P. 1
Geodezija_predavanje_broj_1

Geodezija_predavanje_broj_1

|Views: 177|Likes:
Published by Ana Tepeš

More info:

Published by: Ana Tepeš on Apr 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2012

pdf

text

original

Mr. sc. Milan Rezo, dipl. inž.

geodezije

E-mail: mrezo@geof.hr

Predavanje broj 1.

GEODEZIJA

Milan Rezo

Varaždin, 2009./2010.

1

njene orijentacije u prostoru i njena vanjskog polja ubrzanja sile teže. 1-42. stoljeća (Helmert 1880. stoljeća (Torge 1991. Milan Rezo.hr DEFINICIJE GEODEZIJE Klasična definicija s kraja 19. pri čemu se njena zakrivljenost i utjecaji ubrzanja sile teže u pravilu zanemaruju (topografska izmjera. Klasična definicija s kraja 20. Datum parametar ili skup parametara koji mogu poslužiti kao referenca ili osnova za izračunavanje drugih parametara. definiranjem načina prikupljanja prostornih podataka. stoljeća (informatičko društvo): geodezija/geomatika je znanost koja se bavi modeliranjem i realizacijom prostornih sustava. geodetic survey): obuhvaća određivanje Zemljine površine i njenog polja ubrzanja sile teže na području neke države ili više država (državna izmjera). inženjerska izmjera). global geodesy): uključuje određivanje oblika i veličine Zemlje. mjerilo i orijentaciju osi koordinatnog sustava Geodetski datum datum koji opisuje vezu koordinatnog sustava u odnosu na Zemljino tijelo (u većini slučajeva uključuje definiciju elipsoida) Koordinata poredani niz N brojeva (Ntorka) koji označavaju položaj točke u Ndimezionalnom prostoru Koordinatni sustav skup (matematičkih) pravila nužnih za definiranje kako se koordinate pridružuju točkama Referentni koordinatni sustav koordinatni sustav koji se prema stvarnom svijetu odnosi uz pomoć datuma 2 . inž. Podjela geodezije: Globalna geodezija (engl. vizualizacijom i interpretacijom.Mr. Moderna definicija geodezije s početka 21. γη=zemlja i δαιω=djelim) je znanost o izmjeri i kartiranju Zemljine površine.): geodezija (grč.70). Osnovni pojmovi: Sukladno ISO/DIS 19111 (2000) Draft International Standard – Geographic information – Spatial referencing by coordinates (ICS 35. kao i određivanjem srednjeg Zemljinog elipsoida na temelju opažanih parametara na i izvan Zemljine fizičke površine. katastarska izmjera. sc. njihovim analiziranjem. Izmjera u ravnini (engl.): geodezija je znanost koja se bavi određivanjem oblika i vanjskog polja ubrzanja sile teže Zemlje i drugih nebeskih tijela kao vremenski promjenljivih veličina. geodezije E-mail: mrezo@geof. Geodetska izmjera (engl. dipl.240. plane surveying): obuhvaća određivanje detalja Zemljine površine na lokalnom nivou. datum definira položaj ishodišta.

Mr. prema gore ili izvan elipsoida se uzima kao pozitivna Geoid N nivoploha koja najbolje odgovara srednjoj razini mora bilo lokalno ili globalno (nivoploha je ekvipotencijalna ploha Zemljinog polja ubrzanja sile teže koja je svuda okomita na smjer ubrzanja sile teže) Otklon težišnice (vertikale) θ kut između tangente na smjer ubrzanja sile teže (težišnice) i okomice na elipsoid (normale) u promatranoj točki. sjeverno od ekvatora se uzima kao pozitivna Geodetska (elipsoidna) dužina λ kut između ravnine početnog (Greenwich-kog) meridijana i ravnine meridijana zadane točke. Milan Rezo. nadmorska visina h ili H udaljenost točke od izabrane referentne površine duž pravca okomitog na tu površinu. inž. istočno od početnog meridijana se uzima kao pozitivna Geodetska (elipsoidna) visina h udaljenost točke od elipsoida mjerena duž normale (okomice) od elipsoida do te točke. μ=(a-b)/a (ponekad je umjesto toga zadana recipročna vrijednost spljoštenosti 1/μ) Meridijan presjek elipsoida ravninom koja sadrži malu poluos (b) elipsoida Početni (nulti) meridijan meridijan od kojega se kvantificiraju drugi meridijani Greenwich-ki meridijan meridijan koji prolazi kroz Greenwich. dipl. sc. Velika Britanija (većina geodetskih datuma koriste Greenwich-ki meridijan kao početni) Geodetska (elipsoidna) širina φ kut između ekvatorijalne ravnine i normale (okomice) na elipsoid kroz zadanu točku. geodetskom (elipsoidnom) dužinom i (u trodimenzionalnom slučaju) geodetskom (elipsoidnom) visinom Elipsoid površina oblikovana rotacijom elipse oko njene male osi Velika poluos a najdulji polumjer elipsoida (za elipsoid koji predstavlja Zemlju to je radijus ekvatora) Mala poluos b najkraći polumjer elipsoida (za elipsoid koji predstavlja Zemlju to je udaljenost od središta elipsoida do jednog od polova) Spljoštenost μ (f) odnos razlike velike (a) i male (b) poluosi elipsoida prema velikoj poluosi. često se rastavlja na meridijansku komponentu ξ i komponentu u ravnini okomitoj na ravninu meridijana – ravnini prvog vertikala η Srednja razina mora prosječna razina površine mora kroz sva stanja plime Visina. izvan te površine uzima se pozitivna 3 . geodezije E-mail: mrezo@geof.hr Geodetski (elipsoidni) koordinatni sustav koordinatni sustav u kojem je položaj specificiran geodetskom (elipsoidnom) širinom.

4 . Pitagora je još u VI. Opseg i polumjer Zemlje izračunan u stadijima (stadij-jedinica za dužinu iz tog vremena) prema Eratostenu iznosili su 250000 stadija. Povijesni pregled shvatanja i saznanja o obliku Zemlje Stari Asirci i Babilonci smatrali su Zemlju ravnom pločom i to shvatanje održalo se sve do VI. stoljeću prije Krista. stoljeću prije Krista pred znanstveni svijet toga vremena postavio pitanje problema rješavanja dimenzija i oblika Zemlje. a metoda mjerenja duljine luka meridijana i određivanja pripadnog kuta. Geodetskim mjerenjima određivala se dužina luka meridijana između dvije točke. potrebno je prije svega definirati oblik i dimenzije Zemlje. da su dimenzije približno točne. relativno dobro. to pri anaalizi zadataka vezanih za geodetska mjerenja koja obuhvaćaju veće površine. a polumjer 39790 satadija.1). upravnik aleksandrijske knjižnice. Svoju tvrdnju o Zemlji kugli Pitagora je temeljio na vidljivom kružnom luku sjene Zemlje u trenutku pomrčine Mjeseca (Čubranić 1972). Važnost ovog prvog definiranja dimenzije Zemlje je u tome što se mjerenjima potvrdilo da je Zemlja oblika kugle. ostala jedna od najtočnijih i napouzdanijih metoda sve do danas. Milan Rezo. Prva približna rješenja o obliku i dimenziji Zemlje dao je aleksandrijski učenjak. sc. B A Ds M Df P E O Slika 0. geodezije E-mail: mrezo@geof.Mr. OBLIK I DIMENZIJE ZEMLJE Budući se geodetska mjerenja izvode na Zemljinoj površini ili u njenoj neposrednoj blizini. inž. dolazi se do zaključka da je određivanje dimenzija Zemlje po Eratostenu bilo u usporedbi s današnjim dimenzijama. Mnogobrojna mjerenja koja su provedena u svrhu određivanja dimenzija i oblika Zemlje temeljila su se na geodetskim i astronomskim opažanjima nebeskih tijela. Tvrdnjom da Zemlja ima oblik kugle. dipl.hr 0. a astronomskim pripadni kut koji odgovara izmjerenom luku (slika 0.1: Određivanje duljine luka meridijana. prije Krista). neophodno je poznavati oblik I dimenzije Zemlje.5 metara. Naime da bi se izradila topografska karta većeg područja Zemljine površine. Ukoliko se prema njemačkom znanstveniku F. Eratosten (276-195 g. kojom se koristio. Schmidt-u uzme da jedan stadij iznosi 157.

S obzirom na tada nisku znanstvenu i tehničku razinu pratećih struka. uz dosadašnja astro-geodetska mjerenja u definiranju dimenzija i oblika Zemlje uključena su i fizikalna saznanja. boljim definiranjem jedinice za dužinu toaza.hr Parametri oblika i dimenzije ovako prihvaćene Zemlje određivali su se tzv. godine. Uz prihvaćanje da je taj zakon ispravan mora postojati odnos (Čubranić 1972): g R2 = . sc. dipl.1).2 prikazan crtkano). Uz Newtona veliki značaj u istraživanju spljoštenosti Zemlje dao je Clairut. gdje se za stupanj kaže gradus. 5 . Ovakvu teoriju o spljoštenosti Zemlje moglo se dokazati samo mjerenjem duljine luka meridijana većih udaljenosti i to na sjevernoj i južnoj strani luka (ibid. te ideje o određivanju dimenzija i oblika Zemlje. Newton je došao do zaključka da oblik Zemlje mora biti elipsoid male spljoštenosti. gradusnim mjerenjima (ibid. g sila kojom Zemlja privlači jedinicu mase na njenoj površini. On je spljoštenost Zemlje dokazivao mjereći ubrzanje sile teže na površini. te sve dosadašnje. osobito u geodetskim mjerenjima. Znatan znanstveni doprinos dao je Huygens otkrićem centrifugalne sile 1673. prije svega fizike. Zemlja kao planet kroz vremenski period mijenja svoje stvarne dimenzije pod utjecajem gibanja tektonskih ploča. nezavisno od rasporeda gustoće unutar Zemlje. a ima smjer prema centru O i centrifugalnu silu AC.). te uzimajući u obzir silu privlačenja moralo se doći do zaključka da Zemlja nije kugla. i zato nivo ploha ne će više biti ploha kugle. ili bolje rečeno različitim pomagalima nije se moglo izravno mjeriti pa se ona često i procjenjivala. koji je i odredio na principima hidrostatike. Kako su se sva znanstvena priopćavanja u vrijeme ovih mjerničko-opažačkih radova pisala na latinskom jeziku. naslanjajući trokut do trokuta. zajedno s određivanjem njemu pripadnog kuta Δϕ i nazivalo gradusnim mjerenjima.). opisani radovi. Milan Rezo. nego da mora imati oblik elipsoida. i mjerenja kutova u trokutovima. odnosno epohu mjerenja. Najveći problem kod određivanja parametara Zemlje predstavljalo je mjerenje duljine luka meridijana. tvrdnja o spljoštenosti Zemlje potvrđena je i astro-geodetskim mjerenjima. Ako uzmemo da sila privlačenja Zemlje AB koja djeluje na točku A. onda se i određivanje duljine Δs nad lukom od 1°(slika 1. geodezije E-mail: mrezo@geof. imali su mnogo nedostataka i u geodetskom i u astronomskom smislu. Newton je već 1665. Ubrzanim razvojem različitih znanstvenih grana. učinjen je pronalaskom triangulacije početkom XVII stoljeća. Usavršavanjem instrumentarija za mjerenje kutova. odnosno da je spljoštena na polovima. koji se sastojao od mjerenja dužine jedne stranice trokuta. R udaljenost Zemlje od Mjeseca i r polumjer Zemlje. dobivamo za rezultantu silu AD. otapanjem ledenjaka i podizanjem razine mora. i 1666. inž. uz neke pretpostavke o rasporedu gustoće tekućine. već će zauzeti neki položaj PAE (na slici 2. godine dokazao da sila koja drži Mjesec na njegovoj stazi nije ništa drugo nego sila privlačenja Zemlje. i Newton-ovim otkrićem zakona gravitacije i općeg zakona o privlačenju masa. kao i dužina između krajnjih točaka pronašao je i u geodetsku praksu po prvi puta uveo Nizuzemac Willebrand Snelius (Macarol 1977). Duljinu od 200 km postojećim instrumentarijem. Veliki napredak.Mr. Taj novi način mjerenja. Nivo ploha u točki A. a i buduće parametre elipsoida moramo vezati isključivo za vrijeme prikupljanja podataka. mora se postaviti okomito na smjer rezultante AD.1) gdje je F sila kojom Zemlja privlači jedinicu mase Mjeseca. osobito fizike u XVII stoljeću. Međutim. F r2 (0. pa se onda računskim putem dobiju dužine strana.

a predstavlja ju skup parametara. dansko.Mr. ukupne dužine luka 50°34′. kao i položaj Zemljinog tijela u prostoru”. koji definiraju oblik referentne plohe (a. Bessel je uzeo prethodno dobivene rezultate gradusnih mjerenja iz više epoha. godine. na različitim geodetskim širinama kao što su: peruansko. Zemlja kao planet kroz vremenski period mijenja svoje stvarne dimenzije pod utjecajem gibanja tektonskih ploča. PN A y x b ϕ EW O a EE PS Slika 0. b). S obzirom na definiciju. boljim definiranjem jedinice za dužinu toaza. i 1837. dva indijska. inž. englesko.-1841. tvrdnja o spljoštenosti Zemlje potvrđena je i astro-geodetskim mjerenjima. Međutim. a i buduće parametre elipsoida moramo vezati isključivo za vrijeme prikupljanja podataka. geodezije E-mail: mrezo@geof. koja glasi: “geodetski datum je matematička reprezentacija veličine i oblika Zemlje.3: Parametri elipsoida a i b 6 . otapanjem ledenjaka i podizanjem razine mora.-1838. prusko. geodetske datume možemo podijeliti na lokalne i globalne geodetske datume. može se prema Bašiću (2000) dati definicija geodetskog datuma. rusko i švedsko. odnosno parametri elipsoida na kojem se želi računati. Usavršavanjem instrumentarija za mjerenje kutova. francusko.2: Dokaz elipsoidnog oblika Zemlje. Nakon sažetog povijesnog pregleda o nastojanju mnogobrojnih znanstvenika da se definiraju dimenzije i oblik Zemlje. Milan Rezo. Kako bi što pouzdanije definirao parametare elipsoida. hannoversko. odnosno epohu mjerenja. Važno je spomenuti i gradusna mjerenja koja je obavljao Bessel na području istočne Pruske. te sve dosadašnje. gdje je bilo 38 izmjerenih geodetski širina (više o gradusnim mjerenjima vidi u Čubranić 1972). sc. dipl.hr P B O A C E D Slika 0. i to u dva navrata 1831.

3 Znajući da je smj normale nepoznat može se približno odrediti d 3) jer e t. sc. Stog se kod astronom mskim mjer renjima kojim se određ smjer vertikale. E-ma mrezo@ ail: @geof. geodezije o. u odnosu na g đuje v ga državne izmjere jav e vljaju sljede problem (Bašić 200 eći mi 00): mjerenje se izvodi na f m e fizičkoj pov vršine Zemlj na kojoj se ne može računati.hr Usvojeni el U lipsoid s pa arametrima k koje je dao Bessel 184 godine p 41 poznat kao Besselov B elipsoid 1841 pos d služit će k kao ploha r računanja. e računanje se izvodi na plohi na ko se ne može mjeriti (elipsoid).5. r ojoj m mjerenja i r m računanja t trebaju se o odnositi na geoid “STV VARNI OB BLIK ZEML LJE”.4. 7 . inž. slika 0.Mr. na kojem se u pravilu ne m k može niti m mjeriti ni rač čunati. slika 0. Redukcij mjerenja izvodi se najčešće metodom p ja a m projeciranja uzduž nor rmale na elipsoid (slika 1. geoid. slika 0. Milan Rezo dipl. Mjerene v veličine na Zemljinoj fizičkoj površini treba red i ducirati na nivo plohu elipsoida gdje se u u ujedno radi i izjednač čenje tih mjerenja. je.6.

h ) Ze ml ji na fi zi čk H h ap ov rši na Geoi N d (W =W 0 ) R efe ren tni eli ps oi Slika 0. oseka. P (ϕ . osim u njenim diskretnim točkama. te je nužna aproksimacija fizičke površine Zemlje plohom elipsoida. geodezije E-mail: mrezo@geof. definira geoid kao nepravilno matematičko tijelo. to se tijelo koje omeđuje ovu površinu naziva “geoid”. kao matematički definiranog tijela. različiti rasporedi Zemljinih masa u njenoj unutrašnjosti. odnosno. kao što su: plima. sc.Mr. d 8 . barometriski tlak.7: Redukcija mjerenih veličina na plohe računanja. zbog utjecaja raznih vanjskih i unutarnjih sila na Zemljinu površinu.hr Za jednostavnu definiciju geoida može se napisati: Ako se pretpostavi. Milan Rezo. dipl. Međutim. Prema tome stvarnu površinu Zemlje nije moguće matematički definirati. inž. dinamika tektonskih ploča. zamisli idealna površina mora (nulta ploha mora) da se proteže ispod kopnenog dijela Zemlje (kontinenta). Projeciranje točaka s fizičke površine Zemlje provodi se duž normale koja prolazi točkom i okomita je na plohu elipsida.λ .

dva parametra za plohu. a predstavlja ju skup parametara. b) …. gdje je a velika. kao i položaj Zemljinog tijela u prostoru”.Mr. koji definiraju oblik referentne plohe (a. H N Lo ln ka h c S M 1. Iz praktičnih realizacija lokalnih datuma poznata su odstupanja od definicije u pogledu kuteva rotacije oko sve tri osi u kartezijevom kordinatnom sustavu. ZM) u odnosu na centar Zemljinih masa S. f). tri parametra položaja. Stoga je neki lokalni geodetski datum definiran s minimalno pet parametara (ibid. b (ili a.): a. godine.1 LOKALNI GEODETSKI DATUM Lokalni datum se najčešće određuje tako da je definiran u odnosu na (lokalni) geoid r r (Bašić 2000). (ξ0. N0) …. Na taj način je smješten elipsoid u odnosu na Zemljino tijelo. Ovo može biti ostvareno i poznavanjem pomaka središta elipsoida M(XM. Milan Rezo. ϕ0. b). Oblik i veličina rotacijskog elipsoida definirani su sljedećim parametrima: a. geodetske datume možemo podijeliti na lokalne i globalne geodetske datume. f (a. dipl. Postoji fundamentalna točka P0 u kojoj su poznati otklon vertikale ϑ i geoidna undulacija N. GEODETSKI DATUM Godetski datum je matematička reprezentacija veličine i oblika Zemlje. a f spljoštenost elipsoida. h0. λ0. Definiciju lokalnog geodetskog datuma teorijski možemo napisati: u || r .1. η0. 1. YM. geodezije E-mail: mrezo@geof. U mrežama su no rm al a Ve rtik ala r u Ze ml ji na q fizička površina q i el id oipso Gl elipsid alni ob 9 . Na temelju rečenog slijedi da je općenito S≠M. sc. S obzirom na definiciju.1 Hrvatski državni koordinatni sustav (HR1901) Lokalni dvodimenzionalni koordinatni sustav u Hrvatskoj zasnovan je na triangulacijskim mjerenjima Vojno-geografskog instituta iz Beča (MGI) iz 1901. b mala poluos elipsoida.hr 1. odnosno rotacijska os elipsoida je paralelna s rotacijskom osi Zemlje. koja su kasnije dopunjena od strane Vojno-geografskog instituta iz Beograda. inž.

te je globalni datum određen sa dva parametra za plohu elipsoida. velikom osi i spljoštenosti elipsoida (a. Nama najpoznatiji globalni datum je GRS80 koji predstavlja ujedno i apsolutni.96290 m 6. Tablica 2. u = r (vidi sliku 2. 1924. Teritorij Hrvatske preslikan je u dvije zone s ishodišnim meridijanima 15° (5. Besselov elipsoid je dvoosni rotacijski elipsoid jednoznačno definiran dimenzijama velike i male osi još iz 1841. zona) i 18° (6.1: Parametri Besselovog elipsoida.9999 (Borčić 1976). Kako je krajnji cilj uspostave triangulacije I. Međutim. inž. a računanja su provedena na Besselovom elipsoidu s ishodišnom točkom Hermanskögel kraj Beča. godine usvojena projekcija u ravnini je Gauss-Krügerova konformna poprečna cilindrična projekcija. S=M. reda izrada topografskih zemljovida i katastarskih planova.67418480095 x 10-3 e ′2 = a 2 − b2 b2 a−b f = a a−b n= a+b 1. Besselov ellipsoid a b a2 − b2 e2 = a2 6377397. središte elipsoida se poklapa sa geocentrom. geodezije E-mail: mrezo@geof.hr mjereni kutevi. svakako su stvorene temeljne odrednice na kojima je kasnije definiran globalni geodetski datum opažanjem prirodnih i umjetnih Zemljinih satelita.4).71921879852 x 10-3 3. i to prvenstveno zbog nemogućnosti astro-geodetskih mjerenja u to vrijeme čitavog teritorija Zemlje. dipl. Milan Rezo.67437223115 x 10-3 6.1 (Hofmann i Wellenhof 1994).2 GLOBALNI GEODETSKI DATUM Više stoljetna stremljenja geodeta za određivanjem globalnog elipsoida (ranije poznat po imenu Zemljin elipsoid) završavala su ipak na teorijskim osnovama definiranja takvog elipsoida.34277318185 x 10-3 1. r r mala os elipsoida se poklapa s rotacijskom osi Zemlje. Globalni geodetski datum najbolje aproksimira veličinu i oblik Zemlje u cijelosti. sc. 10 . a definiran je tako da (Bašić 2000): njegov volumen bude jednak volumenu geoida – suma odstupanja po visini geoida od elipsoida da bude jednaka nuli.Mr. gravimetrijski datum. f). godine. Parametri Besselovog elipsoida su prikazani u tablici 2. Budući da vrijedi S = M ne trebaju nam nikakvi parametri položaja. kasnije i dužine. zona) i mjerilom preslikavanja mo=0.15508 m 6356078.

Smatra se da je podudaranje WGS84 i ITRF96 datuma danas unutar 2 cm. Uviđajući da ova realizacija ne zadovoljava točnošću. precizni efemeridi GPS mjerenja dani su redovito u aktualnom ITRF sustavu. Ove realizacije nose oznake prema GPS tjednima u kojima je realizacija ostvarena. U projektu “Prijedlog službenog geodetskog datuma za Republiku Hrvatsku” Bašić i dr. ITRF sustav baziran je na GRS80 (Geodetic Reference System 1980) elipsoidu. tako da je prva realizacija označena WGS84 (G730). (2000) proveli su ispitivanje u cilju sagledavanja mogućih razlika u kordinatama između GRS80 i WGS84 elipsoida za područje republike Hrvatske. Velika os oba elipsoida je jednaka dok se spljoštenost vrlo malo razlikuje (vidi tablicu 1. Prva realizacija ITRS sustava bila je ITRF89. GPS) (Seeber 1993).2). koje nazivamo Terrestrical Reference Frame (ITRF). VLBI. Geodetske znanstvene ustanove iz cijelog svijeta skupljaju te podatke na oko 150 točaka diljem svijeta i šalju ih u International Earth Rotation Service (IERS). Prvobitna realizacija WGS-84 sustava određena je s točnošću (1 . a baziran je na WGS84 elipsoidu. 1. kao i dobar dio topografsko katastarskih planova (30%) prikazani u državnom koordinatnom sustavu (HR1901). WGS je geocentrički koordinatni sustav realiziran na osnovi TRANSIT opažanja iz koordinata više od 1500 referentnih točaka.Mr. International Terrestrial Reference System (ITRS) je sustav nastao na osnovi visokopreciznih satelitskih mjernih tehnika (SLR. godine koristi se kao referentni elipsoid za GPS. Orbita tj. kojemu se uz kraticu piše i godina realizacije (npr. LLR. godine imala je za cilj uspostavu kontinentalne mreže.2 m) (Malys i Slater 1994). Poboljšanje se odnosi prije svega na koordinate GPS opažačkih stanica koje su na osnovi GPS rezultata popravljeni u dva navrata. a druga WGS84 (G873) (Malys i dr. Tako je definiran novi europski koordinatni sustav ETRS89. barem toliko dugo dok se u Hrvatskoj pretežito ne prijeđe na novi geodetski datum. a od 1987. koji kombinira sva ta mjerenja i računa zajedničko rješenje svih tih mjerenja za jednu godinu. Točnost ovako definiranog koordinatnog sustava danas je kojeg centimetra ili bolje.3 Terestički referentni sustavi Najpoznatiji terestički referentni sustavi su World Geodetic System 1984 (WGS84) i International Terrestrial Reference Frame (ITRF). inž. tri parametra prostorne rotacijske matrice i jedan parametar mjerila. a sada aktualna realizacija je ITRF2000. ITRF96) (Bačić i Bašić 1999). Na temelju postavljenih ciljeva. geodezije E-mail: mrezo@geof. Budući da su svi kartografski prikazi. Razvoj satelitske geodezije (GPS tehnologije) tijekom 80-tih i posebno 90-tih godina XX. 1997). Milan Rezo. pristupilo se poboljšanju WGS sustava. EUREF potkomisija odlučila je da jedinstveni europski koordinatni sustav bude povezan samo sa stabilnim dijelom euroazijske ploče kako bi se izbjegla nužna uzimanja u obzir promjena koordinata uzrokovanih godišnjim iznosima pomaka litosfernih ploča. dipl. stoljeća ukazao je na potrebu uspostavljanja i održavanja jedinstvenog koordinatnog sustava za Europski kontinet. Osnivanjem EUREF-European Reference Frame potkomisije pri Međunarodnoj organizaciji za geodeziju i geofiziku (IUGG-International Union of Geodesy and Geophisics) 1987. potrebno je koordinate novoodređenih GPS točaka transformirati u taj sustav. sc.hr Veza između lokalnog i globalnog datuma uspostavlja se obično pomoću sedam parametarske transformacije i to: tri komponente vektora translacije. 11 .

a potom GRS80 elipsoid (Bašić i dr.73949677548 x 10-3 3.2: Parametri GRS80 i WGS84 elipsoida.67922039463 x 10-3 WGS84 6378137.31425 m 3986005 x 108 m3 s-2 -484. Milan Rezo.000 m 1/298.0 GRS80 6378137.Mr.3 prikazani su njegovi parametri (Hofmann-Wellenhof i dr.hr WGS84 6378137.1 mm što za praktična računanja nema nikakvo značenje.35281068118 x 10-3 1. geodezije Tablica 1. Obzirom da obrada GPS mjerenih veličina završava s elipsoidnim koordinatama na WGS84 elipsoidu u tablici 2. Parametri a b JGM C2.35281066474 x 10-3 1.69438002290 x 10-3 6.00000 m 6356752. koristeći prvo WGS84.3: Parametri GRS80 i WGS84 elipsoida.5C2. dipl.257222101 Ispitivanje je provedeno na način da su izračunati transformacijski parametri između ETRS89 datuma i našeg uporabnog Besselovog datuma.67922038638 x 10-3 a 2 − b2 e = a2 a 2 − b2 e ′2 = b2 a−b f = a a−b n= a+b 2 12 . Usporedbom elipsoidnih koordinata točaka koje su upotrebljene za transformaciju vidljivo je da se elipsoidna duljina i visina ne razlikuju dok se elipsoidne širine razlikuju za 0.0 ω J2=.998905 x 10-8 6.000 m 1/298.73949674226 x 10-3 3. 1994): Tablica 2. Elipsoid a f GRS80 6378137.31414 m 3986005 x 108 m3 s-2 108263 x 10-8 7292115 x 10-11 rad s-1 108263 x 10-8 6. inž.00000 m 6356752.16685 x 10-6 7292155 x 10-11 rad s-1 108262. sc. 2000).694379990 x 10-3 6.257223563 E-mail: mrezo@geof.

centimetar. koji se dijeli na 6 stopa. Jedinica za dužinu Jedinica za dužinu je metar (oznaka „m“). Veće jedinice od metra su dekametar. kada je Generalna konferencija za mjere i utege odlučila. godine. POVRŠINE. Jedinica je 1 bečki hvat. Metar je dužina jednaka 1. koji je upotrebljavan u katastarskim izmjerama na području Republike Hrvatske za vrijeme Austro-ugarske monarhije.: Odnos jedinca za dužinu spram metra Veće jedinice od metra dekametar hektametar kilometar Manje jedinice od metra decimetar centimetar milimetar mikrometar nanometar 1 dam 1 hm 1 km 1 dm 1 cm 1 mm 1 μm 1 ηm 10 m 100 m 1000 m 10-1 m 10-2 m 10-3 m 10-6 m 10-9 m U Republici Hrvatskoj naslijeđen je tzv hvatni sustav za dužine.763. sc.sustav (od francuskog: System International d'Unites).896484 m 1° stopa 0. a stopa na 12 palaca. a menje jedinice su decimetar.650. U tablici 2. kelvin i kandela. UBRZANJE SILE TEŽE I GEOMAGNETIZAM Novi međunarodni sustav počeo se stvarati 1954.Mr. geodezije E-mail: mrezo@geof. Taj sustav se zove na svi jezicima SI. U tablici 2. Milan Rezo.73 valnih dužina zračenja u vakuumu. mikrometar i nanometar. a to su: metar. SUSTAVI MJERA ZA DUŽINE. Odnos hvatne mjere s metrom odnosnom dijelovima metra hvat 1. prikazan je odnos hvatnih mjera s metrom odnosnom dijelovima metra. Tablica 2. sekunda. Tablica 2.2.hr 2.316081 m 1′ palac 2. da se prihvate osnovne jedinice za mjerenje.1.634 cm 1″ 13 . hektametar i kilometar. koje odgovara prijelazu između razine 2p10 i 2p5 atoma kriptona 86. dipl.1 dani su odnosi ovih jedinica. milimetar. KUTEVE.2. amper.: Odnos hvatne mjere s metrom odnosnom dijelovima metra. inž. kilogram.

odnosno. Višekratnik četvornog hvata je jedno jutro (1 j). U tablici 2.4. U hvatnom sustavu jedinica za površinu je 1 čhv (četvorni hvat).5754642 ha 2 1m 0. Tablica 2. devedeseti dio pravog kuta.596652 m2 1j jutro = 1600 čhv 0. 2.2 Jedinica za površine E-mail: mrezo@geof.3.kuteve Veličina kuta može se izraziti u seksagezimalnim stupnjevima i u lučnoj (analitičkoj) mjeri. U tablici 2.Mr. dok je hvatna jedinica za površinu vezana za istu česticu i objekte na njoj za koju se vodi evidencija u Zemljišnim knjigama (ZK) ili među pukom ustaljenijim nazivom „Gruntovnici“. U tablici 2.3.hr Osnovna jedinica za površinu je 1 m2 (metar kvadratni).364 čhv Metarski sustav jedinica za površinu vezan je uz čestice (katastarska čestica) i objekte na čestici za koju se vodi evidencija u katastrarskim uredima. geodezije 2. upotrebljavaju se različite jedinice za površinu. Odnos četvornog hvata i metarske jedinice za površinu 1čhv četvorni hvat 3. Tablica 2. minute i sekunde.3 Jedinica za pravce . dan je prikaz odnosa kvadratnog metra s višekratnikom.: Odnos četvornog hvata i metarske jedinice za površinu. U seksagezimalnom sustavu jedinica je 1° (stupanj). Vošekratnici kvadratnog metra su: ar. minute i sekunde stupanj 360 dio punog kruga šezdesti dio stupnja (′) minuta šezdesti dio minute (″) sekunda 1° 1° = 60′ 1′ = 60″ 14 . Stupanj se dijeli na minute.278036 čhv 1 ha = 1 j + 1180. dipl. sc. Novije katastarske izmjere vode jedinstvenu evidenciju za katastar i ZK u metarskom sustavu jedinica za površinu. Tablica 2. inž. hektar i kvadratni kilometar.4 dan je odnos jednog četvornog hvata i metarskih jedinica za površinu.5: Odnos stupnja minute i sekunde Odnos stupnja. sekunde i dijelove sekune. Milan Rezo. koji je tristošezdeseti dio punog kruga.: Prikaz odnosa kvadratnog metra s višekratnikom Odnos kvadratnog metra s višekraticima ar 100 m2 hektar 10 000 m2 kvadratni kilometar 1 000 000 m2 1ar 1 ha 1 km2 Zbog tradicionalno nasljeđenih i ustaljenih jedinica u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske.5. dan je odnos stupnja.

inž. odnosno. Pravac A⇒B 174°56′12″. pravcima su zbrajanje i oduzimanje.742613 Pravac A⇒C 285°58′47″. sc.943617 ______________________________ Kut BAC = 111°02′35″.2010 04 94 7.Mr. izraziti u stupnjevim. 12 6- B A 111-02-35. U primjeru 2. Potrebno je izračunati vrijednost kuta BAC.201004 5 417 13 26 74 .2 dani su primjeri zbrajanja i oduzimanja pravaca.1. čiji je luk jednak dužini radijana. minutama ili sekundama množit će se veličćina luka vrijednošću ρ (radijanom). koji na kraju kruga isjecaju luk diljine jednake polumjeru (1 rad = 1m/1m = 1).: Sa stajalošta A izmjeren je pravac prema točci B i prema točci C. zadan arcusom. Milan Rezo. geodezije E-mail: mrezo@geof. -4 58 528 U analitičkoj i lučnoj mjeri jedinica je jedan radijan (rad). Primjer 2. Vrijednost za ρ (radijan) u segsagezimalnoj mjeri su: 17 36 C 15 . Veza između kružne i stupanjske mjere dana je odnosom: arcα : α ° = 2rπ : 360° i ako je radijus kruga r jednak jedinici dalje sljedi: α° = 360° arcα = ρ ° arcα 2π Treba li prema tome kut. Radijan je ravninski kut između dvaju polumjera.1 i 2.hr Najčešće operacije s kutevim. koja daje centralni kut. dipl.

1 mGal/km. u englesko-američkoj literaturi se često upotrebljava 1 μms-2. a to su (Bašić 1999): 1μms-2 = 10-6 ms-2 i 1 nms-2 = 10-9 ms-2 . Pored službenih jedinica. čiji je zadatak unapređenje istraživanja magnetizma i aeronomije Zemlje i ostalih tijela Sunčevog sustava i međuplanetarnog prostora. 2. Milan Rezo. odlučilo je da se magnetsko polje r opisuje magnetskom indukcijom F . “gravity unit”). Pored spomenutih jedinica. U praksi se za iskazivanje odstupanja stvarnog polja sile teže od modela. U studiji planetarnih magnetskih polja. koje su izvedene od jedinice 1Gal = 1 cms-2 definirane u CGS-sustavu mjera (ime prema Galileiu).Mr.75' ≅ 3438' ρ° = ρ '' = 206264. koriste manje jedinice. a naziva se jedinica ubrzanja sile teže (engl. u odnosu na odgovarajuću mjernu jedinicu u sustavu CGS u.m. u uporabi su se zadržale i stare jedinice (Wenzel 1985): 1 Gal = 10-2 ms-2. To je vektorska veličina čija je SI jedinica 1 tesla (1 T = 1 Nm-1A-1).29578° 2π ' ρ = 3437. Kao stara jedinica iz CGS-sustava mjera za gradijent ubrzanja sile teže često se koristi jedinica Eötvös. iz relacije: 1G = 10-4 T U opisu Zemljina magnetskog polja često se primjenjuje jedinica 1 nanotesla (1 nT = 10-9 T). 1 mGal = 10-5 ms-2 i 1 μGal = 10-8 ms-2 . Gauss (G).4 Jedinica za ubrzanje sile teže Jedinica za ubrzanje sile teže u Systeme International d’ Unites (SI) je ms-2. koja također nije u skladu sa SI-sustavom i za koju vrijedi sljedeći odnos (Torge 1989): 1 E = 10-9 s-2 = 0. inž.5 Jedinica za magnetsko polje Zemlje Međunarodno udruženje za geomagnetizam i aeronomiju (IAGA). sc..81'' ≅ 206265'' 2. a za komponente gradijenta ubrzanja sile teže s-2. gdje polja koje tretiramo imaju 16 . dipl. geodezije E-mail: mrezo@geof. Mjerna jedinica geomagnetskog polja jest dakle Tesla (T) koji je vezan. odnosno za nesigurnosti mjerenja.hr 360° = 57.e.

1:500. 17 . 1:2. Mjerilo izraženo prethodnom jednadžbom je brojno mjerilo. 1:2. predstavlja mjerilo gdje je osnovna veličina D umanjena 100 puta. kod koga je brojnik jednak jedinici. odnos između dužine predstavljene na planu i stvarne veličine te dužine u prirodi (ali ne kose u prostoru. karte ili crteža. tj. geodezije E-mail: mrezo@geof. veličina. dolazi do potrebe njihovog smanjenja ili uvećanja.000. Kod usporedbe dvaju mjerila kaže se za jedno mjerilo da je krupnije. za drugo mjerilo se kaže da je sitnija ako je njen broj .6 Odnos veličine u prirodi i planu/karti-Mjerilo Kod svih vrsta nacrta. Ako lijevu stranu jednadžbe podjelimo sa d i pri tome označimo nazivnik: D/d sa n dobit će se: M= 1 1 = D n d Broj n označva koliko se puta veličina d sadrži u velični D. Odnos u kome se obavlja ta promjena osnovnih dimenzija tih veličina naziva se MJERILO. Izbor mjerila je funkcija od više parametara. oblik i međusobni odnos objekata koje treba predstaviti upotrebom mjerila. rade planovi su: 1:250.Mr. uglavnom.000. karte.n2 veći. tj. u cilju predstavljanja linearnih veličina. Zatim. d — dužinu te iste veličine predstavljenu na karti ili pak planu — crtežu. inž. Milan Rezo. 1:1. upotrebljava se često jedinica γ (1γ = 10-5 Gauss ). mora biti n1 < n2 da bi mjerilo M1 bilo krupnija od mjerila M2 i obratno. Mjerila u kojima se u Republici Hrvatskoj. Na primjer: M = 1:100. gde je n 100. Brojno mjerilo je uvjek predstavljeno u vidu razlomka. sc.500 i 1:5. mjerilo je uvjetovano tačnošću kojom se traži da se kod toga predstavljanja održi: vrsta. ako je njen broj n1 manji i obratno. Tako. Označimo sa: D — dužinu ortogonalne projekcije na horizontalnu ravninu neke dužine iz prirode. vezana za mjernu jedinicu B u sustavu SI sa relacijom: 1γ = 10-9 T = 1nT Intenzitet magnetskog polja na Zemljinoj površini prima vrijednosti koje idu od 30000 nT na ekvatoru do 70000nT na polovima. projekata. plana. Prvi i osnovni parametar je namjena plana. već njene horizontalne projekcije) jeste MJERILO PLANA. 2. dipl. koliko se puta neka veličina predstavljena na nekom crtežu smanjuje ili povećva.hr mali intenzitet. a nazivnik je broj koji kazuje koliko je puta odnosna velična umanjena ili uvećana.000. onda se odnos: d =M D označva kao mjerilo (M) toga nacrta. topografskih podloga.

Gornja granica mjerila za karte nije strogo određena.hr Medutim. dipl. koje se najčešće upotrebijavaju pri izradi raznih vrsta projekata i studija. :Topografske karte. karte se kod nas rade počev od mjerila 1:5. inž. 18 .000. Mjerila od 1:10.Mr. sc. koja predstavlja granice izmedu karte i plana. dok se karte u sitnijim mjerilima rade za specijalne svrhe i tzv. geodezije E-mail: mrezo@geof. geografske karte. Milan Rezo.000 do 1:100.000 su mjerila u kojima se uglavnom izrađuju tzv.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->