753. g. pr. Kr.

prema predaji te je godine osnovan grad Rim, rimska era zapoinje tom godinom (Varonova era) 7 breuljaka: Palatin, Aventin, Eskvilin, Kvirinal, Viminal, Kapitol, Celij Legenda o postanku: Romul i Rem, blizanci, sinovi Ree Silvije i boga Marsa, njihov stric Amulije, nezakoniti vladar Albe Longe koji je preoteo vlast bratu Numitoru, dao ih je izloiti u prirodi, nala ih je i othranila vuica, a zatim ih je odgojio jedan pastir, kada su odrasli pomogli su Numitoru da se vrati na vlast, on im je dao zemlju da osnuju novi grad, izbila je svaa meu bradom, Romul ubija Rema i postaje prvi rimski kralj Arheoloke interpretacije: IX. st. pr. Kr. nastaju prva naselja na breuljcima uz rijeku Tiber, dolina je bila movarna i nije bila pogodna za ivot VII. st. pr. Kr. latinskim selima uz Tiber zavladali su Etruani, Etruani su pomogli domorodcima isuiti movare, sela na breuljcima su se postupno ujedinila u jedinstveno naselje Doba kraljeva: prema predaji traje od 753. do 509. pr. Kr. spominje se sedam legendarnih kraljeva, od kojih su trojica posljednjih bili Etruani, sigurno ih je bilo vie od sedam rimsko stanovnitvo dijelilo se na tri plemena (tribus), svako pleme na deset kurija (curia), a svaka kurija na deset rodova (gens), drutvo je bilo izrazito patrijarhalno patriciji, kasnija rimska aristokracija, potjeu od tih prvobitnih 300 rodova, imali su politika prava, imaju pravo glasa u skuptini, tj. komiciji kurije (comitia curiata) plebejci, plebs, puk, kasniji doseljenici u Rim, uglavnom obrtnici, nisu imali politika prava i ivjeli su odvojeno na Aventinu kralj (rex), vrhovni sudac, svedenik i vojni zapovjednik, nije imao nasljednu vlast nego ga je birala skuptina a potvrivao senat senat (senex = starac), vijede staraca, ine ga starjeine rodova, potvruje odluke skuptine

navodno je esti rimski kralj Servije Tulije proveo novu podjelu stanovnitva na imovinske razrede (classes) koji su se dijelili na centurije, a time je i narodna skuptina preustrojena na centurijatske komicije posljednji kralj Tarkvinije Oholi protjeran je iz Rima zato to je nj. sin silovao djevojku po imenu Lukrecija, proglaena je republika, a Rim se oslobodio prevlasti Etruana Rimska Republika: od 509. do 27. pr. Kr. res publica = javna stvar

sve dravne slube (magistrature) su izborne i vremenski ograniene kraljevske ovlasti prelaze na dvojicu konzula koji se biraju na godinu dana sva stvarna vlast koncentrirana je u senatu, Rim je aristokratska republika

plebejci su nakon Servijevih reformi imali pravo glasa u skuptini, no nisu imali pristup magistraturama i nisu smjeli sklapati brakove s patricijima 494. pr. Kr. plebs dobiva pravo birati pukog tribuna koji sudjeluje na sjednicama senata i ima pravo veta 367. plebejci i patriciji izjednaeni su u graanskim pravima

magistrature: pretor vrhovni sudac, pontifex maximus vrhovni svedenik, kvestor nadzire dravnu blagajnu, edili nadziru javni red i mir, utege, gradsku istodu, diktator izvanredna magistratura, u posebnim uvjetima diktator dobiva neogranienu vlast od senata na rok od est mjeseci, cenzori svakih pet godina biraju se cenzori koji popisuju stanovnitvo i imovinu te odreuju visinu poreza Rimska vojska: vojni obveznici su svi slobodni graani od 17 do 46 godina, u doba Republike opremaju se o svom troku, osnovna jedinica je legija (3000 kasnije 6000 pjeaka legionara, pomodne jedinice konjanika, strijelaca i bojne tehnike), dijeli se kohorte (600), manipule (200) i centurije (100), stroga stega, veterani dobivaju mali zemljini posjed

USPOSTAVA RIMSKE VLASTI NAD SREDOZEMLJEM

Jaanje rimske drave: zahvaljujudi ustroju drave i drutva rimski graani odani su Republici i spremni su se za nju rtvovati rimska vojska bila je dobro uvjebana i disciplinirana

ravnotea snaga u Italiji i na Sredozemlju bila je krhka, pa su se Rimljani uspjeli nametnuti kao vodeda sila spretnom politikom Divide et impera! (Podijeli pa vladaj) odnos prema svim poraenim protivnicima nije bio jednak, jedni su doslovno porobljeni, drugi podvrgnuti hegemoniji, tredi pretvoreni u saveznike (socii) Osvajanje Italije (IV-III. st. pr. Kr): 390. pr. Kr. Rimljani su odbili najezdu Gala (guske su spasile Rim) 340. Latinski rat rimska pobjeda nad Latinskim savezom

samnitski ratovi Rimljani lome otpor Samnidana i uvrduju vlast na jugu Italije (pokoren je i grki grad Neapolis, dananji Napulj) poetak III. st. Rim se mijea u razmirice izmeu helenskih polisa na jugu Italije, u rat izmeu Rima i Tarenta umijeao se epirski kralj Pir (Pirova pobjeda) 285. Pir se povlai iz Italije itav jug Apeninskog poluotoka je pod vladu Rima, dok Siciliju zauzimaju Kartaani 265. pad Volsinija, posljednjeg etruanskog uporita ager publicus (dravna zemlja), daje se u zakup uglednim rimskim graanima

Punski ratovi (III-II. st) Puni = Kartaani

Kartaga kolonija fenikog grada Tira u dananjem Tunisu, osnovana u IX. st. pr. Kr, do IV. st. Kartaga je od trgovakog sredita prerasla u glavnu talasokraciju zapadnoga Sredozemlja, na vlasti u Kartagi je oligarhija, Kartaana je malo, ali zahvaljujudi gospodarskoj modi imaju jaku pladeniku vojsku sastavljenu od Grka, Italika, Kelta itd, njihova kultura ima mijeana, tj. helenistika obiljeja Prvi punski rat (264 - 241) sukob Kartage i Rima oko Sicilije, itnice Sredozemlja, nakon kartakog zauzimanja Mesane, Rimljani napadaju Siciliju, uz velike napore i gubitke Rimljani su uspjeli izgraditi flotu i izvojevati pobjedu, Kartaani su prisiljeni povudi se sa Sicilije, Sardinije i Korzike koje postaju prve rimske provincije Drugi punski rat (219 - 202) Kartaani ire posjede na Pirenejskom poluotoku (Hispanija), koji je bogat rudama, osnovana kolonija Nova Kartaga, Rimljani se spremaju napasti Kartaane u Hispaniji, meutim, preduhitrio ih je vojskovoa Hanibal, Hanibal je preao Alpe i poeo pustoiti Italiju, na njegovu stranu stali su Kelti i neki italski gradovi, 216. teak rimski poraz kod Kane, neuspjela opsada Rima, 204. rimski vojskovoa Scipion iskrcava se u Africi, Hanibal se mora povudi iz Italije, 202. rimska odluujuda pobjeda kod Zame, Kartaani moraju platiti ratnu odtetu i predati Rimljanima svu mornaricu, rimska provincija Hispanija Tredi punski rat (148 146) Kartaga se brzo oporavlja, to navodi Rimljane da preduhitre obnovu njezine talasokracije (Katon: Uostalom, mislim da Kartagu treba razoriti.), povod ratu je sukob Kartage s rimskim saveznicima Numianima, nakon dvogodinje opsade, Kartaga je sravnjena sa zemljom, provincija Afrika Osvajanje istonog Sredozemlja: Ilirski ratovi (229 167), Rimljani se sukobljavaju s Ilirima zbog njihova gusarstva, u tri rata zavladali su cijelom istonojadranskom obalom, provincija Ilirik sukob s Makedonijom, zapoinje u doba 2. punskog rata jer je Filip V. bio Hanibalov saveznik, Makedonija priznaje poraz 167. 148. provincija Makedonija

147. Rimljani razaraju Korint, provincija Ahaja

pergamski kralj Atal III. nema nasljednika i oporuno ostavlja svoju dravu Rimu, tu de nastati rimska provincija Azija

KULTURA I DRUTVO RIMSKE REPUBLIKE

Obitelj: rimska familija, temeljna jedinica drutva, obuhvada iru obitelj, klijente i robove, vlast oca (pater familias) je neograniena Religija: rimska religija razvila se kao spoj italsko-etruanskih i grkih vjerovanja, bogovi rimskog panteona su italska boanstva s preuzetim osobinama grkih bogova, najvanija je Kapitolijska trijada Jupiter (Zeus), Junona (Hera) i Minerva (Atena), osobito se tovao i Mars, bog proljeda, poistovjeden s grkim bogom rata Aresom, Rimljani su preuzeli etruansko vjerovanje u duhove (lari, penati, geniji), obredi su ukljuivali rtvovanje ivotinja i gatanje Svakodnevni ivot: Forum Romanum (glavni trg) bio je sredite drutvenog i politikog ivota, dok se trgovalo na drugim trgovima, mladi patriciji odgajaju se da budu sposobni u svojoj drutvenoj ulozi, dobivaju poduku iz itanja i pisanja, matematike, retorike te prolaze vojnu obuku, rimske vrijednosti: vrlina, rad i vjera, patricijske obitelji u to doba same obrauju zemlju, robova ima malo, oni su posluga i pomodna radna snaga, plebs ivi neto skromnije od patricija, ali ima neka politika prava i vojnu obvezu Umjetnost: najjai je helenski utjecaj, izvorna umjetnost je na skromnom stupnju, ali s osvajakim ratovima umjetnost dostie grki izraz, nekrokorintija zaplijenjena keramika iz Korinta i drugih grkih gradova, portretistiko kiparstvo, epsko i lirsko pjesnitvo, komedija (Plaut, Terencije) Drutvene suprotnosti s vremenom se povedavaju, to je posljedica osvajakih ratova podjela na patricije i plebs sve je manje znaajna zbog povedanja imovinskih razlika, pojavljuje se sloj veleposjednika (nobili), dok se velika vedina graana pretvara u svjetinu bez zemlje i posla (proletarijat) nobili se dijele na senatorski i viteki stale, senatorske patricijske obitelji prigrabile su najvede zemljine posjede, dok su vitezovi plebejci koji su se obogatili trgovinom i zelenatvom (vitezovi slue vojsku kao konjanici, taj naziv de se odrati sve do srednjeg vijeka, kada de oznaavati nie plemstvo u zapadnoj Europi) zbog prelaska na robovsko obraivanje veleposjeda trite unitava sloj seljaka-sitnih posjednika, koji se proletariziraju i dolaze ivjeti u grad od prosjaenja, sitnog kriminala i milostinje politiara pojava stranaka u politikom ivotu: optimati stranka senatora koja eli povedati ovlasti Senata, populari stranka koja privlai nie slojeve obedanjima o agrarnoj reformi

agrarnu reformu pokuali su provesti puki tribuni Tiberije Grakho (133. pr. Kr), pa zatim njegov mlai brat Gaj (123. g), obojica su ubijena u senatorskim urotama Italici koji su bili u saveznikom odnosu s Rimom zahtijevali su puno rimsko graansko pravo i preraspodjelu zemlje u kojoj bi i oni sudjelovali, to je urodilo i Saveznikim ratom nakon punskih ratova, rimsko gospodarstvo potpuno prelazi na robovsku privredu, robovi de naposljetku raditi u doslovno svim zanimanjima i to gotovo iskljuivo oni ustanci robova: 138. pr. Kr. Sicilija, 73. pr. Kr. Spartakov ustanak (zapoeo u gladijatorskoj koli u Kapui)

RIM U DOBA GRAANSKIH RATOVA

II I. st. pr. Kr zaotravaju se drutvene suprotnosti, to de dovesti do tri graanska rata (Marije Sula, Pompej Cezar, Marko Antonije Oktavijan), urota i politikih ubojstava te dva velika ustanka robova sloj sitnih seljakih posjednika potpuno nestaje Rim je prenapuen besposlenim proleterima

vojska postaje neuinkovita (popunjava se graanskom mobilizacijom, vojnici se opremaju o svom troku, a za vojnu slubu ne prima se redovna plada nego udio u plijenu, pad motivacije rimskih vojnika) veliki gubitci u ratu s Numianima i porazi od germanskih plemena na sjevernoj granici Gaj Marije plebejac koji je uspio u vojnoj i politikoj karijeri, jedan od voa stranke populara, 105. god. uspjeno priveo kraju rat protiv numidskog kralja Jugurte, 102-101. god. porazio Cimbre i Teutone, istodobno je pet puta uzastopce biran za konzula i stekao veliko materijalno bogatstvo Marijeva vojna reforma: uvodi se profesionalna vojska, vojsci pristupaju dragovoljci na rok od 16 godina, dobivaju vojnu opremu i pladu od drave te mirovinu u obliku zemljoposjeda, time je povedana mod vojnih zapovjednika i uloga vojske u dravi jer su vojnici ponajprije odani svojem zapovjedniku (zapravo se radilo o privatnim vojskama), osnovna vojna jedinica postaje legija od 6000 ljudi Lucije Kornelije Sula voa optimata i Marijev suparnik, iz ugledne patricijske obitelji, istaknuo se u Saveznikom ratu (90 88. god, pobuna Italika koji su traili puno rimsko graansko pravo, Italici su poraeni u ratu, ali im je ipak priznato graansko pravo), takoer je stvorio vlastitu privatnu vojsku Prvi graanski rat (8882) Senat je odluio pokrenuti vojni pohod u Malu Aziju protiv pontskog kralja Mitridata VI (oekivao se velik ratni plijen), zapovjednitvo je povjereno Suli, no populari i vitezovi uspjeli su ga razrijeiti te dunosti i predati je Mariju, Sulin dravni udar, nakon odlaska Suline vojske na Istok, grad ponovo zauzimaju Marijeve snage, 82. god. Sula se vrada, zauzima grad, postaje diktator i provodi politike istke (proskripcije popisi dravnih neprijatelja koje je svatko mogao ubiti i dobiti nagradu)

79. god. nakon to je osigurao prevlast optimata, Sula predaje vlast i povlai se iz politike Marko Tulije Ciceron politiar, knjievnik i filozof, zagovara republikanstvo i uvanje rimske tradicije, kao konzul, 63. god. razotkrio i sprijeio dravni udar Lucija Sergija Katiline, 43. god, u doba Drugoga trijumvirata ubijen u proskripcijama Prvi trijumvirat (5949) kako bi izbjegli meusobni sukob, trojica najutjecajnijih politiara, Cezar, Pompej i Kras podijelili su vlast nad Rimskom Republikom (Pompej i Kras istaknuli su se pri guenju Spartakova ustanka) Marko Licinije Kras najimudniji Rimljanin kojega su podravali novarski krugovi, Pompejev suparnik, poginuo u vojnom pohodu u Siriji Gnej Pompej proslavio se vojnom karijerom, obnaao dunost konzula, nakon Krasove smrti povezao se sa senatorskim staleom i postao Cezarov suparnik Gaj Julije Cezar patricij koji je uivao podrku puka, osvaja Galije te upravitelj Galije i Ilirika, ima ambicije postati teokratski monarh, a uzor mu je Aleksandar Veliki Drugi graanski rat (49-48) Cezar pobjeuje Pompeja, proglaen doivotnim diktatorom 44. god. Cezar je ubijen u senatorskoj uroti Drugi trijumvirat (43-31) vlast dijele Cezarove pristae Gaj Oktavijan (Cezarov pranedak i posinak, koji postaje konzul), Marko Antonije i Lepid, sva trojica dobivaju diktatorske ovlasti, provode proskripcije i dijele dravu na tri dijela (Zapad Oktavijan, Istok Antonije, Afrika Lepid), Oktavijan spletkama uspijeva iskljuiti Lepida iz vlasti, a Marka Antonija proglasiti dravnim neprijateljem (potonji je otiao u Egipat i postao ljubavnikom kraljice Kleopatre) 31. god. pomorska bitka kod Akcija Oktavijanova pobjeda, Antonije i Kleopatra poinili su samoubojstvo, Oktavijan osvaja Egipat i postaje upravitelj te nove bogate provincije, ubrzo de provesti reforme koje de ga uiniti monarhom uspostava Carstva 27. pr. Kr.

RIMSKO CARSTVO: DOBA PRINCIPATA

AUGUSTOVA VLADAVINA 27. pr. Kr 14. p. Kr. Principat sustav vladavine za Augusta i nj. nasljednika, formalno republikanski August je prisvojio sve vane magistrature, nadzire vojsku i dravnu riznicu 1. Princeps senatus prvak Senata, prvi iznosi miljenje u Senatu, istodobno je cenzor i osobno sastavlja popis senatora 2. Imperator vrhovni zapovjednik vojske

3. Konzul 4. Prokonzul upravitelj dravnih provincija 5. Tribun to mu osigurava nepovredivost osobe 6. Pontifex maximus nadzor nad bogoslujem, kalendarom i obiajima Augustove reforme zakoni o dudoreu, obitelji i vjeri nobile pridobiva mjestima u Senatu i vojnim poloajima vitezove pridobiva mjestima u upravi dijeljenje ita i cirkuske igre za puk (Kruha i igara!) vojne reforme: smanjen broj legija, pretorijanska garda, pomodni odredi carske i senatske pokrajine romanizacija provincija

Nove pokrajine: Egipat, Germanija, Ilirik Pax romana (rimski mir) red, mir i blagostanje zlatno doba rimske povijesti Carski kult oboavanje carevog genija

JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA DINASTIJA (do 68. g) - nastavlja se doba procvata, ali dolazi do sukoba izmeu careva i Senata te dravnih udara, nasljeivanje se temelji na naelu usvojenja, car bira nasljednika, koji je obino sposoban mladi roak usvojen kao carev sin Tiberije (14-37) nastavlja Augustovo djelo, tedljiv i strog, ali paranoian, pred kraj ivota povlai se na otok Capri Kaligula (37-41) neuravnoteen i nasilan, ubijen u pretorijanskoj uroti Klaudije (41-54) obrazovan i cijenjen, vlada u slozi sa Senatom, osvaja Britaniju, meutim, ubijen je u pretorijanskoj uroti Neron (54-68) oponaa helenistike vladare, omraen zbog samovolje, neki ga okrivljuju za velik poar u Rimu 64. god, prvi sustavno progoni krdane, takoer svrgnut vojnim udarom 69 godina triju careva

FLAVIJEVSKA DINASTIJA (68-96) tri nasljedna cara, nastavak gospodarskog procvata i nova osvajanja Vespazijan (69-79) zapovjednik u pobunjenoj Judeji, vojska ga je proglasila carem, provodi reforme i ponovo uspostavlja red u Carstvu Tit (79-81) gui idovski ustanak i raseljava idove po Carstvu Domicijan (81-96) naziva se gospodarom i bogom, svrgnut dravnim udarom

ANTONINSKA DINASTIJA (II. stoljede) adoptivni carevi, vladari te dinastije nisu povezani krvnim srodstvom nego ustanovom usvajanja, vrhunac modi Carstva i poetak krize, nazvani su Antonini po jednom od vladara (Antonin Pio) Trajan (98-117) prvi car roen izvan Italije (Hispanac), uspjeni osvajaki ratovi i najvedi teritorijalni opseg Carstva (Dacija, Armenija, Mezopotamija, Arabija) Hadrijan (117-138) vodi obrambene ratove i naputa Mezopotamiju, ureuje sustav obrane na granici i osobno posjeduje sve dijelove Carstva, Hadrijanov zid u Britaniji, raseljava idove nakon novog ustanka, potie romanizaciju i osnivanje novih gradova Marko Aurelije (161-180) filozof na prijestolju, ratuje protiv Germana i Parta, naslijedio ga je sin Komod, koji se pokazao potpuno nedostojnim vladarom, pa je svrgnut

SEVEROVSKA DINASTIJA (193-235) uvoenje otvorene vojne monarhije, oslanjaju se na vojsku i neitalsko stanovnitvo, veliki trokovi inflacija (kvarenje novca), Septimije Sever (193 211), Karakala (211-217) 212. Karakalin edikt svi slobodni stanovnici dobivaju graansko pravo

KRIZA RIMSKOG CARSTVA (III. STOLJEDE) doba vojnikih careva, koji ne tvore dinastiju, nego, u pravilu, dolaze udarom na vlast stalan pritisak na istone i sjeverne granice (Parti, Germani) ogromni izdatci za vojsku i golemi inovniki aparat novi graanski ratovi izmeu protucareva

gospodarska kriza: manjak radne snage, previsoki porezi, pad proizvodnje, hiperinflacija, zbog nedostatka robova veleposjedi se poinju dijeliti u zakup kolonima barbarizacija poinje naseljavanje Germana i drugih plemena du granice kao saveznika

PREOBRAZBA RIMSKOG CARSTVA

Dioklecijan (284-305) asnik pukog podrijetla iz Dalmacije

DOMINAT novi sustav vladavine, car je neogranieni gospodar svojih podanika, istonjaki dvorski ceremonijal Upravne reforme: tetrarhija (etverovlade), podjela na 12 dijeceza, preustroj i razdvajanje inovnikog aparata i vojske Gospodarske reforme: porez u naturi, vezivanje poljodjelaca uz zemlju, propisi o cijenama Jupiterov kult, progoni krdana Dioklecijanova palaa

Konstantin Veliki (306-337) pobjednik u graanskom ratu izmeu tetrarha nastavlja reforme dinastiko etverovlade (august + 3 cezara) prefekture pretorija (Istok, Ilirik, Italija, Galija) prefekti pretorija civilna uprava magister militum vrhovni zapovjednik vojske pogranina i pokretna vojska reforma novanog sustava zlatni standard prvi car krdanin, Milanski edikt (313)

330. nova prijestolnica Konstantinopol

DRUTVO U VRIJEME CARSTVA

Limes sustav pograninih utvrda Cestovna mrea vojska, pota i, izuzetno, trgovina

Istoni je dio Carstva gospodarski razvijeniji Trgovina: ito, vino, maslinovo ulje, robovi Obrti: vedina obrtnika su slobodnjaci, obrtnike udruge pretea cehova Rudnici: Alpe, Hispanija, Britanija, Ilirik Poljoprivreda: pojava kolonatskog sustava, koloni zakupnici Smanjivanje broja robova prestanak osvajakih ratova, osloboenici Gradovi: kolonije i municipiji (novi i stari gradovi koji imaju samoupravu) Civitas gradska opdina Villae urbanae (gradske bogatake kude s unutarnjim dvoritem) Villae suburbanae (ladanjske kude) Insulae (viekatnice s najamnim stanovima) Javne graevine: bazilike, terme, teatri, biblioteke, cirkusi, stadioni, amfiteatri