UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET

Metodologija i organizacija raunovodstva TEMA:Raun dobitka i gubitka ili bilans uspjeha

Ime i prezime:Skopljak Lejla Broj indeksa:I-17/11-T

Tuzla,januar,2012

Sadrzaj Uvod...........................................................................................................................................3 Raun dobitka i gubitka ili bilans uspjeha.................................................................................4 Pojam i vrste finansijskih(raunovodstvenih) izvjetaja............................................................4 Bilans kao osnovni finansijski izvjetaj.....................................................................................6 Bilans uspjeha kao osnovni finansijski izvjetaj........................................................................8 Povezanost finansijskog rezultata sa sistemom obrauna prihoda...........................................11 Sistem obrauna prihoda po fakturisanoj realizaciji................................................................11 Sistem obrauna prihoda po naplaenoj realizaciji..................................................................12 Analiza finansijskog rezultata..................................................................................................12 Analiza finansijskog rezultata u prostornom i vremenskom podeenju..................................12 Obrazac bilansa uspjeha...........................................................................................................13

Uvod

Bilans uspjeha ili raun dobitka-gubitka, kako je esto naziva u literaturi je pregled prihoda, rashoda i finansijskog rezultata kao razlike meu njima u konvencijalno utvrenom obraunskom periodu. Finansijski rezultat moe biti pozitivan i negativan. Ako je pozitivan evidentira se na rashodnoj, a negativan na prihodnoj strani, to dovodi do uspostavljanja bilansne ravnotee. Za bilans uspjeha se zna da moe biti u formi dvostranog pregleda ili u formi jednostranog pregleda. Sama sadrina bilansa uspjeha naglaava njegov znaaj, jer se na taj nain sagledava uspjenost poslovanja preduzea.U ovom seminarskm radu prezentirat emo vam pojedine oblasti koje su vezane za bilans uspjeha i ine njegov sastavni dio .Bolje emo se upoznati sa pojmom i vrstama finansijskih izvjetaja,zatim sa samim pojomo bilansa i njegovim znaajem.U drugom dijelu seminarskog rada se spominje povezanst finansijskog rezultata sa sistemom obrauna prihoda po fakturisanoj realizaciji i po naplaenoj realizaciji.Trei dio seminarskog rada se odnosi na analizu finansijskog rezultata,gdje se i nalazi primjer obrasca bilansa uspjeha.

RAUN DOBITKA I GUBITKA ILI BILANS USPJEHA

1.1.Pojam i vrste finansijskih(raunovodstvenih)izvjetaja Pravna lica i poduzetnici koji su duni voditi poslovne knjige(dnevnik,glavna knjiga i pomone knjige) obavezni su da sastavljaju i prezentiraju finansijske (raunovodstvene)izvjetaje za tekuu poslovnu godinu,sa stanjem na dan 31.12. tekue godine kao i u sluaju statusnih promjena,promjena oblika organizovanja ili prodaje na dan donoenja odluke o promjeni tj.na dan utvren ugovorom o prodaji. Cilja,a time i sastavni djelovi finansijskih izvjetaja,tokom vremena su se mjenjali,a obavezni djelovi finansijskih izvjetaja ni danas nisu svuda isti. Prema IV Direktivi EU cilj godinjih obrauna je pruanja slike o imovini,obavezama, finansijskoj situaciji i dobitka ili gubitka drutva. Shodno tome preduzea su duna da objave: 1.Godinji raun koji obuhvata: -bilans, -raun dobitka i gubitka, -aneks. 2.Izvjetaj o poslovanju 3.Izvjetaj o korporativnom upravljanju 4.Izvjetaj lica odgovornog za kontrolu rauna Ukoliko se stavke predloena dispozicija rezultata i izvrena dispozicija rezultata ne pojavljuju u gosinjim raunima,preduzee je obavezno da ove stavke objavi zajedno sa godinjim raunima.Prema meunarodnim raunovodstvenim standardima cilj finansijskih izvjetaja opte namjene jeste ptuanje informacija o finansijskom poloaju,uspjenosti i tokovima gotovine preduzea koje e velikom broju razliitih korisnika biti od koristi prilikom donoenja ekonomskih odluka odnosno pruanje informacije o: -imovini -obavezama -sopstvenom kapitalu/glavnici -prihodima i rashodima,ukljuujui dobitke i gubitke i -tokovima gotovine
4

Shodno tome sastavni djelovi finansijskih izvjetaja su: 1.bilans stanja, 2.bilans uspjeha 3.izvjetaj koji pokazuje bilo: -sve promjene na kapitalu ili -promjene na kapitalu osim onih koji proistiu iz novih uplata vlasnika ili isplata vlasnicima i po osnovu raspodjele vlasnicima. 4.izvjetaj o tokovima gotovine 5.raunovodstvene politike sa objanjenjima. Meunarodni raunovodstveni standardi podstiu preduzeca da uz finansijske izvjetaje prikau i izvjetaje o finansijskom poslovanju a ukoliko je rije o preduzeima koja posluju u privrednim granama u kojima ekoloki inioci igrajuvanu ulogu i ukoliko se zaposleni smatraju vanom grupom korisnika finansijskih izvjetaja i dodatne izvjetaje:ekoloki izvjetaj i izvjetaj o dodatnoj vrjednosti. Prema naim propisima finansijski izvjetaji obuhvataju: bilans stanja bilans uspjeha izvjetaj o novanim tokovima izjetaj o promjenama na kapitalu napomene uz finansijske izvjetaje Izuzetak predstavljaju mala pravna lica koja su duna da sastavljaju samo bilans stanja i bilans uspjeha.

1.2 Bilans kao osnovni finansijski izvjetaj Etimoloki rij bilans potie od spoja latinskih rijei bilanx libra (vaga sa dva tasa) to ukazuje na neka njegova formalana obiljeja kao to su:da se bilansom neto mjeri i iskazuje rezulatat,da se to to se mjeri iskazuje sa dva aspekta i da se ta dva aspekta dovode u ravnoteu,ali se njegova sutina, iz samog naziva nemoe izvesti.Pored pomenutag stanovita ima stavova po kojima bi bilans mogao poticati i od starofrancuskih rijei bil i an koje znae godinji raun. U privrednoj praksi,pod pojmom bilansa se ima u vidu finansijski izvjetaji koji sainjavaju preduzee sa ciljem prikazivanja imovine i njene upotrebe s jedne strane,i porijeklo imovine, s druge strane.Inae u literaturi se nailazi na razliito definisanje bilansa.Da bi zbjegao nesporazume zakonodavac kod nas ne korisiti izraz bilans ve termin bilan stanja. Prof.Le Countre spominje bilans u irem i uem kontekstu.Pod bilansom u uem smislu podrazumjevamo bilans stanja,a pod bilansom u irem smislu pored bilansa stanja ima se u vidu i bilans uspjeha i izvjetaj o poslovanju.Pojam bilas se odnosi iskljuivo na bilans stanja i treba ih smatrati sinonimima,odnosno, izraz bilans predstavlja opte priznati naziv za bilans stanja.Sa pojomom bilans ne treba mjeati pojam godinji zakljuak,koji je,kako i sam naziv oznaava rezultat godinjih zakljuivanja poslovnih knjiga. Budui da je godinji zakljuak sraunat na utvrivanje imovinskog poloaja i ostvarenog uspjeha u proteklom obraunskom preiodu sa ciljem zadovoljavanja informacionih potreba razliitih adresata,on je prirodno znatno iri od bilansa stanja.Pored bilansa stanja,on obuhvata i bilans uspjeha koji je osnovni analitiki raun sopstvenog kapitala,aneks i izvjetaj o poslovanju.Navedeni elementi godinjeg zakljuka jesu osnovni odnosno najvaniji finansijski izjetaji.

Podruje upravljakih odluka Investiranje Poslovanje BILANS STANJA IMOVINA tekua imovina stalna imovina ostala imovina Ukupna imovina (aktiva) Neto dobitak ili gubitak OBAVEZE tekue obaveze dugorone obaveze vlasnika glavnica Ukupno obaveza i neto vrijednost (pasiva) Finansiranje

BILANS USPJEHA Rashodi Prihodi

Bilans u kontekstu odluivanja

Bilan prikazuje kategorije i vrijednosti imovine preduzea(angaovana sredstva) i nastale obaveze prema zajmodavcima i vlasnicima sredstava na odreeni dan.Najvanije kategorije imovine su:tekua imovina,stalna imovina,neopipljiva imovina.Ova imovina moe biti finansirana iz sopstvenog kapitala,dugoronih obaveza i tekuih obaveza koje predstavljaju i najvanije kategorije izvora.Meunarodnim raunovodstvenim standardima je odreeno koje informacije moraju biti prikazane u bilansu stanja,a koje informacije se mogu altrnativno prikazati bilo u bilansu stanja,bilo u napomenama za raunovodstvene izvjetaje.Pri sastavljanju bilansa potrebano je pridravati se odreenih pravila ili principa.Kako je ve reeno,bilans je najvaniji informacioni izvor koji ima cilj da prikae stanje sredstava i kapitala na odreeni dan.Upravo da bi se poveala iskazna mo bilansa,nuno je sueljavati kratkorono vezanu imovinu,sa jedne strane (u aktivi ) sa obavezama koje u kratkoronom periodu preduzee mora da izmiri (u pasivi),i dugorono vezanu,dakle imobilansnu imovinu (u aktivi) sa sopstvenim kapitalom i dugorono pozajmljenim kapitalom (u pasivi). Usljed razliitog pogleda po pitanju toga koja je informacija od veeg znaaja,bilans se moe sastavljati po principu opadajue likvidnosti u aktivi (najlikvidinija imovina se sastavlja na prvo mjesto,a imovina koja nije namjenjena prodaji,tj.koja se najsporije transformie u novac-na posljednje mjesto),koji nuno prati princip rastue ronosti u pasivi (prvo se sastavljaju obaveze koje najprije dospijevaju na naplatu,a na kraju sopstveni kapital). Sastavljanje bilansa prema principu rasue likvidnosti u aktivi i opadajue ronosti u pasivi se vri sa ciljem pruanja uvida u odnos izmeu stalnog kapitala,sa jedne strane i dugorono vezane aktive sa druge.Zlatno pravilo finansiranja u uem smislu nalae da postojenjska imovina bude finansirana sopstvenim i dugoono pozajmljenim kapitalom,a obrtna imovina kratkoronim kapitalom.Zlatno bilansno pravilo u irem smislu nalae da se dugoronim

kapitalom finansiraju i gvozdene zalihe.1Dakle pod uticajem zlatnog pravila finansiranja u Evropi se kao preovlaujui nametnuo stav da bilan streba sastavljati po principu rastue likvidnosti. Sa druge strane,unoenje pozicija aktive prema principu opadajue likvidnosti i pozicija pasive prema principu rastue ronosti pojavljuje se u SAD kao posljedica naglavanja znaaja likvidnosti,odnosono,ovako sainjen bilans ima cilj da omogui brzo testiranje,pravila finansiranja,koji zahtjeva jednakost izmeu gotovine mjenica i potraivanja,sa jedne,i kratkoronog kapitala sa druge strane.Meunarodni raunovodstveni standardi kao osnovno pravilo pri sastavljanju bilansa nalau pridravanje principa rastue likvidnosti.

1.3.Bilans uspjeha kao osnovni finansijski izvjetaj Za razliku od bilansa,koji je raun stanja ili termnski raun orijentisan na prikazivanje imovine,a uspjeh prikazuje samo kao globalnu veliinu (bruto princip) ili dio ukupnog rezultata ostvarenog u jednom obraunskom periodu(ime se ne zadovoljavaju informcioni zahtjevi nijedne interesne grupe),bilans uspjeha je orijentisan na prikazivanje uspjeha iskazivanjem ostvarenog uspjeha po vrstama,visini i izvorima.Razvojni put ovog izvjetaja je tekao od statusa nepriznavanja do statusa primarnog izvjetaja u procesu finansijskog izvjetavanja.Tokom dueg vremenskog perioda on je stajao pored bilansa pod nazivom Raun gubitka ili dobitka.Kako su se rashodi i prihodi koji su se na njemu obuhvatali na kraju obraunskog perioda sumirali i izravnavali,te je njihova razlika unoena kao korektura sopstvenog kapitala sticao se utisak da je ovaj raun u slubi sastavljanja bilansa.Naime,zatvaranje rauna stanja i sastavljanje bilansa je bilo mogue tek nakon integracije vika prihoda,odnosno rashoda,u bilansu.Iako je naziv raun gubitka i dobitka i danas u opticaju termin raun uspjeha se smatra adekvatnijim, jer se radi o izvjetaju,a ne o kontu(kako prvi termin asocira).

Bilans uspjeha predstavlja osamostaljeni i razvijeni podkonto sopstvenog kapitala na kome su obuhvaeni svi prihodi i rashodi obraunskog perioda,na nain da se jasno uoavaju vrste,visina i izvori ostvarenog rezultata.Informacioni zahtjevi vlasnika,povjerioca,radnika i drugih interesnig grupa e biti manje ili vie zadovoljeni,u zavisnosti od iskazane moi koja je odreena formom,strukturopm ili sadrinom ovog izvjetaja,to je ipak povezano sa pitanjima: (1)izbora forme prikazivanja (2) naina ukljuivanja pozicija prihoda i rashoda (3) naina obraunavanja rezultata (4) dubine ralanjivanja prihoda i rashoda. Kako svi rashodi nastaju potronjom aktive i poveanjem obaveza a svi prihodi uzrokuju poveanje aktive ili smanjenje obaveza evidentno je da je obraunavanje uspjeha tjesno povezano sa problemom procjenjivanja.
1

Zalihe koje su trajno vezane u preduzeu I omoguavaju nesmetano odvijanje procesa poslovanja.

Podruje upravljakih odluka Investiranje Poslovanje Finansiranje

tekua imovina stalna imovina ostala imovina Imovina ukupno (aktiva)

Neto dobitak ili gubitak

tekue obaveze dugorone obaveze vlasnika glavnica Obaveze ukupno i Neto vrijednosti

Izvjetaj o uspjehu vlasnika glavnica dobitak/gubitak dividinde nova glavnica povrat kapitala usklaivanja

Meunarodni raunovodstveni standardi dozvoljavaju slobodu izbora izmeu klasifikacije rashoda zasnovane na principu ukupnih trokova i klasifikacije rashoda zasnovane na funkcjonalnom principu.S obzirom na to da se uinici razliitih poslovnih aktivnosti,poislovnih promjena i poslovnih dogaaja razlikuju po svojoj stabilnosti,riziku i mogunosti predvianja njihovog kretanja,Standard (MRS 1,odjeljak broj 7)nalae da se rezultat jasno prikae po svakom segmentu poslovanja.Na ovaj nain treba da se omogui bolje razumjevanje prolih i tanije razumjevanje buduih poslovnih ishoda.Prema ovom standardu,minimum pozicija koje trebaju prikazane u samom bilansu uspjeha su: prihodi od prodaje rezultat poslovnih aktivnosti trokovi finansiranja pripadajui dio dobitka ili gubitka koji su ostvarila pridruena preduzea ili koji potii iz zajednikih ulaganja iskazanih u bilansu stanja po nabavnoj cijeni

 porezi iz dobitka-rashodi na ime poreza dobotak ili gubitak iz redovnog poslovanja vanredni prihodi i rashodi manjinski interesi neto dobitak ili gubitak perioda Kada se uspjeh utvruje po metodi ukupnih trokova,reeno je da se mora u bilans uspjeha ukljuiti vrijednost promjene vrijednosti zaliha uinaka.Ovo smanjenje ili poveanje zaliha se moe ukljuiti u bilans uspjeha po bruto principu tj.koristei podatke o vrijednosti zaliha na poetku i na kraju obraunskog perioda ili po neto principu-kao razlika izmeu poetnih i krajnjih zaliha.Ovo smanjenje ili poveanje zaliha uinaka se tehniki moe ukljuiti u bilans uspjeha alternativno na rashodnu ili na prihodnu stranu.Ako se smanjenje,odnosno poveanje zaliha uinaka ikljue na rashodnu stranu ili na prihodnu stranu.Ako se smanjenje,odnosno poveanje zaliha uinaka ukljuuje na rashodnu stranu,bilans uspjeha (po neto principu) e izgledati ovako:

Rashodi

Bilans uspjeha 1.Poslovni prihod 2.Finansijski prihod 3.Vanredni prihod 4.Ukupni prihodi 5.Ukupan gubitak (ukupni rashodiukupni prihodi)

Prihodi

1.Smanjenje krajnjih zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda na poetku obraunskog perioda. 2.Poveanje krajnjih zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda na kraju

obraunskog perioda. 3.Nabavna vrijednost prodate robe 4.Tekui trokovi po vrstama 5.Finansijski rashodi 6.Vanredni rashodi 7.Ukupni rashodi 8.Bruto dobitak(ukupni prihodi-ukupni rashodi
10

Postoje jos razni naini prikazivanja bilansa uspjeha,ali se putem svakog naina dobija isti finansijski rezultat.etvrta direktiva Evropske zajednice daje ravnopravni tretman metodi ukupnih trokova i metodi prodatih uinaka.Njenu iskljuivu primjenu zahtjeva Francuska,Belgija,panija i Portugal.Izuzev Grke sve ostale lanice daju pravo slobodnog izbora metode.to se tie forme prikazivanja prilikom izgradnje rauna uspjeh po ovoj metodi mogue je opredjeliti se za formu konta ili za formu liste (tafelna forma).tafelna forma ima prednost zato to omoguava segmentiranje rezultata.

POVEZANOST FINANSIJSKOG REZULTATA SA SISTEMOM OBRAUNA PRIHODA

2.1.Sistem obrauna prihoda po fakturisanoj realizaciji Sistem obrauna prihoda po fakturisanoj realizaciji poiva na shvatanju da je prihod ostvaren onda kada je promet verifkovan odnosno potvren prometnim aktom.Prihod se formira kada je kupcu isporuen proizvod odnosno uinjena usluga i izvren obraun te prodaje (fakturisanje).Pri prodaji robe sa odloenim rokom plaanja neizbejno se javljju potraivanja od kupca u bilansu stanja i ona zahtjevaju izvor pokria.Ako se prihodi obraunavaju po sistemu fakturisane realizacije,rashodisu ravni trokovima sadranim u prodatim proizvodima i uslugama,plus trokovi perioda kod promjene sistema obrauna proizvodnih i varijabilnih trokova.Ovaj sistem ima negativnu stranu u tome to pri raspodjeli finansijskog rezulata dovodi do dodatnog finansijskog naprezanja. Do toga dolazi zato to je jedan dio finansijskog rezultata sadran u potraivanjima od kupca,dakle nije naplae,a nakon sainjavanja bilansa raspodjeluje se cijeli finansijski rezultat kao da je u potpunosto naplaen.Pri tome preduzee nakon obrauna,i raspodjele finansijskog rezultata odmah isplauje eksterne uinke u raspodjeli finansijskog rezultata i budui da je dio finansijskog rezultata sadran u potraivanjima od kupca ,sadre i onaj dio finansijskog rezultata koji je pripadao eksternim uesnicima u njegovoj raspodjeli,a kako se eksterni uesnici isplauju u cjelini to dovodi do dodatnog finansijskog naprezanja u visini dijela finansijskog rezultata koji je pripao eksternim uesnicima ,a nije naplaen.Za njega preduzee mora obezbjediti dodatne izvore finansiranja. 2.2.Sistem obrauna prihoda po napalenoj realiziaciji Sistem obrauna prihoda po naplaenoj realizacicji poiva na shvatanju da je prihod ostvaren kad je promet verifikovan plaanjem,naplatom potraivanja od kupca.Prihod se formira kad kupac plati proizvod ili uslugu.Trokovi ukljueni u cjenu kotanja iskazuju se u bilansu uspjeha u visini koja odgovara,koja je sadrana u naplaenim prihodima,dok se dio tih trokova sadranih u nenaplaenim potraivanjima balansira u bilansu stanja na raunima A.V.R.Naspram njih stoje obraunati neneaplaeni prihodi iskazani na raunima P.V.R.Trokovi perioda prenose se u bilans uspjeha kao rashodi perioda u momentu njihovog nastanka kao kod obrauna prihoda po sistemu fakturisane realizacije.
11

Bilansiranje prihoda po sistemu napalaene realizacije ne izaziva dodatno finansijsko naprezanje u momentu obrauna i raspodjele finansijskog rezultata.

ANALIZA FINANSIJSKOG REZULTATA

3.1.Analiza finansijskog rezultata u prostornom i vremenskom poreenju Pri analizi finansijskog rezultata vri se prostorno i vremensko poreenje.Vremensko poreenje pokazuje razvoj,napredovanje preduzea u ostvarivanju finansijskog rezultata i obrnuto,a koliko e se uzastopnih godina analizirati finansijski rezultat i time i vremenski uporeivati zavisi od cilja analize. Prostorno poreenje je vano radi ocjene kako preuzee stoji u odnosu na konkurenciju.Pri tome se postavlja problem izbora uporednog preduzea.Taj problem se moe rijeiti na dva naina: -da se za uporedno preduzee uzme najbolje konkurentno preduzee -da se poreenje vri sa svim konkurentinim preduzeima Ako se prostorno poreenje vri sa najboljim konkurentom analiza e pokazati pribliava li se ili zaostaje preduzee u odnosu na najbolje konkurentno preduzee. Ako se prostorno poreenje vri sa svim konkurentinim preduzeima analiza e pokazati postie li ono bolje ili loije finansijske rezultate od prosjeka svih konkurentnih preduzea,a to je opet vano sa znanje za voenje poslovne politike sa ciljem dapreduzee bude nadprosjeno,jer mu smao to prua ansu da opstane na tritu.

12

OBRAZAC BILANSA USPJEHA(OBRAZAC BU)

PIB Obvezni
(Ime i prezime poreskog obveznika)

Firma-radnje Sjedite
(adresa)

ifra poreskog obveznika ifra djelatnosti

BILANS USPJEHA za period od

Red. br. 1 OPIS 2 PRIHODI OD POSLOVANJA Prihod od djelatnosti RASHODI Nabavna vrijednost robe,reprodukcionog materijala i rezervnih djelova Nabavna vrijednost zaliha robe,reprodukcionog materijala i rezervnih djelova Nabavna vrijednost prodate robe,utroenog reprodukcionog materijala i ugraenih rezervnih djelova(r.br.2-r.br.3) Zarade,naknade i ostali lini rashodi Trokovi proizvodnih suluga,amortizacije i nematerijalni trokovi Rrashodi finansiranja i ostali rashodi Rashodi poslovanja(r.br.4-r.br.7) FINANSIJSKI REZULTAT POSLOVANJA Neto prihod-dobit(r.br.1-r.br.8) Gubitak-neto (r.br.8-r.br.1)

do

200

.godine
IZNOS 3

I
1

II
2 3 4 5 6 7 8 III 9 10

U Odgovorno lice za sastavljanje bilansa

, MP

200 Obveznik

.godine

13

Literatura: 1) http://www.scribd.com/doc/9732038/Seminarski-Rad-Bilans-Kao-Osnovni-Finansijski-Izvetaj datum pristupa 03.01.2012. 2) http://ebookbrowse.com/bilans-uspjeha-2010-pdf-d269335077 datum pristupa 03.01.2012.

14