P. 1
nacrtnageometrijazadaci

nacrtnageometrijazadaci

|Views: 500|Likes:
Published by Sanela Vehabović

More info:

Published by: Sanela Vehabović on May 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/04/2014

pdf

text

original

IVANKA BABIC SONJA GORJANC ANA SLIEPCEVIC WASTA SZmOVICZA

NACRTNA GEOMETRI]A
zadaci

Dr. sc. Ivanka Babic Dr. sc. Sonja Gorjanc Dr. sc. Ana Sliepcevic Dr. sc. Vlasta Szirovicza

NACRTNA GEOMETRIJA zadaci
1. izdanje

HDKGIKG, Zagreb, 2002.

Predgovor
Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kucinic Prof. dr. sc. Vlasta Scuric-Cudovan Dr. sc. Jelena Beban-Brkic Dr. sc. Zeljka Milin-Sipus Lektor: Ljiljana Varovic, dip!. prof. Graficko oblikovanje ovitka:

Sinisa Babic, dip!. inz.
Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 021361/3-2002, od 10. rujna 2002. CIP - Katalogozacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 514.18(075.8)(076) NACRTNA geometrija : zadaci / Ivanka Babic ... [et al.] - 1. izd. - Zagreb: Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutersku Bibliografija. ISBN 953-98814-1-21. 1. Babic, Ivanka I. Nacrtna geometrija - - Zbirka zadataka420902019 420902019 ISBN 953-98814-1-2 Izdavac: HDKGIKG - Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku Tisak: "O-tisak" d.o.o., Zagreb grafiku

Iako se u posljednjih desetak godina moze naci suvremena literatura iz podrucja nacrtne geometrije, svaki udzbenik koji donosi nesto novo dobro je dosao. U godini obiljeiavanja stote obljetnice rodenja najpoznatijeg i najproduktivnijeg profesora nacrtne geometrije Vilka Nicea moramo priznati da je doslo vrijeme da neki sadrzaji dozive transformaciju, da se osuvremene i na novi nacin obrade, Prvi pozitivni pomak u tom smislu ucinile su autorice ovog udzbenika 1994. godine kada su za potrebe studenata Gradevinskog fakulteta nacinile originalan metodicki udzbenik "Konstruktivna geometrija" za vjezbe iz nacrtne i primijenjene geometrije s velikim brojem rijesenih primjera . Ovaj novi udzbenik sadrzajem u potpunosti prati program predmeta Nacrtna geometrija na graditeljskom odjelu Veleucilista, a gotovo u potpunosti programe Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta, Tekstilno-tehnoloskog fakulteta, Strojarskog fakulteta i jos nekih fakulteta i odjela Veleucilista, Oslanja se na udzbenik "Nacrtna geometrija" autorica K. HorvaticBaldasar i 1. Babic, a namijenjenje iskljucivo za vjezbe. Velik broj rijesenih primjera popracen je detaljnim prostornim i konstruktivnim objasnjenjima sto omogucava samoobrazovanje. Neki primjeri su obradeni u nekoliko koraka, s posebnim naglaskom na detalje koji studentima predstavljaju najvece poteskoce u svladavanju ponudenog gradiva. Udzbenik obraduje tri met ode projiciranja kroz osam poglavlja. Sadrzaj prvih pet poglavlja nalazi se kao temeljni dio nacrtne geometrije na svim tehnickim fakultetima u Hrvatskoj. U prvom se poglavlju detaljno obraduje teorija krivulja drugog stupnja. Drugo i trece poglavlje sadrzi zadatke prijeko potrebne za svladavanje Mongeove metode projiciranja, au cetvrtom su obradeni primjeri iz kose aksonometrije i kose projekcije. U petom je poglavlju aksonometrija primijenjena na rjesavanje presjeka stozastih i valjkastih ploha, a u sestom se upotrebom Mongeove metode rjesavaju krovne plohe. U sedmom poglavlju obradeni su jednostavni primjeri iz kotirane projekcije, a u osmom je poglavlju ova metoda primijenjena na geometrijsko rjesavanje situacija zemljanih radova. Na kraju svakog poglavlja dan je skup zadataka knjiga postaje neizostavan prirucnik za vjezbe. za programe cime ova

grafiku, 2002.

Autorice

1.7.. Elipsa kao afina slika kruznice. w. Opcenito 1. element od presjek kut trokut okomito usporedno _l II npr. 17 .. b) npr.. B. C.1.. Neka preslikavanja Perspektivna u ravnini 5 7 Ravnine oznacavamo velikim grckim slovima: Perspektivnaafinost 0 u ravnini ...6. i E kut sto ga tvore pravci a i b trokut ciji su vrhovi A. Z. '.2. .. ili brojea. 1. /\ M N t: A p u ~ 0 'if jota kapa lambda m! 111 P ~ p a T 'U T y 0 11 ksi omikron pl <D X VJ X w W D 1/J rho sigma tau ipsilon fi hi psi omega Sadrzaj Neke oznake Tocke obiljezavamo virna: 1. B. los cemo koristiti ove maternaticke E znakove: tocka T je element ravnine ~ presjek ravnina . Opcenito 0 projektivnom z. .3. C. 18 1. h. A..6.6. . 1. Krivulje drugog stupnja 1.ABC npr.. 1.6. Promjeri stupnja.. {. 1 3 prostoru. 3 4 projektivne kolineacija ravnine 1. L(a.. a _lP npr.7. krivulja 2. ... . malim grckim slovima: /3. .6.Grcki alfabet A B 0: r E Z /3 . a E { ( 1] H e e alfa beta gama delta epsilon zeta eta theta K 1-\. stupnja Konstrukcije 1.3..2.3.1. Klasifikacijakrivulja2.2.2.1.. 1. I". Uvod A. n L h. b.5.. . ravnini i pravcu ..6nE npr.. T E ~ npr. D.6.2. B i C pravac a je okomit na ravninu P pravci a i b su usporedni krivuljama 8 11 12 14 14 15 . 1... Konstrukcij a elipse prema definicij i Konstrukcija Konstrukcija hiperbole prema definiciji II b parabole prema definiciji .. Pravce obiljezavamo Kutove oznacavamo velikim latinskirn malim latinskim slovima: slovima: 0:. 1. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica 23 .. stupnja . a krivulja 2. 1. . 104. 1.2.

6.1.4.2.3.1..1.2. Stranocrt Rotacija i antirotacija .7.7.ii SADRZAJ Sadrzaj 5.2.8. Rijeseni primjeri 5. Zadaci za vjezbu 4. Zadaci za vjezbu 6. 61 76 3. 5. 2.2. Aksonometrijske 4. Tereni 8. Stranocrt . Rotacija 2. Zadavanje tocke. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera 1. Zadaci za vjezbu 7.2. 24 26 Pitanja i zadaci za vjezbu .2.2. 4. 2.2. 2. .2.4.6..7. Zadaci za vjezbu 8. Mongeova metoda . Zadaci za vjezbu 2. Zadaci za vjezbu Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju Predlosci za vezove . Tijela U opcem 59 .1. pravca. Kotirana projekcija 7.2.1. . . Polozajno-metricki zadaci 2.1. Rijeseni primjeri 4.5. Polozajni zadaci .7. 2.7.2.2.7. . . polozaju 28 30 32 36 39 42 45 50 50 51 53 54 55 55 120 122 130 135 136 136 147 153 156 164 181 3.1. Rijeseni primjeri 3. Polozajno-metricki zadaci Polozajni zadaci Okomitost.3. Krovne plohe 6.teorijski zadaci 2. 2. Okomitost 2.7.5.7. Bokocrt 2.1. Presjeci 102 . Zadaci za vjezbu Bihliografija iii 104 112 1. Rijeseni primjeri 6. 4. Rijeseni primjeri 8. 2. 2. Bokocrt . ravnine 7.3. metode 80 81 90 90 97 . 2. Rijeseni primjeri 7.1.

a ravnine velikim grckim slovima CA. Grupiranjem osnovnih elemenata prostora nastaju geometrijske figure. geometrijski likovi i krivulje u ravnini. a zatim i slozene geometrijske figure ili tvorevine. grade se jednostavne.·. Tocaka. ·I··. ~~~ z 1 .. geometrijska tijela i plohe u prostoru.·.~ .'.cine ga sve ravnine prostora incidentne s pravcem p. ravnina ima beskonacno mnogo i oni ispunjavaju trodimenzionalni prostor.Cine ga sve tocke incidentne s pravcem p. b.Uvod Svaka se geometrijska teorija zasniva na osnovnim elementima i relacijama te na osnovnim cinjenicama koje ih povezuju (aksiorni ili postulati). r. Jednostavne geometrijske figure nastaju na temelju neposredne veze osnovnih elernenata i relacije incidencije. pravac i ravnina. pravaca i ).·· . B.). C .. prostorne krivulje.).cine ga svi pravci u ravnini incidentni s tockom 3. pramen ravnina [P] . Ako su principi grupiranja osnovnih elemenata slozeniji.... pravce rnalim latinicnim slovima (c. pramen pravaca (3) . Od osnovnih elemenata. Osnovni elementi i relacije se ne definiraju. c. nastaju slozene geometrijske figure kao npr. Tocke cemo oznacavati velikim latinicnim sIovima CA. To su npr.. 0 njihovim svojstvima i medusobnim odnosima logicki zakljucujerno na temelju aksioma.B.. Osnovni elementi geometrije su tocka..~. uz pomoc osnovnih relacija. a osnovna relacija koja ih veze je relacija incidencije ili pripadanja. a aksiomi se ne dokazuju.: niz tocaka (p) .

Krivulje drugog stupnja 1. svake se dvije ravnine sijeku u jednom pravcu osim paralelnih ravnina i svaki pravac probada ravninu u jednoj tocki ako nije s njom paralelan.osim paralelnih pravaca. prostomom poimanju i vizualizaciji neposredne okoline. sinteticka geometrija.projektivni prostor. posebice one graditeljskih struka. i dr. U nacrtnoj se geometriji koriste sinteticka i konstruktivna metoda. To je geometrija afinog prostora. U tom smislu uobicajeni prostor naseg zamisljanja "nadopunjujemo" beskonacno dalekim ili nepravim elementima nasljedeci nacin: 3 . Opcenito i pravcu 0 projektivnom prostoru.1. diferencijalna geometrija.2 Uvod Pri geometrijskim se istrazivanjima mogu koristiti razne metode. Mozemo reci da je nacrtna geometrija teorija projiciranja te da se bavi izucavanjern i primjenom metoda projiciranja. One odreduju i razne geometrijske grane (npr. koji je bolji model za teoriju projiciranja. analiticka geometrija. Osobno iskustvo i geometrijsko obrazovanje tijekom osnovne i srednje skole omogucilo je buducem inzenjeru da osnovnim elementima i aksiomatikom trodimenzionalnoga prostora vlada i intuitivno. vazno je upoznati geometrijski model trodimenzionalnoga prostora koji je blizak neposrednom ljudskom iskustvu. ravnini Za buduce inzenjere . Sinteticka se metoda oslanja na zomu prostomu predodzbu. 1. To je trodimenzionalni euklidski prostor.). U nasem poimanju osnovnih elemenata i relacija svaka se dva pravca neke ravnine sijeku u jednoj tocki . jest projiciranje. a konstruktivna omogucuje da sve ono sto je zamisljeno u prostoru predocimo crtanjem u ravnini. Osnovni postupak kojim se pri tome nacrtna geometrija sluzi. Euklidska je metrika nasa svakodnevica.). a koji omogucuje posredovanje izmedu trodimenzionalnog i dvodimenzionalnog prostora. nacin na koji mjerimo udaljenosti izmedu tocaka ili kutove izmedu pravaca i sva ostala mjerenja koja se na tome temelje. Za buduceg je inzenjera vazno da svoje intuitivno poimanje prostora prosiri na opcenitiji . (Jasno je da kroz dvije razlicite tocke prolazi sarno jedan pravac. konstruktivna geometrija. kroz tri tocke koje ne Ide na istom pravcu sarno jedna ravnina i s1.

tocku S sredistem ili centrom. ali tako da su im fiksne sarno dvije tocke (srediste S i sjeciste zrake i osi 0) dok su svi ostali parovi pridruzenih tocaka incidentni sa zrakom. Ovako nadopunjeni prostor. jp'2. 0 koja se preslikava jom u ravnini. 1. i obmuto. i tocno jedna fiksna tocka sarna u sebe. Ako su tri tocke pravca fiksne. realnom projektivnom ravninom jp'2 i realnim projektivnim pravcem jp'l. sarno jednu tocku te ravnine. onda ce s TI i T2 biti oznacen par pridruzenih tocaka. a incidencija tocke i pravcaje sacuvana. PresIikava Ii se nekom transformacijom ravnine niz tocaka u niz tocaka. (Tocka TI na pravcu PI preslikava se u tocku T2 koja mora lezati na slici P2 pravca PI). transformaciju nazivamo kolineacijom ravnine. linearnost Perspektivna kolineacija u ravnini u ravnini je transformacija ravnine koja cuva kotocaka. krivuIje) indeksom 1. svaka tocka ravnine je slika jedne i sarno jedne toeke iz te ravnine. a svi beskonacno daleki pravci svih ravnina u prostoru leze u besko-nacno dalekoj ravnini koja "nadopunjuje" uobicajeni trodimenzionalni prostor. 1. Oznacimo li na primjer eIemente i figure jednog skupa (tocke. Dokazi teorema koji ce u ovom poglavlju biti sarno navedeni mogu se naci u knjizi [7]. pravce. odnosno 0 fiksnoin pravcu te kolineacije. tada se govori 0 fiksnoj tocki. Fiksni pravac 0 nazivamo osi. U takvorn se prostoru sijeku svake dvije. kolineacija u ravnini je bijektivno preslikavanje ravnine na sebe. koja nam omogucuje uobicajna mjerenja i racunanja. Definicija 2 Kolineaciju vac 0.01 Slika 1. Leze li tocke na istom pravcu kazemo da su kolinearne. nazivamo perspektivnom kolineaci- S tJ. Zrake perspektivne kolineacije presIikavaju se same u sebe. Definicija 1 Kolineacija Drugim rijecima. u ravnini u kojoj postoji tacna jedan fiksni pracije se sve tocke preslikavaju same u sebe. preslikavanja u kojimaje osnovni element tocka.2. a svaka se ravnina nadopunjuje jednim beskonacno dalekirn ili nepravim pravcem u kojemuje sijeku sve s njom paralelne ravnine prostora. Ako se kolineacijom neka tocka preslikava na sebe. pri cemu je sacuvana incidencija tocke i pravca.1. preslikavanja koja svakoj tocki ravnine jednoznacno pridruzuju neku drugu. Ako u takav prostor uvedemo euklidsku metriku. tada su sve njegove tocke fiksne. odnosno s PI i P2 par pridruzenih pravaca u toj transformaciji. toeaka. au nadopunjenoj se ravnini sijeku svaka dva pravca bez izuzetaka. ili se pravac preslikava na sebe. ali su pridruzene tocke razlicite. Sve beskonacno daleke tocke svih pravaca jedne ravnine Ide na njenom beskonacno dalekom pravcu. koje preslikava tocke u tocke a pravce u pravce.2. Ji\S / / / /I\ I I \ \ / / I I \ \ \ 71=A2 rB1=B2 \C~=C2 Slika 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine 5 Kaze se da svaki pravac ima jednu beskonacno daleku ili nepravu tocku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci prostora. a pravce koji prolaze tockorn S zrakama perspektivne koIineacije u ravnini (s1. odnosno ni. Najjednostavnija tockovna tvorevina u ravninije pravac. tj. 1. Bit ce to redovito bijektivna preslikavanja. Takva presIikavanja u ravnini nazivamo transjormacijama ravnine. 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine Ovdje ce biti opisana neka tockovna preslikavanja u projektivnoj ravnini tj.2. pa i paralelne ravnine.4 Krivulje drugog stupnja 1. izgradili smo model euklidskoga prostora koji ce nam biti najpogodniji za ucenje nacrtne geometrije.02 Kako svakom tockom Tl u ravnini prolazi tacna jedna zraka perspektivne kolineacije Zl = Z2. a elemente i figure pridruzenog skupa indeksom 2. slijedi: .01). ravninu i pravac nazivamo realnim projektivnini prostorom jp3.

osi 0 te jednim parom pridruzenin tocaka Al. slika figure Fl.6 Krivulje drugog stupnja 1. tocaka leie na 1. Slicno se i pravcu Pl konstruira pridruzeni pravac P2 pomocu po volji odabrane tocke B. Svojstvo 2.2. perspektivno kolineamog Svojstvo 2. tada je i njemu pridruieni pravac paralelan s tom osi (zasto). 1. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije 0 (sl. moze jednoznacno pridruziti. Spojnice parova afino pridruienili tocaka (zrake afinosti) cine pramen paralelnih pravaca.2. Svojstvo La. elemente perspektivne (S. tj. vrijede sljedeca svojstva: sarno poseban Fl. tada se pridruzena tocka B2 konstruira kao sjeciste zrake perspektivne kolineacije polozene tockom Bl s pravcem koji je pridruzen spojnici AlBl (sl. odnosno konstruirati perspektivno kolineama figura F2.03 Slika 1.05 Slika l.04 daleka tocka zrake AlA2 srediste je afinosti. uz uvjet S 1:. Teorem 2 Afinost u ravnini jednoznacno je zadana s osi afinosti 0 i parom afino pridruienih tocaka Al.02). A2• Spojnica cavati pridruzenih tocaka AlA2 prolazi sredistem \ \ \ o o S. Ako je pravac paralelan S osi perspektivne kolineacije.04). . kolineacije oznaSlika 1. Kako je perspektivna afinost (u daljnjem tekstu afinost) slucaj perspektivne kolineacije. os. Na slikama 1. E Pl (sl.02). Iz definicije afinosti i teorema 1 slijedi: Ako je pored odredbenih elemenata (S. . Posljedica. 1.2. nazivamo perspektivnom afinosti u ravnini. A2) zadana bilo koja tocka Bl. Afino pridruteni pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti.05 i 1.03). Al. 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine 7 Svojstvo 1. Al. A2)' Teorem 1 tvrdi da se uz zadane odredbene elemente (srediste. par pridruzenih tocaka) svakoj ravninskoj figuri F. 0. I obmuto.06 prikazani su primjeri preslikavanja trokuta i paralelograma. a srediite S u beskonacno dalekoj tocki ravnine. Beskonacno Slika 1. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih zrokama perspektivne kolineacije (sl.06 U daljnjem cemo tekstu odredbene 0.0.a. Perspektivna afinost u ravnini Definicija 3 Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os 0 pravac u konacnosti. za svaku figuru F2 moguce je jednoznacno konstruirati njezin original 1. A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti. 1. Teorem I Perspektivna kolineacija ravnine jednoznacno je odredena sredistem S.

Nairne.11). Buduci da srediste lezi na beskonacno dalekorn pravcu ravnine.8 Krivulje drugog stupnja 1. 1. 1. ako se zadana trojka kolinearnih tocaka AI. Razvrstavarno ih prerna redu i razredu. Djelisni je ornjer invarijanta afinosti. Opcenito 0 krivuljarna 9 Odredbene elernente afinosti oznacavat cerno (0. XI. 1.07 i 1.11 . taj je pravac zajednicka zraka svih afinosti u ravnini. AI.08 konstruirane su slike trokuta i paralelograrna u zadanoj afinosti (0. C2 E P2. 1. BI. To je slozena geornetrijska =. tada vrijedi: d(AI' d(BI' CI) CI) d(A2' C2) d(B2' C2)" 'tvorevina koju ovdje definirarno na sljedece nacine: Definicija 4 Svaki skup od 001 tocaka ili ravnina u prostoru neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo prostornom krivuljom. o Slika 1.09 np p T Slika 1. a tocku T diralistem te tangente (s1. Sjecista pravca i krivulje mogu biti realna (s1. C1 E PI afino preslika u trojku A2. Definicija 6 Red algebarske ravninske krivulje jednakje broju n svih sjeciita te krivulje i bilo kojeg pravca njerlne ravnine. pravac nazivamo tangentom krivuIje u tocki T. Opcenitoo krivuJjama Krivuljuintuitivno mozemo shvatiti kao "deformirani pravac" iii "defermirani dio pravca" u ravnini ili u prostoru. Afinoscu u ravnini preslikavaju se tocke u konacnosti u tocke u konacnosti.> Slika 1. IIi: - Na slikama 1. Ako dva sjecista padnu zajedno. Stoga je beskonacno daleki pravac ravnine nosilac parova afino pridruzenih tocaka.10). Zakoni koji definiraju krivulje vrlo su raznovrsni. Mogu pripadati podrucju bilo koje prirodne iii drustvene znanosti. sto irna sljedece posljedice: Posljedica 1. X2). Posljedica 2.3. y) = O. To su skupovi tocaka cije pravokutne Kartezijeve koordinate (x. Paralelni pravci afino se preslikavaju u paralelne pravce.10 Slika 1. Posljedica 3. A2).08 1. U ovorn poglavlju bavit cemo se iskljucivo ravninskim algebarskim krivuljarna. B2. Definicija 5 Svaki skup od 001 tocaka ili pravaca II ravnini neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo ravninskom krivuljom. Definicija 7 Red realne algebarske ravninske krivulje jednak je stupnju njezine algebarske jednadrbe u pravokutnom Kartezijevom koordinatnom sustavu.07 Slika 1.3. y) zadovoljavaju algebarsku jednadzbu F(x. Moze se desiti da dva iIi vise reaInih sjecista padnu u istu tocku T. a beskonacno daleke u beskonacno daleke tocke.09) iii imaginarna (s1.

1. Slika 1. kruznicu nazivamo oskulacijskom kruinicom iii kruinicom zakrivljenosti krivulje k" u tocki T (sl. a Beskonacno daleki pravac kojim smo nadopunili ravninu realni je pravac. Definicija 8 Razred algebarske ravninske krivulje jednak je broju m tangenata koje je moguce poloiiti na tu krivulju iz neke tocke njezine ravnine. konike koje neizmjemo daleki pravac sijece . imaginame (sl. sve krivulje drugog reda ujedno su i drugograzreda pa govorimo 0 krivuljama drugog stupnja. Ll l a) ako tocka lezi na krivulji. govorimo 0 dirnoj iii tangencijalnoj kruznici krivulje k" Ll toj tocki (sl.4. od kojih je jedna m-toga a druga n-toga reda. tada postoji beskonacno mnogo dirnih kruznica krivulje u toj tocki. y) = 0. Ako dva realna sjecista kruznice s krivuljom padnu zajedno. n tocaka. Ako je za neku krivulju m = n. a mogu se i podudarati (sl.cemu je m # n. y) = 0 jednadzba pravca) realna iii u parovima konjugirano kompleksna. kaze se da ona ima stupanj m odnosno n.4. Zakrivljenost krivulje k" poprima u njezinim tjemenim tockama ekstremne vrijednosti. Teorem 3 Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i k". y) = 0 jednadzba krivulje. Klasifikacija krivulja 2. l.09a). y) = 0 (gdje je F(x. Svaka kricinica sijece svaku krivulju k" n-toga reda svoje ravnine u 2n tocaka. U analiticku definiciju razreda ravninske algebarske krivulje necemo ovdje ulaziti jer ona podrazumijeva uvodenje Kartezijevih pravcastih koordinata. Posljedica. 1. Tangente iz neke tocke na krivulju takoder mogu biti realne i razlicite (sl. pri .l2). Kao i svaki drugi realni pravac ravnine on krivulju moze sjeci real no iii imaginamo. stupnja (stosca). sijeku se u m . a moze biti i njezina tangenta. Padnu Ii tri sjecista dime kruznice s krivuljom k" u istu tocku T.lOa). L(x.13 Slika 1. a tocku T tjemenom krivulje (sl. I ova sjecista mogu biti realna iii u parovima moze i vise njih pasti zajedno. odnosno imaginarnost sjecista pravca i algebarske krivulje ovisi o tome da li su rjesenja sustava jednadzbi F(x. Te krivulje nazivamo i konikama iii cunjosjecnicama jer nastaju kao ravninski presjeci konusa iii cunja 1. Tada oskulacijsku kruznicu nazivamo hiperoskulacijskom kruinicom krivulje k" u tocki T. Ako je tocka krivulje regularna (krivulja u toj tocki ima jedinstvenu tangentu).14).10 Krivulje drugog stupnja 1. Zakrivljenost krivulje u tocki T jednaka je reciprocnoj vrijednosti radijusa oskulacijske kruznice u toj tocki.14 Opcenito je neka krivulja n-toga reda i m-toga razreda.lOa Slika LIla Slika 1. Krivulje drugoga stupnja klasificiramo upravo prema realnosti iii imaginamosti njihovih beskonacno dalekih tocaka: Konike koje beskonacno daleki pravac ravnine sijece u dvije realne razlicite tocke nazivamo hiperbolama. Na primjer. stupnja 11 Realnost. l. Klasifikacija krivulja 2. a L(x. Ako je realno rjesenje sustava dvostruko.12 Slika 1. 1.13). l. tada je pravac tangenta krivulje.09a Slika 1. Moze se dogoditi da zajedno s tri sjecista krivulje k" i oskulacijske kruznice u istu tocku T padne i cetvrto sjeciste. konjugirano imaginama. Sve one imaju zajednicku tangentu u tocki krivulje i cine pramen dirnih kruznica.

15 Pored ovih nedegeniranih konika u skup konika ubrajaju se degenerirane konike: par ukrizenih pravaca. stupnja 13 u paru konjugirano imaginarnih tocaka nazivamo elipsama (kruznica kao poseban slucaj).17 . 1.16 . a parabole u beskonacno dalekoj tocki na osi. ako svaki 0' \1J J ( Slika 1. okomite konjugirane promjere konike narivamo 1. 7 Slika 1. Iz ave definicije slijedi (primjenom granicnog prijelaza) svojstvo konjugiranih promjera koje se takoder maze uzeti za njihovu definiciju: Definicija 11 Dva su promjera konike konjugirana povucene rom.15). okomita promjera kruinice konjugi- Definicija 12 Medusobno osima krivulje.12 Krivulje drugog stupnja 1. dok klasu parabola cine krivulje kojima je beskonacno daleki pravac tangenta (sl. stupnja 1/ tetiva neke krivu- -: r-. Za tako definiran promjer kazerno da je spregnut iii konjugiran tom skupu paralelnih tetiva. Elipse i hiperbole imaju srediste u konacnosti. ako su tangente konike u krajnjim tockama jednog promjera paralelne s drugim promje- Posljedica.5.5. Svaka konika ima neizmjerno mnogo promjera. Svaka su dva medusobno rana. par usporednih pravaca i par konjugirano imaginamih pravaca s realnim sjecistem. 1. Definicija 10 Dva su promjera konike konjugirana iii spregnuta od njih raspolovljuje tetive paralelne s drugim promjerom. reda narivamo promjerom te krivulje. Definicija 9 Skup polovista svili medusobno lje 2. Dva pravca mogu pasti zajedno te cine dvostruki pravac. \1 V U izucavanju konika bitni su pojmovi promjer i srediste konike. Promjeri krivulja 2. a svi oni prolaze jednom tockorn koju nazivamo sredistein te krivulje. Promjeri krivulja 2. paralelnih 1\ <. Slika 1.

Svi su promjeri parabole medusobno paralelni i paralelni su s osi.6. Konstrukcije krivulja 2. v· Konstrukcija hiperhole prema definiciji .b2 = e2 . T2)' odnosno . d(A. stupnja 15 Valja napomenuti da oba konjugirana promjera sijeku elipsu u realnim tockama.18 dana je jos i konstrukcija hiperoskulacijskih kruznica. 1. a konstantan zbroj radij-vektora je duljina velike osi elipse: Tl Konstrukcija Slika 1. Hiperbolu jedan promjer sijece realno dok je njemu konjugirani promjer sijece u paru konjugirano imaginarnih tocaka. d(C. radij-vektora je T2 = 2a . Fiksne tocke FI. Na slici 1.. D) = 2b = 7cm. Tocke elipse konstruiramo Duljina drugog tako da zadajemo duljine radij-vektora Tl < 2a.17). udaljenosti pojedinih tocaka T elipse od zarista su radij-vektori TI. Konstrukcije krivulja 2. Fiksne tocke Fl. 1. re I aCIJa k 0]3 povezuJe. Iz slike je vidljiva konstrukcija sredista zakrivljenosti RT. 1. T2. Udaljenost zarista od sredista e1ipse nazivamo linearnim ekscentricitetom e elipse. Cetvorke tocaka elipse kl (FI' TI) konstruiramo kao sjecista kruznica k3(F2' TI) n k4(Fl. a iz trokuta 6FISC slijedi . 1.T21 = 2a.6. stupnja Konstrukcija elipse prema definiciji Definicija 13 Elipsa je skup tocaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantan. Definicija 14 Hiperbola je skup tocaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantna.6. udaljenosti pojedinih tocaka T hiperbole od zarista su radij-vektori Tl. T2. ve 1· lcme a.1. n k2(F2.Tl. a normala unutarnjega kuta kojeg cine radij-vektori TI.2. a beskonacno daleki pravac konjugiran je svakome od njih (sl. F2 nazivamo zaristima ilifokusima hiperbole.14 Krivulje drugog stupnja 1. a konstantna apsolutna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je duljini realne osi hiperbole: ITI . F2 odredit cemo na ve1ikoj osi tako da iz tocke C (iIi D) nanesemo duljinu a vel ike po1uosi. (osi) elipse elipse. . B) = 2a = llcm.18 Na slici 1. 1. normal a i srediste zakrivljenosti RT elipse. T2). Ako su zadani glavni promjeri U tocki T(TI = gem) konstruiranaje tangenta. Tangentaje simetrala vanjskoga.18 konstruirane su tocke elipse za Tl = 8cm i Tl = gcm. Rc u tjemenima elipse Ai C. odnosno sredista zakrivljenosti RA. F2 nazivamo zaristima ili fokusima elipse.6. zarista FI. b . T2 tocke T. + T2 = 2a. e: a 2 .

9 em.5. 2b i sredistern u sredistu hiperbole. !- \T f 1. 8. Parovi tocaka parabole su sjecista pravaca paralelnih s ravnalicom i od nje udal} enih za r i kruznica k (F.5 d(F. . Na slici 1. Duljine realne i irnaginarne poluosi te linearnog ekscentriciteta hiperbole povezuje relacija a2 + /} = e2. F2). Cetvorke tocaka hiperbole konstruiraju se kao sjecista kruznica kl (Fl' 1'l)nk2 (F2' 1'2)' odnosno 1'1 Kako je hiperbola konika s dvije realne beskonacno daleke tocke. Ako se iz vrha ovog pravokutnika uzdigne okomica na asimptotu koja njime prolazi i s njom presijece realna os hiperbole. koja ornogucuje konstrukciju imaginarne (sporedne) osi hiperboJe.3.20 konstruirane su tocke parabole za Slika 1. a fiksnu Konstrukcija para bole. r = 1.4. Konstrukcija parabole prema definiciji Definicija 16 Parabola je skup tocaka u ravnini koje su jednako udaljene od jednog fiksnog pravca i jedne fiksne tocke te ravnine. Tocke parabole konstruiraju se tako da se zadaju njihove udaljenosti r od ravnaliee odnosno zarista.2a. d). Konstrukcije krivulja 2. Na svakoj sekanti hiperbole odsjecci izmedu njezinih sjecista s hiperbolom i asimptotom s jedne i s druge strane medusobno su Tocke hiperbole jednaki.4. F1) = 3em. kojih se. 7.16 Krivulje drugog stupnja 1. stupnja 17 Drugu os hiperbole nazivarno sporednom ili imaginarnorn sjecista s hiperbolom konjugirano imaginarne tocke. Na slici 1. Konstruiramo ih kao dijagonale pravokutnika sa stranicama 2a.1. Konstrukcija hiperbole.6. Svojstvo hiperbole. tocku F zaristem ili fokusom parabole.3. konstruiramo tako da zadamo duljine jednog radij-vektora 1'1 :2: d(A. r). Neka su zadani ravnalica d i zariste F tako da je d(F.19 konstruirano je srediste zakrivljenosti RA za tjeme A. ona ima dvije asimptote.6. Fiksni pravac d nazivamo ravnalicom iii direktrisoni parabole. dobije se srediste hiperoskulacijske kruznice za odgovarajuce tjeme hiperbole. Na istoj je slici konstruirana i tangenta hiperbole u njezinoj tocki T(1'l = 6em) kao simetrala kuta izmedu radij-vektora te tocke. a duljina drugog radij-vektora je 1'2 = 1'1 . jer su njezina os hiperbole i 1. B) = 2(1 = 4ell1. 8. beskonacno dalekim tockama nazivamo asimptotama.19 Definicija 15 Tangente krivulje u njerinim. Na slici 1. e = d(S.6. provjerava tocnost konstrukcije.2. d) = 14mm. 9 em.19 konstruirane su dvije tetive hiperbole pornocu temelju gornjega svojstva. e Neb je zadana realna (glavna) linearni ekscentricitet d(A. na k3(F2' 1't} n k4(Fl' 1'2)· su tocke hiperbole za radij-vektore Na slici 1.19 konstruirane = 6. pri cemu mora biti r :2: 0. 7.

18 KrivuJje drugog stupnja 1. a parabole u parabole. promjer konike preslikava se u promjer pridruzene konike. to eke u konacnosti u tocke u konacnosti. dakle nje- Uzmemo li u obzir klasifikaciju krivulja 2. P2Q2 afino pridruzene elipse k2• Ova se cinjenica moze izreci u obliku sljedece (trece) definicije para konjugiranih promjera elipse: 1. Elipsa kao afina slika kruznice 17 Dva supromjera elipse konjugirana ako su pri afinom preslikavanju kruinice u elipsu nastali kao afina slika medusobno okomitih promjera te kruinice. d r o o K IKAI = IALI Slika 1.7. Nadalje.7. stupnja prema vrsti njihovih sjecista s beskonacno dalekim pravcem i svojstva afinosti (beskonacno daleke tocke preslikavaju se u beskonacno daleke. Elipsa kao afina slika kruznice 19 konstruirana tangenta parabole kao simetrala kuta izmedu radij-vektora (u svakoj tocki parabole jedan je radijvektor paralelan s njezinorn osi. 1.20 Svojstvo parabole. tad a vrijedi: ' d(K. Definicija Naglasimo da se kao afina slika odredenoga para okomitih promjera kruznice mogu dobiti medusobno okomiti konjugirani promjeri elipse. Na istoj je slici u tocki Tir = 3cm) = Perspektivnom afinoscu elipse se preslikavaju u elipse (iIi kruznice). a djelisni omjer ostaje sacuvan).L). Tjeme parabole A poloviste je duzine FO gdje je 0 d n 0 (0 je os parabole). a L noziste okomice spusteneiz T na os. K sjeciste tangente i osi parabole. T diraliste tangente t. Pri toj konstrukciji treba uociti da se par okomitih promjera M1N1j_P1 Q1 kruznice k1 afino preslikava u par konjugiranih promjera M2N2. mozemo zakljuciti: . hiperbole u hiperbole. F). Srediste zakrivljenosti RA u tjemenu A udaljeno je od tjemena za 2d(A. a drugi prolazi zaristern F). paralelni pravci u paralelne pravce. a konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere pridruzene konike.21 konstruirana je elipsa k2 kao afina slika kruznice k1. A) = d(A. Na slici 1. Ako je A tjeme parabole.

pravcu pee biti afino pridruzen pravac PI koji se konstruira uz pomoc po volji odabrane tocke X E P (s1. 26). moze se dokazati sljedece: ako je u ravnini zadana elipsa. 1. Osi elipse. moraju biti afina slika para okomitih promjera kruznice el. a afine su slike K i L ovih tocaka trazena sjecista pravca P i elipse e. 1. Toj kruznici afino je pridruzena elipsa k2 koja sa zadanom kruznicom ima zajednicki promjer AIBI == A2B2.25. Dovoljno je (sl. 1. Pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica el. Promjer C2D2 elipse. CI. bit AE: i CD (s1. tada se os te afinosti mora podudarati s promjerom AB elipse jer su tocke A. 1. Zadrzimo se ovdje sarno na afinom pridruzenju elipse i kruznice sa zajednickim promjerom. 1. Elipsa e je zadana velikom i mal om osi AB i CD. Konstruirajte geometrijski tocno presjecne toeke pravca P i Zadatak 2.24 i s1. B i 5 pridruzene same sebi. TI.22 Slika 1. Slika 1.24). 1. Slika 1. Pravac PI sijece kruznicu el u tockama K. Elipsa e je zadana velikom i malom osi Zadatak 1. Slijedi da su C. konstruira se kao afina slika onoga promjera CIDI kruznice kl koji je okomit na promjer AIBI.20 Krivulje drugog stupnja 1.25 analogno je uspostavljeno afino pridruzenje izmedu zadane elipse i kruznice opisane oko male osi CD zadane elipse.23). koja s Ako postoji takvo afino pridruzenje koje povezuje elipsu e i kruznicu ej opisanu oko njezinog promjera AB. Kako se nekoj kruznici u ravnini moze na beskonacno mnogo nacina afino pridruziti beskonacno mnogo elipsi. i Li. kao konjugirani promjeri.22. T2.25 Neka je zadana afinost (0. kao na slici 1.24 elipse e koja je zadana velikom i malom osi AB i CD. Uspostavimo afino pridruzenje izmedu elipse e i takve kruznice elipsom ima zajednicki promjer AB (odnosno CD). Na slici 1. ce tocka . DI parovi afino pridruzenih tocaka cime je afinost i uspostavljena (sl.23 Slika 1. T2) i kruznica kl sa sredistem na osi 0 (s1. Pridruzi li se zadanoj elipsi afino kruznica el kao na slici 1. 1. Konstruirajte geometrijski tocno tangente elipse polozene zadanom tockom P E CD kao i njihova pripadna diralista. odnosno D.24.7. Elipsa kao afina slika kruznice 21 ej zine osi.25). Pri konstrukciji se koristi par pridruzenih tocaka Tl.) pronaci onaj jedini par medusobno okomitih pravaca tockorn 5) koji ce se afino preslikati u medusobno okomite pravce kroz tocku 52' Konstrukcija koristi Talesov poucak na kruznici t polozenoj tockama 5) i 52 sa sredistem 0 na osi afinosti o. konjugiran promjeru A2B2. tada u toj ravnini sigumo postoji kruznica i takva afinost koja ju preslikava u zadanu elipsu.

7. xt. 1. 1. Slika 1. 1. 1. Ql parovi su afino pridruzenih tocaka pa je time odredena afinost izmedu elipse e i kruznice el.27 Neka su M N.odabrane tocke TI Eel. 29).29 A~~1c_~{)B~. npr.28 Slika 1.' /' K '\ Ove cinjenice ornogucuju konstrukciju elipse tocku po tocku iz afino pridruzene kruznice kao i jednostavno rjesavanje nekih konstruktivnih problema.7. QI.1.30 afinosti. a tockama Ql E Pl.30). M N. 1.). opisimo kruznicu. Tooke P. a kruznicu k2 u tockama T2. koji kruznicu k. Q2 (s1. Tangentama II i kl polozenim iz Pl na kruznicu el bit ce pridruzene trazene tangente l i k elipse. jednom i drugom afinoscu pridruzen isti pravac PI == P2. Elipsa kao afina slika kruznice 23 P == PI pridruzena sarna sebi jer se nalazi na osi afinosti (s1. a zrake afinosti paralelne su s promjerom CD. tada je os afinosti pravac 01 incidentan s tim promjerom. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD.L MINI kruznice el. pridruzene su same sebi. Tockama Tl E Pi> T2 E P2 u obje je afinosti pridruzena tocka T E P elipse . u podrucju elipse. N == N. koji prolazi kroz 3. pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica k2 s promjerom CD. Diralista J{ i L ovih tangenata afino su pridruzena odgovarajucim diralistima na kruznici el. Moguce je analogno uspostaviti afino pridruzenje izmedu zadane elipse e i kruznice el promjera PQ == H QI (s1. Iz definicije 17 konjugiranih promjera elipse slijedi da je promjeru PQ elipse afino pridruzen promjer PI QI . Pl. . Q2 E P2 pridruzena je tocka Q E P elipse kao sjeciste zraka dviju Slika 1. sijece u tockama TI. Analogn~. tocke M == MI. PQ dva konjugirana promjera elipse e (s1. Tvrdimo da je moguce uspostaviti afinost u ravnini koja upravo ovu kruznicu preslikava u zadanu elipsu.27. Slika 1./ Q. tada je CD == 02 os te afinosti dok su zrake paralelne s promjerom AB.29 na taj je nacin konstruirana tocka T kao afina slika po volji .26 Slika 1. CI71L1 PI 1. pa je pravac M N os afinosti koju trazimo.22 Krivulje drugog stupnja 1. Kako je M N zajednicki promjer elipse i kruznice. Oko jednoga od njih. kao i srediste 3 == 31.28). kao i Q. Na slici 1. Ako se elipsi afino pridruzi kruznica kl s promjerom AB. Moze se dokazati da je nekom pravcu P .

. cl(S.7.24 Iz toga slijedi konstrukeija Krivulje drugog stupnja elipse na sl.33 dana je jos jedna mogucnost odredivanja osi elipse iz njezinih konjugiranih prornjera. (kao na sliei 1.22) odredeni su oni okomiti promjeri AIBI i GIDI kruznice el koji se preslikavaju u osi AB i CD zadane elipse.31. 1 p=p o 2 / / I I D~ A Slika 1.5 em.27). 1.7. Elipsa kao afina slika kruznice 25 Zadane su osi elipse cl(A. 120°. . Duljina je velike poluosi a = ILP1 = IK PI. Pomocu Talesove kruznice t polozene tockama SiS sa 'X I sredistem na osi afinosti (kao na slici 1. Koncentricne kruznice kl i k2 presijeku se praveima koji prolaze sredistern zadane elipse (na prograrnu ertati pravce koji s velikorn osi zatvaraju kutove od 45°. Dokaz tocnosti ove konstrukeije nije elementaran.2. 135°) pa se konstruiraju tockc elipse koje su afino pridruzene sjecistirna tih pravaca s kruznicarna kl i }. 60°.32 Slika 1. a male b = ILPI = If( F\ I. B) = llem i cl(C. Ova konstrukcija koristi perspektivnu afinost izmedu zadane elipse e i one kruznice el kojoj je promjer MINI paralelan i jednak promjeru M N zadane elipse. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera Na slici 1.33 Slika 1. na slici su konstruirane tangente u. v polozene tockorn P E CD.31 Na slici 1. D) = 7em. Odredi Ii se zraka afinosti kao na sliei 1. 1..32 odredene su pornocu Rytzove konstrukcije osi AB i G D elipse koja je zadana svojim parorn konjugiranih prornjera M N i PQ.2. P) = 6.2' Koristeci afinu srodnost elipse i kruznice }. 1. osi elipse prolazit ce sjecistirna K i L ove kruznice sa zrakorn afinosti. a os afinosti 0 je zajednicka tangenta u tocki Q. 1.28 i opise kruznica kroz S sa sredistern u polovistu duzine P PI.

Konstruirajte elipsu po definiciji ako je zadana duijina male osi 2b = 6 i linearni ekscentricitet e = 3. c) AIA2 . Sto je asirnptota hiperbo1e? o. 16. A). A2) i paralelni pra~ci m) in). Zadana je perspektivna afinost (0. Konstruirajte parabolu po definiciji ako su zadani fokus F i tjeme A tako daje d(F. Q) = 8. d(P. A2) tako da se par pridruzenih tocaka AI. Zadanaje perspektivna afinost (0. a2 i b). Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse ako su A1.26 KrivuJje drugog stupnja 1. Konstruirajte asimptote i tangentu u opcoj tocki hiperbole. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku kvadrata DA)B)CID) ako se par pridruzenih tocaka T). S. 1l. Zadana je elipsa parom konjugiranih promjera.8. kvadrata OM)N) pravilnog peterokuta A2B2C2D2E2 ako je zadano: a) A2 izmedu S i 0. Afino joj pridruzite ° 3. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku trokuta . Nacrtaj jedan promjer parabole razlicit od osi parabole. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi i tangentu elipse u toj tocki. b) A2 izmedu i A). b)vrhovi kvadrata leze na razlicitim stranama osi. A). 6. T2 nalazi: a) na razlicitirn stranama osi 0. Zadana je perspektivna afinost (0. kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi manji (veci) promjer elipse. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki paraboIe i srediste hiperoskulacijske kruznice.A2: a) na istoj strani osi. Zadana je perspektivna ko1ineacija (0. Sto se dogada kad je zraka afinosti okomita na os? 12. A2) i kruznica k sa sredistern S ~ 0.6. Odredite os afinosti i par afino pridruzenih tocaka. Q2 E q2· Odredite os i srediste perspektivne kolineacije. 8. PQ) = 75°(105°)). bz. Konstruirajte hiperbolu po definiciji ako su zadane duljine realne osi 2a = 5 i imaginarne osi Zb = 6. A) = l. 13. N) = 10. 1. Pitanja i zadaci za vjezbu l. Konstruirajte afinu sliku pravca PI ako je zadana perspektivna afinost (0. Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse. S. A2) i kruznica sa sredistern S E 0. Zadanaje perspektivna kolineacija (0. A2 nalazi a) na razlicitim stranama osi 0. A). A).AI. T2). Zadana su dva para perspektivno ko1inearno priduzenih pravaca p). 10.A2) i kvadrat DBICID)EI.L 0. Zadana je elipsa velikom i malom osi. [L(MN. A2). 14. P2 i q).A)B) C). S. q2 te par pridruzenih tocaka Q) E q). Pridruzite joj afino kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi veliku (malu) os elipse. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku tih pravaca. b) na istoj strani osi 0. Zadana je perspektivna kolineacija (0. Pitanja i zadaci za vjezbu 27 1. b) na razlicitirn stranama osi. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi te tangentu elipse u toj tocki. Konstruirajte afinu sliku kvadrata ako: a) svi njegovi vrhovi Ide s iste strane osi. 2. Zadana je perspektivna afinost (0. A2) i kruznica k sa sredistem S ~ 0. A). 7. 15. A). T). Konstruirajte osi elipse kojaje zadana parom konjugiranih promjera: d(M. b) na istoj strani osi 0. 5. Konstruirajte osi elipse koja je afino pridruzena kruznici. . Zadana su dva para afino pridruzenih pravaca aI. Sto primjecujete? 4.8. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki elipse i sredista hiperoskulacijskih kruznica. 9.r.

cija je pojava i dovela do zasnivanja nacrtne geometrije kao egzaktne znanstvene discipline. tj. Dobar dio sadrzaja u daljnjim poglavljima ove knjige moze se smatrati primjenom znanja stecenih u ovom poglavlju. daje usvojio osnovne prostorne (polozajne i rnetricke) teoreme i definicije te da sada pocinje rjesavati slozenije teorijske zadatke. Ponekad je to vrsta problema (polozajnc-metricki. pros- • poznavanje svojstava projiciranja. kotirana projekcija. poloiajni i metricki. rotacija).. Ortogonalnim projiciranjem na dvije medusobno okomite ravnine te povezivanjem tih dviju projekcija u ravnini crteza.29 polozajnih zadataka razrnatrarno osnovne elemente (tocke. Na pocetku ovog poglavlja pretpostavljamo da je student na predavanjima i uz udzbenik savladao osnovne postupke Mongeove metode. jest Mongeova metoda. okomitost.sjecenje u beskonacnosti). Stogaje za svaki zadatak prvo danaprethodna analiza u kojoj se isticu neke polozajno-rnetricke definicije i teoremi te svojstva projiciranja. Mctricki su zadaci vezani uz udaljenost tocaka. polozajni). Razvrstali smo ih u pet skupina: poloiajno-metricki zadaci. ravnine) i njihov medusobni polozaj u realnom projektivnorn prostoru (incidencija .) i diferencijalne geometrije (Application de l'analyse le geometrie. Redoslijed primjera uskladen je s redoslijedom izlaganja na predavanjima i u udzbenicima. kako se odredeni prostorni figura iii odnos prikazuje i vidi u projekciji i • konstruktivni postupak u ravnini. 1798. Student koji se osposobi za rjesavanje takvih zadataka s lakocom ce savladavati sve daljnje sadrzaje nacrtne geometrije. pravce. Pri rjesavanju zadataka u nacrtnoj geometriji koristimo: definicija i teorema) 0 2. Postoje dvije osnovne grupe prostornih zadataka: • logicko zakljucivanje (na temelju aksioma. relaciju okomitosti .sjecenje i spajanje. Mongeova metoda . Ipak.) a 28 .. osnovna metoda.). stranocrt. ponekad vazna prostorna relacija (okomitost). razne kartografske projekcije . pravu velicinu kutova i likova. 1805. ). Temelji se na koordinatnom razmisljanju 0 prostoru i egzaktnom geometrijskom crtezu. a nakon toga slijedi konstruktivno rjesenje s detaljnim opisom. Na kraju poglavlja nalaze se zadaci za samostalan rad. perspektiva. fotogrametrija. polozajni zadaci. ali ijednoznacnu rekonstrukciju prostornih tvorevina na temelju njihovih ravninskih projekcija..teorijski zadaci Kod prikazivanja elemenata i figura trodimenzionalnoga prostora u dvodimenzionalnom (ravnini) sluzimo se raznirn metodama projiciranja (Mongeova' metoda. aksonometrija. Mongeovaje metoda teorijski obradena u svakom udzbeniku nacrtne geometrije i moze se reci daje temelj gotovo svim drugim metodama projiciranja koje se danas upotrebljavaju u inzenjerstvu. stranocrt i rotacija. Kojoj cemo od tih metoda u odredenom trenutku dati prednost ovisi prvenstveno 0 tome za sto cemo projekciju upotrebljavati..-1818. tornim polozajno-rnetrickim odnosima. Osnivac dviju novih grana geometrije: deskriptivne geometrije (Geometric descriptive. francuski maternaticar i fizicar. Ovdje smo odabrali osamnaest polozajnih. Time je omogucena egzaktna graficka komunikacija inzenjera. element. metrickih iii kombiniranih zadataka. paralelnost . Kod 'Gaspar Monge (1746. a ponekad konstruktivni postupak (bokocrt. bokocrt. Naslovi pojedinih skupina primjera isticu ono sto je u njima zajednicko. komunikacija koja trazi dvosmjerno rjesavanje: prikaz trodimenzionalnih tvorevina u ravnini. ta je metoda ornogucila da se prostorni problemi i zadaci rjesavaju konstruktivnim putem u ravnini.

Konstruirajte projekcije prvog i drugog probodista pravca pte odredite njegOYdrugi prikloni kut.30 Mongeova metoda . kao tocka toga pravca. PRETHODNA ANALIZA PRIMJER 2. U tu svrhu prevaljena je tocka Q.0l. • Ako je pravac paralelan s ravninorn II2.1. a nacrt na nacrtu pravca p. • Na prevaljeni je pravac po od tocke QO nanesena duzina duljine 4 pa su -. 4)] priklonica je prve skupine jedne ravnine P. ima tlocrt na tlocrtu. potrebno je pravac prevaliti u ravninu II2.5)]. Polozajno-metricki zadaci 31 2. tlocrt mu je paralelan s osi IX2. njegovo se prvo probodiste MI nalazi na prvom tragu TI te ravnine. Slijedi: _pI PI = IE • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistern PI pravca p i okomit je na pl. . • Konstruirano je jedno od dva moguca rjesenja. 0). Odreelite projekcije one tocke T E P koja je od tocke Q udaljena za cl = 4. Slika 2. • Ako je pravac u ravnini.02 ~ p' sarno jednu.02. prvo mu je probodiste na prvom.5. I . PRIMJER Polnzajno-metricki zadaci 2. a drugo na drugom tragu te ravnine. p'2 p" ~ 1.. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Svakoj tocki iz ravnine III tlocrt pada u samu tu tocku. Slika 2. PRETHODNA ANALIZA • Prvim i e1rugim probodistem nekog pravca zovemo one tocke u kojima pravac probaela ravnine projekcija III i II2· • Drugim priklonim kutom pravca zovemo kut koji on zatvara s ravninom II2. Odredite projekcije onoga pravca m u toj ravnini koji je paralelan s ravninom II2 i od nje udaljen za cl = 4. 6. Pravac p zadanje svojim tockama Pi Q: p == PQ[P( -2. Pri tom prevaljivanju toeka P2 miruje pa je dovoljno prevaliti . ----"~__L_---'r. Uelaljenost tlocrta toga pravca oel osi lX2 jednaka je udaljenosti pravca od ravnine II2. a nacrt na os IX2· Prvo probodiste pravca. m" I p. oelnosno. Drugi trag ravnine prolazi drugim probodistem pravca p.teorijski zadaci 2. Q(3. projicirat ce se u pravoj velicini. • Buduci da pravac tti lezi u ravnini P. pomocu dobivene tocke TO konstruirane projekcije T' i Til. • Da bismo odredili drugi prikloni kut pravca. P(l.01 • Nacrt mil pravca tti paralelan je s drugim tragom T2 ravnine P i prolazi tockom M~/. po volji odabranu tocku pravca p. Zadani pravac p == PI P [PI (-2. 0. Sarno u slucaju kaela je duzina paralelna s ravninom projekcije. 2. • Opcenito je duzina dulja oelsvoje ortogonalne projekcije.1. 3. . KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Priklonica prve sku pine neke ravnine je onaj pravac u toj ravnini koji je okomit na njezin prvi trag. to je kut sto ga pravac zatvara sa svojim nacrtom. d rn' p~':) )"/Mj---. 2). • Tlocrt m' pravca tti paralelanje s osi IX2 i udaljen od nje za cl = 4. 2.

• Pravac s je sutraznica prve skupine trazene ravnine.2. 7. • Bilo kojom tockom pravca a polozimo pravac paralelan s pravcem c. a jedan sutraznica druge skupine trazene ravnine. Odredite tragove ravnine E koja sadrzi tocku T i pravac a.5. Spojnica prvih probodista pravaca a i b je prvi trag. Drugijoj trag prolazi drugim probodistima pravaca a is. 0.2.5. PRIMJER Polozajni zadaci 33 2.4. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ravnina je paralelna s nekim pravcem ako sadrzi barern jedan pravac koji je s njim paralelan.32 Mongeova metoda . Tockom T moguce je poloziti beskonacno mnogo pravaca koji sijeku a. 3. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravci a == IhX[Al (-1. 2. Tocke T' iX' E a' odreduju tlocrt s'.04. Nacrt s" paralelan je s osi lX2 i sijece s" u tocki XII. X( 4.0). • Ako pravac lezi u ravnini. 4)]. PRETHODNA ANALIZA • Ravnina je odredena sa svoja dva ukrstena ili paralelna pravca.teorijski zadaci 2. G. • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistem pravca a i paralelan je sa s'. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Od beskonacno mnogo pravaca koji sijeku zadani pravac a i prolaze tockom T izaberimo pravac s paralelan s ravninom Ill.03 Slika 2. 2. 2. • Pravac lez] u ravnini ako su mu barem dvije tocke u toj ravnini.5)] i c == CD[C( -7. Na slici je kroz tocku X polozen pornocni pravac b paralelan s pravcem c. 3) i pravac a == A1A2[Al (-4. • Od svih pravaca tockom T. A2(3.03. 0). • Ako pravac lezi u ravnini. PRIMJER Polozajni zadaci 2. 2.4)]. a drugo na drugom tragu ravnine. i d2 ravnine 6 koja sadrzi pravac a i paralelna je s pravcern c. prvo mu je probodiste na prvom. 3). prvo mu je probodiste na prvom. D( -5. a spojnica drugih probcdista ovih pravaca je drugi trag ravnine 6. Zadani su tocka T( -1. Odredite tragove iL. 2. a drugo na drugom tragu ravnine. A'~j/ Slika 2. sarno je jedan sutraznica prve.04 . koji sijeku a. • Dva ukrstena pravca a i b odreduju trazenu ravninu.

~----::.05 • Tlocrt q' presjecnice pomocne ravnine 6. Polozajni zadaci 35 PRIMJER 2. B(5. PRETHODNA ANALIZA • Pravac i ravnina imaju uvijek jednu zajednicku tocku. njegovo je probodiste s tom ravninorn u beskonacnosti. Zadani su ravnina P(2.. u kojima pravae q sijece stranice trokuta. 6. M(8. • Uzme li se prva projicirajuca ravnina. odredimo nacrt presjecnice q.06. q' = dl = a'. Taj je pravae presjecnica zadane ravnine s nekom po volji odabranom ravninom polozenom praveem p. 0). 5)]. • Od beskonacno mnogo ravnina koje je moguce postaviti praveem p. Konstruirajte projekeije probodista N ravnine P s praveem p. I I ~a'=dl=q' IB' Slika 2.. 3. odnosno drugih tragova tih ravnina. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravae a == AB[A( -1.05. njen ce se prvi trag podudarati s tloertom zadanoga pravca.-i -'---}{__ __ KONSTRUKTIVNO RJESENJE ::~ I I I I I I ----"'.teorijski zadaci 2.. pravea a. M jednoznacno je zadana ravnina. koju zovemo njihovim probodistem.. 7.3). 2. Konstruirajte projekeije probodista pravea a s trokutom bez upotrebe tragova ravnine trokuta. /( A" I I I N' .. i zadane ravnine P podudara se s tlocrtom pravca p.. • Buduci da pripada ravnini.. 6)] i trokut 6K LM [J« -1.2. PRIMJER 2. d2) koja je okomita na IT). 6. 7). koristiti drugu projicirajucu ravninu ili bilo koju drugu ravninu pravcemp. ukoliko pravae ne lezi u ravnini. dakako. 1.~ I p" I • Izaberimo prvu projicirajucu ravninu 6. 7._p.. -2) i pravae p == P1 P2 [PI (5. Dakle. To je prva projieirajuca ravnina pravca p. Ako je pravae paralelan s ravninorn. I 1= q I.. <. Tada je d. • Prvi trag d. • Pomocu toeaka 1 i 2.. P2( -3. a u istom ce se praveu nalaziti i tloert presjecnice zadane i pomocne ravnine (vidi prethodni primjer). Njezino probodiste s bilo kojim pravcem konstruira se i sada pornocu prve ili druge projicirajuce ravnine polozene zadanim praveem. • Projekcije presjecnice q = P n 6. I Q~I p=' d .. • Pravae koji lezi u ravnini trokuta sijece stranice tog trokuta sto omogucuje odredivanje naerta presjecnice spomenutih ravnina. 0.. 3)]. L. 0).(dl. q' = p' = d-: Nacrt q" = Q~Q~ presjecnice q sijece ' nacrt p" pravca p u nacrtu N" trazenog probodista.06 . 3. • Tloert q' presjecnice pomocne i zadane ravnine podudara se s tloertom pravea a..34 Mongeova metoda .. • Umjesto prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p moguce je.. =. pornocne ravnine podudara se s tloertom p' pravca p dok je drugi trag d2 okomit na os lX2... KONSTRUKTIVNO RJESENJE • S tri nekolinearne tocke K. konstruirane su na temelju cinjenice da se prvo i drugo probodiste presjecnice dviju ravnina nalazi u sjecistu prvih. • U sjecistu q" n a" nalazi se nacrt P" trazenoga probodista pravca s trokutom.. I Slika 2. polozimo onu ravninu 6. L(2. 2. trazeno probodiste mora lezati na nekorn pravcu te ravnine.. = a'..

teorijski zadaci 2. Pravi se kut projicira u pravoj velicini samo u slucaju kada mu je barem jedan krak paralelan s ravninom slike. PRIMJER 2. PRETHODNA ANALIZA 'T' a' Slika 2. Konstruirajte tragove ej.p"). tada mu je tlocrt okomit na prvi.08a). a drugi trag spojnica drugih probodista pravaca pi q.3. Pravac p zadan je svojim projekcijama (p'. a KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Po volji odabranom tockom X pravca p polozimo pravac q koji je okomit na ravninu P. e2 ravnine E koja sadrzi pravac p. svi pravci te ravnine okomiti su na taj pravac.08a • Pod udaljenoscu tocke od pravca podrazumijevamo duljinu duzine kojoj je pocetak u zadanoj tocki.08b . a krajnjajoj je tocka noziste okomice spustene iz te to eke na zadani pravac. • Ukrsteni pravci p i q odreduju trazenu ravninu. diferencijskog trokuta u ravninu koja sadrzi tocku P i paralelnaje s ravninom ITl. a okomitaje na ravninu P. • Ako je pravac okomit na ravninu.2.07a). nacrt na drugi trag te ravnine. Okomitost T" 37 a" 2. pravac oko• Pri ortogonalnom se projiciranju okomitost pravaca ne cuva.2. • Pravac lezi u ravnini ako mu je prvo probodiste drugom tragu ravnine. Tocka T i pravac a zadani su svojim projekcijama (s1. q' . a njezina je duljina odredena prevaljivanjem tzv. dokje 52 okomit na a".L Tj. tj.3. a okomita a. PRIMJER 2.05 s tim da je pravcem postavljena druga projicirajuca ravnina.L T2. skupine ravnine E. na prvom. T2) (s1. • Uocite da medusobno okomite ravnine nemaju okomite tragove! Slika 2. Tockom T polozen je pravac 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Slika 2.08.07b • Konstruirani su tragovi 51i koja sadrzi tocku T. 2. • Ako je neka ravnina okomita na pravac. okomiti pravci ne moraju imati okomite projekcije. Prvi je trag te ravnine spojnica prvih. SIika 2.07. 52 ravnine ~ je na pravac 5. a ravnina P svojim tragovima (Tj.07a PRETHODNA ANALIZA • Ravninaje okomita na drugu ravninu ako sadrzi baremjedan mit na tu ravninu. a drugo na onda mu je tIocrt okomit na prvi. • Ako je pravac okomit na ravninu. Okomitost r. • Trazena udaljenost mjeri se duzinom T P.36 Mongeova metoda . a nacrt na drugi trag ravnine. Odredite udaljenost tocke T od pravca a. Prvi trag vim probodistem SI sutraznice na a'. sutraznica 51 prolazi pr5 i okomit je • Probodiste P ravnine ~ s pravcem a odredeno je kao u primjeru 2. q" .

38 Mongeova metoda . pa ga odredujemo kao njihovu presjecnicu. B" 5.teorijski zadaci 2. 'r : 2.. • Tockom T polozena je priklonica trece skupine ravnine P. • Trazeni pravac mora lezati u simetralnoj ravnini duzine AB i u zadanoj ravnini 6.. koja prolazi tockom T.2.10a • Tocka lezi u ravnini ako je na nekom pravcu (npr. • Treci prikloni kut ravnine je kut sto ga ravnina zatvara s ravninom II3 i jednak je kutu sto ga njezina priklonica 3.09a).2.pO). a drugo u sjecistu drugih tragova ravnina 6. Ravnina P zadana je drugim tragom T2 i projekcijama jedne svoje tocke T(T'. PRIM]ER PRETHODNA ANALIZA . Pravac q ima prvo probodiste Q1 u sjecistu prvih. . a ravnina 6. PRIMJER PRETHODNA ANALIZA Til x T' Slika 2. • W3 = L(pll'. Bokocrt 39 2. Til) (s1. • Simetralna ravnina neke duzine je ravnina koja tu duzinu raspolovljuje i okomitaje na nju.4. Bokocrt z . • Pomocu tocaka u kojima koordinatne osi y i z probadaju ravninu P odreden je njen treci trag T3.2. Slika 2.. Bokocrt t" ove priklonice okomitje na trag T3. odredeni su tragovi 31 i 32 te ravnine (s1.10. (s1. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 2. d.10b Slika 2. skupine zatvara sa svojim bokocrtom.09.x. • Pomocu drugog i treceg probodista ove priklonice odreden je njezin prevaljeni polozaj pO u ravnini II3.09b). sutraznici) te ravnine. Konstruirajte prvi i treci trag te odredite treci prikloni kut te ravnine. cija je svaka tocka jednako udaljena od tocaka A i B. Konstruirajte projekcije onog pravca q u ravnini 6. • Trazeni je pravac q presjecnica ravnina 6. Skup svih takvih tocaka cini ravninu koju nazivamo simetralnom ravninom duiine AB.09c Napomena: Za odredivanje priklonog kuta mogli smo koristiti bilo koju priklonicu 3. i I.09b Slika 2. skupine ravnine P.2.09c). 2. Duzina AB je zadana svojim projekcijama. • Pomocu sutraznice 3 druge skupine. i I. odreden je prvi trag T1 zadane ravnine.4. koja je polozena polovistern P duzine AB. svojim tragovima (s1. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Pomocu sutraznice prve skupine simetralne ravnine I. z r3 B" y x y Slika 2.09a • U prostoru postoji beskonacno mnogo tocaka koje imaju svojstvo da im je udaljenost od A i od B jednaka.lOa).

4.12. Uocimo trecu projekeiju tocke A.teorijski zadaci 2. :3). • Bokoert trazenog probodista pravca i ravnine je tocka FI" Tlocrt i nacrt tocke F nalaze se na tlocrtu i naertu pravca a. 2.A' Slika 2. Konstruirajte projekcije probodista F pravca CL i ravnine B... Bokocrt 41 2. B(:3: -2.0 I ~ .X ----+' -..'. NIII) = d(NIII.. • AIIIB"I j_ e3 i d(AIII. 0. s Ih projieira se u bokocrtu RJESENJE u svojoj pravoj velicini.4. • Trazena tocka B jc krajnja tocka duzine AB simetralna ravnina.-. B'. odreden je drugi i treci kvadrant. 4) i tocka A(G.. :3). Bill).)].. jX2. • Na temelju ovih cinjenica KONSTRUKTIVNO RJESENJE logicno je upotrijebiti bokoert.11. za koju jc zadana ravnina E • Zadani je pravac a paralelan s bokoertnom ravninom.\~: I \ I \__ -------------- .. ----1r--A~"-e--=-e~ -~~~ \ -+ -" .. • Uocimo da je ravnina E treca projicirajuca ravnina.. 1:'. PRETHODNA ANALIZA Zadana je ravnina B(oo.12 . Konstruirajte tocke B koja je sirnetricna tocki A u odnosu na ravninu E. i b2 s koordinatnim treci trag b3 ravnine B. A2 i B odreden je bokocrt a'" pravea a._. -:3) i pravac a == A:zB[A:2(:3. dakle okomita je na bokoertnu ravninu Ih Stoga ce trazena duzina biti paralelna s Ih· • Duzina paralelna KONSTRUKTIVNO • Zadana je ravnina okomita na bokocrtnu ravninu Ih. A'" Y . da ravnina E prolazi kroz prvi. projekcije PRIMJER 2. PRETHODNA ANALIZA -1.B"' . • Pornocu sjecista tragova b. pa se svi elementi iz te ravnine u bokoertu projiciraju u njezin treci trag. Zadani su ravnina E(oo.40 PRIMJER Mongeova metoda . -:3. a ujedno i na ej • Tioert i naert duzine AB okomiti su na os z i e2· /'If-_\-.. 4.11 Slika 2. • Pornocu tocaka osima y i Z • Odredimo • Odredimo treci trag ravnine E.

14 .13a • Ako su dvije paralelne ravnine okomite na istu ravninu projekcije (projicirajuce).13a). I I I I ~" 'r M' ME P. Stranocrt PRIMJER PRIMJER p" 2. su s 7'3 i udaljeni od toga • Stranocrt pravca odreden je pomocu dvije po volji izabrane tocke PI i Q toga pravca. 0. zadatak se rjesava tako da se . Stranocrt 43 2.zadan~ ravnma dovodi u projicirajuci polozaj prema jednoj od stranocrtmh RJESENJE ravruna. 4) uda- Ravnina P zadana je svojim tragovima.5. • Stranocrt probodista pravca pi . PRETHODNA ANALIZA r i E koje su od zadane ravninc P(6. njezina se udaljenost od bilo koje njoj paralelne ravnine nece ocitovati kao udaljenost prvih ni drugih tragova.14 stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane ravnine te je pomocu tocke 1(1'. • Stranocrtni trag odreden pomocu tocke ravnine je stranocrta M".14. Konstruirajte projekcije probcdista pravca p i ravnine P pornocu stranocrta. dakle lX3 j_ 1'1 iIi 2X3 j_ 1'2.5. • Stranocrtna se ravnina postavlja tako da u odnosu na nju zadana ravnina bude projicirajuca.13.tlvno ~aJjednostavnije probodiste pravca i ravnine odrediti u sluc~Ju kadaJ~ ravll1?a projicirajuca. .42 Monzeova metoda . ona koja koristi stranocrt. • Tlocrt i nacrt tocke N leze na tlocrtu odnosno nacrtu pravca p. a pravac P tlocrtnom i nacrtnom projekcijom (sl. ~2 1'1 KONSTRUKTIVNO • Stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane r~~~in~.13b d 1'" Slika 2. 2. • Buduci da zadana ravnina nije prva ni druga projicirajuca. 1") odreden treci trag 1'3.teorijski zadaci b 2. I N" / Q" P"/ 7 . Konstruiraj tragove ravnina Ijene za d = 3. ck ravrune P Je toc a Nil' = 1'3 nP "'. • Na slici 2. Slika 2. • Treci tragovi g3 i e3 trazenih ravnina paralelni traga za duljinu d = 3. Bud~~l daJ: ~onstruk. 2. njihova je medusobna udaljenost jednaka udaljenosti njihovih tragova u toj ravnini projekcije. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ovdje se daje jos jedna mogucnost konstruktivn?g o~redivanja p~obodis~a pravca i ravnine. Slika 2. PRETHODNA ANALIZA • Paralelnirn pi ravninama su tragovi istih indeksa paralelni. Na taj se nacin postize da se svi elementi te ravnine u stranocrtu projiciraju u njen treci (stranocrtni) trag.

44 PRIlVIJER Mongeova metoda . ostaje nam posluziti se takvorn stranocrtnom ravninom koja je paralelna s jednim od zadanih pravaca. transverzala paralelna je s ravninorn II4 jer mora okomito sjeci pravac a koji je okomit na II4• Stoga se pravi kut. a Vratimo a Pornocu • Romb je ravninski • Dijagonale cetverokut kojemu su sve stranice jednake. Na slici 2. 7)] nalazi se jedna dijagonala.15. a zatim druga stranocrtna ravnina II4 okomita na . 2) jedan vrh romba kojemu je stranica a = 5. PRIMJER Rotacija 2.15 izabrana je prvo stranocrtna ravnina II3 okomita na III i paralelna s pravcern a. au tocki A(8. Na pravcu d == DID2[DI(2. 1)]. dijagonale nisu t'" pravca romba su medusobno tocaka MiN odredeni su tlocrt i nacrt trazene transverzale.15 Buduci da niti jedan od zadanih pravaca nije paralelan niti s III niti s II2. B2(5. ANALIZA PRETHODNA • Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca je svaki pravac koji ih sijece.16. dakle tlv . PRETHODNA ANALIZA a U ravnini II4 pravac a se projicira a Trazena u tocku aIV.pravac a i na prethodnu stranocrtnu ravninu II3.5. a kao okomiti samo onda projekcije i ni jedan od Slika 2.L bIV. 2. okomite i raspolovljuju kojemu se. • Postoji beskonacno mnogo transverzala • Kaze se da je transverzala pravca.-\(6: 1.6. . 0. 2. 3. 5)] i!J == BB2[B( -1. 4. dvaju pravaca najkraca ako je okomita na oba • Pod udaljenoscu mimosmjernih pravaca podrazumijeva se duljina one duzine na njihovoj najkracoj transverzali kojoj su krajevi u sjecistima te transverzale sa zadanirn mimosmjernim pravcirna. Ii sjeciste M pravaca bit u trecu projekciju. • Romb se opcenito projicira okomite. a 2.6. pod kojim se sijeku pravci t i b. D2(9.* najkracu uclaljenost CnajkracLI transverzalu") mimosmjernih pra- Odredite vaca (L == AJA[AJ (0: C: 0). 5). vidi u cetvrtoj projekciji u pravoj velicini. stranocrt t prolaziti ce kroz Mil' i okomito sjeci a'" u tocki Nil'. 0). KONSTRUKTIVNO a RJESENJE Kao sto je poznato okomiti se pravci projiciraju kada je barem jedan od njih paralelan s ravninom njih nije okomit na ravninu projekcije. Konstruirajte projekcije romba. 0. kao paralelogram . Rotacija 45 2.teorijski zadaci 2. dvaju pravaca.

16a Slika 2. • Ravnina se rotira oko traga 1') u ravninu IT) da bi se mogao konstruirati romb u pravoj velicini.17b). pomocu njegove tocke na sutraznici s i prvog probodista D) koje pri rotaciji miruje.l6b Slika2. u polozaj !ragovima 1') i 1'2 zadana je ravnina P u kojoj lezi kruznica. Rotacija 47 RJESENJE PRIMJER 2. D~/ . odnosno druge skupine ravnine kruznice. Tocke l' i T~odrduju tlocrt tangente t (s1. • Da bi se odredio polumjer kruznice rotirana je ravnina P oko svoga drugoga traga te su odredeni (S) i (t).16b). a pravac t( -. ~ Iz cinjenice da kruznica lezi ) tangenta Ide u toj ravnini. • Kruznica ima beskonacno mnogo prornjera od kojih je sarno jedan paralelan s IT) i jedan s IT2. odredena je tlocrtna projekcija pravcu d i da tocka romba.2. • Nacrt romba odreden je na temelju cinjenice pri ortogonalnom projekcije • Duzina paralelna s ravninom projicira se u pravoj velicini. konstruiran je romb (A)(B)(G)(D) u rotiranom polozaju (s1. • Pornocu tocke A i pravca ci odredimo tragove 1').6.17b . • Nva?ko~i~i ~oloz.2. Tocka 5 (-) 5") Je srediste.en~j iz tocke (S) na pravac kruzmce 1 njezmo diraliste (T) na tangenti (t).04). stranica romba G B i G D u nacrtu ne vide jer se • Pomocu sutraznice s druge skupine ravnine P odreden je tlocrt tocke S i tlocrt tocke 1 tangente t. • Koristeci okomitost dijagonala i duljinu stranice romba (a = 5. 1'2 ravnine romba (vidi primjer 2.teorijski zadaci 2. da tocke 5. • Koristeci svojstva romba i perspektivnu afinost koja povezuje tlocrte svih elernenata ravnine P s elementima koji su dobiveni rotacijom oko 1').2. 2. til) tangenta te kruznice (s1.2.I (t) odreden je polumjer r r s' Slika 2.46 KONSTRUKTIVNO Mongeova metoda . KONSTRUKTIVNO RJESENJE 5 raspolovljuje • Uocite da se dijelovi nalaze iza ravnine IT2. PRETHODNA ANALIZA II (ci) (s1. BiD leze na duzinu AG.17.16a u tu se svrhu koristi sutraznica s prve skupine polozena tockorn A. Na slici 2.16a). • Kruznica se opcenito zadanoj ravnini slijedi da i njezino srediste projiciranju projicira u elipsu. a pravac d.17a). Ovi promjeri Ide na sutraznicarna prve.5).17a Slika 2. Tocka A rotirana je u polozaj (A). Konstruirajte projekcije kruznice.

18c . .teorijski zadaci 2. B i C (s1. . • Velika i mala os tlocrtne elipse (J(' L'. 2. Slika 2. B i C nalaze se na prvorn tragu SI zadane ravnine • Prevaljivanjem ravnine oko njezinog prvog traga odrecli se trokut AoBoCo u pravoj velicini (rotaciju ravnine za 900 zoverno prevaljivanjem ravnine).48 • Promjer projekcija Mongeova metoda . D" male osi odredene Sll prevaljivanjern te priklonice druge skupine II ravninu TI2.18.1Sa • Valja uociti da je zadana ravnina okomita na • Cijela ravnina sa svim svojim elementima TIl (prva projicirajuca).2. s. Krajnje tocke C". PRETHODNA ANALIZA A" B" S. Rotacija 49 C'' AB kruznice. • Srediste trokutu opisane kruznice je sjeciste simetrala njegovih stranica. Slika 2. Kruznica koja lezi u toj ravnini projicira se u duzinu.2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE TI! \ \ B" • Tlocrti tocaka (s1.1Sa). AB i cD projiciraju se II tlocrtu u par konjugiranih promjera.2.. A'(/e' B!! .18b Slika 2. projicira se u tlocrtu u svoj . s. proPRIMJER jicira se u nacrtu u pravoj velicini te je vclika os elipse koja je nacrtna kruznice (s1. A. 2. B i C. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockarna A. • Mala os iste elipse projekcija je onoga prornjera kruznice koji se nalazi na priklonici p druge skupine ravnine P. U zadanoj ravnini ~(Sll S2) nalaze se tocke A.17c '.17c). s. M' N') odredene su na sutraznici • Promjeri i priklonici prve sku pine ravnine P analogno nacrtu. koj i je na sutraznici druge skupine ravnine P.\ // \pO prvi trag.6.I 'tr-Ao Slika 2.1Sb ).x.

5) i ~(10.7. a paralelnaje s pravcima k == AB[A(4. 6. 4)] s ravninom P( -6. Odredite na pravcu p projekcije tocke T kojaje od njegovog prvog probodista udaljena za d = 7. 1)] i l == CID [Cl(l.6.1. 2). 1)].4. : I I B"Y-'jQ'" I I I I l :: .1)] s ravninom E(5. Zadaci za vjezbu 51 • Sjeciste simetrala stranica AoCo i BoCo je srediste So trazene kruznice (s1.18c).7. N (9. PM".. N(3. Konstruirajte tragove ravnine koja je zadana tockorn K(7. -9) i pravcem l == M N[M(-7.10. a paralelan je s ravninama P( -6.I :: I I : I 2. B(12.~~:'\" U-:. Odredite udaljenost tog probodista od prvog trag a ravnine.if : I I r. -4) i E( -10. A2 (-2. 5. 2. Odredite tragove ravnine koja sadrzi pravac a == AIA2[Al (1. 6.0). 2. 4. 0). I ~ 5. 1. 13. • U tlocrtu se kruznica projicira u duzinu M' N'. -1)] i oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. -) pravca a == AIA2[A1 (-5. 8. 6).' -. 5. 2.4).7.3)] priklonica druge skupine.5.2. -6). -. -4. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p B(O. 4.9). 4.6)] priklonica prve skupine. 7). 11.2. odredite njegov prvi i drugi prikloni kut pa oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. 4. II --------.teorijski zadaci 2. 3. -5.-P" :: I 3.?:\. Odredite na pravcu m projekcije tocaka koje su od drugog probodista pravca udaljene za d = 6. 2. Konstruirajte projekcije probodista pravca p == AB[A(8.7).0). 6). 10. B(O. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca m == M N[M(5. N') = 2r. 10. 2. Polozajni zadaci .5.50 Mongeova metoda . (0) 2. postavite ravninu paralelnu s ravninom P(6. Odredite joj tragove. 10. A2(13. B(10.6.~. 7. . 1. 4. -5. Tockom T(O. 10. d( M'. 4.6). Konstruirajte projekcije pravca koji prolazi tockom T(10.8. 0. Odrediteprvipriklonikutravninekojojjepravacp B(4. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(O. Zadaci za vjezbu Polozajno-metrickl zadaci 9. D(16. L(20. 7)]. a mala os na priklonici druge skupine ravnine ~ (s1. 3)].2. Slika 2. Tockom T(l. 12.5'". Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockom T( 4. 11).5) i odredite udaljenost tog probodista od drugog traga ravnine. 10. -6).7.4. -2.11) 12. • Nacrt kruznice je elipsa kif kojoj se velika os nalazi na sutraznici. -2)].18d).18d 8.3). -10. == AB[(-8. D(8. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca p == KL[K(10.0. -4). a pa- 1. == AB [A( -5. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(3.5)]' a paralelna je s pravcem c == C D[C(6. -2. N" . 5).. 1). 2. -2. 5. 3). zadana je ravnina. ralelnaje s ravninom P(6. 3) i presjecnicom p ravnina P(6.

== P1P2 L2( -6. 4). Odredite uclaljenost tih probodista. == AB[A(4.13). 14. C(O.2.2). 3. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K L[K(6.teorijski zadaci 2. 27. 19. 8. 6. -10). B(7. -. 10. Odredite uclaljenost paralelnih pravaca m == AB[A( -6. 26.4). K(l.10)] bez upotrebe tragova ravnina.5) i okomita je na pravac p == PS[P(2. N]. 16. 6. 5. L(O. -3. Oclreclite projekcije probodista pravca p s tom ravninom. -7. -2. 0. Odredite uclaljenost tocke T(2.12.2). 3. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine paralelograma. 2. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine trokuta. 0. 5)] kojajejednako udaljena od tocaka K(O.0.11).11). 3. A2(8. projekcije presjecnice ravnine trokuta 6PQR Q(4. 11). 2. 4.7) s ravninom P(4. C(3.3. 25. 24. 8. 32. -8. 12. Odredite udaljenost paralelnih sadrzi tocku T( -11. -9).12. 31. 1.16) ravnina od ravnine P(10. Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockorn T(O. 12. -4)] i i == L1L2[L1 (-3. Okomitost -4). -8). 2. 12).3)] koja sadrzi pravac t odreden tockorn T i pro- I (T. -5).3) i E. 21.0)] i paralelograma K Ll'vf N[K( -4.1. Oclreclite udaljenost dobivenih probodista. 9)] i b II 1. 8. 28. -14). N(11. 0). Odredite udaljenost tocke T(8. C n. B(O.10). R(O. tocku T(8. tragove ravnine kojaje odredena E 2. (-4. Konstruirajte paralelnim pravcima m == AB [/1(-4.10.2). 11. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi pravac p == AB[A(6. M(10. 20. 6). 6. B(14. 2. Konstruirajte projekcije pravca koji je od ravnine IT1 udaljen za d = 6. 6)] 30. 15. B(13.) od ravnine P( -7. 0. 5)] i Ii == DE[D( -2. 33. Zadaci za vjezbu 53 14. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P(10. C(6. B(15. 6.9)] s ravninom P(9.0). Oclreclite projekcije probodista pravca n s tom ravninorn. Uputa: bodistem trazena je transverzala pravca k s ravninom == K1K2[K1 (7. 5) E P. E(14.5. 23. -2. 5. L(2.L(16.52 Mongeova metoda . 16. 6. 22.0). 7) pornocu bilo koje ravnine okomite na zadane pravce. Konstruirajte projekcije one tocke pravca p == AB[A(8. Konstruirajte projekcije probodista pravaca a == A1A2[A1 (-2.9)] koja lezi u ravnini P(8. D]. 3. P(5.0).0). M(16.10. 5. -2. 5)] i I == M N[M(8. P2( -12. Konstruirajte 17.2)]. 12)] in. 7. Odreditepravu velicinu te presjecnice. 0.5). 2). -5. 3). 29. 10)] i ravnine E(6.2). 6. Konstruirajte projekcije probodista pravaca c == C1C2[C1 (19. 10. tragove ravnine koja sadrzi tocku T(2. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k ' K2(10. -1). G.7. 0. 3. 2. 10.8). C E ti. C2(6. B(8.9). 4. 14.10). B(6.8.0). 0). 10). 15. B(2. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta ABC[A(O.0. Konstruirajte tlocrt i nacrt ortogonalne projekcije pravca p [PI (14.7.0). 3) i L(8. -9) iz njezine tocke T(3. 7)]. B(16. 12. a okomitaje na pravac n == CD[C( -2. D(9. 0.5).8)] na ravninu P(5. 0)] i trokuta f{ LM[K(O. I).4. 4. 3)] in. a lezi u simetralnoj ravnini duzine AB[A( -4.0)]' a okomitaje na ravninu E(6.8). -5. 8. 2). 10.1. Konstruirajte [P( -6. 15)].8).3). -8) i paralelograma ABCD [A( -1. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(2. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 7 uzdignute na ravninu P(6.3. K E /y.2).1:2. -10. 34. Ravnina E .5.3. 8) od pravca p 18.8. C(8. 5. 0. Odredite udaljenost tocke T(4. 16).

0)] i ravnine P(10. 6.0) C(11. Odredi treci prikloni kut ravnine P(10. -. -.6.9. 4. 54. duljine d = 6. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta 6ABC[A(O.54 Mongeova metoda . C(6.15. 2.4. 50. 5. ajedna muje stranica paralelna Sill' 57. Konstruirajte projekcije pravca koji ravninu P(oo. 5)] koje su od ravnine P(15. 49. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 8. Na pravcu a == AB[A(3.7.1). 39. B(12. ).-4). -)] mujedijagonala.3. .7. 48.6. -). 0.3)] i q == C[QI (3. -6. -). 6. 9.4) ravnine duzine AB[A(4. -15). 2. 10. 9). 8)] koja lezi u III postavite ravninu okomito na taj pravac. Odredite projekcije onih tocaka pravca p == K L[K(5. 8. Zadaci za vjezbu 55 35. -8) i od nje udaljena za d = 3. 0. b i c ako je a == AIA2[AI (6. 0. -3).1). 44. 12. Konstruirajte projekcije pravca p koji je jednako udaljen od paralelnih pravaca a. Konstruirajte tragove ravnine kojaje paralelna s ravninom P(7. 55. 36. a trece muje probodiste tocka P3(O. C( -9.8. 2.6. B(14. 7)] priklonica trece skupine.0). L(12.8)] s ravninom P(oo. -3) L(12. B(8. Konstruirajte projekcije probodista pravca p R( 4. Odredite prvi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB[A(5.8). -6. -) koja sadrzi tocku 1(4. -.8)] odredite tocke koje su od ravnine P( -6. -1. -10) udaljene za d = 3.7. 8). 4. 7)]. Strano crt 47. polumjer opisane kruznice r = 6. Q(15. Rotacija i antirotacija == QR[Q( 4. tocki 5(8. -2. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(15. Odredite udaljenost tocke T(5. 4).5.4) iz njene tocke A(8. 43. Konstruirajte projekcije romba koji lezi u ravnini P (-12.6). A2(6. 41. B(3. 11) od pravcap == K L[K(O. 10) u njezinoj tocki A(10.7. 45. 9)] s ravninom P(4. 2. 2. -5) od ravnine P(8. 12) od ravnine P(oo. 5)]. 7). 3. Konstruirajte projekcije okomice AB. 42. Konstruirajte tragove ravnina paralelnih sa ravninom P(oo.0).7. Bokocrt 37. 53.4) probada u. -2.8).3. 38. 5.4. 4.10. 10. (-2. ~6. Odredite udaljenost tocke T(7. -3).)] i ravnine P( -5. 1. B(8. 5).12)]. 5).4). 2). -8). duzinaAC[A( -1. i simetralne 2.14). 46. B E b i B(8. uzdignute na ravninu P(11. Odredite projekcije probodista pravcap == PQ[P(2. 3. C E c i C(2. 20). 6) B(6. B(13. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P( -4. 2. -2.4) koje su od nje udaljene za d = 6. 51. -4.12. 10. Konstruirajte projekcije najkrace transverzale pravaca p == gB [P2(0. 0. 11. 4. 10. 2. 40. -1). 12) udaljene za d = 4.5.teorijski zadaci 2. srediste mu je u tocki 5(1. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojojje pravac p == AB[A(O. 5). 13). 2)] priklonica trece skupine.4. uzdignute na ravninu P(oo. -2.3.8). Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AIAdAl A2(8.8. Odredite udaljenost tocke T(7. 5. 1. Tockom Q pravca p == AB[A(6. 56. -6. o. ajedan mu je vrh u ravnini III. 0. 4. 8.4)]. 52. -2.

u P2(0.6. 3). koja lezi u drugoj projicirajucoj T2( 4. Konstruirajte projekeije ravnini ako je prayae t kruznice == TIT2[TI (20. 11. 12.56 Mongeova metoda . Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(6. 64.1) ortocentar.10) ako muje jedan vrh u tocki A( -2. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu je srediste tocki 5(8.5).16. 8. 2) i B(15. polumjer upisane kruznice r 5.)vr11. 8) vrhovi. 0). Konstruirajte projekcije kvadrata koji Iezi u ravnini P( -10. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta koji lezi u ravnini P(18.12) vrhovi. (antirotaeija) 67. 12. 73. 8. 3. 8. a tocka 5(10. P2(11. 9. Zadaci za vjezbu tragom ravnine P(15.teorijski zadaci 2. a kut izrnedu kraka i osnoviee 0: = 75°. a jedna straniea zatvara s drugim = t == T) T2 [Tl (2. P2(0. Ql E q.6) ako mu je tocka 5(6. 0. 10J].11. -) jedan od vrhova. 10) ako je tocka 5(5. U ravnini TIl lezi romb kojemu je tocka (A)(8. Rotirajte trokut u ravninu P(10. 59. (jedinica duljine 4mm).0) su joj tangente.6. 13) ako muje tocka C(O. 8. duzina CN[C. 2.11. 72.5) teziste. a tocka A(2. -). 70. .8). 3. 61. -) srediste kruznice opisane tro- kutu. 0.J] te ravmne. 12) kut ninu P. a tocka H(7.8. -. L( -6.17) ako mu dijagonala duljine cl = 16 zatvara s prvirn tragom kut 0: = 60°.11. 9.1) i (B)(O. 12)] visina na osnovieu. 0) vrh.7. . 9.15).13) oko njezinog drugog traga.7. 21. a krajnje su joj tocke na tragovima. -). Konstruirajte projekcije kvadrata koji lezi u ravnini P( -15. B(9.6. . -).0). (antirotacija) 57 58. Konstruirajte projekcije trokuta ABC kojemu su tocke A(3.7). -2.0).0). a jedan od preostalih vrhova lez! u 0: = 30°. -) i B(22. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockorn A(20. Konstruirajte projekcije kruznice polumjera r = 9 koja lezi u ravnini P(20. 7l. co. D(3. Rotirajte ovaj romb u ravninu P(14. -. -12).6.0). 9)].16. 3. a upisana mu kruznica polumjera r 5 ima srediste u tocki (5)(0. 6. TI2. jedna mu straniea duljine cl = 18 zatvara s prvim tragom kut od 0: = 45°. -6. (antirotaeija) = Ql (17. -) jedan vrh. N(3. T2(15. 3. U ravnini TI2 nalazi se trokut kojemu su tocke (A)( -9. -18) i sadrzi tocke A(8. 12. Pravac p == PjD[PI (15. Rotirajte trokut (A)(B)(C) u ravninu P(18. U ravnini TI2 nalazi se kvadrat kojemuje srediste u tocki (5)(10. 6). -) srediste. 12.0. 65. (N)(4. (antirotaeija) TIl nalazi se jednakokracan [(C)(14. 60. a straniea na praveu p == PjP2[Pj (16. 13)] i q. 0. 4.14).8. 12. 3)].12)] tangenta.0)] visina na osnovicu. 13) oko prvog traga. 8)] je prikloniea druge skupine ravnine P. U ravnini trokut kojemuje duzina (C) (N) 12. a krajnje su joj tocke na tragovima. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prvi i drugi trag ravnine P(21. 2. -) srediste kruznice. 1. I 69. 11. 76.0).0).0). -4.0. a paralelni pravci p == PI P2 [PI (0. 0.10) i C(6. dira pravac p u tocki D i prolazi tockom A(13. ajedna stranica na pravcu p == K L[K(7. 0. -. 63. 62. -8.0. -. a srediste joj je u tocki 5(7. 0. 2. -). Konstruirajte projekcije jednakokracnog trapeza ABC D ciji su vrhovi tocke A(O. 75. 74. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P(lO. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prayac 66. 16) i pravac p == PIP2[H (-2. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P( -4. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini P. Rotirajte kvadrat u rav- 68. a tocka A(8. a tocka (T)( -2.

B(2.58 Mongeova metoda . koji i ne mora uvijek biti najkraci. a tocka A(2.10) je jedan vrh trokuta. Q2 E q. joj je tangenta. potrazite objasnjenja u odgovarajucern primjeru prethodnoga poglavlja. ajedan joj je promjer duzina AB[A(6. zadaci ovog poglavlja ne bi yam smjeli stvarati poteskoce pri rjesavanju. Zadano je dovoljno elernenata pravilnog geometrijskog tijela u opcem polozaju u odnosu na ravnine projiciranja. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu paralelne stranice Ide na pravcima p == P1P2[Pl (11. 6). P2(0. a zadani pravac t == AB[A( -12.18. 6)]. 2).0). 8. U prvoj se fazi zamisljaju zadani elementi u prostoru zajedno s objektom cije se projekcije traze te se stvara predodzba 0 njihovim medusobnim odnosima. p II AB. 5. 6). Ukoliko ipak ponegdje naidete na nejasnoce. 10. 81.8) lezi srediste tom trokutu opisane kruznice. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini paralelnoj s osi lX2. Ako ste savladali sadrzaj prethodnoga poglavlja. 2)] jedan od krakova. Svi zadaci imaju konacan broj mogucih rjesenja. -4. vratite se korak nazad.0). 78. 3. P( -8. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta ABC ako mu je duzina AB [A( -6.11. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog trokuta cija visina lezi na pravcu v == K L[K(5.teorijski zadaci 2. 0. a zadani ce elementi uglavnom svojim polozajem diktirati odabir prihvatljive varijante. 59 . -). 0. 77. L(10. 5). Konstruirajte projekcije kruznice koja dira ravninu Il2 u tocki D(12. a srediste mu je u tocki S(14. 6)] i q. Tijela U opcem polozaju Ovo se poglavlje temelji na poznavanju osnovnih svojstava pravilnih geometrijskih tijela i na pretpostavci da ste solidno ovladali konstruktivnim postupcima Mongeove metode projiciranja. ana pravcu p. Konstruirajte projekcije kruznice koja dodiruje ravninu III i ukrizene pravce m == lVJ1P[Ml (2. Gotovo svaki zadatak moguce je rjesavati na nekoliko nacina pa odaberite jedan od njih. -4)] 3. I.12). Preporucujemo tri faze u rjesavanju zadataka ovoga tipa. PEp.8. 6. 10)].0). Q2(12. 80. B( -6. B(14. 82. ana vamaje da te elemente dovedete u funkcionalnu vezu koja ce omoguciti konstrukciju svih elemenata bitnih za odredenje projekcije trazenoga geometrijskoga tijela. -.14.14)] i n == N1P [Nl (24. 0. 1. Pl· 79. -10). P(20.4. 4.0.

0' • Visinom piramide zovemo udaljenost od sredista osnovice.01a). PRIMJER Rijeseni primjeri 3. A") i duzina duljine Va (s1.01. • Probodiste S ravnine osnovice s pravcem 0 je srediste osnovice njenog vrha od ravnine osnovice.60 Tijela U opcern polozaju 3. Slika 3. U zavrsnoj zira. ako je tocka A vrh osnovice ABC. Dobro je zapisati slijed rjesavanja. su 0" pravac 0(0'. Rijeseni primjeri 61 2.1. Oil). 0 od Slika 3. a os okomita na ravninu osnovice. se fazi prethodna deduktivna shema konstruktivno reali- 3. • Piramidu nazivamo pravilnom ako joj je osnovica pravilan geometrijski lik. Zadani PRETHODNA ANALIZA A" . U drugoj se fazi analiziraju sve mogucnosti tijeka prostornoga rjesavanja i bira najpovoljnija varijanta rjesenja.01b .01a Inace je kosa. vrha piramide • Uocimo da je visina pravilne piramide jednaka udaljenosti 6ABC.0 1b) • Ravnina osnovice P sadrfi tocku A i okomita je na pravac 0.3. PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.1. Konstruirajte projekcije pravilne trostrane pirarnide visine Va kojoj je os na pravcu 0. Kazerno da je piramida uspravna ako je os okomita na ravninu osnovice. • Jednakostranican trokut je odreden svojim sredistern i vrhom A. tocka A(A'. • Spojnicu vrha piramide sa sredistem njene osnovice (ako osnovica ima srediste) zovemo os piramide. 3. 3. • Visina Va nanosi se na pravac njegove tocke S. korak po korak (deduktivna shema).

Rijeseni primjeri 63 RJESENJE • Na s1.01e 0'" 0' y Slika 3. a sijece ravninu P u priklonici p prve skupine. r2 ravnine osnovice (vidi primjer 2.62 KONSTRUKTIVNO TijeJa U opcem polozaju 3.01c Slika 3. slijedi 00 . 6A"B"C". koja je okomita na ravninu P. 3. (s1.05). • Uz pomoc druge projicirajuce d 1 . • Na s1.ll X2) odredimo projekcije (kao u primjeru 2. (A). Postupak je izveden prevaljivanjem prve projicirajuce ravnine pravca 0. 3. A" Po.0lf su na temelju prethodnih koraka konstruirane sve tri projekcije piramide te je odredena vidljivost osnovice i pobocnih bridova u pojedinim projekcijarna.l r. Slika 3. Duljina duzine 5A odredena je rotacijom oko rl te je konstruiran trokut 6 (A) (B) (C).0lf .. • Pomocu perspektivne afinosti (A'.0ld) odredivanja projekcija vrha II piramide.01c). rd konstruirane su tocke B'. /~ V" /0" S" . 3. (Dva rjesenjal) A' C'.08) (s1. a pomocu sutraznica prve sku pine ravnine P odreden je nacrt trokuta. 5" probodista pravcern 5 pravca (d2 = 0".3. Buduci da je pravac o okomit na sve pravce ravnine P..01d y Slika 3.01e izdvojen je postupak A odredimo tra0 • Uz pornoc sutraznice prve skupine polozene kroz tocku gove rl. ravnine polozene 5'.1. 0 i ravnine P • Duzina 5A je polumjer trokutu 6ABC opisane kruznice. 3.

Slika 3. r. 0 stosca. • Probodiste S osi i ravnine P je srediste osnovice stosca. 0' .x.02b) r • Probodiste A = pn P pravca pi ravnine P je jedna tocka na kruznici osnovice zadanoga stosca. Konstruirajte projekcije stosca. KONSTRUKTIVNO RJESENJE ~ . 3.1_-- s Slika 3. r.02d . • Os stosca sadrzi tocku II i okomitaje na zadanu ravninu P. 64 Tijela U opcern polozaju po.'-:. p' 0 odredene su pro- r. p yo.02a). Izabrano je jedno od dva moguca rjesenja. • Pravac p je prevaljen u TIl ina njegaje od tocke Ao nanesena duljina So te tako odreden vrh V stosca u prevaljenom polozaju. U raVIlIIlI PRIMJER 3. PROSTORNO RJESENJE (s1. • Odredene su projekcije osi (sl.:y.02b P"'~ .02. S = 0 n P. 3.02a PRETHODNA ANALIZA ""~. 3. . Rijeseni primjeri 65 7'1. 3.V" E 0" • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem jekcije sredista kruznice.L V' E 0'.02c). l . a zatim u projekcijama.L 7'2. Slika 3.02c r Slika 3. p' P' . 3. • Kruznica osnovice odredena je sredistem S i tockom A u ravnini P.05) (sl.02d). • Vrh V stosca nalazi se na pravcu p na udaljenosti So od tocke A.1. ' A" • Os rotacijskoga stosca okomita je na ravninu njegove osnovice. • Sve izvodnice rotacijskoga stosca prolaze njegovim vrhom i jednake su duljine. a na pravcu p(pl p") izvodnica duljine So rotacijskog stosca (sI. P (1'1) 7'2) nalazi se osnovica. .3.0" . • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p odredeno je probodiste A = p n P pravca i ravnine (vidi primjer 2..

03b) • Ravnina 2:: dijagonalnog osnog presjeka BDV piramide okomita je na dijagonalu AC lovistem S. 11)] (sl. Konstruirajte projekeije pravilne cetverostrane piramide kojoj se vrh nalazi na praveu p. duzina C(11.03a PROSTORNO RJESENJE A':~' :C' (s1.02f). Slika 3.03a). Slika 3. poglavIje). Rijeseni prirnjeri 67 • Duljina polumjera SA kruznice odredena je pornocu tzv. difereneijskog trokuta (s1. i prolazi njenim po- • Probodiste V ravnine je vrh trazene piramide. • Konturne izvodniee stosca u tlocrtu odredene su pornocu perspektivne afinosti (vidi 1.02e • Osnoviea pravilne cetverostrane pirami de je kvadrat. 3. 2). 3. • Tlocrt i naert kruznice konstruiran je kao u primjeru 2. 2. PRETHODNA ANALIZA == -ZI ~:~ ' Q" ------------- A n - : / C".14). 6)] i pravae PRIMJER je AC [A(4. 7. 3. a konturne izvodniee naerta stosca kao tangente hiper- Zadana p 3. • 2:: s praveem p Dijagonale AC i BD kvadrata DABCD medusobno su jednake i okomite. • Dijagonale kvadrata su medusobno okomite i jednake. Dijagonala BD je okomita na os piramide SV pa se moze odrediti u ravnini 2::. • Vrh piramide lezi u ravnini dijagonalnog osnog presjeka. 2. 3. njenog Q' p' : P' Slika 3. Q(O. a duzina AC je dijagonala osnoviee.17. 4. PQ[P(12.1.02e).66 Tijela U opcern polozaju 3. 3. Pornocu ovih cinjenica moguce je odrediti projekeije kvadrata DABCD bez upotrebe tragova ravnine u kojoj lezi.02f Slika 3. I ' oskulacijskih kruznica u tjemenima I" i J" elipse k" (s1.03.03b .

.03c). _-. 3.03f konstruirana je i bokocrtna projekcija piramide.. 1/ (v) / / / / I _+. Slika 3. pomocu sutraznice 5 druge skupine • Za odredivanje probodista V = ]J n I: koristena je prva projicirajuca ravnina pravca p (sl. Rijeseni primjeri 69 RJESENJE Sll • Tragovi 51. 3.52 ravnine I: odredeni polozene tockorn S (sl.-'-'--'==== V" -> : .03f)..03e). / / _::__:. -.... 3. \s/:: ( • Duzinu SlI rotiramo oko prvoga traga 51 ravnine I: pa u rotiranom polozaju konstruiramo dijagonalni osni presjek (B)(D)(lI) piramide (sl. pri cernu treba voditi racuna 0 njihovoj vidljivosti u pojedinim projekcijama (sl. . • Na s1. 3.. Uocirno ovdje dajc SlI visina trazene piramide.68 KONSTRUKTIVNO Tijela U opcem polozaju 3._' _.03f . : P' I~ x Q' Q' . 3. .03f). • Sada smo u mogucnosti odrcditi projekcije svih osnovnih i pobocnih bridova piramide. 5.~+----. ".-0 _. _"~_L. 3. I :1""'" s' y y <.03d). 3.. • Pornocu perspektivne afinosti odredimo tlocrt dijagonale ED. Slika 3.03d Slika 3.C".--~\-+.__' Q.03e A"'( o I A"'( x o I .' _. • Pornocu diferencijskog trokuta odrcdimo polovinu duljine dijagonale AG. _:__-_:__--\---L-('~ V' -.1.-"" '-:.03c Slika 3.p' ~d q' _. a zatim pomocu sutraznica i njczin nacrt (sl.

: : . . - ~: ~ . 12) i duzina duljine d (sl.-.04. .. • Jedan pobocni brid prizme prolazi tockom C i okomitje na ravninu P.04a).' . r.04b) • Probodiste A zadane ravnine pravcem p je jedan vrh os novice ABCD prizme. • Pobocni bridovi prizme medusobno ravninu osnovice. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Rijeseni primjeri 71 3. C u ravninu 112 i konstruiramo kvadrat DAoBoCoDo tocke Ai su paralelni i jednaki te okomiti --=---'t.70 PRIM]ER Tijela U opcern polozaju 3. . nacrt se A" probodista A = p n P pravca p i ravnine P nalazi na drugom tragu 12 te ravnine. pO AO d MO CO i-. U p" tlocrtujeA' E pi (sl. Zadani su pravac pip".. I) Slika 3. Probodiste je C ovog brida s ravninom P je dijagonalno suprotni vrh vrhu A kvadrata [JABCD.04c).. • Na udaljenosti d od tocke A na pravcu p se nalazi dijagonalno suprotni vrh C druge os novice prizme.\ \ r \ . i na tom se C'. pravca p. 3. 3.04c Slika 3. Id I • Uz pomoc po volji odabrane tocke M pravca p i tocke A prevaljen je pravac p u ravninu 112 i na njega od rocke A 0 nanesena zadana duzina duljine d te tako dobivena • Pobocni r. p").x.04d .. \ fr »> pI!: . • Tocka C odredena je u nacrtu i tlocrtu na projekcijama p' brid na 12.04b Slika 3. \y'! .04d). 3.04d). 3. PROSTORNO RJESENJE (sl 3. • Buduci da je zadana ravnina druga projicirajuca. pri cemu je CC prizme okomit je na ravninu P pa mu je nacrt okomit C" E 12 (sl... Konstruirajte projekcije pravilne kvadratske prizme kojoj jedna osnovica lezi u ravnini P. 3. ravnina Ph... . tocka -0 C.04a PRETHODNA ANALIZA • Prostorna dijagonala prizme je spojnica nalno suprotnim vrhom druge osnovice. a prostorna dijagonala duljine d lezi na pravcu p. vrha jedne osnovice s dijagona • Isti se pobocni brid u tlocrtu projicira okomito na prvi trag bridu nalazi tocka • Prevalimo (sl.1. : Slika 3."'-\:--..

72

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjeri
v"_/

73

• Tocke E" i D" Ide na drugom tragu T2, a za tlocrte im vrijedi: d(E', x) = d(EO, E"), cL(D', :c) = d(DO D") (s1. 3.04e). • Koristeci paralelnost i jednakost i tlocrt prizme (sl. 3.04e). • Zadatak ima elva rjesenja. odgovarajucih bridova odredeni su nacrt

PRIMJER 3.05. Konstruirajte projekcije rotacijskoga stosca kojernu se os nalazi na pravcu 0(0', Oil), a jedna od izvodnica na pravcu b(b', b"), ako je v vis ina stosca (s1. 3.05a).
0"

= b"

v

b'
Vi 0'

I

I

Slika 3.05a PRETHODNA ANALIZA • Osnovica novice. rotacijskog

stosca je krug, a os mu je okomita na ravninu osstosca imaju istu duljinu.

• Sve izvodnice

rotacijskog

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.05b) • Sve ravnine polozene kroz os rotacijskog stosca sijeku ga u sukladnim jednakokracnim trokutima. • Jedna od ravnina osnog presjeka odredena je pravcima 0 i b i u ovom je zadatku to druga projicirajuca ravnina. • Pomocu zadane visine stosca moguce je konstruirati osni presjek koji je jednakokracni trokut. • Zadatak ima dva rjesenja.

D'
Slika 3.04e

[1

Slika 3.05b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Drugi trag d2 ravnine osnog presjeka

t-:.. stosca, u kojoj Ide zadani pravci

o i b, poklapa se s nacrtima ovih dvaju pravaca. Stoga Ih, pa joj je prvi trag dl okomit na os x (s1. 3.05c).

je ona okomita na

74

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjcri

75
osnoga

• Pornocu po volji odabranih tocaka M E b, N E a i tocke V prevalimo pravee a i b u ravninu IT2, a od VO na pravac 0° nanesemo zadanu visinu stosca Va. Dobivena tocka So je srediste osnoviee stosca. Sada smo u mogucnosti konstruirati pravu velicinu osnog presjeka AO EOVo stosca. • Tocke A i B nalaze se u ravnini .6.. pa su im naerti na drugom tragu d2 te ravnine (sl. 3.05d). • Ravnina osnoviee stosca okomita je na njegovu os a pa se jedna priklonica druge skupine te ravnine u naertu projieira u a". Tocke Ai E Ide na toj prikloniei. Stoga je duzina A" E" mala os elipse k". Velika os Gil D" iste elipse okomita je na malu os i po duljini je jednaka 2r. • Da bi se konstruirao tloert osnoviee, u ravninu ITr se prevaljuje ona ravnina osnog presjeka stosca koja je okomita na ITr. • Velika os E' F' elipse k' okomita ja na 0', a mala os G' H' odredena je iz prevaljenog polozaja na prikloniei prve skupine ravnine osnoviee (sl. 3.05d).
8 ),\
, ~/'\" rI '0 <,

• Na sl. 3.05e odredene presjeka u ravninu IT3.

su osi bokoertne

elipse k"' prevaljivanjem

• Uocite da se promjeri AB i GD kruznice osnoviec, koji se u naertu projieiraju u osi elipse k", u tloertu i bokoertu projieiraju kao konjugirani promjeri elipsa k' odnosno k'", • Tloertne, naertne i bokoertne konturne izvodniee odgovarajuce elipse polozene kroz V', V", odnosno izvodniea analognaje kao u primjeru 3.02. stosca tangente su na \f'". Konstrukeija ovih

vO
//1 / / / / / / / I I

,J,\
\,

I I

'

..............

N° \ SO=Co=D0Jz:- - ~ _v_ , ,,, , \
>.~

............... VO

, r'

'

-

-

......

~'>:::::: '/
I

b
~

o

'. '(\'

':.; "

:..\'0"

-~\
=

V"

____,AO, D"'\,\
M •• 0' '. \ \

\ \" \ 'j"
-, '/<"\S" -, A"./
\./

bOO ,,

M"

\~\.
,, ,
=

N" '-..__).

-,

:
:
I

'

x

:

:
COO :

' ''

d, 0'

------;::'-1' = gl
/ ./ / /

-

-.v,
/

/

y

Slika 3.05e

Slika 3.05d

Slika 3.05e

76

Tijela u opccm polozaju

3.

3.2.

Zadaci za vjezbu

77

3.2.

Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca cija osnovica lez: u ravnini P(10, 00, 8), vrh mu je u tocki 1/(14,8,12), a izvodnice cine s ravninom osnovice kut od GO°. 2. Konstruirajte uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A(4, -,6), C(12, -, 10)] dijagonala os novice, a P(16, 10, 00) ravnina osnovice. Vrh piramideje u ravnini E II P, T(12, 15, -) E B. projekcije

10. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojernu je vrh u ravnini P(oo, 5, -11), a promjer AB[A( -1,6,5), B(G, 3, l)l osnovice lez: na priklonici 3. skupine ravnine osnovice. 11. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka vi sine v = 8 ako mu je jedna izvodnica na pravcu P == AB[A(G, 9, 1), B(14, 2,8)l, tocka jedne os novice na toj izvodnici lezi u TIl, a tocka G(8, 3, 7) je na osi valjka.

3. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojernu je duzina M N [M(4, 8,4), N(16, 8, 16)l os, a T(12, 6, 6) tocka na plastu. (jedinica 0.8 cm) 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje SV[S(8, 14,6), V(8,4, 16)l os, a T(12, 10,8) tocka no. plastu. (jedinica 0.7 cm) 5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojem je pravac t == TIT2 [T1(20, 16,0), T2(4, 0, 12)l tangenta osnovice, a toeka S(10, 12, -)
srediste osnovice. Osnovica lez! u drugoj projicirajucoj ravnini. Vrh

12. Konstruirajte projekcije oktaedra kojemu je na pravcu p == P R [P(O, 2,11), R(12, 7, l)l jedna dijagonala, a tocka .4(5,1,2) jedan
od vrhova. 13. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane joj je AC[A(7, 0, 7), C(7, 7, 1)] dijagonala osnovice, p == AT[A,T(-l,9, 10)l nalazijoj se pobocni brid. piramide koa na pravcu

stosca je u TIl. (jedinica 0.7 cm) 6. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka K(2.5, -1, 7) vrh, P(8, 6, -13) ravnina jedne pobocke, a jedan vrh te pobocke je za
d = 9 udaljen od ravnine

14. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske prizme kojoj je osnovica u ravnini P(5, -2,3), a prostorna dijagonala, duljine d = 11 na pravcu p == M N[M(3, 7, 4), N(ll, 2.5, 7.5)].

15. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu na pravcu VA[V(12, 9,8), A(O, 2, -2)] lezi os, napravcu 5 == V B[V,B(O,
izvodnica, a polumjer osnovice je r = 5.

0

5, 6)l

TIl.

7. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je P( -5,4,4) ravnina osnovice, ana pravcu p == QR[Q( 4,10,8), R(4, 7, 4)] lezi pobocni brid cija je duljina b = 9. 8. Duzina SlS2[SI (6,4.5,3), S2(6, 9.5, 10.5)] je os rotacijskog valjka kojemu je pravac t = T1T2[Tl (17, -,0), T2 (8,0, -)l tangenta osno- ;
vice. Konstrurajte projekcije tog valjka.

16. Konstruirajte

projekcije uspravne kvadratske [A( 4,6,7), C(12, 9, 3)] dijagonala osnovice, [P(16, 4.5, 4), Q(13, -1, 10)] lezi joj vrh.

piramide kojoj je AC a na pravcu p == PQ

17. Na pravcu 0 == O2 V[02(3, 0, 3), V(10.5, 8,11)] je os, ana pravcu 5 == TV[T(l, i.u), V] pobocni brid uspravne pravilne peterostrane piramide. Konstruirajte projekcije piramide ako joj je visina v = 8. 18. Konstruirajte
ninu projekcije rotacijskog

9. Osnovica

rotacijskog stosca lezi u ravnini novice je u tocki S(6, 6, -). Konstruirajte

P(5, -3, 5), srediste osprojekcije stosca ako je

stosca kojemu osnovica dira rav-

G(8, 7, 5) tocka na plastu, a visina stosca je v = 9.

[T, e,(12,8, O)J. Visina

TIl te pravce a == TAl [T(10, -3,9), Al (3,2, O)Ji b == T BI
stosca je v = 8.

U ravnini P (7.5) ravninajedne pobocke. N(10. 33. 3. P(4.( -8.78 Tijela U opcern polozaju 3. (jedinica I. 3)].9. 3. N(9. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 0102[01 (4. 8. 3(5. B(7. duljina visine v = 6.11). 8.5. tocka 3(6. ako je osnovni brid AB usporedan s ravninom TIl. a osnovica mu dodiruje ravninu III.-6.5.1).2).4. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog (s = 2r) stosca ako mu je duzina AB[A(5. -2) ravnina osnovice. a vrh piramide lezi na pravcu p == PIP2[PI (17.4). Na pravcu 0 == PQ[P(O.4.5. 7. AB c P jedan brid. 3. 37. Konstruirajte projekcije pravilne peterostrane piramide kojoj je 2::(3. Konstruirajte projekcije uspravne pravilne peterostrane piramide kojoj pobocni brid duljine b = 11. 5. B(11.5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P( -12. 7. -. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojojje osnovica u ravnini P(lO.5. Pravac ()je os. Q(9. -). 30. D(l1.9) lezi na plastu stosca.)). 23. . 3. a osnovica dodiruje ravninu II2• 36. -). . vrh u ravnini E( 00.5) ravnina osnovice.5. 5. -. 2. 29. ana pravcu p == I< L[I«2. 28. Konstruirajte projekcije tetraedra kojemuje P(5. 3)].1)]. 6. Zadaci za vjezbu 79 19. -)] je tangenta jedne osnovice. 26.5) nalaze se pravci 0 == A2 V[A2(6.5). 5. 1.5)]. -7). 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojemu je os M N [M(6. 0. -)] i s == B2 1I[B2(1. duzina AB[A(5.5 lezi na pravcu p == PQ[P(5. 2l. -)] dijagonala osnovice. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 02P[02( -2.Scm) 32.3.5).5. 5. 5) lezi na jednoj od osnovica. 2. Konstruirajte projekcije pravilne sesterostrane prizme kojoj je zadana os M N[M(6. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog valjka kojemu je os na pravcu 0 == I< L[I«3.10. 4. 3. V(O. 3. a os mu lezi u ravnini 6. 9)] (M i N su sredista osnovica) i tocka A(3. 11)]. polumjer osnovici opisane kruznice T = 3. Konstruirajte projekcije tog stosca.5) jedan vrh. 2)]. 5. a visina piramide v = 8. L(lO. 22. a duljina izvodnice je s = 12. 2)] tetiva osnovice. 4).2.0. -4.2. 8)]. 4. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka A(l.10. 34. 5.9).6). C(7.0).5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica lezi u ravnini P(17. -). 10. N(l.5. a izvodnica duljine s = 11 na pravcu p == MN[l\I(O. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P(8. 3l. 7.5)] nalazi se jedan brid kocke koji nije s vrhom A na istoj pobocnoj plohi kocke. 0.8. 8)]. B(9. Konstruirajte projekcije valjka. -3)]. -). -) vrh one osnovice cije je srediste tocka M. 10. a duzina AB[A(l.4. O2(0.9)] lezi mu jedna izvodnica. a duljina izvodnice je s = 13. 10. a tocka T(ll. 7). akoje duzina AC[A(O. a visina Va = 12. a pravac s izvodnica rotacijskog stosca cija osnovica dira ravninu TI2.8)].7. 2). 7).00. 4.5. N(13.6.5. 4. 11(0. 3. 0. L(11.9. 3). 0. vrh u ravnini E(3.5. 8. 24. a pravac t == T N[T( 4.0).5.5. 6. duljina visine v = 9. 27.3). 20. a radijus osnovice r = 6em.0). 12). 25. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(12. 1.1).2). 3). P2(13. -2. 9.5). 7)] je os jednakostranicnog valjka. 10.6) ravnina osnog presjeka.12. 35. a donja osnovica cije je srediste tocka M dodiruje ravninu III. 9. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(5. a tocka A(3. 6)] u toj ravnini je promjer osnovice. -) srediste osnovice. Q(11.4. -5. na pravcu s == 313[31 (5. 3. a osnovica u ravnini P( 4.5.0. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne sesterostrane piramide kojoj je dijagonala osnovice duzina AD[A(3. V(5. 5).

::::. RJESENJE koordinatnoga sustava otz.n. odnosno odozdo koristi se stoga projekcija koordinatnog sustava prikazanog na sl. p tako da bude n ::::. korisno je znati prikazati ga. Rijeseni primjeri • Ortogonalne bokocrt).1.9 i uvecanje dva puta.1. nacrtu i bokocrtu. Rijeseni primjeri 81 4. ti = 0. 4. Konstruirajte kosoaksonometrijsku sliku zadanog objekta (sl. z) kao na sl. metodi kosog paralelnog projiciranja najednu ravninu slike. 01. 4.0l. uz prikrate m = 0. Aksonometrljske metode 6 Da bismo sto bolje sagJedali neki buduci objekt i njegovo uklapanje u postojecu situaciju. • Konstruirani su kutovi proporcionalnosti • Pomocu kuteva proporcionalnosti odredene su prikrate pojedinih koordinata svake tocke objekta te udvostrucene nanesene u koordinatni sustav.01a) s pogledom odozgo.4. Uobicajeno je smjestiti objekt u prostorni koordinatni sustav tako da mu temeljni bridovi budu paralelni s koordinatnim osima. nego i u aksonometrijskoj metodi. 4. za zadane prikrate m. ::::.01 4. • Projekciju objekta (tlocrt-nacrt. s desna i odozgo. Za prikaz objekta sprijeda.8. nip. 80 .1. • Prikrate m. ne sarno u tlocrtu. tj. y. tlocrt-bokocrt iIi nacrt- PRIMJER 4. pri cernu se zamislja da se ravnina slike nalazi izmedu prornatraca i ishodista koordinatnog sustava.01. Za konstrukciju nickih objekata kosoaksonometrijskih potrebno je imati: projekcije slika geometrijskih iIi slozenih teh- Slika 4.7 i p = 0. m p • Odabrane su projekcije koordinatnih osi za pogled odozgo. koje su u opcern polozaju prema ravnini slike.

konjugirani su promjeri odgovarajuce elipse k paralelni s osima x i fl. 4. Konstruirajte izometrijsku projekciju (m = ti = p = 1) s pogledom odozgo slozenog objekta zadanog tlocrtom i nacrtom (s1.02.01a ~ 0 x - 1- - - - - - -~1 d y _J_ - 1 1 j_ 1 1 1 Slika 4. 4. . 4. RijeSeni primjeri 83 • Konstruiran je kosoaksonometrijski tlocrt i nacrt objekta. Najjednostavniji oblik izometrije imamo u slucaju m = n = p = 1 jer se bez upotrebe kutova proporcionalnosti koordinate pojedinih tocaka objekta unose u odabranu projekciju koordinatnog sustava (s1. Kadaje kruznica u ravnini III ilije paralelna s njom. a zatim i aksonometrijska projekcija (sl. PRIMJER 4.02a).02a RJESENJE • Aksonometriju u kojoj su prikrate po svim koordinatnim osima jednake zovemo izometrijom.82 Aksonometrijske metode 4.01b). 35 <!l14 Z Slika 4. 4.1.02b).01b • Buduci da se kruznica kosim paralelnim projiciranjem preslikava opcenito u elipsu. a za kruznicu paralelnu s ravninom II2 konjugirani su promjeri paralelni s osima x i z. y Slika 4. toj je elipsi potrebno odrediti par konjugiranih promjera.

Prikrata ti postoji sarno u smjeru osi y pa se zato ne koriste kutovi proporcionalnosti. a zatim i aksonornetrijska projekcija cijeloga objekta. cinjenice sve tvorevine koje se nalaze u ravnini sebe.03. Pravilna kvadratska piramida zadanaje tlocrtom i nacrtom (sl. Uocite da je moguce uspostaviti afinu srodnost izmedu ortogonalnog i kosog tlocrta s osi x kao osi afinosti i parom pridruzenih tocaka M') M. • Za pogled odozgo izaberimo odgovarajuci polozaj projekcije y osi y (sl. z=z y - y 0 x=x M \ Slika 4. Zbog ove se Slika 4.02b PRIMJER 4. a kosi joj je tlocrt odreden uz pornoc odredbenog trokuta 6. Rijeseni primjeri 85 • Konstruiran je aksonornetrijski tlocrt i nacrt objekta. 4. Iz trokuta 6.0M' M.03 .84 Aksonomctrijskc mctodc 4. Konstruirajte kosu projekciju piramide s pogledom odozgo ako je zadana prikrata n \ Y \ \ \ \ \ M' Y \ \ \ \ \ \ = ~ i kut 0: = 30°. • Pomocu kosog tlocrta i nacrta odredena je kosa projekcija piramide. a Rytzovu konstrukciju izvedite sarno u kosom tlocrtu i nacrtu. • Nacrt piramide poklapa se s njenim kosim nacrtorn. a one paralelne s ravninom slike projiciraju (x.1. RJESENJE • Poseban slucaj kose aksonometrije x i z) nalaze u ravnini u kojoj se dvije koordinatne osi (najcesce slike zovemo kosorn proj ekcij om. 4. • Svakoj elipsi na projekciji objekta potrebno je odrediti srediste i konjugirane promjere.03). pri cemu su svim elipsama odredene osi pornocu Rytzove konstrukcije. z) projiciraju same u se u pravoj velicini.0 M' M vidljivo je kako se prikracuju ordinate pojedinih tocaka objekta. 4.03).

86 PRIMJER Aksonometrijske metode 4.05). -. Osnovica stosca ce se projicirati u elipsu.M' MO. • Pomocu zadanih podataka odredirno kosu projekciju koordinatnog tava (s1. moguce je i bez Rytzove konstrukcije odrediti veliku i rnalu os elipse k.0: = 45°) s pogledorn cijskog stosca kojern su tlocrt i nacrt dani na s1. M. PRIMJER 4. • Buduci da su kruznica k' i elipsa k afino pridruzene krivulje. -.04. U tu se svrhu koristi Talesova kruznica t koja prolazi tockama S' is. u pravoj velicini. 4. odozgo rota- Uz prikratu n = ~i kur 0: = 30° konstruirajte kosu projekciju s pogledorn odozgo rotacijskoga valjka zadanoga njegovirn ortogonalnirn projekcijarna na s1. 4. RJESENJE RJESENJE • Pornocu zadanih elernenata nacrta se os y i odredbeni trokut 6. Konstruirajte kosu projekciju (n = ~.05 . Jedan par konjugiranih prornjera te elipse afina su slika onih prornjera zadane kruznice koji su paralelni s osirna xi y.04. posve je ocita konstrukcija kose projekcije valjka. 4. susna- • Kosi tlocrt stosca bit ce ujedno kosa projekcija njegove osnovice. -. • Kontume izvodnice kose projekcije stosca tangente V" z=z su na elipsu k povu- x=x y cene iz tocke V. -. a srediste joj je na osi afinosti x. -. Potrebno je sarno odrediti onaj par rnedusobno okornitih prornjera kruznice k' koji ce se afino preslikati u okornite konjugirane prornjere elipse k.04 -.05.4. • Buduci da se jedna osnovica valjka nalazi u ravnini Ih a druga je paralelna s njorn. • Iz s1. -.04. RijeSeni primjeri 87 4. -. Kosi nacrt stosca podudara se s njegovirn ortogonalnirn crtorn. -. y Slika 4.·b -. 4.1.05. obje kruznice ce se projicirati • Kosi je tlocrt valjka paralelograrn. z=z M'\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ :/ qu~ I \ I \ \ r------c~----~ \I S' y x=x y \ \ - -. ty \1 U' Slika 4.

Stoga nema prikracivanja u smjerovima osi x i z. • Pornocu istog ortogonalnog tlocrta i nacrta rnoguce je konstruirati kosu projekciju dvaju koordinatnih sustava 0 (. a zatim i gornjeg dijela veza.06c .06b . 4. 4. na- RJESENJE • Prvo je potrebno nacrtati ortogonalne projekcije veza s razdvojenim crtima njegovih zadanih dijelova kao na s1. iz toga se kosog tlocrta i ortogonalnog nacrta odredi i sama kosa projekcija donjeg. '( P" = P" y~: A \\ . Slika 4. z=z z=z T"=T" I I I PI <if".TYZ) s istim osima x i z i osi Y u jednom slucaju za pogled odozgo.06a) uz prikratu n = ~ i kut Q = 30°.\ '. __ - A" T y A . \\ . -. . Konstruirajte kosu projekciju drvenog veza (s1.06. 4.. Obratite paznju na vidljivost pojedinih bridova objekta. 4.06c Slika 4. I __ / .06c. a gornji s pogledom odozdo. • Prema definiciji kose projekcije (vidi udzbenik. \ \ \ \ o (j T' P' .1.06b. a u drugom za pogled odozdo. str. 63) ravnina I12 se uzima za ravninu slike pa se kosi nacrt objekta podudara s njegovim ortogonalnim nacrtom. Umjesto kutova proporcionalnosti prikrate u smjeru osi y izvode se direktno na projekciji koordinatnog sustava sto je vidljivo na sl.CZ .\ A' y Slika 4. Donji dio veza prikazite s pogledom odozgo.I I \ \ \ \ \1 I I I I . Rijeseni primjeri 89 PRIMJER 4.06a • Cijela konstrukcijaje vidljiva na s1. • Nakon sto se konstruira zajednicki kosi tlocrt za oba dijela drvenoga veza. I -.88 Aksonometrijske metode 4. 'y. " I I // / I I I I . \\ " . 4.

---~-_l. @ ~ 3. 2..2. Zadaci za vjezbu 91 4.~i5 1:.90 Aksonometrijske metode 4. 9 1 ~I 4.1. Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju 5._-{----.--------" > " J ~~ ~_9 ~ 7. 6. J ~ -1 1 I'-- 15 3 7 10 is. i : r-r-C)I '--j I )c. Zadaci za vjezbu 4. 4.2.-~~Q_.!' 10 J"'I L---_=l ~gl 19 10 6I .-_. 8..Q__J-. 1.2..

. 4. 14. 15. 13. 4.---.- 16. 18. I 1 r _______ ~ I I I I [8 /-----/ 12.--. Zadaci za vjezbu 93 9.--.--- . ----. 11. I { { 17.~-----.2.l~ '~--~ I \ \ \ { { { r- I I I I \ \ \ '-- so . 92 Aksonometrijske metode 10. ~---~ .. I I I I I I I I I l .

_1r-~--'-~' ___!__ I I I I @ .. -'" .-- I I: I: @B 1 1. 23. \ - ..~ r ~. : -0-. .I) 1 15 10) 20 . s. 4.2.. -0- -r I -0I ~I . Zadaci za vjezbu 95 19.~~(J-_ I 1 ~~j 0 r-'-----'--~ ~ ! : I ~ I l ! JO : i I JO .~'-/_G_ .c I 21.. 22.. 20. 1«7 -~-- ~j "[ ~ .:Y __ I I j ?J - ~ I __ . : : L_ ~ _l_ . 24.___!_L_+~ :i -1 -- ------ '" I I IS . ..... -.'~"<.94 Aksonometrijske metode 4. -I -r )____2_S -J 4S J 25. I -~..

- I 30 -] J ~I r A I I I -1I I I I .-...2.... . . Predlosci za vezove 2.96 27. 3. 1. . Aksonometrijske metode 4.t r_l0_~~ . ___/ __c_ " 28. 4.----+---------------~ ~------------~ .2. -.2. Zadaci za vjeZbu 97 4. . . . /\-A 4. -1- .... 29. A -II I I I I I I -1I I I 1..

n 20 30 8. 1'- 11. .. I A _--------- . I I I I I I . .. ... A-A . 10. 6. 12.. -r.-----. 9. I . 4. . .. J 10 6 6 6 22 3 10 3 >------... 17 . .f 17 . Zadaci za vjezbu 99 5.- 1:1 -'}- ~I I I ~ ~~ A ~1 I 16 "J -I -- -1- iI 30 I .. 7. . . . . I A - . t- .2. . . . " . <" / / /.98 Aksonometrijske metode 4..

.. Zadaci za vjefbu 101 18._ - I I I I I_I I II I I I "I 17 8 . 17.100 13. I~:I ~!... 19.. JI' . ~ __ .. ~. - / 15.. A _. 4.. Aksonometrijske metode 14.. L I 1 t----___.. 16. 4.l ______ J IS I r I I I I I I I I I I I I I I I I L. / r>: - '~ l A ~~ --------"'" I .2...-----I I I 1--- l I -_ -- I I I I I I 20.

kosoj projekciji i kosoj aksonometriji. presjekje parabola. sto ovisi 0 polozaju presjecne ravnine prema zadanoj plohi. mogupasti zajedno. nuzno je elipsu konstru102 . par izvodnica ako je ravnina paralelna s njegovom osi. Buduci da konstrukcija presjecne krivuIje u projekcijama ovisi 0 tome da li je ta krivuIja elipsa. presjek je elipsa. treba prvo znati zakljuciti 0 kojoj se krivuIji radi. a u svim drugim slucajevima elipsa. 5. a presjecne hiperbole i parabole odredujemo konstruirajuci "dovoljan broj" njihovih tocaka. Presjek rotacijskoga valjka je kruznica ako je presjecna ravnina paraleina s ravninom osnovice. U ovom cemo pogIavlju obradivati ravninske presjeke stozaca i valjaka drugoga reda. a mogu biti i konjugirano imaginarne. Bit ce to iskljucivo rotacijski stosci i vaIjci. Ako je presjecna ravnina paraleina s jednom izvodnicom stosca. Skup zajednickih tocaka neke plohe <I> i neke ravnine P nazivamo presjekom te plohe ravninom P. Presjeci Svi su ovi presjeci detaljno obradeni u udzbeniku [3] Mongeovom metodom. Uz to se u svakom primjeru konstruira tangenta presjecne krivulje u njenoj opcoj tocki. njezinje presjek ravninom aigebarska ravninska krivulja reda jednakog redu plohe. Ako se radi oalgebarskoj plohi. a konstruirat cemo njihove presjecne krivulje u ortogonainim projekcijama. presjek je hiperbola. Ako je ravnina paraleina s dvjema izvodnicama stosca. Presjek rotacijskoga stosca ravninom paraleinom s ravninom osnovice je kruinica. Kada se radi 0 I presjeku valjka iIi stosca po eIipsi. hiperboia iIi parabola. a ovdje je teziste na rjesavanju zadataka u kosoj aksonometriji i kosoj projekciji. Bilo koja ravnina polozena vrhom stosca sijece ga u dvije izvodnice koje mogu biti realne i razlicite. Ako je presjecna ravnina polozena tako da realnosijece sve izvodnice stosca u konacnosti.103 irati pornocu njenih konjugiranih promjera.

"' b.104 Presjeci s. ti = }) konstruiraj te presjek valjka ravninom P. • Zadana ravnina je druga proj ieiraj uca pa su joj prvi i treci trag u kosoj projekeiji paralelni s osi y. Ole). y x=x [.01. -. Ove ravnine sijeku ravninu P u presjecnicarna a odnosno b. Rijeseni primjeri tocaka. Bit ce to promjeri pridruzeni konjugiranim promjerima osnoviee u kosoj projekeiji. - --- - - -. Sjecista ovih izvodniea sa spomenutim presjecnicama bit ce krajnje tocke konjugiranih promjera presjecne elipse. 5. 5. za prikracivanje ordinata pojedinih toe aka koristit cerno bokoertnu projekeiju osi y (sl. afinost Os te afinosti je os Slika 5. polozirno kroz te promjere ravnine A(arl (3) i B(b21 b3) (sl.01b ' y x=x • Kruznica osnovice valjka projieira se u elipsu pri cemu se njeni promjeri para1elni s osima y i z projieiraju u konjugirane promjere elipse . 01b). z z. • Da bismo odredili probodista ravnine P s izvodnieama valjka koje prolaze krajnjim tockarna konjugiranih promjera osnovice. 5. kontumih z=z -. PRIMJER Rijeseni primjeri 5. • Za konstrukeiju koja se uspostavlja velike i male osi elipse koristena je perspektivna izmedu bokoerta i kosog bokoerta. 5.1.1. U kosoj projekeij i (0: = 30°. 105 5.01a). N presjeka afino su pridruzene nozistima izvodniea valjka pa su tako i konstruirane. treci trag presjecne ravnine.01a RJESENJE • Buduci da se osnoviea valjka nalazi u ravnini IT3. • Presjecna je elipsa afino pridruzena kruznici osnoviee. Os ove afinosti je Zadan je rotaeijski valjak svojim projekeijama i ravnina P svojim tragovima (s1. y Slika 5. ~"-. a (S"/. a valjak u parovima izvodniea . • Kontume tocke M. y G y r x r • Potrebno je odrediti par konjugiranih promjera presjecne elipse. dakle 7'3 u kosoj projekeiji. Slika 5.01c . S) je par afino pridruzenih Sill i • Pornocu Talesove kruznice g sa sredistcrn na osi z polozene kroz tocke S odredeni su okomiti promjeri kruznice koji se preslikavaju u osi elipse. z=z • Srediste presjecne elipse mora bit na osi valjka.

RJESENJE z=z • Odaberimo po volji odredbeni trokut LoOM' M za kosu projekciju (s1.106 PRIMJER Presjeci 5.5. -. -. " -. (0) po paraboli i odredite tangentu u opcoj tocki presjeka.1. -. -. • Tooke y x=x - -. • Jedna od ravnina polozenih kroz vrh na s1. a izvodnice se s presjecnicom takve ravnine sa zadanom ravninom sijeku u pam tocaka presjecne krivulje. -. -.5) vrh rotacijskoga stosca . osi T2 i parom pridruzenih tocaka 2". -. slijedi da mora biti paralelna s jednom od dviju izvodnica koje su paralelne Sill' Odaberimo onu ravninu kojaje paralelna s izvodnicom i. Buduci da je zadana ravnina okomita na Il. -. • Da bi ravnina sjekla stozac po paraboli mora biti paralelna s jednom njegovom izvodnicom. -. 6. Kut La i prikratu n odaberite po volji. -. • Konturne tocke presjecne krivulje odredene su pornocu perspektivne kolineacije s centrom u tocki II. -.02.02 "" I . 5. a osnovica se projicira sarna u sebe. -. -. M' Y Slika 5. Konturne izvodnice stosca tangente su na kruznicu osnovice polozene tockom II. Svaka od tih ravnina sijece stozac u pam izvodnica. -. -. U tim se ravninama nalaze tocke 2. -. -. 0. 5. <. -. r -. 4. • Prv'i trag T1 presjecne ravnine je u kosoj projekciji paralelan sa i: • U svrhu odredivanja toeaka presjecne krivulje polazu se ravnine kroz vrh stosca. Tocka 5(7. -. stoga u njoj parabola ima tangentu paralelnu s II2• • Tangenta presjecne krivulje u po volji odabranoj tocki T odredena je kao kolinearna slika tangente osnovice u pridruzenoj tocki T2• -. -. 5. -.5) je srediste. 5' i T. -. i' -. • Za konstrukciju kose projekcije stosca dovoljno je odrediti kosu projekciju II tocke II. 02). je A(a1' (2). 8. -. 4.02. Rijeseni primjeri 107 5. -. kojemu osnovica (1' = 4) lezi u ravnini rho U kosoj projekciji konstruirajte presjek stosca ravninom P(9.. I i '7 ocito leze na presjecnoj krivulji. -. a tocka 11(7. 2. -. a druga sadrzi os stosca. • Tocka A je ekstremna tocka presjeka.

Promjer CD konjugiran promjeru AB paralelan je s ravninom IT! i prolazi tockorn O. P(7. paralelna s jednom izvodnicom stosca. 00. 7). a odredene su kao probodista spornenutih izvodnica s ravninorn P. 4. a kako je okomita na ravninu elipse. ona ga sijece po paraboli. 00.03a tocke presjecnih krivulja konstruirane pornocu kruznih presjeka stosca.03b. to su one krajnje tocke promjera elipse . Zadan je rotacijski stozac s osnovicorn u IT! [S( 4. stosca • Elipsa je konstruirana pornocu svojih konjugiranih promjera. 5.03. Tocke. (0).03b .0. • Ravnina ~ paralelna je s dvije izvodnice stosca pa je njen presjek sa stoscern hiperbola. • Ravnina P sijece stozac u eli psi kojoj crtamo dio izrnedu ravnina ~ i . 4. T = 3]. • Buduci da je ravnina . druge projicirajuce. • Na slici 5. njihove presjecne krivulje sa stoscem projiciraju se u nacrtu u druge tragove tih ravnina (sl. onda je ona i simetralna ravnina elipse. hiperbole i parabole konstruirane na po volji izabranim izvodnicarna i to kao probodista tih izvodnica s ravninama ~ i . RJESENJE simetralna je ravnina stosca jer se u njoj nalazi os stosca. Polozimo Ii ravninu B pravcem 00" i vrhom stosca. V (4. 0) stosca. (4.108 PRIMJER Presjeci 5. Crtamo dio ove parabole koji se nalazi iznad ravnine P z (sl. 5. Stoga se u njoj nalaze najvisa i najniza tocka presjecne elipse. To su tocke l: i B. Krajnje tocke promjera AB nalaze se na onim izvodnicarna stosca koje su paralelne s ravninom IT2..0. U ortogonalnim projckcijama i kosoj aksonometriji (dx = dy = dz = d) prikazite dio stosca orneden ravninarna: 11!.1. 4. Ova se hiperbola projicira u tlocrtu i nacrtu u tragove 81 odnosno 82. Buduci da su u ekstremnim tockama A i B tangente horizontalne i medusobno paralelne.0. Rijeseni primjeri 109 5. • Poloviste 0 prornjera AB je srediste elipse. -) koja je paralelna s izvodnicom VT(l. ravnina A u kojoj se nala'ze ove izvodnice Slika 5. ~(3. 4) i . Crtamo samo onaj dio toga presjeka koji je iznad ravnine P.0. prikazane su sve ove presjecne krivulje u izometriji.0.P i . 5. 00. y • U ortogonalnim su projekcijama Slika 5. 0). z - • Buduci da su zadane ravnine ~. 03a). sjeci ce ona stozac u izvodnicarna na kojima se nalaze tocke C i D. 03a).. Naime.

Ola). Rotacijski je valjak zadan SVOJlrn projekcijarna.04a RJESENJE • U svrhu odredivanja tlocrta i izvodnice i posluzirno se stranocrtnorn ravninorn TI3. T3 r. a na s1. i njen nacrt til. Konstruirajte tlocrt i nacrt presjecne elipse te njenu tangentu u tocki T koja lezi na izvodnici i( -. pri cemu je svakom paru okomitih promjera kruznice osnovice afino pridruzen par konjugiranih prornjera presjecne elipse. • Promjer CD konjugiran promjeru AB nalazi se u prvoj projicirajucoj ravnini osnog presjeka valjka.Olb.04. koje lezi na stranocrtnom tragu ravnine P odreden je tlocrt tl tangente. a u nacrtu u elipse. S. k'" =e'" Slika S.b . a zrake su paralelne s osi valjka. su odredene kao probodista tih izvodnica s ravninorn P. Dakle. a valjak u njegovim tlocrtnim kontumim izvodnicama.110 PRIMJER Presjeci 5. • Kroz os valjka polozimo ravninu paralelnu s TIl. Primijetimo da je ovaj promjer afino pridruzen onom promjeru osnovice k (N) koji je paralelan s TI1. zadanu ravninu u sutraznici s prve skupine. a pornocu njenog prvog probodista T. tocke C i D nalaze se na nacrtnim kontumim izvodnicama valjka. • Pomocu konjugiranih promjera AB i CD konstruiran je tlocrt i nacrt presjecne elipse e. Sarna je tocka TEe odredena kao probodiste izvodnice i s ravninorn P.1.. lll e = kill pa se i trazena tangenta elipse u toj projekciji projicira u tangentu kruznice kill. a ravnina P svojirn tragovirna. ali ne i s TI2. • Pornocu trecega probodicta T3 tangente. Ova ravnina sijece.04. • Uocimo daje os valjka paralelna s ravninorn TIl. Os afinosti je presjecnica zadane ravnine s ravninom osnovice. Rijeseni primjeri 111 5. Sjecista A. Osnovice rnu se nalaze u prvirn projicirajucim ravninarna pa se u tlocrtu projiciraju u duzine. Slika S. B ovih izvodnica s pravcem s krajnje su tocke jednog promjera presjecne elipse. S. 5. • Presjecna krivulja je elipsa jer ravnina nije paralelna niti s osnovicorn niti s osi valjka. l • Stranocrt presjecne elipse poklapa se sa stranocrtorn osnovice valjka. Izrnedu presjecne krivulje i osnovice valjka rnozemo uspostaviti perspektivno afinu srodnost. i") na straznjern dijelu plohe (sl. U stranocrtu se izvodnica projicira II tocku koja je udaljena od osi lX3jednako kao nacrt i" od osi jX2.

koja je na izvodnici.8).3.2.5. 4. 7. Rotacijski valjak polumjera os novice r = 4 dodiruje ravninu Til duz izvodnice AB [A(4.6).3) na desnoj strani plohe.5. 6). O). Odredite pravu velicinu presjeka. Konstruirajte projekcije presjeka tog valjka ravninorn 2::(-7. 4.9). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV.(0). Duzina MN [M( -5. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. Konstruirajte projekcije M(3. 9. Odredite vulje na prednjoj strani triji (osi odaberite presjeka rotacijskog valjka [os MN. -. M(O. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. 10.4. -4. M(O.5). 9). 6.5.6) u paraboli. r = 5. osnovica u 7T3Jravninom 2::(8.8. N(11. 0: = 30°. -.5. 3.8).5.10.5. osnovica u 7T2Jravninom vuljorn.0. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 0. 11(6. r = 5. N(3. M(O. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. tangentu u tocki T( -.5. 11).1. 4). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. r = 4J ravninom P(oo. N(14. z) paralel na = 3/4]. N(4. S (6. P(4. 10. 3. cije je drugo probodiste tocka N2(7. 9). 0.5). -). -. 6). P(13. y) = 90°). 6.3. 2. M(l. kojaje na izvodnici. osnovica u Tid ravninom P(lO. Rijesite presjek i u kosoj aksonome- 7. 2. -.N(O. 5. -) presjecne krivulje na gornjoj strani plohe konstruirajte tangentu na presjecnu krivulju. z) = L(Y. B(12. (a) U kosoj projekciji [a = 45°. 6). Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. r = 3. 10. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe.5). 8)Jje os rotacijskog valjka kojemu je polumjer osnovice 7' = 3. S(5. 0. 4). Zadaci za vjezbu tri [neka je ravnina (y. cije je drugo probodiste tocka N2(4. r = 3.N(1.5). Zadaci za vjezbu Rijesite presjek i u kosoj projekciji s ravninirn slike. .1. -). 4). r = 5. 7. 10. 9.9. S( 0. V(5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na donjem dijelu plohe na izvodnici kojoj je trece probodiste 13 (0. Odredite pravu velicinu presjeka. 0.j. -8. 8.0). (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. 4. 0)]. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV.5.6). 4. 6). 11. osnovica u 7T3Jravninom P(4. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja se nalazi na gornjem dijelu plohe na izvodnici Cije je drugo probodiste tocka i2(9. 4. 4. r = 3. -2. osnovica u Ti2Jravninom P(3. Y) = L(X. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjem dijelu plohe. Razvijte plast stosca s presjecnorn kriprojekcije presjeka rotacijskog 11(6. U tocki T( -.L 8). tako daje L(X. r = 5. prikrata n = 1J konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os SV. -). -) presjecne kriplohe. V(10. (0).3)). 6.112 Presjeci 5. 5(6. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.6). 0. prikrata 113 5. -). 3.5). osnovica u 7T2Jravninom 2::(10. 4.5. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os 111 N.9). Konstrurajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. osnovica u 7T3Jravninom P(4.5.2. 1. z) = 1200J konstruirajte presjek rotacijskog valjka [os M N. Konstruirajte stosca [os SF. 4). 0).5. -. 9.5. /' = . osnovica u 7T2Jravninom P(8. osnovica u Tid ravninom tangentu u tocki T(2.5) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe i odredite pravu velicine presjeka. -5.5. cije je trece probodiste u tocki 13(0. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe. 5. 5). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. (a) U kosoj aksonometriji [L(X. 3. koja je na izvodnici. 11. 0. 4). 9. r = 3.5. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. 13. Konstruirajte projekcije presjeka ovog valjka ravninom P(12.4).

5). Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. 0). U opcoj tocki presjecne krivulje konstruirajte tangentu. konstruirajte tangentu. = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 7f3. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. -. ?dredite pravu velicinu presjecne krivulje.9.7. 5). 5. 0.4).5). _). 10. 5. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. 19. 5.11(5. osnovica u 7f3] ravninom P(oo.5). N(13.0).(4. os M N. 0). U kosoj aksonornetriji [dx = dy = d. 5(5. r = 4] ravninom P(8.4. 1I(4. 5(5. r = 4.8). 0.0) konstruirajte tangentu.5(6. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.4). prikrata n = 3/4]. r = 4] ravninom .2. cije je prvo probodiste I. 5. r = 4. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511.114 Presjeci 5.5. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. 14. r = 5] ravninom 12. S( 4. 8.13). 11).5). N(5. 11(5. 11(5. 11(9.5. 13. N(O. r = 5. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog rotacijskog stosca [os M N. M(5. osnovica u 7f2] ravninom P(oo.7). -.5(5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. 5.-) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. U kosoj projekciji [0: = 45°. = 4] ravOdredite pravu velicinu presjecne krivu- P(7. -) u paraboli.0).7).8).-. Na donjem dijelu plohe u tocki T presjecne krivulje.5.9. r ninom P (13. 22. Razvijte plast donjeg dijela stosca s presjecnorn krivuljom. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. os M N.8. os 511.4. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. osnovica u 7fd ravninom E( 00. na izvodnici. y) = L(X. N(11.5.6). 10). 18.5. 5(5. Presjek rijesite i u kosoj projekciji [0: = 45°. 5(5.5. Konstruirajte tangentu u tocki T(9. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. 17. 4. 5. r = 4] ravninom P(3. koja lezi na prednjern dijelu plohe.6) u paraboli.8).oo. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. 5). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. Ije. 23. r = 4. _. koja lezi na izvodnici. osnovica u 7f2] ravninom E(7. 1''11(0. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. Konstruirajte projekcije presjekarotacijskog stosca [os 511. os 511. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.5.6).5. r = 5. 9).11(5. prikrata n = 1] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. -. -.11(6. 16. U kosoj aksonometriji konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511.0. 5. r = 4] ravninorn P(7. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 6. r= 4. na izvodnici.7). 5. -8.8. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji te odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 0).5.5. r = 3. os M N. cijeje noziste u tocki G(2. 20. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. cije .:z) = L(y. Zadaci za vjezbu 115 (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5.00). U tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. Presjek rijesite i u kosoj aksonometriji.9. kojoj izvodnica ima drugo probodiste 12(8. 0). M(O.8. -) u paraboli. -7.5). Presjecnu krivulju konstruirajte i u ortogonalnim projekcijama.4. 8). 21. -). 5 (0. Konstruirajte sve tri projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f3. osnovica u 7f2] ravninorn E( 00. 11(5. M(O. 5. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn.5). Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. 5). 15. osnovice u 7fIJ ravninorn P(10.:Z) = 120°] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. -2). osnovica u 7fd ravninom simetrije.5. Odredite pravu velicinu presjeka.0). je prvo probodiste tocka 12(3. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje. U kosoj aksonometriji [L(X. 5).

osnovica u 7TI] ravninom okomitom = = = na os stosca.4. T = 4] ravninom P(oo. = -3) Odredite tangentu presjecne krivulje na donjoj strani . osnovica u 7T2] ravninom P( 4. r = 4. 10.0).2. 2.6. -) presjecne krivulje koja lezi na lijevoj strani plohe konstruirajte tangentu. -. 10. 5(5. 8). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja leZi na izvodnici gornjeg dijela plohe ako je drugo probodiste izvodnice tocka h(4. V(15. (a) Bez upotrebe stranocrta konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog valjka [os M N. -) koja lezi na prednjem dijelu plohe. Konstruirajte 28. prikrata n = 3/4] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 712. 0. 10. . y) = 90°].4).116 Presjeci 5. Ravnina prolazi tockom T(3. 5). 4. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.0).0). Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.8).5). -. ll.5) na lijevoj strani plohe. na udaljenosti d = 7. ti = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 711.5).0. 0. 10). Zadaci za vjezbu 117 P(7. presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. 4. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 00. 5(0. 5. koja lezi na straznjoj strani valjka .4. os 511. r = 5 osnovica u 7Td ravninom P( 00. r = 3] ravninom P(2.12).7). osnovica u 7Td ravninom P( 00. projekcije 34. 11. 9. 6). 6). V(O. U kosoj projekciji [a = 4. Presjek rijesite i u kosoj aksonometrij i. N(10. (b) U kosoj akosonometriji [dx dy dz d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 711. 25. 27. os M N. T = 5] ravninom P( 00. Konstruirajte presjek kosog kruznog stoscalos 5V. 10). U tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici s nozistem u tocki N(O. osnovica u 712] ravninom P(-12. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. presjek polukugle [ekvator u 7TI.0).6.5). os M N. 10). 31. r 5. 6). Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.8). 5(5.5. (a) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(-4. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.). (a) Konstruirajte presjek kugle [5(4. 21.00) tako da presjecna krivulja bude parabola.4. Konstruirajte tangentu u tocki T(-.10) konstruirajte tangentu. r = 5. r = Odredite pravu velicinu presjeka. lvI(5.5. 0).6) presjecne krivulje na Iijevoj strani valjka. 32. 4.0). Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(3. Konstruirajte M(6. n = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 712. M(4.5.0). -5. (a) Konstruirajte 5] ravninom P( -5. -. 11. N(O. V(18. 5.7. 13)..5. 5(5. -3).12). 5(7. 5.0. 5(5. 30. os 5V.5).0). -.11.10).0. r = 5] ravninom P(2.5 od ravnine (b) Konstruirajte projekcije ninom P(6. U tocki T( -. Zadatak rijesite i u ortogonalnim projekcijama. 5. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe ako tocka leZi na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G(3. 33.0). 7. 00. Odredite pravu velicinu presjeka. N(5. 9. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji [L(x.0). r = 5. M (4.13). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i konstuirajte tangentu u tocki T. 29. cije je noziste u tocki N (10.5°. (b) U kosoj projekciji [a = 45°.3). 5(0. N(5.4). -. r = 5. V(5. presjeka kugle [5(0. 24. V(3.15. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. -5. osnovica u 7TrJ ravninom P(24. r = 4] ravninom P( 00. 12. r = 4] rav.9). -2). N(15. r = 4] ravninom P( -6. V (16. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici.7.0). 10. 4). 4).5. (b) U kosoj projekciji [a = 45°. u paraboli.8. 13). -1. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T.10. 6). -. M(5.7. 6. 0.4). projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. r = 4] ravninom P(oo.12.5. 26. 711.4.

11). S. -. Odredite pravu velicinu presjeka. osno- 44 I 39. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os SV.S. n = 1] konstruirajte N. osnovica u 7fd ravninom P( -7. r s = 3] prvom projicirajucom ravninom ciji prvi trag cini s osi x kut od 30° i dodiruje tlocrt grlene kruznice. Konstruirajte pravu velicinu presjecne krivulje.6).45. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe kojoj je os okomita na II2[rg = 1.16. 0.0). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G I (. 2. r = S. r = S. presjek ro10. -8. 40.0.6).S). (b) U kosoj projekciji [a tacijskog valjka [os M vica u II2] ravninom = 4So. -.2. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe (torusa) kojoj je os okomita na III[r9 = 1.8. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. truirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani kojaje na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(8. osnovica u 7fd ravninom P( -9. E(10.S] P(S. = 45°. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i tangentu u tocki T na prednjoj strani plohe koja se nalazi na izvodnici kojoj je prvo probodiste Tijelo ciji je nacrt na slikama oznacen rasterom U ortogonalnim projekcijarna i kosoj projekciji prikazite dio stosca oznacen rasterom. r = 3. 4. n = ~] HI (-S. IS. stosca ravniKonsplohe 42 37. . Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog [os M N. N( -4. 38. = 3]. stosca s osnovicom u III i drugi ravnina. 6. 36. r = 4.0). -. osnovica u 7fd nom P(S. -) u paraboli. 0).3).4. 35. 10. ravninom paralelnom s III koja ne sijece grlenu kruznicu. N(7.118 Presjeci 5. V(10.8. -2. Zadaci za vjezbu 119 prikazite [0: plohe u tocki koja se nalazi na izvodnici cije je drugo probodiste tocka G2 (8. M( -3. 0). (b) Konstruirajte ravninom projekcije presjeka kugle [8(8. S(O.(0). -2. M(6. -). 5. 0). N(S.0). r = 5. r . Na slici je dan nacrt rotacijskog tragovi drugih prijicirajucih . M(S. 6).2.7). 12). 10).

). PRETPOSTAVKE 6... Tlocrte dijelova zgrade na koje. nije dozvoljeno slijevanje oborinskih voda nazivamo wpreka/ll{/. • Gornji vanjski rubovi zidova zgrade nalaze se u ravnini ITI i pri rjesavanju tlocrta predstavljaju prve tragove krovnih ravnina. • Svi zidovi zgrade na koje se naslanjaju krovne ravnine imaju istu visinu. dakle okomito na njen trag. POSLJEDICE • Stranice zadanog tlocrta zgrade su prvi tragovi krovnih ravnina. naziyamo streholl1. Krovne plohe Pod rjesavanjem krovnih ploha u nacrtnoj geometriji podrazumijevamo konstrukciju (nepravilne) poliedarske plohe koja natkriva neku zgraduJ:£ U§arsku plohu cim skup kontinuirano povezanih ravnih pol~gona ~~j~ zoverno krovnim ravninama.01 120 • Po krovnoj se ravnini oborinska voda slijeva u skupine te ravnine.k_Qj~_z_aprekaadana duz cijeJoga zida.121 Brid krovne plohe.gledano izvana. Horizontalnu presjecnicu nazivamo slje'?~ Donji dio krova koji prela. presjecnicu dviju krovnih ravnina nazivamo grebeizo/ll iii llvalolll ovisrio 0 tome da lI. zbog raznih razloga. One odvode vodu od zapreke iIi paraleIno sa zaprekom (tIocrtno gIedano) prema krajevima zapreke pa su im tragovi okomiti na smjer pruzanja zapreke. estetskim uvjetima . tj.0 I). Krovne se ravnine postavljaju tako da se po njima oborinska voda slijeva od sredisnjeg dijela prerna svim rubovima zgrade. Pomocnim ravninama uz zapreke ne dodaje se streha. 6. • Na gotovom tlocrtnom rjesenju krovista svim se krovnim ravninama dodaju strehe. v • Svrha je krovne plohe da natkrije zgradu i zastiti je od oborinskih voda. Ako se zapreka pruza uz cijelu stranicu tlocrtnog poligona (zabat). 6. pripada konveksnom ili konkavriom dijelu krovne plohe. Dogovorno je sirina strehe u tIocrtujednaka 0. • Po dogovoru sve krovne ravnine imaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini i to 45 0 • UOBICAJENI NAZIVI sljeme • Uz zapreke se postavljaju pomocne krovne ravnine. rek ~grade. financijskim uvjetima. vnicom. koje mi ovdje necemo uzimati u obzir. Natkrivanje neke zgrade slozen je tehnicki zadatak cije rjesenje ovisi 0 mnogim cimbenicima (0 zahtjevirna investitora. toj se stranici ne pridruzuje krovna ravnina.5cm. Slika 6. funkciji objekta kojega natkrivamo. • Svakom zidu zgrade (svakoj stranici tlocrtnog poligona) pridruzuje se najvise jedna krovna ravnina. Zanimat ce nas sarno geometrijsko rjesenje problema uz neke unaprijed zadane pretpostavke koje ce nam osigurati jedinstvenost rjesenja svakoga zadatka. smjeru priklonice prve . aoda taj zid nazivamo 7ahato/ll z ~(sl. a don'i rtW s re .

as druge strane s ravninom 9 u presjecnici (a. e. Krovne plohe 6./' ---.122 • Tlocrt presjecnice tragovima.1. • Po ~vije najblize presjecnice medusobno se sijeku u jednom vrhu poliedra. (a. PRIMJER Rijeseni primjeri 6. e. Svake se dvije krovne ravnine stoga sijeku u pravcu koji se projicira u simetralu kuta medu njihovim tragovima. u vrhu se pripadnoga krovnog poliedra sijece n presjecnica (grebena) krovnih ravnina.1. Preporuca se odrediti presjecnice svih parova susjednih ravnina (sl. IZ cega se zakljucuje koja treca presjecnica prolazi istim vrhom.01a). g).»>/' e f g g b a a RJESENJE Slika 6.01. Sjeciste A ovih dviju presjecnica je jedan vrh krovnog poliedra u kojernu se sastaju ravnine a. big pa kroz isti vrh mora prolaziti i presjecnica ravnina b i g. kuta medu njihovirn 6. 6. b). e --_. g) (sl. j.01a Slika 6. Na primjer. • Strelieama je oznacen ocekivani smjer slijevanja oborinskih voda po krovnim ploharna. Konstruirajte tloert odgovarajucega krovnog poliedra (sl. • Sve krovne ravnine imaju isti prvi prikloni kut L45°.01b). Pri tome treba paziti da "slobodnorn" presjecnicom sijecemo "prvu sljedecu slobodnu presjecnicu" i da svaki vrh krovnog poliedra bude sjeciste triju krovnih ravnina. g) zadan je tloert zgrade koju treba natkriti. b. ~ ---~ /' ~ Nepravilnim poligonom (a. b). /' /' /' / > ---. Rijeseni primjeri 123 dviju krovnih ravnina simetralaje • U svakorn se vrhu krovnog poliedra sijeku najmanje tri presjecnice triju krovnih ravnina. • Udaljenost svake tocke krovnog poliedra od ravnine ITI jednaka je udaljenosti tloerta te tocke od prvog traga krovne ravnine u kojoj se nalazi. Ako je tloert zgrade n-terokut u koji je moguce 'upisati kruznicu.01b • Povezimo na slican nacin sve unaprijed nacrtane presjecnice. (a. 6. . Redoslijed rjesavanja preporuca se kao u sljedecim primjerima. 6.01a). odnosno jedna krovna ravnina prikazana trokutom sa stranieama a. 6. d. ravnina a se s jedne strane sijece s ravninorn b u presjecnici ( a. Uocimo da je jedna pobocka krovnog poliedra.

8) pa slijedi da je tocka K presjecnica ravnina I. iz cega slijedi N E (I. okomito na spomenute LIZ zapreke AC.6). h) ravninama uz sve postojece zapreke udovoljava postavljenim 6 6 (2. DE (linearne) iIi FGH (vanjske ili konveksne zapreke). e.02a.5) sijece vee postojecu presjecnicu u tocki M kroz koju onda. 8 o E .6) n (h. 2. • Oznacimo tragove krovnih ravnina s: 1. h F i H zapreke FG H polazu se pomocne ravnine govima f i h. Slika 6. DE i FGH postragove pornocnih ravnina c.. . 6.6) drugc • Duz cijele stranice pridruzena AB tlocrtnoga poligona je zapreka pa tome zidu nije zabatom zgrade.8.na zapreke . H G • Zbog potrebe da se slijevanje vode tigne smjerom paralelnirn sa zaprekom h postavljamo 6.1.6) 2 2 3 c 1 3 A B Slika 6. Rijeseni primjeri 125 6. .02c).02b). • U krajevima • Sada se moze provjeriti da slijevanje voda po svim krovnim zahtjevima. logicno. S strane: (1. 6) = N.124 PRIMJER Krovne plohe 6. h). na njihovim krajevirna (sl.02c (vidi strelice!).02. Dijelovi zida sa zaprekarna oznaceni su debljirn linijama. s tra(5. f. niti jedna krovna ravnina.02b • Na tako dobivenom rjesenju uocava se da dijelovi krova uz zidove na kojima su naznacene zapreke ne udovoljavaju uvjetima jer se ocigledno oborinske vode slijevaju tarno gdje se ne bi smjele slijevati . . Presjecnica zavrsava u tocki Q na zidu FG. h (I.8) ravnina c i 8 koja u loch !( sijece presjecnicu (1..02a RJESENJE zakljucak vrijedi za pomocnu ravninu e u tocki E. c x C • Kroz tocku C prolazi presjecnica (c.:I i c. preporuca se u prvorn koraku rijesiti krov kao da nema zapreka (s1. prolazi i presjecnica (1. • Analogan J( mora prolaziti i presjecnica (1. 6. zapreke Rijesite krovnu plohu nad tlocrtorn zadanim na sl. Stoga tockorn zabatu u tocki P. c) koja zavrsava na Slika 6. Presjecnica (1. Taj zid nazivamo • Kada se radi 0 zaprekama tipa AC. 6.

03c • Uz zapreku DF je sada potrebno postaviti dodatnu pornocnu ravninu koja ce vodu voditi paralelno s tom zaprekom.1.03b. e) i pornocnih ravnina (c. s) sijece sada postojecu presjecnicu (c.. (4. 6. osim stranici AB (zabatu).5)) ukazuje koje tri krovne ravnine (1. (3. Tockom H prolazi jos presjecnica (a. 6. To su ravnine s tragovima c i e. Sjeciste H = (3. 3 ///2. D) (sl.2.03c). postavlja se tockorn A pornocna ravnina a _l AG (s1.03.4) rjesava problem. Buduci da se tocka D nalazi na visini d(C. Rijeseni primjeri 127 6.5). • Da bi se duz AG slijevala voda paralelno sa zaprekom.? Slika 6. jer je duz cijele te stranice zapreka (s1.03b). Postavite zadani tlocrt krovista tako da stranice zadanoga poligona nisu paralelne s ravninom fb niti su na nju okomite. • Oznacimo strelicama ocekivane smjerove tokova voda po svakoj od rav- Slika 6.L DF i d(s. Ta se ravnina postavlja tako da prolazi tockom D i da joj je trag okomit na DE. tada na njene krajeve odmah dodajemo pomocne krovne ravnine. e).4 ~~. e) u tocki N. 6. D) = d(C. RJESENJE nina. • Presjecnica (c. Poligonom na s1. a) n (3. 6. c).. 4 / / 3. • Sjeciste dviju takovih najblizih presjecnica (npr. • Oznacimo s 1.5). (2.5) sudjeluju u presjeku.03b • Kada imamo slozenu zapreku tipa CDE (unutarnja ili konkavna zapreka).5 / e M' C' c .2) n (1.5 tragove krovnih ravnina koje su pridruzene svakoj stranici poligona.2).2.. (1.5) jos prolazi kroz to sjeciste. 4 B' / / 5 / / / ~~ E' M' -. 6. Slika 6.03a zadan je tlocrt zgrade koju treba natkriti krovnom plohom.03c). iz cega se zakljucuje koja treca presjecnica (2. kroz . M = (1. 6.126 PRIMJER Krovne plohe 6. Konstruirajte tlocrt i nacrt odgovarajuceg krovnog poliedra pa dodajte strehu na stranice bez zapreke. • Slijedom rjesavanja po pravilu: "slobodnorn presjecnicorn presjeci prvu presjecnicu na koju naides" dobije se rjesenje kao na s1. za prvi trag s ove pomocne ravnine vrijedi: s .~-------------------------------------. 4) koja zavrsava u tocki J{ na zabatu. Odredimo presjecnice svih parova susjednih ravnina: (1. D) iznad fll.03a • Uocirno da dobiveno rjesenje ne zadovoljava na dijelu DF jedne i AG druge zapreke.

1) = d(M". 4) = d(K". 6. Na zapreke se ne dodaje streha.04 . d(K'.04. I = I • U nacrtu je potrebno nacrtati i presjecnice postojecih zidova zgrade. Slika 6. (sl. e) = d(L'. dan je jos jedan primjer potpunoga rjesenja jednoga krovista na kojemu se moze vidjeti konkretna svrha postavljanja jedne unutarnje zapreke (toranj). Npr. zatvaraju Na sl. s) = d(L". • Tlocrt krovista zarotirajmo u ravnini TIl take da mu stranice kut a s ravninorn TI2(n =F 90°. d(M'.5cm ispod osi x. cr f ()O).1. nacrtje svake tocke krovnog poliedra udaljen od osi x koliko i tlocrt od prvoga traga ravnine u kojoj se nalazi.03d). a) d(K'.128 Krovne plohe 6. • Buduci da sve krovne ravnine imaju prvi prikloni kut L45°. x) iii d(L'. Sve Slika 6. RijeSeni primjeri 129 koju onda prolazi i presjecnica (e.03d • Na konstruiranu se poliedarsku krovnu plohu dogovomo dodaje streha npr. x). Na taj su nacin povoljno rijcscui svi tokovi oc!voc!nje na krovu.Sem na sve slobodne rubove poliedra. 6. s) koja zavrsava u tocki L. sirine O. x) itd. 6. stresnice su u naertu na istoj visini i to 0.

6.2.130 Krovne plohe 6. Zadaci za vjezbu 131 6. Zadaci za vjezbu L.2.- r 6 .

..---'----.2.--J r: 22 'i 6 .:\r l 19 I \ 20 I 21 .132 Krovne plohe 6. 6.. 17 Zadaci za vjezbu 18 133 JI .

Icm.1 : 250. Mjerni broj k nazivamo kotom tocke T. Ravnine paralelne s nul tom horizontal nom ravninom nazivamo nivo-ravninama. 1 : 100. Nivo-ravnine kojima je razina ispod razine mora imaju negativnu kotu. a kako se u primjeni radi 0 objektima veIikih dimenzija crteze cerno izradivati umanjeno. T I 7. 135 . Sve tocke ravnine slike imaju kotu k = 0 pa tu ravninu nazivamo nultom horizontalnom ravninom i oznacavarno je TIo. nazivamo kotiranom projekcijom. u mjerilu koje cemo zvati mjerilom slike. a. L25 Kotirana projekcija 26 1 Polozaj tocke T u prostoru jednoznacno je odreden ako je poznata njena ortogonalna projekcija T' na neku ravninu TI i mjerni broj k E R udaljenosti tocke T od ravnine TI. Pri rjesavanju zadataka na terenu (u graditeljstvu) nultom horizontalnom ravninom smatra se ravnina razine mora. a metodu ortogonalnoga projiciranja najednu ravninu pri kojoj je tocka odredena svojom ortogonalnom projekcijom i kotorn. U timje mjerilima 1m u prirodi prikazan na crtezu redom sa: 2cm. Uobicajeno je uzeti ravninu slike u horizontalnom polozaju pa kotiranu projekciju mozemo smatrati os obi tim oblikom Mongeove metode. aAcm. U kotiranoj projekciji uobicajeno je za jedinicu mjere uzeti 1 metar. 1 : 200. Ravnina slike se podudara s ravninom TIl. a. a ulogu ravnine TI2 preuzima kota.8cm. a one iznad razine mora pozitivnu. 1 : 125. Nivo-ravnine s cjelobrojnim kotama nazivamo glavnim nivo-ravninama. Koristit cerno mjerila M = 1 : 50.134 23 Krovne plohe 24 6.5cm.

a prevaIjivanjem jedne od takvih priklonica odreden je i prikloni kut cp ravnine Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj su oznacene projekcije i kote onih tocaka kojima je visinska razlika jednaka 1 metar. a glavne slojnice su slojnice sa cjelobrojnim kotama. KONSTRUKTIVNO Rijeseni primjeri 137 7. tocaka istih Slika 7.. kota joj je pozitivna.136 Kotirana projekcija 7. Ravnina se prikazuje mjerilom nagiba i projekcijama glavnili slojnica. Jedna ce slojnica trazene ravnine 2: biti spojnica tocke 3. • Pomocu tocaka A. B i C moguce je odrediti tri para ukrizenih • Graduiramo Ii pravce jednog takvog para. potrebno je odrediti barem dvije njezine slojnice._ ---+--l_~ I I I ! : I. Smjer pad a kota tocaka na pravcu oznacujemo strelicom na njegovu tlocrtu. 1/ '/ I I 7. dakle pravac na kojemu ' .6 na pravcu m s tockorn C.01).? s . 2:. Tocka se prikazuje svojim tlocrtom i kotom tj. " _1-/ 4~ C' (3." . Kazerno da je pravac graduiran ako je na njegovoj projekciji odredeno nekoliko uzastopnih cjelobrojnih kota.01.-__. a ostale su slojnice s njom paralelne i graduiraju pravac m. Slojnice ravnine su sutraznice prve skupine ravnine. pravca. C(3.2). -~: " " I. PRIMJER Rijeseni prlmjeri 7.7). mjerilo nagiba ravnine 2: koja je zadana tockama A(-1. Udaljenost tlocrta takvih dviju susjednih tocaka na pravcu zovemo intervalom pravca. a njen interval intervalom ravnine.6). m' . """ .2. • Priklonica (mjerilo nagiba) ravnine 2: okomita je na slojnice. 7. pravaca. Sve su slojnice jedne ravnine medusobno paralelne i sijeku (graduiraju) sve pravce u toj ravnini. 7. • "1m" ~ • Spojimo l cm tocke AB = m pa prevaljivanjern u nultu horizonta1nu ravninu ravnine irnaju negativne ITo graduirarno pravac m (sl. • Slojnica ravnine je horizontalni sve tocke imaju istu kotu.1. spojnice njihovih kota bit ce slojnice trazene ravnine. . -~-t/ I I I I . • Odredimo na pravcu m tocku s kotom 3. Da bismo joj konstruirali mjerilo nagiba.6) • Trima je tockama u prostoru jednoznacno zadana ravnina. a tocke ispod te kote.: 1/ _ _J V II Konstruirajte B(4.01 pravac u ravnini. Akoje Zadavanjetocke. M = 1 : 100 . tocka iznad ravnine slike. Odredite prikloni kut te ravnine.6..2. Mjerilo M = 1 : 100. ravnine RJESENJE. Istaknutu graduiranu priklonicu ravnine nazivamo mjerilom nagiba te ravnine. mjernim brojern k E R.

Mjerilo M = 1 : 125.8 graduiran je pravac AB. 5 6 = 'p • Nagib ravnine definiran je tangensom njenoga priklonoga kuta. Priklonica ravnine okomitaje na slojnice i projicira se okomito na njihove projekcije. To je slojnica s kotom 7. a mjerilo nagiba ravnine je postavljeno okomito na slojnice.3). • Da bi ravnina bila paralelna s nekim pravcem.. • Analogno je odredeno mjerilo nagiba ravnine r. paralelnaje s pravcem p i ima zadani nagib n~ = 20/7.8cm.02.ABC.4 te spojena s tockorn C. (Moze se dogoditi da oba rjesenja padnu zajedno u slucaju daje iq = iE. iIi da ne postoji realno rjesenje ukoliko je iq < iE. dobivena ce tangenta biti slojnica 814 trazene.l.rajte projekciju C(7.. 7. nagiba np . Ostale slojnice te ravnine graduiraju pravac AB. • Paralelni pravci imaju paralelne projekcije..2.03). ona mora sadrzavati barem isti smjer pada i isti interval. npr. presjeka zadanih trokuta 6. smjerom pada. one s kotom 13. Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine I: koja sadrzi tocku T. Mjerilo 1\1 = 1 : 50. B(8. ravninu. su s njom paralelne i graduiraju pravac q. • M: "lrn" ---+ 0. LM [ K(3.p pravca p te ga Konstrui.4 ravnine P trokuta 6.) • Na pravcu AB odredena je tocka s kotom 7.5). KONSTRUKTIVNO RJESENJE.ABC [A(1. a dio presjecnice • M: "1m'' ---+ 2cm • Pomocu zadanoga graduiramo. M(10.. PRIMJER odredimo interval ip = Slika 7. Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 1.K LM. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. (sl. . pravca q kruznicu s tu kruznicu tangiramo iz susjedne tocke pravca q 14. Prikloni kur ravnine jednak je priklonom kutu njene priklonice. pad na istu stranu]. a razmak medu susjednim glavniinslojnicama ravnine mora iznositi is: = .03.02 7. jedan pravac koji je s tim pravcem paralelan. nE • Svaki od zadanih trokuta odreduje po jednu ovih dviju ravnina je trazeni presjek trokuta. • Poznato je da je nagib pravca definiran tangensom kuta 0: kojega pravac zatvara s ravninom slike. np l.4)] 1K • Kroz tocku T polozimo pravac q II p [ql II pi. Rijeseni primjeri 139 7. kotom 3 jedne njegove tocke i nagibom np = 1 te tocka T(14.138 PRIMJER Kotirana projekcija 7. I • Trazena ravnina I: mora sadrzavati pravac q pa njene slojnice moraju graduirati taj pravac.2). Ostale slojnice nagiba ravnine okomito tocke.4) ~ p. • Tocka je u ravnini ako je na pravcu ravnine. 7. L(6. trokuta 6. • Zadatak ima opcenito dva rjesenja jer postoje dvije tangente kruznice polozene tockorn 14. iq = ip..9)]. • Opiserno li oko neke polumjerom r = iE pa s cjelobrojnom kotom ravnine. np = tgo: te da su interval i nagib pravca reciprocne velicine.8). M = 1: 50 p' Zadan je pravac p svojim tlocrtom pi. Mjerilo je na njene slojnice.

= • Tranverzalom dvaju mimosmjernih pravaca nazivamo svaki pravac koji ih oba sijece.4cm • Interval pravca.04.Q(7) E q] koja prolazi zadanom tockorn T(6. 7. Take " 1 1 Je zp np = 2' .01). PRIMJER 7. P( 4) E p ] i q[nq = 1/3.04) • M: "l m" ---7 O. M = 1 : 125 Konstruirajte projekciju one transverzale zadanih mimosmjernih pravaca p [np 1/2.03 10 Slika 7.140 • Presjecnica Kotirana projekcija 7. = • Pomocu ovih velicina graduirani su zadani pravci. M = 1: 250 Slika 7. • Tockom T i pravcem p odredena je ravnina ~ (kao u primjeru 7.2.2). je kao spojnica ravnina istih visinskih • Odredena je vidljivost dijelova trokuta u tlocrtu.Zq = nq = 3 . Mjerilo slike M = 1 : 250. odnosno ravnine reciprocan je nagibu toga pravca. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. Rijeseni primjeri 141 Pn z:: = q odredena kota. sjecista slojnica ovih 7. a sarno jedna od njih prolazi tockorn T. Dva mirnosmjerna pravca imaju beskonacno mnogo transverzala.04 . (s1.

odreden je interval in okomice n. 7.kroz pravac q polozena je po volji odabrana ravnina P. odnosno interval pravca i ravnine koji su medusobno okorniti. • Tlocrt pravca koji je okomit na ravninu. M = 1: 50 Zadani su pravac p svojim tiocrtom.. Spojnica NT je trazena transverzala. • Tlocrt n' trazenog pravca ti .17) ravnine. nagibom np projekcijom tocke P(15) i projekcija tocke T(16. okomit je i na njene slojnice.konstruirana je njena presjecnica g s ravninom 2. smjerom pada i ~ p.01. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada mjerila nagiba ravnine. ' • Prevalimo li onu priklonicu ravnine P koja prolazi tockom T. • Za nagib. V) =2.L np (sl. prevaljena ce okomica no biti okomita na nju i prolazit ce tockom To. To duzinu duljine 2.8m.u sjecistu N pravaca g i q je trazeno probodiste N = 2.8m.05. vrijedi: np = __!__. Odredite mjerilo na okomici uzdignutoj 2. • Uocimo da zadatak ima dva rjesenja jer se duzina duijine 2. • Vracanjem tocke 110 na pravac n' odredena je tocka VI. kojaje od tocke T udaljena Mjerilo slike M = 1 : 50.. PRIMJER 7.) = 1 pravca p te je pravac graduiran.8m. n q.2. okomitje na sve pravce te ravnine pa i na slojnice. Rijeseni primjeri 143 • Odredeno je probodiste N ravnine ~ s pravcem q na sljedeci nacin: . a projekcija okomita na slojnice ravnine.p) te projekciju one tocke V na ravninu P u tocki T. ip = l. 2p np 18 \ \ \ KONSTRUKTIVNO RJESENJE .L P prolazi tockom T smjer pada mu je suprotan od smjera pada ravnine.. • Nanesemo Ii na prevaljeni pravac no od tocke dobijemo u prevaljenom polozaju tocku Vo. • Ako je pravac okomit na ravninu. • Na mjerilu nagiba ravnine P. .8m moze na pravac ti nanijeti iznad iIi ispod ravnine P. Cinjenica da ta tocka pnpada pravcu n ornogucuje odredivanje njezine kote. pomocu prevaljenog intervala (16.7) nagiba ravnine P(T..05. I • Odreden je interval ip = • Mjerilo nagiba ravnine P odredeno je kao u primjeru 7. . = 1 . 7. d(T.. . Slika 7.05 . • Pornocu susjednih cjelobrojnih kota toeaka na pravcu q odredena je kota tocke N.142 Kotirana projekcija 7.

85 okomita na (s1. a zadana duzina AC mu je hipotenuza. a mala os je na priklonici ravnine. • Kruznica se projieira u elipsu. • Interval iE ravnine 2:: reciprocan je intervalu pravca p i konstruira se kao u primjeru 7.06. Sj i parom pridruzenih tocaka C'. PRIMJER 7. • Pomocu perspektivne afinosti s osi odredimo tocku (A).07. Mjerilo slike M = 1 : 200. • Tlocrt 5' sredista 5 kruznice opisane trokutu 6ABC promjera A'C'. a zatim i u projekeiji. • Odredimo interval ravnine.07) • Mjerilo nagiba ravnine 2:: postavljeno je okomito na ovu slojnicu. • Poloviste duzine se u kotiranoj projekeiji projieira u poloviste njenog tloerta.5). . Mjerilo M = 1 : 125.06) • Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 7. a slojnieu visine k kao prvi trag zadane ravnine 2::. • Odredeno je poloviste 5 duzine AB u prevaljenom polozaju. (C) • Promjerorn (A) (C) odredena je kruznica u koju je moguce upisati pravokutan jednakokracan trokut 6(A) (B) (C) (dva rjesenja). lezi u polovistu • Velika os M' N' elipse projicira se na slojnici toeke 5 u pravoj velicini. 7. . Konstruirajte i kotiranu projekciju tom trokutu opisane kruznice.7. • Da bi se odredio trokut u pravoj velicini potrebno je zadanu ravninu rotirati u neku horizontalnu ravninu ITk. = nr.2). A(7. Konstruirajte mjerilo nagiba simetralne ravnine duzine AB koja je zadana u kotiranoj projekciji.2.05.144 PRIMJER Kotirana projekcija 7. S9. KONSTRUKTIVNO RJESENJE iE (s1. Velika os te elipse projicira se u pravoj velicini na slojnici. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada pravca p. • Oko slojnice Sj rotiramo tocku C u horizontalu ravninu ITj• Priklonica tocke C okomita je na slojnice ravnine 2::. odredimo tloert B' vrha trazenog trokuta. KONSTRUKTIVNO RJESENJE U ravnini 2:: kojaje zadana svojim slojnicama Sl i S2 lezi duzina AC. • Horizontalnu ravninu ITk promatramo kao tlocrtnu ravninu. a kotu odredime na rnjerilu nagiba zadane ravnine. • Simetralnoin ravninom neke duzine nazivamo onu ravninu koja tu duzinu raspolovljuje i okomita je na nju. 7.L = 3 -2m te graduiramo jednu priklonicu zadane • Zadanim tockama A i C odredimo kote pomocu mjerila nagiba ravnine 2::.2 graduiran je pravae p=AB. • Simetralna ravnina 2:: sadrzi tocku 5 paje njena slojnica p' i prolazi tockom 5'. • Koristeci afinost. B(12. a polumjer rotacije C P tocke C odredimo prevaljivanjem priklonice. Kenstruirajte kotiranu projekciju jednakostranicnog pravokutnog trokuta koji lez.i u ravnini 2::. Rijeseni primjeri 145 7.

8. dobivene ce tocke Ko I. 3) i pravac p(np = 1/2) tako da T tj. p. Zadaci za vjezbu 147 • Mala os elipse nalazi se na priklonici tocke S.146 Kotirana projekcija 7. = 11. A E P udaljene za d == 10m. Kako su sve priklonice v 7.4)J koji su mimoiIazni.3)J paralelne. Zadanaje tocka T(-2. C(2. Zadani su pravci p == P R[P(11.7)J polozite rav- Slika 7. Zadaci za vjezbu = B(-1.4). tocaka J( i L u projekciju. T(3. 7). C(8.3)J. ~anesemo Ii na prevaljenu priklonicu polozenu tocko~ 5 p?~umjer ~znIce od tocke 50 na obje strane. 7. 2.7). U mjerilu 1:200 na pravcu p(np == 1/2) odaberite tocke MiN. U mjerilu 1:50 zadanim tockarna A(-1.2).(n6 == 4/3) kojaje paralelna s pravcemp. a paralelnaje s pravcemp == PQ[P(O.u Frevaljenom polozaju krajnje tocke onoga promjera kruznice koji se projicira u malu os elipse. U mjerilu 1: 125 zadanom tockorn T( 4.5) polozite ravninu paralelnu sa zadanim pravcima a(na = 2/3) i b == BC[B(3. ain. Odredite pravu velicinu duzine AB i prikloni kut ravnine. Zadani su tocka T(5. La biti .. 6. U mjerilu 1:200 odredite ravninu koja sadrzi pravac q. U mjerilu 1:200 odredite ravninu r koja sadrzi tocku T( -0. U mjerilu 1:125 polozite tockom T ravninu D.3)J i q == QT[Q( -2. 7. tako su i sve prevaljene priklonice ~edusobno par~lelne. a paralelnaje s pravcem p. 7) i ravnina r(nr = 3/2).3. 3/4) 5. . B(3. Q( -3. odredene su im kote na poz- 1. • Nakon vracanja nati nacin. U mjerilu 1:200 konstruirajte na pravcu p(np = 1/2) one tocke koje su od tocke A(4. M = 1: 200 4.3). paralelnu s ravninom r. nagib joj je n1/3. U mjerilu 1:125 zadanom tockorn T(7. 7). U mjeri1u 1:50 polozite tockom T ravninu E. odredite njihove kote te konstruirajte duzine M N i prikloni kut pravca.6)]. 10.4). Q( -3. U mjerilu 1:125 pravcem ninu f(nr == 1/3).4).1) polozite ravninu.8). p == PQ[P(2. bilo koje dvije pravu velicinu 3. U mjerilu 1:125 konstruirajte na pravcu a == AB[A(3. R(7.2).07 9.3. one tocke koje su od tocke A udaJjene za d 4m. 2) i pravcem polozite ravninu i odredite prikloni kut te ravnine.

3). Konstruirajte u mjerilu1:125 jednu transverzalu mimosmjemih pravaca a(na = 2) i b == BC[B(5. = 4/3) i tockom T(-1. Konstruirajte u mjerilu 1:125 probodiste 3/2) s trokutom ABC[A(5. Zadaci za vjezbu 149 12. L(7.2) i ravnine L:(nz.5)] koja prolazi zaravnina (Ta) i (Tb)].3) pravac koji sijece pravac p(np = 4/5).8).3).7).2).2). U mjerilu 1:125 okomitaje na ravninu 6. 28. 6(n6 = 2/3).4)].8).8). N(12 . U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju one transverzale mimosmjernih pravaca a(na 10/9) i b(nb = 4/5) kojaje paralelna s pravcem c == CD[C( -104).148 Kotirana projekcija 7. usporedan je s ravninom f(nr q == KL[K(1. C(504)] i K LM[f{(3. L: i r.8). 7. Zadana je tocka T( -4. B(10. U mjerilu 1: 125 tockorn polozue pravac koji je paralelan s ravninama 23. 4/3). M N PQ[M(3. a paralelan je sa zadanom ravninom L::(nz. = 1/2).6). M(10. U mjerilu 1:200 konstruirajte presjecnicu ravninorn trokuta ABC[A(2. D(304)].8)]. a okomit na pravac 30.5). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju probodista pravca 1/3) s ravninorn trokutaABC[A(2. = I = C(804)]. = L:. C(3.2)] koja lezi u ravnini zadanog pravca p(np 27. B(2A)] i b == CD[C(1l.2). N(7.7)].1)J i paralelograma ABC[A(1. = 1/3) s je presjecnica mimosmjemih C(10. p. p( np = 19.3). C(11. Uputa: trazena transverzala je pravac t odreden tockorn T i probodistem pravca b s ravninom (Ta). U mjerilu 1:50 konstruirajte ravninu koja je paralelna A(nA = 3/2) i od nje udaljena za duljinu d = 2m. 3!. = 2/3) i L::(n::. Ravnina s ravninom 6 odredena je pravcem T¢ a(na = 1/2) i b == M N[M(2. C(6.3). pravac p(np = 3/4) i ravnina L::(nz. U zadanoj ravnini 6(i6 = 3m) u mjerilu 1:200 konstruirajte ciju transverzale pravaca projek- 29. = 2) koja prolazi zadanom tockorn T(7 . 18. = pravca koji prolazi tockorn 2/3). 24. Konstruirajte u mjerilu 1:50 transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a( na 2/.3). U mjerilu 1:50 konstruirajte presjecnicu zadanih trokuta B(8. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravac m tako da prolazi tockorn T.3).3).3).8). B( -lA). 22.9)]. transverzale 26.T ~ p. sijece pravac p. B(-1. 13.4)J koja lezi u ravnini 6(n6 = 1/2). Uputa: Trazena transverzala lezi u ravnini koja je paralelna s pravcern c i incidentna s pravcem a. ravnine C(6. Konstuirajte u mjerilu 1:125 projekciju T(2. = [A(7. a paralelan je s ravninorn 25..3) pravac paralelan s ravni- nama 6(n".2). L:(nz.2).3).2). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju pravaca a(na = 4/5) i b == BC[B(2A). 17.7). 21.7)J. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a == AB[A(10. Uputa: trazena transverzala transverzalu zadanih mimosmjemih AB[A(7.5)J koja je usporedna sa zadanom ravninom r(nr = 2/3). P(7. odredite ravninu koja sadrzi pravac p. 16.3).6). Konstruirajte u mjerilu 1:50 probodiste zadanog pravca p( np = 4/3) s paralelogramom ABCD koji je zadan s tri nekolinearne tocke A(5. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravaca a(na = 3/4) i b == danom tockom T(12. 14. U mjerilu 1:250 polozite tockorn presjecnice trokuta ABC T(14.3) i b( tu. C( 4. U mjerilu 1:125 polozite zadanom tockorn T(15. = 3/2) tako da vrijedi T ~ L:. 20. p C/:_ L:. QJ. ptn. 15. L(6.3. = 3/4) i f(nr = 1/2). B(7. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju B(9. B(11.6). D(1. a . Zadana je tocka T( 4.4).

T(15. 49. a okomit na zadani pravac q(nq = 1).2) vrhovi.2) lezi prostoma dijagonala duljine d = 8m uspravne kvadratske prizme dok joj je osnovica u ravnini 2:(nE = 4/5).7). 50. B(5. tocka B(3. a vrh C lezi na pravcu p(np 2/3).4) ravnine da budu okomite na zadanu ravninu fCnT' = 3/2). L(1. C(19. 37. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju kvadrata koji lezi u ravnini 6(nf'. U mjerilu 1:200 konstruirajte projek-' ciju kruznice. = 2/3) lezi os uspravne kvadratske piramide.6) E 2: jedan vrh osnovice. U mjerilu dijagonala 1: 125 konstruirajte projekciju romba kojemu je zadana AC[A(2. a duljina visine Vo = 4m. U mjerilu 43.4). paralelan je sa zadanom ravninom fCnT' = 3/4). Konstruirajte u mjerilu 1:200 projekciju piramide ako joj je visina dva puta veca od osnovnog brida. U mjerilu 1:50 odredite udaljenost tocke T(1. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju prizme. Duzina AC[A(1504).2) od T ~ A. p ~ 2:. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide. 33. P(4. a tocka A(4. C(6.. . U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju pravilne uspravne trostrane piramide kojoj je os na pravcu o(no = 2/3). U mjerilu 1:200 postavite tockom T(15.3)] su tangente kruznice polumjera r 0 = Sm. Pravci p == TP[T(15. B(-0.2)] i q == TQ[T.2). a duzina AB[A(0. a duljina visine piramide je Va = Sm. Konstruirajte u mjerilu ravnine A(nA 5/4).9) srediste upisane kruznice.3)..3). a duljina vi sine Vo = 5. 51. nagiba 2/3 tako 46. 42.2) E b. B(llo4)].2). Zadaci za vjezbu 151 32.9). 1:200 odredite 40. Tocka A(3. 48.2).3) od pravca p == PQ [P(1. U mjeri1u 1:200 odredite projekciju one tocke pravca p kojaje jednako udaljena od tocaka K(16.S)]. Q( -0. 36. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju kocke kojoj jedna pobocka lezi u ravnini 6(nf'.8). jedan vrh osnovice u tocki A( -2. U mjerilu vaca a(ia pravu velicinu udaljenosti = 2m) i b.6:1]. a tocka 5(3. = 1/3) ako muje duzina AB[A(0.2)] jedna stranica.6)] osnovica. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju jednakokracnog trokuta kojemu je duzina AB[A( -1. Na pravcu p == K L[K(6.8). ajedan od preostalih vrhova lezi na pravcu p(np = 3/4).S). U mjerilu 1:125 odredite pravu udaljenost tocke T(0. 44. Duzina AC[A(2. 52.150 Kotirana projekcija 7. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide ako joj je vrh na zadanom pravcu p(np = 4/5). = 4/7). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju prizme ako je nagib ravnine os novice n~ = 4/3.5m.7)] konstruirajte u mjerilu 1: 125 tocku jednako udaljenu od dviju zadanih tocaka M(904) i N(14.3)] je dijagonala os novice uspravne kvadratske piramide. Odredite pravu velicinu te udalje- = nosti. 7.6)] je dijagonala osnovice pravilne uspravne cerverostrane prizme. B(10.3. Na zadanom pravcu p == AB[A(7.6). 45.2) i L(11. 4/5). B(1.2). U ravnini 2:(nE = 1/3) lezi osnovica uspravne pravilne sesterostrane piramide kojoj je tocka 5(7. C(0. 35. Na pravcu oin.7) od pravca p == AB[A(3.7)] jejedan brid te pobocke. 38. Q(6.7) i C(3.3). paralelnih pra- 39. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju trokuta kojemu su tocke A(5. 41. 1:200 konstruirajte sijece pravac a(na projekciju pravca koji prolazi tockorn = 1/2) i okomit je na pravac b(nb = 34.5) jedan je vrh os novice. U mjerilu 1:200 odredite projekciju pravca koji prolazi tockorn T(8.2) E 2: srediste. 47. = 1:50 projekciju udaljenosti tocke T(8.7). Pravac p(np = 2/7) prolazi tockorn A(1204).

152 Kotirana projekcija 7. Na pravcu 0(71. B(2.4)] Ide os i izvodnica rotacijskog stosca. 59.6) je na kruznici osnovice. Duzina 5V[5(7.. U kotiranoj projekciji topografske plohe prikazane su horizontalnim linijama koje nazivamo slojnieama terena. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju tog valjka.4)] su tangente osnovice rotacijskog valjka. ima svoje padnice.. okomito sijeku slojnice terena.3). nagib ravnine os novice tit: = 4/5. red i vrsta prornetnice. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju stosca ako mu je visina dva puta veca od promjera osnovice. kotlina. Svaki ogranicen dio zemljine povrsine nazivamo topografskom plohom (brdo. Prije gradnje objekata kao sto su ceste.. 55. a vis ina Vo 8. slojnice su gusce.4)] i s == VB[V. = 14m. 0 tome ovdje necerno voditi racuna. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju rotacijskog stosca kojemu je duzina AB[A( -3.7) je srediste iste osnovice.7)] je os rotacijskog stosca. Izgradnja usjeka. Presjek neke topografske plohe ravninom je topografska linija koja spaja tocke u kojima se sijeku slojnice plohe i slojnice ravnine s istim kotama. = 2). Na pravcu p(np = 2/3) lezi izvodnica rotacijskog stosca dok rnu je osnovica u ravnini E(nE = 4/3). = 58.. 53. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju stosca ako je duljina izvodnice stosca d lOmp.8)] i q == AC[A C(5. dobro je znati unaprijed sagledati gotovu situaciju na terenu.. odnosno toka oborinskih voda na terenu. 60. a tocka A(4.l)] promjer osnovice . Tereni = 4m. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju ovog valjka ako muje polumjer osnovice duljine To = 2m. Pri stvarnom projektiranju i izgradnji prometnica nasipanje terena i usijecanje prometnica u teren ostvaruje se plohama razlicitih oblika i nagiba. Ukoliko je presjecna ravnina vertikalna takav se presjek 153 naziva profilom.7). U mjerilu 1: 125 kenstruirajte projekciju ovog stosca ako mu je duljina visine Vo = 17m. To su poligonalne linije koje imaju najveci nagib prema horizontalnoj ravnini. Pravac t(nt = 3/2) je tangenta osnovice rotacijskog istostranog valjka. a tocka 5(3. Stoga je potrebno na danoj karti. B(2. Ukrizeni pravci p == AB[A( -1. . Nazivaju se padnicama jer pokazuju smjer pada.3)..8) tocka na plastu. B(3. 56. a T(10. zeljeznicke pruge. Zadaci ce se rjesavati iskljucivo metodom slojniea uz napomenu da se u praksi cesto koristi i metoda poprecnih profila.2). naglasak ce biti na geometrijskoj problematici uz neke prethodno dogovorene norme. itd. 57. Sto je teren strmiji.3). odnosno kotiranoj projekciji terena rijesiti tloert situacije zemljanih radova. ). Na ukrizenim pravcima 0 == VA[V(7. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju istostranog rotacijskog stosca cija je osnovica u zadanoj ravnini 6(nt::. a vrh u zadanoj tocki V(17. U mjerilu 1: 125 konstruirajte njegovu projekciju. geornehanicke osobine tla. kanali. a prva velicina visine v. Svaka topografska ploha. nagibi i sirine te polumjeri zakrivljenih dijelova prometnica ovise 0 razlicitim uvjetima kao sto su konfiguracija terena. A(-1. 54. mostovi.0 = 2) lez: os rotacijskog stosca. odnosno teren. . V(14. kanala.

154 Tereni 8. nazrvamo zadaje za 40cm ispod kote ceste. kosina usjeka \ 20 19 18 17. nk dubina kanala u usjeku uz nagnutu prometnicu prometnicu PREPORUCENI TIJEK RJESAVANJA: • Uzduzni pad kanala u usjeku uz horizontalnu • Sirina dna kanala je 40cm. i graduirati prometnicu. vrsimo interpolaciju. Tu presjecnu J sirinu planuma 1 1 neutralnom ceste sa zeljeznickom prugom osi su ovih dviju prometnica a dogovomo se kota osi pruge u njihovom tlocrtnom sjecistu presjek prometnice ra: ye nom 'I' s terenom. . kanal uz nasip 1:1 155 Buduci da se II tom slucaju presjecna krivulja projicira u trag potrebno ju je prevaliti u neku horizontalnu ravninu.3 17 16 rub nasipa (nozica) DOGOVORNE NORME nN • Nagibi nasipnih ploha • Minimalna = ~. • Konstruiratikosine nasipa i utvrditi njihove presjeke s terenom: .> kosina nasipa 2:3 M 1:125 planum prornetnice -.s' 17. . • Zadani predlozak • Nanijeti • Odrediti di I uvecati cetiri puta. a koristeno je mjerilo 1:125. . odnosno dodajemo neke slojnice terena koje nernaju cjelobrojne kote (npr.8). je 40cm. = 1%.3 i 17. Na sljedecoj slici odabrana je horizontalna ravnina na koti 16. krivulju linijom. Ukoliko je prevelik razrnak izrnedu dviju susjednih slojnica cjelobrojnih kota da bi se presjecna linija odredila s potrebnom preciznoscu. • U raskrizju mimosmjeme. • Nagibi usjecnih ploha-su nu = t. 17.

01) • "lm" -+ O. • Konstruirati kosine usjeka i utvrditi njihove presjeke s terenorn.156 • Konstruirati Tereni 8. 25 / / / / Rezultate svih ovih "zernljanih radova" na terenu. (51. 8. Od tocke D prema E cesta ima pad pa su njeni rubovi pravci s nagibom n.02. Izvesti kanale na teren i po potrebi ih produziti llZ nasip. a od D prerna E ima pad nc = 10%.nasipima. C' \ \ razdjelnu A do tocke C horizontalna iIi neutralnu liniju.1. razdjelna je linija slojnica terena s 20 \ \ M 1:200 Slika 8.Scm • Nanesemo prvo zadanu sirinu prometnice tako da ju zadana os raspolovIjuje. • Dio prometnice od razdjelne linije do tocke E je iznad razine terena te se uz taj dio postavljaju ravnine nasipa. f f 24 8. Nivo-Iinija je zamisljena presjecnica prornctnice S usjecnorn piohom. Rijeseni primjeri 157 rubovc kanala i nivo-liniju u usjeku. Graduiramo dio prometnice u nagibu: ti.01a \ E' . u prethodnom poglavlju. usjecima. kanalirna. = 10% :::::} = l~~ = 10m ic (u mjerilu ic = 5cm).01. • Odredimo istom kotom. = 10% u ravninama nasipa. Oko tocke s kotom 22 mba ceste opise se kruznica s polumjerom 19 2l v. 1 __22 ----\\~ \ RJESENJE (sl. nazivamo remljanim tijelom protnetnice. 8. PRIMJER Rijeseni primjeri 8. dakle prometnicu sa svim pratecim objektirna . Slojnice nasipnih ravnina uz te su rubove odredene kao u primjeru 7. 8. Mjerilo nagiba ravnine nasipa se stoga u tom dijelu projicira okomito na rub ceste. Pri tome treba voditi racuna da je cesta do tocke D horizontalna pa su u tom dijelu rubovi ceste slojnice ' ravnina nasipa.1. U mjerilu 1\1 = 1 : 200 prikazite tlocrt zemljanog tijela prornetnice. U kruznom luku od A do C i dalje 1I pravcu do tocke D cestaje horizontalna na koti 22. Buduci daje prometnica od tocke ' s kotom 22.01 a) Na kotiranoj projekciji terena zadana je projekcija osi ceste siroke 4m. • Odrediti dva poprecna projila.

5 • Dio prometnice s druge strane razdjelne linije nizi je od terena te je u tom dijelu potrebno konstruirati plohe usjeka. • Na kraju je zemljano tijelo prometnice presjeceno dvjema vertikalnim ravninama koje su postavljene okomito na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tockama osi. Rubovi nasipa odredeni su kao spojnice sjecista odgovarajucih slojnica terena i ravnina nasipa. a zatim izvode na teren. a u ovom je slucaju horizontalna. a ostale su slojnice s njom paralelne. a produbljenje u kruznom luku konstruira se racunanjem sredisnjega kuta po formuli 0: = l. • Koristenjem nivo-linije kao slojnice s kotom 22 plohe usjeka konstruirana su mjerila nagiba i os tale slojnice usjecnih ploha s obje strane ceste. Logicno je da se kanal produbljuje u smjeru pada terena te se po izlasku iz usjeka voda prirodno dalje slijeva po terenu. Kako je cesta horizontalna.01). Pocetna dubina kanala kod tocke A je 40cm. Osim tlocrta rubova dna kanala. 8. 24.01 . kanalima se daje uzduzni pad 1 %. Kanali se produbljuju do razdjelne linije. 22 24 21 a M 1:200 Slika 8. Valja uociti da nasip s desne strane ceste treba zastititi kanalom. a zatim i presjek zemljanog tijela prometnice.' . 8. Ovakvi se presjeci nazivaju poprecnim profilima. Rijeseni primjeri I 159 = in te se tangira iz susjedne nize kote istog ruba. pri cemu se za obje strane uzima R = 18m.1. Nivo-linijaje prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka (s1. To je slojnica 21 ravnine nasipa. Jedna je ravnina postavljena na nasipu. druga u usjeku. konstruira se i tlocrt nivo-linije. Rubovi usjeka su presjecnice usjecnih ploha s terenom i odreduju se kao spojnice sjecista slojnica terena i usjeka s istim kotama.~~O za I = 10m i I = 20m. a zbog konfiguracije terena treba naciniti i propust koji ce skupljenu oborinsku vodu odvesti od prometnice smjerom pada terena. Zbog slijevanja oborinskih voda po usjeku prema prometnici potrebno je uz rubove ovog dijela prometnice prethodno postaviti kanale.158 T Tereni 8. Prevaljivanjem svake od ovih ravnina u horizontalnu ravninu s kotom prometnice u odabranoj tocki konstruira se prvo presjek s terenom u prevaljenom polozaju.

U mjerilu Pli = 1 : 250 prikazite tloert zemljanog tijela 1 prornetnica.6m. ~ _. • S jedne strane razdjelne linije zeljeznicka pruga nadvisuje teren pa se zato u tom dijelu rubovima prometniea polazu nasipne ravnine i konstruiraju njihovi presjeci s terenom.8 1 161 23 PRIMJER 8. Buduci da pruga ima pad 3%. RJESENJE (sl. • Nanesirno sirine planuma obiju prometnica u zadanom mjerilu. Rijeseni primjeri B'~ -124. Kanalima uz cestu daje se uzduzni pad 1% i to u smjeru "od raskrizja'' na obje strane (vidi strelice). 28 26 A'? Slika 8.2 • Da bi se graduirao planum zeljeznicke pruge. 26 24 25 25.2.4cm. treba imati na umu da kota tocke na njenoj osi u prividnom sjecistu s osi ceste iznosi 25. a u samom raskrizju i medusobni presjeci usjecnih ravnina. Slojniea terena s kotom -c. kanali se uz nju (dubine 40cm) ne produbljuju.5 26 neutralna je linija na cesti . Planum pruge sirine 3m ima pad np = 3% u smjeru od A prema B.. • Pomocu nivo linija uz obje su prometnice konstruirane sve potrebne rav-: nine usjeka i njihovi presjeci s terenom.02.3m.02 29 . Horizontalna cesta (kota 26) s planumom sirokim 5m prelazi preko zeljeznicke pruge u razini. potrebno je unutar slojnica s kotama 25 i 26 interpol irati slojnice na planumu pruge i na terenu. • Da bi se odredila neutralna iIi razdjelna linija.02) • "I rn" ---70.25. 8. Pomocu zadanoga nagiba moguce je graduirati planum pruge s intervalom ip = l~O = 33. a u samom je raskrizju nacinjen propust kanala ispod oeste.160 Tereni 8. a zatim spojiti sjecista njihovih slojniea s kotama 25 i 25. 8. pocetna je dubina kanala uz cestu 80cm . Uz cestu je takoder je postavljena ravnina nasipa s desne strane razdjelne linije .1. Zbog toga su tlocrti rubova kanala paralelni s rubovima planuma pruge. • Sarno raskrifje gradi se u usjeku. Kako je planum pruge u samom raskrizju nizi od ceste za 40cm.

03 . Rijeseni primjeri 163 8. • Zbog visinske razlike od 5m cesta ima kotu 38 i cijela se nalazi na nasipu. U mjerilu M = 1 : 200 prikazite tlocrtnu situaciju zemljanih radova.Scm.1.03. Neutralne linije nema. RJESENJE (sl. 8. a dalje ih se produbljuje s uzduznim padom od 1%. • Nanesimo sirine obiju prometnica u zadanom mjerilu te graduirajmo dio pruge u nagibu. a pruga je cijelom duljinom u usjeku. Iznad pruge prelazi horizontalna cesta s planumom sirokim 5m (visinska razlika u krizistu je 5m). • Konstruirane su ravnine usjeka uz nagnute i horizontalne dijelove pruge te su odredeni njihovi presjeci s terenom. Kako se ovdje radi 0 raskrizju u dvije razine. • U prvom se koraku rubovima ceste konstruiraju ravnine nasipa koje ce se prekinuti nakon konstrukcije usjeka uz donju prometnicu.03) • "l m" ---+ O. Ona je na ovim presjecima prekinuta jer se na tom dijelu predvida gradnja nadvoznjaka. a od te tocke prema tocki B ima uspon 5%. odredeni su na kraju presjeci usjecnih ravnina s gomjom prometnicom. Zeljeznicka pruga sirine 2m horizontalnaje do tocke A. 8.162 PRIMJER Tereni 8. Odredeni su presjeci usjecnih ravnina uz nagnuti i horizontalni dio pruge. • Od B do A uz prugu kanali imaju nagib jednak nagibu pruge. Slika 8. a zatim i presjeci s nasipnim ravninama postavljenima uz cestu.

164

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

165

8.2.

Zadaci za vjezbu

1. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do C, a od prerna D ima pad 4%. Od C sc odvaja prilazna cesta s jednako sirokirn planumom koja je horizontalna do .4, a od A prema B ima pad 5%. 2. Planum ceste sirok 6111 horizontalan je do (kota 28), a prema D ima uspon 8%. Prilazna cesta s jednako sirokirn planumorn ima pad 7% od A prema B. 3. Planum ceste u pravcu i horizon tali (kota 58) sirok je 6m. Prilazna cesta ima planum sirok 4m i pad 5% od A prema B. 4. Od horizontalnog platoa (kota 77) odvaja se jedna cesta s planumom sirokirn Sm i usponom 2%, dok druga cesta irna planum sirok 4m i pad 10% prema tocki A. 5. Od horizontalne ceste AB (kota 87) s planumom sirokim 6m odvaja se cesta s planumom sirokim 4m koja irna pad 10% od D prema e. 6. Od horizontalne ceste s planumom sirokim 6m (kota 26) odvaja se cesta s jednako sirokim planumom koja ima uspon 10% od A prema

e

11. Planum ceste sirok 6m ima uspon 6% od A do B, od B do je horizontalan, a dalje ima uspon 8% prema tocki D. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta s planumorn sirokirn Sm. 12. Zavojita cesta s planumom sirokim 4m ima pad 8% od horizontalnog platoa (kota 21) do tocke A, a dalje je u pravcu i horizontalna 13. Od horizontalnog platoa (kola 101) odvaja se cesta s planumorn sirokirn Sm. Ona ima pad 6% od A do tocke s kotom 97, a dalje je horizontalna. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta Be jednako sirokog planuma. 14. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do A (kota 96), a od A prema B ima pad 6%. Planum prilazne ceste sirok je Sm i ima uspon 8% od D (kota 96) prema E.

e

e

Krizanje u istoj razini
, 15. Cesta s planumom sirokim 6m, koja ima uspon 3% od A prema B, u razini prelazi preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 25.6) koja ima planum sirok 4m. 16. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizonta1an je do (kota 47.3), a od prema D ima konstantan uspon. Preko pruge u razini prelazi cesta s jednako sirokim planumom. Ona je horizontalna izmedu A i B (kota 48, d(A, B) 4cm),a do A i od B ima uspon 10%.

B.
7. Cesta s planumom sirokim 6m ima uspon 2% od A (kota 64.2) do B, a dalje je horizontalna. Prilazna cesta s jednako sirokim p1anumom ima uspon 8% do C, a dalje je u zavoju horizontalna. 8. Od horizontalne ceste koja ima planum sirok 6m (kota 45) odvaja se prilazna cesta s planumorn sirokim 4m koja je do A horizontalna, a od A do B ima uspon 10%. 9. Od horizontalnog platoa (kota 36.4) odvajaju se ceste s planumirna sirokim Sm od kojih su dvije (prerna A odnosno B) u horizontali, a jedna (prema e) ima pad 3%. 10. Planum ceste sirok 8m horizontalan je do (kota 72), a od do ima uspon 6%. Planum prilazne ceste sirok 6m horizontalan je od do

e

e

=

17. Planum zeljeznicke pruge sirok Sm horizontalan je do D, a od D prema e ima pad 2%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, koja je od A do B horizontalna (kota 75,4), a od tih tocaka ima pad 4% na obje strane. 18. Planum ceste sirok 6m (kota 28), koji je horizontalan do A (kota 28), a od A prema B ima pad 8%, prelazi u razini preko zeljeznicke pruge, kojoj je planum sirok 4m. Pruga je horizontalna do C, a od prema D ima pad 8%. 19. Planum ceste sirok 5m prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Cesta je horizontalna do A (kota 56), a od A prema B ima uspon 5%.

e

e

e

D

e

A, a od A prema B ima pad 8%.

166

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

167

20. Horizontalna

cesta s planumom sirokim 6m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Zeljeznicka pruga je horizontalna do B (kota 55), od B prema ima pad 8%.

e

21. Horizontalna cesta (kota 53,8) s planumom sirokim 5m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima pad 2% od A do B. Planum pruge sirok je 4m. 22. Cesta s planumom sirokim 6m i padom 5% od A prema B prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 29) ciji je planum sirok 4m. 23. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizontalan je do A,a od A prema B ima pad 3%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, kojaje do horizontalna (kota 73), a od prema D ima pad 2.5%.

/

/
/

!

/

/

?

\A'

e

e

II/;
76
'u,

I/
!

;\B';

/

I

Krizanje u dvije razine
24. Ispod horizontalne zeljeznicke pruge ciji je planum sirok 4m (kota 50) prolazi cesta koja je horizontalna do A, a od A (kota 44) prema B ima pad 5%. 25. Cesta s planumom sirokim 6m ima pad 5% od tocke A (kota 59) prema B. Ispod nje prolazi cesta sjednako sirokim planumom. Ona je do horizontalna (kota 51), a prema D ima uspon 4%. M 1:1000
25 24

\27\
/'
'~o/-/fJ

/

3t,\\ \
/\\
C'(28) ,

e

--

-/

26. Cesta s planumom sirokim 5m ima uspon 8% od A do B (kota 21),1 a dalje je horizontalna. Ispod nje prolazi cesta s planumom sirokim 6m (visinska razlika u krizistu 6m), koja ima pad 4% od prema D.

e

27. Cesta s planumom sirokim 6m horizontalnaje od A do B (kota 54), od B prema u luku ima pad 5% do tocke s kotom 49, a dalje je horizontalna.

e

28. Sirina planuma horizontalne ceste Be (kota 10) je 8m. Prikljucna cesta, koja prelazi iznad ove ceste(visinska razlika 5m), horizontalna je do A, a od A prerna D ima pad 6%. Planum prikljucne ceste sirok je 5m.

2.

'"\

\//
23

A'(28)

168

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

169

M 1:1000

/
61

I

/

/

I

/

M 1:800

\82 \83
A' \
.y

88

90

s

ROO"':! /
.

-;----

II

r1
\

\

I

/

81
/ /

/

\

___ ,.\
\ \ \

\

3.

,60

I

58

57

i S6 / S5 / 54

I

/ /

5.

I

I

/

\

M 1:800

-,
\

.2. \ (?~ 8. . 8.170 Tereni 8. Zadaci za vjezbu 171 46 45 44 M 1:1000 74 77 73 /' /' /' /' /' 78 41 -. 10..

M 1:800 18 M~':O \ \ .~~. 8.172 Tereni 8.: R2= 30 m --.------1 97 '10 .~ 10 / / 97 96 95 94 / ~vD' ~/ 25 j I ~' / S2 14. Zadaci za vjezbu 173 I I 93 i '-------- 11. 101 99 .2.

15.174 ______. . 175 . U ISt 0 j razini \ t 17./ .c__ Tereni _ 8. Krizanje ./ '\. \ \ \ \ 18. 16. M 1:800 \ \ .

-:--~-~~~~ Ml800 ----__ ~ r>. Zadaci za vjezbu 177 -..2. I: ~: I 19. 8. ~ __ ~================~ _j .176 Tereni 8. M 1:1000 A' 32~ ~ 22.

D' ... -.. 8. [. C- A' '0. '" \liQ ) / / \~ -._.178 Tereni 8. -. B' \1' ... . -.. Zadaci za vjezbu 179 25._ <. Krizanje u dvije razine M 1:1000 -. -. -. -. -. -.2.

p' 180 Tereni 8.I \ \ \ /' B'(54) ' II' I I I .. Tehnicka knjiga. 1973. Zagreb. --' SI i~ !II 't .> Bibliografija 27. 1GH-Zagreb. [4] Z.vjeibe. 1 M 1:1000 ~II (. Zagreb. Skolska knjiga. 1'I. [2] F. 1966..Aj /' /' 1--\ .! \. Beograd. S.'1 '" _/ . [5] V.o. Gorjanc. Palman. se- geometrija u tehnici. Hohenberg: Konstruktivna knjiga. 1971. 181 . B. SAND d. 1982. L Babic: Nacrtna geometrija. Zagreb. Zagreb. Sliepcevic. Gradevinska [3] K. [6] D. Tehnicka knjiga. 1970. Kurnik. 52. Strubecker: Nacrtna geometrija. Horvatic-Baldasar. Szirovicza: Konstruktivna ometrija . Pavkovic: Zadaci iz Nacrtne geometrije. 53 . V. .o. D. [7] K. Skolska knjiga.1997. Pa1man: Projiciranja i metode Nacrtne geometrije. 51 50 [1] L Babic. Zagreb. 1994. Nice: Deskriptivna geometrija. A.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->