UNIVERZITET U BIHAU EKONOMSKI FAKULTET (3+2)-EM

SEMINARSKI RAD
Na temu: Planiranje u poduzeu d.o.o. RIZ-KRAJINA Biha

Prof. dr. Ismet Bievi Asistent: Elvira ati-Kajtezovi

Student: Peanin Almir G3

Biha, april 2007.godine JEDINSTVO POSLOVNOG INFORMIRANJA I PLANIRANJA

Plan je temelj organiziranog rada sa tano postavljenim smjernicama i zadacima. Planiranje je predvianje kako e se raditi u onom vremenskom razdoblju za koje se izrauje plan. To je u preduzeu preciziranje zadataka u poslovanju za period na koji se odnosi. Preduzee planom razrauje koncepciju poslovanja, organizaciju rada i utvruje poslovne zadatke za odreeni planski period. Meutim nije dovoljno utvrditi ciljeve koje se ele postii, planirane zadatke koje treba izvriti i upravljati sa svim time nego je neophodno kontrolirati i analizirati. Bez planiranja nema ni uspjenog rukovoenja. Planiranje mora biti na znanstvenoj podlozi zasnovano i usmjereno ka svjesno utvrenim ciljevima uz maksimalnu racionalizaciju resursa u toku njihovog ostvarenja. Planiranje je orijentirano na poslovno odluivanje. Planske odluke su usmjerene ka buduem poslovanju. Poslovne informacije imaju dakle naglaenu funkciju kod izbora ciljeva u procesu planiranja jer je to njihova raznovrsnost, kvaliteta i relevantnost omoguuju izradu planova. Ali planiranje ima informacijsku vrijednost. Interakcijska povezanost se uvruje donoenjem planova i oni sami postaju izvor informacije. Pristup planiranju moe biti: 1. anticipativni ( on to po svojoj prirodi uvijek jeste ), 2. kontigencije ( participacija u odluivanju instrument za usklaivanje kratkoronih sa dugoronim komponentama ), 3. kongruencije ( planiranje je podsistem pa mora biti usklaen sa ostalim), 4. normativni ( odrediti metodologiju planiranja, podloge, nosioce planiranja itd.).

FAZE PLANIRANJA
Faze planiranja su : 1. Analiza situacije Dijagnoza (gdje smo sada i zato) Prognoza ( u kojem pravcu e se kretati u planskom razdoblju) 2. Odreivanje ciljeva ( u kom pravcu se treba razvijati) 3. Programiranje Strategija ( koji je put najefikasniji : ofanzivni, defanzivni, segmentacija ) Taktika ( koje preduzetne aktivnosti, tko kada ) Aktivnost ( izvrenje outputi, proizvodi, usluge, trino uee) 5. Kontigencijski plan ( dodatne preduzetne mjere: izvrenje ili korekcija plana rebalansa)
4.

U poslovnoj praksi planiranje mogu se primijeniti razliite metode a posebno kada su u pitanju futuroloke komponente: a) b) c) d) e) Numerike ( statike, trend ) Operacijska istraivanja ( stohastiki procesi dizajna ) Tehniko tehnoloka istraivanja Konjukturna istraivanja ( CEMA i ZTT ranije) Input output ( delfi, anketiranje eksperata, dubinski intervju, itd.)

To je kreativan posao koji ne eliminie u potpunosti rizik. Planiranje je funkcija svih menadera. Planiranje pretpostavka uspjenog i efikasnog rukovoenja s naglaskom kako na dugoronom tako i operativnom ( mjesenom, tjednom i praktino dnevnom). Pri tome se razlikuju plan vrhovnih menadera od planova menadera odjela proizvodnje ili podrunog menadera prodaje od regionalnog ( teritorijalni princip organizovanja)

UPRAVLJANJE POMOU CILJEVA

Upravljanje pomou ciljeva ima iroku primjenu u modernoj ekonomiji. Poznata je Druckerova koncepcija upravljanja pomou ciljeva gdje je radna uspjenost (performansa) najvanije za poduzee. Matrica portfelja je sredstvo za alociranje resursa. Ona povezuje stopu rasta posla sa relativnim konkurencijskim poloajem tvrtke (mjeri se trinim udjelom). Proces poinje na vrhu ( tako se mora) i ima aktivnu podrku glavnog rukovoditelja koji usmjeruje organizaciju. Ciljno orijentiran menadment ima u praktinoj primjeni dobre strane (poboljava upravljanje, istoa organizacijskih uloga, poticanje osobne prednosti firmi i dr.) kao i loe (opasnost od nefleksibilnosti kratkoronost ciljeva, izostanak smjernica itd.). ta je sa planiranjem, strategijama i upravljanjem openito u naim uvjetima poslovanja preduzea ? Napustili smo sistem samoupravljanja i orijentirali se na trinu ekonomiju. Planiranje je prolo historijski put od dirigovanog do susretnog (dogovorenog) te naputanjem u praksi ovog ekonomskog instituta skoro u potpunosti. Afirmacijom poslovne ekonomije na bazi privatnog vlasnitva, preduzetnitva i trinog konformizma, znai li da se odriemo funkcije planiranja, odnosno, da li ga u potpunosti naputamo? Naravno, odgovor je odrean. Planiranje je neophodni instrument upravljanja firmom, odnosno menadmenta. To vai i za nae uvjete poslovanja. Zbog toga je potrebna njegova reafirmacija ali sa izmijenjenim pristupom i ulogom u naoj poslovnoj praksi. (Bievi Ismet, Menadment, Univerzitet u Bihau, august 1999 god. str. 27,28,28,30)

Izrada plana je vrijedna truda. Ako krenemo sa dobrim planom imamo vie ansi da uspijemo u razvijanju unosnog posla jer: Plan nam omoguuje da razmislimo o svim mogunostima koje imamo i koracima koje poduzimamo Plan nam omoguuje da se usredoimo na kljuna pitanja. Prilikom provedbe plana manja je vjerovatnoa da nas odvuku u stranu svakodnevni problemi i brige, a vea da se koncentriemo na one stvari koje, na kraju krajeva, ine posao unosnim Plan nam daje pravac koji slijedimo sa periodinim provjerama i pokazateljima koji e nam rei da li se na posao razvija po planu Kada budemo radili plan razmiljat emo o potencijalnim problemima i rjeavat emo ih prije nego se oni i pojave Planom utvrujemo koje su nam vrijednosti i time osiguravamo koritenje svojih kapaciteta u potpunosti Sa planom vea je vjerovatnoa da emo od banaka i investitora obezbijediti novac koji nam je potreban.

Plan mora biti: Kompletan Precizan Saet Dobro prezentiran

Plan mora dati odgovore na slijedea pitanja: ta emo raditi? Zato? Za koga? Gdje? Kada? Kako? Kojim sredstvima (npr. koliko nam je novca potrebno u narednom periodu)? Koja sredstva e nam biti potrebna i gdje emo ih nabaviti? Da li su nam potrebni radnici i koliko, ta e raditi i koje kvalifikacije e imati? Kako emo plasirati i prodavati proizvode i usluge? Koliko e nas kotati proizvodnja ili pruanje usluga? Po kojim cijenama emo prodavati proizvode ili usluge? Koji su nam konkurenti, ta proizvode i kako prodaju svoje proizvode? Koje prednosti emo imati u odnosu na konkurenciju (npr. nai trokovi, cijene, nain distribucije, imid)? Koliko emo proizvoda morati prodati prije nego ponemo ostvarivati profit i koliko vremena e nam trebati? Kakve rezultate oekujemo (npr. kakav profit oekujemo)? Kakve promjene oekujemo u naem sektoru (velikom ili malom) u bliskoj budunosti? Kakve probleme oekujemo i kako emo ih rjeavati?

(Wolfgang Petrich , Od ideje do biznisa, OHR , STR. 6,7)

STRATEGIJSKO PLANIRANJE
Strategijsko planiranje u poduzeu Pokretanje procesa planiranja obavlja se u centrali poduzea. Management centrale priprema stavove misiji, politici i strategiji poduzea, postavlja okvir u kojem pojedinane poslovne jedinice pripremaju poslovne planove. Neka poduzea definiraju ciljeve svojim poslovnim jedinicama, a doputaju im razvijanje njihovih vlastitih strategija za ostvarivanje tih ciljeva. ei su sluajevi u kojima poduzea postavljaju vlastite ciljeve, a i strategije poslovnim jedinicama. No, bez obzira na nain upravljanja koji primjenjuje odreeno poduzee, svako od njih mora provoditi slijedee etiri aktivnosti planiranja: 1. 2. 3. 4. utvrivanje misije poduzea, identificiranje strategijskih poslovnih jedinica poduzea, analiza i procjena postojeih portfolija poslova, identificiranje novih poslovnih prostora za prodor.

Sadraj misije mora utvrditi glavna konkurentska podruja u kojima e djelovati odreeno poduzee, a to su: podruja djelatnosti, podruja trinog segmenta, vertikalno podruje i geografsko podruje. Misija poduzea predstavlja njegov identitet odnosno ono to poduzee jeste, njegovu poslovnu filozofiju(kultura, vrijednosti, stavovi), i njegovu svrhu poslovanja. U sutini misija poduzea treba da bude proizvodnja proizvoda, odnosno davanje usluge, koji e svojim kvalitetom i cijenom, nainom dopreme i predstavljanjem zadovoljiti zahtjeve i elje potroaa i osvajati nove kupce. Veina kompanija obavlja vie poslova organizirani u strategijskim poslovnim jedinicama. Ti poslovi ne moraju uvijek biti isti. Poduzea identificiraju svoje poslove da bi njima strategijski upravljala. Poduzea esto definiraju svoj posao proizvodom koji proizvode. Strategijske poslovne jedinice postavljaju svoje planove poduzeu, gdje se usvaja ili se vraa na reviziju. Rukovodstvo poduzea ne moe se osloniti samo na utiske; njemu su potrebne analize poslova prema ostvarenom profitu. U praksi se danas sve vie koriste modeli portfolio procjene. Portfolio plan obuhvaa naputanja nekih poslova koje treba nadomjestiti. Ako postoji razlika izmeu planiranih prodaja i eljenih, poslovodstvo poduzea morat e razviti nove poslove da bi ispunilo tu razliku strategijskog planiranja. Poduzee moe razliku prevazii na tri naina: mogunost intenzivnog rasta, mogunost integracijskog rasta i mogunost diversifikacijskog rasta. Intenzivni rast poduzee moe ostvariti poveanjem udjela u tritu. Integracijski rast se moe ostvariti posredstvom horizontalnog integriranja u okviru poslovne djelatnosti. Diversifikacijski rast se najee ostvaruje uvoenjem novih proizvoda i novih poslova koji mogu rezultirati postojeim ili uvoenjem novih tehnologija. (Muji Hilmija, Marketing, Ekonomski fakultet u Bihau, 2006. god. str. 191,192,193)

STRATEGIJSKO PLANIRANJE U POSLOVNOJ JEDINICI

Proces poslovnog planiranja u poslovnoj jedinici odvija se u osam faza: 1. 2. 3. 4. misija poslovne jedinice analiza vanjske okoline (analiza moguih prijetnji i mogunosti) analiza unutarnje okoline(analiza snage i slabosti) formuliranje zadataka 5. formuliranje strategije 6. formuliranje programa 7. primjena plana 8. povratna veza i kontrola. Svaka poslovna jedinica poduzea definira svoju misiju u okviru misije poduzea. U misiji poslovne jedinice potrebno je definirati podruje trinog segmenta, vertikalno podruje-hoe li proizvoditi samostalno ili sa jo nekim proizvoaem, nain prodaje proizvoda-direktno ili posredstvom distributera, vezano za geografski prostor-hoe li prodavati proizvode na lokalnom ili na stranom podruju. Za svaki posao potrebno je ocijeniti njegovu snagu i njegove slabosti. Poslovodstvo ili neka vanjska institucija za potrebe poduzea kritiki ocjenjuje snagu i slabosti za odreeni posao kroz: a) djelokrug marketinga: ugled kompanije, trini udio, kvaliteta proizvoda i usluga, djelotvornost promocije, trokovi distribucije b) financijsku sposobnost: cijena, raspoloivi kapital, profitabilnost, financijska stabilnost c) proizvodnja: prednosti, ekonomija obima, kapaciteti, tehniko-tehnoloki nivo opreme i znanja d) organizacija: kvaliteta organizacijske strukture poduzea, menadment, nain rukovoenja, planiranja i odluivanja u poduzeu. Definiranjem misije, analizom vanjske i unutarnje okoline, poslovna jedinica moe postaviti ciljeve i zadatke za planski period. Poslovne jedinice nastoje ostvariti: rast prodaje, poveanje udjela na tritu, minimalni rizik, maksimalni profit, ugled. Ciljevi se moraju kvantificirati koliinski, vrijednosno, ili u procentima. Oni moraju biti konzistentni. Nije mogue maksimizirani prodaju uz minimalne trokove. Da bi se ostvarili postavljeni ciljevi i zadaci za planirani period, strategija ukazuje na nain kojim bi se to postiglo. Dakle, poduzee mora izraditi strategiju za ostvarenje postavljenih ciljeva. Nakon razvoja strategije za realizaciju postavljenih zadataka, potrebno je izraditi programe za provoenje tih strategija. Ako je poduzee odluilo postati vodee u tehnologijama (suvremena oprema, suvremeni tehnoloki proces), ono e morati razvijati programe za jaanje sektora za istraivanje i razvoj, razvijati visoko sofisticirane proizvode, razvijati instrumente marketing miksa. (Muji Hilmija, Marketing, Ekonomski fakultet u Bihau, 2006. god. str. 193,195,197)

U realizaciji primjene plana poduzee mora pratiti razvoj u okolini i njemu se prilagoavati u jednoj od osam faza procesa planiranja. neka okruenja se rjee, a neka ee mijenjaju u svojoj ekonomiji, tehnologiji kulturi, zahtjevima potroaa. Radi toga strateke poslovne jedinice i poduzee moraju biti spremni na blagovremene promjene svojih programa, zadataka, strategije, a ponekad i misije.

MARKETINKO PLANIRANJE
Proces planiranja Planovi marketinga se razlikuju od planova strategijskih poslovnih jedinica. Planovi marketinga se ue usmjeravaju na proizvod i trite i detaljnije razrauju strategije i programe marketinga radi postizanja ciljeva poslovne jedinice na odreenom tritu proizvoda. Plan marketinga je glavni instrument za usmjeravanje i koordiniranje marketing napora. Odjeljenje za marketing daje informacije i strategijske preporuke (1korak) strategijskim planerima za naknade analize i procjene (2korak). Zatim strategijski planeri odreuju zadatke i sredstva (3korak). Potom , odjeljenje za marketing formulira poslove marketinga koji se temelje na tim zadacima(4korak), te ih provodi u ivot(5korak). Strategijski planeri procjenjuju rezultate i proces se ponavlja. Sadraj plana marketinga Marketinko planiranje je jedan od vanih rezultata procesa marketinga. Ono je temelj za donoenje odluka u poduzeu. Veina planova marketinga sadri slijedee dijelove: skraeni prijedlog plana prikaz situacije u marketingu analiza mogunosti i prijetnji, snaga i slabosti i rjeenja ciljevi- zadaci strategija marketinga program aktivnosti plan financijskih pokazatelja kontrola izvrenja plana (Muji Hilmija, Marketing, Ekonomski fakultet u Bihau, 2006. god. str. 197,198)

Skraeni prijedlog plana marketinga predstavlja sintezu najvanijih pokazatelja, a naroito prikaz osnovnih zadataka i prijedloga. On omoguava poslovodstvu da za kratko vrijeme shvati sutinu predloenog plana. Drugi veoma znaajan segment marketing plana odnosi se na prikaz situacije u marketingu. Ovaj dio plana prezentira vane podatke o odreenom tritu, proizvodu, konkurenciji, distribuciji i makrookolini. Na temelju podataka koji prezentiraju situaciju u marketingu potrebno je utvrditi glavne mogunosti prijetnje, snage i slabosti i rjeenja za odreeni proizvod. Mogunosti i prijetnje odnose se na vanjske inioce koji mogu uticati na odreeni posao. Isto tako potrebno je identificirati snage i slabosti proizvoda. Snage i slabosti predstavljaju unutarnje inioce. Na osnovi SWOT analize poduzee donosi odreena rjeenja koja u marketing planu posebno naznauju. Predloena rjeenja predstavljaju osnovu za definiranje ciljeva, strategija i taktika. Kod donoenja marketing plana postavljaju se dvije vrste ciljeva: financijski i marketinki. Poslovodstvo svakog poduzea eli da svaka njegova strateka poslovna jedinica i poduzee u cjelini ostvari prihod i trokove iz kojih e rezultirati profit i prinos od ulaganja. Marketinki ciljevi moraju biti kompatibilni sa financijskim ciljevima. To znai da je za ostvarenje financijskih ciljeva potrebno planirati odreene marketinke aktivnosti: istraivanje trita, izbor najboljeg kanala distribucije, izbor najuspjenije, ali i najracionalnije promocije proizvoda, odreivanje prodajne cijene proizvoda koji e zadovoljiti kupovnu mo potroaa, ali koja e i omoguiti poduzeu ostvarivanje planiranog profita. Kod razvoja strategije marketinga mogu je viestruki izbor aktivnosti za ostvarivanje planiranih ciljeva. Na primjer, cilj da se povea prihod od prodaje za 10 posto moe se postii poveanjem cijene proizvoda, poveanjem obima prodaje, ili veom prodajom skupljih proizvoda. Svaki se i od ovih ciljeva moe postii na vie naina. Ukupna koliina prodaje proizvoda moe se poveati poveanjem udjela na tritu ili rastom kupovne moi odreenog segmenta potroaa-kupca. Direktor moe usmeno, a i pismeno, podnijeti izvjetaj o osnovnoj strategiji. Izvjetaj se razmatra i usaglaava sa ostalim direktorima. Izvjetaj o strategiji predstavlja osnovu marketinga. On se koristi za postizanje poslovnih ciljeva. Svi elementi strategije marketinga razrauju se pojedinano u cilju dobivanja odgovora na pitanja: ta e se uiniti? Kada e se uiniti? Ko e uiniti? Koliko e kotati? Na osnovu planova aktivnosti direktor proizvodnje sastavlja dodatni budet. To je zapravo izvjetaj o planiranom profitu odnosno gubitku. Realizaciju usvojenog plana potrebno je permanentno kontrolirati. Kontrola plana predstavlja posljednji dio plana. Obino se planski zadaci rade za svaki mjesec ili tromjeseje. Zahvaljujui razvoju automatske obrade podatak, suvremeno organizirana poduzea raspolau sa dnevnim informacijama o poslovanju. (Muji Hilmija, Marketing, Ekonomski fakultet u Bihau, 2006. god. str. 198,199)

PLANIRANJE U PODUZEU d.o.o. RIZ-KRAJINABIHA

D.o.o. RIZ-KRAJINA je privatno poduzee sa sjeditem u Bihau. Proizvodni kapacitetimrestilite, ribogojilite i prerada ribe locirani su u Martinbrodu na rijeci Uni i u Klokotu na rijeci Klokot. Unsko-sanski kanton zauzima sjeverozapadno podruje BiH. U morfolokoj strukturi ovog podruja su breuljci i niska polja, ravnice i kotline, a relativno niske i stepeniasto povezane povrine razdvajaju se brojnim rijenim i potonim dolinama. Ovo podruje se nalazi pod utjecajem umjereno kontinentalne klime, karakteristine za podruje sjeverne Bosne. Na temelju provedenih istraivanja utvreno je da Unsko-sanski kanton ima: veoma povoljan geografski poloaj vode koje imaju i po kvalitetu i kvantitetu znaajan potencijal za vienamjensko koritenje zemljite, ume i mineralne sirovine koje predstavljaju izuzetno vrijednu bazu za proizvodnju prirodne ljepote i pogodnosti za razvoj turizma kulturno-historijsko naslijee klimu koja je povoljna za razvoj svih djelatnosti razliitost flore i faune Osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne i jeftine hrane oduvijek je bila jedna od osnovnih briga svakog drutva. Asortiman prehrambenih proizvoda neprekidno se poveava i pod utjecajem je razliitih inilaca. Prije svega specifinih potreba pojedinih kategorija potroaa. Tome doprinose i demografske promjene, promjene u poimanju funkcije prehrane te opi tehniki i tehnoloki razvoj. Od etiri osnovna privredna podruja koja neposredno djeluju u turizmu (ugostiteljstvo, promet, putnike agencije i trgovina) menadment poduzea RIZ-KRAJINA dugorono se strateki opredijelilo na ulaganja u razvoj ugostiteljstva i turizma koji se tehnoloki naslanjaju na proizvodnju i preradu ribe. Razvojni programi turizma d.o.o. RIZKRAJINA bili bi skoncentrirani na ulaganja u: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. smjetajne kapacitete ugostiteljske sadraje turizam na vodi sportsko ribolovni turizam lovni turizam sport i turizam kadrovi

Smjetajni kapaciteti, dugorono gledani, imat e dijelom standarde hotela, dijelom pansiona odreene kategorije. Arhitektonski izgled smjetajnih kapaciteta imat e izgled bosanske kue sa jedinstvenim bosanskim interijerima i eksterijerima.

10

Strategijom dugoronog razvoja RIZ-KRAJINA Biha u segmentu koji se odnosi na ugostiteljstvo, eli u svoju ponudu unijeti kvalitete domae ugostiteljske atmosfere emu e, pored ostalog, pridonijeti lijepo ureeni i dobro opremljeni objekti tipa bosanskih kafana, restorana sa ponudom tradicionalne kuhinje, pa i evabdinica, ali koncepcijski drukije postavljenih od onoga to danas kod nas moemo vidjeti U sklopu ope turistike ponude RIZ-KRAJINA Biha e nuditi: narodno tradicionalno kulinarstvo, zanimljiva izvorna jela i pia originalne elemente tradicionalnog ugostiteljstva u modernim objektima sa prepoznatljivim detaljima u eksterijeru i interijeru, serviranju jela i pia, elementima folklora suvremeni ugostiteljski objekti sa diferenciranom ponudom u zavisnosti od potreba, zahtjeva, i elja potencijalnih gostiju originalni objekti specifine arhitekture(vodenice, mlinovi, bosanske kue i kafane) atraktivan nain doeka gostiju sa tradicionalnim nainom prijema i ispraanja gostiju. U strategiji dugoronog razvoja turizma poduzea RIZ-KRAJINA, pored ostalog, planirana su investiciona ulaganja i u razvoj turizma na vodi. U projektu dugoronog razvoja poduzea predviaju se ulaganja u sportove na vodi kao najvrjedniji i najatraktivniji sadraj turizma na vodi, i to: rafting kajak kanu laa hidrospeed splav

Rafting je savremeno splavarenje u gumenim, zrakom ispunjenim amcima. Iskusan vodi vodi rauna da sa zadovoljstvom doveze turiste do kraja puta i vrati ih u bazu. Sve vonje niz rijeku Unu, a posebno njenim kanjonima, bile su izazov svih do sada odranih regata i drugih slinih priredbi na njoj te je ona okupila brojne kajakae. Svojevrsni kanui su kanui-lae koje se mogu koristiti u mirnijem toku rijeke Une. U mnotvu turistikih ponuda na vodi kanu-laa e zasigurno privui panju odreenog broja turista. Hidrospeed je imanentan brzim rijekama. To je sport sa plivajuim bobom jednosjedom kojim se lako upravlja nogama i moe se usmjeriti u eljenom pravcu. Na brzim rijekama, a to jeste u nekim svojim tokovima i rijeka Una, nezaobilazna je turistika ponuda splavarenje. Naravno, svi spomenuti programi turizma na vodi mogu se dopunjavati i novim sadrajima koje treba istraivati i ukljuivati u ponudu, jer predstavljaju zahtjeve i elje potencijalnih turista. U tom smislu treba ulagati u nabavku plovila za realizaciju spomenutih programa na vodi i obuku kadrova.

11

Sportskoribolovni turizam ima specifinu teinu u strategiji dugoronog programa razvoja poduzea RIZ-KRAJINA. Istraivanja su pokazala da su udruenja sportskih ribolovaca udruenja koja se najbre i najvie proiruju u svijetu. Milioni ribolovaca svakodnevno putuju istraujui nove vode, atraktivne i specifine po vrstama riba i prirodnim ljepotama. Percepcija ciljnog meunarodnog trita poduzea RIZ-KRAJINA Biha zasniva se na domae trite za koje je temeljno vezano, sa proirenjem na jedno ili dva izvorna trita: trite ex Jugoslavije i zemlje EU-a. U poduzeu RIZ-KRAJINA se koristi centralizirani model planiranja sa definiranjem plana za meunarodno trite na razini kompanije koji je obavezan za provoenje od strane niih organizacijskih jedinica. Planovi se donose za godinu dana. Za domae trite prave se planovi za pojedine regije, a za meunarodno trite za drave. Strateko opredjeljenje poduzea RIZKRAJINA je nastup na strano trite. Pripreme za donoenje planova temelje se na ostvarenim rezultatima za protekli period i u sluajevima poveanja potranje na tritu. Operativni planovi se prave za mjesec dana. Strateka predvianja se odnose na period 5-7 godina. U poduzeu RIZ-KRAJINA postoji dugoroni plan za dugoroni period. U sluaju neusaglaenosti plana kompanije i plana organizacionih jedinica zadnju rije daje uprava poduzea. Menaderi niih organizacionih jedinica u planiranju imaju koordinirajuu ulogu. U ovom poduzeu se odravaju godinje sesije menadera na kojima se usvaja plan poduzea. Rukovoenje u poduzeu je centralizirano, iz ega proizlazi da je globalna odgovornost u pojedinim oblastima planiranja na razini poduzea.

D.o.o. RIZ-KRAJINA Biha se nalazi meu 100 najveih poduzea u Federaciji BiH. Ono se po ukupnom prihodu, dobiti, profitu i broju zaposlenih moe uvrstiti meu srednja poduzea. Realizacijom prve faze( ulaganja u razvoj ribarstva) ovo poduzee bi se po sadanjim parametrima u BiH ubrajalo u velika poduzea, a realizacijom druge faze (ulaganja u razvoj ugostiteljstva i turizma) nalazilo bi se meu 50 najveih. Konkurentska strategija poduzea zasniva se na vodstvu u trokovima i diferencijaciji. Intenzitet trita definiran je nastupom na trite ex Jugoslavije, u toku su pripreme za izvoz u zemlje Evropske Unije. Kod ulaska na strana trita koristi se strategija direktnog izvoza. Bazini tip organizacije je mainski. Aktivnosti meunarodnog marketinga su svedene na: planiranje marketinga i razvoj novih proizvoda. Stepen internacionalizacije izraen ueem izvoza u ukupnoj prodaji u 2002 godini je 18%, a prisutan je i trend rasta izvoza.

12

Vizija poduzea RIZ-KRAJINA Biha je to prije prijei iz faze nacionalne afirmacije u fazu izvozne afirmacije u kojoj bi se koristio kooperativni izvoz koji ima manje trokove izvoznog marketinga i poslovne rizike, a ako bude dobro organiziran i planiran, uglavnom donosi i veu dobit i veu stabilnost na meunarodnom tritu. Misija poduzea svedena je na: Proizvodnju svjee ribe u ribogojilitu u Martinbrodu na rijeci Uncu i Klokotu na rijeci Klokot, proizvodnja pomlatka u mrjestilitu na rijeci Klokot, te razvoju turizma. Od 2002 do 2006 kapaciteti za uzgoj ribe poveani su sa 200 tona godinje na 453 tone. U narednom periodu proirenjem kapaciteta uzgoj ribe bi se utrostruio, to bi bila osnova za izgradnju fabrike za preradu ribe. U periodu za etiri godine povean je ukupan prihod za est puta (2002=920000KM 2005=6903898KM). Od toga 80% u izvozu, to ukazuje da je ovo poduzee izvozno orijentirano. Za posmatrani period ostvaren je skroman ostatak istog prihoda. Razlog toga su velika vlastita ulaganja u razvoj, koji se odnosi naroito na proirenje kapaciteta, ulaganja u prvu fazu izgradnje turistikog sela, te izgradnju prateih objekata potrebnih za dobijanje certifikata za izvoz u zemlje Evrope. U periodu od etiri godine povean je broj zaposlenih sa 16 na 40. izmijenjena je kvalifikaciona struktura zaposlenih. Danas u poduzeu RIZ-KRAJINA rad dva diplomirana ekonomista, jedan doktor veterine i trideset radnika sa srednjom strunom spremom. Pomenuto uspjeno poslovanje ovog poduzea rezultat je i dobro osmiljene marketing strategije u kojoj je strateko opredjeljenje nastup na strano trite, u ovoj fazi u organizaciji izvornog marketinga, koristei strategiju diferencijacije kombinovanog sa strategijom trokovnog liderstva. U ovom poduzeu prihvaen je marketing kao koncepcija i filozofija, to potvruje da u organizacijskoj strukturi egzistira i sluba marketinga. Uspjeh ovog poduzea bio bi vei da nije imalo problema u okruenju. Od 2002 godine do danas ovo poduzee nije dobilo suglasnost za proirenje kapaciteta mrjestilita na Klokotu i suglasnost za izgradnju turistikog naselja.

Drutvo sa ogranienom odgovornou RIZ-KRAJINA Biha je uspjeno poduzee. Svake godine biljei rast: proizvodnje, prihoda, stepena internacionalizacije, broja zaposlenih, profita. To je bilo mogue jedino uspjeno obavljenim procesom privatizacije, jednog od temeljnih stubova koncepcije marketinga, i zahvaljujui tome to je poduzee dolo u vlasnitvo poduzetnih ljudi koji su projektom strategije dugoronog razvoja poduzea osmislili i definirali viziju poduzea koju postepeno ostvaruju.

13