IVANKA BABIC SONJA GORJANC ANA SLIEPCEVIC WASTA SZmOVICZA

NACRTNA GEOMETRI]A
zadaci

Dr. sc. Ivanka Babic Dr. sc. Sonja Gorjanc Dr. sc. Ana Sliepcevic Dr. sc. Vlasta Szirovicza

NACRTNA GEOMETRIJA zadaci
1. izdanje

HDKGIKG, Zagreb, 2002.

Predgovor
Recenzenti: Prof. dr. sc. Branko Kucinic Prof. dr. sc. Vlasta Scuric-Cudovan Dr. sc. Jelena Beban-Brkic Dr. sc. Zeljka Milin-Sipus Lektor: Ljiljana Varovic, dip!. prof. Graficko oblikovanje ovitka:

Sinisa Babic, dip!. inz.
Objavljivanje ovog sveucilisnog udzbenika odobrilo je Povjerenstvo za znanstveno-nastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjern broj 021361/3-2002, od 10. rujna 2002. CIP - Katalogozacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 514.18(075.8)(076) NACRTNA geometrija : zadaci / Ivanka Babic ... [et al.] - 1. izd. - Zagreb: Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutersku Bibliografija. ISBN 953-98814-1-21. 1. Babic, Ivanka I. Nacrtna geometrija - - Zbirka zadataka420902019 420902019 ISBN 953-98814-1-2 Izdavac: HDKGIKG - Hrvatsko drustvo za konstruktivnu geometriju i kompjutorsku Tisak: "O-tisak" d.o.o., Zagreb grafiku

Iako se u posljednjih desetak godina moze naci suvremena literatura iz podrucja nacrtne geometrije, svaki udzbenik koji donosi nesto novo dobro je dosao. U godini obiljeiavanja stote obljetnice rodenja najpoznatijeg i najproduktivnijeg profesora nacrtne geometrije Vilka Nicea moramo priznati da je doslo vrijeme da neki sadrzaji dozive transformaciju, da se osuvremene i na novi nacin obrade, Prvi pozitivni pomak u tom smislu ucinile su autorice ovog udzbenika 1994. godine kada su za potrebe studenata Gradevinskog fakulteta nacinile originalan metodicki udzbenik "Konstruktivna geometrija" za vjezbe iz nacrtne i primijenjene geometrije s velikim brojem rijesenih primjera . Ovaj novi udzbenik sadrzajem u potpunosti prati program predmeta Nacrtna geometrija na graditeljskom odjelu Veleucilista, a gotovo u potpunosti programe Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta, Tekstilno-tehnoloskog fakulteta, Strojarskog fakulteta i jos nekih fakulteta i odjela Veleucilista, Oslanja se na udzbenik "Nacrtna geometrija" autorica K. HorvaticBaldasar i 1. Babic, a namijenjenje iskljucivo za vjezbe. Velik broj rijesenih primjera popracen je detaljnim prostornim i konstruktivnim objasnjenjima sto omogucava samoobrazovanje. Neki primjeri su obradeni u nekoliko koraka, s posebnim naglaskom na detalje koji studentima predstavljaju najvece poteskoce u svladavanju ponudenog gradiva. Udzbenik obraduje tri met ode projiciranja kroz osam poglavlja. Sadrzaj prvih pet poglavlja nalazi se kao temeljni dio nacrtne geometrije na svim tehnickim fakultetima u Hrvatskoj. U prvom se poglavlju detaljno obraduje teorija krivulja drugog stupnja. Drugo i trece poglavlje sadrzi zadatke prijeko potrebne za svladavanje Mongeove metode projiciranja, au cetvrtom su obradeni primjeri iz kose aksonometrije i kose projekcije. U petom je poglavlju aksonometrija primijenjena na rjesavanje presjeka stozastih i valjkastih ploha, a u sestom se upotrebom Mongeove metode rjesavaju krovne plohe. U sedmom poglavlju obradeni su jednostavni primjeri iz kotirane projekcije, a u osmom je poglavlju ova metoda primijenjena na geometrijsko rjesavanje situacija zemljanih radova. Na kraju svakog poglavlja dan je skup zadataka knjiga postaje neizostavan prirucnik za vjezbe. za programe cime ova

grafiku, 2002.

Autorice

2. malim grckim slovima: /3.5. a E { ( 1] H e e alfa beta gama delta epsilon zeta eta theta K 1-\. /\ M N t: A p u ~ 0 'if jota kapa lambda m! 111 P ~ p a T 'U T y 0 11 ksi omikron pl <D X VJ X w W D 1/J rho sigma tau ipsilon fi hi psi omega Sadrzaj Neke oznake Tocke obiljezavamo virna: 1.6. a krivulja 2. B. 3 4 projektivne kolineacija ravnine 1. i E kut sto ga tvore pravci a i b trokut ciji su vrhovi A. B i C pravac a je okomit na ravninu P pravci a i b su usporedni krivuljama 8 11 12 14 14 15 .7.. B.. stupnja . n L h. .3.1.. w.. Opcenito 0 projektivnom z.6. . C..2. Z.. 17 .2.3..ABC npr. 104. ... A. 1.....3. 1. 1. Promjeri stupnja. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica 23 . . 1... Konstrukcij a elipse prema definicij i Konstrukcija Konstrukcija hiperbole prema definiciji II b parabole prema definiciji . .. Elipsa kao afina slika kruznice. los cemo koristiti ove maternaticke E znakove: tocka T je element ravnine ~ presjek ravnina . stupnja Konstrukcije 1. 1.. D...2. element od presjek kut trokut okomito usporedno _l II npr. {. ili brojea. 1. ... C.2.1. L(a. Opcenito 1. krivulja 2.7.1. .6. ravnini i pravcu . T E ~ npr.6nE npr. 1.2. b) npr. h.. b. I". Pravce obiljezavamo Kutove oznacavamo velikim latinskirn malim latinskim slovima: slovima: 0:. Krivulje drugog stupnja 1.6. '.Grcki alfabet A B 0: r E Z /3 . a _lP npr. 1. Klasifikacijakrivulja2.1. Neka preslikavanja Perspektivna u ravnini 5 7 Ravnine oznacavamo velikim grckim slovima: Perspektivnaafinost 0 u ravnini . 1 3 prostoru.6. 18 1. Uvod A.6. .

Zadaci za vjezbu 6. Zadaci za vjezbu Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju Predlosci za vezove .1.1.4. Kotirana projekcija 7..2.1.7. 2. Stranocrt Rotacija i antirotacija . metode 80 81 90 90 97 . Bokocrt . Rijeseni primjeri 5. 2. Polozajno-metricki zadaci 2. 4. Polozajno-metricki zadaci Polozajni zadaci Okomitost. 5. Zadaci za vjezbu 4. Tijela U opcem 59 . Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera 1. 2. 24 26 Pitanja i zadaci za vjezbu . 2. polozaju 28 30 32 36 39 42 45 50 50 51 53 54 55 55 120 122 130 135 136 136 147 153 156 164 181 3.3.1.2. 2. Zadaci za vjezbu 7. ravnine 7. Rijeseni primjeri 6. Rijeseni primjeri 3. 2.1.8. Bokocrt 2.2. Tereni 8.ii SADRZAJ Sadrzaj 5.3.2.1. 61 76 3. 2. Krovne plohe 6.5. Rotacija 2.teorijski zadaci 2.2.1. 2. Rijeseni primjeri 8. Stranocrt . Polozajni zadaci .1.7.2.7.7. .2. . Zadaci za vjezbu Bihliografija iii 104 112 1.2. Zadavanje tocke. Aksonometrijske 4.7.5. . pravca. Zadaci za vjezbu 8.6.3.2.1. Presjeci 102 . Okomitost 2.6.4..7. Rijeseni primjeri 7.7. Zadaci za vjezbu 2.2. 4.7. . Mongeova metoda . Rijeseni primjeri 4.2.2. .

r.cine ga sve ravnine prostora incidentne s pravcem p.Uvod Svaka se geometrijska teorija zasniva na osnovnim elementima i relacijama te na osnovnim cinjenicama koje ih povezuju (aksiorni ili postulati). Ako su principi grupiranja osnovnih elemenata slozeniji. ~~~ z 1 . C . Jednostavne geometrijske figure nastaju na temelju neposredne veze osnovnih elernenata i relacije incidencije. ravnina ima beskonacno mnogo i oni ispunjavaju trodimenzionalni prostor. Osnovni elementi i relacije se ne definiraju.). c.cine ga svi pravci u ravnini incidentni s tockom 3..). To su npr. a ravnine velikim grckim slovima CA.'. pramen pravaca (3) .. pravce rnalim latinicnim slovima (c.~ .~.·.. Tocke cemo oznacavati velikim latinicnim sIovima CA. Od osnovnih elemenata. Osnovni elementi geometrije su tocka. nastaju slozene geometrijske figure kao npr. prostorne krivulje. a osnovna relacija koja ih veze je relacija incidencije ili pripadanja.B. geometrijska tijela i plohe u prostoru.. b. a zatim i slozene geometrijske figure ili tvorevine.. Tocaka. ·I··.. a aksiomi se ne dokazuju...·· . pravaca i ). uz pomoc osnovnih relacija.Cine ga sve tocke incidentne s pravcem p. pramen ravnina [P] . pravac i ravnina. grade se jednostavne. Grupiranjem osnovnih elemenata prostora nastaju geometrijske figure. B. 0 njihovim svojstvima i medusobnim odnosima logicki zakljucujerno na temelju aksioma.: niz tocaka (p) .·. geometrijski likovi i krivulje u ravnini.

(Jasno je da kroz dvije razlicite tocke prolazi sarno jedan pravac. To je geometrija afinog prostora. diferencijalna geometrija.1. sinteticka geometrija. To je trodimenzionalni euklidski prostor.osim paralelnih pravaca. Opcenito i pravcu 0 projektivnom prostoru. U tom smislu uobicajeni prostor naseg zamisljanja "nadopunjujemo" beskonacno dalekim ili nepravim elementima nasljedeci nacin: 3 . analiticka geometrija. ravnini Za buduce inzenjere . i dr. koji je bolji model za teoriju projiciranja. Mozemo reci da je nacrtna geometrija teorija projiciranja te da se bavi izucavanjern i primjenom metoda projiciranja. Osobno iskustvo i geometrijsko obrazovanje tijekom osnovne i srednje skole omogucilo je buducem inzenjeru da osnovnim elementima i aksiomatikom trodimenzionalnoga prostora vlada i intuitivno. One odreduju i razne geometrijske grane (npr. Za buduceg je inzenjera vazno da svoje intuitivno poimanje prostora prosiri na opcenitiji . U nasem poimanju osnovnih elemenata i relacija svaka se dva pravca neke ravnine sijeku u jednoj tocki .2 Uvod Pri geometrijskim se istrazivanjima mogu koristiti razne metode.). svake se dvije ravnine sijeku u jednom pravcu osim paralelnih ravnina i svaki pravac probada ravninu u jednoj tocki ako nije s njom paralelan. prostomom poimanju i vizualizaciji neposredne okoline. Osnovni postupak kojim se pri tome nacrtna geometrija sluzi. posebice one graditeljskih struka.). Krivulje drugog stupnja 1. vazno je upoznati geometrijski model trodimenzionalnoga prostora koji je blizak neposrednom ljudskom iskustvu. a konstruktivna omogucuje da sve ono sto je zamisljeno u prostoru predocimo crtanjem u ravnini. U nacrtnoj se geometriji koriste sinteticka i konstruktivna metoda. a koji omogucuje posredovanje izmedu trodimenzionalnog i dvodimenzionalnog prostora. jest projiciranje. 1. nacin na koji mjerimo udaljenosti izmedu tocaka ili kutove izmedu pravaca i sva ostala mjerenja koja se na tome temelje. Sinteticka se metoda oslanja na zomu prostomu predodzbu. konstruktivna geometrija.projektivni prostor. Euklidska je metrika nasa svakodnevica. kroz tri tocke koje ne Ide na istom pravcu sarno jedna ravnina i s1.

tada se govori 0 fiksnoj tocki. pravce. ali tako da su im fiksne sarno dvije tocke (srediste S i sjeciste zrake i osi 0) dok su svi ostali parovi pridruzenih tocaka incidentni sa zrakom. Dokazi teorema koji ce u ovom poglavlju biti sarno navedeni mogu se naci u knjizi [7]. preslikavanja koja svakoj tocki ravnine jednoznacno pridruzuju neku drugu. Ako su tri tocke pravca fiksne. nazivamo perspektivnom kolineaci- S tJ. a incidencija tocke i pravcaje sacuvana. odnosno ni. transformaciju nazivamo kolineacijom ravnine. 0 koja se preslikava jom u ravnini. a pravce koji prolaze tockorn S zrakama perspektivne koIineacije u ravnini (s1.01 Slika 1. jp'2. Definicija 2 Kolineaciju vac 0. kolineacija u ravnini je bijektivno preslikavanje ravnine na sebe. u ravnini u kojoj postoji tacna jedan fiksni pracije se sve tocke preslikavaju same u sebe.1. Sve beskonacno daleke tocke svih pravaca jedne ravnine Ide na njenom beskonacno dalekom pravcu.2. pri cemu je sacuvana incidencija tocke i pravca. Ji\S / / / /I\ I I \ \ / / I I \ \ \ 71=A2 rB1=B2 \C~=C2 Slika 1. Ovako nadopunjeni prostor. realnom projektivnom ravninom jp'2 i realnim projektivnim pravcem jp'l. Neka preslikavanja projektivne ravnine Ovdje ce biti opisana neka tockovna preslikavanja u projektivnoj ravnini tj. a svi beskonacno daleki pravci svih ravnina u prostoru leze u besko-nacno dalekoj ravnini koja "nadopunjuje" uobicajeni trodimenzionalni prostor. a svaka se ravnina nadopunjuje jednim beskonacno dalekirn ili nepravim pravcem u kojemuje sijeku sve s njom paralelne ravnine prostora. krivuIje) indeksom 1. onda ce s TI i T2 biti oznacen par pridruzenih tocaka. Najjednostavnija tockovna tvorevina u ravninije pravac. linearnost Perspektivna kolineacija u ravnini u ravnini je transformacija ravnine koja cuva kotocaka.2. 1.4 Krivulje drugog stupnja 1. slijedi: . Bit ce to redovito bijektivna preslikavanja. Oznacimo li na primjer eIemente i figure jednog skupa (tocke. Fiksni pravac 0 nazivamo osi. sarno jednu tocku te ravnine. koje preslikava tocke u tocke a pravce u pravce. preslikavanja u kojimaje osnovni element tocka. i obmuto. 1. Ako u takav prostor uvedemo euklidsku metriku. tada su sve njegove tocke fiksne. 1. au nadopunjenoj se ravnini sijeku svaka dva pravca bez izuzetaka. pa i paralelne ravnine. tocku S sredistem ili centrom. ravninu i pravac nazivamo realnim projektivnini prostorom jp3. svaka tocka ravnine je slika jedne i sarno jedne toeke iz te ravnine. odnosno 0 fiksnoin pravcu te kolineacije. i tocno jedna fiksna tocka sarna u sebe. izgradili smo model euklidskoga prostora koji ce nam biti najpogodniji za ucenje nacrtne geometrije. koja nam omogucuje uobicajna mjerenja i racunanja. Ako se kolineacijom neka tocka preslikava na sebe. Neka preslikavanja projektivne ravnine 5 Kaze se da svaki pravac ima jednu beskonacno daleku ili nepravu tocku u kojoj ga sijeku svi s njim paralelni pravci prostora. tj. odnosno s PI i P2 par pridruzenih pravaca u toj transformaciji. Definicija 1 Kolineacija Drugim rijecima. Takva presIikavanja u ravnini nazivamo transjormacijama ravnine.2. PresIikava Ii se nekom transformacijom ravnine niz tocaka u niz tocaka. (Tocka TI na pravcu PI preslikava se u tocku T2 koja mora lezati na slici P2 pravca PI). Zrake perspektivne kolineacije presIikavaju se same u sebe. toeaka.01). ali su pridruzene tocke razlicite. ili se pravac preslikava na sebe.02 Kako svakom tockom Tl u ravnini prolazi tacna jedna zraka perspektivne kolineacije Zl = Z2. U takvorn se prostoru sijeku svake dvije. a elemente i figure pridruzenog skupa indeksom 2. Leze li tocke na istom pravcu kazemo da su kolinearne. 1.

0. a srediite S u beskonacno dalekoj tocki ravnine. E Pl (sl.04 daleka tocka zrake AlA2 srediste je afinosti.04). Afino pridruteni pravci sijeku se na osi perspektivne afinosti. tocaka leie na 1. Kako je perspektivna afinost (u daljnjem tekstu afinost) slucaj perspektivne kolineacije. Al. 0. Spojnice parova afino pridruienili tocaka (zrake afinosti) cine pramen paralelnih pravaca. tada je i njemu pridruieni pravac paralelan s tom osi (zasto). Parovi perspektivno kolinearno pridruienih zrokama perspektivne kolineacije (sl. A2) zadana bilo koja tocka Bl.2. perspektivno kolineamog Svojstvo 2.2. A2)' Teorem 1 tvrdi da se uz zadane odredbene elemente (srediste. moze jednoznacno pridruziti. vrijede sljedeca svojstva: sarno poseban Fl.02). 1.06 prikazani su primjeri preslikavanja trokuta i paralelograma. par pridruzenih tocaka) svakoj ravninskoj figuri F. 1. Al. Iz definicije afinosti i teorema 1 slijedi: Ako je pored odredbenih elemenata (S. Perspektivna afinost u ravnini Definicija 3 Perspektivnu kolineaciju u ravnini kojoj je os 0 pravac u konacnosti. A2• Spojnica cavati pridruzenih tocaka AlA2 prolazi sredistem \ \ \ o o S. 1. Neka preslikavanja projektivne ravnine 7 Svojstvo 1.05 i 1.03).03 Slika 1. Na slikama 1.05 Slika l. Teorem I Perspektivna kolineacija ravnine jednoznacno je odredena sredistem S. Slicno se i pravcu Pl konstruira pridruzeni pravac P2 pomocu po volji odabrane tocke B. . Ako je pravac paralelan S osi perspektivne kolineacije. Parovi perspektivno kolinearno pridruienih pravaca sijeku se na osi perspektivne kolineacije 0 (sl. uz uvjet S 1:. slika figure Fl.a.6 Krivulje drugog stupnja 1.02). . I obmuto. tada se pridruzena tocka B2 konstruira kao sjeciste zrake perspektivne kolineacije polozene tockom Bl s pravcem koji je pridruzen spojnici AlBl (sl. Posljedica. Svojstvo 2. nazivamo perspektivnom afinosti u ravnini. tj. kolineacije oznaSlika 1. za svaku figuru F2 moguce je jednoznacno konstruirati njezin original 1. Beskonacno Slika 1. Svojstvo La. A2 na zraci koja nije paralelna s osi afinosti. osi 0 te jednim parom pridruzenin tocaka Al.2. Teorem 2 Afinost u ravnini jednoznacno je zadana s osi afinosti 0 i parom afino pridruienih tocaka Al. os. 1.06 U daljnjem cemo tekstu odredbene 0. elemente perspektivne (S. odnosno konstruirati perspektivno kolineama figura F2.

taj je pravac zajednicka zraka svih afinosti u ravnini. Nairne. 1. B2. Zakoni koji definiraju krivulje vrlo su raznovrsni. y) zadovoljavaju algebarsku jednadzbu F(x. To su skupovi tocaka cije pravokutne Kartezijeve koordinate (x. o Slika 1. Definicija 7 Red realne algebarske ravninske krivulje jednak je stupnju njezine algebarske jednadrbe u pravokutnom Kartezijevom koordinatnom sustavu. Mogu pripadati podrucju bilo koje prirodne iii drustvene znanosti. sto irna sljedece posljedice: Posljedica 1.3. Opcenito 0 krivuljarna 9 Odredbene elernente afinosti oznacavat cerno (0. IIi: - Na slikama 1.07 Slika 1. tada vrijedi: d(AI' d(BI' CI) CI) d(A2' C2) d(B2' C2)" 'tvorevina koju ovdje definirarno na sljedece nacine: Definicija 4 Svaki skup od 001 tocaka ili ravnina u prostoru neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo prostornom krivuljom. Posljedica 2. 1.11 .3.10). AI. To je slozena geornetrijska =. U ovorn poglavlju bavit cemo se iskljucivo ravninskim algebarskim krivuljarna. BI.09) iii imaginarna (s1. a tocku T diralistem te tangente (s1.08 konstruirane su slike trokuta i paralelograrna u zadanoj afinosti (0.08 1. Buduci da srediste lezi na beskonacno dalekorn pravcu ravnine. pravac nazivamo tangentom krivuIje u tocki T. 1.11).10 Slika 1. Ako dva sjecista padnu zajedno.09 np p T Slika 1.> Slika 1. ako se zadana trojka kolinearnih tocaka AI. C1 E PI afino preslika u trojku A2.8 Krivulje drugog stupnja 1. Stoga je beskonacno daleki pravac ravnine nosilac parova afino pridruzenih tocaka. 1. Posljedica 3.07 i 1. Paralelni pravci afino se preslikavaju u paralelne pravce. Moze se desiti da dva iIi vise reaInih sjecista padnu u istu tocku T. Djelisni je ornjer invarijanta afinosti. Definicija 6 Red algebarske ravninske krivulje jednakje broju n svih sjeciita te krivulje i bilo kojeg pravca njerlne ravnine. Definicija 5 Svaki skup od 001 tocaka ili pravaca II ravnini neprekinuto povezanih prema nekom zakonu narivamo ravninskom krivuljom. XI. Sjecista pravca i krivulje mogu biti realna (s1. X2). y) = O. Razvrstavarno ih prerna redu i razredu. a beskonacno daleke u beskonacno daleke tocke. Afinoscu u ravnini preslikavaju se tocke u konacnosti u tocke u konacnosti. Opcenitoo krivuJjama Krivuljuintuitivno mozemo shvatiti kao "deformirani pravac" iii "defermirani dio pravca" u ravnini ili u prostoru. A2). C2 E P2.

Zakrivljenost krivulje k" poprima u njezinim tjemenim tockama ekstremne vrijednosti. kaze se da ona ima stupanj m odnosno n. sve krivulje drugog reda ujedno su i drugograzreda pa govorimo 0 krivuljama drugog stupnja. a Beskonacno daleki pravac kojim smo nadopunili ravninu realni je pravac.4.4. Padnu Ii tri sjecista dime kruznice s krivuljom k" u istu tocku T. Teorem 3 Dvije realne ravninske algebarske krivulje km i k". a L(x. pri . n tocaka. tada postoji beskonacno mnogo dirnih kruznica krivulje u toj tocki. od kojih je jedna m-toga a druga n-toga reda.14). I ova sjecista mogu biti realna iii u parovima moze i vise njih pasti zajedno. Posljedica. Ako je za neku krivulju m = n.13).l2).lOa). Krivulje drugoga stupnja klasificiramo upravo prema realnosti iii imaginamosti njihovih beskonacno dalekih tocaka: Konike koje beskonacno daleki pravac ravnine sijece u dvije realne razlicite tocke nazivamo hiperbolama. stupnja 11 Realnost. a mogu se i podudarati (sl. a tocku T tjemenom krivulje (sl. l.09a Slika 1. odnosno imaginarnost sjecista pravca i algebarske krivulje ovisi o tome da li su rjesenja sustava jednadzbi F(x. konike koje neizmjemo daleki pravac sijece . Ako je tocka krivulje regularna (krivulja u toj tocki ima jedinstvenu tangentu). l. 1. Klasifikacija krivulja 2. Klasifikacija krivulja 2. Tangente iz neke tocke na krivulju takoder mogu biti realne i razlicite (sl. Sve one imaju zajednicku tangentu u tocki krivulje i cine pramen dirnih kruznica.cemu je m # n. U analiticku definiciju razreda ravninske algebarske krivulje necemo ovdje ulaziti jer ona podrazumijeva uvodenje Kartezijevih pravcastih koordinata. Ll l a) ako tocka lezi na krivulji. Definicija 8 Razred algebarske ravninske krivulje jednak je broju m tangenata koje je moguce poloiiti na tu krivulju iz neke tocke njezine ravnine.14 Opcenito je neka krivulja n-toga reda i m-toga razreda. 1. a moze biti i njezina tangenta. Svaka kricinica sijece svaku krivulju k" n-toga reda svoje ravnine u 2n tocaka. y) = 0 jednadzba pravca) realna iii u parovima konjugirano kompleksna. kruznicu nazivamo oskulacijskom kruinicom iii kruinicom zakrivljenosti krivulje k" u tocki T (sl.12 Slika 1. govorimo 0 dirnoj iii tangencijalnoj kruznici krivulje k" Ll toj tocki (sl. y) = 0 jednadzba krivulje. Zakrivljenost krivulje u tocki T jednaka je reciprocnoj vrijednosti radijusa oskulacijske kruznice u toj tocki. Ako je realno rjesenje sustava dvostruko. Kao i svaki drugi realni pravac ravnine on krivulju moze sjeci real no iii imaginamo. Te krivulje nazivamo i konikama iii cunjosjecnicama jer nastaju kao ravninski presjeci konusa iii cunja 1. 1. Ako dva realna sjecista kruznice s krivuljom padnu zajedno. y) = 0. Moze se dogoditi da zajedno s tri sjecista krivulje k" i oskulacijske kruznice u istu tocku T padne i cetvrto sjeciste. konjugirano imaginama. sijeku se u m . imaginame (sl. Na primjer.10 Krivulje drugog stupnja 1. tada je pravac tangenta krivulje. y) = 0 (gdje je F(x. l. L(x. Slika 1. Tada oskulacijsku kruznicu nazivamo hiperoskulacijskom kruinicom krivulje k" u tocki T.09a).13 Slika 1. stupnja (stosca).lOa Slika LIla Slika 1.

okomite konjugirane promjere konike narivamo 1. a parabole u beskonacno dalekoj tocki na osi. ako su tangente konike u krajnjim tockama jednog promjera paralelne s drugim promje- Posljedica. 1.5. Za tako definiran promjer kazerno da je spregnut iii konjugiran tom skupu paralelnih tetiva. Definicija 9 Skup polovista svili medusobno lje 2. Definicija 10 Dva su promjera konike konjugirana iii spregnuta od njih raspolovljuje tetive paralelne s drugim promjerom. Promjeri krivulja 2. Slika 1. ako svaki 0' \1J J ( Slika 1. Elipse i hiperbole imaju srediste u konacnosti. okomita promjera kruinice konjugi- Definicija 12 Medusobno osima krivulje. reda narivamo promjerom te krivulje. Svaka konika ima neizmjerno mnogo promjera. stupnja 13 u paru konjugirano imaginarnih tocaka nazivamo elipsama (kruznica kao poseban slucaj). stupnja 1/ tetiva neke krivu- -: r-. 7 Slika 1.15).12 Krivulje drugog stupnja 1. 1.16 .5. par usporednih pravaca i par konjugirano imaginamih pravaca s realnim sjecistem. Iz ave definicije slijedi (primjenom granicnog prijelaza) svojstvo konjugiranih promjera koje se takoder maze uzeti za njihovu definiciju: Definicija 11 Dva su promjera konike konjugirana povucene rom.17 .15 Pored ovih nedegeniranih konika u skup konika ubrajaju se degenerirane konike: par ukrizenih pravaca. paralelnih 1\ <. \1 V U izucavanju konika bitni su pojmovi promjer i srediste konike. Dva pravca mogu pasti zajedno te cine dvostruki pravac. Promjeri krivulja 2. Svaka su dva medusobno rana. dok klasu parabola cine krivulje kojima je beskonacno daleki pravac tangenta (sl. a svi oni prolaze jednom tockorn koju nazivamo sredistein te krivulje.

B) = 2a = llcm. Tangentaje simetrala vanjskoga. T2).b2 = e2 .. + T2 = 2a. d(C.1.6. v· Konstrukcija hiperhole prema definiciji . F2 nazivamo zaristima ilifokusima hiperbole. Ako su zadani glavni promjeri U tocki T(TI = gem) konstruiranaje tangenta. T2 tocke T. 1.18 Na slici 1.Tl. (osi) elipse elipse. Cetvorke tocaka elipse kl (FI' TI) konstruiramo kao sjecista kruznica k3(F2' TI) n k4(Fl. D) = 2b = 7cm. F2 odredit cemo na ve1ikoj osi tako da iz tocke C (iIi D) nanesemo duljinu a vel ike po1uosi. . Definicija 14 Hiperbola je skup tocaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantna. udaljenosti pojedinih tocaka T hiperbole od zarista su radij-vektori Tl. a normala unutarnjega kuta kojeg cine radij-vektori TI. 1. Konstrukcije krivulja 2. Konstrukcije krivulja 2. ve 1· lcme a.18 dana je jos i konstrukcija hiperoskulacijskih kruznica. normal a i srediste zakrivljenosti RT elipse. Svi su promjeri parabole medusobno paralelni i paralelni su s osi. a konstantan zbroj radij-vektora je duljina velike osi elipse: Tl Konstrukcija Slika 1.T21 = 2a. Fiksne tocke Fl. b . d(A. odnosno sredista zakrivljenosti RA. re I aCIJa k 0]3 povezuJe. 1. a iz trokuta 6FISC slijedi . Hiperbolu jedan promjer sijece realno dok je njemu konjugirani promjer sijece u paru konjugirano imaginarnih tocaka.6. 1. Tocke elipse konstruiramo Duljina drugog tako da zadajemo duljine radij-vektora Tl < 2a. zarista FI.17).18 konstruirane su tocke elipse za Tl = 8cm i Tl = gcm. a beskonacno daleki pravac konjugiran je svakome od njih (sl. Udaljenost zarista od sredista e1ipse nazivamo linearnim ekscentricitetom e elipse. T2. Rc u tjemenima elipse Ai C. a konstantna apsolutna vrijednost razlike udaljenosti jednaka je duljini realne osi hiperbole: ITI .6. Na slici 1. radij-vektora je T2 = 2a . stupnja 15 Valja napomenuti da oba konjugirana promjera sijeku elipsu u realnim tockama. T2. udaljenosti pojedinih tocaka T elipse od zarista su radij-vektori TI. e: a 2 . n k2(F2.14 Krivulje drugog stupnja 1. Iz slike je vidljiva konstrukcija sredista zakrivljenosti RT.2. T2)' odnosno . F2 nazivamo zaristima ili fokusima elipse. stupnja Konstrukcija elipse prema definiciji Definicija 13 Elipsa je skup tocaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti od dviju fiksnih tocaka te ravnine konstantan.6. 1. Fiksne tocke FI.

Parovi tocaka parabole su sjecista pravaca paralelnih s ravnalicom i od nje udal} enih za r i kruznica k (F.3. Tocke parabole konstruiraju se tako da se zadaju njihove udaljenosti r od ravnaliee odnosno zarista. 9 em. Na slici 1. dobije se srediste hiperoskulacijske kruznice za odgovarajuce tjeme hiperbole. Konstruiramo ih kao dijagonale pravokutnika sa stranicama 2a. 2b i sredistern u sredistu hiperbole. Svojstvo hiperbole. Konstrukcija hiperbole. 8. ona ima dvije asimptote. stupnja 17 Drugu os hiperbole nazivarno sporednom ili imaginarnorn sjecista s hiperbolom konjugirano imaginarne tocke.20 konstruirane su tocke parabole za Slika 1. a duljina drugog radij-vektora je 1'2 = 1'1 . e = d(S. d) = 14mm.6. Neka su zadani ravnalica d i zariste F tako da je d(F. koja ornogucuje konstrukciju imaginarne (sporedne) osi hiperboJe.1. beskonacno dalekim tockama nazivamo asimptotama.4. 7. . Na slici 1. kojih se. pri cemu mora biti r :2: 0. Fiksni pravac d nazivamo ravnalicom iii direktrisoni parabole. !- \T f 1. 7.6. F1) = 3em. d).6. F2). Na svakoj sekanti hiperbole odsjecci izmedu njezinih sjecista s hiperbolom i asimptotom s jedne i s druge strane medusobno su Tocke hiperbole jednaki. r).19 Definicija 15 Tangente krivulje u njerinim. Cetvorke tocaka hiperbole konstruiraju se kao sjecista kruznica kl (Fl' 1'l)nk2 (F2' 1'2)' odnosno 1'1 Kako je hiperbola konika s dvije realne beskonacno daleke tocke.2a. na k3(F2' 1't} n k4(Fl' 1'2)· su tocke hiperbole za radij-vektore Na slici 1.16 Krivulje drugog stupnja 1. 9 em. Ako se iz vrha ovog pravokutnika uzdigne okomica na asimptotu koja njime prolazi i s njom presijece realna os hiperbole.4. provjerava tocnost konstrukcije. jer su njezina os hiperbole i 1.3. Na slici 1.5 d(F. 8.2. Konstrukcije krivulja 2. Duljine realne i irnaginarne poluosi te linearnog ekscentriciteta hiperbole povezuje relacija a2 + /} = e2. a fiksnu Konstrukcija para bole. B) = 2(1 = 4ell1. Konstrukcija parabole prema definiciji Definicija 16 Parabola je skup tocaka u ravnini koje su jednako udaljene od jednog fiksnog pravca i jedne fiksne tocke te ravnine.19 konstruirano je srediste zakrivljenosti RA za tjeme A. tocku F zaristem ili fokusom parabole. Na istoj je slici konstruirana i tangenta hiperbole u njezinoj tocki T(1'l = 6em) kao simetrala kuta izmedu radij-vektora te tocke. e Neb je zadana realna (glavna) linearni ekscentricitet d(A.19 konstruirane = 6.5. konstruiramo tako da zadamo duljine jednog radij-vektora 1'1 :2: d(A. r = 1.19 konstruirane su dvije tetive hiperbole pornocu temelju gornjega svojstva.

dakle nje- Uzmemo li u obzir klasifikaciju krivulja 2. to eke u konacnosti u tocke u konacnosti. Elipsa kao afina slika kruznice 17 Dva supromjera elipse konjugirana ako su pri afinom preslikavanju kruinice u elipsu nastali kao afina slika medusobno okomitih promjera te kruinice.21 konstruirana je elipsa k2 kao afina slika kruznice k1. promjer konike preslikava se u promjer pridruzene konike. a konjugirani promjeri konike preslikavaju se u konjugirane promjere pridruzene konike.7. Pri toj konstrukciji treba uociti da se par okomitih promjera M1N1j_P1 Q1 kruznice k1 afino preslikava u par konjugiranih promjera M2N2. Elipsa kao afina slika kruznice 19 konstruirana tangenta parabole kao simetrala kuta izmedu radij-vektora (u svakoj tocki parabole jedan je radijvektor paralelan s njezinorn osi. A) = d(A.7. K sjeciste tangente i osi parabole. tad a vrijedi: ' d(K. d r o o K IKAI = IALI Slika 1. Definicija Naglasimo da se kao afina slika odredenoga para okomitih promjera kruznice mogu dobiti medusobno okomiti konjugirani promjeri elipse. mozemo zakljuciti: . hiperbole u hiperbole. Srediste zakrivljenosti RA u tjemenu A udaljeno je od tjemena za 2d(A.20 Svojstvo parabole. Tjeme parabole A poloviste je duzine FO gdje je 0 d n 0 (0 je os parabole). Na istoj je slici u tocki Tir = 3cm) = Perspektivnom afinoscu elipse se preslikavaju u elipse (iIi kruznice).18 KrivuJje drugog stupnja 1.L). a parabole u parabole. Na slici 1. T diraliste tangente t. stupnja prema vrsti njihovih sjecista s beskonacno dalekim pravcem i svojstva afinosti (beskonacno daleke tocke preslikavaju se u beskonacno daleke. a djelisni omjer ostaje sacuvan). Nadalje. 1. P2Q2 afino pridruzene elipse k2• Ova se cinjenica moze izreci u obliku sljedece (trece) definicije para konjugiranih promjera elipse: 1. F). Ako je A tjeme parabole. paralelni pravci u paralelne pravce. a drugi prolazi zaristern F). a L noziste okomice spusteneiz T na os.

Konstruirajte geometrijski tocno tangente elipse polozene zadanom tockom P E CD kao i njihova pripadna diralista. a afine su slike K i L ovih tocaka trazena sjecista pravca P i elipse e. pravcu pee biti afino pridruzen pravac PI koji se konstruira uz pomoc po volji odabrane tocke X E P (s1. DI parovi afino pridruzenih tocaka cime je afinost i uspostavljena (sl.25 Neka je zadana afinost (0. bit AE: i CD (s1. Slika 1. B i 5 pridruzene same sebi. kao konjugirani promjeri.23 Slika 1. ce tocka . moze se dokazati sljedece: ako je u ravnini zadana elipsa. Pridruzi li se zadanoj elipsi afino kruznica el kao na slici 1. 1. Slijedi da su C.22. CI.24 i s1. konjugiran promjeru A2B2. Konstruirajte geometrijski tocno presjecne toeke pravca P i Zadatak 2. Uspostavimo afino pridruzenje izmedu elipse e i takve kruznice elipsom ima zajednicki promjer AB (odnosno CD). Pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica el. 1. moraju biti afina slika para okomitih promjera kruznice el. Elipsa e je zadana velikom i malom osi Zadatak 1. Osi elipse. TI. Dovoljno je (sl. konstruira se kao afina slika onoga promjera CIDI kruznice kl koji je okomit na promjer AIBI. i Li. tada se os te afinosti mora podudarati s promjerom AB elipse jer su tocke A. Pravac PI sijece kruznicu el u tockama K. T2) i kruznica kl sa sredistem na osi 0 (s1. Toj kruznici afino je pridruzena elipsa k2 koja sa zadanom kruznicom ima zajednicki promjer AIBI == A2B2. 1. T2. 1. 26). Promjer C2D2 elipse. kao na slici 1.22 Slika 1. Na slici 1. Zadrzimo se ovdje sarno na afinom pridruzenju elipse i kruznice sa zajednickim promjerom. Elipsa e je zadana velikom i mal om osi AB i CD. koja s Ako postoji takvo afino pridruzenje koje povezuje elipsu e i kruznicu ej opisanu oko njezinog promjera AB.) pronaci onaj jedini par medusobno okomitih pravaca tockorn 5) koji ce se afino preslikati u medusobno okomite pravce kroz tocku 52' Konstrukcija koristi Talesov poucak na kruznici t polozenoj tockama 5) i 52 sa sredistem 0 na osi afinosti o. 1.25. Kako se nekoj kruznici u ravnini moze na beskonacno mnogo nacina afino pridruziti beskonacno mnogo elipsi.25). tada u toj ravnini sigumo postoji kruznica i takva afinost koja ju preslikava u zadanu elipsu.24).7. Pri konstrukciji se koristi par pridruzenih tocaka Tl.25 analogno je uspostavljeno afino pridruzenje izmedu zadane elipse i kruznice opisane oko male osi CD zadane elipse. 1. odnosno D. Elipsa kao afina slika kruznice 21 ej zine osi.23).20 Krivulje drugog stupnja 1.24 elipse e koja je zadana velikom i malom osi AB i CD. Slika 1. 1.24.

Q2 (s1. N == N. a tockama Ql E Pl. pridruzi li se afino zadanoj elipsi kruznica k2 s promjerom CD. 1. Tooke P. sijece u tockama TI. tada je CD == 02 os te afinosti dok su zrake paralelne s promjerom AB.30).7.L MINI kruznice el. kao i Q. M N. tada je os afinosti pravac 01 incidentan s tim promjerom.28 Slika 1. 1. Kako je M N zajednicki promjer elipse i kruznice. Analogn~.1.30 afinosti. Moze se dokazati da je nekom pravcu P . Ql parovi su afino pridruzenih tocaka pa je time odredena afinost izmedu elipse e i kruznice el.' /' K '\ Ove cinjenice ornogucuju konstrukciju elipse tocku po tocku iz afino pridruzene kruznice kao i jednostavno rjesavanje nekih konstruktivnih problema. a zrake afinosti paralelne su s promjerom CD. Na slici 1. Q2 E P2 pridruzena je tocka Q E P elipse kao sjeciste zraka dviju Slika 1. npr. koji prolazi kroz 3. Tangentama II i kl polozenim iz Pl na kruznicu el bit ce pridruzene trazene tangente l i k elipse.29 na taj je nacin konstruirana tocka T kao afina slika po volji .28)./ Q. pa je pravac M N os afinosti koju trazimo.). Slika 1. opisimo kruznicu. u podrucju elipse. Moguce je analogno uspostaviti afino pridruzenje izmedu zadane elipse e i kruznice el promjera PQ == H QI (s1. Diralista J{ i L ovih tangenata afino su pridruzena odgovarajucim diralistima na kruznici el. Ako se elipsi afino pridruzi kruznica kl s promjerom AB. 1.22 Krivulje drugog stupnja 1. CI71L1 PI 1.27 Neka su M N.7. koji kruznicu k. tocke M == MI.26 Slika 1. kao i srediste 3 == 31. Elipsa kao afina slika kruznice 23 P == PI pridruzena sarna sebi jer se nalazi na osi afinosti (s1. PQ dva konjugirana promjera elipse e (s1. 1.27. Tockama Tl E Pi> T2 E P2 u obje je afinosti pridruzena tocka T E P elipse . . xt. Pl. pridruzene su same sebi. Iz definicije 17 konjugiranih promjera elipse slijedi da je promjeru PQ elipse afino pridruzen promjer PI QI .29 A~~1c_~{)B~. Konstrukcija elipse iz para koncentricnih kruznica Elipsa je zadana velikom i malom osi AB i CD. Tvrdimo da je moguce uspostaviti afinost u ravnini koja upravo ovu kruznicu preslikava u zadanu elipsu. QI. 29). jednom i drugom afinoscu pridruzen isti pravac PI == P2. 1. Slika 1. Oko jednoga od njih.odabrane tocke TI Eel. a kruznicu k2 u tockama T2.

cl(S. na slici su konstruirane tangente u. a male b = ILPI = If( F\ I.2. B) = llem i cl(C. Elipsa kao afina slika kruznice 25 Zadane su osi elipse cl(A. Konstrukcija osi elipse iz konjugiranih promjera Na slici 1.31 Na slici 1.32 Slika 1. D) = 7em. 1. Ova konstrukcija koristi perspektivnu afinost izmedu zadane elipse e i one kruznice el kojoj je promjer MINI paralelan i jednak promjeru M N zadane elipse. 120°.. 1 p=p o 2 / / I I D~ A Slika 1.22) odredeni su oni okomiti promjeri AIBI i GIDI kruznice el koji se preslikavaju u osi AB i CD zadane elipse. osi elipse prolazit ce sjecistirna K i L ove kruznice sa zrakorn afinosti.2.28 i opise kruznica kroz S sa sredistern u polovistu duzine P PI.5 em. P) = 6.7. 135°) pa se konstruiraju tockc elipse koje su afino pridruzene sjecistirna tih pravaca s kruznicarna kl i }.32 odredene su pornocu Rytzove konstrukcije osi AB i G D elipse koja je zadana svojim parorn konjugiranih prornjera M N i PQ. a os afinosti 0 je zajednicka tangenta u tocki Q. 1. Koncentricne kruznice kl i k2 presijeku se praveima koji prolaze sredistern zadane elipse (na prograrnu ertati pravce koji s velikorn osi zatvaraju kutove od 45°.33 Slika 1. Dokaz tocnosti ove konstrukeije nije elementaran. .2' Koristeci afinu srodnost elipse i kruznice }. v polozene tockorn P E CD.31. 1.33 dana je jos jedna mogucnost odredivanja osi elipse iz njezinih konjugiranih prornjera.. Odredi Ii se zraka afinosti kao na sliei 1. Duljina je velike poluosi a = ILP1 = IK PI.7. Pomocu Talesove kruznice t polozene tockama SiS sa 'X I sredistem na osi afinosti (kao na slici 1. 1.24 Iz toga slijedi konstrukeija Krivulje drugog stupnja elipse na sl. 60°. (kao na sliei 1.27).

A2 nalazi a) na razlicitim stranama osi 0. b) na razlicitirn stranama osi. Afino joj pridruzite ° 3. Konstruirajte afinu sliku kvadrata ako: a) svi njegovi vrhovi Ide s iste strane osi. S. A2). Pridruzite joj afino kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi veliku (malu) os elipse. Nacrtaj jedan promjer parabole razlicit od osi parabole. 7. 5. Pitanja i zadaci za vjezbu 27 1. A). A2) i kruznica k sa sredistem S ~ 0. A2) i paralelni pra~ci m) in). Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse ako su A1. Zadana je perspektivna ko1ineacija (0. 1l. 14. q2 te par pridruzenih tocaka Q) E q). 6. Odredite os afinosti i par afino pridruzenih tocaka. Zadanaje perspektivna afinost (0. Sto je asirnptota hiperbo1e? o.L 0. Konstruirajte osi elipse koja je afino pridruzena kruznici. A). 8. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki paraboIe i srediste hiperoskulacijske kruznice. Konstruirajte parabolu po definiciji ako su zadani fokus F i tjeme A tako daje d(F. 2. 1.8. Zadana je perspektivna kolineacija (0. [L(MN. A). Konstruirajte asimptote i tangentu u opcoj tocki hiperbole. Q2 E q2· Odredite os i srediste perspektivne kolineacije. c) AIA2 . T). Sto primjecujete? 4. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki elipse i sredista hiperoskulacijskih kruznica. Zadana je elipsa velikom i malom osi. Zadana je perspektivna afinost (0. bz. 13. S.26 KrivuJje drugog stupnja 1. Q) = 8. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi i tangentu elipse u toj tocki. A2) i kruznica sa sredistern S E 0. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku trokuta . kruznicu k tako da os afinosti bude pravac koji sadrzi manji (veci) promjer elipse. 9. Zadana je perspektivna afinost (0. A2) tako da se par pridruzenih tocaka AI. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku kvadrata DA)B)CID) ako se par pridruzenih tocaka T). A2) i kruznica k sa sredistern S ~ 0. A) = l. S. 15. Zadana su dva para afino pridruzenih pravaca aI. Konstruirajte elipsu po definiciji ako je zadana duijina male osi 2b = 6 i linearni ekscentricitet e = 3.A)B) C).AI.A2) i kvadrat DBICID)EI. kvadrata OM)N) pravilnog peterokuta A2B2C2D2E2 ako je zadano: a) A2 izmedu S i 0.6. Konstruirajte afinu sliku pravca PI ako je zadana perspektivna afinost (0. a2 i b). Zadana je perspektivna afinost (0. b) na istoj strani osi 0.A2: a) na istoj strani osi. Tocki T E k konstruirajte afino pridruzenu tocku T' na elipsi te tangentu elipse u toj tocki. Zadana su dva para perspektivno ko1inearno priduzenih pravaca p). A). Konstruirajte osi elipse kojaje zadana parom konjugiranih promjera: d(M. Konstruirajte hiperbolu po definiciji ako su zadane duljine realne osi 2a = 5 i imaginarne osi Zb = 6. A). P2 i q). b) A2 izmedu i A). T2). Konstruirajte par konjugiranih promjera afino pridruzene elipse. A). 16. Pitanja i zadaci za vjezbu l.r. b)vrhovi kvadrata leze na razlicitim stranama osi. . PQ) = 75°(105°)). Zadana je elipsa parom konjugiranih promjera. Zadanaje perspektivna kolineacija (0. 10. N) = 10. T2 nalazi: a) na razlicitirn stranama osi 0. d(P. b) na istoj strani osi 0. Sto se dogada kad je zraka afinosti okomita na os? 12.8. Konstruirajte perspektivno kolinearnu sliku tih pravaca.

ponekad vazna prostorna relacija (okomitost). Kod 'Gaspar Monge (1746. Temelji se na koordinatnom razmisljanju 0 prostoru i egzaktnom geometrijskom crtezu. ravnine) i njihov medusobni polozaj u realnom projektivnorn prostoru (incidencija . paralelnost . relaciju okomitosti . komunikacija koja trazi dvosmjerno rjesavanje: prikaz trodimenzionalnih tvorevina u ravnini. cija je pojava i dovela do zasnivanja nacrtne geometrije kao egzaktne znanstvene discipline. tornim polozajno-rnetrickim odnosima. polozajni). Postoje dvije osnovne grupe prostornih zadataka: • logicko zakljucivanje (na temelju aksioma. stranocrt. osnovna metoda. ).. bokocrt. Time je omogucena egzaktna graficka komunikacija inzenjera. perspektiva. jest Mongeova metoda. Na kraju poglavlja nalaze se zadaci za samostalan rad. polozajni zadaci. Naslovi pojedinih skupina primjera isticu ono sto je u njima zajednicko. Ovdje smo odabrali osamnaest polozajnih. rotacija). Na pocetku ovog poglavlja pretpostavljamo da je student na predavanjima i uz udzbenik savladao osnovne postupke Mongeove metode. Student koji se osposobi za rjesavanje takvih zadataka s lakocom ce savladavati sve daljnje sadrzaje nacrtne geometrije. a nakon toga slijedi konstruktivno rjesenje s detaljnim opisom. Ortogonalnim projiciranjem na dvije medusobno okomite ravnine te povezivanjem tih dviju projekcija u ravnini crteza. Pri rjesavanju zadataka u nacrtnoj geometriji koristimo: definicija i teorema) 0 2.). Mctricki su zadaci vezani uz udaljenost tocaka. razne kartografske projekcije . metrickih iii kombiniranih zadataka. Osnivac dviju novih grana geometrije: deskriptivne geometrije (Geometric descriptive. pravu velicinu kutova i likova. stranocrt i rotacija. Mongeova metoda . kako se odredeni prostorni figura iii odnos prikazuje i vidi u projekciji i • konstruktivni postupak u ravnini. Redoslijed primjera uskladen je s redoslijedom izlaganja na predavanjima i u udzbenicima. kotirana projekcija.. pros- • poznavanje svojstava projiciranja. aksonometrija. poloiajni i metricki. Mongeovaje metoda teorijski obradena u svakom udzbeniku nacrtne geometrije i moze se reci daje temelj gotovo svim drugim metodama projiciranja koje se danas upotrebljavaju u inzenjerstvu.) i diferencijalne geometrije (Application de l'analyse le geometrie.) a 28 .. francuski maternaticar i fizicar. ta je metoda ornogucila da se prostorni problemi i zadaci rjesavaju konstruktivnim putem u ravnini. Razvrstali smo ih u pet skupina: poloiajno-metricki zadaci. daje usvojio osnovne prostorne (polozajne i rnetricke) teoreme i definicije te da sada pocinje rjesavati slozenije teorijske zadatke.sjecenje u beskonacnosti). Ipak.teorijski zadaci Kod prikazivanja elemenata i figura trodimenzionalnoga prostora u dvodimenzionalnom (ravnini) sluzimo se raznirn metodama projiciranja (Mongeova' metoda. okomitost. fotogrametrija. Ponekad je to vrsta problema (polozajnc-metricki. 1805.29 polozajnih zadataka razrnatrarno osnovne elemente (tocke.-1818. 1798. Dobar dio sadrzaja u daljnjim poglavljima ove knjige moze se smatrati primjenom znanja stecenih u ovom poglavlju. pravce. a ponekad konstruktivni postupak (bokocrt. tj. element.sjecenje i spajanje. ali ijednoznacnu rekonstrukciju prostornih tvorevina na temelju njihovih ravninskih projekcija.. Kojoj cemo od tih metoda u odredenom trenutku dati prednost ovisi prvenstveno 0 tome za sto cemo projekciju upotrebljavati. Stogaje za svaki zadatak prvo danaprethodna analiza u kojoj se isticu neke polozajno-rnetricke definicije i teoremi te svojstva projiciranja.

0l. po volji odabranu tocku pravca p. projicirat ce se u pravoj velicini. • Na prevaljeni je pravac po od tocke QO nanesena duzina duljine 4 pa su -. kao tocka toga pravca. to je kut sto ga pravac zatvara sa svojim nacrtom. potrebno je pravac prevaliti u ravninu II2. 6. Pri tom prevaljivanju toeka P2 miruje pa je dovoljno prevaliti . Odreelite projekcije one tocke T E P koja je od tocke Q udaljena za cl = 4.01 • Nacrt mil pravca tti paralelan je s drugim tragom T2 ravnine P i prolazi tockom M~/. Odredite projekcije onoga pravca m u toj ravnini koji je paralelan s ravninom II2 i od nje udaljen za cl = 4. Pravac p zadanje svojim tockama Pi Q: p == PQ[P( -2. 4)] priklonica je prve skupine jedne ravnine P. 2. Uelaljenost tlocrta toga pravca oel osi lX2 jednaka je udaljenosti pravca od ravnine II2. • Konstruirano je jedno od dva moguca rjesenja. m" I p. ima tlocrt na tlocrtu. Polozajno-metricki zadaci 31 2. • Buduci da pravac tti lezi u ravnini P. PRETHODNA ANALIZA PRIMJER 2. PRIMJER Polnzajno-metricki zadaci 2. Zadani pravac p == PI P [PI (-2. pomocu dobivene tocke TO konstruirane projekcije T' i Til. 0. a nacrt na os IX2· Prvo probodiste pravca. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Svakoj tocki iz ravnine III tlocrt pada u samu tu tocku. Slika 2. a drugo na drugom tragu te ravnine. • Tlocrt m' pravca tti paralelanje s osi IX2 i udaljen od nje za cl = 4. oelnosno.teorijski zadaci 2.30 Mongeova metoda . p'2 p" ~ 1. ----"~__L_---'r. Drugi trag ravnine prolazi drugim probodistem pravca p.1. tlocrt mu je paralelan s osi IX2.5. 0). a nacrt na nacrtu pravca p. U tu svrhu prevaljena je tocka Q. . KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Priklonica prve sku pine neke ravnine je onaj pravac u toj ravnini koji je okomit na njezin prvi trag. 2). Slika 2. 3.02 ~ p' sarno jednu.1. Sarno u slucaju kaela je duzina paralelna s ravninom projekcije. • Da bismo odredili drugi prikloni kut pravca.. • Ako je pravac u ravnini. Q(3. Slijedi: _pI PI = IE • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistern PI pravca p i okomit je na pl. • Ako je pravac paralelan s ravninorn II2. I . • Opcenito je duzina dulja oelsvoje ortogonalne projekcije.5)]. P(l. Konstruirajte projekcije prvog i drugog probodista pravca pte odredite njegOYdrugi prikloni kut. PRETHODNA ANALIZA • Prvim i e1rugim probodistem nekog pravca zovemo one tocke u kojima pravac probaela ravnine projekcija III i II2· • Drugim priklonim kutom pravca zovemo kut koji on zatvara s ravninom II2. njegovo se prvo probodiste MI nalazi na prvom tragu TI te ravnine. d rn' p~':) )"/Mj---. 2.02. prvo mu je probodiste na prvom. .

0). koji sijeku a.03 Slika 2. A'~j/ Slika 2. sarno je jedan sutraznica prve. 3. 2. a drugo na drugom tragu ravnine.4)]. • Ako pravac lezi u ravnini. Tockom T moguce je poloziti beskonacno mnogo pravaca koji sijeku a. 7. • Pravac s je sutraznica prve skupine trazene ravnine. 0). prvo mu je probodiste na prvom. a drugo na drugom tragu ravnine. Nacrt s" paralelan je s osi lX2 i sijece s" u tocki XII. a spojnica drugih probcdista ovih pravaca je drugi trag ravnine 6. • Ako pravac lezi u ravnini. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ravnina je paralelna s nekim pravcem ako sadrzi barern jedan pravac koji je s njim paralelan. Spojnica prvih probodista pravaca a i b je prvi trag. 3) i pravac a == A1A2[Al (-4. • Bilo kojom tockom pravca a polozimo pravac paralelan s pravcem c. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Od beskonacno mnogo pravaca koji sijeku zadani pravac a i prolaze tockom T izaberimo pravac s paralelan s ravninom Ill. • Pravac lez] u ravnini ako su mu barem dvije tocke u toj ravnini. 2.5.5. D( -5. • Od svih pravaca tockom T. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravci a == IhX[Al (-1. PRETHODNA ANALIZA • Ravnina je odredena sa svoja dva ukrstena ili paralelna pravca.03.32 Mongeova metoda .teorijski zadaci 2. X( 4. PRIMJER Polozajni zadaci 33 2.2. A2(3.2. prvo mu je probodiste na prvom. PRIMJER Polozajni zadaci 2.04 .5)] i c == CD[C( -7. 2. • Dva ukrstena pravca a i b odreduju trazenu ravninu. a jedan sutraznica druge skupine trazene ravnine. 2.4. 2. Odredite tragove ravnine E koja sadrzi tocku T i pravac a. 0. G. 4)]. Drugijoj trag prolazi drugim probodistima pravaca a is. Zadani su tocka T( -1.04. i d2 ravnine 6 koja sadrzi pravac a i paralelna je s pravcern c. Odredite tragove iL. Na slici je kroz tocku X polozen pornocni pravac b paralelan s pravcem c. • Prvi trag trazene ravnine prolazi prvim probodistem pravca a i paralelan je sa s'. 3). Tocke T' iX' E a' odreduju tlocrt s'.

Tada je d. njegovo je probodiste s tom ravninorn u beskonacnosti.. =.. /( A" I I I N' . ukoliko pravae ne lezi u ravnini. • Od beskonacno mnogo ravnina koje je moguce postaviti praveem p.05 • Tlocrt q' presjecnice pomocne ravnine 6. njen ce se prvi trag podudarati s tloertom zadanoga pravca. 3)].. Zadani su ravnina P(2.. ~----::. 0). • Projekcije presjecnice q = P n 6.. dakako. 7. 6...06.05. Ako je pravae paralelan s ravninorn..-i -'---}{__ __ KONSTRUKTIVNO RJESENJE ::~ I I I I I I ----"'. PRIMJER 2.~ I p" I • Izaberimo prvu projicirajucu ravninu 6. <. L. Taj je pravae presjecnica zadane ravnine s nekom po volji odabranom ravninom polozenom praveem p. d2) koja je okomita na IT). a u istom ce se praveu nalaziti i tloert presjecnice zadane i pomocne ravnine (vidi prethodni primjer). u kojima pravae q sijece stranice trokuta. 1.. • Buduci da pripada ravnini. 7. • Prvi trag d.. trazeno probodiste mora lezati na nekorn pravcu te ravnine. Konstruirajte projekeije probodista N ravnine P s praveem p. Konstruirajte projekeije probodista pravea a s trokutom bez upotrebe tragova ravnine trokuta. L(2. Polozajni zadaci 35 PRIMJER 2. pravea a. I Q~I p=' d . q' = dl = a'. 3.3).2._p. • Tloert q' presjecnice pomocne i zadane ravnine podudara se s tloertom pravea a. I 1= q I. • U sjecistu q" n a" nalazi se nacrt P" trazenoga probodista pravca s trokutom. To je prva projieirajuca ravnina pravca p. -2) i pravae p == P1 P2 [PI (5. i zadane ravnine P podudara se s tlocrtom pravca p. M jednoznacno je zadana ravnina. 7). 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • S tri nekolinearne tocke K. 6. I I ~a'=dl=q' IB' Slika 2. • Pomocu toeaka 1 i 2. koju zovemo njihovim probodistem. 2..34 Mongeova metoda . odredimo nacrt presjecnice q. M(8. = a'. odnosno drugih tragova tih ravnina. polozimo onu ravninu 6. Dakle. 0).(dl.teorijski zadaci 2. 0.. 6)] i trokut 6K LM [J« -1.. PRETHODNA ANALIZA • Pravac i ravnina imaju uvijek jednu zajednicku tocku. P2( -3. PRETHODNA ANALIZA Zadani su pravae a == AB[A( -1. konstruirane su na temelju cinjenice da se prvo i drugo probodiste presjecnice dviju ravnina nalazi u sjecistu prvih. B(5. 3.. 5)]. • Pravae koji lezi u ravnini trokuta sijece stranice tog trokuta sto omogucuje odredivanje naerta presjecnice spomenutih ravnina. pornocne ravnine podudara se s tloertom p' pravca p dok je drugi trag d2 okomit na os lX2. koristiti drugu projicirajucu ravninu ili bilo koju drugu ravninu pravcemp..06 . I Slika 2.. Njezino probodiste s bilo kojim pravcem konstruira se i sada pornocu prve ili druge projicirajuce ravnine polozene zadanim praveem.. q' = p' = d-: Nacrt q" = Q~Q~ presjecnice q sijece ' nacrt p" pravca p u nacrtu N" trazenog probodista... • Uzme li se prva projicirajuca ravnina. • Umjesto prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p moguce je..

nacrt na drugi trag te ravnine. • Ako je pravac okomit na ravninu. dokje 52 okomit na a".08b . • Ukrsteni pravci p i q odreduju trazenu ravninu. Okomitost T" 37 a" 2. a nacrt na drugi trag ravnine. a njezina je duljina odredena prevaljivanjem tzv. svi pravci te ravnine okomiti su na taj pravac. • Uocite da medusobno okomite ravnine nemaju okomite tragove! Slika 2.p"). 52 ravnine ~ je na pravac 5.08. Pravi se kut projicira u pravoj velicini samo u slucaju kada mu je barem jedan krak paralelan s ravninom slike. PRETHODNA ANALIZA 'T' a' Slika 2. skupine ravnine E.L T2. tj. PRIMJER 2. • Ako je neka ravnina okomita na pravac. tada mu je tlocrt okomit na prvi.07. Odredite udaljenost tocke T od pravca a. Tocka T i pravac a zadani su svojim projekcijama (s1. • Trazena udaljenost mjeri se duzinom T P. SIika 2.08a). a okomitaje na ravninu P. Pravac p zadan je svojim projekcijama (p'. 2.L Tj. diferencijskog trokuta u ravninu koja sadrzi tocku P i paralelnaje s ravninom ITl.2. PRIMJER 2.07a PRETHODNA ANALIZA • Ravninaje okomita na drugu ravninu ako sadrzi baremjedan mit na tu ravninu. sutraznica 51 prolazi pr5 i okomit je • Probodiste P ravnine ~ s pravcem a odredeno je kao u primjeru 2.3. e2 ravnine E koja sadrzi pravac p. a ravnina P svojim tragovima (Tj.07b • Konstruirani su tragovi 51i koja sadrzi tocku T.2.05 s tim da je pravcem postavljena druga projicirajuca ravnina.3. q" . a KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Po volji odabranom tockom X pravca p polozimo pravac q koji je okomit na ravninu P. a drugi trag spojnica drugih probodista pravaca pi q. Prvi trag vim probodistem SI sutraznice na a'. q' . a krajnjajoj je tocka noziste okomice spustene iz te to eke na zadani pravac. • Pravac lezi u ravnini ako mu je prvo probodiste drugom tragu ravnine. okomiti pravci ne moraju imati okomite projekcije.07a). KONSTRUKTIVNO RJESENJE Slika 2. Prvi je trag te ravnine spojnica prvih. • Ako je pravac okomit na ravninu. a drugo na onda mu je tIocrt okomit na prvi. T2) (s1. Tockom T polozen je pravac 2. Konstruirajte tragove ej. pravac oko• Pri ortogonalnom se projiciranju okomitost pravaca ne cuva. a okomita a.36 Mongeova metoda . na prvom.08a • Pod udaljenoscu tocke od pravca podrazumijevamo duljinu duzine kojoj je pocetak u zadanoj tocki. Okomitost r.teorijski zadaci 2.

• Tockom T polozena je priklonica trece skupine ravnine P. Konstruirajte projekcije onog pravca q u ravnini 6..38 Mongeova metoda . svojim tragovima (s1. Bokocrt t" ove priklonice okomitje na trag T3. i I. koja prolazi tockom T. • Pomocu drugog i treceg probodista ove priklonice odreden je njezin prevaljeni polozaj pO u ravnini II3. • Pomocu tocaka u kojima koordinatne osi y i z probadaju ravninu P odreden je njen treci trag T3.09c Napomena: Za odredivanje priklonog kuta mogli smo koristiti bilo koju priklonicu 3.10a • Tocka lezi u ravnini ako je na nekom pravcu (npr.lOa). Til) (s1.pO).10.2. sutraznici) te ravnine. Konstruirajte prvi i treci trag te odredite treci prikloni kut te ravnine. Bokocrt 39 2. (s1. 2.09a • U prostoru postoji beskonacno mnogo tocaka koje imaju svojstvo da im je udaljenost od A i od B jednaka.4. Ravnina P zadana je drugim tragom T2 i projekcijama jedne svoje tocke T(T'.teorijski zadaci 2. odredeni su tragovi 31 i 32 te ravnine (s1.2. skupine zatvara sa svojim bokocrtom. . • Trazeni je pravac q presjecnica ravnina 6. koja je polozena polovistern P duzine AB. • W3 = L(pll'. a ravnina 6.09b Slika 2. 'r : 2. PRIM]ER PRETHODNA ANALIZA . pa ga odredujemo kao njihovu presjecnicu. a drugo u sjecistu drugih tragova ravnina 6. Duzina AB je zadana svojim projekcijama. z r3 B" y x y Slika 2. Pravac q ima prvo probodiste Q1 u sjecistu prvih. Bokocrt z . cija je svaka tocka jednako udaljena od tocaka A i B. B" 5. PRIMJER PRETHODNA ANALIZA Til x T' Slika 2. i I..10b Slika 2.x. skupine ravnine P..2. d. • Simetralna ravnina neke duzine je ravnina koja tu duzinu raspolovljuje i okomitaje na nju. Skup svih takvih tocaka cini ravninu koju nazivamo simetralnom ravninom duiine AB. • Treci prikloni kut ravnine je kut sto ga ravnina zatvara s ravninom II3 i jednak je kutu sto ga njezina priklonica 3. odreden je prvi trag T1 zadane ravnine. Slika 2.09a).09c). • Trazeni pravac mora lezati u simetralnoj ravnini duzine AB i u zadanoj ravnini 6.09.2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Pomocu sutraznice prve skupine simetralne ravnine I.09b). • Pomocu sutraznice 3 druge skupine.4.

A' Slika 2. Bokocrt 41 2. za koju jc zadana ravnina E • Zadani je pravac a paralelan s bokoertnom ravninom.... :3). • Na temelju ovih cinjenica KONSTRUKTIVNO RJESENJE logicno je upotrijebiti bokoert. Bill).. 4) i tocka A(G. B(:3: -2.. Zadani su ravnina E(oo..\~: I \ I \__ -------------- .11 Slika 2. A'" Y . projekcije PRIMJER 2. 0. • Trazena tocka B jc krajnja tocka duzine AB simetralna ravnina. -:3. 4._. odreden je drugi i treci kvadrant. A2 i B odreden je bokocrt a'" pravea a.X ----+' -. s Ih projieira se u bokocrtu RJESENJE u svojoj pravoj velicini.B"' . NIII) = d(NIII. -:3) i pravac a == A:zB[A:2(:3.-. da ravnina E prolazi kroz prvi. Konstruirajte projekcije probodista F pravca CL i ravnine B.0 I ~ ..40 PRIMJER Mongeova metoda . • Pornocu sjecista tragova b. • Uocimo da je ravnina E treca projicirajuca ravnina. i b2 s koordinatnim treci trag b3 ravnine B.)].12. • AIIIB"I j_ e3 i d(AIII.. • Pornocu tocaka osima y i Z • Odredimo • Odredimo treci trag ravnine E. 2.'. Konstruirajte tocke B koja je sirnetricna tocki A u odnosu na ravninu E. :3). ----1r--A~"-e--=-e~ -~~~ \ -+ -" . 1:'.. jX2. dakle okomita je na bokoertnu ravninu Ih Stoga ce trazena duzina biti paralelna s Ih· • Duzina paralelna KONSTRUKTIVNO • Zadana je ravnina okomita na bokocrtnu ravninu Ih.4. B'. pa se svi elementi iz te ravnine u bokoertu projiciraju u njezin treci trag.teorijski zadaci 2. 4..12 .11. a ujedno i na ej • Tioert i naert duzine AB okomiti su na os z i e2· /'If-_\-. PRETHODNA ANALIZA -1. PRETHODNA ANALIZA Zadana je ravnina B(oo. Uocimo trecu projekeiju tocke A. • Bokoert trazenog probodista pravca i ravnine je tocka FI" Tlocrt i nacrt tocke F nalaze se na tlocrtu i naertu pravca a.

KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Ovdje se daje jos jedna mogucnost konstruktivn?g o~redivanja p~obodis~a pravca i ravnine. • Buduci da zadana ravnina nije prva ni druga projicirajuca.13.14 . su s 7'3 i udaljeni od toga • Stranocrt pravca odreden je pomocu dvije po volji izabrane tocke PI i Q toga pravca. • Na slici 2. zadatak se rjesava tako da se . PRETHODNA ANALIZA r i E koje su od zadane ravninc P(6. Konstruirajte projekcije probcdista pravca p i ravnine P pornocu stranocrta. ona koja koristi stranocrt. a pravac P tlocrtnom i nacrtnom projekcijom (sl.14.13a • Ako su dvije paralelne ravnine okomite na istu ravninu projekcije (projicirajuce). Stranocrt 43 2.42 Monzeova metoda . dakle lX3 j_ 1'1 iIi 2X3 j_ 1'2. • Tlocrt i nacrt tocke N leze na tlocrtu odnosno nacrtu pravca p. 4) uda- Ravnina P zadana je svojim tragovima.5. I N" / Q" P"/ 7 .teorijski zadaci b 2. ck ravrune P Je toc a Nil' = 1'3 nP "'.zadan~ ravnma dovodi u projicirajuci polozaj prema jednoj od stranocrtmh RJESENJE ravruna. • Stranocrtna se ravnina postavlja tako da u odnosu na nju zadana ravnina bude projicirajuca. Slika 2. • Treci tragovi g3 i e3 trazenih ravnina paralelni traga za duljinu d = 3.14 stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane ravnine te je pomocu tocke 1(1'. • Stranocrtni trag odreden pomocu tocke ravnine je stranocrta M". I I I I ~" 'r M' ME P. 0. 1") odreden treci trag 1'3. Slika 2.13b d 1'" Slika 2. .tlvno ~aJjednostavnije probodiste pravca i ravnine odrediti u sluc~Ju kadaJ~ ravll1?a projicirajuca. Bud~~l daJ: ~onstruk. 2. njihova je medusobna udaljenost jednaka udaljenosti njihovih tragova u toj ravnini projekcije.13a). njezina se udaljenost od bilo koje njoj paralelne ravnine nece ocitovati kao udaljenost prvih ni drugih tragova. PRETHODNA ANALIZA • Paralelnirn pi ravninama su tragovi istih indeksa paralelni. 2. ~2 1'1 KONSTRUKTIVNO • Stranocrtna je ravnina postavljena okomito na prvi trag zadane r~~~in~. Konstruiraj tragove ravnina Ijene za d = 3.5. Stranocrt PRIMJER PRIMJER p" 2. Na taj se nacin postize da se svi elementi te ravnine u stranocrtu projiciraju u njen treci (stranocrtni) trag. • Stranocrt probodista pravca pi .

Ii sjeciste M pravaca bit u trecu projekciju. transverzala paralelna je s ravninorn II4 jer mora okomito sjeci pravac a koji je okomit na II4• Stoga se pravi kut.6.15 izabrana je prvo stranocrtna ravnina II3 okomita na III i paralelna s pravcern a.* najkracu uclaljenost CnajkracLI transverzalu") mimosmjernih pra- Odredite vaca (L == AJA[AJ (0: C: 0). a zatim druga stranocrtna ravnina II4 okomita na . .pravac a i na prethodnu stranocrtnu ravninu II3. dakle tlv . a 2. 5)] i!J == BB2[B( -1. dvaju pravaca.5. ostaje nam posluziti se takvorn stranocrtnom ravninom koja je paralelna s jednim od zadanih pravaca. Na pravcu d == DID2[DI(2. PRIMJER Rotacija 2. dijagonale nisu t'" pravca romba su medusobno tocaka MiN odredeni su tlocrt i nacrt trazene transverzale.44 PRIlVIJER Mongeova metoda . 1)]. B2(5. PRETHODNA ANALIZA a U ravnini II4 pravac a se projicira a Trazena u tocku aIV. dvaju pravaca najkraca ako je okomita na oba • Pod udaljenoscu mimosmjernih pravaca podrazumijeva se duljina one duzine na njihovoj najkracoj transverzali kojoj su krajevi u sjecistima te transverzale sa zadanirn mimosmjernim pravcirna. 3.-\(6: 1. 4. vidi u cetvrtoj projekciji u pravoj velicini. Rotacija 45 2.teorijski zadaci 2. • Romb se opcenito projicira okomite. • Postoji beskonacno mnogo transverzala • Kaze se da je transverzala pravca. 0). 7)] nalazi se jedna dijagonala. KONSTRUKTIVNO a RJESENJE Kao sto je poznato okomiti se pravci projiciraju kada je barem jedan od njih paralelan s ravninom njih nije okomit na ravninu projekcije. Na slici 2.16. ANALIZA PRETHODNA • Transverzala dvaju mimosmjernih pravaca je svaki pravac koji ih sijece. okomite i raspolovljuju kojemu se.L bIV. pod kojim se sijeku pravci t i b. stranocrt t prolaziti ce kroz Mil' i okomito sjeci a'" u tocki Nil'. 2. au tocki A(8. a kao okomiti samo onda projekcije i ni jedan od Slika 2. a Vratimo a Pornocu • Romb je ravninski • Dijagonale cetverokut kojemu su sve stranice jednake. 2.15 Buduci da niti jedan od zadanih pravaca nije paralelan niti s III niti s II2.15. D2(9. 0. 5). 0.6. 2) jedan vrh romba kojemu je stranica a = 5. Konstruirajte projekcije romba. kao paralelogram .

da tocke 5.teorijski zadaci 2. Na slici 2. u polozaj !ragovima 1') i 1'2 zadana je ravnina P u kojoj lezi kruznica. • Kruznica ima beskonacno mnogo prornjera od kojih je sarno jedan paralelan s IT) i jedan s IT2.16b). a pravac t( -.17b . Konstruirajte projekcije kruznice.2. Tocke l' i T~odrduju tlocrt tangente t (s1. Tocka 5 (-) 5") Je srediste. • Ravnina se rotira oko traga 1') u ravninu IT) da bi se mogao konstruirati romb u pravoj velicini. Ovi promjeri Ide na sutraznicarna prve. • Koristeci okomitost dijagonala i duljinu stranice romba (a = 5. • Da bi se odredio polumjer kruznice rotirana je ravnina P oko svoga drugoga traga te su odredeni (S) i (t). pomocu njegove tocke na sutraznici s i prvog probodista D) koje pri rotaciji miruje.en~j iz tocke (S) na pravac kruzmce 1 njezmo diraliste (T) na tangenti (t). • Koristeci svojstva romba i perspektivnu afinost koja povezuje tlocrte svih elernenata ravnine P s elementima koji su dobiveni rotacijom oko 1'). 2.46 KONSTRUKTIVNO Mongeova metoda .16a Slika 2.I (t) odreden je polumjer r r s' Slika 2.17b). a pravac d. stranica romba G B i G D u nacrtu ne vide jer se • Pomocu sutraznice s druge skupine ravnine P odreden je tlocrt tocke S i tlocrt tocke 1 tangente t.l6b Slika2.16a). til) tangenta te kruznice (s1. • Pornocu tocke A i pravca ci odredimo tragove 1').2. odredena je tlocrtna projekcija pravcu d i da tocka romba. ~ Iz cinjenice da kruznica lezi ) tangenta Ide u toj ravnini.04). konstruiran je romb (A)(B)(G)(D) u rotiranom polozaju (s1.5). odnosno druge skupine ravnine kruznice. Rotacija 47 RJESENJE PRIMJER 2. • Nva?ko~i~i ~oloz. • Nacrt romba odreden je na temelju cinjenice pri ortogonalnom projekcije • Duzina paralelna s ravninom projicira se u pravoj velicini.2. KONSTRUKTIVNO RJESENJE 5 raspolovljuje • Uocite da se dijelovi nalaze iza ravnine IT2. BiD leze na duzinu AG. • Kruznica se opcenito zadanoj ravnini slijedi da i njezino srediste projiciranju projicira u elipsu. PRETHODNA ANALIZA II (ci) (s1.17.17a). D~/ . 1'2 ravnine romba (vidi primjer 2.16a u tu se svrhu koristi sutraznica s prve skupine polozena tockorn A.6.2. Tocka A rotirana je u polozaj (A).17a Slika 2.

17c '.\ // \pO prvi trag. koj i je na sutraznici druge skupine ravnine P. Slika 2. B i C.2. • Velika i mala os tlocrtne elipse (J(' L'.x.48 • Promjer projekcija Mongeova metoda .18b Slika 2.6. s. Krajnje tocke C".2. 2. Kruznica koja lezi u toj ravnini projicira se u duzinu. A'(/e' B!! . s. . 2. U zadanoj ravnini ~(Sll S2) nalaze se tocke A. B i C (s1. s. • Mala os iste elipse projekcija je onoga prornjera kruznice koji se nalazi na priklonici p druge skupine ravnine P.1Sa • Valja uociti da je zadana ravnina okomita na • Cijela ravnina sa svim svojim elementima TIl (prva projicirajuca). B i C nalaze se na prvorn tragu SI zadane ravnine • Prevaljivanjem ravnine oko njezinog prvog traga odrecli se trokut AoBoCo u pravoj velicini (rotaciju ravnine za 900 zoverno prevaljivanjem ravnine). D" male osi odredene Sll prevaljivanjern te priklonice druge skupine II ravninu TI2. M' N') odredene su na sutraznici • Promjeri i priklonici prve sku pine ravnine P analogno nacrtu. Rotacija 49 C'' AB kruznice.2. AB i cD projiciraju se II tlocrtu u par konjugiranih promjera.17c). proPRIMJER jicira se u nacrtu u pravoj velicini te je vclika os elipse koja je nacrtna kruznice (s1.18c . KONSTRUKTIVNO RJESENJE TI! \ \ B" • Tlocrti tocaka (s1. • Srediste trokutu opisane kruznice je sjeciste simetrala njegovih stranica.teorijski zadaci 2. Slika 2.I 'tr-Ao Slika 2. Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockarna A.1Sb ). PRETHODNA ANALIZA A" B" S.1Sa)..18. projicira se u tlocrtu u svoj . . A.

-6). -4). B(10.6. A2 (-2. -.18d 8.~. 10. -2. 1). 2. ralelnaje s ravninom P(6. 2.4. N" .7. Konstruirajte projekcije pravca koji prolazi tockom T(10.if : I I r. B(12. 13. -9) i pravcem l == M N[M(-7. 4)] s ravninom P( -6. 8.9). Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(3. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca m == M N[M(5. 2). -6).5. N (9. D(16. -5. N(3. postavite ravninu paralelnu s ravninom P(6. a paralelan je s ravninama P( -6. Odredite na pravcu p projekcije tocke T kojaje od njegovog prvog probodista udaljena za d = 7.2. 10.3)] priklonica druge skupine. a mala os na priklonici druge skupine ravnine ~ (s1. == AB[(-8. a pa- 1. Konstruirajte tragove ravnine koja je zadana tockorn K(7. 4. (0) 2. D(8. 7)]. B(O. 5. 12.0.' -.4). : I I B"Y-'jQ'" I I I I l :: . 4. 3)].teorijski zadaci 2. 4. Polozajni zadaci . 5. 1)] i l == CID [Cl(l. -4) i E( -10.I :: I I : I 2. A2(13. 6. 3. 7. 7). Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockom T( 4.3).50 Mongeova metoda . Slika 2.5. odredite njegov prvi i drugi prikloni kut pa oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. -5. 11). 4. 1.5) i odredite udaljenost tog probodista od drugog traga ravnine. d( M'. Odrediteprvipriklonikutravninekojojjepravacp B(4. -2. 5.0).18c). Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi tocku T(O.18d).11) 12. 1)]. 3) i presjecnicom p ravnina P(6. • U tlocrtu se kruznica projicira u duzinu M' N'.10. 4. 2. Odredite joj tragove. 1. . Zadaci za vjezbu 51 • Sjeciste simetrala stranica AoCo i BoCo je srediste So trazene kruznice (s1.1)] s ravninom E(5. -) pravca a == AIA2[A1 (-5. 6).7. Odredite na pravcu m projekcije tocaka koje su od drugog probodista pravca udaljene za d = 6.6. Odredite udaljenost tog probodista od prvog trag a ravnine.~~:'\" U-:.. • Nacrt kruznice je elipsa kif kojoj se velika os nalazi na sutraznici. 3). 4. -2)].6). PM". 10. Odredite tragove ravnine koja sadrzi pravac a == AIA2[Al (1.?:\. Konstruirajte prvo i drugo probodiste pravca p == KL[K(10. N') = 2r. Konstruirajte projekcije probodista pravca p == AB[A(8. -1)] i oznacite vidljivost pravca u odnosu na III i II2. 11.0).2.. Tockom T(l.8. II --------. 2. 10. 0). Odredite drugi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p B(O. a paralelnaje s pravcima k == AB[A(4. Zadaci za vjezbu Polozajno-metrickl zadaci 9.5)]' a paralelna je s pravcem c == C D[C(6. 2. 6). -4. 0. -2. L(20. 5). == AB [A( -5.5) i ~(10. Tockom T(O.4. 2. 10.2. -10. 6.7.-P" :: I 3.5'".1.6)] priklonica prve skupine. I ~ 5. zadana je ravnina.7).7.

C(O. == AB[A(4. 12. 4. 3.3) i E. D(9. 0. 20. 6. 5)] i I == M N[M(8.8). Konstruirajte tragove ravnine koja prolazi tockorn T(O. 5.8). 10. 8. 32. 3. P(5. tragove ravnine koja sadrzi tocku T(2. -.13). 5.2). M(10.3.2). 4. 7. M(16. -1). C(8. 16. B(8. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AB[A(2. 0. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k ' K2(10. 5)] kojajejednako udaljena od tocaka K(O. projekcije presjecnice ravnine trokuta 6PQR Q(4.8)] na ravninu P(5.16) ravnina od ravnine P(10.2. -10. B(2. 3.4). 25.2). -9) iz njezine tocke T(3. 8) od pravca p 18.1. 0.2). 4). B(13. 6. P2( -12. 12. 14. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 7 uzdignute na ravninu P(6. K E /y. 8. 4. 27. Konstruirajte projekcije pravca koji je od ravnine IT1 udaljen za d = 6. -7. B(16. 8. 2. 2. 3.0). 3) i L(8. B(O.1.8). Oclreclite projekcije probodista pravca n s tom ravninorn. Odredite udaljenost tocke T(8.3)] koja sadrzi pravac t odreden tockorn T i pro- I (T. 0). 2. Konstruirajte projekcije probodista pravaca c == C1C2[C1 (19. Konstruirajte 17. C E ti. Konstruirajte [P( -6. 10. tocku T(8.11).9). 3).9)] koja lezi u ravnini P(8. 6. -14). 19.3.10)] bez upotrebe tragova ravnina. 0. K(l. 2). Uputa: bodistem trazena je transverzala pravca k s ravninom == K1K2[K1 (7. B(14.8. B(7. 5)] i Ii == DE[D( -2.5.12. -5. -8).5). 24.11).8.7) s ravninom P(4. C n. 9)] i b II 1. Odredite udaljenost paralelnih sadrzi tocku T( -11.teorijski zadaci 2.1:2.0). 5) E P. Ravnina E .0. Odreditepravu velicinu te presjecnice. 6.2)].10). -2. 28. 12. 11).10.0)] i paralelograma K Ll'vf N[K( -4.5. -8. 10. 15. 16. Konstruirajte projekcije probodista pravaca a == A1A2[A1 (-2. Konstruirajte tlocrt i nacrt ortogonalne projekcije pravca p [PI (14. I). 0). a okomitaje na pravac n == CD[C( -2. 34. Konstruirajte projekcije one tocke pravca p == AB[A(8. 0. Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P(10. N(11. 10). Odredite uclaljenost tih probodista. Zadaci za vjezbu 53 14. 6). 15. Konstruirajte paralelnim pravcima m == AB [/1(-4. -3.7. 6. 5. 2. L(2. 16). 0)] i trokuta f{ LM[K(O. (-4. == P1P2 L2( -6.52 Mongeova metoda . L(O. B(15.5). Odredite udaljenost tocke T(4. 2. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine paralelograma. -2.5) i okomita je na pravac p == PS[P(2. R(O. a lezi u simetralnoj ravnini duzine AB[A( -4. 2). 26. E(14. -9). C(3.2). Oclreclite udaljenost dobivenih probodista.L(16. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta ABC[A(O. Konstruirajte tragove ravnine koja sadrzi pravac p == AB[A(6.0)]' a okomitaje na ravninu E(6. 7)]. 11.12. 7) pornocu bilo koje ravnine okomite na zadane pravce. 10)] i ravnine E(6. 29.7. G.3. 12)] in. 1. 15)].4. 22. 0.0). A2(8. 5. -8) i paralelograma ABCD [A( -1. Okomitost -4).10. 0. 31. -5. -2. C2(6. Zadatak rijesite bez upotrebe tragova ravnine trokuta.3).9)] s ravninom P(9. Konstruirajte projekcije transverzale pravaca k == K L[K(6. 23. 21. Oclreclite projekcije probodista pravca p s tom ravninom. D]. 3)] in. -4)] i i == L1L2[L1 (-3. 3.0). -5).10).0).) od ravnine P( -7. C(6. 6. -10). 33. 10. 8. 14. Odredite uclaljenost paralelnih pravaca m == AB[A( -6. 6)] 30. Odredite uclaljenost tocke T(2. tragove ravnine kojaje odredena E 2. N].0). 12).0. B(6.

9. 5). i simetralne 2. -8). . 8. 6) B(6.12. 8)] koja lezi u III postavite ravninu okomito na taj pravac.7. 55. Na pravcu a == AB[A(3.8). Odredite udaljenost tocke T(7. 10. 8). -2. -6. -6. 12) od ravnine P(oo.4)]. 2. Konstruirajte tragove ravnina paralelnih sa ravninom P(oo. 10.6. 51. B(3.3. 7). 41. Odredite udaljenost tocke T(5. B(12.10.9. Odredite prvi prikloni kut ravnine kojoj je pravac p == AB[A(5. Rotacija i antirotacija == QR[Q( 4.-4). ajedan mu je vrh u ravnini III.1). 6. 0. 10) u njezinoj tocki A(10. 10. 7)] priklonica trece skupine. polumjer opisane kruznice r = 6. 2. -). B E b i B(8.3. 0. B(14.3. 5)]. Odredite projekcije onih tocaka pravca p == K L[K(5.4) iz njene tocke A(8. -3). -2.7. duljine d = 6. 5)] koje su od ravnine P(15. 49. 11) od pravcap == K L[K(O. 0. (-2.8)] s ravninom P(oo.5. 8. b i c ako je a == AIA2[AI (6. -. -) koja sadrzi tocku 1(4. 45. 4. 53. -)] mujedijagonala.15. o. Konstruirajte projekcije probodista pravca a == AIAdAl A2(8. Odredite udaljenost tocke T(7. 11.3)] i q == C[QI (3.7.8). 40. Bokocrt 37.12)].7. 12. 4. 54.0)] i ravnine P(10.4). 52. 4.6. -). uzdignute na ravninu P(oo. Odredite drugi prikloni kut ravnine kojojje pravac p == AB[A(O. -8) i od nje udaljena za d = 3. C( -9.4. Konstruirajte projekcije pravca p koji je jednako udaljen od paralelnih pravaca a.4) koje su od nje udaljene za d = 6.8. -10) udaljene za d = 3. 1. C E c i C(2. 42. -6. 10. 5. Konstruirajte projekcije okomice duljine d = 8. Tockom Q pravca p == AB[A(6. 2. B(13. 1. 36. 38. -2. ). 9)] s ravninom P(4. Konstruirajte projekcije najkrace transverzale pravaca p == gB [P2(0. -1).14). 4). Konstruirajte projekcije presjecnice ravnine P( -4. 3.)] i ravnine P( -5. B(8. 5. 44. -. Konstruirajte projekcije okomice AB.8). 2). -4.5.1). 2. Konstruirajte projekcije presjecnice trokuta 6ABC[A(O.7. 50. 2.4. -3). -1. C(6. L(12. 0. 2)] priklonica trece skupine. 20). B(8. duzinaAC[A( -1. 5). 12) udaljene za d = 4.0). Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(15. 5.6. Odredi treci prikloni kut ravnine P(10. Q(15.4. -5) od ravnine P(8. tocki 5(8. 3. 0. Zadaci za vjezbu 55 35.8. -2. A2(6. ~6. uzdignute na ravninu P(11. Konstruirajte projekcije pravca koji ravninu P(oo. 2. 7)]. 48. ajedna muje stranica paralelna Sill' 57.4) ravnine duzine AB[A(4.6). Konstruirajte projekcije probodista pravca p R( 4. -2. 9). 39. Odredite projekcije probodista pravcap == PQ[P(2.54 Mongeova metoda . 4. 6. Strano crt 47. 43. -15). 4. 2. 13). a trece muje probodiste tocka P3(O. 46. Konstruirajte projekcije romba koji lezi u ravnini P (-12. Konstruirajte tragove ravnine kojaje paralelna s ravninom P(7. -3) L(12.teorijski zadaci 2. srediste mu je u tocki 5(1.4) probada u.8)] odredite tocke koje su od ravnine P( -6. 5).0). 56. -.0) C(11.

0. 6). 6. -.6) ako mu je tocka 5(6. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P(lO.8. -) srediste kruznice opisane tro- kutu. D(3. -) jedan od vrhova. Konstruirajte projekcije kvadrata koji Iezi u ravnini P( -10. 13) ako muje tocka C(O. co. 3.12)] tangenta. 11. 73.16. 2) i B(15. -. P2(11. T2(15. -). P2(0. 2. 63. U ravnini TI2 nalazi se kvadrat kojemuje srediste u tocki (5)(10. a tocka (T)( -2.1) i (B)(O. -8. U ravnini trokut kojemuje duzina (C) (N) 12. 21. a straniea na praveu p == PjP2[Pj (16. 72.16. 70. 3. 12.teorijski zadaci 2. a tocka A(8.6. 76. 8. a krajnje su joj tocke na tragovima. U ravnini TIl lezi romb kojemu je tocka (A)(8. a tocka 5(10. ajedna stranica na pravcu p == K L[K(7. B(9. u P2(0.0). 9)].10) ako muje jedan vrh u tocki A( -2. 12. (N)(4. 12) kut ninu P.0) su joj tangente. Rotirajte kvadrat u rav- 68. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trapeza ABC D ciji su vrhovi tocke A(O. (antirotaeija) TIl nalazi se jednakokracan [(C)(14. Konstruirajte projekcije pravilnog peterokuta koji lezi u ravnini P(6.J] te ravmne. -4. 8. 74.0)] visina na osnovicu. 0. 64. Rotirajte trokut u ravninu P(10. 59. a paralelni pravci p == PI P2 [PI (0. a srediste joj je u tocki 5(7. 12. 8.10) i C(6.15). koja lezi u drugoj projicirajucoj T2( 4. 0. Ql E q. . 75. 8. Konstruirajte projekeije jednakostranicnog trokuta koji lezi u ravnini P( -4. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu je srediste tocki 5(8. TI2. 9. -). -2.11.6. I 69. a krajnje su joj tocke na tragovima. Rotirajte ovaj romb u ravninu P(14.0). 3. 3. -) srediste kruznice.11.0). 0) vrh. a tocka H(7. -12). (antirotacija) 57 58. 3)]. 8) vrhovi.6. -. -18) i sadrzi tocke A(8.13) oko njezinog drugog traga. Konstruirajte projekcije kvadrata koji lezi u ravnini P( -15. 12. a tocka A(2. duzina CN[C. 4. jedna mu straniea duljine cl = 18 zatvara s prvim tragom kut od 0: = 45°. (antirotaeija) 67. -) i B(22. a jedna straniea zatvara s drugim = t == T) T2 [Tl (2.0). -. 3). 1. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prvi i drugi trag ravnine P(21.14). Konstruirajte projekcije kruznice koja prolazi tockorn A(20.0). 61. -) jedan vrh.1) ortocentar. Zadaci za vjezbu tragom ravnine P(15.7. U ravnini TI2 nalazi se trokut kojemu su tocke (A)( -9. 13) oko prvog traga. 2.5).56 Mongeova metoda . Konstruirajte projekcije kruznice koja dira prayac 66. -6. . Konstruirajte projekeije ravnini ako je prayae t kruznice == TIT2[TI (20. 8)] je prikloniea druge skupine ravnine P.7).0). a jedan od preostalih vrhova lez! u 0: = 30°.6. Konstruirajte projekcije kruznice polumjera r = 9 koja lezi u ravnini P(20.17) ako mu dijagonala duljine cl = 16 zatvara s prvirn tragom kut 0: = 60°. Rotirajte trokut (A)(B)(C) u ravninu P(18. Konstruirajte projekcije trokuta ABC kojemu su tocke A(3.0. 60. 12)] visina na osnovieu. -). 10) ako je tocka 5(5. -) srediste. L( -6. a kut izrnedu kraka i osnoviee 0: = 75°. -). 0. 0).7. 10J]. 11. 2.8).5) teziste. 16) i pravac p == PIP2[H (-2. 0. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini P. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta koji lezi u ravnini P(18. N(3. 65. a upisana mu kruznica polumjera r 5 ima srediste u tocki (5)(0.0).8.11.0. Pravac p == PjD[PI (15. 0. 9. 9. 7l. 12. dira pravac p u tocki D i prolazi tockom A(13. (antirotaeija) = Ql (17. 0. . 13)] i q. (jedinica duljine 4mm). 62.)vr11.12) vrhovi. polumjer upisane kruznice r 5.

p II AB. Ako ste savladali sadrzaj prethodnoga poglavlja. potrazite objasnjenja u odgovarajucern primjeru prethodnoga poglavlja. -. Pl· 79.14)] i n == N1P [Nl (24. Gotovo svaki zadatak moguce je rjesavati na nekoliko nacina pa odaberite jedan od njih. Konstruirajte projekcije kruznice koja dodiruje ravninu III i ukrizene pravce m == lVJ1P[Ml (2. Konstruirajte projekcije kruznice koja lezi u ravnini paralelnoj s osi lX2. 0. L(10. 0. Q2 E q. 59 .14. Konstruirajte projekcije jednakokracnog trokuta ABC ako mu je duzina AB [A( -6. 82. 81. a zadani pravac t == AB[A( -12. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog trokuta cija visina lezi na pravcu v == K L[K(5. Konstruirajte projekcije pravilnog sesterokuta kojemu paralelne stranice Ide na pravcima p == P1P2[Pl (11. -4)] 3. 80. B( -6. 10)]. Preporucujemo tri faze u rjesavanju zadataka ovoga tipa. Q2(12. 5. Ukoliko ipak ponegdje naidete na nejasnoce.8. -). a zadani ce elementi uglavnom svojim polozajem diktirati odabir prihvatljive varijante. B(14. ana pravcu p. P2(0. ajedan joj je promjer duzina AB[A(6. 2).18. Svi zadaci imaju konacan broj mogucih rjesenja.58 Mongeova metoda .10) je jedan vrh trokuta. -4. -10). U prvoj se fazi zamisljaju zadani elementi u prostoru zajedno s objektom cije se projekcije traze te se stvara predodzba 0 njihovim medusobnim odnosima.12).11. P(20. 8. 4. 78. 3. 6). Tijela U opcem polozaju Ovo se poglavlje temelji na poznavanju osnovnih svojstava pravilnih geometrijskih tijela i na pretpostavci da ste solidno ovladali konstruktivnim postupcima Mongeove metode projiciranja. 0. P( -8. 1. 5). 6. ana vamaje da te elemente dovedete u funkcionalnu vezu koja ce omoguciti konstrukciju svih elemenata bitnih za odredenje projekcije trazenoga geometrijskoga tijela. vratite se korak nazad. 6)] i q. a srediste mu je u tocki S(14. joj je tangenta.0). koji i ne mora uvijek biti najkraci. 10. 77. Konstruirajte projekcije kruznice koja dira ravninu Il2 u tocki D(12. zadaci ovog poglavlja ne bi yam smjeli stvarati poteskoce pri rjesavanju. 2)] jedan od krakova.teorijski zadaci 2.4. 6). I.0). B(2.8) lezi srediste tom trokutu opisane kruznice.0.0). 6)]. PEp. Zadano je dovoljno elernenata pravilnog geometrijskog tijela u opcem polozaju u odnosu na ravnine projiciranja. a tocka A(2.

01. vrha piramide • Uocimo da je visina pravilne piramide jednaka udaljenosti 6ABC.3.01a). Rijeseni primjeri 61 2.01b . 0' • Visinom piramide zovemo udaljenost od sredista osnovice. tocka A(A'. Slika 3.01a Inace je kosa.60 Tijela U opcern polozaju 3. • Visina Va nanosi se na pravac njegove tocke S. Oil). U zavrsnoj zira. korak po korak (deduktivna shema).1. ako je tocka A vrh osnovice ABC.0 1b) • Ravnina osnovice P sadrfi tocku A i okomita je na pravac 0. 0 od Slika 3. a os okomita na ravninu osnovice. 3. PRIMJER Rijeseni primjeri 3. se fazi prethodna deduktivna shema konstruktivno reali- 3. • Piramidu nazivamo pravilnom ako joj je osnovica pravilan geometrijski lik. • Probodiste S ravnine osnovice s pravcem 0 je srediste osnovice njenog vrha od ravnine osnovice. su 0" pravac 0(0'. • Jednakostranican trokut je odreden svojim sredistern i vrhom A. Dobro je zapisati slijed rjesavanja. 3. PROSTORNO RJESENJE (s1.1. A") i duzina duljine Va (s1. U drugoj se fazi analiziraju sve mogucnosti tijeka prostornoga rjesavanja i bira najpovoljnija varijanta rjesenja. 3. Konstruirajte projekcije pravilne trostrane pirarnide visine Va kojoj je os na pravcu 0. Zadani PRETHODNA ANALIZA A" . • Spojnicu vrha piramide sa sredistem njene osnovice (ako osnovica ima srediste) zovemo os piramide. Kazerno da je piramida uspravna ako je os okomita na ravninu osnovice.

• Pomocu perspektivne afinosti (A'. Buduci da je pravac o okomit na sve pravce ravnine P. ravnine polozene 5'. (s1.05). Slika 3.01c Slika 3.01d y Slika 3.01e 0'" 0' y Slika 3. Duljina duzine 5A odredena je rotacijom oko rl te je konstruiran trokut 6 (A) (B) (C). Rijeseni primjeri 63 RJESENJE • Na s1. • Na s1.01e izdvojen je postupak A odredimo tra0 • Uz pornoc sutraznice prve skupine polozene kroz tocku gove rl. 3. A" Po.0lf su na temelju prethodnih koraka konstruirane sve tri projekcije piramide te je odredena vidljivost osnovice i pobocnih bridova u pojedinim projekcijarna.3. rd konstruirane su tocke B'. /~ V" /0" S" ..08) (s1. slijedi 00 .01c). Postupak je izveden prevaljivanjem prve projicirajuce ravnine pravca 0. (Dva rjesenjal) A' C'. 3.0ld) odredivanja projekcija vrha II piramide. 5" probodista pravcern 5 pravca (d2 = 0". r2 ravnine osnovice (vidi primjer 2.1. a sijece ravninu P u priklonici p prve skupine.l r.62 KONSTRUKTIVNO TijeJa U opcem polozaju 3. koja je okomita na ravninu P. 6A"B"C". a pomocu sutraznica prve sku pine ravnine P odreden je nacrt trokuta. 0 i ravnine P • Duzina 5A je polumjer trokutu 6ABC opisane kruznice.. 3. (A).0lf .ll X2) odredimo projekcije (kao u primjeru 2. 3. • Uz pomoc druge projicirajuce d 1 .

64 Tijela U opcern polozaju po. 3. 3.02.L V' E 0'. a na pravcu p(pl p") izvodnica duljine So rotacijskog stosca (sI.3. S = 0 n P. Izabrano je jedno od dva moguca rjesenja.02d .02b) r • Probodiste A = pn P pravca pi ravnine P je jedna tocka na kruznici osnovice zadanoga stosca. KONSTRUKTIVNO RJESENJE ~ .05) (sl.x.02a). PROSTORNO RJESENJE (s1.L 7'2. 3. Slika 3.1. Rijeseni primjeri 65 7'1. P (1'1) 7'2) nalazi se osnovica. r. Slika 3. • Odredene su projekcije osi (sl.0" .02d). 3. • Os stosca sadrzi tocku II i okomitaje na zadanu ravninu P. p yo. 0 stosca. p' P' .02a PRETHODNA ANALIZA ""~.. • Vrh V stosca nalazi se na pravcu p na udaljenosti So od tocke A.02c). ' A" • Os rotacijskoga stosca okomita je na ravninu njegove osnovice. 3. Konstruirajte projekcije stosca. 0' . r. • Pravac p je prevaljen u TIl ina njegaje od tocke Ao nanesena duljina So te tako odreden vrh V stosca u prevaljenom polozaju. • Sve izvodnice rotacijskoga stosca prolaze njegovim vrhom i jednake su duljine.1_-- s Slika 3. .02b P"'~ . • Probodiste S osi i ravnine P je srediste osnovice stosca. • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem p odredeno je probodiste A = p n P pravca i ravnine (vidi primjer 2.V" E 0" • Pornocu prve projicirajuce ravnine polozene pravcem jekcije sredista kruznice.02c r Slika 3. l . • Kruznica osnovice odredena je sredistem S i tockom A u ravnini P. p' 0 odredene su pro- r.'-:. U raVIlIIlI PRIMJER 3. a zatim u projekcijama. .:y.

I ' oskulacijskih kruznica u tjemenima I" i J" elipse k" (s1.02f Slika 3. 7. 3. a duzina AC je dijagonala osnoviee. Konstruirajte projekeije pravilne cetverostrane piramide kojoj se vrh nalazi na praveu p. difereneijskog trokuta (s1. 3. 2). • Tlocrt i naert kruznice konstruiran je kao u primjeru 2. 11)] (sl.1.66 Tijela U opcern polozaju 3. duzina C(11. Slika 3. Pornocu ovih cinjenica moguce je odrediti projekeije kvadrata DABCD bez upotrebe tragova ravnine u kojoj lezi. • Dijagonale kvadrata su medusobno okomite i jednake. • Konturne izvodniee stosca u tlocrtu odredene su pornocu perspektivne afinosti (vidi 1. 2.02e • Osnoviea pravilne cetverostrane pirami de je kvadrat.03a). njenog Q' p' : P' Slika 3.03a PROSTORNO RJESENJE A':~' :C' (s1. Slika 3. • Vrh piramide lezi u ravnini dijagonalnog osnog presjeka. 3.14).03b . Rijeseni prirnjeri 67 • Duljina polumjera SA kruznice odredena je pornocu tzv. PQ[P(12.17. Q(O. • 2:: s praveem p Dijagonale AC i BD kvadrata DABCD medusobno su jednake i okomite. 4. 6)] i pravae PRIMJER je AC [A(4.03b) • Ravnina 2:: dijagonalnog osnog presjeka BDV piramide okomita je na dijagonalu AC lovistem S. poglavIje).03.02f). 3. PRETHODNA ANALIZA == -ZI ~:~ ' Q" ------------- A n - : / C". 2. i prolazi njenim po- • Probodiste V ravnine je vrh trazene piramide. 3. Dijagonala BD je okomita na os piramide SV pa se moze odrediti u ravnini 2::.02e). a konturne izvodniee naerta stosca kao tangente hiper- Zadana p 3.

03c).03c Slika 3._' _. _-. : P' I~ x Q' Q' .03f .03f).03d Slika 3.~+----. 3... pri cernu treba voditi racuna 0 njihovoj vidljivosti u pojedinim projekcijama (sl. 3. • Na s1...68 KONSTRUKTIVNO Tijela U opcem polozaju 3.03e). 3. ". 3. 3. 3.. pomocu sutraznice 5 druge skupine • Za odredivanje probodista V = ]J n I: koristena je prva projicirajuca ravnina pravca p (sl.-0 _. .03f konstruirana je i bokocrtna projekcija piramide. I :1""'" s' y y <..03f). .' _. -.03d). _"~_L. Uocirno ovdje dajc SlI visina trazene piramide. Slika 3.03e A"'( o I A"'( x o I . 1/ (v) / / / / I _+. \s/:: ( • Duzinu SlI rotiramo oko prvoga traga 51 ravnine I: pa u rotiranom polozaju konstruiramo dijagonalni osni presjek (B)(D)(lI) piramide (sl. 5..-"" '-:. • Pornocu diferencijskog trokuta odrcdimo polovinu duljine dijagonale AG.1.p' ~d q' _. • Pornocu perspektivne afinosti odredimo tlocrt dijagonale ED. _:__-_:__--\---L-('~ V' -.--~\-+. • Sada smo u mogucnosti odrcditi projekcije svih osnovnih i pobocnih bridova piramide.__' Q.-'-'--'==== V" -> : . a zatim pomocu sutraznica i njczin nacrt (sl. / / _::__:..52 ravnine I: odredeni polozene tockorn S (sl. Rijeseni primjeri 69 RJESENJE Sll • Tragovi 51.C". 3. Slika 3.

3.-. • Na udaljenosti d od tocke A na pravcu p se nalazi dijagonalno suprotni vrh C druge os novice prizme.1. . PROSTORNO RJESENJE (sl 3. . Konstruirajte projekcije pravilne kvadratske prizme kojoj jedna osnovica lezi u ravnini P. • Pobocni bridovi prizme medusobno ravninu osnovice. 3. : Slika 3. 3.x.. \y'! . nacrt se A" probodista A = p n P pravca p i ravnine P nalazi na drugom tragu 12 te ravnine.04d). C u ravninu 112 i konstruiramo kvadrat DAoBoCoDo tocke Ai su paralelni i jednaki te okomiti --=---'t.04b) • Probodiste A zadane ravnine pravcem p je jedan vrh os novice ABCD prizme. r.."'-\:--. i na tom se C'. : : . 3. ravnina Ph. pri cemu je CC prizme okomit je na ravninu P pa mu je nacrt okomit C" E 12 (sl. a prostorna dijagonala duljine d lezi na pravcu p. \ fr »> pI!: . U p" tlocrtujeA' E pi (sl. Zadani su pravac pip".04b Slika 3. tocka -0 C.04c). Probodiste je C ovog brida s ravninom P je dijagonalno suprotni vrh vrhu A kvadrata [JABCD.. I) Slika 3. • Tocka C odredena je u nacrtu i tlocrtu na projekcijama p' brid na 12. Id I • Uz pomoc po volji odabrane tocke M pravca p i tocke A prevaljen je pravac p u ravninu 112 i na njega od rocke A 0 nanesena zadana duzina duljine d te tako dobivena • Pobocni r.70 PRIM]ER Tijela U opcern polozaju 3.04d . - ~: ~ . . pravca p..04c Slika 3. • Buduci da je zadana ravnina druga projicirajuca..04. pO AO d MO CO i-. vrha jedne osnovice s dijagona • Isti se pobocni brid u tlocrtu projicira okomito na prvi trag bridu nalazi tocka • Prevalimo (sl..\ \ r \ . 3. .' .. 12) i duzina duljine d (sl.04d).. KONSTRUKTIVNO RJESENJE Rijeseni primjeri 71 3. • Jedan pobocni brid prizme prolazi tockom C i okomitje na ravninu P. p")..04a).04a PRETHODNA ANALIZA • Prostorna dijagonala prizme je spojnica nalno suprotnim vrhom druge osnovice.

72

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjeri
v"_/

73

• Tocke E" i D" Ide na drugom tragu T2, a za tlocrte im vrijedi: d(E', x) = d(EO, E"), cL(D', :c) = d(DO D") (s1. 3.04e). • Koristeci paralelnost i jednakost i tlocrt prizme (sl. 3.04e). • Zadatak ima elva rjesenja. odgovarajucih bridova odredeni su nacrt

PRIMJER 3.05. Konstruirajte projekcije rotacijskoga stosca kojernu se os nalazi na pravcu 0(0', Oil), a jedna od izvodnica na pravcu b(b', b"), ako je v vis ina stosca (s1. 3.05a).
0"

= b"

v

b'
Vi 0'

I

I

Slika 3.05a PRETHODNA ANALIZA • Osnovica novice. rotacijskog

stosca je krug, a os mu je okomita na ravninu osstosca imaju istu duljinu.

• Sve izvodnice

rotacijskog

PROSTORNO RJESENJE (s1. 3.05b) • Sve ravnine polozene kroz os rotacijskog stosca sijeku ga u sukladnim jednakokracnim trokutima. • Jedna od ravnina osnog presjeka odredena je pravcima 0 i b i u ovom je zadatku to druga projicirajuca ravnina. • Pomocu zadane visine stosca moguce je konstruirati osni presjek koji je jednakokracni trokut. • Zadatak ima dva rjesenja.

D'
Slika 3.04e

[1

Slika 3.05b

KONSTRUKTIVNO RJESENJE • Drugi trag d2 ravnine osnog presjeka

t-:.. stosca, u kojoj Ide zadani pravci

o i b, poklapa se s nacrtima ovih dvaju pravaca. Stoga Ih, pa joj je prvi trag dl okomit na os x (s1. 3.05c).

je ona okomita na

74

Tijela

U

opcem polozaju

3.

3.1.

Rijeseni primjcri

75
osnoga

• Pornocu po volji odabranih tocaka M E b, N E a i tocke V prevalimo pravee a i b u ravninu IT2, a od VO na pravac 0° nanesemo zadanu visinu stosca Va. Dobivena tocka So je srediste osnoviee stosca. Sada smo u mogucnosti konstruirati pravu velicinu osnog presjeka AO EOVo stosca. • Tocke A i B nalaze se u ravnini .6.. pa su im naerti na drugom tragu d2 te ravnine (sl. 3.05d). • Ravnina osnoviee stosca okomita je na njegovu os a pa se jedna priklonica druge skupine te ravnine u naertu projieira u a". Tocke Ai E Ide na toj prikloniei. Stoga je duzina A" E" mala os elipse k". Velika os Gil D" iste elipse okomita je na malu os i po duljini je jednaka 2r. • Da bi se konstruirao tloert osnoviee, u ravninu ITr se prevaljuje ona ravnina osnog presjeka stosca koja je okomita na ITr. • Velika os E' F' elipse k' okomita ja na 0', a mala os G' H' odredena je iz prevaljenog polozaja na prikloniei prve skupine ravnine osnoviee (sl. 3.05d).
8 ),\
, ~/'\" rI '0 <,

• Na sl. 3.05e odredene presjeka u ravninu IT3.

su osi bokoertne

elipse k"' prevaljivanjem

• Uocite da se promjeri AB i GD kruznice osnoviec, koji se u naertu projieiraju u osi elipse k", u tloertu i bokoertu projieiraju kao konjugirani promjeri elipsa k' odnosno k'", • Tloertne, naertne i bokoertne konturne izvodniee odgovarajuce elipse polozene kroz V', V", odnosno izvodniea analognaje kao u primjeru 3.02. stosca tangente su na \f'". Konstrukeija ovih

vO
//1 / / / / / / / I I

,J,\
\,

I I

'

..............

N° \ SO=Co=D0Jz:- - ~ _v_ , ,,, , \
>.~

............... VO

, r'

'

-

-

......

~'>:::::: '/
I

b
~

o

'. '(\'

':.; "

:..\'0"

-~\
=

V"

____,AO, D"'\,\
M •• 0' '. \ \

\ \" \ 'j"
-, '/<"\S" -, A"./
\./

bOO ,,

M"

\~\.
,, ,
=

N" '-..__).

-,

:
:
I

'

x

:

:
COO :

' ''

d, 0'

------;::'-1' = gl
/ ./ / /

-

-.v,
/

/

y

Slika 3.05e

Slika 3.05d

Slika 3.05e

76

Tijela u opccm polozaju

3.

3.2.

Zadaci za vjezbu

77

3.2.

Zadaci za vjezbu

1. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca cija osnovica lez: u ravnini P(10, 00, 8), vrh mu je u tocki 1/(14,8,12), a izvodnice cine s ravninom osnovice kut od GO°. 2. Konstruirajte uspravne kvadratske piramide kojoj je AC [A(4, -,6), C(12, -, 10)] dijagonala os novice, a P(16, 10, 00) ravnina osnovice. Vrh piramideje u ravnini E II P, T(12, 15, -) E B. projekcije

10. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojernu je vrh u ravnini P(oo, 5, -11), a promjer AB[A( -1,6,5), B(G, 3, l)l osnovice lez: na priklonici 3. skupine ravnine osnovice. 11. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka vi sine v = 8 ako mu je jedna izvodnica na pravcu P == AB[A(G, 9, 1), B(14, 2,8)l, tocka jedne os novice na toj izvodnici lezi u TIl, a tocka G(8, 3, 7) je na osi valjka.

3. Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojernu je duzina M N [M(4, 8,4), N(16, 8, 16)l os, a T(12, 6, 6) tocka na plastu. (jedinica 0.8 cm) 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje SV[S(8, 14,6), V(8,4, 16)l os, a T(12, 10,8) tocka no. plastu. (jedinica 0.7 cm) 5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojem je pravac t == TIT2 [T1(20, 16,0), T2(4, 0, 12)l tangenta osnovice, a toeka S(10, 12, -)
srediste osnovice. Osnovica lez! u drugoj projicirajucoj ravnini. Vrh

12. Konstruirajte projekcije oktaedra kojemu je na pravcu p == P R [P(O, 2,11), R(12, 7, l)l jedna dijagonala, a tocka .4(5,1,2) jedan
od vrhova. 13. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane joj je AC[A(7, 0, 7), C(7, 7, 1)] dijagonala osnovice, p == AT[A,T(-l,9, 10)l nalazijoj se pobocni brid. piramide koa na pravcu

stosca je u TIl. (jedinica 0.7 cm) 6. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka K(2.5, -1, 7) vrh, P(8, 6, -13) ravnina jedne pobocke, a jedan vrh te pobocke je za
d = 9 udaljen od ravnine

14. Konstruirajte projekcije uspravne kvadratske prizme kojoj je osnovica u ravnini P(5, -2,3), a prostorna dijagonala, duljine d = 11 na pravcu p == M N[M(3, 7, 4), N(ll, 2.5, 7.5)].

15. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu na pravcu VA[V(12, 9,8), A(O, 2, -2)] lezi os, napravcu 5 == V B[V,B(O,
izvodnica, a polumjer osnovice je r = 5.

0

5, 6)l

TIl.

7. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojoj je P( -5,4,4) ravnina osnovice, ana pravcu p == QR[Q( 4,10,8), R(4, 7, 4)] lezi pobocni brid cija je duljina b = 9. 8. Duzina SlS2[SI (6,4.5,3), S2(6, 9.5, 10.5)] je os rotacijskog valjka kojemu je pravac t = T1T2[Tl (17, -,0), T2 (8,0, -)l tangenta osno- ;
vice. Konstrurajte projekcije tog valjka.

16. Konstruirajte

projekcije uspravne kvadratske [A( 4,6,7), C(12, 9, 3)] dijagonala osnovice, [P(16, 4.5, 4), Q(13, -1, 10)] lezi joj vrh.

piramide kojoj je AC a na pravcu p == PQ

17. Na pravcu 0 == O2 V[02(3, 0, 3), V(10.5, 8,11)] je os, ana pravcu 5 == TV[T(l, i.u), V] pobocni brid uspravne pravilne peterostrane piramide. Konstruirajte projekcije piramide ako joj je visina v = 8. 18. Konstruirajte
ninu projekcije rotacijskog

9. Osnovica

rotacijskog stosca lezi u ravnini novice je u tocki S(6, 6, -). Konstruirajte

P(5, -3, 5), srediste osprojekcije stosca ako je

stosca kojemu osnovica dira rav-

G(8, 7, 5) tocka na plastu, a visina stosca je v = 9.

[T, e,(12,8, O)J. Visina

TIl te pravce a == TAl [T(10, -3,9), Al (3,2, O)Ji b == T BI
stosca je v = 8.

-)] i s == B2 1I[B2(1. vrh u ravnini E(3. Konstruirajte projekcije uspravne pravilne peterostrane piramide kojoj pobocni brid duljine b = 11. L(lO. -) srediste osnovice. 10. C(7. a izvodnica duljine s = 11 na pravcu p == MN[l\I(O. 4). Pravac ()je os.2.00. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 02P[02( -2. L(11. 6)] u toj ravnini je promjer osnovice. a radijus osnovice r = 6em. -2) ravnina osnovice. 5.10. Konstruirajte projekcije pravilne peterostrane piramide kojoj je 2::(3. tocka 3(6.6. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne sesterostrane piramide kojoj je dijagonala osnovice duzina AD[A(3. 3).4. Konstruirajte projekcije kocke kojoj je tocka A(l.4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(5. 34.4).78 Tijela U opcern polozaju 3. 2). 22. Zadaci za vjezbu 79 19. polumjer osnovici opisane kruznice T = 3. 4. 25. 7. 5. 12).3). -.5. a os mu lezi u ravnini 6.9)] lezi mu jedna izvodnica. . N(10. 3.5. 2. -).2).9. 4. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu osnovica lezi u ravnini P(17. Konstruirajte projekcije valjka. 4. 9)] (M i N su sredista osnovica) i tocka A(3. 2)]. D(l1.5) ravninajedne pobocke. a duzina AB[A(l.5). -)] je tangenta jedne osnovice.5.5. Konstruirajte projekcije pravilne sesterostrane prizme kojoj je zadana os M N[M(6. a duljina izvodnice je s = 13. 27. Konstruirajte projekcije tetraedra kojemuje P(5. 30. 5.3. 20. N(9. 0. -4.5).4. 3(5. 7. 5. 5. AB c P jedan brid. 3. 5. a osnovica mu dodiruje ravninu III.0.5) ravnina osnovice. . 7)] je os jednakostranicnog valjka. 9. 8)]. a pravac s izvodnica rotacijskog stosca cija osnovica dira ravninu TI2.2. -3)].5. -).6). B(9. 10. 3).9) lezi na plastu stosca. -) vrh one osnovice cije je srediste tocka M.8)]. vrh u ravnini E( 00.)). 3. 3. 8)]. 23. -7). B(7. Na pravcu 0 == PQ[P(O. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog valjka kojemu je os na pravcu 0 == I< L[I«3. P(4. a visina Va = 12.5) nalaze se pravci 0 == A2 V[A2(6. 3.Scm) 32.9. 1. 0.5)].5)] nalazi se jedan brid kocke koji nije s vrhom A na istoj pobocnoj plohi kocke. 26.5.5 lezi na pravcu p == PQ[P(5. Konstruirajte projekcije pravilne uspravne cetverostrane piramide kojojje osnovica u ravnini P(lO. 7). 3. 9. a visina piramide v = 8.5. B(11. Konstruirajte projekcije tog stosca. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P( -12. 28.5.10. N(l. 7). duzina AB[A(5.9). Konstruirajte projekcije rotacijskog valjka kojemu je os M N [M(6. 33. 8. akoje duzina AC[A(O. (jedinica I.0). 3l. 3. 5) lezi na jednoj od osnovica.1)]. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je os na pravcu o == 0102[01 (4.2). 4. -. duljina visine v = 9. O2(0.0). 8. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemu je zadana os 3V [3(12. 0.5. 2. 6.1).4. a pravac t == T N[T( 4. P2(13. na pravcu s == 313[31 (5. -5. 0.12. a vrh piramide lezi na pravcu p == PIP2[PI (17.0.5.1). N(13. a tocka T(ll.5. -). ako je osnovni brid AB usporedan s ravninom TIl. a donja osnovica cije je srediste tocka M dodiruje ravninu III. 3.-6. 10. Q(9.11). 2)] tetiva osnovice. Q(11. 4. 11(0. 10. a tocka A(3.5. Konstruirajte projekcije rotacijskog stosca kojemuje P(8. 2l.( -8.6) ravnina osnog presjeka.5. 3)].5.5. 37. 1.7. U ravnini P (7. 3)].0). -)] dijagonala osnovice. 35. 11)]. 8. a duljina izvodnice je s = 12. a osnovica u ravnini P( 4. -2. 7. ana pravcu p == I< L[I«2. V(O. 5).8. 6. 24.5).5) jedan vrh. duljina visine v = 6. a osnovica dodiruje ravninu II2• 36. V(5. -). 29. Konstruirajte projekcije jednakostranicnog (s = 2r) stosca ako mu je duzina AB[A(5.

Za prikaz objekta sprijeda.4. Aksonometrljske metode 6 Da bismo sto bolje sagJedali neki buduci objekt i njegovo uklapanje u postojecu situaciju. m p • Odabrane su projekcije koordinatnih osi za pogled odozgo. metodi kosog paralelnog projiciranja najednu ravninu slike. korisno je znati prikazati ga. tlocrt-bokocrt iIi nacrt- PRIMJER 4.7 i p = 0. Rijeseni primjeri • Ortogonalne bokocrt).01a) s pogledom odozgo. Za konstrukciju nickih objekata kosoaksonometrijskih potrebno je imati: projekcije slika geometrijskih iIi slozenih teh- Slika 4. • Projekciju objekta (tlocrt-nacrt. tj. 4. 80 .01. • Konstruirani su kutovi proporcionalnosti • Pomocu kuteva proporcionalnosti odredene su prikrate pojedinih koordinata svake tocke objekta te udvostrucene nanesene u koordinatni sustav. koje su u opcern polozaju prema ravnini slike.0l. nip.1. z) kao na sl. • Prikrate m. ::::. za zadane prikrate m. Uobicajeno je smjestiti objekt u prostorni koordinatni sustav tako da mu temeljni bridovi budu paralelni s koordinatnim osima. 01. ::::. s desna i odozgo.n. ti = 0. y.9 i uvecanje dva puta. p tako da bude n ::::. 4.8. Konstruirajte kosoaksonometrijsku sliku zadanog objekta (sl. nego i u aksonometrijskoj metodi. uz prikrate m = 0. odnosno odozdo koristi se stoga projekcija koordinatnog sustava prikazanog na sl.1. nacrtu i bokocrtu. RJESENJE koordinatnoga sustava otz. ne sarno u tlocrtu. 4. Rijeseni primjeri 81 4. pri cernu se zamislja da se ravnina slike nalazi izmedu prornatraca i ishodista koordinatnog sustava.01 4.1.

1.01a ~ 0 x - 1- - - - - - -~1 d y _J_ - 1 1 j_ 1 1 1 Slika 4. 4.01b • Buduci da se kruznica kosim paralelnim projiciranjem preslikava opcenito u elipsu. . a zatim i aksonometrijska projekcija (sl. y Slika 4. PRIMJER 4. 4. Najjednostavniji oblik izometrije imamo u slucaju m = n = p = 1 jer se bez upotrebe kutova proporcionalnosti koordinate pojedinih tocaka objekta unose u odabranu projekciju koordinatnog sustava (s1. toj je elipsi potrebno odrediti par konjugiranih promjera. 4.02a RJESENJE • Aksonometriju u kojoj su prikrate po svim koordinatnim osima jednake zovemo izometrijom.01b).02. 35 <!l14 Z Slika 4. Konstruirajte izometrijsku projekciju (m = ti = p = 1) s pogledom odozgo slozenog objekta zadanog tlocrtom i nacrtom (s1. a za kruznicu paralelnu s ravninom II2 konjugirani su promjeri paralelni s osima x i z. konjugirani su promjeri odgovarajuce elipse k paralelni s osima x i fl. 4. RijeSeni primjeri 83 • Konstruiran je kosoaksonometrijski tlocrt i nacrt objekta. Kadaje kruznica u ravnini III ilije paralelna s njom.02b).02a).82 Aksonometrijske metode 4.

Zbog ove se Slika 4. Pravilna kvadratska piramida zadanaje tlocrtom i nacrtom (sl. a Rytzovu konstrukciju izvedite sarno u kosom tlocrtu i nacrtu.0M' M. a kosi joj je tlocrt odreden uz pornoc odredbenog trokuta 6. Prikrata ti postoji sarno u smjeru osi y pa se zato ne koriste kutovi proporcionalnosti. Iz trokuta 6. a one paralelne s ravninom slike projiciraju (x.03 .03. 4.84 Aksonomctrijskc mctodc 4.1.03). • Za pogled odozgo izaberimo odgovarajuci polozaj projekcije y osi y (sl. z) projiciraju same u se u pravoj velicini. • Svakoj elipsi na projekciji objekta potrebno je odrediti srediste i konjugirane promjere. • Pomocu kosog tlocrta i nacrta odredena je kosa projekcija piramide.0 M' M vidljivo je kako se prikracuju ordinate pojedinih tocaka objekta. z=z y - y 0 x=x M \ Slika 4. cinjenice sve tvorevine koje se nalaze u ravnini sebe.02b PRIMJER 4. Rijeseni primjeri 85 • Konstruiran je aksonornetrijski tlocrt i nacrt objekta. pri cemu su svim elipsama odredene osi pornocu Rytzove konstrukcije. Uocite da je moguce uspostaviti afinu srodnost izmedu ortogonalnog i kosog tlocrta s osi x kao osi afinosti i parom pridruzenih tocaka M') M.03). RJESENJE • Poseban slucaj kose aksonometrije x i z) nalaze u ravnini u kojoj se dvije koordinatne osi (najcesce slike zovemo kosorn proj ekcij om. a zatim i aksonornetrijska projekcija cijeloga objekta. • Nacrt piramide poklapa se s njenim kosim nacrtorn. 4. Konstruirajte kosu projekciju piramide s pogledom odozgo ako je zadana prikrata n \ Y \ \ \ \ \ M' Y \ \ \ \ \ \ = ~ i kut 0: = 30°. 4.

86 PRIMJER Aksonometrijske metode 4. odozgo rota- Uz prikratu n = ~i kur 0: = 30° konstruirajte kosu projekciju s pogledorn odozgo rotacijskoga valjka zadanoga njegovirn ortogonalnirn projekcijarna na s1. Osnovica stosca ce se projicirati u elipsu.05. -. Jedan par konjugiranih prornjera te elipse afina su slika onih prornjera zadane kruznice koji su paralelni s osirna xi y.1. 4. a srediste joj je na osi afinosti x.05. -.04.04 -.·b -.05).04.M' MO. ty \1 U' Slika 4. u pravoj velicini. PRIMJER 4. -. susna- • Kosi tlocrt stosca bit ce ujedno kosa projekcija njegove osnovice. -. -. RijeSeni primjeri 87 4. 4. Kosi nacrt stosca podudara se s njegovirn ortogonalnirn crtorn.4.05 .04. moguce je i bez Rytzove konstrukcije odrediti veliku i rnalu os elipse k. y Slika 4. -. • Iz s1. z=z M'\ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ \ :/ qu~ I \ I \ \ r------c~----~ \I S' y x=x y \ \ - -. Potrebno je sarno odrediti onaj par rnedusobno okornitih prornjera kruznice k' koji ce se afino preslikati u okornite konjugirane prornjere elipse k. U tu se svrhu koristi Talesova kruznica t koja prolazi tockama S' is. RJESENJE RJESENJE • Pornocu zadanih elernenata nacrta se os y i odredbeni trokut 6. M. • Buduci da su kruznica k' i elipsa k afino pridruzene krivulje. • Kontume izvodnice kose projekcije stosca tangente V" z=z su na elipsu k povu- x=x y cene iz tocke V.0: = 45°) s pogledorn cijskog stosca kojern su tlocrt i nacrt dani na s1. -. • Pomocu zadanih podataka odredirno kosu projekciju koordinatnog tava (s1. 4. -. Konstruirajte kosu projekciju (n = ~. posve je ocita konstrukcija kose projekcije valjka. 4. obje kruznice ce se projicirati • Kosi je tlocrt valjka paralelograrn. • Buduci da se jedna osnovica valjka nalazi u ravnini Ih a druga je paralelna s njorn.

06c. 4. 63) ravnina I12 se uzima za ravninu slike pa se kosi nacrt objekta podudara s njegovim ortogonalnim nacrtom. a zatim i gornjeg dijela veza.\ A' y Slika 4. \\ .TYZ) s istim osima x i z i osi Y u jednom slucaju za pogled odozgo.06c .1. '( P" = P" y~: A \\ . Obratite paznju na vidljivost pojedinih bridova objekta.I I \ \ \ \ \1 I I I I .06a • Cijela konstrukcijaje vidljiva na s1. \ \ \ \ o (j T' P' . • Prema definiciji kose projekcije (vidi udzbenik. I __ / . • Pornocu istog ortogonalnog tlocrta i nacrta rnoguce je konstruirati kosu projekciju dvaju koordinatnih sustava 0 (. . 4.\ '.06a) uz prikratu n = ~ i kut Q = 30°. \\ " . 4. __ - A" T y A . z=z z=z T"=T" I I I PI <if". Stoga nema prikracivanja u smjerovima osi x i z. Rijeseni primjeri 89 PRIMJER 4. Donji dio veza prikazite s pogledom odozgo. a u drugom za pogled odozdo. I -.06b . -. iz toga se kosog tlocrta i ortogonalnog nacrta odredi i sama kosa projekcija donjeg..CZ . a gornji s pogledom odozdo. • Nakon sto se konstruira zajednicki kosi tlocrt za oba dijela drvenoga veza. Umjesto kutova proporcionalnosti prikrate u smjeru osi y izvode se direktno na projekciji koordinatnog sustava sto je vidljivo na sl. 4. Slika 4. na- RJESENJE • Prvo je potrebno nacrtati ortogonalne projekcije veza s razdvojenim crtima njegovih zadanih dijelova kao na s1.06c Slika 4. Konstruirajte kosu projekciju drvenog veza (s1.06.06b. str. 'y. 4. " I I // / I I I I .88 Aksonometrijske metode 4.

Predlosci za aksonometriju i kosu projekciju 5.90 Aksonometrijske metode 4..2. 6.---~-_l. Zadaci za vjezbu 91 4.-~~Q_.1. @ ~ 3. 4. 8. J ~ -1 1 I'-- 15 3 7 10 is. Zadaci za vjezbu 4.-_.~i5 1:.!' 10 J"'I L---_=l ~gl 19 10 6I . i : r-r-C)I '--j I )c. 9 1 ~I 4. 1.--------" > " J ~~ ~_9 ~ 7. 2.Q__J-..._-{----.2.2.

14.~-----. 92 Aksonometrijske metode 10.. ----.2.- 16. I I I I I I I I I l . I { { 17. 11..l~ '~--~ I \ \ \ { { { r- I I I I \ \ \ '-- so .---. Zadaci za vjezbu 93 9. I 1 r _______ ~ I I I I [8 /-----/ 12. 4.--. ~---~ . 18. 4. 15.--. 13.--- .

I -~.~~(J-_ I 1 ~~j 0 r-'-----'--~ ~ ! : I ~ I l ! JO : i I JO .c I 21... -. : : L_ ~ _l_ ..:Y __ I I j ?J - ~ I __ .'~"<.I) 1 15 10) 20 .-- I I: I: @B 1 1. 4. : -0-..94 Aksonometrijske metode 4. . . -0- -r I -0I ~I .. s.~ r ~.2.. 23. 1«7 -~-- ~j "[ ~ . \ - .. _1r-~--'-~' ___!__ I I I I @ .. 22. -'" .~'-/_G_ .___!_L_+~ :i -1 -- ------ '" I I IS . -I -r )____2_S -J 4S J 25.. 20. Zadaci za vjezbu 95 19. 24..

-.2. ___/ __c_ " 28.2. 29.----+---------------~ ~------------~ ...2. A -II I I I I I I -1I I I 1. Predlosci za vezove 2.. 1. . .. Zadaci za vjeZbu 97 4.96 27. . -1- . /\-A 4.t r_l0_~~ . 3. 4.-.... .. . Aksonometrijske metode 4.- I 30 -] J ~I r A I I I -1I I I I . ..

. n 20 30 8.f 17 .. . I A - .98 Aksonometrijske metode 4.. J 10 6 6 6 22 3 10 3 >------. <" / / /. 7. 10. I . " . . 12. A-A .. 9. . .. I A _--------- . . Zadaci za vjezbu 99 5. t- . 17 . .2. . 4. 6.- 1:1 -'}- ~I I I ~ ~~ A ~1 I 16 "J -I -- -1- iI 30 I .. . -r. 1'- 11. .. .. .-----.. . I I I I I I . ..

JI' . 16.100 13. ~. 19. 4.-----I I I 1--- l I -_ -- I I I I I I 20. / r>: - '~ l A ~~ --------"'" I ......2. ~ __ . I~:I ~!.. 17. A _.._ - I I I I I_I I II I I I "I 17 8 .. Zadaci za vjefbu 101 18. Aksonometrijske metode 14.. L I 1 t----___...l ______ J IS I r I I I I I I I I I I I I I I I I L.. 4. - / 15.

Skup zajednickih tocaka neke plohe <I> i neke ravnine P nazivamo presjekom te plohe ravninom P. a presjecne hiperbole i parabole odredujemo konstruirajuci "dovoljan broj" njihovih tocaka. hiperboia iIi parabola. par izvodnica ako je ravnina paralelna s njegovom osi. Bit ce to iskljucivo rotacijski stosci i vaIjci. Ako je presjecna ravnina polozena tako da realnosijece sve izvodnice stosca u konacnosti. a konstruirat cemo njihove presjecne krivulje u ortogonainim projekcijama. Presjek rotacijskoga stosca ravninom paraleinom s ravninom osnovice je kruinica. Buduci da konstrukcija presjecne krivuIje u projekcijama ovisi 0 tome da li je ta krivuIja elipsa. Ako se radi oalgebarskoj plohi. Presjeci Svi su ovi presjeci detaljno obradeni u udzbeniku [3] Mongeovom metodom. a u svim drugim slucajevima elipsa. Kada se radi 0 I presjeku valjka iIi stosca po eIipsi. sto ovisi 0 polozaju presjecne ravnine prema zadanoj plohi. 5. presjek je hiperbola. a ovdje je teziste na rjesavanju zadataka u kosoj aksonometriji i kosoj projekciji. nuzno je elipsu konstru102 . Ako je ravnina paraleina s dvjema izvodnicama stosca. kosoj projekciji i kosoj aksonometriji. mogupasti zajedno. Presjek rotacijskoga valjka je kruznica ako je presjecna ravnina paraleina s ravninom osnovice. presjek je elipsa. a mogu biti i konjugirano imaginarne. Bilo koja ravnina polozena vrhom stosca sijece ga u dvije izvodnice koje mogu biti realne i razlicite. presjekje parabola. Uz to se u svakom primjeru konstruira tangenta presjecne krivulje u njenoj opcoj tocki. U ovom cemo pogIavlju obradivati ravninske presjeke stozaca i valjaka drugoga reda. treba prvo znati zakljuciti 0 kojoj se krivuIji radi. njezinje presjek ravninom aigebarska ravninska krivulja reda jednakog redu plohe. Ako je presjecna ravnina paraleina s jednom izvodnicom stosca.103 irati pornocu njenih konjugiranih promjera.

"' b. 5. • Zadana ravnina je druga proj ieiraj uca pa su joj prvi i treci trag u kosoj projekeiji paralelni s osi y. Sjecista ovih izvodniea sa spomenutim presjecnicama bit ce krajnje tocke konjugiranih promjera presjecne elipse. • Da bismo odredili probodista ravnine P s izvodnieama valjka koje prolaze krajnjim tockarna konjugiranih promjera osnovice.1. z z. 5. 5. y Slika 5. a valjak u parovima izvodniea . • Presjecna je elipsa afino pridruzena kruznici osnoviee. Slika 5.104 Presjeci s. dakle 7'3 u kosoj projekeiji.01. 5. Os ove afinosti je Zadan je rotaeijski valjak svojim projekeijama i ravnina P svojim tragovima (s1. S) je par afino pridruzenih Sill i • Pornocu Talesove kruznice g sa sredistcrn na osi z polozene kroz tocke S odredeni su okomiti promjeri kruznice koji se preslikavaju u osi elipse.01c . z=z • Srediste presjecne elipse mora bit na osi valjka. PRIMJER Rijeseni primjeri 5.01a). y x=x [. Ove ravnine sijeku ravninu P u presjecnicarna a odnosno b. afinost Os te afinosti je os Slika 5. za prikracivanje ordinata pojedinih toe aka koristit cerno bokoertnu projekeiju osi y (sl. -. U kosoj projekeij i (0: = 30°. • Kontume tocke M.1. • Za konstrukeiju koja se uspostavlja velike i male osi elipse koristena je perspektivna izmedu bokoerta i kosog bokoerta. polozirno kroz te promjere ravnine A(arl (3) i B(b21 b3) (sl. ~"-. N presjeka afino su pridruzene nozistima izvodniea valjka pa su tako i konstruirane. Rijeseni primjeri tocaka.01b ' y x=x • Kruznica osnovice valjka projieira se u elipsu pri cemu se njeni promjeri para1elni s osima y i z projieiraju u konjugirane promjere elipse . ti = }) konstruiraj te presjek valjka ravninom P. treci trag presjecne ravnine. a (S"/. - --- - - -. kontumih z=z -. 01b).01a RJESENJE • Buduci da se osnoviea valjka nalazi u ravnini IT3. Bit ce to promjeri pridruzeni konjugiranim promjerima osnoviee u kosoj projekeiji. y G y r x r • Potrebno je odrediti par konjugiranih promjera presjecne elipse. 105 5. Ole).

02 "" I . a osnovica se projicira sarna u sebe. (0) po paraboli i odredite tangentu u opcoj tocki presjeka. • Konturne tocke presjecne krivulje odredene su pornocu perspektivne kolineacije s centrom u tocki II. -. -. -. U tim se ravninama nalaze tocke 2. -. -. slijedi da mora biti paralelna s jednom od dviju izvodnica koje su paralelne Sill' Odaberimo onu ravninu kojaje paralelna s izvodnicom i. RJESENJE z=z • Odaberimo po volji odredbeni trokut LoOM' M za kosu projekciju (s1. -. -. -. 4. Konturne izvodnice stosca tangente su na kruznicu osnovice polozene tockom II. 2.02. 5. • Za konstrukciju kose projekcije stosca dovoljno je odrediti kosu projekciju II tocke II. • Da bi ravnina sjekla stozac po paraboli mora biti paralelna s jednom njegovom izvodnicom. -. 8. -. stoga u njoj parabola ima tangentu paralelnu s II2• • Tangenta presjecne krivulje u po volji odabranoj tocki T odredena je kao kolinearna slika tangente osnovice u pridruzenoj tocki T2• -.1. -. 5' i T. Rijeseni primjeri 107 5. r -. Buduci da je zadana ravnina okomita na Il. -. -. kojemu osnovica (1' = 4) lezi u ravnini rho U kosoj projekciji konstruirajte presjek stosca ravninom P(9. -.. -. -. Kut La i prikratu n odaberite po volji. -. • Tooke y x=x - -. -. -. M' Y Slika 5. -. 5. 6. -. Svaka od tih ravnina sijece stozac u pam izvodnica.106 PRIMJER Presjeci 5.02. a izvodnice se s presjecnicom takve ravnine sa zadanom ravninom sijeku u pam tocaka presjecne krivulje. 0. a tocka 11(7. -. • Tocka A je ekstremna tocka presjeka. a druga sadrzi os stosca.5) je srediste. 4. -. I i '7 ocito leze na presjecnoj krivulji. • Jedna od ravnina polozenih kroz vrh na s1. 02). -. -. osi T2 i parom pridruzenih tocaka 2". je A(a1' (2).5) vrh rotacijskoga stosca .5. • Prv'i trag T1 presjecne ravnine je u kosoj projekciji paralelan sa i: • U svrhu odredivanja toeaka presjecne krivulje polazu se ravnine kroz vrh stosca. <. Tocka 5(7. i' -. -. " -. 5.

njihove presjecne krivulje sa stoscem projiciraju se u nacrtu u druge tragove tih ravnina (sl.108 PRIMJER Presjeci 5. To su tocke l: i B. ravnina A u kojoj se nala'ze ove izvodnice Slika 5. Polozimo Ii ravninu B pravcem 00" i vrhom stosca.. 4. V (4. 00. y • U ortogonalnim su projekcijama Slika 5. • Ravnina ~ paralelna je s dvije izvodnice stosca pa je njen presjek sa stoscern hiperbola. 0) stosca. • Ravnina P sijece stozac u eli psi kojoj crtamo dio izrnedu ravnina ~ i . 7). 03a).03. Promjer CD konjugiran promjeru AB paralelan je s ravninom IT! i prolazi tockorn O.0. Ova se hiperbola projicira u tlocrtu i nacrtu u tragove 81 odnosno 82. 5.0. Krajnje tocke promjera AB nalaze se na onim izvodnicarna stosca koje su paralelne s ravninom IT2.03b.. Tocke. 5. 00. paralelna s jednom izvodnicom stosca.P i . • Buduci da je ravnina .0. Rijeseni primjeri 109 5. Buduci da su u ekstremnim tockama A i B tangente horizontalne i medusobno paralelne. Naime.03a tocke presjecnih krivulja konstruirane pornocu kruznih presjeka stosca. 03a). • Poloviste 0 prornjera AB je srediste elipse. a kako je okomita na ravninu elipse. Crtamo samo onaj dio toga presjeka koji je iznad ravnine P. • Na slici 5.0. ona ga sijece po paraboli. T = 3]. 00. U ortogonalnim projckcijama i kosoj aksonometriji (dx = dy = dz = d) prikazite dio stosca orneden ravninarna: 11!. druge projicirajuce. 0). 4) i . ~(3. 4. Stoga se u njoj nalaze najvisa i najniza tocka presjecne elipse. (4.0. onda je ona i simetralna ravnina elipse. hiperbole i parabole konstruirane na po volji izabranim izvodnicarna i to kao probodista tih izvodnica s ravninama ~ i . z - • Buduci da su zadane ravnine ~. a odredene su kao probodista spornenutih izvodnica s ravninorn P. to su one krajnje tocke promjera elipse . Crtamo dio ove parabole koji se nalazi iznad ravnine P z (sl.03b . -) koja je paralelna s izvodnicom VT(l. prikazane su sve ove presjecne krivulje u izometriji. 5. P(7. stosca • Elipsa je konstruirana pornocu svojih konjugiranih promjera. sjeci ce ona stozac u izvodnicarna na kojima se nalaze tocke C i D. Zadan je rotacijski stozac s osnovicorn u IT! [S( 4.1. (0). RJESENJE simetralna je ravnina stosca jer se u njoj nalazi os stosca. 4.

i njen nacrt til. Rijeseni primjeri 111 5.Olb. Osnovice rnu se nalaze u prvirn projicirajucim ravninarna pa se u tlocrtu projiciraju u duzine. a na s1.110 PRIMJER Presjeci 5. S. Sarna je tocka TEe odredena kao probodiste izvodnice i s ravninorn P. lll e = kill pa se i trazena tangenta elipse u toj projekciji projicira u tangentu kruznice kill. Ova ravnina sijece. U stranocrtu se izvodnica projicira II tocku koja je udaljena od osi lX3jednako kao nacrt i" od osi jX2. • Promjer CD konjugiran promjeru AB nalazi se u prvoj projicirajucoj ravnini osnog presjeka valjka. koje lezi na stranocrtnom tragu ravnine P odreden je tlocrt tl tangente.04a RJESENJE • U svrhu odredivanja tlocrta i izvodnice i posluzirno se stranocrtnorn ravninorn TI3. Sjecista A. a zrake su paralelne s osi valjka. a valjak u njegovim tlocrtnim kontumim izvodnicama.. l • Stranocrt presjecne elipse poklapa se sa stranocrtorn osnovice valjka. • Kroz os valjka polozimo ravninu paralelnu s TIl. B ovih izvodnica s pravcem s krajnje su tocke jednog promjera presjecne elipse. Os afinosti je presjecnica zadane ravnine s ravninom osnovice. • Uocimo daje os valjka paralelna s ravninorn TIl. tocke C i D nalaze se na nacrtnim kontumim izvodnicama valjka. Slika S.b . k'" =e'" Slika S.04. a u nacrtu u elipse. a pornocu njenog prvog probodista T. Izrnedu presjecne krivulje i osnovice valjka rnozemo uspostaviti perspektivno afinu srodnost. a ravnina P svojirn tragovirna. Konstruirajte tlocrt i nacrt presjecne elipse te njenu tangentu u tocki T koja lezi na izvodnici i( -. S. i") na straznjern dijelu plohe (sl. pri cemu je svakom paru okomitih promjera kruznice osnovice afino pridruzen par konjugiranih prornjera presjecne elipse. • Presjecna krivulja je elipsa jer ravnina nije paralelna niti s osnovicorn niti s osi valjka. ali ne i s TI2. zadanu ravninu u sutraznici s prve skupine. 5.Ola).04.1. • Pomocu konjugiranih promjera AB i CD konstruiran je tlocrt i nacrt presjecne elipse e. Rotacijski je valjak zadan SVOJlrn projekcijarna. Primijetimo da je ovaj promjer afino pridruzen onom promjeru osnovice k (N) koji je paralelan s TI1. T3 r. su odredene kao probodista tih izvodnica s ravninorn P. Dakle. • Pornocu trecega probodicta T3 tangente.

13.5.5. osnovica u 7T2Jravninom vuljorn. 11.5. Rotacijski valjak polumjera os novice r = 4 dodiruje ravninu Til duz izvodnice AB [A(4. 10. 0.2. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe.3)). 6). koja je na izvodnici.1.j. N(11.N(1.2.(0). Konstruirajte projekcije M(3.6) u paraboli.5). -).3. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N. 4). -).10. 4. 0. -) presjecne kriplohe.3. (a) U kosoj projekciji [a = 45°. 3. V(10. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na donjem dijelu plohe na izvodnici kojoj je trece probodiste 13 (0.L 8). 11. . -5. 9. 6. 4).6). 10. N(3.0.4. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. osnovica u Ti2Jravninom P(3. osnovica u 7T3Jravninom P(4. r = 3. S( 0. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom.5. 4. 7. z) = 1200J konstruirajte presjek rotacijskog valjka [os M N. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani plohe. 4. cije je drugo probodiste tocka N2(4. O). Odredite pravu velicinu presjeka.4). 0). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os 111 N.8).5.5). M(O. 1. (0).5). -) presjecne krivulje na gornjoj strani plohe konstruirajte tangentu na presjecnu krivulju. 9. 0: = 30°. S(5. -. 4). 6). -). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog valjka [os M N.5). r = 3. Zadaci za vjezbu tri [neka je ravnina (y. Duzina MN [M( -5.5. 0. -. 6. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -.5. 9. /' = .5). osnovica u 7T3Jravninom P(4. -. M(O. 6). Y) = L(X. osnovica u Tid ravninom P(lO. y) = 90°).5. 5). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja se nalazi na gornjem dijelu plohe na izvodnici Cije je drugo probodiste tocka i2(9. osnovica u 7T3Jravninom 2::(8. P(4. 4). 2. B(12. kojaje na izvodnici. cije je drugo probodiste tocka N2(7.0). Odredite pravu velicinu presjeka. z) paralel na = 3/4]. osnovica u Tid ravninom tangentu u tocki T(2. 3.5. 5.9). 8)Jje os rotacijskog valjka kojemu je polumjer osnovice 7' = 3. 5(6. 8.8). 11). M(O. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. r = 4J ravninom P(oo. -2. Rijesite presjek i u kosoj aksonome- 7. 2.9). 3. 4. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. z) = L(Y.5. 9). r = 3. Konstrurajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Razvijte plast stosca s presjecnorn kriprojekcije presjeka rotacijskog 11(6.9. r = 5. tako daje L(X.5) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe i odredite pravu velicine presjeka.8.5. U tocki T( -. 5. -.5.5. 4). r = 5. 0. r = 5. M(l. 0. Odredite vulje na prednjoj strani triji (osi odaberite presjeka rotacijskog valjka [os MN. Zadaci za vjezbu Rijesite presjek i u kosoj projekciji s ravninirn slike. P(13. 11(6. N(4. 0)]. 6. 6). -8.112 Presjeci 5. tangentu u tocki T( -. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. S (6. Konstruirajte stosca [os SF. 9). osnovica u 7T2Jravninom P(8. 4. prikrata n = 1J konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os SV. 4. -4. N(14. 0. 10. r = 3. 9. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn. -).6). V(5. 10. 3. (a) U kosoj aksonometriji [L(X. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os SV. Razvijte plast valjka s presjecnorn krivuljom. r = 5. osnovica u 7T2Jravninom 2::(10.3) na desnoj strani plohe.6). prikrata 113 5. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjem dijelu plohe.5. Konstruirajte projekcije presjeka ovog valjka ravninom P(12. Konstruirajte projekcije presjeka tog valjka ravninorn 2::(-7. 4.N(O.1. cije je trece probodiste u tocki 13(0. 7. -. koja je na izvodnici.

r = 5. 0).5(6. 5 (0. 11(5. S( 4.4. osnovica u 7f3] ravninom P(oo. Konstruirajte projekcije presjekarotacijskog stosca [os 511. prikrata n = 1] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.4). 11(5. 11). osnovica u 7fd ravninom E( 00. r = 4] ravninom . y) = L(X. 22. 1I(4.7. -) u paraboli. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe. Konstruirajte tangentu u tocki T(9. r= 4. Odredite pravu velicinu presjeka.7). -. N(13. N(5.-. 5). osnovica u 7f2] ravninom P(oo.7). Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljorn. 17. 0).-) presjecne krivulje na straznjoj strani plohe.5). Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. os 511. Presjek rijesite i u kosoj projekciji [0: = 45°. osnovica u 7f2] ravninom E(7. Zadaci za vjezbu 115 (b) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(5. 5).9. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. r = 4. -. Konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. Odredite pravu velicinu presjeka i razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom. osnovice u 7fIJ ravninorn P(10. 13.:z) = L(y. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 5. -. r ninom P (13. 10). 16.13). 23.0). Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. r = 4. Konstruirajte sve tri projekcije presjecne krivulje rotacijskog stosca [osnovica u 7f3.5(5. 18. osnovica u 7f2] ravninorn E( 00. 20. r = 3.5). r = 5] ravninom 12. os 511.5. os M N. 5(5. 8. Konstruirajte projekcije presjeka rotacijskog stosca [os 511. 5). U kosoj projekciji [0: = 45°. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje.8. r = 4] ravninom P(3.0.8.:Z) = 120°] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. Razvijte plast donjeg dijela stosca s presjecnorn krivuljom.11(5.11(6. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje i odredite pravu velicinu presjecne krivulje.9.4. cije .5). M(5. M(O.6).5). -) u paraboli. 0).7).8).0) konstruirajte tangentu.5. = d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 7f3.oo. N(11.4). 10.5. kojoj izvodnica ima drugo probodiste 12(8. = 4] ravOdredite pravu velicinu presjecne krivu- P(7. Ije. r = 5.4. 5(5. 0).114 Presjeci 5.6). os M N.5. cije je prvo probodiste I. -). U kosoj aksonometriji [L(X. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje. 21. 15. osnovica u 7fd ravninom simetrije. na izvodnici. r = 4] ravninorn P(7.5. 11(5. ?dredite pravu velicinu presjecne krivulje. 5). r = 4] ravninom P(8. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. U opcoj tocki presjecne krivulje konstruirajte tangentu.5.(4. je prvo probodiste tocka 12(3. cijeje noziste u tocki G(2. 5(5. Razvijte plast stosca s presjecnorn krivuljom.5.9. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji. 4. U kosoj aksonometriji konstruirajte presjek rotacijskog stosca [os 511. 5(5. prikrata n = 3/4]. U kosoj aksonornetriji [dx = dy = d. 5. 5. 8). N(O. Presjecnu krivulju konstruirajte i u ortogonalnim projekcijama.5).5. 5. -.5.8). 5.0). -8. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 5. 6.6) u paraboli.8.00). 5. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. Presjek rijesite i u ortogonalnoj projekciji te odredite pravu velicinu presjecne krivulje. _). r = 4. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.5). 5. U tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe. 9).8). Konstruirajte projekcije presjecne krivulje dvostrukog rotacijskog stosca [osnovica u 7f1. 14.11(5.2. 19. 0. Presjek rijesite i u kosoj aksonometriji. 0. 11(9. koja lezi na prednjern dijelu plohe. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog rotacijskog stosca [os M N. 5. na izvodnici. -7.5. Na donjem dijelu plohe u tocki T presjecne krivulje. koja lezi na izvodnici. os M N.0). konstruirajte tangentu. -2). M(O. _. 1''11(0.5.

9).4.0).5. ti = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 711. u paraboli. 30.5). osnovica u 7T2] ravninom P( 4. 711. -) presjecne krivulje koja lezi na lijevoj strani plohe konstruirajte tangentu. 29. (b) U kosoj akosonometriji [dx dy dz d] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 711. r = 4.5. (a) Konstruirajte projekcije presjeka kugle [5(-4. 5(5. Presjek rijesite i u kosoj aksonometrij i.12). U tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici s nozistem u tocki N(O. Rijesite presjek i u kosoj aksonometriji [L(x. N(10.5. osnovica u 7Td ravninom P( 00. 9. prikrata n = 3/4] konstruirajte presjecnu krivulju rotacijskog valjka [osnovica u 712. 12. 10.7.4.0). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. 5(0. (a) Bez upotrebe stranocrta konstruirajte projekcije presjecne krivulje rotacijskog valjka [os M N. 5(0. 13). -.4). N(O. 26. T = 5] ravninom P( 00. 4). 00. -1. 5.8). projekcije 34. r 5. 27. na udaljenosti d = 7. -. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja lezi na izvodnici. os 511.5) na lijevoj strani plohe. osnovica u 7TI] ravninom okomitom = = = na os stosca. 6).0). 0.10) konstruirajte tangentu. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N.5.12. 11. ll. r = 5] ravninom P(2.7). = -3) Odredite tangentu presjecne krivulje na donjoj strani .0). r = Odredite pravu velicinu presjeka. 6). 7. 5(7. presjeka kugle [5(0. 11. 21.0. lvI(5. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje.0).0).0. 5). 5(5.5°.0). os M N.00) tako da presjecna krivulja bude parabola. koja lezi na straznjoj strani valjka . 32. . V(3.10). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje koja leZi na izvodnici gornjeg dijela plohe ako je drugo probodiste izvodnice tocka h(4. Konstruirajte M(6. 5. 10. 10.5).0. 5(5. r = 4] ravninom P( 00.6. (b) U kosoj projekciji [a = 45°.3).15. r = 5 osnovica u 7Td ravninom P( 00. 5. M (4.10. -.). 2. Konstruirajte presjek kosog kruznog stoscalos 5V.2. Odredite pravu velicinu presjeka i konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na donjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(3. n = 4/5] konstruirajte presjek rotacijskog stosca [osnovica u 712. 5. Zadaci za vjezbu 117 P(7. 13). Zadatak rijesite i u ortogonalnim projekcijama. r = 5. osnovica u 712] ravninom P(-12. 5(5. r = 4] rav.0). presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V. presjek polukugle [ekvator u 7TI.8).5). -5. Odredite pravu velicinu presjeka. -5.5). os M N. 31. Konstruirajte 28. r = 5. 6). r = 4] ravninom P(oo. (b) U kosoj projekciji [a = 45°. Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na prednjoj strani plohe ako tocka leZi na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G(3. (a) Konstruirajte presjek kugle [5(4. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T. 8). 0. U tocki T( -. 00. 6. Konstruirajte tangentu u opcoj tocki presjecne krivulje. U kosoj projekciji [a = 4. V(O. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os 5V.5 od ravnine (b) Konstruirajte projekcije ninom P(6.6) presjecne krivulje na Iijevoj strani valjka. (a) Konstruirajte 5] ravninom P( -5.12). 6). M(4.5. 10). 25.11. y) = 90°]. 24. 33. 10. -. projekcije presjeka kosog kruznog valjka [os M N. V(5. T = 4] ravninom P(oo.0). cije je noziste u tocki N (10. 4. Ravnina prolazi tockom T(3.4. r = 5. 10). M(5. osnovica u 7TrJ ravninom P(24.4). -. N(5.. -.5.7. os 5V. 0). V (16.6. N(5. 10). Konstruirajte tangentu u tocki T(-. -3). N(15. Konstruirajte tangentu presjecne krivulje u tocki T( -. r = 3] ravninom P(2.4.116 Presjeci 5. 4.4).13). 0. -2). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i konstuirajte tangentu u tocki T. 4). -) koja lezi na prednjem dijelu plohe. V(15. V(18. 4. r = 4] ravninom P( -6.7.0). 9.8.

r . r = S. osnovica u 7fd ravninom P( -7. presjek ro10. r = S.S] P(S.4. . Konstruirajte pravu velicinu presjecne krivulje. r = 5. M(S. 40.S).S. osnovica u 7fd nom P(S. N( -4. stosca s osnovicom u III i drugi ravnina. osnovica u 7fd ravninom P( -9. Konstruirajte projekcije presjeka kosog kruznog stosca [os SV. (b) U kosoj projekciji [a tacijskog valjka [os M vica u II2] ravninom = 4So. Zadaci za vjezbu 119 prikazite [0: plohe u tocki koja se nalazi na izvodnici cije je drugo probodiste tocka G2 (8. 0). 0). n = 1] konstruirajte N. E(10. 11). Odredite pravu velicinu presjecne krivulje. IS. Na slici je dan nacrt rotacijskog tragovi drugih prijicirajucih .3).(0). truirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na gornjoj strani kojaje na izvodnici cije je prvo probodiste tocka GI(8. -8. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog stosca [os M N. r = 3. r s = 3] prvom projicirajucom ravninom ciji prvi trag cini s osi x kut od 30° i dodiruje tlocrt grlene kruznice. -. 4. -. (b) Konstruirajte ravninom projekcije presjeka kugle [8(8. 12). = 3].16.8. V(10. r = 4.8.2. 2.0). = 45°.7). M( -3. ravninom paralelnom s III koja ne sijece grlenu kruznicu. Odredite pravu velicinu presjeka. 36.0. Konstruirajte projekcije presjeka dvostrukog kosog kruznog [os M N. 5. Odredite pravu velicinu presjecne krivulje i tangentu u tocki T na prednjoj strani plohe koja se nalazi na izvodnici kojoj je prvo probodiste Tijelo ciji je nacrt na slikama oznacen rasterom U ortogonalnim projekcijarna i kosoj projekciji prikazite dio stosca oznacen rasterom.118 Presjeci 5. 6. N(7. n = ~] HI (-S. 10). N(S. -2. osno- 44 I 39. 6). (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe kojoj je os okomita na II2[rg = 1.2.45. stosca ravniKonsplohe 42 37. -) u paraboli. 0.0). -. 10. -2. (a) Konstruirajte projekcije presjeka prstenaste plohe (torusa) kojoj je os okomita na III[r9 = 1. M(6. S(O. -). Konstruirajte tangentu u tocki T presjecne krivulje na straznjoj strani plohe ako je tocka na izvodnici cije je prvo probodiste tocka G I (. 35. S. 0).6).0). 38.6).

zbog raznih razloga. aoda taj zid nazivamo 7ahato/ll z ~(sl. • Gornji vanjski rubovi zidova zgrade nalaze se u ravnini ITI i pri rjesavanju tlocrta predstavljaju prve tragove krovnih ravnina. PRETPOSTAVKE 6. financijskim uvjetima. Dogovorno je sirina strehe u tIocrtujednaka 0. 6. koje mi ovdje necemo uzimati u obzir. presjecnicu dviju krovnih ravnina nazivamo grebeizo/ll iii llvalolll ovisrio 0 tome da lI. • Po dogovoru sve krovne ravnine imaju isti nagib prema horizontalnoj ravnini i to 45 0 • UOBICAJENI NAZIVI sljeme • Uz zapreke se postavljaju pomocne krovne ravnine.gledano izvana. tj. nije dozvoljeno slijevanje oborinskih voda nazivamo wpreka/ll{/.). • Na gotovom tlocrtnom rjesenju krovista svim se krovnim ravninama dodaju strehe.0 I). Pomocnim ravninama uz zapreke ne dodaje se streha. Tlocrte dijelova zgrade na koje. Zanimat ce nas sarno geometrijsko rjesenje problema uz neke unaprijed zadane pretpostavke koje ce nam osigurati jedinstvenost rjesenja svakoga zadatka. smjeru priklonice prve . • Svakom zidu zgrade (svakoj stranici tlocrtnog poligona) pridruzuje se najvise jedna krovna ravnina. naziyamo streholl1. funkciji objekta kojega natkrivamo.121 Brid krovne plohe. v • Svrha je krovne plohe da natkrije zgradu i zastiti je od oborinskih voda. Ako se zapreka pruza uz cijelu stranicu tlocrtnog poligona (zabat).. estetskim uvjetima . Horizontalnu presjecnicu nazivamo slje'?~ Donji dio krova koji prela. Natkrivanje neke zgrade slozen je tehnicki zadatak cije rjesenje ovisi 0 mnogim cimbenicima (0 zahtjevirna investitora. dakle okomito na njen trag. Krovne se ravnine postavljaju tako da se po njima oborinska voda slijeva od sredisnjeg dijela prerna svim rubovima zgrade. a don'i rtW s re . Slika 6. vnicom. pripada konveksnom ili konkavriom dijelu krovne plohe. toj se stranici ne pridruzuje krovna ravnina.01 120 • Po krovnoj se ravnini oborinska voda slijeva u skupine te ravnine. POSLJEDICE • Stranice zadanog tlocrta zgrade su prvi tragovi krovnih ravnina. Krovne plohe Pod rjesavanjem krovnih ploha u nacrtnoj geometriji podrazumijevamo konstrukciju (nepravilne) poliedarske plohe koja natkriva neku zgraduJ:£ U§arsku plohu cim skup kontinuirano povezanih ravnih pol~gona ~~j~ zoverno krovnim ravninama. 6. rek ~grade. One odvode vodu od zapreke iIi paraleIno sa zaprekom (tIocrtno gIedano) prema krajevima zapreke pa su im tragovi okomiti na smjer pruzanja zapreke. • Svi zidovi zgrade na koje se naslanjaju krovne ravnine imaju istu visinu..5cm.k_Qj~_z_aprekaadana duz cijeJoga zida.

01a Slika 6. g) zadan je tloert zgrade koju treba natkriti. 6. ravnina a se s jedne strane sijece s ravninorn b u presjecnici ( a./' ---. IZ cega se zakljucuje koja treca presjecnica prolazi istim vrhom.01b). b. Krovne plohe 6. Konstruirajte tloert odgovarajucega krovnog poliedra (sl. Ako je tloert zgrade n-terokut u koji je moguce 'upisati kruznicu.122 • Tlocrt presjecnice tragovima.1. Sjeciste A ovih dviju presjecnica je jedan vrh krovnog poliedra u kojernu se sastaju ravnine a. (a. • Strelieama je oznacen ocekivani smjer slijevanja oborinskih voda po krovnim ploharna. 6.01a).1. . Uocimo da je jedna pobocka krovnog poliedra. g). Redoslijed rjesavanja preporuca se kao u sljedecim primjerima.01b • Povezimo na slican nacin sve unaprijed nacrtane presjecnice. d. • Udaljenost svake tocke krovnog poliedra od ravnine ITI jednaka je udaljenosti tloerta te tocke od prvog traga krovne ravnine u kojoj se nalazi. j. big pa kroz isti vrh mora prolaziti i presjecnica ravnina b i g. ~ ---~ /' ~ Nepravilnim poligonom (a. • Sve krovne ravnine imaju isti prvi prikloni kut L45°. /' /' /' / > ---. odnosno jedna krovna ravnina prikazana trokutom sa stranieama a. Preporuca se odrediti presjecnice svih parova susjednih ravnina (sl. (a. u vrhu se pripadnoga krovnog poliedra sijece n presjecnica (grebena) krovnih ravnina.01. g) (sl. 6. b). PRIMJER Rijeseni primjeri 6. e. Svake se dvije krovne ravnine stoga sijeku u pravcu koji se projicira u simetralu kuta medu njihovim tragovima. • Po ~vije najblize presjecnice medusobno se sijeku u jednom vrhu poliedra.»>/' e f g g b a a RJESENJE Slika 6. as druge strane s ravninom 9 u presjecnici (a. e. 6. Pri tome treba paziti da "slobodnorn" presjecnicom sijecemo "prvu sljedecu slobodnu presjecnicu" i da svaki vrh krovnog poliedra bude sjeciste triju krovnih ravnina. kuta medu njihovirn 6. b). Rijeseni primjeri 123 dviju krovnih ravnina simetralaje • U svakorn se vrhu krovnog poliedra sijeku najmanje tri presjecnice triju krovnih ravnina.01a). Na primjer. e --_.

logicno. h) ravninama uz sve postojece zapreke udovoljava postavljenim 6 6 (2. c x C • Kroz tocku C prolazi presjecnica (c.8.02a. okomito na spomenute LIZ zapreke AC. f.1. prolazi i presjecnica (1. • Oznacimo tragove krovnih ravnina s: 1.8) ravnina c i 8 koja u loch !( sijece presjecnicu (1. 8 o E . niti jedna krovna ravnina.na zapreke . .5) sijece vee postojecu presjecnicu u tocki M kroz koju onda.6) 2 2 3 c 1 3 A B Slika 6.02a RJESENJE zakljucak vrijedi za pomocnu ravninu e u tocki E. 6. 2. 6) = N.6).02b • Na tako dobivenom rjesenju uocava se da dijelovi krova uz zidove na kojima su naznacene zapreke ne udovoljavaju uvjetima jer se ocigledno oborinske vode slijevaju tarno gdje se ne bi smjele slijevati . e. s tra(5.124 PRIMJER Krovne plohe 6. . Presjecnica (1. Dijelovi zida sa zaprekarna oznaceni su debljirn linijama. DE i FGH postragove pornocnih ravnina c. . Presjecnica zavrsava u tocki Q na zidu FG. c) koja zavrsava na Slika 6. h (I. na njihovim krajevirna (sl.02.. preporuca se u prvorn koraku rijesiti krov kao da nema zapreka (s1. S strane: (1. iz cega slijedi N E (I.. h). Slika 6. Stoga tockorn zabatu u tocki P. h F i H zapreke FG H polazu se pomocne ravnine govima f i h. • Analogan J( mora prolaziti i presjecnica (1. DE (linearne) iIi FGH (vanjske ili konveksne zapreke).6) drugc • Duz cijele stranice pridruzena AB tlocrtnoga poligona je zapreka pa tome zidu nije zabatom zgrade. • U krajevima • Sada se moze provjeriti da slijevanje voda po svim krovnim zahtjevima.:I i c.02c (vidi strelice!). Rijeseni primjeri 125 6.6) n (h. H G • Zbog potrebe da se slijevanje vode tigne smjerom paralelnirn sa zaprekom h postavljamo 6. 6. Taj zid nazivamo • Kada se radi 0 zaprekama tipa AC.8) pa slijedi da je tocka K presjecnica ravnina I. zapreke Rijesite krovnu plohu nad tlocrtorn zadanim na sl.02c).02b). 6.

4 B' / / 5 / / / ~~ E' M' -. Tockom H prolazi jos presjecnica (a. • Presjecnica (c. 6. tada na njene krajeve odmah dodajemo pomocne krovne ravnine. (4.4) rjesava problem. iz cega se zakljucuje koja treca presjecnica (2.. Konstruirajte tlocrt i nacrt odgovarajuceg krovnog poliedra pa dodajte strehu na stranice bez zapreke. Ta se ravnina postavlja tako da prolazi tockom D i da joj je trag okomit na DE..5). e).03c).2) n (1.03. • Sjeciste dviju takovih najblizih presjecnica (npr. s) sijece sada postojecu presjecnicu (c. 4 / / 3. Poligonom na s1. kroz . (2.03a zadan je tlocrt zgrade koju treba natkriti krovnom plohom. Sjeciste H = (3. RJESENJE nina. a) n (3.5) jos prolazi kroz to sjeciste.2). • Da bi se duz AG slijevala voda paralelno sa zaprekom.5 tragove krovnih ravnina koje su pridruzene svakoj stranici poligona.? Slika 6. za prvi trag s ove pomocne ravnine vrijedi: s .L DF i d(s.~-------------------------------------. Postavite zadani tlocrt krovista tako da stranice zadanoga poligona nisu paralelne s ravninom fb niti su na nju okomite.5). D) = d(C.1.03c • Uz zapreku DF je sada potrebno postaviti dodatnu pornocnu ravninu koja ce vodu voditi paralelno s tom zaprekom. Slika 6..126 PRIMJER Krovne plohe 6. 4) koja zavrsava u tocki J{ na zabatu. e) u tocki N. 6. 6. To su ravnine s tragovima c i e.03a • Uocirno da dobiveno rjesenje ne zadovoljava na dijelu DF jedne i AG druge zapreke. osim stranici AB (zabatu). (3.5 / e M' C' c . • Slijedom rjesavanja po pravilu: "slobodnorn presjecnicorn presjeci prvu presjecnicu na koju naides" dobije se rjesenje kao na s1. • Oznacimo s 1. 6.2. e) i pornocnih ravnina (c.2. (1. c). • Oznacimo strelicama ocekivane smjerove tokova voda po svakoj od rav- Slika 6.5)) ukazuje koje tri krovne ravnine (1.4 ~~. Odredimo presjecnice svih parova susjednih ravnina: (1. 6.03b).03b • Kada imamo slozenu zapreku tipa CDE (unutarnja ili konkavna zapreka). Buduci da se tocka D nalazi na visini d(C.03c). Rijeseni primjeri 127 6. postavlja se tockorn A pornocna ravnina a _l AG (s1. 6.03b. M = (1.5) sudjeluju u presjeku. D) (sl. D) iznad fll. jer je duz cijele te stranice zapreka (s1. 3 ///2.

04 . 6. I = I • U nacrtu je potrebno nacrtati i presjecnice postojecih zidova zgrade. 6. zatvaraju Na sl. x) iii d(L'. dan je jos jedan primjer potpunoga rjesenja jednoga krovista na kojemu se moze vidjeti konkretna svrha postavljanja jedne unutarnje zapreke (toranj). Npr.Sem na sve slobodne rubove poliedra. a) d(K'.03d • Na konstruiranu se poliedarsku krovnu plohu dogovomo dodaje streha npr.128 Krovne plohe 6. d(K'. Slika 6. Sve Slika 6. • Buduci da sve krovne ravnine imaju prvi prikloni kut L45°. s) koja zavrsava u tocki L. • Tlocrt krovista zarotirajmo u ravnini TIl take da mu stranice kut a s ravninorn TI2(n =F 90°. (sl. nacrtje svake tocke krovnog poliedra udaljen od osi x koliko i tlocrt od prvoga traga ravnine u kojoj se nalazi.5cm ispod osi x. e) = d(L'.03d).04. sirine O. cr f ()O).1. Na taj su nacin povoljno rijcscui svi tokovi oc!voc!nje na krovu. 1) = d(M". d(M'. RijeSeni primjeri 129 koju onda prolazi i presjecnica (e. 6. stresnice su u naertu na istoj visini i to 0. x). 4) = d(K". Na zapreke se ne dodaje streha. s) = d(L". x) itd.

Zadaci za vjezbu 131 6. Zadaci za vjezbu L.- r 6 . 6.2.2.130 Krovne plohe 6.

2..:\r l 19 I \ 20 I 21 .---'----. 6..--J r: 22 'i 6 .132 Krovne plohe 6.. 17 Zadaci za vjezbu 18 133 JI .

135 . U timje mjerilima 1m u prirodi prikazan na crtezu redom sa: 2cm. Sve tocke ravnine slike imaju kotu k = 0 pa tu ravninu nazivamo nultom horizontalnom ravninom i oznacavarno je TIo. a ulogu ravnine TI2 preuzima kota. Icm. a. a kako se u primjeni radi 0 objektima veIikih dimenzija crteze cerno izradivati umanjeno. Ravnina slike se podudara s ravninom TIl.5cm. a metodu ortogonalnoga projiciranja najednu ravninu pri kojoj je tocka odredena svojom ortogonalnom projekcijom i kotorn. T I 7. Pri rjesavanju zadataka na terenu (u graditeljstvu) nultom horizontalnom ravninom smatra se ravnina razine mora. aAcm. a one iznad razine mora pozitivnu. Uobicajeno je uzeti ravninu slike u horizontalnom polozaju pa kotiranu projekciju mozemo smatrati os obi tim oblikom Mongeove metode.134 23 Krovne plohe 24 6. Nivo-ravnine s cjelobrojnim kotama nazivamo glavnim nivo-ravninama. L25 Kotirana projekcija 26 1 Polozaj tocke T u prostoru jednoznacno je odreden ako je poznata njena ortogonalna projekcija T' na neku ravninu TI i mjerni broj k E R udaljenosti tocke T od ravnine TI. 1 : 200. Koristit cerno mjerila M = 1 : 50. Mjerni broj k nazivamo kotom tocke T. U kotiranoj projekciji uobicajeno je za jedinicu mjere uzeti 1 metar. a.1 : 250. 1 : 125. Ravnine paralelne s nul tom horizontal nom ravninom nazivamo nivo-ravninama. u mjerilu koje cemo zvati mjerilom slike. 1 : 100. nazivamo kotiranom projekcijom.8cm. Nivo-ravnine kojima je razina ispod razine mora imaju negativnu kotu.

kota joj je pozitivna.: 1/ _ _J V II Konstruirajte B(4.? s .. a prevaIjivanjem jedne od takvih priklonica odreden je i prikloni kut cp ravnine Pravac se prikazuje tlocrtnom projekcijom na kojoj su oznacene projekcije i kote onih tocaka kojima je visinska razlika jednaka 1 metar. Udaljenost tlocrta takvih dviju susjednih tocaka na pravcu zovemo intervalom pravca. Smjer pad a kota tocaka na pravcu oznacujemo strelicom na njegovu tlocrtu. dakle pravac na kojemu ' . tocaka istih Slika 7. -~: " " I. a tocke ispod te kote. Sve su slojnice jedne ravnine medusobno paralelne i sijeku (graduiraju) sve pravce u toj ravnini.2). 2:. . PRIMJER Rijeseni prlmjeri 7. " _1-/ 4~ C' (3.01.2.6).01). tocka iznad ravnine slike.-__.01 pravac u ravnini.1. C(3. mjernim brojern k E R. B i C moguce je odrediti tri para ukrizenih • Graduiramo Ii pravce jednog takvog para. Ravnina se prikazuje mjerilom nagiba i projekcijama glavnili slojnica.136 Kotirana projekcija 7. pravca. Mjerilo M = 1 : 100. a glavne slojnice su slojnice sa cjelobrojnim kotama.6 na pravcu m s tockorn C. 1/ '/ I I 7. potrebno je odrediti barem dvije njezine slojnice. m' . a ostale su slojnice s njom paralelne i graduiraju pravac m. a njen interval intervalom ravnine. 7. • Slojnica ravnine je horizontalni sve tocke imaju istu kotu. • "1m" ~ • Spojimo l cm tocke AB = m pa prevaljivanjern u nultu horizonta1nu ravninu ravnine irnaju negativne ITo graduirarno pravac m (sl. M = 1 : 100 .6. Kazerno da je pravac graduiran ako je na njegovoj projekciji odredeno nekoliko uzastopnih cjelobrojnih kota. • Priklonica (mjerilo nagiba) ravnine 2: okomita je na slojnice. -~-t/ I I I I . Istaknutu graduiranu priklonicu ravnine nazivamo mjerilom nagiba te ravnine. • Pomocu tocaka A.6) • Trima je tockama u prostoru jednoznacno zadana ravnina. """ . Slojnice ravnine su sutraznice prve skupine ravnine. Jedna ce slojnica trazene ravnine 2: biti spojnica tocke 3.. KONSTRUKTIVNO Rijeseni primjeri 137 7. Akoje Zadavanjetocke.7). • Odredimo na pravcu m tocku s kotom 3. 7. pravaca.2. Da bismo joj konstruirali mjerilo nagiba. Tocka se prikazuje svojim tlocrtom i kotom tj. ravnine RJESENJE._ ---+--l_~ I I I ! : I. spojnice njihovih kota bit ce slojnice trazene ravnine. Odredite prikloni kut te ravnine." . mjerilo nagiba ravnine 2: koja je zadana tockama A(-1.

8cm. a razmak medu susjednim glavniinslojnicama ravnine mora iznositi is: = . (sl. Mjerilo M = 1 : 125.p pravca p te ga Konstrui. • Opiserno li oko neke polumjerom r = iE pa s cjelobrojnom kotom ravnine. nE • Svaki od zadanih trokuta odreduje po jednu ovih dviju ravnina je trazeni presjek trokuta.l. a dio presjecnice • M: "1m'' ---+ 2cm • Pomocu zadanoga graduiramo. pravca q kruznicu s tu kruznicu tangiramo iz susjedne tocke pravca q 14. iIi da ne postoji realno rjesenje ukoliko je iq < iE.4 te spojena s tockorn C.8 graduiran je pravac AB.. • Analogno je odredeno mjerilo nagiba ravnine r. Ostale slojnice te ravnine graduiraju pravac AB.) • Na pravcu AB odredena je tocka s kotom 7. M = 1: 50 p' Zadan je pravac p svojim tlocrtom pi. KONSTRUKTIVNO RJESENJE. • Paralelni pravci imaju paralelne projekcije. paralelnaje s pravcem p i ima zadani nagib n~ = 20/7. 5 6 = 'p • Nagib ravnine definiran je tangensom njenoga priklonoga kuta.5).rajte projekciju C(7.. 7. su s njom paralelne i graduiraju pravac q. LM [ K(3. I • Trazena ravnina I: mora sadrzavati pravac q pa njene slojnice moraju graduirati taj pravac. iq = ip. npr. np = tgo: te da su interval i nagib pravca reciprocne velicine.K LM. To je slojnica s kotom 7. smjerom pada.138 PRIMJER Kotirana projekcija 7. Konstruirajte mjerilo nagiba ravnine I: koja sadrzi tocku T. Mjerilo je na njene slojnice. Rijeseni primjeri 139 7. • M: "lrn" ---+ 0. Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 1. . 7. • Zadatak ima opcenito dva rjesenja jer postoje dvije tangente kruznice polozene tockorn 14. PRIMJER odredimo interval ip = Slika 7. Mjerilo 1\1 = 1 : 50.ABC [A(1.2.4)] 1K • Kroz tocku T polozimo pravac q II p [ql II pi. dobivena ce tangenta biti slojnica 814 trazene.9)]. trokuta 6. ravninu. ona mora sadrzavati barem isti smjer pada i isti interval. presjeka zadanih trokuta 6. pad na istu stranu]. (Moze se dogoditi da oba rjesenja padnu zajedno u slucaju daje iq = iE. Priklonica ravnine okomitaje na slojnice i projicira se okomito na njihove projekcije..2). • Da bi ravnina bila paralelna s nekim pravcem.8).3). nagiba np .03). Ostale slojnice nagiba ravnine okomito tocke. L(6.ABC. np l. a mjerilo nagiba ravnine je postavljeno okomito na slojnice.02 7. one s kotom 13.03. KONSTRUKTIVNO RJESENJE...4 ravnine P trokuta 6.02. • Poznato je da je nagib pravca definiran tangensom kuta 0: kojega pravac zatvara s ravninom slike. • Tocka je u ravnini ako je na pravcu ravnine. kotom 3 jedne njegove tocke i nagibom np = 1 te tocka T(14. jedan pravac koji je s tim pravcem paralelan.4) ~ p. Prikloni kur ravnine jednak je priklonom kutu njene priklonice. B(8. M(10.

odnosno ravnine reciprocan je nagibu toga pravca.4cm • Interval pravca. M = 1: 250 Slika 7. = • Tranverzalom dvaju mimosmjernih pravaca nazivamo svaki pravac koji ih oba sijece. je kao spojnica ravnina istih visinskih • Odredena je vidljivost dijelova trokuta u tlocrtu. Dva mirnosmjerna pravca imaju beskonacno mnogo transverzala. KONSTRUKTIVNO RJESENJE.2. • Tockom T i pravcem p odredena je ravnina ~ (kao u primjeru 7. PRIMJER 7. Mjerilo slike M = 1 : 250. Rijeseni primjeri 141 Pn z:: = q odredena kota. = • Pomocu ovih velicina graduirani su zadani pravci. 7. M = 1 : 125 Konstruirajte projekciju one transverzale zadanih mimosmjernih pravaca p [np 1/2.03 10 Slika 7. (s1.2).Zq = nq = 3 .04. sjecista slojnica ovih 7.04 .01). P( 4) E p ] i q[nq = 1/3.140 • Presjecnica Kotirana projekcija 7.Q(7) E q] koja prolazi zadanom tockorn T(6. a sarno jedna od njih prolazi tockorn T. Take " 1 1 Je zp np = 2' .04) • M: "l m" ---7 O.

a smjer pada mu je suprotan od smjera pada mjerila nagiba ravnine.8m.. V) =2. odreden je interval in okomice n. To duzinu duljine 2. smjerom pada i ~ p. Rijeseni primjeri 143 • Odredeno je probodiste N ravnine ~ s pravcem q na sljedeci nacin: . . . = 1 . pomocu prevaljenog intervala (16.L P prolazi tockom T smjer pada mu je suprotan od smjera pada ravnine. PRIMJER 7.142 Kotirana projekcija 7. . Slika 7. 7.kroz pravac q polozena je po volji odabrana ravnina P.8m moze na pravac ti nanijeti iznad iIi ispod ravnine P. • Uocimo da zadatak ima dva rjesenja jer se duzina duijine 2. Spojnica NT je trazena transverzala. • Ako je pravac okomit na ravninu.01.. n q. • Tlocrt pravca koji je okomit na ravninu.05 . vrijedi: np = __!__. okomitje na sve pravce te ravnine pa i na slojnice.. • Nanesemo Ii na prevaljeni pravac no od tocke dobijemo u prevaljenom polozaju tocku Vo.8m.05.7) nagiba ravnine P(T. prevaljena ce okomica no biti okomita na nju i prolazit ce tockom To. 7.05.8m. odnosno interval pravca i ravnine koji su medusobno okorniti. okomit je i na njene slojnice. • Vracanjem tocke 110 na pravac n' odredena je tocka VI. I • Odreden je interval ip = • Mjerilo nagiba ravnine P odredeno je kao u primjeru 7. nagibom np projekcijom tocke P(15) i projekcija tocke T(16. kojaje od tocke T udaljena Mjerilo slike M = 1 : 50.u sjecistu N pravaca g i q je trazeno probodiste N = 2. M = 1: 50 Zadani su pravac p svojim tiocrtom. Odredite mjerilo na okomici uzdignutoj 2. • Tlocrt n' trazenog pravca ti . • Za nagib. ip = l. Cinjenica da ta tocka pnpada pravcu n ornogucuje odredivanje njezine kote. • Na mjerilu nagiba ravnine P. • Pornocu susjednih cjelobrojnih kota toeaka na pravcu q odredena je kota tocke N. d(T. a projekcija okomita na slojnice ravnine.17) ravnine.) = 1 pravca p te je pravac graduiran.L np (sl.2.p) te projekciju one tocke V na ravninu P u tocki T. 2p np 18 \ \ \ KONSTRUKTIVNO RJESENJE . ' • Prevalimo li onu priklonicu ravnine P koja prolazi tockom T...konstruirana je njena presjecnica g s ravninom 2.

• Oko slojnice Sj rotiramo tocku C u horizontalu ravninu ITj• Priklonica tocke C okomita je na slojnice ravnine 2::. (C) • Promjerorn (A) (C) odredena je kruznica u koju je moguce upisati pravokutan jednakokracan trokut 6(A) (B) (C) (dva rjesenja). a polumjer rotacije C P tocke C odredimo prevaljivanjem priklonice.06) • Prevaljivanjem u horizontalnu ravninu s kotom 7.2). • Kruznica se projieira u elipsu. 7. Konstruirajte mjerilo nagiba simetralne ravnine duzine AB koja je zadana u kotiranoj projekciji. Mjerilo slike M = 1 : 200.85 okomita na (s1.05. a kotu odredime na rnjerilu nagiba zadane ravnine. • Odredeno je poloviste 5 duzine AB u prevaljenom polozaju. • Pomocu perspektivne afinosti s osi odredimo tocku (A).L = 3 -2m te graduiramo jednu priklonicu zadane • Zadanim tockama A i C odredimo kote pomocu mjerila nagiba ravnine 2::. • Horizontalnu ravninu ITk promatramo kao tlocrtnu ravninu. a smjer pada mu je suprotan od smjera pada pravca p. KONSTRUKTIVNO RJESENJE U ravnini 2:: kojaje zadana svojim slojnicama Sl i S2 lezi duzina AC. • Koristeci afinost. a zatim i u projekeiji. = nr. Kenstruirajte kotiranu projekciju jednakostranicnog pravokutnog trokuta koji lez. 7.i u ravnini 2::.2. • Da bi se odredio trokut u pravoj velicini potrebno je zadanu ravninu rotirati u neku horizontalnu ravninu ITk. . a zadana duzina AC mu je hipotenuza. a mala os je na priklonici ravnine. • Odredimo interval ravnine. • Poloviste duzine se u kotiranoj projekeiji projieira u poloviste njenog tloerta. • Interval iE ravnine 2:: reciprocan je intervalu pravca p i konstruira se kao u primjeru 7. Rijeseni primjeri 145 7. a slojnieu visine k kao prvi trag zadane ravnine 2::. .144 PRIMJER Kotirana projekcija 7. lezi u polovistu • Velika os M' N' elipse projicira se na slojnici toeke 5 u pravoj velicini. KONSTRUKTIVNO RJESENJE iE (s1. • Simetralnoin ravninom neke duzine nazivamo onu ravninu koja tu duzinu raspolovljuje i okomita je na nju. • Simetralna ravnina 2:: sadrzi tocku 5 paje njena slojnica p' i prolazi tockom 5'. B(12. Konstruirajte i kotiranu projekciju tom trokutu opisane kruznice.06. S9. Velika os te elipse projicira se u pravoj velicini na slojnici. Mjerilo M = 1 : 125.07) • Mjerilo nagiba ravnine 2:: postavljeno je okomito na ovu slojnicu. • Tlocrt 5' sredista 5 kruznice opisane trokutu 6ABC promjera A'C'.7.2 graduiran je pravae p=AB.5). A(7. PRIMJER 7.07. odredimo tloert B' vrha trazenog trokuta. Sj i parom pridruzenih tocaka C'.

3/4) 5. U mjeri1u 1:50 polozite tockom T ravninu E. bilo koje dvije pravu velicinu 3. U mjerilu 1: 125 zadanom tockorn T( 4. M = 1: 200 4. T(3. ~anesemo Ii na prevaljenu priklonicu polozenu tocko~ 5 p?~umjer ~znIce od tocke 50 na obje strane.1) polozite ravninu. p == PQ[P(2. Kako su sve priklonice v 7. Zadani su pravci p == P R[P(11. p. 8. U mjerilu 1:125 pravcem ninu f(nr == 1/3).5) polozite ravninu paralelnu sa zadanim pravcima a(na = 2/3) i b == BC[B(3. one tocke koje su od tocke A udaJjene za d 4m.7). U mjerilu 1:200 na pravcu p(np == 1/2) odaberite tocke MiN. C(8. 2. 2) i pravcem polozite ravninu i odredite prikloni kut te ravnine. B(3.3)J. Zadani su tocka T(5. paralelnu s ravninom r. 10. Zadaci za vjezbu 147 • Mala os elipse nalazi se na priklonici tocke S. 7. Odredite pravu velicinu duzine AB i prikloni kut ravnine. U mjerilu 1:125 zadanom tockorn T(7. odredite njihove kote te konstruirajte duzine M N i prikloni kut pravca.4). ain. A E P udaljene za d == 10m. R(7.4). a paralelnaje s pravcemp == PQ[P(O.3)J i q == QT[Q( -2.2).07 9.6)]. tako su i sve prevaljene priklonice ~edusobno par~lelne. 7).u Frevaljenom polozaju krajnje tocke onoga promjera kruznice koji se projicira u malu os elipse. 3) i pravac p(np = 1/2) tako da T tj. • Nakon vracanja nati nacin. 7).3.2). Zadanaje tocka T(-2. tocaka J( i L u projekciju. nagib joj je n1/3. 7. 7) i ravnina r(nr = 3/2).3). = 11. odredene su im kote na poz- 1. . U mjerilu 1:50 zadanim tockarna A(-1. 6. Zadaci za vjezbu = B(-1.8).4)J koji su mimoiIazni..(n6 == 4/3) kojaje paralelna s pravcemp. U mjerilu 1:200 odredite ravninu koja sadrzi pravac q. Q( -3. La biti .3)J paralelne.4). dobivene ce tocke Ko I.7)J polozite rav- Slika 7. C(2. Q( -3. U mjerilu 1:200 odredite ravninu r koja sadrzi tocku T( -0.146 Kotirana projekcija 7. U mjerilu 1:200 konstruirajte na pravcu p(np = 1/2) one tocke koje su od tocke A(4. U mjerilu 1:125 konstruirajte na pravcu a == AB[A(3. a paralelnaje s pravcem p.3. U mjerilu 1:125 polozite tockom T ravninu D.

odredite ravninu koja sadrzi pravac p. C(6. Ravnina s ravninom 6 odredena je pravcem T¢ a(na = 1/2) i b == M N[M(2. M N PQ[M(3.3).3) pravac paralelan s ravni- nama 6(n". U mjerilu 1: 125 tockorn polozue pravac koji je paralelan s ravninama 23. U mjerilu 1:200 konstruirajte pravac m tako da prolazi tockorn T. Zadaci za vjezbu 149 12. a okomit na pravac 30. M(10.2)] koja lezi u ravnini zadanog pravca p(np 27. B( -lA). Konstruirajte u mjerilu 1:125 probodiste 3/2) s trokutom ABC[A(5.3).1)J i paralelograma ABC[A(1. D(304)]. pravac p(np = 3/4) i ravnina L::(nz. 21. B(10. 17. = 1/2).3) pravac koji sijece pravac p(np = 4/5). U mjerilu 1:200 konstruirajte pravaca a(na = 3/4) i b == danom tockom T(12.8). Konstruirajte u mjerilu1:125 jednu transverzalu mimosmjemih pravaca a(na = 2) i b == BC[B(5. 3!. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju pravaca a(na = 4/5) i b == BC[B(2A). transverzale 26. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju transverzale mimosmjemih pravaca a == AB[A(10. C(11.148 Kotirana projekcija 7. a paralelan je sa zadanom ravninom L::(nz.2).8).7)J. L(6.5)] koja prolazi zaravnina (Ta) i (Tb)]. = [A(7. D(1. B(-1. Zadana je tocka T( 4. P(7. = I = C(804)]. 20.5)J koja je usporedna sa zadanom ravninom r(nr = 2/3).6). 7.7)]. Uputa: trazena transverzala je pravac t odreden tockorn T i probodistem pravca b s ravninom (Ta). L: i r.9)]. a paralelan je s ravninorn 25.4). B(11. 4/3). 6(n6 = 2/3). 16. = 3/2) tako da vrijedi T ~ L:.2) i ravnine L:(nz. U mjerilu 1:200 konstruirajte presjecnicu ravninorn trokuta ABC[A(2. sijece pravac p.2). C(504)] i K LM[f{(3. B(2A)] i b == CD[C(1l.3). N(7.6). usporedan je s ravninom f(nr q == KL[K(1. Konstuirajte u mjerilu 1:125 projekciju T(2. 28. U mjerilu 1:125 okomitaje na ravninu 6. ravnine C(6.3). Konstruirajte u mjerilu 1:50 probodiste zadanog pravca p( np = 4/3) s paralelogramom ABCD koji je zadan s tri nekolinearne tocke A(5. U zadanoj ravnini 6(i6 = 3m) u mjerilu 1:200 konstruirajte ciju transverzale pravaca projek- 29. = L:.4)].3). p C/:_ L:. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju B(9.T ~ p. Konstruirajte u mjerilu 1:50 transverzalu zadanih mimosmjemih pravaca a( na 2/. 18. 24.8)]. L(7.7).3).. 14. = 4/3) i tockom T(-1. 22.2). N(12 .8).5). = pravca koji prolazi tockorn 2/3). p( np = 19. U mjerilu 1:250 polozite tockorn presjecnice trokuta ABC T(14. C(3. 15. = 2) koja prolazi zadanom tockorn T(7 . U mjerilu 1:125 polozite zadanom tockorn T(15.2). p. Uputa: Trazena transverzala lezi u ravnini koja je paralelna s pravcern c i incidentna s pravcem a.3). U mjerilu 1:50 konstruirajte ravninu koja je paralelna A(nA = 3/2) i od nje udaljena za duljinu d = 2m.3). 13. L:(nz.8). U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju probodista pravca 1/3) s ravninorn trokutaABC[A(2. a .2). Uputa: trazena transverzala transverzalu zadanih mimosmjemih AB[A(7. = 2/3) i L::(n::.3) i b( tu. Zadana je tocka T( -4. C( 4.3).6).7). ptn. B(7. QJ.2). = 1/3) s je presjecnica mimosmjemih C(10.4)J koja lezi u ravnini 6(n6 = 1/2). U mjerilu 1:50 konstruirajte presjecnicu zadanih trokuta B(8.3.3). U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju one transverzale mimosmjernih pravaca a(na 10/9) i b(nb = 4/5) kojaje paralelna s pravcem c == CD[C( -104). = 3/4) i f(nr = 1/2).8).

7) i C(3. 33. U mjerilu 1:200 konstruirajte projek-' ciju kruznice. T(15. U mjerilu 1:200 postavite tockom T(15.3).8).7) od pravca p == AB[A(3. 45. 48. tocka B(3. a tocka 5(3. C(19.6). U mjerilu vaca a(ia pravu velicinu udaljenosti = 2m) i b. 42.3). a vrh C lezi na pravcu p(np 2/3). U mjeri1u 1:200 odredite projekciju one tocke pravca p kojaje jednako udaljena od tocaka K(16. B(10. Zadaci za vjezbu 151 32. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju kvadrata koji lezi u ravnini 6(nf'.3). jedan vrh osnovice u tocki A( -2. B(llo4)].7). 50. U mjerilu dijagonala 1: 125 konstruirajte projekciju romba kojemu je zadana AC[A(2.3) od pravca p == PQ [P(1. 51. 49.9). Q( -0. B(1. 1:200 konstruirajte sijece pravac a(na projekciju pravca koji prolazi tockorn = 1/2) i okomit je na pravac b(nb = 34. = 2/3) lezi os uspravne kvadratske piramide.150 Kotirana projekcija 7. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide. U mjerilu 1:50 odredite udaljenost tocke T(1.7)..2) i L(11. Pravac p(np = 2/7) prolazi tockorn A(1204).S)]. a tocka A(4. 35. 47. Duzina AC[A(2. Konstruirajte u mjerilu ravnine A(nA 5/4). 37.4). a duljina vi sine Vo = 5. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju jednakokracnog trokuta kojemu je duzina AB[A( -1. 36. U mjerilu 1:200 odredite projekciju pravca koji prolazi tockorn T(8.2)] i q == TQ[T. = 4/7). L(1. C(6. C(0. 52.6) E 2: jedan vrh osnovice. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju prizme ako je nagib ravnine os novice n~ = 4/3.6)] osnovica. Q(6.5m. a duljina visine piramide je Va = Sm. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju prizme. Konstruirajte u mjerilu 1:200 projekciju piramide ako joj je visina dva puta veca od osnovnog brida. 38.3)] su tangente kruznice polumjera r 0 = Sm.2) vrhovi.2) E 2: srediste. . Pravci p == TP[T(15.9) srediste upisane kruznice.5) jedan je vrh os novice. 7.6)] je dijagonala osnovice pravilne uspravne cerverostrane prizme. U mjerilu 1:200 konstruirajte projekciju trokuta kojemu su tocke A(5. Na pravcu oin. a duljina visine Vo = 4m.3. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju piramide ako joj je vrh na zadanom pravcu p(np = 4/5). p ~ 2:. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju kocke kojoj jedna pobocka lezi u ravnini 6(nf'. 44. = 1:50 projekciju udaljenosti tocke T(8.3)] je dijagonala os novice uspravne kvadratske piramide.2).6:1]. paralelnih pra- 39. B(-0.4) ravnine da budu okomite na zadanu ravninu fCnT' = 3/2). = 1/3) ako muje duzina AB[A(0.2). P(4. Duzina AC[A(1504). a duzina AB[A(0.2). U ravnini 2:(nE = 1/3) lezi osnovica uspravne pravilne sesterostrane piramide kojoj je tocka 5(7.2) lezi prostoma dijagonala duljine d = 8m uspravne kvadratske prizme dok joj je osnovica u ravnini 2:(nE = 4/5). Na zadanom pravcu p == AB[A(7. 4/5).7)] konstruirajte u mjerilu 1: 125 tocku jednako udaljenu od dviju zadanih tocaka M(904) i N(14. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju pravilne uspravne trostrane piramide kojoj je os na pravcu o(no = 2/3). U mjerilu 43. U mjerilu 1:125 odredite pravu udaljenost tocke T(0. Odredite pravu velicinu te udalje- = nosti. paralelan je sa zadanom ravninom fCnT' = 3/4). 1:200 odredite 40.2) od T ~ A. Tocka A(3.8). ajedan od preostalih vrhova lezi na pravcu p(np = 3/4). nagiba 2/3 tako 46.7)] jejedan brid te pobocke.S). B(5. 41. a okomit na zadani pravac q(nq = 1).2)] jedna stranica. Na pravcu p == K L[K(6..2) E b.2).

60. = 2). kanala. Na pravcu 0(71. = 58. Prije gradnje objekata kao sto su ceste. a tocka 5(3. . Ukoliko je presjecna ravnina vertikalna takav se presjek 153 naziva profilom. Nazivaju se padnicama jer pokazuju smjer pada..8)] i q == AC[A C(5.7)] je os rotacijskog stosca. a T(10.152 Kotirana projekcija 7. U mjerilu 1: 125 konstruirajte njegovu projekciju. 56.3). ). Na ukrizenim pravcima 0 == VA[V(7. Pri stvarnom projektiranju i izgradnji prometnica nasipanje terena i usijecanje prometnica u teren ostvaruje se plohama razlicitih oblika i nagiba. To su poligonalne linije koje imaju najveci nagib prema horizontalnoj ravnini. nagib ravnine os novice tit: = 4/5.0 = 2) lez: os rotacijskog stosca. 54. dobro je znati unaprijed sagledati gotovu situaciju na terenu. kanali. 59. ima svoje padnice.7) je srediste iste osnovice. Presjek neke topografske plohe ravninom je topografska linija koja spaja tocke u kojima se sijeku slojnice plohe i slojnice ravnine s istim kotama.7).6) je na kruznici osnovice. red i vrsta prornetnice. Tereni = 4m.8) tocka na plastu. slojnice su gusce. Na pravcu p(np = 2/3) lezi izvodnica rotacijskog stosca dok rnu je osnovica u ravnini E(nE = 4/3). mostovi.3).. U mjerilu 1: 125 konstruirajte projekciju rotacijskog stosca kojemu je duzina AB[A( -3. Konstruirajte u mjerilu 1:125 projekciju stosca ako je duljina izvodnice stosca d lOmp. naglasak ce biti na geometrijskoj problematici uz neke prethodno dogovorene norme. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju istostranog rotacijskog stosca cija je osnovica u zadanoj ravnini 6(nt::. B(2. A(-1. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju tog valjka. Svaki ogranicen dio zemljine povrsine nazivamo topografskom plohom (brdo.3). U kotiranoj projekciji topografske plohe prikazane su horizontalnim linijama koje nazivamo slojnieama terena..4)] i s == VB[V.4)] Ide os i izvodnica rotacijskog stosca. a prva velicina visine v. odnosno kotiranoj projekciji terena rijesiti tloert situacije zemljanih radova. okomito sijeku slojnice terena. 57.. Svaka topografska ploha. a vis ina Vo 8. zeljeznicke pruge. kotlina. B(2.2). odnosno teren.. nagibi i sirine te polumjeri zakrivljenih dijelova prometnica ovise 0 razlicitim uvjetima kao sto su konfiguracija terena. Sto je teren strmiji. geornehanicke osobine tla. Stoga je potrebno na danoj karti.. V(14. 55. = 14m.4)] su tangente osnovice rotacijskog valjka. Zadaci ce se rjesavati iskljucivo metodom slojniea uz napomenu da se u praksi cesto koristi i metoda poprecnih profila. Ukrizeni pravci p == AB[A( -1. a vrh u zadanoj tocki V(17. U mjerilu 1: 125 kenstruirajte projekciju ovog stosca ako mu je duljina visine Vo = 17m. 53. . Izgradnja usjeka. Duzina 5V[5(7. Konstruirajte u mjerilu 1: 125 projekciju stosca ako mu je visina dva puta veca od promjera osnovice.l)] promjer osnovice . Pravac t(nt = 3/2) je tangenta osnovice rotacijskog istostranog valjka. U mjerilu 1:50 konstruirajte projekciju ovog valjka ako muje polumjer osnovice duljine To = 2m. B(3. 0 tome ovdje necerno voditi racuna. itd. odnosno toka oborinskih voda na terenu. a tocka A(4.

154 Tereni 8. 17. nk dubina kanala u usjeku uz nagnutu prometnicu prometnicu PREPORUCENI TIJEK RJESAVANJA: • Uzduzni pad kanala u usjeku uz horizontalnu • Sirina dna kanala je 40cm. a koristeno je mjerilo 1:125. . Ukoliko je prevelik razrnak izrnedu dviju susjednih slojnica cjelobrojnih kota da bi se presjecna linija odredila s potrebnom preciznoscu. • Zadani predlozak • Nanijeti • Odrediti di I uvecati cetiri puta.> kosina nasipa 2:3 M 1:125 planum prornetnice -.s' 17. je 40cm. i graduirati prometnicu. . Tu presjecnu J sirinu planuma 1 1 neutralnom ceste sa zeljeznickom prugom osi su ovih dviju prometnica a dogovomo se kota osi pruge u njihovom tlocrtnom sjecistu presjek prometnice ra: ye nom 'I' s terenom. krivulju linijom. • Konstruiratikosine nasipa i utvrditi njihove presjeke s terenom: .3 i 17. kosina usjeka \ 20 19 18 17. kanal uz nasip 1:1 155 Buduci da se II tom slucaju presjecna krivulja projicira u trag potrebno ju je prevaliti u neku horizontalnu ravninu. nazrvamo zadaje za 40cm ispod kote ceste. vrsimo interpolaciju. • Nagibi usjecnih ploha-su nu = t. • U raskrizju mimosmjeme.8).3 17 16 rub nasipa (nozica) DOGOVORNE NORME nN • Nagibi nasipnih ploha • Minimalna = ~. odnosno dodajemo neke slojnice terena koje nernaju cjelobrojne kote (npr. = 1%. Na sljedecoj slici odabrana je horizontalna ravnina na koti 16. .

= 10% :::::} = l~~ = 10m ic (u mjerilu ic = 5cm). Od tocke D prema E cesta ima pad pa su njeni rubovi pravci s nagibom n. = 10% u ravninama nasipa. • Odrediti dva poprecna projila. Oko tocke s kotom 22 mba ceste opise se kruznica s polumjerom 19 2l v. Izvesti kanale na teren i po potrebi ih produziti llZ nasip. nazivamo remljanim tijelom protnetnice.01a \ E' . • Odredimo istom kotom. 1 __22 ----\\~ \ RJESENJE (sl. Nivo-Iinija je zamisljena presjecnica prornctnice S usjecnorn piohom. • Konstruirati kosine usjeka i utvrditi njihove presjeke s terenorn. f f 24 8. dakle prometnicu sa svim pratecim objektirna . (51.156 • Konstruirati Tereni 8.1.Scm • Nanesemo prvo zadanu sirinu prometnice tako da ju zadana os raspolovIjuje. 8.01) • "lm" -+ O. C' \ \ razdjelnu A do tocke C horizontalna iIi neutralnu liniju. PRIMJER Rijeseni primjeri 8.01. Slojnice nasipnih ravnina uz te su rubove odredene kao u primjeru 7.nasipima.01 a) Na kotiranoj projekciji terena zadana je projekcija osi ceste siroke 4m.02. a od D prerna E ima pad nc = 10%. 8. Pri tome treba voditi racuna da je cesta do tocke D horizontalna pa su u tom dijelu rubovi ceste slojnice ' ravnina nasipa. Mjerilo nagiba ravnine nasipa se stoga u tom dijelu projicira okomito na rub ceste. Rijeseni primjeri 157 rubovc kanala i nivo-liniju u usjeku. • Dio prometnice od razdjelne linije do tocke E je iznad razine terena te se uz taj dio postavljaju ravnine nasipa. u prethodnom poglavlju. 25 / / / / Rezultate svih ovih "zernljanih radova" na terenu.1. U mjerilu 1\1 = 1 : 200 prikazite tlocrt zemljanog tijela prornetnice. kanalirna. U kruznom luku od A do C i dalje 1I pravcu do tocke D cestaje horizontalna na koti 22. Buduci daje prometnica od tocke ' s kotom 22. razdjelna je linija slojnica terena s 20 \ \ M 1:200 Slika 8. 8. Graduiramo dio prometnice u nagibu: ti. usjecima.

Kanali se produbljuju do razdjelne linije. Valja uociti da nasip s desne strane ceste treba zastititi kanalom. Kako je cesta horizontalna. a zbog konfiguracije terena treba naciniti i propust koji ce skupljenu oborinsku vodu odvesti od prometnice smjerom pada terena.1. Zbog slijevanja oborinskih voda po usjeku prema prometnici potrebno je uz rubove ovog dijela prometnice prethodno postaviti kanale.01). Jedna je ravnina postavljena na nasipu.158 T Tereni 8. Rubovi nasipa odredeni su kao spojnice sjecista odgovarajucih slojnica terena i ravnina nasipa. 24. Osim tlocrta rubova dna kanala. Rijeseni primjeri I 159 = in te se tangira iz susjedne nize kote istog ruba. Ovakvi se presjeci nazivaju poprecnim profilima. Prevaljivanjem svake od ovih ravnina u horizontalnu ravninu s kotom prometnice u odabranoj tocki konstruira se prvo presjek s terenom u prevaljenom polozaju. Logicno je da se kanal produbljuje u smjeru pada terena te se po izlasku iz usjeka voda prirodno dalje slijeva po terenu. a u ovom je slucaju horizontalna.01 . Rubovi usjeka su presjecnice usjecnih ploha s terenom i odreduju se kao spojnice sjecista slojnica terena i usjeka s istim kotama. a produbljenje u kruznom luku konstruira se racunanjem sredisnjega kuta po formuli 0: = l. Pocetna dubina kanala kod tocke A je 40cm.' .~~O za I = 10m i I = 20m. • Na kraju je zemljano tijelo prometnice presjeceno dvjema vertikalnim ravninama koje su postavljene okomito na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tockama osi. a zatim izvode na teren. 22 24 21 a M 1:200 Slika 8. a zatim i presjek zemljanog tijela prometnice. druga u usjeku. pri cemu se za obje strane uzima R = 18m. Nivo-linijaje prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka (s1. 8. konstruira se i tlocrt nivo-linije. 8. • Koristenjem nivo-linije kao slojnice s kotom 22 plohe usjeka konstruirana su mjerila nagiba i os tale slojnice usjecnih ploha s obje strane ceste. a ostale su slojnice s njom paralelne. To je slojnica 21 ravnine nasipa.5 • Dio prometnice s druge strane razdjelne linije nizi je od terena te je u tom dijelu potrebno konstruirati plohe usjeka. kanalima se daje uzduzni pad 1 %.

a u samom je raskrizju nacinjen propust kanala ispod oeste. Horizontalna cesta (kota 26) s planumom sirokim 5m prelazi preko zeljeznicke pruge u razini.25. a zatim spojiti sjecista njihovih slojniea s kotama 25 i 25. U mjerilu Pli = 1 : 250 prikazite tloert zemljanog tijela 1 prornetnica. Kako je planum pruge u samom raskrizju nizi od ceste za 40cm. treba imati na umu da kota tocke na njenoj osi u prividnom sjecistu s osi ceste iznosi 25.6m.02 29 .160 Tereni 8.2 • Da bi se graduirao planum zeljeznicke pruge. 8. 8. Rijeseni primjeri B'~ -124.4cm. potrebno je unutar slojnica s kotama 25 i 26 interpol irati slojnice na planumu pruge i na terenu.02) • "I rn" ---70. 26 24 25 25. Uz cestu je takoder je postavljena ravnina nasipa s desne strane razdjelne linije . • Da bi se odredila neutralna iIi razdjelna linija.3m.. Buduci da pruga ima pad 3%.02. kanali se uz nju (dubine 40cm) ne produbljuju. Pomocu zadanoga nagiba moguce je graduirati planum pruge s intervalom ip = l~O = 33.5 26 neutralna je linija na cesti . Planum pruge sirine 3m ima pad np = 3% u smjeru od A prema B. • Sarno raskrifje gradi se u usjeku. Zbog toga su tlocrti rubova kanala paralelni s rubovima planuma pruge.8 1 161 23 PRIMJER 8. • Pomocu nivo linija uz obje su prometnice konstruirane sve potrebne rav-: nine usjeka i njihovi presjeci s terenom. pocetna je dubina kanala uz cestu 80cm . • Nanesirno sirine planuma obiju prometnica u zadanom mjerilu. ~ _. RJESENJE (sl. Slojniea terena s kotom -c. • S jedne strane razdjelne linije zeljeznicka pruga nadvisuje teren pa se zato u tom dijelu rubovima prometniea polazu nasipne ravnine i konstruiraju njihovi presjeci s terenom.1. a u samom raskrizju i medusobni presjeci usjecnih ravnina. 28 26 A'? Slika 8. Kanalima uz cestu daje se uzduzni pad 1% i to u smjeru "od raskrizja'' na obje strane (vidi strelice).2.

a od te tocke prema tocki B ima uspon 5%. Iznad pruge prelazi horizontalna cesta s planumom sirokim 5m (visinska razlika u krizistu je 5m). a dalje ih se produbljuje s uzduznim padom od 1%. Zeljeznicka pruga sirine 2m horizontalnaje do tocke A.03 . • Od B do A uz prugu kanali imaju nagib jednak nagibu pruge.162 PRIMJER Tereni 8. Ona je na ovim presjecima prekinuta jer se na tom dijelu predvida gradnja nadvoznjaka. • Zbog visinske razlike od 5m cesta ima kotu 38 i cijela se nalazi na nasipu. Rijeseni primjeri 163 8. 8. • Nanesimo sirine obiju prometnica u zadanom mjerilu te graduirajmo dio pruge u nagibu. Kako se ovdje radi 0 raskrizju u dvije razine. a pruga je cijelom duljinom u usjeku. 8. Slika 8.1. • U prvom se koraku rubovima ceste konstruiraju ravnine nasipa koje ce se prekinuti nakon konstrukcije usjeka uz donju prometnicu.03. Neutralne linije nema.03) • "l m" ---+ O. • Konstruirane su ravnine usjeka uz nagnute i horizontalne dijelove pruge te su odredeni njihovi presjeci s terenom. RJESENJE (sl.Scm. Odredeni su presjeci usjecnih ravnina uz nagnuti i horizontalni dio pruge. a zatim i presjeci s nasipnim ravninama postavljenima uz cestu. odredeni su na kraju presjeci usjecnih ravnina s gomjom prometnicom. U mjerilu M = 1 : 200 prikazite tlocrtnu situaciju zemljanih radova.

164

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

165

8.2.

Zadaci za vjezbu

1. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do C, a od prerna D ima pad 4%. Od C sc odvaja prilazna cesta s jednako sirokirn planumom koja je horizontalna do .4, a od A prema B ima pad 5%. 2. Planum ceste sirok 6111 horizontalan je do (kota 28), a prema D ima uspon 8%. Prilazna cesta s jednako sirokirn planumorn ima pad 7% od A prema B. 3. Planum ceste u pravcu i horizon tali (kota 58) sirok je 6m. Prilazna cesta ima planum sirok 4m i pad 5% od A prema B. 4. Od horizontalnog platoa (kota 77) odvaja se jedna cesta s planumom sirokirn Sm i usponom 2%, dok druga cesta irna planum sirok 4m i pad 10% prema tocki A. 5. Od horizontalne ceste AB (kota 87) s planumom sirokim 6m odvaja se cesta s planumom sirokim 4m koja irna pad 10% od D prema e. 6. Od horizontalne ceste s planumom sirokim 6m (kota 26) odvaja se cesta s jednako sirokim planumom koja ima uspon 10% od A prema

e

11. Planum ceste sirok 6m ima uspon 6% od A do B, od B do je horizontalan, a dalje ima uspon 8% prema tocki D. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta s planumorn sirokirn Sm. 12. Zavojita cesta s planumom sirokim 4m ima pad 8% od horizontalnog platoa (kota 21) do tocke A, a dalje je u pravcu i horizontalna 13. Od horizontalnog platoa (kola 101) odvaja se cesta s planumorn sirokirn Sm. Ona ima pad 6% od A do tocke s kotom 97, a dalje je horizontalna. Od ove ceste odvaja se horizontalna cesta Be jednako sirokog planuma. 14. Planum ceste sirok 6m horizontalan je do A (kota 96), a od A prema B ima pad 6%. Planum prilazne ceste sirok je Sm i ima uspon 8% od D (kota 96) prema E.

e

e

Krizanje u istoj razini
, 15. Cesta s planumom sirokim 6m, koja ima uspon 3% od A prema B, u razini prelazi preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 25.6) koja ima planum sirok 4m. 16. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizonta1an je do (kota 47.3), a od prema D ima konstantan uspon. Preko pruge u razini prelazi cesta s jednako sirokim planumom. Ona je horizontalna izmedu A i B (kota 48, d(A, B) 4cm),a do A i od B ima uspon 10%.

B.
7. Cesta s planumom sirokim 6m ima uspon 2% od A (kota 64.2) do B, a dalje je horizontalna. Prilazna cesta s jednako sirokim p1anumom ima uspon 8% do C, a dalje je u zavoju horizontalna. 8. Od horizontalne ceste koja ima planum sirok 6m (kota 45) odvaja se prilazna cesta s planumorn sirokim 4m koja je do A horizontalna, a od A do B ima uspon 10%. 9. Od horizontalnog platoa (kota 36.4) odvajaju se ceste s planumirna sirokim Sm od kojih su dvije (prerna A odnosno B) u horizontali, a jedna (prema e) ima pad 3%. 10. Planum ceste sirok 8m horizontalan je do (kota 72), a od do ima uspon 6%. Planum prilazne ceste sirok 6m horizontalan je od do

e

e

=

17. Planum zeljeznicke pruge sirok Sm horizontalan je do D, a od D prema e ima pad 2%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, koja je od A do B horizontalna (kota 75,4), a od tih tocaka ima pad 4% na obje strane. 18. Planum ceste sirok 6m (kota 28), koji je horizontalan do A (kota 28), a od A prema B ima pad 8%, prelazi u razini preko zeljeznicke pruge, kojoj je planum sirok 4m. Pruga je horizontalna do C, a od prema D ima pad 8%. 19. Planum ceste sirok 5m prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Cesta je horizontalna do A (kota 56), a od A prema B ima uspon 5%.

e

e

e

D

e

A, a od A prema B ima pad 8%.

166

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

167

20. Horizontalna

cesta s planumom sirokim 6m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima planum sirok 4m. Zeljeznicka pruga je horizontalna do B (kota 55), od B prema ima pad 8%.

e

21. Horizontalna cesta (kota 53,8) s planumom sirokim 5m prelazi u razini preko zeljeznicke pruge koja ima pad 2% od A do B. Planum pruge sirok je 4m. 22. Cesta s planumom sirokim 6m i padom 5% od A prema B prelazi u razini preko horizontalne zeljeznicke pruge (kota 29) ciji je planum sirok 4m. 23. Planum zeljeznicke pruge sirok 4m horizontalan je do A,a od A prema B ima pad 3%. Preko pruge u razini prelazi cesta s planumom sirokim 6m, kojaje do horizontalna (kota 73), a od prema D ima pad 2.5%.

/

/
/

!

/

/

?

\A'

e

e

II/;
76
'u,

I/
!

;\B';

/

I

Krizanje u dvije razine
24. Ispod horizontalne zeljeznicke pruge ciji je planum sirok 4m (kota 50) prolazi cesta koja je horizontalna do A, a od A (kota 44) prema B ima pad 5%. 25. Cesta s planumom sirokim 6m ima pad 5% od tocke A (kota 59) prema B. Ispod nje prolazi cesta sjednako sirokim planumom. Ona je do horizontalna (kota 51), a prema D ima uspon 4%. M 1:1000
25 24

\27\
/'
'~o/-/fJ

/

3t,\\ \
/\\
C'(28) ,

e

--

-/

26. Cesta s planumom sirokim 5m ima uspon 8% od A do B (kota 21),1 a dalje je horizontalna. Ispod nje prolazi cesta s planumom sirokim 6m (visinska razlika u krizistu 6m), koja ima pad 4% od prema D.

e

27. Cesta s planumom sirokim 6m horizontalnaje od A do B (kota 54), od B prema u luku ima pad 5% do tocke s kotom 49, a dalje je horizontalna.

e

28. Sirina planuma horizontalne ceste Be (kota 10) je 8m. Prikljucna cesta, koja prelazi iznad ove ceste(visinska razlika 5m), horizontalna je do A, a od A prerna D ima pad 6%. Planum prikljucne ceste sirok je 5m.

2.

'"\

\//
23

A'(28)

168

Tereni

8.

8.2.

Zadaci za vjezbu

169

M 1:1000

/
61

I

/

/

I

/

M 1:800

\82 \83
A' \
.y

88

90

s

ROO"':! /
.

-;----

II

r1
\

\

I

/

81
/ /

/

\

___ ,.\
\ \ \

\

3.

,60

I

58

57

i S6 / S5 / 54

I

/ /

5.

I

I

/

\

M 1:800

-,
\

10.170 Tereni 8. .2.. Zadaci za vjezbu 171 46 45 44 M 1:1000 74 77 73 /' /' /' /' /' 78 41 -. . \ (?~ 8. 8.

101 99 . 8. Zadaci za vjezbu 173 I I 93 i '-------- 11.172 Tereni 8.~ 10 / / 97 96 95 94 / ~vD' ~/ 25 j I ~' / S2 14.2.: R2= 30 m --.------1 97 '10 .~~. M 1:800 18 M~':O \ \ .

15. U ISt 0 j razini \ t 17. M 1:800 \ \ ./ '\. . Krizanje .174 ______. \ \ \ \ 18. 175 .c__ Tereni _ 8. 16./ .

I: ~: I 19. M 1:1000 A' 32~ ~ 22. Zadaci za vjezbu 177 -. 8.-:--~-~~~~ Ml800 ----__ ~ r>.176 Tereni 8. ~ __ ~================~ _j ..2.

D' . ... Zadaci za vjezbu 179 25. -. -.. Krizanje u dvije razine M 1:1000 -.._. B' \1' . 8..178 Tereni 8.2. -. -. -. '" \liQ ) / / \~ -. [. C- A' '0. -. -.. -._ <.

Tehnicka knjiga. Nice: Deskriptivna geometrija. V. Kurnik. A. Beograd. D. 1GH-Zagreb.Aj /' /' 1--\ .. 181 . . se- geometrija u tehnici.vjeibe. [7] K.o. B. 1973. 1994. Pa1man: Projiciranja i metode Nacrtne geometrije. SAND d. Horvatic-Baldasar.o. S. Pavkovic: Zadaci iz Nacrtne geometrije.'1 '" _/ . Skolska knjiga. [4] Z. [6] D. Palman. Szirovicza: Konstruktivna ometrija . [2] F. [5] V. Zagreb. Zagreb. 53 . L Babic: Nacrtna geometrija. 52. 51 50 [1] L Babic.> Bibliografija 27.I \ \ \ /' B'(54) ' II' I I I . 1966. Zagreb. --' SI i~ !II 't . Hohenberg: Konstruktivna knjiga. p' 180 Tereni 8. Skolska knjiga. Sliepcevic. Gorjanc. 1970. 1971..! \. Gradevinska [3] K. Strubecker: Nacrtna geometrija. 1'I. Tehnicka knjiga. Zagreb. 1 M 1:1000 ~II (. 1982. Zagreb.1997.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful