P. 1
Oslobođenje [broj 23479, 28.4.2012]

Oslobođenje [broj 23479, 28.4.2012]

|Views: 162|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Apr 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/16/2013

pdf

text

original

Predsjedni{tvo BiH utvrdilo dr`avni bud`et

IZETBEGOVI] PREGLASAN
2-3. strana

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 28. 4. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.479

Srebreni~anke poru~ile ambasadoru Moonu

VI[E NAM NE DOLAZITE!
Ameri~ki ambasador tokom posjete Srebrenici i Poto~arima izjavio da ne o~ekuje promjene Izbornog zakona, {to je izazvalo ogor~enje
2. strana

Vi{e od 200 policajaca pred zgradom KS-a Hamdo Frljak nije vi{e trener Bosne

OTKAZ IGRA^IMA JER SU BRUKALI KLUB
49. strana

BUDIMLI]U, ODLAZI!
5. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
Srebreni~anke poru~ile ambasadoru Moonu

2

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Predsjedni{tvo BiH utvrdilo

Izetbegovi}
Radmanovi} i Kom{i} su bili za, a Izetbegovi} protiv prijedloga zakona o bud`etu institucija i me|unarodnih obaveza BiH za 2012. Prihva}ene Kom{i}eve izmjene i Izetbegovi}evi prijedlozi
Dr`avni bud`et za ovu godinu utvr|en je ju~er u Predsjedni{tvu Bosne i Hercegovine preglasavanjem predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a. I dok je Izetbegovi} bio protiv, ~lanovi Predsjedni{tva @eljko Kom{i} i Neboj{a Radmanovi} glasali su za prijedlog zakona o bud`etu institucija i me|unarodnih obaveza BiH za 2012. godinu, prema kome je utvr|en iznos bud`eta institucija BiH i me|unarodnih obaveza od 1.394.928.000,00 KM. Od toga, za ti upu}en Parlamentarnoj skup{tini BiH (PSBiH). Prva izmjena je da do promjene ~lana 9. stav 2. Ustava BiH ne}e biti smanjenja plata zaposlenim u institucijama BiH, zatim da u ovoj bud`etskoj godini ne}e biti prijema novih zaposlenika u dr`avnim institucijama BiH, a navodno se planiralo zaposliti njih 291, te da se ukida bud`etska rezerva, odnosno da se bri{u stavovi 2. i 3. ~lana 13. Zakona o bud`etu za 2012, koji se odnose na kori{tenje sredstava buOdbijeno devet prijedloga bo{nja~kog ~lana

Moon u Poto~arima

Vi{e nam ne dolazite!
Ameri~ki ambasador tokom posjete Srebrenici i Poto~arima izjavio da ne o~ekuje promjene Izbornog zakona, {to je izazvalo ogor~enje
Patrick Moon, ameri~ki ambasador u na{oj zemlji, tokom ju~era{nje posjete Poto~arima i Srebrenici, izjavio je da ne o~ekuje promjene Izbornog zakona koje bi omogu}ile svim Srebreni~anima da glasaju u ovoj op{tini bez obzira na to gdje danas `ive. Izborni zakon je promijenjen 2008. godine i tada su na lokalnim izborima glasali svi Srebreni~ani koji su, prema popisu iz 1991. godine, imali mjesto prebivali{ta na podru~ju ove op{tine. {to uradite za porodice, i za ove ovdje koji su pokopani. Danas smo ostali skroz zate~eni, i ako to ne uradite, nemojte dolaziti ni 11. jula, ni mimo 11. jula. Hvala Vam za sve {to ste uradili, a ono {to ste uradili, ako treba, uzmite i nosite” kazala je , ambasadoru Hatid`a Mehmedovi}, predsjednica Udru`enja Srebreni~ke majke.

BUD@ET 1.394.928.000 KM
finansiranje institucija BiH utvr|en je iznos od 950.000.000 KM, a za otplatu vanjskog duga BiH 444.928.000 KM. d`etskih rezervi. Iz Kom{i}evog kabineta su nam rekli da je bitno ispo{tovati navedene tri izmjene. Kako saznajemo, odbijeno je devet Izetbegovi}evih prijedloga koji su se odnosili na pove}anje sredstava za Ministarstvo odbrane, te Ministarstvo sigurnosti u ukupnom iznosu za vi{e od 40 miliona KM, ali su uz bud`et usvojeni i Izetbegovi}evi prijedlozi kao zaklju~ci i inicijativa za PSBiH.

Plate ostaju iste
Iako je Kom{i} prije nekoliko dana izjavljivao da je njegov uslov za podr{ku bud`etu pokretanje ustavnih promjena koje bi omogu}ile smanjenje plata i funkcionerima, on je bud`et podr`ao uz odre|ene izmjene. Naime, kako je saop{teno iz Predsjedni{tva, u odnosu na nacrt koji je dostavilo Vije}a ministara BiH, usvojene su i izmjene sa kojima su bili saglasni svi ~lanovi Predsjedni{tva i koje su sastavni dio prijedloga zakona o bud`etu koji }e bi-

Trajno rje{enje
Ona je, pokazuju}i prema mezarima u Poto~arima, ambasadoru rekla da njeni najmiliji ne mogu glasati, ali i hiljade drugih koji su ubijeni u genocidu. “Sve {to ste donijeli za Srebrenicu, pokupite i nosite. Zna~i, ona ni-

Rad na pomirenju
“Bit }u jasan i otvoren. Kada Izborna komisija objavi izbore za sedam ili ~etrnaest dana, ne o~ekujem da }e se ponoviti izborna odredba iz 2008. za izbore u Srebrenici. SAD o~ekuju da }e, bez obzira na to ko bude izabran za na~elnika ove op}ine, vrlo marljivo raditi na pomirenju i u interesu svih gra|ana ove lokalne zajednice” kazao je Moon. , Na upit novinara na{eg lista da komentari{e ~injenicu da }e budu}i na~elnik najvjerovatnije biti iz SNSD-a, ~iji predsjednik Milorad Dodik javno negira genocid, Moon je odgovorio: “Ja sam razgovarao o tome sa predsjednikom Dodikom. Li~no sam ga potakao da prizna da je ovdje po~injen genocid i da do|e ovdje. On prihvata da su tu po~injeni zlo~ini, a ja ostavljam njemu da opi{e svoje stavove. Nadam se da }e on u budu}nosti priznati genocid” kazao je Moon. , S druge strane, predstavnice srebreni~kih udru`enja sa kojima je Moon odr`ao sastanak su ogor~ene. Nakon ovakve izjave, nisu `eljele sa ambasadorom ni polo`iti cvije}e u Memorijalnom centru Poto~ari. “Ako ne donesete pozitivnu odluku za Srebrenicu i ne na|ete mehanizam, mi ne `elimo da vi{e nijedan ambasador do|e u Memorijalni centar. Vi ste bili na{a uzdanica, mi se i dalje uzdamo i tra`imo da ne-

Honorari, zakupi, komisije
- Dobro je {to barem zasad ne}e do}i do smanjenja pla}a i mislim da to nije ono na ~emu treba {tedjeti. Dao sam danas tri prijedloga kako treba napraviti prave u{tede i oni su usvojeni. Nadam se da

Tri koncepta
Pored predstavnica srebreni~kih udru`enja, Moon se ju~er sastao i sa predstavnicima vlasti i studenata u ovom gradu. Sa svima je razgovarao o tri koncepta koja se ti~u Srebrenice. “Moramo odr`ati sje}anje da niko nikad ne zaboravi {ta se ovdje desilo. Moramo razgovarati o sada{njosti, o ja~anju civilnog dru{tva, vlasti... i da bismo radili na boljim me|uetni~kim odnosima. Moramo sagledati budu}nost ove zajednice, koja }e biti izgra|ena na ple}ima mladih ljudi, mladih koji }e biti lideri pokreta ove zemlje i njene integracije u Evropu”, kazao je Moon.

HONORARI Na preskupe zakupe se tro{e desetine miliona, treba da se vidi pla}anje rada u komisijama, jer se i na to tro{e ogromni novci, a radi se u radno vrijeme i kona~no honorari, dakle 48 miliona KM - pazite te cifre, upozorio je Izetbegovi}

FINANSIRANJE INSTITUCIJA BiH 950.000.000 KM

je moj grad, ona nije moja op{tina, poklonili ste je Srbima. I nemojte, molim Vas, vi{e dolaziti da nas povre|ujete, jer Vi ste bili na{a nada. Ali, vi{e niste. Vi mo`ete dosta, ako ho}ete, ako ne}ete, ne mo`ete ni{ta” kazala je Hatid`a , Mehmedovi}, isti~u}i da treba donijeti trajno rje{enje za Srebrenicu i ovu op{tinu staviti pod nadle`nost dr`ave.
S. KARI]

V I J E S T I

DODIK U BEOGRADU OPET CIJEPAO BiH

Ambasada SAD-a: Dok je BiH, ima i RS-a
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je ju~er u Beogradu da vjeruje da je BiH neodr`iva zemlja i da kao takva mo`e da ima dva scenarija, i to da pobijede sile koje ho}e da je unitarizuju ili }e prirodni proces dovesti do njenog raspada. “Mi se pripremamo za ovaj drugi. Naravno, znamo da to nije bliska budu}nost, ali smo svakako svjesni da konstelacija odnosa i na~in na koji je BiH sklepana, ne mo`e dati sigurnost u njenu odr`ivost”, rekao je Dodik, koji je predvodio delegaciju Srpske na skupu Srba iz regiona. Dodik je naglasio da RS nije proveo popis, odnosno popis nije odr`an u BiH, ali }e biti u mar tu idu}e godine. On je uvjeren da }e “popis pokazati da su Srbi stradalnici i oni koji su najvi{e pomjerani sa svojih mjesta i da je nad njima izvr{eno etni~ko ~i{}enje”. Po Dodikovoj ra~unici, “samo u federalnom dijelu Sarajeva nedostaje 156.000 Srba”, a, prema procjenama, “Srba u Sarajevu ima 1,2 odsto”. Predsjednik Srpske naglasio je da RS nije spreman da daje nadle`nosti, ve} `eli da ih vrati i da o~uva svoju autonomiju. “Srpska je jedina samoodr`iva zajednica u BiH i ne}e dati svoje nacionalne institucije i vrijednosti za imaginarnu pri~u o Evropi”, poru~io je Dodik, isti~u}i da “ni robustna inter vencija me|unarodne zajednice nije obezbijedila postojanje BiH”, koja je, po njemu, “dr`ava u poku{aju, koja ne}e uspjeti”. - To su izjave koje mogu dovesti u pitanje mir u zemlji - upozorio je ju~er predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, upitan da prokomentira Dodikove izjave. Izetbegovi} podsje}a da Dodik svaki put “kad ima ekonomskih problema, a sve ih je vi{e u BiH i entitetu RS, po~ne da pri~a o (ne)budu}nosti BiH, da proziva Izetbegovi}e i zamazuje o~i narodu”. - O~ekujem da se gospodin Dodik uozbilji i ne daje izjave koje nam uru{avaju rejting, di`u kamate i udaljavaju nas od stranog kapitala, rekao je Izetbegovi}. - Kao {to smo ponovili mnogo puta do sada, BiH je me|unarodno priznata dr`ava sa punim suverenitetom i teritorijalnim integritetom. Za RS nema odr`ive budu}nosti izvan BiH. RS mo`e postojati samo kao dio dr`ave BiH. Bilo koja retorika koja sugeri{e druga~ije je neprihvatljiva, {tetna i u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, re~eno nam je u uredu za odnose M. \. R. s javno{}u Ambasade SAD-a u BiH.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

U @I@I
Predsjednik SDA Sulejman Tihi}

3

dr`avni bud`et

preglasan
[estorka nije dogovorila bud`et
Lider SDA Sulejman Tihi} ju~er je negirao da je na sastancima lidera {est vode}ih politi~kih partija u BiH bud`et ikad raspravljan i dogovoren. - Bud`et nije ni raspravljan ni dogovoren na sastancima {estorke. Ono {to je dogovoreno, to je i napisano, a to je sporazum o vojnoj i dr`avnoj imovini. Dogovor o bud`etu, da postoji, sadr`avao bi niz dokumenata jer se ne mo`e nikako zasnivati samo na usmenom razgovoru. Ako je takvog razgovora mo`da me|u nekim u~esnicima i bilo, ~ak bi i on morao biti stavljen na papir, kazao je Tihi} ju~er za Oslobo|enje. Na ovaj na~in, zapravo, Tihi} je reagirao na tvrdnje Milorada Dodika, predsjednika RS-a i lidera SNSD-a, izre~ene nakon sastanka sa Zlatkom Lagumd`ijom, ministrom vanjskih poslova BiH i liderom SDP-a, da je “{estorka postigla dogovor oko dr`avnog bud`eta” te da je “Tihi} pristao na taj dogovor” , . - Na sastanku nikakav dogovor nije postignut, a to {to Dodik govori... znate, njega ne karakteri{e neka istinoljubivost. On ima obi~aj da tvrdi ne{to o ~emu uop{te nije bilo dogovora i razgovora. Mo`da je dogovorio sa Lagumd`ijom, nekada na nekom drugom mjestu gdje ja nisam bio, kazao je Tihi}. Podr{ka dr`avnog bud`eta u Parlamentu BiH jedan je od uvjeta nastavka koalicije SDA i SDP-a BiH, izjavio je prije neki dan Lagumd`ija. No, Tihi} ka`e da “Lagumd`ija nije u prilici da postavlja uvjete SDA, niti se SDA obazire na njegove uvjete” . - To su prazne pri~e. Predsjedni{tvo SDA je protiv ovakvog bud`eta, nezakonito je usvojen fiskalni okvir, jer po zakonu prvo se trebaju osigurati sredstva za funkcionisanje institucija BiH, pa onda entiteta, a ovo {to je ura|eno jeste ograni~avanje dr`ave BiH kojoj je zamrznut bud`et u naredne tri godine, a istovremeno je dozvoljen rast entitetskih bud`eta. Ne}emo glasati za ovakav bud`et i SDP mo`e postavljati kakve god ho}e uvjete, i SDA i meni li~no va`nija je dr`ava nego koalicija, kazao je Tihi}. Komentari{u}i podr{ku bud`etu dr`avnih ministara iz oba HDZ-a, on je rekao da samo mo`e pretpostaviti da je to “^ovi}evo i Ljubi}evo vra}anje dugova Dodiku za raniju podr{ku koju im je on dao u procesu formiranja vlasti” .

Predsjedni{tva BiH

Foto: Didier TORCHE

}e i u Parlamentu biti usvojeni. Jedan je da se vide preskupi zakupi na koje se tro{e desetine miliona, da se vidi pla}anje rada u komisijama, jer se i na to tro{e ogromni novci, a radi se u radno vrijeme i kona~no honorari, dakle 48 miliona KM - pazite te cifre. Govorimo kako je admi-

sam nezadovoljan. Nisam glasao za bud`et koji ne}e uzeti u obzir ove stvari, kazao je Izetbegovi} ju~er. Izetbegovi} je rekao da je napravljen preuzak fiskalni okvir, te da se u bud`etu {tedjelo gdje nije trebalo da se {tedi, a nije se {tedjelo tamo gdje jeste bilo potrebe. Na konstataciju da

tati kakve jesu. Ustavne promjene su ionako proces koji traje.

Radmanovi} odustao
Prema rije~ima Ljubi{e ]osi}a, Radmanovi}evog savjetnika za ekonomska pitanja, Izetbegovi} je imao 12 prijedloga, od kojih mu je devet odbijeno, a tri prihva}ena. On je rekao da je i Kom{i} naveo kako ima prijedloga za pove}anje nekih stavki u bud`etu, ali da ih ne}e predlagati kako bi bio odr`an dogovor politi~kih lidera. ]osi} je rekao da je zbog usvojenog fiskalnog okvira i odr`avanja dogovora {estorke i Radmanovi} odustao od svojih stalnih prijedloga da se naprave u{tede smanjenjem broja pripadnika OSBiH i smanjenjem diplomatskokonzularnih predstavni{tava.
M. \UROVI] RUKAVINA

OTPLATA VANJSKOG DUGA 444.928.000
nistracija prevelika, kako se ima previ{e savjetnika i onda se takvi novci potro{e na honorare, a nema para za forenzi~ku laboratoriju, nema para za opravak deminerskih ma{ina, za kombinovanu misiju, nema dovoljno para za vitalne stvari, za kontrolu granice, za gorivo koje je poskupjelo 10 i 20 posto, za ono za {ta mora biti para. Jednim dijelom sam zadovoljan, a ovim drugim je ipak preglasan u Predsjedni{tvu BiH, te upitan da li to sad otvara i pitanje oko Platforme, Izetbegovi} je rekao da Platformi nema alternative i da se zato to pitanje ne}e ni postavljati. Izetbegovi} je izrazio sumnju da }e u ovoj godini biti usvojena ustavna promjena koja omogu}ava smanjenje plata funkcionerima, te da zato ne}e biti nikakvih smanjenja plata, da }e plate cijelu 2012. godinu os-

GRANI^NA POLICIJA

PENZIONISANI BORCI

U {trajku od ponedjeljka
[trajk grani~ne policije najavljuje se ve} nekoliko dana, me|utim, odluka o {trajku nije bila kona~na, sve do ju~er. Naime, ~ekalo se na ishod sastanka Predsjedni{tva BiH na kojem se odlu~ivalo o bud`etu za ovu godinu. I desilo se i to, bud`et je usvojen, a {trajk sada ve} evidentna stvar. Ove, ne tako dobre vijesti o usvajanju bud`eta Svevlad Hofman, zamjenik predsjednika Sindikata Grani~ne policije, saznao je od nas i reakcija je bila i o~ekivana. - Super, kazao je Hofman, te nastavio kako to samo zna~i ono {to je i najavljeno - {trajk. Dakle, 30. aprila Grani~na policija i slu`beno stupa u {trajk. [ta to konkretno zna~i za gra|ane koji tog dana odlu~e da idu van zemlje, jo{ se ne zna. - Sve mjere koje }emo poduzeti bi}e u skladu sa zakonom, ni{ta ne}e biti mimo zakona. To zna~i da svi gra|ani BiH i oni iz drugih zemalja, koji se pojave na granici sa ispravnim putnim ispravama, pre}i }e preko granice, tako da niko nema razloga za zabrinutost, istakao je Hofman. Da li zaista gra|ani imaju razloga za zabrinutost ili ne, ostaje da se vidi, ali nakon objava u medijima

Daj {ta da{!
Nakon {to je Predsjedni{tvo BiH usvojilo prijedlog bud`eta za 2012. godinu, ~ini se da }e nakon toga do}i i kraj mukama penzionisanih boraca koji su dane i no}i provodili ispred zgrade Parlamenta tra`e}i od nadle`nih institucija po{tivanje zakona. Od prijedloga bud`eta, ukupni prihodi za finansiranje institucija iznose 950 miliona maraka, a od toga }e za finansiranje i isplatu penzija biv{im borcima biti izdvojeno 20 miliona maraka. Predstavnik boraca [emsudin Pojata opet napominje da su penzionisani borci djelimi~no zadovoljni jer ipak predvi|eno nije ispo{tovano do kraja. - Prije tri mjeseca nije nas nikako bilo, a sada smo u bud`etu, {to zna~i da su u~injeni zna~ajni pomaci. Prije nekoliko dana sam napomenuo da bi za nas najgora opcija bilo privremeno finansiranje, po{to nam ono ne bi donijelo gotovo nikakve koristi. To zna-

iz prethodnih dana da }e kontrole biti detaljnije nego ina~e, te da }e zadr`avanje na granici biti mnogo du`e mogu}e je da }e se manji broj gra|ana usuditi da ide van zemlje u ovom periodu. Na pitanje da li }e biti du`ih zadr`avanja na granici nego ina~e, Hofman je kazao kako i ina~e nije propisano vrijeme zadr`avanja na granici i kako se ~esto i u normalnim uslovima zna ~ekati dugo da se pre|e granica, te kako opet ni{ta konkretno ne mo`e re}i. - Maksimalno }emo se pridr`avati slova zakona, za razliku od onih koji su donijeli ovaj nepravi~an prora~un. Mi smo odani zakonima BiH, te }emo ih i provoditi, dodao je na kraju Hofman.
M. PAMUK

~i da ne bismo mogli opet normalno egzistirati. Ovo je koliko-toliko dobro, mada je ~lan Predsjedni{tva Bakir Izetbegovi} tra`io potrebnih 9 miliona maraka, me|utim, to nije pro{lo, isti~e Pojata. On ka`e da je nekoliko biv{ih boraca ju~er imalo priliku razgovarati sa jednim od ~lanova Predsjedni{tva koji im je dao osnovne informacije o bud`etu, ali da je ipak sljede}i korak Parlament, koji bi trebao zasjedati, prema informacijama koje je dobio Pojata, 10. maja. - Nakon {to prijedlog bud`eta pro|e Parlament i bude usvojen, mi }emo tek tada znati kada }e krenuti isplata na{ih zaostav{tina.
E. G.

4

DOGA\AJI

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Evropa je sli~na Sovjetskom savezu jer kriza eura ima potencijal potkopavanja i uni{tavanja EU. S dubokom krizom mo`emo vidjeti sli~an proces raspadanja

Donesena prvostepena presuda

Vra}aju “tu|e” dugove

Nik{i}eva vlada vra}a dug od 180 miliona
Uz ovaj dug, nastao u 2008. i 2009. godini, Vlada treba platiti i kamate i tro{kove spora
Op}inski sud u Sarajevu donio je 25. aprila ove godine prvostepenu presudu kojom se Vlada FBiH obavezuje da Zavodu PIO/MIO FBiH plati dug u ukupnom iznosu od 180.979.871 KM plus zatezne kamate i jo{ 20.000 KM tro{kova spora. Za o~ekivati je da }e se Vlada FBiH `aliti drugostepenom organu, Kantonalnom sudu, na ovu presudu. Prema nekim procjenama, zatezne kamate mogle bi u kona~nici dosegnuti cifru od nekoliko desetina miliona KM. Svojevremeno je bila formirana i komisija ~iji zadatak je bio utvrditi ta~an iznos dugovanja Vlade Zavodu, a kao mogu}e rje{enje ovih potra`ivanja spominjala se i vansudska nagodba.

George Soros,
ameri~ki milijarder

DOBAR LO[

ZAO

ERDAL TRHULJ
U svakoj drugoj dr`avi, slu~aj Bosnalijek ve} bi odavno bio zavr{en. No, u nas, u zemljici Bosni sve to ide dozlaboga sporo. Zapravo, ovdje oni koji bi trebali biti iza re{etaka, uhode i prislu{kuju ministre i premijera! Ohrabruje zato Trhuljeva najava kona~nog obra~una s kriminalom u Bosnalijeku.

Ta~an iznos
Podsjetimo da je sporni dug Vlade nastao u 2008. i 2009. godini tako {to su povla{tene penzije ispla}ivane iz kase Zavoda PIO/MIO FBiH, a ne iz federalnog bud`eta, kako je propisano odlukama o povoljnijem penzionisanju, a ta sredstva nikad nisu vra}ena federalnom Zavodu PIO/MIO.

NADA U pro{loj godini jo{ je postojala nada da }e do}i do dogovora izme|u Vlade FBiH i Zavoda PIO/MIO FBiH o na~inu isplate duga, pa se ~ak spominjalo da bi prva rata mogla iznositi 50 miliona KM
Potom je bila aktuelna pri~a da se nadle`ni iz federalnog Zavoda PIO/MIO sa nadle`nim iz Ministarstva finansija FBiH trebaju dogovoriti o obro~noj otplati duga. Ti dogo-

vori trebali su rezultirati prijedlogom sa ta~no odre|enim terminima i iznosima rata za otplatu duga. Takav prijedlog trebala je potvrditi i Vlada FBiH. U pro{loj godini jo{ je postojala nada da }e do}i do dogovora izme|u Vlade FBiH i Zavoda PIO/MIO FBiH o na~inu isplate duga, pa se ~ak spominjalo da bi prva rata mogla iznositi 50 miliona KM.

Bez rje{enja
No, do konkretnog prijedloga sa rokovima i iznosima otplate 180 miliona KM Vladinog duga federalnom Zavodu nikad nije do{lo, a Sud je u me|uvremenu donio spomenutu prvostepenu presudu. Podsjetimo da su iz Saveza udru`enja penzionera/umirovljenika prethodno zahtijevali vra}anje duga, a nisu se bunili ni protiv otplate u ratama. Kako }e cijela stvar pravno zavr{iti, jo{ se ne mo`e tvrditi.
M. \. R.

HB@
Hercegbosanska `upanija jo{ odolijeva; jo{ malo pa }e dvije godine kako nisu formirali vlast. Ne poma`e ~ak ni to {to je precizno odre|ena cijena toga odlu~uju}eg poslanika bez ~ije ruke nema kraja ovoj farsi. A mo`da je problem u tome {to niko ne}e da ka`e ko te pare nudi. I kome?!

CCI o Vladi i Parlamentu FBiH

Zaposlenih manje, pla}e ve}e
Od formiranja Vlade FBiH u o`ujku pro{le godine, broj nezaposlenih u Federaciji je porastao za vi{e od 7.000, dok se istovremeno broj zaposlenih smanjio za gotovo 2.000, re~eno je na ju~era{njoj konferenciji za medije Centara civilnih inicijativa (CCI) BiH. - Ovakvi podaci su vi{e nego alarmantni za svaku ozbiljnu vlast i smatramo kako je krajnje vrijeme da Vlada FBiH revidira sve svoje prioritete, te usmjeri najja~e kapacitete u rje{avanje ovog problema koji raste iz dana u dan, kazala je Majda Behram - Stojanov, glasnogovornica CCI-ja, te dodala kako je Vlada Federacije izmijenila dosada{nji koncept izrade godi{njeg programa rada, ali dobijeni kvalitativni rezultat u vidu ovogodi{njeg programa rada nije za pohvalu. - Kao {to je bila i najve}a zamjerka parlamentaraca prilikom rasprave o programu rada Vlade za 2012. godinu, u kona~nici ovog materijala dobili smo dokument koji je preglomazan, ne~itljiv, neupravljiv i na-

GRADIMIR GOJER
Jasno, politi~ar koji je mnoge na{e stranke upoznao iznutra, kao istaknuti ~lan, ima pravo donositi razne ocjene. Ova mu je ~ak i duhovita - BiH kao lagumd`istan i dodikstan. A kolaborira im i Valentin Inzko. Samo su, eto, Gojer i Stranka za BiH na braniku domovine.

AUTOPUT
Ugovor o zajmu od 150 miliona eura za izgradnju dionice autoputa Doboj - Prnjavor potpisan u ~etvrtak u Banjoj Luci jedna je od rijetkih dobrih vijesti. Ali, ne, dakako, samo iz Republike Srpske. A vijest je dobra za cijelu zemlju. Uostalom, garancije je dalo Vije}e ministara.

VIJEST U

BROJU

posto su smanjeni izdaci za materijalne tro{kove u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu.

32

dasve nefunkcionalan. Kada je rije~ o bud`etu, obeshrabruju}a je ~injenica da su ukupni o~ekivani ovogodi{nji prihodi na razini pro{logodi{njih, ali planirani rashodi su ve}i za 11 posto, prvenstveno zbog ovogodi{njih obaveza Federacije za otplatu doma}eg i vanjskog duga. Predvi|eno je da se deficit od oko 350 miliona maraka pokrije novim zadu`enjima i to po komercijalnim bankarskim uslovima, gorim i od onih od MMF-a i Svjetske banke, kazao je Denis Tali}, konsultant CCI-ja za monitoring rada Vlade FBiH. Razvojni projekti, istaknuo je, u bud`etu za 2012. godinu su potpu-

no u drugom planu. Istovremeno, zna~ajan dio bud`eta bit }e zasigurno potro{en na pla}e zaposlenih. - Unato~ nagla{enim mjerama {tednje, federalna izdvajanja za plate unutar administrativnog aparata ne samo da nisu smanjena u 2012. godini nego su pove}ana za skoro 3.000.000 KM. Broj uposlenih u javnim institucijama koji se pla}aju iz bud`eta Federacije BiH smanjen je u 2012. godini u odnosu na 2011. sa 7.339 na 7.209 radnika. Dakle, manje uposlenih, a vi{e izdvajanja za plate, govori o pove}anju primanja uposlenih na federalnom nivou, rekao je Tali}. J. GUDELJ

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

DOGA\AJI

5

Vi{e od 200 policajaca pred zgradom Kantona Sarajevo
Oko dvije stotine pripadnika Ministarstva unutra{njih poslova Kantona Sarajevo okupilo se ju~er na mirnim protestima ispred zgrade Vlade, tra`e}i ostavku ministra Muhameda Budimli}a. Nezadovoljni radom resornog ministra, nabavljenom uniformom i mogu}no{}u smanjenja plata, zvi`ducima i rije~ima “Vrijeme je da odete” poslali su jasnu poruku kantonalnim ~elnicima. Razgovora vi{e nema, slijedi odluka o generalnom {trajku. - @elimo ministra s kojim mo`emo da razgovaramo i koji }e se truditi da pomogne policiji kada su u pitanju i prava i novac, odnosno da budemo pla}eni onako kako to zaslu`ujemo. Sindikat policije ima svoj pravac, a to je radno-pravni status, socijalna za{tita i za{tita na radu. Ne znamo kako se to mo`e nazvati pristupu bilo kojoj partiji. Ne `elimo nijednu partiju na svojim le|ima, da mi radimo za nekoga. Radimo po Ustavu BiH i va`e}im zakonima, pozitivnim propisima i zakleli smo se da }emo {tititi i gra|ane i njihovu imovinu, a ne bilo koju partiju, naglasio je Ned`ib \ozo, predsjednik Sindikata policije KS-a.

Budimli}u, odlazi!
Nemam namjeru dati ostavku koju tra`i jedan broj policajaca, mogu}e je da nekoliko ljudi manipuli{e jednom cijelom grupom, misli kantonalni ministar

Ministar Budimli} saslu{ao je policajce, ali oni njega nisu

Foto: A. KAJMOVI]

Politi~ar i policajac
Skup{tinski zastupnik i biv{i ministar MUP-a KS-a Nermin Pe}anac ju~er nam je na protestima kazao kako su pripadnici ovog ministarstva u pravu, jer je prema predlo`enom aktu sigurno smanjenje plata u ovoj oblasti. - Kakav je to ministar koji izvede policiju na ulice. On treba biti politi~ar, a komesar je policajac, smatra Pe}anac.
^izme uzete od vatrogasaca?

Pogre{na adresa
Veliko iznena|enje okupljenim policajcima predstavio je dolazak Budimli}a. Zakon o policijskim slu`benicima potvr|uje da oni imaju pravo na pomo} u slu~aju te{ke bolesti, me|utim, podzakonski akt koji je regulisao tu oblast je stavljen van snage jo{ 15. jula 2010. godine. - Moj dolazak ovdje jeste podr{ka svim pripadnicima MUP-a, da se na legitimne na~ine bore za rje{avanje svih spornih pitanja. Smatram da je ~itav niz primjedbi koji se iznosi na ra~un Vlade, posebno na moj rad, u potpunosti pogre{no adresiran, odnosno nema veze sa odlukama koje donosim i na koje mogu uticati. Po~ev od potpisivanja uredbe o federalnim uniformama, transfera novca prema drugim ministarstvima, a {to se desilo pred kraj ove godine. Novac za pomo} policijskih slu`benika u slu~aju

Spremite 30 miliona KM
Iz Sindikata policije su poru~ili kako su pozivali ~lanove Vlade na razgovor, a i samom premijeru predlo`ili rje{enje za tu`be policijskih slu`benika KS-u. - Tra`ili su da povu~emo tu`be bez ikakvih naknada tim ljudima. Kanton bi mogao imati {tetu od oko 30 miliona KM, kazao nam je \ozo.

te{ke bolesti stoji, nije podijeljen samo zato {to ne postoji podzakonski propis koji }e ukazivati na koji na~in }e se taj novac podijeliti, istakao je Budimli}. Iako su policajci tra`ili njegovu ostavku, Budimli} je ponovio da nje ne}e biti. - Nemam namjeru dati ostavku koju tra`i jedan broj policajaca, mogu}e je da nekoliko ljudi manipuli{e jednom cijelom grupom, jer imamo zakonski propis koji ukazuFoto: D`enan KRIJE[TORAC

je da svi oni koji se usprotive onom {to je volja uprave policije, a to su isti ljudi koji su u upravi Sindikata, rizikuju da ih se premjesti i da ne budu ~inovani, nagra|eni... Trenutno imamo ~etiri inspektora koji imaju direktnu vezu sa SDA, ili su biv{i ministri ili su bili kandidati za ministre ili komesare. To su osobe koje imaju zna~ajnu podr{ku dijela SDA, te opstruiraju nu`ne sistemske promjene koje se moraju desiti, napomenuo je Budimli}.

Narud`ba dijelova uniformi za policijske slu`benike KS-a, dogovorena u prolje}e pro{le godine, jo{ nije zavr{ena.

Gojzerice za sve
- Cipele koje su dobili policijski slu`benici su najkvalitetnije i nema ih niti jedna policijska agencija u dr`avi. Ja sam na tome insistirao, gojzerice se mogu nositi u sarajevskim uslovima osam mjeseci. Mislim da postoji ~itav niz pokazate-

lja da je policija u KS-u najkvalitetnije opremljena u FBiH, pa i u dr`avi. To su cipele koje nose policijski slu`benici u SAD-u, kazao je ministar. Iz Sindikata su mu odgovorili kako su gojzerice kupljene novcima iz [taba CZ-a, te da su njihovom podjelom policiji sada vatrogasci ostali bosi. - Cipele ameri~ke, a na njima pi{e Kina, tvrdi \ozo.
M. TATAREVI]

VIJEST U OBJEKTIVU

Dan {kole
U~enici i u~enice Srednje trgova~ke {kole u Sarajevu pod pokroviteljstvom Sindikata trgovine BiH obilje`ili su dan svoje {kole. Gromoglasan smijeh, `amor i taktovi ve} dobro poznatih stranih pjesama odjekivali su u Domu mladih. Povodom Dana {kole organizirana je prezentacije niza sekcija koje }e predstaviti dosada{nji rad. Najvi{e zanimanja iza zvala je Umjetni~ka radionica suvenira, ritmi~ka, dramsko-recitatorska, ali i novinarska sekcija.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Radmanovi} ~estitao Praznik rada
^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} ~estitao je ju~er Prvi maj, Me|unarodni praznik rada, svim gra|anima BiH, kao i Savezu sindikata Republike Srpske i Savezu samostalnih sindikata BiH. On je ovaj praznik ~estitao svim radnicima u javnim i privatnim preduze}ima, predstavnicima samostalnih, nezavisnih, granskih i strukovnih sindikata i svim gra|anima BiH, sa `eljom da ga provedu u miru, zdravlju i prazni~nom raspolo`enju. Radmanovi} je mi{ljenja da vlasti na svim nivoima u BiH moraju prona}i efikasne odgovore na postoje}u ekonomsku krizu, amor tizovati njene negativne socijalne posljedice i napraviti realan i prakti~an program revitalizacije privrede, pove}anja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta koja }e donijeti novu ekonomsku vrijednost i podi}i `ivotni standard radnika i drugih kategorija stanovni{tva.
EU `eli vidjeti kredibilan napor BiH

Razvoj programal za integracijel

BiH ima {ansu
pje{nom na dva na~ina. Prije svega, treba da ispuni uslove za stupanje na snagu SSP-a, naro~ito kada je u pitanju presuda u slu~aju Sejdi} - Finci, a druga stvar je da podnese vjerodostojan zahtjev za ~lanstvo. - Program integrisanja nije samo va{a obaveza, nego i neophodan instrument za odre|ivanje prioriteta u zakonodavnoj, administrativnoj, institucionalnoj i ekonomskoj reformi, uz po{tovanje rokova i raspodjelu odgovornosti nadle`nim tijelima. Usvajanjem ovog plana zemlja {alje EU i zemljama ~lanicama jasnu poruku u pogledu kredibiliteta, kazao je Daviddi. Kontinuirano odsustvo takvog strate{kog dokumenta u datom trenutku imalo bi te{ke posljedice po napredovanje BiH ka EU. Neblagovremeno odre|ivanje prioriteta i harmonizacija ve} su primjetni u aktuelnim razgovorima u vezi sa posljedicama pristupanja Hrvatske EU.

Treba ispuniti uslove za stupanje na snagu SSP-a, naro~ito kada je u pitanju presuda u slu~aju Sejdi} - Finci, a druga stvar je da se podnese vjerodostojan zahtjev za ~lanstvo
Ulazak BiH u EU tema je o kojoj se uveliko razgovara u svim krugovima, kako politi~kim, tako i me|u gra|anima. Na drugoj sjednici Parlamenta za Evropu, govorilo se o prioritetima za evropsku godinu, te o razvoju programa za integracije BiH u EU. Istaknuto je kako EU `eli vidjeti kredibilan napor BiH kada je u pitanju rje{avanje slu~ajeva koji su klju~ni za pridru`ivanje ovoj organizaciji, a jedan od njih svakako je presuda u slu~aju Sejdi} - Finci.

Ni{ta preko no}i
Sve zemlje regiona ve} imaju svoje programe integrisanja, bez obzira na njihov status u odnosu na EU. Daviddi isti~e i kako mora biti jasno da kada zemlja postane kandidat za pristupanje EU, ona mora imati svoj dr`avni program usvajanja evropskih pravnih tekovina, a takav su{tinski bitan dokument se ne mo`e pripremiti preko no}i.
M. PAMUK

Ekshumacija u Olovu
U ~etvrtak je na lokalitetima gradskih grobalja Jasen i Tisovo brdo, pod nadzorom Tu`ila{tva BiH, izvr{ena ekshumacija posmrtnih ostataka `rtava iz proteklog rata. Na lokalitetu gradskog groblja Jasen prona|eni su dijelovi posmrtnih ostataka, za koje se pretpostavlja da pripadaju mu{karcu, javila je Fena. Prona|eni posmrtni ostaci s ove lokacije preba~eni su u JKP Gradska groblja Visoko, gdje }e biti izvr{ena obdukcija i uzet DNK nalaz radi identifikacije. Na lokalitetu gradskog groblja Tisovo brdo prona|eni su kompletni posmrtni ostaci jedne osobe, za koju se pretpostavlja da je `ena. Uzeti su ko{tani uzorci za DNK analizu, nakon toga je tijelo vra}eno u grobno mjesto, gdje }e ostati do kona~ne identifikacije.

Dva na~ina
Zamjenik {efa Delegacije EU u BiH dr. Renzo Daviddi istakao je kako vjeruje da BiH ima {ansu da ovu godinu, kao godinu EU, u~ini us-

Policijski slu`benici iz BiH uspje{no pro{li obuku

Podr{ka mirovnim operacijama u svijetu
Policijski slu`benici iz Bosne i Hercegovine, koji }e biti upu}eni u operacije podr{ke miru pod okriljem UN-a, ju~er su u bazi Butmir dobili certifikate o uspje{no zavr{enoj obuci u Centru za obuku za operacije podr{ke miru (PSOTC). Radi se o 30 polaznika, me|u kojima je i devet `ena. Certifikate je dobilo i pet instruktora, me|u kojima i jedan iz ureda UNDP-a u BiH, a najboljim polaznikom progla{ena je mla|a policijska inspektorica Senka Sojki}. - Obuka je prvi put odr`ana u BiH, a organizovana je s ciljem adekvatne pripreme policijskih slu`benika BiH radi budu}eg u~e{}a u operacijama podr{ke miru. Predstavlja rezultat zajedni~kog rada instruktora agencija za provo|enje zakona u BiH, PSOTC-a i UNDP-a, kazao je partner u ja~anju globalne sigurnosti. Sigurni smo da }e polaznici predstaviti BiH u najboljem svjetlu i pokazati da su spremni na velike izazove, poru~io je Had`iomerovi}. U mirovnim operacijama pod okriljem UN-a, BiH je anga`irana ve} deset godina i od prve takve misije u Isto~nom Timoru do danas u njima je u~estvovalo 155 policijskih slu`benika iz BiH. - BiH je iz stanja konzumenta sigurnosne pomo}i sada dostigla nivo da bude davalac te pomo}i i podr{ka mirovnim operacijama u svijetu. Trenutno imamo anga`iranih 39 policijskih slu`benika u tri mirovne misije u Ju`nom Sudanu, Kipru i Liberiji, istakao je pomo}nik ministra sigurnosti L. R. BiH Tomislav Limov.

Najbolja polaznica Senka Sojki} s instruktorima

Foto: S. GUBELI]

Certifikati dr`avnim slu`benicima
Ured koordinatora za reformu javne uprave dodijelio je ju~er u Sarajevu certifikate za 136 dr`avnih slu`benika koji su uspje{no zavr{ili obuku iz informatike i kori{tenja ra~unara po savremenom ECDL sistemu, vode}em svjetskom cer tifikacijskom programu kompjuterskih vje{tina za krajnje korisnike. Dr`avnim slu`benicima cer tifikate je uru~io Neven Ak{amija, direktor Agencije za dr`avnu slu`bu BiH. Obuka po ECDL standardu realizirana je u sklopu projekta “Obuka dr`avnih slu`benika za primjenu informacionih tehnologija i rad na ra~unarima” iz oblasti Upravljanja ljudskim potencijalima reforme javne uprave u BiH, saop}eno je iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave.

komandant PSOTC-a, brigadir Kenan Dautovi}, dodav{i da je to prva obuka u BiH koja je evaluirana od Odjeljenja za operacije odr`avanja mira (DPKO) radi dobijanja UN akreditacije. Prema rije~ima pomo}nika ministra odbrane BiH Ahmeta Ha-

d`iomerovi}a, polaznike sada o~ekuju velika isku{enja i te{ki odgovorni zadaci u operacijama izgradnje mira {irom svijeta. - Preuzimanjem me|unarodnih obaveza na planu obuke za mirovne misije pod okriljem UNa, BiH je pokazala da je kredibilan

Presuda u ponedjeljak
Sud BiH ju~er je prihvatio sporazum o priznanju krivice izme|u Raseme Handanovi} i Tu`ila{tva BiH, kojim je predvi|eno da Handanovi}evoj bude izre~ena kazna od pet do {est godina zatvora. Handanovi}, nekada{nja pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH, priznala je krivicu za zlo~ine nad civilnim stanovni{tvom i ratnim vojnim zarobljenicima, po~injene u selu Trusina 1993. godine. Izricanje presude zakazano je za ponedjeljak, 30. aprila. Sporazumom o priznanju krivice Handanovi} se obavezala da }e svjedo~iti u su|enjima vezanim za Trusinu. Sa svjedo~enjem je zapo~ela 30. marta ove godine na su|enju Mensuru Memi}u, D`evadu Sal~inu, Senadu Hakalovi}u, Ned`adu Hod`i}u, Nihadu Bojad`i}u i Zulfikaru Ali{pagi, biv{im pripadnicima ABiH, optu`enim za ubistvo 18 civila i ~etiri vojnika HVO-a u Trusini. Prema optu`nici, Memi}, Sal~in i Hod`i}, pripadnici odreda “Zulfikar” i Hakalovi}, nekada, {nji vojnik 45. brigade Neretvica, u~estvovali su u napadu na Trusinu i ubistvima civila i ratnih zarobljenika. Bojad`i}u, nekada{njem zamjeniku komandanta odreda, na teret je stavljeno da je rukovodio napadom, dok je Ali{pago
Nagodila se

optu`en da kao komandant nije kaznio vojnike odreda koji su u~estvovali u ubistvima. Za zlo~ine u Trusini, Tu`ila{tvo BiH vodi istragu i protiv Edina D`eke, biv{eg pripadnika odreda “Zulfikar” . D. M.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU Stephenie Foster, stru~njakinja za `ene u politici

Mlade `ene u BiH nude novu perspektivu
Statistike pokazuju da {to su `ene vi{e uklju~ene u privredu i politiku, u mnogim zemljama dolazi do smanjenja korupcije
Razgovarala: Elma GODINJAK

Lagumd`ija primio Ridgea
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija primio je ju~er predsjednika uprave kompanije Ridge Global, biv{eg dr`avnog sekretara SAD-a za domovinsku sigurnost (Homeland Security) Toma Ridgea, prenijela je Fena. Lagumd`ija je izrazio zadovoljstvo zbog posjete predsjednika uprave Ridge Globala BiH, koji je vrlo uticajna li~nost u SAD-u, i upoznao ga o politi~kim, ekonomskim i dru{tvenim prilikama u zemlji. Naglasio je da su vanjskopoliti~ki ciljevi BiH ~lanstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, {to }e garantovati dugoro~nu politi~ku i ekonomsku stabilnost, {to je izuzetno va`no za privla~enje stranih investicija u zemlju. S obzirom na vrstu poslova kojima se bavi Ridge Global, ministar Lagumd`ija je upoznao sagovornika o ekonomskim potencijalima BiH, pri tome posebno istaknuv{i izuzetne potencijale na{e zemlje u energetskom sektoru.

@ene ~ine vi{e od 50 procenata svjetskog stanovni{tva, ali su i dalje nedovoljno zastupljene u javnom `ivotu. Premda su ostvarile impresivne rezultate u toj oblasti, ima jo{ mnogo toga {to se treba uraditi, isti~e na po~etku razgovora Stephenie Foster, me|unarodna stru~njakinja za `ene u politici, koja od 1997. godine aktivno u~estvuje u svim zna~ajnijim me|unarodnim programima i projektima pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, a koji se ti~u upravo uklju~ivanja `ena u politi~ki i dru{tveni svijet. Stephenie Foster danas predaje na ameri~kom univerzitetu u Washingtonu, a obavlja i funkcije vi{e potpredsjednice ameri~ke organizacije Legacy i vi{e savjetnice organizacije Vital Voices, koje zastupaju interese `ena-du`nosnica na visokim polo`ajima u ameri~kom zakonodavstvu i izvr{noj vlasti, politi~kim kampanjama i neprofitnom sektoru. Obi{la je vi{e od dvadeset zemalja u kojima je radila sa svim `enama koje su se htjele kandidirati na izborima i postati istaknute politi~ke figure u svojim zemljama.

Manje ljutnje i bijesa
Njen priru~nik za `ene vo|e pod nazivom “Zastupanje i kandidiranje” upravo predstavlja sredstvo koje mo`e pomo}i u sticanju vje{tina koje kasnije omogu}avaju lak{e uklju~ivanje u javni `ivot, naro~ito kandidiranje na izborima. U organizaciji ameri~ke ambasade, Foster je posjetila BiH, gdje je kroz razgovore i razmjenu iskustava sa predstavnicama nevladinih i vladinih organizacija na{e zemlje, nastojala prona}i najbolje na~ine za pru`anje pomo}i `enama u bh. dru{tvu. • Na koji na~in se `ene u BiH mogu anga`ovati u politici? Mo`ete li nam pobli`e opisati programe koji imaju za cilj pru`anje pomo}i i razvoj liderski sposobnih `ena u dru{tvenom i politi~kom `ivotu BiH? - Tokom posjete BiH, imala sam priliku upoznati se sa ve}im brojem `ena, a kroz razgovor sa njima vidjela sam koliko `ele biti uklju~ene u javni i politi~ki `ivot. One su zaista zainteresirane i `ele postati dio procesa odlu~ivanja, koji je bitan za budu}nost ove zemlje. To me je impresioniralo. Upoznala sam se i sa djevojkama koje poha|aju srednju {kolu, fakultete, `enama koje su na ~elu NVO-a i zaista je bilo zanimljivo ~uti koliko su zainteresirane za anga`man. Program zbog kojeg sam do{la prvenstveno provodi ideju koja zagovara razgovor sa `enama iz raznoraznih sektora. Zna~aj sudjelovanja `ena u politici i javnom `ivotu povla~i nekoliko razloga. Prije svega, pove}anje broja `ena koje }e se kandidirati, ve}i broj `ena koje }e iza}i na birali{ta, jednostavno pitanja koja su zna~ajna za ljude, a o kojima uglavnom `ene razgovaraju. Tako|er, razgova-

rala sam sa ljudima i o mom priru~niku za `ene vo|e. Rije~ je o praktikumu koji kazuje kako se efikasno mo`e razmi{ljati o kandidiranju na odre|ene politi~ke pozicije. • Koji su to kvaliteti i prednosti liderski sposobnih `ena u odnosu na mu{karce? - @ene unose u javni `ivot, odnosno politiku druga~iju perspektivu. Ono {to je bitno jeste to {to `ene imaju druga~ije `ivotno iskustvo od mu{karaca, druga~ije stvari smatraju bitnima. @ene su majke, imaju to u sebi, vode ra~una o porodici, {ta }e jesti njeni ~lanovi, kako }e djeca oti}i u {kolu. Ono {to mo`emo vidjeti {irom svijeta jeste da kada `ene do|u na funkciju, unose promjene u politiku u smislu da zagovaraju i neke druge stvari. Naime, zagovaraju pitanja koja su vezana za obrazovanje zato {to je sektor obrazovanja puno va`niji za `ene i studije su pokazale da dolazi do porasta izdvajanja bud`etskih sredstava za ovaj sektor sa procentualnim porastom `ena u parlamentu. Postoje i druga pitanja - `ene mogu promijeniti i cijeli na~in na koji se vodi politika. Studije provedene me|u `enama u politici pokazuju da `ene imaju tendenciju vr{enja utjecaja u smjeru promjene na~ina na koji se vodi diskusija i debata u parlamentu. Podi`u stupanj kulture, mijenjaju karakter diskusije, to zna~i - manje ljutnje i bijesa. [to su vi{e `ene uklju~ene u privredu i politiku, u mnogim zemljama dolazi do smanjenja korupcije. Napominjem da itekako postoje mu{karci koji izvanredno obavljaju svoj posao i ne `elim re}i da su samo oni korumpirani, a `ene su an|eli. Ne, ne `elim to re}i, nego `elim ista}i da `ene jednostavno unose pitanja koja su bitna za cijelo dru{tvo, ali isto tako grade javne i politi~ke institucije koje su manje svadljive i koje imaju vi{e sluha za potrebe gra|ana. • Koji su to izazovi sa kojima se susre}u `ene u kandidiranju na izborima u odnosu na mu{karce? - I mu{karci i `ene nailaze na razli~ite izazove i uvijek je hrabro i smiono iza}i na izbore i kandidirati se. Ono {to mo`emo vidjeti, a to nije specifi~no samo za va{u zemlju, nego i za cijeli svijet, jeste da postoji znatno ve}i broj izazova sa kojima se susre}u `ene. To su prije svega kulturolo{ke norme koje zagovaraju `eninu nesposobnost za politiku. Ali veliki broj `ena sa kojima sam se ja upoznala ~ine vrlo jake `ene i one se `ele uklju~iti u javni `ivot bez obzira na ~injenicu {to postoje neke dru{tvene norme koje to ote`avaju. Ono {to je tako|er va`no u pogledu dru{tvenih normi su mediji.

Suljkanovi} donirao aviokartu studentu
Potpredsjednik Republike Srpske Enes Suljkanovi} donirao je aviokar tu za Istanbul studentu Hazimu Mujki}u iz [evarlija kod Doboja, koji }e predstaviti svoj rad na 14. me|unarodnom nau~noistra`iva~kom kongresu studenata veterine u ovom gradu, prenijela je Srna. Ovim putem potpredsjednik Suljkanovi} `eli da pomogne mlade perspektivne ljude koji nemaju dovoljno materijalnih sredstava da ostvare napredak, saop{teno je iz kabineta potpredsjednika.

Foto: D@. KRIJE[TORAC

Bud`et bez socijalnog dijaloga
Skup{tina Zeni~ko-dobojskog kantona ju~er je usvojila bud`et Kantona za 2012. u iznosu od 272.556.067 maraka. Tako }e oko 8.500 bud`etskih korisnika plate dobiti danas ili najkasnije u ponedjeljak. “Uobi~ajeno je da se bud`eti karakteri{u kao razvojni, socijalni ili na neki drugi na~in, ali ja bih ovaj bud`et u ovom trenutku okarakterisao kao bud`et pre`ivljavanja, koji smo `eljeli maksimalno staviti u korist svih gra|ana kantona, a ne samo nas bud`etskih korisnika”, kazao je premijer ZDK-a Fikret Plevljak. Selvedin [atorovi}, predsjednik Sindikata osnovnog obra zovanja ZDK-a i FBiH, istakao je kako je prvi put u osam godina bud`et donesen bez socijalnog dijaloga. “Ne mo`emo podr`ati Vladu koja je ukinula ono {to je bio brend socijalni dijalog i dono{enje bud`eta u dogovoru sa sindikatima”, rekao je [atorovi}. Mi. D.

Uloga medija
Naime, mediji su ti koji mogu predstaviti uzore ne samo u politici nego generalno u `ivotu. Jako je va`no da mlade `ene prepoznaju modele na osnovu kojih mogu uvidjeti kako i same napredovati, da jednostavno ka`u - pa vidite, ja to `elim biti i ja to mogu. To nam kazuje da je bitno prevazi}i

probleme koje su stvorile dru{tvene norme. Drugi izazov se odnosi na izborni sistem i, recimo, kod nas u SAD-u taj izazov predstavlja novac po{to je `enama mnogo te`e izna}i sredstva za politi~ki anga`man. • [ta donosi mentoring, kao zna~ajan projekat koji se ve} nekoliko godina provodi u SAD-u, a evo odskoro i u na{oj zemlji. Kakvi su njegovi rezultati? - Mentorstvo je jako bitno upravo zbog uzora. Ono mladim `enama pokazuje da postoje `ene koje nisu vi{e tako mlade, ali koje su iznimno uspje{ne i mogu im dati savjete u smislu kako se suprotstaviti izazovima i te{ko}ama. Mentorstvo je zna~ajno i zbog toga {to je od velike koristi i mentoricama po{to im mlade `ene mogu pru`iti dodatnu motivaciju za rad. Ovaj projekat poma`e i mentorici i {ti}enici da dobiju novi uvid, nove resurse, novi na~in razmi{ljanja o problemima sa kojima se svakodnevno suo~avaju.

8

CRNA HRONIKA
Policajci iz Bosanske Dubice uhapsili su maloljetnika koji se dovodi u vezu sa tri kra|e. Istragom je utvr|eno da je maloljetnik iz tri ku}e ukrao ukupno 800 maraka, dvije zlatne narukvice, dva para nau{nica, zlatne burme i tri prstena. Ukupna materijalna {teta koju je po~inio iznosi oko 2.000 maraka. Protiv osumnji~enog je nadle`nom tu`ila{tvu podnesen slu`beni izvje{taj.

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Maloljetnik krao po Bosanskoj Dubici

Pucao iz automatske pu{ke

U PU Ilid`a u ~etvrtak popodne privedeno je {est osoba zbog pucnjave iz automatskog oru`ja. Nakon {to im je dojavljeno da se u Ulici Izeta ^omora ~uju pucnjevi, policajci su uhapsili Ljubu Ramovi}a (30), Nusreta Osmanovi}a (32), ]amila Ramovi}a (18), Envera O. (17), Ramba Seferovi}a (24) i Rusmira Osmanovi}a (23). Tokom pretresa ku}e kod Ljube Ramovi}a prona|ena je automatska pu{ka. D. P.

Plja~ka u prodavnici Amko komerc

Dan nakon drame u tuzlanskom naselju Br|ani

Margareta Had`i}
saslu{ana u policiji
Osumnji~ena za ranjavanje dvojice policajaca danas }e dati iskaz u Kantonalnom tu`ila{tvu u Tuzli • Za Ru`icu Babi} i Almira Hamzu, koji su za Had`i}evu rasturali drogu, tu`ilac tra`io pritvor
Margareta Had`i} Marga, koja je u utorak ranila dvojicu policajaca, a u razmjeni vatre je i sama zadobila povrede, tokom ju~era{njeg dana saslu{ana je u prostorijama MUP-a Tuzlanskog kantona. Odluka o pritvoru bit }e donesena danas, nakon {to osumnji~ena da iskaz u Kantonalnom tu`ila{tvu Tuzlanskog kantona. Posljednjih godina, Had`i}eva va`i za jednu od utjecajnih osoba iz tuzlanskog kriminalnog miljea i predstavlja glavnu kariku za trgovinu drogom na podru~ju ovog kantona. Upravo zbog toga du`e je vrijeme bila pod policijskom prismotrom. Akcija hap{enja uslijedila je prekju~er u ranim jutarnjim satima, kada su slu`benici policije s nalogom za pretres Kantonalnog suda u Tuzli pokucali na vrata njene ku}e u naselju Br|ani. Me|utim, umjesto da se preda, Had`i}eva je iz potkrovlja osula paljbu na policajce i te{ko je ranila Dra`ena Vujanovi}a, a lak{e Mladena Divkovi}a. Policajci su odgovorili na vatru i osumnji-

Policajac pored kutije koja je ispala razbojnicima

Privedeni razbojnici
Jasmin Muratovi} (23) i Hakija Hasi} (19) uhap{eni su u munjevitoj akciji sarajevske policije koja je uslijedila u ~etvrtak ujutro, nedugo nakon {to su njih dvojica oplja~kali radnice u prodavnici Amko komerc u Ulici Vrbanja u Sarajevu i odnijeli 700-800 KM dnevnog pazara. Muratovi} i Hasi} su maskirani i naoru`ani pi{toljem i no`em u{li u prodavnicu i uz prijetnju oru`jem od radnice na kasi oteli metalnu kutiju iz kase u kojoj se nalazio dnevni pazar. Potom su istr~ali i uputili se prema Marindvoru. Nakon {to su uzeli ve}inu krupnijih nov~anica, razbojnici su bacili metalnu kutiju u kojoj se jo{ nalazilo stotinjak maraka. Brzom akcijom policija ih je sustigla, opkolila i uhapsila. O ovom doga|aju obavije{ten je tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a njih dvojica su predati u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. D. P.

Margareta Had`i}: Podeblji policijski dosje

~enu je metak pogodio u ruku, te je i ona preba~ena u tuzlansku bolnicu gdje joj je ukazana pomo}. Nakon {to je ju~er otpu{tena iz bolnice, Had`i} je li{ena slobode. Ime Margarete Had`i} dovodilo se u vezu sa brojnim krivi~nim djelima. Prije desetak godina je sa Nadilom Hasi}em Ma~kom kao taoca dr`ala jednog Tuzlaka, a dovodila se u vezu i sa nekoliko pucnjava, te sa seks-aferom na tuzlanskom odjeljenju

Pravnog fakulteta u Sarajevu. S druge strane, Ru`ica Babi} i njen nevjen~ani suprug Almir Hamza, koji su u ~etvrtak uhap{eni u @ivinicama, zbog sumnje da su za Had`i}evu rasturali drogu, saslu{ani su u Kantonalnom tu`ila{tvu Tuzla i za njih je zatra`en pritvor. Ina~e, ovim hap{enjima razbijen je samo jedan narko-lanac na podru~ju Tuzlanskog kantona, a iz policije najavljuju jo{ hap{enja.
Z. \.

Sud Bosne i Hercegovine

Optu`eni za {verc heroinom NEGIRAO KRIVICU
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU BROJ: 65 0 P 226978 12 P Sarajevo, 25. 4. 2012. godine U pravnoj stvari tu`itelja Feraget Ifet iz Sarajeva, protiv tu`enih, Vranica d.d. Sarajevo i Jovan Milo{evi}, radi utvr|enja prava vlasni{tva dosjelo{}u, objavljuje Za tu`enog: JOVAN MILO[EVI] ZA PRIPREMNO RO^I[TE ZAKAZANO ZA DAN PONEDJELJAK, 14. 5. 2012. u 10.30 sati. Ovim putem se tu`enom dostavlja poziv za pripremno ro~i{te - tu`eni se obavje{tava da se dostava poziva smatra objavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

PO ZIV

Sudija Milena Raji}

U Sudu BiH ju~er se Luan Oruqi s Kosova izjasnio da nije kriv po optu`nici kojom se tereti da je bio ~lan organizovane grupe koja se bavila me|unarodnom prodajom i prevozom droge. Oruqi je uhap{en u februaru ove godine na benzinskoj pumpi Bra}a Muji} na Stupu nakon {to su pripadnici SIPA u njegovoj tojota koroli prona{li oko 6,5 kilograma heroina vrijednog vi{e od milion maraka. Droga je bila raspodijeljena u 12 pakovanja koji su bili sakriveni na razli~itim mjestima u vozilu.

Hap{enju je prethodila vi{emjese~na istraga tokom koje su pripadnici SIPA i Tu`ila{tva BiH sara|ivali sa Grani~nom policijom BiH, te policijom iz Crne Gore i CJB-om Isto~no Sarajevo. U tom periodu istra`itelji su utvrdili da je droga prokrijum~arena iz Crne Gore, preko Srbije u BiH, te da je optu`enom izvjesni Leonardo ponudio 5.000 eura za prevoz droge. Po dolasku u Sarajevo Oruqi se u Alta Shopping centru sastao sa osobom koja je trebala preuzeti drogu. Nakon toga, oti{li su do benzinske pumpe Bra}a Muji}, gdje je Oruqi trebao sa~ekati

Luan Oruqi

(Arhiv Suda BiH)

novac za heroin. Me|utim, taj plan su osujetili pripadnici SIPA koji su Oruqija uhapsili i on se od tada nalazi u pritvoru.
Z. \.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

CRNA HRONIKA
Ba nja lu ~ki po li caj ci uhapsili su Aleksandra Modri}a (1985), za kojim je Centar javne bezbjednosti Banja Luka raspisao potjernicu zbog sumnje da je po~inio krivi~no djela djelo te{ke kra|e. Uhap{eni je u dalju nadle`nost predat slu`benicima Policijske stanice Lazarevo, gdje }e biti saslu{an nakon ~ega }e se odlu~iti o daljim mjerama.

9

Uhap{en po potjernici

U pritvoru zbog upu}ivanja prijetnji

Policijski slu`benici III PU u ~etvrtak su li{ili slobode Darija Dusparu (28) iz Sarajeva zbog postojanja osnova sumnje da je po~inio krivi~no djelo ugro`avanja sigurnosti, na {tetu Belme K. iz Sarajeva, odnosno da joj je prijetio. Nakon {to ga je Belma prijavila policiji, Duspara je uhap{en i priveden na saslu{anje u policiju i protiv njega }e biti pre du ze te za ko nom predvi|ene mjere. D. P.

Istraga pronalaska 100 kilograma eksploziva u okolini Banje Luke

Vitezit prodavali vojni
policajac i fudbalski sudija?
Inspektori SIPA uhapsili su Darka Glavini}a, pripadnika OSBiH, njegovog zeta Nikolu Crnatka i Daneta Regoju, dok je saslu{an i pu{ten Vladimir Miro{ljevi}
Dar ko Gla v i ni}, pri p a dnik Oru`anih snaga BiH, biv{i vojnik Nikola Crnadak i Dane Regoja ju~er su predati Dr`avnom tu`ila{tvu zbog posjedovanja 100 kilograma plasti~nog eksploziva vitezit i 270 elektri~nih detonatorskih kapisli koje su u ~etvrtak zaplijenili inspektori SIPA. Me|u osobama koje su saslu{ane u prostorijama SIPA bio je i Vladimir Miro{ljevi}, koji je tokom privo|enja do`ivio udes u kome je povrije|en. Slu`benici SIPA trenutno poku{avaju utvrditi iz koje su kasarne osumnji~eni nabavili eksploziv i detonatorske kapisle koji su, navodno, prona|eni u Ljubi~evu, u ku}i prvoosumnji~enog Darka Glavini}a, vojnog policajca u kasarni Kozara u Banjoj Luci. S obzirom na to da je vojno lice, pretpostavka je da je Glavini} nabavio eksploziv, te da je posredstvom svog zeta Crnadaka na{ao kupca. Nikola Crnadak je ina~e fudbalski sudija koji je tokom rata bio deminer, i razumije se u eksplozive. Njih tro`urni tu`ilac je nalo`io da se preduzmu sve potrebne istra`ne radnje i mjere, kako bi se utvrdio uzrok ove saobra}ajne nesre}e. U prijemnu hirur{ku am bu lan tu Uni ver zi tet sko-klini~kog centra Banja Luka, primljeni su Zoran Antoni}, Vladimir Miro{ljevi} i Goran ]e}ez. Prema rije~ima dr. Sa{e Tomi}a i dr. Nedeljka Dragojevi}a, nakon primarnog hirur{kog zbrinjavanja i provednih dijagnosti~kih procedura, Miro{ljevi} i ]e}ez su pu{teni na ku}no lije~enje, dok je Antoni} hospitalizovan u Klinici za neurohirgiju. De`urni tu`ilac banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva nalo`io je vje{ta~enje pe`oa 407, kojim je upravljao Mar~i}, te preduzimanje svih potrebnih istra`nih radnji radi utvr|ivanja uzroka saobra}ajne nesre}e. Tokom ju~era{njeg dana iz Tu`ila{tva BiH i SIPA nismo mogli dobiti zvani~ne potvrde o ovoj akciji i udesu koji je uslijeD. P. dio nakon toga.

Udes u kojem su povrije|ene dvije osobe

Eksploziv i elektri~ne detonatorske kapisle

jica su, prema nepotvr|enim informacijama, eksploziv navodno trebali prodati nekome iz FBiH. U banjalu~kom naselju Karanovac pripadnici SIPA u ~etvrtak su zaustavili jednog od osumnji~enih i li{ili ga slobode. Nekoliko vozila SIPA na jednoj raskrsnici presjekao je put pe`ou 407 u kojem se nalazio osumnji~eni, a potom su ga izveli iz vozila, stavili mu lisice na ruke i odvezli u jednom vozilu. Ne-

dugo nakon {to je sa raskrsnice uklonjen pe`o u kojem je bio osumnji~eni, pripadnici SIPA su zaustavili i golf i nakon legitimisanja uhapsili jo{ jednu osobu. Pripadnik SIPA Mladen Mar~i} bio je za upravlja~em pe`oa 407 kada se nakon prolaska kroz crveno svjetlo na raskrsnici Bulevara Desanke Maksimovi} i Vojvode Stepe Stepanovi}a u Banjoj Luci zabio u reno megan, a koji je potom u udario u {ko-

du oktaviju. U ovoj saobra}ajnoj nesre}i povrije|eni su Zoran Antoni}, voza~ reno megana i Goran ]e}ez, saputnik u pe`ou 407. Nakon sudara na mjesto nesre}e brzo su pristigli pripadnici SIPA u drugom vozilu i odvezli osumnji~enog u bolnicu. Po nalogu i u prisustvu de`urnog tu`ioca, uvi|aj na mjestu doga|aja su obavile ovla{tene slu`bene osobe policije za bezbjednost saobra}aja. De-

Na grani~nom prelazu Uvac uhap{en {vercer droge

Pet kg skanka vozio ka Sarajevu?
Esada Rastodera (48), dr`avljanina Crne Gore, ju~er su grani~ni policajci predali dr`avnom tu`ila{tvu nakon {to su ga u ~etvrtak nave~er uhapsili kad je preko granice, najvjerovatnije u Sarajevo, poku{ao da pro{vercuje gotovo pet kilograma skanka. Hap{enje ovog {vercera droge uslijedilo je nakon razmjene operativnih podataka izme|u Odjela za borbu protiv droge MUP-a Kantona Sarajevo i pripadnika Grani~ne policije. Slu`benici Jedinice Grani~ne policije Vi{egrad u ~etvrtak u 21 sat na Me|unarodnom grani~nom prelazu Uvac na ulazu u BiH iz pravca Srbije pri kontroli putni~kog vozila mercedes kojim je upravljao Rastoder u prtlja`niku su otkrili pakete u kojima je celofanom umotan skank. Nakon detaljnog pretresa vozila otkriveno je 16 paketa sa ukupno 4,974 kilograma skanka, nakon ~ega je dr`avljanin Crne Gore uhap{en. “Ovaj slu~aj spre~avanja krijum~arenja skanka preko granice jo{ jedan je od primjera izuzetne saradnje i podr{ke Grani~ne policije BiH i MUP-a Kantona Sarajevo” navodi se u saop, {tenju Grani~ne policije.
D. P.

Podignuta optu`nica protiv pedofila iz Zenice

Bludni~io nad maloljetnom brati~nom
Sudija za prethodno saslu{anje Op}inskog suda u Zenici potvrdio je optu`nicu Kantonalnog tu`ila{tva Zeni~ko-dobojskog kantona kojom se Salih D. (1951) iz Zenice tereti da je po~inio produ`eno krivi~no djelo bludne radnje. Optu`enom se stavlja na teret da je u periodu od novembra 2011. pa do sredine marta 2012, u svojoj ku}i u Zenici, vi{e puta seksualno uznemiravao i u~inio bludnu radnju prema svojoj dvanaestogodi{njoj brati~ni. On je maloljetnici, stoji u optu`nici, prijetio da ni{ta ne smije re}i svojoj mami jer }e je zaklati, a on }e zavr{iti u zatvoru. Mi. D.

U vozilu prona|eno 16 paketa

10

OGLASI

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA "FAD" d.d. Jelah - Te{anj za period 1. 1. - 31. 12. 2011. godine
Dru{tvo za proizvodnju autodijelova "FAD" d.d. Jelah - Te{anj Skra}ena firma: "FAD" d.d. Jelah - Te{anj - adresa sjedi{ta Titova bb 74 264 Jelah - broj telefona i telefaksa, tel. 032/667 000 fax: 032/ 667 004, infofad@prevent.ba e-mail i web stranica: http://www.preventgroup.com - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Adnan Smailbegovi} - predsjednik, Damir Ferovi} - ~lan, Radoslav Simi} - ~lan - ~lanovi uprave ]azim Hamzi} - direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira redovne dionice: 320.123 nom. vrijednost 12,30 KM i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira 1. PREVENT BH d.o.o. Visoko 73.4093 % dionica emitenta s pravom glasa 2. PREVENT SARAJEVO d.o.o. Visoko 14.7953 % 3. EUROMEDIA d.o.o. Sarajevo 6.7968 % - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora Radoslav Simi} - ~lan Nadzornog odbora 0,0637 % i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 18.957.374 c) Teku}a sredstva 8.333.295 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 27.290.669 PASIVA f) Kapital 8.727.215 g) Upisani osnovni kapital h) Dugoro~ne obaveze 2.175.631 i) Kratkoro~ne obaveze 16.387.823 j) Ukupno pasiva 27.290.669 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: k) Prihodi 48.601.915 l) Rashodi 45.705.165 m)Dobit/gubitak prije poreza 2.896.750 n) Porez na dobit o) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 2.896.750 IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora PKF Re Opinion d.o.o. Sarajevo, Grbavi~ka 4. - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora Podaci revidirani. Mi{ljenje vanjskog revizora: pozitivno o finansijskim izvje{tajima1 Jelah, 25. 4. 2012. godine Direktor ]azim Hamzi} I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma Puna firma:

Temeljem ~lana 101. i 102. Zakona o ste~ajnom postupku (Sl. novine FBiH broj 29/03 i 32/04), Odluke odbora povjerilaca od 12. 5. 2011. godine, Rje{enja Op}inskog suda u Tuzli broj 72/04 od 18. 5. 2011. godine i Odluke Odbora povjerilaca od 12. 12. 2011. godine u postupku unov~avanja naknadno prona|ene imovine ste~ajnog du`nika “Autosaobra}aj” d.o.o. u ste~aju Banovi}i, ste~ajni upravnik:

OGLA [AVA
Drugu javnu prodaju imovine ste~ajnog du`nika - nekretnine zemlji{te uz privrednu zgradu, pomo}na zgrada u privredi, poslovna zgrada u privredi, zemlji{te uz privrednu zgradu, poslovni prostor u privredi broj dva (prizemlje sastavljeno od poslovnih prostorija i tri ostale prostorije). PREDMET PRODAJE I CIJENA I Zemlji{te uz privrednu zgradu povr{ine 1.163 m2, upisano u Z.K. ulo`ak 175, K.O. Banovi}i grad, pomo}na zgrada u privredi 44 m2, sve na k.~. 281/1, upisana u A listu, uknji`ena u B listu ZK ulo{ka kao dr`avna svojina. Po~etna prodajna cijena iznosi: 41.012,00 KM + PDV II Poslovna zgrada u privredi 93 m2, upisano u Z.K. ulo`ak 175, K.O. Banovi}i grad i zemlji{te uz privrednu zgradu 12 m2, sve na k.~. 275/2. Uknji`uje se pravo raspolaganja zemlji{tem upisanim u A listu, uknji`uje se pravo raspolaganja na objektima upisanim u A listu. Po~etna prodajna cijena iznosi: 19.917,00 KM - PDV III Poslovni prostor u privredi broj dva (prizemlje sastavljeno od poslovnih prostorija i tri ostale prostorije), upisano u Z.K. ulo`ak 1572 K.O. Banovi}i grad sve na k.~. 337/E3. U B listu upisano pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade opisanom u A listu (eta`no vlasni{tvo). Po~etna prodajna cijena iznosi: 53.457,00 KM + PDV. NA^IN, VRIJEME I MJESTO PRODAJE NA^IN PRODAJE Prodaja nekretnina vr{it }e se metodom usmenog javnog nadmetanja. VRIJEME I MJESTO PRODAJE Prodaja nekretnina }e se vr{iti 7. 5. 2012. godine u 10 sati u poslovnim prostorijama “Hajasin`enjering” DOO Tuzla, Simin Han (stanica tehni~kog pregleda). OBAVEZE UPLATE OSIGURANJA Uplata osiguranja za u~e{}e na javnom nadmetanju iznosi od 10% od vrijednosti navedene pod I, II i III. Uplatu izvr{iti na depozitni ra~un Op}inskog suda u Tuzli broj 1321000309123391 NLB Tuzlanska banka Tuzla s naznakom “Osiguranje za u~e{}e na javnoj prodaji-St 72/04”, s tim da ta sredstva budu evidentirana na ra~unu Op}inskog suda u Tuzli dan prije zaklju~enja prodaje. PROGLA[ENJE KUPCA Za kupce kod usmenog javnog nadmetanja }e biti progla{en ponu|a~ sa najvi{om ponu|enom cijenom, a ukoliko isti odustane od kupovine, gubi pravo na povrat osiguranja, a za kupca se progla{ava drugi najbolji ponu|a~. ROK PLA]ANJA KUPOPRODAJNE CIJENE Kupac je du`an izvr{iti uplatu u roku od osam (8) dana od progla{enja kupcem na usmenom javnom nadmetanju. Kupcu se upla}eno osiguranje ura~unava u kupoprodajnu cijenu. Ukoliko progla{eni kupac ne izvr{i uplatu ukupne kupoprodajne cijene u navedenom roku, gubi pravo na povrat upla}enog osiguranja. OSTALI USLOVI PRODAJE Kupac snosi sve tro{kove koji terete kupoprodaju, porez na promet nekretnine i ostale tro{kove prenosa, ovjere kod notara, PDV, takse i drugo. Budu}i kupac nekretnine uvest }e se u posjed nakon cjelokupno upla}ene cijene. Imovina se kupuje po principu vi|eno-kupljeno te isklju~uje naknadne reklamacije. Svi zainteresovani kupci mogu pogledati imovinu ste~ajnog du`nika koja je predmetom prodaje svakog radnog dana od dana ogla{avanja uz prethodno kontaktiranje ste~ajnog upravnika na mob. broj 061-131-841 od 12 do 13 sati.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

REGION
VIJESTI

11

HRVATSKA: Ispitivanje javnog mnijenja

Radni~ki tribun Lesar popularniji

OD ZORANA MILANOVI]A
Premijera na top-listi popularnosti prvi put pretekao lider i osniva~ Hrvatskih laburista - Stranke rada Dragutin Lesar
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Hrvatska: Skuplji plin i struja
Vlada Hrvatske ju~er je na sjednici odlu~ila da od 1. maja poskupljuju plin i struja. Vlada je potvrdila pove}anje cijena plina za ku}anstva za 22 posto, {to u prosjeku iznosi 33 kune (oko 4,4 eura) mjese~no vi{e, te pove}anje cijene struje za ku}anstava od 20 posto, {to u prosjeku zna~i ve}i mjese~ni ra~un za 40 kuna (oko 5,3 eura). “Cijena struje za ku}anstva pove}at }e se za 20 posto, {to je pove}anje od 40 kuna za prosje~nu obitelj”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir ^a~i}, prenosi Index.hr. Novi udar na d`ep gra|ana od prosje~no 73 kune mjese~no premijer Zoran Milanovi} je komentirao rije~ima: “Na`alost, ima lo{ih vijesti, to je realnost. Dakle, ne}emo ih otkloniti tako da se pravimo da ne postoje. Na nama je da pokrenemo druge mehanizme, a na ove stvari ne mo`emo utjecati. Naprosto, nije dobra vijest i to treba re}i”.

Podr{ka javnosti vladaju}oj Kukuriku koaliciji nastavlja se smanjivati, broj pesimista sve je ve}i, a popularnost Hrvatske narodne stranke (HNS) Radimira ^a~i}a i Vesne Pusi} spala je na dosad vjerojatno najni`e grane. Ovu stranku, koalicijskog partnera SDP-a, podr`ava samo 2,9 posto gra|ana. Rezultati su to najnovijeg ispitivanja hrvatskog javnog mnijenja koje na mjese~noj bazi vr{i agencija IPSOS PULS za zagreba~ku komercijalnu Novu TV. Prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva ^a~i} ujedno je i najnepopularniji lik aktualne hrvatske politi~ke scene jer o njemu pozitivno misli jedva 25 posto ispitanika.

posto ispitanika iako je prethodnih mjeseci rejting ove stranke bio ne{to bolji. Na drugoj poziciji je HDZ sa 18,5 posto podr{ke hrvatskih gra|ana, a na temelju ovih najsvje`ijih anketnih rezultata, procjenjuje se da je rejting HDZa u blagom usponu, tj. na putu oporavka u odnosu na razdoblje odmah nakon gubitka izbora. Iz ove {ume brojki i labirinta statistike ipak je vidljivo kako pesimizam hrvatskih gra|ana ja~a.

Pesimizam
Vi{e od polovine (53,3 posto) anketiranih smatra da zemlja ide u lo{em smjeru, dok ih 33,9 posto misli da je taj smjer dobar, pritom onih s crnim mislima ima gotovo pet posto vi{e nego {to su to pokazale ankete od prije mjesec. Usprkos porastu pesimizma, poteze Vlade premijera Milanovi}a podr`ava 46,4 posto ispitanika a njih 42 posto misli druga~ije, odnosno ne odobrava ove poteze. Ina~e, po rezultatima ove ankete me|u najpopularnijim politi~arima su i predsjednik Hrvatskog sabora Boris [prem (SDP), ~ija samozatajnost i odmjerenost nailaze na sve ve}e simpatije javnosti. A masovne simpatije u`iva i Ivan Grubi{i}, splitski sve}enik kojeg je zbog saborskog anga`mana kaznila Katoli~ka crkva.
Jadranka DIZDAR

Nuklearni incident
Radnici Nuklearnih objekata Srbije nisu izlo`eni velikim dozama zra~enja u incidentu u Institutu Vin~a, izjavio je Jago{ Rai~evi}, direktor NOS-a. On je dodao da je koli~ina zra~enja kojoj su bili izlo`eni reda veli~ine zra~enja na jednom interkontinentalnom letu i da nije opasna, prenosi B92. “Postojao je izvor za koji se nije znalo, on je vra}en nazad i sve je apsolutno bilo i ostalo pod kontrolom”, kazao je on i dodao da incident nije bio takav da je bilo potrebno o njemu pisati pisma. Naime, u pismu koje je direktorica sektora za radijacionu sigurnost Sne`ana Pavlovi} uputila ministrima Ivici Da~i}u, @arku Obradovi}u i Oliveru Duli}u navodi se da su prije sedmicu radnici JP NOS, vade}i iz bazena radioaktivne {ipke, primili dozu zra~enja drasti~no ve}u nego {to bi smjeli. “Zaposleni su ozra~eni vi{estruko iznad planskih i odobrenih vrijednosti i boravili su u radijacionim poljima ekstremno visokih intenziteta”, navedeno je u pismu. Ovaj posao izvodili su, tvrde in`enjeri preduze}a, po nalogu v.d. direktora dr. Jago{a Rai~evi}a.

Lesar: ^ovjek kojem vjeruju

Milanovi}: Blagi pad

Pad Josipovi}a
Me|u anketiranima lo{e stoji i {efica oporbenog HDZ-a Jadranka Kosor, koju podupire svega 26 posto gra|ana, pa je po nepopularnom imid`u u minimalnoj prednosti ispred javnosti sve nesimpati~nijeg ^a~i}a. U padu je i popularnost predsjednika dr`ave Ive Josipovi}a, donedavno je imao podr{ku od oko 80 posto anketiranih, a sada 68,8 posto, mada je i dalje najpopularniji od svih doma}ih politi~ara. I popularnost premijera Zorana Milanovi}a (SDP) ta-

ko|er je u blagom padu iako ga i dalje podr`ava zna~ajnih 60 posto ispitanika. No, u rangu senzacije ocjenjuje se podatak da je premijera na

popularnosti me|u gra|anima. Poznatiji kao hrvatski radni~ki tribun, Lesar je na nedavnim parlamentarnim izborima sudjelovao kao potpuni autsajder

FIJASKO NARODNJAKA HNS Radimira ^a~i}a i Vesne Pusi} spao je na najni`e grane. Ovu stranku, koalicijskog partnera SDP-a, podr`ava 2,9 posto gra|ana
top-listi popularnosti prvi put pretekao lider i osniva~ Hrvatskih laburista - Stranke rada Dragutin Lesar. Iako s mini predno{}u od jednog postotnog poena, s podr{kom od 61 posto, ovaj oporbeni zastupnik u Saboru RH na drugoj je poziciji po sa nekoliko tisu}a registriranih ~lanova stranke, ali u svega ~etiri mjeseca, Hrvatski laburisti dogurali su do pozicije tre}e po snazi stranke u dr`avi koju podr`ava 7,7 posto gra|ana. SDP je i dalje najpopularnija hrvatska stranka koju podupire 30

Istra`ivanje Me|unarodnog republikanskog instituta

Tadi} ispred Nikoli}a
Slijede Zoran Stankovi} sa 12,7 posto podr{ke i kandidat Socijalisti~ke partije Srbije Ivica Da~i} za kojeg bi glasalo 10,3 posto bira~a
Predsjedni~ki kandidat koalicije Izbor za bolji `ivot Boris Ta di} vo di is pred kan di da ta Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikoli}a za jedan posto, po ka za lo je is tra `i va nje Me|unarodnog republikanskog instituta (IRI), prenosi Beta. Poslje dnje is tra `i va nje, ko je je predstavljeno politi~kim strankama, provedeno je 23. i 24. aprila na uzorku od 1.400 ispitanika. Prema rezultatima, Tadi} ima podr{ku od 26,7 posto, a Nikoli} 25,7 posto anketiranih. Od po~etka aprila, kada je Tadi} imao tri posto prednosti nad Nikoli}em, obojica su zabilje`ila blagi pad podr{ke. Iza Tadi}a i Nikoli}a, prema istra`ivanju, slijede predsjedni~ki kandidat Ujedinjenih regiona Srbije Zoran Stankovi} sa 12,7 posto podr{ke i kandidat Socijalisti~ke partije Srbije Ivica Da~i} za kojeg bi glasalo 10,3 posto bira~a.
Nikoli} i Tadi}: Blagi pad podr{ke

4,5 miliona eura godi{nje za NATO
Stankovi} je u odnosu na istra`ivanje provedeno 8. i 9. aprila pove}ao podr{ku za 7,7 posto, a Da~i}ev rejting je u istom periodu opao za 2,7 posto. Za kandidata Demokratske stranke Srbije Vojislava Ko{tunicu sada bi glasalo sedam posto bira~a, a za kandidata Preokreta ^edomira Jovanovi}a 6,4 posto. Kandidat pokreta Dveri Vladan Gli{i} ima podr{ku 3,2 posto bira~a, a kandidatkinja Srpske radikalne stranke Jadranka [e{elj podr{ku 3,1 posto. Za Zorana Dragi{i}a iz Pokreta radnika i seljaka glasalo bi 1,8 posto, a za muftiju Muamera Zukorli}a 1,2 posto bira~a, pokazalo je istra`ivanje IRI-ja. Makedoniju }e ~lanstvo u NATO ko{tati 4,5 miliona eura godi{nje, a trenutno se iz bud`eta izdvaja 3,2 miliona eura, objavila je Nova Makedonija, prenosi Srna. Najve}i dio ovih sredstava odnosit }e se na makedonsku par ticipaciju u bud`etu NATO-a. Prema rije~ima zamjenika ministra odbrane Makedonije Emila Dimitrieva, sa ~lanstvom bi bili pove}ani bud`etski tro{kovi u svim institucijama ~iji bi predstavnici par ticipirali u misijama NATO-a. “Ali i koliko da ko{ta to je skroman iznos imaju}i u vidu korist Makedonije od par tnerstva u Alijansi”, naglasio je Dimitriev.

12

OGLASI
Prilog broj 2.

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

GP «PUT» DD SARAJEVO Na osnovu ~lana 243. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine Federacije BiH broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 84/08, 88/08, 7709 i 63/10) i ~lana 56 Statuta GP «PUT» DD Sarajevo, te odluka Nadzorni odbora GP «PUT» DD Sarajevo o izboru ~lanova Odbora za reviziju, kao i prijedloga ovla{tenih dioni~ara, daje se:

U skladu sa ~lankom 4. stavak 1. i 2. to~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{}a emitenta objavljujemo:

GODI[NJE IZVJE[]E O POSLOVANJU EMITENTA VELMOS DD Mostar za 2011. g.
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora VELMOS DD Mostar Rodo~ bb, 88000 Mostar 036 350 009

O B AV J E [ T E N J E
o prijedlozima kandidata za ~lanove Odbora za reviziju GP “PUT” DD Sarajevo Kao kandidati za ~lanove Odbora za reviziju GP “PUT” DD Sarajevo od ovla{tenog predlaga~a predlo`eni su: 1. \uliman Ismet 2. Pita Suada 3. Voloder Vasva PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Veseli ^ule - predsjednik @eljko Naki} - ~lan Drago Bok{i} - ~lan - ~lanovi uprave Damir Vida~ak II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira 35.559, 79,08 KM i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Veseli ^ule, @eljko Naki}, Ante Vida~ak dionica emitenta s pravom glasa III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 6.163.898 h) Teku}a sredstva 74.413 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 6.240.311 PASIVA f) Kapital 3.305.006 g) Upisani osnovni kapital 2.812.006 h) Dugoro~ne obaveze 0 i) Kratkoro~ne obaveze 2.933.025 j) Ukupno pasiva 6.240.311 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 48.018 g) Rashodi 47.340 h) Dobit/gubitak prije poreza 678 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora REVIZIJA FIRCON d.o.o. - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o finansijskim izvje{tajima1 Nije zatra`eno prije Skup{tine Direktor

UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

OBAVJE[TENJE
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidat Alen Halep branit }e specijalisti~ki rad pod naslovom

“Mje re u bor bi pro tiv ko rup ci je sa po se bnim os vrtom na sprje ~a va nje su ko ba in te re sa”
Odbrana specijalisti~kog rada odr`at }e se u srijedu, 30. maja 2012. godine, sa po~etkom u 16 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo.

Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a rad se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupan je javnosti. DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

OBAVJE[TENJE
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidat Damirel Alihod`i} branit }e specijalisti~ki rad pod naslovom

Damir Vida~ak

„Uvi|aj ubistva“
Odbrana specijalisti~kog rada odr`at }e se u srijedu, 30. maja 2012. godine, sa po~etkom u 18 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a rad se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupan je javnosti.

DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA

Energoinvest - Dalekovodizgradnja d.d. Sarajevo Zujevinska br. 6, llid`a Nadzorni odbor Na osnovu Zakona o privrednim dru{tvima / 61, 53. Statuta ENERGOINVEST - Dalekovodizgradnja d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor Dru{tva raspisuje

za izbor vanjskog revizora 1. Raspisuje se konkurs za izbor vanjskog revizora za vr{enje revizije finansijskih izvje{taja ENERGOINVEST - Dalekovodizgradnja d.d., Sarajevo za poslovnu 2012. godinu. 2. Na konkursu mogu u~estvovati sva pravna lica koja su registrirana za obavljanje revizije. 3. Kandidati koji se prijavljuju na konkurs du`ni su uz prijavu dostaviti slijede}e dokumente: - Rje{enje o registraciji revizorskog dru{tva, - Certifikat o ispunjavanju uslova za rad, - Broj stalno zaposlenih ovla{tenih revizora i njihovu dokumentaciju za rad, - Referenc-listu obavljenih revizija, cijenu usluga, uslove pla}anja. 4. Prijave na konkurs sa navedenim podacima dostaviti u roku 8 (osam) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: ENERGOINVEST - Dalekovodizgradnja d.d., Sarajevo Ul. zujevinska br. 6, 71215 Bla`uj Nekompletne i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. Nadzorni odbor Predsjednik Stojan Nikoli}, dipl. ecc.

KON KURS

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012. Okon~ana trosatna drama u centru Londona

SVIJET
VIJESTI

13

Mu{karac prijetio
da }e se di}i u zrak
Mu{karac, identifikovan kao Michael Green, bio je ljut na nekoga od zaposlenih ili od firme HGV nije dobio dozvolu za vo`nju kamiona te{kog preko tri tone, saop{tila je policija
Mu{karac koji je prijetio da }e se di}i u zrak, ~ime je prisilio snage reda da tri sata blokiraju jednu od najve}ih ulica u centru Londona, uhap{en je, saop}ila je policija i precizirala da nema saznanja ni o kakvom uzimanju talaca nasuprot prvim informacijama, prenosi Fena.

Libija: NTC raspustio vladu
Libijsko Nacionalno prelazno vije}e (NTC) raspustilo je vladu, navode}i kao razlog njenu nekompetentnost, saop}ila su dva visoka libijska zvani~nika, prenosi Fena. Zvani~nik Vije}a Fati Baha izjavio je za AP da je 65 ~lanova tog tijela izglasalo nepovjerenje premijeru Abdurahimu alKeibu. Drugi zvani~nik Musa al-Kuni potvrdio je da je bilo glasanja, ali da odluka nije saop}ena javnosti, jer Vije}e nije uspjelo da postigne dogovor oko sastava nove vlade. Ovo je najnoviji udarac za Libiju, koja poku{ava da se politi~ki reorganizuje nakon svrgavanja re`ima Muamera Gadafija i dovodi u pitanje sposobnost te zemlje da organizuje prve op{te izbore u junu. Al-Keib je du`nost preuzeo u novembru, mjesec po okon~anju gra|anskog rata kojim je svrgnut Gadafijev re`im. Premijer je optu`io NTC da ko~i rad njegove vlade.

Pretres
“Uhapsili smo jednog mu{karca na Tottenham Court Roadu” saop}io je ju~er Scotland , Yard na Twitteru i dodao da je u toku pretres u jednoj zgradi u istoj ulici u centru Londona. Policija, koja je na to mjesto po sla la je dnog pre go va ra ~a, saop}ila je da nije u toku ni s kakvim uzimanjem talaca, nasuprot izjavi jednog policajca datoj za agenciju AFP i svjedo~enjima o~evidaca. O~evici su kazali da je mu{karac upao u ured transportnog preduze}a HGV sa plinskim bocama privezanim za tijelo i da je bacao kroz prozor zgrade na petom spratu predmete, me|u kojim i kompjutere. Scotland Yard je od po~etka tvrdio da se ne radi o teroristi-

Povla~enje iz Okinawe
Kroz prozor zgrade izba~eni brojni predmeti, uklju~uju}i i kompjutere
Reuters

~kom ~inu i odbio da precizira da li je mu{karac bio naoru`an, kako su objavili neki mediji.

Taoci
Osoblje internetske stranice Huffington Posta, ~iji su uredi blizu mjesta ovog incidenta,

evakuirano je. Ova stranica je izvijestila da je nepoznati mu{karac uzeo ~etiri osobe za taoce u uredima jednog transportnog preduze}a. Policija je mu{karca identificirala kao 50-godi{njeg Michaela Greena, a iz okolnih zgrada

evakuirano je vi{e od 1.000 osoba. Policija je saop{tila da je mu{karac ljut na nekoga od zaposlenih ili da od firme, koja obezbje|uje dozvole za te{ke kamione, nije dobio dozvolu za vo`nju kamiona te{kog preko tri tone.

Ne jenjava nasilje u Siriji

Smrtonosni napad u centru Damaska
Sirijska vlada kr{i me|unarodno dogovoreni mirovni plan, upozorio je Ban Ki-moon
Devet osoba je ubijeno, a vi{e desetina povrije|eno, uklju~uju}i i pripadnike snaga sigurnosti, u samoubila~kom napadu u ~etvrti Midan u centru Damaska, objavila je sirijska novinska agencija SANA. Midan je poznat kao centar protesta protiv vlade predsjednika Ba{ara al-Asada. Opozicioni aktivisti su rekli da je eksplozija odjeknula kada su vjernici izlazili iz d`amije Zin al-Abadin, prenosi Reuters, koji precizira da se radilo o samoubila~kom napadu. “Mislim da je to djelo re`ima, jer je bilo blizu d`amije, gdje ljudi demonstriraju petkom, pa su ih `eljeli zastra{iti” rekao , je opozicioni aktivist Mar Ram, prenosi AlJazeera. “No, iskreno govore}i, mo`da se radi i o napadu Slobodne sirijske vojske na snage sigurnosti, ili patrolni automobil. Oni ne `ele da vlast `ivi u uvjerenju da je Damask njen grad, da se tu mogu osje}ati sigurno i ugodno” dodao je. , Dr`avna televizija je za napad optu`ila teroriste, a to je termin koji koriste vlasti za pobunjenike protiv Asadovog re`ima. U me|uvremenu, generalni sekretar UN-

Sti`e dodatnih 15 posmatra~a
UN je ju~er saop{tio da }e dodatnih 15 posmatra~a sti}i u Siriju do ponedjeljka, 30. aprila, kako bi pripremili dolazak kompletne misije od 300 lica za nadgledanje primirja u toj zemlji. “O~ekujemo da }e njih ukupno 30 biti na terenu do kraja aprila. Nema odga|anja. Oni se raspore|uju zadivljuju}om brzinom” izjavio je Ahmad , Favzi, portparol me|unarodnog mirovnog posrednika Kofija Annana, prenosi Srna. Sirijski aktivisti nisu zadovoljni tempom raspore|ivanja posmatra~a. Visoki zvani~nik UN-a izjavio je ove sedmice da }e za raspore|ivanje prvih 100 posmatra~a biti potreban mjesec, ali da svjetska organizacija poku{ava da ubrza taj tempo. tra~i UN-a, izjavio je njegov portparol, prenosi Fena. Ban je zatra`io da vlada u Damasku bez odgode provede mirovni plan. Me|utim nasilje se nastavlja uprkos objavi primirja - mirovnog plana u {est ta~aka koji je predlo`io zajedni~ki izaslanik UNa i Arapske lige Kofi Annan, a koji poziva vlasti u Damasku da povuku vojnike i te{ko naoru`anja iz sirijskih gradova. Sirija je od 15. marta centar narodnog bunta protiv re`ima predsjednika Ba{ara alAsada. U sukobima koji traju vi{e od 13 mjeseci, poginulo je vi{e od 11.100 osoba, prema podacima Opservatorija.

Japan i SAD objavili su informaciju o revidiranom sporazumu o povla~enju, odnosno premje{taju oko 9.000 ameri~kih marinaca iz vojne baze na ostrvu Okinawi na druga mjesta izvan Japana, prenosi Fena. Oko 9.000 marinaca bit }e razmje{teno u druge vojne baze, preciznije na ameri~ka ostrva Guam, Havaje te u Australiju, stoji u zajedni~koj saop}enju objavljenom ju~er u Tokiju. Novi plan }e pomo}i saveznicima da zajedni~ki poku{aju rije{iti i razmirice kada je rije~ o vojnoj zra~noj bazi Futenmi, smje{tenoj u gusto naseljenom dijelu Okinawe te da razgovaraju o njenom premje{taju na novo mjesto. Ta je ameri~ka vojna baza ve} dulje vrijeme kamen spoticanja izme|u Washingtona i Tokija. Po~etkom godine 30.000 osoba protestovalo je tra`e}i njeno zatvaranje.

Hollande }e zadr`ati zabranu burki
Francuski socijalisti~ki predsjedni~ki kandidat Francois Hollande izjavio je ju~er da ako bude izabran za predsjednika dr`ave, ne}e tra`iti ukidanje zakona o zabrani no{enja nikaba i burki koji su uveli konzervativci predsjednika Nicolasa Sarkozya, prenosi Fena. Hollande, koji je u prednosti pred Sarkozyem u svim anketama, suzdr`ao se kao i ve}ina socijalista od glasanja u Narodnoj skup{tini 2010. o zabrani no{enja nikaba i burki. On je izjavio za RTL radio da }e zadr`ati zabranu ako bude izabran, ali da }e je “primjenjivati na najbolji mogu}i na~in”. On nije pojasnio tu izjavu. Postoje kontroverze u vezi s ovim zakonom koji je stupio na snagu pro{le godine. Muslimanski ~elnici tvrde da on nepravedno stigmatizira muslimane, a njegove pristalice tvrde da zakon brani francusku sekularnu dr`avu. Samo mali broj `ena u Francuskoj nosi nikabe i burke.

U eksploziji stradale desetine ljudi

a Ban Ki-moon upozorio je da sirijska vlada kr{i me|unarodno dogovoreni mirovni plan. Ban je duboko uznemiren kontinuiranim prisustvom vojnika i te{kog naoru`anja u sirijskim gradovima, kako su javili posma-

Reuters

14

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Otvoren renovirani hotel u Doboju

Sve~ana akademija u Bo{nja~kom institutu

Vispak proslavio

40. ro|endan
Proizvodi viso~ke kompanije prepoznatljivi i izvan BiH
Predsjednik RS-a Milorad Dodik otvorio je u ~etvrtak nave~e u Doboju renovirani hotel Park, koji se prije toga zvao hotel Bosna. Novi vlasnik hotela i preduze}a Ozrenturist, u ~ijem sastavu se nalazi ovaj objekat, u njegovu rekonstrukciju je ulo`io pet miliona eura. Ovoj sve~anosti, osim Dodika, prisustvovali su predsjednik Narodne skup{tine RS-a Igor Radoji~i}, vladika zvorni~ko-tuzlanski Vasilije, na~elnik Op{tine Doboj Obren Petrovi} i poslanik SNSD-a u parlamentu RS-a Uro{ Gosti}. ^estitaju}i investitoru na rekonstrukciji hotela, Dodik

Bosna preimenovana u Park

je naglasio da }e u nardnom periodu u Doboj biti investirano 1,3 milijarde dolara, jer Doboj zaslu`uje ovakav prosperitet, s obzirom na to da ima strate{ki zna~aj za RS zbog toga {to je ovaj grad veliko saobra}ajno ~vori{te. Hotel se nalazi na staroj lokaciji. Raspola`e sa 112 soba i apartmana. Ugosti}e rukometa{e od 21. do 25. augusta ove godine za vrijeme Me|unarodnog TV turnira {ampiona, koji su nekoliko godina, zbog nedostatka smje{tajnih kapaciteta, morali putovati do Tesli}a, Usore, Gra~anice i Doboj-Juga.
M. B.

Sve~anom akademijom u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu kompanija Vispak iz Visokog, u prisustvu brojnih visokih zvanica, proslavila je ju~er svoj 40. ro|endan. Tim povodom brojnim gostima su se obratili prvi ljudi Vispaka te predsjedavaju}i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} i premijer FBiH Nermin Nik{i}.

Doma}a pamet
^estitaju}i Vispaku vrijedan jubilej, Izetbegovi} je, izme|u ostalog, rekao: “Posebno mi je drago prisustvovati sve~anostima koje su posve}ene kreativnosti, poduzetni{tvu i radu, a upravo prisustvujemo obilje`avanju takvog jubileja. Kompanija Vispak je ve} 40 godina prisutna na doma}em i inozemnom tr`i{tu, za to vrijeme je razvila niz vlastitih prepoznatljivih brandova. Iza poslovne revitalizacije i uspjeha Vispaka, naro~ito u posljednje dvije godine, stoji doma}a sposobnost i poduzetnost, doma}a pamet i doma}i kapital. AS Grupa iz Te{nja upravo na ovom primjeru pokazuje kako se mo`e posti}i rezultat uprkos svim pote{ko}ama kojima je optere}en poslovni ambijent u na{oj zemlji. Poslovna vizija, hrabrost i energija koju posjeduju ljudi koji vode AS Grupu na najbolji mogu}i na~in potvr|uju da bh. privreda mo`e do`ivjeti uzlet.”

Izetbegovi}: Vispak je primjer da bh. privreda mo`e uspjeti

Foto: [. SULTANOVI]

Premijer FBiH Nermin Nik{i} je istakao da je uspjeh do{ao zahvaljuju}i trgova~koj vje{tini i sposobnosti ljudi.

Afirmacija BiH
“Vispakovi proizvodi postaju prepoznatljivi izvan BiH, posebno pr`ena mljevena kafa Zlatna d`ezva. Ovaj prvi Vispakov brand i danas nakon mnogo decenija ima broj ne po klo ni ke me|u izbirljivim potro{a~ima kafe {irom svijeta. Ovaj jubilej je zna~ajan i sa poslovnog i sa dru{tvenog aspekta” rekao je Nik{i}. , Direktor Vispaka Rusmir Hrvi} ovom prilikom zahvalio je brojnim poslovnim partnerima Vispaka. “Potrebna nam je BiH u kojoj

U Preventu do sada zaposleno 820 radnika
U kompanijama ASA Preventa u Vitkovi}ima kod Gora`da do danas je zaposleno 820 mladih radnika. Rezultat je to, izme|u ostalog, i projekta kojeg su podr`ali Slu`ba za zapo{ljavanje i Vlada BPK-a Gora`de. Naime, prvi u FBiH BPK Gora`de je usvojio Zakon o raspolaganju dr`avnom imovinom, a dio te imovine ustupljen je kompaniji Prevent za 1 KM. Tako ovaj kanton prednja~i u naglom pove}anju broja zaposlenih, a najvi{e njih anga`ovano je u Preventu Gora`de. Rije~ je o najmla|oj firmi ove grupacije u kojoj je u toku i proizvodnja automobilskih presvlaka za golf 7. Upravo je o ovim aktivnostima bilo rije~i na prezentaciji koju je u krugu Preventa organizirala Slu`ba zapo{ljavanja BPK-a Gora`de. Ovom prilikom naglasak je stavljen i na uspjeh projekta u okviru kojeg je, u saradnji sa Srednjom stru~nom {kolom “D`emal Bijedi}” Federalnim zavodom za za, po{ljavanje, Vladom BPK-a i USAID-om, omogu}ena prekvalifikacija za 420 nezaposlenih. - Ovo je najbolji primjer kako svi, od lokalne zajednice, vlasti, zavoda, obrazovnih institucija, mo`emo uraditi zajedni~ki djelovati. Prevent je jedinstven primjer onog {to }emo u budu}nosti raditi, izjavila je direktorica Slu`be za zapo{ljavanje BPK-a Nafija Hodo.
A.H.

nikome nije tijesno i u kojoj su po{tenje, red, rad i uspjeh mjerilo i red veli~ina. Bez takve BiH nema ni nama opstanka. Vispak je bio i bi}e uz va{u pomo} uspje{na bh. kompanija. Nikad se nismo stidjeli na{eg bh. identiteta, naprotiv, nastojali smo da kroz svoje proizvode afirmi{emo bh. tradiciju. Ne}u pretjerati ako ka`em da je Vispak ostao za{titni znak Visokog, ali i cijele BiH” , kazao je Hrvi}. Osim sve~anom akademijom, Vispak je svoj 40. ro|endan proslavio i izlo`bom fotografija o temi ^etrdeset, uz progla{enje najboljih radova i dodjelom nagrada, te zabavnim programom u hotelu Europa.
Dk. OMERAGI]

Elektroprivreda BiH

Kupci moraju

POTPISATI UGOVOR
Ra~uni za elektri~nu energiju na {alterima poslovnica JP Elektroprivreda BiH ina~e se pla}aju bez li~ne karte, me|utim, de{ava se da slu`benici na {alterima od pojedinih potro{a~a tra`e li~nu kartu. Ukoliko vam se to desi, trebate znati da je razlog zbog kojeg zaposlenici JP EPBiH mogu zatra`iti li~nu kartu potpisivanje ugovora s kupcima. Naime, u skladu sa ~lanom 89. Op{tih uslova za isporuku elektri~ne energije, koje je propisala Regulatorna agencija za elektri~nu energiju Federacije BiH (FERK), krajnji kupci su bili obavezni da do 1. jula 2010. godine, potpi{u ugovor o kori{tenju distributivne mre`e i ugovor o snabdijevanju elektri~nom energijom sa snabdjeva~em. “JP EPBiH je u 2009. pokrenula kampanju potisivanja ugovora s kupcima. U namjeri da ubrza proces, kupcima koji nisu potpisali, ugovori su ponu|eni prilikom dolaska u poslovnicu

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 083 - 28. 4. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Kina Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 156 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB CNY RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.538718 1.501186 25.958891 0.078445 0.262276 0.679179 1.827579 0.565032 0.257109 0.219148 1.623889 0.838033 2.392911 1.474745 0.050185 0.234488 1.744119

1.955830 1.542574 1.504948 26.023951 0.078642 0.262933 0.680881 1.832159 0.566448 0.257753 0.219697 1.627959 0.840133 2.398908 1.478441 0.050311 0.235076 1.748490 USD BAM

1.955830 1.546430 1.508710 26.089011 0.078839 0.263590 0.682583 1.836739 0.567864 0.258397 0.220246 1.632029 0.842233 2.404905 1.482137 0.050437 0.235664 1.752861 1.54803 2.291098

Samo vlasnici stambenih objekata potpisuju ugovore

SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 04. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 26. 04. 2012 =

radi pla}anja ra~una. Za potpisivanje dokumenata neizostavno je potrebna li~na karta kao identifikacioni dokument i u takvim slu~ajevima ona biva i zatra`ena” kazali su nam u EPBiH. , Kako su pojasnili, trenutna kampanja potpisivanja ugovora koju vodi EPBiH provodi se samo za aktuelne kupce. Ugovor o kori{tenju distributivne mre`e i ugovor o snabdijevanju elektri~nom ener-

gijom sa snabdjeva~em potpisuju samo vlasnici stambenih objekata, nikako privremeni korisnici. Krajnji kupci elektri~ne energije ne podlije`u finansijskim izdacima prilikom potpisivanja ugovora. Me|utim, ukoliko je potro{a~ kupio objekat, ali brojilo za struju nije preveo na svoje ime, ugovor ne mo`e potpisati jer se tretira kao korisnik, a za prevod brojila potrebno mu je da plati 40 KM. J. Sa.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.
1.514,96
829,33
BIRS BIFX

BERZE
906,59 808,63
ERS10 SASX-30

15

751,69 1.805,20
FIRS

SASX-10

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1 - 31. 12. 2011. GODINE
Dioni~arsko dru{tvo za vanjsku i unutra{nju trgovinu, proizvodnju i usluge u trgovini "Poljooprema" d.d. Sarajevo - adresa sjedi{ta Rajlova~ka cesta bb, Sarajevo, Sarajevo-Novi Grad - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 568-250, fax 568-258, poljobih@bih.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Krtali} Mladen - predsjednik Odbora, Albin Hojnik - ~lan i Krtali} Mario - ~lan - ~lanovi uprave Krtali} Darijo-direktor Dru{tva II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 649.641x10,00 KM nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira - Krtali} Mladen dionica emitenta s pravom glasa - "Sjemecop" d.o.o. Sarajevo - vlasnici ~lanovi uprave i nadzornog odbora - Krtali} Mladen, 7 % i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 4.482.164 h) Teku}a sredstva 6.198.186 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 10.680.350 PASIVA f) Kapital 4.969.876 g) Upisani osnovni kapital 6.496.410 h) Dugoro~ne obaveze 1.030.607 i) Kratkoro~ne obaveze 4.679.867 j) Ukupno pasiva 10.680.350 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 3.305.243 g) Rashodi 3.877.325 h) Dobit/gubitak prije poreza -572.082 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -572.082 IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora K&P d.o.o. Mostar - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora Revizija u toku o finansijskim izvje{tajima1 Direktor Dru{tva: Krtali} Darijo, pravnik I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

SASE: Promet 164.271 KM
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 164.271,82 KM (162.291,82 KM redovne berzanske trgovine i 1.980,00 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). Promet na kotaciji iznosio je 44.813,44 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 27. april/travanj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. F FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. G FBiH stara devizna {tednja serija D FBiH stara devizna {tednja serija E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar IK Banka dd Zenica JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo Pak Centar d.d. Sarajevo RMU Banovici dd Banovici SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Kvantum group dd Sarajevo Pobjeda dd Te{anj 16,00 3,82 0,00 0,79 16,00 4,30 16,00 3,82 68 428 1.088,00 1.778,96 1 2 19,50 3,72 46,22 7,55 73,99 18,79 8,00 20,81 -0,59 -4,12 -0,42 0,13 1,36 1,73 0,00 1,52 19,60 3,72 46,51 7,55 73,99 18,79 8,00 23,57 19,50 3,62 46,03 7,55 73,99 18,79 8,00 20,50 2.455 113 495 168 54 78 4.026 216 47.882,04 419,06 22.877,30 1.268,40 3.995,46 1.465,62 32.208,00 4.495,54 8 3 10 1 1 1 2 2 29,00 23,55 98,70 91,50 -2,88 -2,73 0,02 1,54 29,00 23,55 98,70 91,50 29,00 23,55 98,70 91,50 1.078 1.163 16.979 28.233 312,62 273,89 16.758,27 25.833,20 1 1 2 1 4,01 -1,96 4,01 4,01 146 585,46 2 10,50 0,00 10,50 10,50 100 1.050,00 2

Banjalu~ka berza Kursna lista za 27. april 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Mili}i ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli} Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad Dunav osiguranje a.d. Banja Luka Rafinerija ulja a.d. Modri~a Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,78 10,55 0,045 3,6 5,5 5,28 4,5 5,4 0,21 5,5 0 1,12 -0,18 5,6 -6,25 -0,92 4,79 10,8 0,045 3,6 5,51 5,29 4,5 5,45 4,77 10 0,045 3,6 5,5 5 4,5 5,4 186 1.092 841.000 27 326 2.200 20 1.545 889,32 11.517,60 37.845,00 97,20 1.793,48 11.626,40 90,00 8.345,55 0,751 0,55(A) 0,419(A) 0,312 0,529 75 0,18 1,55 0,502 0,13 -0,54 -2,78 -5,17 -0,19 0 0 0 0 0,751 0,55 0,419 0,312 0,529 75 0,18 1,55 0,502 0,751 0,55 0,419 0,312 0,529 75 0,18 1,54 0,502 73 449 470 1.300 2.000 4 5.217 81.400 500 54,82 246,95 196,93 405,60 1.058,00 300,00 939,06 126.164,23 251,00

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO OP]INA CENTAR SARAJEVO OP]INSKO VIJE]E Na trideset osmoj redovnoj sjednici koja je odr`ana 26.4.2012. godine, Op}insko vije}e Centar je donijelo Zaklju~ak broj 01-38-13/12 od 27.4.2012. godine kojim

PO NI [TAVA JAVNI KON KURS
za izradu idejno-arhitektonsko-urbanisti~kog rje{enja “Spomen-obilje`je 2. maj 1992. godine na lokaciji Skenderija u Sarajevu”. Op}insko vije}e Centar poni{tava Odluku broj 01-49-3161/11 od 29.12.2011. godine o formiranju Stru~nog pododbora za izgradnju spomen-obilje`ja na lokalitetu Skenderija, gdje se 2. maja odvijala klju~na odbrana Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Zadu`uje se Inicijativni odbor za izgradnju Spomen-obilje`ja na lokalitetu Skenderija, gdje se 2. maja 1992. godine odvijala klju~na bitka za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, da u najkra}em roku predlo`i Op}inskom vije}u imenovanje novog Stru~nog pododbora za izgradnju Spomen-obilje`ja na lokalitetu Skenderija, u skladu sa iznesenim prijedlozima na trideset osmoj redovnoj sjednici, vode}i ra~una da u njemu budu zastupljeni predstavnici bora~kih organizacija, vije}nici, udru`enja likovnih stvaralaca i udru`enja arhitekata. Obavje{tenje o konkursu/natje~aju za izradu idejnog arhitektonsko-urbanisti~kog rje{enja “Spomen-obilje`je Drugi maj 1992” na lokaciji Skenderija u Sarajevu objavljeno je u dnevnom listu “Oslobo|enje” i “Dnevni avaz” 8.3.2012. godine.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Autoprevoz a.d. Gradi{ka Bonel a.d. Banja Luka Fabrika za pocin~avanje a.d. Srebrenica Hercegovinaputevi a.d. Trebinje Kozaraprevoz a.d. Novi Grad Progres a.d. Doboj Poslovna zona a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,4 0,2 2,42(A) 1 0,12 0,3 0,35 0,079 47,5 45,88 44,2 43,96 0 0 -2,81 0 0 0 0 0 0,34 -0,09 0,43 0,21 0,4 0,2 2,42 1 0,12 0,3 0,35 0,079 47,5 46 44,5 44,03 0,4 0,2 2,42 1 0,12 0,3 0,35 0,079 47,5 45,11 43,56 43,02 5.000 14.769 3 333 13.383 12.206 56.466 2.649 10.681 11.673 61.150 114.187 2.000,00 2.953,80 7,26 333,00 1.605,96 3.661,80 19.763,10 209,27 5.073,48 5.355,12 27.028,94 50.195,84

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

119,64 2,15

$ 0,23 %

1.662,70 31,32

$ 0,13 %

652,50 612,75

$ 0,38 %

PREDSJEDAVAJU]I OP]INSKOG VIJE]A Slaven Kova~evi}

PLIN
$ 1,51 %

SREBRO
$ 0,16 %

KUKURUZ
$ 0,86 %
OP]INA CENTAR SARAJEVO • 71000 SARAJEVO • Ulica Mis Irbina 1 • TELEFON: (387 033) 562-311 • FAX 226-468 e-mail: vijece@centar.ba • WEB: www.centar.ba

16

OGLASI
UNIVERZITET U TUZLI raspisuje

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE
Prilog broj 2.

GODI[NJE IZVJE[]E O POSLOVANJU EMITENTA

KONKURS
za izbor u nau~no-nastavna, umjetni~ko-nastavna i saradni~ka zvanja (bez zasnivanja radnog odnosa) Akademija dramskih umjetnosti 1. Nastavnik, u sva umjetni~ko-nastavna zvanja za u`u umjetni~ku oblast: - “Produkcija” Fakultet elektrotehnike 1. Saradnik, u zvanje vi{eg asistenta za u`u nau~nu oblast: - “Elektrotehnika i sistemi konverzije energije” Farmaceutski fakultet 1. Saradnik, u zvanje asistenta za u`u nau~nu oblast: - “Farmaceutska tehnologija” Filozofski fakultet 1. Saradnik, u zvanje asistenta za u`e nau~ne oblasti: - “Savremeni njema~ki jezik” - “Njema~ka knji`evnost” Medicinski fakultet 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za nastavni predmet: - “Ginekologija i aku{erstvo” Pravni fakultet 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`e nau~ne oblasti: - “Gra|ansko-pravna” - “Krivi~no-pravna” - “Upravno-pravna” Prirodno-matemati~ki fakultet 1. Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`e nau~ne oblasti: - “Primijenjena matematika i ra~unarstvo” - “Teorijska matematika” Rudarsko-geolo{ko-gra|evinski fakultet 1. Saradnik, u zvanje vi{eg asistenta za u`u nau~nu oblast: - “Hidrogeologija i hidrotehnika” (grupa gra|evinskih hidrotehni~kih predmeta)

1 izvr{ilac

1 izvr{ilac

1 izvr{ilac

3 izvr{ioca 1 izvr{ilac

1 izvr{ilac

1 izvr{ilac 1 izvr{ilac 1 izvr{ilac

VINARIJA ^ITLUK d.d. ^itluk K. Tomislava 28, ^itluk 036 64 22 32 fax 64 24 00 vinarija. citluk@tel.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Tihomir Prusina, predsjednik Tonka Kozari}, Zdravko Dujmovi}, ~lanovi - ~lanovi uprave @eljko Naki}, direktor Spomenka Brki} - izvr{ni direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitiranih vrijednosnih papira 61.268, 100 KM i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Veseli ^ule 28,19, @eljko Naki} 10,42, dionica emitenta s pravom glasa Ante Ljubi} 7,59, CROBIH FOND 14,05, MI GROUP 5,48 III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilance stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 4.765.516 h) Teku}a sredstva 7.461.297 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 12.226.813 PASIVA f) Kapital 6.648.308 g) Upisani osnovni kapital 6.126.800 h) Dugoro~ne obaveze 1580.773 i) Kratkoro~ne obaveze 3.942.509 j) Ukupno pasiva 12.226.813 Podaci iz bilance uspjeha emitenta: f) Prihodi 8.057.224 g) Rashodi 7.813.016. h) Dobit / gubitak prije poreza 152.100 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja / gubitak razdoblja 152.100 IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora REVIZIJA FIRCON DOO Mostar - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora Nije dano o financijskim izvje{tajima1

I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica;

2 izvr{ioca 2 izvr{ioca

1 izvr{ilac

USLOVI: Uslovi za izbor u nau~no-nastavna, umjetni~ko-nastavna i saradni~ka zvanja utvr|eni su ~lanom 78. i 79. Zakona o visokom obrazovanju («Slu`bene novine Tuzlanskog kantona» broj: 8/08, 11/09 i 12/09) i ~lanovima 239, 240. i 243. Statuta Univerziteta u Tuzli (pre~i{}eni tekst) broj: 038605-2/11 od 19.10.2011. godine. Statut Univerziteta u Tuzli (pre~i{}eni tekst) mo`e se pogledati na web stranici: http://www.untz.ba/akti/akti2.htm Uz prijavu na konkurs za izbor nastavnika u sva nau~no-nastavna i umjetni~ko-nastavna zvanja kandidati su du`ni dostaviti biografiju, te dokaze o ispunjavanju svakog od uslova za izbor u zvanje koji su utvr|eni Statutom, u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, a nau~ne radove u fotokopiji. Kao dokaz o ispunjavanju uslova o pokazanoj nastavni~koj sposobnosti kandidati prila`u Odluku o izboru u akademsko zvanje ili dokaz o posjedovanju iskustva u struci u trajanju od najmanje 4 godine. Uz prijavu na konkurs za izbor u saradni~ka zvanja, kandidati su du`ni dostaviti biografiju, te dokaze o ispunjavanju uslova za izbor u skladu sa ~lanom 240. Statuta, u originalu ili ovjerenoj kopiji i to: 1) za saradni~ko zvanje asistenta: - diplomu o zavr{enom odgovaraju}em fakultetu i - uvjerenje fakulteta o ostvarenoj prosje~noj ocjeni u toku studija; 2) za saradni~ko zvanje vi{eg asistenta: - diplomu o zavr{enom odgovaraju}em postdiplomskom/drugom ciklusu studija. Poseban uslov za izbor u zvanje vi{eg asistenta za u`u nau~nu oblast “Hidrogeologija i hidrotehnika” na Rudarsko-geolo{ko-gra|evinskom fakultetu je zavr{en stepen dodiplomskog/prvog i postidplomskog/drugog ciklusa studija iz nau~ne oblasti gra|evinarstvo. Kandidati za izbor u saradni~ka zvanja asistenta, odnosno vi{eg asistenta mogu pru`iti i dokaze po kriterijima utvr|enim ~lanom 240. stavovi (4) i (8) Statuta. Kandidati koji su diplomu o zavr{enom fakultetu/diplomu o ste~enom zvanju magistra, odnosno doktora nauka stekli u inostranstvu, prila`u i rje{enje o nostrifikaciji/priznavanju iste. Prijave na konkurs, sa potrebnim dokazima, dostavljaju se u zatvorenoj koverti na adresu: UNIVERZITET U TUZLI, Ul. dr. Tihomila Markovi}a br. 1, 75000 Tuzla, sa naznakom: Prijava na Konkurs za izbor u nau~no-nastavna, umjetni~ko-nastavna i saradni~ka zvanja, sa naznakom fakulteta/Akademije i u`e nau~ne/umjetni~ke oblasti na koju se konkuri{e - NE OTVARATI). Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA “NAFIJA SARAJLI]” SARAJEVO Na osnovu ~lana 75. i 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo” broj: 10/04, 21/06, 26/08 i 31/11), Odluke [kolskog odbora broj 45-13-4/12 od 14. 3. 2012. godine i Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo broj 11-38-22487-3-30/12 od 23. 2. 2012. godine, raspisuje se

JAV N I K O N K U R S
za popunu upra`njenog radnog mjesta - Nastavnik/ca tehni~kog odgoja 1 izvr{ilac, nepuna nastavna norma (14 ~asova sedmi~no), na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15. 8. 2012. godine

USLOVI KONKURSA Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvr|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, Pedago{kim standardima i Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu. Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni prilo`iti original ili ovjerene fotokopije slijede}ih dokumenata: - Diplomu o zavr{enom fakultetu, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Biografiju. Izabrani kandidat je du`an prije zasnivanja radnog odnosa dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju i uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka. Javni konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijavu sa dokazima o ispunjavanju uslova iz javnog konkursa dostaviti na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola “Nafija Sarajli}” Sarajevo, Ul. Patriotske lige br. 57, 71000 Sarajevo, sa naznakom “za javni konkurs”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 068581 12 P 2 Sarajevo, 18. 4. 2012. godine Tu`itelj: "Sarajevska pivara" DD Sarajevo Tu`eni: Fadil Dahi} Radi: Stambeni - ostali Vsp: 31.000,00 Na osnovu ~l. 348. ZPP-a

PO ZIV
za tu`enog FADIL DAHI] Ul. Sulejmana Filipovi}a br. 4/VI, Sarajevo. Pozivate se kao stranka na glavnu raspravu zakazanu za PONEDJELJAK, 20. 8. 2012. godine u 9.30 sati, pred ovaj sud u SUDNICA 10, I SPRAT. Sudija Sanela Goru{anovi} - Butigan NAPOMENA: Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`itelj, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. st. 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za glavnu raspravu ne do|e uredno obavije{teni tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a). Najkasnije na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a).

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

OGLASI

17

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo: GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. 2011. - 31. 12. 2011. Javno komunalno preduze}e “Jablanica” d.d. Jablanica, JKP “Jablanica” d.d. Jablanica - adresa sjedi{ta Ul. Omladinsko {etali{te bb - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; Tel: 036/752-378 Fax 036/753-183 e-mail: javnokom@bih.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Tucakovi} Mesud, predsjednik; Kova~evi} Safet, ~lan; D`ino Mirsada, ~lan - ~lanovi uprave Idrizovi} Muhamed, v.d. direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira Broj dionica 56.887, nominalna vrijednost 17,50 KM i nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira Op}ina Jablanica, Arfad`an Emir, UniCredit Bank dionica emitenta s pravom glasa d.d. Mostar vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital 964.247 b) Stalna sredstva 945.560 c) Teku}a sredstva 1.384.110 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 2.348.357 PASIVA a) Kapital 434.508 b) Upisani osnovni kapital 995.522 c) Dugoro~ne obaveze 171.751 d) Kratkoro~ne obaveze 1.742.098 e) Ukupno pasiva 2.348.357 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 1.763.813 b) Rashodi 1.950.213 c) Dobit/gubitak prije poreza - 186.400 d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja - 186.400 IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora “Auditing” d.o.o. Sarajevo - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o finansijskim izvje{tajima Suzdr`ano I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

v. d. direktor ............................................

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Op}insko vije}e Novi Grad

Preminuo direktor Dje~ijeg doma Bjelave

Amir je neizmjerno

VOLIO DJECU
Usvojen je i Izvje{taj o izvr{enju bud`eta

Lo{e poslovanje LOKOM-a?
Ovakvim na~inom rada preduze}e }e biti samo potro{a~ bud`etskih sredstava, prokomentarisao je Ramiz Durakovi}
Op}insko vije}e Novog Grada na ju~era{njoj sjednici dalo je saglasnost na Izvje{taj o radu JP LOKOM d.o.o. Sarajevo u 2011. godini. Me|utim, izglasavanju ove ta~ke prethodila je rasprava o poslovanju preduze}a. Vije}nici SDA kritikovali su ostvarene prihode, kao i tro{kove, smatraju}i da su prihodi trebali biti daleko ve}i, a da se trebalo u{tedjeti na pojedinim stvarima kako bi rashodi bili {to manji. Ramiz Durakovi}, predsjednik Kluba vije}nika ove stranke, kazao je da prihodi ovog preduze}a iznose 656.928 KM, a da su od toga 500.000 KM sredstva koja su dobijena iz op}inskog bud`eta, {to zna~i da je ostvarena dobit od samo 2.073 KM. - Preduze}e je formirano sa zada}om da bude u funkciji samofinansiranja. Ovako imamo situaciju da ve}inu sredstava firma dobija iz op}inskog bud`eta, a sasvim malo ostvaruje prihoda. Mnogo se tro{i na pojedine stavke, telefon, internet, samo na tro{kove plata oti{lo je 66 posto ukupnog prihoda. Ovakvim na~inom rada preduze}e }e biti samo potro{a~ bud`etskih sredstava, prokomentarisao je Durakovi}, na {ta je njegov kolega Sejad [enderovi}, tako|er, istaknuo da prihodi moraju biti daleko ve}i i da se u ovoj godini ulo`i puno vi{e truda kako bi se to i ostvarilo. Vije}nici su usvojili i Program obilje`avanja zna~ajnih doga|aja i li~nosti iz perioda odbrambeno - oslobodila~kog rata 92 - 95 u 2012. godini, koji ima za cilj da se posjete mjesta stradanja naroda BiH i njenih istaknutih patriota, oda po~ast poginulim, polo`i cvije}e na obilje`ja i obi|u porodice poginulih porodica. Usvojen je i Izvje{taj o izvr{enju bud`eta i godi{nji obra~un za pro{lu godinu.
E. A.

Od posljedica sr~anog udara u ~etvrtak nave~er preminuo je Amir Zeli} u 55. godini • Djeca u {oku ~ekaju da se pojavi na vratima

Tuga i bol za prerano preminulim direktorom Amirom Zeli}em osje}a se na svakom koraku Dje~ijeg doma Bjelave. Sve je neuobi~ajno tiho, ne ~uje se dje~ija graja, a na ulazu brojne posjetioce do~ekuju knjiga `alosti, cvije}e i Zeli}eva slika. Behka Hrvat, dugogodi{nji odgajatelj u ovoj ustanovi, ka`e da ih je sve {okirala iznenadna smrt ovog, prije svega velikog ~ovjeka, pa direktora. Znao je i volio raditi sa djecom, kojoj je njihov “babo” zna~io mnogo. Zeli} je preminuo u ~etvrtak nave~er od posljedica sr~anog udara. Imao je 55 godina.

Komemoracija je zakazana za danas, u prostorijama Doma

Otac, ne direktor
- Izgubili smo nesebi~nog, po`rtvovanog i dobrog ~ovjeka sa kojim smo dugo godina dijelili uspone i padove, dobro i zlo. Ovaj posao je mogao raditi samo onaj ko neizmjerno voli djecu. Toliko ljubavi im je pru`ao na svakom koraku i pazio ih kao da

Pred sjednicu su se, ispred Op}ine okupili ~lanovi {est spor tskih udru`enja koja djeluju u Novom Gradu, kako bi iskazali nezadovoljstvo raspodjelom bud`etskih sredstava za nevladina i sportska udru`enja. Oni tra`e da se ovakva odluka poni{ti, jer su njom neka udru`enja koja nemaju nijednog ~lana dobila ogromna sredstva, dok su neka od ovih {est dobila minimalna ili nikakva sredstva. Nedim Dizdarevi}, ~lan Komisije za dodjelu sredstava, kazao je da je sve ura|eno u skladu sa zakonom i da je Op}insko vije}e dalo saglasnost na ovu odluku, tako da se ona ne mo`e poni{tavati.

Protesti sportskih udru`enja

su njegova ro|ena djeca. Bio im je otac, a ne direktor. Nijednog trenutka ni~im nije pokazivao da je bolestan i u ~etvrtak je sasvim normalno obavljao svoje poslove. Jo{ ne mo`emo da povjerujemo da se ovo desilo, a i djeca kao da o~ekuju da }e se svaki ~as pojaviti na njihovim vratima, sa suzama u o~ima govori Behka. U pro{lu nedjelju, na godi{njicu smrti {estero {ti}enika, Zeli} je zajedno sa svojim uposlenicima posjetio mezare djece tragi~no nastradale 2007. godine u Domu prilikom po`ara. Ovaj nemili doga|aj izuzetno je te{ko pao vaspita~ima i odgajateljima, a pogotovo direktoru Zeli}u, koji je ~ak bio i optu`en, iako je svima

bila poznata njegova ogromna briga za djecu koja su mu bila povjerena.

Neiskazana `elja
- Na{eg direktora nema, ali mi, njegove kolege, moramo dalje raditi sa djecom. Znamo da bi i on to volio. Zato obe}avamo da }emo nastaviti put i misiju koju je zapo~eo, jer vjerujemo da je to njegova neiskazana posljednja `elja. Nikada ga ne}emo zaboraviti, jer nam je ostavio najljep{e uspomene, naglasila je Hrvat. D`enaza Amiru Zeli}u bit }e obavljena danas u 14 sati na mezarju Faleti}i 2 u Sarajevu, a prethodit }e joj komemoracija koja je zakazana u 12 sati u prostorijama Z. T. Dje~ijeg doma Bjelave.

Najuspje{nijim studentima

Podijeljeno
98 stipendija
Ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Fahrudin Oru~evi} potpisao je ju~er ugovore o dodjeli stipendija sa 98 najuspje{nijih studenata iz KS-a, koji su ostvarili prosjek ocjena iznad devet tokom prethodnog studijskog {kolovanja. Sredstva za jednokratne stipendije u iznosima od 1.500 do 2.500 KM obezbijedila je Vlada KS-a na osnovu Uredbe o uvjetima, postupku i kriterijima za dodjelu stipendija izuzetno uspje{nim studentima. - Vode}i ra~una o svim oblicima obrazovanja, a u skladu sa trenutnim finansijskim mogu}nostima, Vlada je u 2012. za stipendiranje najboljih studenta izdvojila oko 300.000 KM, kazao je ministar Oru~evi}, ~estitaju}i studentima i po`eljev{i im jo{ bolje rezultate u budu}em {kolovanju, uz obe}anje da }e na tom putu imati podr{ku Ministarstva.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

OKOM KAMERE

Novojekrpljenje O~igledno da trajnog rje{enja za
plo~e u ulicama Titova i Ferhadija nema, tako da }emo poslije svake zime gledati uposlenike Rada i drugih gra|evinskih firmi kako mijenjaju one koje su uni{tene. Uz minuse i posipni materijal, glavnom gradskom {etali{tu {tete i vozila, koja bez bilo kakvih odobrenja njim prolaze. J. M.
Foto: S. GUBELI]

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e od 8.30 do 16 sati ostati trafopodru~je Srednje 1.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON
Foto: D`. KRIJE[TORAC

19

Ministar Luli} o obnovi tramvajske pruge

276-982

VA@NIJI TELEFONI

[estica }e biti u funkciji krajem maja

Sada je te{ko pri~ati o Radi}evoj ulici, moja ideja je da sve obnovimo, a onda da gradimo nove pravce, isti~e ministar saobra}aja

Sve gotovo do SFF-a
Najbolje je da se pruga zavr{ila u avgustu pro{le godine, ali tada nismo imali zatvorenu finansijsku konstrukciju, ka`e za Oslobo|enje ministar prometa i komunikacija Kantona Sarajevo Haris Luli}. - Ali sad, kad smo to uradili, plan nam je da posao zavr{imo za dva do dva i po mjeseca, odnosno krajem juna, dok }e {estica raditi ve} krajem maja. Radovi teku prema planu, ono {to nismo mogli planirati jeste da se posao ne mo`e prenositi u juli zbog Sarajevo Film Festivala. Da ne bih bio pogre{no shva}en od gra|ana, od 6. do 14. jula je Festival, pa onda tu je i ramazan, ljudi ne bi mogli po Ba{~ar{iji hodati i kupovati, sve smo prilagodili gra|anima. Uz to, u avgustu su velike vru}ine, kada se tramvajske {ine i ne mogu postavljati jer taj posao zahtijeva optimalne temperature i on se, ina~e, radi u prolje}e, period april - maj, kada su temperature do 20 stepeni, napomenuo je ministar prometa. - Uz Euroasfalt, ima na{ih podizvo|a~a, ali to je stvar glavnog izvo|a~a, sa jednom firmom je sklopljen ugovor i bitno je da on meni odgovara za kvalitet i dinamiku radova. Ja ne pri~am ni sa kim vi{e, samo sa njim i to je klju~no. Za sav kvalitet radova odgovara mi onaj ko je dobio ugovor na tenderu, istakao je Luli}.

Stari i novi planovi
Na pitanje da li je sa ovom obnovom tramvajskih {ina, od krivine S na Marindvoru do Ba{~ar{ije, pri~a o izmje{tanju okre-

Zna se ko odgovara
Prema Luli}evim rije~ima, izabran je optimalan period kada se {ine vare zbog diletacije i ostalog.

tnice sa Skenderije zavr{ena, Luli} je kazao: - Vrlo te{ko je sada pri~ati o Radi}evoj ulici. Ulaz skretnice na Skenderiji nekad je bio postavljen tako da bi se lako mogla premjestiti, ali to su tada bili dugoro~ni planovi. I svi su to kategori~ki odbijali. Skorija inicijativa je da se Radi}eva skroz zatvori za saobra}aj i da bude {etnica. Te{ko je sada razmi{ljati o novim pravcima. Moja ideja je da sve obnovimo najprije, a onda mo`emo pri~ati o novim krakovima, ekstenzijama, zakljuJ. M. ~io je ministar Luli}.

Sadnja drve}a u Novom Sarajevu
Ju~er je odr`ana akcija ^isto i lijepo moje Novo Sarajevo - O~istimo na{u op}inu”koja je trajala ~e, tiri sata. Akcija se odvijala na osam lokacija u Op}ini Novo Sarajevo. U ovoj akciji koja je do sada obuhvatila najve}i broj lokacija u~estvovali su predstavnici savjeta osamnaest novosarajevskih mjesnih zajednica te u~enici osnovnih {kola ove op}ine, Centra “Vladimir Nazor”nevladine organizacije, me|u , kojima su altruisti Svjetlo, planinarska dru{tva, zatim volonteri Crvenog kri`a Novo Sarajevo, ~lanovi Centra za zdravo starenje, JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu, pripadnici DVD Novo Sarajevo, predstavnici KJKP Park i Rad, uposlenici Op}ine, te brojni gra|ani. Obilje`avanje kraja akcije se odr`alo na Vilsonovom {etali{tu i to kod stejd`a, gdje je na~elnik Ned`ad Kold`o srda~no zahvalio svim u~esnicima na sudjelovanju. Za u~esnike }e biti uprili~en ru~ak, vojni~ki grah i osvje`enje. Popodne su osnovci zajedno sa ostalim aktivistima posadili po drvo lipe uz saobra}ajnicu od parkinga na Malti, du`inom Ulice Ferde Hauptmana. Kraj akcije je bio posebno interesantan, s tim da su u~esnici dobili priliku da posjete Historijski muzej, postavku “Opkoljeno Sarajevo” i na taj na~in su svojim dolaskom podr`ali ovu ustanovu. D. I.
16.25, Koeln 18.55, Stockholm 20.15, Zagreb 22.00, Beograd 22.20 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

11 6

DJEVOJ^ICA

DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Odlasci:
Istanbul 6.15, 14.40 i 16.15, Beograd/Zagreb 6.30, Banja Luka/Zurich 7.30 i 13.00, Vienna 7.30 i 15.05, Munich 13.10, Ljubljana 16.00, Stut tgart 19.25, Koeln 19.35, Stockholm 20.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beo grad 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxelles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8

AVIONI Dolasci:
Istanbul 12.00, 13.40 i 21.50, Munich 12.25, Zurich/Banja Luka 14.15 i 19.30, Vienna 14.20 i 21.25, Stut tgart

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U Mediacentru predstavljena

Prva bh. igrica za
Promoviranje kulturno-povijesnog naslije|a BiH
Foto: D. TORCHE

U Mediacentru u Sarajevu, ju~er je na konferenciji za medije predstavljena prva bh. igrica za djecu i odrasle pod nazivom “Potraga za blagom BiH” avanturisti~kog `an, ra, scenarista Lamije Grebo i Alena Tati}a, kojom se promovira kulturno-povijesno naslije|e BiH, a nastala je u sklopu kampanje za

promjenu pona{anja, koju je proveo UNICEF u okviru programa MDGF Kultura za razvoj, koji je financiran sredstvima Vlade Kraljevine [panjolske i realizirala ga je Fondacija Jedan svijet - platforma za jugoisto~nu Evropu. O ~emu se radi, konkretnije se saznalo od Ninete Popovi}, vo-

diteljica Komunikacija za razvoj u UNICEF-u, scenariste Tati}a, Marka Antonia Brki}a, direktora Interreligijskog instituta BiH i Valentine Pellizzer, direktorice Fondacije Jedan svijet - platforma za jugoisto~nu Evropu. Autorski tim, a pored scenarista tu su i Afan Olov~i}, vo|a

DJECU I ODRASLE
programerskog tima, Filip Andronik, autor stripa, i Denis [paravalo, autor muzike, imao je i podr{ku konsultanata me|u kojima su bili i povjesni~ari, psiholozi, stru~njak za teolo{ka pitanja, profesionalci iz oblasti turizma, arhitekt i poznavatelji drugih oblasti.

Osnovni cilj ove multimedijalne igre, a glavni su joj akteri Miki i Sara, jeste upoznavanje s kul tur no-po vi je snim na sli je|em BiH, a u isto vrijeme i razbijanje predrasuda, a sve po~inje s jednim na|enim nov~i}em koji potje~e iz vremena An. [. Kotromani}a...

Crossing Europe u Linzu

Broj: 01-25-10-258/12 Konjic, 26.04.2012.godine Op}inski Na~elnik na osnovu ~lana 7.Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (Slu`beni list RBiH broj 3/93,13/94), ~lana 6. Odluke o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i prostorija Op}ine Konjic broj 03-05-12-1262/11 od 04.05.2011.godine (Slu`beni glasnik Op}ine Konjic broj 3/11) i ~lana 38. Statuta Op}ine Konjic (Slu`beni glasnik Op}ine Konjic broj 4/11,6/11) raspisuje

PONOVNI JAVNIsniOGLAS za dodjelu u zakup poslovnih prostorija u vla {tvu Op}ine Konjic
1. Dodjeljuju se u zakup poslovne prostorije u ulici Donje polje bb, ukopno 5 (pet) prostora. Broj prostora Prostor 2 Prostor 3 Prostor 4 Prostor 5 Spratnost P P+1 P+2 P+1 Povr{ina po eta`ama 10,54 10,54 + 21,09 12,76 + 23,63 + 21,09 25,83 + 25,08 Ukupna povr{ina 10,54 m2 31,63 m2 57,48 m2 50,91 m2

1.2. Poslovni prostori iz ta~ke 1. su namijenjeni za obavljanje tradicionalnih zanata, ku~ne radinosti, atelje-galerije, turizam, agencije, i sl. koji su primjereni ambijentu Starog mosta. 1.3. Ugovor se zaklju~uje na period od 5 /pet/ godina sa mogu~no{}u produ`enja u skladu sa Zakonom i Odlukom o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i prostorija op}ine Konjic broj 03-05-12-1262/11 od 04.05.2011.godine (Slu`beni glasnik Op}ine Konjic broj 3/11). 1.4. Zakupodavac se obavezuje pridr`avati utvr|ene namjene do trajanja zakupnog odnosa. 2. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica sa sjedi{tem na teritoriji BiH,odnosno punoljetni dr`avljani BiH. 2.1. Uslovi Pravna lica: - sudska registracija firme - ovjerena kopija, - uvjerenje nadle`ne Poreske ispostave o uredno izmirenim poreskim obavezama, - potvrdu Banke o solventnosti firme na dan podno{enja prijave, - ponu|ena visina zakupnine. Fizi~ka lica: - uvjerenje nadle`ne Poreske ispostave o uredno izmirenim poreskim obavezama, - ponu|ena visina zakupnine, - prije potpisivanja ugovora,a poslije kona~ne Odluke Op}inskog vije}a, pribaviti Rje{enje o obavljanju djelatnosti kod nadle`ne Op}inske slu`be 3. Kriteriji koji }e se cijeniti prilikom dodjele poslovnog prostora: 3.1. ponu|ena visina mjese~ne zakupnine po m2 3.2. Visina zakupnine za 1,00 KM/m2 iznad po~etnog iznosa zakupnine ..............................................................1 bod 3.3. Za svako zaposleno lice sa Zavoda za zapo{ljavanje................................................................................10 bodova 3.4. Ponu|a~ sa prebivali{tem na podru~ju Op}ine Konjic(min 6 mjeseci) ....................................................10 bodova Po~etni iznos mjese~ne zakupnine 8,00KM/m2. 4. Rok podno{enja ponuda na Javni oglas je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u najmanje jednom dnevnom listu, a najkasnije do 14.05.2012.god. do 10,30 sati. Za sve informacije po pitanju ure|enja enterijera i obilaska prostora obratiti se Suadi Ribi}, kontakt telefon 036/712-226, a po ovom Ponovnom Javnom oglasu Zlati Raji}, kontakt telefon 036/712-245. 5. Ponude sa tra`enim prilozima se dostavljaju u zape~a~enoj koverti - Op}ina Konjic, M.Tita bb Konjic, sa naznakom Ponuda za Javni oglas za dodjelu zakupa - NE OTVARATI. Otvaranje ponuda izvr{iti }e se istog dana u 11,00 sati u prostorijama Op}ine Konjic. Svi u~esnici su du`ni uplatiti 100,00 KM - slovima - stotinu KM kaucije,kao ozbiljnost svoje ponude, na ra~un Op}ine Konjic, broj:1604600346331506, vrsta prihoda 722439, poziv na broj 0000000004. U slu~aju odustajanja u bilo kom segmentu ponude,ponu|a} nema pravo na povrat kaucije. 6. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. 7. Zakupoprimac nema pravo na naknadu sredstava, povrat sredstava, niti na kompenzaciju sa zakupninom iznosa nepovratnih ulaganja u poslovne prostore. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, zakupoprimcu koji je izvr{io nu`ne opravke na poslovnim prostorima (izolacija vlage; opravka na elektri~nim,vodovodnim i kanalizacionim instalacijama i sl) priznaje se vrijednost ulo`enih sredstava, a uz prethodnu pismenu saglasnost nadle`ne Op}inske slu`be. 8. Zakupoprimac je du`an pla}ati mjese}nu zakupninu u skladu sa Ugovorom o zakupu, unaprijed i to najkasnije do 15 (petnaestog) u mjesecu za teku}i mjesec. 9. Tro{kovi individualne potro{nje kao {to su utro{ak vode,struje,komunalnih naknada, telefona i teku~eg odr`avanja nisu predmet ugovorne cijene ve} }e ih pla}ati zakupoprimac. 10. Zakupodavac }e otkazati Ugovor u pismenoj formi u svako doba ako zakupoprimac ne bude postupao u skladu sa Odlukom o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i prostorija Op}ine Konjic i Zakonom o zakupu poslovnog prostora i Ugovora o zakupu. 11. Sve eventualno nastale tro{kove do potpisivanja Ugovora snosi zakupoprimac. Sva ostala eventualna pitanja regulisati }e se Ugovorom izme|u zakupodavca i zakupoprimca. NA^ELNIK Emir Bubalo,dipl.ecc.
Mar{ala Tita br.62 88400 Konjic Bosna i Hercegovina Telefon: +387 (0)36 712 200 Fax: +387 (0)36 729 813 E-mail: opcina.konjic@konjic.ba Web: http://www.konjic.ba PB: 07140955 ID: 4227204140005

Iako smo geografski dosta daleko, nemirna i neizvjesna situacija povezuje moju zemlju i Bosnu i Hercegovinu. To je i bio jedan od razloga da svoga sina po{aljem da studira na internacionalnoj Highschool u Mostaru, a kao sineasta nisam mogao da o mojoj ~estoj posjeti sinu na studiju ne snimim i dokumentarni film, koji, evo, prikazujem ovdje u Linzu, na filmskom festivalu Crossing Europe i mogu re}i da sam zadovoljan prijemom na koji je nai{ao, kako kod gledala~kog auditorija, tako i kod kritike, rekao je David Fisher, nakon prikazivanja njegovog filma “Mostar Round-Trip” na programu Panorama Docs na ovom festivalu. Vi{e se koncentrisao na prikazivanje roditeljske brige prema sinu koji studira u jednom, po njemu, tako nesigurnom gradu, kao {to je dana{nji Mostar. Reditelj samo u naznakama govori i o tamo{njoj situaciji. Iz cijelog filma provejava, ipak, osnovna rediteljeva misao da se u Mostaru stiglo do samog egzistencijalnog ruba i da dalji put mora da vodi samo ka ve}oj me|usobnoj toleranciji i su`ivotu, ako se ne `eli definitivno krenuti na put bez povratka... Ono {to posebno impresionira u “Mostar Round-Tripu” je gotovo crni humor, kojim autor ocrtava kako glavne likove, tako i ambijent u kojem se radnja doga|a i upravo to ~ini od filma djelo vri-

Daleki, a sli~ni svjetovi

Iz filma “Mostar Round-Trip”

jedno pa`nje gledala~kog auditorija. Jedan od filmova koji je tako|er opravdano izazvao izuzetnu pa`nju na Festivalu je njema~ko-{vicarski nau~no-fantasti~ni film “Hell” - debitantsko ostvarenje mladog, ali ve} internacionalno afirmisanog reditelja Tima Fehlbauma, koji tka sagu o 2016, koja je, po autoru, apokalpti~na i u kojoj kratkotrajno izlaganje sun~evim zracima izaziva neizlje~ivu ko`nu bolest. Jedna mala grupa pre`ivjelih bori se za vlastiti opstanak tra`e}i put ka spasonosnoj vodi i benzinu, koji omogu}uje kakav-takav `ivot... Na kraju {ume o~ekuju da vide izvore vode, i svijet bez vje~ite no}i. Ali to je samo iluzija u apokalipti~nom svijetu, koji je izgubio svaki smisao za ljudskost... Imponira izvanredna kolor fotografija atmosfere, u kojoj su boje, zahvaljuju}i specijalnim filterima, toliko prigu{ene da se doimaju kao crno-bijele. Deveti Crossing Europe zavr{ava danas, a do tada, izme|u ostalog, o~ekuje se i najavljeni dolazak na{e umjetnice [ejle Kameri}, koja }e se, kako smo to ve} pisali, predstaviti festivalskoj publici sa svojim preformansom. Na Crossingu Europe prikazuje se 146 filmova iz 43 zemalja i to kako na glavnom - takmi~arskom, tako i na vi{e drugih specijalnih programa.
D. DIMITROVSKI

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012. Zavr{ena jubilarna Mostarska liska

SCENA
Spektakl u Zetri

21

Sarajevo spremno za Sarajlije sa nastup popularne Inne najduhovitijim
“Radnja na uglu” - Velika liska za najbolju predstavu

predstavama
Velike liske osvojila dva sarajevska teatra Narodno pozori{te i Kamerni teatar 55 iz Sarajeva
Sino} je zavr{io ovogodi{nji, jubilarni Me|unarodni festival komedije Mostarska liska. Od 20. do 27. aprila, u takmi~arskom dijelu programa, mostarskoj pozori{noj publici ponu|ena je recentna kazali{na komediografska produkcija iz regiona - sedam teatara iz Kragujevca, Nik{i}a, Banje Luke, Sarajeva, Zagreba i grada doma}ina, na sceni Narodnog pozori{ta u Mostaru, organizatora Festivala, prikazali su kako oni do`ivljavaju i promi{ljaju komediju, taj tako zavodljiv i u ideji zahvalan, a u izvedbi izuzetno slo`en i te{ko ostvariv kazali{ni `anr. Sino} su uru~ene i nagrade, a Velika liska za najbolju produkciju, prema odluci stru~nog `irija, pripala je Narodnom pozori{tu Sarajevo, za predstavu “O`alo{}ena porodica” Branislava Nu{i}a, u re`iji Ahmeda Imamovi}a. Stru~ni `iri 10. me|unarodnog festivala komedije Mostarska liska radio je u sastavu: prof. Miralem Zub~evi} (predsjednik), teatrolog Dragana Bo{kovi} i pozori{ni kriti~ar Mladen Bi}ani}. Oni su nakon odigranih sedam predstava u takmi~arskom programu Festivala, a vode}i se visokim standardima pozori{ne umjetnosti i svojim stavovima o pojedinim predstavama i u~esnicima, donijeli odluku da Velika liska za najbolji dramski tekst pripadne Jordanu Cvetanovi}u, za tekst predstave “Terapija” u izvedbi teatra Rugantino iz Zagreba (Hrvatska). Velika liska za najboljeg glumca Festivala pripala je Muhamedu Had`ovi}u za ulogu u predstavi “Radnja na uglu” u izvedbi Kamernog teatra 55 (Sarajevo), a Velika liska za najbolju glumicu Festivala pripala je Gordani Gad`i}, za ulogu u predstavi “Terapija” u izvedbi teatra Rugantino iz Zagreba (Hrvatska). Nagrada za najbolju re`iju - plaketa “Ahmet Obradovi}” pripala je Goranu Damjancu, za re`iju predstave “Lijepi, veliki, jaki” u izvedbi Narodnog pozori{ta RS-a iz Banja Luke, a Veliku lisku za najbolju predstavu dobio je ansambl Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, za predstavu “Radnja na uglu” u re`iji Franco, isa Lunela. @iri publike Mostarske liske, koji je radio u sastavu: Renata Kreso (predsjednica), Adla Dizdar i Sulejman Demirovi} odlu~io je da Velika liska za najbolju predstavu Festivala pripadne Kamernom teatru 55 iz Sarajeva za predstavu “Radnja na uglu” u re`iji Francois Lunela. Velika liska za najbolju predstavu Festivala, prema odluci publike, pripala je Narodnom pozori{tu Sarajevo, za predstavu “O`alo{}ena porodica” Branislava Nu{i}a, u re`iji Ahmeda Imamovi}a.

Sve je spremno za ve~era{nji koncert popularne rumunske zvijezde Inne u glavnom gradu BiH. U sarajevskoj dvorani Zetra postavljena je oprema za ovaj veliki koncert. Iz agencije Ed Booking koja organizuje nastup popularne pjeva~ice, isti~u kako vlada veliko interesovanje i da fanovi dolaze iz svih krajeva zemlje i regiona. Svi oni koju jo{ nisu obezbjedili svoju kartu, mogu to u~initi tokom dana po cijeni od 35 KM. Ovaj muzi~ki doga|aj otvorit }e sarajevski DJ-evi u 21 sat, a prema najavama, Inna bi na binu dvorane Zetra trebala iza}i u 22.30. Jo{ jedna

velika zvijezda bit }e zadu`ena za odli~an provod tokom ve~eri. Zajedno sa Innom scenu }e dijeliti Tom Novy, jedan od najpopularnijih DJeva dana{njice poznat po hitovima “Wit ho ut Your Lo ve”, “Your Body” “Take It” , ... “Inna u Sarajevo sti`e privatnim avionom. Zajedno s njom dolazi 20 ~lanova njene ekipe koju sa~injavaju menad`eri, tehni~ari, frizeri i ostalo osoblje koje }e brinuti o njenom izgledu i nastupu. Za njene potrebe rezervirali smo cijeli sprat hotela Evropa” istakao je Edin Dinarevi} iz , agencije Ed Booking.

Hajde da ludujemo ove no}i
SevdahBABY

Velika liska za najbolju produkciju - “O`alo{}ena porodica”

U sarajevskoj Slogi nastupili su sino} SevdahBABY i DJXX - \ur|ina Radi}. Danas, kao i prije {est godina, SevdahBABY ~ini jedan ~ovjek. On se zove Milan Stankovi} i najvi{e u`iva kada u svojim pjesmama mije{a razli~ite muzi~ke kulture. Iza sebe ima hvaljeni album “Ganc novi FUNK!” i vi{e izuzetno popularnih singlova i remixa kao {to su pjesme Sr|ana Jula Koketa “3 poljupca” i “Ljubi me brzo, `urim” (u originalu grupa KIM). Ne boji se optu`bi niti jedne publike: ni ljubitelja mainstream ili balkanske folk-muzike, sa jedne, i predstavnika urbane, klupske kulture, na drugoj strani. On sna`no vjeruje da je muzika univerzalna, da je balkanski sevdah isto {to i ameri~ki blues ili brazilska tristessa.

Pred nastup u Sarajevu, Stankovi} je poru~io: - Hajde da ludujemo ove no}i! I ludovalo se. SevdahBABY je predstavio kombinaciju najboljeg od oba svijeta: mo} digitalne programirane muzike kao matrice, s jedne strane, i ljepotu `ivog izvo|enja iskusnih instrumentalista, sa druge strane. - Pre svega, drago nam je {to nastupamo u gradu o kojem smo godinama slu{ali samo najlep{e pri~e. Nudimo kvalitetnu plesnu muziku u`ivo, puno poznatih obrada koje smo svirali u proteklih nekoliko godina, nekoliko novih pesama i ono {to je sigurno, disco-show sa pomalo heavy gitara, dodao je Stankovi}.

22

OGLASI
MI[LJENJE NEZAVISNOG REVIZORA

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. 2. ta~ka a. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo: GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA za period 1.1.2011. do 31.12.2011. godine I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma Vlasnicima dru{tva RK "Tuzlanka" d.d. Tuzla Obavili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja dru{tva RK "Tuzlanka" d.d. Tuzla (Dru{tvo) na dan 31. decembra 2011. godine izlo`enih na stranicama 7 do 28. Finansijski izvje{taji pripremljeni su na osnovi Zakona o ra~unovodstvu i reviziji u FBiH i ra~unovodstvenim standardima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije i koji obuhvataju: Me|unarodne ra~unovodstvene standarde (MRS) i Me|unarodne standarde finansijskog izvje{tavanja (MSFI) zajedno sa uputstvima, obja{njenjima, smjernicama i na~elnima koje IFAC i IASB donose i koje Komisija za ra~unovodstvo i reviziju BiH prevede i objavi te primjenom ra~unovodstvenih politika izlo`enih na stranicama 12 do 14. Odgovornost Uprave i revizora Kako je izlo`eno na stranici 4, za navedene finansijske izvje{taje odgovara Uprava. Na{a odgovornost odnosi se na izra`avanje nezavisnog mi{ljenja o tim finansijskim izvje{tajima na osnovi obavljene revizije. Temelj za izra`avanje mi{ljenja Postupak revizije finansijskih izvje{taja Dru{tva proveden je u skladu sa Me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i provo|enje revizije do nivoa potrebnog nam za dobivanje dovoljno dokaza o tome da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajna pogre{na iskazivanja. Revizija obuhva}a ispitivanje, na test-osnovi, evidencija i ra~unovodstvenih podataka {to potkrepljuju iznose i objave prikazane u finansijskim izvje{tajima. Za potrebe ocjene rizika, revizor vr{i procjenu internih kontrola vezanih za pripremanje i fer prezentiranje finansijskih izvje{taja, u svrhu odre|ivanja revizorskih procedura prikladnih datim uslovima, ali ne u svrhu davanja mi{ljenja u pogledu funkcionisanja internih kontrola Dru{tva. Revizija tako|er obuhvata procjenjivanje kori{tenih ra~unovodstvenih na~ela i zna~ajnih procjena Uprave, kao i cjelokupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da na{a revizija pru`a razumnu osnovu za izra`avanje mi{ljenja. Zna~ajke koje uti~u na revizorsko mi{ljenje Ograni~enje obima 1. Za potrebe na{e revizije nije bilo ograni~enja obima djelovanja. Odstupanja od ra~unovodstvenih standarda 2. Nije bilo zna~ajnih odstupanja od ra~unovodstvenih standarda. Mi{ljenje Po na{em mi{ljenju, Finansijski izvje{taji prikazuju realno i objektivno u svim zna~ajnim aspektima finansijski polo`aj dru{tva RK "Tuzlanka" d.d. Tuzla na dan 31. decembra 2011. godine, rezultate njegova poslovanja, gotovinski tok i promjene na kapitalu za period tada zavr{en u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji u FBiH i ra~unovodstvenim standardima koji se primjenjuju na teritoriji Federacije i koji obuhvataju: Me|unarodne ra~unovodstvene standarde (MRS) i Me|unarodne standarde finansijskog izvje{tavanja (MSFI) zajedno sa uputstvima, obja{njenjima, smjernicama i na~elima koje IFAC i IASB donose i koje Komisije za ra~unovodstvo i reviziju BiH prevede i objavi, te primjenom ra~unovodstvenih politika izlo`enih na stranicama 12 do 14. Poseban naglasak Bez daljeg kvalifikovanja na{eg mi{ljenja, a kao {to je navedeno u Izvje{taju prethodne revizije, skre}emo Va{u pa`nju na: Bilje{ku broj 8., uz finansijske izvje{taje, a vezano za upisane hipoteke nad nekretninama Dru{tva u korist finansijskih institucija i drugih povjerilaca; Bilje{ku broj 8., uz finansijske izvje{taje a vezano sa reklasifikaciju nekretnina u skladu sa zahtjevima Me|unarodnog ra~unovodstvenog standarda 40 - Investicione nekretnine. Za bolje razumijevanje finansijske pozicije Dru{tva na dan 31. decembra 2011. godine i rezultata njegovog poslovanja za godinu koja je tada zavr{ila, te obima na{e revizije, prilo`eni Finansijski izvje{taji trebaju se ~itati zajedno sa prate}im bilje{kama u na{em Izvje{taju o reviziji. ZUKO d.o.o. Sarajevo, D`emala Bijedi}a 185 Sarajevo, 17. april 2012. godine ovla{teni revizor Biljana Ekinovi} ovla{teni revizor Nermin Zuko direktor Ferid Ekinovi}

Dioni~ko dru{tvo za unutra{nju i vanjsku trgovinu OPRESA Sarajevo / “OPRESA” d.d. Sarajevo - adresa sjedi{ta 71210, Sarajevo Ilid`a D`emala Bijedi}a 185 - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 033 656 763; 710 641 opresa@opresa.ba www.opresa.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Hrvoje Patajac - predsjednik; Vitomir Palinec i Marko Pokrajac - ~lanovi. - ~lanovi uprave Nerkez Ibrahimbegovi} - direktor Dru{tva; Faruk Ugljanin i Ante Aralica izvr{ni direktori. II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 1.223.149 dionica nominalna cijena nominalna cijena dionice 10 KM - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papiraADRIS GRUPA d.d. Rovinj /skrbnik Raiffeisen dionica emitenta s pravom glasa Bank d.d. BiH/ III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 12.159.169 c) Teku}a sredstva 10.763.462 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Poslovna aktiva 22.922.631 PASIVA a) Kapital 14.008.054 b) Upisani osnovni kapital 12.231.490 c) Dugoro~ne obaveze 2.472.497 d) Kratkoro~ne obaveze 6.442.080 e) Poslovna pasiva 22.922.631 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 92.308.518 b) Rashodi 92.287.723 c) Dobit/gubitak prije poreza 20.795 d) Porez na dobit 18.506 e) Neto dobit razdoblja/ gubitak razdoblja 2.289 DIREKTOR DRU[TVA Nerkez Ibrahimbegovi}

Prilog broj 2. U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo: GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD I - XII 2011. godine ROBNA KU]A “TUZLANKA” DIONI^KO DRU[TVO TUZLA RK “TUZLANKA” DD TUZLA - adresa sjedi{ta Univerzitetska 16, Tuzla - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: Tel: 035 321 555 Fax: 035 32 15 50 - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Predsjednik Nadzornog odbora: Klopi} Elvir ^lanovi Nadzornog odbora: Hrustemovi} Nada, Klopi} Fadila, Borogovac \ana, Hrustemovi} Zlata, Klopi} Edin - ~lanovi uprave Direktor: Admir Im{irovi} II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira 169.734 obi~ne dionice i nominalna cijena nominalne vrijednosti po 100 KM - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira 96,0621 % Omega d.o.o. @ivinice dionica emitenta s pravom glasa - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 17.567.447 h) Teku}a sredstva 1.794.562 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 19.362.009 PASIVA f) Kapital 17.992.177 g) Upisani osnovni kapital 16.973.400 h) Dugoro~ne obaveze 741.465 i) Kratkoro~ne obaveze 628.367 j) Ukupno pasiva 19.362.009 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 1.547.780 g) Rashodi 1.827.246 h) Dobit/gubitak prije poreza 279.466 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 279.466 IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora “ZUKO” d.o.o. dru{tvo za reviziju i usluge iz Sarajeva - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o Pozitivno finansijskim izvje{tajima1 I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

"KOMAR" Tvornica gipsa Donji Vakuf Na osnovu ~lana 49. Zakona o ra~unovodstvu i reviziji (Sl. novine FBiH br. 83/09) ovla{teni revizor Dru{tva ograni~ene odgovornosti za reviziju i poslovni konsalting "REVIZIJA DERVI" d.o.o. Jajce, izvr{ilo je reviziju finansijskih izvje{taja dioni~arskog dru{tva "KOMAR" Tvornica gipsa DD Donji Vakuf i sa~inio:

IZVJE[TAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI
Obavili smo reviziju finansijskih izvje{taja privrednog dru{tva "KOMAR" Tvornicu gipsa DD Donji Vakuf: - Bilansa stanja sa stanjem na dan 31. 12. 2011. god., - Bilansa uspjeha za period 1. 1. - 31. 12. 2011. god., - Izvje{taja o gotovinskim tokovima i - Izvje{taja o promjenama u kapitalu za period poslovanja od 1. 1. - 31. 12. 2011. god. Odgovornost za finansijske izvje{taje snosi menad`ment privrednog dru{tva. Na{a odgovornost svodi se na izra`avanje mi{ljenja o tim finansijskim izvje{tajima na osnovu provedene revizije. Osnov za izra`avanje mi{ljenja Obavili smo reviziju u skladu sa op{teprihva}enim me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i obavljanje revizije tako da ona pru`a razumno uvjerenje o tome ima li u finansijskim izvje{tajima zna~ajnih pogre{aka. Revizijom je obuhva}eno ispitivanje na bazi testova, dokaza koji potkrepljuju iznose i objavljivanja iz finansijskih izvje{taja i utvr|ivanje nivoa uskla|enosti obaveza prema javnim prihodima s poreznim i drugim materijalnim propisima. Revizija tako|e obuhvata primjenu ra~unovodstvenih na~ela te zna~ajne procjene uprave, kao i vrednovanje sveukupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Na osnovu izvr{ene revizije i provedenih procedura dajemo mi{ljenje o revidiranim finansijskim izvje{tajima: Mi{ljenja smo da prezentirani finansijski izvje{taji pokazuju realno i objektivno finansijski polo`aj dru{tva "KOMAR", Tvornica gipsa d.d. Donji Vakuf na dan 31. 12. 2011. godine u skladu sa op{teprihva}enim ra~unovodstvenim na~elima i Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja. Jajce, 11. 4. 2012. god. Ovla{teni revizor: ^aluk Mirsad, dipl. ecc. REVIZIJA DERVI d.o.o. Jajce Direktor Jasmina Dervi{i}, dipl. ecc

Direktor Admir Im{irovi}, dipl. ecc.
1 Nazna~iti da li su podaci iz izvje{taja revidirani i prezentirati mi{ljenje vanjskog revizora kao: pozitivno, suzdr`ano ili negativno. *Izvje{taj obavezno sadr`i faksimil potpisa direktora

24 Oglasi

28. april/travanj 2012.

Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02 i 29/03) i ~lana 60. Statuta Dioni~kog dru{tva Rudarski institut Tuzla, Nadzorni odbor je na 62. redovnoj sjednici 20. 4. 2012. godine donio s l i j e d e } u

ODLUKU
kojom objavljuje Srebrenica: 23.04.2012.god. Broj:01-014- 207-1 /12 Na osnovu ~lana 43 Zakona o lokalnoj samoupravi (Sl. gl. Republike Srpske br. 101/04, 42/05 i 118/05), zamjenik na~elnika Op{tine Srebrenica raspisuje I O SAZIVANJU XVII SKUP[TINE DIONI^KOG DRU[TVA "RUDARSKI INSTITUT" d.d. TUZLA Skup{tina Dioni~kog dru{tva Rudarski institut d.d. Tuzla saziva se za 24. 5. 2012. godine (^ETVRTAK) sa po~etkom u 11 sati. Skup{tina }e se odr`ati u sjedi{tu Dru{tva, u Ul. rudarska br. 72 (velika sala). Za Skup{tinu se utvr|uje slijede}i dnevni red: 1. 2. Izbor predsjednika i dva ovjeriva~a zapisnika; Usvajanje Godi{njeg izvje{taja poslovanja Dru{tva Rudarski institut d.d. Tuzla za period 1. 1. 2011 - 31. 12. 2011. godine, koji uklju~uje Bilans stanja, Bilans uspjeha, izvje{taje revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. Dono{enje odluke o raspodjeli dobiti po zavr{nom ra~unu za 2011. godinu. Dono{enje odluke o izboru neovisnog vanjskog revizora za 2012. godinu.

OBAVJE[TENJE

OGLAS
o licitaciji izdavanja pod zakup zemlji{ta optere}enog pravom gra|enja Predmet zakupa: zemlji{te ozna~eno sa k.~. 141/1, k.~.142/1, k.~.148/1 sve k.o. Pe}i{ta ukupne povr{ine 8670 m2 upisana u posjedovni list br.336/3 k.o. Pe}i{ta na ime Op{tina Srebrenica koja je i vlasnik istoga. Nalazi se u industrijskoj zoni Poto~ari i namijenjeno je izgradnji objekata za proizvodne pogone. Zemlji{te je opremljeno infrastrukturom: izgra|ena saobra}ajnica, vodovodna mre`a i elektromre`a sa mogu}no{}u priklju~ka. Po~etna cijena za zakup je 0,10 KM/ m2 mjese~ne zakupnine. Vrijeme trajanja zakupa je period od 10 godina. Izdavanje zemlji{ta pod zakup za namjenu izgradnje poslovnog objekta obavi}e se usmenim javnim nadmetanja - licitacijom 15.5.2012. god. u 11 sati u zgradi Op{tine Srebrenica - kancelarija br. 16, I sprat. 1. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate kauciju u iznosu od 500,00 KM, i to najkasnije do 14.5.2012. god. na blagajni Administrativne slu`be Op{tine Srebrenica do 16 sati, i o izvr{enoj uplati predo~e dokaz, a nakon provjere uplate kaucije, licitiranju }e mo}i pristupiti samo oni u~esnici koji su uplatu izvr{ili u roku. 2. Fizi~ka lica mogu u~estvovati na licitaciji li~no ili preko punomo}nika. Ako u~estvuju li~no, du`ni su radi dokazivanja identiteta pokazati li~nu kartu i dokaz o uplati kaucije, a ukoliko ih zastupa punomo}nik, isti je obavezan predati valjanu punomo} za zastupanje i dokaz o uplati. Pravna lica mogu biti predstavljena po zakonskom zastupniku (direktoru) ili punomo}niku, pa su ova lica u obavezi da predsjedniku Komisije za licitaciju predaju na uvid rje{enje o upisu u sudski registar - ovjerenu kopiju, li~nu kartu i dokaz o uplati kaucije, a zakonski zastupnik, odnosno punomo}nik predati valjanu punomo} i dokaz o uplati kaucije. Lice sa neurednom dokumentacijom za utvr|ivanje identiteta ili bez iste ne}e mo}i u~estvovati u nadmetanju. 3. Predmetne nekretnine kao i raspolo`iva dokumentacija zainteresovana lica mogu vidjeti svakog radnog dana od dana objave oglasa o licitacije u vremenu od 8 do 13 sati, kontakt-telefon 056-445-504. 4. Licitacija }e se odr`ati i kad prisustvuje samo jedan ponu|a~ neposrednom pogodbom, pod uslovom da cijena ne mo`e biti ni`a od po~etne cijene za zakup. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vra}a se kaucija odmah, a kaucija upla}ena od odabranog ponu|a~a smatra se dijelom avansne uplate. 5. Nakon zaklju~enja licitacije utvr|uje se lista ponu|a~a i sa ponu|a~em ~ija je ponuda najpovoljnija. Zamjenik na~elnika Op{tine zaklju~uje ugovor o zakupu zemlji{ta optere}enog pravom gra|enja, kojim }e se bli`e utvrditi na~in i uslovi pla}anja mjese~ne zakupnine, vrijeme i na~in predaje nepokretnosti optere}ene pravom gra|enja i druga prava i obaveze, a po predhodno pribavljenom mi{ljenju zamjenika pravobranioca RS. Ponu|a~ kao zakupac nakon stupanja u posjed nepokretnosti optere}ene pravom gra|enja obavezuje se da pribavi potrebnu dokumentaciju za gra|enje objekta i da u {to kra}em roku pristupi izgradnji objekta. Tako|e sa istim Op{tina Srebrenica zaklju~uje ugovor o me|usobnim pravima i obavezama kojim se utvr|uju obim i rokovi minimalnog opremanja zemlji{ta osnovnom infrastrukturom, rokovi izgradnje objekta za predvi|ene namjene. 6. Ovaj oglas se objavljuje u dnevnom listu “Nezavisne novine” i “Oslobo|enje”, oglasnoj tabli Op{tine Srebrenica i web sajtu Op{tine Srebrenica. Zamjenik na~elnika Op{tine ]amil Durakovi}

II

3. 4.

III Postupak prijave za u~e{}e u radu i odlu~ivanju u Skup{tini. 1. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine imaju lica/dioni~ari koji se nalaze na listi dioni~ara kod Registra 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine Dioni~kog dru{tva Rudarski institut d.d. Tuzla, li~no ili putem punomo}i. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~kog dru{tva Rudarski institut d.d. Tuzla, lica/dioni~ari iz prethodne ta~ke mogu ostvariti li~no ili putem punomo}nika. Na~in davanja punomo}i i na~in glasanja utvr|en je Zakonom i Statutom dioni~kog dru{tva Rudarski institut d.d. Tuzla. Dioni~ar-punomo}nik koji namjerava u~estvovati u radu i odlu~ivanju u radu Skup{tine dioni~kog dru{tva Rudarski institut d.d. Tuzla du`an je prijavu podnijeti najkasnije do 22. 5. 2012. godine neposredno ili preporu~enom po{tom Odboru za glasanje u slijede}em sastavu: 1. Verka Smaji} - predsjednik 2. Ivana Salkovi} - ~lan 3. Sanja Salihovi} - ~lan radi u~e{}a u radu i odlu~ivanju na Skup{tini. Uz prijavu se obavezno prila`e dokaz o identifikaciji podnosioca, a punomo}nici i punomo}. Prijave se podnose u sjedi{tu Dioni~kog dru{tva Rudarski institut Tuzla, Ul. rudarska br. 72. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine daje se u obliku pisane izjave (koja se mo`e dobiti u sjedi{tu Dru{tva), potpisane od dioni~ara-vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se Odboru za glasanje sa dospije}em najkasnije dva dana prije odre|enog datuma za odr`avanje Skup{tine Rudarski institut d.d. Tuzla, li~no ili putem po{iljke. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predlo`iti tekst izmjena i dopuna odluke, kao i na~in rje{avanja odre|enih pitanja i njihovo uvr{tavanje u dnevni red naredne Skup{tine, prije objavljivanja, a najkasnije 8 dana od dana objavljivanja obavje{tenja o odr`avanju Skup{tine. Dioni~ar/punomo}nik ima pravo uvida u materijale pripremljene za Skup{tinu, svakim radnim danom od 8 do 15 sati uz prethodnu najavu najmanje 3 dana na telefon: 035/282-406. Zapisni~ar Skup{tine: Slavko Peri~evi}, sekretar Dru{tva

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Uvid se vr{i u sjedi{tu Rudarskog instituta d.d. Tuzla, u Ul. rudarska br. 72 (Kancelarija sekretara Dru{tva - kancelarija br. 17 ili kod predsjednika Odbora za glasanje u velikoj sali upravne zgrade). PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Amira Okanovi}, dipl. in`. ma{.

Dobro jutro uz na va{em ekranu!
PO[TOVANI ^ITAOCI!
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{i se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije.

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE

6 MJESECI 12 MJESECI
UNICREDIT BANK
DD MOSTAR

UPLATE U BANKAMA U BOSNI I HERCEGOVINI:

60 KM 120 KM
KM KM

31 EUR 61 EUR

Broj ra~una
3383202250044019

SPARKASSE BANK
DD SARAJEVO

Broj ra~una
1990490005630121

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite.Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata.

UPLATE U BANKAMA U INOSTRANSTVU:

[aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W.I.F.T.: DEUTDEFF

28. april/travanj 2012.

Pogledi 25

Livno

Kolaps u Hercegbosanskoj `upaniji S
Koaliciji dva HDZ-a, SDA i SNSD-a nedostaje “jedna ruka” u Skup{tini za potvr|ivanje nove vlade. I tako 19 mjeseci. U me|uvremenu je istekla i odluka o privremenom financiranju @upanije za prvi kvartal ove godine, prora~un nije usvojen, a ne zna se ni postoji li Vlada u tehni~kom mandatu
tanovnici Hercegbosanske `upanije nevjerojatnih 19 mjeseci ~ekaju da tamo{nje politi~ke elite napokon uspostave novu `upanijsku vladu. Koaliciji dva HDZ-a, SDA i SNSD-a nedostaje “jedna ruka” u Skup{tini za potvr|ivanje nove vlade. No, podijeljenost na dva politi~ka bloka, jedan okupljen oko Josipa Peri}a iz HSP-a i drugi koji ~ini spomenuta koalicija, u potpunosti onemogu}ava bilo kakav politi~ki dogovor. U me|uvremenu je istekla i odluka o privremenom financiranju @upanije za prvi kvartal ove godine, prora~un nije usvojen, a ne zna se ni postoji li Vlada u tehni~kom mandatu, jer je predsjednik te Vlade Nediljko Rimac (HDZ 1990) podnio ostavku. No, kako je samo premijer podnio ostavku, a Skup{tina nije izglasala nepovjerenje Vladi, nejasno je tko uop}e trenutno vlada HB@-om. ri}, pritom pozvav{i nadle`ne institucije da provjere ove navode. Iz HDZ-a, pak, odbijaju Peri}eve navode te argumentiraju da bi do sada uspostavili Vladu da su nekomu ponudili taj novac. Toliko para, tvrde, jednostavno nemaju. - Peri} smi{ljeno pri~a tu pri~u. Neka otvoreno ka`e tko je to i komu nudio pare, pa }emo se na}i na sudu. Neka doka`e svoje tvrdnje. Ovako blatiti i lagati jednostavno nije u redu. No, to nas i ne iznena|uje jer znamo s kim imamo posla. Sve to treba zavr{iti na sudu i tamo treba vidjeti tko la`e, a tko je u pravu. Ako je netko nudio nekakav novac, onda taj netko treba odgovarati i moralno i materijalno. Ako je, pak, Peri} lagao, onda on mora odgovarati za klevetu jer nanosi {tetu i baca ljagu na druge stranke i pojedince, kazao je Branko Ivkovi}, {ef HDZ-a BiH u HB@-u. No, cijela problematika s uspostavom vlasti u ovoj `upaniji korijene vu~e jo{ od potpisivanja koalicijskoga sporazuma dva HDZ-a, kada su Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi} dogovorili da }e HDZ-u 1990 pripasti premijerska funkcija u jednoj od `upanija gdje dva HDZ-a imaju kapacitet formirati vlast. Izborni rezultati su odredili da to bude HB@, unato~ tomu {to je HDZBiH i u ovoj `upaniji nadmo}no porazio HDZ 1990. Dogovor ^ovi}a i Ljubi}a najbolje je iskoristio Nediljko Rimac (HDZ 1990), livanjski kirurg i dosada{nji premijer, koji ima jasnu ambiciju obnoviti mandat na ~elu Vlade ove `upanije. Naime, cijelu godinu Rimac je bio na strani stranaka platforme, a u `estokom sukobu s dana{njim koalicijskim partnerima iz HDZ-a BiH. Iz “starijeg” HDZ-a su odbijali i razgovarati o novom Rim~evom mandatu na ~elu Vlade HB@-a. Argumentirali su kako su bira~i u ovoj `upaniji Rimcu na izborima jasno kazali {to misle o njegovoj vladavini. Ivkovi} je mjesecima ponavljao kako se u HDZ-u BiH ne protive opciji da na ~elu `upanijske vlade bude netko iz HDZ-a

Dva HDZ-a
Iz HDZ-a BiH, ina~e stranke s najvi{e mandata u Skup{tini HB@-a, uporno, ali i bezuspje{no, pozivaju nekog od zastupnika koji su okupljeni oko Peri}a da podr`i uspostavu nove vlasti. Zauzvrat nude razli~ite pozicije u Skup{tini, nadzornim odborima javnih poduze}a i razli~itim agencijama. Peri} je ~ak optu`io HDZ, o ~emu je Oslobo|enje ve} pisalo, da je pojedinim zastupnicima nudio 100.000 eura za podr{ku novoj vlasti. - Dva HDZ-a, SDA i SNSD se pona{aju kao slonovi u staklarskoj radnji. Me|usobno razgovaraju, dijele pozicije i gledaju kako bi mogli kupiti glas jednog zastupnika koji im nedostaje za potvr|ivanje nove vlade. Ljudi koji su zainteresirani da budu u vlasti su davali odre|ene ponude zastupnicima, a mene zanima ~ijim to novcem oni kupuju ruke u `upanijskoj Skup{tini. Tu 17. ruku, koja im nedostaje za potvr|ivanje nove vlade, oni mogu samo kupiti. Upravo to i poku{avaju u~initi. Cijena ruke je bila oko 100 tisu}a eura i to samo da se podr`i nova vlast, kazao je Pe-

1990, ali ni u kojem slu~aju nisu htjeli da to bude Rimac, koji je stoga podr{ku tra`io kod stranaka platforme. I dobio ju je. No, ta ljubav, o~ito, nije bila duga vijeka. HDZBiH i Rimac su se pomirili, ali su se malo prera~unali i naknadno su shvatili kako dva HDZ-a zajedno sa SDA i SNSD-om imaju 16 skup{tinskih zastupnika, dok je za potvr|ivanje nove vlasti potrebna podr{ka najmanje 17, od ukupno 25 zastupnika. I dok u HB@-u traje politi~ko nadmudrivanje koje u pitanje dovodi i sam smisao postojanja `upanija u Federaciji, gra|ani, naravno, ispa{taju. Prosvjetari, policija, zdravstveni radnici, kao i korisnici socijalne pomo}i, ne znaju kada }e dobiti sljede}u pla}u. - Ne znamo {to nam je ~initi. Nema Vlade, pa onda nemamo komu ni {trajkati. HB@ je u totalnom kaosu. Ovdje samo neka dobra gatara mo`e kazati {to }e se na kraju dogoditi. Ipak, ne{to }emo poduzimati. Uvijek mo`emo pokrenuti {trajk, rekao je Filip ^elar, predstavnik Sindikata osnovno{kolskog obrazovanja ove `upanije.

17 glasova
Ivkovi}, pak, za po~etak svibnja najavljuje sjednicu `upanijske Skup{tine. Ka`e kako }e na toj sjednici na dnevnom redu biti glasovanje o uspostavi nove vlade. - Tada }emo glasovati o novoj vladi bez obzira na to ho}e li do tada biti postignut politi~ki dogovor o uspostavi nove vlasti. Ako na toj sjednici, po~etkom svibnja, ne dobijemo novu vlast, onda }e @upanija biti u potpunom kolapsu jer ne}emo imati prora~una, a istekla je i odluka o privremenom financiranju. Tada }e nastupiti katastrofa, izjavio je Ivkovi}. Ina~e, u Skup{tini HB@-a HDZBiH ima sedam zastupnika, HDZ 1990 ~etiri, po tri zastupnika imaju HSP, NS Radom za boljitak i SNSD, dva SDA i HSS te jednoga DNS. Za izbor nove vlade potrebno je 17 glasova skup{tinskih zastupnika.
Jurica Gudelj

KAD ]E PLA]A I dok u HB@-u traje politi~ko nadmudrivanje koje u pitanje dovodi i sam smisao postojanja `upanija u Federaciji, gra|ani, naravno, ispa{taju. Prosvjetari, policija, zdravstveni radnici, kao i korisnici socijalne pomo}i, ne znaju kada }e dobiti sljede}u pla}u

26 Pogledi

28. april/travanj 2012.

Suljo Kapid`ija o Safetu H

GOVORIO JE, AKO N
Obja{njavao je, ne smijemo sjediti skr{tenih ruku i moramo di}i revoluciju! E, kad je to rekao, imao sam osje}aj da je ku}a eksplodirala. Pomislim, kakvu, jadan, revoluciju? S kim, s ~im! Tito mrtav a jak, vojska jaka, kakva revolucija? Ka`e Sajo, bit }e kako Allah da, barem znamo da smo se borili
kratko, Suljo Kapid`ija je sa Safetom Had`i}em i{ao u osno vnu {kolu, ro|ak mu je. Bio je Safetova desna ruka. Svjedok njegove pogibije. I ovo {to ~itate njegova je pripovijest o patrioti Safetu Had`i}u, na~inu na koji se u Sarajevu organizovao otpor agresiji na BiH. PARTIZANSKA Ostala djeca se igraju, a Safet s ozbiljnim ljudima, hod`ama, sjedi i slu{a {ta pri~aju. Upija. I kada se na|e neko da, neuzubillah, opsuje, Safet ga stavi preda se i obja{njava kako i za{to to nije dobro. Neobi~no, kao mlad je po~eo da mujezini, pa i za d`umu. Vidjeli su da voli to, da mu pa{e, pa su ga pu{tali. Jeste, Safet je bio vjernik. I vjera ga je rukovodila u svemu, na~inila od njega to {to jeste - heroja. I roditelji su mu bili vjernici, izveli ga na selamet. Govorili su mu, ako bude{ klanjao, postio, bit }e{ veliki ~ovjek. I kre-

NESTAT ]EMO
U
TAVOM U vrijeme kada je po~ela agresija na Hrvatsku, pitali ga ho}e li u Bosni biti rata? Radimo sve da to toga ne do|e, odgovarao bi Safet i obja{njavao kako to ne zna~i da treba sjediti skr{tenih ruku i ~ekati da nam neko pokloni dr`avu! Imao je 25 godina kada je postao predsjednik d`amijskog odbora. Naime, pravili smo, te 1978, nelegalno d`amiju u [vrakinom Selu. Sve u ilegali, jer gra|evinsku dozvolu naravno nismo mogli dobiti. Bili su ogromni pritisci na Safeta. Zvali su ga na informativne razgovore. Prijetili da }e ostati bez posla, kao, mlad je, pa neka batali tu d`amiju i prihvati se posla. I kad su mislili da su ga smek{ali, pita njih Safet - a koliko }e godina zatvora dobiti ako nastavi raditi na izgradnji d`amije? Deset, reko{e mu! Fino, odgovori njima Safet, vi meni deset godina zatvora, a ja od d`amije ne odustajem! Sad, valja, kada Pobijedimo mi na izborima. Napokon slobodno mo`e{ re}i da si musliman! Dobili i prili~no mandata. Uslijede pregovori sa Srpskom demokratskom strankom (SDS) o formiranju vlasti. Njih je zastupao Mom~ilo Kraji{nik jer je ta op}ina SDS-u bila vrlo interesantna, imala je najvi{e stanovnika. Kraji{nik, kako god okrene, nikako sa Safetom da iza|e na kraj. Bio sam na nekim od tih sastanaka. Jednom, Sajo nakratko iza|e sa sastanka, a Kraji{nik pita: Mogu li sastanci ikako bez Safeta, tada bismo se lako dogovorili! Vidi, udario na tvrd orah. Nije Safet nikada imao mira. Znao je banuti na sjednicu op}inskog vije}a, ~itao materijale na sjednici i javljao se za rije~. Istovremeno, na{i vije}nici iz SDA, profesori, intelektualci, {ute, ~ekaju {ta }e Sajo re}i. Uglavnom je Sajo bio taj koji je lomio! I u Rudom je organizovao izbore, i{ao po cijeloj BiH. Nije se smirivao. Jedan je od osniva~a Patriotske lige BiH. REVOLUCIJA Kada je Bogi} Bogi}evi}, ~lan Predsjedni{tva SFRJ, trebalo da u Beogradu, na onoj ~uvenoj sjednici, da glas za ili protiv uvo|enja vanrednog stanja u Jugoslaviji, za vojni udar, sazove nas Safet u svoju ku}u. Ka`e `eni D`emili da napravi kahvu i da ode. I pita nas jesmo li razmi{ljali o tome {ta ako Bogi} glasa za vanredno stanje, za vojni udar, {ta nam je raditi. Jer, ako nas JNA poklopi, nesta}emo! Zato, obja{njavao je, ne smijemo sjediti skr{tenih ruku i moramo di}i revoluciju! E, kad je to rekao, imao sam osje}aj da je ku}a eksplodirala. Pomislim, kakvu, jadan, revoluciju? S kim, s ~im! Tito mrtav a jak, vojska jaka, kakva revolucija? Ka`e Sajo, bit }e kako Allah da, barem znamo da smo se borili. Predlo`io je osnivanje kriznog {taba kojim }e on predsjedavati, ja ga mijenjati. Kada je osnovana Patriotska liga, polo`ili smo zakletvu. Imam njen tekst. Polo`ili smo zakletvu 18. aprila 1991. Godinu kasnije, ba{ na taj dan, Sa-

PRETIS Krenemo prema Pretisu. Govori on borcima u kombiju da je rat po~eo, da se ne treba pla{iti. U Ugorskom nai|emo na TO Vogo{}e. Odgovaraju na pucnjavu s Blagovca. Ka`u nam da se cestom dalje ne mo`e. Ipak smo krenuli i vjerujem da smo bili zadnji koji su tom cestom pro{li
nuo je Safet jo{ kao mali s namazom, postio... I preselio je s ubje|enjem da je vjera glavna vodilja u `ivotu. Roditelji su mu sa sela. Iz Rudog. Otac je radio u sarajevskom Vodovodu. Bio je Safet odlika{, ali ne i {treber. Miran. Tih. Ali kada po~ne rasprava o vjeri, bio je `estok. Pona{ao se po hadisu koji ka`e da zlo treba sprije~iti, ako ne rukom, ono jezikom... Zavr{io je metalostrugarski zanat, radio prije rata u Vodovodu. Ako bi prije rata tra`io njegovu ku}u, na{ao bi je tako da do|e{ u Partizansku ulicu, pa kad do|e{ najmanjoj ku}i, to je njegova, Safetova. Primila je ta ku}a vi{e musafira nego sve ostale. POD MUHAMEDOVOM ZASje ta d`amija u [vrakinom Selu u pitanju, re}i i da je veliku ulogu odigrao Hazim-efendija Krupalija. On i Safet su bili vo|e, alfa i omega te d`amije. Efendija duhovni vo|a, Safet operativac. I{li smo na otvorenje d`amije u Zagreb! E, kako se Safet tome radovao! Ili, u to doba se nije mogao u Sarajevu gledati film “Pod zastavom Muhameda” ^ujemo, prika. zuju taj film u kinu u Had`i}ima. Odemo gledati. Safet sav sretan. Na svaku je vjersku manifestaciju organizovano vodio vjernike. OSNIVA^ I KRAJI[NIK Jedan je od osniva~a Stranke demokratske akcije (SDA). Potom je postao ~lan SDA grada Sarajeva, pa krenuo u osnivanje SDA Novi Grad.

Suljo Kapid`ija: Vjera je Safeta rukovodila u svemu

Foto: S. Gubeli}

28. april/travanj 2012.

Pogledi 27

Had`i}u, narodnom heroju
Safet Had`i}, prvi zdesna, u “nelegalnoj” d`amiji u [vrakinom Selu

NAS JNA POKLOPI,
D@AMIJA U ILEGALI Zvali su ga na informativne razgovore. Prijetili da }e ostati bez posla, kao, mlad je, pa neka batali tu d`amiju i prihvati se posla. I kad su mislili da su ga smek{ali, pita njih Safet - a koliko }e godina zatvora dobiti ako nastavi raditi na izgradnji d`amije?

Na sastanku u Hrasnici sa predsjednikom Alijom Izetbegovi}em

Safet Had`i} sa suprugom Hatid`om, sinom Nezirom, k}erkama Almirom i Amilom

fet }e poginuti, preseliti. Kad smo je potpisali, Safet je rekao kako je vrijeme da ozvani~imo PLBiH, da narodu treba obja{njavati {ta ga ~eka, ko je JNA, da treba me|u rezervnim oficirima tra`iti ljude koji }e nam se pridru`iti. Nema se vi{e, govorio je, {ta ~ekati. Vidjelo se, JNA je ~etni~ka. EKSTREMISTI U Op}ini Novi Grad formiran je Krizni {tab septembra ‘91. Bilo nas pet u njemu. Zadatak: sklanjanje vojne dokumen ta ci je, tra `e nje ka dro va, obja{njavanje narodu. Safet je ljudima pri~ao kakva je JNA, da u General{tabu ima samo jedan musliman... Ama, mnogi nisu htjeli ni ~uti da se trebaju spremati za odbranu od agresije. Mi-

slili su da smo fanatici, ekstremisti. Ipak, vremenom, nalazimo kadrove. Ve} u septembru 1991. dolaze prvi oficiri JNA. Svi su pro{li kroz njegove ruke. Uzimao im je podatke, davao nove li~ne karte sa drugim imenima, svakog je provjeravao. Slao svoje ljude u mjesta odakle su oficiri rodom da se raspitaju o njima i njihovoj familiji. Kad provjeri pristiglog oficira biv{e JNA, onda mu je davao konkretne zadatke. Za Sefera mi je rekao kako vjeruje da }e on postati komandant Armije BiH jer je sposoban, stru~an! Za sve te oficire je obezbijedio smje{taj, pla}u... Seferu je dao zadatak da osmisli odbranu Sarajeva od agresora. Sefer je to

i uradio i o svemu informisao na sastanku u Hrasnici. I predsjednik Alija Izetbegovi} je do{ao na taj sastanak. Rekao da je plaho umoran, da ne mo`e puno vremena ostati. No, kad je krenulo, predsjednik se odu{evio, ostao do pola dva ujutro. Na kraju sastanka ka`e predsjednik: Sajo, ja }u poku{ati politi~ki omogu}iti da nijednog metka ne ispalimo, ali ovo {to radi{, nastavi, ni slu~ajno ne prekini. Ovo {to sam vidio je ne{to konkretno, ima{ moje odobrenje da nastavi{. POGIBIJA Ukratko, bio je u toku akcije Pretis, znao je da specijalci MUP-a RBiH idu u izvla~enje naoru`anja iz fabrike municije Pretis. Javljeno mu je da

tim jedinicama koje izvla~e municiju treba pomo}i. Naime, stigla je informacija da s Blagovca ~etnici ulaze u krug Pretisa, da bi mogli napasti ove na{e koji ve} izvla~e municiju. I ta je informacija bila ta~na. Zvao me je oko pet ujutro i rekao da do|em pred zgradu Op}ine Novi Grad. Zvao je i ostale da se okupe. Do|em pred zgradu Op}ine, tamo se ljudi ve} okupili. I kombi spreman. Predlo`io je da ja vozim taj kombi. Krenemo prema Pretisu. Govori on borcima u kombiju da je rat po~eo, da se ne treba pla{iti. U Ugorskom nai|emo na TO Vogo{}e. Odgovaraju na pucnjavu s Blagovca. Ka`u nam da se cestom dalje ne mo`e. Ipak smo

krenuli i vjerujem da smo bili zadnji koji su tom cestom pro{li. Helem, nastavili smo voziti se ka Pretisu. Uto, sti`emo, gledamo kako nam neko sa glavne kapije Pre ti sa ma {e, da je znak da pri|emo. Mi smo mislili da su na{i pred kapijom. Kad smo kombijem pre{li preko one pruge kod glavne kapije, vidim ja koliko je sati! Iza svake ku}ice, grmlja, cijevi okrenute prema nama. Bila je to zasjeda u kojoj je Safet pogo|en rafalom. Tako je poginuo organizator otpora, narodni heroj oslobodila~kog rata, general, dobitnik Zlatnog ljiljana i predsjednik {taba PLBiH za sarajevsku regiju.
Asaf Be~irovi}

28 Pogledi

28. april/travanj 2012.

OSVRT

Sabor Islamske z nije pokrenuo o~e
Ne postoji nikakva odgovornost, pogotovo ne utvr|ena unutarnjim normama, prema muslimanskoj javnosti, {to je omogu}ilo da Islamskom zajednicom upravlja tek manja grupa ljudi na na~in zloupotrebe polo`aja, nepotizma, samovolje, nedemokrati~nosti i netransparentnosti dono{enja odluka, {to otvara prostor za pojavu korupcije. Zato je ad hoc politika ili praksa “otaljavanja poslova” za{titni znak Islamske zajednice ve} desetinama godina, umjesto politike planiranoga strategijskoga razvoja
~ka, kao izraz njene povijesne i kulturne irelevantnosti u kulturi Moderne, prolazi kroz doba svoje tre}e redukcije. Nakon svo|enja religije na isklju~ivo “dru{tveni fenomen” i “privatnu stvar pojedinca” ona , danas prelazi sa dru{tveno-redukovane ili konfesionalne na plan individualne, tzv. implicitne religioznosti koja je karakteristi~na po tome {to mladi ljudi svom vlastitom “intimnom” do`ivljavanju sadr`aja religije podre|uju tradicionalne forme religioznosti karakteristi~ne za hijerarhizirane i institucionalizirane religije, drugim rije~ima kazano, tradicionalno motrenje zrijenja vjere kroz aktualiziranje duhovnih organa (leta’if ) zamjenjuje se projekcijom ovozemaljske egzistencije u virtualni svijet (poput “igre” Second Life i sl). Kultura pripovijedanja i kultura slu{anja polahko ustupaju mjesto kulturi kompjutora, kulturi slike i gledanja. Zato se brojni novi religijski pokreti, razli~ite moderne ezoterijske tradicije, te ideolo{ka u~enja nastala u okviru poznatih religijskih tradicija, sve vi{e posmatraju doslovno kao alternativa (!) tradicionalnim religijskim institucijama, a ne kao izraz njihove povijesne atrofije (anomalije). I upravo ova tendencija savremenoga otu|enja pojedinca od svetoga, od dru{tva, i od vlastitih duhovnih potencijala, kao svoju posljedicu ima daljnji razvoj, odnosno transformiranje, op}ih problema savremenog dru{tva: narkomanije i drugih vrsta ovisnosti, koje, uslijed sinteti~kih materija uno{enih u organizam, proizvode ne samo psihi~ke ve} i fizi~ke posljedice, samoubistva, veoma ~esto shva}enog kao “vjerskoga ~ina” osloba|anja napa}ene du{e od vezanosti za materijalni svijet, te brojnih oblika moralne degradacije, barem shodno tradicionalnoj religijskoj percepciji: razvrata, kohabitacijskog odnosa, homoseksualizma i sl., a koje moderni dru{tveno-politi~ki standardi kvalificiraju kao legitimne izraze slobode suvremenog ~ovjeka. Postavlja se pitanje da li je Islamska zajednica sposobna odgovoriti veoma ozbiljnim promjenama koje su se dogodile u strukturi dana{njega svijeta, posebno religioznog mentaliteta suvremenih vjernika? Na`alost, brojni pokazatelji nam daju za pravo, primjerice, slabljenje autoriteta njenih ustanova, ustvrditi da Islamska zajednica organizirana na na~in njenoga dana{njega funkcioniranja jednostavno nije u mogu}nosti obavljati svoju temeljnu funkciju - servisiranje potreba vjernika, jer, naprosto, nije u mogu}nosti te

Pi{u: prof. dr. Adnan Silajd`i} i doc. dr. Samir Beglerovi}

P

osljednje zasjedanje Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, odr`ano 14. 4. 2012. godine, podstaknulo nas je da se kriti~ki osvrnemo na njegove najzna~ajnije odluke. Na{ kriti~ki stav treba razumjeti isklju~ivo kao plod vlastite brige i odgovornosti za svrsishodniji i funkcionalniji razvoj Zajednice, a nikako podr`avanje bilo kojega pojedinca ili neformalne grupe. Utisak je da je Sabor odgodio raspravu o neophodnoj demokratizaciji Ustava, Izbornoga zakona, zbog oportunizma, a ne svjesnog onemogu}avanja aktualnog reisa da se kandiduje na najvi{u funkciju projektirane krovne islamske zajednice koja bi trebala da okupi muslimane nekih biv{ih jugoslavenskih republika. Zapravo, svo|enjem veoma slo`enog i te{koga stanja u kojemu se nalazi Islamska zajednica u BiH na personalnu ravan, tj. izbor prvog ~ovjeka i muftija, dobrano potvr|uje da i ovaj sastav Sabora, osim ~asnih izuzetaka, funkcionira na matrici ve} dokazanog bo{nja~kog konformizma i politi~kog defetizma. Zbog toga su mnogi kao najve}i uspjeh Sabora ozna~ili izbjegavanje “o~ekivanoga” sukoba izme|u najmanje dvije suprotstavljene struje u njegovu sastavu, koji je sprije~en zahvaljuju}i mudrosti i profesionalizmu njegova aktualnog predsjednika. Bez strukturalnih reformi, Islamska zajednica u BiH }e ve} u skoroj budu}nosti sâma, a ne islamofobi i razni neprijatelji Bo{njaka muslimana, sebe definitivno smjestiti na margine dru{tvenih doga|anja, skoro bez mogu}nosti bilo kakvog utjecaja na profiliranje nove metodologije posredovanja vjere (mjerodavnost i kompetentnost tuma~enja) u na{em dru{tvenom i kulturalnom kontekstu.

Kultura kompjutora
Danas religija u sekularno ure|enim dru{tvima i dr`avnim zajednicama, a takva je, pretpostavljamo, i na{a bosanskohercegova-

VELI^ANJE ULOGA Svako pretjerano preuveli~avanje uloge li~nosti reisu-l-uleme, muftije, glavnog imama, dekana, direktora medresa u ovakvim strukturama predstavlja samo zavaravanje. Islamskoj zajednici su hitno potrebne konceptualne promjene u skladu sa kojima bi se birali i njeni najva`niji kadrovi, pa i reisu-l-ulema, a ne obratno

potrebe u punome kapacitetu prepoznati. Svako pretjerano preuveli~avanje uloge li~nosti reisu-l-uleme, muftije, glavnog imama, dekana, direktora medresa u ovakvim strukturama predstavlja samo zavaravanje. Islamskoj zajednici su hitno potrebne konceptualne promjene u skladu sa kojima bi se birali i njeni najva`niji kadrovi, pa i reisu-l-ulema, a ne obratno. U tom sklopu Islamska zajednica, odnosno njene odgojno-obrazovne institucije trebale bi krajnje odgovorno i ozbiljno shvatiti svoju ulogu, one je ne smiju apsolutizirati, nego na prvome mjestu prihvatiti ~injenicu da pored njih postoje i drugi sistemi vrijednosti, neki drugi u~itelji, mudraci, gurui, itd. koji sistemski u~estvuju u duhovnom profiliranju mladih generacija. Zbog toga je, prije svega, nu`no koncipirati sistem vjerskog obrazovanja ne isklju~ivo na matrici klasi~ne izobrazbe u ~ijem je sredi{tu norma i memorija, ve} na “matrici intertekstualnog i interdisciplinarnoga dijaloga, jer se samo na takav na~in mo`e uspostaviti nu`na ve-

28. april/travanj 2012.

Pogledi 29

zajednice u BiH ekivane promjene
mjerenja), odnosno neophodnoj reformi i reorganizaciji njenih klju~nih odgojno-obrazovnih ustanova. Ne govorimo ovdje o autonomnosti Zajednice u odnosu na dr`avu i njene organe, ve} o tome da ne postoji nikakva odgovornost, pogotovo ne utvr|ena unutarnjim normama, prema muslimanskoj javnosti, {to je omogu}ilo da Zajednicom upravlja tek manja grupa ljudi na na~in zloupotrebe polo`aja, nepotizma, samovolje, nedemokrati~nosti i netransparentnosti dono{enja odluka, {to otvara prostor za pojavu korupcije. Zato je ad hoc politika ili praksa “otaljavanja poslova” za{titni znak Islamske zajednice ve} desetinama godina, umjesto politike planiranoga strategijskoga razvoja. Neposredna konsekvencija takve politike jeste servilnost, karijerizam, poslu{nost njenih najva`nijih kadrova u svim njenim organima i ustanovama. Zar takvo {to ne potvr|uje ~injenica da u “stru~nim tijelima ili komisijama” redakcijama, itd. , umjesto zrelih i obrazovanih ljudi sjede mladi asistenti, odnosno pisci koji nisu jo{ dorasli tim veoma slo`enim zada}ama. Da je to tako, svjedo~i nedavno okon~ani proces Rasprave o predlo`enim amandmanima na Ustav Islamske zajednice. Tek jedna grupa ljudi donijela je odluku koji to dijelovi Ustava trebaju biti korigirani, a potom se, nakon provedene procedure, odlu~ila usvojiti manji broj prijedloga, ne omogu}iv{i predlaga~ima stvarnu javnu raspravu o prijedlozima, {to bi zna~ilo mogu}nost prezentiranja stavova pred najvi{im zakonodavnim organom Zajednice - Saborom, i mogu}nost izravnog su~eljavanja argumentima. Neki od amandmana koje su predlo`ili profesori Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, a koji otvaraju pitanje re/konceptualizacije vjerskog obrazovanja od najni`ih do najvi{ih nivoa, od Ustavne komisije bili su, na`alost, odbijeni. Zanimljivo je da se u Ustavnoj komisiji i ovaj put javljaju isti ljudi profesori koji su i u ranijim inicijativama (1988) za ozbiljne strukturalne promjene stali u odbranu birokratskih struktura zajednice.

Dru{tveno profiliranje
za izme|u sadr`aja islama i kulturalnih oblika bliskih dana{njim ljudima kroz koje sadr`aj vjere treba komunicirati” (I. [ar~evi}) . Prvi nu`an korak koji mora biti poduzet odnosi se upravo na funkcioniranje Islamske zajednice, {to podrazumijeva insistiranje na njenoj unutarnjoj demokratizaciji umjesto na dosada{njoj, slobodni smo to ustvrditi - neodgovornoj autonomiji (na kojoj nam zasigurno ne bi “pozavidjela” Islamska zajednica Republike Turske, {to je u svojemu nedavnom intervjuu za Dane propustio kazati jedan od ~lanova Rijaseta) ili bolje kontroliranoj anarhiji birokratiziranih funkcionera koji se kriju iza oblandi ~asnog imamskoga poziva i ste~ene diplome Gazi Husrev-begove medrese. Bolje re~eno, neophodno je otvoriti proces debirokratizacije i “deklerikalizacije” najvi{ih organa Islamske zajednice u BiH (predsjednici Sabora Islamske zajednice u posljednjih nekoliko mandata bili su svr{enici Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu sa zavr{enim fakultetima humanisti~kog i dru{tvenog us-

IZBOR MUFTIJA Mo`da najjasniji primjer nedovoljnog po{tivanja vlastitih akata odnosi se na vakuum koji je nastao u pogledu mandata muftijâ, od isteka njihovog posljednjeg re/izbora pa do nedavno odr`ane sjednice Sabora, 14. aprila 2012. godine. Kako je poznato, Sabor svake ~etiri godine potvr|uje postavljanje muftija na prijedlog reisu-l-uleme (~lan 46. Ustava), a posljednji re/izbor bio je na sjednici Sabora u mar tu 2008. godine

Navedena praksa izravno potencira obavezu ozbiljnog normiranja rada institucija Zajednice, {to za posljedicu treba imati puno po{tivanje prava, odnosno akata donesenih unutar Islamske zajednice i izgradnju kulture po{tivanja zakona, {to je u skladu sa osnovnim intencijama islamskoga u~enja. Do sada je praksa bila da je stanje unutar institucija Zajednice korigirano vi{e strahom od pojedinaca i njenih neformalnih grupa, negoli odgovornim odnosom naspram normi i zakonitosti, prethodno slobodno ustanovljenih i usvojenih. Mo`da najjasniji primjer nedovoljnog po{tivanja vlastitih akata odnosi se na vakuum koji je nastao u pogledu mandata muftijâ, od isteka njihovog posljednjeg re/izbora pa do nedavno odr`ane sjednice Sabora, 14. aprila 2012. godine. Kako je poznato, Sabor svake ~etiri godine potvr|uje postavljanje muftija na prijedlog reisu-l-uleme (~lan 46. Ustava), a posljednji re/izbor bio je na sjednici Sabora u martu 2008. godine. U zrelim i sre|enim zajednicama takva praksa bi bila okarakterizirana kao ozbiljna

povreda Zakona! Izgra|ivanje odgovornoga rada naspram javnosti, te punoga po{tivanja u demokratskoj proceduri usvojenih akata, po na{em dubokom uvjerenju, nemogu}e je ostvariti bez otvaranja Islamske zajednice prema javnosti, u smislu uklju~ivanja {irega kruga vjernika u njeno djelovanje - ne samo onih teolo{ki obrazovanih. Dakako da bazno usmjeravanje rada Islamske zajednice treba biti usagla{eno s Izvorima vjere, {to je nemogu}e adekvatno ostvariti bez teologa i imama, ~emu su se nekada protivili mladomuslimanski lideri s kraja 20. i po~etka 21. stolje}a a danas vehabije, ~ijem ~asnom i plemenitom radu i zauzimanju treba vratiti istinsko dostojanstvo i obezbijediti sve neophodne uvjete. Me|utim, njeno dru{tveno profiliranje mora biti izvedeno u suglasnosti sa stru~njacima u razli~itim oblastima: filozofima, sociolozima, ekonomistima, politolozima, pravnicima, psiholozima i sl. koji su svoju naobrazbu stekli izvan obrazovnih institucija Islamske zajednice budu}i da njihovo intelektualno iskustvo i stru~ne vje{tine mogu doprinijeti sveobuhvatnijem sagledavanju neophodnih funkcija i kompetencija Zajednice u suvremenosti. Takvo {to je primjereno prirodi islamskoga u~enja koje ne inzistira strogo na hijerarhiji, nego na {uri (dogovaranju) koja uklju~uje cjelinu islamskoga ummeta. Na`alost, onoga {to joj je posve primjereno, Islamska zajednica je jo{ od njenoga osnivanja bila li{ena (austrougarska politika), dok je Katoli~ka crkva, kojoj je primjerenija hijerarhijska crkvena struktura, nakon Drugog vatikanskog koncila uvela instituciju “laikata” kroz koju je uspjela da uspostavi kontinuirani produktivni dijalog sa svijetom. To je svojevrsni paradoks o kojemu bi valjalo ozbiljno razmi{ljati! Kona~no, povezivanja potreba {irega kruga vjernika i dru{tva uop}e sa strategijom rada Islamske zajednice mo`e biti ostvareno kroz puno integriranje odgojno-obrazovnih institucija Zajednice u dru{tvene javne institucije. No, ovome, kao podr{ka predlo`enoj strategiji, mora prethoditi jasno ustavno pozicioniranje odgojno-obrazovnih institucija, {to, opet, zahtijeva dvoje: uvo|enje odgojno-obrazovnih institucija kao ustavne kategorije (u va`e}em Ustavu Islamske zajednice odgojno-obrazovne institucije spominju se tek usputno, a i to na samo dva mjesta), te precizno utvr|ivanje hijerarhije me|u njima. Cijenimo da se ve}ina ozbiljnih analiti~ara sla`e da za obrazovne potrebe jednoga malobrojnog naroda, poput na{ega, u oblasti vjerskih i teolo{kih nauka, egzistiranje ~ak ~etiri fakulteta te potrebe uveliko prevazilazi. U perspektivi, logi~no bi bilo razvijanje jednog modernog studija iz oblasti fundamentalnih teolo{kih disciplina i religijske naobrazbe, do~im ostale visoko obrazovne institucije mogu biti transformirane u perspektivne odgojne institute, prijeko potrebne Islamskoj zajednici. Na kraju `elimo jo{ jedanput naglasiti da ukoliko ne do|e do sistemskih promjena unutar Islamske zajednice u BiH, tj. demokratizacije i ozbiljnih reformi ustanova i institucija, umjesto racionalne i efikasne decentralizacije upravnih struktura moglo bi do}i do pojava njene fragmentacije.

30 Pogledi

28. april/travanj 2012.

POSU\ENI STUPCI

Gospodarska kriza je izrada tisu}lje}a
Kako dana{nje vo|e rje{avaju finansijsku krizu? Onako kako je i nastala, tvrdi slovenski istra`iva~ i publicista Anton Komat, koji ima svoje teorije i o globalnom zagrijavanju ali i ratovima koji se vode. Zanimljiv intervju koji je za Primorske novice napravila Alja Tasi, za Oslobo|enje je odabrala i priredila Nada Zdravi~
Razgovarala: Alja Tasi

rije nekoliko dana u Kopen ha ge nu se za vr{io sastanak na vrhu o klimatskim promjenama. Pro{lih mjeseci i tjedana smo se naslu{ali teorija i zagrijavanju atmosfere, za {to je navodno kriv ~ovjek koji onesna`uje okoli{ i u zrak ispu{ta previ{e ugljikovog dioksida. Ima i onih koji u to ne vjeruju. Me|u njima je i istra`iva~ i publicista Anton Komat, koji tvrdi da se na{a atmosfera ne pregrijava, nego da smo, obratno, na pragu novog hla|enja planete Zemlja. “Godine 2012. }e svima biti jasno da se atmosfera hladi, a ne zagrijava” uvjeren je , Komat, koji je istakao jo{ nekoliko primjera, kojima mo}nici malom ~ovjeku danas farbaju o~i i iz d`epa kradu novac. Zato je i napisao knjigu ‘Umjetnost pre`ivljavanja’ koju je nedavno objavio , kao samoizdat.

P

Al Goreova teorija
Svojevremeno ste i Vi vjerovali u pretpostavku da je za zagrijavanje atmosfere odgovoran ~ovjek. Sada u to sumnjate. Za{to? - Pretpostavka o antropogenom izvoru zagrijavanju planete ili jednostavnije Al Goreova pretpostavka vrlo je jednostavna i na prvi pogled vrlo vjerojatna. Po~eo sam sumnjati kad sam na webu naletio na Oregonsku peticiju, u kojoj je vi{e od 30.000 istra`iva~a protestiralo protiv jednoumlja u znanosti, protiv favoriziranja samo jedne pretpostavke i onemogu}avanja onih koji misle druga~ije. Protiv pretpostavke dakle, da je na potezu ~ovje~anstvo, koje mora smanjiti ispu{tanje ugljikovog dioksida i time spasiti Planetu Zemlja? - Tako je. Upitao sam se, za{to u suvremenom svijetu ugnjetavaju znanstvenike koji druga~ije misle, uskra}uju im finansiranje i premje{taju ih na druga radna mjesta. O~ito je da se radi o velikim pritiscima. A onda sam dobro prou~io Al Goreovu teoriju i ustanovio da uop}e ne uzima u obzir podatak da milijarda i 300.000 krava na na{em planetu ispusti ogromne koli~ine metana, koji na sagorijevanje atmosfere ima ve}i utjecaj nego sva na{a vozila zajedno. U toj

?

teoriji nema ni jedne jedine rije~i o globalnom gove|em stadu, {to je bio drugi uzrok za moju sumnju. O~ito da postoji i tre}i? - Istina je. Me|u znanstvenicima koji zagovaraju Al Goreovu pretpostavku nema geologa ni astronoma. A upravo oni imaju krunske dokaze na koje se oslanjaju skeptici. Mjerenja temperature izvodimo posljednjih 100 godina, astronomi pojavu sun~evih pjega posmatraju odkako je Galileo izumio teleskop. Geolozi mogu prou~avanjem sedimenta i ledene kore za milijune godina unazad prili~ito precizno ocijeniti temperature i prisutnost ugljikovog dioksida u atmosferi na{e planete. Po~eo sam prou~avati sistemsku teoriju, teoriju kaosa, fraktalnu analizu, i to mi je klimatske promjene otkrilo u novom svjetlu. Glavni uzrok za to je periodi~no osciliranje aktivnosti sunca. Zadnja dva milijuna i pol godina smo imali 34 ledena doba. Sada smo na kraju zadnjeg interglacijala, privremenog otopljenja, dakle

?

Climatgate je izbio ba{ zbog toga. Neki znanstvenici su tra`ili uputstva {ta uraditi sa podacima da temperatura opada. Uputstvo je bilo da izaberu samo one podatke koji potvr|uju zagrijavanje atmosfere. Rusi su ju~e objavili podatak da su na njihovoj teritoriji upotrijebili samo ona mjerenja koja podupiru tezu o pregrijavanju, dakle samo ~etvrtinu svih mjerenja. Vjerujete u teoriju zavjere? - Pogledajte, od starog Rima naovamo poznajemo centre mo}i koji odlu~uju. To nije nikakva zavjera, tako funkcionira na{ svijet. Svi predsjednici su samo lutke, iza njih su centri mo}i koji odlu~uju. Je li cilj na vo dnog pri re|ivanja podataka zaustavljanje gospodarskog razvoja Kine? - Nafte ima jo{ za 40 ili 50 godina. Zato je sve skuplja, glavna nalazi{ta su pod kontrolom vojske. Za prelazak na novu energetsku osnovu Zapadu treba 20 do 30 godina. To je su{tina Kjo-

?

?

GLOBALIZACIJA Kad su na Sjevernom moru otkrili naftu i tehnologiju platformi, zaboravili su na ovo rje{enje za ~ovje~anstvo. A istovremeno je Henry Kissinger postavio novu doktrinu svijeta, koja ka`e ovako: Onaj ko ima naftu - ima kontrolu nad dr`avama. Onaj ko ima kontrolu nad hranom - ima kontrolu nad ljudima. Onaj ko ima kontrolu nad finansijama - taj kontrolira svijet. Ta kontrola je danas postignuta globalizacijom
~eka nas novi ledeni udar. Niko ne mo`e predvidjeti kad }e po~eti, a vjerojatno }e to biti prije nego se istekne hiljadu godina. U ka kvoj su da kle ve zi ugljikov dioksid i zagrijavanje? - Koli~ina ugljikovog dioksida u atmosferi je posljedica, a ne uzrok zagrijavanja. Ali Vi ka`ete da se na{a atmosfera od 2005. godine hladi? - 2005. se zavr{ilo doba su{a. Zapo~inje period nevremena, dakle hla|enja. Pro{le godine su temperature u prosjeku pale za jedan stupanj. A za{to onda svaki dan slu{amo da se atmosfera zagrijava? - Zato {to falsificiraju podatke. ta i Kopenhagena. Zbog pritiska na energente treba zaustaviti rast novih velikana: Kine, Indije, Brazila, Ju`ne Afrike. Ako bi njihova gospodarstva rasla od 8 do 10 posto godi{nje, za 25 godina bi nam trebala nova planeta. A nemamo je. Zato je vojni sukob za izvore neizbje`an. U tom pogledu je sastanak na vrhu u Kopenhagenu potpuno u redu. I pozivanje, da moramo {tediti energiju, paziti na ispu{ne gasove. Smanjiti one~i{}enja, prestati uni{tavati {ume. To je sve u redu. Ali to ne rje{ava uzrok globalnih problema. Najve}i problem ostaje znanost, koja pridobiva zna~aj ideologije. Ako se ~injenice ne uklapaju u koncept zamisli - oni ih falsificiraju. Jezivo je kako znanost upotrebljava meto-

?

? ?

?

28. april/travanj 2012.

Pogledi 31
rast osigurati radna mjesta. Samo }e se novac i dalje prelijevati od ljudi prema gore. Mehanizam pobiranja novca je jasan: porezi, inflacija... U SAD-u ve} {tampaju novac. Kina ne}e kupiti njihove dr`avne obveznice, i - nasukali su se. Je li zato Barack Obama nedavno i{ao u Kinu? - Naravno, i{ao ih je moliti za milost. Gdje on da tre ba ba ci ti bombu? - Nikakve bombe nije potrebno bacati. To mo`emo uraditi druga~ije. Sav taj sistem mo`emo uni{titi u trenu ako se prestanemo zadu`ivati i svi odjednom podignemo sav novac sa bankovnih ra~una. Sva voda }e iste}i iz bazena i mostrum koji je plivao u njoj }e se na}i na suhom. Zar to nije dobar recept? Jeste li znali da od svakog predmeta kojeg kupimo makar 50 posto ~ine kamate? Jeste li optimist ili pesimist? - Te{ko bih se opredijelio. Rje{enje vidim u konceptu slobodnog dru{tva kojeg je utemeljio filozof Karl Popper. Niko ga nije volio, ni kapitalisti ni komunisti, jer je njegov koncept smrtno opasan za dana{nji neoliberalni svijet. Ka`e da je svaki ~ovjek toliko pametan da mo`e pro~itati bilo koji znanstveni izvor i imati o tome svoje mi{ljenje. Ne trebaju mu eksperti i komisije, koje odlu~uju o njegovom `ivotu. O stvarima mogu odlu~ivati samo oni kojih se to neposredno ti~e, dakle ljudi. Izgleda da ljudi sve vi{e preuzimaju stvari u svoje ruke… - Ljudi su po~eli sami ure|ivati svoje `ivote, {to je sjajno. Dokaz za to je negativan stav prema cijepljenju protiv gripe, uprkos svim pritiscima i medijskoj kampanji. Internet, takozvana blogosfera, danas su kredibilniji izvor informacija od svjetskih agencija. Erazmo Rotterdamski je napisao ‘Pohvalu ludosti’ koja je u sre, dnjem vijeku postavila temelje za duhovnu renesansu. To nam treba i danas. Postali smo bezbri`ni, otupjeli, istovremeno histeri~ni i malko {izofreni. U na{em globalnom eksperimentu dostigli smo dno. Potrebna nam je nova nada, novi pogon za novu civilizaciju, nova duhovna renesansa. Ako je novac jedina vrijednost, onda zbogom kulturo. ^ovjek danas bje`i od suo~avanja sa porodicom, partnerom, prijateljima, sa samim sobom. Ide u supermarket, gradi karijeru i vozi automobil. Uklju~i televiziju i isklju~i se. Moramo se suo~iti sami sa sobom, a prije svega se moramo zaustaviti. Stara mudrost ka`e ‘zaustavi se i prije }e{ sti}i’ . Biste li nam preporu~ili neku knjigu? - ‘Propast civilizacija’ od Jareda Diamonda je sjajno {tivo. Neke mo}ne i procvjetale civilizacije su u povijesti propale zbog sasvim banalnih uzroka. Svaki nerije{en problem predstavlja dominu, i kad je domina previ{e, dovoljan je samo mali udar da se sve sru{i. Pore|enje sa dana{njim vremenom je vi{e nego korisno.

? ?

?

de inkvizicije, samo {to danas ne gore loma~e, jer su metode sofisticiranije. [ta je onda uzrok problema? - Filozofija ekonomije neograni~enog rasta bruto doma}eg proizvoda. Jedini primjer koji je u prirodi uporediv s tom ludom ekonomijom je rak. Za rak znamo kako se zavr{ava. Ubije doma}ina i sebe. Svijet }e spasiti samo nulti rast, stacionarna ekonomija. Mora}emo upotrijebiti samo ono li ko ko li ko pri ro da mo `e obnoviti i mi reciklirati. A ne da proizvodimo beskona~ne planine otpadaka i nepovratno tro{imo izvore. Bolje bi bilo proizvoditi kvalitetnu robu koju mo`emo odr`avati i servisirati. Koliko stvari ima koje kupimo i bacimo za manje od godinu dana! A jesu li na{e vo|e svjesne toga? - Naravno da nisu. Pogledajte samo kako rje{avaju finansijsku krizu. Na na~in na koji je nastala: pove}avanjem potro{nje. Na ljude u vrijeme gospodarske krize i nezaposlenosti ne mo`e se vr{iti pritisak da jo{ vi{e tro{e! Gospodarsku krizu i ~ovje~anstvo mo`e spasiti samo stacionarna ekonomija. Model za nju postoji, napravili su ga njema~ki ekonomisti u vrijeme naftne krize sedamdesetih godina pro{log stolje}a. Mislite na skupinu oko Willyja Brandta? - Da. Brandtova skupina je animirala ideju Johna Stuarta Milla iz 1848. koji je najavio da }e ekonomija pre}i u stacionarni rast kad Zapad bude dosegao visoki stupanj znanja i gospodarskog razvoja. A to se nije dogodilo. Za{to nije? - Kad su na Sjevernom moru otkrili naftu i tehnologiju platformi, zaboravili su na ovo rje{enje za ~ovje~anstvo. A istovremeno je Henry Kissinger postavio novu doktrinu svijeta, koja ka`e

?

?

?

?

ovako: Onaj ko ima naftu - ima kontrolu nad dr`avama. Onaj ko ima kontrolu nad hranom - ima kontrolu nad ljudima. Onaj ko ima kontrolu nad finansijama - taj kontrolira svijet. Ta kontrola je danas postignuta globalizacijom. Kissinger je kapital sedam najve}ih korporacija usmjerio u industrijalizaciju poljoprivrede, naftnu i prehrambenu industriju je povezao jo{ sa farmacijom. Klju~na stvar u ovoj pri~i su sjemenke. Danas imamo pet korporacija koje udru`uju proizvodnju hrane, sjemenki, farmaciju i gensku tehnologiju: Monsanto, Novartis, Aventis, DuPont i AstaZeneca. To je konglomerat koji vodi svijet. Je li uop}e mogu}e o`ivjeti Brandtov model? - Ako budemo svijet spa{avali na zlo~ina~ki na~in, kao {to radimo danas, do`ivje}emo katastrofu. Svijetu treba tragedija u smislu anti~ke tragedije, da se oba pola udru`e i u sintezi nastane ne{to novo. To suo~avanje }e biti tragi~no za one koji danas imaju mo} i ma~. Ako ne budemo do{li do spoznaje da smo svi na istoj Noevoj la|i, umjesto tragedije za neke, katastrofu }emo do`ivjeti svi. [ta u takvoj situaciji mo`e uraditi pojedinac? - Sve. Sada svi imamo sve tanje nov~anike i sve smo pozorniji {ta kupujemo. Ono {to mi budemo kupovali trgovci }e stavljati na police. Pa neka je to bofl ili kvalitetna roba, koju mo`emo servisirati i odr`avati. Niko na ovom svijetu ne}e ni{ta napraviti umjesto nas. Ovi koji su na vlasti moraju na intenzivnu psihoterapiju, potpuno su izgubili dodir sa ljudima. A samozadovoljna vlast je kao mjehuri} od sapuna. Kad budu ljudi preuzeli stvar u svoje ruke i po~eli osvije{teno kormilariti svojim `ivotima, sve }e biti druga~ije. Svakih malo idemo na izbore. Ono {to smo upropastili globalno, sada moramo rje{avati lokalno. U SADu trenutno 50 milijuna ljudi hranu

?

?

dobiva na dr`avne kartice. Nikada u povijesti se nije ne{to tako dogodilo. Zato sada Amerikanci okopavaju vrtove i siju salatu. Mo`e li se nama u Sloveniji desiti ne{to tako? - [to se ti~e hrane vrlo mogu}e. Dvije tre}ine uvozimo, a sedamdesetih godina pro{log stolje}a smo sami proizvodili tri ~etvrtine. Energija ne}e biti veliki problem, jer imamo jo{ potpuno neiskori{tenu geotermalnu energiju. Sli~no je i sa solarnom. A i puno {uma imamo. Imamo obradivog zemlji{ta, i to skoro najmanje u Europi, a koristimo ga za obradu hrane za `ivotinje. To je apsurd slovena~kog poljoprivrednog kaosa. Dokaz da `ivimo u ludoj dr`avi je i to da politika favorizira potro{nju energenata, jer od toga ubire porez. I pritisak kapitala na prirodne izvore je strahotan. Rat za vodu se u Slovenije ve} vodi. Stvarno? Gdje? - Svaki put kad kupimo vodu u plasi~noj boci, kupili smo privatnu vodu i odrekli se vode iz pipe, koja je javno dobro i besplatna je. Pla}amo samo njenu distribuciju i odr`avanje javnih vodovoda. Ako zanemarimo ~injenicu da hormonski perturbatori u plastici ubijaju spolnost i uzrokuju rak, morali bismo biti svjesni da je voda u plasti~nim bocama makar 2000 puta skuplja od one iz vodovoda. [to vi{e budemo kupovali ovu vodu, ve}i }e biti pritisak kapitala na crpili{ta. I jednog lijepog dana }emo se probuditi i ustanoviti da su polovicu vodenih izvora zaposjele privatne punionice. Kada }e nam po~eti napla}ivati zrak? - Pa porez na ispu{tanje ugljikovog dioksida nije ni{ta drugo nego oporezivanje zraka! Zbog te fame oko ugljikovog dioksida energija }e sada biti skuplja za oko 30 posto. Princip Protokola iz Kjota, koji se nastavlja ovim iz Kopenhagena, upravo je oporezivanje onih koji ispu{taju ugljikov dio-

?

ksid. Termoelektrana [o{tanj pla}a kazne u milijardama zbog ispu{tanja ugljikogovog dioksida u atmosferu. Pa valjda ne mislite da oni to ne}e ura~unati u cijenu elektri~ne energije? [ta bismo jo{ morali znati o dana{njem svijetu, a mo`da se ne usu|ujemo pitati? - Da je gospodarska kriza zajeb tisu}lje}a. Poncijeva piramida se sru{ila i treba je ponovno uspostaviti. To ne}e biti mogu}e uz gospodarski rast koji je ni`i od 3 do 4 postotka. Za{to politi~are i eko-

?

?

?

BRANDTOV MODEL Na ljude u vrijeme gospodarske krize i nezaposlenosti ne mo`e se vr{iti pritisak da jo{ vi{e tro{e! Gospodarsku krizu i ~ovje~anstvo mo`e spasiti samo stacionarna ekonomija. Model za nju postoji, napravili su ga njema~ki ekonomisti u vrijeme naftne krize sedamdesetih godina pro{log stolje}a
nomiste strefi kap kad ja po~nem govoriti o stacionarnoj ekonomiji? Jer je to kraj ekonomije kra|e! Ako bih ja oti{ao u kazino i pro}erdao milijun eura, a onda se najavio kod predsjednika Vlade i molio ga da mi uplati milijun, jer ne mogu `ivjeti, vjerojatno bi me poslao u ludnicu.

?

?

Banke, eksperti i komisije
Ho}ete re}i da bi nekome drugome dao taj novac? - Naravno, bankama! Ali ne milijun, nego vi{e trilijuna. 50 trilijuna dolara, to je 50.000 milijardi dolara, na{eg novca je nestalo. To je zajeb kojeg }e porezni obveznici pla}ati jo{ generacijama poslije nas. ^ista je la` da }e gospodarski

?

Odabrala i sa slovena~kog prevela Nada Zdravi~

32 Pogledi

28. april/travanj 2012.

Pogledi 33

“JUGENDSTIL” Tri velike europske muzejske institucije, jedna izlo`ba

Zagreba~ki Doru~ak kod Tiffanya
U zagreba~kom Muzeju Marton posjetiteljima su ponu|ena djela nekih od najblistavijih zvijezda umjetni~kog pravca s kraja 19. i po~etka 20. stolje}a, koji je utjecao na ukus naj{irih slojeva stanovni{tva Europe i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Me|u najzvu~nijim imenima je arhitekt i dizajner Josef Hoffmann, koji je sura|ivao s najve}im umjetnicima tog vremena, uklju~uju}i i najboljeg me|u najboljima, najdarovitijeg kreativca Be~ke secesije, slikara Gustava Klimta
zlo`ba “Jugendstil” otvorena , 20. aprila u zagreba~kom Muzeju Marton, prava je galerijska poslastica. Ujedinila je tri velika europska muzeja. Eksponati dolaze iz fundusa Austrijskog muzeja primijenjene i suvremene umjetnosti iz Be~a, Muzeja primijenjene umjetnosti iz Budimpe{te i zagreba~kog Muzeja za umjetnost i obrt. Neka od izlo`enih remek-djela u Zagrebu su prvi put pokazana.

I

Velemajstor stakla
Ima i pikanterija: dio izlo`be zabranjen je za mla|e od 18 godina. No, najve}i aduti postava su celebrityi me|u autorima, a zbog njihovih slavnih imena i prelijepih radova ova izlo`ba se ve} sada naziva najve}om investicijom u zagreba~ki turizam tijekom nadolaze}eg ljeta. Najbolje investicije su uspomene, tvrde pjesnici. Uspome-

ne na ovu muzejsku pri~u sigurno }e ostati urezane u memoriju ljubitelja umjetnosti. Pri~a je to o umjetni~kom pravcu s kraja 19. i po~etka 20. stolje}a, koji je utjecao na ukus naj{irih slojeva stanovni{tva Europe i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Ovaj stilski izraz plod je eksperimentiranja slikara, arhitekata, zanatlija i industrijskih umjetnika. Osim u arhitekturi, slikarstvu i skulpturi, implementiran je u dizajnu tekstila, namje{taja, stakla, keramike, grafi~kom dizajnu, ilustriranju knjiga i ~asopisa, a bio je vrlo IN i u modi. Ono {to ga najsna`nije karakterizira, to je estetika koja se temelji na dinami~nom ritmu linija. Uz valovite linije i ornamente, prepoznatljiv je i po dekoraciji ~iji su izvori u prirodi, stiliziranim naj~e{}e biljnim motivima,

plo{nosti, nagla{enoj dekorativnosti i asimetriji. Zbog mnogobrojnih varijanti definiran je razli~itim imenima. Prvo se pojavljuje u Münchenu i Be~u. U Njema~koj je prihva}en pod nazivom “Jugendstil” po ~asopisu Jugend. Secesija je naziv za ovaj stilski pravac u Austriji, zemljama srednje Europe, uklju~uju}i i zemlje na{e regije. Poznat je i pod nazivom Art Nouveau, vjerojatno po pari{koj trgovini Maison de l’Art Nouveau koja je svojim izlo`bama ali i anga`iranjem brojnih umjetnika i zanatlija u izradi umjetni~kih djela promovirala ovaj stil i njegovu ekspanziju. Isto razdoblje u Engleskoj i SAD-u naziva se i Modern Style, u Italiji Stile Liberty ili Floreal, Modernista u [panjolskoj itd.

Ova raznovrsna nova umjetni~ka traganja bila su nepovezana, no spajala ih je ideja vodilja o potrebi obnove i otpor konvencionalnim stavovima akademizma. Krajem 19. stolje}a, ogromna ve}ina etabliranih umjetni~kih djela nastajala je pod okriljem akademija, a novi stilski izraz slavi slobodu i individualni pristup, ma{tu i istra`ivanje, propitivanje manje poznatog i svega onoga {to nije bilo u modi me|u akademi~arima. Svojim te`njama pripadnici pokreta Jugendstil, secesija ili Art Nouveau nagovijestili su modernizam 20. stolje}a i najve}u revoluciju u povijesti umjetnosti - apstrakciju. To je jedna od najva`nijih vrlina ovog stilskog izraza i njegovih promotora. Na zagreba~koj izlo`bi su djela nekih od najblistavijih zvijezda. Me|u najzvu~nijim imenima je arhitekt i dizajner Josef Hof-

fmann, koji je sura|ivao s najve}im umjetnicima tog vremena, uklju~uju}i i najboljeg me|u najboljima, najdarovitijeg kreativca Be~ke secesije - slikara Gustava Klimta. Jedan od osniva~a Be~ke secesije Hoffmann je utemeljio i “Weiner Werksatte” (Be~ke radionice), ~uvene po izradi vrhunskih pre dme ta pri mi je nje ne umjetnosti. Ondje realizirani predmeti po Hoffmannovim nacrtima od metala i stakla, kao i komadi nakita izvedeni u srebru s dragim kamenjem, vaze, posude za {e}er i dr. dopremljeni su u Zagreb iz Muzeja u Be~u gdje su ina~e izlo`eni u stalnom postavu. Me|u zvijezdama zagreba~ke izlo`be je i umjetni~ki stolar, velemajstor oblikovanja stakla Emil Galle iz Nancya. Godine 1889. na Internacionalnoj izlo`bi otkriven je zahvaljuju}i krajnje neobi~nom talentu za obli -

kovanje namje{taja, propagirao je tezu da konstrukcija namje{taja treba podra`avati forme `ivih bi}a, `ivotinja i biljaka. Uzbudio je duhove stolovima u obliku lokvanja a svjetsku slavu stekao je fantasti~nim radovima u staklu kojima je prezentiran i u Zagrebu. Na izlo`bi se mo`e vidjeti i dekorativno staklo iz radionice kristala bra}e Daum, tako|er iz Nancya, velikih Galleovih fanova i nastavlja~a. Me|u eksponatima su i ~etiri plakata ~e{kog slikara, crta~a i ilustratora Alfonsa Muche, poznatom upravo po dizajnu plakata tipi~nih za secesiju. Ipak, najve}a senzacija ove izlo`be je ameri~ki dizajner Louis Comfort Tiffany. Ultrasla-

TOALETNI PRIBOR Najve}a senzacija ove izlo`be je ameri~ki dizajner Louis Comfort Tiffany. Ultraslavan u globalnim razmjerama po dizajniranju stakla, najslavniji kao autor slavnih Tiffany lampi, spoja ljepote i funkcionalnosti, na zagreba~koj izlo`bi “Jugendstil” predstavljen je elegantnim kompletom toaletnog pribora od srebra

ne{to vi{e od filmske romantike, nakita i dragulja.

Roditeljska pa`nja
Ve} spomenuti segment izlo`be dostupan samo punoljetnima sastoji se od 22 akvarela hrvatskog slikara secesije i moderne Roberta Auera. Rije~ je o serijalu erotskih djela iz privatne kolekcije sada prvi put pred o~ima zagreba~ke publike. Zagreba~ki Muzej za umjetnost i obrt pozajmio je za ovu priliku vrijedne eksponate iz svojih kolekcija od kojih su neki ve} pokazani na velikoj izlo`bi Secesija u Hrvatskoj, organiziranoj u ovom muzeju 2004. godine. Taj grandiozni kulturolo{ki projekt vidjelo je tada

GALLEOVI RADOVI Godine 1889. na Internacionalnoj izlo`bi otkriven je zahvaljuju}i krajnje neobi~nom talentu za oblikovanje namje{taja, propagirao je tezu da konstrukcija namje{taja treba podra`avati forme `ivih bi}a, `ivotinja i biljaka. Uzbudio je duhove stolovima u obliku lokvanja, a svjetsku slavu stekao je fantasti~nim radovima u staklu

van u globalnim razmjerama po dizajniranju stakla, najslavniji kao autor slavnih Tiffany lampi, spoja ljepote i funkcionalnosti, na zagreba~koj izlo`bi “Jugendstil” predstavljen je elegantnim kompletom toaletnog pribora od srebra. Stolno ogledalce, dvije posudice, vr~ s dr{kom, svije}njaci i dr. dekorirani su inkrustracijama od bakra i mesinga. Ime Louisa C. Tiffanya djeluje poput ma-

gneta na posjetitelje izlo`be i medije. Zaista se proslavio dizajniranjem stakla, interijera i predmeta dekorativne umjetnosti. No, pa`nju pobu|uje i kao sin isto tako slavnog Charlesa Lewisa Tiffanya, utemeljitelja njujor{ke draguljarnice Tiffany. Nezabo ravni fil mski hit “Doru~ak kod Tiffanya” spominje se u reklamama. Izlo`ba dokazuje da ovo ime mo`e simbolizirati i

u par mjeseci gotovo 80.000 posjetitelja. Jugendstil, Art Nouveau ili secesiju i danas mnogi smatraju ne samo vrlo zna~ajnim nego i najatraktivnijim segmentom novije povijesti umjetnosti. Snaga izraza, simbolika i dekorativnost jo{ su teme teoreti~ara. Umjetnike inspirira, publiku odu{evljava. Tajna vitalnosti ovog me|unarodnog umjetni~kog pokreta mo`e se otkrivati i na izlo`bi “Jugendstil” u Zagrebu do 20. jula.
Jadranka Dizdar

Vaza, Be~, oko 1903.

Dje~ak s cvije}em, kerami~ki crijep, ^e{ka, oko 1915.

Stoje}i sat, Njema~ka, oko 1900.

Pladanj s figurom djevojke, porculan - fajansa, Pe~uh, oko 1900.

Vaza, L .C. Tiffany, New York, oko 1900.

Vaza, Be~, oko 1900. - 1910.

34 Pogledi

28. april/travanj 2012.

U SUSRET ZNA^AJNIM DATUMIMA

Tito, vrhovni kom
Biv{a Jugoslavija je u maju obilje`avala Titove praznike: iako je ro|en 7., ro|endan je slavljen 25. maja kao Dan mladosti, Deveti maj - Dan pobjede nad fa{izmom bila je prilika podsje}anja na slavne partizanske dane, a ne treba ni napominjati koliko je Prvi maj, Me|unarodni praznik rada, bio va`an datum radni~ke klase. Josip Broz je i umro 4. maja: tim povodom nekada{nji borac Prve proleterske brigade i u~esnik velikih bitaka - uklju~uju}i i Neretvu i Sutjesku - donosi svoja zapa`anja o vrhovnom komandantu narodnooslobodila~ke vojske i partizanskih odreda

N

ajve}i dio vremena u toku NOR proveo je Tito na teritoriji Bosne i Hercegovine, po~ev od decembra 1941. godine do kraja maja 1944. godine. Sve ofanzive njema~kih i italijanskih okupatora i kvislinga, nakon prve koja se odvijala na teritoriji zapadne Srbije, dogodile su se na teritoriji BiH: II neprijateljska ofanziva na partizanske snage u isto~noj Bosni, III ofanziva na slobodnu teritoriju jugoisti~ne Bosne i rejonu Fo~a - Gora`de - ^ajni~e; 4. ofanziva najve}im dijelom na teritoriji zapadne i centralne Bosne i Hercegovine sa zavr{nom i najte`om etapom na Neretvi, poznata pod nazivom Bitka na Neretvi; V neprijateljska ofanziva sa zavr{nom etapom na Sutjesci, nazvana Bitka na Sutjesci, 6. ofanziva na teritoriji isto~ne Bosne i VII ofanziva na teritoriji Bosanske krajine sa vazdu{nim desantom na Drvar s ciljem likvidacije Tita. Najva`nije odluke Vrhovnog {taba, kao {to je i formiranje udarnih i proleterskih jedinica: brigada, divizija i korpusa NOV i POJ, ostvarene su na teritoriji BiH.

i vo|enju rata koristio je znanje i iskustva ~lanova KP koji su u~estvovali u {panskom op{tenarodnom ratu, imenuju}i ih na odgovorne komande du`nosti: Ko~a Popovi}, Pero Dap~evi}, Petar Drap{in, Kosta Na|, Veljko Kova~evi}, Vojo Todorovi} - Lerer, Franc Roman. Prema odluci CK KPJ u Vrhovnom {tabu je, pored vrhovnog komandanta, bilo jo{ 19 rukovodilaca iz raznih krajeva Jugoslavije. Od njih su, kao u~esnici u nekim najzna~ajnijim bitkama (na Neretvi i Sutjesci) bili: Aleksandar Rankovi}, Sreten @ujovi}, Milovan \ilas, Savo Orovi}, Peko Dap~evi}, Sava Kova~evi}, Rade Hamovi} i Vlado Ze~evi}. Do kraja 1942. godine du`nost na~elnika V[ vr{io je Arso Jovanovi}, major vojske Kraljevine Jugoslavije, koji je sa grupom oficira upu}en u Sloveniju radi pomo}i slovena~kom rukovodstvu u organizovanju partizanskih jedinica. Poslije tog, du`nost na~elnika V[ vr{io je Velimir Terzi}, tako|e, oficir vojske Kraljevine Jugoslavije, a njegov pomo}nik bio je Pavle Ili}.

AVNOJ i ZAVNOBiH
Poslije krupnih i odlu~uju}ih pobjeda nad okupatorima i kvislinzima, usta{ama i ~etnicima, naro~ito u bitkama na Neretvi i Sutjesci, na teritoriji BiH donesene su sudbonosne odluke o organizaciji nove federativne dr`ave jugoslovenskih naroda i Republike BiH. Prvo zasjedanje AVNOJ-a u Biha}u 26. novembra 1942. godine i 2. zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine u Jajcu, 1. zasjedanje ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine i 2. zasjedanje ZAVNOBiHa jula 1944. godine, kao i neki drugi zna~ajni kongresi `ena, omladine, ljekara. Odlukom CK KPJ Tito je postavljen za vrhovnog komandanta NOV i POJ. Vrlo povoljna okolnost za rukovo|enje NOP i NOR bila je u ~injenici {to je u li~nosti druga Tita bila objedinjena funkcija rukovode}e politi~ke li~nosti NOP i funkcija vrhovnog komandanta NOV i POJ. Tito nije pro{ao vojne {kole. Kao komunista izu~avao je marksisti~ku teoriju o naoru`anom narodu i iskustvo o vo|enju partizanskih ratova, naro~ito op{tenarodnog rata u [paniji. Izu~avao je i teoriju vo|enja partizanskog rata: Klauzevitza, Kutuzova i drugih. U organizaciji NOV i POJ

DR@AVNOST Odlukama donesenim na 1. zasjedanju ZAVNOBiH-a obnovljena je dr`avnost BiH poslije punih 480 godina. Odlukama 2. zasjedanja AVNOJ-a udareni su temelji jugoslovenskoj zajednici ravnopravnih naroda
Kad se ima u vidu sastav V[, to su bile zna~ajne i odgovorne politi~ke li~nosti u NOP-u, bez vojnih znanja, osim nekoliko oficira Kraljevine Jugoslavije, koji nisu imali skoro nikakvih znanja i iskustava u vo|enju op{tenarodnog i partizanskog rata. Isti je slu~aj i sa licima koja su obavljala i funkciju na~elnika V[ (Jovanovi}, Terzi}). Vrhovni {tab je do kraja 1942. godine konstituisan kao {tabno tijelo. Imao je u svom sastavu 7 odsjeka i jednu komisiju. - Operativni odsjek: a) sekciju za pripremu i izvo|enje operacija; b) sekciju za organizaciju, formaciju i mobilizaciju vojske, c) sekciju za nastavu za obuku; - Obavje{tajni odsjek: a) sekciju za obavje{tavanje i prikupljanje podataka o neprijatelju na oslobo|enoj

Pravilan odnos prema narodnoj imovini bio je zakon za svakog partizana

28. april/travanj 2012.

Pogledi 35

andant i partizan
Na inicijativu druga Tita, u razgovoru sa rukovodstvom NOP BiH, u Ivan~i}ima, po~etkom januara 1942. godine, 1. proleterska brigada je popunjena sa dobrovoljcima - skojevcima i ~lanicama KP iz sarajevske `eljezni~ke radionice i sarajevskih srednjih {kola, prete`no muslimanske nacionalnosti. Oko 40 omladinaca je u martu 1942. godine stiglo u Fo~u i stavilo se u redove 1. proleterske brigade. Provala u sarajevskoj partizanskoj organizaciji u martu 42. g. je sprije~ila jo{ ve}i priliv sarajevskih aktivista u redove 1. proleterske brigade. Tito je i na taj na~in `elio da da op{tenacionalni karakter 1. proleterskoj brigadi. 2. proleterska brigada formirana je, tako|e, na teritoriji BiH, u ^ajni~u marta 1942, godine i bila je sastavljena od srbijanskih jedinica, koje su se pred nadmo}nijim njema~kim snagama i ~etni~kom izdajom morale povu}i u Bosnu. 4. i 5. crnogorska brigada su formirane na teritoriji BiH, na Zelengori, gdje su se povukle partizanske snage pred daleko nadmo}nijim italijanskim i ~etni~kim snagama. Deseta hercegova~ka brigada formirana je avgusta 1942. godine u [ujici. U periodu od januara do decembra 1942. godine formirano je 10 kraji{kih brigada. {esta isto~nobosanska brigada formirana je 2. avgusta 1942. godine.

PRVI SURADNICI Prema odluci CK KPJ u Vrhovnom {tabu je, pored vrhovnog komandanta, bilo jo{ 19 rukovodilaca iz raznih krajeva Jugoslavije. Od njih su, kao u~esnici u nekim najzna~ajnijim bitkama (na Neretvi i Sutjesci), bili: Aleksandar Rankovi}, Sreten @ujovi}, Milovan \ilas, Savo Orovi}, Peko Dap~evi}, Sava Kova~evi}, Rade Hamovi} i Vlado Ze~evi}
usta{ko-domobranske snage - Konjic, Prozor, G. Vakuf, Bugojno, Kupres, Duvno, Livno. Bila je to dalekovidna odluka druga Tita. U toku tog mar{a oslobo|eni su Konjic i presje~ena pruga Sarajevo - Dubrovnik, Prozor, G. Vakuf, Duvno, Livno. U borbama na Kupresu grupa brigada se na{la u borbenom poretku sa kraji{kim jedinicama. Titov strategijski princip i ~vrsto opredjeljenje bili su postoje}u slobodnu teritoriju ne braniti po svaku cijenu, pred nastupaju}im daleko nadmo}nijim snagama neprijatelja, nego u odre|enoj situaciji dejstvom glavnih snaga stvarati jo{ ve}e slobodne teritorije. Povla~enjem pred daleko nadmo}nijim njema~kim snagama i ~etnika iz Srbije, stvorena je slobodna teritorija u isto~noj Bosni. Povla~enjem pred nadmo}nijim snagama neprijatelja iz Crne Gore i izvr{enim mar{ manevrom grupe brigada ka Bosanskoj krajini realizovane su mogu}nosti za stvaranje novih slobodnih teritorija u Hrvatskoj i centralnoj Bosni. U navedenoj situaciji, dolaskom na slobodnu teritoriju Bosanske krajine i brojnim i materijalnim ja~anjem jedinica stvorene su mogu}nosti za formiranje krupnijih sastava. Vrhovni {tab je, na inicijativu Tita, u novembru 1942. godine donio odluku o formiranju divizija i korpusa 1., 2. i 3. proleterske, 4. i 5. kraji{ke, 6. li~ke, 7. banijske, 8. korduna{ke i 9. dalmatinske divizije i 1. bosanskog i 1. hrvatskog korpusa. Odlukom druga Tita divizije glavne operativne grupe, kojom je neposredno komandovao drug Tito, bile su mje{ovitog nacionalnog sastava: 1. proleterska divizija imala je u svom sastavu: 1. proletersku, 3. kraji{ku proletersku i 3. sand`a~ku proletersku brigadu. Komandant divizije bio je Ko~a Popovi}. 2. proleterska divizija imala je u svom sastavu: 2. proletersku, 2 dalmatinsku i 7. kraji{ku brigadu. Komandant divizije bio je Peko Dap~evi}. 3. proleterska divizija imala je u svom sastavu: 5. proletersku, 1 dalmatinsku i 10. hercegova~ku brigadu. Komandant divizije bio je Pero ^etkovi}. Tito je glavnim {tabovima pokrajina davao u nadle`nost komandovanje jedinicama NOV i POJ na njihovoj teritoriji, na bazi op{tih direktiva Vrhovnog {taba. Drug Tito je neposredno komandovao divizijama Glavne operativne grupe, koje su imale zadatak da prenose te`i{te NOB u krajeve, iz kojih su se

i neoslobo|enoj teritoriji; b) sekciju za kontra{pijuna`u na oslobo|enoj i neoslobo|enoj teritoriji; - Ekonomski odsjek: a) sekciju za naoru`anje i ubojnu opremu; b) sekciju za ishranu i dotok hrane; c) sekciju za odje}u i obu}u i opremu; - Vojno-sudski odsjek imao je zadatak da se stara o organizaciji pravosu|a u vojsci; - Pozadinski odsjek imao je zadatak da organizuje komande podru~ja i komande mjesta; - Tehni~ki odsjek: a) gra|evinska sekcija, b) po{tansko-telefonska sekcija; c) saobra}ajna sekcija; d) industrijska sekcija; - Sanitetski odsjek: a) referent za sanitet operativne vojske; b) referent za bolnice; c) referent za epidemiologiju; d) referent za apotekarstvo; - Komisija za borbu protiv pete kolone; - Prva jedinica za obezbje|enje V[ formirana je septembra 1941. godine u Stolicama - Srbija. Po dolasku V[ u U`ice, oktobra 1941. godine formiran je vod. Poslije povla~enja iz U`ica u Novoj Varo{i - 16. decembra formiran je oja~an vod. Polovinom maja 1942. godine vod je prerastao u ~etu. Krajem decembra 1942. godine u Petrovcu ~eta je prerasla u

prate}i bataljon. Potpunost pojedinih odsjeka V[ bila je redovno simboli~na.

[panski borci
Mo`e se zaklju~iti da je drug Tito kao vrhovni komandant za sve vrijeme rata bio prisiljen da donosi zna~ajne, pa i sudbonosne odluke sam, na bazi svojih rasu|ivanja i procjena, svog talenta. Postavljanje {panskih boraca na istaknute komandne polo`aje svakako je proizvod Titovih razmi{ljanja i procjena. Titove odluke o vo|enju partizanskog rata i stvaranja i organizovanja NOV i POJ, o prono{enju te`i{ta strategijskih dejstava, vo|enju strategijskih bitaka (naro~ito bitaka na Neretvi i Sutjesci) predstavljaju vrhunac mudrog sagledavanja situacije i pravovremenog dono{enja strategijskih sudbonosnih odluka, koje neprijateljska strana ni u jednoj situaciji nije mogla shvatiti i odgonetnuti. Polaze}i od situacije u kojoj se na{la Jugoslavija u uslovima totalne okupacije i prisustva ogromnog broja okupatorskih jedinica (njema~kih, italijanskih, ma|arskih, bugarskih) i kvislin{kih snaga i njihova

koncentracija prete`no u gradovima, Tito se opredijelio za vo|enje partizanskog rata. Ocjenjivao je da bi te`i{te akcije u gradovima dovelo do brzog gubljenja dragocjenih kadrova. Pri tome je polazio od iskustva u vo|enju partizanskih i gerilskih ratova kroz istoriju. Razvoj doga|aja pokazao je svu opravdanost ove Titove odluke. Proces organizovanja NOV i POJ je eklatantan primjer blagovremene procjene situacije o potrebi stvaranja takvih oru`anih snaga i jedinica koje }e biti sposobne da odgovore datim potrebama i uslovima. Po~etkom oru`ane borbe protiv okupatora pri{lo se stvaranju partizanskih i gerilskih odreda, vezanih za odre|enu teritoriju. Na savjetovanju u Stolicama, u jesen 1941. godine, sa predstavnicima glavnih {tabova, drug Tito isti~e potrebu stvaranju pokretnih jedinica, koje ne}e biti vezane za odre|ene teritorije i koje }e biti sposobne za preno{enje borbenih dejstava na ~itavoj teritoriji Jugoslavije. Prva takva jedinica, I proleterska brigada formirana je na teritoriji BiH, u Rudom 22. 12. 1941. godine i imala je u svom sastavu 4 srbijanska i 2 crnogorska bataljona.

Borbe za Kupres
Poslije povla~enja partizanskih jedinica iz Crne Gore i Hercegovine pred daleko nadmo}nijim italijanskim i ~etni~kim snagama juna 1942. godine, postavilo se pitanje gdje prenijeti te`i{te dejstava i ustanka. Neki ~lanovi V[ razmi{ljali su o povratku u Srbiju ili isto~nu Bosnu. Drug Tito je donio sudbonosnu strategijsku odluku. Izvr{iti mar{ manevar sa 1. i 2. proleterskom, 3. sand`a~kom, 4. i 5. crnogorskom brigadom ka Bosanskoj krajini, gdje su snage NOV i POJ oslobodile veliku teritoriju i gdje je ustanak uzeo {iroke razmjere. U to vrijeme jedinice NOV i POJ oslobodile su ve}i grad Prijedor. Na oslobo|enom teritoriju u Bosanskoj krajini naslanjale su se i slobodne teritorije u Lici, Kordunu i Baniji. Trebalo je pre}i veliku udaljenost do slobodne teritorije u Bosanskoj krajini i savladati prostor posjednut utvr|enim neprijateljskim garnizonima. Tito je odabrao najpogodniju mar{utu koja je prolazila linijom razgrani~enja izme|u njema~kih i italijanskih okupatorskih snaga, gdje su bile locirane

36 Pogledi
pod pritiskom nadmo}nih neprijateljskih snaga, morale povu}i snage NOV. Drug Tito je bio jedini savezni~ki komandant koji je neposredno komandovao operativnim sastavima, nalaze}i se ~esto neposredno na frontu. Ukupna ja~ina snaga neprijatelja iznosila je 90.000-100.000 vojnika. Njema~ke i italijanske snage bile su podr`ane sna`nom artiljerijom, tenkovima i 12 eskadrila avijacije. Operacije njema~kih i italijanskih kvislin{kih snaga po~ele su 20. 1. 1943. godine. Okupatorskim i kvislin{kim snagama izdato je nare|enje za najbrutalniji postupak prema stanovni{tvu i uni{tavanje svih namirnica. u takvoj vrlo slo`enoj situaciji drug Tito, iako nije imao sve elemente o do tada najve}oj neprijateljskoj ofanzivi, donosi sudbonosnu odluku, malo poznatu u istoriji ratovanja: - snagama 1. bosanskog i 1. hrvatskog korpusa elasti~nim manevrom braniti slobodnu teritoriju, a snagama glavne operativne grupe GOG - (1., 2. i 3. divizija), koje su se nalazile u ofanzivnom poretku, kojima }e se kasnije pridru`iti 7. banijska i 9. dalmatinska divizija, preduzeti protivofanzivu prema Hercegovini, Crnoj Gori i kasnije Srbiji i tako kompromitovati zamisli okupatora i kvislinga o planiranoj ofanzivi i stvoriti nove slobodne teritorije radi ja~anja NOP. dejstva na komunikacije i sve zna~ajne objekte neprijatelja. Dok je operacija Weis 1. bila u punom zamahu 1., 2. i 3. divizija GOG pristupile su iz rejona G. Vakufa izvo|enju prve etape protiv ofanzive prema Neretvi. U garnizonima i manjim upori{tima u dolini Neretve i Rame bila je dislocirana italijanska divizija Murge i usta{ke i domobranske jedinice. [tab korpusa se bom imala veliku vodenu prepreku - nabujalu Neretvu. Nepovoljan razvoj situacije kod 1. bosanskog korpusa jo{ vi{e je uslo`njavao polo`aj GOG. Postojala je opasnost da njema~ke snage, anga`ovane protiv 1. bosanskog korpusa izvr{e brz prodor prema Neretvi. Tito je 28. 2. donio jedinu mogu}u odluku da se razbije najopasnija grupacija neprijatelja kod G. Va-

28. april/travanj 2012.

Veza s Crvenom armijom
Vrhovni {tab je imao radiovezu sa glavnim {tabovima pokrajina i vrhovnom komandom Crvene armije SSSR-a. Odmah poslije formiranja, 1., 2. i 3. divizija su anga`ovane u oslobo|enju centralne Bosne i dijela Hercegovine. Pod udarom proleterskih divizija do kraja decembra su oslobo|eni Livno, Posu{je, Mrkonji}Grad, Jajce, oblast Manja~e, KotorVaro{, Prnjavor, @ep~e, Tesli} i sve podru~je do rijeke Bosne. Po~etak 4. neprijateljske ofanzive na oslobo|enu teritoriju u Hrvatskoj i Bosanskoj krajini prekinuo je nastupanje Glavne operativne grupe na Istok. ^etvrta i 5. neprijateljska ofanziva i njihove najte`e etape - bitke na Neretvi i Sutjesci i veli~anstvene pobjede u tim najslo`enijim operacijama su najbolji izraz Titovog nenadma{nog talenta i nadahnu}e za rukovo|enje i komandovanje. U Bitki na Neretvi rje{avala su sudbina NOB. Tu su udru`eni Nijemci i Italijani uz pomo} usta{a i ~etnika preduzeli do tada najve}u ofanzivu protiv NOV. U toj bici su ~etni~kim snagama naneseni takvi gubici od kojih se nisu mogli oporaviti ni do kraja rata. Veli~anstvenom pobjedom na Neretvi, a kasnije u Bitki na Sutjesci, stvoreni su uslovi za dono{enje odluka na 2. zasjedanju AVNOJ-a i 1. zasjedanju ZAVNOBiH-a o obnavljanju dr`ave BiH poslije punih 480 godina. ^etvrta neprijateljska ofanziva predstavlja operacije njema~koitalijanskih i usta{ko-~etni~kih snaga u periodu januar-april 1943. godine, radi uni{tavanja jedinica NOV i POJ, najprije u Titovoj dr`avi (to je njema~ki naziv za slobodnu teritoriju zapadne Bosne poslije 1. zasjedanja AVNOJ-a), a zatim i u ostalim dijelovima tzv. NHD. S obzirom na to da su u to vrijeme zbog sasvim nepovoljnog razvoja situacije u Africi i na Isto~nom frontu sile osovine bile prisiljene da brane ono {to su imale (evropsku tvr|avu), uloga i mjesto jugoslovenskog rati{ta jo{ vi{e su porasli. Nijemci su ra~unali da }e saveznici, po{to ovladaju Sjevernom Afrikom, izvr{iti invaziju na Balkan, gdje su ve} postojale respektabilne snage, na koje su se mogle osloniti angloameri~ke. Zbog toga su Njema~ka i Italija odlu~ile da preduzmu veliku zimsku ofanzivu protiv glavnih snaga NOV u Bosni i Hrvatskoj da bi, izgledom na uspjeh, mogli do~ekati savezni~ku invaziju na Balkanu. U Hitlerovom glavnom stanu 18. - 19. 11. 1942. godine odr`an je sastanak sa na~elnicima G[ i ministrima spoljnih poslova Njema~ke i Italije na kojem je postignut sporazum o izvo|enju zimskih operacija protiv NOV i POJ i utvr|eni planovi Weis 1 i Weis 2. Za izvo|enje ovih operacija Nijemci su anga`ovali ~etiri i po divizije, oja~ane usta{kim i domobranskim jedinicama, ja~ine 65.000 vojnika. Sa italijanske strane anga`ovane su 3 divizije, oja~ane usta{kim i ~etni~kim snagama ja~ine 40.000 vojnika.

OPERACIJA SCHWARZ Za operaciju “Schwarz” anga`ovane su 4 oja~ane njema~ke divizije i 3 italijanske divizije, 1 bugarski put i 1 domobranska lova~ka brigada. U operaciji “Schwarz” anga`ovano je 7 oja~anih divizija, oko 127.000 vojnika, podr`anih sa 8 pukova ar tiljerije, nekoliko bataljona tenkova, a i oko 160 borbenih i izvi|a~kih aviona. Njema~ke snage imale su glavni zadatak
nalazio u Mostaru. GOG je za 10 dana oslobodila Prozor i 10 drugih mjesta, osim Konjica, ovladala komunikacijom u dolini Neretve od Dre`nice do Ivan-sedla i zaplijenila ogromne koli~ine naoru`anja i municije, {to je znatno pove}alo njenu borbenu snagu. U me|uvremenu, na Neretvu iz Sand`aka, Crne Gore i Hercegovine prispjela je glavna grupacija ~etnika Dra`e Mihailovi}a od 18.000 do 20.000 vojnika. Time je obru~ oko GOG bio zatvoren i sa istoka. Spakufa i da se na tom zadatku anga`uje devet brigada, {to je do tada bilo najve}a koncentracija jedinica na jednom pravcu. Istovremeno je dao nare|enje za ru{enje mostova na Neretvi, s tim da se mogu lako osposobiti za prijelaz. Protivudar je po~eo 3. marta. Bila je to nepo{tena borba prsa u prsa. Neprijatelj je imao namjeru da zarobi bolnicu, pobije sve ranjene i bolesne i tako slomi otpor i moral na{ih snaga. U toj bici neprijatelj je pora`en i poslije pretrpljenih gubi-

Hrvatski i bosanski korpus
Prvi hrvatski korpus je imao 16.000, a 1. bosanski korpus 12.000 naoru`anih boraca, uglavnom na-

oru`anih pje{adijskim naoru`anjem. Divizije GOG imale su 3.0004.000 vojnika, naoru`anih uglavnom pje{adijskim naoru`anjem. Ovaj Titov strategijski manevar potpuno je doveo u zabunu neprijateljsko komandovanje i u krajnjem doveo do neuspjeha velike zimske ofanzive. Ote`avaju}e okolnosti u toku manevra GOG bile su ranjenici i bolesnici. Po{to se neprijatelj nije pridr`avao me|unarodnih konvencija u odnosu na zarobljene, ranjene i bolesne partizane, ve} ih je ubijao, briga za bezbjednost ranjenih i bolesnih boraca bila je posebna obaveza. Po{to nije postojala mogu}nost njihovog sklanjanja na sigurnija mjesta, snage GOG su na sebe uzele odgovornost njihove za{tite. Drug Tito je ve} po~etkom neprijateljske ofanzive dao direktivu G[ pokrajina da sve jedinice NOV i POJ na njihovim teritorijama preduzmu {to je mogu}e ve}a ofanzivna

{avanje bolnice postalo je glavni problem. Tito je naredio da se ranjenici i bolesnici moraju spasiti. Zbog pritiska svje`ih neprijateljskih snaga prema Neretvi, GOG je orijentisala raspolo`ive jedinice za zatvaranje pravaca koji od Sarajeva, Mostara i Bugojna vode ka Konjicu i Prozoru, osim 3. divizije, koja je dobila zadatak da zauzme Konjic i tako obezbijedi najkra}i i najpogodniji pravac za prelazak preko Neretve, posebno e{alona ranjenih i bolesnih. Poslije ogor~enih borbi, njema~ke snage su uspjele da u~ine prodor prema Prozoru i da se probiju u Konjic i spoje sa italijanskim, usta{kim i ~etni~kim snagama. Polo`aj GOG sa bolnicom postao je vrlo te`ak. Ona se tada nalazila u okru`enju na malom prostoru, slabo komunikativnom i sa sasvim ograni~enim izborom pravaca za proboj, tim prije {to je bila optere}ena ranjenicima koji su sputavali slobodu manevra i {to je pred so-

taka, bio prisiljen na povla~enje.

Bitka za ranjenike
Titova odluka o anga`ovanju glavnih snaga u potpuno suprotnom pravcu od planiranog prelaza preko Neretve i ru{enje mostova bila je sudbonosna. Tim prije {to je neprijateljska komanda bila potpuno dezorijentisana u pogledu daljeg dejstva na{ih snaga. Njema~ka, italijanska i ~etni~ka komanda su ocijenile da je GOG odustala od forsiranja Neretve i da ima namjeru da se probije prema Prozoru i Bugojnu. Iako je protivudarom kod G. Vakufa neprijatelj odba~en i najve}a opasnost za GOG otklonjena, ona se i dalje nalazila u operativnom okru`enju. Mogu}nost daljeg prodiranja neprijateljskih snaga prema Neretvi nametala je potrebu organizacije hitnog proboja. Radi toga je Tito 5. 3. naredio hitno forsiranje Neretve. Forsiranje je po~elo 6/7 III. Anga`ovanjem jedinica 2. proleter-

ske divizije ostvaren je mostobran, odba~ene jake ~etni~ke snage i popravljeni mostovi. Zbog slabe propusne mo}i mostova i sna`nog dejstva neprijateljske avijacije i artiljerije, prebacivanje se odvijalo uz dosta pote{ko}a. Za no{enje ranjenika, pored zarobljenih italijanskih vojnika anga`ovane su i jedinice 9. dalmatinske divizije i 1. brigade 7. divizije. Tito je naredio da se nijedan ranjenik i bolesnik ne smije ostaviti. Po{to je prethodno uni{tila sva zarobljena vozila, tenkove i te{ku artiljeriju, GOG, poslije izvr{enog forsiranja Neretve, kretala se po strmim, uskim planinskim stazama planine Prenj, kroz snje`ne me}ave, izlo`ene napadima ~etnika i neprekidnom dejstvu neprijateljske avijacije i artiljerije. Broj mrtvih, ranjenih i bolesnih stalno se pove}avao, ali moral jedinica nije padao. Borci su bili duboko uvjereni da ih Tito vodi uspje{no i ka pobjedi. Po ocjeni njema~kih zvani~nih izvora, svaka vojska u kojoj se na{la GOG bi se predala. Prema istim izvorima, nepoznat je primjer da se jedna vojska sa takvom odlu~no{}u bori za spas svojih ranjenih i bolesnih boraca, kao {to je bio slu~aj sa jedinicama GOG. Poslije uspje{no zavr{ene Bitke za ranjenike na Neretvi, GOG, pod komandom V[ i druga Tita, nastupala je preko Hercegovine i jugoisto~ne Bosne u Crnu Goru i Sand`ak, gdje je do maja 1943. godine oslobodila prostranu teritoriju i pripremila se za dalji prodor na istok. Situacija se povoljno razvijala i u ostalim krajevima Jugoslavije. NOP se u ju`nom dijelu Srbije, kao i Makedonije povoljno razvijalo. Znatno je oja~ao i u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, gdje su formirane nove brigade i divizije. U toj situaciji NOV je na jugoslovenskom rati{tu vezivala oko 40 okupatorskih divizija. U toj situaciji Tito je izdao slijede}e zapovijesti jedinicama GOG. 1. i 2. divizija imale su zadatak da zauzmu Mojkovac, Kola{in, Berane i Andrijevicu i tako stvore pogodnu operacijsku osnovicu za prodor na Kosovo i Metohiju i dalje u Ju`nu Srbiju. Ostale snage GOG trebalo je za to vrijeme da osiguravaju slobodnu teritoriju u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore i Sand`aka iz pravca Nik{i}a, Pljevalja i Fo~e. U prvoj polovini maja sa vi{e strana u V[ po~ela su da pristi`u obavje{tenja o ve}im pokretima njema~kih snaga i mogu}oj novoj neprijateljskoj ofanzivi. Njema~ka VK je jo{ krajem 1942. godine ocijenila da bi u prolje}e 1943. godine moglo do}i do iskrcavanja savezni~kih snaga na Balkan. Hitler je za to tra`io da se uspostavi mir na Balkanu prije iskrcavanja savezni~kih snaga. U prvoj polovini marta 1943. godine izra|en je plan “Schwarz” . U prvoj polovini maja do{lo je do sloma njema~ko-italijanskog fronta u Africi, ~ime je jo{ vi{e porastao zna~aj jugoslovenskog rati{ta. Nijemci su realno ocijenili kakva opasnost predstavlja NOVJ za njihove odbrambene planove na Balkanu, posebno njena GOG, koja bi prodorom ka dolini J. Morave mogla ozbiljno da ugrozi veze sa njihovim trupama u Gr~koj i gdje se, po procjeni njema~ke VK, mogao o~ekivati pomorski desant savezni~kih sna-

28. april/travanj 2012.

Pogledi 37
Sutjeske zavr{io se u najte`im uslovima. Neprijatelj je bio veoma blizu, a neprijateljska avijacija zasipala bombama ~itav prostor. Tito se nalazio u prvoj borbenoj liniji, gdje je i ranjen. odluka za ogranizovanje nove dr`ave. Naslu}ivala se i brza kapitulacija Italije. Trebalo je biti u gotovosti za razoru`avanje italijanske armije i oslobo|enja novih zna~ajnih teritorija. U tom cilju Tito je dao nare|enje komandi 2. proleterske divizije da se {to prije vrati u Crnu Goru u spremnosti za razoru`avanje italijanskih jedinica i osloba|anje teritorija Crne Gore. Sedmoj diviziji koja je u 5. ofanzivi izgubila 3.000 boraca, naredio je povratak u Baniju i mobilizaciju novog ljudstva.

ga. Zato su ubrzane pripreme za operaciju “Schwarz” .

Njema~ki plan
Osnovne karakteristike njema~kog plana bile su: sa kru`ne osnovice Fo~a - Gora`de - Pljevlja - Prijepolje - Bijelo Polje - Kola{in Podgorica - Nik{i} - Bile}a - Gacko - Kalinovik stvoriti {iri obru~ oko GOG u Sand`aku, Crnoj Gori i jugoisto~noj Bosni, a zatim koncentri~nim udarima sa te linije operativno okru`enje pretvoriti u takti~ko stezanje do uni{tenja. Pomo}nim snagama sa sjevera i zapada, izbiti na kanjon Tare i Pive, a glavnim snagama nastupati iz pravca Kola{ina i Nik{i}a u pravcu planine Durmitor. Za operaciju “Schwarz” anga`ovane su 4 oja~ane njema~ke divizije i 3 italijanske divizije, 1 bugarski put i 1 domobranska lova~ka brigada. U operaciji “Schwarz” anga`ovano je 7 oja~anih divizija, oko 127.000 vojnika, podr`anih sa 8 pukova artiljerije, nekoliko bataljona tenkova a i oko 160 borbenih i izvi|a~kih aviona. Njema~ke snage imale su glavni zadatak. GOG imala je u svom sastavu 4 divizije i 1 grupu brigada (6. isto~nobosanska i 15. majevi~ka brigada), ukupno oko 18.000 boraca. Sa njom se nalazilo vi{e od tri i po hiljade ranjenika i bolesnika. Pored velike brojne i tehni~ke nadmo}nosti, snage napada~a su raspolagale i dobro organizovanim snabdijevanjem svojih trupa borbenim potrebama. Nasuprot tome, jedinice GOG imale su manji broj topova i minobaca~a, a snabdijevanje municijom je bilo mogu}e zarobljavanjem. Snabdijevanje hranom bilo je krajnje ote`ano. U njema~kim zapovijedima nare|en je najstro`iji postupak prema partizanima i stanovni{tvu. Zarobljeni partizani su odmah strijeljani. Kada je po~ela neprijateljska ofanziva, Tito je, kao iskusni vojskovo|a, ocijenio da su se bitno izmijenili uslovi za dalje usmjeravanje dejstava GOG prema istoku. Izvla~enje iz obru~a koji se stvarao i spa{avanje ranjenika izbilo je u prvi plan. Tito je 18. 5. odlu~io da se odustane od prodora u Srbiju i da se sve snage pregrupi{u sa istoka na sjeverozapad radi izvla~enja jedinica i bolnice ispod udara znatno nadmo}nijeg neprijatelja natrag u Bosnu. Bila je to blagovremeno spasonosna Titova odluka. Ocijenio je da bi prodorom njema~kih divizija ka Fo~i i Gacku prema kanjonima Pive i Tare ~itava GOG bila dovedena u veoma te`ak polo`aj, jer bi time njen manevar na zapad u Bosnu bio doveden u pitanje, ako ne i onemogu}en. Da bi preduhitrio neprijatelja na fo~anskom pravcu, koncentrisao je potrebne snage za proboj. Tito je naredio 1. proleterskoj diviziji da od Bijelog Polja krene ka Fo~i i preuzme komandu nad drinskom grupom (6. isto~nobosanska, 15. majevi~ka i 2. proleterska brigada) i da sa pet brigada izvr{i proboj radi stvaranja mostobrana na lijevoj obali Drine, ju`no od Fo~e, kako bi se stvorili potrebni uslovi za brzo izvla~enje jedinica i bolnica preko Drine i padina Zelengore ka Jahorini. Na tom pravcu GOG mogao je pomo}i i 1. bosanski korpus iz centralne Bosne, kojem je Tito naredio da jednu diviziju uputi ka Fo~i i Gora`du, kako bi dejstvom u pozadini njema~kog fronta bio olak{an proboj GOG.

Dalje od ~etnika
Dok je situacija divizije druge grupe bila krajnje neizvjesna, pogor{avao se i polo`aj prve grupe na Zelengori gdje su Nijemci dovla~ili nove snage. [tab 1. divizije, ocjenjuju}i opasnost od grupacije svje`ih njema~kih snaga, odlu~io je da preuzme inicijative i da krene u proboj. Prva proleterska brigada je 10. juna izbila pred polo`aje 360. legionarske divizije, u rejonu Balinovac, gdje je u sna`nom juri{u izvr{ila proboj. Odmah je uba~ena u borbu i 3. kraji{ka brigada, tako da su dvije brigade produ`ile napad prema komunikaciji Fo~a - Kalinovik. Pora`eni na Zelengori, Nijemci su poku{ali da brzo obrazuju polo`aje u rejonu Fo~a - Kalinovik, koje su jedinice 1. divizije probile 12. juna, V[ i ostale jedinice prve grupe su se probile 19. juna. Za to vrijeme, 3. divizija sa bolnicom probijala se preko Vu~eva ka Sutjesci, gdje su polo`aje orgnaizovale snage 21. njema~ke i 1. italijanske divizije. Bore}i se do kraja za spas ranjenika, 13. juna se moralo po dijelovima probijati iz obru~a. Nijemci su 19. 6. zavr{ili operaciju “Schwarz” i po~eli povla~enje. Udru`ene trupe njema~kih, italijanskih i bugarskih okupatora nisu uspjele da ostvare postavljeni cilj, uni{tenja GOG-a, sa drugom Titom na ~elu. Iako znatno oslabljena, GOG se probila iz obru~a sopstvenim snagama, da bi ve} u drugoj polovini juna razvila {iroku ofanzivu dejstvom u isto~noj Bosni. Njema~ki zvani~ni izvori sa komandantom za jugoistok generalom Lerom su ocijenili da operacija “Schwarz” nije uspjela da uni{ti glavnu operativnu grupu NOV i PJ uslijed izuzetnog morala koje su posjedovali borci ovog sastava i vrlo visokog nivoa uspje{nosti rukovo|enja i komandovanja.

Odlazak na Vla{i}
U jednoj pe}ini kod Kladnja Tito je odr`ao sastanak sa rukovodstvom NOP BiH, na kojem je dao uputstva za pripreme za zasjedanje ZAVNOBiH-a. V[ sa jedinicima 1. proleterske divizije je kod Nemile pre{ao rijeku Bosnu i ostao u rejonu Vla{i}a 20 dana, da bi se kasnije prebacio na slobodnu teritoriju Bosanske krajine. Na slobodnoj teritoriji Bosanske krajine Tito se anga`ovao u pripremama 1. zasjedanja AVNOJ-a i 1. zasjedanja ZAVNOBiH-a, anga`uju}i veliki broj svojih saradnika. Trebalo je blagovremeno donijeti sudbonosne odluke za organizaciju nove dr`avne jedinice. Savezni~ko iskrcavanje u Italiju pa zatim brza kapitulacija Italije 9. septembra 1943. godine, iskori{teni su za blagovremeno razoru`avanje jedinica italijanske armije u Crnoj Gori, Dalmaciji, Hrvatskoj i Sloveniji i stvaranje novih velikih slobodnih teritorija. Odlukama donesenim na 1. zasjedanju ZAVNOBiH-a obnovljena je dr`avnost BiH poslije punih 480 godina. Odlukama 2. zasjedanja AVNOJ-a udareni su temelji jugoslovenskoj zajednici ravnopravnih naroda. Kada nije uspjela ofanzivnim dejstvima da uni{ti snage operativne grupe NOV i POJ, njema~ka komanda je poku{ala vazdu{nim dejstvima na Drvar, gdje se nalazio V[, uz istovremeno preduzimanje ofanzivnih dejstava da likvidira druga Tita i tako obezglavi rukovodstvo NOV i POJ. Kao {to je poznato, ni taj poku{aj nije uspio. Popunjavanje jedinica NOV i POJ vr{ilo se na dobrovoljnoj osnovi. Pozivu KPJ za ustanak protiv okupatora odazvao se veliki broj boraca. Do masovnih ustanaka do{lo je u Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj. Jedinice NOV i POJ su se kasnije omasovljavale i stupanjem u njene redove zarobljenih domobrana i ~etnika, koji su bili prisilno mobilisani u neprijateljske formacije. Politika druga Tita da se strpljivim radom na stranu NOV pridobijaju i doju~era{nji protivnici urodila je plodom. Snabdijevanje jedinica NOV i POJ naoru`anjem i municijom i hranom predstavljao je veliki problem. Pune tri godine jedinice NOV i POJ su zarobljavanjem od neprijatelja dolazile do oru`ja i municije. Narod je na dobrovoljnoj osnovi snabdijevao hranom partizanske jedinice. Pravilan odnos prema narodnoj imovini bio je zakon za svakog partizana. Drug Tito je naredio da se sa najo{trijom odgovornosti ka`njavaju oni borci i jedinice koji prekr{e navedeni princip. Na prijedlog slovena~ke delegacije na 2. zasjedanju AVNOJ-a donesena je odluka o imenovanju druEkrem Duri} ga Tita za mar{ala.

Tito je naredio i svim jedinicama NOV i POJ u Jugoslaviji da aktivnim dejstvima na komunikacije i naseljena mjesta pomognu proboj GOG.

Ko~in proboj
Neprijatelj je iznenadnim po~etkom nove ofanzive uz anga`ovanje ogromnih snaga i sredstava, postigao znatnu prednost. Me|utim, Tito je brzo reagovao. Odluka o usmjeravanju GOG natrag na zapad donijeta je u situaciji kada je njema~ka komanda jo{ o~ekivala da }e GOG nastaviti dejstvo na istok. To je pru`alo povoljne uslove da se izbjegne odlu~uju}a bitka u okru`enju i da GOG sa bolnicom relativno brzo iza|e iz obru~a. Ta odluka donesena u prvim danima neprijateljske ofanzive nije se bitno mijenjala ve} je samo, prema razvoju situacije, dopunjavana i razra|ivana. Pet brigada, pod kontrolom Ko~e Popovi}a, poku{ale su izvr{iti proboj na sektoru Fo~e. I pored neprekidnih juri{a, njema~ke snage su uspjele, osloncem na izuzetno povoljne polo`aje, sprije~iti proboj na{ih snaga u rejonu Fo~e. U me|uvremenu sa svim ostalim sektorima neprijatelj je bio u napredovanju. V[ se 22. maja premjestio u rajon Crnog jezera kod Zabljaka, gdje je 28. maja do~ekao prvu englesku misiju za vezu. Bilo je to veliko priznanje NOVJ za njen doprinos savezni~kom ratu. Zbog neuspjeha na sektoru Fo~e, Tito je bio prisiljen tra`iti nova rje{enja, kako bi se izi{lo iz situacije koja je postajala sve te`a. Tito nije nikada robovao prvim rje{enjima i odlukama. U toj situaciji Tito donosi odluke da se cijela grupacija sa bolnicom usmjeri na proboj preko Pive, Vu~eva i Sutjeske. Blagovreme-

no je uo~io strate{ki zna~aj Vu~eva, gdje je uputio odgovaraju}e snage. Tito je, poslije svestrane analize situacije, donio odluku da se GOG podjeli u dvije grupe, kako bi se dejstvom na odvojenim pravcima jedinice sa bolnicom br`e probile iz obru~a. Prvu grupu je obrazovalo deset brigada: 1. i 2. proleterska divizija, 6. isto~nobosanska i 15. majevi~ka brigada, koje su ve} pre{le Pivu, a druga grupa {est brigada, 3. i 7. divizija, koje su se na{le isto~no od Pive. Prva grupa dobila je zadatak da se probije preko Sutjeske i Zelengore, a druga preko Tare u Sand`ak.

MOST Tito je 28. 2. donio jedinu mogu}u odluku da se razbije najopasnija grupacija neprijatelja kod Gornjeg Vakufa i da se na tom zadatku anga`uje devet brigada, {to je do tada bila najve}a koncentracija jedinica na jednom pravcu. Istovremeno je dao nare|enje za ru{enje mostova na Neretvi
Drug Tito je nastojao da prona|e najbolje mogu}e rje{enje za proboj iz obru~a i da se proboj izvr{i sa {to manje gubitaka. Imaju}i u vidu situaciju, Tito je naredio da se te{ko naoru`anje zakopa ili uni{ti. Po{to je propao poku{aj da se uzani otvor na Sutjesci izme|u Tjenti{ta i Suhe pro{iri, drug Tito je odlu~io da se jedinica prve grupe probije na Zelengoru. Divizije druge grupe vi{e puta su poku{avale da se probiju preko Tare u Sand`ak sa ranjenicima bez ikakvih rezultata. Tito se nalazio u te{koj dilemi. [to }e biti sa 3. i 7. divizijom, koje nisu uspjele da se probiju preko Tare u Sand`ak. Ho}e li one sti}i da pre|u Sutjesku prije nego {to Nijemci zaposjednu ~itavu dolinu. Divizije prve grupe nisu vi{e mogle odr`ati mostobran na Sutjesci. Proboj V[ od Razvijaju}i ofanzivna dejstva u isto~noj Bosni, jedinice GOG u kratkom periodu, poslije uspje{nog proboja obru~a na komunikaciji Sarajevo - Vi{egrad, oslobodile su Han-Pijesak - Vlasenicu - Kakanj Zvornik. Postavilo se pitanje pravaca daljeg dejstava jedinica GOG. Srbija je bila nadomaku. Bilo je ~lanova V[ koji su `eljeli da se ide preko Drine. Tito je ocijenio da bi prelazak u Srbiju sa jedinicama GOG, koje su u petoj ofanzivi izgubile jednu tre}inu svog sastava, bio poguban. Utoliko vi{e {to su se u Srbiji nalazila glavnina njema~kih snaga i velike ~etni~ke snage. Odlu~io se za povratak u centralnu Bosnu i Bosansku krajinu, gdje je postojala velika i bezbjedna slobodna teritorija, na kojoj je trebalo pripremiti dono{enje zna~ajnih

38 Oglasi
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO OP]INA VOGO[]A OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 02-23-698/12 Vogo{}a, 25. 4. 2012. godine Na osnovu ~lana 2., ~lana 3., ~lana 4., ~lana 7. i ~lana 26. Odluke o privremenom kori{tenju javnih povr{ina, koju je donijelo Op}insko vije}e Op}ine Vogo{}a (Odluka broj: 01-02-694/06 od 28. 2. 2006. g.), op}inski na~elnik Op}ine Vogo{}a raspisuje
JKP “VODOVOD I KANALIZACIJA” d.d. KONJIC

28. april/travanj 2012.

Na osnovu ~lana 58. Statuta JKP “Vodovod i kanalizacija” d.d. Konjic i Odluke o raspisivanju konkursa za predlaganje kandidata za predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju JKP “Vodovod i kanalizacija” d.d. Konjic, broj: 01-196-3/12 od 26. 4. 2012. godine, Nadzorni odbor raspisuje

ZA IZBOR I PREDLAGANJE KANDIDATA ZA ODBOR ZA REVIZIJU JKP “VODOVOD I KANALIZACIJA” d.d. KONJIC I Raspisuje se javni konkurs za predlaganje kandidata za predsjednika i dva ~lana Odbora za reviziju JKP “Vodovod i kanalizacija” d.d. Konjic. II Nadzorni odbor provodi postupak za odabir i ve}inom glasova svojih ~lanova predla`e kandidate za predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju Skup{tini preduze}a, koja imenuje predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju. III Predsjednik i ~lanovi Odbora za reviziju biraju se na period od ~etiri godine, s mogu}no{}u ponovnog imenovanja. IV Kandidat za predsjednika i ~lanove Odbora za reviziju mora ispunjavati sljede}e uslove: a) Op}i 1. da je dr`avljanin BiH, 2. da je stariji od 18, a mla|i od 65 godina na dan imenovanja, 3. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kom nivou u BiH, u periodu od tri godine prije objave javnog konkursa, 4. da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH, 5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prijestup, niti se protiv njega vodi krivi~ni postupak, 6. da mu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti za poziciju na koju aplicira, 7. da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne funkcije ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija, 8. da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, 9. da nije u sukobu interesa u li~nom ili profesionalnom odnosu s preduze}em u kom aplicira na poziciju predsjednika, odnosno ~lana Odbora za reviziju. b) Posebni 1. VII stepen slo`enosti zanimanja, VSS, zavr{en ekonomski, pravni ili gra|evinski fakultet. 2. Najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima finansija, ra~unovodstva ili privrednog prava. 3. Prilikom procjene kvalifikacija i iskustva kandidata, kao posebni uslovi uzimaju se u obzir i sljede}i kriteriji: 4. stru~ne i iskustvene sposobnosti za razumijevanje poslovnih izvje{taja i vr{enje finansijskog nadzora, te poznavanje zakona i propisa na podru~ju djelovanja Odbora za reviziju, 5. prilagodljivost timskom radu i sposobnost za savjesno i odgovorno vr{enje du`nosti, 6. sposobnost odlu~nog i nepristrasnog dono{enja odluka, 7. rezultati rada ostvareni tokom prethodnog anga`mana i preporuka poslodavca, 8. po`eljno posjedovanje certifikata za samostalnog ra~unovo|u. V Odbor za reviziju obavlja poslove utvr|ene Zakonom o javnim preduze}ima, Zakonom o privrednim dru{tvima i Statutom preduze}a. VI Prijava kandidata treba da sadr`i kra}u biografiju, adresu, kontakt-telefon. Uz prijavu je potrebno dostaviti u originalu ili ovjerenoj kopiji dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova i to: - uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od tri mjeseca, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - izjava kandidata svojeru~no potpisana, a potpis ovjeren od op}inskog organa o ispunjavanju uslova iz ta~ke IV a) pod 3., 4., 7., 8., 9, ne starije od tri mjeseca, - uvjerenje o neka`njavanju o ispunjavanju uvjeta iz ta~ke IV a) pod 5 izdano od nadle`nog suda i nadle`nog MUP-a, ne starije od tri mjeseca, - uvjerenje nadle`nog suda o ispunjavanju uslova iz ta~ke IV a) pod 6, - diploma o ste~enoj stru~noj spremi, - dokaz o radnom iskustvu na poslovima finansija, ra~unovodstva ili privrednog prava. Dokumenti prilo`eni uz prijavu na javni konkurs ne}e se vra}ati kandidatima. VII Javni konkurs se objavljuje u “Slu`benim novinama FBiH” i u dnevnom listu “Oslobo|enje”. Javni konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objave konkursa u dnevnom listu “Oslobo|enje”. VIII Prijave sa tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: Nadzorni odbor JKP “Vodovod i kanalizacija” d.d. Konjic Ul. Varda 40 D 88 400 KONJIC Sa naznakom “PRIJAVA NA KONKURS ZA ODBOR ZA REVIZIJU, NE OTVARATI”

JAVNI KON KURS

za dodjelu lokacije za privremeno kori{tenje javne povr{ine za postavljanje slobodnostoje}e ljetne ba{te 1. Predmet ovog oglasa je dodjela lokacije za privremeno kori{tenje javne povr{ine za postavljanje slobodnostoje}e ljetne ba{te, u Vogo{}i, u Ulici jo{ani~ka na zemlji{tu ozna~enom kao dio k.~. 2099 K.O. Vogo{}a po novom katastarskom premjeru. 2. Podaci o lokaciji i uslovi kori{tenja lokacije: - Veli~ina lokacije: 144,00 m2, - Namjena: slobodnostoje}a ljetna ba{ta, - Ljetnu ba{tu postaviti bez podesta, natkrivanje suncobranima, - Period kori{tenja: od 15. 5. 2012. godine do 1. 10. 2012. godine (4,5 mjeseci) - Po~etna cijena: 10,00 KM/m2 mjese~no, - Naknada za privremeno kori{tenje predmetne javne povr{ine pla}a se unaprijed mjese~no. 3. Pravo u~e{}a na ovom oglasu imaju sva pravna lica registrovana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i sva fizi~ka lica koja imaju odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. 4. Pravo prvenstva za privremeno kori{tenje javne povr{ine za postavljanje predmetne slobodnostoje}e ljetne ba{te imat }e: - ponu|a~ koji bude prvi na listi redoslijeda ponu|a~a, koja }e se utvrditi prema broju bodova ostvarenih po osnovu kriterija iz ~lana 2. Odluke o privremenom kori{tenju javnih povr{ina Op}ine Vogo{}a. 5. Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sljede}u dokumentaciju: - naziv i ta~na adresa ponu|a~a, - izvod iz sudskog registra (ako se radi o pravnom licu), - odobrenje za obavljanje djelatnosti (ako se radi o fizi~kom licu), - dokaz o obezbije|enim sredstvima za pla}anje naknade, - ako se radi o nezaposlenom licu ili o nezaposlenim ~lanovima u`e porodice, prilo`iti dokaz, - ako se radi o licu koje je ~lan porodice {ehida ili poginulog borca, prilo`iti dokaz, - ako se radi o licu koje je bilo anga`ovano u Oru`anim snagama RBiH za vrijeme rata, prilo`iti dokaz, - ako se radi o licu koje je je ratni vojni invalid, prilo`iti dokaz, - ako se radi o licu koje je dobitnik vojnog priznanja, prilo`iti dokaz, - ako se radi o licu koje je logora{, prilo`iti dokaz, - ako se radi o licu koje je civilna `rtva rata, prilo`iti dokaz. 6. Zainteresovani ponu|a~i se za detaljnije informacije u vezi sa urbanisti~ko-tehni~kim uslovima predmetne lokacije mogu obratiti Slu`bi za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinskopravne i stambene poslove Op}ine Vogo{}a svakim radnim danom od 8 do 16 sati (soba broj 57/II), telefon 033/586438 7. Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja, zaklju~no sa osmim danom do 16 sati. 8. Svaki kandidat je du`an na ime u~e{}a na oglasu uplatiti iznos od 50,00 KM na `iro ra~un broj: 3380002210016547 Bud`et Op}ine Vogo{}a kod UniCredit banke - d.d. Sarajevo i uplatnicu prilo`iti odvojeno od ponude prilikom njene predaje. 9. Prijave na oglas slati u zatvorenim kovertama sa naznakom “Prijava na oglas za dodjelu lokacije za privremeno kori{tenje javne povr{ine za postavljanje slobodnostoje}e ljetne ba{te u Ulici jo{ani~ka” sa napomenom NE OTVARATI. Prijave se upu}uju na protokol Op}ine Vogo{}a za: Slu`ba za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinskopravne i stambene poslove Op}ine Vogo{}a. OP]INSKI NA^ELNIK Edin Smaji}

OGLAS

Dobro jutro uz u Va{em domu!
SARAJEVO
Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727

ZENICA
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
DOBOJ
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

20

%
OSLOBO\ENJE
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci 6 mjeseci 12 mjeseci

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja

TUZLA
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

MOSTAR
Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar, Tel/Fax 036/581 139

POSEBAN POPUST
ZA PLA]ANJE UNAPRIJED % pretplata do 6 mjeseci

10

20

%

pretplata do 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

28. april/travanj 2012.

Pogledi 39

Sportska menad`erica Mira Poljo preminula u 58. godini

OTI[LA JE BOSANKA VELIKOG SRCA
Bila je velika prijateljica bh. sporta i na najbolji mogu}i na~in je promovisala na{e sportiste u inostranim okvirima, rekao je Nenad Markovi} • ^uo sam da je bila puno bolesna i ne mogu vam opisati koliko mi je `ao {to vi{e nije me|u nama, rekao je Fuad Muzurovi}

P

oznata bh. sportska menad`erica Mira Poljo preminula je u ~etvrtak u Bologni u 58. godini poslije duge bolesti. Naime, ova Sarajka, koja je decenijama `ivjela u Italiji, posljednjih nekoliko mjeseci je vodila bitku za `ivot nakon operacije plu}a. I kad se mislilo da oporavak te~e prema planu, stanje se, na`alost, prije nekoliko dana pogor{alo i srce ove uspje{ne Bosanke prestalo je da kuca.

Oslonac bh. sportistima
Mira Poljo bila je predsjednica menad`erske agencije World Sport Agency i vi{e od tri decenije je svoj posao radila vi{e nego uspje{no. Zastupala je vrhunske ko{arka{e poput Predraga Danilovi}a, @arka Paspalja, Tonija Kuko~a, Dine Ra|e, Arijana Komazeca, ali i bh. igra~e Nenada Markovi}a, Gordana Firi}a, Samira Avdi}a, Harisa Mujezinovi}a, Ivana Opa~ka... Osim {to je bila sposobna u svom poslu i realizirala mnoge velike transfere igra~a, Poljo }e ostati upam}ena kao veliki oslonac svim na{im sportistima u inostranstvu. Uvijek se trudila da u okvirima svojih mogu}nosti pomogne i promovi{e bh. sport na najbolji mogu}i na~in. O Miri Poljo samo rije~i hvale ima Nenad Markovi}, nekada{nji ko{arka{ki bh. reprezentativac, a sada selektor bh. juniora, kojeg je zatekla ova {okantna i tu`na vijest.

Mira Poljo i Tomo Po~ani} 2. 2. 1995.

Mira Poljo: Bila vi{e nego uspje{na u svom poslu

Ku}a kao hotel
“Bila je velika Bosanka i svakom prilikom je to isticala. Njoj su Sarajevo i BiH mnogo zna~ili. Iako je `ivjela u inostranstvu, stalno je dolazila u svoj rodni grad. Svima je pomagala, a posebno nama, ko{arka{ima. Njena ku}a je bila kao hotel za sve ljude iz Sarajeva. Svima je davala preno}i{te, obrok, toplu rije~... Neki su se kod nje zadr`ali du`e u agenciji, neki manje, ali nikoga nije odbila ako bi joj se obratio za pomo} bilo koje vrste” rekao je u jednom dahu Marko, vi} i dodao da je Mira Poljo dosta utjecala na razvoj njegove karijere. “Upravo je Mira Poljo bila zaslu`na za moj odlazak u Bolognu, odakle sam i oti{ao dalje. Posljednji put smo sara|ivali dok sam bio trener u gr~kom Panionisu kada smo pregovarali oko nekoliko igra~a iz njene agencije. Nismo uspjeli uraditi neki posao, ali je uvijek bilo zadovoljstvo sara|ivati s njom. Godinama je na{ odnos malo izblijedio kako smo `ivjeli u razli~itim dr`avama, ali kontakt je uvijek postojao” isti~e Markovi} i dodaje: ,

DANILOVI], PASPALJ, KUKO^ Mira Poljo je zastupala vrhunske ko{arka{e poput Predraga Danilovi}a, @arka Paspalja, Tonija Kuko~a, Dine Ra|e, Arijana Komazeca, kao i proslavljene i bh. igra~e Nenada Markovi}a, Gordana Firi}a, Samira Avdi}a, Harisa Mujezinovi}a, Ivana Opa~ka...

grana i prijateljska utakmica sa Italijom 6. novembra iste godine na stadionu Ko{evo. U to vrijeme selektor reprezentacije bio je Fuad Muzurovi}, kojeg je rastu`ila vijest da je Mira izgubila bitku za `ivot.

Zaslu`uje sve po~asti
“^uo sam da je bila puno bolesna i ne mogu vam opisati koliko mi je `ao {to vi{e nije me|u nama. Bila je veliki ~ovjek i zaslu`uje sve po~asti od svih sportskih radnika, kako u na{oj zemlji, tako i inostranstvu. Odmah sam se sjetio te utakmice sa Hrvatskom kada nam je bila na raspolaganju 24 sata dnevno. Prevodila nam je sve {to je trebalo, bila stalno uz reprezentaciju, ~ak nam je i finansijski pomagala jer su to bila te{ka poslijeratna vremena” ispri~ao nam je Mu, zurovi} i obrazlo`io koliko je zna~ilo njeno lobiranje da u Sarajevo doputuje selekcija Italije. “Rijetki su u periodu poslije rata smjeli do}i u Sarajevo. Gostovanje Italije nam je otvorilo vrata da doma}e utakmice igramo u svojoj zemlji. I to sve zahvaljuju}i Miri. U~inila je mnogo toga dobrog i zaista nosim lijepu uspomenu na nju” rekao je Muzurovi}. ,
Amra KRVAVAC

Veliki gubitak
“Mira Poljo je bila Bosanka velikog srca, ~ijim preranim odlaskom smo mi, sportisti, najvi{e izgubili. Bila je velika prijateljica bh. sporta i na najbolji mogu}i na~in je promovisala na{e sportiste u inostranim okvirima” . Osim {to je uveliko sara|ivala sa poznatim ko{arka{kim imenima, pamti se i da je mnogo pomogla fudbalskoj reprezentaciji BiH u godinama nakon rata. Naime, Poljo je zaslu`na za to {to je bh. selekcija 1996. bila doma}in u Bologni u kvalifikacijskoj utakmici protiv Hrvatske za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Francuskoj. Tako|er, njenom zaslugom je odi-

Mira Poljo sa Ivicom Huljevom i Nevenkom Herjavecom

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

28. april/travanj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Sje}anje na ^ernobilj
Polaganjem vijenaca i cvije}a Ukrajinci su u ~etvrtak obilje`ili godi{njicu najve}e nuklearne katastrofe koju je svijet vidio. Kombinacija lo{eg dizajna i ljudske gre{ke pokazala se fatalnom u no}i izme|u 25. i 26. aprila 1986. kada je eksplozija u jednom od reaktora u nuklearnoj elektrani u ^ernobilju oslobodila ogromne koli~ine radijacije {irom Evrope. Nekoliko desetina ljudi umrlo je prvih sedmica poslije nesre}e, ali se ta~an broj onih koji su umrli indirektno od posljedica radijacije ne zna. Nezvani~ne procjene su najmanje 18.000 ljudi. Reuters

Pomen Jermenima
Svejermenski patrijarh Kerekin Drugi slu`io je pomen u Memorijalu jermenskim `rtvama genocida na brdu Cecernakarberd u Jerevanu. U svim jermenskim crkvama u svijetu 24. aprila slu`i se pomen `rtvama genocida nad tim narodom u Turskoj, koji je po~eo 24. aprila 1915. i trajao do 1918. godine, prenosi Vjerska informativna agencija (VIA). Parlamenti mnogobrojnih zemalja svijeta proteklih decenija donijeli su rezolucije ili deklaracije kojima se konstatuje da je Turska izvr{ila genocid nad Jermenima, {to Ankara na priznaje. Reuters

Taylor kriv
Biv{i liberijski predsjednik Charles Taylor osu|en je u ~etvrtak u Haagu za ratne zlo~ine i ovo je prvi put da je Me|unarodni sud proglasio krivim jednog afri~kog ~elnika. [ezdeset~etverogodi{njeg Taylora optu`nica je teretila po 11 to~aka za ubistvo, silovanje, regrutaciju djece vojnika i seksualno ropstvo tokom isprepletenih ratova u Liberiji i Sijera Leoneu tokom kojih je ubijeno vi{e od 50.000 ljudi. Sud je zaklju~io da je optu`eni odgovoran za pomaganje i podsticanje zlo~ina, ali ne i da ih je naredio. Presuda }e biti izre~ena 30. maja, a kaznu }e slu`iti u Velikoj Britaniji. Reuters

Protesti zbog
Oko 40 hiljada Norve`ana pridru`ilo se u ~etvrtak emotivnom pjevanju na trgu u Oslu u blizini sudnice gdje se sudi Andersu Breiviku za ubistvo 77 ljudi. Tim skupom gra|ani su `eljeli pokazati da ubica nije uspio sru{iti njihovo tolerantno dru{tvo. “Mi smo pobijedili” , kazao je norve{ki folk-pjeva~ Lile-

28. april/travanj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Hollande pobjednik
Kandidat opozicionih socijalista Francois Hollande tijesni je pobjednik prvog kruga predsjedni~kih izbora u Francuskoj s 27,7 posto osvojenih glasova, ispred aktuelnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja s 26,6 posto. Povijesni je uspjeh na izborima odr`anim pro{le nedjelje ostvarila francuska krajnja desnica s gotovo 20 posto. Drugi krug u kojem }e se ogledati Hollande i Sarkozy odr`at }e se 6. maja. Reuters

Mladi} kao opomena
Ameri~ki predsjednik Barack Obama je u utorak, povodom Dana obilje`avanja holokausta, posjetio Muzej holokausta u Washingtonu, gdje mu je doma}in bio nobelovac Elie Wiesel. - Holokaust, u kojem je ubijeno {est miliona nevinih ljudi, jeste opomena. Svi su poslani u smrt samo zato {to su bili druga~iji, samo zato {to su bili Jevreji. Ubijanja u Kambod`i, u Ruandi, ubijanja u BiH, ubijanja u Darfuru - {okirali su na{u savjest. Sa hap{enjem bjegunaca poput Ratka Mladi}a, koji je optu`en za etni~ko ~i{}enje, svijet je odaslao poruku ratnim zlo~incima: “Ne}emo popustiti dok vas ne privedemo pravdi” - Oba. vje{tavam vas da prvi put mi eksplicitno zabranjujemo ulazak u SAD svima koji su odgovorni za ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti, kazao je Obama. Reuters

Dan Izraela
Izrael je u ~etvrtak obilje`io 64. godi{njicu nezavisnosti svoje dr`ave na ceremoniji u Jerusalemu, pjevaju}i tradicionalne hebrejske pjesme i uru~uju}i odlikovanja zaslu`nim vojnicima. Izraelci {irom zemlje okupili su se na pla`ama i u parkovima kako bi proslavili praznik, dok su vojne baze bile otvorene za posjetioce. Ameri~ka dr`avna tajnica Hillary Clinton uputila je ~estitku izraelskim ~elnicima za godi{njicu nezavisnosti. U saop}enju iz njenog ureda navodi se da su Izrael i Amerika “povezani dubokim i neraskidivim vezama zasnovanim na obostranim interesima i uva`avanju” . Reuters

Breivika
bjeoern Nilsen u trenucima kada je vodio masovno zajedni~ko pjevanje. Mnogi pjeva~i demonstranti su na glavama imali ru`e, a neki su plakali. U ovoj neobi~noj akciji, “zbor demonstranata” otpjevao je , pjesmu “Djeca duge” koju Breivik mrzi te je smatra marksisti~kom propagandom. Reuters

42 Oglasi

28. april/travanj 2012.

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. 2011. - 31. 12. 2011. godine
VGT Broker Brokersko posredni~ka ku}a d.d. Visoko, VGT Broker d.d. Visoko - adresa sjedi{ta Alaudin 3, 71 300 Visoko - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 032 730-540, 032 730-541, vgt@vgt-broker.com, www.vgt-broker.com - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Predsjednik: Hasan Preli} ^lanovi: Zuhdija Rov~anin Alma Smailagi} - ^lanovi uprave Direktor: Adi Ahi}, dipl. ecc II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 2.500 dionica nominalne vrijednosti 300,00 KM nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira VGT za osiguranje d.d. Visoko - 100% dionica emitenta s pravom glasa - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 350.781 h) Teku}a sredstva 402.245 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 753.026 PASIVA f) Kapital -360.889 g) Upisani osnovni kapital 750.000 h) Dugoro~ne obaveze i) Kratkoro~ne obaveze 363.915 j) Ukupno pasiva 753.026 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 344.641 g) Rashodi 340.421 h) Dobit prije poreza 4.220 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja 4.220 IV- PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA - firma i sjedi{te vanjskog revizora Orecons&Audit d.o.o. Zenica, Muftije [emsekadi}a 14, 72 000 Zenica - zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o Pozitivno finansijskim izvje{tajima1 Direktor Adi Ahi}, dipl. ecc I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

POMO] U KU]I

43

Jedna od mogu}nosti za ljep{i izgled doma

NOVOSTI I PREPORUKE

Balkon kao rajski vrt
Odaberite otpornije i manje zahtjevne biljke te postavite za{titu od vjetra
Bez obzira na to je li veliki ili mali, balkon vam jednako dobro mo`e poslu`iti kao mjesto za rasko{ni vrt. Me|utim, prije nego {to odlu~ite da smjestite saksije, posudice, cvije}e, sto i stolice, morate razmotriti nekoliko klju~nih stvari. Biljke odaberite s obzirom na uslove koji vladaju na balkonu i vodite ra~una da svaki cvijet pozicionirate na mjesto koje mu najvi{e odgovara i na kojem ima sve {to mu je potrebno za rast. Sun~evi zraci punom ja~inom griju i do {est sati na dan, a stalni vjetar i velika visina lako i brzo mogu isu{iti biljke. Ako niste sigurni da }e biljke mo}i da pre`ive u novom vrtu, radije odaberite otpornije i manje zahtjevne i postavite za{titu od vjetra. Zemlja dobijena mije{a njem ma ho vi ne sa odre|enom grupom minerala i perlitom je vrlo svijetle boje i biljkama ne}e pru`iti potrebne hranjive materije. Stoga, za bujno zelenilo dodajte kompost i sporo djeluju}a |ubriva. Upitajte se kako `elite da se osje}ate u svom novom vrtu. Da li `elite da u`ivate u sjenovitom kutku ili pak u sun~anom tropskom mjestu? Vrt organizujte tako da najbolje odgovara va{im `eljama, a prilikom ure|enja ne zaboravite da iskoristite i vertikalni prostor. Ako planirate da na balkon smjestite ne{to vi{e od stola i nekoliko stolica, infor mi {i te se o nje go voj maksimalnoj nosivosti. Samo pola ve}e saksije napu nje ne vla `nom ze mljom mo`e te`iti i do 200 kilograma, tako da treba biti oprezan.

^aj nacionalno pi}e Indije
Indija }e sljede}e godine proglasiti ~aj za svoje nacionalno pi}e. Progla{enje }e biti obavljeno 17. aprila idu}e godine, povodom 212 godina od ro|enja Manirama Davana, prvog indijskog uzgajiva~a asamskog ~aja. Davan je u~estvovao i u borbi za indijsku nezavisnost, rekli su indijski zvani~nici.

Indija je najve}i svjetski proizvo|a~ crnog ~aja, a u ovoj zemlji ~aj se pije u 83 posto doma}instava. [olja ~aja smatra se najjeftinijim osvje`avaju}im pi}em poslije vode.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Va{ mantil za ovo prolje}e
Za ovo prolje}e izdvajaju se mantili puf kroja, sa naborima na donjem dijelu, koji se kombinuju uz kra}e suknje i pantalone ili farmerke u`eg kroja. Aktuelni su i mantilijaknice dizajnirani u A kroju, sa klasi~nim ili ruskim kragnama prakti~ni za svakodnevne prilike. Idealni su za slojevito odijevanje, a lako se uklapaju i uz ke`ual i elegantan stil. Zanimljivi su i modeli militari kroja sa duplim kop~anjem i istaknutim naramenicama, a dobro stoje uz aktuelne {ire pantalone, kao i preko haljina svih du`ina. Dizajneri su i ovog prolje}a posebno inspirisani bojama, pa su osim mantila u klasi~nim bojama be`, crnoj, sivoj i bijeloj, moderni i oni u jarkim tonovima, nijansi lavande, pepermint zelene, petrolej plave, a zanimljivi su i modeli dizajnirani u dvije do tri boje, pro{arani dezenima i printovima.

Zelena sa koralnim tonovima
Osnovno pravilo je da nikada ne koristite sjenu koja je iste boje kao maskara. - Uz plavu maskaru mo`ete da kombinujete svijetlo ili biserno roza rumenilo u tankom sloju. Be`, svijetlobraon ili sjena u boji zemlje je tako|er dobar izbor, kao i ru` u crvenkastom tonu. - Zelena maskara najbolje stoji u varijanti sa sjenom u koralnim tonovima, rumenilom i karminom u boji kajsije. - Ljubi~astu maskaru koristite uz svijetlosivu ili be` sjenu, ru`i~asto rumenilo i sjaj ili ru` u sedefasto roza nijansi. - Zlatnu maskaru mo`ete da kombinujete uz braon, be`, bijelu, crnu ili ljubi~astu sjenu. Uz nju savr{eno stoji crni ajlajner ili krejon. Jagodice istaknite bronzerom, a na usne nama`ite koralno crveni sjaj.

Brazilska ~orba
Potrebno:
100 grama gove|eg mesa 50 grama graha 1 paradajz 1 zelena paprika 1 manja glavica crnog luka feferon (po `elji) malo kima soli i bibera po ukusu litar vode

Priprema:
Meso, paradajz i papriku isijecite na kockice, a crni luk sitno. U loncu ugrijte ulje i ispr`ite crni luk, dodajte meso i kratko propr`ite. Sipajte malo vode i kuhajte dok meso ne omek{a. Dodajte grah, papriku i paradajz, pa sve zalijte litrom vode. Kuhajte dok svi sastojci ne omek{aju. ^orbu posolite, pobiberite, za~inite kimom, a na kraju dodajte isjeckan feferon.

44

FELJTON

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dr. Fadil Ademovi} ^etni{tvo u slu`bi okupatora i kvislinga (1941-1945) (33)

NA DANA[NJI DAN
gles kralj IV, sin voj vode od ka. U tu protiv di je 1442.sliRo|enuzienJornjakiLonradoEdvard bjenastikodLankaster, po je za ma na i po de Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast pre{la na ku}u Jork. Pobunjena posada engleskog broda Baunti ostavila kapetana broda Vilijama Blaja i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je poslije 48 dana dramati~ne plovidbe i vi{e od 3.500 Gavrilo Princip milja uspio da se domogne ostrva Timor, blizu Jave. Tokom Prvog srpskog ustanka, u Zemunu odr`an sastanak srpskih ustaniU ~e{kom ka i Turaka, uz posredovanje Austrije. Nakon neuspjezatvoru lih pregovora o uspostavljanju mira, srpski pregovaTerezin umro ra~i vratili su se u Ostru`nicu i po~eli pripreme za naGavrilo Princip. pad na Beograd. Na dvadesetogoRo|en ameri~ki filmski i pozori{ni gludi{nji zatvor mac Lajonel Barimor. Kao dijete proosudile su ga slavio se u ulozi Olivera Tvista, a kasnije je zna~ajne austrougarske uloge odigrao u filmovima "Grand hotel", "Ostrvo Larvlasti nakon go", "Dama s kamelijama", kao i u TV seriji "Dr. Kilder". atentata na Na Versajskoj mirovnoj konferenciji u austrougarskog Parizu 32 dr`ave, uklju~uju}i Kraljevinu prestolonasljeSrba, Hrvata i Slovenaca, prihvatile pakt o osnivanju dnika Franca Lige naroda. Ferdinanda u Ro|en zambijski dr`avnik Kenet KaunSarajevu 1914, da, prvi predsjednik Zambije od 1964. ~ime je po~eo do 1991. i jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja. Prvi svjetski rat. Umro egipatski kralj Fuad I. Za kralja se proglasio 1922, kada je ukinut britanski protektorat nad Egiptom. Naslijedio ga je sin Faruk I. Adolf Hitler odbacio njema~ko-poljski pakt o nenapadanju sklopljen u januaru 1934. i njema~ko-britanski ugovor iz juna 1935. Japanu vra}en suverenitet koji mu je, nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, bio oduzet mirovnim ugovorom iz San Franciska 1951. godine. Amerikanci napustili Sajgon, ~ime je okon~ana 20-godi{nja intervencija [arl de Gol SAD-a u Ju`nom Vijetnamu. ^lanovi njema~ke ljevi~arske teroristi~ke grupe Bader-Majnhof osu|eni su Predsjednik na do`ivotnu robiju. Francuske [arl Dr`avni sekretar SAD-a Sajrus Vens pode Gol dao dnio je ostavku poslije neuspjele misije ostavku nakon komandosa u spasavanju ameri~kih taoca u Iranu. referenduma o Prokomunisti~ka vlada u Kabulu preregionalizaciji dala vlast islamskim gerilcima, ~ime je zemlje i okon~an 14-godi{nji gra|anski rat u Afganistanu. reorganizaciji U Splitu postignut dogovor o osnivanju Senata, na Vlade Federacije BiH. Nova vlada sastokojem je ve}ina jala se od 12 ministara - sedam Bo{njaka i pet Hrvata. Francuza glasala U eksploziji gasa poginula najmanje 103 protiv njegovih stanovnika ju`nokorejskog mjesta Tegu. prijedloga. [izofreni~ar Martin Brajan u australijskom turisti~kom odmarali{tu Port Artur na Tasmaniji iz vatrenog oru`ja ubio 43 osobe, a deset ranio. U Sarajevu prvi put u historiji bh. medicine izvr{ena operacija na otvorenom srcu. Kardiohirurg iz Memfisa (SAD) Vilijam Novik izvr{io je dvije operacije. Operirao je dvoje djece s uro|enom sr~anom manom, desetogodi{nju djevoj~icu iz Gora`da i ~etvoromjese~nog dje~aka iz Sarajeva. Vlada SR Jugoslavije podnijela Me|unarodnom sudu pravde u Hagu tu`bu protiv zemalja NATO-a zbog "neovla{}ene upotrebe sile" u vazdu{nim udarima koji su po~eli 24. marta. Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Denis Tito Dra{kovi} smijenjen je sa mjesta potpredsjednika vlade SR Jugoslavije zbog kritika na ra~un vlasti tokom ratnog stanja. Kardiohirur{ki tim Centra za srce iz BerPrvi turista u lina na Klinici za kardiologiju u Sarajevu svemiru, obavio prve operacije kod odraslih pacijenata. U opeameri~ki racijama u~estvovali i doma}i kardiohirurzi. biznismen Denis U padu helihoptera u Rusiji poginuo Tito, platio je 20 gubernator sibirske oblasti Krasnojarsk, miliona dolara general Aleksandar Lebed, biv{i savjetnik za bezbjedza svoje nost predsjednika Borisa Jeljcina. putovanje na Snimci ameri~ke TV CBS o zlostavljanju Me|unarodnu ira~kih zarobljenika u ira~kom zatvoru svemirsku Abu Graib, pod kontrolom ameri~ke vojske, izazvali stanicu, na koje su {ok u svijetu. Ameri~ki predsjednik D`ord` Bu{ uputio je javno izvinjenje ira~kom narodu za poni`enje je oti{ao sa koje su pretrpeli ira~ki zatvorenici i njihove porodice. ruskom Irak dobio prvu demokratsku vladu u posadom. posljednjih vi{e od 50 godina.

Pomo}ne trupe u slu`bi

“iskrenih prijatelja”
Saradnja Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta sa nacifa{isti~kim okupatorima i njihovim kvislinzima u svjetlu njema~kih, italijanskih, engleskih, ameri~kih, ruskih, ~etni~kih, endehazijskih i nopovskih istorijskih izvora
Ako su ~etnici u Italijanima gledali iskrene prijatelje, Italijani su ~etnike smatrali svojim pomo}nim trupama nazvanim Antikomunisti~kom dobrovolja~kom milicijom (MVAC). Oni su ih na oru `a va li, opre ma li, hra ni li, li je ~i li, da va li pla tu. Slali su ih u borbu pod komandom ili kontrolom svojih oficira protiv partizanskih snaga. Od 1. jula 1941. rame uz rame borim se sa Italijanskom vojskom pro tiv za je dni ~kog neprijatelja - komunista u oblasti Dinare. Ta kva je ocje na \uji}a o saradnji sa italijanskim okupacionim trupama. Izjava je data neposredno pred kapitulaciju Italije u septembru 1943. godine. ganda se, sa usta{kog re`ima i njegova terora nad Srbima, vremenom sve vi{e usmjerava na op tu `be NOP-a kao an ti srpskog po kre ta. Ko mu nis ti, kako su nazivani partizani, podje dna ko pri je te op stan ku srpskog naroda. [to su njeno te`i{te stavljali na te navodne prijetnje NOP-a Srbima na italijanskim okupacionim zonaizjedna~avanjem usta{kog re`ima i NOP-a. Ona obja{njava da su interesi ~etnika u ovom momentu identi~ni sa interesima okupatorskih vlasti. A i {ta vrijedi boriti se protiv vojske naoru`ane najmodernijim ubila~kim oru`jem kad na ratnim boji{tima ionako ~etnici ne mogu doprineti pobedi saveznika, tj. zemalja antihitlerovske koalici je. Ako i sa ra|uju s Italijanima, onda to ~ine da ih uspavaju u ose}aju sigurnosti. Ta saradnja je oci je nje na kao veliki uspeh ~etni~kog pokreta. U srpske redove su po ~e li da se uvla~e i da ih razaraju ‘neprijateljski elementi’- komunisti, ‘po{teni Hrvati’ Takvi ‘ra. zorni elementi’ optu`eni su da ‘nastavljaju politiku usta{a’ a ta politika , zna~i uni{tavanje srpskog naroda.

1789.

1804. 1878. 1919. 1924.

1918.

1936. 1939. 1952. 1975. 1977. 1980. 1992. 1994. 1995. 1996.
1997. 1999. 1999.
2002. 2002. 2004.

^etni~ka propaganda
\uji }e va izja va se ukla pa la u ~e tni ~ku pro pa gan du, ko ja se uz od bra nu srpskog stanovni{tva temeljila i na otvorenom zagovaranju saradnje sa italijanskim okupacionim vlas ti ma. U zo na ma pod njihovom kontrolom Italijani su glavni faktor koji je omogu}avao aktivnosti okupljanja i organizovanja ~etni~kih snaga. S njima su sticali ja~i i efikasniji front protiv oru`anih formacija NOP-a. Tolerisali su, pri tome, njihove javne pozive na kralja Petra i Mihailovi}a kao glavnog komandanta i ministra u izbjegli~koj vladi. U tako uokvirenoj propagandi ~etnici su nalazili kompenzaciju za negativne posljedice s kojima su se suo~avali u narodu zbog slu`enja okupatoru. Njihova propa-

1969.

“Izrodi srpskog roda”
U jesen 1942. godi ne ra spar ~a van je na po dru ~ju NDH, to zna~i i u Bosni i Hercegovini, letak Ko koga vodi. Letak je potpisao Srpski na ci onal ni ko mitet. U njemu se ka`e da partizane vode oni koji su klali Srbe pro{le godine. Svi rukovodioci NOP-a Hrvati ozna~e ni su kao us ta {e, a Srbi u partizanima kao izrodi srpskog naroda. Srpski nacionalni komitet u letku apeluje na srpsko stanovni{tvo i pita ga: Zar ti nije jasno kome treba da pokloni{ svoje poverenje? Onda se nudi ovakav odgovor: La`u te Srbine kad ti ka`u da ~etnici sara|uju bilo s kim. To je la`. ^etnici se samo bore za slobodu svog naro da. Tu bor bu oku pa tor ne brani niti joj se ispre~ava jer vidi da je na srpskoj strani pravda. La`u te Srbine kad ti ka`u da ~etnici sara|uju sa usta{ama. Kako oni mogu sara|ivati sa usta{ama kad su usta{e na partizanskoj strani i kad usta{e {alju partizanima municiju, oru`je, opremu i ljude.
(Sutra: Ilija Trifunovi} Bir~anin i Italijani)

ma odgovaralo je u osnovi i Italijanima. I u tim zonama, na pojedinim podru~jima, ravnogorski pokret je gubio pozici je u srpskom sta no vni {tvu dolaze}i u sve `e{}i sudar sa partizanskim formacijama. Takav pravac njihove propagandne akcije pravdao je ~etni~ku saradnju sa okupatorom

Protagonisti i privr`enici istorijskog desni~arskog revizionizma i velikosrpske politike otvorili su procese antifa{izacije fa{izma devastiranjem istorijske nauke i istine koju je ta nauka do danas utvrdila. ^ine to poku{ajima rehabilitacije i predstavljanjem ~etni{tva i Dra`e Mihailovi}a kao oslobodila~kog i antifa{isti~kog pokreta. Takve tvrdnje i nastojanja nacionalisti~ke istoriografije i aktuelne politike u Srbiji i RS-u u potpunosti opovrgava i ~ini neosnovanim kapitalno djelo dr. Fadila Ademovi}a „^etni{tvo i ~etni~ka propaganda u ju`noslovenskim zemljama u Drugom svjetskom ratu (1941-1945)“ Zbog mnogobrojnosti izvora i raci. onalnosti upotrebe prostora u ovom feljtonu nisu mogli biti nazna~eni izvori datih historijskih ~injenica. Svako ko je zainteresovan, te izvore i njihovo porijeklo mo`e na}i u knjigama kod izdava~a - „KULT-B“ (direktor i urednik Mustafa Kapid`i}), tel. 033/238-090.

2001.

2005.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.
DD DC«GRADA^AC« Grada~ac NADZORNI ODBOR Broj:22/12 Grada~ac,26.04.2012.godina Na osnovu odredbi ~lana 241.Zakona o privrednim dru{tvima (»Slu`bene novine Federacije BiH« br. 23/99,45/00,2/02,29/03,68/05,91/07,84/08,63/10) i ~lan 24. Statuta dru{tva DD DC«GRADA^AC« Grada~ac, sa sjedi{tem u Grada~cu ul.Sarajevska bb Grada~ac,Nadzorni odbor dru{tva, na drugoj sjednici, odr`anoj dana 24.04.2012 godine upu}uje: Broj: 01/3- 7117/12 Zenica, 24. 4. 2012. godine INVESTICIONO-KOMERCIJALNA BANKA DIONI^ARSKO DRU[TVO ZENICA - Nadzorni odbor Banke-

OGLASI

45

Na osnovu ~lana 31.j Zakona o bankama («Sl. novine FBiH», broj: 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03), ~lana 78. Statuta Investiciono-komercijalne banke DD Zenica, Pre~i{}eni tekst, Nadzorni odbor Banke na svojoj 14. sjednici odr`anoj 24. 4. 2012. godine, donio je O SAZIVANJU 26. SJEDNICE SKUP[TINE INVESTICIONO-KOMERCIJALNE BANKE DD ZENICA Sjednica }e se odr`ati 31. 5. 2012. godine (~etvrtak), u sali Op{tine Zenica, Trg BiH broj 6, sa po~etkom rada u 11 sati. Za sjednicu se predla`e slijede}i DNEVNI RED

O sazivanju i odr`avanju druge-II-redovne Skup{tine dru{tva DD »DC- GRADA^AC« Grada~ac I. Druga -II-redovana sjednica Skup{tine DD«DC-Grada~ac«Grada~ac }e se odr`ati u Grada~cu dana: 28.05.2012 godine u prostorijama »Graps«doo Grada~ac ul,.Sarajevska bb s po~etkom u 13,00 sati. II. Za sjednicu Skup{tine je utvr|en sljede}i dnevni red: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine a) Izbor predsjednika Skup{tine b) dva(2) ovjeriva~a zapisnika Skup{tinom dru{tva do izbora predsjednika Skup{tine Dru{tva, predsjedava predsjednik Nadzornog Odbora dru{tva. Skup{tina dru{tva ve}inom glasova, izme|u prisutnih dioni~ara i punomo}nika dioni~ara, bira predsjednika Skup{tine Dru{tva. ^lanovi Nadzornog odbora, ~lanovi odbora za reviziju, generalni direktor i drugi ~lanovi uprave du`ni su prisustvovati Skup{tini. 2. Verifikacija Zapisnika sa predhodne Skup{tine dru{tva 3. Dono{enje odluke o usvajanje poslovnika o radu Skup{tine dru{tva 4. Dono{enje odluke o izmjenama i usagla{avanje Statuta dru{tva sa zakonom 5. Dono{enje odluke o usvajanju finansijskog izvje{taja s revizorskim izvje{tajima za 2010 i 2011. godinu. 6. Dono{enje odluke o pokri}u gubitaka za 2010 i 2011. godinu. 7. Dono{enje odluke o preispitivanju rada Nadzornog odbora u periodu 2006-2011. godine,podno{enje zahtjeva za naknadu {tete prouzrokovane dru{tvu te podno{enje krivi~ne prijave protiv istog. 8. Dono{enje odluke o izvje{taju rada Nadzornog odbora za period 2006-2011. godine II: Odlukom Nadzornom Odbora br: 23/12 od 24.04.2012. godine u Odbor za glasanje imenovani su: 2. [ahdanovi} Adem 3. Juki} Fahira 4. Huski} Emir III:Zapisni~ar na Skup{tini biti }e sekretar dru{tva-Mirela Pelidija,dipl.pravnik. IV. Obavje{tenje za dioni~are o postupku prijave za u~e{}e i kandidovanje 1. Pravo u~e{}a i prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine: Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini dru{tva DD DC«GRADA^AC« Grada~ac imaju dioni~ari upisani u listu dioni~ara kod Registra Vrijednosnih papira u FBiH 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili poslijednjeg radnog dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara du`an je podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine, neposredno, preporu~enom po{tanskom po{iljkom, faxom ili e-mailom (na adresu dru{tva DD DC«GRADA^AC« Grada~ac ul.Sarajevska bb Grada~ac; fax:(035/818-289).U slu~aju neposrednog prijavljivanja, prijava se podnosi u sjedi{tu dru{tva.Podnosilac prijave du`an je uz prijavu predo~iti i/ili dostaviti svoj identifikacioni dokument. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pismeno predlo`iti izmjenu dnevnog reda. Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku neposredno ili preporu~enom po{tom na gore navedenu adresu, najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dana objave Obavje{tenja. 2. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine putem punomo}nika Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine dru{tva dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem punomo}nika, koji je du`an postupiti u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara vlastodavca. Osim svakog poslovno sposobnog fizi~kog lica, punomo}nik mo`e biti pravno lice registrirano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira, udru`enje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrovano radi udru`ivanja i zastupanja dioni~ara, banka koja ima dozvolu Komisije za vrijednosne papire za obavljanje skrbni~kih poslova, u kojim slu~ajevima ovla{tenja iz punomo}i vr{i zakonski ili opunomo}eni zastupnik takvog pravnog lica. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dru{tva daje se u obliku pismene izjave, potpisane od strane dioni~ara-vlastodavca i punomo}nika, ovjerene u skladu sa propisima, i dostavlja se dru{tvu li~no, preporu~enom po{iljkom ili faxom, najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje II Skup{tine dru{tva. V. Glasanje u odsutnosti Pravo odlu~ivanja na Skup{tini dru{tva, dioni~ar mo`e ostvariti glasanjem putem popunjenih i potpisanih glasa}kih listi}a dostavljenih dru{tvu putem po{te ili faxom prije datuma odr`avanja Skup{tine. U ovom slu~aju, dioni~ari mogu, najkasnije u roku od tri dana od dana objavljivanja ovog Pozva u dnevnim novinama, pismenim putem obavjestiti Dru{tvo da `ele pravo odlu~ivanja na Skup{tini ostvariti glasanjem u odsutnosti. Dru{tvo }e u roku od dva dana od dana prijema obavjestiti dioni~ara, dostaviti dioni~aru na adresu iz liste dioni~ara izvje{taje i prijedloge svih odluka po pitanjima koja su uvr{tena u dnevni red Skup{tine i glasa~ke listi}e, a dioni~ar mo`e dostaviti popunjene glasa~ke listi}e najkasnije tri dana prije odr`avanaj Skup{tine. VI. Uvid u isprave i materijale Skup{tinu za Narednog dana od dana objavljivanja Obavje{tenja do dana odr`avanja Skup{tine, dioni~ari i punomo}nici dioni~ara imaju pravo uvida u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu u sjedi{tu dru{tva DD DC »GRADA^AC« Grada~ac, svakim radnim danom od 9,00 do 14,00 sati. Prijava za u~e{}e u radu i odlu~ivanju na 2. Skup{tini dru{tva i Punomo} za punomo}nika da mo`e u~estvovati u radu i odlu~ivanju na 2. Skup{tini dru{tva mogu se preuzeti u prostorijama dru{tva DD DC«GRADA^AC« Grada~ac, svakim radnim danom od 9,00 do 14,00 sati. VII. Preporuka Preporu~uje se dioni~arima i punomo}nicima dioni~ara koji `ele u~estvovati u radu Skup{tine, da do|u 30 minuta prije zvani~no utvr|enog termina za po~etak rada Skup{tine dru{tva,radi blagovremenog evidentiranja i utvr|ivanja kvoruma za po~etak rada Skup{tine dru{tva. IX. Obavje{tenje }e biti objavljeno u dnevnim novinama koje izlaze na teritoriji FBiH. X. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefone br: 035/818-106 i na 061/733-364 PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Mirsad Pe{tali} s.r

O B A V J E [ T E NJ E

O D LU K U

1. Dono{enje odluke o imenovanju radnih tijela Skup{tine: a) Predsjedavaju}eg Skup{tine b) Odbora za glasanje c) Zapisni~ara d) Dva ovjeriva~a Zapisnika 2. Usvajanje Zapisnika sa 25. sjednice Skup{tine Investiciono-komercijalne banke DD Zenica. 3. Uvodno izlaganje 4. Usvajanje Poslovnika o radu Skup{tine Banke 5. Dono{enje odluka o usvajanju izvje{taja popisnih komisija: a) Izvje{taja o izvr{enom popisu stalnih sredstava i drugih sredstava Banke na dan 31. 12. 2011. godine; b) Izvje{taja o popisu potra`ivanja i obaveza Banke sa stanjem na dan 31. 12. 2011. godine 6. Dono{enje odluka o usvajanju: a) Izvje{taja o poslovanju Banke, Izvje{taja internog revizora i Izvje{taja nezavisnog vanjskog revizora «Deloitte» d.o.o. Sarajevo za godinu koja je zavr{ila sa 31. 12. 2011. godine; b) Odluke o usvajanju Godi{njeg obra~una za 2011. godine sa izvje{tajem o poslovanju; c) Odluke o raspodjeli neraspore|ene dobiti iz 2011. godine; d) Odluke o usvajanju Izvje{taja o radu Nadzornog odbora Banke za 2011. godinu; e) Odluke o usvajanju Izvje{taja o radu Odbora za reviziju za 2011. godinu. 7. Razmatranje i usvajanje: a) Plana kapitala Banke b) Odluke o pove}anju kapitala Banke c) Odluke o emitovanju 13. emisije dionica Banke 8. Dono{enje odluke o usvajanju: a) Poslovne politike Banke za 2012. godinu, b) Plana Banke za 2012. godinu. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa imaju pravo predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedlog odluka Skup{tine Banke najkasnije 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Pravo glasa imaju dioni~ari koji su bili na Listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, 45 dana, prije datuma odr`avanja sjednice Skup{tine Banke. Registracija prijavljenih dioni~ara i podjela materijala za glasanje vr{i}e se na dan odr`avanja Skup{tine u prostorijama Op{tine Zenica, Trg BiH broj 6, od 9 do 11 sati. Pozivaju se dioni~ari da li~no ili putem punomo}nika prisustvuju i u~estvuju u radu Skup{tine. Punomo} za Skup{tinu daje se nakon objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. Punomo} se daje samo za konkretnu 26. sjednicu, uz mogu}nost davanja upute punomo}niku za glasanje o pojedinim pitanjima na dnevnom redu Skup{tine, a u suprotnom se obavezuje da glasa u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara. Punomo}nici dioni~ara du`ni su prilikom registracije dioni~ara predati punomo} za zastupanje dioni~ara, potpisan od strane dioni~ara - fizi~kog lica ili zastupnika dioni~ara, pravnog lica, ovjerenog kod nadle`nog organa. Prijedlozi za izmjenu prijedloga dnevnog reda i odluka Skup{tine Banke se dostavljaju u pisanom obliku, neposredno na protokolu Banke ili po{tom na adresu Investiciono-komercijalne banke DD Zenica, Trg BiH broj 1, Zenica. Dioni~ari i punomo}nici dioni~ara uz ovjerenu punomo} od nadle`nog organa mogu izvr{iti uvid u materijale i prijedloge odluka u sjedi{tu Investiciono-komercijalne banke DD Zenica, Trg BiH broj 1, Zenica, prizemlje, soba broj 9, od 8 do 15.30 sati, svakog radnog dana, po~ev od dana objavljivanja obavje{tenja, a prijedloge odluka utvr|enog dnevnog reda dioni~ari mogu preuzeti i na WEB stranici Banke - www.ikbze.com.ba Predsjednik Nadzornog odbora Ibrahim Fazli}, dipl. oec.

Na osnovu ~lana 75. i ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 10/2004, 21/2006, 26/2008 i 31/2011) Javna ustanova Osnovna {kola “Izet [abi}” u Hotonju na osnovu Odluke [kolskog odbora broj 01-153/12 od 26. 4. 2012. godine raspisuje: za popunu upra`njenog radnog mjesta 1. Nastavnik katoli~kog vjeronauka - 1 ~as nastavne norme na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. goine.

KON KURS

II Uslovi: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa predvi|enih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju uslove u pogledu stru~ne spreme propisane Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom. Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti: - diplomu o zavr{enoj katoli~koj visoko{kolskoj ustanovi; - uvjerenje o dr`avljanstvu; - izvod iz mati~ne knjige ro|enih i - kra}u biografiju. Kandidat koji bude izabran po konkursu du`an je prije zasnivanja radnog odnosa prilo`iti ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave dostaviti putem po{te na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola “Izet [abi}” Donji Hotonj bb 71320 Vogo{}a

46

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH uta pob ner por 23. kolo d:p-g bod

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

@eljezni~ar gostuje kod, za njega, opasne Slobode

1. @eljezni~ar 23 17 4 2 49:10 2. [iroki Brijeg 23 14 6 3 35:12 3. Sarajevo 23 13 4 6 37:22 4. Borac 23 13 3 7 31:19 5. Olimpic 23 12 4 7 30:16 6. Zrinjski 23 10 9 4 37:27 7. Zvijezda 23 8 6 9 26:28 8. ^elik 23 7 7 9 24:31 9. Rudar P. 23 8 3 12 22:33 10. Vele` 23 6 8 9 22:26 11. Travnik 23 7 4 12 31:42 12. Leotar 23 6 6 11 18:24 13. GO[K 23 5 8 10 18:26 14. Sloboda 23 7 2 14 16:39 15. Slavija 23 7 11 5 22:49 16. Kozara 23 3 7 13 12:26 SUBOTA, 16.30 SATI ZENICA: ^elik - Leotar (Sudije: Stanki}, Bandi}, Tomas) BOS. GRADI[KA: Kozara - [iroki Brijeg (Zovko, Grabus, Smaji}) TUZLA: Sloboda - @eljezni~ar (Jakupovi}, Elv. Pro{i}, ^i{i}) SUBOTA, 19.30 SATI SARAJEVO: Sarajevo - Rudar Prijedor (Kaplan, Hrsti}, Vinceti}) BANJA LUKA: Borac - Zvijezda (Vukasovi}, Su~i}, \ozi}) NEDJELJA, 16.30 SATI IST. SARAJEVO: Slavija - Travnik (Els. Pro{i}, [irko, Tepav~evi}) MOSTAR: Vele` - Zrinjski (Bjelica, Dra{kovi}, Udov~i}) GABELA: GO[K - Olimpic (@ivkovi}, Taborin, Mari})

55 48 43 42 40 39 30 28 27 26 25 24 23 23 22 16

Mo`e li se ponoviti 2002?
Posljednji put plavi su na Tu{nju slavili prije 10 godina, golom Mirze Me{i}a, a u posljednjih osam duela @eljo je slavio tek dva puta • Osim oprezan: Umorni smo, a oni motivisani
Kada se pogleda stanje na tabeli i @eljin niz od 27 me~eva bez poraza, slobodno se mo`e kazati kako su plavi mo`da i favoriti u dana{njem susretu protiv Slobode na Tu{nju. li dvije te{ke utakmice po te{kom terenu, a oni su odmorni, onda je jasno da }e biti jako te{ko. Sloboda je svje`ija, odmornija i imala je sedam dana da se “nabrije” na utakmicu protiv nas, dok smo mi morali razmi{ljati o drugima, i tek nakon me~a protiv [irokog, po~eli smo o Slobodi.” Osim ne bje`i od ~injenice da @eljo ima kvalitetniji sastav, ali... “Po bodovima smo definitivno kvalitetniji, ali to u jednoj utakmici, uz sve faktore koje sam nabrojao, ne mora zna~iti ni{ta. Statistika je na njihovoj strani. Uostalom, posljednji put smo ih na Tu{nju dobili 2002, golom Mirze Me{i}a.”

Tuzlaci velika prijetnja nizu
Statistika ka`e kako Sloboda protiv @elje u dosada{nja 82 susreta ima 32 pobjede, te 28 poraza, a u posljednjih osam me~eva plavi su tek dva puta slavili pobjede i Tuzlaci su mo`da jedna od najve}ih prijetnji prekidu niza bez poraza i primljenog gola, koji nakon [irokog iznosi 1.516 minuta. Kada je u pitanju sastav, nekoliko igra~a @elje se `alilo na umor i povrede, ali Osim vjeruje da }e svi biti spremni za duel u Tuzli. Vjerovatan sastav: Gu{o, B. ^oli}, Vasili}, Bogi~evi}, Kvesi}, Svraka, Nyema, Zeba, E. ^oli} (Selimovi}), Adilovi}, Bekri} (Jamak)
J. LIGATA

Tradicija na strani Slobode
Me|utim, tradicija i pro{lost jasno su upozorenje timu sa Grbavice, koji uop{te nema dobra iskustva protiv Tuzlaka. U protekloj sezoni Sloboda je slavila i na Tu{nju i na Grbavici i to u trenucima kada se @eljo borio za titulu, a pobijedila je na svom terenu u sezoni kada su plavi osvojili naslov, iako ni tada nisu dobro stajali na tabeli. Sve su ovo jasna upozorenja igra~ima @eljezni~ara, ali i menad`eru plavih Amaru Osimu, koji tvrdi da je gostovanje u Tuzli najte`e ove sezone. “Malo je re}i da su nam neugodan proti-

Amar Osim: @elji su gostovanja u Tuzli po tradiciji neugodna

Me|unarodni nogomet
NJEMA^KA Bundesliga SUBOTA: Bayer - Hannover (15.30), Bayern Stuttgart (15.30), Schalke - Her tha (15.30), Hamburger SV - Mainz (15.30), Freiburg - Köln (15.30), Kaiserslautern - Borussia D. (15.30), Hof fenheim - Nürnberg (15.30), Wolfsburg Werder (15.30), Borussia M. - Augsburg (15.30). ENGLESKA Premiership

vnik. Bili smo prvi prije dvije godine, a oni onako, pa su do{li i pobijedili nas bez problema. Sada igraju ku}i, imaju odli~ne navija~e, stabilizovali su se malo pred na{ dolazak, podijelili neke plate, nije to ni lo{ igra~ki kadar, naprotiv, a jo{ im dolazi @eljo, koji im je veliki motiv. Kada sve to sabere{, doda{ na{ umor, koji je evidentan, jer smo igra-

Sloboda u (ne)mogu}oj misiji protiv @elje

Borac doma}in Zvijezdi

SUBOTA: Ever ton - Fulham (16 sati), Stoke Arsenal (16), Sunderland - Bolton (16), Swansea - Wolverhampton (16), WBA - Aston Villa (16), Wigan - Newcastle (16), Norwich - Liverpool (18.30). NEDJELJA: Chelsea - QPR (14.30), Tottenham - Blackburn (17). PONEDJELJAK: Manchester City - Manchester United (21). ITALIJA Serie A

Trener Tuzlaka tvrdi da ne}e biti ru`nih scena kao u pro{losti

SUBOTA: Palermo - Catania (18), Cagliari - Chievo (18), Roma - Napoli (20.45). NEDJELJA: Bologna - Genoa (12.30), Inter - Cesena (15), Atalanta - Fiorentina (15), Novara - Juventus (15), Siena - Milan (15), Lecce - Parma (15), Udinese - Lazio (20.45). [PANIJA Primera

Vojvodi} najavio lavovsku borbu
Gr~evitu borbu za opstanak, fudbaleri Slobode nastavit }e danas pred svojim navija~ima na Tu{nju. Sigurno je da je za Tuzlake ovo i najve}i ispit, jer im u goste golazi zahuktali @eljezni~ar, lider Premijer lige BiH koji ne zna kada je posljednji put pora`en. Da bi produ`ili nadu da }e i naredne godine igrati u eliti, izabranici trenera Darka Vojvodi}a morat }e prekinuti veliku seriju premijerliga{a sa Grbavice. Bez sumnja, doma}im ne}e nedostajati motiva... “Sla`em se da }emo biti maksimalno motivisani, ali ja bih vi{e volio da trenriram ekipa koja se bori za prvo mjesto. Lako bi ja tada svojim igra~ima prona{ao motiv” rekao je Vojvodi}. , Trener Tuzlaka u pro{lom kolu gostovao je na Otoci, gdje je njegov tim pora`en od Olimpica. Me|utim, tada je u Slobodinom timu bilo mnogo golobra-

Borac je doma}in Zvijezdi u me~u koji }e se odigrati pred praznim tribinama i u kojem je banjalu~ki tim favorit. Strateg Borca Slavi{a Bo`i~i} ne}e mo}i ra~unati na Dra{ka @ari}a (kartoni), Ognjena Radulovi}a (bolestan), dok }e Branislav Kruni} zbog dobijenog udarca protiv @eljezni~ara najvjerovatnije biti na klupi. “Utakmica protiv Zvijezde je novi ispit u borbi za Evropu. @elimo ponoviti ofanzivnu igru sa Grbavice, kada smo dva puta pogodili stativu, no moramo pobolj{ati realizaciju. Bitno je ostvariti pobjedu, bez obzira na to koliko }e biti izra`ena. Za obje ekipe je hendikep {to }e igrati bez prisustva navija~a koji upotpunjavaju dekor na utakmicama” rekao je Bo`i~i}. , Vjerovatan sastav: Antolovi}, Kne`evi} (Stuapr), Staki}, Markovi}, Iveti}, Raspudi}, Grahovac, Staji}, @i`ovi}, Bilbija, Kajkut.

Pobolj{ati realizaciju

Zvijezda gostuje kod Borca

SUBOTA: Getafe - Mallorca (18), Levante - Granada (18), Espanyol - Spor ting (18), Sociedad - Racing (18), Villarreal - Osasuna (22). NEDJELJA: Real - Sevilla (12), Zaragoza - Athletic (16), Malaga - Valencia (18), Betis - Atletico (19.45), Rayo Vallecano - Barcelona (21.30). FRANCUSKA Championnat SUBOTA: Auxerre - Brest (17), Nancy - Caen (17), Rennes - Ajaccio (17), Saint Etienne - Dijon (17), Sochaux - Bordeaux (17), Valenciennes - Nice (17), Lille - PSG (21). HRVATSKA HNL

Sarajlije su kvalitetnije, nemaju slabu ta~ku. Na svim pozicijama su odli~no pokriveni od vrhunskog golmana, preko majstora u veznoj liniji do odli~nih napada~a, ka`e Vojvodi}
dih mladi}a. “Kod mene nema podjele na starije ili mla|e. Svi su mi isti. Od svih tra`im maksimalan pristup i bobru. @elimo li napraviti ne{to protiv @elje, moramo se boriti kao lavovi. Jer, to nam je jedino preostalo. Sarajlije su kvalitetnije, nemaju slabu ta~ku. Na svim pozicijama su odli~no pokriveni od vrhunskog golmana, preko majstora u veznoj liniji do odli~nih napada~a. U velikoj su seriji, iza sebe imaju klub. Zavidim im na tome, jer Sloboda ima mene, igra~e i predsjednika Davuda Zahirovi}a” kazao je Vojvodi}, koji je za , kraj poru~io: “Dolaze nam na{i stari sportski prijatelji. Do~ekat }emo ih kako prili~i, pa ko bude bolji, neka pobjedi. Ru`nih scene koje su se de{avale u pro{losti, garantujem, ne}e biti” .
S. [I[I]

Bez Emira Halilovi}a i Nuhanovi}a
Nakon minimalne pobjede od 2:1 nad ^elikom, u pro{lom kolu u Grada~cu, ekipu Zvijezde ponovo o~ekuje jo{ jedan te`ak protivnik, ovog puta tim Borca, koji u Banjoj Luci te{ko prepu{ta bodove gostuju}em timovima. U po~etnom sastavu ne}e biti Samira Nuhanovi}a i Emira Halilovi}a zbog povreda, kao ni Zvijezdana Stani}a, koji ve} nekoliko me~eva lije~i povredu. Znaju}i da se u duelima sa Borcem te{ko osvajaju bodovi u utrci za opstanak, trener Zvijezde Zoran Kunti} nije obeshrabren. “Mi sigurno ne}emo tra`iti danas bodove za ostanak u Premijer ligi, ali neka se zna da se ne}emo predavati do kraja” ka`e trener , Kutni} i nagla{ava: “Poku{at }emo da odigramo {to kvalitetnije. Na{e je da igramo fudbal, pa ako svi uslovi za igru budu optimalni na terenu, ne bi trebalo isklju~iti ni neko iznena|enje, bez obzira na to {to }e ekipa Zvijezda istr~ati u hendikepiranom sastavu.” Vjerovatan sastav: Kova~evi}, Moranjki}, Jakovljevi}, \elmi}, Husi}, Deli}, Jusi}, Ristani}, Hamzi}, Pand`a, A. Halilovi} i Jahi}. I. PEJI]

SUBOTA: Karlovac - [ibenik (16.30), Osijek Lokomotiva (17), Slaven Belupo - Zadar (19), Split - Zagreb (19), Dinamo Zagreb - Istra (20). NEDJELJA: Cibalia - Rijeka (17). SRBIJA Merdian

SUBOTA: Novi Pazar - Hajduk Kula (16), Borac ^a~ak Par tizan (16.30),Radni~ki K. - OFK Beograd (16.30), Smederevo - Vojvodina (16.30), Crvena zvezda - Jagodina (16.30), BSK Bor~a - Rad (16.30), Javor - Spar tak(16.30), Metalac - Sloboda (16.30).

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012. Fudbaleri Sarajeva do~ekuju Rudar Prijedor

SPORT

47

Napada~u Rudara odgovara Ko{evo

Pobjeda je imperativ
Uz ispravan pristup i maksimalno zalaganje, o~ekujem osvajanje tri boda, rekao je {ef stru~nog {taba Dragan Jovi}
Fudbaleri Sarajeva do~ekuju u subotu (19.30 sati) prijedorski Rudar. Prema rije~ima {efa stru~nog {taba Dragana Jovi}a, pobjeda je imperativ jer bordo tim ima sve manje prava na kiks. Van stroja su Emir Obu}a, Vu~ina [}epanovi} zbog povreda i Denis ^omor, koji nema pravo nastupa zbog `utih kartona. “Za ekipu }e konkurisati i Dilaver Zrnanovi}. U dilemi sam kome ukazati priliku na poziciji centralnog napada~a. Osim Sulejmana Krpi}a i Nermina Haski}a, mogu}e je da Matija Matko bude na ovom mjestu u po~etnih jedanaest. Said Husejinovi} bi mogao nastupiti od prve minute. Igramo protiv ekipe koja je zabilje`ila maksimalan u~inak u dvije posljednje gostuju}e utakmice. Mislim da }e subotnji me~ biti te`ak poslije poraza od [irokog Brijega. Rudar je kvalitetna ekipa, no imamo imperativ pobjede. Uz ispravan pristup i maksimalno zalaganje, o~ekujem osvajanje tri boda” rekao je , Jovi} na ju~era{njoj konferenciji za novinare.
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Rov~anin `eli
matirati Sarajevo
Pobjednosnu seriju prijedorskog Rudara protekle nedjelje prekinula je Slavija. Danas }e Prijedor~ani tra`iti {ansu da se vrate na pobjedni~ki kolosijek, ali ne}e imati lagan posao. Gostovat }e kod Sarajeva, kojem su bodovi potrebni za izlazak na evropsku scenu. Jedan od onih kojem Ko{evo odgovara je napada~ Damir Rov~anin. U dresu @eljezni~ara na na{em najve}em stadionu postizao je golove protiv Olimpica i Sarajeva... “Gol protiv Sarajeva najdra`i mi je u karijeri i bio bih presretan kada bih i sada zatresao mre`u Adilovi}a” ka`e Rov~a, nin, naglasiv{i da se nekoliko njegovih saigra~a `ali na povrede, a trojica su i bolesni: “Miki}, Tosunovi} i golman Nikoli} su bolesni, Kujund`ija, Mirovi} i Rastoka se `ale na povrede, ali se nadamo da }e se oporaviti do subote. Poku{at }emo se skupiti da vidimo {ta mo`emo protiv Sarajeva” . Rov~anin je svjestan da je bordo tim favorit, prije svega {to }e Prijedor~ani vi{e razmi{ljati o narednoj srijedi kada }e na doma}em terenu ugostiti Kozaru.

U bordo timu respektuju Prijedor~ane, ali su svjesni da ne smiju kiksati

Skup{tina krajem maja
Upravni odbor FK Sarajevo usvojio je prijedloge novog Statuta i Pravilnika o radu izborne skup{tine, koja je zakazana za 30. ili 31. maj. “Skup{tina }e se odr`ati krajem maja, zavisno o raspolo`ivosti sale u Op}ini Centar. Predstavnici Upravnog odbora }e se sastati sa predsjednikom i potpredsjednikom Skup{tine Adnanom Had`imuratovi}em i Miladinom Vidakovi}em, te definisati dnevni red za skup{tinu”, kazao je predsjednik UO Amir Rizvanovi}. Desni bo~ni Ivan Tatomirovi} smatra da Sarajevo ne smije potcijeniti Rudar. “Uz dobru igru i koncentraciju tokom svih 90 minuta, ne}emo dozvoliti iznena|enje. Nedostaju tri igra~a, ali i bez njih imamo kvalitetnih 18 fudbalera” izjavio je Tatomirovi}. , Vjerovatan sastav: Adilovi}, Tatomirovi}, Zrnanovi}, Torlak, Belo{evi}, Sesar, Husi}, Matko, Sulji}, Krpi}, Husejinovi} (Haski}). Z. RA[IDOVI]

Rov~anin je na Ko{evu bio strijelac i protiv Olimpica

“Uta kmi ca pro tiv Ko za re nam je biti ili ne biti u borbi za opstanak. Naravno, ne}emo se predati ni protiv Sarajeva. Naprotiv, u~init }emo sve da odigramo {to bolje i da poku{amo ostati nepora`eni, {to bi nam bila dodatna injekcija samopuzdanja uo~i duela sa timom iz Bosanske Gradi{ke” naglasio , je biv{i napada~ sarajevskog @eljezni~ara.
S. [.

48

SPORT

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Disciplinska komisija N/FSBiH

^elik do~ekuje Leotar

Be{liji pet me~eva
neigranja
Fudbaler @eljezni~ara Mirsad Be{lija ka`njen je na osnovu video snimka pet utakmica neigranja zbog ga`enja kopa~kom igra~a Borca, kojeg je mogao presko~iti, odluka je Disciplinske komisije N/FSBiH na ju~era{njoj sjednici u Sarajevu. Prema rije~ima predsjednika DK N/FSBiH Gorana Kosori}a, @eljezni~ar je sankcionisan sa 3.000 KM zbog lo{e organizacije utakmice sa Borcem. “Od trenera Velimira Stojni}a tra`i se dodatno poja{njenje zbog odre|enih izjava u medijima. Predsjednik Olimpica Nijaz Graci} mora}e platiti 500 KM zbog neprimjerenih izjava u medijima, zbog kojih je i Slavija sankcionisana 1.000 jer je koristila neprimjerene rije~i u saop{tenju povodom me~a protiv Sarajeva. Zrinjski je ka`njen

Bodovi ostaju u Zenici
Sa tri boda koja }emo osvojiti ima}emo 31, onda nam ne preostaje puno, mo`da jo{ bod-dva do kraja prvenstva da i teoretski obezbijedimo opstanak, rekao je Vlatko Glava{, trener crveno-crnih
Nogometa{i ^elika danas na Bilinom polju do~ekuju Leotar. U taboru crveno-crnih o~ekuju pobjedu nad Trebinjcima i da sa nova tri boda rije{e i pitanje opstanka u Premijer ligi BiH. “Svaka naredna utakmica je bitna, a ova je svakako za nas najbitnija. Sa tri boda koja }emo osvojiti ima}emo 31 bod, onda nam ne preostaje puno, mo`da jo{ bod-dva do kraja prvenstva da i teoretski obezbijedimo opstanak. Mi idemo iz utakmice u utakmicu, spremamo se i znam da }e momci sve u~initi da to napravimo. Onda da {to mirnije odigramo do kraja” ka`e Vlatko , Glava{, {ef struke zeni~kog premijerliga{a.

Mirsad Be{lija ka`njen zbog ga`enja igra~a Borca

1.000 KM zbog slabe organizacije utakmice protiv GO[K-a, a trener Slobode Darko Vojvodi} 500 KM po{to je verbalno napao delegata me~a sa Zrinjskim. Fudbaleri Travnika i Vele`a, Anel ]uri} i Samir Merzi} zaradili su jednu utakmicu neigranja zbog crvenih kartona u susretu ova dva tima. Od [irokog Brijega je zatra`eno dodatno poja{njenje jer je davao uvredljive izjave na adresu Komiteta za normalizaZ. R. ciju” izjavio je Kosori}. ,

Guardiola oti{ao, Barcelonu

Ispo{tovati dogovor sa treninga

preuzima Tito Vilanova
Josep Pep Guardiola od sljede}e sezone ne}e biti trener Barcelone. Svoju odluku ju~er je najprije saop{tio igra~ima, a nakon toga i Upravi kluba. Guardiola je u srijedu nave~er odr`ao sastanak s klupskim predsjednikom Sandrom Rosellom i iako su se u prvom trenutku pojavile informacije da su dogovorili nastavak saradnje na jo{ godinu, 41-godi{nji trofejni stru~njak je dan kasnije ipak odlu~io napustiti klupu Barcelone poslije ~etiri godine.

Emir Jusi}, kapiten ^elika, isti~e da Leotar sigurno ne}e do}i sa bijelom zastavom u Zenicu, ali da }e svi koji budu istr~ali na teren u crveno-crnim dresovima igrati maksimalno anga`ovano i do}i do pobjede. “Ako se ispo{tuje ono {to se u svla~ionici dogovori i ako u|emo

~vrsto, bodovi }e sigurno ostati u Zenici” veli Jusi}. , Za ovaj me~ stru~ni {tab ne}e mo}i ra~unati na Puri}a (tri `uta kartona) i Sadikovi}a (pauza zbog crvenog kartona koji je dobio prije dva kola) i povrije|enog ^ovi}a.
Mi. D.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

SPORT

49

OTKAZ IGRA^IMA jer su brukali klub
Alen MEHANOVI]

Hamdo Frljak nije vi{e trener Bosne

@elimo dovesti zvu~no trenersko ime, a ve}ina igra~a vi{e ne}e nositi na{ dres. Bosna im ne smije biti polazna stanica. Izgledali smo kao razbijena vojska, a samo ne znam kako pojedince nije stid njihovih postupaka, rekao je direktor studenata Admir Bukva
Kao {to vi{e nema ni velikih ko{arka{kih imena” nije krio razo~arenje , direktor sarajevskog kluba, koji je pojasnio situaciju oko trenera. “Frljak jeste kroz medije govorio kako se pojedini igra~i nedovoljno trude na parketu, ali to samo govori kako stru~ni {tab nije imao igra~e pod kontrolom. Ako je trener osjetio da ne{to ne {tima, trebao nam je to sugerisati i da se po kratkom postupku raskinu ugovori sa takvim igra~ima. Mogli smo prekinuti ovu agoniju ranije i dati priliku mladim igra~ima, {to bi nam jako zna~ilo za budu}nost. Ovako smo na parketu izgledali kao razbijena vojska, a drugi su samo mogli da nam se smiju. Shvatamo da je finansijska situacija bitno utjecala na moral kod igra~a, ali du`ni smo im samo dvije plate, koje }e naravno biti ispla}ene” rije~i su Bukve. ,

Ko{arka{ki klub Bosna prije po~etka sezone zacrtao je dva cilja plasman u Ligu 6 i prolaz na zavr{nicu Kupa na{e dr`ave. Oba su i ostvarena! Studenti su kroz Ligu 13 pru`ali fenomenalne partije i bili pravo osvje`enje u doma}em prvenstvu. Pokazali su da mogu, da znaju i s pravom su svi o~ekivali prolaz i me|u ~etiri najbolje ekipe. Ipak, sarajevska ekipa uop}e nije li~ila na sebe, te je u deset utakmica Lige 6 ostvarena tek jedna pobjeda. Svi porazi ne bi bili toliko bolni da su igra~i pokazali `elju da na najbolji na~in prezentiraju svoj klub. Ve}ina njih jednostavno je bila tek tu, na parketu, a to je kap koja je prelila ~a{u.

Izvje{taj nije usvojen
Upravni odbor biv{eg evropskog prvaka odr`ao je sjednicu na kojoj je uslijedila prva promjena, te na klupi Bosne vi{e ne}e sjediti iskusni stru~njak Hamdo Frljak. “Sa ve} sada biv{im trenerom na{eg kluba imali smo ugovor na jednu sezonu sa mogu}no{}u produ`enja na jo{ dvije sezone. Frljak nam je predao izvje{taj, koji uprava nije usvojila. Mnoge su stvari presudile i odlu~ili smo se na prekid saradnje. Zahvalili smo mu se na svemu ura|enom, a do izbora novog trenera klub }e voditi Sabahudin Ba{ovi}” rekao je direktor studenata , Admir Bukva. Nakon {to mu je obznanjeno da na njega vi{e ne ra~unaju, Frljak se ponio gospodski i Bosni za`elio da se {to prije vrati tamo gdje joj je i mjesto - na sami vrh. “O~ekivao sam ovakav rasplet, a takvo ne{to sam ve} i ranije najav-

Frljak je prvi osjetio gnjev uprave, na redu su igra~i

RAZBIJENA VOJSKA Frljak jeste kroz medije govorio kako se pojedini igra~i nedovoljno trude na parketu, ali to samo govori kako stru~ni {tab nije imao igra~e pod kontrolom. Ako je trener osjetio da ne{to ne {tima, trebao nam je to sugerisati i da se po kratkom postupku raskinu ugovori sa takvim igra~ima. Ovako smo na parketu izgledali kao razbijena vojska, ka`e Bukva

ljivao s obzirom na to da se krivci ~esto nalaze na pogre{nom mjestu. Nisam razo~aran odlukom koju je uprava donijela, a i umorilo me je sve {to nam se de{avalo. Kada to ka`em, prije svega mislim na raznorazne pritiske, koji su dolazili sa raznoraznih stvari. Ipak, ovo je za mene bilo jedno dobro iskustvo, a klubu od srca `elim sve najbolje. Nadam se da }e se prona}i pravi ljudi i da }e se Bosna biti ono {to je nekad bila” kazao je Frljak. , Skup{tina kluba zakazana je za 22. maj, a pred upravom su brojni zadaci. Vremena je malo, a svaki dan u kojem se ne napravi korak naprijed, mogao bi biti poguban po nekada{nji ponos grada. “U narednih sedam dana moramo uraditi detaljnu analizu. Prije svega mislim na igra~ki kadar, a mnogi se u njemu ne}e zadr`ati. Svaki igra~ }e biti pojedina~no analiziran i sve }emo imati crno na bijelo. Vidjelo se da na{i ko{arka{i po-

sjeduju kvalitet i da mogu napraviti zavidne rezultate, ali su potom i pokazali koliko malo vrijede kao ljudi. Barem ve}ina njih. Od njih nismo tra`ili neke velike podvige, ali mogli su maksimalno pristupiti utakmicama u Ligi 6. Me|utim, oni su totalno podbacili i njihovo pona{anje na terenu nema opravdanja” istakao je Bukva i ponudio , dokaze za ove te{ke rije~i. “Uzmimo za primjer gostuju}u utakmicu protiv ^apljine. Pa pojedinci nisu natopili dres, nisu na sebi imali kapljicu znoja. To je bruka za klub, ne znam samo kako ih nije stid. Sve to govori o njihovom karakteru i ako im je Bosna polazna stanica, slobodno neka idu dalje jer nama takvi igra~i ne trebaju. Ovaj dres je svetinja i od na{ih ko{arka{a o~ekujemo da ga sa ponosom nose i za njega se ~asno bore. Svi su oni umislili da }e im negdje drugo biti bolje, da }e tek tako do}i do velikih para, ali moraju znati da toga vi{e nema.

Svjetlo na kraju tunela
Klub }e dosta toga morati uraditi za kratko vrijeme, a direktor Bosne smatra da }e uprava uspjeti prona}i rje{enje iz ove, naizgled, bezizlane situacije. “Uvjeren sam u to da dobro radimo na{ posao i da smo na pravom putu. Poku{a}emo {to prije rije{iti globalne probleme, a prioriteti su izbor trenera i skidanje zabrane od strane FIBA (zabrana dovo|enja igra~a zbog dugovanja prema biv{em ko{arka{u Bosne Vu~urevi}u, op.a.). Smatram da }e biti sve bolje, a na trenersku poziciju `elimo dovesti neko zvu~no ime. Te{ko }e biti s obzirom na okolnosti, ali se moramo potruditi. U pitanju je opstanak kluba i nadam se da }emo uspjeti. Bosna je zaslu`ila da joj se uka`e svjetlo na kraju tunela”zaklju, ~io je Bukva.

Zavr{nica Kupa BiH za rukometa{ice

Zrinjski i Mira na startu
Finalni turnir rukometnog Kupa Bosne i Hercegovine za rukometa{ice u sezoni 2011/2012. igrat }e se u subotu i nedjelju u Gora`du. Za osvajanje naslova borit }e se tri, trenutno najbolje ekipe u Premijer ligi, aktualne dr`avne prvakinje i ~etvorostruke osvaja~ice Kupa BiH, rukometa{ice banjalu~kog Borca, Zrinjski iz Mostara, prijedorska Mira, te doma}in i organizator turnira ekipa Gora`da. U prvom polufinalnom susretu ve~eras u 18 sati u

Premijer liga BiH za rukometa{e - doigravanje

U drugom polufinalnom me~u zavr{nice Kupa BiH u subotu, u Gora`du, snage }e odmjeriti Borac i ekipa Gora`da, doma}in finalnog turnira
dvorani “Mirsad Huri}” snage }e odmjeriti Zrinjski i Mira, a zatim }e igrati rukometa{ice Borca i Gora`da (20). Finalni susret na programu je u nedjelju, 29. aprila, u 17 sati. Osvaja~i Kupa BiH (od 1995. godine): 1995. - ^elik (Zenica), 1996. - @eljezni~ar (Had`i}i), 1997. - Jedinstvo

(Tuzla), 1998. - Jedinstvo (Tuzla), 1999. - @eljezni~ar (Had`i}i), 2000. - Jedinstvo (Tuzla), 2001. - Jedinstvo (Tuzla), 2002. - @eljezni~ar (Had`i}i), 2003. - Ljubu{ki HO (Ljubu{ki), 2004. - Borac SP (Banja Luka), 2005. Ljubu{ki Trgocoop (Ljubu{ki), 2006. - Ljubu{ki Trgocoop (Ljubu{ki), 2007. - Katarina (Mostar), 2008. - Borac (Banja Luka), 2009. Borac (Banja Luka), 2010. Borac (Banja Luka), 2011. Katarina (Mostar).

Bosna BHT gostuje kod Izvi|a~a
Rukometa{i Bosne BHT ve~eras gostuju u 19 sati u Ljubu{kom, gdje se sastaju sa ekipom Izvi|a~a u utakmici 2. kola doigravanja prvenstva BiH. Trener studenata Goran Tomi} rekao je da }e njegovi puleni velikom agresivno{}u od prve minute poku{ati parirati jednom od favorita za osvajanje naslova. “O~ekuje nas me~ sa jakim protivnikom. Moramo se suprotstaviti maksimalno disciplinovanom igrom u odbrani. Moji igra~i }e dati sve od sebe. Te{ko je o~ekivati na{u pobjedu u Ljubu{kom. Ipak, ako nam se otvori takva mogu}nost, sigurno je da }emo u~initi sve da je iskoristimo” , kazao je Tomi}. U drugom ve~era{njom susretu 2. kola doigravanja snage sastaju se Sloga G. V. ^elik (19 sati).

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM strancu ili poslovnom ~ovjeku.Tel. 061/323-347. IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, svaki ima 20m2, ukupno 60m2. Mob. 061/141-676, 535-165.k ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, betoniranje, krovovi, vrste {alovanja, povoljno. Mob. 062/134-827.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM poslovnom ~ovjeku ili strancu. Tel:061/322-347.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel.033/442-994 i 061/525-795.k OTOKA, izdajem jednosoban polunamje{ten stan, od 1.5. na du`i period, `enskoj zaposlenoj osobi. Tel. 649-781.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Logavina. Mob. 061/245-900.k IZDAJEM dvosoban stan, Grbavica, potpuno adaptiran, sa velikim balkonom i klimom. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM prazan trosoban stan, novogradnja, Bu}a potok, kod Intereksa. Mob. 061/509-259.k IZDAJEM konforni namje{tenu garonjeru Mejta{.Tel:061/869-396.k IZDAJEM gara`u na ^engi} Vili ul. D`emala Bijedi}a 35.Tel:033/667-477.k LIJEPU sobu zaposlenom mu{karcu izdajem.Tel. 033/659-895. i 063/762092.k IZDAJEM prostor 50m2 pogodan za kancelarije, igraone, servise.Tel: 061/357786.k GARSONJERA na Mejta{u-centar, isklju~ivo `enama. Mob. 061/656-149.k GARA@A u Grbavi~koj ul. blizu pijace. Tel. 641-881, 062/272-269.k IZDAJEM namje{ten jednokrevetnu sobu, sa ~ajnom kuhinjom, kupatilom, cen. grij. gara`om, Skenderija. Tel. 212124.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM sobu, upotreba kuhinje, `enskoj osobi, Ante Babi}a br. 13, Alipa{ino polje. Tel. 453-752.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, zaposlenoj osobi, cen. gr. Stari Grad. Tel. 538-598, 061/928-057.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, u Hrasnom, dvijema studenticama. Mob. 061/159-507.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u blizini Penija. Tel. 033/470-741.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k IZDAJEM namje{ten stan 55, ekstra, povoljno, Aerostomsko naselje. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, A. [eremete. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM pos. prostor, Dobrinja, G. Bakua 6. Mob. 061/224-046.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, za dvije studentice ili zaposlenoj djevojci, A. Jabu~ice. Tel. 200-682, 066/822310.k IZDAJEM-prodajem opremljen restoran sa ba{tom 1.000m2 kod Visokog, uz rijeku Fojnicu. Mob. 062/530-640.k IZDAJEM gara`u, Koturova ulica. Mob. 061/224-786.k IZDAJEM namje{ten pos. prostor za trgovinu. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM pos. prostor 40m2, zasebna gradnja, plin, struja, voda, WC, kod FDS, Pofali}i. Tel. 657-979.k IZDAJEM namje{tene sobe u trosobnom stanu, samcima, zaseban ulaz, Pofali}i, kod FDS. Tel. 657-979.k IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta, studentici. Mob. 062/724-761.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k KU]A, ^adord`ina 212m2+45m2, 265.000 KM, ku}a, Soukbunar 200m2+730m2 oku}nice, 360.000 KM. Mob. 062/619-361.k PRODAJEM trosoban stan, 93m2 na Bistriku. Mob. 061/827-391.k STAN na Ko{evskom 37,4m2, II sprat, 95.000KM. Tel. 062/619-361.k APARTMANI na Bjela{nici, novogradnja, II sprat, lift, sve novo, 41m2 + balkon, podrum, 120.000KM i Isto}no Sarajevo novogradnja, Ul. Spasovska V sprat, 50m2, 72.000KM. Tel. 065/819136.k OTOKA dvosoban stan 55m2 + terasa, IV sprat, lift u dobrom stanju, 1800KM/m2. Tel. 061/177-556.k PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u.Tel. 061/528032.k BREKA, 103m2, dvoeta`ni stan, petosoban, 2 balkona, cen. grij. 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810.k PRODAJEM gra|evinsko zemlji{te 10.229m2, na putu Sarajevo - Kiseljak. Mob. 061/573-640.k CENTAR strogi, Alipa{ina 4/3, 68m2, odli~an. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM stan 40m2 - Hrasno i u Neumu apartmane 46m2 i 46,50m2, na samoj pla`i. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM vikend ku}u na Jablani~kom jezeru, 330m2 i ku}u u ^elebi}ima 476m2, sve opremljeno, povoljno. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM apartman u izgradnji, 44m2, Komarna - Hrvatska. Mob. 061/573-640.k POFALI]I blizu fabrike duhana i OBNa ku}a p+s dva trosobna stana.Tel. 062/439-329 i 061/437-719.k STAN 1/1 78m2 kod Medicinskog fakul. ure|en 2 lifta parking pred zgradom povoljno.Tel:063/577-638.k CENTAR strogi, Alipa{ina 4/3, 68m2, odli~an, Marin Dvor, V. Peri}a, 100m2, 4 sprat, 145.000 KM. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM noviju ku}u u centru Breze 2 stana 400m2 ba{te, povoljno zbog selidbe. Tel.062/577-638.k STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k

subota, 28. april/travanj 2012.
KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k PRODAJEM Ford K, 2001. god. Mob. 061/508-404.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134544.k RENAULT clio II, 1,2, god. 2004. pre{ao 78.000, cijena 6.200 KM. Mob. 061/271859, 061/211-990.k CERADA i arnjevi za Tam ili M-307, cijena 250 KM. Mob. 061/274-450.k GALERIJA za kombi, fabri~ka, 150 KM. Mob. 061/274-450.k FORD, Eskort, Cady, putni~ki, dizel, 96. god. gara`iran, neregistrovan. Mob. 061/925-312, 061/908-778.k PRODAJEM Ford eskort 1.6 (66kw), proizvodnja novembar 1997. god., registrovan do 17.11.2012. god. Mob. 061/430-778.k

OSLOBO\ENJE

DVA kreveta sa jogi du{ecimai komplet posteljinom jastucima i joganima. Tel. 061/311-999.k POVOLJNO prodajem 300komada zna~ke.Tel. 061/437-719 i 062/439-329. BRA^NE krevete sa ulo{cima povoljno.Tel. 061/266-999.k [IVA]A ma{ina Singer Raritet, 100 god. povoljno. Mob.061/909-320.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM u pola cijene Bajer TS trakice za mjerenje {e}era u krvi. Mob. 063/190-935.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249631.k GRIJA^I-releji, remen kukasti, zub~asti i dr. dijelovi za golfa T i II, sve novo. Mob. 061/449-822, 619-184.k PRODAJEM ku}ni box za pse, upotrebljavan, o~uvan. Mob. 062/256-154.k PRODAJEM pe} na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182128.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

ZAMJENA
MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 4 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi Grad RS, za vikend ku}u ili stan. Mob. 065/674-417 i 052/753-292.k MIJENJAM stan 52m2 u Sarajevu, za Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel. 542668.k MIJENJAM dvosoban stan, Trg heroja, za isti do Marin dvora. Tel. 663-247.k MIJENJAM stan 62m2, sa balkonom, luksuzno opremljen, ul. Grbavi~ka 127A/XII, za ve}i, uz pla}anje razlike. Mob. 061/188-229.k MIJENJAM stan na Marin dvoru, 1 sprat, 68,5m2, plin, parking, balkon, za sli~an, bli`e bolnice Ko{evo. Mob. 061/211-303.k

PRODAJA
Alipa{ino P.faza A prodajem stan 70 m2 95000KM.Tel: 061/312-217.sms PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{ija preko 100m2 lokacija izvrsna. Zvati petkom do 12 sati. Tel: 061/144-607. 2409 KALEMOVA, centar, garsonjera 25m2, prizemlje, 50.000 KM. Mob. 062/383064.k KU]E RELJEVO 8x9m2 p+I parcela 1.000m2 68.000KM, Rakovica uz put Mostarsko raskr{e Rakovica 10x11 p+I pomo}ni objekat parcela 1.000m2. 1/1 115.000KM. www.nevasbih.com.Tel:061/375-787.k HITNO povoljno dvosoban stan 71m2 dijelom devastiran, Otoka ViII kat c.g. 94.000KM. Tel. 061/375-787 i www.nerasbih.com.k CIGLANE, 33m2, 4 kat, balkon 6m2, cen. grij. Mob. 061/148-810.k BRANILACA grada, 80m2, 2 kat, renoviran. Mob. 063/555-858.k ALIPA[INO, C faza, 91m2, troiposoban, cen. grij. 6 kat, balkon. Mob. 063/555858.k PRODAJEM dvije ku}e i prate}i objekti u Banjoj Luci ul. Marka Miljanova br. 4 ukupno zemlje 500m2 sve je 1/1.Tel:070/221-656.k NAHOREVO -STUDENAC nova ku}a 10x8 dvije gara`e 2 dunuma vo}njaka i ba{te cijena po dogovoru vi|enju. Tel:061/352-112 i 061/157-718.k TITOVA, 147m2, ~etverosoban, 3 kat. Tel. 033/555-858.k BISTRIK, 75m2, troiposoban, ure|en. Mob. 061/148-810.k GRBAVICA, Ljubljanska, ku}a 195m2, ba{ta 100m2, dobro stanje, 95.000 eura. Tel. 033/222-506.k STAN K. Brdo Ul. Bra}e Begi}, II sprat, 20m2, 40.000KM. Tel. 061/320-439.k PRODAJEM stan 54m2, prizemno, Aneks, blizu trolejbusa, 1.000 KM/m2, mo` bankovni kredit. Mob. 061/188733.k STAN, ul. Odoba{ina, austrugarska gradnja, 1900KM/m2. Tel. 062/907-831.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k POSLOVNI prostor, ul. Ko{evo, VP, 47m2, adaptiran, 160.000 KM. Mob. 062/907-831.k TROSOBAN stan u Bolni~koj (neboder), 1 kat, 85m2, 2.500 KM/m2. Mob. 066/801-737.k VIKENDICA na Trebevi}uBrus+600m2 placa, 16.000 Km, vikendica u Rije~ici+800m2 placa, 30.000 KM. Mob. 065/819-136.k DOBRINJA, dvosoban stan 47m2, VP, renoviran, cen. grij. 74.000 KM. Mob. 061/702-881.k ALIPA[INO Polje, S. Fra{te, 71m2, 4 sprat, balkon, cen. grij. 1.400 KM/m2. Mob. 066/801-711.k STAN-garsonjera, S. Fra{te, 10 kat, 30m2, 45.000 KM, stan 112m2, Trg zavnob. ~etverosoban, 2 bal. 150.000 KM, stan L. pastera, dvosoban 68m2, 2 sprat, 100.000 KM. Mob. 061/320-439.k

POTRA@NJA
BRA^NOM paru bez djece, potreban manji stan ili garsonjera, (namje{teno) u Mostaru. Mob. 061/373-217.k POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBAN ve}i broj stanova za iznajmljivanje, kupovinu, prodaju. Mob. 061/925-649.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

OSTALO
AKCIJA prodajem orginal tableta za potenciju od najboljih svjetskih proizvo|a~a, 2 kutije+gratis, samo 49KM.Diskrecija zagarantovana, dostava pouze}em u cijeloj BiH. Tel:062/484-339. 73 PRODAJEM bolesni~ki krevet sa mogu~no{}u pode{avanja nagiba. Tel. 063/284901.k PRODAJEM fotelju za masa`u, neupotrebljavana. Tel. 063/284-901.k PRODAJEM gusane radijatore i plinski bojler 24kw u ekstra stanju. Tel. 062/342140.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM izuzetno zdrave i jake p~ele sa ko{nicom, 180 KM, bez ko{nice 130 KM. Mob. 061/486-926.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM 4 kom. ljetnih guma Sava, 165/70-R13, slovena~ke, cijena po dogovoru. Mob. 061/601-887.k PRODAJEM povoljno pet dvokrilnih prozora. iz novogradnje.Tel. 061/869396.k PRODAJEM {pajz servis za 12 osoba Rojal-Tifani. Tel. 657-504. PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973852.k

KUPOVINA
KUPUJEM jednosoban stan na Ilid`i. Tel:061/277-524.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k KUPUJEM stanu deviznu {tednju ratnu od{tetu obavezno isplata i dolazak na adresu.Tel. 061/517-897.k STARU devizn {tednu od{tete dionica isplata odmah cijela BiH.Tel. 063/351572.k STARU deviznu {tednju ratnu od{tetu obaveznice isplata i dolazak na adresu odmah.Tel. 061/175-237.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEMO stanove u Sarajevu ili vr{imo posredovanje, uz proviziju od 3%. Tel. 654-793.k KUPUJEM umjetni~ke slike sablje satove ordenje, }ilime. Tel. 061/965-125.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateljiju stari nakit.Tel: 033/456-505 i 061/214405.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM stare satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel: 033/456505 i 061/214-405.k KUPUJEM pe{kune, srmali vez, narodnu no{nju, demirli tepsije, ordenje i ostalo. Mob. 061/965-126.k KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, baklje i ostalo. Mob. 061/553-640.k KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata, najbolje pla}am. Mob. 061/965-126.k KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate i ostalo, najvi{e pla}am. Mob. 061/553-640.k KUPUJEM poslovni prostor do 20.000 eura, relacija Ilid`a-ba{~ar{ija. Tel. 621119, 062/006-319.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

PONUDA
IZDAJEM trosoban namje{ten stan,Otoka,prednost studentice,kirija 400KM+rezije,zvati.Tel: 061/481-131.sms IZDAJEM kanc.kod N.pozori{ta povoljno.Tel: 061/729-536.sms IZDAJEM garsonjeru na Bjelavama. Mob: 061/656-149.sms OPREMLJEN biro sa antreom i ~ajnom kuhinjom, blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno, 650 KM. Mob. 061/170461. 1760 GRBAVICA, dvosoban stan, centralno grijanje, namje{ten, blindo vrata,studenti i samci, zaposleni. Mob. 062/737506.k IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k POSLOVNI PROSTOR zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944. IZNAJMLJUJEM dvosoban namje{ten stan, 65m2.Trg Me|unarodnog prijateljstva 10/3 sprat. Mob: 062/482-016 od 8-16 sati.k IZDAJEM namje{tenu manju garsonjeru povoljna cijena.Tel. 204-706.k IZDAJEM konfornu namje{tenu prostranu garsonjeru. Tel:061/869-396.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJE se poslovni prostor plato Skenderija. Tel. 033/442-239 i 061/480-207.k IZDAJEM apartman, strogi centar, extra sre|en i namje{ten. Mob. 061/205235.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u priv. ku}i strogi centar. Tel. 061/904-465.k

TEHNIKA
POVOLJNO prodajem malo kori{ten fzamrziva~ 200 lit. Mob. 061/212-650.k PRODAJEM dva el. {poreta Gorenje i ve{ ma{inu. Tel. 218-338, iza 17 sati.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k

VOZILA
PRODAJEM Ford,eskort,cady,putnicki,1996.garaziran,dizel,neregistrovan. Tel: 061/908-778, 061/925-312.sms PRODAJEM-mijenjam Ibisu, 2006. god. metalik, 3 vr. registrovana do 8/2012. pre{la 108.000 km, full oprema, rezer. 2 gume. Mob. 061/217-897 PRODAJEM Peugeot 406, benzin, 2,0 litara, 2002. godina, puna + dodatna oprema, registrovan do novembra 2012. godine. tel. 033/537-105 poslije 16 sati.k RENO Megan Couch sport, benzin, izuzetno o~uvan, tek registrovan, 7.4.2013. godina. Mob. 061/165-195.k OPEL Astra g. 1.6 klima 2004. g.Tel:063/498-913.k

PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Suslea”, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275440.k PRODAJEM sadnice duda, crvenog bagrema, loze cvijetne, divljeg kestena, itd. Tel. 813-049, 062/006-768.k PRODAJEM krevet dobro o~uvan sa spremi{tem za posteljinu.Tel: 062/253-712 i 667-994.k

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.
ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Zvati na tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ^UVALA bih dijete. Imam preporuku. Mob. 062/657-144.k POTREBAN radnik za rad u autopraonici “MM” na Alipa{inom Polju. Mob. 061/172-518. Zvati od 10-17 sati. ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel: 066/999-012.k STRANA kompanija tra`i vi{e saradnika za rad na podru~ju BiH. Mob. 061/170-143 i 061/986-856.k POTREBO vi{e saradnika za prodaju medicinskih aparata i kozmetike na podru~ju BiH. Mob. 062/339-513.k PROFESIONALNIM ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisoni i kamene podove. Tel:061/1524461, 033/200-003.k AUTO Alarmi gps. navigacije prodaja servis ugradnja. Tel:063/498-913.k TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405 i 061/156-728.k INSTRUKCIJE matematike sve {kole i fakultete dolazak na adresu. Tel. 061/536973.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k ING. saobra}aja vje{tak vje{ta~i saob. nezgode sastavlja prigovore,`albe po pitanju saobra}aja. Tel:061/205-803. i 066/973-793.k VODOINSTALATER opravlja postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, penzionerima jeftinije usluge. Tel. 061/205-803 i 066/973-793.k VR[IM prevoz selidbe, sa radnom snagom ili bez veliki kombi. Tel. 062/226665.k ^ISTIM stanove samo ozbiljen ponude.Tel. 062/970-325.k OZBILJNA `ena pazila bih stariju osobu ili ~uvala dijete, u va{em stanu. Samo ozbiljne ponude, mob. 062/600-318.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k ELEKTRI^ARSKE usluge: el. pe}i, bojleri, indikatori, automatski osigura}i, itd. Mob. 061/048-497.k PERA^ stakala u Sarajevu. Mob. 066/068-461.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, betoniranje, krovovi, vrste {alovanja, povoljno. Mob. 062/134-827.k ODR@AVANJE higijene poslovnih prostora i sl. vrlo povoljno.Tel. 066/974333.k ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, betoniranje, krovovi, vrste {alovanja, povoljno. Mob. 062/134-827.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k PROFESORICA francuskog i latinskog jezika daje instrukcije. Tel. 033/645307.k OZBILJAN mladi penzioner, intelektualac, nudi usluge prevoza vlastitim automobilom. Mob. 0617333-652.k MATEMATIKA osnovcima, srednjo{kolcima i studentima. Mob. 062/713098.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike, na A. polju. Mob. 061/157-991.k STAKLAR Edo, izvodi sve staklarske radove, uramljivanje slika-ogledala. H. Kre{evljakovi}a (Papagajka), od 8-19 sati. Tel. 221-902, 061/130-034.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove, be`i~ne tel. izrada telel. instalacija. Mob. 061/141-676.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k MAJSTOR povoljno opravlja stvari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840.k VODOINSTALATER 30 godina iskustva vr{i opravke. instalacije monta`u. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k GALERIJA Kicos V. Peri}a 16 opreme i uramljuje slike svaki dan. Tel. 070/202908.k MOLER radi molovanja stanova 1-sobni 120KM 2-sobni 180KM. Tel. 062/073760 i 033/630-332.k MOLER radi molersko farbarske radove ~isto kvalitetno i povoljno.Tel:062/419-501.k ELEKTRI^AR vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije. Tel. 061/132-149.k MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219761.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Tel. 065/572966.k MAJSTOR Dino jednosoban stan 200KM sa pripremom zidova bjelo ili u bojama. Tel. 061/529-608.k KOMBIJEM vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga. Mob. 062/256-376.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI SELAM

51

dragom prijatelju

AMIRU ZELI]U

KO SDA SARAJEVO
001

USLUGE
MIKADO-Alu `aluzine, trakaste, dual, plise i rolo zavjese, harmonika vrata i vanjske roletne. www.mikadobh.com Tel. 033/789999, mob. 061/551-515. 673

MASA@A: klasi~na, aromamasa{a, sportska, kineska, akupresura, elektroakupunktura, dipl. terapeut-maser. Mob. 063/975-031.k PREVOZ stvari i ostalo, ve}im i novim kombijem, radna snaga, povoljno. Mob. 061/227-189.k BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k BRAVARSKI radovi svih vrsta. Profesionalna izrada i monta`a vrata, prozora, za{titnih re{etki, ograda, tendi... Mob: 061/141-659.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k SIGURNOSNA/protuprovanla vrata po mjeri. Izrada i postavka novih vrata, demonta`a starih vrata, popravka brava... Mob: 061/141-659.k ODR@AVAM ba{te trimerom, pilam drva i ure|ujem mezare. Mob. 062/332230.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315.k VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181542.k

POSLJEDNJI POZDRAV

mom tati

[EVKI NIK[I]U

ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel:033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001

PARKETAR postavljam, brusim, lakiram sve vrste podova. Mob. 061/867799.sms “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k “DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KOMBI prijevoz: selidbe klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309.k MOLER sve molersko farbarske radove, kvalitetno, povoljno i brzo uz garanciju, penzionerima popust. Tel:062/965261.k IZRADA i monta`a kuhinja, ameri~kih pla-kara, stolova. Tel. 062 466 09.k PREVOZ putnika novim klima kombijem, Sarajevo, more, {irom BiH, a i van granica, dolazim na adresu. Mob. 062/671-603. 75

Dino sa mamom Brankom
2459

MOLER Emir, izvodi molerske radove kvalitetno, ~isto i povoljno. Mob. 061/372829, 450-709.k MOLER Adi, izvodi molerske radove kvalitetno, ~isto i povoljno. Mob. 060/3189407, 450-709.k TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 0617156-728.k DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677.k MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/571-361.k

NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711. 001A NEUM, apartmani, sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 036/880-582 i 061/488-043.k NEUM, apartmani konforni, klimatizirani, blizu mora, parking. Tel. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981.k PROVEDITE ugodne prvomajske praznike u Vili Musi} u Dubrovniku. Kontakt tel:00385 91 507 87 00 e-mail:srecko.music@du.com.hr. www.villa-music.tk TRPANJ na moru izdajem povoljno sobe i apartmane, vlastiti parking. Tel. 00385 989938666.k NEUM, povoljno izdajem apartmane, smje{ten uz more.Tel:063/327-098, 036/884-169.k IZDAJEM sobe sa kuhinjom i kupatilom, za praznike u Srebrenom kod Dubrovnika. Tel. 0038520486160.k APARTMANI, Komarna-Klek, za 36 osoba, upotreba kuhinje, do 15.6. popust 20%. Mob. 062/439-329, 061/437719.k

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

52

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju i uva`enom ~lanu

POSLJEDNJI SELAM izuzetnom profesionalcu i kolegi, a nadasve velikom ~ovjeku

AMIRU ZELI]U

AMIR ZELI]

Neka mu Allah d`.{. podari lijepi d`ennet, a njegovoj porodici sabur. OP]INSKI ODBOR SDA CENTAR
001

Direktor i uposlenici KJU "Porodi~no savjetovali{te"
001

Dvadeset osmog aprila 2012. navr{ava se pola godine od kada je na{a draga

POSLJEDNJI POZDRAV majci na{eg radnog kolege Zijada

AMELA (AVDE) PA[I], ro|. OBHO\A[
MERKI ZIMI]
preselila na ahiret.
Ahmed, Ibrahim, Suljo, Suad, Dunja, Biljana, Dalida, Almir, Jasmin, Zlatan, Emira, Selmedina, Amela, Suada, Irma, Armin, \emal, Miroslav, Red`o, Nisveta, Aida i Mustafa
2446

Tevhid }e se prou~iti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati u Ulici ljubljanska br. 14. Tvoja majka Semka, suprug Idriz, sin Emir, sestra Amra, Dino, Haris, Zenit, Nadir, Safija, Dina, Emina, Senada, Aida, Nejla i Lamija
783

Dvadeset osmog aprila 2012. navr{avaju se dvije tu`ne godine od kada nas je napustio

POSLJEDNJI SELAM velikom ~ovjeku i prijatelju

AVDO METILJEVI]
Utjehe nema, zaborav ne postoji, samo tuga i ponos jer si bio veliki ~ovjek. Molimo Allaha Milostivog da ti nurom obasja ahiretsko mjesto, rahmetom njegovim da te pokrije i d`ennetom njegovim ugosti. Tvoji: majka had`i Sejda, supruga Fatima, sin Mirza, k}erke Amela i Adnela sa porodicama
2443

AMIRU ZELI]U

Neka mu Allah d`.{. podari d`ennet i d`ennetske ljepote, a porodici snagu i sabur. Amir Zuki} sa porodicom
001

POSLJEDNJI SELAM
Dvadeset osmog aprila 2012. je godina od kada nije sa nama na{a

ANKICA MUJEZIN

AMIRU ZELI]U

Sa sjetom i tugom ~uvamo uspomenu na tebe, tvoje radne kolege. Op}inski sud u Sarajevu - Izvr{no odjeljenje i Prekr{ajno odjeljenje
2457

Neka mu Allah d`.{. podari d`ennet i d`ennetske ljepote, a porodici snagu i sabur. CENTRALA SDA
001

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

53

ZVONIMIR ROZI]
ADILA HOD@I] ro|. @ILI]
28. 10. 2011 - 28. 4. 2012.

ASIM HOD@I]
22. 4. 2006 - 22. 4. 2012.

28. april 2010 - 28. april 2012.

Iza vas je ostala ogromna praznina. Sje}anje na vas i drage uspomene zauvijek }e biti dio na{ih `ivota. Sin Adnan, snaha Nermana i unuka Azra. Hatma-dova }e se prou~iti u Begovoj d`amiji u subotu, 28. aprila 2012. godine, iza podnenamaza u 13.20 sati.
71123

Neka Te u ti{ini vje~nog mira prati na{a ljubav ja~a od vremena i zaborava. Tvoji najmiliji: supruga Ana, sin Ton~i, snaha Bojana, unuke Ana-Marija i Antonella
2431

Dvadeset osmog aprila 2012. navr{ava se godina od smrti na{eg dugogodi{njeg ~lana i pravnog savjetnika

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

Sa velikim bolom u srcu smo primili vijest o smrti na{e predrage, jedinstvene prijateljice i suradnice

mr. BRANKA MAJU[EVI]A IVANA LUKI]
maj 2010 - maj 2012.

MIRE POLJO

\OR\E CIGO LUKI]
april 1992 - april 2012.

Izra`avamo na{u `alost i veliku zahvalnost za njegovu ljudsku dobrotu i rad u Udru`enju. Udru`enje Srpsko pogrebno dru{tvo “Sveti Marko” Sarajevo
2452

Duboko smo pogo|eni i ne mo`emo rije~ima izraziti ovu veliku bol u na{im srcima. Mirina iskrena radost i toplina ostaju uvijek u na{im mislima i srcima.

Zahvalna djeca
2451

Njezina karizma i osobnost su nam bili primjer i nezaboravni. U ovom te{kom trenutku smo sa vama. Puno snage i na{e iskrene su}uti. Ante i Violeta Gale sa djecom i nogometa{ima na{e nogometne {kole Gale iz Be~a
2453

SJE]ANJE

na na{eg voljenog

Obavje{tavamo prijatelje i poznanike da je u Beogradu 26. aprila nakon kra}e i te{ke bolesti u 82. godini preminuo na{ skromni i veoma voljeni

prof. dr. UGLJE[A KISI]
^itav radni vijek proveo je na du`nostima u prosvjetnoj struci. Radio je i kao urednik u Zavodu za ud`benike. Bio je profesor na Pedago{koj akademiji i Nastavni~kom fakultetu u Sarajevu. O`alo{}eni: brat ^edo, sestra Danica, sestri~ne Branka, Olivera i Mirjana, brati}i Nenad, Sr|an, Ratko i Gojko, ro|aci Vladimir i Radomir i njegov izuzetno cijenjeni dugogodi{nji prijatelj prof. dr. Nazif Kusturica i ostala rodbina i prijatelji. Sahrana }e se obaviti u rodnoj Bile}i, gdje po~ivaju i njegovi roditelji.
2441 2445

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj prijateljici

DRAGANA JOCKI]A
28. 4. 2006 - 28. 4. 2012.

Lijepe uspomene, ljubav i sje}anje na velikog ~ovjeka zauvijek ostaju. Tvoji: supruga Zakira sa djecom

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

SJE]ANJE

MIRI POLJO

dr. LUKA ^ABRAJI]
28. 4. 2007 - 28. 4. 2012.

S po{tovanjem, Numan
2438

Zauvijek }e nam nedostajati tvoja toplina i sve ono lijepo {to je krasilo na{a dru`enja. Sergije, Renata, Lana i Noah Voinov
2453

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI SELAM

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE na umrle / poginule kolegice i kolege generacije bruco{a Medicinskog fakulteta 1965 - 1970.

na{em dragom direktoru

AMIR (MUHAMEDA) ZELI]

koji je preselio na ahiret u ~etvrtak, 26. aprila 2012, u 55. godini. S ljubavlju i po{tovanjem ~uvat }emo u na{im srcima najljep{a sje}anja na Tebe. Neka Ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet, a tvojoj porodici sabur. Komemorativna sjednica }e se odr`ati u prostorijama Doma - Bjelave 52, 28. aprila 2012. godine u 12 sati. D`enaza }e se obaviti u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. Tevhid }e se prou~iti u ku}i rahmetlije u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati, u Ul. Mandrina br. 47. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH Djeca i uposleni u KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja - Bjelave
001

ARAPOVI] JASMINA ARSLANAGI] BESIM ALISPAHI] JUSO ]OROVI] KENAN DELI] ISMET DIZDAR SALIHA D@IRLO JASNA \URI^I] ZORAN EMINAGI] [UKRIJA HENRAGE SHEILA GAJI] MIRJANA MASNI] NESIBA MEMI] MEHMED MEHI^EVI] SEAD MUFTI] KENAN KARAHMET ABDULAH KATARINI] DARKO KOVA^EVI] DINKA

KOVA^EVI] DRAGO PAPO NADA POPOVI] PE[I] STOJANKA PUZI] PREDRAG RUSTENBEGOVI] ADA RIZVANBEGOVI] SILVA SADIKOVI] ESAD SADIKOVI] SATKO SOLDO JADRANKA SLIJEP^EVI] OMILJKO SULEJMANOVI] MELIHA VI[NJEVAC VLADAN ZEJNILOVI] [UHRA ZEJNILOVI] SAFET VARUNEK GORDANA @UJO OMER @UTI] - ZUBA^A SIFA

Kolegice i kolege generacija bruco{a Medicinskog fakulteta 1965 - 1970.
2442

POSLJEDNJI POZDRAV velikom ~ovjeku i prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV

AMIRU ZELI]U
DIREKTORU JU "DOM ZA DJECU BEZ RODITELJSKOG STARANJA"

AMIRU ZELI]U
dugogodi{njem direktoru Dje~ijeg doma Bjelave i velikom ~ovjeku

MINISTRICA SA UPOSLENICIMA MINISTARSTVA ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU, RASELJENA LICA I IZBJEGLICE KS
001

SKUP[TINA I VLADA KANTONA SARAJEVO
001

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.
Dvadeset osmog aprila 2012. navr{ava se osam godina od smrti na{eg dragog kolege i rukovodioca

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

55

RAIFA KARI]A
sekretara Vrhovnog suda FBiH

ZVONIMIR ROZI]
28. april 2010.

U tvojoj ba{ti opet probeharalo, ne mogu ti ni cvijet poslati.

SLU@BENICI SUDSKE POLICIJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
001

Dragom Daji sa puno ljubavi, Danira, Dubravko, Damir, Ivana, Milana, Mirko i Vesna
2437

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj snahi i daid`inici

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[IDI MEDO[EVI]

HILMO (OMERA) MUHI]
preselio na ahiret u petak, 27. aprila 2012, u 78. godini.

MERKA (MEHMEDA) ZIMI] ro|. BI^I]
preselila na ahiret u petak, 27. aprila 2012, u 65. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Zajko, sinovi Ned`ad, Zijad i Sabrija, snahe D`ermanina i Adisa, unu~ad Adis i D`ejla, bra}a Hamdija i Sabrija sa porodicama, djeveri Fehim i Asim sa porodicama, zaove Adila, D`ehva, Mu{a, Ai{a i Halima sa porodicama, amid`i}i, amid`i~ne, daid`i}i, daid`i~ne, teti}i, teti~ne, te porodice Zimi}, Bi~i}, ^av~i}, Kerla, D`idi}, Zaimovi}, Vatre{, Fazli}, Torlak, D`ebo, [eta, Paraganlija, [eti}, Halilovi}, ]esko, Kulovac, Deved`ija, Omanovi}, Tabakovi}, Hod`i}, Dizdarevi}, Dumanji}, Deli}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u [ehidskoj d`amiji, Naselje Heroja - Sokolje. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred MZ Naselje Heroja - Sokolje, sa polaskom u 13.15 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima Brije{}e i Stup. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

Njeni Medo{evi}i: Hrustem i Safet Tabakovi}i: Refija, Jasmin, Jasna i D`an
2434

D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Fatima, sin Emir, k}erke Emina i Dina, zetovi Kenan i Adem, snaha Edina, unu~ad Armin, Lejla, Amina, Najra i Sajra, sestre Hatid`a i Ramiza, snaha Adila, brati}i Samir i Almir, sestri}i Omer i Meho, sestri~ne Pa{a i Almasa, {ure Osman i Ramiz sa porodicama, svastike Hankija, ]amka i Hiba sa porodicama, te porodice Muhi}, Alajbegovi}, Krajina, Heto, Vatre{, Serezli}, Kerla, Pezo, Ak{amija, ^au{evi}, [ljivnjak, Dedaji}, Lemezan, Kapetanovi}, D`ihani}, Omanovi}, Pa{i}, Gu{o, Memi}, Maka{, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Istiklal na Otoci.
000

IN MEMORIAM

NEVENKA [UTALO, ro|. MILJANI]
28. 10. 2011 - 28. 4. 2012.

Svaki dan na{ega `ivota nosit }e uspomenu i sje}anje na tebe. Tvoji: Mijo, Zdenka i Ru`ica
2421

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

na divnu i plemenitu suprugu, uzoritu majku i voljenu baku

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI SELAM

TU@NO SJE]ANJE

na na{u dragu

velikom ~ovjeku i prijatelju

JUNUZ (AHME) BEGOVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 26. aprila 2012, u 66. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Isma, supruga Mujesira, k}erke Izeta, Edina, Almedina, Amina i Mirela, sestra D`emila, bra}a Izet i Rifet, unu~ad Amina, Irma, Kimeta, Damir i Daris, brati}i Besim i Almedin, brati~ne Sanela, Elma i Belma, sestri~na D`enana, sestri} Hasan, zetovi Amir, Ibrahim i Hurem, snahe Fehma i Raza, amid`i} Adem, svatike i {uraci sa porodicama, te porodice Begovi}, Gu{i}, ^akari}, [ehovi}, Malohod`i}, Jarko~, Skeli}, Husejnovi}, Mustagrudi}, Stani}, Rami}, Zild`i}, Hajdarevi}, Osmi}, Karaman, Dedaji}, Dragulj, Demirovi}, D`idi}, Balta, Smaji}, Ku~, Junuzovi}, Ferhatovi}, [abi}, Bajrovi}, Hod`i}, ^oli}, Sara~, Mehmedovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. kasindolska 96. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

AMIRU ZELI]U
Porodica Sokolovi}
2461

dr. MEDIHU [ILJAK ZE^EVI]
28. 4. 1994 - 28. 4. 2012.

GROZDANU JOVI^I]
28. 4. 1995 - 28. 4. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
2429

Suprug Milan, sin Goran i unuci Tijana, Sandi, Oliver i Denis
88104

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE na drage roditelje

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HAD@IAHMETOVI]

AMIR (MUHAMEDA) ZELI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 26. aprila 2012, u 55. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: k}erke Amina i Aida sa majkom Amirom, supruga Lejla sa djecom Ajselom, Farah i Ismailom, brat Samir, snaha Jasna, brati} Berin, tetci Ahmed Papovi} i Fahrudin Ra~i}, amid`inice Hatid`a i Mirjana, daid`inica Zakira Poljo sa djecom, amid`i} Edhem Zeli} sa porodicom, amid`i~ne Samela, Jasmina i Nermina sa porodicama, prijatelji D`evad Uzunovi} i Sead @ivalj sa porodicama, te porodice Zeli}, Papovi}, Kurtovi}, Tahmi{~i}, Ke~o, Alihod`i}, Had`iomerovi}, Poljo, Ra~i}, D`anovi}, Jakupovi}, Kralji}, Dervi{halidovi}, Habibovi}, Ajanovi}, Garibovi}, @ivalj, Sara~, Bukvi}, Uzunovi}, Bajramovi}, Talovi}, Terko, Be{li}, Kurahovi}, osoblje i {ti}enici Dje~ijeg doma Bjelave, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije.
2394

SENA
1998 - 2012.

NUSRET
1983 - 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, Emira, Mensura i Azra

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u porodi~noj ku}i u Ulici Mandrina br. 47.
002

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

RED@O (MEDE) ALKOVI]
Podgorica - Rogatica

had`i SAFIJA-hanuma (MUJE) ^EHAJI], ro|. [AHINOVI]
iz Visokog

preselio na ahiret u ~etvrtak, 26. aprila 2012, u 89. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 13.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga Mujesira, sin Hamza, k}erke [evala, Azra i Amina, brat Ramo, snahe Fikreta i Rasema, zetovi Mirso, Dragan i Mirsad, unuci Mirsad, Alden, Edi, Haris i Mirza, unuke Almasa, Azra, Lejla, Aida i Elvira, praunu~ad, te porodice Alkovi}, Delija, [ehi}, Salihovi}, Mu{anovi}, ^amd`ija, Rami}, Marinkovi}, Herac, Katica, Hubjer, te ostali prijatelji, kom{ije, poznanici i mnogobrojna rodbina. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Gornji Kromolj br. 22. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
002

preselila na ahiret u petak, 27. aprila 2012, u 83. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 28. aprila 2012. godine, poslije ikindija-namaza (u 16.39 sati) ispred Perta~ke d`amije Visoko, a ukop }e se obaviti na gradskom groblju u Visokom. Prevoz autobusom obezbije|en od Sebilja. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH O`alo{}eni: suprug Sunija, k}erke Mirsada, Mubera i Mukadesa, sin Mirza, posinak Midhat, snahe i zetovi, unu~ad i praunu~ad, te porodice ^ehaji}, [ahinovi}, Vatrenjak, Harmandi}, ^ori}, ^engi}, Uzunali}, Kovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji Sara~ica - Visoko.
002

Sa dubokim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

FERID (RAGIBA) MUJKI]

TIMA (MU[ANA) PECIKOZA, ro|. D@IDI]

RAZA (OMERA) ZEMANI] ro|. MAHINI]
preselila na ahiret u srijedu, 25. aprila 2012, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

nakon te{ke bolesti preselio na ahiret u ~etvrtak, 26. aprila 2012, u 56. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 15.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: bra}a Edhem, [a}ir, Ismet, Avdo i Sead, sestre [a}ira, Nad`ija i Suada, snahe Fatima, Mirsada, Safija, Latifa i Senija, zet Mustafa, brati}i, brati~ne, sestri}i i sestri~ne te porodice Mujki}, Mujagi}, Fazli}, [abi}, ^olpa, Kani`a, Krupi}, Bezdrob, Ajanovi}, Simi}, Ba{agi}, Kara~i}, Babaji}, Muhi}, Emirhafizovi}, Kvoco, Krivo{ija, Mehmedagi}, Ferhatovi}, Tradi}, Zubanovi}, Mujezinovi}, Bahtanovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15.30 sati u d`amiji Magribija. Ku}a `alosti: Ul. Avde Jabu~ice br. 5.
000

preselila na ahiret u ~etvrtak, 26. aprila 2012, u 96. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 28. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Zineta, Behija i Hazireta, brati}i Ibro, Re{id i D`evad, zetovi [a}ko, Nazif i Muamer, snahe Hajrija, Kimeta i Im{a, unu~ad Halida, Edita, Eldin, Elvir, Elzana, Vahida, Elmedin, Edin, D`evad, Nermina, Senad i Sead, praunu~ad Amina, Emir i Adil, brati~ne Smaila, Beba, Aida, D`evida i Hamida, prija [u}rija, te porodice Pecikoza, D`idi}, Trle, Ma{ovi}, ^elik, Deljkovi}, D`anovi}, Skenderagi}, Bekto, Manko, Sara~, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en sa po~etka Ulice Avde Hod`i}a, sa polaskom u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

O`alo{}eni: sinovi Meho i Ismet, k}erke Zlatka i Alija, unu~ad Aida, Adisa, Sanela, Muamer, Adnan, Ajla, Adem, D`enita, Adnan, Aldijana i praunu~ad Amna, Dervi{, Edin, Faris, Amar, Naida, Adna i Lejla, brati}i Omer, Samir, Salko i Emir, brati~ne Mihreta, Tima i Sabira sa porodicama, zetovi D`afer, Merhid, Ramiz, Armin, Esmir, Ismet, Kasim i D`afer, snahe Safeta, Azemina, Merka, Elma i Sada, zaova Huma sa sinovima D`emom i Naimom i k}erkama Hajrom i ]amilom, [ljivo Haska sa porodicom, te porodice Zemani}, Mahini}, Oputi}, ^opra, Radonja, Husni}, [emi}, Sad`ak, Ke{ko, Hod`i}, ^amo, Ba{i}, Bali}, [ljivo, Biber, Dedi}, Tucak, Karkelja, Mahovi}, Le{o, Cernica, Pribinja, Kova~, Bostand`ija, ^omaga, Ge`o, Maci}, Had`i}, ]urt, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. Dolina mira 18. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en isred samoposluge “Amko” - Aneks, sa polaskom u 13 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.
Dvadeset osmog aprila 2012. navr{avaju se 3 godine od dana kada je prestalo da kuca plemenito srce na{e drage bake, majke i svekrve

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Dvadeset osmog aprila 2012. navr{avaju se 3 godine od dana kada je prestalo da kuca plemenito srce na{e drage bake, majke, i punice

MILENKA (MIRKA) ^URT, ro|. MEDAN

MILENKA (MIRKA) ^URT, ro|. MEDAN

Pro{le su 3 duge godine od tvog odlaska. Tvoja dobrota, plemenitost i toplina }e zauvijek ostati u na{im srcima i sje}anjima. Unuk Isak-Mak, sin Femil i snaha D`elila
2430

Pro{le su 3 godine od tvog odlaska. Tvoja dobrota, plemenitost i toplina }e zauvijek ostati u na{im srcima i sje}anjima. Unuka Sophie, k}erka Amela i zet Muhamed
2430

IN MEMORIAM moj dragi tata

OBRAD ^ABAK

AHMET HRVI]
Dvadeset osmog aprila navr{ava se 10 godina od tvoje smrti. Pomen ti di`e tvoja supruga Dragica, sin Nenad, snaha Brankica, unuci Aleksandra, Ana i Luka. Neka ti je vje~na slava i hvala za sve {to si za nas u~inio.
71210

28. 4. 1992 - 28. 4. 2012.

Njegova Majda
774

TU@NO SJE]ANJE

IN MEMORIAM

JOVAN BODO (STOJANA) GRUJI]
28. 4. 2007 - 28. 4. 2012.

AHMET HRVI]
28. 4. 1992 - 28. 4. 2012.

Sa ljubavlju i po{tovanjem, njegovi najmiliji
772

Njegovi: Majda, Lana Lea, Liv Ella, John i David
774

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE na na{eg dragog

Dvadeset osmog aprila 2012. navr{ava se tu`na i bolna godina otkako nas je iznenada napustio na{ dragi i plemeniti prijatelj i radni kolega

IVO (MARKA) IVI]
D@EMILA KAPETANOVI]A
28. 4. 2008 - 28. 4. 2012.
Dragi prijatelju, i nakon godinu dana bol i tuga jo{ su uvijek tu. Nema dovoljno velikih i mudrih rije~i za iskazati bol koju osje}amo, {to mislimo i ~ega se sve sje}amo. Jedina utjeha su nam drage uspomene i lijepa sje}anja na tebe...
Tuzla 19. 3. 1960. godine Jajce, 28. 4. 2011. godine

Ferida i Sanja
2428

Tvoji prijatelji i radne kolege iz Jajca
001A

58

PREDAH

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Ukoliko ste se preopteretili obavezama, ne}ete znati odakle po~eti. Ipak, uz dobru organizaciju i pokoji odra|eni prekovremeni sat, uspjet }ete dovr{iti ve}i dio posla. Ukoliko vam iko uputi i najmanju kritiku, istinski }ete se uvrijediti. Ne}ete prihva}ati tu|e savjete te }ete tvrdoglavo raditi po svome, ~ak i ako vam takvo pona{anje {teti. Va{em organizmu trebat }e vi{e odmora i sna nego ina~e. Obavljat }ete nekoliko razli~itih poslova istovremeno, svaki s jednakim uspjehom. Dan }e obilovati poslovnim susretima na kojima }ete ste}i nove kontakte. Slu~ajno poznanstvo moglo bi prerasti u ne{to ozbiljnije. Stvari }e se odvijati brzo, ne ostavljaju}i vam vremena da o svemu detaljnije promislite. Sna`an imunitet pomo}i }e vam da izbjegnete sezonske viroze i prehlade. Na}i }ete se pred te{kom odlukom koja bi mogla biti od velikog zna~aja za va{u karijeru. Uzmite dovoljno vremena kako biste na miru razmislili o svim mogu}im ishodima i na koncu napravili ono {to je u va{em najboljem interesu. Ukoliko morate u kupovinu, unaprijed pripremite popis potrep{tina kojeg }ete se strogo pridr`avati. Smanjena otpornost na stres pogodovat }e razvoju viroza i prehlada. Otvaraju vam se nove prilike koje ne biste smjeli propustiti. Prihvatite ponudu za bolji posao ili se kona~no odva`ite zatra`iti povi{icu koja vam je odavno obe}ana. Spremni ste za nove po~etke. Ako s partnerom ve} neko vrijeme niste u dobrim odnosima, zapo~et }ete razgovor kojim }ete odlu~iti o budu}nosti veze. Odli~no je vrijeme za zapo~injanje dijete i rje{avanje suvi{nih kilograma. Neki od vas mogli bi se zabrinuti za svoju poslovnu poziciju, no za to ne}e imati razloga. Njegujte dobre odnose s poslodavcima, ~ija }e vam naklonost pomo}i da zadr`ite trenutne privilegije. Osje}at }ete se tu`no i usamljeno bez posebnog razloga. Okru`ite se bliskim osobama i nastojte {to manje vremena provoditi u samo}i. Mnogi }e osjetiti pad raspolo`enja. Ne}e vam biti jednostavno donositi odluke, {to }e predstavljati problem svima koji su na odgovornoj funkciji. Oslonite se na pomo} suradnika kojima vjerujete. Odnos za koji ste potajno nadali da }e prerasti u ne{to ozbiljnije ipak ne}e ispuniti va{a o~ekivanja. Nemojte biti previ{e razo~arani, ve} poku{ajte prona}i novi predmet interesa. Ne}ete podnositi boravak kod ku}e. Ako niste zadovoljni smjerom u kojem se va{a karijera kre}e, poduzmite konkretne korake. Uspostavite bolje odnose s utjecajnim ljudima iz va{e radne sredine. Nemojte prigovarati partneru ako po`eli iza}i sa dru{tvom. Malo vremena koje provedete razdvojeno dobro }e do}i i njemu, ali i vama, jer }ete se mo}i posvetiti sebi i stvarima koje vas opu{taju. Mogu}i su problemi s nesanicom. [korpijama koje su poslovno vezane za inozemstvo pru`it }e se prilika za pro{irenje suradnje. Dobra komunikacija s poslovnim partnerima bit }e klju~ni faktor u va{em napretku. Susretat }ete emocionalno nezrele osobe s kojima se nije pametno petljati. Ukoliko ne mo`ete odoljeti njihovom {armu, u|ite u vezu bez velikih o~ekivanja. Okru`ite se voljenim osobama ~ije }e vas dru{tvo razvedriti. Prije nego {to zapo~nete s realizacijom planova, pobrinite se da imate svu potrebnu dokumentaciju. Sitan previd mogao bi vam zadati mnogo problema. Sumnji~avi i oprezni, pona{at }ete se vrlo suzdr`ano u nepoznatim dru{tvima. Najradije }ete se dru`iti s bliskim osobama za koje ste sigurni da nemaju neke skrivene namjere. Ukoliko osjetite nervozu, {etnja }e vam promijeniti raspolo`enje. Pru`it }e vam se prilika da sudjelujete u projektu koji }e zahtijevati mnogo truda i odricanja, no istovremeno }e biti finansijski isplativ. Prije nego {to to prihvatite, dobro razmislite ho}ete li imati dovoljno vremena. Preispitivat }ete svoje odluke i kriviti se za pogre{ke iz pro{losti. Nemojte biti previ{e strogi prema sebi, vrijeme je da se prestanete optere}ivati pro{lo{}u. Uz pomo} iskusnijeg kolege, rije{it }ete problem koji vam ve} dulje vrijeme ko~i napredak. Nemojte donositi va`ne odluke na temelju trenutnog raspolo`enja. Izbjegavajte otvarati neugodne teme za koje unaprijed znate da bi mogle voditi ka sva|i s bli`njima. Neodgovornim pona{anjem bit }ete idealna meta raznim zdravstvenim smetnjama i sezonskim virozama. Do izra`aja }e do}i va{a kreativna crta, stoga }ete se najbolje snalaziti upravo u poslovima koji zahtijevaju inspiraciju i ma{tu. [armantni i privla~ni, plijenit }ete pa`nju suprotnog spola. Ukoliko se danas upustite u flert, veliki su izgledi da bi se mogao razviti u ne{to ozbiljnije. Nemojte se izgladnjivati u nastojanju da izgubite pokoji kilogram, jedite ~e{}e, ali u manjim porcijama.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: mikan, otada, namik, ole, o, miris, jon, anilin, kancelarija, a, dekalitar, prilagoditi, soj, tavica, uvale, ijar, lazaret, r, ik, filipini, c, d`eni, ikat, anatas, lana, oka, aferim.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas sunčano i vrlo toplo. Puhaće slab do umjeren jugoistočni vjetar, na zapadu i jugu slab promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 8 do 13, maksimalna dnevna od 24 do 29°C. Narednih dana sunčano i vrlo toplo, dnevna temperatura od 24 do 30°C. U Sarajevu sunčano. Puhaće slab, istočni vjetar. Minimalna temperatura 10, maksimalna dnevna 26° C.

Danas će se u većem dijelu Evrope zadržati sunčano i vrlo toplo, dok će na zapadu i jugozapadu kontinenta biti oblačno sa kišom i pljuskovima. Jak vjetar puhaće u zapadnom Sredozemlju. Kiše će biti i u oblasti Baltičkog mora, a pljuskova sa grmljavinom na jugu Balkanskog poluostrva. Maksimalna temperatura kretaće se od 22 do 29°C, a najhladnije će biti na zapadu Evrope, od 12 do 18°C. Danas na Balkanu sunčano i vrlo toplo, u južnim predjelima nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od 22 do 29°C.

60

KULTURNI VODI^
Omerovi}, Jasna @alica, Izudin Bajrovi}, Ermin Sijamija po~etak u 19.30 sati.

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

MLADI
Gostovanje Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica NORA, NORA

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

godina od njegove smrti. Na izlo`bi }e biti predstavljeno 11 djela Meme Dervi{evi}a iz fundusa Galerije. Izlo`ba je otvorena za posjete do 10.maja. Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

TITANIK 3D
historijski spektakl, re`ija: James Cameron, uloge: Leonardo Dicaprio, Kate Winslet, Billy Zane... po~etak u 17.30 sati.

KINA
CINEMA CITY
JACK AND JILL
komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino... po~etak u 11.45, 13.45 i 15.45 sati.

autor: Evald Flisar, re`ija: Lajla Kaik~ija, igraju: Lana Deli}, Sne`ana Vidovi}, Enes Salkovi}, Sa{a Hand`i} po~etak u 20 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovihr adova.

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 18.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

GALERIJE
GOETHE-INSTITUT
Izlo`ba plakata”Ni{ta nije obavljeno”, Klausa Staecka, sastoji se od ~etrdeset plakata koji predstavljaju karakteristi~an pregled neumornog provociranja, agitovanja, upozoravanja, pra}eno neumoljivom vjerom u kriti~ko razmi{ljanje i umjetni~ko prosvje}ivanje. Izlo`ba je za posjete otvorena do 31. maja.

ZENICA

BOJNI BROD
akcija, SF re`ija: Peter Berg, uloge: Liam Neeson, Taylor Kitsch, Rihanna... po~etak u 15 i 21 sat.

BIHA]

TITANIK 3D

PROJEKT X

KINA
MULTIPLEX EKRAN
AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 16 i 20.30 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija polaznika foto {kole pod nazivom “Foto {kola februar 2012” koji su nastali u pravilima likovnih na~ela koja su prezentovana tijekom {kolovanja. Na izlo`bi }e biti izlo`eno oko 40 fotografija od 21 autora. Za posjete izlo`ba je otvorena do 5. maja.

komedija, re`ija: Joe Carnahan, uloge: Thomas Mann, Oliver Cooper, Jonathan Daniel Brown... po~etak u 16.45, 20.45 i 22.30 sati.

KINA
UNA
\AVO U TEBI
horor, re`ija: William Brent Bell, uloge: Simon Quarterman, Fernanda Andrade, Evan Helmuth... po~etak u 21.15 sati.

RONAL VARVARIN 3D
animirana komedija, re`ija: Kresten Vestbjerg Andersen, uloge: Anders Juul, Hadi Ka-Koush, Lærke Winther Andersen po~etak u 16.15, 18 i 19.45 sati.

historijski spektakl, re`ija: James Cameron, uloge: Leonardo Dicaprio, Kate Winslet, Billy Zane... po~etak u 17.15 sati.

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 13.40, 16, 18.20, 20.40 i 23 sata.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Amira ]ati}a, studenta Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafika. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce je otvorena radnim danima od 8 do 16 sati.

LORAKS
animirani, avantura re`ija: Chris Renaud i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 10.30 sati.

J. EDGAR
biografska drama, re`ija: Clint Eastwood, uloge: Leonardo DiCaprio, Armie Hammer, Naomi Watts... po~etak u 21.30 sati.

SIGURNA KU]A
akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick... po~etak u 19.15 sati.

IGRE GLADI
akcija, drama re`ija: Gary Ross, uoge: Stanley Tucci, Wes Bentley, Jennifer Lawrence... po~etak u 18 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

POZORI[TA
NARODNO RS
NA DNU KACE
autor: Pavle Teodorovi}, re`ija: Nikola Pejakovi}, igraju: @eljko Stjepanovi}, Boris [avija, Ljubi{a Savanovi}, Goran Joki}, Snje`ana [tiki}, Nata{a Ivan~evi}, Stevan [erbed`ija, Bojan Kolopi} po~etak u 20 sati.

KUPILI SMO ZOO
porodi~na avantura, re`ija: Cameron Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Thomas Haden Church... po~etak u 12.30, 15, 17.30 i 20 sati.

NEKA BOLJI POBIJEDI
komedija, {pijunski re`ija: McG, uloge: Reese Witherspoon, Chris Pine, Tom Hardy... po~etak u 19 sati.

BOJNI BROD
akcija, SF re`ija: Peter Berg, uloge: Liam Neeson, Taylor Kitsch, Rihanna... po~etak u 20.15 sati.

BOJNI BROD
akcija, SF re`ija: Peter Berg, uloge: Liam Neeson, Taylor Kitsch, Rihanna... po~etak u 17.45, 20.20 i 23.05 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

BANJA LUKA

OGLEDALCE, OGLEDALCE
komedija, avantura re`ija: Tarsem Singh, uloge: Julia Roberts, Lilly Collins, Sean Bean... po~etak u 13, 15, 17, 19 i 21 sat.

UMJETNI^KA GALERIJA
Izlo`ba fotografija Had` - odrazi du{e kroz fotografije, nastalih prilikom obavljanja had`a 2011. pet autora, fotografa i novinara iz Sarajeva. Svoju umjetni~ku kreativnost i talent kroz objektiv iskazali su Didier i D`emila Torsche, Samir i Amela Jordanovi} i Jakub Salki}. Izlo`ba za posjete je otvorena do 28. aprila. Radno vrijeme galerije od 14 do 20 sati.

GALERIJE
DOM OMLADINE
Prva samostalna izlo`ba fotografija “Reci mi {ta vidi{, reci mi {ta osje}a{“, Sa{e Kne`i}a, mladog banjalu~kog fotografa. Izlo`ba se sastoji od 30 fotografija, koje su zapravo presjek njegovog dosada{njeg rada, a koje govore o zna~aju umjetnosti i kulture u dru{tvu. Izlo`ba je za posjete otvorena do 30. aprila.

OPSTANAK
avanturisti~ki triler, re`ija: Joe Camahan, uloge: Liam Neeson, Frank Grillo, Dermot Mulroney... po~etak u 20.55 sati.

PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH
animirana komedija, re`ija: Peter Lord i Jeff Newitt, uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Brendan Gleeson... po~etak u 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH
animirana komedija, re`ija: Peter Lord i Jeff Newitt, uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Brendan Gleeson... po~etak u 12, 14 i 16 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
LORAKS
animirani, avantura re`ija: Chris Renaud i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 13.15 sati.

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

MOSTAR

PROJEKT X
komedija, re`ija: Joe Carnahan, uloge: Thomas Mann, Oliver Cooper, Jonathan Daniel Brown... po~etak u 18, 20 i 22 sata.

PUPIJEVA POTRAGA
animirana avantura, re`ija: Aun Hoe Goh, uloge: Steven Bone, Collin Chong, Christina Orow... po~etak u 11.30 sati.

PUPIJEVA POTRAGA
animirana avantura, re`ija: Aun Hoe Goh, uloge: Steven Bone, Colin Chong, Christina Orow... po~etak u 11, 13 i 15 sati.

TUZLA

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i postavki umjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM
animirani, komedija re`ija: Mike Mittchel, uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler, Jesse McCartney... po~etak u 12 sati.

POZORI[TA
NARODNO
Koncert Amire Medunjanin
po~etak u 20 sati.

POZORI[TA
NARODNO
KAD BI OVO BIO FILM…
drama, autor: Almir Im{irevi}, re`ija: Dino Mustafi}, igraju: Miralem Zup~evi}, Ljiljana Dragutinovi}, Aleksandar Seksan, Aldin

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Izlo`ba posve}ena “Mensuru Memi Dervi{evi}u” u povodu obilje`avanja 30

WINNIE THE POOH
animirani, porodi~ni re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, uloge: John Cleese, Craig Ferguson, Jim Cummings... po~etak u 14 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Stoke City - Arsenal, prenos
15.55 BHT1
NOGOMET, ENGLESKA PREMIER LIGA

SP

OR T

Grad grijeha
Sin City, 2005

23.00 OBN

DRAMA
Re`ija: Frank Miller, Robert Rodriguez, Quentin Tarantino Uloge: Mickey Rourke, Clive Owen, Bruce Willis, Jessica Alba

Villarreal - Osasuna, prenos
22.00 TV1
NOGOMET, [PANSKA PRIMERA LIGA

Pri~a je, ustvari, podijeljena na tri dijela: prva i centralna slijedi opakog fajtera, gotovo neuni{tivoga Marva koji tra`i ubojicu prelijepe Glorie koja je ubijena u njegovom krevetu; druga nam predstavlja Dwighta, privatnog istra`itelja koji bezuspje{no poku{ava izbje}i nevolje, ali je ipak upleten u ubojstvo pokvarenog detektiva, dok je tre}a pri~a vezana za Johna Hartigana, zadnjeg po{tenog policajca u Basin Cityu koji posljednji dan prije umirovljenja poku{ava spasiti 11-godi{nju Nancy iz ruku psihopata.

Nepobedivo srce
20.10 FTV

SE

Gospodari rata
20.00 BHT

FIL

M

^ista~
21.05 OBN
The Cleaner, 2007.

FIL

M

RI

JE

Tau Ming Chong, 2007.

HISTORIJSKA DRAMA / AKCIJA
Re`ija: Peter Chan, Wai Man Yip Uloge: Jet Li, Andy Lau, Takeshi Kaneshiro, Jinglei Xu, Xiaodong Guo

AKCIJA
Re`ija: Renny Harlin Uloge: Samuel L. Jackson, Ed Harris, Eva Mendes, Luis Guzman, Keke Palmer

Milena }e se, po povratku ku}i iz Milana, suo~iti sa ~injenicom da se njene najbolje prijateljice @ivkica i Slavka udaju. Ona priznaje majci da voli Miroslava jer je on jedini kojeg ne zanimaju milioni njenog oca. Odlazi u Beograd kako bi izabrala plac za ku}u koju }e graditi. Me|utim, pokaza}e se da ona boluje od, u to vrijeme, neizlje~ive bolesti: tuberkuloze.

Krajem XIX vijeka dinastija King ugro`ena je usponom revolucionarne vojske religijskih fanatika. Gra|anski rat prijeti da uni{ti zemlju. Dok traga za mjestom na kojem bi se mogao sakriti, general Pang Kingyn, jedan od preostalih boraca dinastije King, upoznaje prelijepu Lijan i zaljubljuje se u nju. Kada mu dvojica bandita spase `ivot, general postaje pobratim s njima. Herojska pri~a prijeti da }e se zavr{iti fatalno, onog momenta kad general shvati da je Lijan `ena jednog od njegovih pobratima.

^i{}enje luksuzne ku}e u kojoj je izvr{eno ubojstvo smatra rutinskim poslom. Ali, kada poslije nekoliko dana do|e u ku}u da bi vratio klju~, supruga ubijenog ne zna da joj je suprug ubijen, ve} misli da je nestao. S obzirom na to da je o~igledno umije{an u zata{kavanje ubistva, Tom odlu~i sa svojim biv{im partnerom Eddiem Lorenzom provesti vlastitu istragu. Ali, {to vi{e analizira slu~aj, to se stvari sve vi{e kompliciraju...

Larin izbor
21.10 FTV

Tijelo od la`i
22.05 NOVA
Body of lies, 2008.,

FIL

Ljubav je ku~ka
22.50 RTRS
Amores Perros, 2000.

FIL

M

M

Jakov nagovara Laru da prizna kako ga jo{ voli, ali Lara ponovno negira istinu i bje`i od Jakova. Nik{a i Karmen se ljube na pla `i, te pro vo de uzbudljivu no} pod zvijezdama. No, Nik{a i dalje nije siguran u svoje emocije, obzirom na to da je rana od Lare jo{ svje`a. ^ak i nakon upozorenja od Alme, Nik{a kre}e u nesigurnu vezu s Karmen koju skriva pred Larom i ostalima. Dinko i Leila ostaju zajedno usprkos njegovom potpunom slomu. Leila u jednom trenu poku{a do}i do Zlatara, ne bi li pomogli razmetnom sinu (krhkog je zdravlja), no sve zavr{ava samo jo{ jednim sukobom Dinka i Blanke. Ostavljen i izgubljen, Dinko ne priznaje poraz te zabranjuje Leili da prosi. No, ona ode u pu~ku kuhinju gdje je Dinko ponovo zatekne. Nela i Nikol isprva kategori~ki odbijaju Cvitkin prijedlog da usele u kr~mu. Kad Nela krene zazivati Boga tra`e}i da ju po{tedi rada iza {anka, Cvitka shva}a da je pretjerala te da ne mo`e birati put k}eri u `ivotu. Povla~i se iz kupnje kr~me, no Nela se smek{a te obitelj ipak krene u ugostiteljstvo.

DRAMA / TRILER
Re`ija: Alejandro González Iñárritu Uloge: Emilio Echevarría, Gael García Bernal, Goya Toledo, Vanessa Bauche, Álvaro Guerrero

AKCIJA
Re`ija: Ridley Scott Uloge: Leonardo DiCaprio, Russell Crowe, Mark Strong, Golshifteh Farahani, Oscar Isaac

Roger Ferris je CIA operativac koji otkrije dokaze koji upu}uju na to da jedan od glavnih teroristi~kih vo|a mo`da vr{i operacije iz Jordana. Ferris potra`i pomo} veterana CIA Eda Hoffmana kako bi se infiltrirao u golemu podzemnu mre`u neuhvatljiva sabotera. Za vrijeme svoje opasne misije, Ferris posumnja u to koliko zapravo mo`e vjerovati svojim navodnim saveznicima, me|u kojima nije samo Hoffman, nego i naizgled susretljivi {ef Jordanske obavje{tajne slu`be.

Triler o troje nepovezanih ljudi ~iji se `ivotni interesi mijenjaju kada do`ive saobra}ajnu nesre}u u Mexico Cityu. “Ljubav je ku~ka” sastoji se od tri pri~e koje povezuje jedan fatalni doga|aj. I u svakoj od njih jednu od vode}ih uloga igraju psi, koji svojim gospodarima zna~e puno vi{e od obi~nog ku}nog ljubimca.

Dosjei X
21.10 HRT2
The X-Files, 1998.

FIL

M

Veliki povratak
16.35 FTV
Comeback Season, 2006.

FIL

M

TRILER
Re`ija: Rob Bowman Uloge: David Duchovny, Gillian Anderson, Martin Landau, Blythe Danner, Armin Mueller-Stahl

KOMEDIJA
Re`ija: Bruce McCulloch Uloge: Ray Liotta, Glenne Headly, Shaun Sipos, Rachel Blanchard, Brooke Nevin, Brendan Fehr

Nevjerni suprug i ozlije|ena zvijezda srednjo{kolskog footballa po nalogu suda postaju cimeri. Emocionalna katastrofa ih dovede do neobi~nog prijateljstva dok se njih dvojica bore za veliki povratak ljubavi i statusa zvijezde.

Teksas, krajem devedesetih. Na mjestu gdje se pe}inski ~ovjek 35.000 godina prije Krista susreo s ~udovi{tem izvanzemaljskog podrijetla danas se igraju dje~aci. Nakon {to jedan od njih propadne u davno zaboravljenu spilju, zlo je oslobo|eno, a cijelo podru~je ubrzo blokiraju specijalne postrojbe ameri~ke vlade. Dosjei X odavno su ukinuti, a agenti Fox Mulder i Dana Scully raspore|eni na nove zadatke...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Lutkokaz 08.30 Piplinzi 08.50 Poko 09.05 An|ela Anakonda 09.15 Mala princeza 09.25 Kako to 09.40 Moj veliki prijatelj 09.55 Tomica i prijatelji 10.00 Ku}ni svemirci 10.20 Jagodica Bobica 10.45 Tomica i prijatelji 10.55 Sarajevska hronika 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Crna krava, bijelo mlijeko (r) 13.45 Larin izbor, igrana serija, 135. epizoda (r)

subota, 28. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Preko Cincar planine 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.10 Move with Mimic, animirana serija, 7/26 (r) 09.15 Konj nije zlatna ribica, dokumentarni film (r) 09.30 Mali ~ista~i, igrani film 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 23/37 13.05 Neobi~na ljubav Marte Ivers, ameri~ki igrani film 15.10 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, Engleska Premier liga: Stoke City - Arsenal, prijenos 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 EURO panorama 20.00 Gospodari rata, kinesko-honko{ki igrani film 22.00 BHT vijesti 22.15 Sagorijevanje, ameri~ki igrani film 23.45 Zdravo Robbie!, igrana serija, 23/37 (r) 00.30 Neobi~na ljubav Marte Ivers, ameri~ki igrani film (r) 02.25 Pregled programa za nedjelju

RTRS
06.01 Film Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 U no}noj ba{ti, crtana serija 09.10 Medvjedi}i dobrog srca, crtana serija 10.00 Mali dnevnik 10.25 End`i bend`i, crtana serija 10.45 U~ite engleski sa Ozmom, crtana serija 11.10 Merlin, serija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Rije~ vjere, religijski program 12.40 Vez, emisija etno muzike (r) 13.10 Ruski dok. film (r) 13.40 Iz iksa u iks, serija (r)

TV1
06.05 Kinali kar, igrana serija, 1. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Kinali Kar, igrana serija, 2. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Türkan, igrana serija (r) 09.00 Vijesti 09.05 Türkan, igrana serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Türkan, igrana serija (r) 11.00 Vijesti 11.05 Türkan, igrana serija (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Put u Saharu, dokumentarni serijal

HAYAT
06.45 Kad li{}e pada, serija, 257. ep. 07.30 Bumba, crtani film 07.50 Nodi, crtani film 08.10 Moji d`epni ljubimci, crtani film 09.00 Garfield, crtani film 10.05 Pokemoni, crtani film 10.30 Gormiti, crtani film, 14. ep. 11.00 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 7. i 8. ep. 11.57 Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi 12.00 Moj otac, reli voza~, igrani film 13.55 Sport centar 14.00 Autoklub, automagazin 14.30 Svi na selo 14.55 Vremenska prognoza

PINK
06.15 Madagaskar, animirani film 08.15 Zvezde granda, muzi~ki show (r) 12.00 Info top, informativni program 12.15 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Nemogu}a misija, reality emisija (r) 15.00 Hrabri ljudi, reality emisija

OBN
06.20 Iron Man, crtani film 06.45 Atomska Betty, crtani film 07.40 Farhat, crtani film 08.05 Bunny Maloney, crtani film 08.20 Gladiatori, crtani film 08.40 Metajets, crtani film 08.25 Top shop 08.45 Kismet, serija 09.45 Top shop 10.05 Kismet, serija 11.05 Kismet, serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show

Jagodica Bobica
10.20
14.40 Konj male Vinki, belgijsko-holandski igrani film 16.25 Vijesti 16.35 Veliki povratak, ameri~ki igrani film 18.20 Lud, zbunjen,normalan, igrana serija, 13. epizoda 19.10 Super Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Harveytoons, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Nepobedivo srce, igrana serija, 13. epizoda 21.10 Larin izbor, igrana serija 136. epizoda 22.00 Legenda o ljubavi, indijski igrani film 00.50 Vijesti 01.05 Obala komaraca, ameri~ki igrani film 03.00 Dnevnik 2 (r) 03.30 Pregled programa za nedjelju

Budva na pjenu od mora
20.10
14.05 [ef nad {efovima, serijski film 15.45 Muzi~ki program 16.00 [arene ka`e 16.30 Za.druga, emisija za mlade 17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.35 Poprokaut 18.05 Art ma{ina, emisija iz kulture 18.55 Magazin lige {ampiona 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Budva na pjenu od mora, serija 21.10 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike 22.10 Ljubav je ku~ka, film 22.30 Dnevnik 3 22.50 Ljubav je ku~ka, nastavak filma 01.00 Reci da me voli{, serija 01.50 [ef nad {efovima, serija (r) 03.30 Magazin Lige {ampiona (r) 03.55 Dnevnik (r) 04.20 Rije~ vjere, religijski program (r)

CSI: Las Vegas
20.05
12.40 Magna Aura, igrana serija, 13/13 13.00 Vijesti 13.10 Cesta, igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 30. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Srce Hercegovine, dokumentarni program 18.05 Otok smrti, 11/13 (r) 19.00 Dnevnik TV1 20.05 CSI: Las Vegas, 15. ep. 21.00 Otok smrti, 12/13 22.00 [panska Primera liga: Villarreal Osasuna 00.00 Pono}ne vijesti 00.15 Legenda o motoru, igrani film 02.10 No}ni program

Garfield
09.00
15.00 Ispuni mi `elju 16.00 Tvoje pjesme, moji snovi, muzi~ki show 18.00 Tvoje pjesme, moji snovi - making of, zabavni program 18.30 S druge strane, informativni program 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.38 Horizonti 19.52 Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi 19.55 Kad li{}e pada, serija, 258. ep. 21.00 Hajde da se volimo, igrani film 22.55 Sport centar 23.00 Dijamanti, igrani film 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program

Hrabri ljudi
15.00
15.50 Info top, informativni program 16.05 Mala nevjesta, indijska serija 17.00 Show time, zabavna emisija 18.40 Paparazzo lov na poznate, reality emisija (r) 19.30 Kursad`ije, zabavna emisija 20.00 Pare ili `ivot, serija 21.00 Bra~ni sudija, reality emisija 22.45 Grand parada, muzi~ki show 00.00 Potraga, film 02.00 Madagaskar, animirani film (r)

Kismet
11.05
13.05 Bakina kuhinja, kulinarski show 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena, kulinarski show 14.35 Canan, serija, 3 epizode 17.20 Balkanske prevare, reality drama 17.50 Dejana, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Canan, serija 21.05 ^ista~, film 23.00 Grad od grijeha, film 01.00 ^ista~, film 03.05 Grad od grijeha, film 04.50 ^uvari planeta, dok.program

Zdravo, Robbie!
12.15 BHT
Na Ruegenu su se pojavili Josef i Boris, {verceri `ivotinja. Josef je ve} jednom poku{ao ukrasti Robbie, i prodati je na ilegalnom tr`i{tu. Da li se vratio da poku{a ponovo? Prilikom istrage, mlada detektivka i Robbie se na|u u velikoj opasnosi.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Program za djecu 09.00 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, 09.30 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.5 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu 11.55 Autoshop magazin 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Labirint, (r) 14.20 Legenda o vu~joj planini (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Vatre Sarajeva, dok. film (r) 16.45 Bisage Vehida Guni}a 17.35 TV justice, sudska hronika 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Pogled na Bosnu, dok. film 20.15 Izdajnici, film 21.50 Ubojiti instinkt, film 23.15 Galapagos, 00.05 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

12.00 Vijesti 12.15 Pandamonium, strani dok. program (r) 13.00 Kaffe Istanbul14.00 Bingo {ou, zabavno-muzi~ki program 15.30 Skrivena kamera 16.00 Dnevnik 1 16.15 122 TK 16.45 Za svaku bolest trava raste 17.00 Pandamonium, dok. program 17.45 Moj dom 18.05 Na selu na sijelu, dok. program 19.00 Dnevnik 2 19.45 Pri~e za laku no}, dje~iji program 20.05 Udarni talas, dok. program 20.55 Vremenska prognoza 21.00 Otok smrti, serija 21.55 Primera liga: Villarreal Osasuna, prijenos 23.45 Vijesti 23.50 Biografije tajkuna: Ray Kroc 00.30 Mlad, mla|i, najmla|i, zabavno-muzi~ki program

MRE@A

08.05 Türkan, 1, 2, 3, 4. ep. (r)13.10 Cesta, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 30. ep. (r) 18.05 Otok smrti, igrana serija, ep. 11/13 (r) 21.00 Otok smrti, igrana serija, ep. 12/13 22.00 [panska Primera liga: Villarreal C.F., At. Osasuna

TV MOSTAR

08.05 Türkan, 1, 2, 3, 4. ep. (r)13.10 Cesta, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 30. ep. (r) 18.05 Otok smrti, igrana serija, ep. 11/13 (r) 21.00 Otok smrti, igrana serija, ep. 12/13 22.00 [panska Primera liga: Villarreal C.F., At. Osasuna

TV ZENICA

08.00 Turkan, serija (r) (TV izlog) 12.00 Odlika{i, dje~iji program 12.30 Oni dolaze (r) 13.00 Putopisi, dok. serijal 15.00 Vijesti Stanje na putevima i vremnska prognoza 15.10 Sredinom (r) 16.00 Kontakt program (r) 17.05 Oni dolaze (r) 17.30 Putopisi, rep. 18.00 Sfera, (r) 19.00 Vijesti Stanje na putevima i vremenska prognoza 20.00 Selu u pohode TV izlog 21.00 Igrana serija (mre`a) 22.00 Igrani film Vijesti (r) Stanje na putevima i vremenska prognoza

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Predznaci sudnjeg dana 14.00 Na{a realnost 15.00 OSS Cairo 117, film 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Pozitivni formati 18.30 Majstori kuhinje 18.55 Eko poruke 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Legende BH sporta 21.00 ^ekaju}i trenutak, film 22.25 Vijesti TV Sahar 23.00 Istra`itelji, krimi serija 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Rasijana sekretarica, film

TV VOGO[]A

07.30 Putopisi 08.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 15.30 Dom2 (r) 16.00 Hronika op}ine Stari Grad (r) 16.30 Putopisi 17.00 Zanati koji nestaju 17.30 Extreme, sportski program 17.40 Sa sevdahom u srcu 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Autoshop Magazin 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Biografije

TV USK

08.00 Lea Parker, serija (r) 10.00 Vijesti 10.09 Lea Parker, serija (r) 11.10 Lea Parker, serija (r) 12.00 Vijesti 12.09 Igrani film 13.50 @ene, ljudi i ostali, serija, 10/17 14.30 Vijesti 14.35 Muzi~ki tv poser 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal, 76. 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 17.05 Omiljeni gradovi svijeta: Prag, dok.program 18.05 Duhovni svijet, vjerski program 18.40 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 21.00 Otok smrti, serija 21.50 Igrani film 23.50 Vijesti 23.55 Auto shop magazin, emisija o automobilizmu

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija (rep. 246, 247, 248) 15.40 Folk, top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 Studentinformativni program 18.00 Crno i bijelo, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 19.00 TV Liberty 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 Mra~na strana digitalnog svijeta, dok. program (r) 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 13.00. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Kovilja~a 14.00 Tu|e-sla|e 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.15 Subotom u 3, nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vitafon 20.40 Nijesmo mi od ju~e 21.10 BN music 22.15 Dnevnik 3 22.30 Crveno, edukativno-zabavna emisija 23.25 Igrani Odvuci me u pakao, igrani film

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten 11.55 Vijesti 12.00 Moj otac, reli voza~, film 14.30 Auto {op magazin 15.00 Banja Luka open 2012. 16.30 Stil 17.00 Prema zapadu, serija 18.00 Kursad`ije 18.50 Agro kutak 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 Hajde da se volimo, film 23.00 Dijamanti, film 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE subota, 28. april/travanj 2012.
HRT1
07.38 Hrvatska kronika BiH 08.00 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Plamte}a zvijezda, ameri~ki film (r) 09.29 Fotografija u Hrvatskoj: Alojz Orel 09.46 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.09 Ku}ni ljubimci 10.46 U{}a rijeka: Neretva, dokumentarna serija 11.18 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.19 TV kalendar (r) 12.31 Veterani mira, emisija za branitelje 13.16 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 13.47 Prizma, multinacionalni magazin 14.32 manjinski Mozaik: Osje~ka Kehila 14.47 HAZU portreti: Tomo Mati} (r) 15.01 Eko zona 15.31 Medvje|a obitelj i ja: Ljeto, dokumentarna serija 16.28 Euromagazin 17.00 Vijesti u pet 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.20 Reporteri: “Ru`i~asti bijes” i “@ivjeti punim `ivotom” 18.22 Potro{a~ki kod 18.51 Globalno sijelo 19.20 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Vrijeme 20.10 Do posljednjeg zbora 22.00 Pacifik, serija 23.05 Dnevnik 3 23.20 Sport 23.23 Vrijeme sutra 23.27 Vijesti iz kulture 23.35 Ususret Porinu 2012. 00.25 Pani~na potjera, film 02.21 No} na Zemlji, film (r) 04.24 Neprekidni praznici, ameri~ki film (r)

TV PROGRAM
NOVA
06.45 Zauvijek susjedi, serija (r) 08.30 Peppa, crtana serija (r) 08.35 Peppa, crtana serija 08.45 Astro boy, crtana serija (r) 09.10 Gormiti, crtana serija (r) 09.35 Pokemoni, crtana serija (r) 10.00 Pokemoni, crtana serija 10.25 Divino novo ruho, serija 12.25 Larin izbor, serija (r) 15.00 Ljudi u crnom, igrani film (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r) 18.05 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Do kraja, igrani film 22.05 Tijelo od la`i, igrani film 00.25 Zastave na{ih o~eva, igrani film 02.40 Granica straha, igrani film 04.05 Ezo TV, tarot show 05.20 Dnevnik Nove TV (r)

63
SH OW

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.07 Generalna {pica 07.10 Opera box 07.43 Animanijaci, crtana serija (r) 08.04 Do{ljaci su zakon!, serija za mlade 08.32 Mala TV Baltazar: Maestro Koko, crtani film Danica i varan, crtani film (r) ^arobna plo~a - II. razred (r) 09.05 Ku}ni svemirci, crtana serija (r) 09.24 Piratski radio, najopasniji radio na svijetu, norve{ki film (r) 10.48 Ru`iona (r) 11.19 4. gardijska brigada “Pauci”, dok. film (r) 12.16 KS Automagazin 12.47 Obrtnik i partner 13.21 4 zida 13.55 Zagreb: Rugby, kvalifikacije za EP: Hrvatska - Malta, prijenos 14.51 Zagreb: Rugby, kvalifikacije za EP: Hrvatska - Malta, prijenos 15.50 Grand prix Osijek @ito Challenge Cup, prijenos 17.09 Kako se ko{arka vratila u Zagreb?, dokumentarni film 17.44 Tel Aviv: Ko{arka, ABA liga - Final four: Cedevita - Partizan, prijenos 18.30 Tel Aviv: Ko{arka, ABA liga - Final four: Cedevita - Partizan, prijenos 19.15 Vaterpolo, PH 2.utakmica: Jug CO Primorje EB, prijenos 20.12 Ciklus dok. filmova dobitnika Oscara: Taksijem u zonu mraka (r) 21.10 Dosjei X, ameri~ki film (r) 23.18 Mankellov inspektor Wallander 2, serija 00.48 Pedja Mu`ijevi} i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Thomasa Sanderlinga

AL-JAZEERA B.
08.00 Druga strana Srbije (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 Taksi Kazablanka, 2. dio (r) 09.30 Pitanje arapskog jedinstva, 7. ep. (r) 10.00 Kontekst, talk show (r) 10.30 Svijet umjetnika, 10. ep. (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 Brazil: {uma koja pla~e, 1. dio (r) 12.00 AJE program 14.00 Palestinska ulica, 2. ep. (r) 14.30 Sirija: Pjesme prkosa (r) 15.00 Kontekst, talk show (r) 15.30 Taksi Kazablanka, 2. dio 16.00 Vijesti 17.00 Vrisak u mraku, 1. dio (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Brazil, {uma koja pla~e, 2. dio 19.30 Druga strana Srbije, 2. ep. 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Business 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Business (r) 23.30 Brazil, {uma koja pla~e, 2. dio (r) 00.00 AJE Vijesti

RTS
06.05 Jutarnji program 08.00 Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.06 @ikina {arenica 10.00 Vijesti 10.05 @ikina {arenica 11.00 Vijesti 11.05 Dizni na RTS 12.30 Plava ptica 2, magazin za djecu 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Uvi|aj, info 14.00 Gastronomad (r) 14.15 Vi i Mira Adanja Polak 15.00 Vijesti 15.10 TV lica... 16.00 Vijesti 16.03 Vojna akademija, serija (r) 16.55 Gospo|ica Marpl: Usnulo ubistvo 18.30 Kvadratura kruga 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Vojna akademija, serija 21.00 Svemirski vojnici, film 23.15 Vijesti 23.20 Znaci, ameri~ki film

RTCG
07.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Vijesti 10.05 Zapis (r) 10.30 Mostovi 11.00 Robin Hud (r) 12.15 Mozaiku 12.45 Muzika 13.00 Jutarnji program 15.00 Blic biznis i dijaspora 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.00 TV arhiv 17.00 Agrosaznanje 18.00 Art magazin 18.30 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV blic biznis i dijaspora 20.30 Muzika 20.45 Sat TV 21.30 Profil 22.00 Dnevnik 3 22.30 Otvoreno 23.30 Sat TV- blic biznis Sat TV - vijesti iz dijaspore 00.00 Sportska subota 00.30 Agrosaznanje 01.30 Dnevnik 2

Show time

17.00 PINK

Dejana
17.50 OBN

TA L

K

SH

OW

EUROSPORT
08.30 Snuker, Sheffield, UK 10.00 Auto GP, Bratislava, Slova~ka, u`ivo 11.00 Snuker, Sheffield, UK, u`ivo 14.00 Tenis, WTA Stuttgart, Njema~ka, u`ivo, polufinale 15.45 Snuker, Sheffield, UK, u`ivo

EUROSPORT 2
03.30 Snuker, Sheffield, UK 05.30 Tenis, WTA Stuttgart, Njema~ka, ~etvrtfinale 10.00 Biciklizam, Tour of Turkey 11.00 Snuker, Sheffield, UK, u`ivo, ~etvrtfinale 14.00 Biciklizam, Tour of Turkey, u`ivo 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo

SPORT KLUB
06.00 NBA: New York - LA Clippers 09.15 Moto GP Jerez Trening 3 Moto 3, direktno 10.10 Moto GP Jerez Trening 3 Moto GP, direktno 11.10 Moto GP Jerez Trening 3 Moto 2, direktno 12.00 Premier League Magazin 12.30 Najava Premier League 13.00 Real NBA 13.30 ATP Barcelona polufinale, direktno 18.15 Ruska liga: Zenit - Dinamo, direktno 20.15 SK Specijal: Sa Novakom u Monte Carlu 20.45 Premier League Golovi 21.00 NBA Play off Game 1, direktno 23.15 Moto GP Jerez Kvalifikacije Moto 3 00.10 Moto GP Jerez Kvalifikacije Moto GP 01.00 Moto GP Jerez Kvalifikacije Moto 2 02.00 Premier League: Norwich - Liverpool 03.45 NBA Live 04.00 ATP Barcelona polufinale

ARENASPORT 1
09.00 Fudbal Francuska: Lorient Marseille 11.00 Fudbal, Liga Evrope: Athletic Bilbao Sporting 13.00 Fudbal Liga {ampiona: Real Madrid Bayern Munich 15.00 Fudbal Jelen Superliga: Radni~ki 1923 Ofk Beograd 17.00 Ko{araka ABA: Final 4 Studio 17.45 Ko{arka Final 4: Cedevita Partizan, prenos 20.15 Ko{arka Final 4: Maccabi Budu}nost, prenos 23.30 Fudbal Brazislka Paulista, prenos

ARENASPORT 2
12.00 Ameri~ki fudbal NFL: Season Review Cincinnati Baltimore 15.00 ESPN Documentary: The Band That Wouldn’t Die 16.00 Motosport Mundial: Magazin 16.30 Rukomet EHF Liga {ampiona: Kobenhavn Barcelona 18.00 Kotv Magazin 18.30 Top5: Mart 18.45 Ragbi Heineken Cup: Polufinale 1 Ulster - Edinburgh 20.45 Copa Libertodores: Highlights 21.00 Fudbal Francuski Kup: Finale 23.00 Box: ESPN Fights 00.30 Ameri~ki Fudbal NFL: Season Review New England - Ny Jets 03.00 Box: Kotv Classics Ep 34. 04.00 Kotv Magazin 04.30 Rukomet Asobal liga: Granollers - Ateletico De Madrid 06.00 Ko{arka Endesa liga: Barcelona - Caja Laboral

DISCOVERY

08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Ljudskih ruku djelo, Azije 10.55 Stvaranje budu}nosti: Energetsko re{enje 11.50 Gra|evinske intervencije 12.45 X-ma{ine 13.40 Vrhunsko graditeljstvo 14.35 Vrhunsko oru`je 15.30 Velike selidbe 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Ljudskih ruku djelo, Azije 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Borba sa silama prirode 20.05 Kako se pravi?, 2 epizode 21.00 Obnova Japana: Fotografije s mora 21.30 Ispovijesti mafija{a 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Tajne policijskog saslu{anja 23.45 Ugalj

N. GEOGRAPHIC

06.00 Isu{ivanje Velikih jezera 07.00 [apta~ psima, 2 epizode 09.00 Megafabrike 10.00 Istra`ivanje planete Zemlje, 3 epizode 13.00 Divlja Rusija: Sibir 14.00 Megafabrike, 4 epizode 19.00 Sekunde do katastrofe 20.00 Hiro{ima: Dan posle 21.00 Tabu, 2 epizode 23.00 Vje{ti~ji doktor }e vas sada primiti 00.00 Hiro{ima

Tenis
18.30
18.30 Tenis, WTA Stuttgart, Njema~ka, u`ivo, polufinale 20.00 Snuker, Sheffield, UK, u`ivo 23.00 Biciklizam, Tour of Turkey 00.00 Tenis, WTA Stuttgart, Njema~ka, polufinale 01.00 Snuker, Sheffield, UK

Boks
23.00
17.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 18.30 Biciklizam, Tour of Turkey 20.00 Snuker, Sheffield, UK, u`ivo 23.00 Boks, WBA - Heavy Weight, A. Povetkin (Rusija) M. Huck (Njema~ka) 00.30 Fudbal, Bundesliga 02.00 Tenis, WTA Stuttgart, Njema~ka, polufinale

VIASAT HISTORY

08.00 Dnevnik skulptura 09.00 Arhitektura sje}anja spomenici Bogdana Bogdanovi}a 10.00 Mark Forster - dozvola za snimanje 11.00 Azijske monarhije 12.00 Le`aki 1942.13.30 Su|enje Bogu 15.00 Zvijezde srebrnog ekrana 16.00 Dnevnik skulptura17.00 Istina o... 18.00 @rtve i zavodnici sudbina kastrata 19.00 Azijske monarhije 20.00 Rim nije izgra|en za jedan dan 22.00 Video je ubio radio 23.00 Zvijezde srebrnog ekrana 00.00 Dnevnik skulptura 01.00 Istina o... 02.00 @rtve i zavodnici - sudbina kastrata 03.00 Azijske monarhije

ANIMAL PLANET

10.00 @ivotinjski svijet 10.25 Veterinar sa pla`e Bondi 10.55 Sve o psima 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.45 Zaljubljenici u ma~ke 13.40 Siroti{te za divlje `ivotinje 14.05 Safari sestre 14.35 Velika petorka 15.30 Priroda Britanije sa Rejom Mirsom, 2 epizode 16.25 Avanture sa pandama sa Najd`elom Marvenom 17.20 Brzina `ivota 18.15 Planeta mutanata 19.10 ^udna stvorenja Nika Bejkera 20.05 Avanture Ostina Stivensa 21.00 Pavijani sa Bilom Bejlijem, 2 epizode 21.55 U lavljoj jazbini 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

06.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 07.00 Ubistva u Midsommeru, serija 09.00 Vidovnjak, serija 14.00 Monk, serija 19.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Havaji 5-0, serija 21.00 Pono}na trka, film23.30 Ujka Bak, film 01.30 Druga prilika, film 03.20 Medijum, serija 04.10 D`ek Hanter i potraga za Akhenatonovom grobnicom, film

TV1000

04.00 Zakletva, igrani film 06.00 Milerovo raskr{}e, igrani film 08.00 ^ist i trijezan, igrani film 10.00 Gospodin bejzbol, igrani film 12.00 O~i an|ela, igrani film 14.00 Projekat X, igrani film 16.00 Podizanje Arizone, igrani film 18.00 Kad kitovi do|u, igrani film 20.00 Film subotom uve~e: Misteriozno ubistvo na Menhetnu, igrani film 22.00 Zakletva, igrani film 00.00 Tinejd`erski idoli 5., igrani film 02.00 Bez proma{aja, igrani film

FOX LIFE

13.00 Malkolm u sredini, serija 13.20 Malkolm u sredini, serija 13.50 Malkolm u sredini, serija 14.40 “Houp i Fejt “, serija 15.05 “Houp i Fejt “, serija 15.30 Uvod u anatomiju, serija 16.25 Dr Haus, serija 17.20 Dr Haus, serija 18.15 Osveta, serija 19.10 Vaspitanje za po~etnike, serija 20.00 Titanik: Krv i ^elik Documentry 21.00 Jednom davno, serija 22.00 Bogoboja`ljive namigu{e, serija 22.55 Dodir, serija 23.50 Gimnazijske traume, serija 00.35 Seks i grad, serija 01.15 Bratstva i sestrinstva, serija 02.05 Najgora nedjelja mog `ivota, serija

FOX CRIME

10.55 Red i zakon, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Red i zakon, serija 13.20 Red i zakon, serija 14.10 Imitator, serija 15.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 15.50 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 16.40 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 17.30 Tijelo je dokaz, serija 18.20 Tijelo je dokaz, serija 19.10 D`ordan, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Detektiv na Floridi, serija 21.45 Kasl, serija 22.35 Inspektor Montalbano, serija 00.15 Ar~er Animation 00.40 Ar~er Animation 01.05 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 01.50 Brojevi, serija

HBO

06.00 Popust na koli~inu, film 07.40 @enska prava ho}u! 09.35 Zubi} vila 11.15 Pod suncem Toskane, film 13.05 Gnomeo i Julija 14.30 Genova, film 16.05 Step Up 3-D 17.50 Bijeg iz Gulaga, film 20.05 Umije}e laganja, film 21.45 Phillip Morris, volim te 23.20 Put osvete, film 01.05 Ravnica u plamenu, film 02.50 Vojska zlo~inaca, film 05.05 Gdje gay nije okej, film

CINESTAR

09.00 U sjeni pro{losti, igrani film 11.00 Gdje je lova, igrani film 13.00 Bijeg, igrani film 15.15 Drugi `ivot, igrani film 17.00 Veliko ni{ta, igrani film 19.00 Operacija Delta Force 4, igrani film 21.00 Sam protiv svih, igrani film 23.15 Nova policijska pri~a, igrani film 01.30 Nepobjedivi, igrani film

Fudbaleri Sarajeva do~ekuju Rudar Prijedor

Pobjeda je

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 28. april/travanj 2012.

imperativ
Od 1. maja u Holandiji

47. strana

Stop narko-turizmu
Na snagu stupa uredba kojom se gostima iz drugih dr`ava ne dozvoljava da zalaze u prostore ispunjene dimom marihuane
Zabrana }e biti veliki udarac za ugostiteljski i turisti~ki sektor
(Specijalno za Oslobo|enje iz Holandije)

Pala rumunska vlada
U rumunskom parlamentu ju~er je izglasano nepovjerenje sada{njoj vladi premijera Mihaja Razvana Ungureanua. Vlada je bila na vlasti dva mjeseca. Opozicija, koju predvodi Socijaldemokratska par tija, podnijela je zahtjev za izglasavanje nepovjerenja vladi zato {to je odlu~ila da proda strancima najve}u kompaniju bakra i energetske firme. Predsjednik Trajan Basesku sino} je predlo`io ljevi~arskog opozicionog lidera Viktora Ponta za novog mandatara za sastav vlade.

Nastupaju}i vikend u ju`nom dijelu Holandije obilje`i}e posljednja invazija stranih narko-turista. Od 1. maja, u tom dijelu jedine evropske zemlje u kojoj je u`ivanje lakih droga zakonski dozvoljeno, na snagu stupa uredba kojom se gostima iz drugih dr`ava ne dozvoljava da zalaze u prostore ispunjene dimom marihuane. Posljedica je to uzaludnog posljednjeg poku{aja grupe vlasnika ~uvenih coffee shopova da u hitnom sudskom postupku ospore pomenutu mjeru vlasti. Sud u Den Haagu odlu~io je da gazde narko-kafi}a nisu u pravu kada tvrde da }e spornom zabranom gosti lokala biti diskriminisani i da }e njihova ljudska prava biti povrije|ena.

Prva nagrada za “Strah od sje}anja”
noj “diskriminaciji” kojoj }e stranci biti izlo`eni. Naravno, ne treba biti detaljno upu}en da bi se lako zaklju~ilo da je iza tu`be vlasnika coffee shopova, ustvari, bojazan od znatnog smanjenja prometa. Veliku podr{ku tu`bi davao je i gradona~elnik Amsterdama Eberhard van der Laan, koji je o{tro protiv uvo|enja zabrane za strance, {to bi od naredne godine trebalo da se odnosi na cijelu zemlju. Po njemu, to }e biti najve}i udarac turizmu u glavnom gradu Kraljevine, u kojem vi{e od tre}ine gostiju dolazi isklju~ivo zbog slobodnog povla~enja jointa. U tome najvi{e prednja~e posjetitelji iz Velike Britanije i skandinavskih zemalja, a u posljednje vrijeme i iz Rusije. Uo~ljivo je to po brojnim napisima u marihuana-barovima na ruskom jeziku i na }irilici. U zlatno vrijeme coffee shopova, odmah nakon povijesne odluke holandske vlade sedamdesetih godina da dozvoli u`ivanje lakih droga u za to odre|enim lokalima, u zemlji je bilo gotovo 1.600 takvih objekata. Broj je danas spao na 700, a o~ekuje se da }e i ovaj, mo`da, biti prepolovljen ako za`ivi zakonska odluka kojom je propisano da lake droge mogu u`ivati samo dr`avljani zemlje tulipana sa ~lanskom kartom odre|enog coffee shopa. Do sada se droga lako i iznosila iz tih lokala pa su je kriminalci dalje preprodavali. ^ak je i policija na ulici tolerisala posjedovanje do pet grama marihuane. @iri u sastavu Ljubica Ostoji}, predsjednica, Dubravka Zrn~i} - Kulenovi}, ~lan, i Dragan Komadina, ~lan, odlu~io je da prvu nagradu BH Radija 1 i nov~ani iznos od 1.500 KM dodijeli radiodrami “Strah od sje}anja” autora Vahida Durakovi}a. Druga nagrada i nov~ani iznos od 1.000 KM pripali su radiodrami “Fri`ider” autora Zilhada Klju~anina, a tre}a nagrada i nov~ani iznos od 700 KM radio-drami “^ovjek koji postavlja i skida” autora Alije Hafizovi}a. Nagrade }e pobjednicima biti uru~ene 7. maja u RTV domu u Sarajevu.

Udarac turizmu
Sud je mi{ljenja da nova politika vlade nije ni nepravedna ni stroga, nego da joj je namjera da smanji probleme koje donosi narko-turizam i organizovani kriminal povezan sa dosada{njim na~inom upotreba lakih droga. U tome je ve}i dru{tveni zna~aj, nego u o~ekiva-

Prodala kosu, kupila ku}u
Brazilska 12-godi{njakinja Natasha Moraes de Andrade iz Rio de Janeira prodala je svoju kosu dugu 1,6 metara kako bi kupila novu ku}u za svoju porodicu, prenosi Srna. Djevoj~ica je svake sedmice tro{ila najmanje ~etiri sata na pranje kose, a na svakodnevno ~e{ljanje po sat i po vremena. Natasha je dala roditeljima 4.800 dolara, koliko je dobila od prodaje kose.

Novi sporovi
Izvjesno je da }e to biti veliki udarac za ugostiteljski i turisti~ki sektor, koji je od narko-namjernika godi{nje ubirao milijarde eura, kao i za nekoliko hiljada zaposlenih. Zato se “sindikat” coffee shopova ne miri s ovom odlukom suda u Den Haagu, nego najavljuje nove sporove pred vi{im evropskim sudovima. Svako prekora~enje novog zakona automatski povla~i zatvaranje jedinstvenih lokala. Pavle PAVLOVI]

POSLJEDNJE VIJESTI
HAP[ENJA U DANSKOJ - Danska obavje{tajna slu`ba (PET) saop}ila je da je uhapsila tri mu{karca u Kopenhagenu u okviru istrage planiranja teroristi~kog napada, navode}i da je kod njih prona|eno ilegalno oru`je. Uhap{eni su 22-godi{nji jordanski dr`avljanin, 23-godi{nji Tur~in koji `ivi u Danskoj i 21-godi{nji danski dr`avljanin koji `ivi u Egiptu. ZAPLIJENJENE 3,3 TONE KOKAINA - Venecuelanske snage sigurnosti zaplijenile su 3,3 tone kokaina tokom operacije u jednoj od najve}ih morskih luka u zemlji. Ministar Tareck El Aissami izjavio je da su pripadnici Nacionalne garde prona{li kokain u 1.680 kutija u luci La Guaira. Kokain je bio namijenjen za meksi~ko tr`i{te.

Desetine povrije|enih u eksplozijama
^etiri eksplozije potresle su ju~er ukrajinski grad Dnjipropetrovsk. Eksplozije su se dogodile na razli~itim lokacijama u centru grada. Glasnogovornica ukrajinskog ministarstva za hitne slu~ajeve kazala je za AP da je u eksplozijama ozlije|eno najmanje 27 ljudi. Tu`itelji vjeruju da se radi o teroristi~kom napadu. Jedna od eksplozija se dogodila blizu {kole te je u njoj ozlije|eno 11 ljudi, a me|u njima i devetoro djece. Mogu}i teroristi~ki napad se dogodio samo mjesec prije po~etka Evropskog prvenstva u nogometu koje se odr`ava u Poljskoj i Ukrajini, prenosi Index.hr. Glasnogovornica Julija Jer{ova je kazala da je u eksploziji na tramvajskoj stanici ozlije|eno 13 ljudi, kod {kole 11, a blizu `eljezni~ke stanice jo{ troje ljudi. ^etvrta eksplozija se ~ula u centru grada. Sve eksplozivne naprave su bile postavljene u kantama za sme}e.

8 26 80 25 39

60 40 88 65 23

76 36 58 73 44

17. kolo 20 33 50 10 61 86 31 45 35 79 2 87 42 85 7 6 46 68 30 12

nezvani~an izvje{taj

Bingo 36 jedan dobitak 35.660,04 KM, kartica kupljena u @ivinicama Deseterac: 20 dobitnika po 891,50 KM, Peterac: 7.622 dobitnika po 4,15 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

1.820.000 KM

BINGO PLUS: 2 0 1 6 7 7

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->