IVANKA BABIC SONJA GORJANC ANA SLIEPCEVIC WASTA SZmOVICZA

NACRTNA GEOMETRI]A
zadaci

Dr. sc. Ivanka Babic Dr. sc. Sonja Gorjanc Dr. sc. Ana Sliepcevic Dr. sc. Vlasta Szirovicza

NACRTNA GEOMETRIJA zadaci
1. izdanje

HDKGIKG, Zagreb, 2002.

Predgovor
Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kucinic Prof. dr. sc. Vlasta Scuric-Cudovan Dr. sc. Jelena Beban-Brkic Dr. sc. Zeljka Milin-Sipus Lektor: Ljiljana Varovic, dip!. prof. Graficko oblikovanje ovitka:

Sinisa Babic, dip!. inz.
Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 021361/3-2002, od 10. rujna 2002. CIP - Katalogozacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 514.18(075.8)(076) NACRTNA geometrija : zadaci / Ivanka Babic ... [et al.] - 1. izd. - Zagreb: Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutersku Bibliografija. ISBN 953-98814-1-21. 1. Babic, Ivanka I. Nacrtna geometrija - - Zbirka zadataka420902019 420902019 ISBN 953-98814-1-2 Izdavac: HDKGIKG - Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku Tisak: "O-tisak" d.o.o., Zagreb grafiku

Iako se u posljednjih desetak godina moze naci suvremena literatura iz podrucja nacrtne geometrije, svaki udzbenik koji donosi nesto novo dobro je dosao. U godini obiljeiavanja stote obljetnice rodenja najpoznatijeg i najproduktivnijeg profesora nacrtne geometrije Vilka Nicea moramo priznati da je doslo vrijeme da neki sadrzaji dozive transformaciju, da se osuvremene i na novi nacin obrade, Prvi pozitivni pomak u tom smislu ucinile su autorice ovog udzbenika 1994. godine kada su za potrebe studenata Gradevinskog fakulteta nacinile originalan metodicki udzbenik "Konstruktivna geometrija" za vjezbe iz nacrtne i primijenjene geometrije s velikim brojem rijesenih primjera . Ovaj novi udzbenik sadrzajem u potpunosti prati program predmeta Nacrtna geometrija na graditeljskom odjelu Veleucilista, a gotovo u potpunosti programe Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta, Tekstilno-tehnoloskog fakulteta, Strojarskog fakulteta i jos nekih fakulteta i odjela Veleucilista, Oslanja se na udzbenik "Nacrtna geometrija" autorica K. HorvaticBaldasar i 1. Babic, a namijenjenje iskljucivo za vjezbe. Velik broj rijesenih primjera popracen je detaljnim prostornim i konstruktivnim objasnjenjima sto omogucava samoobrazovanje. Neki primjeri su obradeni u nekoliko koraka, s posebnim naglaskom na detalje koji studentima predstavljaju najvece poteskoce u svladavanju ponudenog gradiva. Udzbenik obraduje tri met ode projiciranja kroz osam poglavlja. Sadrzaj prvih pet poglavlja nalazi se kao temeljni dio nacrtne geometrije na svim tehnickim fakultetima u Hrvatskoj. U prvom se poglavlju detaljno obraduje teorija krivulja drugog stupnja. Drugo i trece poglavlje sadrzi zadatke prijeko potrebne za svladavanje Mongeove metode projiciranja, au cetvrtom su obradeni primjeri iz kose aksonometrije i kose projekcije. U petom je poglavlju aksonometrija primijenjena na rjesavanje presjeka stozastih i valjkastih ploha, a u sestom se upotrebom Mongeove metode rjesavaju krovne plohe. U sedmom poglavlju obradeni su jednostavni primjeri iz kotirane projekcije, a u osmom je poglavlju ova metoda primijenjena na geometrijsko rjesavanje situacija zemljanih radova. Na kraju svakog poglavlja dan je skup zadataka knjiga postaje neizostavan prirucnik za vjezbe. za programe cime ova

grafiku, 2002.

Autorice

. . a krivulja 2. malim grckim slovima: /3. T E ~ npr.. A.. . i E kut sto ga tvore pravci a i b trokut ciji su vrhovi A. Opcenito 0 projektivnom z. 1. a E { ( 1] H e e alfa beta gama delta epsilon zeta eta theta K 1-\.1. '. Krivulje drugog stupnja 1. 1. ili brojea.. B..6. 1.. . . C.6. . D.2. b. los cemo koristiti ove maternaticke E znakove: tocka T je element ravnine ~ presjek ravnina . stupnja Konstrukcije 1.. n L h. I". Klasifikacijakrivulja2.. ravnini i pravcu . /\ M N t: A p u ~ 0 'if jota kapa lambda m! 111 P ~ p a T 'U T y 0 11 ksi omikron pl <D X VJ X w W D 1/J rho sigma tau ipsilon fi hi psi omega Sadrzaj Neke oznake Tocke obiljezavamo virna: 1. krivulja 2... 3 4 projektivne kolineacija ravnine 1. Promjeri stupnja.. 18 1.5. 1. . 1. C. 17 . 104.. Konstrukcij a elipse prema definicij i Konstrukcija Konstrukcija hiperbole prema definiciji II b parabole prema definiciji .2.3.6..6.2.2. 1 3 prostoru.Grcki alfabet A B 0: r E Z /3 . b) npr...2. 1.7. Neka preslikavanja Perspektivna u ravnini 5 7 Ravnine oznacavamo velikim grckim slovima: Perspektivnaafinost 0 u ravnini . stupnja .1. L(a. B i C pravac a je okomit na ravninu P pravci a i b su usporedni krivuljama 8 11 12 14 14 15 . Z. . w. h. 1. Elipsa kao afina slika kruznice.3..1. Pravce obiljezavamo Kutove oznacavamo velikim latinskirn malim latinskim slovima: slovima: 0:. 1. .6. element od presjek kut trokut okomito usporedno _l II npr.3. {. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica 23 ..6nE npr.2. B. Opcenito 1.... Uvod A.7.1.ABC npr. a _lP npr...6.

.7.2. 61 76 3.1. Rijeseni primjeri 6. Rotacija 2. Rijeseni primjeri 7. Bokocrt . 2. Zadaci za vjezbu Bihliografija iii 104 112 1.2.7. Rijeseni primjeri 3. Zadaci za vjezbu 6.ii SADRZAJ Sadrzaj 5. 2.7. 2.1.2..3.2. Polozajno-metricki zadaci 2.4. ravnine 7. polozaju 28 30 32 36 39 42 45 50 50 51 53 54 55 55 120 122 130 135 136 136 147 153 156 164 181 3. Stranocrt Rotacija i antirotacija .1. Okomitost 2. 4. Tereni 8. . metode 80 81 90 90 97 . 2. Krovne plohe 6. Bokocrt 2. 2.2.2. 24 26 Pitanja i zadaci za vjezbu . 2. Zadaci za vjezbu 8. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera 1. 4. pravca.teorijski zadaci 2.7.1. Rijeseni primjeri 8.2. .5. Stranocrt . Mongeova metoda . Rijeseni primjeri 4.2. Presjeci 102 .7.2. .2.7.7.7. Zadaci za vjezbu 7.2.6. Polozajno-metricki zadaci Polozajni zadaci Okomitost. .1. Polozajni zadaci .1.5. 5. 2. Rijeseni primjeri 5. 2.3.6.8. Zadaci za vjezbu Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju Predlosci za vezove .2. Aksonometrijske 4.1. Zadavanje tocke. Tijela U opcem 59 . Zadaci za vjezbu 2.1.4.3.1. . Kotirana projekcija 7. Zadaci za vjezbu 4.

B.'..Uvod Svaka se geometrijska teorija zasniva na osnovnim elementima i relacijama te na osnovnim cinjenicama koje ih povezuju (aksiorni ili postulati). Tocaka.~ . Jednostavne geometrijske figure nastaju na temelju neposredne veze osnovnih elernenata i relacije incidencije.Cine ga sve tocke incidentne s pravcem p. ·I··. b. c.).cine ga sve ravnine prostora incidentne s pravcem p. To su npr.. Ako su principi grupiranja osnovnih elemenata slozeniji. prostorne krivulje.. Tocke cemo oznacavati velikim latinicnim sIovima CA. Osnovni elementi i relacije se ne definiraju. pramen ravnina [P] .·. 0 njihovim svojstvima i medusobnim odnosima logicki zakljucujerno na temelju aksioma.. pravce rnalim latinicnim slovima (c.·. ~~~ z 1 . C . B.cine ga svi pravci u ravnini incidentni s tockom 3.·· . pramen pravaca (3) . uz pomoc osnovnih relacija. Grupiranjem osnovnih elemenata prostora nastaju geometrijske figure.: niz tocaka (p) . r. grade se jednostavne. Od osnovnih elemenata. geometrijska tijela i plohe u prostoru. nastaju slozene geometrijske figure kao npr. a ravnine velikim grckim slovima CA.. Osnovni elementi geometrije su tocka.. geometrijski likovi i krivulje u ravnini..). a aksiomi se ne dokazuju. a zatim i slozene geometrijske figure ili tvorevine. a osnovna relacija koja ih veze je relacija incidencije ili pripadanja.~. ravnina ima beskonacno mnogo i oni ispunjavaju trodimenzionalni prostor.. pravaca i ). pravac i ravnina.

sinteticka geometrija.osim paralelnih pravaca.). diferencijalna geometrija. Opcenito i pravcu 0 projektivnom prostoru. Sinteticka se metoda oslanja na zomu prostomu predodzbu. analiticka geometrija. Euklidska je metrika nasa svakodnevica. U nasem poimanju osnovnih elemenata i relacija svaka se dva pravca neke ravnine sijeku u jednoj tocki . U nacrtnoj se geometriji koriste sinteticka i konstruktivna metoda. Osobno iskustvo i geometrijsko obrazovanje tijekom osnovne i srednje skole omogucilo je buducem inzenjeru da osnovnim elementima i aksiomatikom trodimenzionalnoga prostora vlada i intuitivno.). konstruktivna geometrija. jest projiciranje. ravnini Za buduce inzenjere . svake se dvije ravnine sijeku u jednom pravcu osim paralelnih ravnina i svaki pravac probada ravninu u jednoj tocki ako nije s njom paralelan. To je geometrija afinog prostora. koji je bolji model za teoriju projiciranja. Mozemo reci da je nacrtna geometrija teorija projiciranja te da se bavi izucavanjern i primjenom metoda projiciranja. a koji omogucuje posredovanje izmedu trodimenzionalnog i dvodimenzionalnog prostora. Za buduceg je inzenjera vazno da svoje intuitivno poimanje prostora prosiri na opcenitiji . Krivulje drugog stupnja 1. U tom smislu uobicajeni prostor naseg zamisljanja "nadopunjujemo" beskonacno dalekim ili nepravim elementima nasljedeci nacin: 3 . 1. (Jasno je da kroz dvije razlicite tocke prolazi sarno jedan pravac. a konstruktivna omogucuje da sve ono sto je zamisljeno u prostoru predocimo crtanjem u ravnini. nacin na koji mjerimo udaljenosti izmedu tocaka ili kutove izmedu pravaca i sva ostala mjerenja koja se na tome temelje. Osnovni postupak kojim se pri tome nacrtna geometrija sluzi. kroz tri tocke koje ne Ide na istom pravcu sarno jedna ravnina i s1. To je trodimenzionalni euklidski prostor. prostomom poimanju i vizualizaciji neposredne okoline.1. posebice one graditeljskih struka.projektivni prostor.2 Uvod Pri geometrijskim se istrazivanjima mogu koristiti razne metode. One odreduju i razne geometrijske grane (npr. vazno je upoznati geometrijski model trodimenzionalnoga prostora koji je blizak neposrednom ljudskom iskustvu. i dr.

tj. PresIikava Ii se nekom transformacijom ravnine niz tocaka u niz tocaka. toeaka. tada su sve njegove tocke fiksne.02 Kako svakom tockom Tl u ravnini prolazi tacna jedna zraka perspektivne kolineacije Zl = Z2. preslikavanja koja svakoj tocki ravnine jednoznacno pridruzuju neku drugu. Ako u takav prostor uvedemo euklidsku metriku. a elemente i figure pridruzenog skupa indeksom 2. koja nam omogucuje uobicajna mjerenja i racunanja. Definicija 1 Kolineacija Drugim rijecima. Bit ce to redovito bijektivna preslikavanja. jp'2. Takva presIikavanja u ravnini nazivamo transjormacijama ravnine. slijedi: . a svi beskonacno daleki pravci svih ravnina u prostoru leze u besko-nacno dalekoj ravnini koja "nadopunjuje" uobicajeni trodimenzionalni prostor. Leze li tocke na istom pravcu kazemo da su kolinearne. realnom projektivnom ravninom jp'2 i realnim projektivnim pravcem jp'l. Zrake perspektivne kolineacije presIikavaju se same u sebe. preslikavanja u kojimaje osnovni element tocka. krivuIje) indeksom 1. odnosno 0 fiksnoin pravcu te kolineacije.1. kolineacija u ravnini je bijektivno preslikavanje ravnine na sebe. tocku S sredistem ili centrom. i tocno jedna fiksna tocka sarna u sebe. tada se govori 0 fiksnoj tocki. 1. onda ce s TI i T2 biti oznacen par pridruzenih tocaka. transformaciju nazivamo kolineacijom ravnine. 1. Dokazi teorema koji ce u ovom poglavlju biti sarno navedeni mogu se naci u knjizi [7]. Najjednostavnija tockovna tvorevina u ravninije pravac. ili se pravac preslikava na sebe. pri cemu je sacuvana incidencija tocke i pravca.01 Slika 1. Fiksni pravac 0 nazivamo osi. svaka tocka ravnine je slika jedne i sarno jedne toeke iz te ravnine. izgradili smo model euklidskoga prostora koji ce nam biti najpogodniji za ucenje nacrtne geometrije. (Tocka TI na pravcu PI preslikava se u tocku T2 koja mora lezati na slici P2 pravca PI). koje preslikava tocke u tocke a pravce u pravce. pravce. 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine 5 Kaze se da svaki pravac ima jednu beskonacno daleku ili nepravu tocku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci prostora. nazivamo perspektivnom kolineaci- S tJ. Ako se kolineacijom neka tocka preslikava na sebe. U takvorn se prostoru sijeku svake dvije. sarno jednu tocku te ravnine. Definicija 2 Kolineaciju vac 0. Oznacimo li na primjer eIemente i figure jednog skupa (tocke. linearnost Perspektivna kolineacija u ravnini u ravnini je transformacija ravnine koja cuva kotocaka.01). 0 koja se preslikava jom u ravnini. a incidencija tocke i pravcaje sacuvana. ali tako da su im fiksne sarno dvije tocke (srediste S i sjeciste zrake i osi 0) dok su svi ostali parovi pridruzenih tocaka incidentni sa zrakom. Ji\S / / / /I\ I I \ \ / / I I \ \ \ 71=A2 rB1=B2 \C~=C2 Slika 1. a pravce koji prolaze tockorn S zrakama perspektivne koIineacije u ravnini (s1. odnosno s PI i P2 par pridruzenih pravaca u toj transformaciji. Neka preslikavanja projektivne ravnine Ovdje ce biti opisana neka tockovna preslikavanja u projektivnoj ravnini tj. pa i paralelne ravnine. ravninu i pravac nazivamo realnim projektivnini prostorom jp3. Ovako nadopunjeni prostor.2. a svaka se ravnina nadopunjuje jednim beskonacno dalekirn ili nepravim pravcem u kojemuje sijeku sve s njom paralelne ravnine prostora. u ravnini u kojoj postoji tacna jedan fiksni pracije se sve tocke preslikavaju same u sebe.4 Krivulje drugog stupnja 1. au nadopunjenoj se ravnini sijeku svaka dva pravca bez izuzetaka. ali su pridruzene tocke razlicite. Ako su tri tocke pravca fiksne. odnosno ni. Sve beskonacno daleke tocke svih pravaca jedne ravnine Ide na njenom beskonacno dalekom pravcu.2. i obmuto.2. 1.

Ako je pravac paralelan S osi perspektivne kolineacije.2.02). 1. elemente perspektivne (S. tada je i njemu pridruieni pravac paralelan s tom osi (zasto). za svaku figuru F2 moguce je jednoznacno konstruirati njezin original 1. . os.a. osi 0 te jednim parom pridruzenin tocaka Al. par pridruzenih tocaka) svakoj ravninskoj figuri F. Perspektivna afinost u ravnini Definicija 3 Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os 0 pravac u konacnosti. moze jednoznacno pridruziti. Svojstvo La.06 prikazani su primjeri preslikavanja trokuta i paralelograma. E Pl (sl. 1. Svojstvo 2. A2• Spojnica cavati pridruzenih tocaka AlA2 prolazi sredistem \ \ \ o o S. uz uvjet S 1:.2. slika figure Fl.03). . Beskonacno Slika 1.2.0. tada se pridruzena tocka B2 konstruira kao sjeciste zrake perspektivne kolineacije polozene tockom Bl s pravcem koji je pridruzen spojnici AlBl (sl. perspektivno kolineamog Svojstvo 2.03 Slika 1. Kako je perspektivna afinost (u daljnjem tekstu afinost) slucaj perspektivne kolineacije. Na slikama 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine 7 Svojstvo 1. A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti. a srediite S u beskonacno dalekoj tocki ravnine. 1.6 Krivulje drugog stupnja 1.05 i 1. 1. Posljedica.02). I obmuto.04). Iz definicije afinosti i teorema 1 slijedi: Ako je pored odredbenih elemenata (S.05 Slika l.04 daleka tocka zrake AlA2 srediste je afinosti. Spojnice parova afino pridruienili tocaka (zrake afinosti) cine pramen paralelnih pravaca. tocaka leie na 1. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije 0 (sl. A2)' Teorem 1 tvrdi da se uz zadane odredbene elemente (srediste. Al. Al. nazivamo perspektivnom afinosti u ravnini. Slicno se i pravcu Pl konstruira pridruzeni pravac P2 pomocu po volji odabrane tocke B. kolineacije oznaSlika 1. Teorem I Perspektivna kolineacija ravnine jednoznacno je odredena sredistem S. odnosno konstruirati perspektivno kolineama figura F2. Afino pridruteni pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti.06 U daljnjem cemo tekstu odredbene 0. vrijede sljedeca svojstva: sarno poseban Fl. 0. Teorem 2 Afinost u ravnini jednoznacno je zadana s osi afinosti 0 i parom afino pridruienih tocaka Al. A2) zadana bilo koja tocka Bl. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih zrokama perspektivne kolineacije (sl. tj.

Opcenitoo krivuJjama Krivuljuintuitivno mozemo shvatiti kao "deformirani pravac" iii "defermirani dio pravca" u ravnini ili u prostoru. a beskonacno daleke u beskonacno daleke tocke. 1. tada vrijedi: d(AI' d(BI' CI) CI) d(A2' C2) d(B2' C2)" 'tvorevina koju ovdje definirarno na sljedece nacine: Definicija 4 Svaki skup od 001 tocaka ili ravnina u prostoru neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo prostornom krivuljom.3. 1. y) zadovoljavaju algebarsku jednadzbu F(x. Sjecista pravca i krivulje mogu biti realna (s1. Paralelni pravci afino se preslikavaju u paralelne pravce. Razvrstavarno ih prerna redu i razredu. To je slozena geornetrijska =.11 . y) = O. C2 E P2. Stoga je beskonacno daleki pravac ravnine nosilac parova afino pridruzenih tocaka. Djelisni je ornjer invarijanta afinosti. Definicija 5 Svaki skup od 001 tocaka ili pravaca II ravnini neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo ravninskom krivuljom. X2). C1 E PI afino preslika u trojku A2. Posljedica 2. AI.07 Slika 1. taj je pravac zajednicka zraka svih afinosti u ravnini. a tocku T diralistem te tangente (s1. Afinoscu u ravnini preslikavaju se tocke u konacnosti u tocke u konacnosti. To su skupovi tocaka cije pravokutne Kartezijeve koordinate (x.09 np p T Slika 1. A2).> Slika 1.07 i 1. 1.8 Krivulje drugog stupnja 1. B2. Definicija 6 Red algebarske ravninske krivulje jednakje broju n svih sjeciita te krivulje i bilo kojeg pravca njerlne ravnine. Ako dva sjecista padnu zajedno. Zakoni koji definiraju krivulje vrlo su raznovrsni. o Slika 1.08 konstruirane su slike trokuta i paralelograrna u zadanoj afinosti (0. 1. Mogu pripadati podrucju bilo koje prirodne iii drustvene znanosti. ako se zadana trojka kolinearnih tocaka AI.08 1. BI. XI. Buduci da srediste lezi na beskonacno dalekorn pravcu ravnine. Moze se desiti da dva iIi vise reaInih sjecista padnu u istu tocku T. sto irna sljedece posljedice: Posljedica 1.11).10).10 Slika 1. Posljedica 3. Nairne. IIi: - Na slikama 1. Definicija 7 Red realne algebarske ravninske krivulje jednak je stupnju njezine algebarske jednadrbe u pravokutnom Kartezijevom koordinatnom sustavu. Opcenito 0 krivuljarna 9 Odredbene elernente afinosti oznacavat cerno (0.09) iii imaginarna (s1.3. U ovorn poglavlju bavit cemo se iskljucivo ravninskim algebarskim krivuljarna. pravac nazivamo tangentom krivuIje u tocki T.

I ova sjecista mogu biti realna iii u parovima moze i vise njih pasti zajedno. tada je pravac tangenta krivulje. L(x. a L(x. od kojih je jedna m-toga a druga n-toga reda.13). Zakrivljenost krivulje k" poprima u njezinim tjemenim tockama ekstremne vrijednosti. konike koje neizmjemo daleki pravac sijece .14 Opcenito je neka krivulja n-toga reda i m-toga razreda. 1.12 Slika 1. 1.10 Krivulje drugog stupnja 1.09a Slika 1. Na primjer. Kao i svaki drugi realni pravac ravnine on krivulju moze sjeci real no iii imaginamo.09a).lOa Slika LIla Slika 1. pri . a moze biti i njezina tangenta. y) = 0 jednadzba pravca) realna iii u parovima konjugirano kompleksna. l. stupnja 11 Realnost. kaze se da ona ima stupanj m odnosno n. Te krivulje nazivamo i konikama iii cunjosjecnicama jer nastaju kao ravninski presjeci konusa iii cunja 1. y) = 0. Ako je za neku krivulju m = n. Padnu Ii tri sjecista dime kruznice s krivuljom k" u istu tocku T. Klasifikacija krivulja 2. odnosno imaginarnost sjecista pravca i algebarske krivulje ovisi o tome da li su rjesenja sustava jednadzbi F(x. U analiticku definiciju razreda ravninske algebarske krivulje necemo ovdje ulaziti jer ona podrazumijeva uvodenje Kartezijevih pravcastih koordinata. Klasifikacija krivulja 2. sijeku se u m . 1. Krivulje drugoga stupnja klasificiramo upravo prema realnosti iii imaginamosti njihovih beskonacno dalekih tocaka: Konike koje beskonacno daleki pravac ravnine sijece u dvije realne razlicite tocke nazivamo hiperbolama. Posljedica. Tada oskulacijsku kruznicu nazivamo hiperoskulacijskom kruinicom krivulje k" u tocki T. Ako je realno rjesenje sustava dvostruko. Svaka kricinica sijece svaku krivulju k" n-toga reda svoje ravnine u 2n tocaka. sve krivulje drugog reda ujedno su i drugograzreda pa govorimo 0 krivuljama drugog stupnja.cemu je m # n. Slika 1. Ako dva realna sjecista kruznice s krivuljom padnu zajedno. l.4.4. n tocaka. Tangente iz neke tocke na krivulju takoder mogu biti realne i razlicite (sl. kruznicu nazivamo oskulacijskom kruinicom iii kruinicom zakrivljenosti krivulje k" u tocki T (sl. Sve one imaju zajednicku tangentu u tocki krivulje i cine pramen dirnih kruznica.13 Slika 1. y) = 0 jednadzba krivulje. a Beskonacno daleki pravac kojim smo nadopunili ravninu realni je pravac. Teorem 3 Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i k". y) = 0 (gdje je F(x. l. Definicija 8 Razred algebarske ravninske krivulje jednak je broju m tangenata koje je moguce poloiiti na tu krivulju iz neke tocke njezine ravnine.l2). imaginame (sl. a tocku T tjemenom krivulje (sl. konjugirano imaginama. govorimo 0 dirnoj iii tangencijalnoj kruznici krivulje k" Ll toj tocki (sl. Ll l a) ako tocka lezi na krivulji.14).lOa). stupnja (stosca). tada postoji beskonacno mnogo dirnih kruznica krivulje u toj tocki. a mogu se i podudarati (sl. Zakrivljenost krivulje u tocki T jednaka je reciprocnoj vrijednosti radijusa oskulacijske kruznice u toj tocki. Ako je tocka krivulje regularna (krivulja u toj tocki ima jedinstvenu tangentu). Moze se dogoditi da zajedno s tri sjecista krivulje k" i oskulacijske kruznice u istu tocku T padne i cetvrto sjeciste.

\1 V U izucavanju konika bitni su pojmovi promjer i srediste konike. okomita promjera kruinice konjugi- Definicija 12 Medusobno osima krivulje. Definicija 9 Skup polovista svili medusobno lje 2. Promjeri krivulja 2. dok klasu parabola cine krivulje kojima je beskonacno daleki pravac tangenta (sl.5. Promjeri krivulja 2.12 Krivulje drugog stupnja 1. Dva pravca mogu pasti zajedno te cine dvostruki pravac. okomite konjugirane promjere konike narivamo 1. Definicija 10 Dva su promjera konike konjugirana iii spregnuta od njih raspolovljuje tetive paralelne s drugim promjerom. a parabole u beskonacno dalekoj tocki na osi. stupnja 1/ tetiva neke krivu- -: r-. ako svaki 0' \1J J ( Slika 1. reda narivamo promjerom te krivulje. par usporednih pravaca i par konjugirano imaginamih pravaca s realnim sjecistem. stupnja 13 u paru konjugirano imaginarnih tocaka nazivamo elipsama (kruznica kao poseban slucaj). Slika 1. a svi oni prolaze jednom tockorn koju nazivamo sredistein te krivulje.15 Pored ovih nedegeniranih konika u skup konika ubrajaju se degenerirane konike: par ukrizenih pravaca. 7 Slika 1.15).17 .16 . Elipse i hiperbole imaju srediste u konacnosti. 1. Svaka konika ima neizmjerno mnogo promjera. Iz ave definicije slijedi (primjenom granicnog prijelaza) svojstvo konjugiranih promjera koje se takoder maze uzeti za njihovu definiciju: Definicija 11 Dva su promjera konike konjugirana povucene rom. ako su tangente konike u krajnjim tockama jednog promjera paralelne s drugim promje- Posljedica. Svaka su dva medusobno rana. 1. Za tako definiran promjer kazerno da je spregnut iii konjugiran tom skupu paralelnih tetiva.5. paralelnih 1\ <.

a normala unutarnjega kuta kojeg cine radij-vektori TI. e: a 2 . Hiperbolu jedan promjer sijece realno dok je njemu konjugirani promjer sijece u paru konjugirano imaginarnih tocaka. T2 tocke T.18 dana je jos i konstrukcija hiperoskulacijskih kruznica. 1. a iz trokuta 6FISC slijedi . F2 odredit cemo na ve1ikoj osi tako da iz tocke C (iIi D) nanesemo duljinu a vel ike po1uosi.. B) = 2a = llcm. b . zarista FI. Udaljenost zarista od sredista e1ipse nazivamo linearnim ekscentricitetom e elipse. a konstantna apsolutna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je duljini realne osi hiperbole: ITI . v· Konstrukcija hiperhole prema definiciji . stupnja Konstrukcija elipse prema definiciji Definicija 13 Elipsa je skup tocaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantan.18 konstruirane su tocke elipse za Tl = 8cm i Tl = gcm.14 Krivulje drugog stupnja 1. udaljenosti pojedinih tocaka T hiperbole od zarista su radij-vektori Tl. Tocke elipse konstruiramo Duljina drugog tako da zadajemo duljine radij-vektora Tl < 2a. Ako su zadani glavni promjeri U tocki T(TI = gem) konstruiranaje tangenta. T2.18 Na slici 1.Tl.6. 1. 1. radij-vektora je T2 = 2a . stupnja 15 Valja napomenuti da oba konjugirana promjera sijeku elipsu u realnim tockama. Fiksne tocke FI. 1. ve 1· lcme a.17). Fiksne tocke Fl. d(A.6. F2 nazivamo zaristima ili fokusima elipse.T21 = 2a. Konstrukcije krivulja 2. re I aCIJa k 0]3 povezuJe. Cetvorke tocaka elipse kl (FI' TI) konstruiramo kao sjecista kruznica k3(F2' TI) n k4(Fl. Tangentaje simetrala vanjskoga. . (osi) elipse elipse.2. T2). Svi su promjeri parabole medusobno paralelni i paralelni su s osi. odnosno sredista zakrivljenosti RA. udaljenosti pojedinih tocaka T elipse od zarista su radij-vektori TI. 1. Definicija 14 Hiperbola je skup tocaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantna. T2.6. Na slici 1. Konstrukcije krivulja 2. T2)' odnosno . Iz slike je vidljiva konstrukcija sredista zakrivljenosti RT. a konstantan zbroj radij-vektora je duljina velike osi elipse: Tl Konstrukcija Slika 1. D) = 2b = 7cm. F2 nazivamo zaristima ilifokusima hiperbole. normal a i srediste zakrivljenosti RT elipse.6. + T2 = 2a.b2 = e2 . d(C. n k2(F2. a beskonacno daleki pravac konjugiran je svakome od njih (sl. Rc u tjemenima elipse Ai C.1.

1. Konstruiramo ih kao dijagonale pravokutnika sa stranicama 2a.3. Na slici 1. Na slici 1.4. e Neb je zadana realna (glavna) linearni ekscentricitet d(A. tocku F zaristem ili fokusom parabole. Cetvorke tocaka hiperbole konstruiraju se kao sjecista kruznica kl (Fl' 1'l)nk2 (F2' 1'2)' odnosno 1'1 Kako je hiperbola konika s dvije realne beskonacno daleke tocke. e = d(S. !- \T f 1. Svojstvo hiperbole. 9 em.6. konstruiramo tako da zadamo duljine jednog radij-vektora 1'1 :2: d(A. 7. 8. Na slici 1.4.2. Konstrukcija parabole prema definiciji Definicija 16 Parabola je skup tocaka u ravnini koje su jednako udaljene od jednog fiksnog pravca i jedne fiksne tocke te ravnine.5 d(F. dobije se srediste hiperoskulacijske kruznice za odgovarajuce tjeme hiperbole. ona ima dvije asimptote. jer su njezina os hiperbole i 1. pri cemu mora biti r :2: 0. Na svakoj sekanti hiperbole odsjecci izmedu njezinih sjecista s hiperbolom i asimptotom s jedne i s druge strane medusobno su Tocke hiperbole jednaki. . 9 em.20 konstruirane su tocke parabole za Slika 1. Neka su zadani ravnalica d i zariste F tako da je d(F.19 konstruirane = 6. Tocke parabole konstruiraju se tako da se zadaju njihove udaljenosti r od ravnaliee odnosno zarista. a fiksnu Konstrukcija para bole.2a. 8. Na istoj je slici konstruirana i tangenta hiperbole u njezinoj tocki T(1'l = 6em) kao simetrala kuta izmedu radij-vektora te tocke.16 Krivulje drugog stupnja 1.6. kojih se. na k3(F2' 1't} n k4(Fl' 1'2)· su tocke hiperbole za radij-vektore Na slici 1.19 Definicija 15 Tangente krivulje u njerinim. 7.3.19 konstruirane su dvije tetive hiperbole pornocu temelju gornjega svojstva. Ako se iz vrha ovog pravokutnika uzdigne okomica na asimptotu koja njime prolazi i s njom presijece realna os hiperbole. Parovi tocaka parabole su sjecista pravaca paralelnih s ravnalicom i od nje udal} enih za r i kruznica k (F. Konstrukcije krivulja 2. r). d).5. r = 1. stupnja 17 Drugu os hiperbole nazivarno sporednom ili imaginarnorn sjecista s hiperbolom konjugirano imaginarne tocke. provjerava tocnost konstrukcije. F2). 2b i sredistern u sredistu hiperbole. a duljina drugog radij-vektora je 1'2 = 1'1 . beskonacno dalekim tockama nazivamo asimptotama. Fiksni pravac d nazivamo ravnalicom iii direktrisoni parabole.6. Duljine realne i irnaginarne poluosi te linearnog ekscentriciteta hiperbole povezuje relacija a2 + /} = e2. Konstrukcija hiperbole. koja ornogucuje konstrukciju imaginarne (sporedne) osi hiperboJe. F1) = 3em.19 konstruirano je srediste zakrivljenosti RA za tjeme A. B) = 2(1 = 4ell1. d) = 14mm.

a L noziste okomice spusteneiz T na os. P2Q2 afino pridruzene elipse k2• Ova se cinjenica moze izreci u obliku sljedece (trece) definicije para konjugiranih promjera elipse: 1. paralelni pravci u paralelne pravce. a konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere pridruzene konike. promjer konike preslikava se u promjer pridruzene konike. F). 1.L). A) = d(A. a parabole u parabole.7. K sjeciste tangente i osi parabole.20 Svojstvo parabole. Nadalje. a djelisni omjer ostaje sacuvan). Pri toj konstrukciji treba uociti da se par okomitih promjera M1N1j_P1 Q1 kruznice k1 afino preslikava u par konjugiranih promjera M2N2. to eke u konacnosti u tocke u konacnosti.7. d r o o K IKAI = IALI Slika 1. Elipsa kao afina slika kruznice 17 Dva supromjera elipse konjugirana ako su pri afinom preslikavanju kruinice u elipsu nastali kao afina slika medusobno okomitih promjera te kruinice. tad a vrijedi: ' d(K. hiperbole u hiperbole. Srediste zakrivljenosti RA u tjemenu A udaljeno je od tjemena za 2d(A. T diraliste tangente t. Tjeme parabole A poloviste je duzine FO gdje je 0 d n 0 (0 je os parabole). Elipsa kao afina slika kruznice 19 konstruirana tangenta parabole kao simetrala kuta izmedu radij-vektora (u svakoj tocki parabole jedan je radijvektor paralelan s njezinorn osi. Ako je A tjeme parabole. Na istoj je slici u tocki Tir = 3cm) = Perspektivnom afinoscu elipse se preslikavaju u elipse (iIi kruznice). dakle nje- Uzmemo li u obzir klasifikaciju krivulja 2. a drugi prolazi zaristern F). stupnja prema vrsti njihovih sjecista s beskonacno dalekim pravcem i svojstva afinosti (beskonacno daleke tocke preslikavaju se u beskonacno daleke.21 konstruirana je elipsa k2 kao afina slika kruznice k1. Definicija Naglasimo da se kao afina slika odredenoga para okomitih promjera kruznice mogu dobiti medusobno okomiti konjugirani promjeri elipse. Na slici 1.18 KrivuJje drugog stupnja 1. mozemo zakljuciti: .

Elipsa kao afina slika kruznice 21 ej zine osi. B i 5 pridruzene same sebi.24. Pri konstrukciji se koristi par pridruzenih tocaka Tl. Toj kruznici afino je pridruzena elipsa k2 koja sa zadanom kruznicom ima zajednicki promjer AIBI == A2B2.22 Slika 1. konjugiran promjeru A2B2. a afine su slike K i L ovih tocaka trazena sjecista pravca P i elipse e. koja s Ako postoji takvo afino pridruzenje koje povezuje elipsu e i kruznicu ej opisanu oko njezinog promjera AB.) pronaci onaj jedini par medusobno okomitih pravaca tockorn 5) koji ce se afino preslikati u medusobno okomite pravce kroz tocku 52' Konstrukcija koristi Talesov poucak na kruznici t polozenoj tockama 5) i 52 sa sredistem 0 na osi afinosti o. CI. kao konjugirani promjeri. Zadrzimo se ovdje sarno na afinom pridruzenju elipse i kruznice sa zajednickim promjerom. 1. tada se os te afinosti mora podudarati s promjerom AB elipse jer su tocke A. moze se dokazati sljedece: ako je u ravnini zadana elipsa. Pravac PI sijece kruznicu el u tockama K. odnosno D. 1. Pridruzi li se zadanoj elipsi afino kruznica el kao na slici 1. Na slici 1. T2) i kruznica kl sa sredistem na osi 0 (s1. Konstruirajte geometrijski tocno tangente elipse polozene zadanom tockom P E CD kao i njihova pripadna diralista. tada u toj ravnini sigumo postoji kruznica i takva afinost koja ju preslikava u zadanu elipsu. ce tocka . 1. moraju biti afina slika para okomitih promjera kruznice el. konstruira se kao afina slika onoga promjera CIDI kruznice kl koji je okomit na promjer AIBI. 1. Konstruirajte geometrijski tocno presjecne toeke pravca P i Zadatak 2.22.25 Neka je zadana afinost (0. Elipsa e je zadana velikom i mal om osi AB i CD.23 Slika 1. 1. 26). Kako se nekoj kruznici u ravnini moze na beskonacno mnogo nacina afino pridruziti beskonacno mnogo elipsi. Slika 1. 1.25). i Li. Promjer C2D2 elipse. Dovoljno je (sl. Pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica el. pravcu pee biti afino pridruzen pravac PI koji se konstruira uz pomoc po volji odabrane tocke X E P (s1.25.24 elipse e koja je zadana velikom i malom osi AB i CD. Uspostavimo afino pridruzenje izmedu elipse e i takve kruznice elipsom ima zajednicki promjer AB (odnosno CD). Osi elipse.23).20 Krivulje drugog stupnja 1. TI. 1. T2. DI parovi afino pridruzenih tocaka cime je afinost i uspostavljena (sl. Slika 1. Slijedi da su C.24 i s1.25 analogno je uspostavljeno afino pridruzenje izmedu zadane elipse i kruznice opisane oko male osi CD zadane elipse. Elipsa e je zadana velikom i malom osi Zadatak 1. bit AE: i CD (s1. kao na slici 1.7.24).

Ql parovi su afino pridruzenih tocaka pa je time odredena afinost izmedu elipse e i kruznice el. 1./ Q. Pl.29 A~~1c_~{)B~. opisimo kruznicu. Elipsa kao afina slika kruznice 23 P == PI pridruzena sarna sebi jer se nalazi na osi afinosti (s1. 29). 1. M N. a kruznicu k2 u tockama T2.27 Neka su M N. Kako je M N zajednicki promjer elipse i kruznice.L MINI kruznice el. Na slici 1.28). 1.7. a zrake afinosti paralelne su s promjerom CD. tada je CD == 02 os te afinosti dok su zrake paralelne s promjerom AB. PQ dva konjugirana promjera elipse e (s1. Analogn~. Moguce je analogno uspostaviti afino pridruzenje izmedu zadane elipse e i kruznice el promjera PQ == H QI (s1. Ako se elipsi afino pridruzi kruznica kl s promjerom AB.1.). Q2 (s1. Slika 1.22 Krivulje drugog stupnja 1. 1. pa je pravac M N os afinosti koju trazimo. u podrucju elipse. Slika 1.' /' K '\ Ove cinjenice ornogucuju konstrukciju elipse tocku po tocku iz afino pridruzene kruznice kao i jednostavno rjesavanje nekih konstruktivnih problema.30 afinosti. kao i srediste 3 == 31. kao i Q. 1. N == N. xt. Oko jednoga od njih. Tangentama II i kl polozenim iz Pl na kruznicu el bit ce pridruzene trazene tangente l i k elipse. Tooke P.28 Slika 1.odabrane tocke TI Eel. Moze se dokazati da je nekom pravcu P .29 na taj je nacin konstruirana tocka T kao afina slika po volji . npr. sijece u tockama TI. a tockama Ql E Pl.26 Slika 1.27.7. tada je os afinosti pravac 01 incidentan s tim promjerom. pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica k2 s promjerom CD. . CI71L1 PI 1. Tockama Tl E Pi> T2 E P2 u obje je afinosti pridruzena tocka T E P elipse . koji kruznicu k.30). Q2 E P2 pridruzena je tocka Q E P elipse kao sjeciste zraka dviju Slika 1. Tvrdimo da je moguce uspostaviti afinost u ravnini koja upravo ovu kruznicu preslikava u zadanu elipsu. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD. tocke M == MI. QI. Diralista J{ i L ovih tangenata afino su pridruzena odgovarajucim diralistima na kruznici el. Iz definicije 17 konjugiranih promjera elipse slijedi da je promjeru PQ elipse afino pridruzen promjer PI QI . pridruzene su same sebi. koji prolazi kroz 3. jednom i drugom afinoscu pridruzen isti pravac PI == P2.

2' Koristeci afinu srodnost elipse i kruznice }.33 Slika 1. 135°) pa se konstruiraju tockc elipse koje su afino pridruzene sjecistirna tih pravaca s kruznicarna kl i }. a male b = ILPI = If( F\ I. osi elipse prolazit ce sjecistirna K i L ove kruznice sa zrakorn afinosti.22) odredeni su oni okomiti promjeri AIBI i GIDI kruznice el koji se preslikavaju u osi AB i CD zadane elipse. 1.5 em. a os afinosti 0 je zajednicka tangenta u tocki Q.27). cl(S. Dokaz tocnosti ove konstrukeije nije elementaran.2. Ova konstrukcija koristi perspektivnu afinost izmedu zadane elipse e i one kruznice el kojoj je promjer MINI paralelan i jednak promjeru M N zadane elipse. v polozene tockorn P E CD. .28 i opise kruznica kroz S sa sredistern u polovistu duzine P PI..32 Slika 1.7. 120°.33 dana je jos jedna mogucnost odredivanja osi elipse iz njezinih konjugiranih prornjera. Koncentricne kruznice kl i k2 presijeku se praveima koji prolaze sredistern zadane elipse (na prograrnu ertati pravce koji s velikorn osi zatvaraju kutove od 45°.7. B) = llem i cl(C. Pomocu Talesove kruznice t polozene tockama SiS sa 'X I sredistem na osi afinosti (kao na slici 1. 1. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera Na slici 1. na slici su konstruirane tangente u.32 odredene su pornocu Rytzove konstrukcije osi AB i G D elipse koja je zadana svojim parorn konjugiranih prornjera M N i PQ. Duljina je velike poluosi a = ILP1 = IK PI. 1 p=p o 2 / / I I D~ A Slika 1. 1.2. D) = 7em. 60°. Elipsa kao afina slika kruznice 25 Zadane su osi elipse cl(A. (kao na sliei 1.31.31 Na slici 1. P) = 6.. 1.24 Iz toga slijedi konstrukeija Krivulje drugog stupnja elipse na sl. Odredi Ii se zraka afinosti kao na sliei 1.

2. Zadana je perspektivna afinost (0. 13.A2) i kvadrat DBICID)EI. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi te tangentu elipse u toj tocki. A2) tako da se par pridruzenih tocaka AI. Konstruirajte osi elipse koja je afino pridruzena kruznici. 10. [L(MN. Konstruirajte hiperbolu po definiciji ako su zadane duljine realne osi 2a = 5 i imaginarne osi Zb = 6. A2) i paralelni pra~ci m) in). T). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku tih pravaca. Konstruirajte parabolu po definiciji ako su zadani fokus F i tjeme A tako daje d(F. Zadana su dva para afino pridruzenih pravaca aI. 8. A). A). A) = l.A2: a) na istoj strani osi. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse ako su A1. 7. b) na istoj strani osi 0. 6. A2) i kruznica k sa sredistem S ~ 0. A). b) na istoj strani osi 0.AI.L 0. A). . Pitanja i zadaci za vjezbu 27 1. A2 nalazi a) na razlicitim stranama osi 0. bz. Pitanja i zadaci za vjezbu l. 14.A)B) C). P2 i q). a2 i b).8. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki paraboIe i srediste hiperoskulacijske kruznice. Konstruirajte osi elipse kojaje zadana parom konjugiranih promjera: d(M. A2). Konstruirajte elipsu po definiciji ako je zadana duijina male osi 2b = 6 i linearni ekscentricitet e = 3. S. q2 te par pridruzenih tocaka Q) E q). Konstruirajte afinu sliku kvadrata ako: a) svi njegovi vrhovi Ide s iste strane osi. Sto je asirnptota hiperbo1e? o. Afino joj pridruzite ° 3. c) AIA2 . A). Q) = 8. Sto primjecujete? 4. PQ) = 75°(105°)). Zadana je perspektivna kolineacija (0. S. Zadana je elipsa velikom i malom osi. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi i tangentu elipse u toj tocki. Zadana je perspektivna afinost (0. b) A2 izmedu i A). Zadanaje perspektivna kolineacija (0. Zadana je elipsa parom konjugiranih promjera.8. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki elipse i sredista hiperoskulacijskih kruznica. 9. T2 nalazi: a) na razlicitirn stranama osi 0. d(P. S. Sto se dogada kad je zraka afinosti okomita na os? 12. 5. b) na razlicitirn stranama osi. A). Odredite os afinosti i par afino pridruzenih tocaka. Konstruirajte afinu sliku pravca PI ako je zadana perspektivna afinost (0. Q2 E q2· Odredite os i srediste perspektivne kolineacije. 15.r. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse. Zadana su dva para perspektivno ko1inearno priduzenih pravaca p). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku kvadrata DA)B)CID) ako se par pridruzenih tocaka T). Nacrtaj jedan promjer parabole razlicit od osi parabole. Zadanaje perspektivna afinost (0. T2).26 KrivuJje drugog stupnja 1. 1. Zadana je perspektivna ko1ineacija (0. A2) i kruznica k sa sredistern S ~ 0. b)vrhovi kvadrata leze na razlicitim stranama osi. kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi manji (veci) promjer elipse. N) = 10. kvadrata OM)N) pravilnog peterokuta A2B2C2D2E2 ako je zadano: a) A2 izmedu S i 0. 16.6. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku trokuta . Zadana je perspektivna afinost (0. 1l. A2) i kruznica sa sredistern S E 0. Pridruzite joj afino kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi veliku (malu) os elipse. Konstruirajte asimptote i tangentu u opcoj tocki hiperbole.

aksonometrija. Naslovi pojedinih skupina primjera isticu ono sto je u njima zajednicko. bokocrt. ponekad vazna prostorna relacija (okomitost).sjecenje u beskonacnosti). element. ). Time je omogucena egzaktna graficka komunikacija inzenjera. polozajni).) a 28 . Osnivac dviju novih grana geometrije: deskriptivne geometrije (Geometric descriptive. komunikacija koja trazi dvosmjerno rjesavanje: prikaz trodimenzionalnih tvorevina u ravnini. relaciju okomitosti . tornim polozajno-rnetrickim odnosima. Mongeova metoda . kotirana projekcija. metrickih iii kombiniranih zadataka. daje usvojio osnovne prostorne (polozajne i rnetricke) teoreme i definicije te da sada pocinje rjesavati slozenije teorijske zadatke. okomitost. pravce. 1805. Redoslijed primjera uskladen je s redoslijedom izlaganja na predavanjima i u udzbenicima. a ponekad konstruktivni postupak (bokocrt.). pros- • poznavanje svojstava projiciranja. tj. Mctricki su zadaci vezani uz udaljenost tocaka. razne kartografske projekcije . polozajni zadaci. Pri rjesavanju zadataka u nacrtnoj geometriji koristimo: definicija i teorema) 0 2. Kojoj cemo od tih metoda u odredenom trenutku dati prednost ovisi prvenstveno 0 tome za sto cemo projekciju upotrebljavati. stranocrt.) i diferencijalne geometrije (Application de l'analyse le geometrie. paralelnost . Ortogonalnim projiciranjem na dvije medusobno okomite ravnine te povezivanjem tih dviju projekcija u ravnini crteza. ta je metoda ornogucila da se prostorni problemi i zadaci rjesavaju konstruktivnim putem u ravnini. Na pocetku ovog poglavlja pretpostavljamo da je student na predavanjima i uz udzbenik savladao osnovne postupke Mongeove metode. ravnine) i njihov medusobni polozaj u realnom projektivnorn prostoru (incidencija . Student koji se osposobi za rjesavanje takvih zadataka s lakocom ce savladavati sve daljnje sadrzaje nacrtne geometrije. Dobar dio sadrzaja u daljnjim poglavljima ove knjige moze se smatrati primjenom znanja stecenih u ovom poglavlju.. Razvrstali smo ih u pet skupina: poloiajno-metricki zadaci. a nakon toga slijedi konstruktivno rjesenje s detaljnim opisom.sjecenje i spajanje. kako se odredeni prostorni figura iii odnos prikazuje i vidi u projekciji i • konstruktivni postupak u ravnini. Kod 'Gaspar Monge (1746. poloiajni i metricki. jest Mongeova metoda. osnovna metoda.-1818. ali ijednoznacnu rekonstrukciju prostornih tvorevina na temelju njihovih ravninskih projekcija. pravu velicinu kutova i likova. Ponekad je to vrsta problema (polozajnc-metricki. Ovdje smo odabrali osamnaest polozajnih.teorijski zadaci Kod prikazivanja elemenata i figura trodimenzionalnoga prostora u dvodimenzionalnom (ravnini) sluzimo se raznirn metodama projiciranja (Mongeova' metoda. rotacija). cija je pojava i dovela do zasnivanja nacrtne geometrije kao egzaktne znanstvene discipline. Postoje dvije osnovne grupe prostornih zadataka: • logicko zakljucivanje (na temelju aksioma. Ipak. fotogrametrija. Na kraju poglavlja nalaze se zadaci za samostalan rad. Mongeovaje metoda teorijski obradena u svakom udzbeniku nacrtne geometrije i moze se reci daje temelj gotovo svim drugim metodama projiciranja koje se danas upotrebljavaju u inzenjerstvu.. 1798. stranocrt i rotacija. Temelji se na koordinatnom razmisljanju 0 prostoru i egzaktnom geometrijskom crtezu.. perspektiva.29 polozajnih zadataka razrnatrarno osnovne elemente (tocke. francuski maternaticar i fizicar. Stogaje za svaki zadatak prvo danaprethodna analiza u kojoj se isticu neke polozajno-rnetricke definicije i teoremi te svojstva projiciranja..

02. Drugi trag ravnine prolazi drugim probodistem pravca p.01 • Nacrt mil pravca tti paralelan je s drugim tragom T2 ravnine P i prolazi tockom M~/. Odreelite projekcije one tocke T E P koja je od tocke Q udaljena za cl = 4.. 2. . • Opcenito je duzina dulja oelsvoje ortogonalne projekcije. projicirat ce se u pravoj velicini. a drugo na drugom tragu te ravnine. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Svakoj tocki iz ravnine III tlocrt pada u samu tu tocku. • Ako je pravac u ravnini. a nacrt na nacrtu pravca p. 2). P(l. Slika 2. Q(3. • Konstruirano je jedno od dva moguca rjesenja. tlocrt mu je paralelan s osi IX2. PRETHODNA ANALIZA • Prvim i e1rugim probodistem nekog pravca zovemo one tocke u kojima pravac probaela ravnine projekcija III i II2· • Drugim priklonim kutom pravca zovemo kut koji on zatvara s ravninom II2. • Na prevaljeni je pravac po od tocke QO nanesena duzina duljine 4 pa su -. • Tlocrt m' pravca tti paralelanje s osi IX2 i udaljen od nje za cl = 4. ----"~__L_---'r. I . 0). d rn' p~':) )"/Mj---.1. oelnosno. 6.5)]. U tu svrhu prevaljena je tocka Q. potrebno je pravac prevaliti u ravninu II2. njegovo se prvo probodiste MI nalazi na prvom tragu TI te ravnine. m" I p. to je kut sto ga pravac zatvara sa svojim nacrtom.1. • Da bismo odredili drugi prikloni kut pravca. Pravac p zadanje svojim tockama Pi Q: p == PQ[P( -2. Odredite projekcije onoga pravca m u toj ravnini koji je paralelan s ravninom II2 i od nje udaljen za cl = 4. pomocu dobivene tocke TO konstruirane projekcije T' i Til. 4)] priklonica je prve skupine jedne ravnine P. 3. • Buduci da pravac tti lezi u ravnini P. Slika 2. Pri tom prevaljivanju toeka P2 miruje pa je dovoljno prevaliti . Uelaljenost tlocrta toga pravca oel osi lX2 jednaka je udaljenosti pravca od ravnine II2. a nacrt na os IX2· Prvo probodiste pravca. Polozajno-metricki zadaci 31 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Priklonica prve sku pine neke ravnine je onaj pravac u toj ravnini koji je okomit na njezin prvi trag. Slijedi: _pI PI = IE • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistern PI pravca p i okomit je na pl. . PRETHODNA ANALIZA PRIMJER 2.0l. Sarno u slucaju kaela je duzina paralelna s ravninom projekcije. 0. Konstruirajte projekcije prvog i drugog probodista pravca pte odredite njegOYdrugi prikloni kut.teorijski zadaci 2.5. ima tlocrt na tlocrtu. prvo mu je probodiste na prvom.02 ~ p' sarno jednu. kao tocka toga pravca. po volji odabranu tocku pravca p. • Ako je pravac paralelan s ravninorn II2. 2. Zadani pravac p == PI P [PI (-2. p'2 p" ~ 1. PRIMJER Polnzajno-metricki zadaci 2.30 Mongeova metoda .

• Ako pravac lezi u ravnini. • Od svih pravaca tockom T. a drugo na drugom tragu ravnine. 2. A'~j/ Slika 2. Spojnica prvih probodista pravaca a i b je prvi trag. Odredite tragove ravnine E koja sadrzi tocku T i pravac a. 7.03.2. prvo mu je probodiste na prvom. 3). Zadani su tocka T( -1. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravci a == IhX[Al (-1. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Od beskonacno mnogo pravaca koji sijeku zadani pravac a i prolaze tockom T izaberimo pravac s paralelan s ravninom Ill.5. Drugijoj trag prolazi drugim probodistima pravaca a is. a spojnica drugih probcdista ovih pravaca je drugi trag ravnine 6. 3) i pravac a == A1A2[Al (-4. • Pravac lez] u ravnini ako su mu barem dvije tocke u toj ravnini. i d2 ravnine 6 koja sadrzi pravac a i paralelna je s pravcern c. Odredite tragove iL. 4)]. 3.5.03 Slika 2.4)]. D( -5.0). 2.32 Mongeova metoda .04. PRETHODNA ANALIZA • Ravnina je odredena sa svoja dva ukrstena ili paralelna pravca. X( 4.5)] i c == CD[C( -7. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ravnina je paralelna s nekim pravcem ako sadrzi barern jedan pravac koji je s njim paralelan. • Bilo kojom tockom pravca a polozimo pravac paralelan s pravcem c. sarno je jedan sutraznica prve. • Dva ukrstena pravca a i b odreduju trazenu ravninu. Na slici je kroz tocku X polozen pornocni pravac b paralelan s pravcem c. Nacrt s" paralelan je s osi lX2 i sijece s" u tocki XII. A2(3.4. 2. a jedan sutraznica druge skupine trazene ravnine. Tocke T' iX' E a' odreduju tlocrt s'. • Pravac s je sutraznica prve skupine trazene ravnine. PRIMJER Polozajni zadaci 2.2. • Ako pravac lezi u ravnini. 0). • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistem pravca a i paralelan je sa s'. prvo mu je probodiste na prvom. 2. a drugo na drugom tragu ravnine. koji sijeku a. Tockom T moguce je poloziti beskonacno mnogo pravaca koji sijeku a. PRIMJER Polozajni zadaci 33 2. 0. 2.04 . G.teorijski zadaci 2.

3. koju zovemo njihovim probodistem. koristiti drugu projicirajucu ravninu ili bilo koju drugu ravninu pravcemp. • Buduci da pripada ravnini. 0). I Q~I p=' d .. I I ~a'=dl=q' IB' Slika 2...05.06 . • Prvi trag d..3). pravea a... 5)]. q' = dl = a'. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravae a == AB[A( -1. L. 7). ukoliko pravae ne lezi u ravnini. L(2. u kojima pravae q sijece stranice trokuta. Dakle. d2) koja je okomita na IT). i zadane ravnine P podudara se s tlocrtom pravca p. a u istom ce se praveu nalaziti i tloert presjecnice zadane i pomocne ravnine (vidi prethodni primjer). 0).. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • S tri nekolinearne tocke K. -2) i pravae p == P1 P2 [PI (5. konstruirane su na temelju cinjenice da se prvo i drugo probodiste presjecnice dviju ravnina nalazi u sjecistu prvih. 7.. q' = p' = d-: Nacrt q" = Q~Q~ presjecnice q sijece ' nacrt p" pravca p u nacrtu N" trazenog probodista. • U sjecistu q" n a" nalazi se nacrt P" trazenoga probodista pravca s trokutom._p.. pornocne ravnine podudara se s tloertom p' pravca p dok je drugi trag d2 okomit na os lX2. To je prva projieirajuca ravnina pravca p. <.. polozimo onu ravninu 6. Ako je pravae paralelan s ravninorn. 6. 0. 6)] i trokut 6K LM [J« -1. • Od beskonacno mnogo ravnina koje je moguce postaviti praveem p. 3)].. M jednoznacno je zadana ravnina. dakako.2. odnosno drugih tragova tih ravnina..34 Mongeova metoda . 7. trazeno probodiste mora lezati na nekorn pravcu te ravnine. M(8.. 6. P2( -3. • Projekcije presjecnice q = P n 6. njegovo je probodiste s tom ravninorn u beskonacnosti.~ I p" I • Izaberimo prvu projicirajucu ravninu 6. 3. njen ce se prvi trag podudarati s tloertom zadanoga pravca.. Tada je d. B(5. Taj je pravae presjecnica zadane ravnine s nekom po volji odabranom ravninom polozenom praveem p.. I Slika 2.-i -'---}{__ __ KONSTRUKTIVNO RJESENJE ::~ I I I I I I ----"'.. ~----::.(dl. • Tloert q' presjecnice pomocne i zadane ravnine podudara se s tloertom pravea a. =.05 • Tlocrt q' presjecnice pomocne ravnine 6. PRIMJER 2. • Pravae koji lezi u ravnini trokuta sijece stranice tog trokuta sto omogucuje odredivanje naerta presjecnice spomenutih ravnina. 2.. • Umjesto prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p moguce je.. Konstruirajte projekeije probodista pravea a s trokutom bez upotrebe tragova ravnine trokuta. odredimo nacrt presjecnice q. = a'. 1. Zadani su ravnina P(2. Konstruirajte projekeije probodista N ravnine P s praveem p.06. /( A" I I I N' . PRETHODNA ANALIZA • Pravac i ravnina imaju uvijek jednu zajednicku tocku.. • Uzme li se prva projicirajuca ravnina. I 1= q I.. Njezino probodiste s bilo kojim pravcem konstruira se i sada pornocu prve ili druge projicirajuce ravnine polozene zadanim praveem. • Pomocu toeaka 1 i 2.teorijski zadaci 2. Polozajni zadaci 35 PRIMJER 2. 2.

a okomitaje na ravninu P. a KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Po volji odabranom tockom X pravca p polozimo pravac q koji je okomit na ravninu P. Odredite udaljenost tocke T od pravca a. • Ako je neka ravnina okomita na pravac. • Ako je pravac okomit na ravninu. a nacrt na drugi trag ravnine.2. svi pravci te ravnine okomiti su na taj pravac.07a).07. skupine ravnine E. a krajnjajoj je tocka noziste okomice spustene iz te to eke na zadani pravac. a drugo na onda mu je tIocrt okomit na prvi. 52 ravnine ~ je na pravac 5. PRIMJER 2. Tocka T i pravac a zadani su svojim projekcijama (s1. Pravac p zadan je svojim projekcijama (p'. a njezina je duljina odredena prevaljivanjem tzv.08a • Pod udaljenoscu tocke od pravca podrazumijevamo duljinu duzine kojoj je pocetak u zadanoj tocki. SIika 2. pravac oko• Pri ortogonalnom se projiciranju okomitost pravaca ne cuva. na prvom. Konstruirajte tragove ej. dokje 52 okomit na a".08.3.L T2. a okomita a. a drugi trag spojnica drugih probodista pravaca pi q. e2 ravnine E koja sadrzi pravac p.teorijski zadaci 2. Prvi trag vim probodistem SI sutraznice na a'. Pravi se kut projicira u pravoj velicini samo u slucaju kada mu je barem jedan krak paralelan s ravninom slike. Okomitost T" 37 a" 2. • Pravac lezi u ravnini ako mu je prvo probodiste drugom tragu ravnine. PRIMJER 2.p").07a PRETHODNA ANALIZA • Ravninaje okomita na drugu ravninu ako sadrzi baremjedan mit na tu ravninu. • Ukrsteni pravci p i q odreduju trazenu ravninu. • Trazena udaljenost mjeri se duzinom T P.05 s tim da je pravcem postavljena druga projicirajuca ravnina. • Uocite da medusobno okomite ravnine nemaju okomite tragove! Slika 2. diferencijskog trokuta u ravninu koja sadrzi tocku P i paralelnaje s ravninom ITl. • Ako je pravac okomit na ravninu. PRETHODNA ANALIZA 'T' a' Slika 2.2.07b • Konstruirani su tragovi 51i koja sadrzi tocku T. T2) (s1. Prvi je trag te ravnine spojnica prvih.08a). KONSTRUKTIVNO RJESENJE Slika 2. Okomitost r. q' . tada mu je tlocrt okomit na prvi.36 Mongeova metoda . 2.08b . nacrt na drugi trag te ravnine. tj.3. sutraznica 51 prolazi pr5 i okomit je • Probodiste P ravnine ~ s pravcem a odredeno je kao u primjeru 2. a ravnina P svojim tragovima (Tj. q" .L Tj. okomiti pravci ne moraju imati okomite projekcije. Tockom T polozen je pravac 2.

Konstruirajte projekcije onog pravca q u ravnini 6.. sutraznici) te ravnine. . PRIM]ER PRETHODNA ANALIZA .09c Napomena: Za odredivanje priklonog kuta mogli smo koristiti bilo koju priklonicu 3. 'r : 2. PRIMJER PRETHODNA ANALIZA Til x T' Slika 2. Pravac q ima prvo probodiste Q1 u sjecistu prvih. odredeni su tragovi 31 i 32 te ravnine (s1. Konstruirajte prvi i treci trag te odredite treci prikloni kut te ravnine. Skup svih takvih tocaka cini ravninu koju nazivamo simetralnom ravninom duiine AB.lOa).teorijski zadaci 2.09b Slika 2. a drugo u sjecistu drugih tragova ravnina 6. skupine ravnine P.4. B" 5. cija je svaka tocka jednako udaljena od tocaka A i B.10b Slika 2.38 Mongeova metoda .09a • U prostoru postoji beskonacno mnogo tocaka koje imaju svojstvo da im je udaljenost od A i od B jednaka.2. • Treci prikloni kut ravnine je kut sto ga ravnina zatvara s ravninom II3 i jednak je kutu sto ga njezina priklonica 3. Bokocrt z . koja je polozena polovistern P duzine AB. (s1. i I. Bokocrt 39 2. • Simetralna ravnina neke duzine je ravnina koja tu duzinu raspolovljuje i okomitaje na nju. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 2. d. svojim tragovima (s1. Slika 2. • Trazeni je pravac q presjecnica ravnina 6. odreden je prvi trag T1 zadane ravnine.. pa ga odredujemo kao njihovu presjecnicu.10a • Tocka lezi u ravnini ako je na nekom pravcu (npr. 2. • Trazeni pravac mora lezati u simetralnoj ravnini duzine AB i u zadanoj ravnini 6. Til) (s1.2. a ravnina 6.10. Duzina AB je zadana svojim projekcijama. Ravnina P zadana je drugim tragom T2 i projekcijama jedne svoje tocke T(T'. • Pomocu sutraznice 3 druge skupine.pO).2. • Pomocu tocaka u kojima koordinatne osi y i z probadaju ravninu P odreden je njen treci trag T3. z r3 B" y x y Slika 2. i I. • W3 = L(pll'.2. skupine zatvara sa svojim bokocrtom.09a). koja prolazi tockom T.09b). • Tockom T polozena je priklonica trece skupine ravnine P.4. Bokocrt t" ove priklonice okomitje na trag T3.x. • Pomocu drugog i treceg probodista ove priklonice odreden je njezin prevaljeni polozaj pO u ravnini II3.09c)..09. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Pomocu sutraznice prve skupine simetralne ravnine I.

s Ih projieira se u bokocrtu RJESENJE u svojoj pravoj velicini. Konstruirajte projekcije probodista F pravca CL i ravnine B.. i b2 s koordinatnim treci trag b3 ravnine B. Bokocrt 41 2. A2 i B odreden je bokocrt a'" pravea a. Uocimo trecu projekeiju tocke A. Bill). NIII) = d(NIII. :3).. da ravnina E prolazi kroz prvi. odreden je drugi i treci kvadrant. • Bokoert trazenog probodista pravca i ravnine je tocka FI" Tlocrt i nacrt tocke F nalaze se na tlocrtu i naertu pravca a. • Uocimo da je ravnina E treca projicirajuca ravnina. B'. -:3.. A'" Y . :3).'. 4) i tocka A(G. 4. B(:3: -2... Zadani su ravnina E(oo.12 ... • Trazena tocka B jc krajnja tocka duzine AB simetralna ravnina.40 PRIMJER Mongeova metoda .12. -:3) i pravac a == A:zB[A:2(:3.\~: I \ I \__ -------------- .0 I ~ .4.. 1:'.teorijski zadaci 2.X ----+' -. pa se svi elementi iz te ravnine u bokoertu projiciraju u njezin treci trag. • AIIIB"I j_ e3 i d(AIII. 2.-. PRETHODNA ANALIZA -1.11 Slika 2.. a ujedno i na ej • Tioert i naert duzine AB okomiti su na os z i e2· /'If-_\-. za koju jc zadana ravnina E • Zadani je pravac a paralelan s bokoertnom ravninom. projekcije PRIMJER 2. • Pornocu tocaka osima y i Z • Odredimo • Odredimo treci trag ravnine E._.A' Slika 2. jX2. ----1r--A~"-e--=-e~ -~~~ \ -+ -" . dakle okomita je na bokoertnu ravninu Ih Stoga ce trazena duzina biti paralelna s Ih· • Duzina paralelna KONSTRUKTIVNO • Zadana je ravnina okomita na bokocrtnu ravninu Ih. • Pornocu sjecista tragova b..)]. Konstruirajte tocke B koja je sirnetricna tocki A u odnosu na ravninu E. PRETHODNA ANALIZA Zadana je ravnina B(oo. 0. • Na temelju ovih cinjenica KONSTRUKTIVNO RJESENJE logicno je upotrijebiti bokoert.11. 4.B"' .

1") odreden treci trag 1'3. zadatak se rjesava tako da se . • Tlocrt i nacrt tocke N leze na tlocrtu odnosno nacrtu pravca p.13b d 1'" Slika 2. • Stranocrtni trag odreden pomocu tocke ravnine je stranocrta M". I I I I ~" 'r M' ME P. Stranocrt 43 2. Bud~~l daJ: ~onstruk.zadan~ ravnma dovodi u projicirajuci polozaj prema jednoj od stranocrtmh RJESENJE ravruna. • Na slici 2. ck ravrune P Je toc a Nil' = 1'3 nP "'. .14 . • Stranocrt probodista pravca pi . Stranocrt PRIMJER PRIMJER p" 2.5. dakle lX3 j_ 1'1 iIi 2X3 j_ 1'2. 0. PRETHODNA ANALIZA • Paralelnirn pi ravninama su tragovi istih indeksa paralelni. ona koja koristi stranocrt. Slika 2. Na taj se nacin postize da se svi elementi te ravnine u stranocrtu projiciraju u njen treci (stranocrtni) trag.14 stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane ravnine te je pomocu tocke 1(1'. njihova je medusobna udaljenost jednaka udaljenosti njihovih tragova u toj ravnini projekcije.tlvno ~aJjednostavnije probodiste pravca i ravnine odrediti u sluc~Ju kadaJ~ ravll1?a projicirajuca.13.14.13a • Ako su dvije paralelne ravnine okomite na istu ravninu projekcije (projicirajuce). Konstruiraj tragove ravnina Ijene za d = 3.13a). • Buduci da zadana ravnina nije prva ni druga projicirajuca. 2. ~2 1'1 KONSTRUKTIVNO • Stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane r~~~in~. a pravac P tlocrtnom i nacrtnom projekcijom (sl.42 Monzeova metoda . • Stranocrtna se ravnina postavlja tako da u odnosu na nju zadana ravnina bude projicirajuca. 2. njezina se udaljenost od bilo koje njoj paralelne ravnine nece ocitovati kao udaljenost prvih ni drugih tragova. PRETHODNA ANALIZA r i E koje su od zadane ravninc P(6.teorijski zadaci b 2. su s 7'3 i udaljeni od toga • Stranocrt pravca odreden je pomocu dvije po volji izabrane tocke PI i Q toga pravca. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ovdje se daje jos jedna mogucnost konstruktivn?g o~redivanja p~obodis~a pravca i ravnine.5. I N" / Q" P"/ 7 . 4) uda- Ravnina P zadana je svojim tragovima. Konstruirajte projekcije probcdista pravca p i ravnine P pornocu stranocrta. Slika 2. • Treci tragovi g3 i e3 trazenih ravnina paralelni traga za duljinu d = 3.

D2(9. dvaju pravaca. au tocki A(8. dijagonale nisu t'" pravca romba su medusobno tocaka MiN odredeni su tlocrt i nacrt trazene transverzale. . Ii sjeciste M pravaca bit u trecu projekciju.15 Buduci da niti jedan od zadanih pravaca nije paralelan niti s III niti s II2. 1)].pravac a i na prethodnu stranocrtnu ravninu II3. 5)] i!J == BB2[B( -1.-\(6: 1. 2. a 2. 0).* najkracu uclaljenost CnajkracLI transverzalu") mimosmjernih pra- Odredite vaca (L == AJA[AJ (0: C: 0). • Romb se opcenito projicira okomite. Na slici 2.6.15. 3. pod kojim se sijeku pravci t i b.16.44 PRIlVIJER Mongeova metoda . a zatim druga stranocrtna ravnina II4 okomita na . PRIMJER Rotacija 2. okomite i raspolovljuju kojemu se. PRETHODNA ANALIZA a U ravnini II4 pravac a se projicira a Trazena u tocku aIV. transverzala paralelna je s ravninorn II4 jer mora okomito sjeci pravac a koji je okomit na II4• Stoga se pravi kut. 0.15 izabrana je prvo stranocrtna ravnina II3 okomita na III i paralelna s pravcern a.5.6. vidi u cetvrtoj projekciji u pravoj velicini. 4. • Postoji beskonacno mnogo transverzala • Kaze se da je transverzala pravca. dakle tlv . a kao okomiti samo onda projekcije i ni jedan od Slika 2.teorijski zadaci 2. a Vratimo a Pornocu • Romb je ravninski • Dijagonale cetverokut kojemu su sve stranice jednake. KONSTRUKTIVNO a RJESENJE Kao sto je poznato okomiti se pravci projiciraju kada je barem jedan od njih paralelan s ravninom njih nije okomit na ravninu projekcije. 2. B2(5. kao paralelogram . 0. Konstruirajte projekcije romba. ANALIZA PRETHODNA • Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca je svaki pravac koji ih sijece. 5). Na pravcu d == DID2[DI(2. 7)] nalazi se jedna dijagonala. ostaje nam posluziti se takvorn stranocrtnom ravninom koja je paralelna s jednim od zadanih pravaca. stranocrt t prolaziti ce kroz Mil' i okomito sjeci a'" u tocki Nil'. 2) jedan vrh romba kojemu je stranica a = 5. Rotacija 45 2.L bIV. dvaju pravaca najkraca ako je okomita na oba • Pod udaljenoscu mimosmjernih pravaca podrazumijeva se duljina one duzine na njihovoj najkracoj transverzali kojoj su krajevi u sjecistima te transverzale sa zadanirn mimosmjernim pravcirna.

odnosno druge skupine ravnine kruznice. • Pornocu tocke A i pravca ci odredimo tragove 1').2. Tocke l' i T~odrduju tlocrt tangente t (s1.l6b Slika2.2.17b . ~ Iz cinjenice da kruznica lezi ) tangenta Ide u toj ravnini. • Nacrt romba odreden je na temelju cinjenice pri ortogonalnom projekcije • Duzina paralelna s ravninom projicira se u pravoj velicini.04).17a).16a).46 KONSTRUKTIVNO Mongeova metoda .16b). Ovi promjeri Ide na sutraznicarna prve.17b). odredena je tlocrtna projekcija pravcu d i da tocka romba. a pravac d.16a u tu se svrhu koristi sutraznica s prve skupine polozena tockorn A. BiD leze na duzinu AG. Tocka 5 (-) 5") Je srediste.17. Konstruirajte projekcije kruznice. a pravac t( -.en~j iz tocke (S) na pravac kruzmce 1 njezmo diraliste (T) na tangenti (t). D~/ .2. • Koristeci svojstva romba i perspektivnu afinost koja povezuje tlocrte svih elernenata ravnine P s elementima koji su dobiveni rotacijom oko 1'). til) tangenta te kruznice (s1. • Da bi se odredio polumjer kruznice rotirana je ravnina P oko svoga drugoga traga te su odredeni (S) i (t). Na slici 2. da tocke 5. pomocu njegove tocke na sutraznici s i prvog probodista D) koje pri rotaciji miruje. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 5 raspolovljuje • Uocite da se dijelovi nalaze iza ravnine IT2. • Kruznica ima beskonacno mnogo prornjera od kojih je sarno jedan paralelan s IT) i jedan s IT2. • Ravnina se rotira oko traga 1') u ravninu IT) da bi se mogao konstruirati romb u pravoj velicini. • Koristeci okomitost dijagonala i duljinu stranice romba (a = 5.6. • Kruznica se opcenito zadanoj ravnini slijedi da i njezino srediste projiciranju projicira u elipsu.17a Slika 2.2.16a Slika 2. u polozaj !ragovima 1') i 1'2 zadana je ravnina P u kojoj lezi kruznica. stranica romba G B i G D u nacrtu ne vide jer se • Pomocu sutraznice s druge skupine ravnine P odreden je tlocrt tocke S i tlocrt tocke 1 tangente t. Tocka A rotirana je u polozaj (A).I (t) odreden je polumjer r r s' Slika 2.teorijski zadaci 2.5). 2. • Nva?ko~i~i ~oloz. 1'2 ravnine romba (vidi primjer 2. PRETHODNA ANALIZA II (ci) (s1. Rotacija 47 RJESENJE PRIMJER 2. konstruiran je romb (A)(B)(G)(D) u rotiranom polozaju (s1.

D" male osi odredene Sll prevaljivanjern te priklonice druge skupine II ravninu TI2.17c '. Slika 2. proPRIMJER jicira se u nacrtu u pravoj velicini te je vclika os elipse koja je nacrtna kruznice (s1.1Sb ). Slika 2.18c . projicira se u tlocrtu u svoj .2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE TI! \ \ B" • Tlocrti tocaka (s1.I 'tr-Ao Slika 2. Rotacija 49 C'' AB kruznice.1Sa • Valja uociti da je zadana ravnina okomita na • Cijela ravnina sa svim svojim elementima TIl (prva projicirajuca).x.. B i C. B i C nalaze se na prvorn tragu SI zadane ravnine • Prevaljivanjem ravnine oko njezinog prvog traga odrecli se trokut AoBoCo u pravoj velicini (rotaciju ravnine za 900 zoverno prevaljivanjem ravnine). M' N') odredene su na sutraznici • Promjeri i priklonici prve sku pine ravnine P analogno nacrtu. 2. koj i je na sutraznici druge skupine ravnine P.\ // \pO prvi trag. A'(/e' B!! . s.18. AB i cD projiciraju se II tlocrtu u par konjugiranih promjera.48 • Promjer projekcija Mongeova metoda .teorijski zadaci 2. • Srediste trokutu opisane kruznice je sjeciste simetrala njegovih stranica. A.6. Krajnje tocke C". 2. Kruznica koja lezi u toj ravnini projicira se u duzinu.2. PRETHODNA ANALIZA A" B" S.2. s. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockarna A.18b Slika 2. • Mala os iste elipse projekcija je onoga prornjera kruznice koji se nalazi na priklonici p druge skupine ravnine P.1Sa). U zadanoj ravnini ~(Sll S2) nalaze se tocke A. • Velika i mala os tlocrtne elipse (J(' L'. . B i C (s1. s.17c). .

a paralelnaje s pravcima k == AB[A(4. 0). Slika 2. I ~ 5.5)]' a paralelna je s pravcem c == C D[C(6. 2. -4) i E( -10. Tockom T(l. -2.5) i odredite udaljenost tog probodista od drugog traga ravnine.7. Konstruirajte projekcije probodista pravca p == AB[A(8. 5.7.?:\. 0. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca m == M N[M(5. -6). -. 3) i presjecnicom p ravnina P(6. 3).1)] s ravninom E(5. • Nacrt kruznice je elipsa kif kojoj se velika os nalazi na sutraznici.-P" :: I 3. -6). . 4.5.18d 8. Odrediteprvipriklonikutravninekojojjepravacp B(4. -10. A2(13.10. 1)]. == AB [A( -5. -4. -5. postavite ravninu paralelnu s ravninom P(6. Odredite tragove ravnine koja sadrzi pravac a == AIA2[Al (1. L(20. 4.6. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(3. Zadaci za vjezbu 51 • Sjeciste simetrala stranica AoCo i BoCo je srediste So trazene kruznice (s1. A2 (-2. 5). 8.50 Mongeova metoda . Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockom T( 4.4.4. odredite njegov prvi i drugi prikloni kut pa oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2.5) i ~(10.1. 2. 1). -5.5..if : I I r. 10. 7).0). a pa- 1. D(16.2.18c).~~:'\" U-:. -9) i pravcem l == M N[M(-7. 10. 2. 13. Konstruirajte tragove ravnine koja je zadana tockorn K(7. Tockom T(O.6.3)] priklonica druge skupine. 11.teorijski zadaci 2. 10. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p B(O. N (9. Zadaci za vjezbu Polozajno-metrickl zadaci 9.0. PM". d( M'. Odredite na pravcu m projekcije tocaka koje su od drugog probodista pravca udaljene za d = 6.7. -2. 6). 1. 6). 5. Odredite joj tragove. 2.7). N') = 2r.5'". Odredite udaljenost tog probodista od prvog trag a ravnine. 3)]. N" . a mala os na priklonici druge skupine ravnine ~ (s1.' -.0). (0) 2. 2. 2. • U tlocrtu se kruznica projicira u duzinu M' N'. zadana je ravnina. 12.7. 6. 11). N(3. -2.9). : I I B"Y-'jQ'" I I I I l :: .6)] priklonica prve skupine. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca p == KL[K(10. B(12. -1)] i oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. 4.2. Polozajni zadaci . 4. Konstruirajte projekcije pravca koji prolazi tockom T(10. 2).~. -2)].I :: I I : I 2. 4. 5. 4)] s ravninom P( -6. B(O. 4. D(8. -4). 7.3). Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(O.6). -) pravca a == AIA2[A1 (-5.11) 12. == AB[(-8. B(10. Odredite na pravcu p projekcije tocke T kojaje od njegovog prvog probodista udaljena za d = 7.8. 1)] i l == CID [Cl(l. 6. II --------. 3..2.4).18d). ralelnaje s ravninom P(6. a paralelan je s ravninama P( -6. 10. 1. 7)]. 10.

0).3.0). 9)] i b II 1. 19.8. 28. -5. 0. 0. 21. Odredite udaljenost paralelnih sadrzi tocku T( -11. 14. -1). 22. 34. 0. 33. 5. Zadaci za vjezbu 53 14.0). 5. 5. B(7.1. 8. 15. -2. Konstruirajte paralelnim pravcima m == AB [/1(-4.4.10.2. -5.7.7. tocku T(8. 7. 2). 12)] in. M(10. 7)].3). 10). B(6.0. Odredite udaljenost tocke T(4. 2. P(5. Odredite udaljenost tocke T(8. 8.2). 0.11). == AB[A(4.8). G. E(14. -5). Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k ' K2(10. C n. I). 2). 5. 32. 31. 5)] i Ii == DE[D( -2. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi pravac p == AB[A(6. Konstruirajte tlocrt i nacrt ortogonalne projekcije pravca p [PI (14. 11. 27. -4)] i i == L1L2[L1 (-3. C E ti. -9). tragove ravnine kojaje odredena E 2. 24. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockorn T(O. 15. 12. -7. -10.5) i okomita je na pravac p == PS[P(2.2). 6).1.0. 3. R(O. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(2. -3. 6)] 30. Uputa: bodistem trazena je transverzala pravca k s ravninom == K1K2[K1 (7. P2( -12. tragove ravnine koja sadrzi tocku T(2.5). Odredite uclaljenost tocke T(2.8).3) i E. -14). 10)] i ravnine E(6. 0).0). 6. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P(10. C(O. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 7 uzdignute na ravninu P(6.10).9)] s ravninom P(9. L(2. 2.3. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K L[K(6. C(6. 4. 2. -2. a okomitaje na pravac n == CD[C( -2. K(l. 7) pornocu bilo koje ravnine okomite na zadane pravce.9)] koja lezi u ravnini P(8. == P1P2 L2( -6. -9) iz njezine tocke T(3.) od ravnine P( -7. 0)] i trokuta f{ LM[K(O. 10. C2(6. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta ABC[A(O.52 Mongeova metoda . Oclreclite udaljenost dobivenih probodista.12. 0.4). Oclreclite projekcije probodista pravca p s tom ravninom. (-4. 16. 3.16) ravnina od ravnine P(10. 0. 29. 3. 11). 26. Konstruirajte projekcije probodista pravaca a == A1A2[A1 (-2.8)] na ravninu P(5. B(O.11). 3)] in. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine trokuta. C(3.2).5. 6.0).2).10. 12). 4). Konstruirajte projekcije pravca koji je od ravnine IT1 udaljen za d = 6. Odreditepravu velicinu te presjecnice. Ravnina E . 3.L(16. a lezi u simetralnoj ravnini duzine AB[A( -4. Konstruirajte projekcije one tocke pravca p == AB[A(8.13). N].3)] koja sadrzi pravac t odreden tockorn T i pro- I (T. 8) od pravca p 18. -2. -8). 10. 5) E P. Konstruirajte projekcije probodista pravaca c == C1C2[C1 (19. 10. K E /y. B(15. 1. D(9.10).2)]. -8. C(8. 6. 16). Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine paralelograma. Oclreclite projekcije probodista pravca n s tom ravninorn. 10. 20.3.8. Odredite uclaljenost tih probodista. Konstruirajte 17. A2(8. Okomitost -4). -. 8.10)] bez upotrebe tragova ravnina. -10). 2.9). Odredite uclaljenost paralelnih pravaca m == AB[A( -6.5.0). L(O.7) s ravninom P(4. 15)]. B(2. 0. 5)] kojajejednako udaljena od tocaka K(O. Konstruirajte [P( -6. 25. B(14. 5)] i I == M N[M(8.1:2. 16.5). -8) i paralelograma ABCD [A( -1. 2. projekcije presjecnice ravnine trokuta 6PQR Q(4. 12. 6. 3). M(16. 4. 12.2). 3) i L(8. D].0)] i paralelograma K Ll'vf N[K( -4. N(11. 14. B(16. 6. 8. 6.8). 23.teorijski zadaci 2.0)]' a okomitaje na ravninu E(6. B(13. 4. 3.12.0). B(8.

-) koja sadrzi tocku 1(4. 20). tocki 5(8.4).8)] s ravninom P(oo. Odredite projekcije onih tocaka pravca p == K L[K(5.0). 4.6). 2.)] i ravnine P( -5. 10. 56. Konstruirajte projekcije pravca koji ravninu P(oo. 8. -.5. B(8. L(12. Konstruirajte projekcije romba koji lezi u ravnini P (-12. Odredite udaljenost tocke T(7.6. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojojje pravac p == AB[A(O. Konstruirajte projekcije okomice AB. duljine d = 6.1). -2. uzdignute na ravninu P(11. 2).5. -10) udaljene za d = 3. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta 6ABC[A(O. 6. .14). i simetralne 2. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AIAdAl A2(8. b i c ako je a == AIA2[AI (6. 11. 7)] priklonica trece skupine. Konstruirajte projekcije probodista pravca p R( 4. ).54 Mongeova metoda . 8. a trece muje probodiste tocka P3(O. Strano crt 47. Konstruirajte tragove ravnina paralelnih sa ravninom P(oo. 46. 0. -6. Konstruirajte projekcije pravca p koji je jednako udaljen od paralelnih pravaca a.9. C( -9.0). 55.1).6. 10.0)] i ravnine P(10. 2. 4. 10. 6) B(6. 2. B(3.4) ravnine duzine AB[A(4. A2(6. Konstruirajte projekcije najkrace transverzale pravaca p == gB [P2(0. 13). Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 8. 45. -1. 7). (-2. 5.7. uzdignute na ravninu P(oo. 9)] s ravninom P(4. 5)] koje su od ravnine P(15. Zadaci za vjezbu 55 35. 52. 41. 48. 2. Tockom Q pravca p == AB[A(6. 1.4. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(15. 10) u njezinoj tocki A(10. -3). 12) od ravnine P(oo. 0. 9). B(8. ajedna muje stranica paralelna Sill' 57. -15). B(12. 4.4. 0. 12. 12) udaljene za d = 4. Odredite udaljenost tocke T(7. 42. Konstruirajte tragove ravnine kojaje paralelna s ravninom P(7.7. Bokocrt 37. 51. 53.8. 2.15.8). -8) i od nje udaljena za d = 3. 8)] koja lezi u III postavite ravninu okomito na taj pravac. ~6. 3. 4).8.4)]. 49.8). C E c i C(2. 11) od pravcap == K L[K(O. -). -. -8). -2. -4. -). 8). 5. Q(15. 0.3.3)] i q == C[QI (3. -2. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P( -4. 9. 5). 3. 6. 5. -5) od ravnine P(8. o. -. -3) L(12. -1).8)] odredite tocke koje su od ravnine P( -6.12)]. Odredi treci prikloni kut ravnine P(10. B(14.0) C(11. C(6. -3).4) koje su od nje udaljene za d = 6. 1. 43. -2.7.7. 10. 0. polumjer opisane kruznice r = 6. 38.6. 5). ajedan mu je vrh u ravnini III. 2.4) iz njene tocke A(8. -)] mujedijagonala. 44. 7)]. B(13.12. 2. 2)] priklonica trece skupine. Odredite prvi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB[A(5.3. Odredite udaljenost tocke T(5. 54. -2.3. -6.4) probada u. Rotacija i antirotacija == QR[Q( 4.8). srediste mu je u tocki 5(1. 4.4. Odredite projekcije probodista pravcap == PQ[P(2. 40. 4. 36. 5)].teorijski zadaci 2. -6.-4). B E b i B(8. 39. 50. 5).7.10. duzinaAC[A( -1. Na pravcu a == AB[A(3.

0). 60. 8. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini P. 61. Konstruirajte projekcije kvadrata koji Iezi u ravnini P( -10. koja lezi u drugoj projicirajucoj T2( 4. 6). TI2.0.0). 2. 12) kut ninu P. I 69. 12.0).13) oko njezinog drugog traga. -) srediste kruznice.0) su joj tangente. 13)] i q. 3. 4. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu je srediste tocki 5(8. a tocka A(8. Konstruirajte projekcije trokuta ABC kojemu su tocke A(3. 12. 3)]. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prayac 66. Konstruirajte projekcije kvadrata koji lezi u ravnini P( -15. -18) i sadrzi tocke A(8. a upisana mu kruznica polumjera r 5 ima srediste u tocki (5)(0.0. Rotirajte ovaj romb u ravninu P(14. (jedinica duljine 4mm). Rotirajte trokut (A)(B)(C) u ravninu P(18. . -). 6. u P2(0.7. ajedna stranica na pravcu p == K L[K(7. 2) i B(15.10) ako muje jedan vrh u tocki A( -2.10) i C(6. 3. 13) oko prvog traga.0)] visina na osnovicu. 12)] visina na osnovieu.6) ako mu je tocka 5(6. -6. U ravnini trokut kojemuje duzina (C) (N) 12.8. 72. a tocka (T)( -2. a paralelni pravci p == PI P2 [PI (0.14). -4. -) srediste. Ql E q.0). -) srediste kruznice opisane tro- kutu. 11. U ravnini TI2 nalazi se trokut kojemu su tocke (A)( -9. -2. -.6. -) i B(22. 64. -). P2(11. a jedan od preostalih vrhova lez! u 0: = 30°. duzina CN[C. a tocka 5(10. 12.7). 9. a jedna straniea zatvara s drugim = t == T) T2 [Tl (2. 11. P2(0. 59. (antirotacija) 57 58.16.6. U ravnini TI2 nalazi se kvadrat kojemuje srediste u tocki (5)(10. 9. 0) vrh. a tocka A(2. 76. U ravnini TIl lezi romb kojemu je tocka (A)(8. 8. -) jedan vrh.)vr11. B(9. 73.6. 0).5) teziste. Zadaci za vjezbu tragom ravnine P(15. -8. polumjer upisane kruznice r 5. 0.56 Mongeova metoda . 3. 70.8.0.J] te ravmne. -).16. -. Konstruirajte projekcije kruznice polumjera r = 9 koja lezi u ravnini P(20.11. -. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P(lO.11. 8) vrhovi. -) jedan od vrhova. 13) ako muje tocka C(O. 9)]. (antirotaeija) = Ql (17. 2. 8. T2(15. D(3. Rotirajte trokut u ravninu P(10. 8. 10) ako je tocka 5(5. a straniea na praveu p == PjP2[Pj (16. co. 7l. 10J]. a srediste joj je u tocki 5(7.6. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockorn A(20. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(6. 8)] je prikloniea druge skupine ravnine P. a krajnje su joj tocke na tragovima. Konstruirajte projekeije ravnini ako je prayae t kruznice == TIT2[TI (20. 1. a krajnje su joj tocke na tragovima.11. Pravac p == PjD[PI (15.17) ako mu dijagonala duljine cl = 16 zatvara s prvirn tragom kut 0: = 60°.12) vrhovi. . -. (N)(4. jedna mu straniea duljine cl = 18 zatvara s prvim tragom kut od 0: = 45°. 65. 0. 12.0). 0.7. 0. 75. 0. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trapeza ABC D ciji su vrhovi tocke A(O.1) i (B)(O. 2. 62. N(3. L( -6. 12. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prvi i drugi trag ravnine P(21.5). .0).0). 0.12)] tangenta.15). Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta koji lezi u ravnini P(18.teorijski zadaci 2. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P( -4. a kut izrnedu kraka i osnoviee 0: = 75°. 3. 9. -). 16) i pravac p == PIP2[H (-2. 3).8). 74. (antirotaeija) TIl nalazi se jednakokracan [(C)(14. dira pravac p u tocki D i prolazi tockom A(13. -12). Rotirajte kvadrat u rav- 68. 63.1) ortocentar. (antirotaeija) 67. 21. a tocka H(7.

vratite se korak nazad. B( -6.14)] i n == N1P [Nl (24. -10). potrazite objasnjenja u odgovarajucern primjeru prethodnoga poglavlja. a tocka A(2.14. 10. P(20. Svi zadaci imaju konacan broj mogucih rjesenja.12). Preporucujemo tri faze u rjesavanju zadataka ovoga tipa. ana vamaje da te elemente dovedete u funkcionalnu vezu koja ce omoguciti konstrukciju svih elemenata bitnih za odredenje projekcije trazenoga geometrijskoga tijela. 81. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu paralelne stranice Ide na pravcima p == P1P2[Pl (11.18. -4. Zadano je dovoljno elernenata pravilnog geometrijskog tijela u opcem polozaju u odnosu na ravnine projiciranja. 6). PEp. joj je tangenta. -. 82. 2)] jedan od krakova. B(2. 6)]. Ako ste savladali sadrzaj prethodnoga poglavlja. -4)] 3. a zadani ce elementi uglavnom svojim polozajem diktirati odabir prihvatljive varijante.58 Mongeova metoda . 78. ajedan joj je promjer duzina AB[A(6.0. 77. 8. Gotovo svaki zadatak moguce je rjesavati na nekoliko nacina pa odaberite jedan od njih. a srediste mu je u tocki S(14. 10)]. 5. 6). Tijela U opcem polozaju Ovo se poglavlje temelji na poznavanju osnovnih svojstava pravilnih geometrijskih tijela i na pretpostavci da ste solidno ovladali konstruktivnim postupcima Mongeove metode projiciranja. 2). koji i ne mora uvijek biti najkraci. 6)] i q.8) lezi srediste tom trokutu opisane kruznice. U prvoj se fazi zamisljaju zadani elementi u prostoru zajedno s objektom cije se projekcije traze te se stvara predodzba 0 njihovim medusobnim odnosima.teorijski zadaci 2. 80. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira ravninu Il2 u tocki D(12. 59 . -).0). a zadani pravac t == AB[A( -12.0). L(10.8. I. 0. Konstruirajte projekcije kruznice koja dodiruje ravninu III i ukrizene pravce m == lVJ1P[Ml (2. 0.0). P( -8. 0. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini paralelnoj s osi lX2. 5). Konstruirajte projekcije jednakostranicnog trokuta cija visina lezi na pravcu v == K L[K(5. 4. 3.4.10) je jedan vrh trokuta. P2(0. Q2 E q. Ukoliko ipak ponegdje naidete na nejasnoce. 1. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta ABC ako mu je duzina AB [A( -6. zadaci ovog poglavlja ne bi yam smjeli stvarati poteskoce pri rjesavanju. 6. Pl· 79. Q2(12. ana pravcu p. p II AB. B(14.11.

0 od Slika 3. • Piramidu nazivamo pravilnom ako joj je osnovica pravilan geometrijski lik. Oil). A") i duzina duljine Va (s1. 0' • Visinom piramide zovemo udaljenost od sredista osnovice. a os okomita na ravninu osnovice. • Probodiste S ravnine osnovice s pravcem 0 je srediste osnovice njenog vrha od ravnine osnovice. • Jednakostranican trokut je odreden svojim sredistern i vrhom A. korak po korak (deduktivna shema).01a). se fazi prethodna deduktivna shema konstruktivno reali- 3.01. Dobro je zapisati slijed rjesavanja.1. Kazerno da je piramida uspravna ako je os okomita na ravninu osnovice.3. 3. ako je tocka A vrh osnovice ABC. U drugoj se fazi analiziraju sve mogucnosti tijeka prostornoga rjesavanja i bira najpovoljnija varijanta rjesenja. U zavrsnoj zira. tocka A(A'. • Spojnicu vrha piramide sa sredistem njene osnovice (ako osnovica ima srediste) zovemo os piramide. 3. PRIMJER Rijeseni primjeri 3. vrha piramide • Uocimo da je visina pravilne piramide jednaka udaljenosti 6ABC.01a Inace je kosa.0 1b) • Ravnina osnovice P sadrfi tocku A i okomita je na pravac 0. 3.60 Tijela U opcern polozaju 3. Slika 3. • Visina Va nanosi se na pravac njegove tocke S. Rijeseni primjeri 61 2. Konstruirajte projekcije pravilne trostrane pirarnide visine Va kojoj je os na pravcu 0. PROSTORNO RJESENJE (s1. Zadani PRETHODNA ANALIZA A" .1. su 0" pravac 0(0'.01b .

01c). • Uz pomoc druge projicirajuce d 1 . ravnine polozene 5'.0ld) odredivanja projekcija vrha II piramide. koja je okomita na ravninu P. a pomocu sutraznica prve sku pine ravnine P odreden je nacrt trokuta.05). 3. r2 ravnine osnovice (vidi primjer 2. Postupak je izveden prevaljivanjem prve projicirajuce ravnine pravca 0.0lf su na temelju prethodnih koraka konstruirane sve tri projekcije piramide te je odredena vidljivost osnovice i pobocnih bridova u pojedinim projekcijarna. 6A"B"C". A" Po... (Dva rjesenjal) A' C'.01e 0'" 0' y Slika 3. 3.3. slijedi 00 .ll X2) odredimo projekcije (kao u primjeru 2.01d y Slika 3. rd konstruirane su tocke B'. (s1. • Pomocu perspektivne afinosti (A'.1. a sijece ravninu P u priklonici p prve skupine. Slika 3.08) (s1. Duljina duzine 5A odredena je rotacijom oko rl te je konstruiran trokut 6 (A) (B) (C).62 KONSTRUKTIVNO TijeJa U opcem polozaju 3.0lf . Buduci da je pravac o okomit na sve pravce ravnine P. (A). /~ V" /0" S" .01e izdvojen je postupak A odredimo tra0 • Uz pornoc sutraznice prve skupine polozene kroz tocku gove rl. 3.01c Slika 3. Rijeseni primjeri 63 RJESENJE • Na s1. 5" probodista pravcern 5 pravca (d2 = 0". 0 i ravnine P • Duzina 5A je polumjer trokutu 6ABC opisane kruznice. 3.l r. • Na s1.

Slika 3. • Probodiste S osi i ravnine P je srediste osnovice stosca. 3. .02a).L V' E 0'.02c r Slika 3.02c). P (1'1) 7'2) nalazi se osnovica. Konstruirajte projekcije stosca. Rijeseni primjeri 65 7'1.02b P"'~ . 0' . ' A" • Os rotacijskoga stosca okomita je na ravninu njegove osnovice. • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p odredeno je probodiste A = p n P pravca i ravnine (vidi primjer 2.05) (sl.0" . • Pravac p je prevaljen u TIl ina njegaje od tocke Ao nanesena duljina So te tako odreden vrh V stosca u prevaljenom polozaju..3.02b) r • Probodiste A = pn P pravca pi ravnine P je jedna tocka na kruznici osnovice zadanoga stosca. PROSTORNO RJESENJE (s1.L 7'2.1_-- s Slika 3. a na pravcu p(pl p") izvodnica duljine So rotacijskog stosca (sI. Slika 3. • Os stosca sadrzi tocku II i okomitaje na zadanu ravninu P.1. 3. U raVIlIIlI PRIMJER 3.02. r. 3. p' P' . • Sve izvodnice rotacijskoga stosca prolaze njegovim vrhom i jednake su duljine.02d). p' 0 odredene su pro- r. S = 0 n P. 64 Tijela U opcern polozaju po. p yo. 0 stosca. 3.02a PRETHODNA ANALIZA ""~.:y.02d . KONSTRUKTIVNO RJESENJE ~ . Izabrano je jedno od dva moguca rjesenja. l . • Kruznica osnovice odredena je sredistem S i tockom A u ravnini P. • Odredene su projekcije osi (sl. r.V" E 0" • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem jekcije sredista kruznice.'-:. 3.x. • Vrh V stosca nalazi se na pravcu p na udaljenosti So od tocke A. . a zatim u projekcijama.

I ' oskulacijskih kruznica u tjemenima I" i J" elipse k" (s1. • 2:: s praveem p Dijagonale AC i BD kvadrata DABCD medusobno su jednake i okomite. Konstruirajte projekeije pravilne cetverostrane piramide kojoj se vrh nalazi na praveu p. Rijeseni prirnjeri 67 • Duljina polumjera SA kruznice odredena je pornocu tzv. PQ[P(12. 3.02f Slika 3. 2). • Dijagonale kvadrata su medusobno okomite i jednake. Dijagonala BD je okomita na os piramide SV pa se moze odrediti u ravnini 2::.1. 2. a konturne izvodniee naerta stosca kao tangente hiper- Zadana p 3.03b . 7. 6)] i pravae PRIMJER je AC [A(4. 3.03a PROSTORNO RJESENJE A':~' :C' (s1.17. PRETHODNA ANALIZA == -ZI ~:~ ' Q" ------------- A n - : / C". Q(O. njenog Q' p' : P' Slika 3. difereneijskog trokuta (s1. 4. Slika 3. i prolazi njenim po- • Probodiste V ravnine je vrh trazene piramide. 3. 2. Pornocu ovih cinjenica moguce je odrediti projekeije kvadrata DABCD bez upotrebe tragova ravnine u kojoj lezi. • Tlocrt i naert kruznice konstruiran je kao u primjeru 2.03a).03b) • Ravnina 2:: dijagonalnog osnog presjeka BDV piramide okomita je na dijagonalu AC lovistem S.66 Tijela U opcern polozaju 3. 3. a duzina AC je dijagonala osnoviee. poglavIje). • Konturne izvodniee stosca u tlocrtu odredene su pornocu perspektivne afinosti (vidi 1.14). • Vrh piramide lezi u ravnini dijagonalnog osnog presjeka. Slika 3. duzina C(11.03. 3.02e). 11)] (sl.02f).02e • Osnoviea pravilne cetverostrane pirami de je kvadrat.

Slika 3. 3. -. • Na s1. pri cernu treba voditi racuna 0 njihovoj vidljivosti u pojedinim projekcijama (sl. : P' I~ x Q' Q' . 3. . Uocirno ovdje dajc SlI visina trazene piramide.03f konstruirana je i bokocrtna projekcija piramide. • Pornocu diferencijskog trokuta odrcdimo polovinu duljine dijagonale AG.-"" '-:. • Pornocu perspektivne afinosti odredimo tlocrt dijagonale ED._' _.' _.52 ravnine I: odredeni polozene tockorn S (sl. 3. I :1""'" s' y y <. Slika 3.03c Slika 3.. \s/:: ( • Duzinu SlI rotiramo oko prvoga traga 51 ravnine I: pa u rotiranom polozaju konstruiramo dijagonalni osni presjek (B)(D)(lI) piramide (sl..03d). 3. _:__-_:__--\---L-('~ V' -.C".03e A"'( o I A"'( x o I .03c). / / _::__:.--~\-+.. 1/ (v) / / / / I _+.-'-'--'==== V" -> : . • Sada smo u mogucnosti odrcditi projekcije svih osnovnih i pobocnih bridova piramide. . 5..03f . a zatim pomocu sutraznica i njczin nacrt (sl.-0 _.~+----. "..03d Slika 3..03e). Rijeseni primjeri 69 RJESENJE Sll • Tragovi 51.03f).1. 3.p' ~d q' _.68 KONSTRUKTIVNO Tijela U opcem polozaju 3.03f).. 3. _"~_L.__' Q.. 3. _-. pomocu sutraznice 5 druge skupine • Za odredivanje probodista V = ]J n I: koristena je prva projicirajuca ravnina pravca p (sl.

r. Id I • Uz pomoc po volji odabrane tocke M pravca p i tocke A prevaljen je pravac p u ravninu 112 i na njega od rocke A 0 nanesena zadana duzina duljine d te tako dobivena • Pobocni r. \y'! .. • Na udaljenosti d od tocke A na pravcu p se nalazi dijagonalno suprotni vrh C druge os novice prizme.. .70 PRIM]ER Tijela U opcern polozaju 3. \ fr »> pI!: .04c).04b) • Probodiste A zadane ravnine pravcem p je jedan vrh os novice ABCD prizme. pravca p.1.. C u ravninu 112 i konstruiramo kvadrat DAoBoCoDo tocke Ai su paralelni i jednaki te okomiti --=---'t. 3..04b Slika 3. p"). • Buduci da je zadana ravnina druga projicirajuca. PROSTORNO RJESENJE (sl 3. I) Slika 3.."'-\:--. 3. pO AO d MO CO i-. .04.x. • Pobocni bridovi prizme medusobno ravninu osnovice.04c Slika 3. • Tocka C odredena je u nacrtu i tlocrtu na projekcijama p' brid na 12. 12) i duzina duljine d (sl. ... 3. .04a PRETHODNA ANALIZA • Prostorna dijagonala prizme je spojnica nalno suprotnim vrhom druge osnovice. - ~: ~ . KONSTRUKTIVNO RJESENJE Rijeseni primjeri 71 3. : Slika 3. U p" tlocrtujeA' E pi (sl. a prostorna dijagonala duljine d lezi na pravcu p. tocka -0 C. • Jedan pobocni brid prizme prolazi tockom C i okomitje na ravninu P. : : .04d . Zadani su pravac pip".04d)..04a). i na tom se C'. Konstruirajte projekcije pravilne kvadratske prizme kojoj jedna osnovica lezi u ravnini P. nacrt se A" probodista A = p n P pravca p i ravnine P nalazi na drugom tragu 12 te ravnine.04d).' . 3. vrha jedne osnovice s dijagona • Isti se pobocni brid u tlocrtu projicira okomito na prvi trag bridu nalazi tocka • Prevalimo (sl. 3. Probodiste je C ovog brida s ravninom P je dijagonalno suprotni vrh vrhu A kvadrata [JABCD. pri cemu je CC prizme okomit je na ravninu P pa mu je nacrt okomit C" E 12 (sl.. ravnina Ph.-.\ \ r \ .

72

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjeri
v"_/

73

• Tocke E" i D" Ide na drugom tragu T2, a za tlocrte im vrijedi: d(E', x) = d(EO, E"), cL(D', :c) = d(DO D") (s1. 3.04e). • Koristeci paralelnost i jednakost i tlocrt prizme (sl. 3.04e). • Zadatak ima elva rjesenja. odgovarajucih bridova odredeni su nacrt

PRIMJER 3.05. Konstruirajte projekcije rotacijskoga stosca kojernu se os nalazi na pravcu 0(0', Oil), a jedna od izvodnica na pravcu b(b', b"), ako je v vis ina stosca (s1. 3.05a).
0"

= b"

v

b'
Vi 0'

I

I

Slika 3.05a PRETHODNA ANALIZA • Osnovica novice. rotacijskog

stosca je krug, a os mu je okomita na ravninu osstosca imaju istu duljinu.

• Sve izvodnice

rotacijskog

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.05b) • Sve ravnine polozene kroz os rotacijskog stosca sijeku ga u sukladnim jednakokracnim trokutima. • Jedna od ravnina osnog presjeka odredena je pravcima 0 i b i u ovom je zadatku to druga projicirajuca ravnina. • Pomocu zadane visine stosca moguce je konstruirati osni presjek koji je jednakokracni trokut. • Zadatak ima dva rjesenja.

D'
Slika 3.04e

[1

Slika 3.05b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Drugi trag d2 ravnine osnog presjeka

t-:.. stosca, u kojoj Ide zadani pravci

o i b, poklapa se s nacrtima ovih dvaju pravaca. Stoga Ih, pa joj je prvi trag dl okomit na os x (s1. 3.05c).

je ona okomita na

74

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjcri

75
osnoga

• Pornocu po volji odabranih tocaka M E b, N E a i tocke V prevalimo pravee a i b u ravninu IT2, a od VO na pravac 0° nanesemo zadanu visinu stosca Va. Dobivena tocka So je srediste osnoviee stosca. Sada smo u mogucnosti konstruirati pravu velicinu osnog presjeka AO EOVo stosca. • Tocke A i B nalaze se u ravnini .6.. pa su im naerti na drugom tragu d2 te ravnine (sl. 3.05d). • Ravnina osnoviee stosca okomita je na njegovu os a pa se jedna priklonica druge skupine te ravnine u naertu projieira u a". Tocke Ai E Ide na toj prikloniei. Stoga je duzina A" E" mala os elipse k". Velika os Gil D" iste elipse okomita je na malu os i po duljini je jednaka 2r. • Da bi se konstruirao tloert osnoviee, u ravninu ITr se prevaljuje ona ravnina osnog presjeka stosca koja je okomita na ITr. • Velika os E' F' elipse k' okomita ja na 0', a mala os G' H' odredena je iz prevaljenog polozaja na prikloniei prve skupine ravnine osnoviee (sl. 3.05d).
8 ),\
, ~/'\" rI '0 <,

• Na sl. 3.05e odredene presjeka u ravninu IT3.

su osi bokoertne

elipse k"' prevaljivanjem

• Uocite da se promjeri AB i GD kruznice osnoviec, koji se u naertu projieiraju u osi elipse k", u tloertu i bokoertu projieiraju kao konjugirani promjeri elipsa k' odnosno k'", • Tloertne, naertne i bokoertne konturne izvodniee odgovarajuce elipse polozene kroz V', V", odnosno izvodniea analognaje kao u primjeru 3.02. stosca tangente su na \f'". Konstrukeija ovih

vO
//1 / / / / / / / I I

,J,\
\,

I I

'

..............

N° \ SO=Co=D0Jz:- - ~ _v_ , ,,, , \
>.~

............... VO

, r'

'

-

-

......

~'>:::::: '/
I

b
~

o

'. '(\'

':.; "

:..\'0"

-~\
=

V"

____,AO, D"'\,\
M •• 0' '. \ \

\ \" \ 'j"
-, '/<"\S" -, A"./
\./

bOO ,,

M"

\~\.
,, ,
=

N" '-..__).

-,

:
:
I

'

x

:

:
COO :

' ''

d, 0'

------;::'-1' = gl
/ ./ / /

-

-.v,
/

/

y

Slika 3.05e

Slika 3.05d

Slika 3.05e

76

Tijela u opccm polozaju

3.

3.2.

Zadaci za vjezbu

77

3.2.

Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca cija osnovica lez: u ravnini P(10, 00, 8), vrh mu je u tocki 1/(14,8,12), a izvodnice cine s ravninom osnovice kut od GO°. 2. Konstruirajte uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A(4, -,6), C(12, -, 10)] dijagonala os novice, a P(16, 10, 00) ravnina osnovice. Vrh piramideje u ravnini E II P, T(12, 15, -) E B. projekcije

10. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojernu je vrh u ravnini P(oo, 5, -11), a promjer AB[A( -1,6,5), B(G, 3, l)l osnovice lez: na priklonici 3. skupine ravnine osnovice. 11. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka vi sine v = 8 ako mu je jedna izvodnica na pravcu P == AB[A(G, 9, 1), B(14, 2,8)l, tocka jedne os novice na toj izvodnici lezi u TIl, a tocka G(8, 3, 7) je na osi valjka.

3. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojernu je duzina M N [M(4, 8,4), N(16, 8, 16)l os, a T(12, 6, 6) tocka na plastu. (jedinica 0.8 cm) 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje SV[S(8, 14,6), V(8,4, 16)l os, a T(12, 10,8) tocka no. plastu. (jedinica 0.7 cm) 5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojem je pravac t == TIT2 [T1(20, 16,0), T2(4, 0, 12)l tangenta osnovice, a toeka S(10, 12, -)
srediste osnovice. Osnovica lez! u drugoj projicirajucoj ravnini. Vrh

12. Konstruirajte projekcije oktaedra kojemu je na pravcu p == P R [P(O, 2,11), R(12, 7, l)l jedna dijagonala, a tocka .4(5,1,2) jedan
od vrhova. 13. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane joj je AC[A(7, 0, 7), C(7, 7, 1)] dijagonala osnovice, p == AT[A,T(-l,9, 10)l nalazijoj se pobocni brid. piramide koa na pravcu

stosca je u TIl. (jedinica 0.7 cm) 6. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka K(2.5, -1, 7) vrh, P(8, 6, -13) ravnina jedne pobocke, a jedan vrh te pobocke je za
d = 9 udaljen od ravnine

14. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske prizme kojoj je osnovica u ravnini P(5, -2,3), a prostorna dijagonala, duljine d = 11 na pravcu p == M N[M(3, 7, 4), N(ll, 2.5, 7.5)].

15. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu na pravcu VA[V(12, 9,8), A(O, 2, -2)] lezi os, napravcu 5 == V B[V,B(O,
izvodnica, a polumjer osnovice je r = 5.

0

5, 6)l

TIl.

7. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je P( -5,4,4) ravnina osnovice, ana pravcu p == QR[Q( 4,10,8), R(4, 7, 4)] lezi pobocni brid cija je duljina b = 9. 8. Duzina SlS2[SI (6,4.5,3), S2(6, 9.5, 10.5)] je os rotacijskog valjka kojemu je pravac t = T1T2[Tl (17, -,0), T2 (8,0, -)l tangenta osno- ;
vice. Konstrurajte projekcije tog valjka.

16. Konstruirajte

projekcije uspravne kvadratske [A( 4,6,7), C(12, 9, 3)] dijagonala osnovice, [P(16, 4.5, 4), Q(13, -1, 10)] lezi joj vrh.

piramide kojoj je AC a na pravcu p == PQ

17. Na pravcu 0 == O2 V[02(3, 0, 3), V(10.5, 8,11)] je os, ana pravcu 5 == TV[T(l, i.u), V] pobocni brid uspravne pravilne peterostrane piramide. Konstruirajte projekcije piramide ako joj je visina v = 8. 18. Konstruirajte
ninu projekcije rotacijskog

9. Osnovica

rotacijskog stosca lezi u ravnini novice je u tocki S(6, 6, -). Konstruirajte

P(5, -3, 5), srediste osprojekcije stosca ako je

stosca kojemu osnovica dira rav-

G(8, 7, 5) tocka na plastu, a visina stosca je v = 9.

[T, e,(12,8, O)J. Visina

TIl te pravce a == TAl [T(10, -3,9), Al (3,2, O)Ji b == T BI
stosca je v = 8.

4. 24.6. -2. -) vrh one osnovice cije je srediste tocka M. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(5. 37.1).5. 5). Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojojje osnovica u ravnini P(lO.5) nalaze se pravci 0 == A2 V[A2(6.5)] nalazi se jedan brid kocke koji nije s vrhom A na istoj pobocnoj plohi kocke. 3. 9. D(l1.5.8. 3. Konstruirajte projekcije pravilne sesterostrane prizme kojoj je zadana os M N[M(6. -2) ravnina osnovice.3. -. 8)].9)] lezi mu jedna izvodnica.00. duzina AB[A(5. 11)]. P(4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P(8. Q(9.5. 7. -).5.6).4. Konstruirajte projekcije tog stosca. a tocka A(3. Q(11. -). 2)] tetiva osnovice. -). N(13.5.10. 0. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog valjka kojemu je os na pravcu 0 == I< L[I«3. 4.4. Na pravcu 0 == PQ[P(O.1)]. 2. 28. a vrh piramide lezi na pravcu p == PIP2[PI (17. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojemu je os M N [M(6. ana pravcu p == I< L[I«2.Scm) 32. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(12. 29. -)] i s == B2 1I[B2(1. 6. 7). 3. ako je osnovni brid AB usporedan s ravninom TIl. a duljina izvodnice je s = 13. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog (s = 2r) stosca ako mu je duzina AB[A(5. B(9.5) ravnina osnovice.5) ravninajedne pobocke.5. Pravac ()je os. -)] je tangenta jedne osnovice. a visina Va = 12. a osnovica mu dodiruje ravninu III. a visina piramide v = 8.7. 4). Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 02P[02( -2. -. 3l. L(lO. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 0102[01 (4.0. 4.5). 6)] u toj ravnini je promjer osnovice. Konstruirajte projekcije pravilne peterostrane piramide kojoj je 2::(3. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka A(l.0). na pravcu s == 313[31 (5.2). 3).5)].10. 34. -7). a duljina izvodnice je s = 12. 11(0.3). 5) lezi na jednoj od osnovica.4. a duzina AB[A(l. a osnovica u ravnini P( 4. 3. Konstruirajte projekcije tetraedra kojemuje P(5. 0.0. duljina visine v = 6. N(10. 25. 0. 22. a tocka T(ll. 3). 7. a os mu lezi u ravnini 6. AB c P jedan brid. 3. 35.5) jedan vrh. 5. tocka 3(6. 10.12. 5. 26. 8)]. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica lezi u ravnini P(17.2.9). 8. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P( -12. Zadaci za vjezbu 79 19.6) ravnina osnog presjeka. N(l.5. 30. 3. 9. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne sesterostrane piramide kojoj je dijagonala osnovice duzina AD[A(3. 4. 5. polumjer osnovici opisane kruznice T = 3. -4. -).5. 3(5. 2)]. U ravnini P (7. 23. B(11. 33. vrh u ravnini E(3. O2(0.5. -) srediste osnovice. L(11. a izvodnica duljine s = 11 na pravcu p == MN[l\I(O.5).78 Tijela U opcern polozaju 3.5). 3. . 3)]. 8.0). Konstruirajte projekcije uspravne pravilne peterostrane piramide kojoj pobocni brid duljine b = 11. -)] dijagonala osnovice. a pravac t == T N[T( 4. P2(13. a donja osnovica cije je srediste tocka M dodiruje ravninu III. 12). Konstruirajte projekcije valjka.1).0). C(7. 4.11). a osnovica dodiruje ravninu II2• 36. a pravac s izvodnica rotacijskog stosca cija osnovica dira ravninu TI2. 8.8)]. 27. 20. (jedinica I.9) lezi na plastu stosca. 7)] je os jednakostranicnog valjka. 2l.4).5.5 lezi na pravcu p == PQ[P(5. 5. duljina visine v = 9. 7).5.-6. B(7. vrh u ravnini E( 00. 3)]. 10.)). 2. V(5. 5.5.5.( -8. 6. -3)]. N(9.9. akoje duzina AC[A(O.5. 1. 1. 3. 4. 0.2. 10. a radijus osnovice r = 6em. V(O. .9. 5. 10.5. 9)] (M i N su sredista osnovica) i tocka A(3. 7. -5.2). 2).

80 .1.9 i uvecanje dva puta.4. Konstruirajte kosoaksonometrijsku sliku zadanog objekta (sl.01.7 i p = 0.01 4.8. odnosno odozdo koristi se stoga projekcija koordinatnog sustava prikazanog na sl. RJESENJE koordinatnoga sustava otz. za zadane prikrate m. y. nego i u aksonometrijskoj metodi. ::::. • Prikrate m. 4. Za prikaz objekta sprijeda. tj.01a) s pogledom odozgo.n. s desna i odozgo. • Konstruirani su kutovi proporcionalnosti • Pomocu kuteva proporcionalnosti odredene su prikrate pojedinih koordinata svake tocke objekta te udvostrucene nanesene u koordinatni sustav. 01. m p • Odabrane su projekcije koordinatnih osi za pogled odozgo. pri cernu se zamislja da se ravnina slike nalazi izmedu prornatraca i ishodista koordinatnog sustava. uz prikrate m = 0. z) kao na sl.0l. koje su u opcern polozaju prema ravnini slike. Rijeseni primjeri 81 4. ne sarno u tlocrtu. Rijeseni primjeri • Ortogonalne bokocrt). 4. nacrtu i bokocrtu.1. tlocrt-bokocrt iIi nacrt- PRIMJER 4. Aksonometrljske metode 6 Da bismo sto bolje sagJedali neki buduci objekt i njegovo uklapanje u postojecu situaciju. Uobicajeno je smjestiti objekt u prostorni koordinatni sustav tako da mu temeljni bridovi budu paralelni s koordinatnim osima. ti = 0. korisno je znati prikazati ga. 4.1. metodi kosog paralelnog projiciranja najednu ravninu slike. Za konstrukciju nickih objekata kosoaksonometrijskih potrebno je imati: projekcije slika geometrijskih iIi slozenih teh- Slika 4. p tako da bude n ::::. nip. • Projekciju objekta (tlocrt-nacrt. ::::.

a za kruznicu paralelnu s ravninom II2 konjugirani su promjeri paralelni s osima x i z. 4. Najjednostavniji oblik izometrije imamo u slucaju m = n = p = 1 jer se bez upotrebe kutova proporcionalnosti koordinate pojedinih tocaka objekta unose u odabranu projekciju koordinatnog sustava (s1. toj je elipsi potrebno odrediti par konjugiranih promjera. 4. 4. RijeSeni primjeri 83 • Konstruiran je kosoaksonometrijski tlocrt i nacrt objekta. a zatim i aksonometrijska projekcija (sl.01a ~ 0 x - 1- - - - - - -~1 d y _J_ - 1 1 j_ 1 1 1 Slika 4.02b).1. konjugirani su promjeri odgovarajuce elipse k paralelni s osima x i fl. Konstruirajte izometrijsku projekciju (m = ti = p = 1) s pogledom odozgo slozenog objekta zadanog tlocrtom i nacrtom (s1.82 Aksonometrijske metode 4.02a). Kadaje kruznica u ravnini III ilije paralelna s njom. 4. 35 <!l14 Z Slika 4.02a RJESENJE • Aksonometriju u kojoj su prikrate po svim koordinatnim osima jednake zovemo izometrijom. y Slika 4. .01b). PRIMJER 4.02.01b • Buduci da se kruznica kosim paralelnim projiciranjem preslikava opcenito u elipsu.

03 .1.02b PRIMJER 4. 4. • Za pogled odozgo izaberimo odgovarajuci polozaj projekcije y osi y (sl. Uocite da je moguce uspostaviti afinu srodnost izmedu ortogonalnog i kosog tlocrta s osi x kao osi afinosti i parom pridruzenih tocaka M') M. Zbog ove se Slika 4. 4. pri cemu su svim elipsama odredene osi pornocu Rytzove konstrukcije.84 Aksonomctrijskc mctodc 4. Prikrata ti postoji sarno u smjeru osi y pa se zato ne koriste kutovi proporcionalnosti. Konstruirajte kosu projekciju piramide s pogledom odozgo ako je zadana prikrata n \ Y \ \ \ \ \ M' Y \ \ \ \ \ \ = ~ i kut 0: = 30°. Iz trokuta 6. • Pomocu kosog tlocrta i nacrta odredena je kosa projekcija piramide. a zatim i aksonornetrijska projekcija cijeloga objekta. 4. a kosi joj je tlocrt odreden uz pornoc odredbenog trokuta 6. z=z y - y 0 x=x M \ Slika 4.03).0 M' M vidljivo je kako se prikracuju ordinate pojedinih tocaka objekta.03. • Nacrt piramide poklapa se s njenim kosim nacrtorn. z) projiciraju same u se u pravoj velicini. • Svakoj elipsi na projekciji objekta potrebno je odrediti srediste i konjugirane promjere. a one paralelne s ravninom slike projiciraju (x.0M' M.03). RJESENJE • Poseban slucaj kose aksonometrije x i z) nalaze u ravnini u kojoj se dvije koordinatne osi (najcesce slike zovemo kosorn proj ekcij om. a Rytzovu konstrukciju izvedite sarno u kosom tlocrtu i nacrtu. cinjenice sve tvorevine koje se nalaze u ravnini sebe. Rijeseni primjeri 85 • Konstruiran je aksonornetrijski tlocrt i nacrt objekta. Pravilna kvadratska piramida zadanaje tlocrtom i nacrtom (sl.

-. susna- • Kosi tlocrt stosca bit ce ujedno kosa projekcija njegove osnovice. y Slika 4. posve je ocita konstrukcija kose projekcije valjka.04 -. -. PRIMJER 4.04. -.04. • Buduci da se jedna osnovica valjka nalazi u ravnini Ih a druga je paralelna s njorn. -.1. • Iz s1. Kosi nacrt stosca podudara se s njegovirn ortogonalnirn crtorn. 4.05).0: = 45°) s pogledorn cijskog stosca kojern su tlocrt i nacrt dani na s1. odozgo rota- Uz prikratu n = ~i kur 0: = 30° konstruirajte kosu projekciju s pogledorn odozgo rotacijskoga valjka zadanoga njegovirn ortogonalnirn projekcijarna na s1.·b -.05 . z=z M'\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ :/ qu~ I \ I \ \ r------c~----~ \I S' y x=x y \ \ - -. -. obje kruznice ce se projicirati • Kosi je tlocrt valjka paralelograrn. Jedan par konjugiranih prornjera te elipse afina su slika onih prornjera zadane kruznice koji su paralelni s osirna xi y. moguce je i bez Rytzove konstrukcije odrediti veliku i rnalu os elipse k. 4. ty \1 U' Slika 4. u pravoj velicini.04.4. Potrebno je sarno odrediti onaj par rnedusobno okornitih prornjera kruznice k' koji ce se afino preslikati u okornite konjugirane prornjere elipse k. RijeSeni primjeri 87 4. • Buduci da su kruznica k' i elipsa k afino pridruzene krivulje.M' MO. Konstruirajte kosu projekciju (n = ~. Osnovica stosca ce se projicirati u elipsu. • Pomocu zadanih podataka odredirno kosu projekciju koordinatnog tava (s1. M. 4. -.05. -. U tu se svrhu koristi Talesova kruznica t koja prolazi tockama S' is. a srediste joj je na osi afinosti x. RJESENJE RJESENJE • Pornocu zadanih elernenata nacrta se os y i odredbeni trokut 6. • Kontume izvodnice kose projekcije stosca tangente V" z=z su na elipsu k povu- x=x y cene iz tocke V. -.05.86 PRIMJER Aksonometrijske metode 4. 4.

z=z z=z T"=T" I I I PI <if". a zatim i gornjeg dijela veza. Donji dio veza prikazite s pogledom odozgo. 4. Stoga nema prikracivanja u smjerovima osi x i z. \\ " . .06c Slika 4. • Nakon sto se konstruira zajednicki kosi tlocrt za oba dijela drvenoga veza. '( P" = P" y~: A \\ . __ - A" T y A . a gornji s pogledom odozdo. 4.\ '. 63) ravnina I12 se uzima za ravninu slike pa se kosi nacrt objekta podudara s njegovim ortogonalnim nacrtom. -.06c. Rijeseni primjeri 89 PRIMJER 4. I __ / .06a) uz prikratu n = ~ i kut Q = 30°. iz toga se kosog tlocrta i ortogonalnog nacrta odredi i sama kosa projekcija donjeg.I I \ \ \ \ \1 I I I I . • Prema definiciji kose projekcije (vidi udzbenik.\ A' y Slika 4. 4. \\ . I -. 4. Obratite paznju na vidljivost pojedinih bridova objekta.06a • Cijela konstrukcijaje vidljiva na s1.06.TYZ) s istim osima x i z i osi Y u jednom slucaju za pogled odozgo. Slika 4. Konstruirajte kosu projekciju drvenog veza (s1. a u drugom za pogled odozdo.1. Umjesto kutova proporcionalnosti prikrate u smjeru osi y izvode se direktno na projekciji koordinatnog sustava sto je vidljivo na sl. \ \ \ \ o (j T' P' . " I I // / I I I I . 'y.06b. 4. • Pornocu istog ortogonalnog tlocrta i nacrta rnoguce je konstruirati kosu projekciju dvaju koordinatnih sustava 0 (.06b . str.88 Aksonometrijske metode 4.CZ . na- RJESENJE • Prvo je potrebno nacrtati ortogonalne projekcije veza s razdvojenim crtima njegovih zadanih dijelova kao na s1.06c ..

_-{----.-~~Q_.Q__J-.!' 10 J"'I L---_=l ~gl 19 10 6I . 8. 6. i : r-r-C)I '--j I )c. 4. 9 1 ~I 4..-_. 2.2. Zadaci za vjezbu 91 4.---~-_l.. @ ~ 3. 1.2.~i5 1:. Zadaci za vjezbu 4. Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju 5. J ~ -1 1 I'-- 15 3 7 10 is..2.90 Aksonometrijske metode 4.--------" > " J ~~ ~_9 ~ 7.1.

----. 11.. 92 Aksonometrijske metode 10. 4. I I I I I I I I I l . 18.--. Zadaci za vjezbu 93 9. 14..---.~-----.- 16. 13.--. 4.l~ '~--~ I \ \ \ { { { r- I I I I \ \ \ '-- so . I { { 17. 15.2.--- . I 1 r _______ ~ I I I I [8 /-----/ 12. ~---~ .

. 24.___!_L_+~ :i -1 -- ------ '" I I IS ..2. : -0-... _1r-~--'-~' ___!__ I I I I @ .~ r ~.94 Aksonometrijske metode 4. : : L_ ~ _l_ ..-- I I: I: @B 1 1.c I 21. 22. -0- -r I -0I ~I .:Y __ I I j ?J - ~ I __ .. . 1«7 -~-- ~j "[ ~ .I) 1 15 10) 20 . 20. s. Zadaci za vjezbu 95 19.~'-/_G_ . -'" ...'~"<. \ - . I -~. 4. 23. -I -r )____2_S -J 4S J 25...~~(J-_ I 1 ~~j 0 r-'-----'--~ ~ ! : I ~ I l ! JO : i I JO .. -.

Aksonometrijske metode 4. .....2. -1- . . . 29.. ___/ __c_ " 28..t r_l0_~~ .- I 30 -] J ~I r A I I I -1I I I I .2..----+---------------~ ~------------~ . Predlosci za vezove 2. 3.2. Zadaci za vjeZbu 97 4. -. 1. 4. . .. /\-A 4.. A -II I I I I I I -1I I I 1. .96 27.-.

Zadaci za vjezbu 99 5. 6. 7.98 Aksonometrijske metode 4.. J 10 6 6 6 22 3 10 3 >------. 9. . <" / / /. . . .-----.. I A - .. . -r. . . A-A .f 17 . 1'- 11.. .2. 12.- 1:1 -'}- ~I I I ~ ~~ A ~1 I 16 "J -I -- -1- iI 30 I . t- . I I I I I I .. " .... . . I . . .. 10. . n 20 30 8. 17 .. 4. I A _--------- .

16. JI' .. Zadaci za vjefbu 101 18. L I 1 t----___.... 19. Aksonometrijske metode 14.100 13... A _. / r>: - '~ l A ~~ --------"'" I .... ~ __ .-----I I I 1--- l I -_ -- I I I I I I 20. ~.. 4.2.l ______ J IS I r I I I I I I I I I I I I I I I I L.. 4. 17. I~:I ~!._ - I I I I I_I I II I I I "I 17 8 . - / 15..

presjekje parabola. kosoj projekciji i kosoj aksonometriji. a presjecne hiperbole i parabole odredujemo konstruirajuci "dovoljan broj" njihovih tocaka. a mogu biti i konjugirano imaginarne. nuzno je elipsu konstru102 . Skup zajednickih tocaka neke plohe <I> i neke ravnine P nazivamo presjekom te plohe ravninom P. presjek je hiperbola. hiperboia iIi parabola. sto ovisi 0 polozaju presjecne ravnine prema zadanoj plohi. Presjek rotacijskoga valjka je kruznica ako je presjecna ravnina paraleina s ravninom osnovice. U ovom cemo pogIavlju obradivati ravninske presjeke stozaca i valjaka drugoga reda. Presjek rotacijskoga stosca ravninom paraleinom s ravninom osnovice je kruinica. Presjeci Svi su ovi presjeci detaljno obradeni u udzbeniku [3] Mongeovom metodom. 5. Ako je presjecna ravnina polozena tako da realnosijece sve izvodnice stosca u konacnosti. mogupasti zajedno.103 irati pornocu njenih konjugiranih promjera. Buduci da konstrukcija presjecne krivuIje u projekcijama ovisi 0 tome da li je ta krivuIja elipsa. Kada se radi 0 I presjeku valjka iIi stosca po eIipsi. njezinje presjek ravninom aigebarska ravninska krivulja reda jednakog redu plohe. Ako je presjecna ravnina paraleina s jednom izvodnicom stosca. a ovdje je teziste na rjesavanju zadataka u kosoj aksonometriji i kosoj projekciji. Bit ce to iskljucivo rotacijski stosci i vaIjci. par izvodnica ako je ravnina paralelna s njegovom osi. Ako se radi oalgebarskoj plohi. presjek je elipsa. treba prvo znati zakljuciti 0 kojoj se krivuIji radi. Ako je ravnina paraleina s dvjema izvodnicama stosca. a u svim drugim slucajevima elipsa. a konstruirat cemo njihove presjecne krivulje u ortogonainim projekcijama. Uz to se u svakom primjeru konstruira tangenta presjecne krivulje u njenoj opcoj tocki. Bilo koja ravnina polozena vrhom stosca sijece ga u dvije izvodnice koje mogu biti realne i razlicite.

• Zadana ravnina je druga proj ieiraj uca pa su joj prvi i treci trag u kosoj projekeiji paralelni s osi y. 105 5. U kosoj projekeij i (0: = 30°. 5.01. Os ove afinosti je Zadan je rotaeijski valjak svojim projekeijama i ravnina P svojim tragovima (s1. • Da bismo odredili probodista ravnine P s izvodnieama valjka koje prolaze krajnjim tockarna konjugiranih promjera osnovice. ti = }) konstruiraj te presjek valjka ravninom P. polozirno kroz te promjere ravnine A(arl (3) i B(b21 b3) (sl. Slika 5. 5. -. treci trag presjecne ravnine. 01b). z z. a valjak u parovima izvodniea . "' b.1. • Presjecna je elipsa afino pridruzena kruznici osnoviee. 5. za prikracivanje ordinata pojedinih toe aka koristit cerno bokoertnu projekeiju osi y (sl. • Kontume tocke M. Rijeseni primjeri tocaka.104 Presjeci s. z=z • Srediste presjecne elipse mora bit na osi valjka. PRIMJER Rijeseni primjeri 5.01a RJESENJE • Buduci da se osnoviea valjka nalazi u ravnini IT3. y Slika 5. kontumih z=z -. a (S"/. Bit ce to promjeri pridruzeni konjugiranim promjerima osnoviee u kosoj projekeiji. S) je par afino pridruzenih Sill i • Pornocu Talesove kruznice g sa sredistcrn na osi z polozene kroz tocke S odredeni su okomiti promjeri kruznice koji se preslikavaju u osi elipse. Ole).01b ' y x=x • Kruznica osnovice valjka projieira se u elipsu pri cemu se njeni promjeri para1elni s osima y i z projieiraju u konjugirane promjere elipse . • Za konstrukeiju koja se uspostavlja velike i male osi elipse koristena je perspektivna izmedu bokoerta i kosog bokoerta. - --- - - -. N presjeka afino su pridruzene nozistima izvodniea valjka pa su tako i konstruirane. Sjecista ovih izvodniea sa spomenutim presjecnicama bit ce krajnje tocke konjugiranih promjera presjecne elipse. y x=x [.01a). y G y r x r • Potrebno je odrediti par konjugiranih promjera presjecne elipse. dakle 7'3 u kosoj projekeiji. 5. ~"-. afinost Os te afinosti je os Slika 5.01c . Ove ravnine sijeku ravninu P u presjecnicarna a odnosno b.1.

Rijeseni primjeri 107 5.1. -.5) vrh rotacijskoga stosca . • Tooke y x=x - -. -. -.02. -. 4. • Da bi ravnina sjekla stozac po paraboli mora biti paralelna s jednom njegovom izvodnicom. • Konturne tocke presjecne krivulje odredene su pornocu perspektivne kolineacije s centrom u tocki II. -. -. stoga u njoj parabola ima tangentu paralelnu s II2• • Tangenta presjecne krivulje u po volji odabranoj tocki T odredena je kao kolinearna slika tangente osnovice u pridruzenoj tocki T2• -. 5. -. -.. 0. Svaka od tih ravnina sijece stozac u pam izvodnica. -. -. a osnovica se projicira sarna u sebe. a druga sadrzi os stosca. slijedi da mora biti paralelna s jednom od dviju izvodnica koje su paralelne Sill' Odaberimo onu ravninu kojaje paralelna s izvodnicom i. 5. -. i' -. U tim se ravninama nalaze tocke 2. • Tocka A je ekstremna tocka presjeka. 6. r -.5) je srediste. -. a tocka 11(7.5. -. 8. Tocka 5(7. -. 5. 5' i T. " -. • Za konstrukciju kose projekcije stosca dovoljno je odrediti kosu projekciju II tocke II. osi T2 i parom pridruzenih tocaka 2". -. -. -.02 "" I . RJESENJE z=z • Odaberimo po volji odredbeni trokut LoOM' M za kosu projekciju (s1. 2. M' Y Slika 5. -. je A(a1' (2). (0) po paraboli i odredite tangentu u opcoj tocki presjeka. Kut La i prikratu n odaberite po volji. -. -. -. Konturne izvodnice stosca tangente su na kruznicu osnovice polozene tockom II. -. -. • Jedna od ravnina polozenih kroz vrh na s1. Buduci da je zadana ravnina okomita na Il. kojemu osnovica (1' = 4) lezi u ravnini rho U kosoj projekciji konstruirajte presjek stosca ravninom P(9.106 PRIMJER Presjeci 5. a izvodnice se s presjecnicom takve ravnine sa zadanom ravninom sijeku u pam tocaka presjecne krivulje. -. I i '7 ocito leze na presjecnoj krivulji. 4. <. -.02. 02). -. • Prv'i trag T1 presjecne ravnine je u kosoj projekciji paralelan sa i: • U svrhu odredivanja toeaka presjecne krivulje polazu se ravnine kroz vrh stosca.

03a). (4. P(7. 5.0. 4) i . 4. • Poloviste 0 prornjera AB je srediste elipse. a odredene su kao probodista spornenutih izvodnica s ravninorn P. Zadan je rotacijski stozac s osnovicorn u IT! [S( 4. • Ravnina ~ paralelna je s dvije izvodnice stosca pa je njen presjek sa stoscern hiperbola. 5. 4. Crtamo samo onaj dio toga presjeka koji je iznad ravnine P.0. 00. Crtamo dio ove parabole koji se nalazi iznad ravnine P z (sl. 0) stosca. T = 3]. Naime. • Na slici 5. • Ravnina P sijece stozac u eli psi kojoj crtamo dio izrnedu ravnina ~ i . To su tocke l: i B.03a tocke presjecnih krivulja konstruirane pornocu kruznih presjeka stosca. V (4. ~(3. 03a).0. Rijeseni primjeri 109 5. 00. paralelna s jednom izvodnicom stosca.0.03b. ona ga sijece po paraboli.108 PRIMJER Presjeci 5. 5. stosca • Elipsa je konstruirana pornocu svojih konjugiranih promjera. Tocke. onda je ona i simetralna ravnina elipse. y • U ortogonalnim su projekcijama Slika 5.0.03. Buduci da su u ekstremnim tockama A i B tangente horizontalne i medusobno paralelne.03b .1. hiperbole i parabole konstruirane na po volji izabranim izvodnicarna i to kao probodista tih izvodnica s ravninama ~ i . a kako je okomita na ravninu elipse. 4. Krajnje tocke promjera AB nalaze se na onim izvodnicarna stosca koje su paralelne s ravninom IT2. 00. 0). Promjer CD konjugiran promjeru AB paralelan je s ravninom IT! i prolazi tockorn O. z - • Buduci da su zadane ravnine ~. prikazane su sve ove presjecne krivulje u izometriji. U ortogonalnim projckcijama i kosoj aksonometriji (dx = dy = dz = d) prikazite dio stosca orneden ravninarna: 11!. to su one krajnje tocke promjera elipse ..P i . Stoga se u njoj nalaze najvisa i najniza tocka presjecne elipse. Ova se hiperbola projicira u tlocrtu i nacrtu u tragove 81 odnosno 82. (0). ravnina A u kojoj se nala'ze ove izvodnice Slika 5. -) koja je paralelna s izvodnicom VT(l. 7). sjeci ce ona stozac u izvodnicarna na kojima se nalaze tocke C i D.. RJESENJE simetralna je ravnina stosca jer se u njoj nalazi os stosca. njihove presjecne krivulje sa stoscem projiciraju se u nacrtu u druge tragove tih ravnina (sl. • Buduci da je ravnina . Polozimo Ii ravninu B pravcem 00" i vrhom stosca. druge projicirajuce.

tocke C i D nalaze se na nacrtnim kontumim izvodnicama valjka. k'" =e'" Slika S. i") na straznjern dijelu plohe (sl. a pornocu njenog prvog probodista T.b . Primijetimo da je ovaj promjer afino pridruzen onom promjeru osnovice k (N) koji je paralelan s TI1. • Promjer CD konjugiran promjeru AB nalazi se u prvoj projicirajucoj ravnini osnog presjeka valjka. S. • Presjecna krivulja je elipsa jer ravnina nije paralelna niti s osnovicorn niti s osi valjka. koje lezi na stranocrtnom tragu ravnine P odreden je tlocrt tl tangente.110 PRIMJER Presjeci 5. lll e = kill pa se i trazena tangenta elipse u toj projekciji projicira u tangentu kruznice kill.. Ova ravnina sijece. Rotacijski je valjak zadan SVOJlrn projekcijarna. B ovih izvodnica s pravcem s krajnje su tocke jednog promjera presjecne elipse. • Kroz os valjka polozimo ravninu paralelnu s TIl. • Pomocu konjugiranih promjera AB i CD konstruiran je tlocrt i nacrt presjecne elipse e.04. Slika S. a na s1. Osnovice rnu se nalaze u prvirn projicirajucim ravninarna pa se u tlocrtu projiciraju u duzine. a valjak u njegovim tlocrtnim kontumim izvodnicama. Os afinosti je presjecnica zadane ravnine s ravninom osnovice. ali ne i s TI2. zadanu ravninu u sutraznici s prve skupine. i njen nacrt til. Konstruirajte tlocrt i nacrt presjecne elipse te njenu tangentu u tocki T koja lezi na izvodnici i( -. T3 r. 5. • Pornocu trecega probodicta T3 tangente. Sarna je tocka TEe odredena kao probodiste izvodnice i s ravninorn P.1. a ravnina P svojirn tragovirna. U stranocrtu se izvodnica projicira II tocku koja je udaljena od osi lX3jednako kao nacrt i" od osi jX2. Izrnedu presjecne krivulje i osnovice valjka rnozemo uspostaviti perspektivno afinu srodnost.Ola).Olb. Rijeseni primjeri 111 5. a u nacrtu u elipse. l • Stranocrt presjecne elipse poklapa se sa stranocrtorn osnovice valjka.04.04a RJESENJE • U svrhu odredivanja tlocrta i izvodnice i posluzirno se stranocrtnorn ravninorn TI3. • Uocimo daje os valjka paralelna s ravninorn TIl. Sjecista A. a zrake su paralelne s osi valjka. su odredene kao probodista tih izvodnica s ravninorn P. Dakle. pri cemu je svakom paru okomitih promjera kruznice osnovice afino pridruzen par konjugiranih prornjera presjecne elipse. S.

5. 4.5. 11.5). 3. /' = .6).6).5. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjem dijelu plohe.8. 0. 11).N(O. tako daje L(X. (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. N(4. M(O. 6). Odredite vulje na prednjoj strani triji (osi odaberite presjeka rotacijskog valjka [os MN. prikrata 113 5. N(3. 0)]. Rijesite presjek i u kosoj aksonome- 7. 4. 9).L 8). Zadaci za vjezbu tri [neka je ravnina (y. Konstruirajte stosca [os SF. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os 111 N. osnovica u 7T2Jravninom P(8. 4). Odredite pravu velicinu presjeka.5).5. 4. 8)Jje os rotacijskog valjka kojemu je polumjer osnovice 7' = 3. 6. 0. Konstruirajte projekcije presjeka ovog valjka ravninom P(12. r = 3. prikrata n = 1J konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os SV. Odredite pravu velicinu presjeka. N(11. r = 4J ravninom P(oo. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja se nalazi na gornjem dijelu plohe na izvodnici Cije je drugo probodiste tocka i2(9. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -.j. 10. B(12. 13. (0). (a) U kosoj aksonometriji [L(X.0). S( 0. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.4. -8. N(14. r = 3. 6. -5. 2.5. 0. koja je na izvodnici.5. M(l. kojaje na izvodnici.3.5. 9).0. 4.112 Presjeci 5. Y) = L(X. -). Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.8). O).8). osnovica u Ti2Jravninom P(3. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. 3. 9. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. V(5. r = 5. z) paralel na = 3/4]. 8. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. osnovica u 7T3Jravninom P(4. z) = L(Y.5. M(O. r = 5. 0). osnovica u 7T2Jravninom 2::(10.4). 0: = 30°. 0. 11(6. cije je drugo probodiste tocka N2(7.5). V(10. Konstrurajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. U tocki T( -.10. -. osnovica u Tid ravninom P(lO. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N.9. cije je trece probodiste u tocki 13(0. Razvijte plast stosca s presjecnorn kriprojekcije presjeka rotacijskog 11(6. osnovica u Tid ravninom tangentu u tocki T(2. -). 4. 4. 1. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na donjem dijelu plohe na izvodnici kojoj je trece probodiste 13 (0.(0). y) = 90°).6). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. P(13. Duzina MN [M( -5. -). r = 3. 4). -. koja je na izvodnici. 9. 5). r = 5. Konstruirajte projekcije presjeka tog valjka ravninorn 2::(-7. -) presjecne krivulje na gornjoj strani plohe konstruirajte tangentu na presjecnu krivulju. osnovica u 7T3Jravninom P(4. Rotacijski valjak polumjera os novice r = 4 dodiruje ravninu Til duz izvodnice AB [A(4. 5. 2. 5. -.3.3)). . 0. 9.5. 3.6) u paraboli.2. S(5. osnovica u 7T3Jravninom 2::(8. M(O. 7. (a) U kosoj projekciji [a = 45°. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom.5. P(4. 3.5). 4. 10. Konstruirajte projekcije M(3.5. 6). 10. 4). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe. -2. 7. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. tangentu u tocki T( -.1. 10.5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe.2.5) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe i odredite pravu velicine presjeka.5.5.9). 6).N(1. 6). osnovica u 7T2Jravninom vuljorn. 4). -. cije je drugo probodiste tocka N2(4. 11. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. r = 3. z) = 1200J konstruirajte presjek rotacijskog valjka [os M N. Zadaci za vjezbu Rijesite presjek i u kosoj projekciji s ravninirn slike. 5(6.1. -4.5). -) presjecne kriplohe. -). -. S (6.9). 4).3) na desnoj strani plohe. 6. 0. 9. r = 5.

r ninom P (13.6). 5).4. -. 19. -2).9. 5.11(5. ?dredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.5. osnovica u 7f2] ravninom P(oo.7). 5). 5).6) u paraboli. 6. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1.5). 5.4).5(6.8). os M N. r = 4. N(13. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. r = 4. 11(9. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.2. os M N. r = 5] ravninom 12. _.0).11(6.5. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. -).5). Na donjem dijelu plohe u tocki T presjecne krivulje. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 1''11(0. U tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje.114 Presjeci 5. 4. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. -7.5). -) u paraboli. N(5. 11(5. r= 4. 17.7. M(O. 5 (0. Konstruirajte sve tri projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f3. 5(5.5. osnovice u 7fIJ ravninorn P(10.5. 10). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.5(5. 5. 1I(4. 0. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.6). 11(5. S( 4.5. r = 4] ravninom P(8. Odredite pravu velicinu presjeka.13). Konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. M(5. 5).:z) = L(y. U kosoj aksonometriji [L(X. M(O. 5. 5(5. Razvijte plast donjeg dijela stosca s presjecnorn krivuljom. r = 4] ravninorn P(7. koja lezi na prednjern dijelu plohe. Presjek rijesite i u kosoj aksonometriji. 11(5. 0).5). -8. U kosoj aksonometriji konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511.4.-. 5.0). r = 5. osnovica u 7fd ravninom E( 00. -) u paraboli.5). 13. os 511. osnovica u 7fd ravninom simetrije. U kosoj projekciji [0: = 45°. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. je prvo probodiste tocka 12(3. Ije. na izvodnici. os M N. r = 4. konstruirajte tangentu.oo. y) = L(X. 8). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 21. cijeje noziste u tocki G(2.8.5. 5.(4. 5(5. 5. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. kojoj izvodnica ima drugo probodiste 12(8. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog rotacijskog stosca [os M N. r = 4] ravninom P(3. 8. 0. Konstruirajte tangentu u tocki T(9. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511.11(5. 0). osnovica u 7f2] ravninom E(7.8).5. N(11. 0).7). cije . cije je prvo probodiste I.0). Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. _). -. 5(5. 0). 9). r = 5. Presjecnu krivulju konstruirajte i u ortogonalnim projekcijama. 18. r = 3. osnovica u 7f3] ravninom P(oo. -. 16. 14. U kosoj aksonornetriji [dx = dy = d.0. 22.8.5). na izvodnici.5.8.8). Presjek rijesite i u kosoj projekciji [0: = 45°. -. os 511. koja lezi na izvodnici. Zadaci za vjezbu 115 (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5.9.7). Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1.5.0) konstruirajte tangentu.-) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. 15. 10.5.00). 23. prikrata n = 3/4]. N(O. 11). Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji te odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje.9.:Z) = 120°] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. 5. r = 4] ravninom . U opcoj tocki presjecne krivulje konstruirajte tangentu.5. 5. Konstruirajte projekcije presjekarotacijskog stosca [os 511. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. prikrata n = 1] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. osnovica u 7f2] ravninorn E( 00.4). = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 7f3. = 4] ravOdredite pravu velicinu presjecne krivu- P(7. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.4. 20.

8. M(5.5).10) konstruirajte tangentu. Konstruirajte tangentu u tocki T(-. r = 5. M (4. (b) U kosoj projekciji [a = 45°. V(5. 5. 24. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici. 31. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i konstuirajte tangentu u tocki T. ti = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 711. lvI(5.0). -. -5. 11. (a) Bez upotrebe stranocrta konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog valjka [os M N. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.7. M(4. 0). r = 3] ravninom P(2. r = 4] ravninom P( 00.5). Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. koja lezi na straznjoj strani valjka . 6). -) presjecne krivulje koja lezi na lijevoj strani plohe konstruirajte tangentu. -. 10). 4.00) tako da presjecna krivulja bude parabola.12). osnovica u 7TI] ravninom okomitom = = = na os stosca.4. 5. U kosoj projekciji [a = 4. 13).0.9).0.5. 4). 13).7. (b) U kosoj projekciji [a = 45°. 711.116 Presjeci 5. 0.6.7). 5(5.5) na lijevoj strani plohe. 10.5).0). 2. V (16. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje..5°. 6). r = 4. Konstruirajte presjek kosog kruznog stoscalos 5V. 00. U tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici s nozistem u tocki N(O. 10). os M N. r = 5 osnovica u 7Td ravninom P( 00.0). osnovica u 7T2] ravninom P( 4. V(18. 00.8). -. 6).10). (a) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(-4. V(3. 5.5). 27. N(5. projekcije 34. n = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 712. r = 5] ravninom P(2. 25.0). 29.5.4. r = 4] rav.0). -. cije je noziste u tocki N (10. ll. -.3). osnovica u 7Td ravninom P( 00.4).4. -3). T = 5] ravninom P( 00.7. Presjek rijesite i u kosoj aksonometrij i. osnovica u 712] ravninom P(-12. os 5V. Konstruirajte M(6. Ravnina prolazi tockom T(3.10. y) = 90°]. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji [L(x. 4. 5(5. = -3) Odredite tangentu presjecne krivulje na donjoj strani . (a) Konstruirajte presjek kugle [5(4.13).15. 9. V(15.0). 33.11. -.5.5. 7.0). N(5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja leZi na izvodnici gornjeg dijela plohe ako je drugo probodiste izvodnice tocka h(4.0). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe ako tocka leZi na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G(3. r = 5. 10. r = Odredite pravu velicinu presjeka.6) presjecne krivulje na Iijevoj strani valjka. 10.4). Zadaci za vjezbu 117 P(7.12. presjeka kugle [5(0. -5. os 511. osnovica u 7TrJ ravninom P(24. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. 8). os M N.6. r 5. 11. 21. 26.0.12). 32. 0. (a) Konstruirajte 5] ravninom P( -5. Odredite pravu velicinu presjeka.4). 10).). -) koja lezi na prednjem dijelu plohe. 6. 5(0. na udaljenosti d = 7. r = 5. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T. 12. r = 4] ravninom P( -6. 5(5. 5. N(O. N(15. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. -1. u paraboli.2.4.5. 4). 10. 4. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. V(O. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. U tocki T( -. 0.8). Konstruirajte 28. -2). 9.5 od ravnine (b) Konstruirajte projekcije ninom P(6.0). r = 4] ravninom P(oo. 5(5.5. T = 4] ravninom P(oo. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(3. . presjek polukugle [ekvator u 7TI. 5). N(10. 5(0. 30. Zadatak rijesite i u ortogonalnim projekcijama. (b) U kosoj akosonometriji [dx dy dz d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 711. 5(7.0). projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. 6). presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. prikrata n = 3/4] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 712.

6.45. E(10. stosca s osnovicom u III i drugi ravnina. M(6. 40. 2.0. presjek ro10. 0). r s = 3] prvom projicirajucom ravninom ciji prvi trag cini s osi x kut od 30° i dodiruje tlocrt grlene kruznice. osnovica u 7fd nom P(S.S] P(S.6). N(7.2. Zadaci za vjezbu 119 prikazite [0: plohe u tocki koja se nalazi na izvodnici cije je drugo probodiste tocka G2 (8.6).8. r = S. -). IS. 0.3).0). Odredite pravu velicinu presjeka. 6).7). truirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani kojaje na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(8. S(O. N(S.S). r .0). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i tangentu u tocki T na prednjoj strani plohe koja se nalazi na izvodnici kojoj je prvo probodiste Tijelo ciji je nacrt na slikama oznacen rasterom U ortogonalnim projekcijarna i kosoj projekciji prikazite dio stosca oznacen rasterom. . r = S.118 Presjeci 5. osno- 44 I 39. -2. (b) U kosoj projekciji [a tacijskog valjka [os M vica u II2] ravninom = 4So. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.4. osnovica u 7fd ravninom P( -9. V(10. -) u paraboli.2.S. n = ~] HI (-S.(0). osnovica u 7fd ravninom P( -7. -8. stosca ravniKonsplohe 42 37. 38. n = 1] konstruirajte N. N( -4. r = 5.0). 4. -. 11). -. ravninom paralelnom s III koja ne sijece grlenu kruznicu. -. Na slici je dan nacrt rotacijskog tragovi drugih prijicirajucih . = 3]. r = 3. = 45°. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe (torusa) kojoj je os okomita na III[r9 = 1. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G I (. S. 0). 36.16. (b) Konstruirajte ravninom projekcije presjeka kugle [8(8. 10. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os SV. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe kojoj je os okomita na II2[rg = 1. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N. 12). M( -3. r = 4. 35. 0). Konstruirajte pravu velicinu presjecne krivulje.8. 5. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog [os M N. 10). -2. M(S.

v • Svrha je krovne plohe da natkrije zgradu i zastiti je od oborinskih voda. koje mi ovdje necemo uzimati u obzir. smjeru priklonice prve . • Gornji vanjski rubovi zidova zgrade nalaze se u ravnini ITI i pri rjesavanju tlocrta predstavljaju prve tragove krovnih ravnina.0 I). vnicom. Tlocrte dijelova zgrade na koje. funkciji objekta kojega natkrivamo. Pomocnim ravninama uz zapreke ne dodaje se streha. Dogovorno je sirina strehe u tIocrtujednaka 0. pripada konveksnom ili konkavriom dijelu krovne plohe. naziyamo streholl1. zbog raznih razloga.k_Qj~_z_aprekaadana duz cijeJoga zida. • Po dogovoru sve krovne ravnine imaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini i to 45 0 • UOBICAJENI NAZIVI sljeme • Uz zapreke se postavljaju pomocne krovne ravnine.01 120 • Po krovnoj se ravnini oborinska voda slijeva u skupine te ravnine. POSLJEDICE • Stranice zadanog tlocrta zgrade su prvi tragovi krovnih ravnina. • Svakom zidu zgrade (svakoj stranici tlocrtnog poligona) pridruzuje se najvise jedna krovna ravnina. toj se stranici ne pridruzuje krovna ravnina.121 Brid krovne plohe.gledano izvana. One odvode vodu od zapreke iIi paraleIno sa zaprekom (tIocrtno gIedano) prema krajevima zapreke pa su im tragovi okomiti na smjer pruzanja zapreke. Natkrivanje neke zgrade slozen je tehnicki zadatak cije rjesenje ovisi 0 mnogim cimbenicima (0 zahtjevirna investitora. 6.. • Na gotovom tlocrtnom rjesenju krovista svim se krovnim ravninama dodaju strehe. Horizontalnu presjecnicu nazivamo slje'?~ Donji dio krova koji prela. estetskim uvjetima . dakle okomito na njen trag. presjecnicu dviju krovnih ravnina nazivamo grebeizo/ll iii llvalolll ovisrio 0 tome da lI. PRETPOSTAVKE 6. a don'i rtW s re .. Slika 6. financijskim uvjetima.). Krovne plohe Pod rjesavanjem krovnih ploha u nacrtnoj geometriji podrazumijevamo konstrukciju (nepravilne) poliedarske plohe koja natkriva neku zgraduJ:£ U§arsku plohu cim skup kontinuirano povezanih ravnih pol~gona ~~j~ zoverno krovnim ravninama. Ako se zapreka pruza uz cijelu stranicu tlocrtnog poligona (zabat). • Svi zidovi zgrade na koje se naslanjaju krovne ravnine imaju istu visinu.5cm. Zanimat ce nas sarno geometrijsko rjesenje problema uz neke unaprijed zadane pretpostavke koje ce nam osigurati jedinstvenost rjesenja svakoga zadatka. rek ~grade. nije dozvoljeno slijevanje oborinskih voda nazivamo wpreka/ll{/. 6. Krovne se ravnine postavljaju tako da se po njima oborinska voda slijeva od sredisnjeg dijela prerna svim rubovima zgrade. aoda taj zid nazivamo 7ahato/ll z ~(sl. tj.

e. Preporuca se odrediti presjecnice svih parova susjednih ravnina (sl. 6. u vrhu se pripadnoga krovnog poliedra sijece n presjecnica (grebena) krovnih ravnina./' ---. odnosno jedna krovna ravnina prikazana trokutom sa stranieama a. g). j.122 • Tlocrt presjecnice tragovima. kuta medu njihovirn 6. .01b • Povezimo na slican nacin sve unaprijed nacrtane presjecnice.»>/' e f g g b a a RJESENJE Slika 6. • Po ~vije najblize presjecnice medusobno se sijeku u jednom vrhu poliedra. d.01a).1. PRIMJER Rijeseni primjeri 6. Krovne plohe 6. Redoslijed rjesavanja preporuca se kao u sljedecim primjerima. Ako je tloert zgrade n-terokut u koji je moguce 'upisati kruznicu. e. (a. b. Sjeciste A ovih dviju presjecnica je jedan vrh krovnog poliedra u kojernu se sastaju ravnine a. big pa kroz isti vrh mora prolaziti i presjecnica ravnina b i g. 6. b). ~ ---~ /' ~ Nepravilnim poligonom (a.01b). • Strelieama je oznacen ocekivani smjer slijevanja oborinskih voda po krovnim ploharna. IZ cega se zakljucuje koja treca presjecnica prolazi istim vrhom. • Sve krovne ravnine imaju isti prvi prikloni kut L45°. g) zadan je tloert zgrade koju treba natkriti. ravnina a se s jedne strane sijece s ravninorn b u presjecnici ( a. Konstruirajte tloert odgovarajucega krovnog poliedra (sl. Uocimo da je jedna pobocka krovnog poliedra. 6. g) (sl.01.01a Slika 6. • Udaljenost svake tocke krovnog poliedra od ravnine ITI jednaka je udaljenosti tloerta te tocke od prvog traga krovne ravnine u kojoj se nalazi.01a). Svake se dvije krovne ravnine stoga sijeku u pravcu koji se projicira u simetralu kuta medu njihovim tragovima. 6. Pri tome treba paziti da "slobodnorn" presjecnicom sijecemo "prvu sljedecu slobodnu presjecnicu" i da svaki vrh krovnog poliedra bude sjeciste triju krovnih ravnina. Rijeseni primjeri 123 dviju krovnih ravnina simetralaje • U svakorn se vrhu krovnog poliedra sijeku najmanje tri presjecnice triju krovnih ravnina. (a. as druge strane s ravninom 9 u presjecnici (a. /' /' /' / > ---. Na primjer. b). e --_.1.

f. • Oznacimo tragove krovnih ravnina s: 1. c x C • Kroz tocku C prolazi presjecnica (c. • U krajevima • Sada se moze provjeriti da slijevanje voda po svim krovnim zahtjevima.8.02a. Presjecnica (1. H G • Zbog potrebe da se slijevanje vode tigne smjerom paralelnirn sa zaprekom h postavljamo 6. 6) = N.6) n (h. S strane: (1.8) pa slijedi da je tocka K presjecnica ravnina I. 2.. 6.02b).02b • Na tako dobivenom rjesenju uocava se da dijelovi krova uz zidove na kojima su naznacene zapreke ne udovoljavaju uvjetima jer se ocigledno oborinske vode slijevaju tarno gdje se ne bi smjele slijevati . zapreke Rijesite krovnu plohu nad tlocrtorn zadanim na sl..6).02. h). .124 PRIMJER Krovne plohe 6.:I i c. preporuca se u prvorn koraku rijesiti krov kao da nema zapreka (s1. 6. s tra(5. 8 o E .6) drugc • Duz cijele stranice pridruzena AB tlocrtnoga poligona je zapreka pa tome zidu nije zabatom zgrade. iz cega slijedi N E (I. Presjecnica zavrsava u tocki Q na zidu FG. e. Stoga tockorn zabatu u tocki P. Taj zid nazivamo • Kada se radi 0 zaprekama tipa AC. Dijelovi zida sa zaprekarna oznaceni su debljirn linijama. Rijeseni primjeri 125 6.8) ravnina c i 8 koja u loch !( sijece presjecnicu (1.5) sijece vee postojecu presjecnicu u tocki M kroz koju onda. logicno. h (I. c) koja zavrsava na Slika 6. DE (linearne) iIi FGH (vanjske ili konveksne zapreke). . h) ravninama uz sve postojece zapreke udovoljava postavljenim 6 6 (2. .1. DE i FGH postragove pornocnih ravnina c. Slika 6.6) 2 2 3 c 1 3 A B Slika 6. • Analogan J( mora prolaziti i presjecnica (1.02c (vidi strelice!). na njihovim krajevirna (sl.02a RJESENJE zakljucak vrijedi za pomocnu ravninu e u tocki E. niti jedna krovna ravnina. prolazi i presjecnica (1. 6.02c). okomito na spomenute LIZ zapreke AC.na zapreke . h F i H zapreke FG H polazu se pomocne ravnine govima f i h.

RJESENJE nina. 6. • Slijedom rjesavanja po pravilu: "slobodnorn presjecnicorn presjeci prvu presjecnicu na koju naides" dobije se rjesenje kao na s1. 3 ///2. Sjeciste H = (3. (1. jer je duz cijele te stranice zapreka (s1. 4 / / 3.4) rjesava problem.5)) ukazuje koje tri krovne ravnine (1.03b • Kada imamo slozenu zapreku tipa CDE (unutarnja ili konkavna zapreka).03c). c). tada na njene krajeve odmah dodajemo pomocne krovne ravnine. 6. • Sjeciste dviju takovih najblizih presjecnica (npr.2) n (1. iz cega se zakljucuje koja treca presjecnica (2. (3. M = (1. Poligonom na s1. Konstruirajte tlocrt i nacrt odgovarajuceg krovnog poliedra pa dodajte strehu na stranice bez zapreke.03c • Uz zapreku DF je sada potrebno postaviti dodatnu pornocnu ravninu koja ce vodu voditi paralelno s tom zaprekom.03b).? Slika 6. 6..5).L DF i d(s. • Da bi se duz AG slijevala voda paralelno sa zaprekom. To su ravnine s tragovima c i e. 4) koja zavrsava u tocki J{ na zabatu. 6.03c). Odredimo presjecnice svih parova susjednih ravnina: (1. • Oznacimo s 1.03a zadan je tlocrt zgrade koju treba natkriti krovnom plohom..126 PRIMJER Krovne plohe 6..2.5) sudjeluju u presjeku.03a • Uocirno da dobiveno rjesenje ne zadovoljava na dijelu DF jedne i AG druge zapreke.2).5 / e M' C' c . postavlja se tockorn A pornocna ravnina a _l AG (s1. 4 B' / / 5 / / / ~~ E' M' -.5 tragove krovnih ravnina koje su pridruzene svakoj stranici poligona. 6. Ta se ravnina postavlja tako da prolazi tockom D i da joj je trag okomit na DE. Postavite zadani tlocrt krovista tako da stranice zadanoga poligona nisu paralelne s ravninom fb niti su na nju okomite. • Oznacimo strelicama ocekivane smjerove tokova voda po svakoj od rav- Slika 6. Buduci da se tocka D nalazi na visini d(C. D) = d(C. s) sijece sada postojecu presjecnicu (c. Rijeseni primjeri 127 6. e) i pornocnih ravnina (c.1. za prvi trag s ove pomocne ravnine vrijedi: s . Slika 6. D) iznad fll.5) jos prolazi kroz to sjeciste. e) u tocki N. kroz . osim stranici AB (zabatu).~-------------------------------------.03b. (4. • Presjecnica (c.2. Tockom H prolazi jos presjecnica (a.4 ~~. 6. e). D) (sl. (2.03. a) n (3.5).

x). x) itd. Na zapreke se ne dodaje streha.128 Krovne plohe 6. a) d(K'. d(K'.03d). s) = d(L". I = I • U nacrtu je potrebno nacrtati i presjecnice postojecih zidova zgrade. • Tlocrt krovista zarotirajmo u ravnini TIl take da mu stranice kut a s ravninorn TI2(n =F 90°. Npr.1. e) = d(L'.04 . Sve Slika 6.03d • Na konstruiranu se poliedarsku krovnu plohu dogovomo dodaje streha npr.04. Na taj su nacin povoljno rijcscui svi tokovi oc!voc!nje na krovu. sirine O. 4) = d(K". x) iii d(L'.5cm ispod osi x. nacrtje svake tocke krovnog poliedra udaljen od osi x koliko i tlocrt od prvoga traga ravnine u kojoj se nalazi. 6. stresnice su u naertu na istoj visini i to 0. (sl. Slika 6. dan je jos jedan primjer potpunoga rjesenja jednoga krovista na kojemu se moze vidjeti konkretna svrha postavljanja jedne unutarnje zapreke (toranj). • Buduci da sve krovne ravnine imaju prvi prikloni kut L45°. zatvaraju Na sl. d(M'. RijeSeni primjeri 129 koju onda prolazi i presjecnica (e. 1) = d(M". cr f ()O). 6.Sem na sve slobodne rubove poliedra. 6. s) koja zavrsava u tocki L.

6. Zadaci za vjezbu 131 6.2.- r 6 .2. Zadaci za vjezbu L.130 Krovne plohe 6.

.---'----.2.:\r l 19 I \ 20 I 21 ... 17 Zadaci za vjezbu 18 133 JI .132 Krovne plohe 6. 6.--J r: 22 'i 6 .

nazivamo kotiranom projekcijom. 1 : 200. a metodu ortogonalnoga projiciranja najednu ravninu pri kojoj je tocka odredena svojom ortogonalnom projekcijom i kotorn. Pri rjesavanju zadataka na terenu (u graditeljstvu) nultom horizontalnom ravninom smatra se ravnina razine mora. a ulogu ravnine TI2 preuzima kota. Sve tocke ravnine slike imaju kotu k = 0 pa tu ravninu nazivamo nultom horizontalnom ravninom i oznacavarno je TIo. Ravnine paralelne s nul tom horizontal nom ravninom nazivamo nivo-ravninama. Uobicajeno je uzeti ravninu slike u horizontalnom polozaju pa kotiranu projekciju mozemo smatrati os obi tim oblikom Mongeove metode. a. U kotiranoj projekciji uobicajeno je za jedinicu mjere uzeti 1 metar. L25 Kotirana projekcija 26 1 Polozaj tocke T u prostoru jednoznacno je odreden ako je poznata njena ortogonalna projekcija T' na neku ravninu TI i mjerni broj k E R udaljenosti tocke T od ravnine TI. aAcm. u mjerilu koje cemo zvati mjerilom slike.1 : 250.8cm. Koristit cerno mjerila M = 1 : 50. a one iznad razine mora pozitivnu. T I 7. Nivo-ravnine s cjelobrojnim kotama nazivamo glavnim nivo-ravninama. Icm. 135 . a kako se u primjeni radi 0 objektima veIikih dimenzija crteze cerno izradivati umanjeno. 1 : 125.5cm. 1 : 100. a. U timje mjerilima 1m u prirodi prikazan na crtezu redom sa: 2cm. Nivo-ravnine kojima je razina ispod razine mora imaju negativnu kotu. Ravnina slike se podudara s ravninom TIl.134 23 Krovne plohe 24 6. Mjerni broj k nazivamo kotom tocke T.

2:. a glavne slojnice su slojnice sa cjelobrojnim kotama. mjerilo nagiba ravnine 2: koja je zadana tockama A(-1.6." . pravca. Istaknutu graduiranu priklonicu ravnine nazivamo mjerilom nagiba te ravnine. Odredite prikloni kut te ravnine. " _1-/ 4~ C' (3.7).2). 1/ '/ I I 7. -~-t/ I I I I . Da bismo joj konstruirali mjerilo nagiba. .136 Kotirana projekcija 7. KONSTRUKTIVNO Rijeseni primjeri 137 7. C(3.6).2. potrebno je odrediti barem dvije njezine slojnice. Jedna ce slojnica trazene ravnine 2: biti spojnica tocke 3. kota joj je pozitivna.1. dakle pravac na kojemu ' . m' . ravnine RJESENJE..01)..: 1/ _ _J V II Konstruirajte B(4. mjernim brojern k E R. Tocka se prikazuje svojim tlocrtom i kotom tj. Kazerno da je pravac graduiran ako je na njegovoj projekciji odredeno nekoliko uzastopnih cjelobrojnih kota.-__. B i C moguce je odrediti tri para ukrizenih • Graduiramo Ii pravce jednog takvog para.01 pravac u ravnini. -~: " " I. tocka iznad ravnine slike. • Slojnica ravnine je horizontalni sve tocke imaju istu kotu. pravaca. Udaljenost tlocrta takvih dviju susjednih tocaka na pravcu zovemo intervalom pravca. tocaka istih Slika 7. • "1m" ~ • Spojimo l cm tocke AB = m pa prevaljivanjern u nultu horizonta1nu ravninu ravnine irnaju negativne ITo graduirarno pravac m (sl. M = 1 : 100 . Smjer pad a kota tocaka na pravcu oznacujemo strelicom na njegovu tlocrtu.6 na pravcu m s tockorn C.2. a njen interval intervalom ravnine. 7. • Odredimo na pravcu m tocku s kotom 3. """ ._ ---+--l_~ I I I ! : I. Akoje Zadavanjetocke. a prevaIjivanjem jedne od takvih priklonica odreden je i prikloni kut cp ravnine Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj su oznacene projekcije i kote onih tocaka kojima je visinska razlika jednaka 1 metar. 7.? s . Ravnina se prikazuje mjerilom nagiba i projekcijama glavnili slojnica. • Priklonica (mjerilo nagiba) ravnine 2: okomita je na slojnice. a ostale su slojnice s njom paralelne i graduiraju pravac m. • Pomocu tocaka A. PRIMJER Rijeseni prlmjeri 7. Sve su slojnice jedne ravnine medusobno paralelne i sijeku (graduiraju) sve pravce u toj ravnini. Mjerilo M = 1 : 100. Slojnice ravnine su sutraznice prve skupine ravnine.01. spojnice njihovih kota bit ce slojnice trazene ravnine.6) • Trima je tockama u prostoru jednoznacno zadana ravnina. a tocke ispod te kote.

a mjerilo nagiba ravnine je postavljeno okomito na slojnice.4)] 1K • Kroz tocku T polozimo pravac q II p [ql II pi. M(10.4) ~ p.9)]. ona mora sadrzavati barem isti smjer pada i isti interval. Ostale slojnice nagiba ravnine okomito tocke.02. . np = tgo: te da su interval i nagib pravca reciprocne velicine.) • Na pravcu AB odredena je tocka s kotom 7. dobivena ce tangenta biti slojnica 814 trazene. Ostale slojnice te ravnine graduiraju pravac AB. • Da bi ravnina bila paralelna s nekim pravcem. Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine I: koja sadrzi tocku T. su s njom paralelne i graduiraju pravac q.3). pad na istu stranu]. iq = ip. 7. Prikloni kur ravnine jednak je priklonom kutu njene priklonice. I • Trazena ravnina I: mora sadrzavati pravac q pa njene slojnice moraju graduirati taj pravac. jedan pravac koji je s tim pravcem paralelan.8 graduiran je pravac AB. • Paralelni pravci imaju paralelne projekcije. To je slojnica s kotom 7. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. one s kotom 13. • M: "lrn" ---+ 0. ravninu.138 PRIMJER Kotirana projekcija 7.02 7. presjeka zadanih trokuta 6. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. np l. trokuta 6.. • Opiserno li oko neke polumjerom r = iE pa s cjelobrojnom kotom ravnine. 7. (sl. • Zadatak ima opcenito dva rjesenja jer postoje dvije tangente kruznice polozene tockorn 14.rajte projekciju C(7.03. L(6. pravca q kruznicu s tu kruznicu tangiramo iz susjedne tocke pravca q 14.ABC [A(1. • Poznato je da je nagib pravca definiran tangensom kuta 0: kojega pravac zatvara s ravninom slike.8cm. npr. a razmak medu susjednim glavniinslojnicama ravnine mora iznositi is: = . LM [ K(3..2). smjerom pada. iIi da ne postoji realno rjesenje ukoliko je iq < iE.l. nE • Svaki od zadanih trokuta odreduje po jednu ovih dviju ravnina je trazeni presjek trokuta. nagiba np .5). kotom 3 jedne njegove tocke i nagibom np = 1 te tocka T(14.. (Moze se dogoditi da oba rjesenja padnu zajedno u slucaju daje iq = iE. • Analogno je odredeno mjerilo nagiba ravnine r. 5 6 = 'p • Nagib ravnine definiran je tangensom njenoga priklonoga kuta.4 te spojena s tockorn C. Mjerilo je na njene slojnice.03). • Tocka je u ravnini ako je na pravcu ravnine. Mjerilo M = 1 : 125.4 ravnine P trokuta 6.K LM.. PRIMJER odredimo interval ip = Slika 7.. Priklonica ravnine okomitaje na slojnice i projicira se okomito na njihove projekcije.8). a dio presjecnice • M: "1m'' ---+ 2cm • Pomocu zadanoga graduiramo. Mjerilo 1\1 = 1 : 50. paralelnaje s pravcem p i ima zadani nagib n~ = 20/7. B(8.ABC.2. M = 1: 50 p' Zadan je pravac p svojim tlocrtom pi. Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 1.p pravca p te ga Konstrui. Rijeseni primjeri 139 7.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE.04) • M: "l m" ---7 O.4cm • Interval pravca. a sarno jedna od njih prolazi tockorn T.Zq = nq = 3 . M = 1: 250 Slika 7.2. • Tockom T i pravcem p odredena je ravnina ~ (kao u primjeru 7.01). Take " 1 1 Je zp np = 2' . M = 1 : 125 Konstruirajte projekciju one transverzale zadanih mimosmjernih pravaca p [np 1/2. Mjerilo slike M = 1 : 250.140 • Presjecnica Kotirana projekcija 7. je kao spojnica ravnina istih visinskih • Odredena je vidljivost dijelova trokuta u tlocrtu. sjecista slojnica ovih 7. PRIMJER 7.03 10 Slika 7.04. = • Pomocu ovih velicina graduirani su zadani pravci.Q(7) E q] koja prolazi zadanom tockorn T(6. P( 4) E p ] i q[nq = 1/3.2). 7. (s1. = • Tranverzalom dvaju mimosmjernih pravaca nazivamo svaki pravac koji ih oba sijece. Dva mirnosmjerna pravca imaju beskonacno mnogo transverzala. Rijeseni primjeri 141 Pn z:: = q odredena kota.04 . odnosno ravnine reciprocan je nagibu toga pravca.

8m. Slika 7. • Tlocrt pravca koji je okomit na ravninu.. ' • Prevalimo li onu priklonicu ravnine P koja prolazi tockom T. n q. prevaljena ce okomica no biti okomita na nju i prolazit ce tockom To. 7. PRIMJER 7. 7. 2p np 18 \ \ \ KONSTRUKTIVNO RJESENJE . • Pornocu susjednih cjelobrojnih kota toeaka na pravcu q odredena je kota tocke N. • Nanesemo Ii na prevaljeni pravac no od tocke dobijemo u prevaljenom polozaju tocku Vo. V) =2. . M = 1: 50 Zadani su pravac p svojim tiocrtom. = 1 . nagibom np projekcijom tocke P(15) i projekcija tocke T(16.142 Kotirana projekcija 7.01.05. I • Odreden je interval ip = • Mjerilo nagiba ravnine P odredeno je kao u primjeru 7. Odredite mjerilo na okomici uzdignutoj 2. Spojnica NT je trazena transverzala. • Tlocrt n' trazenog pravca ti . Cinjenica da ta tocka pnpada pravcu n ornogucuje odredivanje njezine kote. • Vracanjem tocke 110 na pravac n' odredena je tocka VI. okomitje na sve pravce te ravnine pa i na slojnice. pomocu prevaljenog intervala (16.8m.konstruirana je njena presjecnica g s ravninom 2. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada mjerila nagiba ravnine.8m moze na pravac ti nanijeti iznad iIi ispod ravnine P.) = 1 pravca p te je pravac graduiran.17) ravnine.L P prolazi tockom T smjer pada mu je suprotan od smjera pada ravnine.kroz pravac q polozena je po volji odabrana ravnina P. • Ako je pravac okomit na ravninu.8m.u sjecistu N pravaca g i q je trazeno probodiste N = 2.05. smjerom pada i ~ p.2. Rijeseni primjeri 143 • Odredeno je probodiste N ravnine ~ s pravcem q na sljedeci nacin: .. a projekcija okomita na slojnice ravnine.L np (sl. To duzinu duljine 2. ip = l. okomit je i na njene slojnice.p) te projekciju one tocke V na ravninu P u tocki T.05 . • Za nagib.. vrijedi: np = __!__. • Na mjerilu nagiba ravnine P.. odnosno interval pravca i ravnine koji su medusobno okorniti. d(T. odreden je interval in okomice n. kojaje od tocke T udaljena Mjerilo slike M = 1 : 50.7) nagiba ravnine P(T. . • Uocimo da zadatak ima dva rjesenja jer se duzina duijine 2. ..

a mala os je na priklonici ravnine.2 graduiran je pravae p=AB. a zadana duzina AC mu je hipotenuza. Konstruirajte mjerilo nagiba simetralne ravnine duzine AB koja je zadana u kotiranoj projekciji. Velika os te elipse projicira se u pravoj velicini na slojnici. Mjerilo slike M = 1 : 200. B(12.i u ravnini 2::. • Pomocu perspektivne afinosti s osi odredimo tocku (A). • Tlocrt 5' sredista 5 kruznice opisane trokutu 6ABC promjera A'C'. a slojnieu visine k kao prvi trag zadane ravnine 2::. • Horizontalnu ravninu ITk promatramo kao tlocrtnu ravninu. 7. • Interval iE ravnine 2:: reciprocan je intervalu pravca p i konstruira se kao u primjeru 7.85 okomita na (s1. a kotu odredime na rnjerilu nagiba zadane ravnine. • Simetralna ravnina 2:: sadrzi tocku 5 paje njena slojnica p' i prolazi tockom 5'. Rijeseni primjeri 145 7. PRIMJER 7. • Da bi se odredio trokut u pravoj velicini potrebno je zadanu ravninu rotirati u neku horizontalnu ravninu ITk. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada pravca p. 7.07. • Koristeci afinost. . a polumjer rotacije C P tocke C odredimo prevaljivanjem priklonice. • Poloviste duzine se u kotiranoj projekeiji projieira u poloviste njenog tloerta.2. • Oko slojnice Sj rotiramo tocku C u horizontalu ravninu ITj• Priklonica tocke C okomita je na slojnice ravnine 2::. (C) • Promjerorn (A) (C) odredena je kruznica u koju je moguce upisati pravokutan jednakokracan trokut 6(A) (B) (C) (dva rjesenja). KONSTRUKTIVNO RJESENJE U ravnini 2:: kojaje zadana svojim slojnicama Sl i S2 lezi duzina AC. odredimo tloert B' vrha trazenog trokuta.06) • Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 7. KONSTRUKTIVNO RJESENJE iE (s1.L = 3 -2m te graduiramo jednu priklonicu zadane • Zadanim tockama A i C odredimo kote pomocu mjerila nagiba ravnine 2::. Konstruirajte i kotiranu projekciju tom trokutu opisane kruznice. • Simetralnoin ravninom neke duzine nazivamo onu ravninu koja tu duzinu raspolovljuje i okomita je na nju.5).7. = nr. lezi u polovistu • Velika os M' N' elipse projicira se na slojnici toeke 5 u pravoj velicini. Sj i parom pridruzenih tocaka C'. • Kruznica se projieira u elipsu. Mjerilo M = 1 : 125.144 PRIMJER Kotirana projekcija 7. • Odredeno je poloviste 5 duzine AB u prevaljenom polozaju.2).07) • Mjerilo nagiba ravnine 2:: postavljeno je okomito na ovu slojnicu.05. Kenstruirajte kotiranu projekciju jednakostranicnog pravokutnog trokuta koji lez. S9. a zatim i u projekeiji.06. A(7. . • Odredimo interval ravnine.

bilo koje dvije pravu velicinu 3.3). a paralelnaje s pravcem p. 2. U mjerilu 1:125 pravcem ninu f(nr == 1/3). nagib joj je n1/3. C(2. Kako su sve priklonice v 7. U mjerilu 1:50 zadanim tockarna A(-1.146 Kotirana projekcija 7.7)J polozite rav- Slika 7. odredite njihove kote te konstruirajte duzine M N i prikloni kut pravca. Zadani su pravci p == P R[P(11. p == PQ[P(2. 2) i pravcem polozite ravninu i odredite prikloni kut te ravnine. dobivene ce tocke Ko I.4).1) polozite ravninu.3)J i q == QT[Q( -2.3)J. ain. 10.2). U mjerilu 1:125 polozite tockom T ravninu D. = 11. U mjerilu 1:125 zadanom tockorn T(7. 7). Zadanaje tocka T(-2.07 9.(n6 == 4/3) kojaje paralelna s pravcemp. C(8. 7.8). B(3. Odredite pravu velicinu duzine AB i prikloni kut ravnine. A E P udaljene za d == 10m. U mjerilu 1:200 konstruirajte na pravcu p(np = 1/2) one tocke koje su od tocke A(4. U mjerilu 1: 125 zadanom tockorn T( 4. . T(3. U mjerilu 1:200 odredite ravninu koja sadrzi pravac q. • Nakon vracanja nati nacin. 8. Zadaci za vjezbu 147 • Mala os elipse nalazi se na priklonici tocke S. 7) i ravnina r(nr = 3/2). Zadaci za vjezbu = B(-1. tocaka J( i L u projekciju.5) polozite ravninu paralelnu sa zadanim pravcima a(na = 2/3) i b == BC[B(3. a paralelnaje s pravcemp == PQ[P(O.6)]. p.7). U mjerilu 1:200 na pravcu p(np == 1/2) odaberite tocke MiN.3.3. M = 1: 200 4.u Frevaljenom polozaju krajnje tocke onoga promjera kruznice koji se projicira u malu os elipse. U mjerilu 1:125 konstruirajte na pravcu a == AB[A(3. U mjeri1u 1:50 polozite tockom T ravninu E. Zadani su tocka T(5. Q( -3. La biti . one tocke koje su od tocke A udaJjene za d 4m.4)J koji su mimoiIazni.4). odredene su im kote na poz- 1. paralelnu s ravninom r. ~anesemo Ii na prevaljenu priklonicu polozenu tocko~ 5 p?~umjer ~znIce od tocke 50 na obje strane.3)J paralelne. tako su i sve prevaljene priklonice ~edusobno par~lelne.4). 3) i pravac p(np = 1/2) tako da T tj. 6. 7). Q( -3.2). 7. U mjerilu 1:200 odredite ravninu r koja sadrzi tocku T( -0.. R(7. 3/4) 5.

17. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju one transverzale mimosmjernih pravaca a(na 10/9) i b(nb = 4/5) kojaje paralelna s pravcem c == CD[C( -104). Konstruirajte u mjerilu 1:125 probodiste 3/2) s trokutom ABC[A(5. 6(n6 = 2/3). = L:. a paralelan je sa zadanom ravninom L::(nz.3). pravac p(np = 3/4) i ravnina L::(nz.2).7)J. = 1/3) s je presjecnica mimosmjemih C(10. C(6. Konstruirajte u mjerilu1:125 jednu transverzalu mimosmjemih pravaca a(na = 2) i b == BC[B(5. Konstuirajte u mjerilu 1:125 projekciju T(2. Ravnina s ravninom 6 odredena je pravcem T¢ a(na = 1/2) i b == M N[M(2.3) pravac koji sijece pravac p(np = 4/5). = I = C(804)]. B( -lA). C( 4. B(10. 18. 7.. B(7.2).4). M N PQ[M(3. 15. C(3.2). 24.3). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a == AB[A(10. L(7. = 4/3) i tockom T(-1. Uputa: Trazena transverzala lezi u ravnini koja je paralelna s pravcern c i incidentna s pravcem a.6). a okomit na pravac 30. U mjerilu 1: 125 tockorn polozue pravac koji je paralelan s ravninama 23.3).7)].8). Uputa: trazena transverzala transverzalu zadanih mimosmjemih AB[A(7.3). 13. 16. U mjerilu 1:50 konstruirajte ravninu koja je paralelna A(nA = 3/2) i od nje udaljena za duljinu d = 2m. Zadana je tocka T( 4. U mjerilu 1:125 polozite zadanom tockorn T(15.3. p( np = 19. QJ. B(11.3). transverzale 26. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravac m tako da prolazi tockorn T. = 2/3) i L::(n::. U mjerilu 1:200 konstruirajte presjecnicu ravninorn trokuta ABC[A(2. 21. 4/3). 3!. U zadanoj ravnini 6(i6 = 3m) u mjerilu 1:200 konstruirajte ciju transverzale pravaca projek- 29. = 3/2) tako da vrijedi T ~ L:.T ~ p.1)J i paralelograma ABC[A(1. usporedan je s ravninom f(nr q == KL[K(1. P(7. ptn.5). N(12 . L(6. a paralelan je s ravninorn 25. = [A(7. a . 20. p C/:_ L:. 28.4)].6).5)] koja prolazi zaravnina (Ta) i (Tb)]. = 2) koja prolazi zadanom tockorn T(7 . U mjerilu 1:125 okomitaje na ravninu 6. Konstruirajte u mjerilu 1:50 probodiste zadanog pravca p( np = 4/3) s paralelogramom ABCD koji je zadan s tri nekolinearne tocke A(5. U mjerilu 1:50 konstruirajte presjecnicu zadanih trokuta B(8. Zadaci za vjezbu 149 12. L: i r. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju probodista pravca 1/3) s ravninorn trokutaABC[A(2.2). C(504)] i K LM[f{(3.3) pravac paralelan s ravni- nama 6(n". L:(nz. C(11.3).9)]. odredite ravninu koja sadrzi pravac p.8).4)J koja lezi u ravnini 6(n6 = 1/2). = pravca koji prolazi tockorn 2/3). N(7.5)J koja je usporedna sa zadanom ravninom r(nr = 2/3).6). Zadana je tocka T( -4. B(2A)] i b == CD[C(1l. ravnine C(6. 14. D(1. Uputa: trazena transverzala je pravac t odreden tockorn T i probodistem pravca b s ravninom (Ta).3).3) i b( tu.148 Kotirana projekcija 7. Konstruirajte u mjerilu 1:50 transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a( na 2/.2).3). p.8)].7).8).3).2) i ravnine L:(nz. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju pravaca a(na = 4/5) i b == BC[B(2A). U mjerilu 1:200 konstruirajte pravaca a(na = 3/4) i b == danom tockom T(12. = 3/4) i f(nr = 1/2). M(10. sijece pravac p.8).7).2)] koja lezi u ravnini zadanog pravca p(np 27.8). = 1/2). U mjerilu 1:250 polozite tockorn presjecnice trokuta ABC T(14.2). B(-1. 22. D(304)]. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju B(9.3).

3) od pravca p == PQ [P(1.3). P(4. Konstruirajte u mjerilu ravnine A(nA 5/4). = 1/3) ako muje duzina AB[A(0. a duljina vi sine Vo = 5. 38. paralelnih pra- 39. U mjeri1u 1:200 odredite projekciju one tocke pravca p kojaje jednako udaljena od tocaka K(16.6)] je dijagonala osnovice pravilne uspravne cerverostrane prizme. U mjerilu 1:125 odredite pravu udaljenost tocke T(0. 1:200 odredite 40. 33. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju kvadrata koji lezi u ravnini 6(nf'. 4/5). U mjerilu dijagonala 1: 125 konstruirajte projekciju romba kojemu je zadana AC[A(2.6)] osnovica. ajedan od preostalih vrhova lezi na pravcu p(np = 3/4).3). a tocka A(4. = 4/7). 42. a okomit na zadani pravac q(nq = 1). Na pravcu p == K L[K(6. U mjerilu 1:200 konstruirajte projek-' ciju kruznice. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju pravilne uspravne trostrane piramide kojoj je os na pravcu o(no = 2/3).6:1].6) E 2: jedan vrh osnovice. a duzina AB[A(0.2). = 2/3) lezi os uspravne kvadratske piramide. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju trokuta kojemu su tocke A(5. U mjerilu vaca a(ia pravu velicinu udaljenosti = 2m) i b. = 1:50 projekciju udaljenosti tocke T(8. B(1. 48..5m. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju prizme. Q( -0. a duljina visine Vo = 4m.S)]. T(15.3)] je dijagonala os novice uspravne kvadratske piramide. Na pravcu oin. B(llo4)]. Q(6. a vrh C lezi na pravcu p(np 2/3).2) i L(11.. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju jednakokracnog trokuta kojemu je duzina AB[A( -1. U mjerilu 1:200 odredite projekciju pravca koji prolazi tockorn T(8.2) vrhovi. 36. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju prizme ako je nagib ravnine os novice n~ = 4/3. nagiba 2/3 tako 46.2) E 2: srediste. paralelan je sa zadanom ravninom fCnT' = 3/4).2).7)] konstruirajte u mjerilu 1: 125 tocku jednako udaljenu od dviju zadanih tocaka M(904) i N(14. Zadaci za vjezbu 151 32.3)] su tangente kruznice polumjera r 0 = Sm.2). Duzina AC[A(1504). Na zadanom pravcu p == AB[A(7. L(1. B(-0. C(19. C(6. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide. jedan vrh osnovice u tocki A( -2. U mjerilu 1:200 postavite tockom T(15. Duzina AC[A(2. Pravac p(np = 2/7) prolazi tockorn A(1204).6).3). C(0.2) lezi prostoma dijagonala duljine d = 8m uspravne kvadratske prizme dok joj je osnovica u ravnini 2:(nE = 4/5). tocka B(3. 7.3. . B(5. 52. 35. Pravci p == TP[T(15.150 Kotirana projekcija 7.9).7).7) i C(3. 50. a duljina visine piramide je Va = Sm.2)] i q == TQ[T.2) od T ~ A. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide ako joj je vrh na zadanom pravcu p(np = 4/5).4). a tocka 5(3. Konstruirajte u mjerilu 1:200 projekciju piramide ako joj je visina dva puta veca od osnovnog brida.5) jedan je vrh os novice.7).8). 49.8). p ~ 2:. 41.2)] jedna stranica.4) ravnine da budu okomite na zadanu ravninu fCnT' = 3/2).S). U ravnini 2:(nE = 1/3) lezi osnovica uspravne pravilne sesterostrane piramide kojoj je tocka 5(7. Odredite pravu velicinu te udalje- = nosti. 45.2) E b. 47. U mjerilu 43. 51.9) srediste upisane kruznice. 37. 44.7)] jejedan brid te pobocke.7) od pravca p == AB[A(3.2). U mjerilu 1:50 odredite udaljenost tocke T(1. Tocka A(3. 1:200 konstruirajte sijece pravac a(na projekciju pravca koji prolazi tockorn = 1/2) i okomit je na pravac b(nb = 34. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju kocke kojoj jedna pobocka lezi u ravnini 6(nf'. B(10.

Pri stvarnom projektiranju i izgradnji prometnica nasipanje terena i usijecanje prometnica u teren ostvaruje se plohama razlicitih oblika i nagiba. okomito sijeku slojnice terena. = 58. red i vrsta prornetnice. Presjek neke topografske plohe ravninom je topografska linija koja spaja tocke u kojima se sijeku slojnice plohe i slojnice ravnine s istim kotama.3). a vrh u zadanoj tocki V(17. Svaki ogranicen dio zemljine povrsine nazivamo topografskom plohom (brdo. kanali.4)] su tangente osnovice rotacijskog valjka. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju rotacijskog stosca kojemu je duzina AB[A( -3.4)] i s == VB[V. a tocka 5(3. 0 tome ovdje necerno voditi racuna. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju ovog valjka ako muje polumjer osnovice duljine To = 2m. mostovi. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju istostranog rotacijskog stosca cija je osnovica u zadanoj ravnini 6(nt::. = 14m. Tereni = 4m. Svaka topografska ploha.7) je srediste iste osnovice. Nazivaju se padnicama jer pokazuju smjer pada.8) tocka na plastu. odnosno toka oborinskih voda na terenu. Stoga je potrebno na danoj karti.7). ima svoje padnice. Izgradnja usjeka. U mjerilu 1: 125 kenstruirajte projekciju ovog stosca ako mu je duljina visine Vo = 17m.2). a prva velicina visine v. naglasak ce biti na geometrijskoj problematici uz neke prethodno dogovorene norme.. Na ukrizenim pravcima 0 == VA[V(7. ).3). odnosno kotiranoj projekciji terena rijesiti tloert situacije zemljanih radova. Prije gradnje objekata kao sto su ceste. Ukoliko je presjecna ravnina vertikalna takav se presjek 153 naziva profilom. nagib ravnine os novice tit: = 4/5. a T(10. U kotiranoj projekciji topografske plohe prikazane su horizontalnim linijama koje nazivamo slojnieama terena. dobro je znati unaprijed sagledati gotovu situaciju na terenu. 60. 53. zeljeznicke pruge. 59. .4)] Ide os i izvodnica rotacijskog stosca. 57. B(3.. 56. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju stosca ako mu je visina dva puta veca od promjera osnovice.7)] je os rotacijskog stosca.0 = 2) lez: os rotacijskog stosca.. Sto je teren strmiji. B(2. kanala. geornehanicke osobine tla. 55. Na pravcu p(np = 2/3) lezi izvodnica rotacijskog stosca dok rnu je osnovica u ravnini E(nE = 4/3). V(14. Ukrizeni pravci p == AB[A( -1.6) je na kruznici osnovice. slojnice su gusce..152 Kotirana projekcija 7. itd. B(2... a vis ina Vo 8. . A(-1. Pravac t(nt = 3/2) je tangenta osnovice rotacijskog istostranog valjka. Na pravcu 0(71. 54. a tocka A(4. To su poligonalne linije koje imaju najveci nagib prema horizontalnoj ravnini.l)] promjer osnovice . U mjerilu 1: 125 konstruirajte njegovu projekciju.3). kotlina. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju stosca ako je duljina izvodnice stosca d lOmp. nagibi i sirine te polumjeri zakrivljenih dijelova prometnica ovise 0 razlicitim uvjetima kao sto su konfiguracija terena. = 2).8)] i q == AC[A C(5. Zadaci ce se rjesavati iskljucivo metodom slojniea uz napomenu da se u praksi cesto koristi i metoda poprecnih profila. Duzina 5V[5(7. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju tog valjka. odnosno teren.

vrsimo interpolaciju. nk dubina kanala u usjeku uz nagnutu prometnicu prometnicu PREPORUCENI TIJEK RJESAVANJA: • Uzduzni pad kanala u usjeku uz horizontalnu • Sirina dna kanala je 40cm. je 40cm.3 17 16 rub nasipa (nozica) DOGOVORNE NORME nN • Nagibi nasipnih ploha • Minimalna = ~. 17. a koristeno je mjerilo 1:125. nazrvamo zadaje za 40cm ispod kote ceste. • Konstruiratikosine nasipa i utvrditi njihove presjeke s terenom: . . odnosno dodajemo neke slojnice terena koje nernaju cjelobrojne kote (npr. Ukoliko je prevelik razrnak izrnedu dviju susjednih slojnica cjelobrojnih kota da bi se presjecna linija odredila s potrebnom preciznoscu.> kosina nasipa 2:3 M 1:125 planum prornetnice -.s' 17. . = 1%.8). • Nagibi usjecnih ploha-su nu = t.154 Tereni 8. Na sljedecoj slici odabrana je horizontalna ravnina na koti 16. Tu presjecnu J sirinu planuma 1 1 neutralnom ceste sa zeljeznickom prugom osi su ovih dviju prometnica a dogovomo se kota osi pruge u njihovom tlocrtnom sjecistu presjek prometnice ra: ye nom 'I' s terenom. kosina usjeka \ 20 19 18 17. . • Zadani predlozak • Nanijeti • Odrediti di I uvecati cetiri puta. i graduirati prometnicu. • U raskrizju mimosmjeme. krivulju linijom. kanal uz nasip 1:1 155 Buduci da se II tom slucaju presjecna krivulja projicira u trag potrebno ju je prevaliti u neku horizontalnu ravninu.3 i 17.

• Dio prometnice od razdjelne linije do tocke E je iznad razine terena te se uz taj dio postavljaju ravnine nasipa. Rijeseni primjeri 157 rubovc kanala i nivo-liniju u usjeku. Oko tocke s kotom 22 mba ceste opise se kruznica s polumjerom 19 2l v. (51. = 10% u ravninama nasipa. Nivo-Iinija je zamisljena presjecnica prornctnice S usjecnorn piohom. 8. dakle prometnicu sa svim pratecim objektirna . Pri tome treba voditi racuna da je cesta do tocke D horizontalna pa su u tom dijelu rubovi ceste slojnice ' ravnina nasipa. = 10% :::::} = l~~ = 10m ic (u mjerilu ic = 5cm). f f 24 8. Izvesti kanale na teren i po potrebi ih produziti llZ nasip. a od D prerna E ima pad nc = 10%. Graduiramo dio prometnice u nagibu: ti. 8. usjecima. • Odredimo istom kotom.156 • Konstruirati Tereni 8. U mjerilu 1\1 = 1 : 200 prikazite tlocrt zemljanog tijela prornetnice. Buduci daje prometnica od tocke ' s kotom 22.01.nasipima. Od tocke D prema E cesta ima pad pa su njeni rubovi pravci s nagibom n.01a \ E' . 25 / / / / Rezultate svih ovih "zernljanih radova" na terenu. PRIMJER Rijeseni primjeri 8.01 a) Na kotiranoj projekciji terena zadana je projekcija osi ceste siroke 4m. nazivamo remljanim tijelom protnetnice. Mjerilo nagiba ravnine nasipa se stoga u tom dijelu projicira okomito na rub ceste.01) • "lm" -+ O. • Odrediti dva poprecna projila. razdjelna je linija slojnica terena s 20 \ \ M 1:200 Slika 8. 8.02.1. • Konstruirati kosine usjeka i utvrditi njihove presjeke s terenorn.Scm • Nanesemo prvo zadanu sirinu prometnice tako da ju zadana os raspolovIjuje. 1 __22 ----\\~ \ RJESENJE (sl.1. Slojnice nasipnih ravnina uz te su rubove odredene kao u primjeru 7. u prethodnom poglavlju. kanalirna. C' \ \ razdjelnu A do tocke C horizontalna iIi neutralnu liniju. U kruznom luku od A do C i dalje 1I pravcu do tocke D cestaje horizontalna na koti 22.

a u ovom je slucaju horizontalna. Rubovi nasipa odredeni su kao spojnice sjecista odgovarajucih slojnica terena i ravnina nasipa. Ovakvi se presjeci nazivaju poprecnim profilima. Rijeseni primjeri I 159 = in te se tangira iz susjedne nize kote istog ruba. 24. • Na kraju je zemljano tijelo prometnice presjeceno dvjema vertikalnim ravninama koje su postavljene okomito na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tockama osi. Jedna je ravnina postavljena na nasipu. kanalima se daje uzduzni pad 1 %. a zbog konfiguracije terena treba naciniti i propust koji ce skupljenu oborinsku vodu odvesti od prometnice smjerom pada terena.158 T Tereni 8. a produbljenje u kruznom luku konstruira se racunanjem sredisnjega kuta po formuli 0: = l. Logicno je da se kanal produbljuje u smjeru pada terena te se po izlasku iz usjeka voda prirodno dalje slijeva po terenu. Pocetna dubina kanala kod tocke A je 40cm. Valja uociti da nasip s desne strane ceste treba zastititi kanalom. Rubovi usjeka su presjecnice usjecnih ploha s terenom i odreduju se kao spojnice sjecista slojnica terena i usjeka s istim kotama. a zatim izvode na teren.5 • Dio prometnice s druge strane razdjelne linije nizi je od terena te je u tom dijelu potrebno konstruirati plohe usjeka.~~O za I = 10m i I = 20m. Prevaljivanjem svake od ovih ravnina u horizontalnu ravninu s kotom prometnice u odabranoj tocki konstruira se prvo presjek s terenom u prevaljenom polozaju. konstruira se i tlocrt nivo-linije. pri cemu se za obje strane uzima R = 18m.' . Kako je cesta horizontalna. druga u usjeku. • Koristenjem nivo-linije kao slojnice s kotom 22 plohe usjeka konstruirana su mjerila nagiba i os tale slojnice usjecnih ploha s obje strane ceste. 8. a ostale su slojnice s njom paralelne. Osim tlocrta rubova dna kanala. Nivo-linijaje prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka (s1. To je slojnica 21 ravnine nasipa.1. a zatim i presjek zemljanog tijela prometnice. Kanali se produbljuju do razdjelne linije.01). 8. 22 24 21 a M 1:200 Slika 8.01 . Zbog slijevanja oborinskih voda po usjeku prema prometnici potrebno je uz rubove ovog dijela prometnice prethodno postaviti kanale.

25. • Da bi se odredila neutralna iIi razdjelna linija. a u samom raskrizju i medusobni presjeci usjecnih ravnina. Slojniea terena s kotom -c. 8.6m. • Sarno raskrifje gradi se u usjeku. 8. U mjerilu Pli = 1 : 250 prikazite tloert zemljanog tijela 1 prornetnica. kanali se uz nju (dubine 40cm) ne produbljuju. 26 24 25 25. Horizontalna cesta (kota 26) s planumom sirokim 5m prelazi preko zeljeznicke pruge u razini. a u samom je raskrizju nacinjen propust kanala ispod oeste. 28 26 A'? Slika 8. a zatim spojiti sjecista njihovih slojniea s kotama 25 i 25.2. Buduci da pruga ima pad 3%.8 1 161 23 PRIMJER 8. Planum pruge sirine 3m ima pad np = 3% u smjeru od A prema B.4cm.1.02) • "I rn" ---70.. pocetna je dubina kanala uz cestu 80cm . Pomocu zadanoga nagiba moguce je graduirati planum pruge s intervalom ip = l~O = 33.5 26 neutralna je linija na cesti . Zbog toga su tlocrti rubova kanala paralelni s rubovima planuma pruge. Kako je planum pruge u samom raskrizju nizi od ceste za 40cm.160 Tereni 8. Rijeseni primjeri B'~ -124.02.3m. ~ _.2 • Da bi se graduirao planum zeljeznicke pruge. treba imati na umu da kota tocke na njenoj osi u prividnom sjecistu s osi ceste iznosi 25. • Pomocu nivo linija uz obje su prometnice konstruirane sve potrebne rav-: nine usjeka i njihovi presjeci s terenom. Kanalima uz cestu daje se uzduzni pad 1% i to u smjeru "od raskrizja'' na obje strane (vidi strelice). • S jedne strane razdjelne linije zeljeznicka pruga nadvisuje teren pa se zato u tom dijelu rubovima prometniea polazu nasipne ravnine i konstruiraju njihovi presjeci s terenom. • Nanesirno sirine planuma obiju prometnica u zadanom mjerilu. Uz cestu je takoder je postavljena ravnina nasipa s desne strane razdjelne linije . RJESENJE (sl.02 29 . potrebno je unutar slojnica s kotama 25 i 26 interpol irati slojnice na planumu pruge i na terenu.

Scm. • Nanesimo sirine obiju prometnica u zadanom mjerilu te graduirajmo dio pruge u nagibu. Ona je na ovim presjecima prekinuta jer se na tom dijelu predvida gradnja nadvoznjaka. Odredeni su presjeci usjecnih ravnina uz nagnuti i horizontalni dio pruge. a zatim i presjeci s nasipnim ravninama postavljenima uz cestu. Iznad pruge prelazi horizontalna cesta s planumom sirokim 5m (visinska razlika u krizistu je 5m). a od te tocke prema tocki B ima uspon 5%. Rijeseni primjeri 163 8. • U prvom se koraku rubovima ceste konstruiraju ravnine nasipa koje ce se prekinuti nakon konstrukcije usjeka uz donju prometnicu. a pruga je cijelom duljinom u usjeku. Kako se ovdje radi 0 raskrizju u dvije razine.162 PRIMJER Tereni 8.03) • "l m" ---+ O. RJESENJE (sl. 8. • Konstruirane su ravnine usjeka uz nagnute i horizontalne dijelove pruge te su odredeni njihovi presjeci s terenom. U mjerilu M = 1 : 200 prikazite tlocrtnu situaciju zemljanih radova. • Zbog visinske razlike od 5m cesta ima kotu 38 i cijela se nalazi na nasipu. Slika 8. Neutralne linije nema.03 . • Od B do A uz prugu kanali imaju nagib jednak nagibu pruge.03. a dalje ih se produbljuje s uzduznim padom od 1%. Zeljeznicka pruga sirine 2m horizontalnaje do tocke A.1. odredeni su na kraju presjeci usjecnih ravnina s gomjom prometnicom. 8.

164

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

165

8.2.

Zadaci za vjezbu

1. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do C, a od prerna D ima pad 4%. Od C sc odvaja prilazna cesta s jednako sirokirn planumom koja je horizontalna do .4, a od A prema B ima pad 5%. 2. Planum ceste sirok 6111 horizontalan je do (kota 28), a prema D ima uspon 8%. Prilazna cesta s jednako sirokirn planumorn ima pad 7% od A prema B. 3. Planum ceste u pravcu i horizon tali (kota 58) sirok je 6m. Prilazna cesta ima planum sirok 4m i pad 5% od A prema B. 4. Od horizontalnog platoa (kota 77) odvaja se jedna cesta s planumom sirokirn Sm i usponom 2%, dok druga cesta irna planum sirok 4m i pad 10% prema tocki A. 5. Od horizontalne ceste AB (kota 87) s planumom sirokim 6m odvaja se cesta s planumom sirokim 4m koja irna pad 10% od D prema e. 6. Od horizontalne ceste s planumom sirokim 6m (kota 26) odvaja se cesta s jednako sirokim planumom koja ima uspon 10% od A prema

e

11. Planum ceste sirok 6m ima uspon 6% od A do B, od B do je horizontalan, a dalje ima uspon 8% prema tocki D. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta s planumorn sirokirn Sm. 12. Zavojita cesta s planumom sirokim 4m ima pad 8% od horizontalnog platoa (kota 21) do tocke A, a dalje je u pravcu i horizontalna 13. Od horizontalnog platoa (kola 101) odvaja se cesta s planumorn sirokirn Sm. Ona ima pad 6% od A do tocke s kotom 97, a dalje je horizontalna. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta Be jednako sirokog planuma. 14. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do A (kota 96), a od A prema B ima pad 6%. Planum prilazne ceste sirok je Sm i ima uspon 8% od D (kota 96) prema E.

e

e

Krizanje u istoj razini
, 15. Cesta s planumom sirokim 6m, koja ima uspon 3% od A prema B, u razini prelazi preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 25.6) koja ima planum sirok 4m. 16. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizonta1an je do (kota 47.3), a od prema D ima konstantan uspon. Preko pruge u razini prelazi cesta s jednako sirokim planumom. Ona je horizontalna izmedu A i B (kota 48, d(A, B) 4cm),a do A i od B ima uspon 10%.

B.
7. Cesta s planumom sirokim 6m ima uspon 2% od A (kota 64.2) do B, a dalje je horizontalna. Prilazna cesta s jednako sirokim p1anumom ima uspon 8% do C, a dalje je u zavoju horizontalna. 8. Od horizontalne ceste koja ima planum sirok 6m (kota 45) odvaja se prilazna cesta s planumorn sirokim 4m koja je do A horizontalna, a od A do B ima uspon 10%. 9. Od horizontalnog platoa (kota 36.4) odvajaju se ceste s planumirna sirokim Sm od kojih su dvije (prerna A odnosno B) u horizontali, a jedna (prema e) ima pad 3%. 10. Planum ceste sirok 8m horizontalan je do (kota 72), a od do ima uspon 6%. Planum prilazne ceste sirok 6m horizontalan je od do

e

e

=

17. Planum zeljeznicke pruge sirok Sm horizontalan je do D, a od D prema e ima pad 2%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, koja je od A do B horizontalna (kota 75,4), a od tih tocaka ima pad 4% na obje strane. 18. Planum ceste sirok 6m (kota 28), koji je horizontalan do A (kota 28), a od A prema B ima pad 8%, prelazi u razini preko zeljeznicke pruge, kojoj je planum sirok 4m. Pruga je horizontalna do C, a od prema D ima pad 8%. 19. Planum ceste sirok 5m prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Cesta je horizontalna do A (kota 56), a od A prema B ima uspon 5%.

e

e

e

D

e

A, a od A prema B ima pad 8%.

166

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

167

20. Horizontalna

cesta s planumom sirokim 6m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Zeljeznicka pruga je horizontalna do B (kota 55), od B prema ima pad 8%.

e

21. Horizontalna cesta (kota 53,8) s planumom sirokim 5m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima pad 2% od A do B. Planum pruge sirok je 4m. 22. Cesta s planumom sirokim 6m i padom 5% od A prema B prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 29) ciji je planum sirok 4m. 23. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizontalan je do A,a od A prema B ima pad 3%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, kojaje do horizontalna (kota 73), a od prema D ima pad 2.5%.

/

/
/

!

/

/

?

\A'

e

e

II/;
76
'u,

I/
!

;\B';

/

I

Krizanje u dvije razine
24. Ispod horizontalne zeljeznicke pruge ciji je planum sirok 4m (kota 50) prolazi cesta koja je horizontalna do A, a od A (kota 44) prema B ima pad 5%. 25. Cesta s planumom sirokim 6m ima pad 5% od tocke A (kota 59) prema B. Ispod nje prolazi cesta sjednako sirokim planumom. Ona je do horizontalna (kota 51), a prema D ima uspon 4%. M 1:1000
25 24

\27\
/'
'~o/-/fJ

/

3t,\\ \
/\\
C'(28) ,

e

--

-/

26. Cesta s planumom sirokim 5m ima uspon 8% od A do B (kota 21),1 a dalje je horizontalna. Ispod nje prolazi cesta s planumom sirokim 6m (visinska razlika u krizistu 6m), koja ima pad 4% od prema D.

e

27. Cesta s planumom sirokim 6m horizontalnaje od A do B (kota 54), od B prema u luku ima pad 5% do tocke s kotom 49, a dalje je horizontalna.

e

28. Sirina planuma horizontalne ceste Be (kota 10) je 8m. Prikljucna cesta, koja prelazi iznad ove ceste(visinska razlika 5m), horizontalna je do A, a od A prerna D ima pad 6%. Planum prikljucne ceste sirok je 5m.

2.

'"\

\//
23

A'(28)

168

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

169

M 1:1000

/
61

I

/

/

I

/

M 1:800

\82 \83
A' \
.y

88

90

s

ROO"':! /
.

-;----

II

r1
\

\

I

/

81
/ /

/

\

___ ,.\
\ \ \

\

3.

,60

I

58

57

i S6 / S5 / 54

I

/ /

5.

I

I

/

\

M 1:800

-,
\

10.. 8. . \ (?~ 8.2. Zadaci za vjezbu 171 46 45 44 M 1:1000 74 77 73 /' /' /' /' /' 78 41 -.170 Tereni 8. .

8.~~. 101 99 .~ 10 / / 97 96 95 94 / ~vD' ~/ 25 j I ~' / S2 14.2. Zadaci za vjezbu 173 I I 93 i '-------- 11.: R2= 30 m --. M 1:800 18 M~':O \ \ .172 Tereni 8.------1 97 '10 .

Krizanje . 16. 175 . U ISt 0 j razini \ t 17./ .c__ Tereni _ 8./ '\. . 15. \ \ \ \ 18. M 1:800 \ \ .174 ______.

8.2. M 1:1000 A' 32~ ~ 22.. ~ __ ~================~ _j . I: ~: I 19.-:--~-~~~~ Ml800 ----__ ~ r>.176 Tereni 8. Zadaci za vjezbu 177 -.

. -. C- A' '0.._ <. -._. -.. -. 8.. -. Zadaci za vjezbu 179 25. B' \1' .2. -. [. . '" \liQ ) / / \~ -. Krizanje u dvije razine M 1:1000 -. -... D' . -.178 Tereni 8.

> Bibliografija 27. [2] F.vjeibe. Sliepcevic.'1 '" _/ . Strubecker: Nacrtna geometrija. L Babic: Nacrtna geometrija.. Pavkovic: Zadaci iz Nacrtne geometrije. Gradevinska [3] K. Szirovicza: Konstruktivna ometrija . Horvatic-Baldasar. 1971. Zagreb. Skolska knjiga. Pa1man: Projiciranja i metode Nacrtne geometrije.. Zagreb. V. S. [5] V. 52. Beograd. 53 . [7] K. p' 180 Tereni 8. Tehnicka knjiga. . D. Zagreb. 181 . 1'I. Hohenberg: Konstruktivna knjiga. 1966.I \ \ \ /' B'(54) ' II' I I I .Aj /' /' 1--\ .o. Kurnik. A. 1994. 1982. Tehnicka knjiga. 1973. se- geometrija u tehnici. 1970. Skolska knjiga. Zagreb. Nice: Deskriptivna geometrija. 1GH-Zagreb.! \. [4] Z. Palman. [6] D. --' SI i~ !II 't . 1 M 1:1000 ~II (. 51 50 [1] L Babic.1997. Zagreb.o. SAND d. B. Gorjanc.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful