijela ravnina sa svim svojim elementima TIl (prva projicirajuca).1Sb ). koj i je na sutraznici druge skupine ravnine P. M' N') odredene su na sutraznici • Promjeri i priklonici prve sku pine ravnine P analogno nacrtu.1Sa). D" male osi odredene Sll prevaljivanjern te priklonice druge skupine II ravninu TI2. B i C. s.48 • Promjer projekcija Mongeova metoda . • Velika i mala os tlocrtne elipse (J(' L'.17c).6.18.2. s.

7)]. 2. -5. -4) i E( -10. Odredite na pravcu p projekcije tocke T kojaje od njegovog prvog probodista udaljena za d = 7. -5.' -. -10. N" . Konstruirajte projekcije probodista pravca p == AB[A(8. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(O. 5. 7). L(20. 13. 4. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(3. 12. 10. 0. Odredite joj tragove. == AB [A( -5. Odrediteprvipriklonikutravninekojojjepravacp B(4. B(O. 2. 6. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca m == M N[M(5.5. -) pravca a == AIA2[A1 (-5. Konstruirajte tragove ravnine koja je zadana tockorn K(7.?:\.5) i ~(10.5)]' a paralelna je s pravcem c == C D[C(6. -4). Odredite drugi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p B(O. 5). 1)] i l == CID [Cl(l.0.18d 8.2.I :: I I : I 2.8.1)] s ravninom E(5. -9) i pravcem l == M N[M(-7.7. D(8. Konstruirajte projekcije pravca koji prolazi tockom T(10. Odredite tragove ravnine koja sadrzi pravac a == AIA2[Al (1. 4.. 2. 7.4). 10.2. -6). 3). 10.2.9). a paralelan je s ravninama P( -6. 4)] s ravninom P( -6.7.6). 5. 5. N') = 2r.11) 12. 0). PM". Tockom T(l. Slika 2. == AB[(-8.4. -1)] i oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. Odredite udaljenost tog probodista od prvog trag a ravnine. I ~ 5. 1). N(3. postavite ravninu paralelnu s ravninom P(6.~. 3)]. • U tlocrtu se kruznica projicira u duzinu M' N'.18c). ralelnaje s ravninom P(6.7.7. d( M'. -6). A2 (-2. Odredite na pravcu m projekcije tocaka koje su od drugog probodista pravca udaljene za d = 6. 1. -4.4. 6). Zadaci za vjezbu Polozajno-metrickl zadaci 9.7).0).teorijski zadaci 2.10. 2. -2.3)] priklonica druge skupine. 2. -. odredite njegov prvi i drugi prikloni kut pa oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. 10. (0) 2. 8.3). A2(13. -2)]. -2. a paralelnaje s pravcima k == AB[A(4. 2). II --------. 11. D(16. zadana je ravnina.~~:'\" U-:.1. -2. 11). 4. 3) i presjecnicom p ravnina P(6. Zadaci za vjezbu 51 • Sjeciste simetrala stranica AoCo i BoCo je srediste So trazene kruznice (s1. a pa- 1. 1. 6. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca p == KL[K(10. 4.0).5) i odredite udaljenost tog probodista od drugog traga ravnine.6. • Nacrt kruznice je elipsa kif kojoj se velika os nalazi na sutraznici. B(12.-P" :: I 3.. 10. 4.18d). a mala os na priklonici druge skupine ravnine ~ (s1.6.6)] priklonica prve skupine.50 Mongeova metoda . N (9. B(10. Tockom T(O. 4.5. . 3. Polozajni zadaci . : I I B"Y-'jQ'" I I I I l :: . 1)]. 6). 2. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockom T( 4.if : I I r.5'".

Ravnina E . Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 7 uzdignute na ravninu P(6. 8. -10). 1. 2.10)] bez upotrebe tragova ravnina.4). 10)] i ravnine E(6. 26. 8. Konstruirajte projekcije one tocke pravca p == AB[A(8.0). 10. -2. K(l. 12. 0. 16.8). 23.teorijski zadaci 2. 2. 32. 10.3. C(3. Odredite uclaljenost tocke T(2.52 Mongeova metoda . 8. 34.9)] s ravninom P(9. K E /y. Odredite uclaljenost tih probodista. A2(8. -8).5). 11). 12)] in. Oclreclite udaljenost dobivenih probodista. 7)].0. P(5. 12. Odredite udaljenost tocke T(8. 15. -5. C n. Uputa: bodistem trazena je transverzala pravca k s ravninom == K1K2[K1 (7. L(O. B(7. -8. Konstruirajte projekcije probodista pravaca c == C1C2[C1 (19. 29. P2( -12. -14).7.0). Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine trokuta. 3. B(2. Konstruirajte paralelnim pravcima m == AB [/1(-4. Odredite uclaljenost paralelnih pravaca m == AB[A( -6. G. Odredite udaljenost tocke T(4.11).10. 8. 0. 6.3. B(13.11). Konstruirajte tlocrt i nacrt ortogonalne projekcije pravca p [PI (14. (-4. 9)] i b II 1. 10.2). 10.5. -8) i paralelograma ABCD [A( -1.L(16.1. 16.5). Zadaci za vjezbu 53 14. projekcije presjecnice ravnine trokuta 6PQR Q(4. B(14.5. 5) E P. Oclreclite projekcije probodista pravca p s tom ravninom. D(9. Konstruirajte 17. B(O. 3) i L(8. 5)] kojajejednako udaljena od tocaka K(O.2).10. 7. -2. 6). C2(6. 33. 2).0. 31.9)] koja lezi u ravnini P(8. 3. 0. N(11. R(O. 5. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P(10. 4. == P1P2 L2( -6. 0. 25. 6.10). 14.3).0).2). 0. D]. 6. 2. Odredite udaljenost paralelnih sadrzi tocku T( -11.16) ravnina od ravnine P(10.4.8.5) i okomita je na pravac p == PS[P(2. -4)] i i == L1L2[L1 (-3. == AB[A(4. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi pravac p == AB[A(6. 3. 4. 5)] i I == M N[M(8.3) i E. B(6. 8) od pravca p 18. -. a lezi u simetralnoj ravnini duzine AB[A( -4.8)] na ravninu P(5.9). 11. B(8. C(6. 3). Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k ' K2(10.7) s ravninom P(4.2). Okomitost -4). Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine paralelograma. C(O. M(16.12.10). -1). 0.0). -3. 0). 24. -9) iz njezine tocke T(3. 28.2). B(16. Konstruirajte projekcije pravca koji je od ravnine IT1 udaljen za d = 6. -5.2)].2.0)] i paralelograma K Ll'vf N[K( -4.8). 10).) od ravnine P( -7. 12). C E ti. tocku T(8. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta ABC[A(O. M(10.3)] koja sadrzi pravac t odreden tockorn T i pro- I (T. -5). 2.0). 4). 3)] in. 21. 6)] 30. 5. 20. -10. 14. 5. Konstruirajte [P( -6. 7) pornocu bilo koje ravnine okomite na zadane pravce. -2.1.7. tragove ravnine koja sadrzi tocku T(2. 5. 3. 6.0). 2). Konstruirajte projekcije probodista pravaca a == A1A2[A1 (-2. 6.1:2. 27. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K L[K(6. Oclreclite projekcije probodista pravca n s tom ravninorn. 22. B(15. a okomitaje na pravac n == CD[C( -2.0)]' a okomitaje na ravninu E(6. 4. N]. 0. 6. L(2. 5)] i Ii == DE[D( -2. -9). 0).12. Odreditepravu velicinu te presjecnice. 15.8). 0)] i trokuta f{ LM[K(O. -7. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockorn T(O. 19. 15)]. 12. E(14. tragove ravnine kojaje odredena E 2. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(2. I).13). 3. 16). C(8.3. 2.8.

polumjer opisane kruznice r = 6. Odredite udaljenost tocke T(5. 4.4. 2.0). uzdignute na ravninu P(11. 0. 38. Konstruirajte projekcije najkrace transverzale pravaca p == gB [P2(0.teorijski zadaci 2. Odredi treci prikloni kut ravnine P(10.0) C(11. 11) od pravcap == K L[K(O.4) koje su od nje udaljene za d = 6. -6.15. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta 6ABC[A(O. 6. 54. 4. -2. 0.6. 2).5. -2. 45. -1. 48. A2(6. -. 50. tocki 5(8. Odredite projekcije onih tocaka pravca p == K L[K(5. 0. 10. -5) od ravnine P(8. Konstruirajte projekcije pravca p koji je jednako udaljen od paralelnih pravaca a. -3) L(12. ajedna muje stranica paralelna Sill' 57. 10. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AIAdAl A2(8. -4. srediste mu je u tocki 5(1.4. 3.)] i ravnine P( -5. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 8.-4). 5)].6). 40.12. Konstruirajte projekcije probodista pravca p R( 4. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P( -4.8. Tockom Q pravca p == AB[A(6.1). (-2. B(3. o. -8). Odredite projekcije probodista pravcap == PQ[P(2. -3).8)] odredite tocke koje su od ravnine P( -6. -1).1).3.4). 5). ~6. C(6. 2)] priklonica trece skupine. 3. Bokocrt 37. 9). i simetralne 2.6. 11.3. -15). duljine d = 6. 5.7. Odredite prvi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB[A(5. B(8. 2. 9.9. B(12. a trece muje probodiste tocka P3(O. Konstruirajte tragove ravnine kojaje paralelna s ravninom P(7.7. Konstruirajte projekcije romba koji lezi u ravnini P (-12.3. Konstruirajte projekcije pravca koji ravninu P(oo. 2. 12. uzdignute na ravninu P(oo. 52. -).8)] s ravninom P(oo. -)] mujedijagonala. 12) udaljene za d = 4. 10. 7)]. 56. Konstruirajte projekcije okomice AB. 4. 5)] koje su od ravnine P(15.0). L(12.10. 7)] priklonica trece skupine. C E c i C(2. 42. Q(15. 44. 2.4)]. 4). -2. 51.8). 4. duzinaAC[A( -1.4) probada u. Strano crt 47.0)] i ravnine P(10. -6. 2. 5. -. ). Odredite drugi prikloni kut ravnine kojojje pravac p == AB[A(O.12)]. Odredite udaljenost tocke T(7. -2. 1. 1. 43. B(8. 4. 0. 2.4) ravnine duzine AB[A(4. 0. 2. b i c ako je a == AIA2[AI (6. 8).8. 9)] s ravninom P(4.7. 49.4. -2. ajedan mu je vrh u ravnini III. Zadaci za vjezbu 55 35.54 Mongeova metoda . Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(15. .6.14).7. 5). 13). 20). B(14. Na pravcu a == AB[A(3. 10. Konstruirajte tragove ravnina paralelnih sa ravninom P(oo. -. 8)] koja lezi u III postavite ravninu okomito na taj pravac. -10) udaljene za d = 3. 7).3)] i q == C[QI (3. 41. -8) i od nje udaljena za d = 3. 10) u njezinoj tocki A(10.5. -). -3). Odredite udaljenost tocke T(7. 8.8). B E b i B(8. -6. 5). 6) B(6. -) koja sadrzi tocku 1(4. Rotacija i antirotacija == QR[Q( 4. C( -9. 8. 53. 36. 55. 12) od ravnine P(oo. 46. 5. B(13. 39.4) iz njene tocke A(8. 6.8).7.

8. -8.6. 0.14). L( -6. 8. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prayac 66. -) srediste kruznice opisane tro- kutu. Konstruirajte projekcije trokuta ABC kojemu su tocke A(3. 74. a tocka (T)( -2.10) i C(6.17) ako mu dijagonala duljine cl = 16 zatvara s prvirn tragom kut 0: = 60°. 4. (antirotaeija) = Ql (17. a tocka A(8. 11.12) vrhovi.6.7. 3)].16. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta koji lezi u ravnini P(18. -12). a tocka A(2. Ql E q. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P(lO. -6.teorijski zadaci 2. 72. 12. U ravnini TIl lezi romb kojemu je tocka (A)(8. D(3. . 64. 60. Konstruirajte projekcije kruznice polumjera r = 9 koja lezi u ravnini P(20. -.0).)vr11. 3. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini P. 0. -. -. co. 2. . 9.11. 73. (antirotaeija) 67. u P2(0. 2. (antirotaeija) TIl nalazi se jednakokracan [(C)(14. 61. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(6.5). ajedna stranica na pravcu p == K L[K(7. 10J]. . 0. -) i B(22.0.13) oko njezinog drugog traga. a kut izrnedu kraka i osnoviee 0: = 75°.5) teziste. 13) ako muje tocka C(O. 12)] visina na osnovieu. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu je srediste tocki 5(8. -). U ravnini TI2 nalazi se trokut kojemu su tocke (A)( -9. a straniea na praveu p == PjP2[Pj (16. 65. Konstruirajte projekcije kvadrata koji Iezi u ravnini P( -10.1) ortocentar. Rotirajte ovaj romb u ravninu P(14. 21. polumjer upisane kruznice r 5. P2(11. B(9. Rotirajte trokut u ravninu P(10. 0. 59. -).7. (jedinica duljine 4mm). 13)] i q. -18) i sadrzi tocke A(8. 12. Pravac p == PjD[PI (15. a upisana mu kruznica polumjera r 5 ima srediste u tocki (5)(0. dira pravac p u tocki D i prolazi tockom A(13. jedna mu straniea duljine cl = 18 zatvara s prvim tragom kut od 0: = 45°. T2(15.11.0. duzina CN[C. 11.8). -. Konstruirajte projekeije ravnini ako je prayae t kruznice == TIT2[TI (20.7).0).0) su joj tangente. 76.J] te ravmne.6. Konstruirajte projekcije kvadrata koji lezi u ravnini P( -15.0. P2(0. -4. 62. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockorn A(20. TI2. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prvi i drugi trag ravnine P(21.8. a jedna straniea zatvara s drugim = t == T) T2 [Tl (2.10) ako muje jedan vrh u tocki A( -2.11. a srediste joj je u tocki 5(7. 3. 0) vrh. -). 3).6) ako mu je tocka 5(6. a jedan od preostalih vrhova lez! u 0: = 30°. 8) vrhovi. 10) ako je tocka 5(5.56 Mongeova metoda . -) srediste kruznice.15). 9)]. a krajnje su joj tocke na tragovima. 9.0).1) i (B)(O. Rotirajte kvadrat u rav- 68.0). 70. a tocka 5(10. 2. -) jedan vrh. 16) i pravac p == PIP2[H (-2. 8. 9. U ravnini TI2 nalazi se kvadrat kojemuje srediste u tocki (5)(10.6. 3. I 69. 8. 12) kut ninu P. a krajnje su joj tocke na tragovima. 12. 0.0).0). 75. 7l. (antirotacija) 57 58. a tocka H(7. 6). -) jedan od vrhova. 12. koja lezi u drugoj projicirajucoj T2( 4. U ravnini trokut kojemuje duzina (C) (N) 12. 0. 12. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P( -4. 8)] je prikloniea druge skupine ravnine P.0)] visina na osnovicu. 13) oko prvog traga. Rotirajte trokut (A)(B)(C) u ravninu P(18. 3.16. 63. 1. -2.0). 0). 8. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trapeza ABC D ciji su vrhovi tocke A(O.12)] tangenta. 6. a paralelni pravci p == PI P2 [PI (0. N(3. Zadaci za vjezbu tragom ravnine P(15. -). (N)(4. -) srediste. 2) i B(15.

PEp. potrazite objasnjenja u odgovarajucern primjeru prethodnoga poglavlja. a srediste mu je u tocki S(14. a tocka A(2. Svi zadaci imaju konacan broj mogucih rjesenja. p II AB.14.11.10) je jedan vrh trokuta.0).0). -10). 0. 77.0. L(10. 4. 2). Ako ste savladali sadrzaj prethodnoga poglavlja. 81. U prvoj se fazi zamisljaju zadani elementi u prostoru zajedno s objektom cije se projekcije traze te se stvara predodzba 0 njihovim medusobnim odnosima. I. 10)].12). P( -8. vratite se korak nazad. 80. joj je tangenta. 0. 1. Q2 E q. 6)].teorijski zadaci 2. 5). 6). Konstruirajte projekcije kruznice koja dira ravninu Il2 u tocki D(12. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu paralelne stranice Ide na pravcima p == P1P2[Pl (11. ana vamaje da te elemente dovedete u funkcionalnu vezu koja ce omoguciti konstrukciju svih elemenata bitnih za odredenje projekcije trazenoga geometrijskoga tijela. Zadano je dovoljno elernenata pravilnog geometrijskog tijela u opcem polozaju u odnosu na ravnine projiciranja. zadaci ovog poglavlja ne bi yam smjeli stvarati poteskoce pri rjesavanju. Pl· 79. Gotovo svaki zadatak moguce je rjesavati na nekoliko nacina pa odaberite jedan od njih. B(14. Preporucujemo tri faze u rjesavanju zadataka ovoga tipa. ajedan joj je promjer duzina AB[A(6. 5. Q2(12. 59 . a zadani ce elementi uglavnom svojim polozajem diktirati odabir prihvatljive varijante.0). B(2. 78. 6).4. P(20. a zadani pravac t == AB[A( -12. 0. 82.58 Mongeova metoda . P2(0.8) lezi srediste tom trokutu opisane kruznice. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta ABC ako mu je duzina AB [A( -6. ana pravcu p. Konstruirajte projekcije kruznice koja dodiruje ravninu III i ukrizene pravce m == lVJ1P[Ml (2. -4)] 3. Ukoliko ipak ponegdje naidete na nejasnoce. -). 3. 2)] jedan od krakova. koji i ne mora uvijek biti najkraci. -4. 10. 6. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog trokuta cija visina lezi na pravcu v == K L[K(5. -.8. B( -6.14)] i n == N1P [Nl (24.18. 8. Tijela U opcem polozaju Ovo se poglavlje temelji na poznavanju osnovnih svojstava pravilnih geometrijskih tijela i na pretpostavci da ste solidno ovladali konstruktivnim postupcima Mongeove metode projiciranja. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini paralelnoj s osi lX2. 6)] i q.

Konstruirajte projekcije pravilne trostrane pirarnide visine Va kojoj je os na pravcu 0. U drugoj se fazi analiziraju sve mogucnosti tijeka prostornoga rjesavanja i bira najpovoljnija varijanta rjesenja. 0' • Visinom piramide zovemo udaljenost od sredista osnovice.01a Inace je kosa. korak po korak (deduktivna shema). su 0" pravac 0(0'. Dobro je zapisati slijed rjesavanja. Kazerno da je piramida uspravna ako je os okomita na ravninu osnovice.1. 3.01. tocka A(A'. 3. • Piramidu nazivamo pravilnom ako joj je osnovica pravilan geometrijski lik. vrha piramide • Uocimo da je visina pravilne piramide jednaka udaljenosti 6ABC. PROSTORNO RJESENJE (s1. Slika 3. ako je tocka A vrh osnovice ABC. Zadani PRETHODNA ANALIZA A" . U zavrsnoj zira. • Jednakostranican trokut je odreden svojim sredistern i vrhom A. se fazi prethodna deduktivna shema konstruktivno reali- 3.0 1b) • Ravnina osnovice P sadrfi tocku A i okomita je na pravac 0. • Probodiste S ravnine osnovice s pravcem 0 je srediste osnovice njenog vrha od ravnine osnovice.60 Tijela U opcern polozaju 3. • Visina Va nanosi se na pravac njegove tocke S.1. • Spojnicu vrha piramide sa sredistem njene osnovice (ako osnovica ima srediste) zovemo os piramide. Rijeseni primjeri 61 2. PRIMJER Rijeseni primjeri 3.01a). 3. Oil). A") i duzina duljine Va (s1.3. 0 od Slika 3. a os okomita na ravninu osnovice.01b .

l r. (s1. 5" probodista pravcern 5 pravca (d2 = 0".05).01c). a sijece ravninu P u priklonici p prve skupine. koja je okomita na ravninu P.3.1.0ld) odredivanja projekcija vrha II piramide. A" Po. rd konstruirane su tocke B'..62 KONSTRUKTIVNO TijeJa U opcem polozaju 3. 3. a pomocu sutraznica prve sku pine ravnine P odreden je nacrt trokuta. Postupak je izveden prevaljivanjem prve projicirajuce ravnine pravca 0. 3.08) (s1..01e izdvojen je postupak A odredimo tra0 • Uz pornoc sutraznice prve skupine polozene kroz tocku gove rl. 0 i ravnine P • Duzina 5A je polumjer trokutu 6ABC opisane kruznice. (A).01c Slika 3.0lf . Duljina duzine 5A odredena je rotacijom oko rl te je konstruiran trokut 6 (A) (B) (C). /~ V" /0" S" . Rijeseni primjeri 63 RJESENJE • Na s1. • Pomocu perspektivne afinosti (A'. Slika 3. • Na s1. 3. Buduci da je pravac o okomit na sve pravce ravnine P.01e 0'" 0' y Slika 3. ravnine polozene 5'. r2 ravnine osnovice (vidi primjer 2. 3. 6A"B"C". slijedi 00 .0lf su na temelju prethodnih koraka konstruirane sve tri projekcije piramide te je odredena vidljivost osnovice i pobocnih bridova u pojedinim projekcijarna.01d y Slika 3. (Dva rjesenjal) A' C'.ll X2) odredimo projekcije (kao u primjeru 2. • Uz pomoc druge projicirajuce d 1 .

l . • Sve izvodnice rotacijskoga stosca prolaze njegovim vrhom i jednake su duljine.L 7'2.02d).02. • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p odredeno je probodiste A = p n P pravca i ravnine (vidi primjer 2. ' A" • Os rotacijskoga stosca okomita je na ravninu njegove osnovice.3. Rijeseni primjeri 65 7'1. 0' . Slika 3. S = 0 n P. r. P (1'1) 7'2) nalazi se osnovica. 0 stosca.02b) r • Probodiste A = pn P pravca pi ravnine P je jedna tocka na kruznici osnovice zadanoga stosca. • Pravac p je prevaljen u TIl ina njegaje od tocke Ao nanesena duljina So te tako odreden vrh V stosca u prevaljenom polozaju. • Probodiste S osi i ravnine P je srediste osnovice stosca.1_-- s Slika 3.x. • Kruznica osnovice odredena je sredistem S i tockom A u ravnini P.02c r Slika 3. 64 Tijela U opcern polozaju po. . a na pravcu p(pl p") izvodnica duljine So rotacijskog stosca (sI.02a PRETHODNA ANALIZA ""~. 3.'-:. a zatim u projekcijama.02c). .0" . • Vrh V stosca nalazi se na pravcu p na udaljenosti So od tocke A. • Os stosca sadrzi tocku II i okomitaje na zadanu ravninu P. p yo. p' P' .. 3. p' 0 odredene su pro- r.05) (sl. KONSTRUKTIVNO RJESENJE ~ . 3.1.02a).V" E 0" • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem jekcije sredista kruznice. 3. • Odredene su projekcije osi (sl. r. 3. Izabrano je jedno od dva moguca rjesenja.L V' E 0'. PROSTORNO RJESENJE (s1.02b P"'~ .02d . Konstruirajte projekcije stosca. U raVIlIIlI PRIMJER 3. Slika 3.:y.

Dijagonala BD je okomita na os piramide SV pa se moze odrediti u ravnini 2::. 3. 3. Q(O. difereneijskog trokuta (s1. Konstruirajte projekeije pravilne cetverostrane piramide kojoj se vrh nalazi na praveu p.02e). 3. Rijeseni prirnjeri 67 • Duljina polumjera SA kruznice odredena je pornocu tzv. njenog Q' p' : P' Slika 3. 3. 4.17.03a PROSTORNO RJESENJE A':~' :C' (s1. duzina C(11.03b) • Ravnina 2:: dijagonalnog osnog presjeka BDV piramide okomita je na dijagonalu AC lovistem S.1. 6)] i pravae PRIMJER je AC [A(4. 2). a duzina AC je dijagonala osnoviee. PQ[P(12. 2.03b .14).66 Tijela U opcern polozaju 3.02f). • Vrh piramide lezi u ravnini dijagonalnog osnog presjeka. PRETHODNA ANALIZA == -ZI ~:~ ' Q" ------------- A n - : / C".02e • Osnoviea pravilne cetverostrane pirami de je kvadrat. 2. • Dijagonale kvadrata su medusobno okomite i jednake. • Tlocrt i naert kruznice konstruiran je kao u primjeru 2. 11)] (sl. a konturne izvodniee naerta stosca kao tangente hiper- Zadana p 3.03a). • Konturne izvodniee stosca u tlocrtu odredene su pornocu perspektivne afinosti (vidi 1. 3.03. Slika 3. 7.02f Slika 3. I ' oskulacijskih kruznica u tjemenima I" i J" elipse k" (s1. poglavIje). i prolazi njenim po- • Probodiste V ravnine je vrh trazene piramide. Slika 3. • 2:: s praveem p Dijagonale AC i BD kvadrata DABCD medusobno su jednake i okomite. Pornocu ovih cinjenica moguce je odrediti projekeije kvadrata DABCD bez upotrebe tragova ravnine u kojoj lezi.

pri cernu treba voditi racuna 0 njihovoj vidljivosti u pojedinim projekcijama (sl. • Pornocu diferencijskog trokuta odrcdimo polovinu duljine dijagonale AG. Slika 3.03f . : P' I~ x Q' Q' .p' ~d q' _.1. _:__-_:__--\---L-('~ V' -. I :1""'" s' y y <. 3.03f). .03f). 3.03d Slika 3.-'-'--'==== V" -> : .. • Sada smo u mogucnosti odrcditi projekcije svih osnovnih i pobocnih bridova piramide.03c). _-.03c Slika 3. 3.68 KONSTRUKTIVNO Tijela U opcem polozaju 3.. 5._' _. 3. ". 1/ (v) / / / / I _+.__' Q.03f konstruirana je i bokocrtna projekcija piramide.--~\-+.-"" '-:.. \s/:: ( • Duzinu SlI rotiramo oko prvoga traga 51 ravnine I: pa u rotiranom polozaju konstruiramo dijagonalni osni presjek (B)(D)(lI) piramide (sl. 3.03d). -. a zatim pomocu sutraznica i njczin nacrt (sl.-0 _.~+----. • Pornocu perspektivne afinosti odredimo tlocrt dijagonale ED. / / _::__:..03e A"'( o I A"'( x o I . • Na s1.C". _"~_L.03e)... 3. 3..52 ravnine I: odredeni polozene tockorn S (sl. pomocu sutraznice 5 druge skupine • Za odredivanje probodista V = ]J n I: koristena je prva projicirajuca ravnina pravca p (sl. Slika 3. .' _. Rijeseni primjeri 69 RJESENJE Sll • Tragovi 51. Uocirno ovdje dajc SlI visina trazene piramide..

pravca p. ravnina Ph. • Na udaljenosti d od tocke A na pravcu p se nalazi dijagonalno suprotni vrh C druge os novice prizme.04a).70 PRIM]ER Tijela U opcern polozaju 3. r. 12) i duzina duljine d (sl. : Slika 3.1.04. .. U p" tlocrtujeA' E pi (sl. 3. . tocka -0 C. Konstruirajte projekcije pravilne kvadratske prizme kojoj jedna osnovica lezi u ravnini P. 3.. pri cemu je CC prizme okomit je na ravninu P pa mu je nacrt okomit C" E 12 (sl. ..x. vrha jedne osnovice s dijagona • Isti se pobocni brid u tlocrtu projicira okomito na prvi trag bridu nalazi tocka • Prevalimo (sl.04c Slika 3. 3. p"). 3. Zadani su pravac pip". - ~: ~ .-..04b) • Probodiste A zadane ravnine pravcem p je jedan vrh os novice ABCD prizme.04b Slika 3.. I) Slika 3. : : .. Id I • Uz pomoc po volji odabrane tocke M pravca p i tocke A prevaljen je pravac p u ravninu 112 i na njega od rocke A 0 nanesena zadana duzina duljine d te tako dobivena • Pobocni r. • Jedan pobocni brid prizme prolazi tockom C i okomitje na ravninu P. i na tom se C'. • Pobocni bridovi prizme medusobno ravninu osnovice."'-\:--... a prostorna dijagonala duljine d lezi na pravcu p.\ \ r \ . 3. pO AO d MO CO i-.04d . Probodiste je C ovog brida s ravninom P je dijagonalno suprotni vrh vrhu A kvadrata [JABCD. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Rijeseni primjeri 71 3. C u ravninu 112 i konstruiramo kvadrat DAoBoCoDo tocke Ai su paralelni i jednaki te okomiti --=---'t. PROSTORNO RJESENJE (sl 3.' . • Buduci da je zadana ravnina druga projicirajuca.04d).. nacrt se A" probodista A = p n P pravca p i ravnine P nalazi na drugom tragu 12 te ravnine. . \ fr »> pI!: .04d). • Tocka C odredena je u nacrtu i tlocrtu na projekcijama p' brid na 12.04c).04a PRETHODNA ANALIZA • Prostorna dijagonala prizme je spojnica nalno suprotnim vrhom druge osnovice. \y'! .

72

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjeri
v"_/

73

• Tocke E" i D" Ide na drugom tragu T2, a za tlocrte im vrijedi: d(E', x) = d(EO, E"), cL(D', :c) = d(DO D") (s1. 3.04e). • Koristeci paralelnost i jednakost i tlocrt prizme (sl. 3.04e). • Zadatak ima elva rjesenja. odgovarajucih bridova odredeni su nacrt

PRIMJER 3.05. Konstruirajte projekcije rotacijskoga stosca kojernu se os nalazi na pravcu 0(0', Oil), a jedna od izvodnica na pravcu b(b', b"), ako je v vis ina stosca (s1. 3.05a).
0"

= b"

v

b'
Vi 0'

I

I

Slika 3.05a PRETHODNA ANALIZA • Osnovica novice. rotacijskog

stosca je krug, a os mu je okomita na ravninu osstosca imaju istu duljinu.

• Sve izvodnice

rotacijskog

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.05b) • Sve ravnine polozene kroz os rotacijskog stosca sijeku ga u sukladnim jednakokracnim trokutima. • Jedna od ravnina osnog presjeka odredena je pravcima 0 i b i u ovom je zadatku to druga projicirajuca ravnina. • Pomocu zadane visine stosca moguce je konstruirati osni presjek koji je jednakokracni trokut. • Zadatak ima dva rjesenja.

D'
Slika 3.04e

[1

Slika 3.05b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Drugi trag d2 ravnine osnog presjeka

t-:.. stosca, u kojoj Ide zadani pravci

o i b, poklapa se s nacrtima ovih dvaju pravaca. Stoga Ih, pa joj je prvi trag dl okomit na os x (s1. 3.05c).

je ona okomita na

74

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjcri

75
osnoga

• Pornocu po volji odabranih tocaka M E b, N E a i tocke V prevalimo pravee a i b u ravninu IT2, a od VO na pravac 0° nanesemo zadanu visinu stosca Va. Dobivena tocka So je srediste osnoviee stosca. Sada smo u mogucnosti konstruirati pravu velicinu osnog presjeka AO EOVo stosca. • Tocke A i B nalaze se u ravnini .6.. pa su im naerti na drugom tragu d2 te ravnine (sl. 3.05d). • Ravnina osnoviee stosca okomita je na njegovu os a pa se jedna priklonica druge skupine te ravnine u naertu projieira u a". Tocke Ai E Ide na toj prikloniei. Stoga je duzina A" E" mala os elipse k". Velika os Gil D" iste elipse okomita je na malu os i po duljini je jednaka 2r. • Da bi se konstruirao tloert osnoviee, u ravninu ITr se prevaljuje ona ravnina osnog presjeka stosca koja je okomita na ITr. • Velika os E' F' elipse k' okomita ja na 0', a mala os G' H' odredena je iz prevaljenog polozaja na prikloniei prve skupine ravnine osnoviee (sl. 3.05d).
8 ),\
, ~/'\" rI '0 <,

• Na sl. 3.05e odredene presjeka u ravninu IT3.

su osi bokoertne

elipse k"' prevaljivanjem

• Uocite da se promjeri AB i GD kruznice osnoviec, koji se u naertu projieiraju u osi elipse k", u tloertu i bokoertu projieiraju kao konjugirani promjeri elipsa k' odnosno k'", • Tloertne, naertne i bokoertne konturne izvodniee odgovarajuce elipse polozene kroz V', V", odnosno izvodniea analognaje kao u primjeru 3.02. stosca tangente su na \f'". Konstrukeija ovih

vO
//1 / / / / / / / I I

,J,\
\,

I I

'

..............

N° \ SO=Co=D0Jz:- - ~ _v_ , ,,, , \
>.~

............... VO

, r'

'

-

-

......

~'>:::::: '/
I

b
~

o

'. '(\'

':.; "

:..\'0"

-~\
=

V"

____,AO, D"'\,\
M •• 0' '. \ \

\ \" \ 'j"
-, '/<"\S" -, A"./
\./

bOO ,,

M"

\~\.
,, ,
=

N" '-..__).

-,

:
:
I

'

x

:

:
COO :

' ''

d, 0'

------;::'-1' = gl
/ ./ / /

-

-.v,
/

/

y

Slika 3.05e

Slika 3.05d

Slika 3.05e

76

Tijela u opccm polozaju

3.

3.2.

Zadaci za vjezbu

77

3.2.

Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca cija osnovica lez: u ravnini P(10, 00, 8), vrh mu je u tocki 1/(14,8,12), a izvodnice cine s ravninom osnovice kut od GO°. 2. Konstruirajte uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A(4, -,6), C(12, -, 10)] dijagonala os novice, a P(16, 10, 00) ravnina osnovice. Vrh piramideje u ravnini E II P, T(12, 15, -) E B. projekcije

10. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojernu je vrh u ravnini P(oo, 5, -11), a promjer AB[A( -1,6,5), B(G, 3, l)l osnovice lez: na priklonici 3. skupine ravnine osnovice. 11. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka vi sine v = 8 ako mu je jedna izvodnica na pravcu P == AB[A(G, 9, 1), B(14, 2,8)l, tocka jedne os novice na toj izvodnici lezi u TIl, a tocka G(8, 3, 7) je na osi valjka.

3. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojernu je duzina M N [M(4, 8,4), N(16, 8, 16)l os, a T(12, 6, 6) tocka na plastu. (jedinica 0.8 cm) 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje SV[S(8, 14,6), V(8,4, 16)l os, a T(12, 10,8) tocka no. plastu. (jedinica 0.7 cm) 5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojem je pravac t == TIT2 [T1(20, 16,0), T2(4, 0, 12)l tangenta osnovice, a toeka S(10, 12, -)
srediste osnovice. Osnovica lez! u drugoj projicirajucoj ravnini. Vrh

12. Konstruirajte projekcije oktaedra kojemu je na pravcu p == P R [P(O, 2,11), R(12, 7, l)l jedna dijagonala, a tocka .4(5,1,2) jedan
od vrhova. 13. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane joj je AC[A(7, 0, 7), C(7, 7, 1)] dijagonala osnovice, p == AT[A,T(-l,9, 10)l nalazijoj se pobocni brid. piramide koa na pravcu

stosca je u TIl. (jedinica 0.7 cm) 6. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka K(2.5, -1, 7) vrh, P(8, 6, -13) ravnina jedne pobocke, a jedan vrh te pobocke je za
d = 9 udaljen od ravnine

14. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske prizme kojoj je osnovica u ravnini P(5, -2,3), a prostorna dijagonala, duljine d = 11 na pravcu p == M N[M(3, 7, 4), N(ll, 2.5, 7.5)].

15. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu na pravcu VA[V(12, 9,8), A(O, 2, -2)] lezi os, napravcu 5 == V B[V,B(O,
izvodnica, a polumjer osnovice je r = 5.

0

5, 6)l

TIl.

7. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je P( -5,4,4) ravnina osnovice, ana pravcu p == QR[Q( 4,10,8), R(4, 7, 4)] lezi pobocni brid cija je duljina b = 9. 8. Duzina SlS2[SI (6,4.5,3), S2(6, 9.5, 10.5)] je os rotacijskog valjka kojemu je pravac t = T1T2[Tl (17, -,0), T2 (8,0, -)l tangenta osno- ;
vice. Konstrurajte projekcije tog valjka.

16. Konstruirajte

projekcije uspravne kvadratske [A( 4,6,7), C(12, 9, 3)] dijagonala osnovice, [P(16, 4.5, 4), Q(13, -1, 10)] lezi joj vrh.

piramide kojoj je AC a na pravcu p == PQ

17. Na pravcu 0 == O2 V[02(3, 0, 3), V(10.5, 8,11)] je os, ana pravcu 5 == TV[T(l, i.u), V] pobocni brid uspravne pravilne peterostrane piramide. Konstruirajte projekcije piramide ako joj je visina v = 8. 18. Konstruirajte
ninu projekcije rotacijskog

9. Osnovica

rotacijskog stosca lezi u ravnini novice je u tocki S(6, 6, -). Konstruirajte

P(5, -3, 5), srediste osprojekcije stosca ako je

stosca kojemu osnovica dira rav-

G(8, 7, 5) tocka na plastu, a visina stosca je v = 9.

[T, e,(12,8, O)J. Visina

TIl te pravce a == TAl [T(10, -3,9), Al (3,2, O)Ji b == T BI
stosca je v = 8.

12). 3). Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica lezi u ravnini P(17. Zadaci za vjezbu 79 19.5). 0. 3)]. 4. (jedinica I. a tocka T(ll.9. 3.6. a izvodnica duljine s = 11 na pravcu p == MN[l\I(O.0. a duljina izvodnice je s = 13. -2) ravnina osnovice. 5. 34. 2)] tetiva osnovice. akoje duzina AC[A(O. 24. -). Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 0102[01 (4. B(7. 2).5. -. C(7. 0. 5) lezi na jednoj od osnovica.5. 3(5. duljina visine v = 6.2. 11)]. Konstruirajte projekcije tog stosca. 5. L(11.6) ravnina osnog presjeka. -). 6. -. -7).4). N(l. 5. -4. 10.5. a osnovica mu dodiruje ravninu III. a visina Va = 12.8. 7)] je os jednakostranicnog valjka. -)] i s == B2 1I[B2(1.2. B(11.5) nalaze se pravci 0 == A2 V[A2(6.3). 9. 3. a os mu lezi u ravnini 6. 5. N(13. Konstruirajte projekcije valjka. vrh u ravnini E(3.5)] nalazi se jedan brid kocke koji nije s vrhom A na istoj pobocnoj plohi kocke. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog valjka kojemu je os na pravcu 0 == I< L[I«3. 8. B(9.1). Konstruirajte projekcije pravilne peterostrane piramide kojoj je 2::(3. polumjer osnovici opisane kruznice T = 3. na pravcu s == 313[31 (5. 7. 3). Konstruirajte projekcije pravilne uspravne sesterostrane piramide kojoj je dijagonala osnovice duzina AD[A(3. a pravac s izvodnica rotacijskog stosca cija osnovica dira ravninu TI2. P(4. 3.9. 4.5).10.4.-6. 28.9) lezi na plastu stosca. 3. 10. 3l.00. 7. 30. 3. 9)] (M i N su sredista osnovica) i tocka A(3. L(lO. a vrh piramide lezi na pravcu p == PIP2[PI (17.1). -)] je tangenta jedne osnovice. 5. a duljina izvodnice je s = 12. 3)]. 2. Q(11. 7).Scm) 32.2). Q(9. 11(0. a donja osnovica cije je srediste tocka M dodiruje ravninu III.12. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojojje osnovica u ravnini P(lO. 37.5) ravninajedne pobocke. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog (s = 2r) stosca ako mu je duzina AB[A(5.7. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 02P[02( -2. U ravnini P (7. 3. a duzina AB[A(l. Pravac ()je os. .10.5. Na pravcu 0 == PQ[P(O.( -8.0).11).5) ravnina osnovice. -) srediste osnovice.4. 29.4. 10. 10. 8)]. Konstruirajte projekcije pravilne sesterostrane prizme kojoj je zadana os M N[M(6. 3. -).5) jedan vrh. N(10.5 lezi na pravcu p == PQ[P(5. 3. 0. -2. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P( -12.5. 5. 2. 23. Konstruirajte projekcije uspravne pravilne peterostrane piramide kojoj pobocni brid duljine b = 11.2).5)]. -) vrh one osnovice cije je srediste tocka M.5.8)]. 4). 9. 8)]. duzina AB[A(5. a tocka A(3.5).6). vrh u ravnini E( 00.78 Tijela U opcern polozaju 3. 0. -). 8. 6)] u toj ravnini je promjer osnovice. a radijus osnovice r = 6em. Konstruirajte projekcije tetraedra kojemuje P(5. a osnovica u ravnini P( 4. 5).1)]. ako je osnovni brid AB usporedan s ravninom TIl. 8.)).5. -5. 35.0. AB c P jedan brid.4. -3)]. V(O.5. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka A(l. -)] dijagonala osnovice.5. 25. . 4. 4. 2l. 7). a osnovica dodiruje ravninu II2• 36.5. P2(13. a pravac t == T N[T( 4.0). tocka 3(6. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P(8. D(l1. N(9. 1. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojemu je os M N [M(6. 2)]. 20. 4. 7.5.3. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(5. 27. 26. 33.5. 1.9).5. duljina visine v = 9.0). V(5. ana pravcu p == I< L[I«2.9)] lezi mu jedna izvodnica.5. O2(0. 6. 22. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(12.5. a visina piramide v = 8.

• Projekciju objekta (tlocrt-nacrt. uz prikrate m = 0. Rijeseni primjeri • Ortogonalne bokocrt).01. metodi kosog paralelnog projiciranja najednu ravninu slike. nego i u aksonometrijskoj metodi. s desna i odozgo.4. • Prikrate m. 4. nacrtu i bokocrtu. korisno je znati prikazati ga. ti = 0.01a) s pogledom odozgo. p tako da bude n ::::. Uobicajeno je smjestiti objekt u prostorni koordinatni sustav tako da mu temeljni bridovi budu paralelni s koordinatnim osima. 4.1. Rijeseni primjeri 81 4. nip. Za prikaz objekta sprijeda. ne sarno u tlocrtu.n. Konstruirajte kosoaksonometrijsku sliku zadanog objekta (sl. tj. y.8.0l. Aksonometrljske metode 6 Da bismo sto bolje sagJedali neki buduci objekt i njegovo uklapanje u postojecu situaciju.7 i p = 0. 4. • Konstruirani su kutovi proporcionalnosti • Pomocu kuteva proporcionalnosti odredene su prikrate pojedinih koordinata svake tocke objekta te udvostrucene nanesene u koordinatni sustav.1.01 4. koje su u opcern polozaju prema ravnini slike. RJESENJE koordinatnoga sustava otz. Za konstrukciju nickih objekata kosoaksonometrijskih potrebno je imati: projekcije slika geometrijskih iIi slozenih teh- Slika 4. z) kao na sl. 01.9 i uvecanje dva puta. 80 . tlocrt-bokocrt iIi nacrt- PRIMJER 4. ::::.1. m p • Odabrane su projekcije koordinatnih osi za pogled odozgo. ::::. za zadane prikrate m. pri cernu se zamislja da se ravnina slike nalazi izmedu prornatraca i ishodista koordinatnog sustava. odnosno odozdo koristi se stoga projekcija koordinatnog sustava prikazanog na sl.

Najjednostavniji oblik izometrije imamo u slucaju m = n = p = 1 jer se bez upotrebe kutova proporcionalnosti koordinate pojedinih tocaka objekta unose u odabranu projekciju koordinatnog sustava (s1. Kadaje kruznica u ravnini III ilije paralelna s njom. RijeSeni primjeri 83 • Konstruiran je kosoaksonometrijski tlocrt i nacrt objekta.01b). 4. a za kruznicu paralelnu s ravninom II2 konjugirani su promjeri paralelni s osima x i z. Konstruirajte izometrijsku projekciju (m = ti = p = 1) s pogledom odozgo slozenog objekta zadanog tlocrtom i nacrtom (s1. toj je elipsi potrebno odrediti par konjugiranih promjera.01b • Buduci da se kruznica kosim paralelnim projiciranjem preslikava opcenito u elipsu.02b).02. PRIMJER 4. y Slika 4. 4. a zatim i aksonometrijska projekcija (sl.82 Aksonometrijske metode 4. 4.02a RJESENJE • Aksonometriju u kojoj su prikrate po svim koordinatnim osima jednake zovemo izometrijom. 4. konjugirani su promjeri odgovarajuce elipse k paralelni s osima x i fl. .01a ~ 0 x - 1- - - - - - -~1 d y _J_ - 1 1 j_ 1 1 1 Slika 4.02a). 35 <!l14 Z Slika 4.1.

RJESENJE • Poseban slucaj kose aksonometrije x i z) nalaze u ravnini u kojoj se dvije koordinatne osi (najcesce slike zovemo kosorn proj ekcij om. Uocite da je moguce uspostaviti afinu srodnost izmedu ortogonalnog i kosog tlocrta s osi x kao osi afinosti i parom pridruzenih tocaka M') M.84 Aksonomctrijskc mctodc 4. a Rytzovu konstrukciju izvedite sarno u kosom tlocrtu i nacrtu. • Pomocu kosog tlocrta i nacrta odredena je kosa projekcija piramide. Zbog ove se Slika 4.03 . Iz trokuta 6. • Za pogled odozgo izaberimo odgovarajuci polozaj projekcije y osi y (sl. z=z y - y 0 x=x M \ Slika 4. cinjenice sve tvorevine koje se nalaze u ravnini sebe.1. a one paralelne s ravninom slike projiciraju (x. Prikrata ti postoji sarno u smjeru osi y pa se zato ne koriste kutovi proporcionalnosti. • Nacrt piramide poklapa se s njenim kosim nacrtorn.03). z) projiciraju same u se u pravoj velicini.02b PRIMJER 4.03). a zatim i aksonornetrijska projekcija cijeloga objekta. 4.0M' M. Pravilna kvadratska piramida zadanaje tlocrtom i nacrtom (sl.0 M' M vidljivo je kako se prikracuju ordinate pojedinih tocaka objekta. Konstruirajte kosu projekciju piramide s pogledom odozgo ako je zadana prikrata n \ Y \ \ \ \ \ M' Y \ \ \ \ \ \ = ~ i kut 0: = 30°. a kosi joj je tlocrt odreden uz pornoc odredbenog trokuta 6. Rijeseni primjeri 85 • Konstruiran je aksonornetrijski tlocrt i nacrt objekta.03. 4. pri cemu su svim elipsama odredene osi pornocu Rytzove konstrukcije. • Svakoj elipsi na projekciji objekta potrebno je odrediti srediste i konjugirane promjere. 4.

·b -. ty \1 U' Slika 4. • Buduci da su kruznica k' i elipsa k afino pridruzene krivulje. 4. moguce je i bez Rytzove konstrukcije odrediti veliku i rnalu os elipse k. z=z M'\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ :/ qu~ I \ I \ \ r------c~----~ \I S' y x=x y \ \ - -. • Kontume izvodnice kose projekcije stosca tangente V" z=z su na elipsu k povu- x=x y cene iz tocke V. y Slika 4.04 -.M' MO. Osnovica stosca ce se projicirati u elipsu. • Iz s1. -. u pravoj velicini.0: = 45°) s pogledorn cijskog stosca kojern su tlocrt i nacrt dani na s1. Jedan par konjugiranih prornjera te elipse afina su slika onih prornjera zadane kruznice koji su paralelni s osirna xi y. • Buduci da se jedna osnovica valjka nalazi u ravnini Ih a druga je paralelna s njorn.86 PRIMJER Aksonometrijske metode 4.05. RJESENJE RJESENJE • Pornocu zadanih elernenata nacrta se os y i odredbeni trokut 6. -.4. posve je ocita konstrukcija kose projekcije valjka. -. U tu se svrhu koristi Talesova kruznica t koja prolazi tockama S' is. Konstruirajte kosu projekciju (n = ~. -. 4.05. odozgo rota- Uz prikratu n = ~i kur 0: = 30° konstruirajte kosu projekciju s pogledorn odozgo rotacijskoga valjka zadanoga njegovirn ortogonalnirn projekcijarna na s1.04. Potrebno je sarno odrediti onaj par rnedusobno okornitih prornjera kruznice k' koji ce se afino preslikati u okornite konjugirane prornjere elipse k.04. 4. -.04.1. PRIMJER 4. -. -.05 . susna- • Kosi tlocrt stosca bit ce ujedno kosa projekcija njegove osnovice. a srediste joj je na osi afinosti x. • Pomocu zadanih podataka odredirno kosu projekciju koordinatnog tava (s1. 4.05). RijeSeni primjeri 87 4. -. Kosi nacrt stosca podudara se s njegovirn ortogonalnirn crtorn. obje kruznice ce se projicirati • Kosi je tlocrt valjka paralelograrn. M.

I I \ \ \ \ \1 I I I I .\ A' y Slika 4.06c. a zatim i gornjeg dijela veza.06c . \\ " . Konstruirajte kosu projekciju drvenog veza (s1. Donji dio veza prikazite s pogledom odozgo.06. 4. str.88 Aksonometrijske metode 4.06a • Cijela konstrukcijaje vidljiva na s1. 4.06c Slika 4. • Pornocu istog ortogonalnog tlocrta i nacrta rnoguce je konstruirati kosu projekciju dvaju koordinatnih sustava 0 (. a u drugom za pogled odozdo. Stoga nema prikracivanja u smjerovima osi x i z.\ '. 'y. iz toga se kosog tlocrta i ortogonalnog nacrta odredi i sama kosa projekcija donjeg. '( P" = P" y~: A \\ .TYZ) s istim osima x i z i osi Y u jednom slucaju za pogled odozgo.06b . a gornji s pogledom odozdo. -.1. 63) ravnina I12 se uzima za ravninu slike pa se kosi nacrt objekta podudara s njegovim ortogonalnim nacrtom. .06a) uz prikratu n = ~ i kut Q = 30°. 4. na- RJESENJE • Prvo je potrebno nacrtati ortogonalne projekcije veza s razdvojenim crtima njegovih zadanih dijelova kao na s1.CZ . 4.06b. 4. __ - A" T y A . " I I // / I I I I . • Prema definiciji kose projekcije (vidi udzbenik. \\ . \ \ \ \ o (j T' P' . Obratite paznju na vidljivost pojedinih bridova objekta. z=z z=z T"=T" I I I PI <if". I -. Rijeseni primjeri 89 PRIMJER 4. Slika 4.. I __ / . • Nakon sto se konstruira zajednicki kosi tlocrt za oba dijela drvenoga veza. Umjesto kutova proporcionalnosti prikrate u smjeru osi y izvode se direktno na projekciji koordinatnog sustava sto je vidljivo na sl.

9 1 ~I 4. J ~ -1 1 I'-- 15 3 7 10 is.Q__J-. Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju 5. 6.2.-~~Q_.!' 10 J"'I L---_=l ~gl 19 10 6I .. 1.. 2.-_.90 Aksonometrijske metode 4. @ ~ 3. 4..--------" > " J ~~ ~_9 ~ 7. 8. Zadaci za vjezbu 4._-{----.~i5 1:.---~-_l. i : r-r-C)I '--j I )c.2.2.1. Zadaci za vjezbu 91 4.

11. I { { 17. 4. ----. 14.. Zadaci za vjezbu 93 9.2.--.---. 18.l~ '~--~ I \ \ \ { { { r- I I I I \ \ \ '-- so . 13. 4. ~---~ . 92 Aksonometrijske metode 10..- 16. 15.--. I 1 r _______ ~ I I I I [8 /-----/ 12.~-----. I I I I I I I I I l .--- .

2. : : L_ ~ _l_ . 4. -I -r )____2_S -J 4S J 25....~ r ~. I -~. 24.c I 21. 23.... -'" .94 Aksonometrijske metode 4. _1r-~--'-~' ___!__ I I I I @ . .:Y __ I I j ?J - ~ I __ .~~(J-_ I 1 ~~j 0 r-'-----'--~ ~ ! : I ~ I l ! JO : i I JO . -0- -r I -0I ~I . -. 1«7 -~-- ~j "[ ~ .I) 1 15 10) 20 ..-- I I: I: @B 1 1. : -0-. . Zadaci za vjezbu 95 19. 22.. 20...~'-/_G_ . \ - .'~"<.___!_L_+~ :i -1 -- ------ '" I I IS . s.

.----+---------------~ ~------------~ . 1. ___/ __c_ " 28. A -II I I I I I I -1I I I 1.. . /\-A 4.2.. Predlosci za vezove 2.-.2. . 4.. Zadaci za vjeZbu 97 4.2.. . 3... . Aksonometrijske metode 4. -1- ..t r_l0_~~ .- I 30 -] J ~I r A I I I -1I I I I . 29.96 27.. -. ..

. 10. . 17 . . 4. 9. J 10 6 6 6 22 3 10 3 >------. A-A . I A _--------- .2.. n 20 30 8. " . . . t- . Zadaci za vjezbu 99 5. 7...- 1:1 -'}- ~I I I ~ ~~ A ~1 I 16 "J -I -- -1- iI 30 I . -r. 6.98 Aksonometrijske metode 4. <" / / /. .-----. 1'- 11. 12.. . I I I I I I . ... I . . .. ..f 17 . I A - ... . .

17. 19.. ~ __ .. JI' .-----I I I 1--- l I -_ -- I I I I I I 20.. A _. I~:I ~!..100 13. 4. Zadaci za vjefbu 101 18..2....... / r>: - '~ l A ~~ --------"'" I . ~. 16.. L I 1 t----___. 4.l ______ J IS I r I I I I I I I I I I I I I I I I L. Aksonometrijske metode 14. - / 15._ - I I I I I_I I II I I I "I 17 8 .

mogupasti zajedno. Bilo koja ravnina polozena vrhom stosca sijece ga u dvije izvodnice koje mogu biti realne i razlicite. U ovom cemo pogIavlju obradivati ravninske presjeke stozaca i valjaka drugoga reda. Presjeci Svi su ovi presjeci detaljno obradeni u udzbeniku [3] Mongeovom metodom. Bit ce to iskljucivo rotacijski stosci i vaIjci. njezinje presjek ravninom aigebarska ravninska krivulja reda jednakog redu plohe. Presjek rotacijskoga valjka je kruznica ako je presjecna ravnina paraleina s ravninom osnovice. nuzno je elipsu konstru102 . 5. treba prvo znati zakljuciti 0 kojoj se krivuIji radi. Uz to se u svakom primjeru konstruira tangenta presjecne krivulje u njenoj opcoj tocki. presjekje parabola. kosoj projekciji i kosoj aksonometriji.103 irati pornocu njenih konjugiranih promjera. a konstruirat cemo njihove presjecne krivulje u ortogonainim projekcijama. Ako je presjecna ravnina paraleina s jednom izvodnicom stosca. a ovdje je teziste na rjesavanju zadataka u kosoj aksonometriji i kosoj projekciji. Kada se radi 0 I presjeku valjka iIi stosca po eIipsi. Presjek rotacijskoga stosca ravninom paraleinom s ravninom osnovice je kruinica. a u svim drugim slucajevima elipsa. hiperboia iIi parabola. Ako je presjecna ravnina polozena tako da realnosijece sve izvodnice stosca u konacnosti. presjek je elipsa. Skup zajednickih tocaka neke plohe <I> i neke ravnine P nazivamo presjekom te plohe ravninom P. Ako se radi oalgebarskoj plohi. a mogu biti i konjugirano imaginarne. Ako je ravnina paraleina s dvjema izvodnicama stosca. par izvodnica ako je ravnina paralelna s njegovom osi. presjek je hiperbola. a presjecne hiperbole i parabole odredujemo konstruirajuci "dovoljan broj" njihovih tocaka. Buduci da konstrukcija presjecne krivuIje u projekcijama ovisi 0 tome da li je ta krivuIja elipsa. sto ovisi 0 polozaju presjecne ravnine prema zadanoj plohi.

polozirno kroz te promjere ravnine A(arl (3) i B(b21 b3) (sl. PRIMJER Rijeseni primjeri 5. a (S"/. 5.01a). • Kontume tocke M. z=z • Srediste presjecne elipse mora bit na osi valjka. 5. 01b). Slika 5.01b ' y x=x • Kruznica osnovice valjka projieira se u elipsu pri cemu se njeni promjeri para1elni s osima y i z projieiraju u konjugirane promjere elipse . Bit ce to promjeri pridruzeni konjugiranim promjerima osnoviee u kosoj projekeiji. za prikracivanje ordinata pojedinih toe aka koristit cerno bokoertnu projekeiju osi y (sl.104 Presjeci s. "' b. dakle 7'3 u kosoj projekeiji. U kosoj projekeij i (0: = 30°.01c . S) je par afino pridruzenih Sill i • Pornocu Talesove kruznice g sa sredistcrn na osi z polozene kroz tocke S odredeni su okomiti promjeri kruznice koji se preslikavaju u osi elipse. Rijeseni primjeri tocaka. z z. N presjeka afino su pridruzene nozistima izvodniea valjka pa su tako i konstruirane. • Zadana ravnina je druga proj ieiraj uca pa su joj prvi i treci trag u kosoj projekeiji paralelni s osi y. 105 5.01.1. Sjecista ovih izvodniea sa spomenutim presjecnicama bit ce krajnje tocke konjugiranih promjera presjecne elipse. -. ti = }) konstruiraj te presjek valjka ravninom P. - --- - - -. kontumih z=z -.1. ~"-. 5. y G y r x r • Potrebno je odrediti par konjugiranih promjera presjecne elipse.01a RJESENJE • Buduci da se osnoviea valjka nalazi u ravnini IT3. • Da bismo odredili probodista ravnine P s izvodnieama valjka koje prolaze krajnjim tockarna konjugiranih promjera osnovice. • Presjecna je elipsa afino pridruzena kruznici osnoviee. Os ove afinosti je Zadan je rotaeijski valjak svojim projekeijama i ravnina P svojim tragovima (s1. Ove ravnine sijeku ravninu P u presjecnicarna a odnosno b. 5. treci trag presjecne ravnine. y x=x [. • Za konstrukeiju koja se uspostavlja velike i male osi elipse koristena je perspektivna izmedu bokoerta i kosog bokoerta. a valjak u parovima izvodniea . Ole). afinost Os te afinosti je os Slika 5. y Slika 5.

5) je srediste. 5. RJESENJE z=z • Odaberimo po volji odredbeni trokut LoOM' M za kosu projekciju (s1. slijedi da mora biti paralelna s jednom od dviju izvodnica koje su paralelne Sill' Odaberimo onu ravninu kojaje paralelna s izvodnicom i.1. -. -. Buduci da je zadana ravnina okomita na Il. • Prv'i trag T1 presjecne ravnine je u kosoj projekciji paralelan sa i: • U svrhu odredivanja toeaka presjecne krivulje polazu se ravnine kroz vrh stosca. kojemu osnovica (1' = 4) lezi u ravnini rho U kosoj projekciji konstruirajte presjek stosca ravninom P(9.106 PRIMJER Presjeci 5. a osnovica se projicira sarna u sebe. -. stoga u njoj parabola ima tangentu paralelnu s II2• • Tangenta presjecne krivulje u po volji odabranoj tocki T odredena je kao kolinearna slika tangente osnovice u pridruzenoj tocki T2• -. -. • Za konstrukciju kose projekcije stosca dovoljno je odrediti kosu projekciju II tocke II. -. 2. -.02 "" I . Konturne izvodnice stosca tangente su na kruznicu osnovice polozene tockom II. U tim se ravninama nalaze tocke 2. je A(a1' (2). • Jedna od ravnina polozenih kroz vrh na s1. -. i' -.02. 0. -. 4. -.5) vrh rotacijskoga stosca . a tocka 11(7. -. (0) po paraboli i odredite tangentu u opcoj tocki presjeka. -. I i '7 ocito leze na presjecnoj krivulji. <. -. • Konturne tocke presjecne krivulje odredene su pornocu perspektivne kolineacije s centrom u tocki II. 8. -. osi T2 i parom pridruzenih tocaka 2". a izvodnice se s presjecnicom takve ravnine sa zadanom ravninom sijeku u pam tocaka presjecne krivulje. -. Tocka 5(7. -. -. • Tooke y x=x - -. 4. a druga sadrzi os stosca. 5. r -. -. -. 02). -. -. 5' i T. -. M' Y Slika 5. Svaka od tih ravnina sijece stozac u pam izvodnica. 6.5. -.. 5. Kut La i prikratu n odaberite po volji. -. Rijeseni primjeri 107 5. • Da bi ravnina sjekla stozac po paraboli mora biti paralelna s jednom njegovom izvodnicom. • Tocka A je ekstremna tocka presjeka. -. -.02. " -. -.

4. paralelna s jednom izvodnicom stosca. (4. 4.03b . onda je ona i simetralna ravnina elipse.0. • Buduci da je ravnina .108 PRIMJER Presjeci 5. • Na slici 5. (0). Naime. 4) i . hiperbole i parabole konstruirane na po volji izabranim izvodnicarna i to kao probodista tih izvodnica s ravninama ~ i . 5. 03a). 7). Zadan je rotacijski stozac s osnovicorn u IT! [S( 4. U ortogonalnim projckcijama i kosoj aksonometriji (dx = dy = dz = d) prikazite dio stosca orneden ravninarna: 11!. Crtamo dio ove parabole koji se nalazi iznad ravnine P z (sl. ona ga sijece po paraboli. • Poloviste 0 prornjera AB je srediste elipse. Polozimo Ii ravninu B pravcem 00" i vrhom stosca. 03a).. To su tocke l: i B. P(7. 00. sjeci ce ona stozac u izvodnicarna na kojima se nalaze tocke C i D. Buduci da su u ekstremnim tockama A i B tangente horizontalne i medusobno paralelne. ~(3.0. Rijeseni primjeri 109 5. Stoga se u njoj nalaze najvisa i najniza tocka presjecne elipse.0.. a odredene su kao probodista spornenutih izvodnica s ravninorn P. • Ravnina P sijece stozac u eli psi kojoj crtamo dio izrnedu ravnina ~ i . to su one krajnje tocke promjera elipse . Ova se hiperbola projicira u tlocrtu i nacrtu u tragove 81 odnosno 82. 0) stosca. RJESENJE simetralna je ravnina stosca jer se u njoj nalazi os stosca. 00. z - • Buduci da su zadane ravnine ~. • Ravnina ~ paralelna je s dvije izvodnice stosca pa je njen presjek sa stoscern hiperbola. Crtamo samo onaj dio toga presjeka koji je iznad ravnine P. 4. njihove presjecne krivulje sa stoscem projiciraju se u nacrtu u druge tragove tih ravnina (sl. T = 3]. Krajnje tocke promjera AB nalaze se na onim izvodnicarna stosca koje su paralelne s ravninom IT2. y • U ortogonalnim su projekcijama Slika 5. Promjer CD konjugiran promjeru AB paralelan je s ravninom IT! i prolazi tockorn O.0. Tocke.P i .03. druge projicirajuce. a kako je okomita na ravninu elipse. stosca • Elipsa je konstruirana pornocu svojih konjugiranih promjera. 5.0. ravnina A u kojoj se nala'ze ove izvodnice Slika 5. -) koja je paralelna s izvodnicom VT(l.03a tocke presjecnih krivulja konstruirane pornocu kruznih presjeka stosca.1. V (4. 5. 0). 00. prikazane su sve ove presjecne krivulje u izometriji.03b.

i") na straznjern dijelu plohe (sl. Sjecista A.04a RJESENJE • U svrhu odredivanja tlocrta i izvodnice i posluzirno se stranocrtnorn ravninorn TI3.. l • Stranocrt presjecne elipse poklapa se sa stranocrtorn osnovice valjka. lll e = kill pa se i trazena tangenta elipse u toj projekciji projicira u tangentu kruznice kill.b .04. su odredene kao probodista tih izvodnica s ravninorn P. • Pornocu trecega probodicta T3 tangente. Primijetimo da je ovaj promjer afino pridruzen onom promjeru osnovice k (N) koji je paralelan s TI1. • Promjer CD konjugiran promjeru AB nalazi se u prvoj projicirajucoj ravnini osnog presjeka valjka. a valjak u njegovim tlocrtnim kontumim izvodnicama. Dakle.110 PRIMJER Presjeci 5. Konstruirajte tlocrt i nacrt presjecne elipse te njenu tangentu u tocki T koja lezi na izvodnici i( -. a u nacrtu u elipse. Izrnedu presjecne krivulje i osnovice valjka rnozemo uspostaviti perspektivno afinu srodnost. zadanu ravninu u sutraznici s prve skupine.04. Ova ravnina sijece. Slika S. a na s1. T3 r.Ola). koje lezi na stranocrtnom tragu ravnine P odreden je tlocrt tl tangente. • Kroz os valjka polozimo ravninu paralelnu s TIl. a zrake su paralelne s osi valjka. B ovih izvodnica s pravcem s krajnje su tocke jednog promjera presjecne elipse. • Pomocu konjugiranih promjera AB i CD konstruiran je tlocrt i nacrt presjecne elipse e. i njen nacrt til. 5. • Presjecna krivulja je elipsa jer ravnina nije paralelna niti s osnovicorn niti s osi valjka. Rotacijski je valjak zadan SVOJlrn projekcijarna. a pornocu njenog prvog probodista T. a ravnina P svojirn tragovirna. Sarna je tocka TEe odredena kao probodiste izvodnice i s ravninorn P. S. tocke C i D nalaze se na nacrtnim kontumim izvodnicama valjka. ali ne i s TI2. U stranocrtu se izvodnica projicira II tocku koja je udaljena od osi lX3jednako kao nacrt i" od osi jX2. Osnovice rnu se nalaze u prvirn projicirajucim ravninarna pa se u tlocrtu projiciraju u duzine. Rijeseni primjeri 111 5. Os afinosti je presjecnica zadane ravnine s ravninom osnovice.Olb. • Uocimo daje os valjka paralelna s ravninorn TIl. pri cemu je svakom paru okomitih promjera kruznice osnovice afino pridruzen par konjugiranih prornjera presjecne elipse.1. S. k'" =e'" Slika S.

osnovica u Tid ravninom P(lO. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. Zadaci za vjezbu Rijesite presjek i u kosoj projekciji s ravninirn slike.4). osnovica u Ti2Jravninom P(3. O). 8. P(4. 9. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. V(10.8). 11.9). 4.6) u paraboli.0. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. 0. Odredite pravu velicinu presjeka. S (6. 9. 4. . Konstruirajte projekcije M(3. 4. 3. Y) = L(X. -. cije je drugo probodiste tocka N2(4.3) na desnoj strani plohe.5). 11. 6. 0)].5). 4.5. 8)Jje os rotacijskog valjka kojemu je polumjer osnovice 7' = 3. prikrata 113 5. N(14. tako daje L(X. -) presjecne kriplohe. Konstruirajte projekcije presjeka tog valjka ravninorn 2::(-7. 0.5. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.5. 10.3)).8.10. 0. Odredite pravu velicinu presjeka. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe. 5). V(5. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.5. 6.5. -). M(O. osnovica u Tid ravninom tangentu u tocki T(2. N(11. 10. koja je na izvodnici. y) = 90°). N(4.5). r = 5. 9. Rotacijski valjak polumjera os novice r = 4 dodiruje ravninu Til duz izvodnice AB [A(4.1. -5. -). cije je drugo probodiste tocka N2(7. -) presjecne krivulje na gornjoj strani plohe konstruirajte tangentu na presjecnu krivulju. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja se nalazi na gornjem dijelu plohe na izvodnici Cije je drugo probodiste tocka i2(9.5. 5. 6). koja je na izvodnici. r = 5. S(5. z) paralel na = 3/4].5. B(12. 9). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os 111 N. (a) U kosoj aksonometriji [L(X. 1.N(O. 0. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. 7. r = 3. 4). -. prikrata n = 1J konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os SV. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na donjem dijelu plohe na izvodnici kojoj je trece probodiste 13 (0. -). Duzina MN [M( -5. r = 4J ravninom P(oo. 5. P(13. M(l. osnovica u 7T3Jravninom P(4. Rijesite presjek i u kosoj aksonome- 7. osnovica u 7T2Jravninom P(8. (0). Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn. 11).8). z) = L(Y. 6). 0: = 30°. 10.5. 5(6. (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. Razvijte plast stosca s presjecnorn kriprojekcije presjeka rotacijskog 11(6. S( 0. 4. Konstruirajte stosca [os SF. 3.2. 0. 6). 4). 4). Konstruirajte projekcije presjeka ovog valjka ravninom P(12. 3. 2.5.5). 9). r = 3.0).5. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.5) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe i odredite pravu velicine presjeka.5.j. 4.1.6). 10. /' = . 2. -. 0). (a) U kosoj projekciji [a = 45°.9. 9. N(3.112 Presjeci 5. osnovica u 7T2Jravninom 2::(10. -2. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. M(O. Odredite vulje na prednjoj strani triji (osi odaberite presjeka rotacijskog valjka [os MN. 0. Konstrurajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.L 8). 7.5. 6.9). r = 3. Zadaci za vjezbu tri [neka je ravnina (y.5). U tocki T( -. osnovica u 7T3Jravninom 2::(8. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjem dijelu plohe. osnovica u 7T3Jravninom P(4. 3. -.4.6). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. z) = 1200J konstruirajte presjek rotacijskog valjka [os M N.(0). 13.3. r = 5.N(1. M(O. tangentu u tocki T( -. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N.2. 11(6. 6). r = 3. 4). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. 4.5. -. -8. kojaje na izvodnici. cije je trece probodiste u tocki 13(0. -4.6). osnovica u 7T2Jravninom vuljorn.5.3. r = 5. -). 4).

4. 5. 5).(4. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. U tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. 0). 5(5. 5(5.4).6).4). Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.0) konstruirajte tangentu. Ije. cijeje noziste u tocki G(2. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. -7. 5 (0.0). 14.8). prikrata n = 1] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. _.8). N(5. M(5.8). 19. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji.11(5.2. os 511. Na donjem dijelu plohe u tocki T presjecne krivulje. 13.oo. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji te odredite pravu velicinu presjecne krivulje. cije je prvo probodiste I.6).7. 17. r ninom P (13.-. _).9. = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 7f3. -) u paraboli.-) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. 5. S( 4. 5. 11(9.5.5.5(5. cije .6) u paraboli. 1''11(0. Konstruirajte tangentu u tocki T(9. Presjek rijesite i u kosoj projekciji [0: = 45°. -. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog rotacijskog stosca [os M N. y) = L(X. 0. 5. 5). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511.5).8. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f1.13). 1I(4. osnovica u 7fd ravninom simetrije. -8. 0). 11(5.5).5. M(O.5. -.5. = 4] ravOdredite pravu velicinu presjecne krivu- P(7. osnovica u 7f3] ravninom P(oo. 15.5). osnovice u 7fIJ ravninorn P(10. je prvo probodiste tocka 12(3.11(5. 5(5. Konstruirajte sve tri projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f3. os M N. na izvodnici. U kosoj aksonornetriji [dx = dy = d. 20. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 5). 9). r = 4] ravninorn P(7.7).5. 11(5.5(6. os 511. 11(5.5). r = 4. Zadaci za vjezbu 115 (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. U opcoj tocki presjecne krivulje konstruirajte tangentu.8. 22. 11).7). os M N. 16. osnovica u 7f2] ravninom E(7. Konstruirajte projekcije presjekarotacijskog stosca [os 511. 5(5. 0.7). osnovica u 7f2] ravninom P(oo. U kosoj aksonometriji konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. koja lezi na izvodnici. -. 5. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. 4. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. 18.5. osnovica u 7fd ravninom E( 00. M(O. N(O. 5. r = 4. 5. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. r= 4. r = 5. koja lezi na prednjern dijelu plohe. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.9. ?dredite pravu velicinu presjecne krivulje. r = 4] ravninom . r = 4] ravninom P(3. U kosoj aksonometriji [L(X.5). 6. 21.0. r = 5] ravninom 12. N(11. os M N.11(6. 0). 23. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1.4. 5.5.00). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. N(13. Presjecnu krivulju konstruirajte i u ortogonalnim projekcijama. r = 5. na izvodnici. -). 10. 0). r = 4. -2).4. kojoj izvodnica ima drugo probodiste 12(8.:z) = L(y. r = 3. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. U kosoj projekciji [0: = 45°.:Z) = 120°] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511.0). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. konstruirajte tangentu. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.5).5. 5.8. -.114 Presjeci 5.0). Odredite pravu velicinu presjeka. prikrata n = 3/4].9. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Razvijte plast donjeg dijela stosca s presjecnorn krivuljom. r = 4] ravninom P(8. 5). 8. 8). 10).5. Presjek rijesite i u kosoj aksonometriji. osnovica u 7f2] ravninorn E( 00. -) u paraboli.5.

-3). -.0).13). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe ako tocka leZi na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G(3. 5.5). .5). y) = 90°]. -. 00. -2). 11. os M N. (a) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(-4. U tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici s nozistem u tocki N(O. 4). 10.0). T = 5] ravninom P( 00. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N.7. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.9). (b) U kosoj projekciji [a = 45°. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji [L(x.0). (b) U kosoj projekciji [a = 45°. 5.4). 32.0).12). M(4. 6). osnovica u 7TI] ravninom okomitom = = = na os stosca. r = 5 osnovica u 7Td ravninom P( 00. Konstruirajte presjek kosog kruznog stoscalos 5V. N(5.7. 7. 0. r = 5. r = 4] rav. V(15.0). 5.12). 10). 29.5. r = 4] ravninom P(oo. (a) Bez upotrebe stranocrta konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog valjka [os M N. ll. U tocki T( -.5) na lijevoj strani plohe. 5(5.8. 5(7. Ravnina prolazi tockom T(3. r = 4] ravninom P( 00. 2. 13). 9. Konstruirajte tangentu u tocki T(-. r = 4.0. (a) Konstruirajte presjek kugle [5(4.5. ti = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 711. 00.15. V(O.0). r = 4] ravninom P( -6. 6). u paraboli. r = 5. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(3.0. r = 3] ravninom P(2.).5 od ravnine (b) Konstruirajte projekcije ninom P(6.4.8). 10. r 5.0). V (16. 10.. Zadatak rijesite i u ortogonalnim projekcijama.5.00) tako da presjecna krivulja bude parabola. r = 5.6) presjecne krivulje na Iijevoj strani valjka.10. 13).3).5. U kosoj projekciji [a = 4. 5(5. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T.5. os 5V. V(3. M (4. -) presjecne krivulje koja lezi na lijevoj strani plohe konstruirajte tangentu. T = 4] ravninom P(oo. os 511. -. V(18. 12. 30. 26. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.7. -5.5). presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.5). Konstruirajte 28.6. N(10. 6.12. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. M(5.0. N(15. 10). 21.11.116 Presjeci 5.4. projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. 5). n = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 712.5°. 33. 10.4). (b) U kosoj akosonometriji [dx dy dz d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 711. 5. Zadaci za vjezbu 117 P(7.8). 0. r = 5] ravninom P(2.10). r = Odredite pravu velicinu presjeka. V(5. 5(5. 5(5. -. osnovica u 7Td ravninom P( 00. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. koja lezi na straznjoj strani valjka . presjek polukugle [ekvator u 7TI. projekcije 34. 11. osnovica u 712] ravninom P(-12. N(O.6. os M N. = -3) Odredite tangentu presjecne krivulje na donjoj strani . osnovica u 7T2] ravninom P( 4. 9. 5(0. prikrata n = 3/4] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 712. 4). 31. (a) Konstruirajte 5] ravninom P( -5. 711. N(5. 27. 0. -.5. 8). Odredite pravu velicinu presjeka. Konstruirajte M(6. -) koja lezi na prednjem dijelu plohe.0). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja leZi na izvodnici gornjeg dijela plohe ako je drugo probodiste izvodnice tocka h(4.4. Presjek rijesite i u kosoj aksonometrij i.0). 10). 4. lvI(5.7). 5(0. osnovica u 7TrJ ravninom P(24. 6).2. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici. 24. 25. 0). 4.4. -1. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.0). -. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i konstuirajte tangentu u tocki T. 4.10) konstruirajte tangentu. -5.4). Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. 6). cije je noziste u tocki N (10. na udaljenosti d = 7. presjeka kugle [5(0.

Zadaci za vjezbu 119 prikazite [0: plohe u tocki koja se nalazi na izvodnici cije je drugo probodiste tocka G2 (8. N(7.118 Presjeci 5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G I (. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. r . -2. 6. stosca ravniKonsplohe 42 37. r = 3. E(10. 40. -. (b) U kosoj projekciji [a tacijskog valjka [os M vica u II2] ravninom = 4So.0). 35. Konstruirajte pravu velicinu presjecne krivulje. 0. .7). (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe (torusa) kojoj je os okomita na III[r9 = 1. 36. = 45°. ravninom paralelnom s III koja ne sijece grlenu kruznicu. 10.8. 0). -.0). osnovica u 7fd nom P(S. S. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog [os M N. M(S.16. 5. V(10.2. Odredite pravu velicinu presjeka.6).S.3). 6). 12). -8.S). osnovica u 7fd ravninom P( -9. 2. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N. IS. -).45. M(6. stosca s osnovicom u III i drugi ravnina. 0). truirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani kojaje na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(8. -2. -) u paraboli. presjek ro10. r = S.S] P(S. Na slici je dan nacrt rotacijskog tragovi drugih prijicirajucih .4.6). 11).(0).2. 10). (b) Konstruirajte ravninom projekcije presjeka kugle [8(8. r s = 3] prvom projicirajucom ravninom ciji prvi trag cini s osi x kut od 30° i dodiruje tlocrt grlene kruznice.8. 4. n = ~] HI (-S.0. 0). osnovica u 7fd ravninom P( -7. 38. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe kojoj je os okomita na II2[rg = 1. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i tangentu u tocki T na prednjoj strani plohe koja se nalazi na izvodnici kojoj je prvo probodiste Tijelo ciji je nacrt na slikama oznacen rasterom U ortogonalnim projekcijarna i kosoj projekciji prikazite dio stosca oznacen rasterom. = 3]. r = 4.0). n = 1] konstruirajte N. -. N(S. N( -4. S(O. M( -3. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os SV. osno- 44 I 39. r = S. r = 5.

• Po dogovoru sve krovne ravnine imaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini i to 45 0 • UOBICAJENI NAZIVI sljeme • Uz zapreke se postavljaju pomocne krovne ravnine. rek ~grade. Ako se zapreka pruza uz cijelu stranicu tlocrtnog poligona (zabat). toj se stranici ne pridruzuje krovna ravnina. Zanimat ce nas sarno geometrijsko rjesenje problema uz neke unaprijed zadane pretpostavke koje ce nam osigurati jedinstvenost rjesenja svakoga zadatka. presjecnicu dviju krovnih ravnina nazivamo grebeizo/ll iii llvalolll ovisrio 0 tome da lI. • Svi zidovi zgrade na koje se naslanjaju krovne ravnine imaju istu visinu. Krovne plohe Pod rjesavanjem krovnih ploha u nacrtnoj geometriji podrazumijevamo konstrukciju (nepravilne) poliedarske plohe koja natkriva neku zgraduJ:£ U§arsku plohu cim skup kontinuirano povezanih ravnih pol~gona ~~j~ zoverno krovnim ravninama. vnicom. • Gornji vanjski rubovi zidova zgrade nalaze se u ravnini ITI i pri rjesavanju tlocrta predstavljaju prve tragove krovnih ravnina. koje mi ovdje necemo uzimati u obzir. Krovne se ravnine postavljaju tako da se po njima oborinska voda slijeva od sredisnjeg dijela prerna svim rubovima zgrade. POSLJEDICE • Stranice zadanog tlocrta zgrade su prvi tragovi krovnih ravnina. • Svakom zidu zgrade (svakoj stranici tlocrtnog poligona) pridruzuje se najvise jedna krovna ravnina. tj. • Na gotovom tlocrtnom rjesenju krovista svim se krovnim ravninama dodaju strehe.k_Qj~_z_aprekaadana duz cijeJoga zida.0 I). Natkrivanje neke zgrade slozen je tehnicki zadatak cije rjesenje ovisi 0 mnogim cimbenicima (0 zahtjevirna investitora. Tlocrte dijelova zgrade na koje. Pomocnim ravninama uz zapreke ne dodaje se streha. smjeru priklonice prve . 6.121 Brid krovne plohe.5cm.). zbog raznih razloga.. financijskim uvjetima. dakle okomito na njen trag. pripada konveksnom ili konkavriom dijelu krovne plohe. One odvode vodu od zapreke iIi paraleIno sa zaprekom (tIocrtno gIedano) prema krajevima zapreke pa su im tragovi okomiti na smjer pruzanja zapreke. Horizontalnu presjecnicu nazivamo slje'?~ Donji dio krova koji prela. funkciji objekta kojega natkrivamo. naziyamo streholl1.. estetskim uvjetima . nije dozvoljeno slijevanje oborinskih voda nazivamo wpreka/ll{/. Dogovorno je sirina strehe u tIocrtujednaka 0.01 120 • Po krovnoj se ravnini oborinska voda slijeva u skupine te ravnine. aoda taj zid nazivamo 7ahato/ll z ~(sl.gledano izvana. Slika 6. 6. a don'i rtW s re . v • Svrha je krovne plohe da natkrije zgradu i zastiti je od oborinskih voda. PRETPOSTAVKE 6.

Rijeseni primjeri 123 dviju krovnih ravnina simetralaje • U svakorn se vrhu krovnog poliedra sijeku najmanje tri presjecnice triju krovnih ravnina.01. Konstruirajte tloert odgovarajucega krovnog poliedra (sl. b). ~ ---~ /' ~ Nepravilnim poligonom (a.01a). • Udaljenost svake tocke krovnog poliedra od ravnine ITI jednaka je udaljenosti tloerta te tocke od prvog traga krovne ravnine u kojoj se nalazi. e. b).01b).»>/' e f g g b a a RJESENJE Slika 6. e./' ---. g) zadan je tloert zgrade koju treba natkriti.01b • Povezimo na slican nacin sve unaprijed nacrtane presjecnice. Svake se dvije krovne ravnine stoga sijeku u pravcu koji se projicira u simetralu kuta medu njihovim tragovima. j.01a Slika 6. ravnina a se s jedne strane sijece s ravninorn b u presjecnici ( a. PRIMJER Rijeseni primjeri 6. 6. u vrhu se pripadnoga krovnog poliedra sijece n presjecnica (grebena) krovnih ravnina. Uocimo da je jedna pobocka krovnog poliedra. odnosno jedna krovna ravnina prikazana trokutom sa stranieama a. e --_. kuta medu njihovirn 6. g) (sl. Preporuca se odrediti presjecnice svih parova susjednih ravnina (sl.1. Pri tome treba paziti da "slobodnorn" presjecnicom sijecemo "prvu sljedecu slobodnu presjecnicu" i da svaki vrh krovnog poliedra bude sjeciste triju krovnih ravnina. as druge strane s ravninom 9 u presjecnici (a. 6.122 • Tlocrt presjecnice tragovima. b. g). (a. • Po ~vije najblize presjecnice medusobno se sijeku u jednom vrhu poliedra. . Na primjer. 6. /' /' /' / > ---. big pa kroz isti vrh mora prolaziti i presjecnica ravnina b i g. Krovne plohe 6. • Strelieama je oznacen ocekivani smjer slijevanja oborinskih voda po krovnim ploharna. • Sve krovne ravnine imaju isti prvi prikloni kut L45°.01a). Sjeciste A ovih dviju presjecnica je jedan vrh krovnog poliedra u kojernu se sastaju ravnine a. IZ cega se zakljucuje koja treca presjecnica prolazi istim vrhom. (a. Ako je tloert zgrade n-terokut u koji je moguce 'upisati kruznicu. 6. Redoslijed rjesavanja preporuca se kao u sljedecim primjerima. d.1.

6. S strane: (1.6) drugc • Duz cijele stranice pridruzena AB tlocrtnoga poligona je zapreka pa tome zidu nije zabatom zgrade.02c (vidi strelice!).02b).02. 6. h) ravninama uz sve postojece zapreke udovoljava postavljenim 6 6 (2. f. preporuca se u prvorn koraku rijesiti krov kao da nema zapreka (s1.1. . e. na njihovim krajevirna (sl.02b • Na tako dobivenom rjesenju uocava se da dijelovi krova uz zidove na kojima su naznacene zapreke ne udovoljavaju uvjetima jer se ocigledno oborinske vode slijevaju tarno gdje se ne bi smjele slijevati .02a. 2.. Taj zid nazivamo • Kada se radi 0 zaprekama tipa AC. c) koja zavrsava na Slika 6. Dijelovi zida sa zaprekarna oznaceni su debljirn linijama.6). • Oznacimo tragove krovnih ravnina s: 1. s tra(5. • Analogan J( mora prolaziti i presjecnica (1.. logicno.02c).5) sijece vee postojecu presjecnicu u tocki M kroz koju onda. H G • Zbog potrebe da se slijevanje vode tigne smjerom paralelnirn sa zaprekom h postavljamo 6. okomito na spomenute LIZ zapreke AC. Slika 6.8) pa slijedi da je tocka K presjecnica ravnina I. 6. h (I. iz cega slijedi N E (I. zapreke Rijesite krovnu plohu nad tlocrtorn zadanim na sl. niti jedna krovna ravnina. DE i FGH postragove pornocnih ravnina c.:I i c. DE (linearne) iIi FGH (vanjske ili konveksne zapreke).6) 2 2 3 c 1 3 A B Slika 6. Stoga tockorn zabatu u tocki P.8. 6) = N.6) n (h. 8 o E . • U krajevima • Sada se moze provjeriti da slijevanje voda po svim krovnim zahtjevima. Presjecnica (1.02a RJESENJE zakljucak vrijedi za pomocnu ravninu e u tocki E. Presjecnica zavrsava u tocki Q na zidu FG. prolazi i presjecnica (1. h). .na zapreke . Rijeseni primjeri 125 6.8) ravnina c i 8 koja u loch !( sijece presjecnicu (1. c x C • Kroz tocku C prolazi presjecnica (c.124 PRIMJER Krovne plohe 6. h F i H zapreke FG H polazu se pomocne ravnine govima f i h. .

126 PRIMJER Krovne plohe 6. • Oznacimo strelicama ocekivane smjerove tokova voda po svakoj od rav- Slika 6. • Slijedom rjesavanja po pravilu: "slobodnorn presjecnicorn presjeci prvu presjecnicu na koju naides" dobije se rjesenje kao na s1. • Da bi se duz AG slijevala voda paralelno sa zaprekom. osim stranici AB (zabatu). Konstruirajte tlocrt i nacrt odgovarajuceg krovnog poliedra pa dodajte strehu na stranice bez zapreke.L DF i d(s.5). 6. (3. Poligonom na s1.03b • Kada imamo slozenu zapreku tipa CDE (unutarnja ili konkavna zapreka). 4 / / 3. • Presjecnica (c. (2.1.4 ~~.2). D) = d(C. jer je duz cijele te stranice zapreka (s1. (4.03. tada na njene krajeve odmah dodajemo pomocne krovne ravnine.5) sudjeluju u presjeku. Sjeciste H = (3. e) u tocki N. RJESENJE nina. iz cega se zakljucuje koja treca presjecnica (2. 3 ///2.03b). 6.2.03a zadan je tlocrt zgrade koju treba natkriti krovnom plohom.~-------------------------------------.5 tragove krovnih ravnina koje su pridruzene svakoj stranici poligona. 6. s) sijece sada postojecu presjecnicu (c.5)) ukazuje koje tri krovne ravnine (1.2) n (1.03c • Uz zapreku DF je sada potrebno postaviti dodatnu pornocnu ravninu koja ce vodu voditi paralelno s tom zaprekom.5) jos prolazi kroz to sjeciste. postavlja se tockorn A pornocna ravnina a _l AG (s1. • Sjeciste dviju takovih najblizih presjecnica (npr. e) i pornocnih ravnina (c. kroz . Ta se ravnina postavlja tako da prolazi tockom D i da joj je trag okomit na DE.2. 4 B' / / 5 / / / ~~ E' M' -..5 / e M' C' c .03c).03b. D) (sl. za prvi trag s ove pomocne ravnine vrijedi: s . (1.? Slika 6. Tockom H prolazi jos presjecnica (a.. Buduci da se tocka D nalazi na visini d(C.03c).5). 4) koja zavrsava u tocki J{ na zabatu. 6. c). e). To su ravnine s tragovima c i e. 6. M = (1. D) iznad fll. Odredimo presjecnice svih parova susjednih ravnina: (1. Rijeseni primjeri 127 6..4) rjesava problem. a) n (3. Slika 6.03a • Uocirno da dobiveno rjesenje ne zadovoljava na dijelu DF jedne i AG druge zapreke. Postavite zadani tlocrt krovista tako da stranice zadanoga poligona nisu paralelne s ravninom fb niti su na nju okomite. • Oznacimo s 1. 6.

03d). dan je jos jedan primjer potpunoga rjesenja jednoga krovista na kojemu se moze vidjeti konkretna svrha postavljanja jedne unutarnje zapreke (toranj). x). nacrtje svake tocke krovnog poliedra udaljen od osi x koliko i tlocrt od prvoga traga ravnine u kojoj se nalazi.04 . • Tlocrt krovista zarotirajmo u ravnini TIl take da mu stranice kut a s ravninorn TI2(n =F 90°. • Buduci da sve krovne ravnine imaju prvi prikloni kut L45°.04. Slika 6. s) = d(L".128 Krovne plohe 6.03d • Na konstruiranu se poliedarsku krovnu plohu dogovomo dodaje streha npr. d(M'. I = I • U nacrtu je potrebno nacrtati i presjecnice postojecih zidova zgrade. 6. e) = d(L'. stresnice su u naertu na istoj visini i to 0.Sem na sve slobodne rubove poliedra. RijeSeni primjeri 129 koju onda prolazi i presjecnica (e. Sve Slika 6. 6. 4) = d(K". x) itd. sirine O. 6. s) koja zavrsava u tocki L. (sl. Npr. d(K'. a) d(K'. x) iii d(L'.5cm ispod osi x. zatvaraju Na sl. Na zapreke se ne dodaje streha. Na taj su nacin povoljno rijcscui svi tokovi oc!voc!nje na krovu. cr f ()O).1. 1) = d(M".

2.- r 6 .2. Zadaci za vjezbu L.130 Krovne plohe 6. Zadaci za vjezbu 131 6. 6.

.--J r: 22 'i 6 .---'----...2. 6.132 Krovne plohe 6.:\r l 19 I \ 20 I 21 . 17 Zadaci za vjezbu 18 133 JI .

U kotiranoj projekciji uobicajeno je za jedinicu mjere uzeti 1 metar. Pri rjesavanju zadataka na terenu (u graditeljstvu) nultom horizontalnom ravninom smatra se ravnina razine mora. U timje mjerilima 1m u prirodi prikazan na crtezu redom sa: 2cm. L25 Kotirana projekcija 26 1 Polozaj tocke T u prostoru jednoznacno je odreden ako je poznata njena ortogonalna projekcija T' na neku ravninu TI i mjerni broj k E R udaljenosti tocke T od ravnine TI. a. Nivo-ravnine kojima je razina ispod razine mora imaju negativnu kotu. Uobicajeno je uzeti ravninu slike u horizontalnom polozaju pa kotiranu projekciju mozemo smatrati os obi tim oblikom Mongeove metode.134 23 Krovne plohe 24 6. a metodu ortogonalnoga projiciranja najednu ravninu pri kojoj je tocka odredena svojom ortogonalnom projekcijom i kotorn. Mjerni broj k nazivamo kotom tocke T. Koristit cerno mjerila M = 1 : 50. nazivamo kotiranom projekcijom.5cm. 1 : 200. Ravnine paralelne s nul tom horizontal nom ravninom nazivamo nivo-ravninama. Icm. a. a one iznad razine mora pozitivnu.8cm. 1 : 100. 1 : 125. 135 . Nivo-ravnine s cjelobrojnim kotama nazivamo glavnim nivo-ravninama. Sve tocke ravnine slike imaju kotu k = 0 pa tu ravninu nazivamo nultom horizontalnom ravninom i oznacavarno je TIo. a ulogu ravnine TI2 preuzima kota.1 : 250. a kako se u primjeni radi 0 objektima veIikih dimenzija crteze cerno izradivati umanjeno. u mjerilu koje cemo zvati mjerilom slike. aAcm. T I 7. Ravnina slike se podudara s ravninom TIl.

pravaca. • Slojnica ravnine je horizontalni sve tocke imaju istu kotu.7).: 1/ _ _J V II Konstruirajte B(4.? s . " _1-/ 4~ C' (3. mjerilo nagiba ravnine 2: koja je zadana tockama A(-1.6. Ravnina se prikazuje mjerilom nagiba i projekcijama glavnili slojnica.1.-__.2._ ---+--l_~ I I I ! : I. PRIMJER Rijeseni prlmjeri 7. • "1m" ~ • Spojimo l cm tocke AB = m pa prevaljivanjern u nultu horizonta1nu ravninu ravnine irnaju negativne ITo graduirarno pravac m (sl.6 na pravcu m s tockorn C. a tocke ispod te kote. Udaljenost tlocrta takvih dviju susjednih tocaka na pravcu zovemo intervalom pravca. 2:. tocka iznad ravnine slike.. Akoje Zadavanjetocke. Istaknutu graduiranu priklonicu ravnine nazivamo mjerilom nagiba te ravnine. . a njen interval intervalom ravnine. Da bismo joj konstruirali mjerilo nagiba. 1/ '/ I I 7. C(3. • Pomocu tocaka A. -~-t/ I I I I . KONSTRUKTIVNO Rijeseni primjeri 137 7.01.01).2. Slojnice ravnine su sutraznice prve skupine ravnine.136 Kotirana projekcija 7. kota joj je pozitivna. Odredite prikloni kut te ravnine. a prevaIjivanjem jedne od takvih priklonica odreden je i prikloni kut cp ravnine Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj su oznacene projekcije i kote onih tocaka kojima je visinska razlika jednaka 1 metar. • Priklonica (mjerilo nagiba) ravnine 2: okomita je na slojnice.6) • Trima je tockama u prostoru jednoznacno zadana ravnina.01 pravac u ravnini. Sve su slojnice jedne ravnine medusobno paralelne i sijeku (graduiraju) sve pravce u toj ravnini. 7. Mjerilo M = 1 : 100. dakle pravac na kojemu ' . m' . Kazerno da je pravac graduiran ako je na njegovoj projekciji odredeno nekoliko uzastopnih cjelobrojnih kota.6). mjernim brojern k E R.. pravca. spojnice njihovih kota bit ce slojnice trazene ravnine. a ostale su slojnice s njom paralelne i graduiraju pravac m. B i C moguce je odrediti tri para ukrizenih • Graduiramo Ii pravce jednog takvog para. M = 1 : 100 . tocaka istih Slika 7." . Jedna ce slojnica trazene ravnine 2: biti spojnica tocke 3.2). """ . -~: " " I. Tocka se prikazuje svojim tlocrtom i kotom tj. ravnine RJESENJE. potrebno je odrediti barem dvije njezine slojnice. Smjer pad a kota tocaka na pravcu oznacujemo strelicom na njegovu tlocrtu. 7. • Odredimo na pravcu m tocku s kotom 3. a glavne slojnice su slojnice sa cjelobrojnim kotama.

dobivena ce tangenta biti slojnica 814 trazene.K LM. 7.8 graduiran je pravac AB.. 7.) • Na pravcu AB odredena je tocka s kotom 7. • Paralelni pravci imaju paralelne projekcije.l.02 7.8cm.4 te spojena s tockorn C. ravninu. PRIMJER odredimo interval ip = Slika 7.2. a mjerilo nagiba ravnine je postavljeno okomito na slojnice. ona mora sadrzavati barem isti smjer pada i isti interval.rajte projekciju C(7.4) ~ p.138 PRIMJER Kotirana projekcija 7. M(10. a dio presjecnice • M: "1m'' ---+ 2cm • Pomocu zadanoga graduiramo. ..p pravca p te ga Konstrui. • Zadatak ima opcenito dva rjesenja jer postoje dvije tangente kruznice polozene tockorn 14.03.ABC [A(1.. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. trokuta 6.4 ravnine P trokuta 6. presjeka zadanih trokuta 6. pravca q kruznicu s tu kruznicu tangiramo iz susjedne tocke pravca q 14. npr. nE • Svaki od zadanih trokuta odreduje po jednu ovih dviju ravnina je trazeni presjek trokuta. Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine I: koja sadrzi tocku T. L(6. M = 1: 50 p' Zadan je pravac p svojim tlocrtom pi. paralelnaje s pravcem p i ima zadani nagib n~ = 20/7.. • M: "lrn" ---+ 0. To je slojnica s kotom 7.02.9)]. nagiba np . smjerom pada.03).. (sl.4)] 1K • Kroz tocku T polozimo pravac q II p [ql II pi. Rijeseni primjeri 139 7. Priklonica ravnine okomitaje na slojnice i projicira se okomito na njihove projekcije. Mjerilo 1\1 = 1 : 50. np l. B(8. Mjerilo je na njene slojnice.8). iIi da ne postoji realno rjesenje ukoliko je iq < iE. pad na istu stranu]. jedan pravac koji je s tim pravcem paralelan. su s njom paralelne i graduiraju pravac q. iq = ip. Ostale slojnice te ravnine graduiraju pravac AB.2). Ostale slojnice nagiba ravnine okomito tocke. one s kotom 13. (Moze se dogoditi da oba rjesenja padnu zajedno u slucaju daje iq = iE. • Opiserno li oko neke polumjerom r = iE pa s cjelobrojnom kotom ravnine. Prikloni kur ravnine jednak je priklonom kutu njene priklonice.ABC. • Da bi ravnina bila paralelna s nekim pravcem. a razmak medu susjednim glavniinslojnicama ravnine mora iznositi is: = . Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 1. • Poznato je da je nagib pravca definiran tangensom kuta 0: kojega pravac zatvara s ravninom slike. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. LM [ K(3. 5 6 = 'p • Nagib ravnine definiran je tangensom njenoga priklonoga kuta. kotom 3 jedne njegove tocke i nagibom np = 1 te tocka T(14. Mjerilo M = 1 : 125. I • Trazena ravnina I: mora sadrzavati pravac q pa njene slojnice moraju graduirati taj pravac.3).5). np = tgo: te da su interval i nagib pravca reciprocne velicine. • Tocka je u ravnini ako je na pravcu ravnine. • Analogno je odredeno mjerilo nagiba ravnine r.

= • Pomocu ovih velicina graduirani su zadani pravci. Take " 1 1 Je zp np = 2' . (s1. odnosno ravnine reciprocan je nagibu toga pravca.2. P( 4) E p ] i q[nq = 1/3. KONSTRUKTIVNO RJESENJE.4cm • Interval pravca. PRIMJER 7. je kao spojnica ravnina istih visinskih • Odredena je vidljivost dijelova trokuta u tlocrtu. Rijeseni primjeri 141 Pn z:: = q odredena kota.Zq = nq = 3 . = • Tranverzalom dvaju mimosmjernih pravaca nazivamo svaki pravac koji ih oba sijece.01).03 10 Slika 7. a sarno jedna od njih prolazi tockorn T.04. 7. • Tockom T i pravcem p odredena je ravnina ~ (kao u primjeru 7. sjecista slojnica ovih 7.140 • Presjecnica Kotirana projekcija 7.Q(7) E q] koja prolazi zadanom tockorn T(6. M = 1: 250 Slika 7.04) • M: "l m" ---7 O. Mjerilo slike M = 1 : 250. M = 1 : 125 Konstruirajte projekciju one transverzale zadanih mimosmjernih pravaca p [np 1/2.04 .2). Dva mirnosmjerna pravca imaju beskonacno mnogo transverzala.

I • Odreden je interval ip = • Mjerilo nagiba ravnine P odredeno je kao u primjeru 7. kojaje od tocke T udaljena Mjerilo slike M = 1 : 50. • Tlocrt pravca koji je okomit na ravninu.7) nagiba ravnine P(T.L P prolazi tockom T smjer pada mu je suprotan od smjera pada ravnine. Spojnica NT je trazena transverzala.p) te projekciju one tocke V na ravninu P u tocki T.. • Za nagib.L np (sl. • Na mjerilu nagiba ravnine P. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada mjerila nagiba ravnine.. ip = l. odnosno interval pravca i ravnine koji su medusobno okorniti. 7.) = 1 pravca p te je pravac graduiran. • Vracanjem tocke 110 na pravac n' odredena je tocka VI. okomit je i na njene slojnice.8m. • Pornocu susjednih cjelobrojnih kota toeaka na pravcu q odredena je kota tocke N.8m moze na pravac ti nanijeti iznad iIi ispod ravnine P. smjerom pada i ~ p. • Uocimo da zadatak ima dva rjesenja jer se duzina duijine 2..05. = 1 .01.u sjecistu N pravaca g i q je trazeno probodiste N = 2.142 Kotirana projekcija 7. To duzinu duljine 2. PRIMJER 7. • Tlocrt n' trazenog pravca ti . V) =2.kroz pravac q polozena je po volji odabrana ravnina P. d(T. Odredite mjerilo na okomici uzdignutoj 2. Cinjenica da ta tocka pnpada pravcu n ornogucuje odredivanje njezine kote.17) ravnine. . • Ako je pravac okomit na ravninu.. okomitje na sve pravce te ravnine pa i na slojnice.8m.8m.05.05 . . n q. 2p np 18 \ \ \ KONSTRUKTIVNO RJESENJE . pomocu prevaljenog intervala (16. M = 1: 50 Zadani su pravac p svojim tiocrtom. . nagibom np projekcijom tocke P(15) i projekcija tocke T(16. Rijeseni primjeri 143 • Odredeno je probodiste N ravnine ~ s pravcem q na sljedeci nacin: .. odreden je interval in okomice n. vrijedi: np = __!__. a projekcija okomita na slojnice ravnine. • Nanesemo Ii na prevaljeni pravac no od tocke dobijemo u prevaljenom polozaju tocku Vo. prevaljena ce okomica no biti okomita na nju i prolazit ce tockom To. Slika 7.konstruirana je njena presjecnica g s ravninom 2. ' • Prevalimo li onu priklonicu ravnine P koja prolazi tockom T.2. 7.

2). lezi u polovistu • Velika os M' N' elipse projicira se na slojnici toeke 5 u pravoj velicini. Mjerilo slike M = 1 : 200. .85 okomita na (s1. • Horizontalnu ravninu ITk promatramo kao tlocrtnu ravninu.144 PRIMJER Kotirana projekcija 7. Kenstruirajte kotiranu projekciju jednakostranicnog pravokutnog trokuta koji lez. PRIMJER 7.07) • Mjerilo nagiba ravnine 2:: postavljeno je okomito na ovu slojnicu. Velika os te elipse projicira se u pravoj velicini na slojnici. a mala os je na priklonici ravnine. A(7. • Tlocrt 5' sredista 5 kruznice opisane trokutu 6ABC promjera A'C'.L = 3 -2m te graduiramo jednu priklonicu zadane • Zadanim tockama A i C odredimo kote pomocu mjerila nagiba ravnine 2::. KONSTRUKTIVNO RJESENJE iE (s1. 7. • Kruznica se projieira u elipsu. a polumjer rotacije C P tocke C odredimo prevaljivanjem priklonice.06. KONSTRUKTIVNO RJESENJE U ravnini 2:: kojaje zadana svojim slojnicama Sl i S2 lezi duzina AC. Rijeseni primjeri 145 7. Sj i parom pridruzenih tocaka C'. • Simetralna ravnina 2:: sadrzi tocku 5 paje njena slojnica p' i prolazi tockom 5'. • Simetralnoin ravninom neke duzine nazivamo onu ravninu koja tu duzinu raspolovljuje i okomita je na nju. odredimo tloert B' vrha trazenog trokuta.2.7. • Odredeno je poloviste 5 duzine AB u prevaljenom polozaju. a zatim i u projekeiji.05. Konstruirajte i kotiranu projekciju tom trokutu opisane kruznice. • Oko slojnice Sj rotiramo tocku C u horizontalu ravninu ITj• Priklonica tocke C okomita je na slojnice ravnine 2::. • Da bi se odredio trokut u pravoj velicini potrebno je zadanu ravninu rotirati u neku horizontalnu ravninu ITk. • Koristeci afinost. Konstruirajte mjerilo nagiba simetralne ravnine duzine AB koja je zadana u kotiranoj projekciji. = nr. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada pravca p. Mjerilo M = 1 : 125. 7. (C) • Promjerorn (A) (C) odredena je kruznica u koju je moguce upisati pravokutan jednakokracan trokut 6(A) (B) (C) (dva rjesenja). B(12. • Pomocu perspektivne afinosti s osi odredimo tocku (A).5). a zadana duzina AC mu je hipotenuza. • Poloviste duzine se u kotiranoj projekeiji projieira u poloviste njenog tloerta.07. S9. • Interval iE ravnine 2:: reciprocan je intervalu pravca p i konstruira se kao u primjeru 7. .06) • Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 7.i u ravnini 2::. a kotu odredime na rnjerilu nagiba zadane ravnine.2 graduiran je pravae p=AB. • Odredimo interval ravnine. a slojnieu visine k kao prvi trag zadane ravnine 2::.

10. • Nakon vracanja nati nacin. one tocke koje su od tocke A udaJjene za d 4m.3.4). A E P udaljene za d == 10m. odredene su im kote na poz- 1. C(2. 2) i pravcem polozite ravninu i odredite prikloni kut te ravnine. p. bilo koje dvije pravu velicinu 3. 7. U mjerilu 1:125 polozite tockom T ravninu D.3). 7. 7).2). 3/4) 5. 3) i pravac p(np = 1/2) tako da T tj.5) polozite ravninu paralelnu sa zadanim pravcima a(na = 2/3) i b == BC[B(3. 7) i ravnina r(nr = 3/2). Zadaci za vjezbu = B(-1. Zadani su tocka T(5. ain. Zadani su pravci p == P R[P(11. a paralelnaje s pravcem p. odredite njihove kote te konstruirajte duzine M N i prikloni kut pravca. B(3.146 Kotirana projekcija 7. ~anesemo Ii na prevaljenu priklonicu polozenu tocko~ 5 p?~umjer ~znIce od tocke 50 na obje strane. C(8.3)J.07 9. nagib joj je n1/3. dobivene ce tocke Ko I. Zadaci za vjezbu 147 • Mala os elipse nalazi se na priklonici tocke S.(n6 == 4/3) kojaje paralelna s pravcemp. U mjerilu 1:125 zadanom tockorn T(7.2). M = 1: 200 4. U mjerilu 1:200 odredite ravninu koja sadrzi pravac q. U mjerilu 1:125 pravcem ninu f(nr == 1/3). 2. 6. U mjerilu 1:200 odredite ravninu r koja sadrzi tocku T( -0. = 11. tako su i sve prevaljene priklonice ~edusobno par~lelne. . Odredite pravu velicinu duzine AB i prikloni kut ravnine.1) polozite ravninu. tocaka J( i L u projekciju. Kako su sve priklonice v 7. U mjerilu 1: 125 zadanom tockorn T( 4.6)]. 8.4).3)J i q == QT[Q( -2. R(7. a paralelnaje s pravcemp == PQ[P(O. 7).. U mjerilu 1:125 konstruirajte na pravcu a == AB[A(3. U mjerilu 1:200 na pravcu p(np == 1/2) odaberite tocke MiN. p == PQ[P(2. Zadanaje tocka T(-2. U mjeri1u 1:50 polozite tockom T ravninu E.7)J polozite rav- Slika 7. U mjerilu 1:50 zadanim tockarna A(-1.8).7). U mjerilu 1:200 konstruirajte na pravcu p(np = 1/2) one tocke koje su od tocke A(4. Q( -3. La biti .u Frevaljenom polozaju krajnje tocke onoga promjera kruznice koji se projicira u malu os elipse.4).3)J paralelne.3.4)J koji su mimoiIazni. paralelnu s ravninom r. Q( -3. T(3.

B(-1. Konstruirajte u mjerilu 1:50 transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a( na 2/.3). 28.4). Zadana je tocka T( 4. 17.5)J koja je usporedna sa zadanom ravninom r(nr = 2/3).1)J i paralelograma ABC[A(1. U mjerilu 1: 125 tockorn polozue pravac koji je paralelan s ravninama 23. M N PQ[M(3. = I = C(804)].4)].2) i ravnine L:(nz.7).8). 4/3). L: i r.6).8). Uputa: trazena transverzala transverzalu zadanih mimosmjemih AB[A(7. Zadaci za vjezbu 149 12.3) i b( tu.3).2).7)J. M(10.2). 16. 7. 6(n6 = 2/3). = 3/2) tako da vrijedi T ~ L:. B(7. usporedan je s ravninom f(nr q == KL[K(1. D(304)]. C(3. = 1/3) s je presjecnica mimosmjemih C(10. Ravnina s ravninom 6 odredena je pravcem T¢ a(na = 1/2) i b == M N[M(2. N(12 .3.2)] koja lezi u ravnini zadanog pravca p(np 27. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju one transverzale mimosmjernih pravaca a(na 10/9) i b(nb = 4/5) kojaje paralelna s pravcem c == CD[C( -104).6). B(11. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravac m tako da prolazi tockorn T.T ~ p. D(1.8). Konstruirajte u mjerilu1:125 jednu transverzalu mimosmjemih pravaca a(na = 2) i b == BC[B(5. B( -lA). Konstuirajte u mjerilu 1:125 projekciju T(2. a okomit na pravac 30. = 1/2).148 Kotirana projekcija 7. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju probodista pravca 1/3) s ravninorn trokutaABC[A(2. = 2/3) i L::(n::. transverzale 26. 18.2).5)] koja prolazi zaravnina (Ta) i (Tb)]. QJ.8)]. U mjerilu 1:200 konstruirajte presjecnicu ravninorn trokuta ABC[A(2. a . L:(nz.3). B(2A)] i b == CD[C(1l.8).9)]. 22. U mjerilu 1:50 konstruirajte ravninu koja je paralelna A(nA = 3/2) i od nje udaljena za duljinu d = 2m. L(6. = 3/4) i f(nr = 1/2).3) pravac koji sijece pravac p(np = 4/5). Konstruirajte u mjerilu 1:125 probodiste 3/2) s trokutom ABC[A(5.2).. U zadanoj ravnini 6(i6 = 3m) u mjerilu 1:200 konstruirajte ciju transverzale pravaca projek- 29. 3!. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju pravaca a(na = 4/5) i b == BC[B(2A). 14.3). N(7. = L:. C(6.4)J koja lezi u ravnini 6(n6 = 1/2).3). U mjerilu 1:125 polozite zadanom tockorn T(15. p( np = 19. Zadana je tocka T( -4. ravnine C(6. = 4/3) i tockom T(-1. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravaca a(na = 3/4) i b == danom tockom T(12. 20. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a == AB[A(10.2). Uputa: trazena transverzala je pravac t odreden tockorn T i probodistem pravca b s ravninom (Ta). B(10. a paralelan je s ravninorn 25.3).3) pravac paralelan s ravni- nama 6(n". U mjerilu 1:50 konstruirajte presjecnicu zadanih trokuta B(8.5). 15. Konstruirajte u mjerilu 1:50 probodiste zadanog pravca p( np = 4/3) s paralelogramom ABCD koji je zadan s tri nekolinearne tocke A(5. C( 4.7). 24. ptn.8). p C/:_ L:. p. L(7. P(7. 21. C(11.3). = 2) koja prolazi zadanom tockorn T(7 . sijece pravac p. = [A(7.3). a paralelan je sa zadanom ravninom L::(nz.7)].6). odredite ravninu koja sadrzi pravac p. pravac p(np = 3/4) i ravnina L::(nz. U mjerilu 1:250 polozite tockorn presjecnice trokuta ABC T(14.2). C(504)] i K LM[f{(3.3). = pravca koji prolazi tockorn 2/3). Uputa: Trazena transverzala lezi u ravnini koja je paralelna s pravcern c i incidentna s pravcem a. 13. U mjerilu 1:125 okomitaje na ravninu 6.3). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju B(9.

41.5) jedan je vrh os novice.3).4). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju kocke kojoj jedna pobocka lezi u ravnini 6(nf'.6)] osnovica. 1:200 konstruirajte sijece pravac a(na projekciju pravca koji prolazi tockorn = 1/2) i okomit je na pravac b(nb = 34.3)] je dijagonala os novice uspravne kvadratske piramide. U mjerilu 1:125 odredite pravu udaljenost tocke T(0. Na pravcu oin. 4/5).2) E 2: srediste. . T(15.9). B(10. 44. a duljina vi sine Vo = 5.2)] i q == TQ[T.2) i L(11. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide ako joj je vrh na zadanom pravcu p(np = 4/5).2). Duzina AC[A(1504). U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju jednakokracnog trokuta kojemu je duzina AB[A( -1.2). a okomit na zadani pravac q(nq = 1). 51. 47. B(5. Q( -0. nagiba 2/3 tako 46.9) srediste upisane kruznice.6)] je dijagonala osnovice pravilne uspravne cerverostrane prizme. 1:200 odredite 40. = 4/7). U mjerilu dijagonala 1: 125 konstruirajte projekciju romba kojemu je zadana AC[A(2. U mjerilu 1:200 odredite projekciju pravca koji prolazi tockorn T(8. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju kvadrata koji lezi u ravnini 6(nf'. Konstruirajte u mjerilu 1:200 projekciju piramide ako joj je visina dva puta veca od osnovnog brida. = 1/3) ako muje duzina AB[A(0. 50.8). U mjerilu vaca a(ia pravu velicinu udaljenosti = 2m) i b. Pravac p(np = 2/7) prolazi tockorn A(1204).3). U mjerilu 1:50 odredite udaljenost tocke T(1. a tocka 5(3.2). Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide.7). Q(6. 33. Odredite pravu velicinu te udalje- = nosti. Tocka A(3. Duzina AC[A(2. 45. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju pravilne uspravne trostrane piramide kojoj je os na pravcu o(no = 2/3).6).. U ravnini 2:(nE = 1/3) lezi osnovica uspravne pravilne sesterostrane piramide kojoj je tocka 5(7. p ~ 2:.5m. a duzina AB[A(0.6:1]. 35.3).6) E 2: jedan vrh osnovice. tocka B(3.3)] su tangente kruznice polumjera r 0 = Sm.S). paralelnih pra- 39. U mjerilu 43. 52. 49.2).2)] jedna stranica. U mjerilu 1:200 postavite tockom T(15. 37.2) vrhovi.S)]. B(1. a duljina visine piramide je Va = Sm. P(4. 48..8). Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju prizme.2) lezi prostoma dijagonala duljine d = 8m uspravne kvadratske prizme dok joj je osnovica u ravnini 2:(nE = 4/5). 36. jedan vrh osnovice u tocki A( -2. Zadaci za vjezbu 151 32. B(llo4)]. U mjerilu 1:200 konstruirajte projek-' ciju kruznice. 7. Pravci p == TP[T(15. C(19.2) od T ~ A. Na zadanom pravcu p == AB[A(7. B(-0. C(0. = 2/3) lezi os uspravne kvadratske piramide.7)] jejedan brid te pobocke. Na pravcu p == K L[K(6. a duljina visine Vo = 4m.3) od pravca p == PQ [P(1.7) od pravca p == AB[A(3. a tocka A(4. a vrh C lezi na pravcu p(np 2/3). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju prizme ako je nagib ravnine os novice n~ = 4/3. paralelan je sa zadanom ravninom fCnT' = 3/4).7) i C(3.3. Konstruirajte u mjerilu ravnine A(nA 5/4). C(6.7)] konstruirajte u mjerilu 1: 125 tocku jednako udaljenu od dviju zadanih tocaka M(904) i N(14. ajedan od preostalih vrhova lezi na pravcu p(np = 3/4).4) ravnine da budu okomite na zadanu ravninu fCnT' = 3/2). = 1:50 projekciju udaljenosti tocke T(8. L(1. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju trokuta kojemu su tocke A(5. 38. U mjeri1u 1:200 odredite projekciju one tocke pravca p kojaje jednako udaljena od tocaka K(16.7).150 Kotirana projekcija 7. 42.2) E b.

).4)] i s == VB[V. 53. 60.l)] promjer osnovice . a tocka 5(3. A(-1. Pri stvarnom projektiranju i izgradnji prometnica nasipanje terena i usijecanje prometnica u teren ostvaruje se plohama razlicitih oblika i nagiba. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju stosca ako je duljina izvodnice stosca d lOmp. V(14. Pravac t(nt = 3/2) je tangenta osnovice rotacijskog istostranog valjka.. To su poligonalne linije koje imaju najveci nagib prema horizontalnoj ravnini. Presjek neke topografske plohe ravninom je topografska linija koja spaja tocke u kojima se sijeku slojnice plohe i slojnice ravnine s istim kotama. Izgradnja usjeka. a vrh u zadanoj tocki V(17. red i vrsta prornetnice. okomito sijeku slojnice terena. U mjerilu 1: 125 kenstruirajte projekciju ovog stosca ako mu je duljina visine Vo = 17m. kanali. Ukoliko je presjecna ravnina vertikalna takav se presjek 153 naziva profilom.8) tocka na plastu. Duzina 5V[5(7. Prije gradnje objekata kao sto su ceste. mostovi. odnosno toka oborinskih voda na terenu.3)..3). U kotiranoj projekciji topografske plohe prikazane su horizontalnim linijama koje nazivamo slojnieama terena. 0 tome ovdje necerno voditi racuna. 55. kanala.3). .. odnosno teren. nagibi i sirine te polumjeri zakrivljenih dijelova prometnica ovise 0 razlicitim uvjetima kao sto su konfiguracija terena. Sto je teren strmiji. B(2. a tocka A(4.. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju ovog valjka ako muje polumjer osnovice duljine To = 2m. Na pravcu p(np = 2/3) lezi izvodnica rotacijskog stosca dok rnu je osnovica u ravnini E(nE = 4/3). 59. slojnice su gusce. a T(10. Tereni = 4m. . Zadaci ce se rjesavati iskljucivo metodom slojniea uz napomenu da se u praksi cesto koristi i metoda poprecnih profila.6) je na kruznici osnovice. naglasak ce biti na geometrijskoj problematici uz neke prethodno dogovorene norme. = 58. U mjerilu 1: 125 konstruirajte njegovu projekciju. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju rotacijskog stosca kojemu je duzina AB[A( -3. a vis ina Vo 8. 57.7) je srediste iste osnovice.0 = 2) lez: os rotacijskog stosca. kotlina.8)] i q == AC[A C(5. 56.. dobro je znati unaprijed sagledati gotovu situaciju na terenu.2). a prva velicina visine v.4)] Ide os i izvodnica rotacijskog stosca.152 Kotirana projekcija 7. itd. odnosno kotiranoj projekciji terena rijesiti tloert situacije zemljanih radova.7)] je os rotacijskog stosca. Nazivaju se padnicama jer pokazuju smjer pada. 54. Svaka topografska ploha. Ukrizeni pravci p == AB[A( -1. Svaki ogranicen dio zemljine povrsine nazivamo topografskom plohom (brdo. = 2). = 14m. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju istostranog rotacijskog stosca cija je osnovica u zadanoj ravnini 6(nt::. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju tog valjka. Na ukrizenim pravcima 0 == VA[V(7. zeljeznicke pruge. B(2. geornehanicke osobine tla. Na pravcu 0(71. nagib ravnine os novice tit: = 4/5.7). ima svoje padnice. Stoga je potrebno na danoj karti. B(3..4)] su tangente osnovice rotacijskog valjka. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju stosca ako mu je visina dva puta veca od promjera osnovice.

vrsimo interpolaciju.8). 17. • Nagibi usjecnih ploha-su nu = t. . • Konstruiratikosine nasipa i utvrditi njihove presjeke s terenom: .s' 17. nazrvamo zadaje za 40cm ispod kote ceste. je 40cm. • U raskrizju mimosmjeme. Na sljedecoj slici odabrana je horizontalna ravnina na koti 16. • Zadani predlozak • Nanijeti • Odrediti di I uvecati cetiri puta. krivulju linijom. odnosno dodajemo neke slojnice terena koje nernaju cjelobrojne kote (npr.3 17 16 rub nasipa (nozica) DOGOVORNE NORME nN • Nagibi nasipnih ploha • Minimalna = ~. i graduirati prometnicu.154 Tereni 8. kanal uz nasip 1:1 155 Buduci da se II tom slucaju presjecna krivulja projicira u trag potrebno ju je prevaliti u neku horizontalnu ravninu. = 1%. . a koristeno je mjerilo 1:125. . Ukoliko je prevelik razrnak izrnedu dviju susjednih slojnica cjelobrojnih kota da bi se presjecna linija odredila s potrebnom preciznoscu.> kosina nasipa 2:3 M 1:125 planum prornetnice -.3 i 17. kosina usjeka \ 20 19 18 17. Tu presjecnu J sirinu planuma 1 1 neutralnom ceste sa zeljeznickom prugom osi su ovih dviju prometnica a dogovomo se kota osi pruge u njihovom tlocrtnom sjecistu presjek prometnice ra: ye nom 'I' s terenom. nk dubina kanala u usjeku uz nagnutu prometnicu prometnicu PREPORUCENI TIJEK RJESAVANJA: • Uzduzni pad kanala u usjeku uz horizontalnu • Sirina dna kanala je 40cm.

Slojnice nasipnih ravnina uz te su rubove odredene kao u primjeru 7.156 • Konstruirati Tereni 8. 25 / / / / Rezultate svih ovih "zernljanih radova" na terenu. (51. razdjelna je linija slojnica terena s 20 \ \ M 1:200 Slika 8.Scm • Nanesemo prvo zadanu sirinu prometnice tako da ju zadana os raspolovIjuje. dakle prometnicu sa svim pratecim objektirna .01.02. Izvesti kanale na teren i po potrebi ih produziti llZ nasip. 8. • Dio prometnice od razdjelne linije do tocke E je iznad razine terena te se uz taj dio postavljaju ravnine nasipa. Buduci daje prometnica od tocke ' s kotom 22. u prethodnom poglavlju.01 a) Na kotiranoj projekciji terena zadana je projekcija osi ceste siroke 4m. Nivo-Iinija je zamisljena presjecnica prornctnice S usjecnorn piohom. usjecima.1. Rijeseni primjeri 157 rubovc kanala i nivo-liniju u usjeku. U mjerilu 1\1 = 1 : 200 prikazite tlocrt zemljanog tijela prornetnice. = 10% :::::} = l~~ = 10m ic (u mjerilu ic = 5cm). = 10% u ravninama nasipa. Graduiramo dio prometnice u nagibu: ti. 8. Mjerilo nagiba ravnine nasipa se stoga u tom dijelu projicira okomito na rub ceste. 8. • Konstruirati kosine usjeka i utvrditi njihove presjeke s terenorn. C' \ \ razdjelnu A do tocke C horizontalna iIi neutralnu liniju. Oko tocke s kotom 22 mba ceste opise se kruznica s polumjerom 19 2l v. 1 __22 ----\\~ \ RJESENJE (sl. U kruznom luku od A do C i dalje 1I pravcu do tocke D cestaje horizontalna na koti 22. kanalirna. Od tocke D prema E cesta ima pad pa su njeni rubovi pravci s nagibom n. PRIMJER Rijeseni primjeri 8.nasipima. f f 24 8.01a \ E' . nazivamo remljanim tijelom protnetnice. • Odrediti dva poprecna projila. Pri tome treba voditi racuna da je cesta do tocke D horizontalna pa su u tom dijelu rubovi ceste slojnice ' ravnina nasipa. • Odredimo istom kotom. a od D prerna E ima pad nc = 10%.1.01) • "lm" -+ O.

~~O za I = 10m i I = 20m. a ostale su slojnice s njom paralelne.158 T Tereni 8. Rijeseni primjeri I 159 = in te se tangira iz susjedne nize kote istog ruba. • Na kraju je zemljano tijelo prometnice presjeceno dvjema vertikalnim ravninama koje su postavljene okomito na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tockama osi. Osim tlocrta rubova dna kanala. Ovakvi se presjeci nazivaju poprecnim profilima. 8. Rubovi nasipa odredeni su kao spojnice sjecista odgovarajucih slojnica terena i ravnina nasipa. Nivo-linijaje prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka (s1. Pocetna dubina kanala kod tocke A je 40cm. 22 24 21 a M 1:200 Slika 8. To je slojnica 21 ravnine nasipa. Kako je cesta horizontalna. Kanali se produbljuju do razdjelne linije. druga u usjeku. 24. • Koristenjem nivo-linije kao slojnice s kotom 22 plohe usjeka konstruirana su mjerila nagiba i os tale slojnice usjecnih ploha s obje strane ceste.' .01 . a zatim i presjek zemljanog tijela prometnice. Logicno je da se kanal produbljuje u smjeru pada terena te se po izlasku iz usjeka voda prirodno dalje slijeva po terenu.1. Rubovi usjeka su presjecnice usjecnih ploha s terenom i odreduju se kao spojnice sjecista slojnica terena i usjeka s istim kotama. kanalima se daje uzduzni pad 1 %. konstruira se i tlocrt nivo-linije. a zatim izvode na teren. a produbljenje u kruznom luku konstruira se racunanjem sredisnjega kuta po formuli 0: = l. Zbog slijevanja oborinskih voda po usjeku prema prometnici potrebno je uz rubove ovog dijela prometnice prethodno postaviti kanale.01). Valja uociti da nasip s desne strane ceste treba zastititi kanalom. Jedna je ravnina postavljena na nasipu. pri cemu se za obje strane uzima R = 18m.5 • Dio prometnice s druge strane razdjelne linije nizi je od terena te je u tom dijelu potrebno konstruirati plohe usjeka. a zbog konfiguracije terena treba naciniti i propust koji ce skupljenu oborinsku vodu odvesti od prometnice smjerom pada terena. Prevaljivanjem svake od ovih ravnina u horizontalnu ravninu s kotom prometnice u odabranoj tocki konstruira se prvo presjek s terenom u prevaljenom polozaju. 8. a u ovom je slucaju horizontalna.

Planum pruge sirine 3m ima pad np = 3% u smjeru od A prema B. a u samom raskrizju i medusobni presjeci usjecnih ravnina. Buduci da pruga ima pad 3%. potrebno je unutar slojnica s kotama 25 i 26 interpol irati slojnice na planumu pruge i na terenu. kanali se uz nju (dubine 40cm) ne produbljuju. Horizontalna cesta (kota 26) s planumom sirokim 5m prelazi preko zeljeznicke pruge u razini. a zatim spojiti sjecista njihovih slojniea s kotama 25 i 25. 8.2. • Da bi se odredila neutralna iIi razdjelna linija.02) • "I rn" ---70.8 1 161 23 PRIMJER 8. • Pomocu nivo linija uz obje su prometnice konstruirane sve potrebne rav-: nine usjeka i njihovi presjeci s terenom. • Sarno raskrifje gradi se u usjeku. Kako je planum pruge u samom raskrizju nizi od ceste za 40cm. Rijeseni primjeri B'~ -124. ~ _. Zbog toga su tlocrti rubova kanala paralelni s rubovima planuma pruge.2 • Da bi se graduirao planum zeljeznicke pruge. Kanalima uz cestu daje se uzduzni pad 1% i to u smjeru "od raskrizja'' na obje strane (vidi strelice). 8. Pomocu zadanoga nagiba moguce je graduirati planum pruge s intervalom ip = l~O = 33.25.160 Tereni 8. pocetna je dubina kanala uz cestu 80cm . • Nanesirno sirine planuma obiju prometnica u zadanom mjerilu. RJESENJE (sl..1.5 26 neutralna je linija na cesti .02. U mjerilu Pli = 1 : 250 prikazite tloert zemljanog tijela 1 prornetnica. treba imati na umu da kota tocke na njenoj osi u prividnom sjecistu s osi ceste iznosi 25.02 29 . a u samom je raskrizju nacinjen propust kanala ispod oeste. Uz cestu je takoder je postavljena ravnina nasipa s desne strane razdjelne linije . 28 26 A'? Slika 8.3m. 26 24 25 25. • S jedne strane razdjelne linije zeljeznicka pruga nadvisuje teren pa se zato u tom dijelu rubovima prometniea polazu nasipne ravnine i konstruiraju njihovi presjeci s terenom.4cm.6m. Slojniea terena s kotom -c.

• Nanesimo sirine obiju prometnica u zadanom mjerilu te graduirajmo dio pruge u nagibu. Odredeni su presjeci usjecnih ravnina uz nagnuti i horizontalni dio pruge. U mjerilu M = 1 : 200 prikazite tlocrtnu situaciju zemljanih radova.Scm. Iznad pruge prelazi horizontalna cesta s planumom sirokim 5m (visinska razlika u krizistu je 5m). 8. odredeni su na kraju presjeci usjecnih ravnina s gomjom prometnicom. a od te tocke prema tocki B ima uspon 5%.03 . • Od B do A uz prugu kanali imaju nagib jednak nagibu pruge.03. • Zbog visinske razlike od 5m cesta ima kotu 38 i cijela se nalazi na nasipu. Neutralne linije nema. Rijeseni primjeri 163 8. a pruga je cijelom duljinom u usjeku. a zatim i presjeci s nasipnim ravninama postavljenima uz cestu. Zeljeznicka pruga sirine 2m horizontalnaje do tocke A. Kako se ovdje radi 0 raskrizju u dvije razine.1. Ona je na ovim presjecima prekinuta jer se na tom dijelu predvida gradnja nadvoznjaka. Slika 8. • Konstruirane su ravnine usjeka uz nagnute i horizontalne dijelove pruge te su odredeni njihovi presjeci s terenom.03) • "l m" ---+ O.162 PRIMJER Tereni 8. a dalje ih se produbljuje s uzduznim padom od 1%. RJESENJE (sl. 8. • U prvom se koraku rubovima ceste konstruiraju ravnine nasipa koje ce se prekinuti nakon konstrukcije usjeka uz donju prometnicu.

164

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

165

8.2.

Zadaci za vjezbu

1. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do C, a od prerna D ima pad 4%. Od C sc odvaja prilazna cesta s jednako sirokirn planumom koja je horizontalna do .4, a od A prema B ima pad 5%. 2. Planum ceste sirok 6111 horizontalan je do (kota 28), a prema D ima uspon 8%. Prilazna cesta s jednako sirokirn planumorn ima pad 7% od A prema B. 3. Planum ceste u pravcu i horizon tali (kota 58) sirok je 6m. Prilazna cesta ima planum sirok 4m i pad 5% od A prema B. 4. Od horizontalnog platoa (kota 77) odvaja se jedna cesta s planumom sirokirn Sm i usponom 2%, dok druga cesta irna planum sirok 4m i pad 10% prema tocki A. 5. Od horizontalne ceste AB (kota 87) s planumom sirokim 6m odvaja se cesta s planumom sirokim 4m koja irna pad 10% od D prema e. 6. Od horizontalne ceste s planumom sirokim 6m (kota 26) odvaja se cesta s jednako sirokim planumom koja ima uspon 10% od A prema

e

11. Planum ceste sirok 6m ima uspon 6% od A do B, od B do je horizontalan, a dalje ima uspon 8% prema tocki D. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta s planumorn sirokirn Sm. 12. Zavojita cesta s planumom sirokim 4m ima pad 8% od horizontalnog platoa (kota 21) do tocke A, a dalje je u pravcu i horizontalna 13. Od horizontalnog platoa (kola 101) odvaja se cesta s planumorn sirokirn Sm. Ona ima pad 6% od A do tocke s kotom 97, a dalje je horizontalna. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta Be jednako sirokog planuma. 14. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do A (kota 96), a od A prema B ima pad 6%. Planum prilazne ceste sirok je Sm i ima uspon 8% od D (kota 96) prema E.

e

e

Krizanje u istoj razini
, 15. Cesta s planumom sirokim 6m, koja ima uspon 3% od A prema B, u razini prelazi preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 25.6) koja ima planum sirok 4m. 16. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizonta1an je do (kota 47.3), a od prema D ima konstantan uspon. Preko pruge u razini prelazi cesta s jednako sirokim planumom. Ona je horizontalna izmedu A i B (kota 48, d(A, B) 4cm),a do A i od B ima uspon 10%.

B.
7. Cesta s planumom sirokim 6m ima uspon 2% od A (kota 64.2) do B, a dalje je horizontalna. Prilazna cesta s jednako sirokim p1anumom ima uspon 8% do C, a dalje je u zavoju horizontalna. 8. Od horizontalne ceste koja ima planum sirok 6m (kota 45) odvaja se prilazna cesta s planumorn sirokim 4m koja je do A horizontalna, a od A do B ima uspon 10%. 9. Od horizontalnog platoa (kota 36.4) odvajaju se ceste s planumirna sirokim Sm od kojih su dvije (prerna A odnosno B) u horizontali, a jedna (prema e) ima pad 3%. 10. Planum ceste sirok 8m horizontalan je do (kota 72), a od do ima uspon 6%. Planum prilazne ceste sirok 6m horizontalan je od do

e

e

=

17. Planum zeljeznicke pruge sirok Sm horizontalan je do D, a od D prema e ima pad 2%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, koja je od A do B horizontalna (kota 75,4), a od tih tocaka ima pad 4% na obje strane. 18. Planum ceste sirok 6m (kota 28), koji je horizontalan do A (kota 28), a od A prema B ima pad 8%, prelazi u razini preko zeljeznicke pruge, kojoj je planum sirok 4m. Pruga je horizontalna do C, a od prema D ima pad 8%. 19. Planum ceste sirok 5m prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Cesta je horizontalna do A (kota 56), a od A prema B ima uspon 5%.

e

e

e

D

e

A, a od A prema B ima pad 8%.

166

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

167

20. Horizontalna

cesta s planumom sirokim 6m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Zeljeznicka pruga je horizontalna do B (kota 55), od B prema ima pad 8%.

e

21. Horizontalna cesta (kota 53,8) s planumom sirokim 5m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima pad 2% od A do B. Planum pruge sirok je 4m. 22. Cesta s planumom sirokim 6m i padom 5% od A prema B prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 29) ciji je planum sirok 4m. 23. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizontalan je do A,a od A prema B ima pad 3%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, kojaje do horizontalna (kota 73), a od prema D ima pad 2.5%.

/

/
/

!

/

/

?

\A'

e

e

II/;
76
'u,

I/
!

;\B';

/

I

Krizanje u dvije razine
24. Ispod horizontalne zeljeznicke pruge ciji je planum sirok 4m (kota 50) prolazi cesta koja je horizontalna do A, a od A (kota 44) prema B ima pad 5%. 25. Cesta s planumom sirokim 6m ima pad 5% od tocke A (kota 59) prema B. Ispod nje prolazi cesta sjednako sirokim planumom. Ona je do horizontalna (kota 51), a prema D ima uspon 4%. M 1:1000
25 24

\27\
/'
'~o/-/fJ

/

3t,\\ \
/\\
C'(28) ,

e

--

-/

26. Cesta s planumom sirokim 5m ima uspon 8% od A do B (kota 21),1 a dalje je horizontalna. Ispod nje prolazi cesta s planumom sirokim 6m (visinska razlika u krizistu 6m), koja ima pad 4% od prema D.

e

27. Cesta s planumom sirokim 6m horizontalnaje od A do B (kota 54), od B prema u luku ima pad 5% do tocke s kotom 49, a dalje je horizontalna.

e

28. Sirina planuma horizontalne ceste Be (kota 10) je 8m. Prikljucna cesta, koja prelazi iznad ove ceste(visinska razlika 5m), horizontalna je do A, a od A prerna D ima pad 6%. Planum prikljucne ceste sirok je 5m.

2.

'"\

\//
23

A'(28)

168

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

169

M 1:1000

/
61

I

/

/

I

/

M 1:800

\82 \83
A' \
.y

88

90

s

ROO"':! /
.

-;----

II

r1
\

\

I

/

81
/ /

/

\

___ ,.\
\ \ \

\

3.

,60

I

58

57

i S6 / S5 / 54

I

/ /

5.

I

I

/

\

M 1:800

-,
\

\ (?~ 8. .2.170 Tereni 8. 8.. Zadaci za vjezbu 171 46 45 44 M 1:1000 74 77 73 /' /' /' /' /' 78 41 -. . 10.

------1 97 '10 .: R2= 30 m --. 101 99 . 8.~ 10 / / 97 96 95 94 / ~vD' ~/ 25 j I ~' / S2 14. Zadaci za vjezbu 173 I I 93 i '-------- 11.~~.2. M 1:800 18 M~':O \ \ .172 Tereni 8.

15. 175 .174 ______./ '\. M 1:800 \ \ ./ .c__ Tereni _ 8. . 16. \ \ \ \ 18. Krizanje . U ISt 0 j razini \ t 17.

2. M 1:1000 A' 32~ ~ 22. Zadaci za vjezbu 177 -.-:--~-~~~~ Ml800 ----__ ~ r>.. I: ~: I 19. 8.176 Tereni 8. ~ __ ~================~ _j .

178 Tereni 8. '" \liQ ) / / \~ -.. Zadaci za vjezbu 179 25. -. 8... -. -. -. . [. D' .. -. B' \1' .2.. -. C- A' '0. Krizanje u dvije razine M 1:1000 -. -._.. -._ <.

1GH-Zagreb. --' SI i~ !II 't . Zagreb.1997. 1'I.. 1971.I \ \ \ /' B'(54) ' II' I I I . Sliepcevic. 52. [6] D. 1973. A. SAND d. Zagreb. Tehnicka knjiga. Gradevinska [3] K. 1982. Gorjanc. 51 50 [1] L Babic. [2] F. 1970.Aj /' /' 1--\ . Zagreb.! \. Szirovicza: Konstruktivna ometrija . 1994.vjeibe.'1 '" _/ . 1966. Kurnik. Skolska knjiga. [7] K. L Babic: Nacrtna geometrija.. Pavkovic: Zadaci iz Nacrtne geometrije. Zagreb.o. 53 . Strubecker: Nacrtna geometrija. Nice: Deskriptivna geometrija. Beograd. Pa1man: Projiciranja i metode Nacrtne geometrije. 181 . V. [4] Z. Skolska knjiga.> Bibliografija 27.o. Horvatic-Baldasar. Zagreb. se- geometrija u tehnici. Hohenberg: Konstruktivna knjiga. B. p' 180 Tereni 8. 1 M 1:1000 ~II (. [5] V. . S. Tehnicka knjiga. Palman. D.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful