IVANKA BABIC SONJA GORJANC ANA SLIEPCEVIC WASTA SZmOVICZA

NACRTNA GEOMETRI]A
zadaci

Dr. sc. Ivanka Babic Dr. sc. Sonja Gorjanc Dr. sc. Ana Sliepcevic Dr. sc. Vlasta Szirovicza

NACRTNA GEOMETRIJA zadaci
1. izdanje

HDKGIKG, Zagreb, 2002.

Predgovor
Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kucinic Prof. dr. sc. Vlasta Scuric-Cudovan Dr. sc. Jelena Beban-Brkic Dr. sc. Zeljka Milin-Sipus Lektor: Ljiljana Varovic, dip!. prof. Graficko oblikovanje ovitka:

Sinisa Babic, dip!. inz.
Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 021361/3-2002, od 10. rujna 2002. CIP - Katalogozacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 514.18(075.8)(076) NACRTNA geometrija : zadaci / Ivanka Babic ... [et al.] - 1. izd. - Zagreb: Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutersku Bibliografija. ISBN 953-98814-1-21. 1. Babic, Ivanka I. Nacrtna geometrija - - Zbirka zadataka420902019 420902019 ISBN 953-98814-1-2 Izdavac: HDKGIKG - Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku Tisak: "O-tisak" d.o.o., Zagreb grafiku

Iako se u posljednjih desetak godina moze naci suvremena literatura iz podrucja nacrtne geometrije, svaki udzbenik koji donosi nesto novo dobro je dosao. U godini obiljeiavanja stote obljetnice rodenja najpoznatijeg i najproduktivnijeg profesora nacrtne geometrije Vilka Nicea moramo priznati da je doslo vrijeme da neki sadrzaji dozive transformaciju, da se osuvremene i na novi nacin obrade, Prvi pozitivni pomak u tom smislu ucinile su autorice ovog udzbenika 1994. godine kada su za potrebe studenata Gradevinskog fakulteta nacinile originalan metodicki udzbenik "Konstruktivna geometrija" za vjezbe iz nacrtne i primijenjene geometrije s velikim brojem rijesenih primjera . Ovaj novi udzbenik sadrzajem u potpunosti prati program predmeta Nacrtna geometrija na graditeljskom odjelu Veleucilista, a gotovo u potpunosti programe Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta, Tekstilno-tehnoloskog fakulteta, Strojarskog fakulteta i jos nekih fakulteta i odjela Veleucilista, Oslanja se na udzbenik "Nacrtna geometrija" autorica K. HorvaticBaldasar i 1. Babic, a namijenjenje iskljucivo za vjezbe. Velik broj rijesenih primjera popracen je detaljnim prostornim i konstruktivnim objasnjenjima sto omogucava samoobrazovanje. Neki primjeri su obradeni u nekoliko koraka, s posebnim naglaskom na detalje koji studentima predstavljaju najvece poteskoce u svladavanju ponudenog gradiva. Udzbenik obraduje tri met ode projiciranja kroz osam poglavlja. Sadrzaj prvih pet poglavlja nalazi se kao temeljni dio nacrtne geometrije na svim tehnickim fakultetima u Hrvatskoj. U prvom se poglavlju detaljno obraduje teorija krivulja drugog stupnja. Drugo i trece poglavlje sadrzi zadatke prijeko potrebne za svladavanje Mongeove metode projiciranja, au cetvrtom su obradeni primjeri iz kose aksonometrije i kose projekcije. U petom je poglavlju aksonometrija primijenjena na rjesavanje presjeka stozastih i valjkastih ploha, a u sestom se upotrebom Mongeove metode rjesavaju krovne plohe. U sedmom poglavlju obradeni su jednostavni primjeri iz kotirane projekcije, a u osmom je poglavlju ova metoda primijenjena na geometrijsko rjesavanje situacija zemljanih radova. Na kraju svakog poglavlja dan je skup zadataka knjiga postaje neizostavan prirucnik za vjezbe. za programe cime ova

grafiku, 2002.

Autorice

.6.6. Elipsa kao afina slika kruznice.7. 1. .. malim grckim slovima: /3.6.6.1. /\ M N t: A p u ~ 0 'if jota kapa lambda m! 111 P ~ p a T 'U T y 0 11 ksi omikron pl <D X VJ X w W D 1/J rho sigma tau ipsilon fi hi psi omega Sadrzaj Neke oznake Tocke obiljezavamo virna: 1. 1. ravnini i pravcu . b. los cemo koristiti ove maternaticke E znakove: tocka T je element ravnine ~ presjek ravnina .7. . D. I". 18 1. stupnja . 1..2... Krivulje drugog stupnja 1.3. i E kut sto ga tvore pravci a i b trokut ciji su vrhovi A. . A.... 1 3 prostoru..3. B.6. 1..5.1. a krivulja 2. stupnja Konstrukcije 1.2. 1. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica 23 . {. element od presjek kut trokut okomito usporedno _l II npr.ABC npr. 1. . h.2. . . B. Neka preslikavanja Perspektivna u ravnini 5 7 Ravnine oznacavamo velikim grckim slovima: Perspektivnaafinost 0 u ravnini . Promjeri stupnja. C. Z. 17 . b) npr. Opcenito 1.. ili brojea. Opcenito 0 projektivnom z..3. 1. 1. n L h. '..2.. . Klasifikacijakrivulja2..1. Uvod A.1. 3 4 projektivne kolineacija ravnine 1. 104..Grcki alfabet A B 0: r E Z /3 . Konstrukcij a elipse prema definicij i Konstrukcija Konstrukcija hiperbole prema definiciji II b parabole prema definiciji . krivulja 2. B i C pravac a je okomit na ravninu P pravci a i b su usporedni krivuljama 8 11 12 14 14 15 ..... Pravce obiljezavamo Kutove oznacavamo velikim latinskirn malim latinskim slovima: slovima: 0:...2. a E { ( 1] H e e alfa beta gama delta epsilon zeta eta theta K 1-\.6. T E ~ npr.2. C. L(a.. w. a _lP npr.6nE npr.

2. Polozajno-metricki zadaci 2. Zadaci za vjezbu 7.1. polozaju 28 30 32 36 39 42 45 50 50 51 53 54 55 55 120 122 130 135 136 136 147 153 156 164 181 3.8. Rijeseni primjeri 3. Rijeseni primjeri 6. . Rijeseni primjeri 4. Zadaci za vjezbu Bihliografija iii 104 112 1.2.2.7. Rijeseni primjeri 8. Kotirana projekcija 7. Mongeova metoda .2. Okomitost 2. Stranocrt Rotacija i antirotacija . 2. ravnine 7.1. metode 80 81 90 90 97 .1.2.5.1. Aksonometrijske 4. . Krovne plohe 6. Tereni 8. 61 76 3.4.1.2. .3.2.2. Zadaci za vjezbu Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju Predlosci za vezove .2. 4. 5.1. Zadaci za vjezbu 8.7. 2.3. Zadavanje tocke. Rijeseni primjeri 5.2. Bokocrt 2. Zadaci za vjezbu 4. Stranocrt . Rotacija 2.2.teorijski zadaci 2.6. 2. 2.2. Rijeseni primjeri 7.. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera 1.1.6..1.ii SADRZAJ Sadrzaj 5. Polozajno-metricki zadaci Polozajni zadaci Okomitost. 2. Presjeci 102 .1.7.7. 2.7. pravca.5. Polozajni zadaci . Bokocrt . Zadaci za vjezbu 2. . Tijela U opcem 59 . 4.7.4. 2.2.3. Zadaci za vjezbu 6. .7.7. 24 26 Pitanja i zadaci za vjezbu .

·I··. prostorne krivulje. Tocaka. ~~~ z 1 .Uvod Svaka se geometrijska teorija zasniva na osnovnim elementima i relacijama te na osnovnim cinjenicama koje ih povezuju (aksiorni ili postulati).cine ga sve ravnine prostora incidentne s pravcem p.. geometrijska tijela i plohe u prostoru.. r. pramen ravnina [P] .. c. Od osnovnih elemenata.·· . a osnovna relacija koja ih veze je relacija incidencije ili pripadanja.. pravac i ravnina. ravnina ima beskonacno mnogo i oni ispunjavaju trodimenzionalni prostor.cine ga svi pravci u ravnini incidentni s tockom 3. uz pomoc osnovnih relacija. Grupiranjem osnovnih elemenata prostora nastaju geometrijske figure. To su npr.~ .·. pravce rnalim latinicnim slovima (c.~. Ako su principi grupiranja osnovnih elemenata slozeniji. pravaca i ). a aksiomi se ne dokazuju. 0 njihovim svojstvima i medusobnim odnosima logicki zakljucujerno na temelju aksioma. a zatim i slozene geometrijske figure ili tvorevine. B..·.. a ravnine velikim grckim slovima CA.. Osnovni elementi geometrije su tocka. nastaju slozene geometrijske figure kao npr. C . Osnovni elementi i relacije se ne definiraju. Jednostavne geometrijske figure nastaju na temelju neposredne veze osnovnih elernenata i relacije incidencije.'..: niz tocaka (p) . geometrijski likovi i krivulje u ravnini. Tocke cemo oznacavati velikim latinicnim sIovima CA.).).Cine ga sve tocke incidentne s pravcem p. b.B. grade se jednostavne. pramen pravaca (3) .

To je trodimenzionalni euklidski prostor. i dr.2 Uvod Pri geometrijskim se istrazivanjima mogu koristiti razne metode.osim paralelnih pravaca. Sinteticka se metoda oslanja na zomu prostomu predodzbu. 1. kroz tri tocke koje ne Ide na istom pravcu sarno jedna ravnina i s1.projektivni prostor. Osobno iskustvo i geometrijsko obrazovanje tijekom osnovne i srednje skole omogucilo je buducem inzenjeru da osnovnim elementima i aksiomatikom trodimenzionalnoga prostora vlada i intuitivno. Za buduceg je inzenjera vazno da svoje intuitivno poimanje prostora prosiri na opcenitiji . U nasem poimanju osnovnih elemenata i relacija svaka se dva pravca neke ravnine sijeku u jednoj tocki . koji je bolji model za teoriju projiciranja. vazno je upoznati geometrijski model trodimenzionalnoga prostora koji je blizak neposrednom ljudskom iskustvu. ravnini Za buduce inzenjere . nacin na koji mjerimo udaljenosti izmedu tocaka ili kutove izmedu pravaca i sva ostala mjerenja koja se na tome temelje.). prostomom poimanju i vizualizaciji neposredne okoline. Mozemo reci da je nacrtna geometrija teorija projiciranja te da se bavi izucavanjern i primjenom metoda projiciranja. Krivulje drugog stupnja 1. Euklidska je metrika nasa svakodnevica. Opcenito i pravcu 0 projektivnom prostoru. sinteticka geometrija. To je geometrija afinog prostora. posebice one graditeljskih struka. One odreduju i razne geometrijske grane (npr. a konstruktivna omogucuje da sve ono sto je zamisljeno u prostoru predocimo crtanjem u ravnini. a koji omogucuje posredovanje izmedu trodimenzionalnog i dvodimenzionalnog prostora.). (Jasno je da kroz dvije razlicite tocke prolazi sarno jedan pravac. svake se dvije ravnine sijeku u jednom pravcu osim paralelnih ravnina i svaki pravac probada ravninu u jednoj tocki ako nije s njom paralelan. jest projiciranje. U tom smislu uobicajeni prostor naseg zamisljanja "nadopunjujemo" beskonacno dalekim ili nepravim elementima nasljedeci nacin: 3 . U nacrtnoj se geometriji koriste sinteticka i konstruktivna metoda. analiticka geometrija. konstruktivna geometrija. diferencijalna geometrija. Osnovni postupak kojim se pri tome nacrtna geometrija sluzi.1.

odnosno ni. preslikavanja u kojimaje osnovni element tocka. i tocno jedna fiksna tocka sarna u sebe. Leze li tocke na istom pravcu kazemo da su kolinearne. 1. odnosno 0 fiksnoin pravcu te kolineacije. Definicija 2 Kolineaciju vac 0. svaka tocka ravnine je slika jedne i sarno jedne toeke iz te ravnine. toeaka. tj. Ji\S / / / /I\ I I \ \ / / I I \ \ \ 71=A2 rB1=B2 \C~=C2 Slika 1. a svi beskonacno daleki pravci svih ravnina u prostoru leze u besko-nacno dalekoj ravnini koja "nadopunjuje" uobicajeni trodimenzionalni prostor. slijedi: .01 Slika 1. Takva presIikavanja u ravnini nazivamo transjormacijama ravnine.2.1. Ako su tri tocke pravca fiksne. 1. ali tako da su im fiksne sarno dvije tocke (srediste S i sjeciste zrake i osi 0) dok su svi ostali parovi pridruzenih tocaka incidentni sa zrakom. nazivamo perspektivnom kolineaci- S tJ. tada su sve njegove tocke fiksne. krivuIje) indeksom 1. Fiksni pravac 0 nazivamo osi. ali su pridruzene tocke razlicite. Definicija 1 Kolineacija Drugim rijecima. jp'2. pri cemu je sacuvana incidencija tocke i pravca. sarno jednu tocku te ravnine. izgradili smo model euklidskoga prostora koji ce nam biti najpogodniji za ucenje nacrtne geometrije. Dokazi teorema koji ce u ovom poglavlju biti sarno navedeni mogu se naci u knjizi [7]. onda ce s TI i T2 biti oznacen par pridruzenih tocaka. Ako se kolineacijom neka tocka preslikava na sebe. tocku S sredistem ili centrom. 1. pa i paralelne ravnine. Neka preslikavanja projektivne ravnine 5 Kaze se da svaki pravac ima jednu beskonacno daleku ili nepravu tocku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci prostora. a pravce koji prolaze tockorn S zrakama perspektivne koIineacije u ravnini (s1. pravce. transformaciju nazivamo kolineacijom ravnine. 1. Bit ce to redovito bijektivna preslikavanja. a svaka se ravnina nadopunjuje jednim beskonacno dalekirn ili nepravim pravcem u kojemuje sijeku sve s njom paralelne ravnine prostora. ravninu i pravac nazivamo realnim projektivnini prostorom jp3. u ravnini u kojoj postoji tacna jedan fiksni pracije se sve tocke preslikavaju same u sebe. Zrake perspektivne kolineacije presIikavaju se same u sebe. au nadopunjenoj se ravnini sijeku svaka dva pravca bez izuzetaka. realnom projektivnom ravninom jp'2 i realnim projektivnim pravcem jp'l.4 Krivulje drugog stupnja 1. tada se govori 0 fiksnoj tocki. koja nam omogucuje uobicajna mjerenja i racunanja. kolineacija u ravnini je bijektivno preslikavanje ravnine na sebe. koje preslikava tocke u tocke a pravce u pravce. Najjednostavnija tockovna tvorevina u ravninije pravac.2. Ako u takav prostor uvedemo euklidsku metriku. (Tocka TI na pravcu PI preslikava se u tocku T2 koja mora lezati na slici P2 pravca PI). Oznacimo li na primjer eIemente i figure jednog skupa (tocke. Sve beskonacno daleke tocke svih pravaca jedne ravnine Ide na njenom beskonacno dalekom pravcu. linearnost Perspektivna kolineacija u ravnini u ravnini je transformacija ravnine koja cuva kotocaka. PresIikava Ii se nekom transformacijom ravnine niz tocaka u niz tocaka. a incidencija tocke i pravcaje sacuvana.02 Kako svakom tockom Tl u ravnini prolazi tacna jedna zraka perspektivne kolineacije Zl = Z2. U takvorn se prostoru sijeku svake dvije.2. 0 koja se preslikava jom u ravnini. odnosno s PI i P2 par pridruzenih pravaca u toj transformaciji. i obmuto.01). ili se pravac preslikava na sebe. Neka preslikavanja projektivne ravnine Ovdje ce biti opisana neka tockovna preslikavanja u projektivnoj ravnini tj. a elemente i figure pridruzenog skupa indeksom 2. Ovako nadopunjeni prostor. preslikavanja koja svakoj tocki ravnine jednoznacno pridruzuju neku drugu.

a. uz uvjet S 1:. Posljedica. A2)' Teorem 1 tvrdi da se uz zadane odredbene elemente (srediste. Spojnice parova afino pridruienili tocaka (zrake afinosti) cine pramen paralelnih pravaca.06 prikazani su primjeri preslikavanja trokuta i paralelograma.2. A2• Spojnica cavati pridruzenih tocaka AlA2 prolazi sredistem \ \ \ o o S.03). E Pl (sl. . Teorem I Perspektivna kolineacija ravnine jednoznacno je odredena sredistem S.04 daleka tocka zrake AlA2 srediste je afinosti.02). osi 0 te jednim parom pridruzenin tocaka Al. Slicno se i pravcu Pl konstruira pridruzeni pravac P2 pomocu po volji odabrane tocke B.02). slika figure Fl. nazivamo perspektivnom afinosti u ravnini. I obmuto. odnosno konstruirati perspektivno kolineama figura F2. tocaka leie na 1. . Na slikama 1. 1. Teorem 2 Afinost u ravnini jednoznacno je zadana s osi afinosti 0 i parom afino pridruienih tocaka Al. Afino pridruteni pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti.6 Krivulje drugog stupnja 1. 1. tada se pridruzena tocka B2 konstruira kao sjeciste zrake perspektivne kolineacije polozene tockom Bl s pravcem koji je pridruzen spojnici AlBl (sl. Iz definicije afinosti i teorema 1 slijedi: Ako je pored odredbenih elemenata (S. elemente perspektivne (S.04).03 Slika 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine 7 Svojstvo 1. moze jednoznacno pridruziti. Perspektivna afinost u ravnini Definicija 3 Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os 0 pravac u konacnosti. kolineacije oznaSlika 1. Al.06 U daljnjem cemo tekstu odredbene 0. A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti. par pridruzenih tocaka) svakoj ravninskoj figuri F.05 i 1. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije 0 (sl. a srediite S u beskonacno dalekoj tocki ravnine. Ako je pravac paralelan S osi perspektivne kolineacije. perspektivno kolineamog Svojstvo 2. 1. tj. Kako je perspektivna afinost (u daljnjem tekstu afinost) slucaj perspektivne kolineacije. Svojstvo La. Al.2. 1. za svaku figuru F2 moguce je jednoznacno konstruirati njezin original 1. os.0. Beskonacno Slika 1.05 Slika l. A2) zadana bilo koja tocka Bl. Svojstvo 2.2. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih zrokama perspektivne kolineacije (sl. tada je i njemu pridruieni pravac paralelan s tom osi (zasto). vrijede sljedeca svojstva: sarno poseban Fl. 0.

Nairne. Definicija 7 Red realne algebarske ravninske krivulje jednak je stupnju njezine algebarske jednadrbe u pravokutnom Kartezijevom koordinatnom sustavu.09) iii imaginarna (s1.3.07 Slika 1.10 Slika 1. sto irna sljedece posljedice: Posljedica 1. Razvrstavarno ih prerna redu i razredu. B2. a tocku T diralistem te tangente (s1.09 np p T Slika 1. y) = O. o Slika 1.08 konstruirane su slike trokuta i paralelograrna u zadanoj afinosti (0. Moze se desiti da dva iIi vise reaInih sjecista padnu u istu tocku T.11 . 1.> Slika 1. Zakoni koji definiraju krivulje vrlo su raznovrsni. Opcenito 0 krivuljarna 9 Odredbene elernente afinosti oznacavat cerno (0. C1 E PI afino preslika u trojku A2. Opcenitoo krivuJjama Krivuljuintuitivno mozemo shvatiti kao "deformirani pravac" iii "defermirani dio pravca" u ravnini ili u prostoru. a beskonacno daleke u beskonacno daleke tocke. U ovorn poglavlju bavit cemo se iskljucivo ravninskim algebarskim krivuljarna. To su skupovi tocaka cije pravokutne Kartezijeve koordinate (x. Posljedica 2. 1. pravac nazivamo tangentom krivuIje u tocki T.11). X2).10). Afinoscu u ravnini preslikavaju se tocke u konacnosti u tocke u konacnosti. Paralelni pravci afino se preslikavaju u paralelne pravce. Buduci da srediste lezi na beskonacno dalekorn pravcu ravnine. taj je pravac zajednicka zraka svih afinosti u ravnini.07 i 1.8 Krivulje drugog stupnja 1. Mogu pripadati podrucju bilo koje prirodne iii drustvene znanosti. A2). Stoga je beskonacno daleki pravac ravnine nosilac parova afino pridruzenih tocaka. 1. y) zadovoljavaju algebarsku jednadzbu F(x. Sjecista pravca i krivulje mogu biti realna (s1.3. IIi: - Na slikama 1. BI. Definicija 6 Red algebarske ravninske krivulje jednakje broju n svih sjeciita te krivulje i bilo kojeg pravca njerlne ravnine. Djelisni je ornjer invarijanta afinosti. AI. XI.08 1. ako se zadana trojka kolinearnih tocaka AI. To je slozena geornetrijska =. Ako dva sjecista padnu zajedno. Definicija 5 Svaki skup od 001 tocaka ili pravaca II ravnini neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo ravninskom krivuljom. Posljedica 3. tada vrijedi: d(AI' d(BI' CI) CI) d(A2' C2) d(B2' C2)" 'tvorevina koju ovdje definirarno na sljedece nacine: Definicija 4 Svaki skup od 001 tocaka ili ravnina u prostoru neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo prostornom krivuljom. C2 E P2. 1.

tada je pravac tangenta krivulje.13). U analiticku definiciju razreda ravninske algebarske krivulje necemo ovdje ulaziti jer ona podrazumijeva uvodenje Kartezijevih pravcastih koordinata.14). Ako je za neku krivulju m = n. Posljedica. a mogu se i podudarati (sl. Zakrivljenost krivulje u tocki T jednaka je reciprocnoj vrijednosti radijusa oskulacijske kruznice u toj tocki. stupnja (stosca). Teorem 3 Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i k". n tocaka. a tocku T tjemenom krivulje (sl. 1. Svaka kricinica sijece svaku krivulju k" n-toga reda svoje ravnine u 2n tocaka. imaginame (sl. Zakrivljenost krivulje k" poprima u njezinim tjemenim tockama ekstremne vrijednosti.10 Krivulje drugog stupnja 1. y) = 0 (gdje je F(x. pri . Ako dva realna sjecista kruznice s krivuljom padnu zajedno.09a Slika 1. tada postoji beskonacno mnogo dirnih kruznica krivulje u toj tocki. L(x. a L(x. kaze se da ona ima stupanj m odnosno n. Na primjer.l2). y) = 0. kruznicu nazivamo oskulacijskom kruinicom iii kruinicom zakrivljenosti krivulje k" u tocki T (sl. od kojih je jedna m-toga a druga n-toga reda. Tada oskulacijsku kruznicu nazivamo hiperoskulacijskom kruinicom krivulje k" u tocki T. govorimo 0 dirnoj iii tangencijalnoj kruznici krivulje k" Ll toj tocki (sl.14 Opcenito je neka krivulja n-toga reda i m-toga razreda. Krivulje drugoga stupnja klasificiramo upravo prema realnosti iii imaginamosti njihovih beskonacno dalekih tocaka: Konike koje beskonacno daleki pravac ravnine sijece u dvije realne razlicite tocke nazivamo hiperbolama. Klasifikacija krivulja 2. Definicija 8 Razred algebarske ravninske krivulje jednak je broju m tangenata koje je moguce poloiiti na tu krivulju iz neke tocke njezine ravnine. l. y) = 0 jednadzba pravca) realna iii u parovima konjugirano kompleksna. l.lOa Slika LIla Slika 1. Sve one imaju zajednicku tangentu u tocki krivulje i cine pramen dirnih kruznica. Ako je tocka krivulje regularna (krivulja u toj tocki ima jedinstvenu tangentu). Kao i svaki drugi realni pravac ravnine on krivulju moze sjeci real no iii imaginamo. Klasifikacija krivulja 2.4. Moze se dogoditi da zajedno s tri sjecista krivulje k" i oskulacijske kruznice u istu tocku T padne i cetvrto sjeciste. y) = 0 jednadzba krivulje.lOa). Ako je realno rjesenje sustava dvostruko. konike koje neizmjemo daleki pravac sijece . 1. Ll l a) ako tocka lezi na krivulji.12 Slika 1. sve krivulje drugog reda ujedno su i drugograzreda pa govorimo 0 krivuljama drugog stupnja. Te krivulje nazivamo i konikama iii cunjosjecnicama jer nastaju kao ravninski presjeci konusa iii cunja 1. Padnu Ii tri sjecista dime kruznice s krivuljom k" u istu tocku T. l. sijeku se u m . Slika 1. 1. stupnja 11 Realnost.13 Slika 1. odnosno imaginarnost sjecista pravca i algebarske krivulje ovisi o tome da li su rjesenja sustava jednadzbi F(x. konjugirano imaginama. a Beskonacno daleki pravac kojim smo nadopunili ravninu realni je pravac. a moze biti i njezina tangenta. I ova sjecista mogu biti realna iii u parovima moze i vise njih pasti zajedno.4.cemu je m # n. Tangente iz neke tocke na krivulju takoder mogu biti realne i razlicite (sl.09a).

1. Elipse i hiperbole imaju srediste u konacnosti.15). okomita promjera kruinice konjugi- Definicija 12 Medusobno osima krivulje. reda narivamo promjerom te krivulje. a parabole u beskonacno dalekoj tocki na osi. Iz ave definicije slijedi (primjenom granicnog prijelaza) svojstvo konjugiranih promjera koje se takoder maze uzeti za njihovu definiciju: Definicija 11 Dva su promjera konike konjugirana povucene rom. \1 V U izucavanju konika bitni su pojmovi promjer i srediste konike. paralelnih 1\ <.12 Krivulje drugog stupnja 1. stupnja 1/ tetiva neke krivu- -: r-. okomite konjugirane promjere konike narivamo 1. Definicija 9 Skup polovista svili medusobno lje 2. Slika 1.5. par usporednih pravaca i par konjugirano imaginamih pravaca s realnim sjecistem. stupnja 13 u paru konjugirano imaginarnih tocaka nazivamo elipsama (kruznica kao poseban slucaj). Za tako definiran promjer kazerno da je spregnut iii konjugiran tom skupu paralelnih tetiva. 7 Slika 1. Dva pravca mogu pasti zajedno te cine dvostruki pravac. Definicija 10 Dva su promjera konike konjugirana iii spregnuta od njih raspolovljuje tetive paralelne s drugim promjerom. 1. Promjeri krivulja 2. Svaka su dva medusobno rana. Promjeri krivulja 2.17 .5.15 Pored ovih nedegeniranih konika u skup konika ubrajaju se degenerirane konike: par ukrizenih pravaca. ako svaki 0' \1J J ( Slika 1.16 . dok klasu parabola cine krivulje kojima je beskonacno daleki pravac tangenta (sl. a svi oni prolaze jednom tockorn koju nazivamo sredistein te krivulje. Svaka konika ima neizmjerno mnogo promjera. ako su tangente konike u krajnjim tockama jednog promjera paralelne s drugim promje- Posljedica.

6. 1. a beskonacno daleki pravac konjugiran je svakome od njih (sl. Tocke elipse konstruiramo Duljina drugog tako da zadajemo duljine radij-vektora Tl < 2a. Svi su promjeri parabole medusobno paralelni i paralelni su s osi. + T2 = 2a. 1.T21 = 2a. Iz slike je vidljiva konstrukcija sredista zakrivljenosti RT. F2 nazivamo zaristima ili fokusima elipse. stupnja Konstrukcija elipse prema definiciji Definicija 13 Elipsa je skup tocaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantan. d(A.6. v· Konstrukcija hiperhole prema definiciji . a iz trokuta 6FISC slijedi . Na slici 1. F2 nazivamo zaristima ilifokusima hiperbole. Udaljenost zarista od sredista e1ipse nazivamo linearnim ekscentricitetom e elipse.18 Na slici 1.17). zarista FI. odnosno sredista zakrivljenosti RA. 1. T2.18 konstruirane su tocke elipse za Tl = 8cm i Tl = gcm.14 Krivulje drugog stupnja 1. Konstrukcije krivulja 2. a normala unutarnjega kuta kojeg cine radij-vektori TI. ve 1· lcme a. Definicija 14 Hiperbola je skup tocaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantna. . T2). re I aCIJa k 0]3 povezuJe. normal a i srediste zakrivljenosti RT elipse. n k2(F2.1. 1. Fiksne tocke FI. Cetvorke tocaka elipse kl (FI' TI) konstruiramo kao sjecista kruznica k3(F2' TI) n k4(Fl. b . 1. T2 tocke T. (osi) elipse elipse. Ako su zadani glavni promjeri U tocki T(TI = gem) konstruiranaje tangenta. Hiperbolu jedan promjer sijece realno dok je njemu konjugirani promjer sijece u paru konjugirano imaginarnih tocaka.18 dana je jos i konstrukcija hiperoskulacijskih kruznica. T2. Fiksne tocke Fl. udaljenosti pojedinih tocaka T hiperbole od zarista su radij-vektori Tl. stupnja 15 Valja napomenuti da oba konjugirana promjera sijeku elipsu u realnim tockama. F2 odredit cemo na ve1ikoj osi tako da iz tocke C (iIi D) nanesemo duljinu a vel ike po1uosi. d(C. e: a 2 . Tangentaje simetrala vanjskoga. T2)' odnosno . B) = 2a = llcm.6.6.Tl.. D) = 2b = 7cm. radij-vektora je T2 = 2a . a konstantan zbroj radij-vektora je duljina velike osi elipse: Tl Konstrukcija Slika 1. udaljenosti pojedinih tocaka T elipse od zarista su radij-vektori TI. Rc u tjemenima elipse Ai C.2. a konstantna apsolutna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je duljini realne osi hiperbole: ITI . Konstrukcije krivulja 2.b2 = e2 .

1. na k3(F2' 1't} n k4(Fl' 1'2)· su tocke hiperbole za radij-vektore Na slici 1.2a.16 Krivulje drugog stupnja 1. Na slici 1. 8. Fiksni pravac d nazivamo ravnalicom iii direktrisoni parabole.19 Definicija 15 Tangente krivulje u njerinim. a duljina drugog radij-vektora je 1'2 = 1'1 .19 konstruirane su dvije tetive hiperbole pornocu temelju gornjega svojstva. Konstrukcija hiperbole.3.19 konstruirano je srediste zakrivljenosti RA za tjeme A.4. F2).5. . 9 em. 2b i sredistern u sredistu hiperbole. F1) = 3em. kojih se.2. 8. e Neb je zadana realna (glavna) linearni ekscentricitet d(A. 9 em. jer su njezina os hiperbole i 1.6.6. e = d(S. a fiksnu Konstrukcija para bole. pri cemu mora biti r :2: 0. tocku F zaristem ili fokusom parabole. Na slici 1. konstruiramo tako da zadamo duljine jednog radij-vektora 1'1 :2: d(A. Konstrukcije krivulja 2.19 konstruirane = 6. d). ona ima dvije asimptote. Na istoj je slici konstruirana i tangenta hiperbole u njezinoj tocki T(1'l = 6em) kao simetrala kuta izmedu radij-vektora te tocke. d) = 14mm. Neka su zadani ravnalica d i zariste F tako da je d(F. stupnja 17 Drugu os hiperbole nazivarno sporednom ili imaginarnorn sjecista s hiperbolom konjugirano imaginarne tocke. dobije se srediste hiperoskulacijske kruznice za odgovarajuce tjeme hiperbole. Parovi tocaka parabole su sjecista pravaca paralelnih s ravnalicom i od nje udal} enih za r i kruznica k (F. Ako se iz vrha ovog pravokutnika uzdigne okomica na asimptotu koja njime prolazi i s njom presijece realna os hiperbole.3. Na slici 1. koja ornogucuje konstrukciju imaginarne (sporedne) osi hiperboJe. 7.20 konstruirane su tocke parabole za Slika 1. !- \T f 1. Duljine realne i irnaginarne poluosi te linearnog ekscentriciteta hiperbole povezuje relacija a2 + /} = e2. r = 1. beskonacno dalekim tockama nazivamo asimptotama. Konstrukcija parabole prema definiciji Definicija 16 Parabola je skup tocaka u ravnini koje su jednako udaljene od jednog fiksnog pravca i jedne fiksne tocke te ravnine.5 d(F. Tocke parabole konstruiraju se tako da se zadaju njihove udaljenosti r od ravnaliee odnosno zarista. B) = 2(1 = 4ell1. Svojstvo hiperbole.6. 7. provjerava tocnost konstrukcije. Konstruiramo ih kao dijagonale pravokutnika sa stranicama 2a. Na svakoj sekanti hiperbole odsjecci izmedu njezinih sjecista s hiperbolom i asimptotom s jedne i s druge strane medusobno su Tocke hiperbole jednaki. r). Cetvorke tocaka hiperbole konstruiraju se kao sjecista kruznica kl (Fl' 1'l)nk2 (F2' 1'2)' odnosno 1'1 Kako je hiperbola konika s dvije realne beskonacno daleke tocke.4.

Srediste zakrivljenosti RA u tjemenu A udaljeno je od tjemena za 2d(A. Definicija Naglasimo da se kao afina slika odredenoga para okomitih promjera kruznice mogu dobiti medusobno okomiti konjugirani promjeri elipse.21 konstruirana je elipsa k2 kao afina slika kruznice k1. hiperbole u hiperbole.7. Ako je A tjeme parabole. T diraliste tangente t. a parabole u parabole.7. a djelisni omjer ostaje sacuvan). Nadalje. Elipsa kao afina slika kruznice 17 Dva supromjera elipse konjugirana ako su pri afinom preslikavanju kruinice u elipsu nastali kao afina slika medusobno okomitih promjera te kruinice. Na slici 1. dakle nje- Uzmemo li u obzir klasifikaciju krivulja 2. Tjeme parabole A poloviste je duzine FO gdje je 0 d n 0 (0 je os parabole). stupnja prema vrsti njihovih sjecista s beskonacno dalekim pravcem i svojstva afinosti (beskonacno daleke tocke preslikavaju se u beskonacno daleke. paralelni pravci u paralelne pravce. promjer konike preslikava se u promjer pridruzene konike. Na istoj je slici u tocki Tir = 3cm) = Perspektivnom afinoscu elipse se preslikavaju u elipse (iIi kruznice). mozemo zakljuciti: .20 Svojstvo parabole.L). Pri toj konstrukciji treba uociti da se par okomitih promjera M1N1j_P1 Q1 kruznice k1 afino preslikava u par konjugiranih promjera M2N2. d r o o K IKAI = IALI Slika 1. P2Q2 afino pridruzene elipse k2• Ova se cinjenica moze izreci u obliku sljedece (trece) definicije para konjugiranih promjera elipse: 1. 1. A) = d(A. tad a vrijedi: ' d(K. Elipsa kao afina slika kruznice 19 konstruirana tangenta parabole kao simetrala kuta izmedu radij-vektora (u svakoj tocki parabole jedan je radijvektor paralelan s njezinorn osi. to eke u konacnosti u tocke u konacnosti. a L noziste okomice spusteneiz T na os. a drugi prolazi zaristern F).18 KrivuJje drugog stupnja 1. K sjeciste tangente i osi parabole. F). a konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere pridruzene konike.

Konstruirajte geometrijski tocno presjecne toeke pravca P i Zadatak 2. Kako se nekoj kruznici u ravnini moze na beskonacno mnogo nacina afino pridruziti beskonacno mnogo elipsi.24 i s1. moraju biti afina slika para okomitih promjera kruznice el.) pronaci onaj jedini par medusobno okomitih pravaca tockorn 5) koji ce se afino preslikati u medusobno okomite pravce kroz tocku 52' Konstrukcija koristi Talesov poucak na kruznici t polozenoj tockama 5) i 52 sa sredistem 0 na osi afinosti o.23).20 Krivulje drugog stupnja 1.22. bit AE: i CD (s1.24 elipse e koja je zadana velikom i malom osi AB i CD. Na slici 1. Promjer C2D2 elipse.25 analogno je uspostavljeno afino pridruzenje izmedu zadane elipse i kruznice opisane oko male osi CD zadane elipse. 1. Pravac PI sijece kruznicu el u tockama K. Elipsa e je zadana velikom i mal om osi AB i CD. pravcu pee biti afino pridruzen pravac PI koji se konstruira uz pomoc po volji odabrane tocke X E P (s1. tada se os te afinosti mora podudarati s promjerom AB elipse jer su tocke A. 1. Konstruirajte geometrijski tocno tangente elipse polozene zadanom tockom P E CD kao i njihova pripadna diralista. Slijedi da su C.22 Slika 1. Elipsa kao afina slika kruznice 21 ej zine osi. CI. kao na slici 1. Slika 1. Toj kruznici afino je pridruzena elipsa k2 koja sa zadanom kruznicom ima zajednicki promjer AIBI == A2B2. konstruira se kao afina slika onoga promjera CIDI kruznice kl koji je okomit na promjer AIBI. Uspostavimo afino pridruzenje izmedu elipse e i takve kruznice elipsom ima zajednicki promjer AB (odnosno CD). Pri konstrukciji se koristi par pridruzenih tocaka Tl. T2. tada u toj ravnini sigumo postoji kruznica i takva afinost koja ju preslikava u zadanu elipsu. DI parovi afino pridruzenih tocaka cime je afinost i uspostavljena (sl. i Li.23 Slika 1. B i 5 pridruzene same sebi. Osi elipse. Zadrzimo se ovdje sarno na afinom pridruzenju elipse i kruznice sa zajednickim promjerom. 1. konjugiran promjeru A2B2. Pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica el.24.25).25. 1.24). odnosno D. 1. ce tocka . kao konjugirani promjeri. moze se dokazati sljedece: ako je u ravnini zadana elipsa. TI. 26). 1. Elipsa e je zadana velikom i malom osi Zadatak 1. 1. T2) i kruznica kl sa sredistem na osi 0 (s1. Slika 1. Pridruzi li se zadanoj elipsi afino kruznica el kao na slici 1. a afine su slike K i L ovih tocaka trazena sjecista pravca P i elipse e.25 Neka je zadana afinost (0. koja s Ako postoji takvo afino pridruzenje koje povezuje elipsu e i kruznicu ej opisanu oko njezinog promjera AB.7. Dovoljno je (sl.

jednom i drugom afinoscu pridruzen isti pravac PI == P2. xt. u podrucju elipse.28 Slika 1.odabrane tocke TI Eel. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD.29 na taj je nacin konstruirana tocka T kao afina slika po volji .30 afinosti.26 Slika 1. pa je pravac M N os afinosti koju trazimo. 1. Kako je M N zajednicki promjer elipse i kruznice. Tockama Tl E Pi> T2 E P2 u obje je afinosti pridruzena tocka T E P elipse . 1. Diralista J{ i L ovih tangenata afino su pridruzena odgovarajucim diralistima na kruznici el. pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica k2 s promjerom CD. opisimo kruznicu. Analogn~. a kruznicu k2 u tockama T2.27 Neka su M N.L MINI kruznice el. N == N.1. CI71L1 PI 1.7. Q2 E P2 pridruzena je tocka Q E P elipse kao sjeciste zraka dviju Slika 1. Ako se elipsi afino pridruzi kruznica kl s promjerom AB. 29). koji prolazi kroz 3.29 A~~1c_~{)B~. .22 Krivulje drugog stupnja 1.30).27. Slika 1. Moze se dokazati da je nekom pravcu P . Na slici 1. Tooke P. kao i Q. pridruzene su same sebi. npr. Q2 (s1. tocke M == MI. 1.28). Elipsa kao afina slika kruznice 23 P == PI pridruzena sarna sebi jer se nalazi na osi afinosti (s1./ Q. sijece u tockama TI. a tockama Ql E Pl. PQ dva konjugirana promjera elipse e (s1. koji kruznicu k. Tvrdimo da je moguce uspostaviti afinost u ravnini koja upravo ovu kruznicu preslikava u zadanu elipsu. kao i srediste 3 == 31. tada je os afinosti pravac 01 incidentan s tim promjerom. 1.7.' /' K '\ Ove cinjenice ornogucuju konstrukciju elipse tocku po tocku iz afino pridruzene kruznice kao i jednostavno rjesavanje nekih konstruktivnih problema. Tangentama II i kl polozenim iz Pl na kruznicu el bit ce pridruzene trazene tangente l i k elipse. QI. tada je CD == 02 os te afinosti dok su zrake paralelne s promjerom AB. a zrake afinosti paralelne su s promjerom CD. Iz definicije 17 konjugiranih promjera elipse slijedi da je promjeru PQ elipse afino pridruzen promjer PI QI . M N. Pl.). Moguce je analogno uspostaviti afino pridruzenje izmedu zadane elipse e i kruznice el promjera PQ == H QI (s1. Ql parovi su afino pridruzenih tocaka pa je time odredena afinost izmedu elipse e i kruznice el. Oko jednoga od njih. Slika 1. 1.

5 em.33 Slika 1. Odredi Ii se zraka afinosti kao na sliei 1.. 1.27). 1. 60°. Duljina je velike poluosi a = ILP1 = IK PI.2.7. Elipsa kao afina slika kruznice 25 Zadane su osi elipse cl(A.2. (kao na sliei 1. 1. Dokaz tocnosti ove konstrukeije nije elementaran. B) = llem i cl(C. a os afinosti 0 je zajednicka tangenta u tocki Q. D) = 7em. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera Na slici 1. na slici su konstruirane tangente u.31 Na slici 1.24 Iz toga slijedi konstrukeija Krivulje drugog stupnja elipse na sl. 120°. osi elipse prolazit ce sjecistirna K i L ove kruznice sa zrakorn afinosti.33 dana je jos jedna mogucnost odredivanja osi elipse iz njezinih konjugiranih prornjera. 1. Pomocu Talesove kruznice t polozene tockama SiS sa 'X I sredistem na osi afinosti (kao na slici 1.32 odredene su pornocu Rytzove konstrukcije osi AB i G D elipse koja je zadana svojim parorn konjugiranih prornjera M N i PQ. a male b = ILPI = If( F\ I.31. P) = 6. Ova konstrukcija koristi perspektivnu afinost izmedu zadane elipse e i one kruznice el kojoj je promjer MINI paralelan i jednak promjeru M N zadane elipse. 135°) pa se konstruiraju tockc elipse koje su afino pridruzene sjecistirna tih pravaca s kruznicarna kl i }. .22) odredeni su oni okomiti promjeri AIBI i GIDI kruznice el koji se preslikavaju u osi AB i CD zadane elipse. Koncentricne kruznice kl i k2 presijeku se praveima koji prolaze sredistern zadane elipse (na prograrnu ertati pravce koji s velikorn osi zatvaraju kutove od 45°. v polozene tockorn P E CD.32 Slika 1. 1 p=p o 2 / / I I D~ A Slika 1..2' Koristeci afinu srodnost elipse i kruznice }.7. cl(S.28 i opise kruznica kroz S sa sredistern u polovistu duzine P PI.

A2). Konstruirajte osi elipse koja je afino pridruzena kruznici. b) na razlicitirn stranama osi. Nacrtaj jedan promjer parabole razlicit od osi parabole. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki paraboIe i srediste hiperoskulacijske kruznice. 9. T2). Zadana je elipsa parom konjugiranih promjera. A2) tako da se par pridruzenih tocaka AI. Zadana je perspektivna afinost (0. Sto primjecujete? 4. b)vrhovi kvadrata leze na razlicitim stranama osi. c) AIA2 . a2 i b). A). 1l. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku kvadrata DA)B)CID) ako se par pridruzenih tocaka T). 10.8. PQ) = 75°(105°)). Konstruirajte asimptote i tangentu u opcoj tocki hiperbole. Konstruirajte osi elipse kojaje zadana parom konjugiranih promjera: d(M. Pridruzite joj afino kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi veliku (malu) os elipse. b) na istoj strani osi 0. 7. Q) = 8. A). b) na istoj strani osi 0. S. Odredite os afinosti i par afino pridruzenih tocaka. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi i tangentu elipse u toj tocki. Zadana je perspektivna kolineacija (0. T). Konstruirajte hiperbolu po definiciji ako su zadane duljine realne osi 2a = 5 i imaginarne osi Zb = 6. Zadana je perspektivna ko1ineacija (0. Konstruirajte afinu sliku pravca PI ako je zadana perspektivna afinost (0. Pitanja i zadaci za vjezbu 27 1. T2 nalazi: a) na razlicitirn stranama osi 0. Sto se dogada kad je zraka afinosti okomita na os? 12. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi te tangentu elipse u toj tocki. 1. 13. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse ako su A1.A)B) C). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku tih pravaca.A2) i kvadrat DBICID)EI. Pitanja i zadaci za vjezbu l. b) A2 izmedu i A). 15. Konstruirajte afinu sliku kvadrata ako: a) svi njegovi vrhovi Ide s iste strane osi. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki elipse i sredista hiperoskulacijskih kruznica. 16. A).6. Zadanaje perspektivna afinost (0.AI. A).A2: a) na istoj strani osi.r. Zadanaje perspektivna kolineacija (0.8. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku trokuta . . bz. A2) i kruznica k sa sredistem S ~ 0. Zadana je perspektivna afinost (0. A2) i kruznica k sa sredistern S ~ 0. Zadana su dva para afino pridruzenih pravaca aI. N) = 10. A2) i kruznica sa sredistern S E 0. P2 i q). S. kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi manji (veci) promjer elipse. Zadana je perspektivna afinost (0. S. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse. 6. 5. Zadana su dva para perspektivno ko1inearno priduzenih pravaca p). d(P. Sto je asirnptota hiperbo1e? o. [L(MN.L 0.26 KrivuJje drugog stupnja 1. Zadana je elipsa velikom i malom osi. A) = l. A2 nalazi a) na razlicitim stranama osi 0. A). 8. 14. 2. Konstruirajte parabolu po definiciji ako su zadani fokus F i tjeme A tako daje d(F. A2) i paralelni pra~ci m) in). q2 te par pridruzenih tocaka Q) E q). Q2 E q2· Odredite os i srediste perspektivne kolineacije. Afino joj pridruzite ° 3. kvadrata OM)N) pravilnog peterokuta A2B2C2D2E2 ako je zadano: a) A2 izmedu S i 0. Konstruirajte elipsu po definiciji ako je zadana duijina male osi 2b = 6 i linearni ekscentricitet e = 3. A).

Kojoj cemo od tih metoda u odredenom trenutku dati prednost ovisi prvenstveno 0 tome za sto cemo projekciju upotrebljavati. ravnine) i njihov medusobni polozaj u realnom projektivnorn prostoru (incidencija . relaciju okomitosti . tornim polozajno-rnetrickim odnosima. Time je omogucena egzaktna graficka komunikacija inzenjera. Temelji se na koordinatnom razmisljanju 0 prostoru i egzaktnom geometrijskom crtezu. okomitost. Ipak. razne kartografske projekcije . aksonometrija. kotirana projekcija. 1805. pravu velicinu kutova i likova. Ortogonalnim projiciranjem na dvije medusobno okomite ravnine te povezivanjem tih dviju projekcija u ravnini crteza. francuski maternaticar i fizicar. ). stranocrt. Mctricki su zadaci vezani uz udaljenost tocaka. Ovdje smo odabrali osamnaest polozajnih. komunikacija koja trazi dvosmjerno rjesavanje: prikaz trodimenzionalnih tvorevina u ravnini. Mongeova metoda . metrickih iii kombiniranih zadataka. a ponekad konstruktivni postupak (bokocrt. bokocrt. pros- • poznavanje svojstava projiciranja.-1818. rotacija). pravce.).. ali ijednoznacnu rekonstrukciju prostornih tvorevina na temelju njihovih ravninskih projekcija. kako se odredeni prostorni figura iii odnos prikazuje i vidi u projekciji i • konstruktivni postupak u ravnini. Na pocetku ovog poglavlja pretpostavljamo da je student na predavanjima i uz udzbenik savladao osnovne postupke Mongeove metode. cija je pojava i dovela do zasnivanja nacrtne geometrije kao egzaktne znanstvene discipline. polozajni). daje usvojio osnovne prostorne (polozajne i rnetricke) teoreme i definicije te da sada pocinje rjesavati slozenije teorijske zadatke.sjecenje u beskonacnosti). a nakon toga slijedi konstruktivno rjesenje s detaljnim opisom. paralelnost . Naslovi pojedinih skupina primjera isticu ono sto je u njima zajednicko. osnovna metoda. Na kraju poglavlja nalaze se zadaci za samostalan rad. element.. Razvrstali smo ih u pet skupina: poloiajno-metricki zadaci. ponekad vazna prostorna relacija (okomitost). Ponekad je to vrsta problema (polozajnc-metricki.sjecenje i spajanje. Stogaje za svaki zadatak prvo danaprethodna analiza u kojoj se isticu neke polozajno-rnetricke definicije i teoremi te svojstva projiciranja. tj. Osnivac dviju novih grana geometrije: deskriptivne geometrije (Geometric descriptive.) a 28 . ta je metoda ornogucila da se prostorni problemi i zadaci rjesavaju konstruktivnim putem u ravnini.) i diferencijalne geometrije (Application de l'analyse le geometrie. Redoslijed primjera uskladen je s redoslijedom izlaganja na predavanjima i u udzbenicima. perspektiva. Kod 'Gaspar Monge (1746. Postoje dvije osnovne grupe prostornih zadataka: • logicko zakljucivanje (na temelju aksioma. 1798. Pri rjesavanju zadataka u nacrtnoj geometriji koristimo: definicija i teorema) 0 2. stranocrt i rotacija. fotogrametrija. jest Mongeova metoda. poloiajni i metricki.29 polozajnih zadataka razrnatrarno osnovne elemente (tocke. Student koji se osposobi za rjesavanje takvih zadataka s lakocom ce savladavati sve daljnje sadrzaje nacrtne geometrije... Dobar dio sadrzaja u daljnjim poglavljima ove knjige moze se smatrati primjenom znanja stecenih u ovom poglavlju.teorijski zadaci Kod prikazivanja elemenata i figura trodimenzionalnoga prostora u dvodimenzionalnom (ravnini) sluzimo se raznirn metodama projiciranja (Mongeova' metoda. Mongeovaje metoda teorijski obradena u svakom udzbeniku nacrtne geometrije i moze se reci daje temelj gotovo svim drugim metodama projiciranja koje se danas upotrebljavaju u inzenjerstvu. polozajni zadaci.

Pri tom prevaljivanju toeka P2 miruje pa je dovoljno prevaliti . • Tlocrt m' pravca tti paralelanje s osi IX2 i udaljen od nje za cl = 4.1. • Konstruirano je jedno od dva moguca rjesenja. 2. Q(3.5)]. projicirat ce se u pravoj velicini. • Buduci da pravac tti lezi u ravnini P. PRIMJER Polnzajno-metricki zadaci 2.0l. prvo mu je probodiste na prvom. a drugo na drugom tragu te ravnine. Zadani pravac p == PI P [PI (-2. 0. Polozajno-metricki zadaci 31 2. . KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Priklonica prve sku pine neke ravnine je onaj pravac u toj ravnini koji je okomit na njezin prvi trag.02 ~ p' sarno jednu. pomocu dobivene tocke TO konstruirane projekcije T' i Til. Sarno u slucaju kaela je duzina paralelna s ravninom projekcije. Slijedi: _pI PI = IE • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistern PI pravca p i okomit je na pl.5. a nacrt na nacrtu pravca p. 2.01 • Nacrt mil pravca tti paralelan je s drugim tragom T2 ravnine P i prolazi tockom M~/.30 Mongeova metoda . Slika 2. Slika 2. • Ako je pravac paralelan s ravninorn II2. ----"~__L_---'r. PRETHODNA ANALIZA • Prvim i e1rugim probodistem nekog pravca zovemo one tocke u kojima pravac probaela ravnine projekcija III i II2· • Drugim priklonim kutom pravca zovemo kut koji on zatvara s ravninom II2. 0). P(l. I . U tu svrhu prevaljena je tocka Q. 3. a nacrt na os IX2· Prvo probodiste pravca. • Da bismo odredili drugi prikloni kut pravca. 6.1. njegovo se prvo probodiste MI nalazi na prvom tragu TI te ravnine. kao tocka toga pravca. • Na prevaljeni je pravac po od tocke QO nanesena duzina duljine 4 pa su -.. po volji odabranu tocku pravca p. • Opcenito je duzina dulja oelsvoje ortogonalne projekcije. • Ako je pravac u ravnini. Drugi trag ravnine prolazi drugim probodistem pravca p.02. p'2 p" ~ 1. oelnosno.teorijski zadaci 2. potrebno je pravac prevaliti u ravninu II2. Uelaljenost tlocrta toga pravca oel osi lX2 jednaka je udaljenosti pravca od ravnine II2. tlocrt mu je paralelan s osi IX2. Pravac p zadanje svojim tockama Pi Q: p == PQ[P( -2. to je kut sto ga pravac zatvara sa svojim nacrtom. 4)] priklonica je prve skupine jedne ravnine P. Konstruirajte projekcije prvog i drugog probodista pravca pte odredite njegOYdrugi prikloni kut. 2). Odredite projekcije onoga pravca m u toj ravnini koji je paralelan s ravninom II2 i od nje udaljen za cl = 4. Odreelite projekcije one tocke T E P koja je od tocke Q udaljena za cl = 4. . KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Svakoj tocki iz ravnine III tlocrt pada u samu tu tocku. d rn' p~':) )"/Mj---. PRETHODNA ANALIZA PRIMJER 2. m" I p. ima tlocrt na tlocrtu.

7. Spojnica prvih probodista pravaca a i b je prvi trag.teorijski zadaci 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Od beskonacno mnogo pravaca koji sijeku zadani pravac a i prolaze tockom T izaberimo pravac s paralelan s ravninom Ill. • Pravac s je sutraznica prve skupine trazene ravnine. koji sijeku a. • Ako pravac lezi u ravnini. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravci a == IhX[Al (-1. i d2 ravnine 6 koja sadrzi pravac a i paralelna je s pravcern c. Na slici je kroz tocku X polozen pornocni pravac b paralelan s pravcem c. • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistem pravca a i paralelan je sa s'.5.0). 0. PRIMJER Polozajni zadaci 33 2. Tocke T' iX' E a' odreduju tlocrt s'. • Dva ukrstena pravca a i b odreduju trazenu ravninu. • Bilo kojom tockom pravca a polozimo pravac paralelan s pravcem c. 3). PRETHODNA ANALIZA • Ravnina je odredena sa svoja dva ukrstena ili paralelna pravca.2. 0). 2. • Od svih pravaca tockom T. prvo mu je probodiste na prvom.03 Slika 2. A'~j/ Slika 2. • Pravac lez] u ravnini ako su mu barem dvije tocke u toj ravnini.32 Mongeova metoda . • Ako pravac lezi u ravnini. Odredite tragove iL. G.4)]. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ravnina je paralelna s nekim pravcem ako sadrzi barern jedan pravac koji je s njim paralelan. Nacrt s" paralelan je s osi lX2 i sijece s" u tocki XII. 2. Tockom T moguce je poloziti beskonacno mnogo pravaca koji sijeku a. a jedan sutraznica druge skupine trazene ravnine. a spojnica drugih probcdista ovih pravaca je drugi trag ravnine 6.5)] i c == CD[C( -7. PRIMJER Polozajni zadaci 2.03. A2(3.04. 3) i pravac a == A1A2[Al (-4. 2. Drugijoj trag prolazi drugim probodistima pravaca a is. prvo mu je probodiste na prvom. 4)]. X( 4. a drugo na drugom tragu ravnine. 2. sarno je jedan sutraznica prve.4. Odredite tragove ravnine E koja sadrzi tocku T i pravac a.2. 3. D( -5. 2.5.04 . a drugo na drugom tragu ravnine. Zadani su tocka T( -1.

u kojima pravae q sijece stranice trokuta.. 6)] i trokut 6K LM [J« -1.. Zadani su ravnina P(2. Dakle. Polozajni zadaci 35 PRIMJER 2.. pornocne ravnine podudara se s tloertom p' pravca p dok je drugi trag d2 okomit na os lX2.. ~----::.-i -'---}{__ __ KONSTRUKTIVNO RJESENJE ::~ I I I I I I ----"'.. koristiti drugu projicirajucu ravninu ili bilo koju drugu ravninu pravcemp. 3. q' = p' = d-: Nacrt q" = Q~Q~ presjecnice q sijece ' nacrt p" pravca p u nacrtu N" trazenog probodista. konstruirane su na temelju cinjenice da se prvo i drugo probodiste presjecnice dviju ravnina nalazi u sjecistu prvih... ukoliko pravae ne lezi u ravnini.. 3.. 2. njegovo je probodiste s tom ravninorn u beskonacnosti..3). I 1= q I. koju zovemo njihovim probodistem.~ I p" I • Izaberimo prvu projicirajucu ravninu 6. Konstruirajte projekeije probodista N ravnine P s praveem p.. • Tloert q' presjecnice pomocne i zadane ravnine podudara se s tloertom pravea a.. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • S tri nekolinearne tocke K. I I ~a'=dl=q' IB' Slika 2. 7. • Umjesto prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p moguce je. 6.05 • Tlocrt q' presjecnice pomocne ravnine 6. M jednoznacno je zadana ravnina.2. odredimo nacrt presjecnice q. i zadane ravnine P podudara se s tlocrtom pravca p. • Pomocu toeaka 1 i 2. Njezino probodiste s bilo kojim pravcem konstruira se i sada pornocu prve ili druge projicirajuce ravnine polozene zadanim praveem. = a'._p. polozimo onu ravninu 6. Ako je pravae paralelan s ravninorn. 2. I Q~I p=' d . B(5. <. Tada je d. • Prvi trag d. • U sjecistu q" n a" nalazi se nacrt P" trazenoga probodista pravca s trokutom. trazeno probodiste mora lezati na nekorn pravcu te ravnine.05. L(2. 0. 7. 1. P2( -3. PRIMJER 2. Taj je pravae presjecnica zadane ravnine s nekom po volji odabranom ravninom polozenom praveem p.34 Mongeova metoda . L. 7). 3)].06... 6. /( A" I I I N' ... odnosno drugih tragova tih ravnina. d2) koja je okomita na IT). =. pravea a. 0). • Projekcije presjecnice q = P n 6. PRETHODNA ANALIZA • Pravac i ravnina imaju uvijek jednu zajednicku tocku. • Od beskonacno mnogo ravnina koje je moguce postaviti praveem p. 5)]. a u istom ce se praveu nalaziti i tloert presjecnice zadane i pomocne ravnine (vidi prethodni primjer). To je prva projieirajuca ravnina pravca p. Konstruirajte projekeije probodista pravea a s trokutom bez upotrebe tragova ravnine trokuta.teorijski zadaci 2. • Buduci da pripada ravnini.(dl.06 . I Slika 2.. -2) i pravae p == P1 P2 [PI (5. q' = dl = a'. • Pravae koji lezi u ravnini trokuta sijece stranice tog trokuta sto omogucuje odredivanje naerta presjecnice spomenutih ravnina. 0). PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravae a == AB[A( -1. njen ce se prvi trag podudarati s tloertom zadanoga pravca.... • Uzme li se prva projicirajuca ravnina. M(8. dakako.

08b . Pravac p zadan je svojim projekcijama (p'. Odredite udaljenost tocke T od pravca a.07a). Tockom T polozen je pravac 2.07a PRETHODNA ANALIZA • Ravninaje okomita na drugu ravninu ako sadrzi baremjedan mit na tu ravninu. • Ako je neka ravnina okomita na pravac.2. a nacrt na drugi trag ravnine.p"). a okomitaje na ravninu P.36 Mongeova metoda . T2) (s1. a okomita a. • Pravac lezi u ravnini ako mu je prvo probodiste drugom tragu ravnine.L Tj.3. a njezina je duljina odredena prevaljivanjem tzv. Prvi trag vim probodistem SI sutraznice na a'. Okomitost r. na prvom. a ravnina P svojim tragovima (Tj. PRIMJER 2. Tocka T i pravac a zadani su svojim projekcijama (s1. skupine ravnine E. tada mu je tlocrt okomit na prvi. diferencijskog trokuta u ravninu koja sadrzi tocku P i paralelnaje s ravninom ITl. • Ako je pravac okomit na ravninu.L T2.teorijski zadaci 2. a drugi trag spojnica drugih probodista pravaca pi q. q' .08. • Ako je pravac okomit na ravninu. 52 ravnine ~ je na pravac 5. 2.08a). Okomitost T" 37 a" 2. PRETHODNA ANALIZA 'T' a' Slika 2. a KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Po volji odabranom tockom X pravca p polozimo pravac q koji je okomit na ravninu P. okomiti pravci ne moraju imati okomite projekcije. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Slika 2. SIika 2.08a • Pod udaljenoscu tocke od pravca podrazumijevamo duljinu duzine kojoj je pocetak u zadanoj tocki.07. e2 ravnine E koja sadrzi pravac p. PRIMJER 2. q" . • Uocite da medusobno okomite ravnine nemaju okomite tragove! Slika 2. svi pravci te ravnine okomiti su na taj pravac. • Ukrsteni pravci p i q odreduju trazenu ravninu.07b • Konstruirani su tragovi 51i koja sadrzi tocku T.05 s tim da je pravcem postavljena druga projicirajuca ravnina. • Trazena udaljenost mjeri se duzinom T P. Prvi je trag te ravnine spojnica prvih. a drugo na onda mu je tIocrt okomit na prvi. Konstruirajte tragove ej. Pravi se kut projicira u pravoj velicini samo u slucaju kada mu je barem jedan krak paralelan s ravninom slike. tj.3. pravac oko• Pri ortogonalnom se projiciranju okomitost pravaca ne cuva.2. sutraznica 51 prolazi pr5 i okomit je • Probodiste P ravnine ~ s pravcem a odredeno je kao u primjeru 2. dokje 52 okomit na a". nacrt na drugi trag te ravnine. a krajnjajoj je tocka noziste okomice spustene iz te to eke na zadani pravac.

pO). Duzina AB je zadana svojim projekcijama.2. z r3 B" y x y Slika 2.teorijski zadaci 2. (s1. Pravac q ima prvo probodiste Q1 u sjecistu prvih. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 2. i I. • Pomocu tocaka u kojima koordinatne osi y i z probadaju ravninu P odreden je njen treci trag T3. • Tockom T polozena je priklonica trece skupine ravnine P. odreden je prvi trag T1 zadane ravnine. a drugo u sjecistu drugih tragova ravnina 6.4. Bokocrt 39 2.lOa). pa ga odredujemo kao njihovu presjecnicu. Til) (s1. 'r : 2. koja je polozena polovistern P duzine AB. i I. • Simetralna ravnina neke duzine je ravnina koja tu duzinu raspolovljuje i okomitaje na nju..09.10a • Tocka lezi u ravnini ako je na nekom pravcu (npr. • Trazeni pravac mora lezati u simetralnoj ravnini duzine AB i u zadanoj ravnini 6. odredeni su tragovi 31 i 32 te ravnine (s1..4. skupine ravnine P. skupine zatvara sa svojim bokocrtom.38 Mongeova metoda . Ravnina P zadana je drugim tragom T2 i projekcijama jedne svoje tocke T(T'. Bokocrt t" ove priklonice okomitje na trag T3. . PRIMJER PRETHODNA ANALIZA Til x T' Slika 2.09c).09b). d.09b Slika 2. a ravnina 6. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Pomocu sutraznice prve skupine simetralne ravnine I..2. • Pomocu sutraznice 3 druge skupine. Konstruirajte prvi i treci trag te odredite treci prikloni kut te ravnine. B" 5.09c Napomena: Za odredivanje priklonog kuta mogli smo koristiti bilo koju priklonicu 3. • Pomocu drugog i treceg probodista ove priklonice odreden je njezin prevaljeni polozaj pO u ravnini II3.10. Skup svih takvih tocaka cini ravninu koju nazivamo simetralnom ravninom duiine AB. sutraznici) te ravnine. PRIM]ER PRETHODNA ANALIZA . 2.09a • U prostoru postoji beskonacno mnogo tocaka koje imaju svojstvo da im je udaljenost od A i od B jednaka. Bokocrt z . cija je svaka tocka jednako udaljena od tocaka A i B.09a).2. • W3 = L(pll'.10b Slika 2. koja prolazi tockom T. • Treci prikloni kut ravnine je kut sto ga ravnina zatvara s ravninom II3 i jednak je kutu sto ga njezina priklonica 3. Konstruirajte projekcije onog pravca q u ravnini 6.x. Slika 2. • Trazeni je pravac q presjecnica ravnina 6. svojim tragovima (s1.2.

a ujedno i na ej • Tioert i naert duzine AB okomiti su na os z i e2· /'If-_\-. 2. PRETHODNA ANALIZA Zadana je ravnina B(oo.'. Konstruirajte tocke B koja je sirnetricna tocki A u odnosu na ravninu E. B(:3: -2. 4) i tocka A(G. Zadani su ravnina E(oo.. -:3..B"' .teorijski zadaci 2. A'" Y . ----1r--A~"-e--=-e~ -~~~ \ -+ -" . 4. 1:'.)].11 Slika 2.. • Na temelju ovih cinjenica KONSTRUKTIVNO RJESENJE logicno je upotrijebiti bokoert. projekcije PRIMJER 2.12. -:3) i pravac a == A:zB[A:2(:3. Bokocrt 41 2. • AIIIB"I j_ e3 i d(AIII._.0 I ~ . • Bokoert trazenog probodista pravca i ravnine je tocka FI" Tlocrt i nacrt tocke F nalaze se na tlocrtu i naertu pravca a.. • Uocimo da je ravnina E treca projicirajuca ravnina.. B'. pa se svi elementi iz te ravnine u bokoertu projiciraju u njezin treci trag. • Pornocu sjecista tragova b. PRETHODNA ANALIZA -1. :3). s Ih projieira se u bokocrtu RJESENJE u svojoj pravoj velicini. da ravnina E prolazi kroz prvi. 0...-. 4.A' Slika 2. odreden je drugi i treci kvadrant.40 PRIMJER Mongeova metoda . Konstruirajte projekcije probodista F pravca CL i ravnine B. i b2 s koordinatnim treci trag b3 ravnine B.4. • Pornocu tocaka osima y i Z • Odredimo • Odredimo treci trag ravnine E.\~: I \ I \__ -------------- . A2 i B odreden je bokocrt a'" pravea a. :3). dakle okomita je na bokoertnu ravninu Ih Stoga ce trazena duzina biti paralelna s Ih· • Duzina paralelna KONSTRUKTIVNO • Zadana je ravnina okomita na bokocrtnu ravninu Ih. • Trazena tocka B jc krajnja tocka duzine AB simetralna ravnina.12 .. za koju jc zadana ravnina E • Zadani je pravac a paralelan s bokoertnom ravninom.11. NIII) = d(NIII.. Uocimo trecu projekeiju tocke A. Bill). jX2..X ----+' -.

2. ck ravrune P Je toc a Nil' = 1'3 nP "'. njihova je medusobna udaljenost jednaka udaljenosti njihovih tragova u toj ravnini projekcije. 2. 4) uda- Ravnina P zadana je svojim tragovima.42 Monzeova metoda . PRETHODNA ANALIZA r i E koje su od zadane ravninc P(6. • Treci tragovi g3 i e3 trazenih ravnina paralelni traga za duljinu d = 3.5. • Stranocrtna se ravnina postavlja tako da u odnosu na nju zadana ravnina bude projicirajuca. a pravac P tlocrtnom i nacrtnom projekcijom (sl. su s 7'3 i udaljeni od toga • Stranocrt pravca odreden je pomocu dvije po volji izabrane tocke PI i Q toga pravca. • Na slici 2. Stranocrt 43 2. Bud~~l daJ: ~onstruk. Na taj se nacin postize da se svi elementi te ravnine u stranocrtu projiciraju u njen treci (stranocrtni) trag.14. ~2 1'1 KONSTRUKTIVNO • Stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane r~~~in~. I N" / Q" P"/ 7 . KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ovdje se daje jos jedna mogucnost konstruktivn?g o~redivanja p~obodis~a pravca i ravnine.13a). ona koja koristi stranocrt.13a • Ako su dvije paralelne ravnine okomite na istu ravninu projekcije (projicirajuce).13b d 1'" Slika 2. 0.teorijski zadaci b 2. dakle lX3 j_ 1'1 iIi 2X3 j_ 1'2. • Tlocrt i nacrt tocke N leze na tlocrtu odnosno nacrtu pravca p.13. • Stranocrtni trag odreden pomocu tocke ravnine je stranocrta M". zadatak se rjesava tako da se .14 stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane ravnine te je pomocu tocke 1(1'. • Stranocrt probodista pravca pi . Slika 2. . Konstruiraj tragove ravnina Ijene za d = 3.tlvno ~aJjednostavnije probodiste pravca i ravnine odrediti u sluc~Ju kadaJ~ ravll1?a projicirajuca.14 . 1") odreden treci trag 1'3.5. • Buduci da zadana ravnina nije prva ni druga projicirajuca. I I I I ~" 'r M' ME P. Stranocrt PRIMJER PRIMJER p" 2.zadan~ ravnma dovodi u projicirajuci polozaj prema jednoj od stranocrtmh RJESENJE ravruna. Slika 2. njezina se udaljenost od bilo koje njoj paralelne ravnine nece ocitovati kao udaljenost prvih ni drugih tragova. Konstruirajte projekcije probcdista pravca p i ravnine P pornocu stranocrta. PRETHODNA ANALIZA • Paralelnirn pi ravninama su tragovi istih indeksa paralelni.

5). a zatim druga stranocrtna ravnina II4 okomita na . 5)] i!J == BB2[B( -1. au tocki A(8.-\(6: 1. ostaje nam posluziti se takvorn stranocrtnom ravninom koja je paralelna s jednim od zadanih pravaca. • Postoji beskonacno mnogo transverzala • Kaze se da je transverzala pravca. B2(5.15. . 4. 1)].teorijski zadaci 2. 2. a 2. 7)] nalazi se jedna dijagonala.5. stranocrt t prolaziti ce kroz Mil' i okomito sjeci a'" u tocki Nil'. 0.6. Na pravcu d == DID2[DI(2. transverzala paralelna je s ravninorn II4 jer mora okomito sjeci pravac a koji je okomit na II4• Stoga se pravi kut. okomite i raspolovljuju kojemu se. • Romb se opcenito projicira okomite. 0. KONSTRUKTIVNO a RJESENJE Kao sto je poznato okomiti se pravci projiciraju kada je barem jedan od njih paralelan s ravninom njih nije okomit na ravninu projekcije. Ii sjeciste M pravaca bit u trecu projekciju.44 PRIlVIJER Mongeova metoda . 2. a Vratimo a Pornocu • Romb je ravninski • Dijagonale cetverokut kojemu su sve stranice jednake. dijagonale nisu t'" pravca romba su medusobno tocaka MiN odredeni su tlocrt i nacrt trazene transverzale.15 Buduci da niti jedan od zadanih pravaca nije paralelan niti s III niti s II2. vidi u cetvrtoj projekciji u pravoj velicini. 3. kao paralelogram . Rotacija 45 2.15 izabrana je prvo stranocrtna ravnina II3 okomita na III i paralelna s pravcern a. Konstruirajte projekcije romba. PRETHODNA ANALIZA a U ravnini II4 pravac a se projicira a Trazena u tocku aIV. 2) jedan vrh romba kojemu je stranica a = 5. Na slici 2.* najkracu uclaljenost CnajkracLI transverzalu") mimosmjernih pra- Odredite vaca (L == AJA[AJ (0: C: 0). dvaju pravaca. dakle tlv .pravac a i na prethodnu stranocrtnu ravninu II3. ANALIZA PRETHODNA • Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca je svaki pravac koji ih sijece. dvaju pravaca najkraca ako je okomita na oba • Pod udaljenoscu mimosmjernih pravaca podrazumijeva se duljina one duzine na njihovoj najkracoj transverzali kojoj su krajevi u sjecistima te transverzale sa zadanirn mimosmjernim pravcirna.L bIV. pod kojim se sijeku pravci t i b. PRIMJER Rotacija 2. D2(9.16.6. a kao okomiti samo onda projekcije i ni jedan od Slika 2. 0).

6.en~j iz tocke (S) na pravac kruzmce 1 njezmo diraliste (T) na tangenti (t). u polozaj !ragovima 1') i 1'2 zadana je ravnina P u kojoj lezi kruznica. 2.17a). odnosno druge skupine ravnine kruznice.16b). odredena je tlocrtna projekcija pravcu d i da tocka romba.2.2.16a u tu se svrhu koristi sutraznica s prve skupine polozena tockorn A. Tocka A rotirana je u polozaj (A).17. PRETHODNA ANALIZA II (ci) (s1. D~/ . Konstruirajte projekcije kruznice.2.l6b Slika2.46 KONSTRUKTIVNO Mongeova metoda . • Nva?ko~i~i ~oloz.04).16a).17b).teorijski zadaci 2. Ovi promjeri Ide na sutraznicarna prve. stranica romba G B i G D u nacrtu ne vide jer se • Pomocu sutraznice s druge skupine ravnine P odreden je tlocrt tocke S i tlocrt tocke 1 tangente t. konstruiran je romb (A)(B)(G)(D) u rotiranom polozaju (s1. • Nacrt romba odreden je na temelju cinjenice pri ortogonalnom projekcije • Duzina paralelna s ravninom projicira se u pravoj velicini. • Da bi se odredio polumjer kruznice rotirana je ravnina P oko svoga drugoga traga te su odredeni (S) i (t). BiD leze na duzinu AG. ~ Iz cinjenice da kruznica lezi ) tangenta Ide u toj ravnini. • Koristeci okomitost dijagonala i duljinu stranice romba (a = 5.17a Slika 2. a pravac d. Rotacija 47 RJESENJE PRIMJER 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 5 raspolovljuje • Uocite da se dijelovi nalaze iza ravnine IT2.I (t) odreden je polumjer r r s' Slika 2. • Kruznica se opcenito zadanoj ravnini slijedi da i njezino srediste projiciranju projicira u elipsu.17b . a pravac t( -. til) tangenta te kruznice (s1. • Pornocu tocke A i pravca ci odredimo tragove 1'). Tocka 5 (-) 5") Je srediste. Na slici 2.16a Slika 2. pomocu njegove tocke na sutraznici s i prvog probodista D) koje pri rotaciji miruje.2. • Kruznica ima beskonacno mnogo prornjera od kojih je sarno jedan paralelan s IT) i jedan s IT2. • Ravnina se rotira oko traga 1') u ravninu IT) da bi se mogao konstruirati romb u pravoj velicini. • Koristeci svojstva romba i perspektivnu afinost koja povezuje tlocrte svih elernenata ravnine P s elementima koji su dobiveni rotacijom oko 1').5). 1'2 ravnine romba (vidi primjer 2. da tocke 5. Tocke l' i T~odrduju tlocrt tangente t (s1.

B i C nalaze se na prvorn tragu SI zadane ravnine • Prevaljivanjem ravnine oko njezinog prvog traga odrecli se trokut AoBoCo u pravoj velicini (rotaciju ravnine za 900 zoverno prevaljivanjem ravnine).48 • Promjer projekcija Mongeova metoda . • Mala os iste elipse projekcija je onoga prornjera kruznice koji se nalazi na priklonici p druge skupine ravnine P. Rotacija 49 C'' AB kruznice.x. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockarna A. 2. B i C.2. .. M' N') odredene su na sutraznici • Promjeri i priklonici prve sku pine ravnine P analogno nacrtu.17c).teorijski zadaci 2. D" male osi odredene Sll prevaljivanjern te priklonice druge skupine II ravninu TI2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE TI! \ \ B" • Tlocrti tocaka (s1. s. 2.I 'tr-Ao Slika 2. B i C (s1.2.17c '. Slika 2. U zadanoj ravnini ~(Sll S2) nalaze se tocke A. Slika 2. PRETHODNA ANALIZA A" B" S.6. Krajnje tocke C". AB i cD projiciraju se II tlocrtu u par konjugiranih promjera. koj i je na sutraznici druge skupine ravnine P. A.18b Slika 2. s.2.1Sb ). proPRIMJER jicira se u nacrtu u pravoj velicini te je vclika os elipse koja je nacrtna kruznice (s1. • Srediste trokutu opisane kruznice je sjeciste simetrala njegovih stranica. . • Velika i mala os tlocrtne elipse (J(' L'.18.\ // \pO prvi trag. A'(/e' B!! . Kruznica koja lezi u toj ravnini projicira se u duzinu.1Sa).1Sa • Valja uociti da je zadana ravnina okomita na • Cijela ravnina sa svim svojim elementima TIl (prva projicirajuca). s.18c . projicira se u tlocrtu u svoj .

1.2. -2.~.?:\. 6.50 Mongeova metoda . 5.7. Konstruirajte projekcije probodista pravca p == AB[A(8. N') = 2r. D(16. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockom T( 4. D(8. 2.~~:'\" U-:. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca m == M N[M(5. 4. 3)]. Konstruirajte projekcije pravca koji prolazi tockom T(10.0). 10. Tockom T(O..6. B(10. Odredite na pravcu m projekcije tocaka koje su od drugog probodista pravca udaljene za d = 6. == AB [A( -5. 6). 4. 10. 4. 1. a mala os na priklonici druge skupine ravnine ~ (s1.7). a pa- 1. N (9. PM".5.. -2)].4). == AB[(-8.0. 1)] i l == CID [Cl(l. : I I B"Y-'jQ'" I I I I l :: . -4). . 4. N" . Polozajni zadaci . 10.7.18d). 1). 7. 13. -5. 4)] s ravninom P( -6.2. II --------. a paralelan je s ravninama P( -6. ralelnaje s ravninom P(6.' -.10. 4.11) 12. I ~ 5. 7)].3). 11.7. 2. -9) i pravcem l == M N[M(-7. 8.5) i ~(10.4. -4) i E( -10. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p B(O. 10.1. odredite njegov prvi i drugi prikloni kut pa oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. 12. • U tlocrtu se kruznica projicira u duzinu M' N'. Zadaci za vjezbu 51 • Sjeciste simetrala stranica AoCo i BoCo je srediste So trazene kruznice (s1. 2. 7). Odredite joj tragove.8. -6). 2. Odredite na pravcu p projekcije tocke T kojaje od njegovog prvog probodista udaljena za d = 7. 0. -) pravca a == AIA2[A1 (-5. 5. 11).5. L(20.3)] priklonica druge skupine. postavite ravninu paralelnu s ravninom P(6. B(O.7.5) i odredite udaljenost tog probodista od drugog traga ravnine. 3).6)] priklonica prve skupine.5)]' a paralelna je s pravcem c == C D[C(6. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(O. 4. A2(13.6). -2. 6. 3.4. Zadaci za vjezbu Polozajno-metrickl zadaci 9. -4. 2. Konstruirajte tragove ravnine koja je zadana tockorn K(7. zadana je ravnina. 0).2. Slika 2.18d 8. B(12.1)] s ravninom E(5. -2. 6). -.I :: I I : I 2. • Nacrt kruznice je elipsa kif kojoj se velika os nalazi na sutraznici.-P" :: I 3. 2. A2 (-2. Odrediteprvipriklonikutravninekojojjepravacp B(4.0). Odredite udaljenost tog probodista od prvog trag a ravnine.6. 10.teorijski zadaci 2. d( M'. -1)] i oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2.9). Odredite tragove ravnine koja sadrzi pravac a == AIA2[Al (1. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(3. a paralelnaje s pravcima k == AB[A(4. N(3. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca p == KL[K(10. -10. 5). 3) i presjecnicom p ravnina P(6. Tockom T(l. (0) 2. 5.18c). -5. 2). 1)].if : I I r.5'". -6).

Konstruirajte [P( -6. 0). C(8. -8.2). Okomitost -4). Odredite uclaljenost tih probodista.12.5. C(6. B(O. 14.0)] i paralelograma K Ll'vf N[K( -4. -8). == P1P2 L2( -6. 3) i L(8.8. 5. D(9. Konstruirajte projekcije probodista pravaca a == A1A2[A1 (-2. 28. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine paralelograma. L(O. 5) E P. B(8.3)] koja sadrzi pravac t odreden tockorn T i pro- I (T.0).13). Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(2. 1. Odredite udaljenost tocke T(4.8). 8. 27. D]. B(16.2). 19. (-4. -9). 12)] in. 34. 0.9)] koja lezi u ravnini P(8. M(16. 4. 31. L(2.0).3. 10)] i ravnine E(6.2). B(14. 0.11). 7. 12. 16. A2(8. -5). 9)] i b II 1. a okomitaje na pravac n == CD[C( -2. 6. 6.5).11). Uputa: bodistem trazena je transverzala pravca k s ravninom == K1K2[K1 (7. -2. K E /y. Odredite uclaljenost tocke T(2. 4.12. 3. P2( -12. 5. 7) pornocu bilo koje ravnine okomite na zadane pravce.8). 2. 12. 3)] in. -1). 22.1. Konstruirajte projekcije one tocke pravca p == AB[A(8. tocku T(8. 23.3. C n. 8. 8. 2.0. I). Zadaci za vjezbu 53 14. B(6. Konstruirajte 17. B(7. 10. tragove ravnine kojaje odredena E 2. 8) od pravca p 18. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k ' K2(10. 15)].7. 2). 12). == AB[A(4. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockorn T(O.10.0). Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi pravac p == AB[A(6. 0.1:2. B(2. 6). Ravnina E . 12. K(l. -2.0). B(13.3.0. -9) iz njezine tocke T(3. 21. Odreditepravu velicinu te presjecnice. B(15.5) i okomita je na pravac p == PS[P(2.8)] na ravninu P(5.7) s ravninom P(4. Oclreclite projekcije probodista pravca n s tom ravninorn. -. 10.2. 29. Odredite udaljenost tocke T(8. 2. 16.9)] s ravninom P(9. 15.4). 0.52 Mongeova metoda . 2. tragove ravnine koja sadrzi tocku T(2. 5)] kojajejednako udaljena od tocaka K(O. Konstruirajte paralelnim pravcima m == AB [/1(-4. -5.16) ravnina od ravnine P(10.9). 4.10). Odredite uclaljenost paralelnih pravaca m == AB[A( -6.L(16. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 7 uzdignute na ravninu P(6. 2). -14).8. N(11. 6)] 30.5).0). 20. -4)] i i == L1L2[L1 (-3. Konstruirajte tlocrt i nacrt ortogonalne projekcije pravca p [PI (14. 11.1.5. 6. 0). a lezi u simetralnoj ravnini duzine AB[A( -4.2). N]. 0. R(O. 4). 6. 10. 33. C(O. 0)] i trokuta f{ LM[K(O.0). C E ti. 3. G.10.3) i E. 16). -2. 10). -5. 0. 6.4. 6. 5. 3). Oclreclite projekcije probodista pravca p s tom ravninom. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine trokuta. 3.2)]. E(14. -10. 24. -3.teorijski zadaci 2. M(10. 14. 5)] i I == M N[M(8.7. 2. 7)]. 32. 10. 0. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P(10. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta ABC[A(O. C2(6. 8.10). 26. Oclreclite udaljenost dobivenih probodista. 5. 11). 15. Konstruirajte projekcije pravca koji je od ravnine IT1 udaljen za d = 6.0)]' a okomitaje na ravninu E(6.8). projekcije presjecnice ravnine trokuta 6PQR Q(4.3). 3. Odredite udaljenost paralelnih sadrzi tocku T( -11. 3.2). Konstruirajte projekcije probodista pravaca c == C1C2[C1 (19. P(5. 25. -10). 5)] i Ii == DE[D( -2. -7.) od ravnine P( -7. C(3. -8) i paralelograma ABCD [A( -1.10)] bez upotrebe tragova ravnina. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K L[K(6.

6) B(6.8). 12. 39. Odredite udaljenost tocke T(7.4)]. ajedna muje stranica paralelna Sill' 57. Rotacija i antirotacija == QR[Q( 4. 2.5. polumjer opisane kruznice r = 6.12. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta 6ABC[A(O. 2. Konstruirajte projekcije pravca koji ravninu P(oo.4) koje su od nje udaljene za d = 6.5. -3). -5) od ravnine P(8. 52. Tockom Q pravca p == AB[A(6. 12) od ravnine P(oo.4. 13). Konstruirajte projekcije pravca p koji je jednako udaljen od paralelnih pravaca a. 5).-4).3)] i q == C[QI (3. 6. B(8. -10) udaljene za d = 3. Odredite projekcije probodista pravcap == PQ[P(2. C E c i C(2. 2). -2. 11) od pravcap == K L[K(O. -1. -8). b i c ako je a == AIA2[AI (6. -4. 5)]. 10. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P( -4.12)]. 5. 2. ). 2)] priklonica trece skupine. 45. Konstruirajte projekcije najkrace transverzale pravaca p == gB [P2(0. Odredi treci prikloni kut ravnine P(10. 38. 9. Konstruirajte tragove ravnine kojaje paralelna s ravninom P(7.8.4.teorijski zadaci 2. -15). 40. 43.6.3.0). 3. 2. 4). B(3. 3. Strano crt 47. 55.8)] odredite tocke koje su od ravnine P( -6. L(12. 10) u njezinoj tocki A(10. 11.4. 4. 0. Na pravcu a == AB[A(3. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 8. uzdignute na ravninu P(oo. 4. B(14.8). 0. 5).7. 42. -2. -) koja sadrzi tocku 1(4. Konstruirajte projekcije romba koji lezi u ravnini P (-12. -6. 2. 10. Odredite projekcije onih tocaka pravca p == K L[K(5.7. Konstruirajte projekcije okomice AB. -. -3) L(12. duljine d = 6. B(12.14). Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AIAdAl A2(8.8)] s ravninom P(oo. 5. i simetralne 2. -3). -.6. -). ~6. 5. 44. 4.9. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(15. -2. Konstruirajte tragove ravnina paralelnih sa ravninom P(oo. 5). 9)] s ravninom P(4. 36. Q(15. 8.54 Mongeova metoda . 0. -. uzdignute na ravninu P(11.3. 8)] koja lezi u III postavite ravninu okomito na taj pravac.15. 54. 7)]. Bokocrt 37. A2(6.7. 0. 10. 8. srediste mu je u tocki 5(1.3. 53. 10. 41. 56. -6.7. 7).10. -2.0) C(11. -). -1). 1.1). 2. Odredite udaljenost tocke T(7.4). 8). . 5)] koje su od ravnine P(15. -8) i od nje udaljena za d = 3. 6. Zadaci za vjezbu 55 35. a trece muje probodiste tocka P3(O. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojojje pravac p == AB[A(O. B E b i B(8. 2. 9). 49. B(8. 20).)] i ravnine P( -5. C( -9.4) ravnine duzine AB[A(4. -6. -)] mujedijagonala. tocki 5(8.0)] i ravnine P(10. 48. 1. 4.4) iz njene tocke A(8. ajedan mu je vrh u ravnini III. 12) udaljene za d = 4. Odredite prvi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB[A(5. 50. 0. 51.4) probada u.6). C(6.1). (-2. Konstruirajte projekcije probodista pravca p R( 4.8). 46. B(13. 4.0). o.7.6. -2. duzinaAC[A( -1. Odredite udaljenost tocke T(5. 7)] priklonica trece skupine.8.

12. Ql E q. 0. 4. 8. 9. 0). 16) i pravac p == PIP2[H (-2. 21. a krajnje su joj tocke na tragovima.8. 3. Pravac p == PjD[PI (15. 12)] visina na osnovieu. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prvi i drugi trag ravnine P(21.)vr11. Rotirajte ovaj romb u ravninu P(14. ajedna stranica na pravcu p == K L[K(7.10) ako muje jedan vrh u tocki A( -2. . 2) i B(15. 12. -). T2(15. 8. -) i B(22. 13) ako muje tocka C(O. 9)]. Konstruirajte projekcije trokuta ABC kojemu su tocke A(3. Konstruirajte projekeije ravnini ako je prayae t kruznice == TIT2[TI (20. 2. 61.10) i C(6.0).12) vrhovi.6. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trapeza ABC D ciji su vrhovi tocke A(O.0. 8) vrhovi.56 Mongeova metoda . Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(6. 0. U ravnini trokut kojemuje duzina (C) (N) 12. 3. Konstruirajte projekcije kvadrata koji lezi u ravnini P( -15.16.15). 64. 1. 60. 12. Konstruirajte projekcije kvadrata koji Iezi u ravnini P( -10.8.1) ortocentar. 2. 63. -) jedan vrh.5) teziste. 12) kut ninu P. a tocka A(2. -) srediste kruznice.11.6. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prayac 66. u P2(0. I 69. -. -12). 12. a upisana mu kruznica polumjera r 5 ima srediste u tocki (5)(0. Rotirajte trokut u ravninu P(10.0). 13) oko prvog traga. 9. (N)(4. . 62. 75.7. U ravnini TI2 nalazi se trokut kojemu su tocke (A)( -9. U ravnini TIl lezi romb kojemu je tocka (A)(8. P2(0. 8.5). TI2. 0) vrh. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockorn A(20. -) srediste. 8.7). 73. 9. 8)] je prikloniea druge skupine ravnine P. a jedan od preostalih vrhova lez! u 0: = 30°. a tocka 5(10. Rotirajte trokut (A)(B)(C) u ravninu P(18.teorijski zadaci 2. 6).11.11. N(3.6.8).6) ako mu je tocka 5(6. dira pravac p u tocki D i prolazi tockom A(13. 12. U ravnini TI2 nalazi se kvadrat kojemuje srediste u tocki (5)(10.0. a paralelni pravci p == PI P2 [PI (0. -). a srediste joj je u tocki 5(7. -8. (antirotaeija) 67. -2. (antirotaeija) = Ql (17. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta koji lezi u ravnini P(18.7.13) oko njezinog drugog traga. 0. -). 3). Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P(lO. 13)] i q. 70. 76. a kut izrnedu kraka i osnoviee 0: = 75°.0). Zadaci za vjezbu tragom ravnine P(15. (antirotacija) 57 58. B(9. 3. 11. koja lezi u drugoj projicirajucoj T2( 4.17) ako mu dijagonala duljine cl = 16 zatvara s prvirn tragom kut 0: = 60°.0). Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu je srediste tocki 5(8. 2. 6.0). -) jedan od vrhova. duzina CN[C.0)] visina na osnovicu.16. 65. -) srediste kruznice opisane tro- kutu. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini P. a tocka A(8. co. (antirotaeija) TIl nalazi se jednakokracan [(C)(14.1) i (B)(O.0. a jedna straniea zatvara s drugim = t == T) T2 [Tl (2. jedna mu straniea duljine cl = 18 zatvara s prvim tragom kut od 0: = 45°. . -. 3.0) su joj tangente.14). a tocka H(7. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P( -4. a tocka (T)( -2. polumjer upisane kruznice r 5. 0. 7l. -. 0. -6.12)] tangenta. 59. L( -6.0).0).6. 10) ako je tocka 5(5. -4. 72. (jedinica duljine 4mm). -). 0.J] te ravmne. P2(11. 3)]. Rotirajte kvadrat u rav- 68. 10J]. a krajnje su joj tocke na tragovima. a straniea na praveu p == PjP2[Pj (16. 11. 74. Konstruirajte projekcije kruznice polumjera r = 9 koja lezi u ravnini P(20. -18) i sadrzi tocke A(8. D(3. -.

0. potrazite objasnjenja u odgovarajucern primjeru prethodnoga poglavlja. L(10. I. 4. 6)] i q. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog trokuta cija visina lezi na pravcu v == K L[K(5. P2(0.58 Mongeova metoda . 6). -. 0.0). zadaci ovog poglavlja ne bi yam smjeli stvarati poteskoce pri rjesavanju. 78. 5.10) je jedan vrh trokuta. 0. a zadani pravac t == AB[A( -12. 0.8. joj je tangenta. Svi zadaci imaju konacan broj mogucih rjesenja. 5). ana vamaje da te elemente dovedete u funkcionalnu vezu koja ce omoguciti konstrukciju svih elemenata bitnih za odredenje projekcije trazenoga geometrijskoga tijela. Preporucujemo tri faze u rjesavanju zadataka ovoga tipa.18. a tocka A(2. U prvoj se fazi zamisljaju zadani elementi u prostoru zajedno s objektom cije se projekcije traze te se stvara predodzba 0 njihovim medusobnim odnosima. 10. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira ravninu Il2 u tocki D(12. PEp.14. -). B(14. 10)]. a zadani ce elementi uglavnom svojim polozajem diktirati odabir prihvatljive varijante. 6.8) lezi srediste tom trokutu opisane kruznice.teorijski zadaci 2. Q2(12. 82. 77. Q2 E q. Konstruirajte projekcije kruznice koja dodiruje ravninu III i ukrizene pravce m == lVJ1P[Ml (2.14)] i n == N1P [Nl (24. 6). Pl· 79. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini paralelnoj s osi lX2. koji i ne mora uvijek biti najkraci. Ako ste savladali sadrzaj prethodnoga poglavlja. p II AB. ajedan joj je promjer duzina AB[A(6. Ukoliko ipak ponegdje naidete na nejasnoce. ana pravcu p. B( -6.0). 81. Gotovo svaki zadatak moguce je rjesavati na nekoliko nacina pa odaberite jedan od njih. B(2. 6)]. P(20. 2).4. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta ABC ako mu je duzina AB [A( -6. 80. -10). 1. 8. Zadano je dovoljno elernenata pravilnog geometrijskog tijela u opcem polozaju u odnosu na ravnine projiciranja. a srediste mu je u tocki S(14. P( -8. Tijela U opcem polozaju Ovo se poglavlje temelji na poznavanju osnovnih svojstava pravilnih geometrijskih tijela i na pretpostavci da ste solidno ovladali konstruktivnim postupcima Mongeove metode projiciranja. -4)] 3. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu paralelne stranice Ide na pravcima p == P1P2[Pl (11. 2)] jedan od krakova. -4.0). 3. vratite se korak nazad.11. 59 .12).

su 0" pravac 0(0'. • Piramidu nazivamo pravilnom ako joj je osnovica pravilan geometrijski lik. • Jednakostranican trokut je odreden svojim sredistern i vrhom A.01a). a os okomita na ravninu osnovice. 3. Konstruirajte projekcije pravilne trostrane pirarnide visine Va kojoj je os na pravcu 0. Dobro je zapisati slijed rjesavanja. • Visina Va nanosi se na pravac njegove tocke S. • Probodiste S ravnine osnovice s pravcem 0 je srediste osnovice njenog vrha od ravnine osnovice. vrha piramide • Uocimo da je visina pravilne piramide jednaka udaljenosti 6ABC. • Spojnicu vrha piramide sa sredistem njene osnovice (ako osnovica ima srediste) zovemo os piramide.60 Tijela U opcern polozaju 3. Kazerno da je piramida uspravna ako je os okomita na ravninu osnovice. se fazi prethodna deduktivna shema konstruktivno reali- 3. ako je tocka A vrh osnovice ABC. Rijeseni primjeri 61 2. PRIMJER Rijeseni primjeri 3.01b .3. Slika 3. 0 od Slika 3.01. U zavrsnoj zira. A") i duzina duljine Va (s1. 3.01a Inace je kosa.1. tocka A(A'.0 1b) • Ravnina osnovice P sadrfi tocku A i okomita je na pravac 0. Oil). 3. korak po korak (deduktivna shema). PROSTORNO RJESENJE (s1. Zadani PRETHODNA ANALIZA A" .1. 0' • Visinom piramide zovemo udaljenost od sredista osnovice. U drugoj se fazi analiziraju sve mogucnosti tijeka prostornoga rjesavanja i bira najpovoljnija varijanta rjesenja.

rd konstruirane su tocke B'. 3.1.01c). r2 ravnine osnovice (vidi primjer 2.05).08) (s1. 3. ravnine polozene 5'. Duljina duzine 5A odredena je rotacijom oko rl te je konstruiran trokut 6 (A) (B) (C). Rijeseni primjeri 63 RJESENJE • Na s1. (A). • Pomocu perspektivne afinosti (A'.3. • Uz pomoc druge projicirajuce d 1 . 0 i ravnine P • Duzina 5A je polumjer trokutu 6ABC opisane kruznice. 5" probodista pravcern 5 pravca (d2 = 0". 6A"B"C". a sijece ravninu P u priklonici p prve skupine. • Na s1.0ld) odredivanja projekcija vrha II piramide. Postupak je izveden prevaljivanjem prve projicirajuce ravnine pravca 0. 3.62 KONSTRUKTIVNO TijeJa U opcem polozaju 3. Slika 3.l r..01d y Slika 3. koja je okomita na ravninu P.. Buduci da je pravac o okomit na sve pravce ravnine P. a pomocu sutraznica prve sku pine ravnine P odreden je nacrt trokuta.01e 0'" 0' y Slika 3.01c Slika 3. (s1. 3. A" Po. /~ V" /0" S" . (Dva rjesenjal) A' C'.0lf su na temelju prethodnih koraka konstruirane sve tri projekcije piramide te je odredena vidljivost osnovice i pobocnih bridova u pojedinim projekcijarna.0lf .01e izdvojen je postupak A odredimo tra0 • Uz pornoc sutraznice prve skupine polozene kroz tocku gove rl. slijedi 00 .ll X2) odredimo projekcije (kao u primjeru 2.

x. • Vrh V stosca nalazi se na pravcu p na udaljenosti So od tocke A. p' 0 odredene su pro- r. Konstruirajte projekcije stosca.02b P"'~ . 0 stosca. 3.02c). P (1'1) 7'2) nalazi se osnovica. l .'-:. Slika 3. • Kruznica osnovice odredena je sredistem S i tockom A u ravnini P. . KONSTRUKTIVNO RJESENJE ~ . Rijeseni primjeri 65 7'1.02d). a zatim u projekcijama.3.02a PRETHODNA ANALIZA ""~.1_-- s Slika 3. U raVIlIIlI PRIMJER 3.V" E 0" • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem jekcije sredista kruznice. • Os stosca sadrzi tocku II i okomitaje na zadanu ravninu P. • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p odredeno je probodiste A = p n P pravca i ravnine (vidi primjer 2. a na pravcu p(pl p") izvodnica duljine So rotacijskog stosca (sI. 3. 3. Slika 3.L 7'2.02b) r • Probodiste A = pn P pravca pi ravnine P je jedna tocka na kruznici osnovice zadanoga stosca.. S = 0 n P. ' A" • Os rotacijskoga stosca okomita je na ravninu njegove osnovice.05) (sl. r. .1. 3.02d .L V' E 0'. • Probodiste S osi i ravnine P je srediste osnovice stosca. • Odredene su projekcije osi (sl.02a). 0' .02. r. • Sve izvodnice rotacijskoga stosca prolaze njegovim vrhom i jednake su duljine. 3. • Pravac p je prevaljen u TIl ina njegaje od tocke Ao nanesena duljina So te tako odreden vrh V stosca u prevaljenom polozaju.:y. 64 Tijela U opcern polozaju po. p yo.0" . p' P' . PROSTORNO RJESENJE (s1. Izabrano je jedno od dva moguca rjesenja.02c r Slika 3.

• Konturne izvodniee stosca u tlocrtu odredene su pornocu perspektivne afinosti (vidi 1. poglavIje).03b . 3.03b) • Ravnina 2:: dijagonalnog osnog presjeka BDV piramide okomita je na dijagonalu AC lovistem S. 3.02e).14). a konturne izvodniee naerta stosca kao tangente hiper- Zadana p 3. Konstruirajte projekeije pravilne cetverostrane piramide kojoj se vrh nalazi na praveu p. 3.02f). 2. Slika 3.1. 4. i prolazi njenim po- • Probodiste V ravnine je vrh trazene piramide.66 Tijela U opcern polozaju 3. PQ[P(12.02e • Osnoviea pravilne cetverostrane pirami de je kvadrat. 3. 11)] (sl. 7. I ' oskulacijskih kruznica u tjemenima I" i J" elipse k" (s1. Q(O. Pornocu ovih cinjenica moguce je odrediti projekeije kvadrata DABCD bez upotrebe tragova ravnine u kojoj lezi. • Dijagonale kvadrata su medusobno okomite i jednake. Slika 3. duzina C(11. PRETHODNA ANALIZA == -ZI ~:~ ' Q" ------------- A n - : / C". Rijeseni prirnjeri 67 • Duljina polumjera SA kruznice odredena je pornocu tzv. 2). Dijagonala BD je okomita na os piramide SV pa se moze odrediti u ravnini 2::. • Vrh piramide lezi u ravnini dijagonalnog osnog presjeka. • 2:: s praveem p Dijagonale AC i BD kvadrata DABCD medusobno su jednake i okomite. 3.03. • Tlocrt i naert kruznice konstruiran je kao u primjeru 2.03a).02f Slika 3. 2. a duzina AC je dijagonala osnoviee. difereneijskog trokuta (s1. 6)] i pravae PRIMJER je AC [A(4.03a PROSTORNO RJESENJE A':~' :C' (s1. njenog Q' p' : P' Slika 3.17.

~+----.68 KONSTRUKTIVNO Tijela U opcem polozaju 3. 3. 3.03c Slika 3.03f).03f konstruirana je i bokocrtna projekcija piramide.__' Q.03e A"'( o I A"'( x o I . . 3.--~\-+.03c)... \s/:: ( • Duzinu SlI rotiramo oko prvoga traga 51 ravnine I: pa u rotiranom polozaju konstruiramo dijagonalni osni presjek (B)(D)(lI) piramide (sl. -..52 ravnine I: odredeni polozene tockorn S (sl.03d Slika 3.-"" '-:.1. ". pomocu sutraznice 5 druge skupine • Za odredivanje probodista V = ]J n I: koristena je prva projicirajuca ravnina pravca p (sl.03d).-'-'--'==== V" -> : . 3. I :1""'" s' y y <. : P' I~ x Q' Q' . • Na s1.. a zatim pomocu sutraznica i njczin nacrt (sl. _:__-_:__--\---L-('~ V' -.03f . 3.-0 _. Uocirno ovdje dajc SlI visina trazene piramide.. Slika 3. / / _::__:. • Pornocu perspektivne afinosti odredimo tlocrt dijagonale ED.03f)._' _. _-. _"~_L. Rijeseni primjeri 69 RJESENJE Sll • Tragovi 51.. 5.' _. 1/ (v) / / / / I _+.. pri cernu treba voditi racuna 0 njihovoj vidljivosti u pojedinim projekcijama (sl. Slika 3. • Sada smo u mogucnosti odrcditi projekcije svih osnovnih i pobocnih bridova piramide. 3.03e).p' ~d q' _. • Pornocu diferencijskog trokuta odrcdimo polovinu duljine dijagonale AG.. 3. .C".

. pri cemu je CC prizme okomit je na ravninu P pa mu je nacrt okomit C" E 12 (sl. 3. i na tom se C'.04. \ fr »> pI!: .\ \ r \ . I) Slika 3. - ~: ~ .70 PRIM]ER Tijela U opcern polozaju 3.04d)..04b) • Probodiste A zadane ravnine pravcem p je jedan vrh os novice ABCD prizme.04d . p"). : : .04a PRETHODNA ANALIZA • Prostorna dijagonala prizme je spojnica nalno suprotnim vrhom druge osnovice. • Na udaljenosti d od tocke A na pravcu p se nalazi dijagonalno suprotni vrh C druge os novice prizme. Konstruirajte projekcije pravilne kvadratske prizme kojoj jedna osnovica lezi u ravnini P..04d). nacrt se A" probodista A = p n P pravca p i ravnine P nalazi na drugom tragu 12 te ravnine. • Pobocni bridovi prizme medusobno ravninu osnovice. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Rijeseni primjeri 71 3. U p" tlocrtujeA' E pi (sl.-.04a). 12) i duzina duljine d (sl. ."'-\:--.. ravnina Ph.04b Slika 3. Id I • Uz pomoc po volji odabrane tocke M pravca p i tocke A prevaljen je pravac p u ravninu 112 i na njega od rocke A 0 nanesena zadana duzina duljine d te tako dobivena • Pobocni r. \y'! . 3. C u ravninu 112 i konstruiramo kvadrat DAoBoCoDo tocke Ai su paralelni i jednaki te okomiti --=---'t.' . 3. • Jedan pobocni brid prizme prolazi tockom C i okomitje na ravninu P.1. tocka -0 C. vrha jedne osnovice s dijagona • Isti se pobocni brid u tlocrtu projicira okomito na prvi trag bridu nalazi tocka • Prevalimo (sl. • Buduci da je zadana ravnina druga projicirajuca. Zadani su pravac pip"..04c Slika 3. a prostorna dijagonala duljine d lezi na pravcu p. r. 3. PROSTORNO RJESENJE (sl 3... pravca p.04c). . . : Slika 3.x. Probodiste je C ovog brida s ravninom P je dijagonalno suprotni vrh vrhu A kvadrata [JABCD. . pO AO d MO CO i-. 3. • Tocka C odredena je u nacrtu i tlocrtu na projekcijama p' brid na 12...

72

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjeri
v"_/

73

• Tocke E" i D" Ide na drugom tragu T2, a za tlocrte im vrijedi: d(E', x) = d(EO, E"), cL(D', :c) = d(DO D") (s1. 3.04e). • Koristeci paralelnost i jednakost i tlocrt prizme (sl. 3.04e). • Zadatak ima elva rjesenja. odgovarajucih bridova odredeni su nacrt

PRIMJER 3.05. Konstruirajte projekcije rotacijskoga stosca kojernu se os nalazi na pravcu 0(0', Oil), a jedna od izvodnica na pravcu b(b', b"), ako je v vis ina stosca (s1. 3.05a).
0"

= b"

v

b'
Vi 0'

I

I

Slika 3.05a PRETHODNA ANALIZA • Osnovica novice. rotacijskog

stosca je krug, a os mu je okomita na ravninu osstosca imaju istu duljinu.

• Sve izvodnice

rotacijskog

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.05b) • Sve ravnine polozene kroz os rotacijskog stosca sijeku ga u sukladnim jednakokracnim trokutima. • Jedna od ravnina osnog presjeka odredena je pravcima 0 i b i u ovom je zadatku to druga projicirajuca ravnina. • Pomocu zadane visine stosca moguce je konstruirati osni presjek koji je jednakokracni trokut. • Zadatak ima dva rjesenja.

D'
Slika 3.04e

[1

Slika 3.05b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Drugi trag d2 ravnine osnog presjeka

t-:.. stosca, u kojoj Ide zadani pravci

o i b, poklapa se s nacrtima ovih dvaju pravaca. Stoga Ih, pa joj je prvi trag dl okomit na os x (s1. 3.05c).

je ona okomita na

74

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjcri

75
osnoga

• Pornocu po volji odabranih tocaka M E b, N E a i tocke V prevalimo pravee a i b u ravninu IT2, a od VO na pravac 0° nanesemo zadanu visinu stosca Va. Dobivena tocka So je srediste osnoviee stosca. Sada smo u mogucnosti konstruirati pravu velicinu osnog presjeka AO EOVo stosca. • Tocke A i B nalaze se u ravnini .6.. pa su im naerti na drugom tragu d2 te ravnine (sl. 3.05d). • Ravnina osnoviee stosca okomita je na njegovu os a pa se jedna priklonica druge skupine te ravnine u naertu projieira u a". Tocke Ai E Ide na toj prikloniei. Stoga je duzina A" E" mala os elipse k". Velika os Gil D" iste elipse okomita je na malu os i po duljini je jednaka 2r. • Da bi se konstruirao tloert osnoviee, u ravninu ITr se prevaljuje ona ravnina osnog presjeka stosca koja je okomita na ITr. • Velika os E' F' elipse k' okomita ja na 0', a mala os G' H' odredena je iz prevaljenog polozaja na prikloniei prve skupine ravnine osnoviee (sl. 3.05d).
8 ),\
, ~/'\" rI '0 <,

• Na sl. 3.05e odredene presjeka u ravninu IT3.

su osi bokoertne

elipse k"' prevaljivanjem

• Uocite da se promjeri AB i GD kruznice osnoviec, koji se u naertu projieiraju u osi elipse k", u tloertu i bokoertu projieiraju kao konjugirani promjeri elipsa k' odnosno k'", • Tloertne, naertne i bokoertne konturne izvodniee odgovarajuce elipse polozene kroz V', V", odnosno izvodniea analognaje kao u primjeru 3.02. stosca tangente su na \f'". Konstrukeija ovih

vO
//1 / / / / / / / I I

,J,\
\,

I I

'

..............

N° \ SO=Co=D0Jz:- - ~ _v_ , ,,, , \
>.~

............... VO

, r'

'

-

-

......

~'>:::::: '/
I

b
~

o

'. '(\'

':.; "

:..\'0"

-~\
=

V"

____,AO, D"'\,\
M •• 0' '. \ \

\ \" \ 'j"
-, '/<"\S" -, A"./
\./

bOO ,,

M"

\~\.
,, ,
=

N" '-..__).

-,

:
:
I

'

x

:

:
COO :

' ''

d, 0'

------;::'-1' = gl
/ ./ / /

-

-.v,
/

/

y

Slika 3.05e

Slika 3.05d

Slika 3.05e

76

Tijela u opccm polozaju

3.

3.2.

Zadaci za vjezbu

77

3.2.

Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca cija osnovica lez: u ravnini P(10, 00, 8), vrh mu je u tocki 1/(14,8,12), a izvodnice cine s ravninom osnovice kut od GO°. 2. Konstruirajte uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A(4, -,6), C(12, -, 10)] dijagonala os novice, a P(16, 10, 00) ravnina osnovice. Vrh piramideje u ravnini E II P, T(12, 15, -) E B. projekcije

10. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojernu je vrh u ravnini P(oo, 5, -11), a promjer AB[A( -1,6,5), B(G, 3, l)l osnovice lez: na priklonici 3. skupine ravnine osnovice. 11. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka vi sine v = 8 ako mu je jedna izvodnica na pravcu P == AB[A(G, 9, 1), B(14, 2,8)l, tocka jedne os novice na toj izvodnici lezi u TIl, a tocka G(8, 3, 7) je na osi valjka.

3. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojernu je duzina M N [M(4, 8,4), N(16, 8, 16)l os, a T(12, 6, 6) tocka na plastu. (jedinica 0.8 cm) 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje SV[S(8, 14,6), V(8,4, 16)l os, a T(12, 10,8) tocka no. plastu. (jedinica 0.7 cm) 5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojem je pravac t == TIT2 [T1(20, 16,0), T2(4, 0, 12)l tangenta osnovice, a toeka S(10, 12, -)
srediste osnovice. Osnovica lez! u drugoj projicirajucoj ravnini. Vrh

12. Konstruirajte projekcije oktaedra kojemu je na pravcu p == P R [P(O, 2,11), R(12, 7, l)l jedna dijagonala, a tocka .4(5,1,2) jedan
od vrhova. 13. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane joj je AC[A(7, 0, 7), C(7, 7, 1)] dijagonala osnovice, p == AT[A,T(-l,9, 10)l nalazijoj se pobocni brid. piramide koa na pravcu

stosca je u TIl. (jedinica 0.7 cm) 6. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka K(2.5, -1, 7) vrh, P(8, 6, -13) ravnina jedne pobocke, a jedan vrh te pobocke je za
d = 9 udaljen od ravnine

14. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske prizme kojoj je osnovica u ravnini P(5, -2,3), a prostorna dijagonala, duljine d = 11 na pravcu p == M N[M(3, 7, 4), N(ll, 2.5, 7.5)].

15. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu na pravcu VA[V(12, 9,8), A(O, 2, -2)] lezi os, napravcu 5 == V B[V,B(O,
izvodnica, a polumjer osnovice je r = 5.

0

5, 6)l

TIl.

7. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je P( -5,4,4) ravnina osnovice, ana pravcu p == QR[Q( 4,10,8), R(4, 7, 4)] lezi pobocni brid cija je duljina b = 9. 8. Duzina SlS2[SI (6,4.5,3), S2(6, 9.5, 10.5)] je os rotacijskog valjka kojemu je pravac t = T1T2[Tl (17, -,0), T2 (8,0, -)l tangenta osno- ;
vice. Konstrurajte projekcije tog valjka.

16. Konstruirajte

projekcije uspravne kvadratske [A( 4,6,7), C(12, 9, 3)] dijagonala osnovice, [P(16, 4.5, 4), Q(13, -1, 10)] lezi joj vrh.

piramide kojoj je AC a na pravcu p == PQ

17. Na pravcu 0 == O2 V[02(3, 0, 3), V(10.5, 8,11)] je os, ana pravcu 5 == TV[T(l, i.u), V] pobocni brid uspravne pravilne peterostrane piramide. Konstruirajte projekcije piramide ako joj je visina v = 8. 18. Konstruirajte
ninu projekcije rotacijskog

9. Osnovica

rotacijskog stosca lezi u ravnini novice je u tocki S(6, 6, -). Konstruirajte

P(5, -3, 5), srediste osprojekcije stosca ako je

stosca kojemu osnovica dira rav-

G(8, 7, 5) tocka na plastu, a visina stosca je v = 9.

[T, e,(12,8, O)J. Visina

TIl te pravce a == TAl [T(10, -3,9), Al (3,2, O)Ji b == T BI
stosca je v = 8.

5. a duljina izvodnice je s = 13. 9)] (M i N su sredista osnovica) i tocka A(3.5. 5) lezi na jednoj od osnovica. a visina Va = 12.Scm) 32.5.5)].4. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog valjka kojemu je os na pravcu 0 == I< L[I«3.5. 37. 9. -.5) ravninajedne pobocke. -)] i s == B2 1I[B2(1.00. 6)] u toj ravnini je promjer osnovice. 2)] tetiva osnovice. 23. 8.3.9). 3(5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 02P[02( -2.4. B(9. 34.0.5. 3. B(11.9)] lezi mu jedna izvodnica. 6. 7. AB c P jedan brid. 7. Na pravcu 0 == PQ[P(O.3).9. 2.5. 4. 26. ana pravcu p == I< L[I«2. 10. tocka 3(6. Konstruirajte projekcije tetraedra kojemuje P(5. P(4. a tocka A(3.12. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P(8.9. a donja osnovica cije je srediste tocka M dodiruje ravninu III. 11(0. 3)]. 2)]. vrh u ravnini E(3.5) ravnina osnovice.5. 12). 2. . Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka A(l. a osnovica mu dodiruje ravninu III. 4). 33. 3). a pravac t == T N[T( 4. 5. 3.5. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojojje osnovica u ravnini P(lO.5. P2(13. 3. 5. (jedinica I. 35. 1.4.10. 8. duljina visine v = 9. 4. N(9. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojemu je os M N [M(6. 9. a duzina AB[A(l.8.6) ravnina osnog presjeka. 0. Konstruirajte projekcije uspravne pravilne peterostrane piramide kojoj pobocni brid duljine b = 11. 3. 5. L(11. N(13. 5. a pravac s izvodnica rotacijskog stosca cija osnovica dira ravninu TI2. a os mu lezi u ravnini 6. Konstruirajte projekcije tog stosca. -5. 3l. 7). . 3)]. 7). a duljina izvodnice je s = 12. C(7. -).5.6).0). 0. Pravac ()je os. 0.5. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog (s = 2r) stosca ako mu je duzina AB[A(5. 20. -7).7. N(l. Q(11. 7. 1. vrh u ravnini E( 00. a tocka T(ll. a vrh piramide lezi na pravcu p == PIP2[PI (17. 5.1). 11)]. a osnovica dodiruje ravninu II2• 36. a izvodnica duljine s = 11 na pravcu p == MN[l\I(O. 4.1)]. 2). 4.9) lezi na plastu stosca.5) jedan vrh. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica lezi u ravnini P(17. duzina AB[A(5. L(lO. -4.5. a visina piramide v = 8. -). -)] dijagonala osnovice.78 Tijela U opcern polozaju 3. 29. V(O. 22. 5). duljina visine v = 6.5. 8)].5). -). 7)] je os jednakostranicnog valjka. 3. 0. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P( -12. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 0102[01 (4. 8. 28. 8)].5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(12. 6. -) vrh one osnovice cije je srediste tocka M. -) srediste osnovice.4).5 lezi na pravcu p == PQ[P(5.0.1).2).-6. Konstruirajte projekcije pravilne peterostrane piramide kojoj je 2::(3. akoje duzina AC[A(O. -2) ravnina osnovice. a radijus osnovice r = 6em. 25. -2. 3. na pravcu s == 313[31 (5.5) nalaze se pravci 0 == A2 V[A2(6. 10. 2l.8)].)). 5.5). -.4. -3)]. U ravnini P (7. 30. 27. 3. ako je osnovni brid AB usporedan s ravninom TIl. -). 10. 4. D(l1.6.0). 3.5)] nalazi se jedan brid kocke koji nije s vrhom A na istoj pobocnoj plohi kocke.0). polumjer osnovici opisane kruznice T = 3.2. N(10.5). 10.11). Zadaci za vjezbu 79 19.2. O2(0. a osnovica u ravnini P( 4. Q(9.10.2). 3).5. Konstruirajte projekcije pravilne sesterostrane prizme kojoj je zadana os M N[M(6.( -8. Konstruirajte projekcije valjka. B(7. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(5. 24. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne sesterostrane piramide kojoj je dijagonala osnovice duzina AD[A(3. V(5. -)] je tangenta jedne osnovice.

01 4. nacrtu i bokocrtu. s desna i odozgo. koje su u opcern polozaju prema ravnini slike. • Projekciju objekta (tlocrt-nacrt. ti = 0.9 i uvecanje dva puta. RJESENJE koordinatnoga sustava otz.01. metodi kosog paralelnog projiciranja najednu ravninu slike. za zadane prikrate m. pri cernu se zamislja da se ravnina slike nalazi izmedu prornatraca i ishodista koordinatnog sustava. 4.4.1. 4. Konstruirajte kosoaksonometrijsku sliku zadanog objekta (sl. Rijeseni primjeri • Ortogonalne bokocrt). • Konstruirani su kutovi proporcionalnosti • Pomocu kuteva proporcionalnosti odredene su prikrate pojedinih koordinata svake tocke objekta te udvostrucene nanesene u koordinatni sustav. Za prikaz objekta sprijeda.01a) s pogledom odozgo. ::::. Uobicajeno je smjestiti objekt u prostorni koordinatni sustav tako da mu temeljni bridovi budu paralelni s koordinatnim osima. ::::. nego i u aksonometrijskoj metodi. korisno je znati prikazati ga.n. m p • Odabrane su projekcije koordinatnih osi za pogled odozgo.7 i p = 0.0l. y. 80 . nip. • Prikrate m.1. p tako da bude n ::::. Aksonometrljske metode 6 Da bismo sto bolje sagJedali neki buduci objekt i njegovo uklapanje u postojecu situaciju. Rijeseni primjeri 81 4. uz prikrate m = 0. tlocrt-bokocrt iIi nacrt- PRIMJER 4.8. Za konstrukciju nickih objekata kosoaksonometrijskih potrebno je imati: projekcije slika geometrijskih iIi slozenih teh- Slika 4.1. ne sarno u tlocrtu. 01. tj. 4. odnosno odozdo koristi se stoga projekcija koordinatnog sustava prikazanog na sl. z) kao na sl.

01b).02. y Slika 4. Najjednostavniji oblik izometrije imamo u slucaju m = n = p = 1 jer se bez upotrebe kutova proporcionalnosti koordinate pojedinih tocaka objekta unose u odabranu projekciju koordinatnog sustava (s1.02b). 4. Konstruirajte izometrijsku projekciju (m = ti = p = 1) s pogledom odozgo slozenog objekta zadanog tlocrtom i nacrtom (s1.02a RJESENJE • Aksonometriju u kojoj su prikrate po svim koordinatnim osima jednake zovemo izometrijom. a za kruznicu paralelnu s ravninom II2 konjugirani su promjeri paralelni s osima x i z. a zatim i aksonometrijska projekcija (sl. 4. konjugirani su promjeri odgovarajuce elipse k paralelni s osima x i fl. . PRIMJER 4.82 Aksonometrijske metode 4. toj je elipsi potrebno odrediti par konjugiranih promjera.02a).01b • Buduci da se kruznica kosim paralelnim projiciranjem preslikava opcenito u elipsu.01a ~ 0 x - 1- - - - - - -~1 d y _J_ - 1 1 j_ 1 1 1 Slika 4. 35 <!l14 Z Slika 4. RijeSeni primjeri 83 • Konstruiran je kosoaksonometrijski tlocrt i nacrt objekta. Kadaje kruznica u ravnini III ilije paralelna s njom. 4. 4.1.

• Pomocu kosog tlocrta i nacrta odredena je kosa projekcija piramide.84 Aksonomctrijskc mctodc 4. Prikrata ti postoji sarno u smjeru osi y pa se zato ne koriste kutovi proporcionalnosti.1. 4. • Nacrt piramide poklapa se s njenim kosim nacrtorn. 4.0M' M. • Za pogled odozgo izaberimo odgovarajuci polozaj projekcije y osi y (sl. • Svakoj elipsi na projekciji objekta potrebno je odrediti srediste i konjugirane promjere. Iz trokuta 6. z=z y - y 0 x=x M \ Slika 4. a zatim i aksonornetrijska projekcija cijeloga objekta.03 . cinjenice sve tvorevine koje se nalaze u ravnini sebe. 4.02b PRIMJER 4. Rijeseni primjeri 85 • Konstruiran je aksonornetrijski tlocrt i nacrt objekta. Konstruirajte kosu projekciju piramide s pogledom odozgo ako je zadana prikrata n \ Y \ \ \ \ \ M' Y \ \ \ \ \ \ = ~ i kut 0: = 30°. Pravilna kvadratska piramida zadanaje tlocrtom i nacrtom (sl. a kosi joj je tlocrt odreden uz pornoc odredbenog trokuta 6. pri cemu su svim elipsama odredene osi pornocu Rytzove konstrukcije.03.0 M' M vidljivo je kako se prikracuju ordinate pojedinih tocaka objekta. z) projiciraju same u se u pravoj velicini. RJESENJE • Poseban slucaj kose aksonometrije x i z) nalaze u ravnini u kojoj se dvije koordinatne osi (najcesce slike zovemo kosorn proj ekcij om.03).03). a Rytzovu konstrukciju izvedite sarno u kosom tlocrtu i nacrtu. Zbog ove se Slika 4. Uocite da je moguce uspostaviti afinu srodnost izmedu ortogonalnog i kosog tlocrta s osi x kao osi afinosti i parom pridruzenih tocaka M') M. a one paralelne s ravninom slike projiciraju (x.

04. • Pomocu zadanih podataka odredirno kosu projekciju koordinatnog tava (s1. posve je ocita konstrukcija kose projekcije valjka. -. M. Osnovica stosca ce se projicirati u elipsu. -. Potrebno je sarno odrediti onaj par rnedusobno okornitih prornjera kruznice k' koji ce se afino preslikati u okornite konjugirane prornjere elipse k. U tu se svrhu koristi Talesova kruznica t koja prolazi tockama S' is.05. • Iz s1. 4.0: = 45°) s pogledorn cijskog stosca kojern su tlocrt i nacrt dani na s1. 4. -.04. RijeSeni primjeri 87 4.05. z=z M'\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ :/ qu~ I \ I \ \ r------c~----~ \I S' y x=x y \ \ - -.·b -. susna- • Kosi tlocrt stosca bit ce ujedno kosa projekcija njegove osnovice. ty \1 U' Slika 4. Jedan par konjugiranih prornjera te elipse afina su slika onih prornjera zadane kruznice koji su paralelni s osirna xi y. PRIMJER 4. -. RJESENJE RJESENJE • Pornocu zadanih elernenata nacrta se os y i odredbeni trokut 6. odozgo rota- Uz prikratu n = ~i kur 0: = 30° konstruirajte kosu projekciju s pogledorn odozgo rotacijskoga valjka zadanoga njegovirn ortogonalnirn projekcijarna na s1.M' MO. 4. Konstruirajte kosu projekciju (n = ~. • Buduci da se jedna osnovica valjka nalazi u ravnini Ih a druga je paralelna s njorn.05 . -. 4.86 PRIMJER Aksonometrijske metode 4. • Kontume izvodnice kose projekcije stosca tangente V" z=z su na elipsu k povu- x=x y cene iz tocke V. y Slika 4.4. moguce je i bez Rytzove konstrukcije odrediti veliku i rnalu os elipse k.04.05). obje kruznice ce se projicirati • Kosi je tlocrt valjka paralelograrn. -. -.04 -. Kosi nacrt stosca podudara se s njegovirn ortogonalnirn crtorn.1. -. u pravoj velicini. • Buduci da su kruznica k' i elipsa k afino pridruzene krivulje. a srediste joj je na osi afinosti x.

__ - A" T y A . z=z z=z T"=T" I I I PI <if".06a) uz prikratu n = ~ i kut Q = 30°. str.CZ . 'y.\ '. 4.\ A' y Slika 4. 4. Stoga nema prikracivanja u smjerovima osi x i z. 4.06b .06b. • Pornocu istog ortogonalnog tlocrta i nacrta rnoguce je konstruirati kosu projekciju dvaju koordinatnih sustava 0 (. I -. '( P" = P" y~: A \\ . iz toga se kosog tlocrta i ortogonalnog nacrta odredi i sama kosa projekcija donjeg.06c .06c Slika 4.06. a u drugom za pogled odozdo.06c. a zatim i gornjeg dijela veza. Umjesto kutova proporcionalnosti prikrate u smjeru osi y izvode se direktno na projekciji koordinatnog sustava sto je vidljivo na sl.1.TYZ) s istim osima x i z i osi Y u jednom slucaju za pogled odozgo. \\ .06a • Cijela konstrukcijaje vidljiva na s1. Konstruirajte kosu projekciju drvenog veza (s1. " I I // / I I I I . 4. Slika 4. 4. -. Obratite paznju na vidljivost pojedinih bridova objekta. \\ " . a gornji s pogledom odozdo. \ \ \ \ o (j T' P' . Rijeseni primjeri 89 PRIMJER 4.88 Aksonometrijske metode 4.I I \ \ \ \ \1 I I I I . • Nakon sto se konstruira zajednicki kosi tlocrt za oba dijela drvenoga veza. . Donji dio veza prikazite s pogledom odozgo. na- RJESENJE • Prvo je potrebno nacrtati ortogonalne projekcije veza s razdvojenim crtima njegovih zadanih dijelova kao na s1. • Prema definiciji kose projekcije (vidi udzbenik. I __ / . 63) ravnina I12 se uzima za ravninu slike pa se kosi nacrt objekta podudara s njegovim ortogonalnim nacrtom..

4.._-{----. Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju 5.~i5 1:. 1. @ ~ 3.!' 10 J"'I L---_=l ~gl 19 10 6I .-_. Zadaci za vjezbu 4.--------" > " J ~~ ~_9 ~ 7.-~~Q_.Q__J-..1. 9 1 ~I 4.90 Aksonometrijske metode 4. 2.2. 6. 8. i : r-r-C)I '--j I )c.2.2.---~-_l. J ~ -1 1 I'-- 15 3 7 10 is.. Zadaci za vjezbu 91 4.

I I I I I I I I I l . ----. 11..~-----.--. 15. ~---~ .- 16.. Zadaci za vjezbu 93 9. 14.2. 4. 18.l~ '~--~ I \ \ \ { { { r- I I I I \ \ \ '-- so .--- .--. 4. 92 Aksonometrijske metode 10. I 1 r _______ ~ I I I I [8 /-----/ 12.---. I { { 17. 13.

_1r-~--'-~' ___!__ I I I I @ . I -~.___!_L_+~ :i -1 -- ------ '" I I IS . 20. : : L_ ~ _l_ . : -0-. 1«7 -~-- ~j "[ ~ .~~(J-_ I 1 ~~j 0 r-'-----'--~ ~ ! : I ~ I l ! JO : i I JO . -0- -r I -0I ~I .~ r ~.I) 1 15 10) 20 .-- I I: I: @B 1 1. Zadaci za vjezbu 95 19. -'" . -.. ..:Y __ I I j ?J - ~ I __ ..2..c I 21.. . 23. 4. -I -r )____2_S -J 4S J 25.'~"<. 24... s. \ - ..94 Aksonometrijske metode 4.~'-/_G_ ... 22.

.. 3...t r_l0_~~ . /\-A 4. . ___/ __c_ " 28.. .96 27.----+---------------~ ~------------~ .2. . A -II I I I I I I -1I I I 1.. Predlosci za vezove 2.. 29. -1- .- I 30 -] J ~I r A I I I -1I I I I .2. Aksonometrijske metode 4. 4. Zadaci za vjeZbu 97 4.-. .2. -. .. .. 1.

I . <" / / /.. 4. .98 Aksonometrijske metode 4. n 20 30 8. .f 17 . 12.-----. . 9...- 1:1 -'}- ~I I I ~ ~~ A ~1 I 16 "J -I -- -1- iI 30 I . . I I I I I I . 17 . ..2. 6. -r. Zadaci za vjezbu 99 5... A-A . . I A - . 10. .. . " . .. 1'- 11.. .. J 10 6 6 6 22 3 10 3 >------. 7. . . I A _--------- . . t- .

/ r>: - '~ l A ~~ --------"'" I . JI' ._ - I I I I I_I I II I I I "I 17 8 .2.. L I 1 t----___. A _. Aksonometrijske metode 14.100 13. 19. 4. ~ __ ... - / 15.....-----I I I 1--- l I -_ -- I I I I I I 20.. ~... I~:I ~!. Zadaci za vjefbu 101 18..l ______ J IS I r I I I I I I I I I I I I I I I I L. 17.. 16. 4.

treba prvo znati zakljuciti 0 kojoj se krivuIji radi. njezinje presjek ravninom aigebarska ravninska krivulja reda jednakog redu plohe. a mogu biti i konjugirano imaginarne. mogupasti zajedno. Ako je presjecna ravnina polozena tako da realnosijece sve izvodnice stosca u konacnosti. Kada se radi 0 I presjeku valjka iIi stosca po eIipsi. presjek je elipsa. Presjek rotacijskoga stosca ravninom paraleinom s ravninom osnovice je kruinica. Ako se radi oalgebarskoj plohi. presjek je hiperbola. par izvodnica ako je ravnina paralelna s njegovom osi. U ovom cemo pogIavlju obradivati ravninske presjeke stozaca i valjaka drugoga reda.103 irati pornocu njenih konjugiranih promjera. hiperboia iIi parabola. a u svim drugim slucajevima elipsa. nuzno je elipsu konstru102 . Buduci da konstrukcija presjecne krivuIje u projekcijama ovisi 0 tome da li je ta krivuIja elipsa. Ako je presjecna ravnina paraleina s jednom izvodnicom stosca. Presjeci Svi su ovi presjeci detaljno obradeni u udzbeniku [3] Mongeovom metodom. Bilo koja ravnina polozena vrhom stosca sijece ga u dvije izvodnice koje mogu biti realne i razlicite. presjekje parabola. Uz to se u svakom primjeru konstruira tangenta presjecne krivulje u njenoj opcoj tocki. a presjecne hiperbole i parabole odredujemo konstruirajuci "dovoljan broj" njihovih tocaka. 5. sto ovisi 0 polozaju presjecne ravnine prema zadanoj plohi. a ovdje je teziste na rjesavanju zadataka u kosoj aksonometriji i kosoj projekciji. Bit ce to iskljucivo rotacijski stosci i vaIjci. Ako je ravnina paraleina s dvjema izvodnicama stosca. Skup zajednickih tocaka neke plohe <I> i neke ravnine P nazivamo presjekom te plohe ravninom P. a konstruirat cemo njihove presjecne krivulje u ortogonainim projekcijama. Presjek rotacijskoga valjka je kruznica ako je presjecna ravnina paraleina s ravninom osnovice. kosoj projekciji i kosoj aksonometriji.

• Zadana ravnina je druga proj ieiraj uca pa su joj prvi i treci trag u kosoj projekeiji paralelni s osi y. z=z • Srediste presjecne elipse mora bit na osi valjka. polozirno kroz te promjere ravnine A(arl (3) i B(b21 b3) (sl. ti = }) konstruiraj te presjek valjka ravninom P. y x=x [. a (S"/. N presjeka afino su pridruzene nozistima izvodniea valjka pa su tako i konstruirane. PRIMJER Rijeseni primjeri 5. Ole).104 Presjeci s. y Slika 5.01a RJESENJE • Buduci da se osnoviea valjka nalazi u ravnini IT3. • Za konstrukeiju koja se uspostavlja velike i male osi elipse koristena je perspektivna izmedu bokoerta i kosog bokoerta. za prikracivanje ordinata pojedinih toe aka koristit cerno bokoertnu projekeiju osi y (sl. 5.01c . • Kontume tocke M. z z. Ove ravnine sijeku ravninu P u presjecnicarna a odnosno b. • Da bismo odredili probodista ravnine P s izvodnieama valjka koje prolaze krajnjim tockarna konjugiranih promjera osnovice. 5. dakle 7'3 u kosoj projekeiji. Os ove afinosti je Zadan je rotaeijski valjak svojim projekeijama i ravnina P svojim tragovima (s1. ~"-. -.01a). 5. - --- - - -. 5. U kosoj projekeij i (0: = 30°.01. a valjak u parovima izvodniea . Bit ce to promjeri pridruzeni konjugiranim promjerima osnoviee u kosoj projekeiji. 105 5. y G y r x r • Potrebno je odrediti par konjugiranih promjera presjecne elipse.01b ' y x=x • Kruznica osnovice valjka projieira se u elipsu pri cemu se njeni promjeri para1elni s osima y i z projieiraju u konjugirane promjere elipse . Rijeseni primjeri tocaka. afinost Os te afinosti je os Slika 5. • Presjecna je elipsa afino pridruzena kruznici osnoviee. 01b). treci trag presjecne ravnine. Sjecista ovih izvodniea sa spomenutim presjecnicama bit ce krajnje tocke konjugiranih promjera presjecne elipse. kontumih z=z -. S) je par afino pridruzenih Sill i • Pornocu Talesove kruznice g sa sredistcrn na osi z polozene kroz tocke S odredeni su okomiti promjeri kruznice koji se preslikavaju u osi elipse.1. "' b. Slika 5.1.

5' i T. je A(a1' (2). 0. 4. -. -. Rijeseni primjeri 107 5. a tocka 11(7. 5. -. -. Tocka 5(7. -. • Tooke y x=x - -. -. Konturne izvodnice stosca tangente su na kruznicu osnovice polozene tockom II. 5. • Za konstrukciju kose projekcije stosca dovoljno je odrediti kosu projekciju II tocke II.5) vrh rotacijskoga stosca . a osnovica se projicira sarna u sebe. 6.02 "" I . -. I i '7 ocito leze na presjecnoj krivulji. osi T2 i parom pridruzenih tocaka 2". U tim se ravninama nalaze tocke 2. (0) po paraboli i odredite tangentu u opcoj tocki presjeka. r -. " -. i' -. Buduci da je zadana ravnina okomita na Il. a izvodnice se s presjecnicom takve ravnine sa zadanom ravninom sijeku u pam tocaka presjecne krivulje. 8. -. 02).02. -. -. -. • Jedna od ravnina polozenih kroz vrh na s1. • Prv'i trag T1 presjecne ravnine je u kosoj projekciji paralelan sa i: • U svrhu odredivanja toeaka presjecne krivulje polazu se ravnine kroz vrh stosca. -. stoga u njoj parabola ima tangentu paralelnu s II2• • Tangenta presjecne krivulje u po volji odabranoj tocki T odredena je kao kolinearna slika tangente osnovice u pridruzenoj tocki T2• -. • Da bi ravnina sjekla stozac po paraboli mora biti paralelna s jednom njegovom izvodnicom. M' Y Slika 5. • Tocka A je ekstremna tocka presjeka. -. -.5) je srediste. <.02. -. -. slijedi da mora biti paralelna s jednom od dviju izvodnica koje su paralelne Sill' Odaberimo onu ravninu kojaje paralelna s izvodnicom i. 2. 4.. -. kojemu osnovica (1' = 4) lezi u ravnini rho U kosoj projekciji konstruirajte presjek stosca ravninom P(9. 5.1. • Konturne tocke presjecne krivulje odredene su pornocu perspektivne kolineacije s centrom u tocki II.5. -. Kut La i prikratu n odaberite po volji. -. -.106 PRIMJER Presjeci 5. Svaka od tih ravnina sijece stozac u pam izvodnica. -. -. a druga sadrzi os stosca. -. -. -. RJESENJE z=z • Odaberimo po volji odredbeni trokut LoOM' M za kosu projekciju (s1. -.

druge projicirajuce. Buduci da su u ekstremnim tockama A i B tangente horizontalne i medusobno paralelne. • Ravnina P sijece stozac u eli psi kojoj crtamo dio izrnedu ravnina ~ i .. P(7.0. sjeci ce ona stozac u izvodnicarna na kojima se nalaze tocke C i D. 00. T = 3].03. ona ga sijece po paraboli. 4) i . ravnina A u kojoj se nala'ze ove izvodnice Slika 5. • Na slici 5.108 PRIMJER Presjeci 5. (4.1. 00. To su tocke l: i B. • Ravnina ~ paralelna je s dvije izvodnice stosca pa je njen presjek sa stoscern hiperbola. V (4.03b . Promjer CD konjugiran promjeru AB paralelan je s ravninom IT! i prolazi tockorn O. Polozimo Ii ravninu B pravcem 00" i vrhom stosca. Stoga se u njoj nalaze najvisa i najniza tocka presjecne elipse. 5.03b. 4. 7). Crtamo samo onaj dio toga presjeka koji je iznad ravnine P. • Poloviste 0 prornjera AB je srediste elipse. RJESENJE simetralna je ravnina stosca jer se u njoj nalazi os stosca. U ortogonalnim projckcijama i kosoj aksonometriji (dx = dy = dz = d) prikazite dio stosca orneden ravninarna: 11!. 03a). 5.03a tocke presjecnih krivulja konstruirane pornocu kruznih presjeka stosca. Naime. Ova se hiperbola projicira u tlocrtu i nacrtu u tragove 81 odnosno 82. onda je ona i simetralna ravnina elipse. -) koja je paralelna s izvodnicom VT(l. 5. Rijeseni primjeri 109 5. 4.0. 00. 03a). Tocke. Zadan je rotacijski stozac s osnovicorn u IT! [S( 4. a kako je okomita na ravninu elipse. paralelna s jednom izvodnicom stosca. y • U ortogonalnim su projekcijama Slika 5. (0). hiperbole i parabole konstruirane na po volji izabranim izvodnicarna i to kao probodista tih izvodnica s ravninama ~ i . z - • Buduci da su zadane ravnine ~. • Buduci da je ravnina . Krajnje tocke promjera AB nalaze se na onim izvodnicarna stosca koje su paralelne s ravninom IT2.P i . 0).0. ~(3. to su one krajnje tocke promjera elipse .0. 0) stosca..0. a odredene su kao probodista spornenutih izvodnica s ravninorn P. stosca • Elipsa je konstruirana pornocu svojih konjugiranih promjera. njihove presjecne krivulje sa stoscem projiciraju se u nacrtu u druge tragove tih ravnina (sl. Crtamo dio ove parabole koji se nalazi iznad ravnine P z (sl. prikazane su sve ove presjecne krivulje u izometriji. 4.

i") na straznjern dijelu plohe (sl. k'" =e'" Slika S. a pornocu njenog prvog probodista T. ali ne i s TI2. Osnovice rnu se nalaze u prvirn projicirajucim ravninarna pa se u tlocrtu projiciraju u duzine. S. Sarna je tocka TEe odredena kao probodiste izvodnice i s ravninorn P. Primijetimo da je ovaj promjer afino pridruzen onom promjeru osnovice k (N) koji je paralelan s TI1. lll e = kill pa se i trazena tangenta elipse u toj projekciji projicira u tangentu kruznice kill. Konstruirajte tlocrt i nacrt presjecne elipse te njenu tangentu u tocki T koja lezi na izvodnici i( -. Slika S. a ravnina P svojirn tragovirna. Sjecista A. • Pornocu trecega probodicta T3 tangente.Ola). Os afinosti je presjecnica zadane ravnine s ravninom osnovice. B ovih izvodnica s pravcem s krajnje su tocke jednog promjera presjecne elipse.Olb.1. a zrake su paralelne s osi valjka. • Pomocu konjugiranih promjera AB i CD konstruiran je tlocrt i nacrt presjecne elipse e. S. a na s1. zadanu ravninu u sutraznici s prve skupine. U stranocrtu se izvodnica projicira II tocku koja je udaljena od osi lX3jednako kao nacrt i" od osi jX2. l • Stranocrt presjecne elipse poklapa se sa stranocrtorn osnovice valjka. i njen nacrt til. a u nacrtu u elipse. koje lezi na stranocrtnom tragu ravnine P odreden je tlocrt tl tangente.04. Izrnedu presjecne krivulje i osnovice valjka rnozemo uspostaviti perspektivno afinu srodnost. T3 r. • Promjer CD konjugiran promjeru AB nalazi se u prvoj projicirajucoj ravnini osnog presjeka valjka. tocke C i D nalaze se na nacrtnim kontumim izvodnicama valjka. Rotacijski je valjak zadan SVOJlrn projekcijarna. • Kroz os valjka polozimo ravninu paralelnu s TIl. Ova ravnina sijece.b .04a RJESENJE • U svrhu odredivanja tlocrta i izvodnice i posluzirno se stranocrtnorn ravninorn TI3. su odredene kao probodista tih izvodnica s ravninorn P. pri cemu je svakom paru okomitih promjera kruznice osnovice afino pridruzen par konjugiranih prornjera presjecne elipse. 5.04. • Presjecna krivulja je elipsa jer ravnina nije paralelna niti s osnovicorn niti s osi valjka. Rijeseni primjeri 111 5. Dakle.. • Uocimo daje os valjka paralelna s ravninorn TIl. a valjak u njegovim tlocrtnim kontumim izvodnicama.110 PRIMJER Presjeci 5.

6). Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.3) na desnoj strani plohe. 10. 6. N(3. .1. Konstruirajte stosca [os SF.0). 4. 10.3)). 3. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. 5(6. Konstruirajte projekcije presjeka tog valjka ravninorn 2::(-7. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV.5. -8. 5. 3. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.3. z) = 1200J konstruirajte presjek rotacijskog valjka [os M N. osnovica u Ti2Jravninom P(3. M(O. 4). Konstruirajte projekcije M(3. 0.5) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe i odredite pravu velicine presjeka. 0: = 30°.5). 4.5. 0)]. 6. Odredite pravu velicinu presjeka. -). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. 6).9. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe. r = 4J ravninom P(oo. (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. 0.6). osnovica u 7T3Jravninom 2::(8. osnovica u Tid ravninom P(lO. 4). 9). M(O. osnovica u 7T2Jravninom vuljorn. 4. O). r = 3.5).4. osnovica u Tid ravninom tangentu u tocki T(2. r = 5. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. 8)Jje os rotacijskog valjka kojemu je polumjer osnovice 7' = 3. P(4. S(5. Zadaci za vjezbu Rijesite presjek i u kosoj projekciji s ravninirn slike. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. 4. Rijesite presjek i u kosoj aksonome- 7. kojaje na izvodnici. 0. (a) U kosoj projekciji [a = 45°.9).5.8). -. 13.j. 8.2. Y) = L(X. -4.10. r = 3. S (6. -) presjecne kriplohe. 11.0. osnovica u 7T3Jravninom P(4. osnovica u 7T3Jravninom P(4.5. z) paralel na = 3/4]. -). 1.8. r = 5.3.5).5. r = 5. M(l. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja se nalazi na gornjem dijelu plohe na izvodnici Cije je drugo probodiste tocka i2(9.2. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. -.5. /' = .5. Razvijte plast stosca s presjecnorn kriprojekcije presjeka rotacijskog 11(6.5. (0).112 Presjeci 5. koja je na izvodnici. Odredite pravu velicinu presjeka. 0. z) = L(Y. cije je drugo probodiste tocka N2(4. Konstruirajte projekcije presjeka ovog valjka ravninom P(12. 7.5. Konstrurajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. tako daje L(X. (a) U kosoj aksonometriji [L(X. 11(6.6).5. Duzina MN [M( -5. 5).N(O. osnovica u 7T2Jravninom P(8. 10. tangentu u tocki T( -.8).4). 5.5). M(O.1. 4. cije je trece probodiste u tocki 13(0. r = 3. 4).5).N(1. -5.5. 9. 3. 10. 0.5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na donjem dijelu plohe na izvodnici kojoj je trece probodiste 13 (0. prikrata n = 1J konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os SV. y) = 90°). V(10. P(13. -).(0). 4. 2. 4). koja je na izvodnici. cije je drugo probodiste tocka N2(7. 6).5. 0). prikrata 113 5. -) presjecne krivulje na gornjoj strani plohe konstruirajte tangentu na presjecnu krivulju. N(4. Odredite vulje na prednjoj strani triji (osi odaberite presjeka rotacijskog valjka [os MN. 0. 4). 9. Rotacijski valjak polumjera os novice r = 4 dodiruje ravninu Til duz izvodnice AB [A(4. r = 3. -. S( 0. 11. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjem dijelu plohe. osnovica u 7T2Jravninom 2::(10. Zadaci za vjezbu tri [neka je ravnina (y. 9. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. 3.9).5. -). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. 9). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os 111 N. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. r = 5. B(12. U tocki T( -. -. N(14. -. N(11. 9.6). 6. 6). 11). 7. 2.6) u paraboli. 4. V(5. -2.L 8).

S( 4. 5 (0. 22. cije je prvo probodiste I. r = 4. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje. -. N(O. 4. r = 5] ravninom 12. r = 3. r = 5. 18. 5(5.11(6. M(5. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 5. M(O.7). 5. cije . r = 4] ravninorn P(7. prikrata n = 3/4]. ?dredite pravu velicinu presjecne krivulje. 5).0. -) u paraboli. -).7). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje.00). osnovice u 7fIJ ravninorn P(10. Presjek rijesite i u kosoj projekciji [0: = 45°. 5.5.-) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. prikrata n = 1] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. Konstruirajte projekcije presjekarotacijskog stosca [os 511. U kosoj projekciji [0: = 45°. 0). osnovica u 7f3] ravninom P(oo. 0.7). kojoj izvodnica ima drugo probodiste 12(8. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. -7. 5. N(13.4. 5. osnovica u 7f2] ravninom E(7. U kosoj aksonometriji konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. r = 4. -) u paraboli.5). 0). -8.13). os 511. os M N.5.:z) = L(y. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji.5). -.6).5. r ninom P (13. U kosoj aksonornetriji [dx = dy = d.8. Konstruirajte tangentu u tocki T(9. 0. na izvodnici. cijeje noziste u tocki G(2. r= 4.5(5. 6. r = 5.9.5. U opcoj tocki presjecne krivulje konstruirajte tangentu. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. 1I(4. 11(5.5).0) konstruirajte tangentu. U tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. 17. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. os M N. = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 7f3. 11(5. _). -2). 5).8).11(5. osnovica u 7f2] ravninorn E( 00. osnovica u 7f2] ravninom P(oo.4).6). 5. koja lezi na prednjern dijelu plohe. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.4. 5. 11(9.5(6. 8. 5(5. N(11. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511.oo. Ije. r = 4.5. 5. -.:Z) = 120°] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511.7.5. osnovica u 7fd ravninom simetrije.11(5. 11(5. Razvijte plast donjeg dijela stosca s presjecnorn krivuljom. osnovica u 7fd ravninom E( 00. U kosoj aksonometriji [L(X. 9).5). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.8. 15. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji te odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte sve tri projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f3. r = 4] ravninom P(8.5.0). 1''11(0.8). 5(5. N(5. M(O. 23. 11). Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. na izvodnici. 5). 0). 14. os 511.114 Presjeci 5. 5. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog rotacijskog stosca [os M N.9.5.6) u paraboli. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. os M N. Na donjem dijelu plohe u tocki T presjecne krivulje.(4. konstruirajte tangentu. 19.2.9.8). 20. -. 10.5. = 4] ravOdredite pravu velicinu presjecne krivu- P(7.-. _. 10).4. koja lezi na izvodnici. 5(5. Zadaci za vjezbu 115 (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5.4). 16.5. 0). 13.0).0). 8).5). Presjek rijesite i u kosoj aksonometriji.5. je prvo probodiste tocka 12(3. 21. Presjecnu krivulju konstruirajte i u ortogonalnim projekcijama. r = 4] ravninom . 5). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. y) = L(X. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. Odredite pravu velicinu presjeka. r = 4] ravninom P(3.5).8.

4. 5. 27. r = 5 osnovica u 7Td ravninom P( 00. -5. 8). -2). 33. 00. r = 4] ravninom P(oo. os M N. (a) Bez upotrebe stranocrta konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog valjka [os M N. -3).7.12). 5(0. 5. 2.9).0.8). = -3) Odredite tangentu presjecne krivulje na donjoj strani . presjeka kugle [5(0.13). r = Odredite pravu velicinu presjeka. 5). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja leZi na izvodnici gornjeg dijela plohe ako je drugo probodiste izvodnice tocka h(4. -. 31. os M N. -.4). 9. 6.2. 5(0.6) presjecne krivulje na Iijevoj strani valjka. N(5. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji [L(x. V(O.5.5°.5. -. 0.4. 711. V(15. N(O. 5(7. ll. M(4.12). 10. osnovica u 712] ravninom P(-12. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(3.7.0). lvI(5. r = 4] ravninom P( 00. (a) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(-4.12. T = 4] ravninom P(oo.5. 00.0). 26. osnovica u 7TI] ravninom okomitom = = = na os stosca. 0. r = 4. Konstruirajte M(6. r = 4] ravninom P( -6. 6). Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. 11. 5. -5.5 od ravnine (b) Konstruirajte projekcije ninom P(6. V(3. N(10. Konstruirajte 28. -1.0).5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici. -. Ravnina prolazi tockom T(3. presjek polukugle [ekvator u 7TI. 0. -) koja lezi na prednjem dijelu plohe.10) konstruirajte tangentu. 5(5. 10.7.5). 4).6. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 13). V (16. 12.0).0).4. 5(5. 6). .0).0.5). y) = 90°].).5). Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T.4).15. (b) U kosoj akosonometriji [dx dy dz d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 711.5). N(15. r = 5. projekcije 34. 4. Konstruirajte presjek kosog kruznog stoscalos 5V. 7. M(5. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i konstuirajte tangentu u tocki T. osnovica u 7Td ravninom P( 00. cije je noziste u tocki N (10.4). osnovica u 7T2] ravninom P( 4. r = 3] ravninom P(2.10). U tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici s nozistem u tocki N(O.0). (b) U kosoj projekciji [a = 45°.0. 10).0). 10). 24. Zadaci za vjezbu 117 P(7. Zadatak rijesite i u ortogonalnim projekcijama. os 511.5) na lijevoj strani plohe. T = 5] ravninom P( 00. N(5.8. -. r = 5. 29.00) tako da presjecna krivulja bude parabola. r = 5] ravninom P(2. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.4.8). ti = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 711. V(5.116 Presjeci 5. V(18. Presjek rijesite i u kosoj aksonometrij i. 5.11. r = 4] rav. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe ako tocka leZi na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G(3. 13).5. r 5.. 30. prikrata n = 3/4] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 712. 6). koja lezi na straznjoj strani valjka . U kosoj projekciji [a = 4. M (4. 0).7). 10). 25. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.10. projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. osnovica u 7TrJ ravninom P(24.6.4. 5(5.0). 32. -) presjecne krivulje koja lezi na lijevoj strani plohe konstruirajte tangentu.3). Konstruirajte tangentu u tocki T(-. -. (b) U kosoj projekciji [a = 45°. (a) Konstruirajte presjek kugle [5(4. r = 5. 11. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.5. u paraboli. 6). Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. 10. U tocki T( -. presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. n = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 712. Odredite pravu velicinu presjeka. 21. os 5V. 9. (a) Konstruirajte 5] ravninom P( -5. 4).0). 5(5. 10. 4. na udaljenosti d = 7.

6).0). -8. Zadaci za vjezbu 119 prikazite [0: plohe u tocki koja se nalazi na izvodnici cije je drugo probodiste tocka G2 (8. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog [os M N. 10. (b) Konstruirajte ravninom projekcije presjeka kugle [8(8. stosca s osnovicom u III i drugi ravnina. = 3]. S(O. r = 3.7). 10). n = 1] konstruirajte N.2.118 Presjeci 5. Na slici je dan nacrt rotacijskog tragovi drugih prijicirajucih .S. 0. 12). 0). truirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani kojaje na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(8. Konstruirajte pravu velicinu presjecne krivulje.3). 0). 4. 35.8. r . IS.16. 38. 0). 6. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N. r = 4. osnovica u 7fd nom P(S. osnovica u 7fd ravninom P( -9. osnovica u 7fd ravninom P( -7. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. stosca ravniKonsplohe 42 37.S). (b) U kosoj projekciji [a tacijskog valjka [os M vica u II2] ravninom = 4So. -.0. V(10.S] P(S. M(6. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe kojoj je os okomita na II2[rg = 1. S. -. 6). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G I (. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i tangentu u tocki T na prednjoj strani plohe koja se nalazi na izvodnici kojoj je prvo probodiste Tijelo ciji je nacrt na slikama oznacen rasterom U ortogonalnim projekcijarna i kosoj projekciji prikazite dio stosca oznacen rasterom. -. r = S. r = 5. 2. ravninom paralelnom s III koja ne sijece grlenu kruznicu. osno- 44 I 39. r = S. -) u paraboli. r s = 3] prvom projicirajucom ravninom ciji prvi trag cini s osi x kut od 30° i dodiruje tlocrt grlene kruznice. 5.4. N( -4. E(10. M(S. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os SV. 36. M( -3. presjek ro10. -2. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe (torusa) kojoj je os okomita na III[r9 = 1. n = ~] HI (-S.2. Odredite pravu velicinu presjeka. -).6). N(S.(0). .8. = 45°. 11).0). N(7. 40.0).45. -2.

• Gornji vanjski rubovi zidova zgrade nalaze se u ravnini ITI i pri rjesavanju tlocrta predstavljaju prve tragove krovnih ravnina. Krovne se ravnine postavljaju tako da se po njima oborinska voda slijeva od sredisnjeg dijela prerna svim rubovima zgrade.. pripada konveksnom ili konkavriom dijelu krovne plohe. tj.gledano izvana. 6. • Svakom zidu zgrade (svakoj stranici tlocrtnog poligona) pridruzuje se najvise jedna krovna ravnina. One odvode vodu od zapreke iIi paraleIno sa zaprekom (tIocrtno gIedano) prema krajevima zapreke pa su im tragovi okomiti na smjer pruzanja zapreke. funkciji objekta kojega natkrivamo. Dogovorno je sirina strehe u tIocrtujednaka 0. Ako se zapreka pruza uz cijelu stranicu tlocrtnog poligona (zabat).k_Qj~_z_aprekaadana duz cijeJoga zida. Zanimat ce nas sarno geometrijsko rjesenje problema uz neke unaprijed zadane pretpostavke koje ce nam osigurati jedinstvenost rjesenja svakoga zadatka.01 120 • Po krovnoj se ravnini oborinska voda slijeva u skupine te ravnine. Horizontalnu presjecnicu nazivamo slje'?~ Donji dio krova koji prela. v • Svrha je krovne plohe da natkrije zgradu i zastiti je od oborinskih voda. • Svi zidovi zgrade na koje se naslanjaju krovne ravnine imaju istu visinu. 6.121 Brid krovne plohe. • Na gotovom tlocrtnom rjesenju krovista svim se krovnim ravninama dodaju strehe. POSLJEDICE • Stranice zadanog tlocrta zgrade su prvi tragovi krovnih ravnina. nije dozvoljeno slijevanje oborinskih voda nazivamo wpreka/ll{/. a don'i rtW s re . rek ~grade.). Slika 6. Pomocnim ravninama uz zapreke ne dodaje se streha. zbog raznih razloga. naziyamo streholl1. • Po dogovoru sve krovne ravnine imaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini i to 45 0 • UOBICAJENI NAZIVI sljeme • Uz zapreke se postavljaju pomocne krovne ravnine. vnicom. koje mi ovdje necemo uzimati u obzir. estetskim uvjetima . dakle okomito na njen trag.5cm. presjecnicu dviju krovnih ravnina nazivamo grebeizo/ll iii llvalolll ovisrio 0 tome da lI. smjeru priklonice prve .0 I). Krovne plohe Pod rjesavanjem krovnih ploha u nacrtnoj geometriji podrazumijevamo konstrukciju (nepravilne) poliedarske plohe koja natkriva neku zgraduJ:£ U§arsku plohu cim skup kontinuirano povezanih ravnih pol~gona ~~j~ zoverno krovnim ravninama. Natkrivanje neke zgrade slozen je tehnicki zadatak cije rjesenje ovisi 0 mnogim cimbenicima (0 zahtjevirna investitora. PRETPOSTAVKE 6. Tlocrte dijelova zgrade na koje.. financijskim uvjetima. toj se stranici ne pridruzuje krovna ravnina. aoda taj zid nazivamo 7ahato/ll z ~(sl.

6. Uocimo da je jedna pobocka krovnog poliedra. /' /' /' / > ---. 6. Krovne plohe 6. Pri tome treba paziti da "slobodnorn" presjecnicom sijecemo "prvu sljedecu slobodnu presjecnicu" i da svaki vrh krovnog poliedra bude sjeciste triju krovnih ravnina. u vrhu se pripadnoga krovnog poliedra sijece n presjecnica (grebena) krovnih ravnina. • Strelieama je oznacen ocekivani smjer slijevanja oborinskih voda po krovnim ploharna. as druge strane s ravninom 9 u presjecnici (a. Preporuca se odrediti presjecnice svih parova susjednih ravnina (sl.01b).1. j. Svake se dvije krovne ravnine stoga sijeku u pravcu koji se projicira u simetralu kuta medu njihovim tragovima. Na primjer. ~ ---~ /' ~ Nepravilnim poligonom (a.01b • Povezimo na slican nacin sve unaprijed nacrtane presjecnice. b). . 6. ravnina a se s jedne strane sijece s ravninorn b u presjecnici ( a. g) zadan je tloert zgrade koju treba natkriti. Ako je tloert zgrade n-terokut u koji je moguce 'upisati kruznicu.122 • Tlocrt presjecnice tragovima. d. odnosno jedna krovna ravnina prikazana trokutom sa stranieama a. e./' ---.01a Slika 6. PRIMJER Rijeseni primjeri 6. IZ cega se zakljucuje koja treca presjecnica prolazi istim vrhom. • Sve krovne ravnine imaju isti prvi prikloni kut L45°. Sjeciste A ovih dviju presjecnica je jedan vrh krovnog poliedra u kojernu se sastaju ravnine a. • Udaljenost svake tocke krovnog poliedra od ravnine ITI jednaka je udaljenosti tloerta te tocke od prvog traga krovne ravnine u kojoj se nalazi. e --_. kuta medu njihovirn 6.01a).1. 6. g). b. big pa kroz isti vrh mora prolaziti i presjecnica ravnina b i g. (a.01a). (a.01. • Po ~vije najblize presjecnice medusobno se sijeku u jednom vrhu poliedra. Rijeseni primjeri 123 dviju krovnih ravnina simetralaje • U svakorn se vrhu krovnog poliedra sijeku najmanje tri presjecnice triju krovnih ravnina.»>/' e f g g b a a RJESENJE Slika 6. b). Redoslijed rjesavanja preporuca se kao u sljedecim primjerima. g) (sl. e. Konstruirajte tloert odgovarajucega krovnog poliedra (sl.

iz cega slijedi N E (I. • U krajevima • Sada se moze provjeriti da slijevanje voda po svim krovnim zahtjevima. . okomito na spomenute LIZ zapreke AC. c) koja zavrsava na Slika 6.6) n (h. logicno. Dijelovi zida sa zaprekarna oznaceni su debljirn linijama.02b • Na tako dobivenom rjesenju uocava se da dijelovi krova uz zidove na kojima su naznacene zapreke ne udovoljavaju uvjetima jer se ocigledno oborinske vode slijevaju tarno gdje se ne bi smjele slijevati . e. S strane: (1.02a. h (I. zapreke Rijesite krovnu plohu nad tlocrtorn zadanim na sl.6) 2 2 3 c 1 3 A B Slika 6. 6.1. Slika 6.:I i c. DE (linearne) iIi FGH (vanjske ili konveksne zapreke). s tra(5. H G • Zbog potrebe da se slijevanje vode tigne smjerom paralelnirn sa zaprekom h postavljamo 6. 6.02. Stoga tockorn zabatu u tocki P.6) drugc • Duz cijele stranice pridruzena AB tlocrtnoga poligona je zapreka pa tome zidu nije zabatom zgrade. DE i FGH postragove pornocnih ravnina c. • Analogan J( mora prolaziti i presjecnica (1.5) sijece vee postojecu presjecnicu u tocki M kroz koju onda. Presjecnica (1. na njihovim krajevirna (sl. Taj zid nazivamo • Kada se radi 0 zaprekama tipa AC. h).8) ravnina c i 8 koja u loch !( sijece presjecnicu (1. 2. . f. prolazi i presjecnica (1.02b). Rijeseni primjeri 125 6. • Oznacimo tragove krovnih ravnina s: 1.02c). 6.6).02c (vidi strelice!).na zapreke . h F i H zapreke FG H polazu se pomocne ravnine govima f i h.124 PRIMJER Krovne plohe 6.8) pa slijedi da je tocka K presjecnica ravnina I. preporuca se u prvorn koraku rijesiti krov kao da nema zapreka (s1. Presjecnica zavrsava u tocki Q na zidu FG. 8 o E . . h) ravninama uz sve postojece zapreke udovoljava postavljenim 6 6 (2.02a RJESENJE zakljucak vrijedi za pomocnu ravninu e u tocki E...8. niti jedna krovna ravnina. c x C • Kroz tocku C prolazi presjecnica (c. 6) = N.

03b). kroz .2).2. D) = d(C. Tockom H prolazi jos presjecnica (a. 6. 4 B' / / 5 / / / ~~ E' M' -. (1. • Oznacimo strelicama ocekivane smjerove tokova voda po svakoj od rav- Slika 6. Konstruirajte tlocrt i nacrt odgovarajuceg krovnog poliedra pa dodajte strehu na stranice bez zapreke.1.L DF i d(s. Sjeciste H = (3. tada na njene krajeve odmah dodajemo pomocne krovne ravnine. Rijeseni primjeri 127 6. a) n (3.5)) ukazuje koje tri krovne ravnine (1.03.5) jos prolazi kroz to sjeciste. za prvi trag s ove pomocne ravnine vrijedi: s .03a • Uocirno da dobiveno rjesenje ne zadovoljava na dijelu DF jedne i AG druge zapreke. osim stranici AB (zabatu). Buduci da se tocka D nalazi na visini d(C. D) (sl. • Presjecnica (c.03c).5) sudjeluju u presjeku. (3. postavlja se tockorn A pornocna ravnina a _l AG (s1. Slika 6.5 tragove krovnih ravnina koje su pridruzene svakoj stranici poligona.. e). Poligonom na s1.5 / e M' C' c .~-------------------------------------. • Sjeciste dviju takovih najblizih presjecnica (npr. 6. jer je duz cijele te stranice zapreka (s1. 6. • Da bi se duz AG slijevala voda paralelno sa zaprekom.03b • Kada imamo slozenu zapreku tipa CDE (unutarnja ili konkavna zapreka).03c). D) iznad fll. 3 ///2. iz cega se zakljucuje koja treca presjecnica (2..03a zadan je tlocrt zgrade koju treba natkriti krovnom plohom.? Slika 6.126 PRIMJER Krovne plohe 6.5). 6.4) rjesava problem. e) i pornocnih ravnina (c. Postavite zadani tlocrt krovista tako da stranice zadanoga poligona nisu paralelne s ravninom fb niti su na nju okomite. • Slijedom rjesavanja po pravilu: "slobodnorn presjecnicorn presjeci prvu presjecnicu na koju naides" dobije se rjesenje kao na s1. • Oznacimo s 1.2) n (1. Ta se ravnina postavlja tako da prolazi tockom D i da joj je trag okomit na DE.03c • Uz zapreku DF je sada potrebno postaviti dodatnu pornocnu ravninu koja ce vodu voditi paralelno s tom zaprekom. 4 / / 3. 4) koja zavrsava u tocki J{ na zabatu.4 ~~. To su ravnine s tragovima c i e.03b.2. M = (1. RJESENJE nina. c). (4. 6. 6. (2.5). Odredimo presjecnice svih parova susjednih ravnina: (1. s) sijece sada postojecu presjecnicu (c.. e) u tocki N.

RijeSeni primjeri 129 koju onda prolazi i presjecnica (e.03d • Na konstruiranu se poliedarsku krovnu plohu dogovomo dodaje streha npr. nacrtje svake tocke krovnog poliedra udaljen od osi x koliko i tlocrt od prvoga traga ravnine u kojoj se nalazi. Slika 6.Sem na sve slobodne rubove poliedra. stresnice su u naertu na istoj visini i to 0. sirine O. x) iii d(L'. 4) = d(K". x). d(M'. 6. Npr. dan je jos jedan primjer potpunoga rjesenja jednoga krovista na kojemu se moze vidjeti konkretna svrha postavljanja jedne unutarnje zapreke (toranj). a) d(K'. zatvaraju Na sl. Sve Slika 6. (sl.03d).1. s) koja zavrsava u tocki L. 6. • Tlocrt krovista zarotirajmo u ravnini TIl take da mu stranice kut a s ravninorn TI2(n =F 90°.128 Krovne plohe 6. 6. Na taj su nacin povoljno rijcscui svi tokovi oc!voc!nje na krovu.5cm ispod osi x. Na zapreke se ne dodaje streha. I = I • U nacrtu je potrebno nacrtati i presjecnice postojecih zidova zgrade.04. s) = d(L".04 . cr f ()O). 1) = d(M". d(K'. e) = d(L'. x) itd. • Buduci da sve krovne ravnine imaju prvi prikloni kut L45°.

6.2.- r 6 . Zadaci za vjezbu 131 6. Zadaci za vjezbu L.2.130 Krovne plohe 6.

6..2.. 17 Zadaci za vjezbu 18 133 JI .132 Krovne plohe 6.--J r: 22 'i 6 ..:\r l 19 I \ 20 I 21 .---'----.

1 : 200. U kotiranoj projekciji uobicajeno je za jedinicu mjere uzeti 1 metar. Ravnina slike se podudara s ravninom TIl. a. u mjerilu koje cemo zvati mjerilom slike. Ravnine paralelne s nul tom horizontal nom ravninom nazivamo nivo-ravninama. T I 7. a kako se u primjeni radi 0 objektima veIikih dimenzija crteze cerno izradivati umanjeno.8cm. L25 Kotirana projekcija 26 1 Polozaj tocke T u prostoru jednoznacno je odreden ako je poznata njena ortogonalna projekcija T' na neku ravninu TI i mjerni broj k E R udaljenosti tocke T od ravnine TI.1 : 250. Sve tocke ravnine slike imaju kotu k = 0 pa tu ravninu nazivamo nultom horizontalnom ravninom i oznacavarno je TIo.5cm. Pri rjesavanju zadataka na terenu (u graditeljstvu) nultom horizontalnom ravninom smatra se ravnina razine mora. aAcm. a. U timje mjerilima 1m u prirodi prikazan na crtezu redom sa: 2cm. 1 : 125. Nivo-ravnine s cjelobrojnim kotama nazivamo glavnim nivo-ravninama. Icm. a metodu ortogonalnoga projiciranja najednu ravninu pri kojoj je tocka odredena svojom ortogonalnom projekcijom i kotorn. Mjerni broj k nazivamo kotom tocke T.134 23 Krovne plohe 24 6. 1 : 100. a ulogu ravnine TI2 preuzima kota. Uobicajeno je uzeti ravninu slike u horizontalnom polozaju pa kotiranu projekciju mozemo smatrati os obi tim oblikom Mongeove metode. 135 . Koristit cerno mjerila M = 1 : 50. nazivamo kotiranom projekcijom. a one iznad razine mora pozitivnu. Nivo-ravnine kojima je razina ispod razine mora imaju negativnu kotu.

ravnine RJESENJE. M = 1 : 100 . Mjerilo M = 1 : 100. Sve su slojnice jedne ravnine medusobno paralelne i sijeku (graduiraju) sve pravce u toj ravnini.6). " _1-/ 4~ C' (3. a ostale su slojnice s njom paralelne i graduiraju pravac m.01. -~-t/ I I I I . -~: " " I. C(3. PRIMJER Rijeseni prlmjeri 7. • Priklonica (mjerilo nagiba) ravnine 2: okomita je na slojnice.2.01). Odredite prikloni kut te ravnine. • "1m" ~ • Spojimo l cm tocke AB = m pa prevaljivanjern u nultu horizonta1nu ravninu ravnine irnaju negativne ITo graduirarno pravac m (sl.? s .7). pravca.6 na pravcu m s tockorn C. Kazerno da je pravac graduiran ako je na njegovoj projekciji odredeno nekoliko uzastopnih cjelobrojnih kota.6) • Trima je tockama u prostoru jednoznacno zadana ravnina. mjernim brojern k E R. • Pomocu tocaka A..2). a tocke ispod te kote. Ravnina se prikazuje mjerilom nagiba i projekcijama glavnili slojnica. pravaca. mjerilo nagiba ravnine 2: koja je zadana tockama A(-1. a prevaIjivanjem jedne od takvih priklonica odreden je i prikloni kut cp ravnine Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj su oznacene projekcije i kote onih tocaka kojima je visinska razlika jednaka 1 metar. 2:. """ . Slojnice ravnine su sutraznice prve skupine ravnine. KONSTRUKTIVNO Rijeseni primjeri 137 7. kota joj je pozitivna. m' . spojnice njihovih kota bit ce slojnice trazene ravnine. tocka iznad ravnine slike. a njen interval intervalom ravnine.136 Kotirana projekcija 7. . • Odredimo na pravcu m tocku s kotom 3.: 1/ _ _J V II Konstruirajte B(4. Akoje Zadavanjetocke. Da bismo joj konstruirali mjerilo nagiba. B i C moguce je odrediti tri para ukrizenih • Graduiramo Ii pravce jednog takvog para.. Jedna ce slojnica trazene ravnine 2: biti spojnica tocke 3.-__. Udaljenost tlocrta takvih dviju susjednih tocaka na pravcu zovemo intervalom pravca. 1/ '/ I I 7." ._ ---+--l_~ I I I ! : I.6. tocaka istih Slika 7. 7. Smjer pad a kota tocaka na pravcu oznacujemo strelicom na njegovu tlocrtu. • Slojnica ravnine je horizontalni sve tocke imaju istu kotu. potrebno je odrediti barem dvije njezine slojnice. dakle pravac na kojemu ' . Istaknutu graduiranu priklonicu ravnine nazivamo mjerilom nagiba te ravnine.2.01 pravac u ravnini. 7. a glavne slojnice su slojnice sa cjelobrojnim kotama.1. Tocka se prikazuje svojim tlocrtom i kotom tj.

PRIMJER odredimo interval ip = Slika 7. • Tocka je u ravnini ako je na pravcu ravnine.8 graduiran je pravac AB. 7. jedan pravac koji je s tim pravcem paralelan. Ostale slojnice te ravnine graduiraju pravac AB.4 ravnine P trokuta 6.p pravca p te ga Konstrui.5).l. • Analogno je odredeno mjerilo nagiba ravnine r. I • Trazena ravnina I: mora sadrzavati pravac q pa njene slojnice moraju graduirati taj pravac.8). a mjerilo nagiba ravnine je postavljeno okomito na slojnice.ABC [A(1. np = tgo: te da su interval i nagib pravca reciprocne velicine. pravca q kruznicu s tu kruznicu tangiramo iz susjedne tocke pravca q 14. Mjerilo je na njene slojnice. a dio presjecnice • M: "1m'' ---+ 2cm • Pomocu zadanoga graduiramo. smjerom pada. nE • Svaki od zadanih trokuta odreduje po jednu ovih dviju ravnina je trazeni presjek trokuta. Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 1. Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine I: koja sadrzi tocku T. B(8.. (sl.2). su s njom paralelne i graduiraju pravac q. pad na istu stranu]. iIi da ne postoji realno rjesenje ukoliko je iq < iE.4)] 1K • Kroz tocku T polozimo pravac q II p [ql II pi.02 7. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. ona mora sadrzavati barem isti smjer pada i isti interval.138 PRIMJER Kotirana projekcija 7. kotom 3 jedne njegove tocke i nagibom np = 1 te tocka T(14. iq = ip.03).4 te spojena s tockorn C. Priklonica ravnine okomitaje na slojnice i projicira se okomito na njihove projekcije.ABC.03. • Da bi ravnina bila paralelna s nekim pravcem.. M(10. (Moze se dogoditi da oba rjesenja padnu zajedno u slucaju daje iq = iE. L(6.8cm. Mjerilo M = 1 : 125. trokuta 6. M = 1: 50 p' Zadan je pravac p svojim tlocrtom pi.. a razmak medu susjednim glavniinslojnicama ravnine mora iznositi is: = . Prikloni kur ravnine jednak je priklonom kutu njene priklonice. ravninu.rajte projekciju C(7. • Poznato je da je nagib pravca definiran tangensom kuta 0: kojega pravac zatvara s ravninom slike. To je slojnica s kotom 7. • Paralelni pravci imaju paralelne projekcije.K LM..9)]. LM [ K(3.02. • Zadatak ima opcenito dva rjesenja jer postoje dvije tangente kruznice polozene tockorn 14.2. np l. • M: "lrn" ---+ 0. 5 6 = 'p • Nagib ravnine definiran je tangensom njenoga priklonoga kuta.. dobivena ce tangenta biti slojnica 814 trazene. KONSTRUKTIVNO RJESENJE.3).4) ~ p. Rijeseni primjeri 139 7. . 7. one s kotom 13. Ostale slojnice nagiba ravnine okomito tocke.) • Na pravcu AB odredena je tocka s kotom 7. paralelnaje s pravcem p i ima zadani nagib n~ = 20/7. nagiba np . Mjerilo 1\1 = 1 : 50. • Opiserno li oko neke polumjerom r = iE pa s cjelobrojnom kotom ravnine. npr. presjeka zadanih trokuta 6.

PRIMJER 7. odnosno ravnine reciprocan je nagibu toga pravca. sjecista slojnica ovih 7.2). = • Pomocu ovih velicina graduirani su zadani pravci.Q(7) E q] koja prolazi zadanom tockorn T(6. (s1. je kao spojnica ravnina istih visinskih • Odredena je vidljivost dijelova trokuta u tlocrtu. KONSTRUKTIVNO RJESENJE.2. Mjerilo slike M = 1 : 250.01).03 10 Slika 7.140 • Presjecnica Kotirana projekcija 7. a sarno jedna od njih prolazi tockorn T. Dva mirnosmjerna pravca imaju beskonacno mnogo transverzala. M = 1: 250 Slika 7.4cm • Interval pravca.04 . Take " 1 1 Je zp np = 2' .04. M = 1 : 125 Konstruirajte projekciju one transverzale zadanih mimosmjernih pravaca p [np 1/2.04) • M: "l m" ---7 O. 7. Rijeseni primjeri 141 Pn z:: = q odredena kota. • Tockom T i pravcem p odredena je ravnina ~ (kao u primjeru 7.Zq = nq = 3 . P( 4) E p ] i q[nq = 1/3. = • Tranverzalom dvaju mimosmjernih pravaca nazivamo svaki pravac koji ih oba sijece.

odnosno interval pravca i ravnine koji su medusobno okorniti.142 Kotirana projekcija 7. .05. Cinjenica da ta tocka pnpada pravcu n ornogucuje odredivanje njezine kote.u sjecistu N pravaca g i q je trazeno probodiste N = 2. ' • Prevalimo li onu priklonicu ravnine P koja prolazi tockom T.) = 1 pravca p te je pravac graduiran. • Tlocrt pravca koji je okomit na ravninu.05.17) ravnine. Rijeseni primjeri 143 • Odredeno je probodiste N ravnine ~ s pravcem q na sljedeci nacin: . smjerom pada i ~ p. kojaje od tocke T udaljena Mjerilo slike M = 1 : 50. Odredite mjerilo na okomici uzdignutoj 2. I • Odreden je interval ip = • Mjerilo nagiba ravnine P odredeno je kao u primjeru 7. 2p np 18 \ \ \ KONSTRUKTIVNO RJESENJE . = 1 .8m.L np (sl.01. . prevaljena ce okomica no biti okomita na nju i prolazit ce tockom To. • Tlocrt n' trazenog pravca ti . To duzinu duljine 2. M = 1: 50 Zadani su pravac p svojim tiocrtom. • Na mjerilu nagiba ravnine P.05 . n q. . pomocu prevaljenog intervala (16.p) te projekciju one tocke V na ravninu P u tocki T. a projekcija okomita na slojnice ravnine.L P prolazi tockom T smjer pada mu je suprotan od smjera pada ravnine. PRIMJER 7. 7. V) =2. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada mjerila nagiba ravnine. odreden je interval in okomice n. vrijedi: np = __!__.kroz pravac q polozena je po volji odabrana ravnina P. • Za nagib...8m. okomit je i na njene slojnice. • Pornocu susjednih cjelobrojnih kota toeaka na pravcu q odredena je kota tocke N. 7.2.konstruirana je njena presjecnica g s ravninom 2.8m moze na pravac ti nanijeti iznad iIi ispod ravnine P. Slika 7. ip = l. d(T. nagibom np projekcijom tocke P(15) i projekcija tocke T(16... • Ako je pravac okomit na ravninu. Spojnica NT je trazena transverzala. okomitje na sve pravce te ravnine pa i na slojnice.. • Nanesemo Ii na prevaljeni pravac no od tocke dobijemo u prevaljenom polozaju tocku Vo.7) nagiba ravnine P(T.8m. • Vracanjem tocke 110 na pravac n' odredena je tocka VI. • Uocimo da zadatak ima dva rjesenja jer se duzina duijine 2.

S9.144 PRIMJER Kotirana projekcija 7.2 graduiran je pravae p=AB.L = 3 -2m te graduiramo jednu priklonicu zadane • Zadanim tockama A i C odredimo kote pomocu mjerila nagiba ravnine 2::. Konstruirajte mjerilo nagiba simetralne ravnine duzine AB koja je zadana u kotiranoj projekciji. • Horizontalnu ravninu ITk promatramo kao tlocrtnu ravninu. • Poloviste duzine se u kotiranoj projekeiji projieira u poloviste njenog tloerta. Velika os te elipse projicira se u pravoj velicini na slojnici.2). • Koristeci afinost.7. a slojnieu visine k kao prvi trag zadane ravnine 2::. • Odredimo interval ravnine. 7. 7.06) • Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 7. PRIMJER 7. a zatim i u projekeiji. • Tlocrt 5' sredista 5 kruznice opisane trokutu 6ABC promjera A'C'.06. a zadana duzina AC mu je hipotenuza. (C) • Promjerorn (A) (C) odredena je kruznica u koju je moguce upisati pravokutan jednakokracan trokut 6(A) (B) (C) (dva rjesenja). Mjerilo M = 1 : 125. KONSTRUKTIVNO RJESENJE U ravnini 2:: kojaje zadana svojim slojnicama Sl i S2 lezi duzina AC. • Pomocu perspektivne afinosti s osi odredimo tocku (A). Kenstruirajte kotiranu projekciju jednakostranicnog pravokutnog trokuta koji lez.5). B(12.07) • Mjerilo nagiba ravnine 2:: postavljeno je okomito na ovu slojnicu. . • Interval iE ravnine 2:: reciprocan je intervalu pravca p i konstruira se kao u primjeru 7.05. • Oko slojnice Sj rotiramo tocku C u horizontalu ravninu ITj• Priklonica tocke C okomita je na slojnice ravnine 2::. KONSTRUKTIVNO RJESENJE iE (s1. • Kruznica se projieira u elipsu. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada pravca p.85 okomita na (s1. a kotu odredime na rnjerilu nagiba zadane ravnine.2. Rijeseni primjeri 145 7. = nr. lezi u polovistu • Velika os M' N' elipse projicira se na slojnici toeke 5 u pravoj velicini.07. • Simetralnoin ravninom neke duzine nazivamo onu ravninu koja tu duzinu raspolovljuje i okomita je na nju. Mjerilo slike M = 1 : 200. A(7. • Da bi se odredio trokut u pravoj velicini potrebno je zadanu ravninu rotirati u neku horizontalnu ravninu ITk. odredimo tloert B' vrha trazenog trokuta. • Simetralna ravnina 2:: sadrzi tocku 5 paje njena slojnica p' i prolazi tockom 5'. .i u ravnini 2::. • Odredeno je poloviste 5 duzine AB u prevaljenom polozaju. Konstruirajte i kotiranu projekciju tom trokutu opisane kruznice. Sj i parom pridruzenih tocaka C'. a mala os je na priklonici ravnine. a polumjer rotacije C P tocke C odredimo prevaljivanjem priklonice.

U mjerilu 1:125 zadanom tockorn T(7.7)J polozite rav- Slika 7.4).4). U mjerilu 1:200 odredite ravninu r koja sadrzi tocku T( -0. odredite njihove kote te konstruirajte duzine M N i prikloni kut pravca.2). Zadaci za vjezbu = B(-1.7). Zadaci za vjezbu 147 • Mala os elipse nalazi se na priklonici tocke S. 3/4) 5. U mjeri1u 1:50 polozite tockom T ravninu E. . B(3. Q( -3.3)J.5) polozite ravninu paralelnu sa zadanim pravcima a(na = 2/3) i b == BC[B(3. odredene su im kote na poz- 1. R(7.3). 7. C(2. 8. dobivene ce tocke Ko I.146 Kotirana projekcija 7. ain. 7). = 11. U mjerilu 1:200 konstruirajte na pravcu p(np = 1/2) one tocke koje su od tocke A(4. tako su i sve prevaljene priklonice ~edusobno par~lelne. U mjerilu 1:200 na pravcu p(np == 1/2) odaberite tocke MiN. Zadani su pravci p == P R[P(11.2). p.4).1) polozite ravninu. U mjerilu 1:125 konstruirajte na pravcu a == AB[A(3. Odredite pravu velicinu duzine AB i prikloni kut ravnine. Zadani su tocka T(5. • Nakon vracanja nati nacin. paralelnu s ravninom r. bilo koje dvije pravu velicinu 3. U mjerilu 1:125 pravcem ninu f(nr == 1/3). 2. A E P udaljene za d == 10m. 3) i pravac p(np = 1/2) tako da T tj. one tocke koje su od tocke A udaJjene za d 4m. U mjerilu 1:125 polozite tockom T ravninu D. U mjerilu 1: 125 zadanom tockorn T( 4. M = 1: 200 4. 10. p == PQ[P(2. ~anesemo Ii na prevaljenu priklonicu polozenu tocko~ 5 p?~umjer ~znIce od tocke 50 na obje strane.. La biti .u Frevaljenom polozaju krajnje tocke onoga promjera kruznice koji se projicira u malu os elipse. 6.3)J i q == QT[Q( -2. C(8.6)]. a paralelnaje s pravcemp == PQ[P(O. 2) i pravcem polozite ravninu i odredite prikloni kut te ravnine. tocaka J( i L u projekciju. a paralelnaje s pravcem p. nagib joj je n1/3.3)J paralelne. 7). Zadanaje tocka T(-2.3. Kako su sve priklonice v 7. 7) i ravnina r(nr = 3/2). U mjerilu 1:50 zadanim tockarna A(-1. 7.(n6 == 4/3) kojaje paralelna s pravcemp. Q( -3. U mjerilu 1:200 odredite ravninu koja sadrzi pravac q. T(3.07 9.4)J koji su mimoiIazni.8).3.

Uputa: trazena transverzala je pravac t odreden tockorn T i probodistem pravca b s ravninom (Ta). pravac p(np = 3/4) i ravnina L::(nz.3).6). Uputa: Trazena transverzala lezi u ravnini koja je paralelna s pravcern c i incidentna s pravcem a. 18. U mjerilu 1:200 konstruirajte presjecnicu ravninorn trokuta ABC[A(2. Uputa: trazena transverzala transverzalu zadanih mimosmjemih AB[A(7. U mjerilu 1:50 konstruirajte presjecnicu zadanih trokuta B(8. Konstuirajte u mjerilu 1:125 projekciju T(2.8)]. Zadana je tocka T( 4. U mjerilu 1:250 polozite tockorn presjecnice trokuta ABC T(14. Konstruirajte u mjerilu 1:125 probodiste 3/2) s trokutom ABC[A(5. M(10.3) pravac koji sijece pravac p(np = 4/5). sijece pravac p. = pravca koji prolazi tockorn 2/3).3).7)J. p C/:_ L:. = 3/2) tako da vrijedi T ~ L:. 13.3).T ~ p. = 4/3) i tockom T(-1.2) i ravnine L:(nz.7)]. 17.3). 16. 15. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju one transverzale mimosmjernih pravaca a(na 10/9) i b(nb = 4/5) kojaje paralelna s pravcem c == CD[C( -104).3). B( -lA).2).8). Konstruirajte u mjerilu1:125 jednu transverzalu mimosmjemih pravaca a(na = 2) i b == BC[B(5. B(-1. C( 4. U mjerilu 1:50 konstruirajte ravninu koja je paralelna A(nA = 3/2) i od nje udaljena za duljinu d = 2m. Konstruirajte u mjerilu 1:50 transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a( na 2/. usporedan je s ravninom f(nr q == KL[K(1. U zadanoj ravnini 6(i6 = 3m) u mjerilu 1:200 konstruirajte ciju transverzale pravaca projek- 29.6).3).2)] koja lezi u ravnini zadanog pravca p(np 27.2). B(2A)] i b == CD[C(1l.3.3) pravac paralelan s ravni- nama 6(n". C(504)] i K LM[f{(3.7). 20. = 1/3) s je presjecnica mimosmjemih C(10.3). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju B(9. 7.148 Kotirana projekcija 7. QJ. C(6. Ravnina s ravninom 6 odredena je pravcem T¢ a(na = 1/2) i b == M N[M(2. ptn. U mjerilu 1:125 okomitaje na ravninu 6. = 2) koja prolazi zadanom tockorn T(7 . D(1. N(7.1)J i paralelograma ABC[A(1. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravac m tako da prolazi tockorn T. L: i r. 3!.4)J koja lezi u ravnini 6(n6 = 1/2). a okomit na pravac 30.5)J koja je usporedna sa zadanom ravninom r(nr = 2/3).3). D(304)]. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a == AB[A(10. ravnine C(6.2). 14. Zadana je tocka T( -4.7).5)] koja prolazi zaravnina (Ta) i (Tb)]. = L:. a paralelan je s ravninorn 25. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravaca a(na = 3/4) i b == danom tockom T(12. a paralelan je sa zadanom ravninom L::(nz. N(12 .4)].2). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju probodista pravca 1/3) s ravninorn trokutaABC[A(2. = [A(7.8).3) i b( tu.3).5). U mjerilu 1: 125 tockorn polozue pravac koji je paralelan s ravninama 23.9)]. L(6. B(11. Konstruirajte u mjerilu 1:50 probodiste zadanog pravca p( np = 4/3) s paralelogramom ABCD koji je zadan s tri nekolinearne tocke A(5.4).3).8). U mjerilu 1:125 polozite zadanom tockorn T(15.8). p( np = 19.. = 3/4) i f(nr = 1/2).2). 22. Zadaci za vjezbu 149 12. transverzale 26. C(3. 24. 6(n6 = 2/3). 28. a . 21.6).8). odredite ravninu koja sadrzi pravac p. = 2/3) i L::(n::. p. C(11. = I = C(804)]. L(7. 4/3).2). P(7. = 1/2). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju pravaca a(na = 4/5) i b == BC[B(2A). M N PQ[M(3. L:(nz. B(10. B(7.

3) od pravca p == PQ [P(1. Pravac p(np = 2/7) prolazi tockorn A(1204). a tocka 5(3. a duljina vi sine Vo = 5.4) ravnine da budu okomite na zadanu ravninu fCnT' = 3/2). a duzina AB[A(0.3. a vrh C lezi na pravcu p(np 2/3).2)] i q == TQ[T... a tocka A(4. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju jednakokracnog trokuta kojemu je duzina AB[A( -1. a duljina visine piramide je Va = Sm. 47.6)] je dijagonala osnovice pravilne uspravne cerverostrane prizme. tocka B(3. U mjerilu 1:125 odredite pravu udaljenost tocke T(0. B(1.3)] su tangente kruznice polumjera r 0 = Sm.7) od pravca p == AB[A(3.6) E 2: jedan vrh osnovice. U mjerilu 1:50 odredite udaljenost tocke T(1.2). Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju prizme. 48. Q( -0.7)] jejedan brid te pobocke.2) lezi prostoma dijagonala duljine d = 8m uspravne kvadratske prizme dok joj je osnovica u ravnini 2:(nE = 4/5). 33.7). nagiba 2/3 tako 46.2) od T ~ A. U mjerilu 1:200 postavite tockom T(15. 38. paralelnih pra- 39.2) i L(11.3).6)] osnovica.2).6:1]. B(5. L(1.5m. Odredite pravu velicinu te udalje- = nosti. = 2/3) lezi os uspravne kvadratske piramide. = 1:50 projekciju udaljenosti tocke T(8. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju prizme ako je nagib ravnine os novice n~ = 4/3. 1:200 konstruirajte sijece pravac a(na projekciju pravca koji prolazi tockorn = 1/2) i okomit je na pravac b(nb = 34. U mjerilu 1:200 odredite projekciju pravca koji prolazi tockorn T(8.2)] jedna stranica.6). 44. T(15. p ~ 2:.2) E 2: srediste. 42. 49. U mjerilu 1:200 konstruirajte projek-' ciju kruznice.S)].9). = 4/7). Konstruirajte u mjerilu ravnine A(nA 5/4). Na pravcu p == K L[K(6.2). 41.8). ajedan od preostalih vrhova lezi na pravcu p(np = 3/4). C(19. = 1/3) ako muje duzina AB[A(0. a okomit na zadani pravac q(nq = 1). Tocka A(3. B(10. U mjeri1u 1:200 odredite projekciju one tocke pravca p kojaje jednako udaljena od tocaka K(16.2).3)] je dijagonala os novice uspravne kvadratske piramide. C(0. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide ako joj je vrh na zadanom pravcu p(np = 4/5). Zadaci za vjezbu 151 32. 36. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide. 1:200 odredite 40. paralelan je sa zadanom ravninom fCnT' = 3/4).3).3). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju pravilne uspravne trostrane piramide kojoj je os na pravcu o(no = 2/3). Pravci p == TP[T(15. 50. . 35.150 Kotirana projekcija 7. Q(6.2) E b. B(llo4)]. 37. Na zadanom pravcu p == AB[A(7.4).8). 51. C(6. 4/5). a duljina visine Vo = 4m. 7.7). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju kvadrata koji lezi u ravnini 6(nf'. U ravnini 2:(nE = 1/3) lezi osnovica uspravne pravilne sesterostrane piramide kojoj je tocka 5(7.S). jedan vrh osnovice u tocki A( -2. P(4.7)] konstruirajte u mjerilu 1: 125 tocku jednako udaljenu od dviju zadanih tocaka M(904) i N(14.7) i C(3.9) srediste upisane kruznice. B(-0. Duzina AC[A(2. U mjerilu vaca a(ia pravu velicinu udaljenosti = 2m) i b.5) jedan je vrh os novice. Na pravcu oin. 45.2) vrhovi. U mjerilu 43. Konstruirajte u mjerilu 1:200 projekciju piramide ako joj je visina dva puta veca od osnovnog brida. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju trokuta kojemu su tocke A(5. Duzina AC[A(1504). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju kocke kojoj jedna pobocka lezi u ravnini 6(nf'. 52. U mjerilu dijagonala 1: 125 konstruirajte projekciju romba kojemu je zadana AC[A(2.

4)] su tangente osnovice rotacijskog valjka. 59. A(-1.152 Kotirana projekcija 7. naglasak ce biti na geometrijskoj problematici uz neke prethodno dogovorene norme. Presjek neke topografske plohe ravninom je topografska linija koja spaja tocke u kojima se sijeku slojnice plohe i slojnice ravnine s istim kotama. B(3.7)] je os rotacijskog stosca. kanali. a tocka A(4..8)] i q == AC[A C(5. Sto je teren strmiji. 0 tome ovdje necerno voditi racuna. a prva velicina visine v. ima svoje padnice. Svaki ogranicen dio zemljine povrsine nazivamo topografskom plohom (brdo.3). To su poligonalne linije koje imaju najveci nagib prema horizontalnoj ravnini. a tocka 5(3.3). Pravac t(nt = 3/2) je tangenta osnovice rotacijskog istostranog valjka. dobro je znati unaprijed sagledati gotovu situaciju na terenu. 55.. Zadaci ce se rjesavati iskljucivo metodom slojniea uz napomenu da se u praksi cesto koristi i metoda poprecnih profila. Duzina 5V[5(7. Prije gradnje objekata kao sto su ceste. Svaka topografska ploha. 57. = 58. Na ukrizenim pravcima 0 == VA[V(7.2). odnosno kotiranoj projekciji terena rijesiti tloert situacije zemljanih radova.. . nagibi i sirine te polumjeri zakrivljenih dijelova prometnica ovise 0 razlicitim uvjetima kao sto su konfiguracija terena. geornehanicke osobine tla. Ukoliko je presjecna ravnina vertikalna takav se presjek 153 naziva profilom.7) je srediste iste osnovice.6) je na kruznici osnovice. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju tog valjka. 54. okomito sijeku slojnice terena. mostovi. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju stosca ako je duljina izvodnice stosca d lOmp. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju stosca ako mu je visina dva puta veca od promjera osnovice. odnosno toka oborinskih voda na terenu. red i vrsta prornetnice. a T(10. U mjerilu 1: 125 konstruirajte njegovu projekciju.4)] i s == VB[V. Stoga je potrebno na danoj karti. kanala. Izgradnja usjeka. Ukrizeni pravci p == AB[A( -1. 53. U kotiranoj projekciji topografske plohe prikazane su horizontalnim linijama koje nazivamo slojnieama terena. Nazivaju se padnicama jer pokazuju smjer pada. U mjerilu 1: 125 kenstruirajte projekciju ovog stosca ako mu je duljina visine Vo = 17m. 60. slojnice su gusce. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju rotacijskog stosca kojemu je duzina AB[A( -3.. a vrh u zadanoj tocki V(17. nagib ravnine os novice tit: = 4/5.7).l)] promjer osnovice .4)] Ide os i izvodnica rotacijskog stosca. = 2). a vis ina Vo 8. Na pravcu p(np = 2/3) lezi izvodnica rotacijskog stosca dok rnu je osnovica u ravnini E(nE = 4/3).. Pri stvarnom projektiranju i izgradnji prometnica nasipanje terena i usijecanje prometnica u teren ostvaruje se plohama razlicitih oblika i nagiba. Tereni = 4m.8) tocka na plastu. = 14m. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju istostranog rotacijskog stosca cija je osnovica u zadanoj ravnini 6(nt::. 56. odnosno teren. zeljeznicke pruge. itd. Na pravcu 0(71.3). V(14. B(2.0 = 2) lez: os rotacijskog stosca. B(2. ). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju ovog valjka ako muje polumjer osnovice duljine To = 2m. kotlina. ..

154 Tereni 8. a koristeno je mjerilo 1:125. Tu presjecnu J sirinu planuma 1 1 neutralnom ceste sa zeljeznickom prugom osi su ovih dviju prometnica a dogovomo se kota osi pruge u njihovom tlocrtnom sjecistu presjek prometnice ra: ye nom 'I' s terenom. Ukoliko je prevelik razrnak izrnedu dviju susjednih slojnica cjelobrojnih kota da bi se presjecna linija odredila s potrebnom preciznoscu. vrsimo interpolaciju. • Zadani predlozak • Nanijeti • Odrediti di I uvecati cetiri puta.s' 17. . i graduirati prometnicu. .3 i 17.3 17 16 rub nasipa (nozica) DOGOVORNE NORME nN • Nagibi nasipnih ploha • Minimalna = ~. kanal uz nasip 1:1 155 Buduci da se II tom slucaju presjecna krivulja projicira u trag potrebno ju je prevaliti u neku horizontalnu ravninu.8). je 40cm. • Nagibi usjecnih ploha-su nu = t. krivulju linijom. nazrvamo zadaje za 40cm ispod kote ceste. • Konstruiratikosine nasipa i utvrditi njihove presjeke s terenom: . odnosno dodajemo neke slojnice terena koje nernaju cjelobrojne kote (npr. = 1%.> kosina nasipa 2:3 M 1:125 planum prornetnice -. kosina usjeka \ 20 19 18 17. Na sljedecoj slici odabrana je horizontalna ravnina na koti 16. . 17. nk dubina kanala u usjeku uz nagnutu prometnicu prometnicu PREPORUCENI TIJEK RJESAVANJA: • Uzduzni pad kanala u usjeku uz horizontalnu • Sirina dna kanala je 40cm. • U raskrizju mimosmjeme.

156 • Konstruirati Tereni 8. nazivamo remljanim tijelom protnetnice. • Odredimo istom kotom. • Konstruirati kosine usjeka i utvrditi njihove presjeke s terenorn. C' \ \ razdjelnu A do tocke C horizontalna iIi neutralnu liniju.01 a) Na kotiranoj projekciji terena zadana je projekcija osi ceste siroke 4m. razdjelna je linija slojnica terena s 20 \ \ M 1:200 Slika 8. Od tocke D prema E cesta ima pad pa su njeni rubovi pravci s nagibom n. U mjerilu 1\1 = 1 : 200 prikazite tlocrt zemljanog tijela prornetnice. Oko tocke s kotom 22 mba ceste opise se kruznica s polumjerom 19 2l v. Nivo-Iinija je zamisljena presjecnica prornctnice S usjecnorn piohom. • Dio prometnice od razdjelne linije do tocke E je iznad razine terena te se uz taj dio postavljaju ravnine nasipa. Pri tome treba voditi racuna da je cesta do tocke D horizontalna pa su u tom dijelu rubovi ceste slojnice ' ravnina nasipa. a od D prerna E ima pad nc = 10%.01a \ E' . PRIMJER Rijeseni primjeri 8. Buduci daje prometnica od tocke ' s kotom 22.01. Graduiramo dio prometnice u nagibu: ti. (51. dakle prometnicu sa svim pratecim objektirna .1. f f 24 8. 8. Mjerilo nagiba ravnine nasipa se stoga u tom dijelu projicira okomito na rub ceste.01) • "lm" -+ O. • Odrediti dva poprecna projila. Slojnice nasipnih ravnina uz te su rubove odredene kao u primjeru 7.02. usjecima. U kruznom luku od A do C i dalje 1I pravcu do tocke D cestaje horizontalna na koti 22.nasipima. 8. = 10% u ravninama nasipa. kanalirna. 8. 1 __22 ----\\~ \ RJESENJE (sl. Rijeseni primjeri 157 rubovc kanala i nivo-liniju u usjeku. Izvesti kanale na teren i po potrebi ih produziti llZ nasip. 25 / / / / Rezultate svih ovih "zernljanih radova" na terenu.1. u prethodnom poglavlju. = 10% :::::} = l~~ = 10m ic (u mjerilu ic = 5cm).Scm • Nanesemo prvo zadanu sirinu prometnice tako da ju zadana os raspolovIjuje.

Valja uociti da nasip s desne strane ceste treba zastititi kanalom. Kanali se produbljuju do razdjelne linije. a u ovom je slucaju horizontalna. konstruira se i tlocrt nivo-linije. Zbog slijevanja oborinskih voda po usjeku prema prometnici potrebno je uz rubove ovog dijela prometnice prethodno postaviti kanale.158 T Tereni 8.~~O za I = 10m i I = 20m. a zatim i presjek zemljanog tijela prometnice. a zbog konfiguracije terena treba naciniti i propust koji ce skupljenu oborinsku vodu odvesti od prometnice smjerom pada terena. 22 24 21 a M 1:200 Slika 8. • Koristenjem nivo-linije kao slojnice s kotom 22 plohe usjeka konstruirana su mjerila nagiba i os tale slojnice usjecnih ploha s obje strane ceste. Rubovi nasipa odredeni su kao spojnice sjecista odgovarajucih slojnica terena i ravnina nasipa. kanalima se daje uzduzni pad 1 %. Logicno je da se kanal produbljuje u smjeru pada terena te se po izlasku iz usjeka voda prirodno dalje slijeva po terenu.01 . Rijeseni primjeri I 159 = in te se tangira iz susjedne nize kote istog ruba.' . a zatim izvode na teren. a produbljenje u kruznom luku konstruira se racunanjem sredisnjega kuta po formuli 0: = l. Osim tlocrta rubova dna kanala. 8. Kako je cesta horizontalna.01). Rubovi usjeka su presjecnice usjecnih ploha s terenom i odreduju se kao spojnice sjecista slojnica terena i usjeka s istim kotama. • Na kraju je zemljano tijelo prometnice presjeceno dvjema vertikalnim ravninama koje su postavljene okomito na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tockama osi. pri cemu se za obje strane uzima R = 18m. Prevaljivanjem svake od ovih ravnina u horizontalnu ravninu s kotom prometnice u odabranoj tocki konstruira se prvo presjek s terenom u prevaljenom polozaju. druga u usjeku. Jedna je ravnina postavljena na nasipu. Nivo-linijaje prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka (s1. To je slojnica 21 ravnine nasipa. 8. Pocetna dubina kanala kod tocke A je 40cm. a ostale su slojnice s njom paralelne. Ovakvi se presjeci nazivaju poprecnim profilima.1.5 • Dio prometnice s druge strane razdjelne linije nizi je od terena te je u tom dijelu potrebno konstruirati plohe usjeka. 24.

1. RJESENJE (sl. ~ _..02. kanali se uz nju (dubine 40cm) ne produbljuju.5 26 neutralna je linija na cesti .2.6m. • Nanesirno sirine planuma obiju prometnica u zadanom mjerilu. a zatim spojiti sjecista njihovih slojniea s kotama 25 i 25. Kanalima uz cestu daje se uzduzni pad 1% i to u smjeru "od raskrizja'' na obje strane (vidi strelice). Rijeseni primjeri B'~ -124.02 29 . Kako je planum pruge u samom raskrizju nizi od ceste za 40cm. • S jedne strane razdjelne linije zeljeznicka pruga nadvisuje teren pa se zato u tom dijelu rubovima prometniea polazu nasipne ravnine i konstruiraju njihovi presjeci s terenom. Zbog toga su tlocrti rubova kanala paralelni s rubovima planuma pruge. U mjerilu Pli = 1 : 250 prikazite tloert zemljanog tijela 1 prornetnica. 26 24 25 25.25. Buduci da pruga ima pad 3%. 8. Pomocu zadanoga nagiba moguce je graduirati planum pruge s intervalom ip = l~O = 33. 8.3m. 28 26 A'? Slika 8.4cm. Horizontalna cesta (kota 26) s planumom sirokim 5m prelazi preko zeljeznicke pruge u razini. • Da bi se odredila neutralna iIi razdjelna linija. pocetna je dubina kanala uz cestu 80cm . • Pomocu nivo linija uz obje su prometnice konstruirane sve potrebne rav-: nine usjeka i njihovi presjeci s terenom.160 Tereni 8. a u samom raskrizju i medusobni presjeci usjecnih ravnina. a u samom je raskrizju nacinjen propust kanala ispod oeste.02) • "I rn" ---70. • Sarno raskrifje gradi se u usjeku. potrebno je unutar slojnica s kotama 25 i 26 interpol irati slojnice na planumu pruge i na terenu. Slojniea terena s kotom -c. Planum pruge sirine 3m ima pad np = 3% u smjeru od A prema B.8 1 161 23 PRIMJER 8. Uz cestu je takoder je postavljena ravnina nasipa s desne strane razdjelne linije .2 • Da bi se graduirao planum zeljeznicke pruge. treba imati na umu da kota tocke na njenoj osi u prividnom sjecistu s osi ceste iznosi 25.

RJESENJE (sl. Odredeni su presjeci usjecnih ravnina uz nagnuti i horizontalni dio pruge. U mjerilu M = 1 : 200 prikazite tlocrtnu situaciju zemljanih radova.Scm.162 PRIMJER Tereni 8. a od te tocke prema tocki B ima uspon 5%. • Nanesimo sirine obiju prometnica u zadanom mjerilu te graduirajmo dio pruge u nagibu. • U prvom se koraku rubovima ceste konstruiraju ravnine nasipa koje ce se prekinuti nakon konstrukcije usjeka uz donju prometnicu. a dalje ih se produbljuje s uzduznim padom od 1%. • Konstruirane su ravnine usjeka uz nagnute i horizontalne dijelove pruge te su odredeni njihovi presjeci s terenom. a pruga je cijelom duljinom u usjeku. odredeni su na kraju presjeci usjecnih ravnina s gomjom prometnicom. Slika 8.03. Neutralne linije nema. • Zbog visinske razlike od 5m cesta ima kotu 38 i cijela se nalazi na nasipu.03) • "l m" ---+ O. 8. Iznad pruge prelazi horizontalna cesta s planumom sirokim 5m (visinska razlika u krizistu je 5m).1. Kako se ovdje radi 0 raskrizju u dvije razine. 8. Rijeseni primjeri 163 8. Zeljeznicka pruga sirine 2m horizontalnaje do tocke A. a zatim i presjeci s nasipnim ravninama postavljenima uz cestu. Ona je na ovim presjecima prekinuta jer se na tom dijelu predvida gradnja nadvoznjaka. • Od B do A uz prugu kanali imaju nagib jednak nagibu pruge.03 .

164

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

165

8.2.

Zadaci za vjezbu

1. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do C, a od prerna D ima pad 4%. Od C sc odvaja prilazna cesta s jednako sirokirn planumom koja je horizontalna do .4, a od A prema B ima pad 5%. 2. Planum ceste sirok 6111 horizontalan je do (kota 28), a prema D ima uspon 8%. Prilazna cesta s jednako sirokirn planumorn ima pad 7% od A prema B. 3. Planum ceste u pravcu i horizon tali (kota 58) sirok je 6m. Prilazna cesta ima planum sirok 4m i pad 5% od A prema B. 4. Od horizontalnog platoa (kota 77) odvaja se jedna cesta s planumom sirokirn Sm i usponom 2%, dok druga cesta irna planum sirok 4m i pad 10% prema tocki A. 5. Od horizontalne ceste AB (kota 87) s planumom sirokim 6m odvaja se cesta s planumom sirokim 4m koja irna pad 10% od D prema e. 6. Od horizontalne ceste s planumom sirokim 6m (kota 26) odvaja se cesta s jednako sirokim planumom koja ima uspon 10% od A prema

e

11. Planum ceste sirok 6m ima uspon 6% od A do B, od B do je horizontalan, a dalje ima uspon 8% prema tocki D. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta s planumorn sirokirn Sm. 12. Zavojita cesta s planumom sirokim 4m ima pad 8% od horizontalnog platoa (kota 21) do tocke A, a dalje je u pravcu i horizontalna 13. Od horizontalnog platoa (kola 101) odvaja se cesta s planumorn sirokirn Sm. Ona ima pad 6% od A do tocke s kotom 97, a dalje je horizontalna. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta Be jednako sirokog planuma. 14. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do A (kota 96), a od A prema B ima pad 6%. Planum prilazne ceste sirok je Sm i ima uspon 8% od D (kota 96) prema E.

e

e

Krizanje u istoj razini
, 15. Cesta s planumom sirokim 6m, koja ima uspon 3% od A prema B, u razini prelazi preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 25.6) koja ima planum sirok 4m. 16. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizonta1an je do (kota 47.3), a od prema D ima konstantan uspon. Preko pruge u razini prelazi cesta s jednako sirokim planumom. Ona je horizontalna izmedu A i B (kota 48, d(A, B) 4cm),a do A i od B ima uspon 10%.

B.
7. Cesta s planumom sirokim 6m ima uspon 2% od A (kota 64.2) do B, a dalje je horizontalna. Prilazna cesta s jednako sirokim p1anumom ima uspon 8% do C, a dalje je u zavoju horizontalna. 8. Od horizontalne ceste koja ima planum sirok 6m (kota 45) odvaja se prilazna cesta s planumorn sirokim 4m koja je do A horizontalna, a od A do B ima uspon 10%. 9. Od horizontalnog platoa (kota 36.4) odvajaju se ceste s planumirna sirokim Sm od kojih su dvije (prerna A odnosno B) u horizontali, a jedna (prema e) ima pad 3%. 10. Planum ceste sirok 8m horizontalan je do (kota 72), a od do ima uspon 6%. Planum prilazne ceste sirok 6m horizontalan je od do

e

e

=

17. Planum zeljeznicke pruge sirok Sm horizontalan je do D, a od D prema e ima pad 2%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, koja je od A do B horizontalna (kota 75,4), a od tih tocaka ima pad 4% na obje strane. 18. Planum ceste sirok 6m (kota 28), koji je horizontalan do A (kota 28), a od A prema B ima pad 8%, prelazi u razini preko zeljeznicke pruge, kojoj je planum sirok 4m. Pruga je horizontalna do C, a od prema D ima pad 8%. 19. Planum ceste sirok 5m prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Cesta je horizontalna do A (kota 56), a od A prema B ima uspon 5%.

e

e

e

D

e

A, a od A prema B ima pad 8%.

166

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

167

20. Horizontalna

cesta s planumom sirokim 6m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Zeljeznicka pruga je horizontalna do B (kota 55), od B prema ima pad 8%.

e

21. Horizontalna cesta (kota 53,8) s planumom sirokim 5m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima pad 2% od A do B. Planum pruge sirok je 4m. 22. Cesta s planumom sirokim 6m i padom 5% od A prema B prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 29) ciji je planum sirok 4m. 23. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizontalan je do A,a od A prema B ima pad 3%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, kojaje do horizontalna (kota 73), a od prema D ima pad 2.5%.

/

/
/

!

/

/

?

\A'

e

e

II/;
76
'u,

I/
!

;\B';

/

I

Krizanje u dvije razine
24. Ispod horizontalne zeljeznicke pruge ciji je planum sirok 4m (kota 50) prolazi cesta koja je horizontalna do A, a od A (kota 44) prema B ima pad 5%. 25. Cesta s planumom sirokim 6m ima pad 5% od tocke A (kota 59) prema B. Ispod nje prolazi cesta sjednako sirokim planumom. Ona je do horizontalna (kota 51), a prema D ima uspon 4%. M 1:1000
25 24

\27\
/'
'~o/-/fJ

/

3t,\\ \
/\\
C'(28) ,

e

--

-/

26. Cesta s planumom sirokim 5m ima uspon 8% od A do B (kota 21),1 a dalje je horizontalna. Ispod nje prolazi cesta s planumom sirokim 6m (visinska razlika u krizistu 6m), koja ima pad 4% od prema D.

e

27. Cesta s planumom sirokim 6m horizontalnaje od A do B (kota 54), od B prema u luku ima pad 5% do tocke s kotom 49, a dalje je horizontalna.

e

28. Sirina planuma horizontalne ceste Be (kota 10) je 8m. Prikljucna cesta, koja prelazi iznad ove ceste(visinska razlika 5m), horizontalna je do A, a od A prerna D ima pad 6%. Planum prikljucne ceste sirok je 5m.

2.

'"\

\//
23

A'(28)

168

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

169

M 1:1000

/
61

I

/

/

I

/

M 1:800

\82 \83
A' \
.y

88

90

s

ROO"':! /
.

-;----

II

r1
\

\

I

/

81
/ /

/

\

___ ,.\
\ \ \

\

3.

,60

I

58

57

i S6 / S5 / 54

I

/ /

5.

I

I

/

\

M 1:800

-,
\

Zadaci za vjezbu 171 46 45 44 M 1:1000 74 77 73 /' /' /' /' /' 78 41 -. \ (?~ 8.. .2. 10.170 Tereni 8. 8. .

Zadaci za vjezbu 173 I I 93 i '-------- 11.~~.~ 10 / / 97 96 95 94 / ~vD' ~/ 25 j I ~' / S2 14.172 Tereni 8. M 1:800 18 M~':O \ \ .2.: R2= 30 m --. 101 99 .------1 97 '10 . 8.

16. \ \ \ \ 18. U ISt 0 j razini \ t 17./ '\. 175 . . Krizanje .174 ______. M 1:800 \ \ .c__ Tereni _ 8. 15./ .

M 1:1000 A' 32~ ~ 22.-:--~-~~~~ Ml800 ----__ ~ r>. Zadaci za vjezbu 177 -.176 Tereni 8. ~ __ ~================~ _j .. I: ~: I 19. 8.2.

.. -.178 Tereni 8. C- A' '0. D' .._. -. [.. '" \liQ ) / / \~ -..2. -. -. B' \1' . . Zadaci za vjezbu 179 25. -.. 8. Krizanje u dvije razine M 1:1000 -. -. -. -._ <.

> Bibliografija 27. Tehnicka knjiga. Nice: Deskriptivna geometrija. Horvatic-Baldasar.o. Beograd. [4] Z. 1'I..o. Pavkovic: Zadaci iz Nacrtne geometrije.! \. 1970. Zagreb. 51 50 [1] L Babic. Skolska knjiga.1997. Zagreb.vjeibe. Kurnik. SAND d. Tehnicka knjiga. B. 1982. 1 M 1:1000 ~II (. 1971. S.I \ \ \ /' B'(54) ' II' I I I . se- geometrija u tehnici. L Babic: Nacrtna geometrija. Szirovicza: Konstruktivna ometrija . Zagreb. Strubecker: Nacrtna geometrija. 1994. Palman. p' 180 Tereni 8. 181 . [7] K. 1GH-Zagreb. 53 . Zagreb. 1973. Gradevinska [3] K. Pa1man: Projiciranja i metode Nacrtne geometrije. Skolska knjiga. 52. . Hohenberg: Konstruktivna knjiga. A. [6] D. [2] F. D.'1 '" _/ .. Zagreb. V. Sliepcevic. 1966. --' SI i~ !II 't . Gorjanc.Aj /' /' 1--\ . [5] V.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful