P. 1
povijest

povijest

|Views: 76|Likes:
Published by Martin Vučković

More info:

Published by: Martin Vučković on Apr 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/28/2012

pdf

text

original

753. g. pr. Kr.

prema predaji te je godine osnovan grad Rim, rimska era započinje tom godinom (Varonova era) 7 brežuljaka: Palatin, Aventin, Eskvilin, Kvirinal, Viminal, Kapitol, Celij Legenda o postanku: Romul i Rem, blizanci, sinovi Ree Silvije i boga Marsa, njihov stric Amulije, nezakoniti vladar Albe Longe koji je preoteo vlast bratu Numitoru, dao ih je izložiti u prirodi, našla ih je i othranila vučica, a zatim ih je odgojio jedan pastir, kada su odrasli pomogli su Numitoru da se vrati na vlast, on im je dao zemlju da osnuju novi grad, izbila je svađa među bradom, Romul ubija Rema i postaje prvi rimski kralj Arheološke interpretacije: IX. st. pr. Kr. nastaju prva naselja na brežuljcima uz rijeku Tiber, dolina je bila močvarna i nije bila pogodna za život VII. st. pr. Kr. latinskim selima uz Tiber zavladali su Etruščani, Etruščani su pomogli domorodcima isušiti močvare, sela na brežuljcima su se postupno ujedinila u jedinstveno naselje Doba kraljeva: prema predaji traje od 753. do 509. pr. Kr. spominje se sedam legendarnih kraljeva, od kojih su trojica posljednjih bili Etruščani, sigurno ih je bilo više od sedam rimsko stanovništvo dijelilo se na tri plemena (tribus), svako pleme na deset kurija (curia), a svaka kurija na deset rodova (gens), društvo je bilo izrazito patrijarhalno patriciji, kasnija rimska aristokracija, potječu od tih prvobitnih 300 rodova, imali su politička prava, imaju pravo glasa u skupštini, tj. komiciji kurije (comitia curiata) plebejci, plebs, puk, kasniji doseljenici u Rim, uglavnom obrtnici, nisu imali politička prava i živjeli su odvojeno na Aventinu kralj (rex), vrhovni sudac, svedenik i vojni zapovjednik, nije imao nasljednu vlast nego ga je birala skupština a potvrđivao senat senat (senex = starac), vijede staraca, čine ga starješine rodova, potvrđuje odluke skupštine

navodno je šesti rimski kralj Servije Tulije proveo novu podjelu stanovništva na imovinske razrede (classes) koji su se dijelili na centurije, a time je i narodna skupština preustrojena na centurijatske komicije posljednji kralj Tarkvinije Oholi protjeran je iz Rima zato što je nj. sin silovao djevojku po imenu Lukrecija, proglašena je republika, a Rim se oslobodio prevlasti Etruščana Rimska Republika: od 509. do 27. pr. Kr. res publica = javna stvar

osnovna jedinica je legija (3000 kasnije 6000 pješaka – legionara. Latinski rat – rimska pobjeda nad Latinskim savezom . strijelaca i bojne tehnike). pomodne jedinice konjanika. pa su se Rimljani uspjeli nametnuti kao vodeda sila spretnom politikom Divide et impera! (Podijeli pa vladaj) – odnos prema svim poraženim protivnicima nije bio jednak. pr. pr. dijeli se kohorte (600). Rim je aristokratska republika plebejci su nakon Servijevih reformi imali pravo glasa u skupštini. manipule (200) i centurije (100). plebs dobiva pravo birati pučkog tribuna koji sudjeluje na sjednicama senata i ima pravo veta 367. pontifex maximus – vrhovni svedenik. Rimljani su odbili najezdu Gala («guske su spasile Rim») 340.- sve državne službe (magistrature) su izborne i vremenski ograničene kraljevske ovlasti prelaze na dvojicu konzula koji se biraju na godinu dana sva stvarna vlast koncentrirana je u senatu. st. veterani dobivaju mali zemljišni posjed USPOSTAVA RIMSKE VLASTI NAD SREDOZEMLJEM Jačanje rimske države: zahvaljujudi ustroju države i društva rimski građani odani su Republici i spremni su se za nju žrtvovati rimska vojska bila je dobro uvježbana i disciplinirana ravnoteža snaga u Italiji i na Sredozemlju bila je krhka. kvestor – nadzire državnu blagajnu. Kr. plebejci i patriciji izjednačeni su u građanskim pravima magistrature: pretor – vrhovni sudac. utege. jedni su doslovno porobljeni. u posebnim uvjetima diktator dobiva neograničenu vlast od senata na rok od šest mjeseci. Kr. stroga stega. gradsku čistodu. tredi pretvoreni u saveznike (socii) Osvajanje Italije (IV-III. cenzori – svakih pet godina biraju se cenzori koji popisuju stanovništvo i imovinu te određuju visinu poreza Rimska vojska: vojni obveznici su svi slobodni građani od 17 do 46 godina. edili– nadziru javni red i mir. drugi podvrgnuti hegemoniji. Kr): 390. no nisu imali pristup magistraturama i nisu smjeli sklapati brakove s patricijima 494. diktator – izvanredna magistratura. u doba Republike opremaju se o svom trošku. pr.

st) Puni = Kartažani Kartaga – kolonija feničkog grada Tira u današnjem Tunisu. tj. Makedonija priznaje poraz 167. preduhitrio ih je vojskovođa Hanibal.»). u tri rata zavladali su cijelom istočnojadranskom obalom.samnitski ratovi – Rimljani lome otpor Samnidana i učvršduju vlast na jugu Italije (pokoren je i grčki grad Neapolis. provincija Makedonija . Rim se miješa u razmirice između helenskih polisa na jugu Italije. Kartažani moraju platiti ratnu odštetu i predati Rimljanima svu mornaricu. 202. bio Hanibalov saveznik. Kartažana je malo. 204. Kartaga je od trgovačkog središta prerasla u glavnu talasokraciju zapadnoga Sredozemlja. st. pr. st. osnovana kolonija Nova Kartaga. rimski vojskovođa Scipion iskrcava se u Africi. provincija Ilirik sukob s Makedonijom. osnovana u IX. uz velike napore i gubitke Rimljani su uspjeli izgraditi flotu i izvojevati pobjedu. koji je bogat rudama. Pir se povlači iz Italije – čitav jug Apeninskog poluotoka je pod vlašdu Rima.241) – sukob Kartage i Rima oko Sicilije. Sardinije i Korzike koje postaju prve rimske provincije Drugi punski rat (219 . Hanibal se mora povudi iz Italije. Kelta itd. rimska odlučujuda pobjeda kod Zame. daje se u zakup uglednim rimskim građanima Punski ratovi (III-II. 216. međutim. neuspjela opsada Rima. u rat između Rima i Tarenta umiješao se epirski kralj Pir («Pirova pobjeda») 285. do IV. helenistička obilježja Prvi punski rat (264 . mislim da Kartagu treba razoriti. pad Volsinija. «žitnice Sredozemlja». Rimljani se sukobljavaju s Ilirima zbog njihova gusarstva. Rimljani napadaju Siciliju. dok Siciliju zauzimaju Kartažani 265. rimska provincija Hispanija Tredi punski rat (148 – 146) – Kartaga se brzo oporavlja. Kartaga je sravnjena sa zemljom. Kartažani su prisiljeni povudi se sa Sicilije. punskog rata jer je Filip V. težak rimski poraz kod Kane. započinje u doba 2. Rimljani se spremaju napasti Kartažane u Hispaniji.202) – Kartažani šire posjede na Pirenejskom poluotoku (Hispanija). povod ratu je sukob Kartage s rimskim saveznicima Numiđanima. Italika. na vlasti u Kartagi je oligarhija. na njegovu stranu stali su Kelti i neki italski gradovi. nakon kartaškog zauzimanja Mesane. Kr. što navodi Rimljane da preduhitre obnovu njezine talasokracije (Katon: «Uostalom. st. posljednjeg etruščanskog uporišta ager publicus (državna zemlja). njihova kultura ima miješana. provincija Afrika Osvajanje istočnog Sredozemlja: Ilirski ratovi (229 – 167). nakon dvogodišnje opsade. današnji Napulj) početak III. 148. ali zahvaljujudi gospodarskoj modi imaju jaku pladeničku vojsku sastavljenu od Grka. Hanibal je prešao Alpe i počeo pustošiti Italiju.

najvažnija je Kapitolijska trijada – Jupiter (Zeus). osobito se štovao i Mars. populari – stranka koja privlači niže slojeve obedanjima o agrarnoj reformi . portretističko kiparstvo. ali s osvajačkim ratovima umjetnost dostiže grčki izraz. sitnog kriminala i milostinje političara pojava stranaka u političkom životu: optimati – stranka senatora koja želi povedati ovlasti Senata. bogovi rimskog panteona su italska božanstva s preuzetim osobinama grčkih bogova. klijente i robove. rimske vrijednosti: vrlina. Rimljani su preuzeli etruščansko vjerovanje u duhove (lari. Rimljani razaraju Korint. mladi patriciji odgajaju se da budu sposobni u svojoj društvenoj ulozi. dobivaju poduku iz čitanja i pisanja. patricijske obitelji u to doba same obrađuju zemlju. pojavljuje se sloj veleposjednika (nobili). matematike. Junona (Hera) i Minerva (Atena). tu de nastati rimska provincija Azija KULTURA I DRUŠTVO RIMSKE REPUBLIKE Obitelj: rimska familija. dok su vitezovi plebejci koji su se obogatili trgovinom i zelenaštvom (vitezovi služe vojsku kao konjanici. penati. plebs živi nešto skromnije od patricija. poistovjeden s grčkim bogom rata Aresom. ali ima neka politička prava i vojnu obvezu Umjetnost: najjači je helenski utjecaj. epsko i lirsko pjesništvo. dok se velika vedina građana pretvara u svjetinu bez zemlje i posla (proletarijat) nobili se dijele na senatorski i viteški stalež. retorike te prolaze vojnu obuku. geniji). provincija Ahaja pergamski kralj Atal III. što je posljedica osvajačkih ratova podjela na patricije i plebs sve je manje značajna zbog povedanja imovinskih razlika. temeljna jedinica društva. senatorske patricijske obitelji prigrabile su najvede zemljišne posjede. obuhvada širu obitelj. obredi su uključivali žrtvovanje životinja i gatanje Svakodnevni život: Forum Romanum (glavni trg) bio je središte društvenog i političkog života. koji se proletariziraju i dolaze živjeti u grad od prosjačenja. vlast oca (pater familias) je neograničena Religija: rimska religija razvila se kao spoj italsko-etruščanskih i grčkih vjerovanja. nema nasljednika i oporučno ostavlja svoju državu Rimu. dok se trgovalo na drugim trgovima. robova ima malo. izvorna umjetnost je na skromnom stupnju.- 147. nekrokorintija – zaplijenjena keramika iz Korinta i drugih grčkih gradova. Terencije) Društvene suprotnosti – s vremenom se povedavaju. kada de označavati niže plemstvo u zapadnoj Europi) zbog prelaska na robovsko obrađivanje veleposjeda tržište uništava sloj seljaka-sitnih posjednika. bog proljeda. oni su posluga i pomodna radna snaga. taj naziv de se održati sve do srednjeg vijeka. rad i vjera. komedija (Plaut.

Kr – zaoštravaju se društvene suprotnosti. vojnici se opremaju o svom trošku. g). robovi de naposljetku raditi u doslovno svim zanimanjima i to gotovo isključivo oni ustanci robova: 138. 73. god. pad motivacije rimskih vojnika) – veliki gubitci u ratu s Numiđanima i porazi od germanskih plemena na sjevernoj granici Gaj Marije – plebejac koji je uspio u vojnoj i političkoj karijeri.agrarnu reformu pokušali su provesti pučki tribuni Tiberije Grakho (133. pobuna Italika koji su tražili puno rimsko građansko pravo. pa zatim njegov mlađi brat Gaj (123. grad ponovo zauzimaju Marijeve snage. Pompej – Cezar. uspješno priveo kraju rat protiv numidskog kralja Jugurte. Sula se vrada. vojsci pristupaju dragovoljci na rok od 16 godina. to je urodilo i Savezničkim ratom nakon punskih ratova. obojica su ubijena u senatorskim urotama Italici koji su bili u savezničkom odnosu s Rimom zahtijevali su puno rimsko građansko pravo i preraspodjelu zemlje u kojoj bi i oni sudjelovali. god. osnovna vojna jedinica postaje legija od 6000 ljudi Lucije Kornelije Sula – vođa optimata i Marijev suparnik. urota i političkih ubojstava te dva velika ustanka robova sloj sitnih seljačkih posjednika potpuno nestaje Rim je prenapučen besposlenim proleterima vojska postaje neučinkovita (popunjava se građanskom mobilizacijom. nakon odlaska Suline vojske na Istok. iz ugledne patricijske obitelji. Kr). Marko Antonije – Oktavijan). 105. Kr. Kr. st. pr. 102-101. dobivaju vojnu opremu i pladu od države te mirovinu u obliku zemljoposjeda. god. Italici su poraženi u ratu. pr. ali im je ipak priznato građansko pravo). a za vojnu službu ne prima se redovna plada nego udio u plijenu. postaje diktator i provodi političke čistke (proskripcije – popisi državnih neprijatelja koje je svatko mogao ubiti i dobiti nagradu) . zauzima grad. time je povedana mod vojnih zapovjednika i uloga vojske u državi jer su vojnici ponajprije odani svojem zapovjedniku (zapravo se radilo o privatnim vojskama). pr. istodobno je pet puta uzastopce biran za konzula i stekao veliko materijalno bogatstvo Marijeva vojna reforma: uvodi se profesionalna vojska. istaknuo se u Savezničkom ratu (90 – 88. što de dovesti do tri građanska rata (Marije – Sula. također je stvorio vlastitu privatnu vojsku Prvi građanski rat (88–82) – Senat je odlučio pokrenuti vojni pohod u Malu Aziju protiv pontskog kralja Mitridata VI (očekivao se velik ratni plijen). Sicilija. jedan od vođa stranke populara. pr. god. no populari i vitezovi uspjeli su ga razriješiti te dužnosti i predati je Mariju. porazio Cimbre i Teutone. rimsko gospodarstvo potpuno prelazi na robovsku privredu. Spartakov ustanak (započeo u gladijatorskoj školi u Kapui) RIM U DOBA GRAĐANSKIH RATOVA II – I. zapovjedništvo je povjereno Suli. Sulin državni udar. 82.

Kr – 14. Afrika – Lepid). Oktavijan osvaja Egipat i postaje upravitelj te nove bogate provincije. nasljednika.79. osvajač Galije te upravitelj Galije i Ilirika. pr. razotkrio i spriječio državni udar Lucija Sergija Katiline. Principat – sustav vladavine za Augusta i nj. god. Imperator – vrhovni zapovjednik vojske . koji postaje konzul). god. nadzire vojsku i državnu riznicu 1. 43. Cezar. a Marka Antonija proglasiti državnim neprijateljem (potonji je otišao u Egipat i postao ljubavnikom kraljice Kleopatre) 31. god. god. prvi iznosi mišljenje u Senatu. trojica najutjecajnijih političara. Antonije i Kleopatra počinili su samoubojstvo. književnik i filozof. obnašao dužnost konzula. a uzor mu je Aleksandar Veliki Drugi građanski rat (49-48) – Cezar pobjeđuje Pompeja. Kr. ubrzo de provesti reforme koje de ga učiniti monarhom – uspostava Carstva 27. Istok – Antonije. sva trojica dobivaju diktatorske ovlasti. RIMSKO CARSTVO: DOBA PRINCIPATA AUGUSTOVA VLADAVINA – 27. nakon Krasove smrti povezao se sa senatorskim staležom i postao Cezarov suparnik Gaj Julije Cezar – patricij koji je uživao podršku puka. Princeps senatus – prvak Senata. p. Oktavijan spletkama uspijeva isključiti Lepida iz vlasti. 63. Pompejev suparnik. kao konzul. Marko Antonije i Lepid. poginuo u vojnom pohodu u Siriji Gnej Pompej – proslavio se vojnom karijerom. proglašen doživotnim diktatorom 44. Kr. ima ambicije postati teokratski monarh. formalno republikanski August je prisvojio sve važne magistrature. nakon što je osigurao prevlast optimata. god. Sula predaje vlast i povlači se iz politike Marko Tulije Ciceron – političar. pr. istodobno je cenzor i osobno sastavlja popis senatora 2. provode proskripcije i dijele državu na tri dijela (Zapad – Oktavijan. pomorska bitka kod Akcija – Oktavijanova pobjeda. zagovara republikanstvo i čuvanje rimske tradicije. u doba Drugoga trijumvirata ubijen u proskripcijama Prvi trijumvirat (59–49) – kako bi izbjegli međusobni sukob. Cezar je ubijen u senatorskoj uroti Drugi trijumvirat (43-31) – vlast dijele Cezarove pristaše Gaj Oktavijan (Cezarov pranedak i posinak. Pompej i Kras podijelili su vlast nad Rimskom Republikom (Pompej i Kras istaknuli su se pri gušenju Spartakova ustanka) Marko Licinije Kras – najimudniji Rimljanin kojega su podržavali novčarski krugovi.

3. pomodni odredi carske i senatske pokrajine romanizacija provincija Nove pokrajine: Egipat. car bira nasljednika. prvi sustavno progoni kršdane. ali dolazi do sukoba između careva i Senata te državnih udara. nasljeđivanje se temelji na načelu usvojenja. neki ga okrivljuju za velik požar u Rimu 64. omražen zbog samovolje. mir i blagostanje – zlatno doba rimske povijesti Carski kult – obožavanje carevog genija JULIJEVSKO-KLAUDIJEVSKA DINASTIJA (do 68. Pontifex maximus – nadzor nad bogoslužjem. Ilirik Pax romana (rimski mir) – red.nastavlja se doba procvata. međutim. Prokonzul – upravitelj državnih provincija 5. također svrgnut vojnim udarom 69 – godina triju careva . Konzul 4. g) . ubijen u pretorijanskoj uroti Klaudije (41-54) – obrazovan i cijenjen. koji je obično sposoban mladi rođak usvojen kao carev sin Tiberije (14-37) – nastavlja Augustovo djelo. Tribun – to mu osigurava nepovredivost osobe 6. vlada u slozi sa Senatom. obitelji i vjeri nobile pridobiva mjestima u Senatu i vojnim položajima vitezove pridobiva mjestima u upravi dijeljenje žita i cirkuske igre za puk (Kruha i igara!) vojne reforme: smanjen broj legija. Germanija. god. ali paranoičan. pretorijanska garda. pred kraj života povlači se na otok Capri Kaligula (37-41) – neuravnotežen i nasilan. osvaja Britaniju. ubijen je u pretorijanskoj uroti Neron (54-68) – oponaša helenističke vladare. štedljiv i strog. kalendarom i običajima Augustove reforme zakoni o dudoređu.

FLAVIJEVSKA DINASTIJA (68-96) – tri nasljedna cara. uspješni osvajački ratovi i najvedi teritorijalni opseg Carstva (Dacija. Arabija) Hadrijan (117-138) – vodi obrambene ratove i napušta Mezopotamiju. Septimije Sever (193 – 211). provodi reforme i ponovo uspostavlja red u Carstvu Tit (79-81) – guši židovski ustanak i raseljava Židove po Carstvu Domicijan (81-96) – naziva se gospodarom i bogom. Karakala (211-217) 212. pa je svrgnut SEVEROVSKA DINASTIJA (193-235) – uvođenje otvorene vojne monarhije. Mezopotamija. zbog nedostatka robova veleposjedi se počinju dijeliti u zakup kolonima barbarizacija – počinje naseljavanje Germana i drugih plemena duž granice kao «saveznika» . Karakalin edikt – svi slobodni stanovnici dobivaju građansko pravo KRIZA RIMSKOG CARSTVA (III. Hadrijanov zid u Britaniji. svrgnut državnim udarom ANTONINSKA DINASTIJA (II. uređuje sustav obrane na granici i osobno posjeduje sve dijelove Carstva. koji ne tvore dinastiju. u pravilu. STOLJEDE) doba vojničkih careva. pad proizvodnje. Armenija. hiperinflacija. veliki troškovi – inflacija (kvarenje novca). nego. vojska ga je proglasila carem. koji se pokazao potpuno nedostojnim vladarom. vladari te «dinastije» nisu povezani krvnim srodstvom nego ustanovom usvajanja. naslijedio ga je sin Komod. nastavak gospodarskog procvata i nova osvajanja Vespazijan (69-79) – zapovjednik u pobunjenoj Judeji. ratuje protiv Germana i Parta. stoljede) – adoptivni carevi. vrhunac modi Carstva i početak krize. oslanjaju se na vojsku i neitalsko stanovništvo. dolaze udarom na vlast stalan pritisak na istočne i sjeverne granice (Parti. potiče romanizaciju i osnivanje novih gradova Marko Aurelije (161-180) – «filozof na prijestolju». raseljava Židove nakon novog ustanka. Germani) ogromni izdatci za vojsku i golemi činovnički aparat novi građanski ratovi između protucareva gospodarska kriza: manjak radne snage. previsoki porezi. nazvani su Antonini po jednom od vladara (Antonin Pio) Trajan (98-117) – prvi car rođen izvan Italije (Hispanac).

nova prijestolnica – Konstantinopol DRUŠTVO U VRIJEME CARSTVA Limes – sustav pograničnih utvrda Cestovna mreža – vojska. Milanski edikt (313) 330. propisi o cijenama Jupiterov kult. Galija) prefekti pretorija – civilna uprava magister militum – vrhovni zapovjednik vojske pogranična i pokretna vojska reforma novčanog sustava – zlatni standard prvi car kršdanin. podjela na 12 dijeceza. preustroj i razdvajanje činovničkog aparata i vojske Gospodarske reforme: porez u naturi. vezivanje poljodjelaca uz zemlju. car je neograničeni gospodar svojih podanika. istočnjački dvorski ceremonijal Upravne reforme: tetrarhija (četverovlašde). izuzetno. Ilirik. pošta i. trgovina . Italija.PREOBRAZBA RIMSKOG CARSTVA Dioklecijan (284-305) časnik pučkog podrijetla iz Dalmacije DOMINAT – novi sustav vladavine. progoni kršdana Dioklecijanova palača Konstantin Veliki (306-337) pobjednik u građanskom ratu između tetrarha nastavlja reforme dinastičko četverovlašde (august + 3 cezara) prefekture pretorija (Istok.

teatri. robovi Obrti: vedina obrtnika su slobodnjaci. biblioteke. Ilirik Poljoprivreda: pojava kolonatskog sustava. terme. obrtničke udruge – preteča cehova Rudnici: Alpe. amfiteatri . oslobođenici Gradovi: kolonije i municipiji (novi i stari gradovi koji imaju samoupravu) Civitas – gradska opdina Villae urbanae (gradske bogataške kude s unutarnjim dvorištem) Villae suburbanae (ladanjske kude) Insulae (višekatnice s najamnim stanovima) Javne građevine: bazilike. Hispanija. maslinovo ulje. cirkusi. koloni – zakupnici Smanjivanje broja robova – prestanak osvajačkih ratova. stadioni. vino. Britanija.Istočni je dio Carstva gospodarski razvijeniji Trgovina: žito.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->