IVANKA BABIC SONJA GORJANC ANA SLIEPCEVIC WASTA SZmOVICZA

NACRTNA GEOMETRI]A
zadaci

Dr. sc. Ivanka Babic Dr. sc. Sonja Gorjanc Dr. sc. Ana Sliepcevic Dr. sc. Vlasta Szirovicza

NACRTNA GEOMETRIJA zadaci
1. izdanje

HDKGIKG, Zagreb, 2002.

Predgovor
Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kucinic Prof. dr. sc. Vlasta Scuric-Cudovan Dr. sc. Jelena Beban-Brkic Dr. sc. Zeljka Milin-Sipus Lektor: Ljiljana Varovic, dip!. prof. Graficko oblikovanje ovitka:

Sinisa Babic, dip!. inz.
Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 021361/3-2002, od 10. rujna 2002. CIP - Katalogozacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 514.18(075.8)(076) NACRTNA geometrija : zadaci / Ivanka Babic ... [et al.] - 1. izd. - Zagreb: Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutersku Bibliografija. ISBN 953-98814-1-21. 1. Babic, Ivanka I. Nacrtna geometrija - - Zbirka zadataka420902019 420902019 ISBN 953-98814-1-2 Izdavac: HDKGIKG - Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku Tisak: "O-tisak" d.o.o., Zagreb grafiku

Iako se u posljednjih desetak godina moze naci suvremena literatura iz podrucja nacrtne geometrije, svaki udzbenik koji donosi nesto novo dobro je dosao. U godini obiljeiavanja stote obljetnice rodenja najpoznatijeg i najproduktivnijeg profesora nacrtne geometrije Vilka Nicea moramo priznati da je doslo vrijeme da neki sadrzaji dozive transformaciju, da se osuvremene i na novi nacin obrade, Prvi pozitivni pomak u tom smislu ucinile su autorice ovog udzbenika 1994. godine kada su za potrebe studenata Gradevinskog fakulteta nacinile originalan metodicki udzbenik "Konstruktivna geometrija" za vjezbe iz nacrtne i primijenjene geometrije s velikim brojem rijesenih primjera . Ovaj novi udzbenik sadrzajem u potpunosti prati program predmeta Nacrtna geometrija na graditeljskom odjelu Veleucilista, a gotovo u potpunosti programe Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta, Tekstilno-tehnoloskog fakulteta, Strojarskog fakulteta i jos nekih fakulteta i odjela Veleucilista, Oslanja se na udzbenik "Nacrtna geometrija" autorica K. HorvaticBaldasar i 1. Babic, a namijenjenje iskljucivo za vjezbe. Velik broj rijesenih primjera popracen je detaljnim prostornim i konstruktivnim objasnjenjima sto omogucava samoobrazovanje. Neki primjeri su obradeni u nekoliko koraka, s posebnim naglaskom na detalje koji studentima predstavljaju najvece poteskoce u svladavanju ponudenog gradiva. Udzbenik obraduje tri met ode projiciranja kroz osam poglavlja. Sadrzaj prvih pet poglavlja nalazi se kao temeljni dio nacrtne geometrije na svim tehnickim fakultetima u Hrvatskoj. U prvom se poglavlju detaljno obraduje teorija krivulja drugog stupnja. Drugo i trece poglavlje sadrzi zadatke prijeko potrebne za svladavanje Mongeove metode projiciranja, au cetvrtom su obradeni primjeri iz kose aksonometrije i kose projekcije. U petom je poglavlju aksonometrija primijenjena na rjesavanje presjeka stozastih i valjkastih ploha, a u sestom se upotrebom Mongeove metode rjesavaju krovne plohe. U sedmom poglavlju obradeni su jednostavni primjeri iz kotirane projekcije, a u osmom je poglavlju ova metoda primijenjena na geometrijsko rjesavanje situacija zemljanih radova. Na kraju svakog poglavlja dan je skup zadataka knjiga postaje neizostavan prirucnik za vjezbe. za programe cime ova

grafiku, 2002.

Autorice

C. a _lP npr..Grcki alfabet A B 0: r E Z /3 . . 1. B.1.. 1 3 prostoru.ABC npr. T E ~ npr. .. malim grckim slovima: /3. Opcenito 0 projektivnom z.6. . ili brojea. . 104. Z.. Opcenito 1. n L h. 1.2. 18 1.1. h. B. 1. 17 .. . Elipsa kao afina slika kruznice. i E kut sto ga tvore pravci a i b trokut ciji su vrhovi A.7. . L(a.. 1. 1. B i C pravac a je okomit na ravninu P pravci a i b su usporedni krivuljama 8 11 12 14 14 15 . stupnja . 3 4 projektivne kolineacija ravnine 1. 1.6... krivulja 2.. Uvod A. ravnini i pravcu . Krivulje drugog stupnja 1... '.7. Neka preslikavanja Perspektivna u ravnini 5 7 Ravnine oznacavamo velikim grckim slovima: Perspektivnaafinost 0 u ravnini . Konstrukcij a elipse prema definicij i Konstrukcija Konstrukcija hiperbole prema definiciji II b parabole prema definiciji . a krivulja 2.3.. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica 23 .. ..6.. los cemo koristiti ove maternaticke E znakove: tocka T je element ravnine ~ presjek ravnina . Klasifikacijakrivulja2.1... stupnja Konstrukcije 1.3.2. C. . w.2.. b) npr. Promjeri stupnja. {.2. 1. A. 1. element od presjek kut trokut okomito usporedno _l II npr. Pravce obiljezavamo Kutove oznacavamo velikim latinskirn malim latinskim slovima: slovima: 0:.3.6nE npr. I"..2. /\ M N t: A p u ~ 0 'if jota kapa lambda m! 111 P ~ p a T 'U T y 0 11 ksi omikron pl <D X VJ X w W D 1/J rho sigma tau ipsilon fi hi psi omega Sadrzaj Neke oznake Tocke obiljezavamo virna: 1.5.6.6.1... b. D.. a E { ( 1] H e e alfa beta gama delta epsilon zeta eta theta K 1-\.6.2.

2.4.7.1.1. Bokocrt 2. Zadaci za vjezbu 4. Stranocrt . Zadaci za vjezbu 7. 24 26 Pitanja i zadaci za vjezbu . 2. . 2.7. Zadaci za vjezbu Bihliografija iii 104 112 1. Zadaci za vjezbu 6. . ravnine 7. Polozajno-metricki zadaci Polozajni zadaci Okomitost.2. .1. Stranocrt Rotacija i antirotacija . 4.6.4.7.7. 2. Aksonometrijske 4. .1. polozaju 28 30 32 36 39 42 45 50 50 51 53 54 55 55 120 122 130 135 136 136 147 153 156 164 181 3.2.. 2. Bokocrt .3. Rotacija 2. Zadavanje tocke. Zadaci za vjezbu 8.2.. Tijela U opcem 59 . Polozajni zadaci . 5. Rijeseni primjeri 8.2.2. Polozajno-metricki zadaci 2.1. Rijeseni primjeri 7.2. pravca.7. Tereni 8. Presjeci 102 . 2. 4. Rijeseni primjeri 5.ii SADRZAJ Sadrzaj 5. Mongeova metoda .2.3. Zadaci za vjezbu Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju Predlosci za vezove .2.6.1.7.7. Okomitost 2. Krovne plohe 6.1. Rijeseni primjeri 4.2. 2. Rijeseni primjeri 6.2. 61 76 3. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera 1. 2. Zadaci za vjezbu 2.7.teorijski zadaci 2.1.1. 2.8. . metode 80 81 90 90 97 .2.5. Rijeseni primjeri 3.5.3. Kotirana projekcija 7.

ravnina ima beskonacno mnogo i oni ispunjavaju trodimenzionalni prostor.). a aksiomi se ne dokazuju. uz pomoc osnovnih relacija. Osnovni elementi geometrije su tocka. pramen pravaca (3) . grade se jednostavne. nastaju slozene geometrijske figure kao npr. b..·· ... Jednostavne geometrijske figure nastaju na temelju neposredne veze osnovnih elernenata i relacije incidencije.. Tocaka. pravaca i ).B. Ako su principi grupiranja osnovnih elemenata slozeniji.cine ga sve ravnine prostora incidentne s pravcem p. Osnovni elementi i relacije se ne definiraju..~. B.. Od osnovnih elemenata. Tocke cemo oznacavati velikim latinicnim sIovima CA.: niz tocaka (p) .. a ravnine velikim grckim slovima CA.Cine ga sve tocke incidentne s pravcem p. geometrijski likovi i krivulje u ravnini.·. pravac i ravnina.~ . Grupiranjem osnovnih elemenata prostora nastaju geometrijske figure.).Uvod Svaka se geometrijska teorija zasniva na osnovnim elementima i relacijama te na osnovnim cinjenicama koje ih povezuju (aksiorni ili postulati). pramen ravnina [P] . ~~~ z 1 . geometrijska tijela i plohe u prostoru. pravce rnalim latinicnim slovima (c.cine ga svi pravci u ravnini incidentni s tockom 3. a zatim i slozene geometrijske figure ili tvorevine. prostorne krivulje.·.. To su npr. a osnovna relacija koja ih veze je relacija incidencije ili pripadanja. C . 0 njihovim svojstvima i medusobnim odnosima logicki zakljucujerno na temelju aksioma.'. r. c. ·I··.

Osobno iskustvo i geometrijsko obrazovanje tijekom osnovne i srednje skole omogucilo je buducem inzenjeru da osnovnim elementima i aksiomatikom trodimenzionalnoga prostora vlada i intuitivno. ravnini Za buduce inzenjere . vazno je upoznati geometrijski model trodimenzionalnoga prostora koji je blizak neposrednom ljudskom iskustvu. diferencijalna geometrija.osim paralelnih pravaca. (Jasno je da kroz dvije razlicite tocke prolazi sarno jedan pravac. U nasem poimanju osnovnih elemenata i relacija svaka se dva pravca neke ravnine sijeku u jednoj tocki . 1.). Za buduceg je inzenjera vazno da svoje intuitivno poimanje prostora prosiri na opcenitiji . Mozemo reci da je nacrtna geometrija teorija projiciranja te da se bavi izucavanjern i primjenom metoda projiciranja. U nacrtnoj se geometriji koriste sinteticka i konstruktivna metoda.2 Uvod Pri geometrijskim se istrazivanjima mogu koristiti razne metode. Sinteticka se metoda oslanja na zomu prostomu predodzbu. kroz tri tocke koje ne Ide na istom pravcu sarno jedna ravnina i s1. svake se dvije ravnine sijeku u jednom pravcu osim paralelnih ravnina i svaki pravac probada ravninu u jednoj tocki ako nije s njom paralelan. nacin na koji mjerimo udaljenosti izmedu tocaka ili kutove izmedu pravaca i sva ostala mjerenja koja se na tome temelje. Euklidska je metrika nasa svakodnevica. a koji omogucuje posredovanje izmedu trodimenzionalnog i dvodimenzionalnog prostora. posebice one graditeljskih struka. koji je bolji model za teoriju projiciranja. Opcenito i pravcu 0 projektivnom prostoru. i dr.projektivni prostor. Osnovni postupak kojim se pri tome nacrtna geometrija sluzi. One odreduju i razne geometrijske grane (npr. To je trodimenzionalni euklidski prostor. a konstruktivna omogucuje da sve ono sto je zamisljeno u prostoru predocimo crtanjem u ravnini. Krivulje drugog stupnja 1. sinteticka geometrija.1. U tom smislu uobicajeni prostor naseg zamisljanja "nadopunjujemo" beskonacno dalekim ili nepravim elementima nasljedeci nacin: 3 .). analiticka geometrija. prostomom poimanju i vizualizaciji neposredne okoline. konstruktivna geometrija. jest projiciranje. To je geometrija afinog prostora.

Neka preslikavanja projektivne ravnine Ovdje ce biti opisana neka tockovna preslikavanja u projektivnoj ravnini tj. odnosno ni. Ako u takav prostor uvedemo euklidsku metriku.01 Slika 1. Takva presIikavanja u ravnini nazivamo transjormacijama ravnine. jp'2. Fiksni pravac 0 nazivamo osi. Dokazi teorema koji ce u ovom poglavlju biti sarno navedeni mogu se naci u knjizi [7]. Ovako nadopunjeni prostor. tj. transformaciju nazivamo kolineacijom ravnine. 1. realnom projektivnom ravninom jp'2 i realnim projektivnim pravcem jp'l. au nadopunjenoj se ravnini sijeku svaka dva pravca bez izuzetaka. ali su pridruzene tocke razlicite.02 Kako svakom tockom Tl u ravnini prolazi tacna jedna zraka perspektivne kolineacije Zl = Z2. sarno jednu tocku te ravnine. ali tako da su im fiksne sarno dvije tocke (srediste S i sjeciste zrake i osi 0) dok su svi ostali parovi pridruzenih tocaka incidentni sa zrakom. PresIikava Ii se nekom transformacijom ravnine niz tocaka u niz tocaka. a svaka se ravnina nadopunjuje jednim beskonacno dalekirn ili nepravim pravcem u kojemuje sijeku sve s njom paralelne ravnine prostora. koja nam omogucuje uobicajna mjerenja i racunanja. 1. u ravnini u kojoj postoji tacna jedan fiksni pracije se sve tocke preslikavaju same u sebe. a pravce koji prolaze tockorn S zrakama perspektivne koIineacije u ravnini (s1. pa i paralelne ravnine.4 Krivulje drugog stupnja 1. pri cemu je sacuvana incidencija tocke i pravca. 0 koja se preslikava jom u ravnini.1. toeaka. a svi beskonacno daleki pravci svih ravnina u prostoru leze u besko-nacno dalekoj ravnini koja "nadopunjuje" uobicajeni trodimenzionalni prostor. tocku S sredistem ili centrom.2. kolineacija u ravnini je bijektivno preslikavanje ravnine na sebe. ravninu i pravac nazivamo realnim projektivnini prostorom jp3. a elemente i figure pridruzenog skupa indeksom 2. U takvorn se prostoru sijeku svake dvije. odnosno 0 fiksnoin pravcu te kolineacije. Leze li tocke na istom pravcu kazemo da su kolinearne. i obmuto. nazivamo perspektivnom kolineaci- S tJ. preslikavanja koja svakoj tocki ravnine jednoznacno pridruzuju neku drugu. slijedi: . preslikavanja u kojimaje osnovni element tocka. Neka preslikavanja projektivne ravnine 5 Kaze se da svaki pravac ima jednu beskonacno daleku ili nepravu tocku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci prostora.2. onda ce s TI i T2 biti oznacen par pridruzenih tocaka. 1. Ji\S / / / /I\ I I \ \ / / I I \ \ \ 71=A2 rB1=B2 \C~=C2 Slika 1. (Tocka TI na pravcu PI preslikava se u tocku T2 koja mora lezati na slici P2 pravca PI). Definicija 2 Kolineaciju vac 0. Sve beskonacno daleke tocke svih pravaca jedne ravnine Ide na njenom beskonacno dalekom pravcu. i tocno jedna fiksna tocka sarna u sebe. svaka tocka ravnine je slika jedne i sarno jedne toeke iz te ravnine. krivuIje) indeksom 1. koje preslikava tocke u tocke a pravce u pravce.01).2. Ako su tri tocke pravca fiksne. pravce. tada su sve njegove tocke fiksne. ili se pravac preslikava na sebe. a incidencija tocke i pravcaje sacuvana. tada se govori 0 fiksnoj tocki. odnosno s PI i P2 par pridruzenih pravaca u toj transformaciji. izgradili smo model euklidskoga prostora koji ce nam biti najpogodniji za ucenje nacrtne geometrije. Zrake perspektivne kolineacije presIikavaju se same u sebe. Bit ce to redovito bijektivna preslikavanja. Definicija 1 Kolineacija Drugim rijecima. Oznacimo li na primjer eIemente i figure jednog skupa (tocke. linearnost Perspektivna kolineacija u ravnini u ravnini je transformacija ravnine koja cuva kotocaka. 1. Najjednostavnija tockovna tvorevina u ravninije pravac. Ako se kolineacijom neka tocka preslikava na sebe.

. nazivamo perspektivnom afinosti u ravnini. Afino pridruteni pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti. 0. 1. a srediite S u beskonacno dalekoj tocki ravnine.06 U daljnjem cemo tekstu odredbene 0.03 Slika 1. odnosno konstruirati perspektivno kolineama figura F2. slika figure Fl. Na slikama 1. moze jednoznacno pridruziti. A2) zadana bilo koja tocka Bl. vrijede sljedeca svojstva: sarno poseban Fl. Ako je pravac paralelan S osi perspektivne kolineacije. uz uvjet S 1:. A2)' Teorem 1 tvrdi da se uz zadane odredbene elemente (srediste.2.06 prikazani su primjeri preslikavanja trokuta i paralelograma.0. tada se pridruzena tocka B2 konstruira kao sjeciste zrake perspektivne kolineacije polozene tockom Bl s pravcem koji je pridruzen spojnici AlBl (sl.05 i 1.03). Posljedica. Al.02). I obmuto.6 Krivulje drugog stupnja 1.2. Iz definicije afinosti i teorema 1 slijedi: Ako je pored odredbenih elemenata (S. A2• Spojnica cavati pridruzenih tocaka AlA2 prolazi sredistem \ \ \ o o S. Teorem I Perspektivna kolineacija ravnine jednoznacno je odredena sredistem S. tj. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije 0 (sl. Kako je perspektivna afinost (u daljnjem tekstu afinost) slucaj perspektivne kolineacije. Al. . Spojnice parova afino pridruienili tocaka (zrake afinosti) cine pramen paralelnih pravaca. 1. A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti.a. 1. Svojstvo La.04). perspektivno kolineamog Svojstvo 2. Slicno se i pravcu Pl konstruira pridruzeni pravac P2 pomocu po volji odabrane tocke B. kolineacije oznaSlika 1. za svaku figuru F2 moguce je jednoznacno konstruirati njezin original 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine 7 Svojstvo 1.2. Svojstvo 2.04 daleka tocka zrake AlA2 srediste je afinosti. os.05 Slika l. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih zrokama perspektivne kolineacije (sl. par pridruzenih tocaka) svakoj ravninskoj figuri F. Beskonacno Slika 1. Teorem 2 Afinost u ravnini jednoznacno je zadana s osi afinosti 0 i parom afino pridruienih tocaka Al.02). osi 0 te jednim parom pridruzenin tocaka Al. tada je i njemu pridruieni pravac paralelan s tom osi (zasto). Perspektivna afinost u ravnini Definicija 3 Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os 0 pravac u konacnosti. E Pl (sl. tocaka leie na 1. 1. elemente perspektivne (S.

ako se zadana trojka kolinearnih tocaka AI. 1. A2). Afinoscu u ravnini preslikavaju se tocke u konacnosti u tocke u konacnosti.> Slika 1. BI. 1.8 Krivulje drugog stupnja 1. Buduci da srediste lezi na beskonacno dalekorn pravcu ravnine. Paralelni pravci afino se preslikavaju u paralelne pravce.08 1. Stoga je beskonacno daleki pravac ravnine nosilac parova afino pridruzenih tocaka. Opcenito 0 krivuljarna 9 Odredbene elernente afinosti oznacavat cerno (0. Moze se desiti da dva iIi vise reaInih sjecista padnu u istu tocku T. o Slika 1. Nairne.08 konstruirane su slike trokuta i paralelograrna u zadanoj afinosti (0. sto irna sljedece posljedice: Posljedica 1. Posljedica 3.09) iii imaginarna (s1. Ako dva sjecista padnu zajedno. To je slozena geornetrijska =. 1. a beskonacno daleke u beskonacno daleke tocke.3. Zakoni koji definiraju krivulje vrlo su raznovrsni.09 np p T Slika 1. y) = O. taj je pravac zajednicka zraka svih afinosti u ravnini. Definicija 6 Red algebarske ravninske krivulje jednakje broju n svih sjeciita te krivulje i bilo kojeg pravca njerlne ravnine. a tocku T diralistem te tangente (s1.3. X2). y) zadovoljavaju algebarsku jednadzbu F(x. Razvrstavarno ih prerna redu i razredu.11).07 Slika 1. AI. To su skupovi tocaka cije pravokutne Kartezijeve koordinate (x. B2. Posljedica 2. XI. Djelisni je ornjer invarijanta afinosti. U ovorn poglavlju bavit cemo se iskljucivo ravninskim algebarskim krivuljarna. C2 E P2. Definicija 5 Svaki skup od 001 tocaka ili pravaca II ravnini neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo ravninskom krivuljom.11 .10). Opcenitoo krivuJjama Krivuljuintuitivno mozemo shvatiti kao "deformirani pravac" iii "defermirani dio pravca" u ravnini ili u prostoru. pravac nazivamo tangentom krivuIje u tocki T. Definicija 7 Red realne algebarske ravninske krivulje jednak je stupnju njezine algebarske jednadrbe u pravokutnom Kartezijevom koordinatnom sustavu. 1. Sjecista pravca i krivulje mogu biti realna (s1. IIi: - Na slikama 1. Mogu pripadati podrucju bilo koje prirodne iii drustvene znanosti. tada vrijedi: d(AI' d(BI' CI) CI) d(A2' C2) d(B2' C2)" 'tvorevina koju ovdje definirarno na sljedece nacine: Definicija 4 Svaki skup od 001 tocaka ili ravnina u prostoru neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo prostornom krivuljom.10 Slika 1.07 i 1. C1 E PI afino preslika u trojku A2.

Posljedica. a mogu se i podudarati (sl. stupnja (stosca).14 Opcenito je neka krivulja n-toga reda i m-toga razreda. Teorem 3 Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i k". Klasifikacija krivulja 2. stupnja 11 Realnost. Na primjer. Svaka kricinica sijece svaku krivulju k" n-toga reda svoje ravnine u 2n tocaka. Padnu Ii tri sjecista dime kruznice s krivuljom k" u istu tocku T. Slika 1. Sve one imaju zajednicku tangentu u tocki krivulje i cine pramen dirnih kruznica. a Beskonacno daleki pravac kojim smo nadopunili ravninu realni je pravac. 1. I ova sjecista mogu biti realna iii u parovima moze i vise njih pasti zajedno.14). Klasifikacija krivulja 2. Tangente iz neke tocke na krivulju takoder mogu biti realne i razlicite (sl. 1.l2). a tocku T tjemenom krivulje (sl. odnosno imaginarnost sjecista pravca i algebarske krivulje ovisi o tome da li su rjesenja sustava jednadzbi F(x. n tocaka. od kojih je jedna m-toga a druga n-toga reda. L(x. pri . Definicija 8 Razred algebarske ravninske krivulje jednak je broju m tangenata koje je moguce poloiiti na tu krivulju iz neke tocke njezine ravnine.13 Slika 1. U analiticku definiciju razreda ravninske algebarske krivulje necemo ovdje ulaziti jer ona podrazumijeva uvodenje Kartezijevih pravcastih koordinata. Ll l a) ako tocka lezi na krivulji.09a Slika 1. Kao i svaki drugi realni pravac ravnine on krivulju moze sjeci real no iii imaginamo. y) = 0 jednadzba krivulje. y) = 0. y) = 0 (gdje je F(x. konike koje neizmjemo daleki pravac sijece . Moze se dogoditi da zajedno s tri sjecista krivulje k" i oskulacijske kruznice u istu tocku T padne i cetvrto sjeciste. Krivulje drugoga stupnja klasificiramo upravo prema realnosti iii imaginamosti njihovih beskonacno dalekih tocaka: Konike koje beskonacno daleki pravac ravnine sijece u dvije realne razlicite tocke nazivamo hiperbolama. Ako je za neku krivulju m = n. sijeku se u m . l. Ako dva realna sjecista kruznice s krivuljom padnu zajedno.lOa Slika LIla Slika 1.12 Slika 1. a moze biti i njezina tangenta. kruznicu nazivamo oskulacijskom kruinicom iii kruinicom zakrivljenosti krivulje k" u tocki T (sl.lOa). govorimo 0 dirnoj iii tangencijalnoj kruznici krivulje k" Ll toj tocki (sl. Zakrivljenost krivulje u tocki T jednaka je reciprocnoj vrijednosti radijusa oskulacijske kruznice u toj tocki.13). tada je pravac tangenta krivulje. y) = 0 jednadzba pravca) realna iii u parovima konjugirano kompleksna. Zakrivljenost krivulje k" poprima u njezinim tjemenim tockama ekstremne vrijednosti. Tada oskulacijsku kruznicu nazivamo hiperoskulacijskom kruinicom krivulje k" u tocki T.cemu je m # n. Ako je realno rjesenje sustava dvostruko. l. imaginame (sl. 1.4.09a). l. a L(x. konjugirano imaginama. Ako je tocka krivulje regularna (krivulja u toj tocki ima jedinstvenu tangentu). sve krivulje drugog reda ujedno su i drugograzreda pa govorimo 0 krivuljama drugog stupnja. tada postoji beskonacno mnogo dirnih kruznica krivulje u toj tocki.10 Krivulje drugog stupnja 1. Te krivulje nazivamo i konikama iii cunjosjecnicama jer nastaju kao ravninski presjeci konusa iii cunja 1.4. kaze se da ona ima stupanj m odnosno n.

okomita promjera kruinice konjugi- Definicija 12 Medusobno osima krivulje. Dva pravca mogu pasti zajedno te cine dvostruki pravac. par usporednih pravaca i par konjugirano imaginamih pravaca s realnim sjecistem. Definicija 9 Skup polovista svili medusobno lje 2. Slika 1. Iz ave definicije slijedi (primjenom granicnog prijelaza) svojstvo konjugiranih promjera koje se takoder maze uzeti za njihovu definiciju: Definicija 11 Dva su promjera konike konjugirana povucene rom.15). paralelnih 1\ <. Svaka su dva medusobno rana. 1. Promjeri krivulja 2.16 . a parabole u beskonacno dalekoj tocki na osi. ako svaki 0' \1J J ( Slika 1. Elipse i hiperbole imaju srediste u konacnosti. \1 V U izucavanju konika bitni su pojmovi promjer i srediste konike.12 Krivulje drugog stupnja 1.5.5. a svi oni prolaze jednom tockorn koju nazivamo sredistein te krivulje.15 Pored ovih nedegeniranih konika u skup konika ubrajaju se degenerirane konike: par ukrizenih pravaca. Za tako definiran promjer kazerno da je spregnut iii konjugiran tom skupu paralelnih tetiva.17 . ako su tangente konike u krajnjim tockama jednog promjera paralelne s drugim promje- Posljedica. okomite konjugirane promjere konike narivamo 1. 1. stupnja 13 u paru konjugirano imaginarnih tocaka nazivamo elipsama (kruznica kao poseban slucaj). reda narivamo promjerom te krivulje. stupnja 1/ tetiva neke krivu- -: r-. Promjeri krivulja 2. Svaka konika ima neizmjerno mnogo promjera. dok klasu parabola cine krivulje kojima je beskonacno daleki pravac tangenta (sl. Definicija 10 Dva su promjera konike konjugirana iii spregnuta od njih raspolovljuje tetive paralelne s drugim promjerom. 7 Slika 1.

d(A. .14 Krivulje drugog stupnja 1. 1. stupnja Konstrukcija elipse prema definiciji Definicija 13 Elipsa je skup tocaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantan. zarista FI. Udaljenost zarista od sredista e1ipse nazivamo linearnim ekscentricitetom e elipse. v· Konstrukcija hiperhole prema definiciji . Svi su promjeri parabole medusobno paralelni i paralelni su s osi. Konstrukcije krivulja 2. a konstantan zbroj radij-vektora je duljina velike osi elipse: Tl Konstrukcija Slika 1. re I aCIJa k 0]3 povezuJe. T2. a konstantna apsolutna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je duljini realne osi hiperbole: ITI . F2 odredit cemo na ve1ikoj osi tako da iz tocke C (iIi D) nanesemo duljinu a vel ike po1uosi. 1.2. + T2 = 2a. b . odnosno sredista zakrivljenosti RA. B) = 2a = llcm.Tl. ve 1· lcme a. n k2(F2.6. udaljenosti pojedinih tocaka T hiperbole od zarista su radij-vektori Tl.6. 1. e: a 2 . D) = 2b = 7cm. (osi) elipse elipse. udaljenosti pojedinih tocaka T elipse od zarista su radij-vektori TI. a beskonacno daleki pravac konjugiran je svakome od njih (sl. Rc u tjemenima elipse Ai C.. Tangentaje simetrala vanjskoga.6.b2 = e2 .6. d(C. Ako su zadani glavni promjeri U tocki T(TI = gem) konstruiranaje tangenta. F2 nazivamo zaristima ili fokusima elipse. radij-vektora je T2 = 2a . Na slici 1.18 konstruirane su tocke elipse za Tl = 8cm i Tl = gcm. F2 nazivamo zaristima ilifokusima hiperbole. Hiperbolu jedan promjer sijece realno dok je njemu konjugirani promjer sijece u paru konjugirano imaginarnih tocaka. Konstrukcije krivulja 2. Fiksne tocke FI. Tocke elipse konstruiramo Duljina drugog tako da zadajemo duljine radij-vektora Tl < 2a. T2). a iz trokuta 6FISC slijedi . a normala unutarnjega kuta kojeg cine radij-vektori TI. Cetvorke tocaka elipse kl (FI' TI) konstruiramo kao sjecista kruznica k3(F2' TI) n k4(Fl. Iz slike je vidljiva konstrukcija sredista zakrivljenosti RT. T2. normal a i srediste zakrivljenosti RT elipse. 1.T21 = 2a. stupnja 15 Valja napomenuti da oba konjugirana promjera sijeku elipsu u realnim tockama.18 dana je jos i konstrukcija hiperoskulacijskih kruznica. T2 tocke T.17). Fiksne tocke Fl.1. 1. T2)' odnosno .18 Na slici 1. Definicija 14 Hiperbola je skup tocaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantna.

6. a duljina drugog radij-vektora je 1'2 = 1'1 .3. a fiksnu Konstrukcija para bole. Konstrukcije krivulja 2. !- \T f 1. 9 em. 8.19 konstruirano je srediste zakrivljenosti RA za tjeme A. tocku F zaristem ili fokusom parabole. Duljine realne i irnaginarne poluosi te linearnog ekscentriciteta hiperbole povezuje relacija a2 + /} = e2. Konstruiramo ih kao dijagonale pravokutnika sa stranicama 2a. Cetvorke tocaka hiperbole konstruiraju se kao sjecista kruznica kl (Fl' 1'l)nk2 (F2' 1'2)' odnosno 1'1 Kako je hiperbola konika s dvije realne beskonacno daleke tocke. Parovi tocaka parabole su sjecista pravaca paralelnih s ravnalicom i od nje udal} enih za r i kruznica k (F. Na svakoj sekanti hiperbole odsjecci izmedu njezinih sjecista s hiperbolom i asimptotom s jedne i s druge strane medusobno su Tocke hiperbole jednaki.6. Na slici 1. na k3(F2' 1't} n k4(Fl' 1'2)· su tocke hiperbole za radij-vektore Na slici 1.5 d(F.5. Konstrukcija parabole prema definiciji Definicija 16 Parabola je skup tocaka u ravnini koje su jednako udaljene od jednog fiksnog pravca i jedne fiksne tocke te ravnine. e Neb je zadana realna (glavna) linearni ekscentricitet d(A.2. Na slici 1. Ako se iz vrha ovog pravokutnika uzdigne okomica na asimptotu koja njime prolazi i s njom presijece realna os hiperbole.16 Krivulje drugog stupnja 1. koja ornogucuje konstrukciju imaginarne (sporedne) osi hiperboJe. F1) = 3em.20 konstruirane su tocke parabole za Slika 1. 7. e = d(S. kojih se. dobije se srediste hiperoskulacijske kruznice za odgovarajuce tjeme hiperbole. 9 em.4. pri cemu mora biti r :2: 0. F2). Svojstvo hiperbole. beskonacno dalekim tockama nazivamo asimptotama. B) = 2(1 = 4ell1. d) = 14mm.4. ona ima dvije asimptote. d). 2b i sredistern u sredistu hiperbole.19 konstruirane = 6. r). . Fiksni pravac d nazivamo ravnalicom iii direktrisoni parabole. r = 1. Neka su zadani ravnalica d i zariste F tako da je d(F. Konstrukcija hiperbole.19 konstruirane su dvije tetive hiperbole pornocu temelju gornjega svojstva. stupnja 17 Drugu os hiperbole nazivarno sporednom ili imaginarnorn sjecista s hiperbolom konjugirano imaginarne tocke.6. Na istoj je slici konstruirana i tangenta hiperbole u njezinoj tocki T(1'l = 6em) kao simetrala kuta izmedu radij-vektora te tocke. 8.19 Definicija 15 Tangente krivulje u njerinim. konstruiramo tako da zadamo duljine jednog radij-vektora 1'1 :2: d(A. Na slici 1.3. Tocke parabole konstruiraju se tako da se zadaju njihove udaljenosti r od ravnaliee odnosno zarista.2a. jer su njezina os hiperbole i 1.1. provjerava tocnost konstrukcije. 7.

a konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere pridruzene konike. Pri toj konstrukciji treba uociti da se par okomitih promjera M1N1j_P1 Q1 kruznice k1 afino preslikava u par konjugiranih promjera M2N2.20 Svojstvo parabole. F). Nadalje. a drugi prolazi zaristern F).7. hiperbole u hiperbole. a parabole u parabole. Ako je A tjeme parabole. A) = d(A. Definicija Naglasimo da se kao afina slika odredenoga para okomitih promjera kruznice mogu dobiti medusobno okomiti konjugirani promjeri elipse. Elipsa kao afina slika kruznice 19 konstruirana tangenta parabole kao simetrala kuta izmedu radij-vektora (u svakoj tocki parabole jedan je radijvektor paralelan s njezinorn osi. stupnja prema vrsti njihovih sjecista s beskonacno dalekim pravcem i svojstva afinosti (beskonacno daleke tocke preslikavaju se u beskonacno daleke. tad a vrijedi: ' d(K. 1. to eke u konacnosti u tocke u konacnosti.7. dakle nje- Uzmemo li u obzir klasifikaciju krivulja 2. Tjeme parabole A poloviste je duzine FO gdje je 0 d n 0 (0 je os parabole). Na istoj je slici u tocki Tir = 3cm) = Perspektivnom afinoscu elipse se preslikavaju u elipse (iIi kruznice). a L noziste okomice spusteneiz T na os.18 KrivuJje drugog stupnja 1. a djelisni omjer ostaje sacuvan). d r o o K IKAI = IALI Slika 1.21 konstruirana je elipsa k2 kao afina slika kruznice k1.L). mozemo zakljuciti: . Na slici 1. T diraliste tangente t. promjer konike preslikava se u promjer pridruzene konike. Srediste zakrivljenosti RA u tjemenu A udaljeno je od tjemena za 2d(A. P2Q2 afino pridruzene elipse k2• Ova se cinjenica moze izreci u obliku sljedece (trece) definicije para konjugiranih promjera elipse: 1. Elipsa kao afina slika kruznice 17 Dva supromjera elipse konjugirana ako su pri afinom preslikavanju kruinice u elipsu nastali kao afina slika medusobno okomitih promjera te kruinice. paralelni pravci u paralelne pravce. K sjeciste tangente i osi parabole.

moraju biti afina slika para okomitih promjera kruznice el. kao na slici 1.24 elipse e koja je zadana velikom i malom osi AB i CD. Elipsa e je zadana velikom i malom osi Zadatak 1. 26). Kako se nekoj kruznici u ravnini moze na beskonacno mnogo nacina afino pridruziti beskonacno mnogo elipsi.22. tada se os te afinosti mora podudarati s promjerom AB elipse jer su tocke A. tada u toj ravnini sigumo postoji kruznica i takva afinost koja ju preslikava u zadanu elipsu. Pridruzi li se zadanoj elipsi afino kruznica el kao na slici 1. moze se dokazati sljedece: ako je u ravnini zadana elipsa. Konstruirajte geometrijski tocno tangente elipse polozene zadanom tockom P E CD kao i njihova pripadna diralista. 1. CI. pravcu pee biti afino pridruzen pravac PI koji se konstruira uz pomoc po volji odabrane tocke X E P (s1.7.24). i Li. Uspostavimo afino pridruzenje izmedu elipse e i takve kruznice elipsom ima zajednicki promjer AB (odnosno CD).25 analogno je uspostavljeno afino pridruzenje izmedu zadane elipse i kruznice opisane oko male osi CD zadane elipse.24 i s1. Toj kruznici afino je pridruzena elipsa k2 koja sa zadanom kruznicom ima zajednicki promjer AIBI == A2B2. 1.24.25).25. Pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica el. B i 5 pridruzene same sebi.23). 1. bit AE: i CD (s1. 1. Na slici 1. odnosno D. konjugiran promjeru A2B2.) pronaci onaj jedini par medusobno okomitih pravaca tockorn 5) koji ce se afino preslikati u medusobno okomite pravce kroz tocku 52' Konstrukcija koristi Talesov poucak na kruznici t polozenoj tockama 5) i 52 sa sredistem 0 na osi afinosti o. Elipsa e je zadana velikom i mal om osi AB i CD. 1. Pravac PI sijece kruznicu el u tockama K.23 Slika 1. Elipsa kao afina slika kruznice 21 ej zine osi. Dovoljno je (sl. Slika 1.25 Neka je zadana afinost (0. Zadrzimo se ovdje sarno na afinom pridruzenju elipse i kruznice sa zajednickim promjerom. DI parovi afino pridruzenih tocaka cime je afinost i uspostavljena (sl. kao konjugirani promjeri. Promjer C2D2 elipse. TI. Osi elipse. konstruira se kao afina slika onoga promjera CIDI kruznice kl koji je okomit na promjer AIBI. Pri konstrukciji se koristi par pridruzenih tocaka Tl. T2) i kruznica kl sa sredistem na osi 0 (s1. a afine su slike K i L ovih tocaka trazena sjecista pravca P i elipse e.20 Krivulje drugog stupnja 1. ce tocka . T2. Slika 1. Slijedi da su C. Konstruirajte geometrijski tocno presjecne toeke pravca P i Zadatak 2. 1.22 Slika 1. koja s Ako postoji takvo afino pridruzenje koje povezuje elipsu e i kruznicu ej opisanu oko njezinog promjera AB. 1.

pridruzene su same sebi.1. Tooke P. a zrake afinosti paralelne su s promjerom CD. PQ dva konjugirana promjera elipse e (s1.29 A~~1c_~{)B~. Slika 1. 1.7. Analogn~. u podrucju elipse. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD. tada je os afinosti pravac 01 incidentan s tim promjerom. Tvrdimo da je moguce uspostaviti afinost u ravnini koja upravo ovu kruznicu preslikava u zadanu elipsu. 1. Diralista J{ i L ovih tangenata afino su pridruzena odgovarajucim diralistima na kruznici el. Elipsa kao afina slika kruznice 23 P == PI pridruzena sarna sebi jer se nalazi na osi afinosti (s1. Q2 (s1.28). . Slika 1. N == N. 29). tocke M == MI.27 Neka su M N. jednom i drugom afinoscu pridruzen isti pravac PI == P2. Moze se dokazati da je nekom pravcu P . a kruznicu k2 u tockama T2.7. koji kruznicu k.26 Slika 1. Kako je M N zajednicki promjer elipse i kruznice.30).odabrane tocke TI Eel. koji prolazi kroz 3. Tangentama II i kl polozenim iz Pl na kruznicu el bit ce pridruzene trazene tangente l i k elipse./ Q. CI71L1 PI 1. npr. kao i srediste 3 == 31. kao i Q. 1. Oko jednoga od njih. Ql parovi su afino pridruzenih tocaka pa je time odredena afinost izmedu elipse e i kruznice el.29 na taj je nacin konstruirana tocka T kao afina slika po volji . pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica k2 s promjerom CD. 1. Iz definicije 17 konjugiranih promjera elipse slijedi da je promjeru PQ elipse afino pridruzen promjer PI QI . Q2 E P2 pridruzena je tocka Q E P elipse kao sjeciste zraka dviju Slika 1. Na slici 1.22 Krivulje drugog stupnja 1.L MINI kruznice el. Tockama Tl E Pi> T2 E P2 u obje je afinosti pridruzena tocka T E P elipse .). Moguce je analogno uspostaviti afino pridruzenje izmedu zadane elipse e i kruznice el promjera PQ == H QI (s1. pa je pravac M N os afinosti koju trazimo.27. QI. a tockama Ql E Pl. M N. xt.' /' K '\ Ove cinjenice ornogucuju konstrukciju elipse tocku po tocku iz afino pridruzene kruznice kao i jednostavno rjesavanje nekih konstruktivnih problema. 1. tada je CD == 02 os te afinosti dok su zrake paralelne s promjerom AB. Pl.30 afinosti. opisimo kruznicu. sijece u tockama TI.28 Slika 1. Ako se elipsi afino pridruzi kruznica kl s promjerom AB.

31. Elipsa kao afina slika kruznice 25 Zadane su osi elipse cl(A.32 odredene su pornocu Rytzove konstrukcije osi AB i G D elipse koja je zadana svojim parorn konjugiranih prornjera M N i PQ.32 Slika 1. 1. na slici su konstruirane tangente u. 60°. Koncentricne kruznice kl i k2 presijeku se praveima koji prolaze sredistern zadane elipse (na prograrnu ertati pravce koji s velikorn osi zatvaraju kutove od 45°. Duljina je velike poluosi a = ILP1 = IK PI. (kao na sliei 1.2. P) = 6.. Pomocu Talesove kruznice t polozene tockama SiS sa 'X I sredistem na osi afinosti (kao na slici 1. 135°) pa se konstruiraju tockc elipse koje su afino pridruzene sjecistirna tih pravaca s kruznicarna kl i }.2.33 Slika 1. osi elipse prolazit ce sjecistirna K i L ove kruznice sa zrakorn afinosti. v polozene tockorn P E CD.24 Iz toga slijedi konstrukeija Krivulje drugog stupnja elipse na sl. a male b = ILPI = If( F\ I.7.7. 1. Dokaz tocnosti ove konstrukeije nije elementaran. 120°.22) odredeni su oni okomiti promjeri AIBI i GIDI kruznice el koji se preslikavaju u osi AB i CD zadane elipse.2' Koristeci afinu srodnost elipse i kruznice }.31 Na slici 1.27). D) = 7em.5 em. .. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera Na slici 1. 1. 1. 1 p=p o 2 / / I I D~ A Slika 1. cl(S. Odredi Ii se zraka afinosti kao na sliei 1. Ova konstrukcija koristi perspektivnu afinost izmedu zadane elipse e i one kruznice el kojoj je promjer MINI paralelan i jednak promjeru M N zadane elipse. B) = llem i cl(C.28 i opise kruznica kroz S sa sredistern u polovistu duzine P PI. a os afinosti 0 je zajednicka tangenta u tocki Q.33 dana je jos jedna mogucnost odredivanja osi elipse iz njezinih konjugiranih prornjera.

Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi te tangentu elipse u toj tocki. d(P. A). 10. A) = l. Konstruirajte parabolu po definiciji ako su zadani fokus F i tjeme A tako daje d(F. Zadana je perspektivna afinost (0. 5. b) na razlicitirn stranama osi. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki elipse i sredista hiperoskulacijskih kruznica. Pridruzite joj afino kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi veliku (malu) os elipse. A). Afino joj pridruzite ° 3. 8. A). Konstruirajte osi elipse koja je afino pridruzena kruznici. Zadana je perspektivna afinost (0. b) na istoj strani osi 0. A2 nalazi a) na razlicitim stranama osi 0. Zadana je perspektivna afinost (0. kvadrata OM)N) pravilnog peterokuta A2B2C2D2E2 ako je zadano: a) A2 izmedu S i 0. Zadana su dva para afino pridruzenih pravaca aI. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse ako su A1. S. 1.AI. A2) i kruznica k sa sredistern S ~ 0. PQ) = 75°(105°)). Konstruirajte afinu sliku kvadrata ako: a) svi njegovi vrhovi Ide s iste strane osi. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki paraboIe i srediste hiperoskulacijske kruznice. Zadana je perspektivna kolineacija (0. 7. . Konstruirajte hiperbolu po definiciji ako su zadane duljine realne osi 2a = 5 i imaginarne osi Zb = 6. Pitanja i zadaci za vjezbu l. 1l. 14. Konstruirajte elipsu po definiciji ako je zadana duijina male osi 2b = 6 i linearni ekscentricitet e = 3. Q2 E q2· Odredite os i srediste perspektivne kolineacije.26 KrivuJje drugog stupnja 1. [L(MN. bz. A2) i paralelni pra~ci m) in). Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse. Pitanja i zadaci za vjezbu 27 1.r. Sto se dogada kad je zraka afinosti okomita na os? 12. Konstruirajte afinu sliku pravca PI ako je zadana perspektivna afinost (0. Zadana su dva para perspektivno ko1inearno priduzenih pravaca p). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku kvadrata DA)B)CID) ako se par pridruzenih tocaka T). 9. N) = 10. Konstruirajte osi elipse kojaje zadana parom konjugiranih promjera: d(M. 6. 2.6. A). Zadanaje perspektivna afinost (0. Konstruirajte asimptote i tangentu u opcoj tocki hiperbole. b) A2 izmedu i A). A). b) na istoj strani osi 0.8. T2). A2) tako da se par pridruzenih tocaka AI. A). c) AIA2 . 16. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku tih pravaca.A2) i kvadrat DBICID)EI. Zadana je perspektivna ko1ineacija (0. A2) i kruznica k sa sredistem S ~ 0. Odredite os afinosti i par afino pridruzenih tocaka. q2 te par pridruzenih tocaka Q) E q).A2: a) na istoj strani osi. A2) i kruznica sa sredistern S E 0. Zadana je elipsa parom konjugiranih promjera. 15. a2 i b). T). Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku trokuta . Zadana je elipsa velikom i malom osi. Q) = 8. T2 nalazi: a) na razlicitirn stranama osi 0. A2). Zadanaje perspektivna kolineacija (0. P2 i q). Sto primjecujete? 4. Nacrtaj jedan promjer parabole razlicit od osi parabole.8. b)vrhovi kvadrata leze na razlicitim stranama osi. Sto je asirnptota hiperbo1e? o.L 0. kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi manji (veci) promjer elipse. S. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi i tangentu elipse u toj tocki. 13. S.A)B) C).

. tornim polozajno-rnetrickim odnosima. ta je metoda ornogucila da se prostorni problemi i zadaci rjesavaju konstruktivnim putem u ravnini. Time je omogucena egzaktna graficka komunikacija inzenjera. ). komunikacija koja trazi dvosmjerno rjesavanje: prikaz trodimenzionalnih tvorevina u ravnini. relaciju okomitosti . paralelnost . francuski maternaticar i fizicar.). stranocrt i rotacija. 1798. cija je pojava i dovela do zasnivanja nacrtne geometrije kao egzaktne znanstvene discipline. ali ijednoznacnu rekonstrukciju prostornih tvorevina na temelju njihovih ravninskih projekcija. Mongeovaje metoda teorijski obradena u svakom udzbeniku nacrtne geometrije i moze se reci daje temelj gotovo svim drugim metodama projiciranja koje se danas upotrebljavaju u inzenjerstvu. a nakon toga slijedi konstruktivno rjesenje s detaljnim opisom. Stogaje za svaki zadatak prvo danaprethodna analiza u kojoj se isticu neke polozajno-rnetricke definicije i teoremi te svojstva projiciranja.. tj. Student koji se osposobi za rjesavanje takvih zadataka s lakocom ce savladavati sve daljnje sadrzaje nacrtne geometrije.. Ipak.sjecenje i spajanje.29 polozajnih zadataka razrnatrarno osnovne elemente (tocke. fotogrametrija. kako se odredeni prostorni figura iii odnos prikazuje i vidi u projekciji i • konstruktivni postupak u ravnini. perspektiva. Kojoj cemo od tih metoda u odredenom trenutku dati prednost ovisi prvenstveno 0 tome za sto cemo projekciju upotrebljavati. Razvrstali smo ih u pet skupina: poloiajno-metricki zadaci. Ponekad je to vrsta problema (polozajnc-metricki. poloiajni i metricki. Kod 'Gaspar Monge (1746. Temelji se na koordinatnom razmisljanju 0 prostoru i egzaktnom geometrijskom crtezu. Pri rjesavanju zadataka u nacrtnoj geometriji koristimo: definicija i teorema) 0 2. rotacija).teorijski zadaci Kod prikazivanja elemenata i figura trodimenzionalnoga prostora u dvodimenzionalnom (ravnini) sluzimo se raznirn metodama projiciranja (Mongeova' metoda. ravnine) i njihov medusobni polozaj u realnom projektivnorn prostoru (incidencija . Redoslijed primjera uskladen je s redoslijedom izlaganja na predavanjima i u udzbenicima. polozajni). Na pocetku ovog poglavlja pretpostavljamo da je student na predavanjima i uz udzbenik savladao osnovne postupke Mongeove metode. pravu velicinu kutova i likova. kotirana projekcija. Postoje dvije osnovne grupe prostornih zadataka: • logicko zakljucivanje (na temelju aksioma. Ortogonalnim projiciranjem na dvije medusobno okomite ravnine te povezivanjem tih dviju projekcija u ravnini crteza. pros- • poznavanje svojstava projiciranja. pravce. Dobar dio sadrzaja u daljnjim poglavljima ove knjige moze se smatrati primjenom znanja stecenih u ovom poglavlju. daje usvojio osnovne prostorne (polozajne i rnetricke) teoreme i definicije te da sada pocinje rjesavati slozenije teorijske zadatke. aksonometrija. okomitost. jest Mongeova metoda. a ponekad konstruktivni postupak (bokocrt. ponekad vazna prostorna relacija (okomitost).sjecenje u beskonacnosti).) i diferencijalne geometrije (Application de l'analyse le geometrie. Mctricki su zadaci vezani uz udaljenost tocaka. Mongeova metoda . bokocrt. Osnivac dviju novih grana geometrije: deskriptivne geometrije (Geometric descriptive. polozajni zadaci. Ovdje smo odabrali osamnaest polozajnih. osnovna metoda.. Na kraju poglavlja nalaze se zadaci za samostalan rad. 1805. metrickih iii kombiniranih zadataka. element.) a 28 . Naslovi pojedinih skupina primjera isticu ono sto je u njima zajednicko. razne kartografske projekcije .-1818. stranocrt.

kao tocka toga pravca.. po volji odabranu tocku pravca p. oelnosno. I . m" I p. 2. to je kut sto ga pravac zatvara sa svojim nacrtom. • Konstruirano je jedno od dva moguca rjesenja. Odreelite projekcije one tocke T E P koja je od tocke Q udaljena za cl = 4. • Ako je pravac u ravnini. PRETHODNA ANALIZA PRIMJER 2.30 Mongeova metoda . Zadani pravac p == PI P [PI (-2. Uelaljenost tlocrta toga pravca oel osi lX2 jednaka je udaljenosti pravca od ravnine II2. njegovo se prvo probodiste MI nalazi na prvom tragu TI te ravnine. 3. 0. • Tlocrt m' pravca tti paralelanje s osi IX2 i udaljen od nje za cl = 4.1.5. pomocu dobivene tocke TO konstruirane projekcije T' i Til. Polozajno-metricki zadaci 31 2. Konstruirajte projekcije prvog i drugog probodista pravca pte odredite njegOYdrugi prikloni kut.teorijski zadaci 2. Slika 2. projicirat ce se u pravoj velicini. 0). p'2 p" ~ 1. Odredite projekcije onoga pravca m u toj ravnini koji je paralelan s ravninom II2 i od nje udaljen za cl = 4. a nacrt na os IX2· Prvo probodiste pravca. • Ako je pravac paralelan s ravninorn II2.0l. .5)]. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Priklonica prve sku pine neke ravnine je onaj pravac u toj ravnini koji je okomit na njezin prvi trag. Slika 2. ----"~__L_---'r. U tu svrhu prevaljena je tocka Q. d rn' p~':) )"/Mj---. PRIMJER Polnzajno-metricki zadaci 2. potrebno je pravac prevaliti u ravninu II2. a drugo na drugom tragu te ravnine. • Opcenito je duzina dulja oelsvoje ortogonalne projekcije. Q(3. • Da bismo odredili drugi prikloni kut pravca.02 ~ p' sarno jednu. a nacrt na nacrtu pravca p. ima tlocrt na tlocrtu. Sarno u slucaju kaela je duzina paralelna s ravninom projekcije. tlocrt mu je paralelan s osi IX2. 6. Slijedi: _pI PI = IE • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistern PI pravca p i okomit je na pl. • Buduci da pravac tti lezi u ravnini P. 4)] priklonica je prve skupine jedne ravnine P. • Na prevaljeni je pravac po od tocke QO nanesena duzina duljine 4 pa su -. prvo mu je probodiste na prvom. PRETHODNA ANALIZA • Prvim i e1rugim probodistem nekog pravca zovemo one tocke u kojima pravac probaela ravnine projekcija III i II2· • Drugim priklonim kutom pravca zovemo kut koji on zatvara s ravninom II2. Drugi trag ravnine prolazi drugim probodistem pravca p. Pravac p zadanje svojim tockama Pi Q: p == PQ[P( -2. 2. P(l.02.01 • Nacrt mil pravca tti paralelan je s drugim tragom T2 ravnine P i prolazi tockom M~/. 2). Pri tom prevaljivanju toeka P2 miruje pa je dovoljno prevaliti .1. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Svakoj tocki iz ravnine III tlocrt pada u samu tu tocku. .

• Bilo kojom tockom pravca a polozimo pravac paralelan s pravcem c. Drugijoj trag prolazi drugim probodistima pravaca a is.5)] i c == CD[C( -7.04. • Pravac lez] u ravnini ako su mu barem dvije tocke u toj ravnini.2. Tocke T' iX' E a' odreduju tlocrt s'. 2. • Od svih pravaca tockom T. PRIMJER Polozajni zadaci 33 2. a spojnica drugih probcdista ovih pravaca je drugi trag ravnine 6.4)]. 0. 3) i pravac a == A1A2[Al (-4. 3). Na slici je kroz tocku X polozen pornocni pravac b paralelan s pravcem c. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravci a == IhX[Al (-1. 0). A'~j/ Slika 2. 7. 2. a drugo na drugom tragu ravnine. Nacrt s" paralelan je s osi lX2 i sijece s" u tocki XII. koji sijeku a.32 Mongeova metoda . Spojnica prvih probodista pravaca a i b je prvi trag. • Ako pravac lezi u ravnini. i d2 ravnine 6 koja sadrzi pravac a i paralelna je s pravcern c. a drugo na drugom tragu ravnine. X( 4.4. Tockom T moguce je poloziti beskonacno mnogo pravaca koji sijeku a.0). Odredite tragove iL.03 Slika 2. 2.04 . • Dva ukrstena pravca a i b odreduju trazenu ravninu. prvo mu je probodiste na prvom. 2.5. A2(3. prvo mu je probodiste na prvom. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ravnina je paralelna s nekim pravcem ako sadrzi barern jedan pravac koji je s njim paralelan.2. Zadani su tocka T( -1. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Od beskonacno mnogo pravaca koji sijeku zadani pravac a i prolaze tockom T izaberimo pravac s paralelan s ravninom Ill. 2. • Ako pravac lezi u ravnini. • Pravac s je sutraznica prve skupine trazene ravnine. a jedan sutraznica druge skupine trazene ravnine.teorijski zadaci 2.03. G. Odredite tragove ravnine E koja sadrzi tocku T i pravac a. PRETHODNA ANALIZA • Ravnina je odredena sa svoja dva ukrstena ili paralelna pravca. PRIMJER Polozajni zadaci 2. D( -5. sarno je jedan sutraznica prve. 3.5. 4)]. • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistem pravca a i paralelan je sa s'.

. 3.~ I p" I • Izaberimo prvu projicirajucu ravninu 6.(dl.06. dakako. • Prvi trag d. L. • Buduci da pripada ravnini. 6.. pravea a. PRIMJER 2.. polozimo onu ravninu 6. Zadani su ravnina P(2. 0). B(5. 2. koristiti drugu projicirajucu ravninu ili bilo koju drugu ravninu pravcemp.-i -'---}{__ __ KONSTRUKTIVNO RJESENJE ::~ I I I I I I ----"'.3). /( A" I I I N' .. ukoliko pravae ne lezi u ravnini. • Tloert q' presjecnice pomocne i zadane ravnine podudara se s tloertom pravea a. odredimo nacrt presjecnice q. ~----::..05.. pornocne ravnine podudara se s tloertom p' pravca p dok je drugi trag d2 okomit na os lX2. M(8. • Projekcije presjecnice q = P n 6. Dakle.. q' = dl = a'. njegovo je probodiste s tom ravninorn u beskonacnosti. • Umjesto prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p moguce je. 3.._p.06 . M jednoznacno je zadana ravnina. njen ce se prvi trag podudarati s tloertom zadanoga pravca..teorijski zadaci 2. = a'.05 • Tlocrt q' presjecnice pomocne ravnine 6. Konstruirajte projekeije probodista pravea a s trokutom bez upotrebe tragova ravnine trokuta. odnosno drugih tragova tih ravnina. =. 7). q' = p' = d-: Nacrt q" = Q~Q~ presjecnice q sijece ' nacrt p" pravca p u nacrtu N" trazenog probodista. a u istom ce se praveu nalaziti i tloert presjecnice zadane i pomocne ravnine (vidi prethodni primjer).. konstruirane su na temelju cinjenice da se prvo i drugo probodiste presjecnice dviju ravnina nalazi u sjecistu prvih. Polozajni zadaci 35 PRIMJER 2. d2) koja je okomita na IT). To je prva projieirajuca ravnina pravca p. • Uzme li se prva projicirajuca ravnina... 5)]... <. I Slika 2. Tada je d. • Pravae koji lezi u ravnini trokuta sijece stranice tog trokuta sto omogucuje odredivanje naerta presjecnice spomenutih ravnina. i zadane ravnine P podudara se s tlocrtom pravca p. I 1= q I. 7. • U sjecistu q" n a" nalazi se nacrt P" trazenoga probodista pravca s trokutom. Ako je pravae paralelan s ravninorn. 6.. P2( -3. Konstruirajte projekeije probodista N ravnine P s praveem p. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravae a == AB[A( -1. 2.2.. I Q~I p=' d . trazeno probodiste mora lezati na nekorn pravcu te ravnine. • Od beskonacno mnogo ravnina koje je moguce postaviti praveem p. -2) i pravae p == P1 P2 [PI (5. koju zovemo njihovim probodistem. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • S tri nekolinearne tocke K. Taj je pravae presjecnica zadane ravnine s nekom po volji odabranom ravninom polozenom praveem p.. 0. u kojima pravae q sijece stranice trokuta.. 3)]. 1. 0). PRETHODNA ANALIZA • Pravac i ravnina imaju uvijek jednu zajednicku tocku. L(2. I I ~a'=dl=q' IB' Slika 2.. 6)] i trokut 6K LM [J« -1. 7. • Pomocu toeaka 1 i 2. Njezino probodiste s bilo kojim pravcem konstruira se i sada pornocu prve ili druge projicirajuce ravnine polozene zadanim praveem.34 Mongeova metoda ..

Pravac p zadan je svojim projekcijama (p'. a drugi trag spojnica drugih probodista pravaca pi q.p").3.07b • Konstruirani su tragovi 51i koja sadrzi tocku T. PRIMJER 2. PRIMJER 2. Pravi se kut projicira u pravoj velicini samo u slucaju kada mu je barem jedan krak paralelan s ravninom slike. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Slika 2. • Uocite da medusobno okomite ravnine nemaju okomite tragove! Slika 2.L T2.08b . a okomitaje na ravninu P. • Ukrsteni pravci p i q odreduju trazenu ravninu. Prvi trag vim probodistem SI sutraznice na a'. pravac oko• Pri ortogonalnom se projiciranju okomitost pravaca ne cuva. Okomitost T" 37 a" 2. e2 ravnine E koja sadrzi pravac p. skupine ravnine E. T2) (s1. • Ako je neka ravnina okomita na pravac. Okomitost r. • Ako je pravac okomit na ravninu.2. • Trazena udaljenost mjeri se duzinom T P. a okomita a. 52 ravnine ~ je na pravac 5. Prvi je trag te ravnine spojnica prvih. tada mu je tlocrt okomit na prvi. q" . a KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Po volji odabranom tockom X pravca p polozimo pravac q koji je okomit na ravninu P. • Ako je pravac okomit na ravninu. Tocka T i pravac a zadani su svojim projekcijama (s1. dokje 52 okomit na a".36 Mongeova metoda . Konstruirajte tragove ej.05 s tim da je pravcem postavljena druga projicirajuca ravnina.teorijski zadaci 2. a drugo na onda mu je tIocrt okomit na prvi. okomiti pravci ne moraju imati okomite projekcije. a nacrt na drugi trag ravnine.3. Odredite udaljenost tocke T od pravca a. • Pravac lezi u ravnini ako mu je prvo probodiste drugom tragu ravnine. q' . tj. a ravnina P svojim tragovima (Tj.08. nacrt na drugi trag te ravnine. sutraznica 51 prolazi pr5 i okomit je • Probodiste P ravnine ~ s pravcem a odredeno je kao u primjeru 2. svi pravci te ravnine okomiti su na taj pravac.07a PRETHODNA ANALIZA • Ravninaje okomita na drugu ravninu ako sadrzi baremjedan mit na tu ravninu. Tockom T polozen je pravac 2.L Tj. PRETHODNA ANALIZA 'T' a' Slika 2. a njezina je duljina odredena prevaljivanjem tzv. SIika 2. na prvom. diferencijskog trokuta u ravninu koja sadrzi tocku P i paralelnaje s ravninom ITl. 2. a krajnjajoj je tocka noziste okomice spustene iz te to eke na zadani pravac.07a).08a • Pod udaljenoscu tocke od pravca podrazumijevamo duljinu duzine kojoj je pocetak u zadanoj tocki.07.08a).2.

4.10b Slika 2. a drugo u sjecistu drugih tragova ravnina 6.10. • Simetralna ravnina neke duzine je ravnina koja tu duzinu raspolovljuje i okomitaje na nju. B" 5. skupine zatvara sa svojim bokocrtom.2. • Trazeni pravac mora lezati u simetralnoj ravnini duzine AB i u zadanoj ravnini 6.. Ravnina P zadana je drugim tragom T2 i projekcijama jedne svoje tocke T(T'. a ravnina 6.09b Slika 2. • Treci prikloni kut ravnine je kut sto ga ravnina zatvara s ravninom II3 i jednak je kutu sto ga njezina priklonica 3. z r3 B" y x y Slika 2.10a • Tocka lezi u ravnini ako je na nekom pravcu (npr.09c Napomena: Za odredivanje priklonog kuta mogli smo koristiti bilo koju priklonicu 3. cija je svaka tocka jednako udaljena od tocaka A i B. sutraznici) te ravnine. Konstruirajte prvi i treci trag te odredite treci prikloni kut te ravnine. . Konstruirajte projekcije onog pravca q u ravnini 6. d.. PRIMJER PRETHODNA ANALIZA Til x T' Slika 2. Bokocrt z . PRIM]ER PRETHODNA ANALIZA . i I.pO). odreden je prvi trag T1 zadane ravnine.2. koja prolazi tockom T. • Pomocu tocaka u kojima koordinatne osi y i z probadaju ravninu P odreden je njen treci trag T3.lOa). Slika 2. Bokocrt t" ove priklonice okomitje na trag T3. • Trazeni je pravac q presjecnica ravnina 6.38 Mongeova metoda .teorijski zadaci 2.09c). pa ga odredujemo kao njihovu presjecnicu. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 2. koja je polozena polovistern P duzine AB.09a • U prostoru postoji beskonacno mnogo tocaka koje imaju svojstvo da im je udaljenost od A i od B jednaka. Skup svih takvih tocaka cini ravninu koju nazivamo simetralnom ravninom duiine AB.2. • Pomocu sutraznice 3 druge skupine. skupine ravnine P. • Pomocu drugog i treceg probodista ove priklonice odreden je njezin prevaljeni polozaj pO u ravnini II3. Duzina AB je zadana svojim projekcijama. Bokocrt 39 2..4. • Tockom T polozena je priklonica trece skupine ravnine P. i I. • W3 = L(pll'.2.09. Til) (s1. svojim tragovima (s1.x.09b). Pravac q ima prvo probodiste Q1 u sjecistu prvih. (s1.09a). odredeni su tragovi 31 i 32 te ravnine (s1. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Pomocu sutraznice prve skupine simetralne ravnine I. 'r : 2. 2.

:3).0 I ~ .A' Slika 2..\~: I \ I \__ -------------- . s Ih projieira se u bokocrtu RJESENJE u svojoj pravoj velicini. i b2 s koordinatnim treci trag b3 ravnine B.12. Bill). a ujedno i na ej • Tioert i naert duzine AB okomiti su na os z i e2· /'If-_\-.. 4) i tocka A(G. • Trazena tocka B jc krajnja tocka duzine AB simetralna ravnina. • Bokoert trazenog probodista pravca i ravnine je tocka FI" Tlocrt i nacrt tocke F nalaze se na tlocrtu i naertu pravca a.. B(:3: -2. • Na temelju ovih cinjenica KONSTRUKTIVNO RJESENJE logicno je upotrijebiti bokoert.'. ----1r--A~"-e--=-e~ -~~~ \ -+ -" .B"' .. 0. Bokocrt 41 2.4.. NIII) = d(NIII. da ravnina E prolazi kroz prvi.. PRETHODNA ANALIZA -1. 4.. jX2. • Pornocu sjecista tragova b. :3).. • AIIIB"I j_ e3 i d(AIII. odreden je drugi i treci kvadrant. 2. za koju jc zadana ravnina E • Zadani je pravac a paralelan s bokoertnom ravninom. -:3. Konstruirajte projekcije probodista F pravca CL i ravnine B.. -:3) i pravac a == A:zB[A:2(:3. dakle okomita je na bokoertnu ravninu Ih Stoga ce trazena duzina biti paralelna s Ih· • Duzina paralelna KONSTRUKTIVNO • Zadana je ravnina okomita na bokocrtnu ravninu Ih. B'. Uocimo trecu projekeiju tocke A. pa se svi elementi iz te ravnine u bokoertu projiciraju u njezin treci trag.-.12 ._..)]. A'" Y . Zadani su ravnina E(oo.11. Konstruirajte tocke B koja je sirnetricna tocki A u odnosu na ravninu E. • Pornocu tocaka osima y i Z • Odredimo • Odredimo treci trag ravnine E. projekcije PRIMJER 2. A2 i B odreden je bokocrt a'" pravea a. 1:'.teorijski zadaci 2.11 Slika 2. 4.X ----+' -. • Uocimo da je ravnina E treca projicirajuca ravnina.40 PRIMJER Mongeova metoda . PRETHODNA ANALIZA Zadana je ravnina B(oo.

• Stranocrtna se ravnina postavlja tako da u odnosu na nju zadana ravnina bude projicirajuca. njihova je medusobna udaljenost jednaka udaljenosti njihovih tragova u toj ravnini projekcije. njezina se udaljenost od bilo koje njoj paralelne ravnine nece ocitovati kao udaljenost prvih ni drugih tragova.tlvno ~aJjednostavnije probodiste pravca i ravnine odrediti u sluc~Ju kadaJ~ ravll1?a projicirajuca. ona koja koristi stranocrt.5.14 stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane ravnine te je pomocu tocke 1(1'. • Tlocrt i nacrt tocke N leze na tlocrtu odnosno nacrtu pravca p. • Stranocrtni trag odreden pomocu tocke ravnine je stranocrta M". su s 7'3 i udaljeni od toga • Stranocrt pravca odreden je pomocu dvije po volji izabrane tocke PI i Q toga pravca. Konstruiraj tragove ravnina Ijene za d = 3.14.13b d 1'" Slika 2.14 . Stranocrt PRIMJER PRIMJER p" 2. 2.13a).42 Monzeova metoda . • Treci tragovi g3 i e3 trazenih ravnina paralelni traga za duljinu d = 3. zadatak se rjesava tako da se . PRETHODNA ANALIZA • Paralelnirn pi ravninama su tragovi istih indeksa paralelni.zadan~ ravnma dovodi u projicirajuci polozaj prema jednoj od stranocrtmh RJESENJE ravruna. Konstruirajte projekcije probcdista pravca p i ravnine P pornocu stranocrta. Slika 2. • Stranocrt probodista pravca pi . I I I I ~" 'r M' ME P. I N" / Q" P"/ 7 . • Buduci da zadana ravnina nije prva ni druga projicirajuca.13. ~2 1'1 KONSTRUKTIVNO • Stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane r~~~in~. Bud~~l daJ: ~onstruk. 2. 4) uda- Ravnina P zadana je svojim tragovima. Stranocrt 43 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ovdje se daje jos jedna mogucnost konstruktivn?g o~redivanja p~obodis~a pravca i ravnine. dakle lX3 j_ 1'1 iIi 2X3 j_ 1'2.teorijski zadaci b 2.5. ck ravrune P Je toc a Nil' = 1'3 nP "'. . Slika 2. 0. 1") odreden treci trag 1'3. • Na slici 2.13a • Ako su dvije paralelne ravnine okomite na istu ravninu projekcije (projicirajuce). PRETHODNA ANALIZA r i E koje su od zadane ravninc P(6. a pravac P tlocrtnom i nacrtnom projekcijom (sl. Na taj se nacin postize da se svi elementi te ravnine u stranocrtu projiciraju u njen treci (stranocrtni) trag.

2. stranocrt t prolaziti ce kroz Mil' i okomito sjeci a'" u tocki Nil'. dvaju pravaca najkraca ako je okomita na oba • Pod udaljenoscu mimosmjernih pravaca podrazumijeva se duljina one duzine na njihovoj najkracoj transverzali kojoj su krajevi u sjecistima te transverzale sa zadanirn mimosmjernim pravcirna. okomite i raspolovljuju kojemu se. 0). • Romb se opcenito projicira okomite. dakle tlv . PRETHODNA ANALIZA a U ravnini II4 pravac a se projicira a Trazena u tocku aIV.6. Rotacija 45 2.16. kao paralelogram . pod kojim se sijeku pravci t i b. vidi u cetvrtoj projekciji u pravoj velicini. Konstruirajte projekcije romba.15. 5).6. 0. 3.L bIV. dvaju pravaca.5.-\(6: 1. dijagonale nisu t'" pravca romba su medusobno tocaka MiN odredeni su tlocrt i nacrt trazene transverzale. 2. transverzala paralelna je s ravninorn II4 jer mora okomito sjeci pravac a koji je okomit na II4• Stoga se pravi kut.pravac a i na prethodnu stranocrtnu ravninu II3.15 izabrana je prvo stranocrtna ravnina II3 okomita na III i paralelna s pravcern a. . 5)] i!J == BB2[B( -1. 1)]. PRIMJER Rotacija 2. KONSTRUKTIVNO a RJESENJE Kao sto je poznato okomiti se pravci projiciraju kada je barem jedan od njih paralelan s ravninom njih nije okomit na ravninu projekcije.15 Buduci da niti jedan od zadanih pravaca nije paralelan niti s III niti s II2. Na pravcu d == DID2[DI(2.teorijski zadaci 2. 2) jedan vrh romba kojemu je stranica a = 5. B2(5. 7)] nalazi se jedna dijagonala. • Postoji beskonacno mnogo transverzala • Kaze se da je transverzala pravca. Na slici 2.44 PRIlVIJER Mongeova metoda . a kao okomiti samo onda projekcije i ni jedan od Slika 2. au tocki A(8. a Vratimo a Pornocu • Romb je ravninski • Dijagonale cetverokut kojemu su sve stranice jednake. Ii sjeciste M pravaca bit u trecu projekciju. 4. 0. a zatim druga stranocrtna ravnina II4 okomita na . a 2. ANALIZA PRETHODNA • Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca je svaki pravac koji ih sijece.* najkracu uclaljenost CnajkracLI transverzalu") mimosmjernih pra- Odredite vaca (L == AJA[AJ (0: C: 0). ostaje nam posluziti se takvorn stranocrtnom ravninom koja je paralelna s jednim od zadanih pravaca. D2(9.

17b . Rotacija 47 RJESENJE PRIMJER 2. odnosno druge skupine ravnine kruznice.teorijski zadaci 2. Konstruirajte projekcije kruznice. 1'2 ravnine romba (vidi primjer 2.5). da tocke 5. • Kruznica ima beskonacno mnogo prornjera od kojih je sarno jedan paralelan s IT) i jedan s IT2. u polozaj !ragovima 1') i 1'2 zadana je ravnina P u kojoj lezi kruznica. • Ravnina se rotira oko traga 1') u ravninu IT) da bi se mogao konstruirati romb u pravoj velicini. til) tangenta te kruznice (s1. a pravac t( -.6. ~ Iz cinjenice da kruznica lezi ) tangenta Ide u toj ravnini. • Koristeci svojstva romba i perspektivnu afinost koja povezuje tlocrte svih elernenata ravnine P s elementima koji su dobiveni rotacijom oko 1').l6b Slika2. Na slici 2. • Nacrt romba odreden je na temelju cinjenice pri ortogonalnom projekcije • Duzina paralelna s ravninom projicira se u pravoj velicini.17a Slika 2. a pravac d.2.16b). Ovi promjeri Ide na sutraznicarna prve.16a).2. odredena je tlocrtna projekcija pravcu d i da tocka romba.2.en~j iz tocke (S) na pravac kruzmce 1 njezmo diraliste (T) na tangenti (t). pomocu njegove tocke na sutraznici s i prvog probodista D) koje pri rotaciji miruje. stranica romba G B i G D u nacrtu ne vide jer se • Pomocu sutraznice s druge skupine ravnine P odreden je tlocrt tocke S i tlocrt tocke 1 tangente t. Tocka 5 (-) 5") Je srediste.16a Slika 2. • Da bi se odredio polumjer kruznice rotirana je ravnina P oko svoga drugoga traga te su odredeni (S) i (t).17. • Nva?ko~i~i ~oloz. Tocka A rotirana je u polozaj (A).I (t) odreden je polumjer r r s' Slika 2.46 KONSTRUKTIVNO Mongeova metoda .17b). • Pornocu tocke A i pravca ci odredimo tragove 1'). • Kruznica se opcenito zadanoj ravnini slijedi da i njezino srediste projiciranju projicira u elipsu.04). PRETHODNA ANALIZA II (ci) (s1. 2. BiD leze na duzinu AG. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 5 raspolovljuje • Uocite da se dijelovi nalaze iza ravnine IT2.16a u tu se svrhu koristi sutraznica s prve skupine polozena tockorn A. • Koristeci okomitost dijagonala i duljinu stranice romba (a = 5.17a).2. konstruiran je romb (A)(B)(G)(D) u rotiranom polozaju (s1. D~/ . Tocke l' i T~odrduju tlocrt tangente t (s1.

proPRIMJER jicira se u nacrtu u pravoj velicini te je vclika os elipse koja je nacrtna kruznice (s1. • Velika i mala os tlocrtne elipse (J(' L'. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockarna A.1Sa • Valja uociti da je zadana ravnina okomita na • Cijela ravnina sa svim svojim elementima TIl (prva projicirajuca).6. U zadanoj ravnini ~(Sll S2) nalaze se tocke A.1Sa).48 • Promjer projekcija Mongeova metoda . D" male osi odredene Sll prevaljivanjern te priklonice druge skupine II ravninu TI2.1Sb ).17c). B i C (s1. 2. M' N') odredene su na sutraznici • Promjeri i priklonici prve sku pine ravnine P analogno nacrtu. s. s.I 'tr-Ao Slika 2. B i C nalaze se na prvorn tragu SI zadane ravnine • Prevaljivanjem ravnine oko njezinog prvog traga odrecli se trokut AoBoCo u pravoj velicini (rotaciju ravnine za 900 zoverno prevaljivanjem ravnine). .18. KONSTRUKTIVNO RJESENJE TI! \ \ B" • Tlocrti tocaka (s1. A.teorijski zadaci 2.18b Slika 2. B i C.2. A'(/e' B!! . Slika 2. . • Mala os iste elipse projekcija je onoga prornjera kruznice koji se nalazi na priklonici p druge skupine ravnine P. Kruznica koja lezi u toj ravnini projicira se u duzinu. • Srediste trokutu opisane kruznice je sjeciste simetrala njegovih stranica. AB i cD projiciraju se II tlocrtu u par konjugiranih promjera. s.. projicira se u tlocrtu u svoj .2. 2. Krajnje tocke C".17c '.x. Slika 2. koj i je na sutraznici druge skupine ravnine P.18c . PRETHODNA ANALIZA A" B" S.2. Rotacija 49 C'' AB kruznice.\ // \pO prvi trag.

18c). -4.5) i odredite udaljenost tog probodista od drugog traga ravnine. PM".11) 12. • Nacrt kruznice je elipsa kif kojoj se velika os nalazi na sutraznici. 6. Odrediteprvipriklonikutravninekojojjepravacp B(4.4). Odredite udaljenost tog probodista od prvog trag a ravnine.18d 8.~~:'\" U-:.3).8. postavite ravninu paralelnu s ravninom P(6. -) pravca a == AIA2[A1 (-5. odredite njegov prvi i drugi prikloni kut pa oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. B(10. Konstruirajte tragove ravnine koja je zadana tockorn K(7. 2..4. (0) 2. Odredite na pravcu m projekcije tocaka koje su od drugog probodista pravca udaljene za d = 6. 3. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(O.1)] s ravninom E(5.7. -6). -1)] i oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. 4)] s ravninom P( -6. 6). 3)]. Tockom T(O. 5).4. -9) i pravcem l == M N[M(-7.0). -2. 2. -5. a pa- 1. 10. B(12. 3). 6). .. Odredite na pravcu p projekcije tocke T kojaje od njegovog prvog probodista udaljena za d = 7.5'". a mala os na priklonici druge skupine ravnine ~ (s1.0). 2.6.7. • U tlocrtu se kruznica projicira u duzinu M' N'. Zadaci za vjezbu 51 • Sjeciste simetrala stranica AoCo i BoCo je srediste So trazene kruznice (s1. 10. N(3.-P" :: I 3. Konstruirajte projekcije pravca koji prolazi tockom T(10. 12. I ~ 5. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(3. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca m == M N[M(5.18d).0. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p B(O. Zadaci za vjezbu Polozajno-metrickl zadaci 9.I :: I I : I 2.teorijski zadaci 2. 0).~. zadana je ravnina. -2.5)]' a paralelna je s pravcem c == C D[C(6. a paralelnaje s pravcima k == AB[A(4. 4.10. 1. 0. A2 (-2. N') = 2r. 8. a paralelan je s ravninama P( -6. 1.50 Mongeova metoda . -2)].?:\. Konstruirajte projekcije probodista pravca p == AB[A(8. 5.7. 11. Polozajni zadaci .5. 4. == AB [A( -5.2. 4. 4.9). A2(13. Tockom T(l. D(16. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca p == KL[K(10. 6. 5.2. : I I B"Y-'jQ'" I I I I l :: . Odredite tragove ravnine koja sadrzi pravac a == AIA2[Al (1. N" . 3) i presjecnicom p ravnina P(6. -. 2. 2).7). 1). 10.7.6. 4.6)] priklonica prve skupine. -10.3)] priklonica druge skupine. 7). Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockom T( 4. 7. Odredite joj tragove. -5. 5. 1)] i l == CID [Cl(l.5) i ~(10. Slika 2. 11).' -. -4) i E( -10. -4). 1)].2. D(8. ralelnaje s ravninom P(6. 13. == AB[(-8.5. 7)]. 4. -6).if : I I r. -2.6). II --------. 2. d( M'. N (9. 2. B(O. 10.1. L(20. 10.

Konstruirajte 17.10). 16. Ravnina E . 8) od pravca p 18. Odredite uclaljenost paralelnih pravaca m == AB[A( -6.0). 2).16) ravnina od ravnine P(10. tocku T(8.0).3) i E. -7. 2). -2.13). Konstruirajte [P( -6. 5. -8) i paralelograma ABCD [A( -1. a okomitaje na pravac n == CD[C( -2. 5)] i Ii == DE[D( -2. 12. 1. Odredite udaljenost tocke T(8. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine trokuta. Konstruirajte projekcije probodista pravaca c == C1C2[C1 (19. B(8. -5).5) i okomita je na pravac p == PS[P(2.0). Konstruirajte tlocrt i nacrt ortogonalne projekcije pravca p [PI (14. -4)] i i == L1L2[L1 (-3. 29. -8). -. Konstruirajte projekcije one tocke pravca p == AB[A(8. Konstruirajte projekcije probodista pravaca a == A1A2[A1 (-2. == P1P2 L2( -6. 10. 14. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K L[K(6. 6)] 30.11). 3. 8.9)] s ravninom P(9. 0. tragove ravnine koja sadrzi tocku T(2. 6. 10)] i ravnine E(6. Oclreclite udaljenost dobivenih probodista. -9) iz njezine tocke T(3. K(l.L(16.0)]' a okomitaje na ravninu E(6.10). Odredite udaljenost tocke T(4. R(O.2). -10. N].0.52 Mongeova metoda .8. 6. 3) i L(8.8. 6.1. Odredite uclaljenost tih probodista. 2. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi pravac p == AB[A(6. -2. 2. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k ' K2(10. Konstruirajte paralelnim pravcima m == AB [/1(-4. 2. 15. 2. 23. 3. B(16. -8. 6.1.5. D]. -5. 8. 19. P(5.0)] i paralelograma K Ll'vf N[K( -4. 15.3)] koja sadrzi pravac t odreden tockorn T i pro- I (T. 5) E P. C n. Zadaci za vjezbu 53 14.9).9)] koja lezi u ravnini P(8. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockorn T(O. -2.10.2. C E ti.7) s ravninom P(4.12. 10. 2. B(2. 12)] in. 10. 12). Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 7 uzdignute na ravninu P(6.3). 33. B(15. L(2. 11. 0). == AB[A(4. 0. 4.0).3. 0. C(6. M(16. Oclreclite projekcije probodista pravca p s tom ravninom. 28.1:2. M(10. 16.8). 3). N(11. 14. 7) pornocu bilo koje ravnine okomite na zadane pravce. Oclreclite projekcije probodista pravca n s tom ravninorn. (-4. 3. -10). 0. B(13. 3.2). C(3. Konstruirajte projekcije pravca koji je od ravnine IT1 udaljen za d = 6. Uputa: bodistem trazena je transverzala pravca k s ravninom == K1K2[K1 (7. 21. G. 27. C(O.3. 0)] i trokuta f{ LM[K(O. Odreditepravu velicinu te presjecnice. 9)] i b II 1. 7. 6.4.10.12. I). 5)] kojajejednako udaljena od tocaka K(O.10)] bez upotrebe tragova ravnina. 8. 32.8). B(7. K E /y. 12.7. 5.teorijski zadaci 2. 7)]. 5. 10.5. tragove ravnine kojaje odredena E 2. 4). 15)].5). -3. 5)] i I == M N[M(8. 8.2). Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P(10. -1). B(6. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine paralelograma. 3)] in.2).0). C2(6. 3.2). L(O. -5. 31. E(14. Odredite uclaljenost tocke T(2. 24. 26.4). P2( -12. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta ABC[A(O. Odredite udaljenost paralelnih sadrzi tocku T( -11. 0. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(2. 6). D(9. projekcije presjecnice ravnine trokuta 6PQR Q(4.3.) od ravnine P( -7.8)] na ravninu P(5. 16). 10). 12. B(14. A2(8.11). 0). B(O. Okomitost -4). 0.0). 4. 34. 4. a lezi u simetralnoj ravnini duzine AB[A( -4. 11). -9). -14).2)]. 22. C(8. 0.7. 5.0. 6. 25.5).8). 20.

5. 8)] koja lezi u III postavite ravninu okomito na taj pravac. 4. 9. 49. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(15. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta 6ABC[A(O.12)]. 6. Konstruirajte projekcije probodista pravca p R( 4. -. B(3. 9). 10. Rotacija i antirotacija == QR[Q( 4. 51. 2). 52. 9)] s ravninom P(4. b i c ako je a == AIA2[AI (6.)] i ravnine P( -5.6).8). Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AIAdAl A2(8. 50. -3). 56. -1).8)] odredite tocke koje su od ravnine P( -6. 8. 3. -4. 0.5. 39. 0. ). -). 36. tocki 5(8. 41. duljine d = 6. -. -2. 5)]. B E b i B(8.8.4) iz njene tocke A(8. a trece muje probodiste tocka P3(O. 5).54 Mongeova metoda . Na pravcu a == AB[A(3.6. Konstruirajte projekcije pravca p koji je jednako udaljen od paralelnih pravaca a. 40. Konstruirajte projekcije romba koji lezi u ravnini P (-12. 4. 6. 2. i simetralne 2. 10) u njezinoj tocki A(10. 7).4) probada u. Odredite projekcije probodista pravcap == PQ[P(2. 4. -6. 5)] koje su od ravnine P(15. Konstruirajte projekcije okomice AB. 11) od pravcap == K L[K(O.1). -15). 5). L(12.8. B(14.6. -1.0). 20). Konstruirajte projekcije pravca koji ravninu P(oo.3. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 8. -8). -2. B(8.teorijski zadaci 2. -). 42. -6. B(12. C( -9. 5). C(6. ajedna muje stranica paralelna Sill' 57. 8). ajedan mu je vrh u ravnini III. Bokocrt 37. -8) i od nje udaljena za d = 3. 6) B(6.4) ravnine duzine AB[A(4. 0. -2. 48.7. 12. 2. 38.10. 11.3.0) C(11. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P( -4.0).7. 2. -3) L(12.-4). 10. srediste mu je u tocki 5(1.7. polumjer opisane kruznice r = 6.15. Strano crt 47.3. 10. 2.9. 54. 1. -.4)]. 5. Tockom Q pravca p == AB[A(6. 4). 0. 2. 5. Odredite udaljenost tocke T(7.8). Odredite prvi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB[A(5. -5) od ravnine P(8.8). 2. 53.4. 46. Odredite udaljenost tocke T(7. 12) od ravnine P(oo. Konstruirajte tragove ravnina paralelnih sa ravninom P(oo. 13). -6. ~6. -2. 0. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojojje pravac p == AB[A(O.6. 2)] priklonica trece skupine. 43. duzinaAC[A( -1. C E c i C(2. 7)].4) koje su od nje udaljene za d = 6.8)] s ravninom P(oo. B(13. -3).4.7. 44. 4. 8. -10) udaljene za d = 3. Konstruirajte tragove ravnine kojaje paralelna s ravninom P(7. -)] mujedijagonala. Odredi treci prikloni kut ravnine P(10. Zadaci za vjezbu 55 35. .4. 7)] priklonica trece skupine.4). uzdignute na ravninu P(oo. 4. 10. 1.12.3)] i q == C[QI (3. Odredite projekcije onih tocaka pravca p == K L[K(5.14).0)] i ravnine P(10.7. uzdignute na ravninu P(11. (-2. 3. Odredite udaljenost tocke T(5. 55. -2.1). -) koja sadrzi tocku 1(4. 45. o. Konstruirajte projekcije najkrace transverzale pravaca p == gB [P2(0. Q(15. A2(6. 12) udaljene za d = 4. 2. B(8.5.

0). Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu je srediste tocki 5(8.13) oko njezinog drugog traga. u P2(0.15).7.7). co. 12. TI2. 6).12)] tangenta. 0. a jedna straniea zatvara s drugim = t == T) T2 [Tl (2. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trapeza ABC D ciji su vrhovi tocke A(O.11.11. 2) i B(15. a tocka A(2. 0).6. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P(lO.12) vrhovi. 0.0. a tocka (T)( -2. -) srediste. 64. -6. 8.0.17) ako mu dijagonala duljine cl = 16 zatvara s prvirn tragom kut 0: = 60°. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P( -4. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini P. 60.)vr11. -.6. ajedna stranica na pravcu p == K L[K(7. 11. . Konstruirajte projekcije kruznice polumjera r = 9 koja lezi u ravnini P(20.1) i (B)(O. a upisana mu kruznica polumjera r 5 ima srediste u tocki (5)(0. -) jedan od vrhova. 61. 3.16. 63. -). -. 8. 0. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta koji lezi u ravnini P(18. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prvi i drugi trag ravnine P(21. 75. 62. 65. 70. I 69.0) su joj tangente. Konstruirajte projekcije trokuta ABC kojemu su tocke A(3. 9. 10J].0). a tocka H(7. 74. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prayac 66. Ql E q. a tocka A(8. a straniea na praveu p == PjP2[Pj (16.5) teziste. Zadaci za vjezbu tragom ravnine P(15. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(6. Konstruirajte projekeije ravnini ako je prayae t kruznice == TIT2[TI (20. U ravnini TI2 nalazi se trokut kojemu su tocke (A)( -9. a kut izrnedu kraka i osnoviee 0: = 75°. 12) kut ninu P.0). -. (antirotacija) 57 58. 9)]. D(3. 8. jedna mu straniea duljine cl = 18 zatvara s prvim tragom kut od 0: = 45°. -) srediste kruznice. Rotirajte trokut u ravninu P(10. Rotirajte trokut (A)(B)(C) u ravninu P(18. 3. -4. (antirotaeija) TIl nalazi se jednakokracan [(C)(14. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockorn A(20. 8)] je prikloniea druge skupine ravnine P. 4. 0.6. 3. U ravnini TI2 nalazi se kvadrat kojemuje srediste u tocki (5)(10. 13) ako muje tocka C(O.J] te ravmne. duzina CN[C. -) jedan vrh. . 73. -). B(9.teorijski zadaci 2.11. 8.0)] visina na osnovicu. 7l. 9. U ravnini trokut kojemuje duzina (C) (N) 12. 76. dira pravac p u tocki D i prolazi tockom A(13. Konstruirajte projekcije kvadrata koji Iezi u ravnini P( -10. 3)].14). (antirotaeija) 67. Konstruirajte projekcije kvadrata koji lezi u ravnini P( -15. P2(11. 11. 10) ako je tocka 5(5.0.8).1) ortocentar. (N)(4. 3). -. 16) i pravac p == PIP2[H (-2. 0. a krajnje su joj tocke na tragovima. 13)] i q.16. (jedinica duljine 4mm).5). N(3. 13) oko prvog traga. 3. 12. 12. 72. -). a krajnje su joj tocke na tragovima.0). koja lezi u drugoj projicirajucoj T2( 4.0). U ravnini TIl lezi romb kojemu je tocka (A)(8.7. 12. P2(0. 6. a jedan od preostalih vrhova lez! u 0: = 30°. a srediste joj je u tocki 5(7. 59.10) ako muje jedan vrh u tocki A( -2. -2. Rotirajte kvadrat u rav- 68. a tocka 5(10. T2(15. 2.0). 12)] visina na osnovieu. 9.8. 0) vrh.6. a paralelni pravci p == PI P2 [PI (0.8. polumjer upisane kruznice r 5. 2.56 Mongeova metoda .0).6) ako mu je tocka 5(6. -18) i sadrzi tocke A(8. 21. -) srediste kruznice opisane tro- kutu. -8. 8) vrhovi. . Pravac p == PjD[PI (15. 12. 1. L( -6. 0. Rotirajte ovaj romb u ravninu P(14. -) i B(22. -12). -).10) i C(6. 2. (antirotaeija) = Ql (17.

teorijski zadaci 2. 2). 78.14)] i n == N1P [Nl (24. 3.11. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog trokuta cija visina lezi na pravcu v == K L[K(5.58 Mongeova metoda . -). joj je tangenta. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini paralelnoj s osi lX2. 6)]. vratite se korak nazad.10) je jedan vrh trokuta.0). a srediste mu je u tocki S(14. U prvoj se fazi zamisljaju zadani elementi u prostoru zajedno s objektom cije se projekcije traze te se stvara predodzba 0 njihovim medusobnim odnosima. B(2.0). P(20. 6). Q2 E q. 0. Preporucujemo tri faze u rjesavanju zadataka ovoga tipa.8) lezi srediste tom trokutu opisane kruznice. P( -8. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira ravninu Il2 u tocki D(12. B( -6. a zadani ce elementi uglavnom svojim polozajem diktirati odabir prihvatljive varijante. -4)] 3. -4. 6). 6. 5). PEp. 82. 77. ajedan joj je promjer duzina AB[A(6. 10. Q2(12. Svi zadaci imaju konacan broj mogucih rjesenja.12). 5.8. a zadani pravac t == AB[A( -12. Pl· 79. 10)]. 0. zadaci ovog poglavlja ne bi yam smjeli stvarati poteskoce pri rjesavanju. 1.0). Ako ste savladali sadrzaj prethodnoga poglavlja. 0. ana pravcu p. -10). 2)] jedan od krakova. 6)] i q. Tijela U opcem polozaju Ovo se poglavlje temelji na poznavanju osnovnih svojstava pravilnih geometrijskih tijela i na pretpostavci da ste solidno ovladali konstruktivnim postupcima Mongeove metode projiciranja. P2(0. ana vamaje da te elemente dovedete u funkcionalnu vezu koja ce omoguciti konstrukciju svih elemenata bitnih za odredenje projekcije trazenoga geometrijskoga tijela. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu paralelne stranice Ide na pravcima p == P1P2[Pl (11. p II AB. L(10. Konstruirajte projekcije kruznice koja dodiruje ravninu III i ukrizene pravce m == lVJ1P[Ml (2. koji i ne mora uvijek biti najkraci. Ukoliko ipak ponegdje naidete na nejasnoce. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta ABC ako mu je duzina AB [A( -6. 59 . 80. 81.18. a tocka A(2. -.0. 4. potrazite objasnjenja u odgovarajucern primjeru prethodnoga poglavlja. I. B(14.4. Zadano je dovoljno elernenata pravilnog geometrijskog tijela u opcem polozaju u odnosu na ravnine projiciranja.14. Gotovo svaki zadatak moguce je rjesavati na nekoliko nacina pa odaberite jedan od njih. 8.

1. U zavrsnoj zira. Dobro je zapisati slijed rjesavanja. Zadani PRETHODNA ANALIZA A" .01a Inace je kosa.0 1b) • Ravnina osnovice P sadrfi tocku A i okomita je na pravac 0. Rijeseni primjeri 61 2.01a). vrha piramide • Uocimo da je visina pravilne piramide jednaka udaljenosti 6ABC. Oil). 3. • Spojnicu vrha piramide sa sredistem njene osnovice (ako osnovica ima srediste) zovemo os piramide.01b . se fazi prethodna deduktivna shema konstruktivno reali- 3. • Visina Va nanosi se na pravac njegove tocke S. su 0" pravac 0(0'. 0 od Slika 3. PRIMJER Rijeseni primjeri 3. Kazerno da je piramida uspravna ako je os okomita na ravninu osnovice.01. • Piramidu nazivamo pravilnom ako joj je osnovica pravilan geometrijski lik.3. 3. tocka A(A'.1. U drugoj se fazi analiziraju sve mogucnosti tijeka prostornoga rjesavanja i bira najpovoljnija varijanta rjesenja. • Probodiste S ravnine osnovice s pravcem 0 je srediste osnovice njenog vrha od ravnine osnovice. 3. ako je tocka A vrh osnovice ABC. Konstruirajte projekcije pravilne trostrane pirarnide visine Va kojoj je os na pravcu 0. korak po korak (deduktivna shema). PROSTORNO RJESENJE (s1. a os okomita na ravninu osnovice. A") i duzina duljine Va (s1. • Jednakostranican trokut je odreden svojim sredistern i vrhom A. 0' • Visinom piramide zovemo udaljenost od sredista osnovice.60 Tijela U opcern polozaju 3. Slika 3.

Slika 3.01e izdvojen je postupak A odredimo tra0 • Uz pornoc sutraznice prve skupine polozene kroz tocku gove rl. (A). slijedi 00 .ll X2) odredimo projekcije (kao u primjeru 2. ravnine polozene 5'. r2 ravnine osnovice (vidi primjer 2. Duljina duzine 5A odredena je rotacijom oko rl te je konstruiran trokut 6 (A) (B) (C). a sijece ravninu P u priklonici p prve skupine.62 KONSTRUKTIVNO TijeJa U opcem polozaju 3. 3. koja je okomita na ravninu P. 0 i ravnine P • Duzina 5A je polumjer trokutu 6ABC opisane kruznice.0ld) odredivanja projekcija vrha II piramide...01c Slika 3. 5" probodista pravcern 5 pravca (d2 = 0". a pomocu sutraznica prve sku pine ravnine P odreden je nacrt trokuta. 6A"B"C". 3.0lf su na temelju prethodnih koraka konstruirane sve tri projekcije piramide te je odredena vidljivost osnovice i pobocnih bridova u pojedinim projekcijarna. 3.1.01d y Slika 3. Rijeseni primjeri 63 RJESENJE • Na s1.0lf . • Uz pomoc druge projicirajuce d 1 .05). • Pomocu perspektivne afinosti (A'. (s1. /~ V" /0" S" . Postupak je izveden prevaljivanjem prve projicirajuce ravnine pravca 0. • Na s1. A" Po. (Dva rjesenjal) A' C'.01c). 3.l r.3. Buduci da je pravac o okomit na sve pravce ravnine P. rd konstruirane su tocke B'.08) (s1.01e 0'" 0' y Slika 3.

Konstruirajte projekcije stosca.02a PRETHODNA ANALIZA ""~.02a). r. U raVIlIIlI PRIMJER 3.0" . .L 7'2. 64 Tijela U opcern polozaju po.L V' E 0'.. • Probodiste S osi i ravnine P je srediste osnovice stosca. PROSTORNO RJESENJE (s1.1. . a zatim u projekcijama. a na pravcu p(pl p") izvodnica duljine So rotacijskog stosca (sI.'-:. Rijeseni primjeri 65 7'1. • Sve izvodnice rotacijskoga stosca prolaze njegovim vrhom i jednake su duljine.1_-- s Slika 3. p' P' . 3. • Os stosca sadrzi tocku II i okomitaje na zadanu ravninu P.02b P"'~ . • Odredene su projekcije osi (sl.3. • Pravac p je prevaljen u TIl ina njegaje od tocke Ao nanesena duljina So te tako odreden vrh V stosca u prevaljenom polozaju. Slika 3. Slika 3. l . Izabrano je jedno od dva moguca rjesenja. S = 0 n P. 0 stosca.02c r Slika 3. r. 3. 3.V" E 0" • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem jekcije sredista kruznice. • Kruznica osnovice odredena je sredistem S i tockom A u ravnini P. • Vrh V stosca nalazi se na pravcu p na udaljenosti So od tocke A. ' A" • Os rotacijskoga stosca okomita je na ravninu njegove osnovice. 3. p yo. 0' .:y. p' 0 odredene su pro- r.02d .02. 3. KONSTRUKTIVNO RJESENJE ~ . P (1'1) 7'2) nalazi se osnovica.02c).x.02d). • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p odredeno je probodiste A = p n P pravca i ravnine (vidi primjer 2.05) (sl.02b) r • Probodiste A = pn P pravca pi ravnine P je jedna tocka na kruznici osnovice zadanoga stosca.

• Konturne izvodniee stosca u tlocrtu odredene su pornocu perspektivne afinosti (vidi 1. poglavIje). • 2:: s praveem p Dijagonale AC i BD kvadrata DABCD medusobno su jednake i okomite. • Dijagonale kvadrata su medusobno okomite i jednake. duzina C(11.02e). I ' oskulacijskih kruznica u tjemenima I" i J" elipse k" (s1.03a PROSTORNO RJESENJE A':~' :C' (s1.66 Tijela U opcern polozaju 3.02f).03b . • Tlocrt i naert kruznice konstruiran je kao u primjeru 2.03b) • Ravnina 2:: dijagonalnog osnog presjeka BDV piramide okomita je na dijagonalu AC lovistem S.14). 2. njenog Q' p' : P' Slika 3. 4.02e • Osnoviea pravilne cetverostrane pirami de je kvadrat. PQ[P(12. Rijeseni prirnjeri 67 • Duljina polumjera SA kruznice odredena je pornocu tzv. 3. 11)] (sl. Q(O. Konstruirajte projekeije pravilne cetverostrane piramide kojoj se vrh nalazi na praveu p. difereneijskog trokuta (s1. 3.03a). a duzina AC je dijagonala osnoviee.03. 7. Dijagonala BD je okomita na os piramide SV pa se moze odrediti u ravnini 2::. 3.17. Pornocu ovih cinjenica moguce je odrediti projekeije kvadrata DABCD bez upotrebe tragova ravnine u kojoj lezi.1. 3. 2). Slika 3. Slika 3. 2. • Vrh piramide lezi u ravnini dijagonalnog osnog presjeka.02f Slika 3. 6)] i pravae PRIMJER je AC [A(4. i prolazi njenim po- • Probodiste V ravnine je vrh trazene piramide. 3. PRETHODNA ANALIZA == -ZI ~:~ ' Q" ------------- A n - : / C". a konturne izvodniee naerta stosca kao tangente hiper- Zadana p 3.

68 KONSTRUKTIVNO Tijela U opcem polozaju 3. -.03e A"'( o I A"'( x o I . / / _::__:. 3. ".03c Slika 3. pomocu sutraznice 5 druge skupine • Za odredivanje probodista V = ]J n I: koristena je prva projicirajuca ravnina pravca p (sl. . 3. a zatim pomocu sutraznica i njczin nacrt (sl.. 1/ (v) / / / / I _+.52 ravnine I: odredeni polozene tockorn S (sl.-0 _.-"" '-:. • Pornocu diferencijskog trokuta odrcdimo polovinu duljine dijagonale AG.03d Slika 3..03f).C". _-. 3.03c).03f). • Sada smo u mogucnosti odrcditi projekcije svih osnovnih i pobocnih bridova piramide. Slika 3. 3. . \s/:: ( • Duzinu SlI rotiramo oko prvoga traga 51 ravnine I: pa u rotiranom polozaju konstruiramo dijagonalni osni presjek (B)(D)(lI) piramide (sl. • Na s1. 3.. _:__-_:__--\---L-('~ V' -.~+----... • Pornocu perspektivne afinosti odredimo tlocrt dijagonale ED. 5. Uocirno ovdje dajc SlI visina trazene piramide. pri cernu treba voditi racuna 0 njihovoj vidljivosti u pojedinim projekcijama (sl.. : P' I~ x Q' Q' . _"~_L._' _.1.03f konstruirana je i bokocrtna projekcija piramide. Slika 3.p' ~d q' _..' _.. I :1""'" s' y y <. Rijeseni primjeri 69 RJESENJE Sll • Tragovi 51.03e).--~\-+.03d). 3. 3.03f .-'-'--'==== V" -> : .__' Q.

U p" tlocrtujeA' E pi (sl.. Id I • Uz pomoc po volji odabrane tocke M pravca p i tocke A prevaljen je pravac p u ravninu 112 i na njega od rocke A 0 nanesena zadana duzina duljine d te tako dobivena • Pobocni r. Probodiste je C ovog brida s ravninom P je dijagonalno suprotni vrh vrhu A kvadrata [JABCD.04c). • Pobocni bridovi prizme medusobno ravninu osnovice. : Slika 3. : : .. 3. \ fr »> pI!: . pri cemu je CC prizme okomit je na ravninu P pa mu je nacrt okomit C" E 12 (sl. - ~: ~ .04a). pravca p.. • Jedan pobocni brid prizme prolazi tockom C i okomitje na ravninu P. tocka -0 C. C u ravninu 112 i konstruiramo kvadrat DAoBoCoDo tocke Ai su paralelni i jednaki te okomiti --=---'t.. Zadani su pravac pip". 3."'-\:--. . .1.04..x. • Buduci da je zadana ravnina druga projicirajuca.-.04b Slika 3.04d . 12) i duzina duljine d (sl. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Rijeseni primjeri 71 3. vrha jedne osnovice s dijagona • Isti se pobocni brid u tlocrtu projicira okomito na prvi trag bridu nalazi tocka • Prevalimo (sl. p"). i na tom se C'.. a prostorna dijagonala duljine d lezi na pravcu p. \y'! .04a PRETHODNA ANALIZA • Prostorna dijagonala prizme je spojnica nalno suprotnim vrhom druge osnovice. 3. nacrt se A" probodista A = p n P pravca p i ravnine P nalazi na drugom tragu 12 te ravnine. I) Slika 3. 3. Konstruirajte projekcije pravilne kvadratske prizme kojoj jedna osnovica lezi u ravnini P.04d). pO AO d MO CO i-. 3..04b) • Probodiste A zadane ravnine pravcem p je jedan vrh os novice ABCD prizme.\ \ r \ .04c Slika 3.' . r. • Na udaljenosti d od tocke A na pravcu p se nalazi dijagonalno suprotni vrh C druge os novice prizme.. ravnina Ph.. . • Tocka C odredena je u nacrtu i tlocrtu na projekcijama p' brid na 12.04d).70 PRIM]ER Tijela U opcern polozaju 3. PROSTORNO RJESENJE (sl 3. .

72

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjeri
v"_/

73

• Tocke E" i D" Ide na drugom tragu T2, a za tlocrte im vrijedi: d(E', x) = d(EO, E"), cL(D', :c) = d(DO D") (s1. 3.04e). • Koristeci paralelnost i jednakost i tlocrt prizme (sl. 3.04e). • Zadatak ima elva rjesenja. odgovarajucih bridova odredeni su nacrt

PRIMJER 3.05. Konstruirajte projekcije rotacijskoga stosca kojernu se os nalazi na pravcu 0(0', Oil), a jedna od izvodnica na pravcu b(b', b"), ako je v vis ina stosca (s1. 3.05a).
0"

= b"

v

b'
Vi 0'

I

I

Slika 3.05a PRETHODNA ANALIZA • Osnovica novice. rotacijskog

stosca je krug, a os mu je okomita na ravninu osstosca imaju istu duljinu.

• Sve izvodnice

rotacijskog

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.05b) • Sve ravnine polozene kroz os rotacijskog stosca sijeku ga u sukladnim jednakokracnim trokutima. • Jedna od ravnina osnog presjeka odredena je pravcima 0 i b i u ovom je zadatku to druga projicirajuca ravnina. • Pomocu zadane visine stosca moguce je konstruirati osni presjek koji je jednakokracni trokut. • Zadatak ima dva rjesenja.

D'
Slika 3.04e

[1

Slika 3.05b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Drugi trag d2 ravnine osnog presjeka

t-:.. stosca, u kojoj Ide zadani pravci

o i b, poklapa se s nacrtima ovih dvaju pravaca. Stoga Ih, pa joj je prvi trag dl okomit na os x (s1. 3.05c).

je ona okomita na

74

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjcri

75
osnoga

• Pornocu po volji odabranih tocaka M E b, N E a i tocke V prevalimo pravee a i b u ravninu IT2, a od VO na pravac 0° nanesemo zadanu visinu stosca Va. Dobivena tocka So je srediste osnoviee stosca. Sada smo u mogucnosti konstruirati pravu velicinu osnog presjeka AO EOVo stosca. • Tocke A i B nalaze se u ravnini .6.. pa su im naerti na drugom tragu d2 te ravnine (sl. 3.05d). • Ravnina osnoviee stosca okomita je na njegovu os a pa se jedna priklonica druge skupine te ravnine u naertu projieira u a". Tocke Ai E Ide na toj prikloniei. Stoga je duzina A" E" mala os elipse k". Velika os Gil D" iste elipse okomita je na malu os i po duljini je jednaka 2r. • Da bi se konstruirao tloert osnoviee, u ravninu ITr se prevaljuje ona ravnina osnog presjeka stosca koja je okomita na ITr. • Velika os E' F' elipse k' okomita ja na 0', a mala os G' H' odredena je iz prevaljenog polozaja na prikloniei prve skupine ravnine osnoviee (sl. 3.05d).
8 ),\
, ~/'\" rI '0 <,

• Na sl. 3.05e odredene presjeka u ravninu IT3.

su osi bokoertne

elipse k"' prevaljivanjem

• Uocite da se promjeri AB i GD kruznice osnoviec, koji se u naertu projieiraju u osi elipse k", u tloertu i bokoertu projieiraju kao konjugirani promjeri elipsa k' odnosno k'", • Tloertne, naertne i bokoertne konturne izvodniee odgovarajuce elipse polozene kroz V', V", odnosno izvodniea analognaje kao u primjeru 3.02. stosca tangente su na \f'". Konstrukeija ovih

vO
//1 / / / / / / / I I

,J,\
\,

I I

'

..............

N° \ SO=Co=D0Jz:- - ~ _v_ , ,,, , \
>.~

............... VO

, r'

'

-

-

......

~'>:::::: '/
I

b
~

o

'. '(\'

':.; "

:..\'0"

-~\
=

V"

____,AO, D"'\,\
M •• 0' '. \ \

\ \" \ 'j"
-, '/<"\S" -, A"./
\./

bOO ,,

M"

\~\.
,, ,
=

N" '-..__).

-,

:
:
I

'

x

:

:
COO :

' ''

d, 0'

------;::'-1' = gl
/ ./ / /

-

-.v,
/

/

y

Slika 3.05e

Slika 3.05d

Slika 3.05e

76

Tijela u opccm polozaju

3.

3.2.

Zadaci za vjezbu

77

3.2.

Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca cija osnovica lez: u ravnini P(10, 00, 8), vrh mu je u tocki 1/(14,8,12), a izvodnice cine s ravninom osnovice kut od GO°. 2. Konstruirajte uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A(4, -,6), C(12, -, 10)] dijagonala os novice, a P(16, 10, 00) ravnina osnovice. Vrh piramideje u ravnini E II P, T(12, 15, -) E B. projekcije

10. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojernu je vrh u ravnini P(oo, 5, -11), a promjer AB[A( -1,6,5), B(G, 3, l)l osnovice lez: na priklonici 3. skupine ravnine osnovice. 11. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka vi sine v = 8 ako mu je jedna izvodnica na pravcu P == AB[A(G, 9, 1), B(14, 2,8)l, tocka jedne os novice na toj izvodnici lezi u TIl, a tocka G(8, 3, 7) je na osi valjka.

3. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojernu je duzina M N [M(4, 8,4), N(16, 8, 16)l os, a T(12, 6, 6) tocka na plastu. (jedinica 0.8 cm) 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje SV[S(8, 14,6), V(8,4, 16)l os, a T(12, 10,8) tocka no. plastu. (jedinica 0.7 cm) 5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojem je pravac t == TIT2 [T1(20, 16,0), T2(4, 0, 12)l tangenta osnovice, a toeka S(10, 12, -)
srediste osnovice. Osnovica lez! u drugoj projicirajucoj ravnini. Vrh

12. Konstruirajte projekcije oktaedra kojemu je na pravcu p == P R [P(O, 2,11), R(12, 7, l)l jedna dijagonala, a tocka .4(5,1,2) jedan
od vrhova. 13. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane joj je AC[A(7, 0, 7), C(7, 7, 1)] dijagonala osnovice, p == AT[A,T(-l,9, 10)l nalazijoj se pobocni brid. piramide koa na pravcu

stosca je u TIl. (jedinica 0.7 cm) 6. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka K(2.5, -1, 7) vrh, P(8, 6, -13) ravnina jedne pobocke, a jedan vrh te pobocke je za
d = 9 udaljen od ravnine

14. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske prizme kojoj je osnovica u ravnini P(5, -2,3), a prostorna dijagonala, duljine d = 11 na pravcu p == M N[M(3, 7, 4), N(ll, 2.5, 7.5)].

15. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu na pravcu VA[V(12, 9,8), A(O, 2, -2)] lezi os, napravcu 5 == V B[V,B(O,
izvodnica, a polumjer osnovice je r = 5.

0

5, 6)l

TIl.

7. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je P( -5,4,4) ravnina osnovice, ana pravcu p == QR[Q( 4,10,8), R(4, 7, 4)] lezi pobocni brid cija je duljina b = 9. 8. Duzina SlS2[SI (6,4.5,3), S2(6, 9.5, 10.5)] je os rotacijskog valjka kojemu je pravac t = T1T2[Tl (17, -,0), T2 (8,0, -)l tangenta osno- ;
vice. Konstrurajte projekcije tog valjka.

16. Konstruirajte

projekcije uspravne kvadratske [A( 4,6,7), C(12, 9, 3)] dijagonala osnovice, [P(16, 4.5, 4), Q(13, -1, 10)] lezi joj vrh.

piramide kojoj je AC a na pravcu p == PQ

17. Na pravcu 0 == O2 V[02(3, 0, 3), V(10.5, 8,11)] je os, ana pravcu 5 == TV[T(l, i.u), V] pobocni brid uspravne pravilne peterostrane piramide. Konstruirajte projekcije piramide ako joj je visina v = 8. 18. Konstruirajte
ninu projekcije rotacijskog

9. Osnovica

rotacijskog stosca lezi u ravnini novice je u tocki S(6, 6, -). Konstruirajte

P(5, -3, 5), srediste osprojekcije stosca ako je

stosca kojemu osnovica dira rav-

G(8, 7, 5) tocka na plastu, a visina stosca je v = 9.

[T, e,(12,8, O)J. Visina

TIl te pravce a == TAl [T(10, -3,9), Al (3,2, O)Ji b == T BI
stosca je v = 8.

10. 28.5) ravninajedne pobocke. 3)]. a visina Va = 12. 3(5. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog (s = 2r) stosca ako mu je duzina AB[A(5. Q(11. B(9.5).12. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 02P[02( -2. a tocka A(3. 4. 3)]. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 0102[01 (4.5.6.2. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(12. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog valjka kojemu je os na pravcu 0 == I< L[I«3. .2. L(lO. a duljina izvodnice je s = 13. -) srediste osnovice. 12). Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P( -12.( -8. 8)].9).5)] nalazi se jedan brid kocke koji nije s vrhom A na istoj pobocnoj plohi kocke. 33. -5. -.7. C(7. (jedinica I. Pravac ()je os.5. N(9. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojojje osnovica u ravnini P(lO. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica lezi u ravnini P(17. Q(9. 5) lezi na jednoj od osnovica.1). 1. V(O. 7). 4. B(7. Konstruirajte projekcije tog stosca. P2(13. a duljina izvodnice je s = 12. 3.5).Scm) 32. 11(0. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne sesterostrane piramide kojoj je dijagonala osnovice duzina AD[A(3. 3. 3. a osnovica u ravnini P( 4. tocka 3(6. 30. 29. -7). -2. 10. 25.5). duljina visine v = 9. Na pravcu 0 == PQ[P(O. akoje duzina AC[A(O. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(5. 27. 8.5.5. 0. 2.5. ako je osnovni brid AB usporedan s ravninom TIl. 6. 3l. -). a donja osnovica cije je srediste tocka M dodiruje ravninu III. V(5. -) vrh one osnovice cije je srediste tocka M.5.5)]. 4. -)] je tangenta jedne osnovice. U ravnini P (7. 4. 6)] u toj ravnini je promjer osnovice. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojemu je os M N [M(6.0).4). 3.00. . vrh u ravnini E(3. 8. 5. 7.6). a radijus osnovice r = 6em. 6.5.10. a osnovica dodiruje ravninu II2• 36.4. vrh u ravnini E( 00. a osnovica mu dodiruje ravninu III. 5. a os mu lezi u ravnini 6. 7. a izvodnica duljine s = 11 na pravcu p == MN[l\I(O.4.1)]. 2).5) jedan vrh. 5). 22. 8.5) ravnina osnovice. -)] dijagonala osnovice. 9)] (M i N su sredista osnovica) i tocka A(3. O2(0.8)]. 3). 0.0.5.6) ravnina osnog presjeka. 2.9. 10. N(10. 4.5. 4). Zadaci za vjezbu 79 19. 5. 0. 20. 26.78 Tijela U opcern polozaju 3.5.1). a tocka T(ll. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P(8. a vrh piramide lezi na pravcu p == PIP2[PI (17. a pravac s izvodnica rotacijskog stosca cija osnovica dira ravninu TI2. -)] i s == B2 1I[B2(1. 1.4.5. Konstruirajte projekcije tetraedra kojemuje P(5. 2l. Konstruirajte projekcije pravilne peterostrane piramide kojoj je 2::(3. 3. AB c P jedan brid. 0. 7)] je os jednakostranicnog valjka. -). 7). polumjer osnovici opisane kruznice T = 3. Konstruirajte projekcije uspravne pravilne peterostrane piramide kojoj pobocni brid duljine b = 11. 24. Konstruirajte projekcije pravilne sesterostrane prizme kojoj je zadana os M N[M(6. 3.0.3. 7. duljina visine v = 6. 2)].11). 10. L(11. a pravac t == T N[T( 4.4. 5. -3)].0). a duzina AB[A(l. -4. 37.0). Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka A(l. 3.)).9)] lezi mu jedna izvodnica. ana pravcu p == I< L[I«2. duzina AB[A(5.-6.3). 3. na pravcu s == 313[31 (5. 9. 34. -).8. 10.5. 2)] tetiva osnovice. N(13.9.5. 5. 9. -2) ravnina osnovice. -. B(11.5 lezi na pravcu p == PQ[P(5. P(4.2).9) lezi na plastu stosca.5. N(l. 11)]. 35. 3). a visina piramide v = 8. 8)]. 5. Konstruirajte projekcije valjka.5) nalaze se pravci 0 == A2 V[A2(6. -).5. D(l1. 23.2).

4. ::::.7 i p = 0. ::::. odnosno odozdo koristi se stoga projekcija koordinatnog sustava prikazanog na sl. nego i u aksonometrijskoj metodi. m p • Odabrane su projekcije koordinatnih osi za pogled odozgo. nacrtu i bokocrtu. p tako da bude n ::::. • Konstruirani su kutovi proporcionalnosti • Pomocu kuteva proporcionalnosti odredene su prikrate pojedinih koordinata svake tocke objekta te udvostrucene nanesene u koordinatni sustav. RJESENJE koordinatnoga sustava otz.1.n.01a) s pogledom odozgo. pri cernu se zamislja da se ravnina slike nalazi izmedu prornatraca i ishodista koordinatnog sustava. 4.01 4. tj. ti = 0. ne sarno u tlocrtu. Za prikaz objekta sprijeda. z) kao na sl. koje su u opcern polozaju prema ravnini slike. 01.8. 4. tlocrt-bokocrt iIi nacrt- PRIMJER 4. korisno je znati prikazati ga. Za konstrukciju nickih objekata kosoaksonometrijskih potrebno je imati: projekcije slika geometrijskih iIi slozenih teh- Slika 4. s desna i odozgo.1. • Projekciju objekta (tlocrt-nacrt.0l. Uobicajeno je smjestiti objekt u prostorni koordinatni sustav tako da mu temeljni bridovi budu paralelni s koordinatnim osima. y. 80 . nip. Rijeseni primjeri 81 4. 4. uz prikrate m = 0. za zadane prikrate m.1. metodi kosog paralelnog projiciranja najednu ravninu slike. Konstruirajte kosoaksonometrijsku sliku zadanog objekta (sl. Rijeseni primjeri • Ortogonalne bokocrt). • Prikrate m. Aksonometrljske metode 6 Da bismo sto bolje sagJedali neki buduci objekt i njegovo uklapanje u postojecu situaciju.01.9 i uvecanje dva puta.

82 Aksonometrijske metode 4. 35 <!l14 Z Slika 4.02.01b • Buduci da se kruznica kosim paralelnim projiciranjem preslikava opcenito u elipsu. PRIMJER 4. 4. konjugirani su promjeri odgovarajuce elipse k paralelni s osima x i fl.02b). 4. y Slika 4. a zatim i aksonometrijska projekcija (sl. toj je elipsi potrebno odrediti par konjugiranih promjera. Najjednostavniji oblik izometrije imamo u slucaju m = n = p = 1 jer se bez upotrebe kutova proporcionalnosti koordinate pojedinih tocaka objekta unose u odabranu projekciju koordinatnog sustava (s1. Kadaje kruznica u ravnini III ilije paralelna s njom.01a ~ 0 x - 1- - - - - - -~1 d y _J_ - 1 1 j_ 1 1 1 Slika 4. Konstruirajte izometrijsku projekciju (m = ti = p = 1) s pogledom odozgo slozenog objekta zadanog tlocrtom i nacrtom (s1. . 4. RijeSeni primjeri 83 • Konstruiran je kosoaksonometrijski tlocrt i nacrt objekta.02a RJESENJE • Aksonometriju u kojoj su prikrate po svim koordinatnim osima jednake zovemo izometrijom. a za kruznicu paralelnu s ravninom II2 konjugirani su promjeri paralelni s osima x i z.02a).01b).1. 4.

03. z=z y - y 0 x=x M \ Slika 4. Zbog ove se Slika 4. Uocite da je moguce uspostaviti afinu srodnost izmedu ortogonalnog i kosog tlocrta s osi x kao osi afinosti i parom pridruzenih tocaka M') M.03 . 4. Iz trokuta 6. pri cemu su svim elipsama odredene osi pornocu Rytzove konstrukcije. • Pomocu kosog tlocrta i nacrta odredena je kosa projekcija piramide. Prikrata ti postoji sarno u smjeru osi y pa se zato ne koriste kutovi proporcionalnosti. 4.03). • Nacrt piramide poklapa se s njenim kosim nacrtorn. 4. • Za pogled odozgo izaberimo odgovarajuci polozaj projekcije y osi y (sl. Rijeseni primjeri 85 • Konstruiran je aksonornetrijski tlocrt i nacrt objekta. a one paralelne s ravninom slike projiciraju (x. • Svakoj elipsi na projekciji objekta potrebno je odrediti srediste i konjugirane promjere.02b PRIMJER 4.84 Aksonomctrijskc mctodc 4. a zatim i aksonornetrijska projekcija cijeloga objekta. Pravilna kvadratska piramida zadanaje tlocrtom i nacrtom (sl. a Rytzovu konstrukciju izvedite sarno u kosom tlocrtu i nacrtu.03). z) projiciraju same u se u pravoj velicini.0M' M. cinjenice sve tvorevine koje se nalaze u ravnini sebe. a kosi joj je tlocrt odreden uz pornoc odredbenog trokuta 6. RJESENJE • Poseban slucaj kose aksonometrije x i z) nalaze u ravnini u kojoj se dvije koordinatne osi (najcesce slike zovemo kosorn proj ekcij om. Konstruirajte kosu projekciju piramide s pogledom odozgo ako je zadana prikrata n \ Y \ \ \ \ \ M' Y \ \ \ \ \ \ = ~ i kut 0: = 30°.1.0 M' M vidljivo je kako se prikracuju ordinate pojedinih tocaka objekta.

M' MO. u pravoj velicini.86 PRIMJER Aksonometrijske metode 4. Jedan par konjugiranih prornjera te elipse afina su slika onih prornjera zadane kruznice koji su paralelni s osirna xi y. RJESENJE RJESENJE • Pornocu zadanih elernenata nacrta se os y i odredbeni trokut 6. PRIMJER 4. Konstruirajte kosu projekciju (n = ~. y Slika 4.04 -. moguce je i bez Rytzove konstrukcije odrediti veliku i rnalu os elipse k. M. -. 4. -. • Pomocu zadanih podataka odredirno kosu projekciju koordinatnog tava (s1.05). -. 4. obje kruznice ce se projicirati • Kosi je tlocrt valjka paralelograrn.4.04. susna- • Kosi tlocrt stosca bit ce ujedno kosa projekcija njegove osnovice.05 . 4. 4. z=z M'\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ :/ qu~ I \ I \ \ r------c~----~ \I S' y x=x y \ \ - -. -. -. posve je ocita konstrukcija kose projekcije valjka. Kosi nacrt stosca podudara se s njegovirn ortogonalnirn crtorn. Osnovica stosca ce se projicirati u elipsu. • Buduci da su kruznica k' i elipsa k afino pridruzene krivulje.04.05.1. -. ty \1 U' Slika 4. a srediste joj je na osi afinosti x. odozgo rota- Uz prikratu n = ~i kur 0: = 30° konstruirajte kosu projekciju s pogledorn odozgo rotacijskoga valjka zadanoga njegovirn ortogonalnirn projekcijarna na s1.04. U tu se svrhu koristi Talesova kruznica t koja prolazi tockama S' is.05.·b -. • Buduci da se jedna osnovica valjka nalazi u ravnini Ih a druga je paralelna s njorn. -. Potrebno je sarno odrediti onaj par rnedusobno okornitih prornjera kruznice k' koji ce se afino preslikati u okornite konjugirane prornjere elipse k.0: = 45°) s pogledorn cijskog stosca kojern su tlocrt i nacrt dani na s1. • Iz s1. RijeSeni primjeri 87 4. • Kontume izvodnice kose projekcije stosca tangente V" z=z su na elipsu k povu- x=x y cene iz tocke V. -.

\ '. a u drugom za pogled odozdo. " I I // / I I I I . -. 4. 4. __ - A" T y A . \ \ \ \ o (j T' P' .. z=z z=z T"=T" I I I PI <if". 'y. \\ " . na- RJESENJE • Prvo je potrebno nacrtati ortogonalne projekcije veza s razdvojenim crtima njegovih zadanih dijelova kao na s1. • Nakon sto se konstruira zajednicki kosi tlocrt za oba dijela drvenoga veza. 4. Slika 4. a gornji s pogledom odozdo. 63) ravnina I12 se uzima za ravninu slike pa se kosi nacrt objekta podudara s njegovim ortogonalnim nacrtom.06c . '( P" = P" y~: A \\ .TYZ) s istim osima x i z i osi Y u jednom slucaju za pogled odozgo.06b. • Prema definiciji kose projekcije (vidi udzbenik.06. 4. Umjesto kutova proporcionalnosti prikrate u smjeru osi y izvode se direktno na projekciji koordinatnog sustava sto je vidljivo na sl.06a) uz prikratu n = ~ i kut Q = 30°. I __ / . I -. Rijeseni primjeri 89 PRIMJER 4.06c. Donji dio veza prikazite s pogledom odozgo.06b .06c Slika 4. Stoga nema prikracivanja u smjerovima osi x i z. a zatim i gornjeg dijela veza.CZ .\ A' y Slika 4. \\ . • Pornocu istog ortogonalnog tlocrta i nacrta rnoguce je konstruirati kosu projekciju dvaju koordinatnih sustava 0 (.1. Obratite paznju na vidljivost pojedinih bridova objekta.06a • Cijela konstrukcijaje vidljiva na s1. str. Konstruirajte kosu projekciju drvenog veza (s1.88 Aksonometrijske metode 4. .I I \ \ \ \ \1 I I I I . 4. iz toga se kosog tlocrta i ortogonalnog nacrta odredi i sama kosa projekcija donjeg.

2. Zadaci za vjezbu 91 4.Q__J-. 9 1 ~I 4. J ~ -1 1 I'-- 15 3 7 10 is.2. 8.~i5 1:.-_. 4..2. 6.!' 10 J"'I L---_=l ~gl 19 10 6I .1. i : r-r-C)I '--j I )c.--------" > " J ~~ ~_9 ~ 7. Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju 5.---~-_l... @ ~ 3._-{----.90 Aksonometrijske metode 4. Zadaci za vjezbu 4.-~~Q_. 1.2.

2.- 16. 15.--.--- . 4.---. Zadaci za vjezbu 93 9. I { { 17. I 1 r _______ ~ I I I I [8 /-----/ 12. 4. ----. 92 Aksonometrijske metode 10. 11. I I I I I I I I I l .~-----. ~---~ . 18.l~ '~--~ I \ \ \ { { { r- I I I I \ \ \ '-- so . 14.--. 13...

20. s. Zadaci za vjezbu 95 19. .~~(J-_ I 1 ~~j 0 r-'-----'--~ ~ ! : I ~ I l ! JO : i I JO . . 24. : : L_ ~ _l_ ... 23.-- I I: I: @B 1 1. 1«7 -~-- ~j "[ ~ . : -0-.'~"<.:Y __ I I j ?J - ~ I __ .~ r ~.94 Aksonometrijske metode 4.. -'" . \ - .c I 21.. -0- -r I -0I ~I ..~'-/_G_ . I -~..I) 1 15 10) 20 . 4.2.___!_L_+~ :i -1 -- ------ '" I I IS . -I -r )____2_S -J 4S J 25. -. _1r-~--'-~' ___!__ I I I I @ . 22.....

. . Zadaci za vjeZbu 97 4. 29.. -1- ... .-.- I 30 -] J ~I r A I I I -1I I I I . .2.t r_l0_~~ . Aksonometrijske metode 4.. 1. A -II I I I I I I -1I I I 1. -. Predlosci za vezove 2. ___/ __c_ " 28. 3.2. . 4.2. ...----+---------------~ ~------------~ ...96 27. /\-A 4..

I A - . 17 . .... ... .. <" / / /. I . .. . J 10 6 6 6 22 3 10 3 >------. . 1'- 11. . 9. n 20 30 8.- 1:1 -'}- ~I I I ~ ~~ A ~1 I 16 "J -I -- -1- iI 30 I . . . Zadaci za vjezbu 99 5. 12. I A _--------- . t- .. 6. . I I I I I I .f 17 .. " .2. 4. -r. ..98 Aksonometrijske metode 4. 7. 10. .-----. A-A . .

.2.100 13. Aksonometrijske metode 14. - / 15. 19... A _. I~:I ~!. Zadaci za vjefbu 101 18. / r>: - '~ l A ~~ --------"'" I ..._ - I I I I I_I I II I I I "I 17 8 .. ~.. JI' ... ~ __ . L I 1 t----___. 4. 17.l ______ J IS I r I I I I I I I I I I I I I I I I L... 16.. 4.-----I I I 1--- l I -_ -- I I I I I I 20.

a mogu biti i konjugirano imaginarne. mogupasti zajedno. Bit ce to iskljucivo rotacijski stosci i vaIjci. nuzno je elipsu konstru102 . Buduci da konstrukcija presjecne krivuIje u projekcijama ovisi 0 tome da li je ta krivuIja elipsa. Presjek rotacijskoga stosca ravninom paraleinom s ravninom osnovice je kruinica. Presjeci Svi su ovi presjeci detaljno obradeni u udzbeniku [3] Mongeovom metodom. presjekje parabola. Bilo koja ravnina polozena vrhom stosca sijece ga u dvije izvodnice koje mogu biti realne i razlicite. Ako je presjecna ravnina polozena tako da realnosijece sve izvodnice stosca u konacnosti. presjek je elipsa. sto ovisi 0 polozaju presjecne ravnine prema zadanoj plohi. Ako se radi oalgebarskoj plohi. treba prvo znati zakljuciti 0 kojoj se krivuIji radi. Ako je presjecna ravnina paraleina s jednom izvodnicom stosca. Kada se radi 0 I presjeku valjka iIi stosca po eIipsi. a presjecne hiperbole i parabole odredujemo konstruirajuci "dovoljan broj" njihovih tocaka. a konstruirat cemo njihove presjecne krivulje u ortogonainim projekcijama. Uz to se u svakom primjeru konstruira tangenta presjecne krivulje u njenoj opcoj tocki. kosoj projekciji i kosoj aksonometriji. hiperboia iIi parabola. par izvodnica ako je ravnina paralelna s njegovom osi. 5. a ovdje je teziste na rjesavanju zadataka u kosoj aksonometriji i kosoj projekciji. Presjek rotacijskoga valjka je kruznica ako je presjecna ravnina paraleina s ravninom osnovice. Skup zajednickih tocaka neke plohe <I> i neke ravnine P nazivamo presjekom te plohe ravninom P. Ako je ravnina paraleina s dvjema izvodnicama stosca.103 irati pornocu njenih konjugiranih promjera. presjek je hiperbola. U ovom cemo pogIavlju obradivati ravninske presjeke stozaca i valjaka drugoga reda. njezinje presjek ravninom aigebarska ravninska krivulja reda jednakog redu plohe. a u svim drugim slucajevima elipsa.

5. • Kontume tocke M. N presjeka afino su pridruzene nozistima izvodniea valjka pa su tako i konstruirane. a valjak u parovima izvodniea . 5. Sjecista ovih izvodniea sa spomenutim presjecnicama bit ce krajnje tocke konjugiranih promjera presjecne elipse.1. y x=x [. 5. Slika 5. • Za konstrukeiju koja se uspostavlja velike i male osi elipse koristena je perspektivna izmedu bokoerta i kosog bokoerta. polozirno kroz te promjere ravnine A(arl (3) i B(b21 b3) (sl. z=z • Srediste presjecne elipse mora bit na osi valjka. Bit ce to promjeri pridruzeni konjugiranim promjerima osnoviee u kosoj projekeiji.01b ' y x=x • Kruznica osnovice valjka projieira se u elipsu pri cemu se njeni promjeri para1elni s osima y i z projieiraju u konjugirane promjere elipse .01. Ove ravnine sijeku ravninu P u presjecnicarna a odnosno b. y Slika 5. kontumih z=z -. PRIMJER Rijeseni primjeri 5. afinost Os te afinosti je os Slika 5.1. dakle 7'3 u kosoj projekeiji. -. Rijeseni primjeri tocaka. ti = }) konstruiraj te presjek valjka ravninom P. y G y r x r • Potrebno je odrediti par konjugiranih promjera presjecne elipse.104 Presjeci s. Os ove afinosti je Zadan je rotaeijski valjak svojim projekeijama i ravnina P svojim tragovima (s1. - --- - - -. z z. S) je par afino pridruzenih Sill i • Pornocu Talesove kruznice g sa sredistcrn na osi z polozene kroz tocke S odredeni su okomiti promjeri kruznice koji se preslikavaju u osi elipse. za prikracivanje ordinata pojedinih toe aka koristit cerno bokoertnu projekeiju osi y (sl. • Presjecna je elipsa afino pridruzena kruznici osnoviee.01c . • Da bismo odredili probodista ravnine P s izvodnieama valjka koje prolaze krajnjim tockarna konjugiranih promjera osnovice. Ole). "' b. U kosoj projekeij i (0: = 30°. 105 5. 01b). a (S"/. • Zadana ravnina je druga proj ieiraj uca pa su joj prvi i treci trag u kosoj projekeiji paralelni s osi y.01a RJESENJE • Buduci da se osnoviea valjka nalazi u ravnini IT3.01a). ~"-. treci trag presjecne ravnine. 5.

5. -. a druga sadrzi os stosca. Rijeseni primjeri 107 5. Svaka od tih ravnina sijece stozac u pam izvodnica.02 "" I . -. RJESENJE z=z • Odaberimo po volji odredbeni trokut LoOM' M za kosu projekciju (s1. -. -.5) vrh rotacijskoga stosca . M' Y Slika 5. Buduci da je zadana ravnina okomita na Il. -.5. • Tooke y x=x - -.1. 4. kojemu osnovica (1' = 4) lezi u ravnini rho U kosoj projekciji konstruirajte presjek stosca ravninom P(9. -. 5. 5' i T. -. -. -. • Jedna od ravnina polozenih kroz vrh na s1. -. (0) po paraboli i odredite tangentu u opcoj tocki presjeka.02. 6. • Konturne tocke presjecne krivulje odredene su pornocu perspektivne kolineacije s centrom u tocki II. a izvodnice se s presjecnicom takve ravnine sa zadanom ravninom sijeku u pam tocaka presjecne krivulje. -. -. 4. -. Tocka 5(7. " -. slijedi da mora biti paralelna s jednom od dviju izvodnica koje su paralelne Sill' Odaberimo onu ravninu kojaje paralelna s izvodnicom i. 02). stoga u njoj parabola ima tangentu paralelnu s II2• • Tangenta presjecne krivulje u po volji odabranoj tocki T odredena je kao kolinearna slika tangente osnovice u pridruzenoj tocki T2• -. -. • Za konstrukciju kose projekcije stosca dovoljno je odrediti kosu projekciju II tocke II. • Da bi ravnina sjekla stozac po paraboli mora biti paralelna s jednom njegovom izvodnicom. -. -.5) je srediste. je A(a1' (2).. -. <. • Prv'i trag T1 presjecne ravnine je u kosoj projekciji paralelan sa i: • U svrhu odredivanja toeaka presjecne krivulje polazu se ravnine kroz vrh stosca. i' -. -. Konturne izvodnice stosca tangente su na kruznicu osnovice polozene tockom II. 8. I i '7 ocito leze na presjecnoj krivulji. 0. osi T2 i parom pridruzenih tocaka 2". • Tocka A je ekstremna tocka presjeka. -. -. 5. a osnovica se projicira sarna u sebe. -. Kut La i prikratu n odaberite po volji. -. -.02. -. r -.106 PRIMJER Presjeci 5. -. a tocka 11(7. -. 2. U tim se ravninama nalaze tocke 2.

njihove presjecne krivulje sa stoscem projiciraju se u nacrtu u druge tragove tih ravnina (sl. T = 3]. Naime. stosca • Elipsa je konstruirana pornocu svojih konjugiranih promjera. 5. Crtamo samo onaj dio toga presjeka koji je iznad ravnine P. ona ga sijece po paraboli.03b . • Poloviste 0 prornjera AB je srediste elipse.1. (4. P(7. ~(3. 4.0. U ortogonalnim projckcijama i kosoj aksonometriji (dx = dy = dz = d) prikazite dio stosca orneden ravninarna: 11!.0. 00. 5.. • Ravnina ~ paralelna je s dvije izvodnice stosca pa je njen presjek sa stoscern hiperbola. Polozimo Ii ravninu B pravcem 00" i vrhom stosca. 00. prikazane su sve ove presjecne krivulje u izometriji. Stoga se u njoj nalaze najvisa i najniza tocka presjecne elipse. Rijeseni primjeri 109 5. 00. 4. To su tocke l: i B. druge projicirajuce.0. 03a). (0). a odredene su kao probodista spornenutih izvodnica s ravninorn P. sjeci ce ona stozac u izvodnicarna na kojima se nalaze tocke C i D. 0).03a tocke presjecnih krivulja konstruirane pornocu kruznih presjeka stosca. • Na slici 5.P i . ravnina A u kojoj se nala'ze ove izvodnice Slika 5. to su one krajnje tocke promjera elipse . 4. 03a). y • U ortogonalnim su projekcijama Slika 5. • Ravnina P sijece stozac u eli psi kojoj crtamo dio izrnedu ravnina ~ i . Tocke. a kako je okomita na ravninu elipse. Buduci da su u ekstremnim tockama A i B tangente horizontalne i medusobno paralelne. 4) i . 5. Promjer CD konjugiran promjeru AB paralelan je s ravninom IT! i prolazi tockorn O. 7). -) koja je paralelna s izvodnicom VT(l. paralelna s jednom izvodnicom stosca. Crtamo dio ove parabole koji se nalazi iznad ravnine P z (sl. z - • Buduci da su zadane ravnine ~. Krajnje tocke promjera AB nalaze se na onim izvodnicarna stosca koje su paralelne s ravninom IT2..03b. V (4. Ova se hiperbola projicira u tlocrtu i nacrtu u tragove 81 odnosno 82. onda je ona i simetralna ravnina elipse.0. RJESENJE simetralna je ravnina stosca jer se u njoj nalazi os stosca. hiperbole i parabole konstruirane na po volji izabranim izvodnicarna i to kao probodista tih izvodnica s ravninama ~ i . Zadan je rotacijski stozac s osnovicorn u IT! [S( 4. 0) stosca.108 PRIMJER Presjeci 5.03.0. • Buduci da je ravnina .

Primijetimo da je ovaj promjer afino pridruzen onom promjeru osnovice k (N) koji je paralelan s TI1. i njen nacrt til. Sjecista A. ali ne i s TI2.04a RJESENJE • U svrhu odredivanja tlocrta i izvodnice i posluzirno se stranocrtnorn ravninorn TI3. Izrnedu presjecne krivulje i osnovice valjka rnozemo uspostaviti perspektivno afinu srodnost. a valjak u njegovim tlocrtnim kontumim izvodnicama. Rotacijski je valjak zadan SVOJlrn projekcijarna. Ova ravnina sijece. Rijeseni primjeri 111 5. • Presjecna krivulja je elipsa jer ravnina nije paralelna niti s osnovicorn niti s osi valjka. zadanu ravninu u sutraznici s prve skupine. su odredene kao probodista tih izvodnica s ravninorn P.Ola). k'" =e'" Slika S.110 PRIMJER Presjeci 5. a na s1. koje lezi na stranocrtnom tragu ravnine P odreden je tlocrt tl tangente. Slika S. pri cemu je svakom paru okomitih promjera kruznice osnovice afino pridruzen par konjugiranih prornjera presjecne elipse.b . a pornocu njenog prvog probodista T.04. tocke C i D nalaze se na nacrtnim kontumim izvodnicama valjka. Os afinosti je presjecnica zadane ravnine s ravninom osnovice. • Uocimo daje os valjka paralelna s ravninorn TIl. Dakle. S. T3 r. • Kroz os valjka polozimo ravninu paralelnu s TIl. lll e = kill pa se i trazena tangenta elipse u toj projekciji projicira u tangentu kruznice kill. B ovih izvodnica s pravcem s krajnje su tocke jednog promjera presjecne elipse. U stranocrtu se izvodnica projicira II tocku koja je udaljena od osi lX3jednako kao nacrt i" od osi jX2.. 5. Osnovice rnu se nalaze u prvirn projicirajucim ravninarna pa se u tlocrtu projiciraju u duzine. • Pomocu konjugiranih promjera AB i CD konstruiran je tlocrt i nacrt presjecne elipse e.1. a zrake su paralelne s osi valjka. a ravnina P svojirn tragovirna.Olb. a u nacrtu u elipse. • Pornocu trecega probodicta T3 tangente. • Promjer CD konjugiran promjeru AB nalazi se u prvoj projicirajucoj ravnini osnog presjeka valjka. i") na straznjern dijelu plohe (sl. Sarna je tocka TEe odredena kao probodiste izvodnice i s ravninorn P. l • Stranocrt presjecne elipse poklapa se sa stranocrtorn osnovice valjka. S. Konstruirajte tlocrt i nacrt presjecne elipse te njenu tangentu u tocki T koja lezi na izvodnici i( -.04.

Odredite pravu velicinu presjeka. r = 3. 5. 4. -). 5). 4). -5. M(l.1. 0)]. r = 3. U tocki T( -. N(11. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os 111 N. Duzina MN [M( -5. 8. 9). 4.9. 0. 9. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja se nalazi na gornjem dijelu plohe na izvodnici Cije je drugo probodiste tocka i2(9. 7.4.5).3)). 6. S (6.5. 0. Konstruirajte projekcije presjeka ovog valjka ravninom P(12.9). 0: = 30°. -) presjecne kriplohe. 3. r = 5. Odredite vulje na prednjoj strani triji (osi odaberite presjeka rotacijskog valjka [os MN. 2. 0). Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -.5).6). Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. -. Konstruirajte projekcije presjeka tog valjka ravninorn 2::(-7. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe. y) = 90°). Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. z) paralel na = 3/4]. Razvijte plast stosca s presjecnorn kriprojekcije presjeka rotacijskog 11(6. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. 9). tako daje L(X. 4).5.5. 10. Y) = L(X. r = 5.5).5. V(5. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV.5. Konstrurajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N.3.5.9).5).6) u paraboli. (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. . Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjem dijelu plohe. Konstruirajte stosca [os SF. z) = 1200J konstruirajte presjek rotacijskog valjka [os M N.3.(0). P(4.j. /' = . Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na donjem dijelu plohe na izvodnici kojoj je trece probodiste 13 (0. 6.5) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe i odredite pravu velicine presjeka. 9. V(10. prikrata 113 5.5. 4). 4. cije je drugo probodiste tocka N2(4. z) = L(Y. 11(6. r = 5.5.8). M(O.5. 11).10. O). 13. osnovica u 7T3Jravninom 2::(8. Konstruirajte projekcije M(3. prikrata n = 1J konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os SV. 0.5.5).8). -8. 3.N(1. 5. M(O. 1. 0. N(14. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn. -.8. 10. -). N(3. r = 3. 11. B(12.6).112 Presjeci 5. 0.1. osnovica u 7T2Jravninom 2::(10. 4. osnovica u 7T3Jravninom P(4. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. 4). cije je trece probodiste u tocki 13(0. Odredite pravu velicinu presjeka. 8)Jje os rotacijskog valjka kojemu je polumjer osnovice 7' = 3. 9. 4. -. 11. Rijesite presjek i u kosoj aksonome- 7. -). P(13. koja je na izvodnici. Rotacijski valjak polumjera os novice r = 4 dodiruje ravninu Til duz izvodnice AB [A(4. -. (a) U kosoj aksonometriji [L(X. 6). 5(6. osnovica u Ti2Jravninom P(3.5. 6).2. 4. 9. 6). tangentu u tocki T( -. N(4. r = 3. 3.0). koja je na izvodnici.4). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. 7.N(O. 3. osnovica u 7T2Jravninom P(8.5. 6. r = 5. osnovica u 7T3Jravninom P(4. M(O.6).L 8). kojaje na izvodnici. 4). S(5. (0).0. -).5. 10. osnovica u Tid ravninom P(lO. -4. -. 2. Zadaci za vjezbu Rijesite presjek i u kosoj projekciji s ravninirn slike. S( 0. -) presjecne krivulje na gornjoj strani plohe konstruirajte tangentu na presjecnu krivulju. cije je drugo probodiste tocka N2(7. 0. -2. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. Zadaci za vjezbu tri [neka je ravnina (y. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. 10. (a) U kosoj projekciji [a = 45°. 6).2. osnovica u Tid ravninom tangentu u tocki T(2. 4. r = 4J ravninom P(oo.3) na desnoj strani plohe. osnovica u 7T2Jravninom vuljorn.5.

U kosoj aksonometriji konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. r = 4] ravninom P(3. 11(5. 23. S( 4.5.5).4.9. 0). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. M(5. -. os M N. osnovica u 7fd ravninom simetrije. 11(5. r = 4] ravninom .7.5). 0). 13. r = 4.6) u paraboli.114 Presjeci 5. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. _). Ije. koja lezi na prednjern dijelu plohe.5. r = 5. 16.5(6. 0). r = 4. = 4] ravOdredite pravu velicinu presjecne krivu- P(7. 22. 1I(4. 8. 5. r = 4] ravninom P(8. 10). cijeje noziste u tocki G(2. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.:Z) = 120°] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511.5. os M N.5). prikrata n = 1] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. -7. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.4. 0. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. konstruirajte tangentu. M(O. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. cije .5.8). 5).6).5. -2). 21. r = 5. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. -) u paraboli.0). U opcoj tocki presjecne krivulje konstruirajte tangentu. osnovica u 7fd ravninom E( 00. 5(5. osnovica u 7f2] ravninom E(7.8. r= 4. 17. 5. 14. Konstruirajte sve tri projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f3. = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 7f3.5).6). 11). -). Presjek rijesite i u kosoj projekciji [0: = 45°.4). M(O. os 511.5.9. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji te odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. 8).8). U kosoj aksonornetriji [dx = dy = d. Na donjem dijelu plohe u tocki T presjecne krivulje. 5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje. cije je prvo probodiste I. osnovice u 7fIJ ravninorn P(10.0) konstruirajte tangentu. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. r ninom P (13. N(13. -.8.11(6.-) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. os M N.5). koja lezi na izvodnici.0). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. 0. 10. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. Odredite pravu velicinu presjeka.5. r = 4. 5.7). N(O. 1''11(0. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. -8.0).11(5. 5. 9). 5. na izvodnici. 5(5. N(11. 5). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje.2. prikrata n = 3/4]. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog rotacijskog stosca [os M N. Razvijte plast donjeg dijela stosca s presjecnorn krivuljom.5. U kosoj aksonometriji [L(X.-. Presjecnu krivulju konstruirajte i u ortogonalnim projekcijama. osnovica u 7f2] ravninom P(oo. 19. 0). 20. r = 4] ravninorn P(7. je prvo probodiste tocka 12(3. -) u paraboli. Konstruirajte tangentu u tocki T(9. N(5. y) = L(X.4). 15.5. ?dredite pravu velicinu presjecne krivulje. -.13).5(5.00). 5).(4.5). 11(5. na izvodnici.4. r = 3. -. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. 4. 5 (0. r = 5] ravninom 12. osnovica u 7f2] ravninorn E( 00. kojoj izvodnica ima drugo probodiste 12(8. 5). Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. 6.8. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. Konstruirajte projekcije presjekarotacijskog stosca [os 511.7).7). 5.9. 5(5. 11(9. 5.0. U kosoj projekciji [0: = 45°.oo.11(5.5.:z) = L(y. _. os 511.8). U tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. 5. 5(5. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn. osnovica u 7f3] ravninom P(oo. Zadaci za vjezbu 115 (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5.5. 18. Presjek rijesite i u kosoj aksonometriji.

T = 5] ravninom P( 00. 27.5) na lijevoj strani plohe. 5). r = 5 osnovica u 7Td ravninom P( 00. -5. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. (b) U kosoj akosonometriji [dx dy dz d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 711. 5. 13).0. 4.5). V(15. ll. r = 5. 7.4). r = 5.12. (a) Bez upotrebe stranocrta konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog valjka [os M N.10) konstruirajte tangentu. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.5. osnovica u 7TrJ ravninom P(24. projekcije 34. -5.10). 11. 10. V(5. y) = 90°]. V(18. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(3.)..0). 9. 5(5. 21.8). Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -.5. M(5. -1. ti = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 711. 4. U tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici s nozistem u tocki N(O.8. koja lezi na straznjoj strani valjka . 4).0). 5. M (4. 10.5). 0. r 5. r = Odredite pravu velicinu presjeka. r = 5. (b) U kosoj projekciji [a = 45°. -3).7. 8). Odredite pravu velicinu presjeka. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 10). N(5. osnovica u 7T2] ravninom P( 4. Konstruirajte tangentu u tocki T(-.4.6) presjecne krivulje na Iijevoj strani valjka. N(10. -2). 5(5.0). -. presjeka kugle [5(0. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja leZi na izvodnici gornjeg dijela plohe ako je drugo probodiste izvodnice tocka h(4. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.4. N(5. projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N.5. 4). prikrata n = 3/4] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 712.6. os M N. 10. os 5V. os 511. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.5 od ravnine (b) Konstruirajte projekcije ninom P(6. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i konstuirajte tangentu u tocki T.3). Zadatak rijesite i u ortogonalnim projekcijama.5. N(O.10.12).0). Ravnina prolazi tockom T(3.0).5. Zadaci za vjezbu 117 P(7. 5. V (16. 13). 6). osnovica u 7TI] ravninom okomitom = = = na os stosca. 6). 00. 5(7. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji [L(x. 24. Konstruirajte M(6. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe ako tocka leZi na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G(3. .9).4. T = 4] ravninom P(oo.5). M(4. U kosoj projekciji [a = 4. osnovica u 712] ravninom P(-12.12). r = 4] ravninom P( -6. 32. -) koja lezi na prednjem dijelu plohe. 6. 711. 26.0). u paraboli. -.116 Presjeci 5.0). r = 3] ravninom P(2. 5(0. lvI(5. Konstruirajte presjek kosog kruznog stoscalos 5V.6. (a) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(-4.11. -. na udaljenosti d = 7.4). V(O. cije je noziste u tocki N (10. r = 4] ravninom P(oo. 0. 10. 29. Konstruirajte 28.0.7.5.5). osnovica u 7Td ravninom P( 00. 9. V(3. 5(5.0). r = 4. (b) U kosoj projekciji [a = 45°. U tocki T( -. 2. r = 4] ravninom P( 00. 5(0. 6).7). 0). -) presjecne krivulje koja lezi na lijevoj strani plohe konstruirajte tangentu. (a) Konstruirajte 5] ravninom P( -5. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T.13). 12. -. 10). presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. 0. 5.7. Presjek rijesite i u kosoj aksonometrij i.00) tako da presjecna krivulja bude parabola. 11.0). 6).15.4).5°. -. 25. (a) Konstruirajte presjek kugle [5(4. r = 4] rav. 30.4.2. 10). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici.8). presjek polukugle [ekvator u 7TI.0. 4. 31. = -3) Odredite tangentu presjecne krivulje na donjoj strani . r = 5] ravninom P(2. n = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 712. os M N. N(15. 00. 5(5. -.0). 33.

35.S). Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os SV. stosca ravniKonsplohe 42 37. 2.3).2. n = ~] HI (-S. -) u paraboli. 0). -2.4. -. M(6.45.6). r . 4. -. -8.0. M( -3. Na slici je dan nacrt rotacijskog tragovi drugih prijicirajucih . Zadaci za vjezbu 119 prikazite [0: plohe u tocki koja se nalazi na izvodnici cije je drugo probodiste tocka G2 (8. osnovica u 7fd nom P(S. -). N( -4. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N. 10. osnovica u 7fd ravninom P( -7.0). Konstruirajte pravu velicinu presjecne krivulje. 38. = 3].0). osno- 44 I 39.6). -2. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe (torusa) kojoj je os okomita na III[r9 = 1. 10). stosca s osnovicom u III i drugi ravnina. N(7. 0). S.16.118 Presjeci 5. = 45°. IS.(0). (b) U kosoj projekciji [a tacijskog valjka [os M vica u II2] ravninom = 4So. 36. 5. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G I (. r = 5.S] P(S. 11). N(S.S. presjek ro10. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog [os M N. (b) Konstruirajte ravninom projekcije presjeka kugle [8(8.8.7). r = S.8. V(10. -. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i tangentu u tocki T na prednjoj strani plohe koja se nalazi na izvodnici kojoj je prvo probodiste Tijelo ciji je nacrt na slikama oznacen rasterom U ortogonalnim projekcijarna i kosoj projekciji prikazite dio stosca oznacen rasterom. r = 4. Odredite pravu velicinu presjeka. truirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani kojaje na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(8. ravninom paralelnom s III koja ne sijece grlenu kruznicu. 6. osnovica u 7fd ravninom P( -9. r s = 3] prvom projicirajucom ravninom ciji prvi trag cini s osi x kut od 30° i dodiruje tlocrt grlene kruznice.0). 6). 0). 0. r = S. M(S. r = 3. . n = 1] konstruirajte N. 12). 40.2. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe kojoj je os okomita na II2[rg = 1. S(O. E(10.

rek ~grade. Krovne plohe Pod rjesavanjem krovnih ploha u nacrtnoj geometriji podrazumijevamo konstrukciju (nepravilne) poliedarske plohe koja natkriva neku zgraduJ:£ U§arsku plohu cim skup kontinuirano povezanih ravnih pol~gona ~~j~ zoverno krovnim ravninama. Slika 6. • Na gotovom tlocrtnom rjesenju krovista svim se krovnim ravninama dodaju strehe. Tlocrte dijelova zgrade na koje. Ako se zapreka pruza uz cijelu stranicu tlocrtnog poligona (zabat).gledano izvana. nije dozvoljeno slijevanje oborinskih voda nazivamo wpreka/ll{/. toj se stranici ne pridruzuje krovna ravnina. Dogovorno je sirina strehe u tIocrtujednaka 0. financijskim uvjetima. dakle okomito na njen trag. smjeru priklonice prve . naziyamo streholl1. estetskim uvjetima .121 Brid krovne plohe. • Po dogovoru sve krovne ravnine imaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini i to 45 0 • UOBICAJENI NAZIVI sljeme • Uz zapreke se postavljaju pomocne krovne ravnine. Pomocnim ravninama uz zapreke ne dodaje se streha. 6.). v • Svrha je krovne plohe da natkrije zgradu i zastiti je od oborinskih voda. aoda taj zid nazivamo 7ahato/ll z ~(sl. One odvode vodu od zapreke iIi paraleIno sa zaprekom (tIocrtno gIedano) prema krajevima zapreke pa su im tragovi okomiti na smjer pruzanja zapreke.. • Svakom zidu zgrade (svakoj stranici tlocrtnog poligona) pridruzuje se najvise jedna krovna ravnina. Krovne se ravnine postavljaju tako da se po njima oborinska voda slijeva od sredisnjeg dijela prerna svim rubovima zgrade. Natkrivanje neke zgrade slozen je tehnicki zadatak cije rjesenje ovisi 0 mnogim cimbenicima (0 zahtjevirna investitora. koje mi ovdje necemo uzimati u obzir. presjecnicu dviju krovnih ravnina nazivamo grebeizo/ll iii llvalolll ovisrio 0 tome da lI. PRETPOSTAVKE 6. a don'i rtW s re . Horizontalnu presjecnicu nazivamo slje'?~ Donji dio krova koji prela.k_Qj~_z_aprekaadana duz cijeJoga zida.0 I). tj.. zbog raznih razloga. POSLJEDICE • Stranice zadanog tlocrta zgrade su prvi tragovi krovnih ravnina. • Svi zidovi zgrade na koje se naslanjaju krovne ravnine imaju istu visinu.01 120 • Po krovnoj se ravnini oborinska voda slijeva u skupine te ravnine.5cm. • Gornji vanjski rubovi zidova zgrade nalaze se u ravnini ITI i pri rjesavanju tlocrta predstavljaju prve tragove krovnih ravnina. funkciji objekta kojega natkrivamo. pripada konveksnom ili konkavriom dijelu krovne plohe. Zanimat ce nas sarno geometrijsko rjesenje problema uz neke unaprijed zadane pretpostavke koje ce nam osigurati jedinstvenost rjesenja svakoga zadatka. 6. vnicom.

Preporuca se odrediti presjecnice svih parova susjednih ravnina (sl. Redoslijed rjesavanja preporuca se kao u sljedecim primjerima. Uocimo da je jedna pobocka krovnog poliedra.01a).1.1. Ako je tloert zgrade n-terokut u koji je moguce 'upisati kruznicu. 6. Konstruirajte tloert odgovarajucega krovnog poliedra (sl. odnosno jedna krovna ravnina prikazana trokutom sa stranieama a.01b • Povezimo na slican nacin sve unaprijed nacrtane presjecnice. /' /' /' / > ---. IZ cega se zakljucuje koja treca presjecnica prolazi istim vrhom. 6. . • Po ~vije najblize presjecnice medusobno se sijeku u jednom vrhu poliedra. d. j. 6. • Udaljenost svake tocke krovnog poliedra od ravnine ITI jednaka je udaljenosti tloerta te tocke od prvog traga krovne ravnine u kojoj se nalazi. (a. b). as druge strane s ravninom 9 u presjecnici (a. Rijeseni primjeri 123 dviju krovnih ravnina simetralaje • U svakorn se vrhu krovnog poliedra sijeku najmanje tri presjecnice triju krovnih ravnina. g) zadan je tloert zgrade koju treba natkriti.01a Slika 6. Svake se dvije krovne ravnine stoga sijeku u pravcu koji se projicira u simetralu kuta medu njihovim tragovima. b). PRIMJER Rijeseni primjeri 6. • Strelieama je oznacen ocekivani smjer slijevanja oborinskih voda po krovnim ploharna./' ---. • Sve krovne ravnine imaju isti prvi prikloni kut L45°.»>/' e f g g b a a RJESENJE Slika 6. ~ ---~ /' ~ Nepravilnim poligonom (a. e --_. Krovne plohe 6. 6. (a. e. kuta medu njihovirn 6. Pri tome treba paziti da "slobodnorn" presjecnicom sijecemo "prvu sljedecu slobodnu presjecnicu" i da svaki vrh krovnog poliedra bude sjeciste triju krovnih ravnina. e. g).01b).122 • Tlocrt presjecnice tragovima.01. g) (sl. Sjeciste A ovih dviju presjecnica je jedan vrh krovnog poliedra u kojernu se sastaju ravnine a. Na primjer. big pa kroz isti vrh mora prolaziti i presjecnica ravnina b i g. u vrhu se pripadnoga krovnog poliedra sijece n presjecnica (grebena) krovnih ravnina.01a). ravnina a se s jedne strane sijece s ravninorn b u presjecnici ( a. b.

2. zapreke Rijesite krovnu plohu nad tlocrtorn zadanim na sl. h).na zapreke .02a RJESENJE zakljucak vrijedi za pomocnu ravninu e u tocki E. Presjecnica zavrsava u tocki Q na zidu FG.6) 2 2 3 c 1 3 A B Slika 6. c x C • Kroz tocku C prolazi presjecnica (c.8) pa slijedi da je tocka K presjecnica ravnina I. DE i FGH postragove pornocnih ravnina c. preporuca se u prvorn koraku rijesiti krov kao da nema zapreka (s1. niti jedna krovna ravnina. h F i H zapreke FG H polazu se pomocne ravnine govima f i h. • U krajevima • Sada se moze provjeriti da slijevanje voda po svim krovnim zahtjevima. s tra(5. Presjecnica (1. • Oznacimo tragove krovnih ravnina s: 1. okomito na spomenute LIZ zapreke AC. Stoga tockorn zabatu u tocki P.6) n (h. Dijelovi zida sa zaprekarna oznaceni su debljirn linijama. prolazi i presjecnica (1.8) ravnina c i 8 koja u loch !( sijece presjecnicu (1.6). 8 o E . logicno. h (I.02c (vidi strelice!). • Analogan J( mora prolaziti i presjecnica (1. H G • Zbog potrebe da se slijevanje vode tigne smjerom paralelnirn sa zaprekom h postavljamo 6. S strane: (1. . Rijeseni primjeri 125 6. 6. Taj zid nazivamo • Kada se radi 0 zaprekama tipa AC.6) drugc • Duz cijele stranice pridruzena AB tlocrtnoga poligona je zapreka pa tome zidu nije zabatom zgrade.02a. f. e.1.5) sijece vee postojecu presjecnicu u tocki M kroz koju onda. 6) = N. iz cega slijedi N E (I. 6. . na njihovim krajevirna (sl. Slika 6. 6..02c). c) koja zavrsava na Slika 6.02b)..02b • Na tako dobivenom rjesenju uocava se da dijelovi krova uz zidove na kojima su naznacene zapreke ne udovoljavaju uvjetima jer se ocigledno oborinske vode slijevaju tarno gdje se ne bi smjele slijevati . DE (linearne) iIi FGH (vanjske ili konveksne zapreke).124 PRIMJER Krovne plohe 6.02. .:I i c.8. h) ravninama uz sve postojece zapreke udovoljava postavljenim 6 6 (2.

03a zadan je tlocrt zgrade koju treba natkriti krovnom plohom. kroz .03c • Uz zapreku DF je sada potrebno postaviti dodatnu pornocnu ravninu koja ce vodu voditi paralelno s tom zaprekom. 3 ///2. 6. • Oznacimo strelicama ocekivane smjerove tokova voda po svakoj od rav- Slika 6. D) iznad fll.5 / e M' C' c .4) rjesava problem.03b). To su ravnine s tragovima c i e.. D) (sl.5) sudjeluju u presjeku. • Oznacimo s 1. 6. (4. • Sjeciste dviju takovih najblizih presjecnica (npr.5). (2. iz cega se zakljucuje koja treca presjecnica (2. 4 / / 3. Buduci da se tocka D nalazi na visini d(C.5). Postavite zadani tlocrt krovista tako da stranice zadanoga poligona nisu paralelne s ravninom fb niti su na nju okomite. M = (1.2) n (1.03b. e). s) sijece sada postojecu presjecnicu (c. Slika 6. 6.03a • Uocirno da dobiveno rjesenje ne zadovoljava na dijelu DF jedne i AG druge zapreke. 6..03.03b • Kada imamo slozenu zapreku tipa CDE (unutarnja ili konkavna zapreka). e) u tocki N.03c). postavlja se tockorn A pornocna ravnina a _l AG (s1.~-------------------------------------. Odredimo presjecnice svih parova susjednih ravnina: (1.? Slika 6. Rijeseni primjeri 127 6. • Slijedom rjesavanja po pravilu: "slobodnorn presjecnicorn presjeci prvu presjecnicu na koju naides" dobije se rjesenje kao na s1. Poligonom na s1. jer je duz cijele te stranice zapreka (s1.. tada na njene krajeve odmah dodajemo pomocne krovne ravnine. a) n (3.4 ~~.2). 4 B' / / 5 / / / ~~ E' M' -. Sjeciste H = (3. za prvi trag s ove pomocne ravnine vrijedi: s .L DF i d(s. 6.5 tragove krovnih ravnina koje su pridruzene svakoj stranici poligona. (3. 4) koja zavrsava u tocki J{ na zabatu.126 PRIMJER Krovne plohe 6. Tockom H prolazi jos presjecnica (a. Konstruirajte tlocrt i nacrt odgovarajuceg krovnog poliedra pa dodajte strehu na stranice bez zapreke. • Da bi se duz AG slijevala voda paralelno sa zaprekom. (1.5) jos prolazi kroz to sjeciste. RJESENJE nina.2.03c).5)) ukazuje koje tri krovne ravnine (1. D) = d(C. c). • Presjecnica (c. osim stranici AB (zabatu). 6.2. Ta se ravnina postavlja tako da prolazi tockom D i da joj je trag okomit na DE. e) i pornocnih ravnina (c.1.

04 .03d • Na konstruiranu se poliedarsku krovnu plohu dogovomo dodaje streha npr. s) = d(L". Na taj su nacin povoljno rijcscui svi tokovi oc!voc!nje na krovu.1. Slika 6.128 Krovne plohe 6. I = I • U nacrtu je potrebno nacrtati i presjecnice postojecih zidova zgrade.03d).Sem na sve slobodne rubove poliedra. 1) = d(M". 4) = d(K". a) d(K'. RijeSeni primjeri 129 koju onda prolazi i presjecnica (e. x) itd. zatvaraju Na sl.04. Na zapreke se ne dodaje streha. Sve Slika 6. 6. • Buduci da sve krovne ravnine imaju prvi prikloni kut L45°.5cm ispod osi x. Npr. stresnice su u naertu na istoj visini i to 0. cr f ()O). nacrtje svake tocke krovnog poliedra udaljen od osi x koliko i tlocrt od prvoga traga ravnine u kojoj se nalazi. sirine O. 6. dan je jos jedan primjer potpunoga rjesenja jednoga krovista na kojemu se moze vidjeti konkretna svrha postavljanja jedne unutarnje zapreke (toranj). • Tlocrt krovista zarotirajmo u ravnini TIl take da mu stranice kut a s ravninorn TI2(n =F 90°. 6. e) = d(L'. d(K'. (sl. x) iii d(L'. d(M'. s) koja zavrsava u tocki L. x).

2. 6. Zadaci za vjezbu L.130 Krovne plohe 6. Zadaci za vjezbu 131 6.2.- r 6 .

..2.:\r l 19 I \ 20 I 21 .--J r: 22 'i 6 .---'----.. 6. 17 Zadaci za vjezbu 18 133 JI .132 Krovne plohe 6.

U timje mjerilima 1m u prirodi prikazan na crtezu redom sa: 2cm. Icm. u mjerilu koje cemo zvati mjerilom slike.5cm. Ravnine paralelne s nul tom horizontal nom ravninom nazivamo nivo-ravninama. a. U kotiranoj projekciji uobicajeno je za jedinicu mjere uzeti 1 metar. 135 . a ulogu ravnine TI2 preuzima kota. Nivo-ravnine s cjelobrojnim kotama nazivamo glavnim nivo-ravninama.1 : 250. Mjerni broj k nazivamo kotom tocke T. Sve tocke ravnine slike imaju kotu k = 0 pa tu ravninu nazivamo nultom horizontalnom ravninom i oznacavarno je TIo. Koristit cerno mjerila M = 1 : 50. L25 Kotirana projekcija 26 1 Polozaj tocke T u prostoru jednoznacno je odreden ako je poznata njena ortogonalna projekcija T' na neku ravninu TI i mjerni broj k E R udaljenosti tocke T od ravnine TI. a one iznad razine mora pozitivnu. a. Pri rjesavanju zadataka na terenu (u graditeljstvu) nultom horizontalnom ravninom smatra se ravnina razine mora. Uobicajeno je uzeti ravninu slike u horizontalnom polozaju pa kotiranu projekciju mozemo smatrati os obi tim oblikom Mongeove metode. Nivo-ravnine kojima je razina ispod razine mora imaju negativnu kotu. T I 7. aAcm. Ravnina slike se podudara s ravninom TIl. a kako se u primjeni radi 0 objektima veIikih dimenzija crteze cerno izradivati umanjeno.8cm. a metodu ortogonalnoga projiciranja najednu ravninu pri kojoj je tocka odredena svojom ortogonalnom projekcijom i kotorn.134 23 Krovne plohe 24 6. 1 : 200. 1 : 125. nazivamo kotiranom projekcijom. 1 : 100.

-~-t/ I I I I . Ravnina se prikazuje mjerilom nagiba i projekcijama glavnili slojnica. • Odredimo na pravcu m tocku s kotom 3. 1/ '/ I I 7. pravca. " _1-/ 4~ C' (3. pravaca. PRIMJER Rijeseni prlmjeri 7.: 1/ _ _J V II Konstruirajte B(4. ravnine RJESENJE. . • Slojnica ravnine je horizontalni sve tocke imaju istu kotu.6.7). tocaka istih Slika 7. """ . 7. Smjer pad a kota tocaka na pravcu oznacujemo strelicom na njegovu tlocrtu.1. a prevaIjivanjem jedne od takvih priklonica odreden je i prikloni kut cp ravnine Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj su oznacene projekcije i kote onih tocaka kojima je visinska razlika jednaka 1 metar. • "1m" ~ • Spojimo l cm tocke AB = m pa prevaljivanjern u nultu horizonta1nu ravninu ravnine irnaju negativne ITo graduirarno pravac m (sl. -~: " " I. Da bismo joj konstruirali mjerilo nagiba. mjernim brojern k E R. a glavne slojnice su slojnice sa cjelobrojnim kotama. potrebno je odrediti barem dvije njezine slojnice. mjerilo nagiba ravnine 2: koja je zadana tockama A(-1. spojnice njihovih kota bit ce slojnice trazene ravnine. kota joj je pozitivna. KONSTRUKTIVNO Rijeseni primjeri 137 7._ ---+--l_~ I I I ! : I.6 na pravcu m s tockorn C. Jedna ce slojnica trazene ravnine 2: biti spojnica tocke 3.-__.01. Tocka se prikazuje svojim tlocrtom i kotom tj. Slojnice ravnine su sutraznice prve skupine ravnine. • Pomocu tocaka A. a tocke ispod te kote. m' .2)..01). dakle pravac na kojemu ' . Sve su slojnice jedne ravnine medusobno paralelne i sijeku (graduiraju) sve pravce u toj ravnini. • Priklonica (mjerilo nagiba) ravnine 2: okomita je na slojnice. a ostale su slojnice s njom paralelne i graduiraju pravac m.2. Kazerno da je pravac graduiran ako je na njegovoj projekciji odredeno nekoliko uzastopnih cjelobrojnih kota. a njen interval intervalom ravnine.01 pravac u ravnini. Odredite prikloni kut te ravnine. M = 1 : 100 . C(3. tocka iznad ravnine slike.. Udaljenost tlocrta takvih dviju susjednih tocaka na pravcu zovemo intervalom pravca.6). B i C moguce je odrediti tri para ukrizenih • Graduiramo Ii pravce jednog takvog para. Akoje Zadavanjetocke.? s .6) • Trima je tockama u prostoru jednoznacno zadana ravnina. Istaknutu graduiranu priklonicu ravnine nazivamo mjerilom nagiba te ravnine. 2:.2." .136 Kotirana projekcija 7. 7. Mjerilo M = 1 : 100.

iq = ip.3). np l. Prikloni kur ravnine jednak je priklonom kutu njene priklonice. Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 1. • Opiserno li oko neke polumjerom r = iE pa s cjelobrojnom kotom ravnine.5). • Tocka je u ravnini ako je na pravcu ravnine. pad na istu stranu]. Mjerilo 1\1 = 1 : 50. iIi da ne postoji realno rjesenje ukoliko je iq < iE. dobivena ce tangenta biti slojnica 814 trazene. pravca q kruznicu s tu kruznicu tangiramo iz susjedne tocke pravca q 14.ABC [A(1.ABC. nE • Svaki od zadanih trokuta odreduje po jednu ovih dviju ravnina je trazeni presjek trokuta. Rijeseni primjeri 139 7. • M: "lrn" ---+ 0.8).. Mjerilo je na njene slojnice. LM [ K(3. ona mora sadrzavati barem isti smjer pada i isti interval. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. Ostale slojnice nagiba ravnine okomito tocke.p pravca p te ga Konstrui.4) ~ p. a razmak medu susjednim glavniinslojnicama ravnine mora iznositi is: = .03). kotom 3 jedne njegove tocke i nagibom np = 1 te tocka T(14. • Da bi ravnina bila paralelna s nekim pravcem. ravninu. PRIMJER odredimo interval ip = Slika 7. Ostale slojnice te ravnine graduiraju pravac AB.02. • Analogno je odredeno mjerilo nagiba ravnine r. M = 1: 50 p' Zadan je pravac p svojim tlocrtom pi. a dio presjecnice • M: "1m'' ---+ 2cm • Pomocu zadanoga graduiramo. smjerom pada. 7.. I • Trazena ravnina I: mora sadrzavati pravac q pa njene slojnice moraju graduirati taj pravac. B(8. M(10. nagiba np . • Paralelni pravci imaju paralelne projekcije.4 te spojena s tockorn C.. • Zadatak ima opcenito dva rjesenja jer postoje dvije tangente kruznice polozene tockorn 14. L(6.4)] 1K • Kroz tocku T polozimo pravac q II p [ql II pi.rajte projekciju C(7. trokuta 6. a mjerilo nagiba ravnine je postavljeno okomito na slojnice. jedan pravac koji je s tim pravcem paralelan. To je slojnica s kotom 7.2). 5 6 = 'p • Nagib ravnine definiran je tangensom njenoga priklonoga kuta.8cm.8 graduiran je pravac AB. Priklonica ravnine okomitaje na slojnice i projicira se okomito na njihove projekcije. KONSTRUKTIVNO RJESENJE.) • Na pravcu AB odredena je tocka s kotom 7.. paralelnaje s pravcem p i ima zadani nagib n~ = 20/7.l.4 ravnine P trokuta 6.K LM.02 7.2. presjeka zadanih trokuta 6. • Poznato je da je nagib pravca definiran tangensom kuta 0: kojega pravac zatvara s ravninom slike. npr.. np = tgo: te da su interval i nagib pravca reciprocne velicine. (Moze se dogoditi da oba rjesenja padnu zajedno u slucaju daje iq = iE.138 PRIMJER Kotirana projekcija 7. Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine I: koja sadrzi tocku T. Mjerilo M = 1 : 125.03.9)]. (sl. one s kotom 13. su s njom paralelne i graduiraju pravac q. 7. .

odnosno ravnine reciprocan je nagibu toga pravca.4cm • Interval pravca.04 .01). je kao spojnica ravnina istih visinskih • Odredena je vidljivost dijelova trokuta u tlocrtu.140 • Presjecnica Kotirana projekcija 7.03 10 Slika 7. sjecista slojnica ovih 7. Dva mirnosmjerna pravca imaju beskonacno mnogo transverzala.2).04. Take " 1 1 Je zp np = 2' . PRIMJER 7.Q(7) E q] koja prolazi zadanom tockorn T(6. = • Tranverzalom dvaju mimosmjernih pravaca nazivamo svaki pravac koji ih oba sijece.04) • M: "l m" ---7 O. M = 1 : 125 Konstruirajte projekciju one transverzale zadanih mimosmjernih pravaca p [np 1/2. • Tockom T i pravcem p odredena je ravnina ~ (kao u primjeru 7. 7. (s1. a sarno jedna od njih prolazi tockorn T.Zq = nq = 3 . Mjerilo slike M = 1 : 250. Rijeseni primjeri 141 Pn z:: = q odredena kota. M = 1: 250 Slika 7. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. = • Pomocu ovih velicina graduirani su zadani pravci. P( 4) E p ] i q[nq = 1/3.2.

• Pornocu susjednih cjelobrojnih kota toeaka na pravcu q odredena je kota tocke N. kojaje od tocke T udaljena Mjerilo slike M = 1 : 50. 2p np 18 \ \ \ KONSTRUKTIVNO RJESENJE . 7..u sjecistu N pravaca g i q je trazeno probodiste N = 2. odnosno interval pravca i ravnine koji su medusobno okorniti. Odredite mjerilo na okomici uzdignutoj 2.. Spojnica NT je trazena transverzala. • Tlocrt n' trazenog pravca ti .L np (sl.05.8m. vrijedi: np = __!__. M = 1: 50 Zadani su pravac p svojim tiocrtom.142 Kotirana projekcija 7. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada mjerila nagiba ravnine. . smjerom pada i ~ p.2. n q..kroz pravac q polozena je po volji odabrana ravnina P.. • Tlocrt pravca koji je okomit na ravninu. • Za nagib. pomocu prevaljenog intervala (16.05 . • Nanesemo Ii na prevaljeni pravac no od tocke dobijemo u prevaljenom polozaju tocku Vo. . okomit je i na njene slojnice.8m.8m. okomitje na sve pravce te ravnine pa i na slojnice. • Uocimo da zadatak ima dva rjesenja jer se duzina duijine 2. PRIMJER 7.) = 1 pravca p te je pravac graduiran.konstruirana je njena presjecnica g s ravninom 2. V) =2. • Ako je pravac okomit na ravninu. odreden je interval in okomice n. I • Odreden je interval ip = • Mjerilo nagiba ravnine P odredeno je kao u primjeru 7. d(T. To duzinu duljine 2. Slika 7. prevaljena ce okomica no biti okomita na nju i prolazit ce tockom To.05. = 1 . ip = l.7) nagiba ravnine P(T. nagibom np projekcijom tocke P(15) i projekcija tocke T(16. 7. a projekcija okomita na slojnice ravnine.. .01. Rijeseni primjeri 143 • Odredeno je probodiste N ravnine ~ s pravcem q na sljedeci nacin: .L P prolazi tockom T smjer pada mu je suprotan od smjera pada ravnine.8m moze na pravac ti nanijeti iznad iIi ispod ravnine P. • Na mjerilu nagiba ravnine P. Cinjenica da ta tocka pnpada pravcu n ornogucuje odredivanje njezine kote. ' • Prevalimo li onu priklonicu ravnine P koja prolazi tockom T.17) ravnine.p) te projekciju one tocke V na ravninu P u tocki T. • Vracanjem tocke 110 na pravac n' odredena je tocka VI.

• Tlocrt 5' sredista 5 kruznice opisane trokutu 6ABC promjera A'C'. PRIMJER 7. • Odredimo interval ravnine. • Simetralna ravnina 2:: sadrzi tocku 5 paje njena slojnica p' i prolazi tockom 5'. Kenstruirajte kotiranu projekciju jednakostranicnog pravokutnog trokuta koji lez. • Kruznica se projieira u elipsu. a zatim i u projekeiji.06. Rijeseni primjeri 145 7. • Interval iE ravnine 2:: reciprocan je intervalu pravca p i konstruira se kao u primjeru 7. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada pravca p. .2 graduiran je pravae p=AB. B(12. KONSTRUKTIVNO RJESENJE iE (s1.07. a slojnieu visine k kao prvi trag zadane ravnine 2::. • Horizontalnu ravninu ITk promatramo kao tlocrtnu ravninu. • Odredeno je poloviste 5 duzine AB u prevaljenom polozaju.7. • Simetralnoin ravninom neke duzine nazivamo onu ravninu koja tu duzinu raspolovljuje i okomita je na nju.144 PRIMJER Kotirana projekcija 7. = nr. Mjerilo M = 1 : 125. • Koristeci afinost. odredimo tloert B' vrha trazenog trokuta. • Poloviste duzine se u kotiranoj projekeiji projieira u poloviste njenog tloerta. KONSTRUKTIVNO RJESENJE U ravnini 2:: kojaje zadana svojim slojnicama Sl i S2 lezi duzina AC. Konstruirajte i kotiranu projekciju tom trokutu opisane kruznice. (C) • Promjerorn (A) (C) odredena je kruznica u koju je moguce upisati pravokutan jednakokracan trokut 6(A) (B) (C) (dva rjesenja). A(7. S9. 7. a kotu odredime na rnjerilu nagiba zadane ravnine. • Da bi se odredio trokut u pravoj velicini potrebno je zadanu ravninu rotirati u neku horizontalnu ravninu ITk. • Pomocu perspektivne afinosti s osi odredimo tocku (A). a mala os je na priklonici ravnine.05. 7. Sj i parom pridruzenih tocaka C'.07) • Mjerilo nagiba ravnine 2:: postavljeno je okomito na ovu slojnicu.L = 3 -2m te graduiramo jednu priklonicu zadane • Zadanim tockama A i C odredimo kote pomocu mjerila nagiba ravnine 2::.5). Konstruirajte mjerilo nagiba simetralne ravnine duzine AB koja je zadana u kotiranoj projekciji. a zadana duzina AC mu je hipotenuza.2). a polumjer rotacije C P tocke C odredimo prevaljivanjem priklonice.2.i u ravnini 2::. • Oko slojnice Sj rotiramo tocku C u horizontalu ravninu ITj• Priklonica tocke C okomita je na slojnice ravnine 2::. lezi u polovistu • Velika os M' N' elipse projicira se na slojnici toeke 5 u pravoj velicini. . Mjerilo slike M = 1 : 200. Velika os te elipse projicira se u pravoj velicini na slojnici.06) • Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 7.85 okomita na (s1.

p. 10. tako su i sve prevaljene priklonice ~edusobno par~lelne. C(2. U mjerilu 1:200 odredite ravninu koja sadrzi pravac q. 7) i ravnina r(nr = 3/2). dobivene ce tocke Ko I.6)].8). ain. Odredite pravu velicinu duzine AB i prikloni kut ravnine. 6. La biti .5) polozite ravninu paralelnu sa zadanim pravcima a(na = 2/3) i b == BC[B(3. M = 1: 200 4. Q( -3. bilo koje dvije pravu velicinu 3.4)J koji su mimoiIazni.7)J polozite rav- Slika 7.3. Zadani su tocka T(5. U mjerilu 1:125 konstruirajte na pravcu a == AB[A(3.146 Kotirana projekcija 7. Zadaci za vjezbu 147 • Mala os elipse nalazi se na priklonici tocke S. odredene su im kote na poz- 1. 2) i pravcem polozite ravninu i odredite prikloni kut te ravnine.u Frevaljenom polozaju krajnje tocke onoga promjera kruznice koji se projicira u malu os elipse. paralelnu s ravninom r. a paralelnaje s pravcem p.4). T(3. Kako su sve priklonice v 7. a paralelnaje s pravcemp == PQ[P(O.. . Zadaci za vjezbu = B(-1. 7). Q( -3. 7. odredite njihove kote te konstruirajte duzine M N i prikloni kut pravca. C(8. Zadanaje tocka T(-2. Zadani su pravci p == P R[P(11.3)J paralelne. R(7.3)J i q == QT[Q( -2. U mjerilu 1: 125 zadanom tockorn T( 4.7). U mjerilu 1:125 zadanom tockorn T(7. 3/4) 5.(n6 == 4/3) kojaje paralelna s pravcemp. • Nakon vracanja nati nacin. 8. U mjerilu 1:125 polozite tockom T ravninu D.07 9. U mjerilu 1:200 konstruirajte na pravcu p(np = 1/2) one tocke koje su od tocke A(4.2). U mjerilu 1:125 pravcem ninu f(nr == 1/3). 2. ~anesemo Ii na prevaljenu priklonicu polozenu tocko~ 5 p?~umjer ~znIce od tocke 50 na obje strane. U mjerilu 1:50 zadanim tockarna A(-1. = 11.4). nagib joj je n1/3. p == PQ[P(2. 3) i pravac p(np = 1/2) tako da T tj. U mjerilu 1:200 na pravcu p(np == 1/2) odaberite tocke MiN.3.1) polozite ravninu. A E P udaljene za d == 10m. 7). tocaka J( i L u projekciju. 7. B(3.2).3)J. U mjerilu 1:200 odredite ravninu r koja sadrzi tocku T( -0.4). one tocke koje su od tocke A udaJjene za d 4m.3). U mjeri1u 1:50 polozite tockom T ravninu E.

Uputa: trazena transverzala je pravac t odreden tockorn T i probodistem pravca b s ravninom (Ta). = 1/2). Uputa: trazena transverzala transverzalu zadanih mimosmjemih AB[A(7. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju pravaca a(na = 4/5) i b == BC[B(2A).2) i ravnine L:(nz. 18. N(12 . 3!. a .3). a okomit na pravac 30. D(304)]. C(6.3). B(11.3). U mjerilu 1:125 polozite zadanom tockorn T(15.8).. B( -lA). Ravnina s ravninom 6 odredena je pravcem T¢ a(na = 1/2) i b == M N[M(2. p( np = 19.5)] koja prolazi zaravnina (Ta) i (Tb)]. Uputa: Trazena transverzala lezi u ravnini koja je paralelna s pravcern c i incidentna s pravcem a. p. B(2A)] i b == CD[C(1l. 16.6).5).2). 22.3). 28. U mjerilu 1: 125 tockorn polozue pravac koji je paralelan s ravninama 23.8). Konstuirajte u mjerilu 1:125 projekciju T(2. sijece pravac p. Konstruirajte u mjerilu 1:125 probodiste 3/2) s trokutom ABC[A(5. = 3/4) i f(nr = 1/2). 15. U mjerilu 1:200 konstruirajte presjecnicu ravninorn trokuta ABC[A(2.2).9)]. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a == AB[A(10. D(1.3).3).8)]. U mjerilu 1:250 polozite tockorn presjecnice trokuta ABC T(14.4)J koja lezi u ravnini 6(n6 = 1/2). 6(n6 = 2/3). U mjerilu 1:50 konstruirajte presjecnicu zadanih trokuta B(8.2). C(3. QJ. p C/:_ L:. 21. = 2) koja prolazi zadanom tockorn T(7 . = 4/3) i tockom T(-1. odredite ravninu koja sadrzi pravac p. Konstruirajte u mjerilu 1:50 probodiste zadanog pravca p( np = 4/3) s paralelogramom ABCD koji je zadan s tri nekolinearne tocke A(5.2). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju probodista pravca 1/3) s ravninorn trokutaABC[A(2.148 Kotirana projekcija 7. = 2/3) i L::(n::. C(11.T ~ p.3) pravac paralelan s ravni- nama 6(n". Konstruirajte u mjerilu1:125 jednu transverzalu mimosmjemih pravaca a(na = 2) i b == BC[B(5. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju one transverzale mimosmjernih pravaca a(na 10/9) i b(nb = 4/5) kojaje paralelna s pravcem c == CD[C( -104).3. 17. Zadana je tocka T( -4. a paralelan je s ravninorn 25.3).5)J koja je usporedna sa zadanom ravninom r(nr = 2/3). 13.6).2). L:(nz. = pravca koji prolazi tockorn 2/3).4)]. M N PQ[M(3. N(7. = 1/3) s je presjecnica mimosmjemih C(10. 24. B(7. U mjerilu 1:50 konstruirajte ravninu koja je paralelna A(nA = 3/2) i od nje udaljena za duljinu d = 2m. = [A(7. L(6. = L:. B(10.3) i b( tu. Konstruirajte u mjerilu 1:50 transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a( na 2/.7). usporedan je s ravninom f(nr q == KL[K(1. 7.7)J. U mjerilu 1:125 okomitaje na ravninu 6.6).8). a paralelan je sa zadanom ravninom L::(nz.7). ravnine C(6. 14. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravaca a(na = 3/4) i b == danom tockom T(12. transverzale 26. C( 4. C(504)] i K LM[f{(3.3). B(-1. 4/3).3). P(7. 20.2)] koja lezi u ravnini zadanog pravca p(np 27.3) pravac koji sijece pravac p(np = 4/5). L: i r. ptn.1)J i paralelograma ABC[A(1. pravac p(np = 3/4) i ravnina L::(nz.4). M(10. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravac m tako da prolazi tockorn T.8).8). L(7. Zadaci za vjezbu 149 12.2). Zadana je tocka T( 4. = 3/2) tako da vrijedi T ~ L:.3). U zadanoj ravnini 6(i6 = 3m) u mjerilu 1:200 konstruirajte ciju transverzale pravaca projek- 29. = I = C(804)]. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju B(9.7)].

2).3). 48. U mjerilu vaca a(ia pravu velicinu udaljenosti = 2m) i b. B(10.2) vrhovi.9).7).4) ravnine da budu okomite na zadanu ravninu fCnT' = 3/2). 36. paralelnih pra- 39. a duljina visine Vo = 4m. 49. Odredite pravu velicinu te udalje- = nosti. 1:200 odredite 40.6).2) i L(11. = 2/3) lezi os uspravne kvadratske piramide. U mjerilu 1:50 odredite udaljenost tocke T(1.6:1]. = 1/3) ako muje duzina AB[A(0. Q( -0.8). Na pravcu p == K L[K(6. U mjerilu 1:200 odredite projekciju pravca koji prolazi tockorn T(8.6)] osnovica. 7. a okomit na zadani pravac q(nq = 1).9) srediste upisane kruznice. nagiba 2/3 tako 46. a tocka A(4. C(19. = 4/7).2) od T ~ A. 38.7)] jejedan brid te pobocke. L(1. paralelan je sa zadanom ravninom fCnT' = 3/4).2)] i q == TQ[T. Zadaci za vjezbu 151 32. B(5. U mjerilu dijagonala 1: 125 konstruirajte projekciju romba kojemu je zadana AC[A(2.S)]. U ravnini 2:(nE = 1/3) lezi osnovica uspravne pravilne sesterostrane piramide kojoj je tocka 5(7. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju pravilne uspravne trostrane piramide kojoj je os na pravcu o(no = 2/3). Pravci p == TP[T(15. .3.2).2) E b. U mjerilu 1:200 postavite tockom T(15.6)] je dijagonala osnovice pravilne uspravne cerverostrane prizme. C(0. Pravac p(np = 2/7) prolazi tockorn A(1204). Duzina AC[A(1504). 37.. T(15.7)] konstruirajte u mjerilu 1: 125 tocku jednako udaljenu od dviju zadanih tocaka M(904) i N(14.2)] jedna stranica.3)] je dijagonala os novice uspravne kvadratske piramide. C(6. U mjeri1u 1:200 odredite projekciju one tocke pravca p kojaje jednako udaljena od tocaka K(16. 1:200 konstruirajte sijece pravac a(na projekciju pravca koji prolazi tockorn = 1/2) i okomit je na pravac b(nb = 34. P(4. Konstruirajte u mjerilu ravnine A(nA 5/4).150 Kotirana projekcija 7. B(llo4)]. 47. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju kvadrata koji lezi u ravnini 6(nf'. U mjerilu 43.5) jedan je vrh os novice. 33. Na zadanom pravcu p == AB[A(7. jedan vrh osnovice u tocki A( -2. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju prizme.2) E 2: srediste.6) E 2: jedan vrh osnovice.8). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju prizme ako je nagib ravnine os novice n~ = 4/3.S). Duzina AC[A(2. a duljina visine piramide je Va = Sm.2). ajedan od preostalih vrhova lezi na pravcu p(np = 3/4). a duzina AB[A(0.3)] su tangente kruznice polumjera r 0 = Sm. 52. 42. Na pravcu oin.2) lezi prostoma dijagonala duljine d = 8m uspravne kvadratske prizme dok joj je osnovica u ravnini 2:(nE = 4/5). a tocka 5(3.3). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju kocke kojoj jedna pobocka lezi u ravnini 6(nf'. 4/5). a vrh C lezi na pravcu p(np 2/3). Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide. a duljina vi sine Vo = 5. tocka B(3.3). Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide ako joj je vrh na zadanom pravcu p(np = 4/5).7) i C(3.5m.. = 1:50 projekciju udaljenosti tocke T(8. 51. Konstruirajte u mjerilu 1:200 projekciju piramide ako joj je visina dva puta veca od osnovnog brida. 50.2). U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju jednakokracnog trokuta kojemu je duzina AB[A( -1. Q(6.7) od pravca p == AB[A(3. U mjerilu 1:200 konstruirajte projek-' ciju kruznice.3) od pravca p == PQ [P(1.4). B(-0. B(1. p ~ 2:. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju trokuta kojemu su tocke A(5. 45. 41. 35.7). Tocka A(3. 44. U mjerilu 1:125 odredite pravu udaljenost tocke T(0.

.. Pravac t(nt = 3/2) je tangenta osnovice rotacijskog istostranog valjka.4)] i s == VB[V. nagibi i sirine te polumjeri zakrivljenih dijelova prometnica ovise 0 razlicitim uvjetima kao sto su konfiguracija terena. Pri stvarnom projektiranju i izgradnji prometnica nasipanje terena i usijecanje prometnica u teren ostvaruje se plohama razlicitih oblika i nagiba. Svaka topografska ploha. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju ovog valjka ako muje polumjer osnovice duljine To = 2m. Zadaci ce se rjesavati iskljucivo metodom slojniea uz napomenu da se u praksi cesto koristi i metoda poprecnih profila. Ukrizeni pravci p == AB[A( -1. red i vrsta prornetnice.4)] Ide os i izvodnica rotacijskog stosca. kotlina. . U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju istostranog rotacijskog stosca cija je osnovica u zadanoj ravnini 6(nt::. B(2.3). Svaki ogranicen dio zemljine povrsine nazivamo topografskom plohom (brdo.. zeljeznicke pruge. Stoga je potrebno na danoj karti. naglasak ce biti na geometrijskoj problematici uz neke prethodno dogovorene norme. Na pravcu p(np = 2/3) lezi izvodnica rotacijskog stosca dok rnu je osnovica u ravnini E(nE = 4/3). Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju stosca ako je duljina izvodnice stosca d lOmp. To su poligonalne linije koje imaju najveci nagib prema horizontalnoj ravnini.l)] promjer osnovice . a T(10. a prva velicina visine v. U mjerilu 1: 125 kenstruirajte projekciju ovog stosca ako mu je duljina visine Vo = 17m.7) je srediste iste osnovice. Sto je teren strmiji.2). odnosno toka oborinskih voda na terenu. V(14. Prije gradnje objekata kao sto su ceste. okomito sijeku slojnice terena.8) tocka na plastu.6) je na kruznici osnovice. A(-1.. geornehanicke osobine tla. Na pravcu 0(71. a tocka A(4. U kotiranoj projekciji topografske plohe prikazane su horizontalnim linijama koje nazivamo slojnieama terena. kanali.3).. Presjek neke topografske plohe ravninom je topografska linija koja spaja tocke u kojima se sijeku slojnice plohe i slojnice ravnine s istim kotama. 54.8)] i q == AC[A C(5. slojnice su gusce. 55. Duzina 5V[5(7. a tocka 5(3. 60. Nazivaju se padnicama jer pokazuju smjer pada. kanala. odnosno kotiranoj projekciji terena rijesiti tloert situacije zemljanih radova. Tereni = 4m. Na ukrizenim pravcima 0 == VA[V(7.7). odnosno teren. dobro je znati unaprijed sagledati gotovu situaciju na terenu.. 53. B(3. itd. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju tog valjka.0 = 2) lez: os rotacijskog stosca. Ukoliko je presjecna ravnina vertikalna takav se presjek 153 naziva profilom. a vrh u zadanoj tocki V(17. Izgradnja usjeka. = 14m. 59.. 0 tome ovdje necerno voditi racuna. B(2.4)] su tangente osnovice rotacijskog valjka. nagib ravnine os novice tit: = 4/5. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju rotacijskog stosca kojemu je duzina AB[A( -3. U mjerilu 1: 125 konstruirajte njegovu projekciju. mostovi.152 Kotirana projekcija 7. 57. = 58. = 2).7)] je os rotacijskog stosca. a vis ina Vo 8.3). ). 56. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju stosca ako mu je visina dva puta veca od promjera osnovice. ima svoje padnice.

krivulju linijom.154 Tereni 8.8). odnosno dodajemo neke slojnice terena koje nernaju cjelobrojne kote (npr.3 i 17. Na sljedecoj slici odabrana je horizontalna ravnina na koti 16. a koristeno je mjerilo 1:125. . 17. • U raskrizju mimosmjeme. i graduirati prometnicu. nazrvamo zadaje za 40cm ispod kote ceste. • Nagibi usjecnih ploha-su nu = t. Ukoliko je prevelik razrnak izrnedu dviju susjednih slojnica cjelobrojnih kota da bi se presjecna linija odredila s potrebnom preciznoscu.> kosina nasipa 2:3 M 1:125 planum prornetnice -.3 17 16 rub nasipa (nozica) DOGOVORNE NORME nN • Nagibi nasipnih ploha • Minimalna = ~. Tu presjecnu J sirinu planuma 1 1 neutralnom ceste sa zeljeznickom prugom osi su ovih dviju prometnica a dogovomo se kota osi pruge u njihovom tlocrtnom sjecistu presjek prometnice ra: ye nom 'I' s terenom. .s' 17. • Zadani predlozak • Nanijeti • Odrediti di I uvecati cetiri puta. vrsimo interpolaciju. kosina usjeka \ 20 19 18 17. nk dubina kanala u usjeku uz nagnutu prometnicu prometnicu PREPORUCENI TIJEK RJESAVANJA: • Uzduzni pad kanala u usjeku uz horizontalnu • Sirina dna kanala je 40cm. je 40cm. • Konstruiratikosine nasipa i utvrditi njihove presjeke s terenom: . kanal uz nasip 1:1 155 Buduci da se II tom slucaju presjecna krivulja projicira u trag potrebno ju je prevaliti u neku horizontalnu ravninu. . = 1%.

razdjelna je linija slojnica terena s 20 \ \ M 1:200 Slika 8. Graduiramo dio prometnice u nagibu: ti. nazivamo remljanim tijelom protnetnice. Buduci daje prometnica od tocke ' s kotom 22.02. 25 / / / / Rezultate svih ovih "zernljanih radova" na terenu.01 a) Na kotiranoj projekciji terena zadana je projekcija osi ceste siroke 4m. f f 24 8. a od D prerna E ima pad nc = 10%.nasipima. • Dio prometnice od razdjelne linije do tocke E je iznad razine terena te se uz taj dio postavljaju ravnine nasipa. usjecima. U mjerilu 1\1 = 1 : 200 prikazite tlocrt zemljanog tijela prornetnice. Pri tome treba voditi racuna da je cesta do tocke D horizontalna pa su u tom dijelu rubovi ceste slojnice ' ravnina nasipa. 1 __22 ----\\~ \ RJESENJE (sl. Oko tocke s kotom 22 mba ceste opise se kruznica s polumjerom 19 2l v. (51. 8. 8. • Konstruirati kosine usjeka i utvrditi njihove presjeke s terenorn.156 • Konstruirati Tereni 8.Scm • Nanesemo prvo zadanu sirinu prometnice tako da ju zadana os raspolovIjuje.1. u prethodnom poglavlju. dakle prometnicu sa svim pratecim objektirna . • Odredimo istom kotom. Nivo-Iinija je zamisljena presjecnica prornctnice S usjecnorn piohom. • Odrediti dva poprecna projila. PRIMJER Rijeseni primjeri 8. Od tocke D prema E cesta ima pad pa su njeni rubovi pravci s nagibom n. Slojnice nasipnih ravnina uz te su rubove odredene kao u primjeru 7. U kruznom luku od A do C i dalje 1I pravcu do tocke D cestaje horizontalna na koti 22. = 10% u ravninama nasipa.1. 8. = 10% :::::} = l~~ = 10m ic (u mjerilu ic = 5cm).01. Mjerilo nagiba ravnine nasipa se stoga u tom dijelu projicira okomito na rub ceste. Izvesti kanale na teren i po potrebi ih produziti llZ nasip. C' \ \ razdjelnu A do tocke C horizontalna iIi neutralnu liniju.01) • "lm" -+ O. kanalirna. Rijeseni primjeri 157 rubovc kanala i nivo-liniju u usjeku.01a \ E' .

Rijeseni primjeri I 159 = in te se tangira iz susjedne nize kote istog ruba. Prevaljivanjem svake od ovih ravnina u horizontalnu ravninu s kotom prometnice u odabranoj tocki konstruira se prvo presjek s terenom u prevaljenom polozaju. Jedna je ravnina postavljena na nasipu. Valja uociti da nasip s desne strane ceste treba zastititi kanalom. a zatim i presjek zemljanog tijela prometnice.~~O za I = 10m i I = 20m. druga u usjeku.5 • Dio prometnice s druge strane razdjelne linije nizi je od terena te je u tom dijelu potrebno konstruirati plohe usjeka.01 . Zbog slijevanja oborinskih voda po usjeku prema prometnici potrebno je uz rubove ovog dijela prometnice prethodno postaviti kanale. a ostale su slojnice s njom paralelne. 22 24 21 a M 1:200 Slika 8. Logicno je da se kanal produbljuje u smjeru pada terena te se po izlasku iz usjeka voda prirodno dalje slijeva po terenu.1. To je slojnica 21 ravnine nasipa. konstruira se i tlocrt nivo-linije. Rubovi usjeka su presjecnice usjecnih ploha s terenom i odreduju se kao spojnice sjecista slojnica terena i usjeka s istim kotama. Kanali se produbljuju do razdjelne linije. kanalima se daje uzduzni pad 1 %.' . • Koristenjem nivo-linije kao slojnice s kotom 22 plohe usjeka konstruirana su mjerila nagiba i os tale slojnice usjecnih ploha s obje strane ceste. Kako je cesta horizontalna. Ovakvi se presjeci nazivaju poprecnim profilima. a produbljenje u kruznom luku konstruira se racunanjem sredisnjega kuta po formuli 0: = l. 8.01). • Na kraju je zemljano tijelo prometnice presjeceno dvjema vertikalnim ravninama koje su postavljene okomito na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tockama osi. Rubovi nasipa odredeni su kao spojnice sjecista odgovarajucih slojnica terena i ravnina nasipa. a zbog konfiguracije terena treba naciniti i propust koji ce skupljenu oborinsku vodu odvesti od prometnice smjerom pada terena. Pocetna dubina kanala kod tocke A je 40cm. a zatim izvode na teren.158 T Tereni 8. Nivo-linijaje prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka (s1. pri cemu se za obje strane uzima R = 18m. a u ovom je slucaju horizontalna. 24. Osim tlocrta rubova dna kanala. 8.

Planum pruge sirine 3m ima pad np = 3% u smjeru od A prema B. kanali se uz nju (dubine 40cm) ne produbljuju. Pomocu zadanoga nagiba moguce je graduirati planum pruge s intervalom ip = l~O = 33.2.5 26 neutralna je linija na cesti . Buduci da pruga ima pad 3%. a u samom je raskrizju nacinjen propust kanala ispod oeste. 26 24 25 25. • Sarno raskrifje gradi se u usjeku. treba imati na umu da kota tocke na njenoj osi u prividnom sjecistu s osi ceste iznosi 25. U mjerilu Pli = 1 : 250 prikazite tloert zemljanog tijela 1 prornetnica.02 29 . Horizontalna cesta (kota 26) s planumom sirokim 5m prelazi preko zeljeznicke pruge u razini. Zbog toga su tlocrti rubova kanala paralelni s rubovima planuma pruge.160 Tereni 8.6m.3m.2 • Da bi se graduirao planum zeljeznicke pruge. a u samom raskrizju i medusobni presjeci usjecnih ravnina.4cm.02) • "I rn" ---70.. 8. • S jedne strane razdjelne linije zeljeznicka pruga nadvisuje teren pa se zato u tom dijelu rubovima prometniea polazu nasipne ravnine i konstruiraju njihovi presjeci s terenom. ~ _. RJESENJE (sl.25.02.1. Kanalima uz cestu daje se uzduzni pad 1% i to u smjeru "od raskrizja'' na obje strane (vidi strelice). Kako je planum pruge u samom raskrizju nizi od ceste za 40cm. • Nanesirno sirine planuma obiju prometnica u zadanom mjerilu. 8. Uz cestu je takoder je postavljena ravnina nasipa s desne strane razdjelne linije . Rijeseni primjeri B'~ -124.8 1 161 23 PRIMJER 8. • Pomocu nivo linija uz obje su prometnice konstruirane sve potrebne rav-: nine usjeka i njihovi presjeci s terenom. Slojniea terena s kotom -c. pocetna je dubina kanala uz cestu 80cm . • Da bi se odredila neutralna iIi razdjelna linija. 28 26 A'? Slika 8. a zatim spojiti sjecista njihovih slojniea s kotama 25 i 25. potrebno je unutar slojnica s kotama 25 i 26 interpol irati slojnice na planumu pruge i na terenu.

a od te tocke prema tocki B ima uspon 5%. Neutralne linije nema.162 PRIMJER Tereni 8. Slika 8.03 . odredeni su na kraju presjeci usjecnih ravnina s gomjom prometnicom.03) • "l m" ---+ O. Rijeseni primjeri 163 8.Scm. • U prvom se koraku rubovima ceste konstruiraju ravnine nasipa koje ce se prekinuti nakon konstrukcije usjeka uz donju prometnicu. Kako se ovdje radi 0 raskrizju u dvije razine. a dalje ih se produbljuje s uzduznim padom od 1%. U mjerilu M = 1 : 200 prikazite tlocrtnu situaciju zemljanih radova. • Nanesimo sirine obiju prometnica u zadanom mjerilu te graduirajmo dio pruge u nagibu. Odredeni su presjeci usjecnih ravnina uz nagnuti i horizontalni dio pruge. • Zbog visinske razlike od 5m cesta ima kotu 38 i cijela se nalazi na nasipu. a pruga je cijelom duljinom u usjeku. • Od B do A uz prugu kanali imaju nagib jednak nagibu pruge. Iznad pruge prelazi horizontalna cesta s planumom sirokim 5m (visinska razlika u krizistu je 5m). 8. Zeljeznicka pruga sirine 2m horizontalnaje do tocke A. • Konstruirane su ravnine usjeka uz nagnute i horizontalne dijelove pruge te su odredeni njihovi presjeci s terenom.03. a zatim i presjeci s nasipnim ravninama postavljenima uz cestu. Ona je na ovim presjecima prekinuta jer se na tom dijelu predvida gradnja nadvoznjaka. 8. RJESENJE (sl.1.

164

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

165

8.2.

Zadaci za vjezbu

1. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do C, a od prerna D ima pad 4%. Od C sc odvaja prilazna cesta s jednako sirokirn planumom koja je horizontalna do .4, a od A prema B ima pad 5%. 2. Planum ceste sirok 6111 horizontalan je do (kota 28), a prema D ima uspon 8%. Prilazna cesta s jednako sirokirn planumorn ima pad 7% od A prema B. 3. Planum ceste u pravcu i horizon tali (kota 58) sirok je 6m. Prilazna cesta ima planum sirok 4m i pad 5% od A prema B. 4. Od horizontalnog platoa (kota 77) odvaja se jedna cesta s planumom sirokirn Sm i usponom 2%, dok druga cesta irna planum sirok 4m i pad 10% prema tocki A. 5. Od horizontalne ceste AB (kota 87) s planumom sirokim 6m odvaja se cesta s planumom sirokim 4m koja irna pad 10% od D prema e. 6. Od horizontalne ceste s planumom sirokim 6m (kota 26) odvaja se cesta s jednako sirokim planumom koja ima uspon 10% od A prema

e

11. Planum ceste sirok 6m ima uspon 6% od A do B, od B do je horizontalan, a dalje ima uspon 8% prema tocki D. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta s planumorn sirokirn Sm. 12. Zavojita cesta s planumom sirokim 4m ima pad 8% od horizontalnog platoa (kota 21) do tocke A, a dalje je u pravcu i horizontalna 13. Od horizontalnog platoa (kola 101) odvaja se cesta s planumorn sirokirn Sm. Ona ima pad 6% od A do tocke s kotom 97, a dalje je horizontalna. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta Be jednako sirokog planuma. 14. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do A (kota 96), a od A prema B ima pad 6%. Planum prilazne ceste sirok je Sm i ima uspon 8% od D (kota 96) prema E.

e

e

Krizanje u istoj razini
, 15. Cesta s planumom sirokim 6m, koja ima uspon 3% od A prema B, u razini prelazi preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 25.6) koja ima planum sirok 4m. 16. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizonta1an je do (kota 47.3), a od prema D ima konstantan uspon. Preko pruge u razini prelazi cesta s jednako sirokim planumom. Ona je horizontalna izmedu A i B (kota 48, d(A, B) 4cm),a do A i od B ima uspon 10%.

B.
7. Cesta s planumom sirokim 6m ima uspon 2% od A (kota 64.2) do B, a dalje je horizontalna. Prilazna cesta s jednako sirokim p1anumom ima uspon 8% do C, a dalje je u zavoju horizontalna. 8. Od horizontalne ceste koja ima planum sirok 6m (kota 45) odvaja se prilazna cesta s planumorn sirokim 4m koja je do A horizontalna, a od A do B ima uspon 10%. 9. Od horizontalnog platoa (kota 36.4) odvajaju se ceste s planumirna sirokim Sm od kojih su dvije (prerna A odnosno B) u horizontali, a jedna (prema e) ima pad 3%. 10. Planum ceste sirok 8m horizontalan je do (kota 72), a od do ima uspon 6%. Planum prilazne ceste sirok 6m horizontalan je od do

e

e

=

17. Planum zeljeznicke pruge sirok Sm horizontalan je do D, a od D prema e ima pad 2%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, koja je od A do B horizontalna (kota 75,4), a od tih tocaka ima pad 4% na obje strane. 18. Planum ceste sirok 6m (kota 28), koji je horizontalan do A (kota 28), a od A prema B ima pad 8%, prelazi u razini preko zeljeznicke pruge, kojoj je planum sirok 4m. Pruga je horizontalna do C, a od prema D ima pad 8%. 19. Planum ceste sirok 5m prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Cesta je horizontalna do A (kota 56), a od A prema B ima uspon 5%.

e

e

e

D

e

A, a od A prema B ima pad 8%.

166

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

167

20. Horizontalna

cesta s planumom sirokim 6m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Zeljeznicka pruga je horizontalna do B (kota 55), od B prema ima pad 8%.

e

21. Horizontalna cesta (kota 53,8) s planumom sirokim 5m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima pad 2% od A do B. Planum pruge sirok je 4m. 22. Cesta s planumom sirokim 6m i padom 5% od A prema B prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 29) ciji je planum sirok 4m. 23. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizontalan je do A,a od A prema B ima pad 3%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, kojaje do horizontalna (kota 73), a od prema D ima pad 2.5%.

/

/
/

!

/

/

?

\A'

e

e

II/;
76
'u,

I/
!

;\B';

/

I

Krizanje u dvije razine
24. Ispod horizontalne zeljeznicke pruge ciji je planum sirok 4m (kota 50) prolazi cesta koja je horizontalna do A, a od A (kota 44) prema B ima pad 5%. 25. Cesta s planumom sirokim 6m ima pad 5% od tocke A (kota 59) prema B. Ispod nje prolazi cesta sjednako sirokim planumom. Ona je do horizontalna (kota 51), a prema D ima uspon 4%. M 1:1000
25 24

\27\
/'
'~o/-/fJ

/

3t,\\ \
/\\
C'(28) ,

e

--

-/

26. Cesta s planumom sirokim 5m ima uspon 8% od A do B (kota 21),1 a dalje je horizontalna. Ispod nje prolazi cesta s planumom sirokim 6m (visinska razlika u krizistu 6m), koja ima pad 4% od prema D.

e

27. Cesta s planumom sirokim 6m horizontalnaje od A do B (kota 54), od B prema u luku ima pad 5% do tocke s kotom 49, a dalje je horizontalna.

e

28. Sirina planuma horizontalne ceste Be (kota 10) je 8m. Prikljucna cesta, koja prelazi iznad ove ceste(visinska razlika 5m), horizontalna je do A, a od A prerna D ima pad 6%. Planum prikljucne ceste sirok je 5m.

2.

'"\

\//
23

A'(28)

168

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

169

M 1:1000

/
61

I

/

/

I

/

M 1:800

\82 \83
A' \
.y

88

90

s

ROO"':! /
.

-;----

II

r1
\

\

I

/

81
/ /

/

\

___ ,.\
\ \ \

\

3.

,60

I

58

57

i S6 / S5 / 54

I

/ /

5.

I

I

/

\

M 1:800

-,
\

. \ (?~ 8. 8..2. Zadaci za vjezbu 171 46 45 44 M 1:1000 74 77 73 /' /' /' /' /' 78 41 -. 10. .170 Tereni 8.

8. 101 99 . Zadaci za vjezbu 173 I I 93 i '-------- 11.: R2= 30 m --. M 1:800 18 M~':O \ \ .~~.2.172 Tereni 8.------1 97 '10 .~ 10 / / 97 96 95 94 / ~vD' ~/ 25 j I ~' / S2 14.

174 ______. 16. . 175 . \ \ \ \ 18./ ./ '\. 15. Krizanje .c__ Tereni _ 8. M 1:800 \ \ . U ISt 0 j razini \ t 17.

~ __ ~================~ _j . M 1:1000 A' 32~ ~ 22. 8.2.176 Tereni 8. I: ~: I 19. Zadaci za vjezbu 177 -..-:--~-~~~~ Ml800 ----__ ~ r>.

Zadaci za vjezbu 179 25.. Krizanje u dvije razine M 1:1000 -. [. C- A' '0. . -. -...178 Tereni 8._. -. -. B' \1' . '" \liQ ) / / \~ -. 8.... -. D' . -. -. -.2._ <.

1982. Zagreb.vjeibe. [4] Z. se- geometrija u tehnici. 1 M 1:1000 ~II (. [7] K. S. Tehnicka knjiga. 53 .'1 '" _/ . 1'I. [5] V. A. Beograd. 1GH-Zagreb. 1970. Gorjanc.> Bibliografija 27. 1966.o. 181 . --' SI i~ !II 't . Hohenberg: Konstruktivna knjiga. Skolska knjiga. 51 50 [1] L Babic. Zagreb..! \. Zagreb.Aj /' /' 1--\ . Szirovicza: Konstruktivna ometrija . [2] F. Kurnik.o. V.1997. Horvatic-Baldasar. 1971. Palman. Sliepcevic.I \ \ \ /' B'(54) ' II' I I I . Gradevinska [3] K. [6] D. Pa1man: Projiciranja i metode Nacrtne geometrije. SAND d. . D. 1994. Nice: Deskriptivna geometrija. Pavkovic: Zadaci iz Nacrtne geometrije. L Babic: Nacrtna geometrija.. Tehnicka knjiga. p' 180 Tereni 8. Skolska knjiga. 52. Strubecker: Nacrtna geometrija. 1973. Zagreb. Zagreb. B.