P. 1
Slobodna Bosna [broj 807, 26.4.2012]

Slobodna Bosna [broj 807, 26.4.2012]

|Views: 920|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Apr 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/25/2012

pdf

text

original

HOLANDSKI OBAVJE[TAJAC ZA SB: DA, PRINCEZA MABEL JE BILA [PIJUN

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
16 POLITI^KI SKANDAL KOJI TRESE FEDERACIJU
Obra~un Budimira i Heleza
U otvorenom razgovoru za Slobodnu Bosnu predsjednik Federacije BiH odgovara na ozbiljne optu`be i uvrede koje je na njegov ra~un izrekao federalni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez, komentira odnose izme|u SDP-a i HSP-a, upozorava na apsurdne poteze federalnih ministara i otvorene politi~ke pritiske na 40 Ustavni sud Federacije BiH, te priznaje da su stranke Platforme, nakon preuzimanja vlasti, izvr{ile neselektivnu smjenu kadrova u federalnim institucijama i javnim poduze}ima akcije vojske kojom je komandovao bile isprovocirane planovima o d`ihadu

www.slobodna-bosna.ba

66 OD KAMENA SPOMENIK
Iz Krajine na put bez povratka
U Bosanskoj Krupi je prije deset dana otkriven spomenik ~etvorici Bo{njaka stradalih na brodu TITANIC, 15. aprila 1912. godine; autori spomenika EJDI REKI]U, HUSEINU SIVI]U, ]ERIMU BALIKI]U i RED@I DELALI]U, kao i na~elnik ove op}ine, za “Slobodnu Bosnu” govore o nastanku “vje~nog spomena” za njihove sugra|ane, kao i o dodatnom turisti~kom potencijalu jednog od najljep{ih dijelova na{e dr`ave

JOZO AN\I]
Policajac ni na nebu ni na zemlji
Nekada strah i trepet svih kriminalaca i onih koji su to planirali postati na Alipa{inom Polju, ratni zamjenik komandanta Specijalnog odreda “Laste”, ~ovjek koji je pro{ao najte`a rati{ta oko Sarajeva i poslijeratni policajac nakon Dragana Viki}a na{ao se na udaru direktora Federalne uprave policije Dragana Luka~a i prijevremeno je poslan u penziju. Za “Slobodnu Bosnu” An|i} govori o po~ecima sukoba s Luka~em, razlozima zbog kojih se ljudi poput njega i Viki}a {alju u penziju, otkriva ko bi prema njemu dostupnim informacijama mogao biti sljede}i na udaru, te iznosi neke detalje iz ratne pro{losti o kojima nikada ili rijetko govori ~ak i privatno

22 POLITI^KA ZA[TITA KRIMINALA
SDP-ov “Strate{ki partner” bjegunac pred bh. pravosu|em
Punih 11 godina Fabrika duhana Sarajevo bezuspje{no poku{ava sudskim putem namiriti {tetu koju joj je nanio “privatizacijski ekspert“ Damir Fazli}; Slobodna Bosna otkriva nepoznate detalje o Fazli}evom kriminalnom anga`manu u FDS-u i njegovim politi~kim sponzorima i za{titnicima iz vrha SDP-a

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

60 MIRKO NOVOSEL ZA “SB“
BiH i ja smo vezani tajno
MIRKO NOVOSEL (74), savjetnik selektora ko{arka{ke reprezentacije BiH ALEKSANDRA PETROVI]A govorio je na{em novinaru o svojoj fascinantnoj trenerskoj karijeri, fenomenu ex-yu ko{arke, razlozima zbog kojih je odlu~io pomo}i selekciji Bosne i Hercegovine

Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

30 PO^ETAK SU\ENJA RATKU MLADI]U
Odbrojavanje je po~elo
[estosatnim izvo|enjem uvodnih rije~i, 16. maja, pred Ha{kim tribunalom po~et }e su|enje RATKU MLADI]U, posljednje koje se ti~e zlo~ina po~injenih u BiH tokom tri i po godine rata. Prvi svjedoci bit }e pozvani u sudnicu ve} 29. maja. Optu`eni i dalje kategori~ki odbacuje sve navode optu`nice tvrde}i da je tokom rata sve uradio u skladu sa zakonom i profesijom, te da su
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
MINISTAR “3 U 1“

SLIKU SVOJU LJUBIM

Kantonalni ministar obrazovanja dr. Fahrudin Oru~evi} anga`iran na tri radna mjesta
Najbli`i prijatelji ga zovu Paja a odnedavno i “ministar 3 u 1“. Rije~ je o ministru obrazovanja u vladi Sarajevskog kantona i vanrednom profesoru na Elektrotehni~kom fakultetu dr. Fahrudinu Oru~evi}u. Proteklih 19 godina Oru~evi} je paralelno radio na Elektrotehni~kom fakultetu i vodio privatnu informati~ku ku}u Alemsistem. No, Oru~evi} se nije proslavio ni kao predava~ (poni{ten mu je izbor u zvanje vanrednog profesora) a jo{ manje kao privatni poduzetnik, budu}i da njegova firma “Alemsistem“ ve} godinama nije namaknula ni jedan ozbiljniji posao. Stvar bi se mogla radikalno promijeniti nakon {to je Oru~evi} izabran za ministra u kantonalnoj Vladi (“ministar 3 u 1“). Odmah nakon {to je preuzeo ministarsku funkciju, Oru~evi} je predlo`io hitnu izradu “Strategije informatizacije osnovnog i srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo 20122016.“ Bit }e zanimljivo vidjeti koja }e informati~ka firma dobiti ovaj veliki posao... (A.M.)

Filmski nastup Peđe Kojovića na Skupštini KS

GLUMA^KI DEBI
Zastupnik Na{e stranke Pe|a Kojovi} odglumio je ulogu zastupnika

Fahrudin Oru~evi}

Na 14. sjednici Skup{tine Kantona Sarajevo, koja je odr`ana 23. aprila, vodile su se burne rasprave o izboru novog rektora Univerziteta u Sarajevu, korupciji u zdravstvu, radu kantonalnih ministarstava i radu Vlade KS u 2011. godini... Mnogo je nerije{enih problema kojima bi se poslanici Skup{tine trebali ozbiljno pozabaviti me|utim, ono {to je najvi{e privuklo njihovu pa`nju na posljednjem zasjedanju je kamera koja je cijeli dan u stopu “pratila“ zastupnika Na{e stranke Pe|u Kojovi}a i njegove poslani~ke aktivnosti! Kako saznajemo, radi se o snimanju dokumentarnog filma u produkciji Bore Konti}a i njegovog Media Centra, u kojem je Kojovi} jedan od glavnih aktera. Svjestan va`nosti svoje filmske “uloge“, Kojovi} se tako posebno pripremio za ovu sjednicu - u detaljnom obra}anju Skup{tini, o{tro je kritikovao rad kantonalnih ministarstava obrazovanja, saobra}aja, stambene politike, unutra{njih poslova, zdravstva, finansija i ~ega sve ne, a njegov govor (koji je ~itao sa papira) trajao je

cijelih petnaest minuta. Nakon {to su ga ostali zastupnici upozorili da je maksimalno predvi|eno vrijeme za izlaganje deset minuta, Kojovi} je ustvrdio kako nije prekora~io dozvoljeno vrijeme i da to zna jer je prethodno kod ku}e vje`bao ~itaju}i svoj govor i ta~no mjerio vrijeme koje mu je potrebno da ga pro~ita! Ovaj sveobuhvatni “nastup“ predstavnika opozicije sve vrijeme pratila je kamera Konti}a i njegovog tima, {to je zasmetalo pojedinim poslanicima, te se u Skup{tini po~ela voditi rasprava o tome je li filmskoj ekipi uop}e trebalo dozvoliti da snima sjednicu, odnosno Kojovi}a. No, za razliku od nezadovoljnih pojedinaca koji su se, valjda, osje}ali kao da su pomalo u Kojovi}evoj sjeni (ili u ovom slu~aju izvan kadra), Nermin Pe}anac iz SDU-a zaklju~io je kako u prisustvu filmske ekipe na Skup{tini nema ni{ta lo{e, naprotiv - bilo bi dobro da kamere snimaju svaki put, jer bi poslanik Kojovi} onda uvijek imao tako “efektne“ istupe, zaklju~io je Pe}anac. (M. Radevi})
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

LJUBI] KA@E DA BARI[I] LA@E

Međunarodna donatorska konferencija u Sarajevu

Lider HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} tvrdi da nije dobio novac od HDZ-a Hrvatske
Prema nezvani~nim informacijama, iz izvora bliskih Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA-i), sudski proces koji se u slu~aju Fimi-media pred @upanijskim sudom u Zagrebu vodi protiv biv{eg hrvatskog premijera Ive Sanadera uskoro bi mogao dobiti nastavak i u BiH. Nakon {to je, naime, biv{i HDZ-ov rizni~ar Mladen Bari{i} kazao istra`iteljima USKOK-a da je po nalogu nekada{njeg {efa Ive Sanadera predao predsjedniku HDZ-a 1990 Bo`i Ljubi}u 1,2 milijuna kuna (vi{e od 300.000 KM), inspektori SIPA-e su zapo~eli istragu o finansiranju te stranke iz “crnih fondova“ HDZ-a Hrvatske. Bo`o Ljubi} je, podsjetimo, ranije odlu~no demantirao sve navode o primanju novca, premda nema sumnje da je HDZ 1990, poslije razlaza s HDZ-om BiH, u`ivao punu podr{ku Ive Sanadera i njegovih strana~kih kolega. (S.M.)
Bo`o Ljubi}

Sadako Ogata nakon 15 godina u Sarajevu

Zlatko Lagumd`ija, Damir Ljubi}, Vesna Pusi} i Vuk Jeremi}

Tristo miliona eura prikupljeno je za rje{enje povratka izbjeglica u regionu

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

[TA MO@EMO, A [TA NIKAKO NE SMIJEMO
Pi{e: SENAD AVDI]

Nema nikakve potrebe da se formiraju nova tijela, agencije, odjeli za borbu protiv organiziranog kriminala; barem do trenutka dok postojeće etablirane parazitske pravosudne institucije, kantonalne, federalne, državne, ne podnesu “završni račun”

N

a marginama pro{lonedjeljne sjednice Vije}a ministara Bosne i Hercegovine tokom koje je, na guranje, usvojen Nacrt bud`eta dr`avnih institucija za ovu godinu, odvijao se zanimljiv i pou~an dijalog izme|u ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumd`ije i Sadika Ahmetovi}a, dr`avnog ministra sigurnosti. Nakon {to se Ahmetovi} po`alio da iz bud`eta nije izdvojeno dovoljno novca za sigurnosno-obavje{tajne aktivnosti, koje se slu`beno zovu “posebne istra`ne radnje”, Lagumd`ija ga je, navodno, upitao koliko su dr`avu ko{tale “posebne istra`ne radnje” koje su prije tri godine provo|ene nad njim i njegovim strana~kim jaranima u operaciji “Reket”? Naposljetku je ispalo, barem u ovoj pokusnoj etapi usvajanja bud`eta, a bit }e jo{ tu ozbiljnoga posla dok se ta stvar ne ozakoni, da je bud`etsko honoriranje ovih sofisticiranih (pred)krivi~nih radnji, koje mogu biti u nadle`nosti Agencije za istrage i za{titu (SIPA), ali i Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA) sprije~eno iz potpuno privatnih frustracija i otvorenih resentimana, mogu}e i strahova, jednog dr`avnog ministra. Izvinjavam se, dvojice; i ministar prometa i komunikacija Damir Had`i} (Naibu Zlatko) bio je u istom paketu sa strana~kim {efom, i on se nakostrije{i, hladan ga znoj oblije, na svaki spomen “posebnih istra`nih radnji”. Za neupu}ene, “posebne istra`ne radnje” predstavljaju skup policijsko-obavje{tajnih mjera bez kojih se, sasvim sigurno, primjerice, nikada u Hrvatskoj ne bi moglo stati u kraj nezaja`ljivom, beskrupuloznom, svirepo bezdu{nom kleptokrati Ivi Sanaderu. Nakon jednog od

najintimnijim, pa`ljivo selektiranim kafanskim razgovorima sa “strate{kim partnerima” iz INA-MOL-a?! Federalni premijer Nermin Nik{i} prije dvadesetak dana, da li iz dokoli~arske nemo}i, ili zato {to nije dorastao da se i~im ozbiljno pozabavi, bubnuo je ni~im izazvan kako je Bosni i Hercegovini prijeko potreban “neki njen USKOK”, koji bi se, za po~etak, bavio oduzimanjem nelegalno ste~ene imovine. Pri tom, ako sam dobro shvatio ono {to premijer nije rekao niti artikulirao, {to iz nemo}i {to zbog nekompetentnosti, taj bi na{ doma}i USKOK imao manje-vi{e federalni okvir, ili, kako je to sada trendi re}i, “format”. To bi, poku{avam rastjerati maglu iz Nik{i}evih neprohodnih “opservacija”, bila neka nadinstitucija, nadre|ena tu`ila{tvima, policiji, obavje{tajnoj zajednici.

N

e znam da li je neko obavijestio federalnog premijera (jer kako bi druga~ije Nik{i} to individualno mogao i{~eprkati) da takav (entitetski) projekat ve} 7-8 godina postoji u prijateljskom, bratskom entitetu Republika Srpska. Zove se Specijalno tu`ila{tvo za organizirani kriminal i tokom svoje dugogodi{nje prakse taj je tu`iteljski organ uspio dokazati dvije bitne, unaprijed zadate hipoteze: Prvu, da Milorad Dodik nije kriminalac i, drugu, da je leglo, stjeci{te kriminala u Republici Srpskoj okupljeno oko opozicionih stranaka, nevladinog sektora, doma}ih izdajnika, u svakom slu~aju. I tu pravosudnu instituciju, kao i niz sli~nih “poluga dr`ave” Republika Srpska je formirala po urneku iz Srbije. U

Odakle god pogleda{, Bosna i Hercegovina je najn
brojnih su|enja, a vode se tri paralelna sudska procesa protiv biv{eg hrvatskog suverena, Sanaderov glasnogovornik Ratko Ma~ek, tako|er optu`en kao suizvr{ilac u plja~ki, jadao se prijateljima zbog povrede elementarne privatnosti biv{eg {efa, a sada kolege iz prvih sudskih klupa. “Mo`ete misliti da je USKOK pratio i dokumentirao doslovce sve Sanaderove telefonske razgovore i kontakte, kafanske susrete, kreditne kartice njegove supruge, tro{kove njegove k}erke tijekom studiranja u Americi? Ne~uveno!...” Kako mo`e biti “ne~uveno” ako su USKOK-ovi istra`itelji razgovijetno ~uli sve {to je Sanader govorio tamo gdje se najmanje nadao, ~ak i na
6

Srbiji je to Specijalno tu`ila{tvo krenulo u odlu~ni i odsudni boj protiv organiziranog kriminala, pa i postiglo stanovite, okom vidljive, opipljive rezultate. Me|utim, svi su uspjesi relativizirani nedavnom dobronamjernom sugestijom, preporukom srpskim vlastima iz Brisela u kojoj se Vladi Borisa Tadi}a preporu~uje da preispita 25 sumnjivih privatizacija velikih firmi u Srbiji. “Samo dvije od tih 25 privatizacija su se obavile u vrijeme ove vlade, sve druge su se desile u vrijeme Vlade Vojislava Ko{tunice”, slavodobitno ovih dana po predizbornim va{arima poentira predsjednik Boris Tadi}. Smetnuo je s uma Tadi} da se pravni suverenitet ne potvr|uje i “overaSLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
PRVOBITNA AKUMULACIJA PRAVOSUDNIH NADLE@NOSTI
Kome trebaju nove agencije, odbori, komisije

va” tako {to Tadi}u, kao predsjedniku dr`ave, Evropska unija taksativno pobroji sumnjive, nezakonite, plja~ka{ke privatizacije nacionalnih resursa, nego se vjerodostojnost vlasti testira i legitimira aktivnostima lokalnih specijalnih tu`ila~kih ekspedicija… Nije va`na, i ne treba biti bitna bitka Bosne i Hercegovine za bilo kakav status u obitelji normalnih, evropskih dr`ava, sve dok se ne poravnaju stanovita neusugla{ena pitanja. Najva`nija, nepremostiva zapreka na tom putu jeste kriminal, odnosno nepostojanje volje i namjere da se toj po{asti stane u kraj.

razloga, ovu je kaznenu prijavu skrivao i kiselio po sudskim ladicama. Poku{avalo se, sistemski, cijeli taj slu~aj gurnuti u “zastaru”, ali po{to se tu na{lo djela (recimo ubistvo Juke Prazine) koje ne zastarijevaju, nije se uspjelo. Ali dobro, taj predmet, `iv `ivahan, na koncu je zavr{io u Federalnom tu`iteljstvu, gdje ga mazi i teto{i glavni federalni tu`itelj Zdravko Kne`evi}… Formalno i su{tinski, pravosudne vlasti u Bosni i Hercegovini raspola`u svim zakonskim i iz njih izvedenim podzakonskim akti-

neza{ti}enija dr`ava u Evropi od organiziranog kriminala!
Prije ta~no deset godina, prema “svim korisnicima” oti{la je informacija iz Agencije za istragu i za{titu (AID) u kojoj je 14 istragom zahva}enih optu`eno za “udru`ivanje radi po~injenja krivi~nog djela” (tada, dodu{e, po va`e}em Kaznenom zakonu nije postojao institut “zlo~ina~ke organizacije”). Mogu iz glave prizvati sva imena koja su tretirana u toj jezivoj ratno-profiterskoj dru`ini Edhem Bi~ak~i}, Mustafa ef. Ceri}, Hasan ^engi}, Bakir Izetbegovi}, Bakir Alispahi}, Fatih al Hasanein, Alija Delimustafi}… Sva nadle`na tu`iteljstva, Kantonalno ({ef je tad lohotni ambiciozni kantonalni tu`itelj Mustafa Bisi}) pa i kompromiserski njegov kolega, dr`avni tu`itelj Marinko Jur~evi}, svako iz svojih
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

ma. Osiguran im je respektabilan kapacitet neovisnosti od bilo kakvih utjecaja, politi~kih, tajkunskih, mafija{kih, pritisaka, ultimatuma, ucjena. Pravni okvir je bespredmetno i neproduktivno izmi{ljati i uvoditi u u ve} kako-tako uspostavljen model, evropski standardiziran i nadziran strogim okom me|unarodnih monitora, pla}enih birokratskih dosadnjakovi}a, me|unarodnih eksperatabesposli~ara sa impresivnim CV-om. Nema, to ho}i re}i, nikakve potrebe da se formiraju nova tijela, agencije, odjeli za borbu protiv organiziranog kriminala; barem do trenutka dok postoje}e etablirane parazitske pravosudne institucije, kantonalne, federalne, dr`avne, ne podnesu “zavr{ni ra~un”.
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 19. APRIL
Vrlo razborit i intrigantan tekst o {kolovanju `enske djece kod Bo{njaka, u tradicionalnom patrijarhalnom i modernom globaliziranom dru{tvu napisao je u Oslobo|enju profesor D@EVAD HOD@I]. Ima na na{em portalu jedna redovna posjetiteljka i foruma{ica, pa veli kako joj se u ovoj rubrici, a i ina~e, najvi{e dopadaju vicevi. Pa, evo, bujrum. Mujina k}erka napunila tri godine, pa je roditelji ho}e dati u obdani{te, ali nana, Mujina mater, ne}e ni da ~uje. “Ona }e biti uz mene kad ste vi na poslu.“ Pa nana, gdje god krene, od kom{inice do kom{inice, od sijela do sijela, od tevhida do mevluda, svugdje unu~icu sa sobom vodi. I do{lo vrijeme da mala krene u {kolu, prvi razred, prvi ~as, nakon 20 minuta ustaje, uzima torbak i veli: “]erajte me, `ene!“ dosti}i genijalni samoupravlja~ki stih, svog umalo imenjaka Dobrislava: “Osam sati raditi u sre}i/ u udobnom namje{taju le}i“, i prije pono}i i nakon pono}i, bez “glasova iz Danske ili Ro`aja“!

SUBOTA, 21. APRIL
Na “Al Jazeeri“ debata u kojoj se raspravlja o odsustvu druga~ijeg, nezavisnog, mi{ljenja u zemljama u regionu. Hrvatsku “dijalo{ku“ scenu analizira sociolog DRA@EN LALI], iz srbijanske vizure govori neki vrlo razborit i rje~it klinac, Sarajevo reprezentira psiholog D@ELILA MULI] i ~ini to prili~no uvjerljivo. Ka`e kako su konformizam i nekonfliktnost svojevrsni dio ovda{nje mentalne, psiholo{ke i intelektualne tradicije, historijskog naslije|a. Ta~no! Prije 15-ak godina u srednjoj Bosni ukorio me, dobronamjerno, tamo{nji efendija: “Nemoj, `iv bio, Senade, stalno bockati, provocirati, talasati, nije to u na{oj bo{nja~koj tradiciji. Kod nas ti je vazda va`ilo pravilo: kad u {umi nai|e{ na me|eda, reci mu merhaba, amid`a!, dok ne pro|e pored tebe.“

[ta re}i, kakvu (mu) poruku poslati? Mo`da je najbolje pozvati se na golemog Antuna Branka [imi}a:“Čovje~e, pazi da ne ide{ MALEN ispod zvijezda..“

UTORAK, 24. APRIL
Na su|enju biv{em hrvatskom premijeru IVI SANADERU, biv{i {ef njegovih financija/rizni~ar Mladen Bari{i} uz ostalo ka`e kako je pjeva~u MARKU PERKOVI]U THOMPSONU pla}eno 515 hiljada eura samo da tokom izborne kampanje ne

PETAK, 20. APRIL
DOBROSLAV ]UK, gradona~elnik Trebinja, danas se u Dubrovniku gra|anima izvinio za “neprijatnosti“ koje su po~etkom devedesetih godina do`ivjeli od (i iz) Trebinja. Nedavno sam nabasao na zbirku pjesama Grad bez du{e gradona~elnika ]uka, {tampanu odmah nakon rata u Nik{i}u. Jedan od recenzenata je akademik Matija Be}kovi}. Koliko se gradona~elnik ]uk razlikovao od svog prethodnika Bo`e Vu~urevi}a, tolika je pribli`no i razlika izme|u pjesnika ]uka i poete Vu~urevi}a. Zanemarljiva, dakle. Evo po~etka pjesme naslovljene “Pono}ni gost“: “Obi~no u pono} ili jo{ kasnije/Kad se stra{na java sa prvim snom spaja/ Mene zove neko {to mr`nju ne krije/Odnekud iz Danske ili iz Ro`aja.“ Dakle “pjesni~kog subjekta“, ]uka “obi~no u pono}“ proganjaju, stvarni ili metafori~ki glasovi ljudi, Trebinjaca, koje je vlast Bo`idara Vu~urevi} najprije protjerala u crnogorski gradi} Ro`aje, odakle su se raselili naj~e{}e i najvi{e u Dansku. Zavr{ava ]uk pono}nu nesanicu ovako: “Uvijek bez stila i odve} bijedno/ Moj pono}ni gost isto mi se javlja/ Pa mi je nekako postalo svejedno/ Da li me psuje ili me pozdravlja.“ Prije vi{e od trideset godina srpski pisac Milovan Danojli} napisao je briljantnu knjigu “Kako je Dobrislav protr~ao kroz Jugoslaviju“ o stvarnom liku, imenom Dobrislav, radniku-samoupravlja~u, pjesnikunaivcu koji je u slobodnom vremenu napisao i objavio desetine zbirki poezije i u`ivao odre|eni status u knji`evnim krugovima. Svi su sa`aljevali Danojli}evog Dobrislava, a ovome trebinjskom Dobroslavu akedemici pi{u panegiri~ne predgovore. Da `ivi, {to bi Vu~urevi} kazao, “orlova vijeka“, gradona~elnik ]uk ne}e mo}i
8

NEDJELJA, 22. APRIL
Ne znam da li je sand`a~ki muftija MUAMER ZUKORLI] nekog pitao, od nekog tra`io dozvolu da tokom predsjedni~ke kampanje u Srbiji u grafi~ko-

pjeva ni za jednu politi~ku stranku. A mogli su, imalo se u to vrijeme, jo{ malo novca skuckati pa platiti trubaduru iz Čavoglava da vi{e nikad i nigdje dok je `iv ne zapjeva!

SRIJEDA, 25. APRIL
Dugo me nijedna vijest nije tako obradovala i oraspolo`ila kao ova jutro{nja: u zbirci zadataka iz matematike, ~iji je autor stra{ni VENE BOGOSLAVOV, matemati~ki stru~njaci prona{li ~ak 15 hiljada gre{aka! Bogoslavov, bog matematike, babaroga za milione srednjo{kolske neja~i u biv{oj dr`avi. Koliko je samo ljetnih raspusta propu{teno zbog njegovih nerje{ivih jedna~ina sa stotinu i vi{e nepoznatih, nesavladivih razlomaka... Tek mi se ta avet pro{losti prije neku godinu iselila iz ko{marnih snova: redovno sam decenijama sanjao kako jo{ uvijek idem u tre}i gimnazije jer nikako da dobijem pozitivnu ocjenu iz matematike. Sjedim u razredu, mator, a svud oko mene {kolski drugovi i drugarice, 17-18 godina, a meni 30, 40, 50. Sad mi je znatno lak{e, nikad nije kasno: nije bilo do mene, nego do Venea i njegovih 15 hiljada lo{e sra~unatih zadataka.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

propagandne svrhe koristi simbol genocida u Srebrenici, bijelo-zeleni cvjeti}, autorsko djelo `enske udruge Gra~ani~ke kere. I, ako jeste, trebao bi ga neko upozoriti da nije nimalo ukusna i nimalo otmjena takva vrsta instrumentaliziranja i zloupotrebljavanja Srebrenice. Ako se od toga suzdr`avaju politi~ki lideri u BiH tokom izbornih kampanja, trebao bi to u~initi i muftija Zukorli}.

PONEDJELJAK, 23. APRIL
Ka`e mi “duboko grlo“ iz Avaza kako njihovo gazda, lider opozicije FAHRUDIN RADONČI], zbog ne ba{ harmoni~nih familijarnih prilika i bukvalno `ivi u svom Tornju, u apartmanu na nekom, recimo 40. spratu marindvorskog oblakodera. Korak do neba, gotovo.

MINI MARKET
BEZ SMJENA NEMA PROMJENA

DRMR BEEN

Delegat SDP-a Mehmed Bradari} tra`i smjenu Mla|ena Bo`ovi}a
Na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH usvojen je prijedlog delegata SDP-a Mehmeda Bradari}a kojim se od Vije}a ministara tra`i da do okon~anja istrage suspendira direktora Fonda za povratak Mla|ena Bo`ovi}a. Inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) pokrenuli su, prije vi{e od godinu dana, istragu protiv Bo`ovi}a i jo{ deset osoba osumnji~enih za milijunske financijske malverzacije, ali direktor Fonda za povratak i dalje bez ikakvih smetnji radi isti posao. Da cijela stvar bude jo{ gora, sva sredstva prikupljena na posljednjoj Me|unarodnoj donatorskoj konferenciji za povratak izbjeglica u BiH }e biti realizirana upravo posredstvom Fonda za povratak, odnosno kriminaliziranog Bo`ovi}a. No, premda je inicijativa Mehmeda Bradari}a opravdana, i sa zakonskog i sa moralnog stajali{ta, taj je delegat SDP-a suspenziju Mla|ena Bo`ovi}a, ipak, zatra`io iz posve drugih razloga. Uveliko se, naime, spekulira da je u internoj raspodjeli pozicija u dr`avnim institucijama mjesto direktora Fonda za povratak pripalo SDP-u, a jedini na~in da se sa direktorske funkcije smijeni Bo`ovi}, budu}i da u`iva ~vrstu podr{ku SNSD-a, jeste njegova suspenzija. (S.M.)
Mla|en Bo`ovi}

Ministar Budimlić nagradio službenice MUP-a koje su spriječile potpisivanje peticije protiv njega
Ministar unutra{njih poslova Kantona Sarajevo dr. Muhamed Budimli}, o~ekivano, ne}e podnijeti ostavku, a u obrazlo`enju takve odluke Budimli} je podsjetio da za sve aktivnosti Sindikata mora postojati saglasnost 75 posto ~lanstva. “Sindikat poziva sve policijske slu`benike da potpi{u peticiju jer oni koji je ne potpi{u stavljaju se u situaciju da budu diskriminirani od onih koji su tra`ili potpisivanje peticije“, tvrdi Budimli}. Me|utim, ko vr{i pritisak na policajce da (ne) potpi{u peticiju za smjenu ministra Budimli}a najbolje ilustruje slijede}i podatak. [efice administracije u policijskim upravama Centar i Novi Grad D`enana [estan i Mirsada Babi} nisu dozvolile potpisivanje peticije protiv ministra Budimli}a. Za iskazanu lojalnost ministru Budimli}u ove dvije slu`benice MUP-a Kantona Sarajevo “nagra|ene“ su sa po 350 maraka. Toliko o pritiscima Sindikata na svoje ~lanove i odgovoru ministra Budimli}a na njih. (M.F.)

OLIMPIJADA I BIJEDA

Košarkaška reprezentacija BiH bez prebijene pare započinje pripreme za Eurobasket
Iako je, za razliku od prethodnih godina, zahvaljuju}i novom rukovodstvu i agilnom generalnom sekretaru Harunu Mahmutovi}u, Ko{arka{ki savez BiH kona~no postao organizirana i ozbiljna asocijacija, napori da se obezbijede kvalitetne pripreme najboljih bh. ko{arka{a za predstoje}e kvalifikacije nisu nai{li na razumijevanje dr`avnih vlasti. ^ini se, tako, da BiH nema ko{arka{ku reprezentaciju jer kako druga~ije obrazlo`iti ~injenicu da su dr`avne vlasti u protekle tri godine izdvojile svega 33 hiljade maraka za najbolje bh. ko{arka{e?! Sav teret finansiranja i traganja za sponzorima pao je na ple}a Mahmutovi}a i nekolicine njegovih suradnika. Zbog nerazumnog odnosa dr`avnih vlasti koje, primjerice, za kulturne doga|aje kojima prisustvuje u prosjeku stotinjak ljudi, godi{nje izdvajaju milione maraka, novi selektor Aleksandar Petrovi} u pripreme i kvalifikacijske utakmice za Eurobasket naredne godine u}i }e bez pla}e, dok }e njegov savjetnik, legendarni Mirko Novosel, imati tek pla}ene avionske karte na relaciji Zagreb Sarajevo. Iako jo{ uvijek nije dobio niti marke od KS BiH, Petrovi} je ~ak pristao na ugovor kojim }e klub koji ga anga`ira u vrijeme njegovog mandata na klupi BiH morati KS BiH platiti 50 hiljada eura obe{te}enja. Petrovi} je na to pristao jer ne `eli i}i sa kormila reprezentacije za koju vjeruje kako je najperspektivnija u Evropi i s kojom `eli igrati na Olimpijskim igrama 2016. godine. (N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

VUK NA TUK

Podržavate li štrajk državnih i policijskih službenika ukoliko dođe do smanjenja plata?
MESUD LAKOTA
Sekretar Udru`enja potro{a~a u FBiH

NEVEN KAZAZOVI]
Vojnopoliti~ki komentator

MIRO LAZOVI]
Potpredsjednik SDU BiH

BiH ne}e podr`ati izbor Jeremi}a za predsjedavaju}eg Generalne skup{tine UN-a
[ef srpske diplomatije Vuk Jeremi} ima velike {anse da bude izabran za (jednogodi{njeg) predsjedavaju}eg Generalne skup{tine UN-a, ali ne postoji ni najmanja {ansa da predstavnik BiH u UN-u podr`i Jeremi}ev izbor. To je Jeremi}u na diplomatski na~in saop}io predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}, s kojim je Jeremi} razgovarao na marginama donatorske konferencije u Sarajevu. Ranije se protiv Jeremi}evog izbora izjasnio i hrvatski ~lan Predsjedni{tva @eljko Kom{i}, iako je njegov strana~ki {ef Zlatko Lagumd`ija nedavno u Beogradu obe}ao podr{ku Jeremi}u. Bez obzira na izostanak podr{ke, Jeremi} je iz Sarajeva oti{ao prili~no spokojan. Dobio je naime ~vrsto obe}anje sarajevskih sugovornika da ne}e podr`ati, ali da ne}e ni lobirati protiv njegove kandidature, {to je Jeremi}u puno va`nije. (A.M.)
Vuk Jeremi}

DA/NE
[trajk zbog umanjenih plata podr`ao bih zbog policijskih slu`benika jer nisu u ravnopravnom odnosu. A zbog dr`avnih slu`benika ne podr`avam {trajk ni slu~ajno.

NE
Ne podr`avam jer je svima jasno da se negdje mora u{tedjeti. Nisam za to da svi politi~ari i dr`avni slu`benici imaju smanjene plate.

DA
Mi{ljenja sam da treba raditi po Ustavu Bosne i Hercegovine. Ukoliko do|e do smanjenja plata, ja sam na strani dr`avnih i policijskih slu`benika.

EDHEM BIBER
Predsjednik Ekonomskosocijalnog vije}a FBiH

AHMED BURI]
Novinar

SULEJMAN KUPUSOVI]
Re`iser

NE
Nivo zapo{ljavanja u javnom sektoru rezultat je op}e ekonomske krize. Prije {trajka bi trebalo provesti reviziju zapo{ljavanja u policijskim i dr`avnim institucijama, a ne prijetiti gra|anima koji ionako pla}aju sve te institucije.

DA
Podr`avam {trajk jer smatram da se na ovakav na~in ne stabilizuje bud`et. Ministarstvo finansija povr{no predstavlja problem i smatram da rje{enje problema ne le`i u smanjenju plata.

DA
Podr`avam {trajk jedino u slu~aju ukoliko ministri, lideri ne budu pristali da se i njima bitno smanje plate. Ovako smo zemlja sa najbolje pla}enim politi~arima.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

DOSSIER KALKADENAC

U velikoj operaciji talijanske policije pod kodnim nazivom BIJELI SLON prije sedam dana uhapšen je KEMAL KALKADENAC i 53 člana njegovog multinacionalnog narko-klana koji se sumnjiče za krijumčarenje ogromnih količina heroina i kokaina; SLOBODNA BOSNA otkriva najvažnije pojedinosti iz poslovne biografije međunarodnog narko-bossa kojeg je u Sarajevu poznavao samo uzak krug “poslovnih partnera“

KEMAL KALKADENAC NAJNEPOZNATIJI “POZNATI“ NARKO-DILER
12
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

KO JE MISTERIOZNI NARKO-DILER
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

emal Kalkadenac zvani Kemo, ~etrdesetogodi{nji Novopazarac sa sarajevskom adresom stanovanja, uhap{en je prije sedam dana u velikoj operaciji talijanske policije protiv narko-mafije, koja je u srijedu i ~etvrtak izvedena u vi{e gradova. Zajedno sa Kalkadencem, koji se krio pod la`nim imenom Juro Gari}, Sud u talijanskom gradu Bre{i (Brescia), gdje se nalazio glavni centar ove multinacionalne kriminalne organizacije, izdao je nalog za hap{enje 36 Talijana, 14 dr`avljana balkanskih zemalja, dva Afrikanca i jednog Kolumbijca. U policijskoj akciji kodnog naziva Bijeli slon prona|eno je 600.000 eura u gotovini, vi{e od 50 kilograma kokaina i ha{i{a, i zaplijenjena imovina vrijedna dva milijuna eura. Prema podacima talijanske policije koja je Kalkadenca i njegove kompanjone istra`ivala od 2008. godine, taj se mafija{ki klan bavio krijum~arenjem kokaina iz [panije, dok su heroin u Italiju dopremali sa Kosova, odnosno iz BiH, gdje su odranije imali sigurne depoe za skladi{tenje droge, ali i razgranatu mre`u suradnika. Dosada{nja saznanja talijanskih istra`itelja tako|er potvr|uju da je kriminalna grupa Kemala Kalkadenca bila usko povezana s odbjeglim srbijanskim narko-bossom Darkom [ari}em; po svoj su prilici predstavljali jedan (bitan) krak njegovog mafija{kog klana.

K

OPASNE VEZE

Kalkadenca je u Sarajevu trebao oteti Almir Kukan, zbog duga od 200.000 eura
Tu`iteljstvo BiH je u januaru pro{le godine raspolagalo podacima da je u hrvatskim kriminalnim krugovima naru~ena otmica Kemala Kalkadenca, navodno zbog 200.000 eura, koliko je srbijanski diler ostao du`an kompanjonima iz inozemstva. Prema istim izvorima, tada je u Sarajevu anga`iran Almir Kukan, kriminalac blizak Naseru Kelmendiju, koji je zajedno sa svojim kompanjonima svakodnevno pratio Kalkadenca. Od otmice su, me|utim, odustali jer se ispostavilo da je Kemal Kalkadenac iznimno oprezan - rijetko je izlazio iz stana, posje}ivao je samo tr`ne centre i ugostiteljske objekte koji su imali videonadzor i sastajao se isklju~ivo sa prijateljima u koje je imao povjerenja.

DVOSTRUKA “POKRIVENOST“ U SARAJEVU
Iako su pojedini sarajevski mediji objavili da su policijske agencije u BiH o kriminalnim aktivnostima srbijanskog narko-dilera Kemala Kalkadenca zvani~no informirane tek prije tri mjeseca, banjalu~ki Glas Srpske tvrdi da je talijanska policija pomo} Tu`iteljstva BiH zatra`ila jo{ u jesen 2010., nakon saznanja da je Sarajevo va`an tranzitni centar u me|unarodnom lancu krijum~ara droge. Kalkadenac je, naime, sredinom 2010. du`i period boravio u Sarajevu, gdje je u zgradi Bosmala ranije kupio luksuzni stan (povr{ine 225 kvadratnih metara) i dva poslovna prostora. U sarajevskom stanu `ive njegova supruga i djeca. Procjenjuje se da Kemal Kalkadenac u Sarajevu posjeduje imovinu vrijednu vi{e

KELMENDIJEV VOJNIK NA POSEBNOM ZADATKU
Almir Kukan i njegovi kriminalci svakodnevno su u Sarajevu pratili Kemala Kalkadenca spremaju}i njegovu otmicu

SVI [ARI]EVI LJUDI
Prema saznanjima talijanske policije razbijeni balkanski narko-klan blisko je sura|ivao s odbjeglim mafija{kim bossom

Kalkadenac je iz Sarajeva pobjegao u Italiju nakon {to je upozoren da }e ga zbog starih dugova kidnapovati ljudi Nasera Kelmendija
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

DOSSIER KALKADENAC
od 1,1 milijun KM, s tim da su i stan i poslovni prostori uknji`eni na ime njegove punice Halide Avdi}. Dodajmo tome da je taj Novopazarac u Sarajevo do{ao iz [panije, gdje je bio va`na karika u {vercu heroina iz Srbije, preko BiH i Hrvatske, do dr`ava Europske unije. Osim u [paniji i Italiji, Kalkadenac je proteklih godina `ivio i u [vedskoj i Holandiji. Prema informacijama Slobodne Bosne, od oktobra 2010., kada je po nalogu Tu`iteljstva BiH Kemal Kalkadenac stavljen pod stalni policijski nadzor, formiran je podeblji dosje koji sadr`i brojne indicije o njegovim kriminalnim poslovima, ali i imena na desetke narko-dilera iz BiH i susjednih dr`ava, s kojima je bio u stalnom kontaktu. Tajna policijsko-obavje{tajna istraga otkrila je tako da je Kalkadenac po~etkom 2011. bio u stalnoj vezi sa svojim zemljacima, bra}om Mirsadom i Etkom Had`ibuli}em iz Novog Pazara, koji su bili uklju~eni u organizaciju transporta heroina iz Makedonije, preko Srbije, do BiH. Podaci do kojih su do{li bh. istra`itelji SARAJEVSKI DANI @IVOT NA VISOKOJ NOZI
Kemal Kalkadenac u zgradi Bosmala posjeduje luksuzan stan od ~ak 225 kvadratnih metara

Povučeni “obiteljski čovjek“ Kemal Kalkadenac je u Sarajevu prodavao prljavi heroin
Iako je Kemal Kalkadenac, zbog diskretnog na~ina `ivota - nije se eksponirao u kriminalnim krugovima, bio je posve}en obitelji i jedino po ~emu je privla~io pa`nju je skupi terenac BMW X6 koji je vozio - u sarajevskom podzemlju bio gotovo posve nepoznat, ~injenica je kako je taj narko-diler porijeklom iz Novog Pazara vi{e od dvije godine lokalno tr`i{te opskrbljivao golemim koli~inama heroina, iznimno lo{e kvalitete. U namjeri da zaradi {to vi{e para, Kalkadenac je heroinu koji je bio namijenjen za prodaju u Sarajevu dodavao svakojake aditive, dok je drogu visoke kakvo}e spremao probirljivim kupcima u Italiji.

NO]AS SAM SANJAO NO]AS SAM SANJAO BIJELOG SLONA BIJELOG SLONA

U akciji talijanske policije U akciji talijanske policije zaplijenjeno je vi{e od 50 zaplijenjeno je vi{e od 50 kg kokaina ii ha{i{a kg kokaina ha{i{a

upu}ivali su da je Kalkadenac imao zada}u preuzimanja po{iljke heroina u Sarajevu i dalje prebacivanje u [paniju i Italiju, gdje su drogu trebali preuzeti dileri iz njegove kriminalne grupe. U suradnji sa MUP-om Srbije dobijene su informacije kako je dopremu droge do Novog Pazara i bra}e Had`ibuli} iz Makedonije, odnosno sa Kosova, obavljao njihov sugra|anin ^eljo Emrovi}, koji je zbog ranijeg mafija{kog obra~una morao napustiti Novi Pazar i danas uglavnom boravi u Kosovskoj Mitrovici. Kao “veza“ Mirsada Had`ibuli}a ozna~en je i izvjesni Ejup Zekovi} zvani Jupi iz Skopja, s kojim je ~esto dolazio u Sarajevo. Zanimljivo je, tako|er, da je Had`ibuli} za putovanja u BiH koristio automobil Golf 5, s registarskim oznakama Podgorice, ~iji je vlasnik brat Kemala Kalkadenca. Prethodna policijska saznanja su ukazivala da je Kalkadenac krajem 2010., dok je boravio u Sarajevu, zajedno sa izvjesnim Jukom, planirao nabavku ve}e koli~ine kokaina iz [panije i heroina iz Turske. Iako pravi identitet tog bjelosvjetskog kriminalca nije utvr|en, izvjesno je kako je Juka potkraj 2010. imao vi{e susreta s hercegova~kim dilerima iz Čapljine i Mostara, ali i sa Kemalom Kadi}em iz Bijelog Polja.

BOSANSKI KRAK MAFIJE DARKA [ARI]A
Ovaj je crnogorski kriminalac, opet, bh. policijskim agencijama dobro poznat, budu}i da je ranije utvr|eno kako je upravo on pomogao Vitomiru Baji}u zvanom Baja iz Priboja, jednom od najbli`ih ortaka Darka [ari}a, da prona|e smje{taj u
14
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

KO JE MISTERIOZNI NARKO-DILER
Sarajevu. (Baji} je u septembru pro{le godine prona|en mrtav u talijanskom zatvoru, samo nekoliko dana prije po~etka su|enja zbog krijum~arenja droge za [ari}ev narko-kartel.) Podsjetimo da je “SB“ prije dvije godine pisala o ~lanovima kriminalne organizacije Darka [ari}a koji su u to vrijeme prona{li uto~i{te u BiH, i da smo otkrili kako je Baji} mjesecima boravio u Sarajevu, gdje je u centru grada imao iznajmljen stan. Objavili smo, tako|er, da je jedan od Baji}evih doma}ina na Palama i Sokocu bio njegov bliski prijatelj Veljko Borovina, protiv kojeg je, nakon dojave talijanske policije, Tu`iteljstvo BiH otvorilo istragu, zbog sumnje da je jedan od “poslovnih partnera“ Kemala Kalkadenca. (Vitomir Baji} je, podsjetimo, i upoznao Veljka Borovinu sa Darkom [ari}em i preporu~io ga za jednog od njegovih tjelohranitelja.) Pretpostavlja se i da je Kemal Kadi} bio pod vi{egodi{njom istragom policijskih agencija u Italiji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH, Kalkadenac je sve do pro{log tjedna uspje{no izmicao istra`iteljima. Dok je Kemal Kalkadenac boravio u BiH, novac zara|en od prodaje droge u Italiji osobno su mu donosili supru`nici Edin i N ajla Re{i}. Prema podacima talijanske policije Edin Re{i} je bio u samom vrhu narko-klana Kemala Kalkadenca, koji je kao paravan za obavljanje zajedni~kih prljavih poslova koristio kompaniju Alimentari Resic di Resic Edin, registriranu na njegovo ime. Dodajmo tome da talijanski istra`itelji posjeduju dokumente da su supru`nici Re{i} u dva navrata iz Italije u BiH prenijeli 760.000 eura u ke{u, koje su Kalkadencu predali u Sarajevu. Edin Re{i} je, ina~e, ro|en u Zagrebu, ali ima i dr`avljanstvo BiH, dok je njegova supruga Najla iz Prijedora. Formalno su prijavljeni u Kozluku kod Zvornika. Osim za krijum~arenje droge, Sud u Bre{i sumnji~i kriminalnu grupu Kemala Kalkadenca i za vi{e plja~ki, nezakonito posjedovanje oru`ja i organiziranje prostitucije. No, jo{ uvijek nije poznato ho}e li nakon talijanskog pravosu|a Kalkadenac i pripadnici njegove kriminalne grupe biti procesuirani i u BiH, gdje su, kako sada stoje stvari, “investirali“ najve}i dio zarade od prodaje droge.

SANDŽAČKA VEZA: Tajna policijsko-obavještajna istraga otkrila je da je Kalkadenac početkom 2011. bio u stalnoj vezi sa svojim zemljacima, braćom Mirsadom i Etkom Hadžibulićem iz Novog Pazara
upozorio Vitomira Baji}a da se protiv njega u BiH vodi istraga, nakon ~ega je [ari}ev diler pobjegao u Crnu Goru, gdje je i uhap{en godinu dana poslije i isporu~en talijanskom pravosu|u. Talijanski su istra`itelji u dosada{njoj istrazi utvrdili da je kriminalna grupa Kemala Kalkadenca samo u prvih deset mjeseci 2010. godine u {est transporta droge iz BiH u Italiju zaradila 1,8 milijuna eura. Po~etkom naredne godine, Kalkadencu je u Sarajevu isporu~eno najmanje osam kilograma heroina. Oko tri kilograma droge taj je diler odmah poslao u Hrvatsku, dok je najmanje pet kilograma droge poku{ao prodati na sarajevskom tr`i{tu. U februaru pro{le godine Kemal Kalkadenac je boravio u Crnoj Gori (u Ro`ajama), odakle je otputovao na Kosovo, gdje se sastao sa svojim albanskim “partnerima“. Na sastanku koji je odr`an u Pe}i dogovarana je kupovina deset kilograma heroina (~ija je prosje~na cijena po kilogramu u to vrijeme iznosila oko 14.000 eura), koji je preko BiH i Hrvatske, trebao biti prokrijum~aren do Italije. No, iako je
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

15

POLITI^KI SKANDAL KOJI TRESE FEDERACIJU

INTERVIEW

Živko Budimir

predsjednik Federacije BiH

U otvorenom razgovoru za Slobodnu Bosnu predsjednik Federacije BiH odgovara na ozbiljne optužbe i uvrede koje je na njegov račun izrekao federalni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez, komentira odnose između SDP-a i HSP-a, upozorava na apsurdne poteze federalnih ministara i otvorene političke pritiske na Ustavni sud Federacije BiH, te priznaje da su stranke Platforme, nakon preuzimanja vlasti, izvršile neselektivnu smjenu kadrova u federalnim institucijama i javnim poduzećima

Nisam siguran da imam iskrenu podr{ku strana~kih kolega iz rukovodstva HSP-a
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

V

biv{e pripadnike HVO-a, i to isklju~ivo za one za koje su mi njihovi zapovjednici tvrdili kako su du`nosti koje su obna{ali korektne“, obja{njava Budimir.

i{emjese~na sporenja izme|u predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira i federalnog ministra za pitanja branitelja Zukana Heleza kulminirala su pro{lotjednim izravnim obra~unom pred televizijskim kamerama, u Centralnom dnevniku Face TV. Iako se o~ekivalo da }e Budimir i Helez u zajedni~kom medijskom nastupu su~eliti argumente oko aktualnog procesa revizije korisnika braniteljskih prava, gledatelji su svjedo~ili izravnom prijenosu prvorazrednog politi~kog skandala, koji }e, zasigurno, epilog dobiti na sudu. U razgovoru za Slobodnu Bosnu predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir potvrdio je da je protiv Zukana Heleza ve} podnio tu`bu za klevetu, nakon {to ga je ministar za pitanja branitelja nazvao kriminalcem i ratnim zlo~incem. “Da, podnio sam tu`bu protiv ministra Heleza Sudu u Mostaru, jer je u emisiji Crta BHT1 kazao kako sam potpisao nekoliko tisu}a la`nih izjava temeljem kojih su pripadnici HVO-a ostvarili odre|ena prava. To je notorna neistina. Kao na~elnik Glavnog sto`era ja nisam potpisao vi{e od dvadeset izjava za
16

TU@BE ZA KLEVETU I KAZNENE PRIJAVE
Vi ste ministra Zukana Heleza tu`ili za klevetu, a on najavljuje kako }e protiv

Vas podnijeti kaznenu prijavu, ostaju}i pri tvrdnjama da ste potpisivali la`ne izjave... Ministar Helez je tako|er izjavio da ja zabranjujem ulazak revizorskih timova u Mostar i da na taj na~in poku{avam sakriti svoje potpise na navodnim la`nim uvjere njima. On je imao punih godinu dana, a istu mogu}nost ima i danas, da preko Ministarstva branitelja, odnosno Odjela za evidencije, provjeri tko je i koliko izjava potpisao. Mo`e li se desiti da je ministar Helez zamijenio Vas i jednog biv{eg visokog du`nosnika Ministarstva obrane Federacije BiH koji ima isto prezime? U to ne}u ulaziti, ali ako javno dajete odre|ene izjave, bez obzira na koga se odnose, onda je prethodno nu`no provjeriti istinitost informacija. Zukan Helez je, me|utim, nastavio s optu`bama - tvrdi da je u Va{em uredu za vrijeme rata visila slika Ante Paveli}a, da ste zapovijedali napadom na Gornji Vakuf i da ste pripadnicima HVO-a naredili da ga|aju “`ivo meso”? I to su neistine. Nikada, niti u jednom mom uredu, u ratu, prije i poslije rata, nije bilo slike Ante Paveli}a, niti je bilo usta{kih simbola. Ministar Helez je poku{ao
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

POLITIČKE ČISTKE: Ovo je zemlja koja obiluje različitim kriterijima i uglavnom je to obračun s političkim neistomišljenicima, sa kadrovima drugih političkih opcija. Kod nas je ustaljena praksa da se po dolasku na vlast vrši neselektivna smjena kadrova u javnim poduzećima

OBRA^UN BUDIMIRA I HELEZA

PREDSJEDNIK NA SUDU
@ivko Budimir je prvi predsjednik Federacije BiH koji je protiv jednog federalnog ministra podnio tu`bu za klevetu

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

POLITI^KI SKANDAL KOJI TRESE FEDERACIJU

OPTU@BE ZUKANA HELEZA
Federalni ministar branitelja optu`io je predsjednika Federacije BiH da je izdavao la`na uvjerenja vojnicima HVO-a, problematizirao njegovu ratnu pro{lost, ali i izborni legitimitet

dezavuirati javnost pokazivanjem zapovijedi koju sam kao ja potpisao, a istina je da je potpisao moj kolega general @arko Tole. Me|utim, ovdje se ne radi o tome tko je potpisao zapovijed, nego da li u toj zapovijedi ima elemenata kr{enja obi~aja ratovanja ili ratnog prava. Odgovorno tvrdim da nema, jer da ima, odavno bi bio pokrenut postupak pred Me|unarodnim sudom za ratne zlo~ine i protiv generala Tole koji je potpisao zapovijed i protiv mene koji sam sudjelovao u njezinoj izradi. Koristiti jedan klasi~an vojni~ki termin da se djeluje po “neprijateljskoj `ivoj sili”, pa ga jo{ mijenjati u “`ivo meso”, samo potvr|uje zlonamjernost onoga tko to govori. Ho}ete li i zbog ovih izjava tu`iti Heleza? Vjerojatno }e tu`ba biti pro{irena. U nedavnom televizijskom su~eljavanju ministar Helez je osporio i Va{ izborni legitimitet, navode}i kako ste za predsjednika Federacije BiH izabrani sa 2.100 glasova. Tako|er je rekao da mu ne mo`e dr`ati lekcije podoficir sa zavr{enom srednjom {kolom. Ako na slu`benoj stranici Sredi{njeg izbornog povjerenstva pogledate rezultate izbora 2006., vidjet }ete koliko je glasova dobila gospo|a Borjana Kri{to. Ona je bila na listi za Parlament BiH u izbornoj jedinici koja obuhva}a Hercegbosansku `upaniju i Unsko-sanski kanton. Lista je dobila ukupno 5.400 glasova, a gospo|a Kri{to je imala 2.500 osobnih preferenci. Na
18

izborima 2010. godine ja sam bio nositelj liste HSP-a za Hercegova~ko-neretvansku `upaniju. Ta je lista imala oko 4.500 glasova, a ja sam dobio 2.100 osobnih preferencija. Prema tome, nije to~no da je gospo|a Borjana Kri{to, kako tvrdi ministar Helez, dobila 20.000 a ja dvije tisu}e glasova, {to, opet, potvr|uje da je njegova nakana da mene povrijedi, ponizi, diskriminira i dezavuira u javnosti. Da, jesam zavr{io Srednju vojnu {kolu, ali sam poslije zavr{io i Ratnu {kolu Oru`anih snaga Republike Hrvatske. I po ~emu je to izobrazba u Hrvatskoj vojsci lo{ija od {kola JNA? Na koncu, ovaj su rat izgubili oficiri koje je {kolovala JNA od onih koji su se {kolovali u institucijama Hrvatske vojske. Slo`it }ete se da bi u svakoj normalnoj dr`avi takav nivo komunikacije izme|u Vas i Zukana Heleza bio prvorazredan politi~ki skandal, posebice kada se zna da ste Vi kao predsjednik Federacije BiH, makar i formalno, imenovali Heleza na ministarsku du`nost. Zar niste mogli Va{e nesuglasice rije{iti na zajedni~kom sastanku, a ne sva|ama i prepucavanjem u medijima? Ovo je prvorazredan politi~ki skandal i u BiH, jer je takav oblik komunikacije neprimjeren i za nekoga tko se uop}e ne bavi politikom, a posebno za ljude koji su na istaknutim du`nostima. Ja sam za su~eljavanje s ministrom Helezom pripremio argumente, ~injenice, koje, me|utim, sa druge strane nisam ~uo. Izgovorene su samo optu`be koje se ni~im ne mogu dokazati,

dokument koji je donio demantirao je njega samog, prepri~avao je navodne izjave @ivka Budimira, koje ja nigdje i nikada nisam izrekao. Mislite na Va{u navodnu izjavu da se “pa{~ad iz HDZ-a trebaju revidirati”? Oni koji me dugo poznaju znaju da ja takav izraz nikada u `ivotu nisam koristio. To {to je izgovorio ministar Helez su njegove proizvoljne konstrukcije i neistine. To sam mu i rekao u lice.

PREPORUKE VLADE FEDERACIJE USTAVNOM SUDU
Ho}e li Va{ sukob s federalnim ministrom za pitanja branitelja utjecati na odnose SDP-a i HSP-a? Mislim da ne}e, ali ono {to }e zasigurno utjecati na odnose izme|u SDP-a i HSP-a jest stav SDP-a prema izjavama i dokumentima koje je potpisao ministar Helez. U tim se dokumentima tvrdi da na podru~ju Bugojna pod kontrolom Armije BiH nije bilo logora, nego je tamo bio zatvor u koji su zatvarani prekr{itelji zakona BiH. Ako SDP stane iza te Helezove izjave, onda }e to naru{iti odnose izme|u dvije stranke, jer postoje sudske presude koje govore da u Bugojnu nisu postojali zatvori nego logori. Na koncu, ~ak i da nema sudskih presuda, recite da li se iz regularnog zatvora mo`e izvesti 23 ljudi i smaknuti, a da nitko za to ne odgovora?! Ja uporno zagovaram promjenu politi~kih stavova u BiH i svojim odlaskom u Trusinu i Ahmi}e, gdje su se istog dana dogodili zlo~ini, imao sam
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

OBRA^UN BUDIMIRA I HELEZA
nakanu, a mislim da je ona tako prihva}ena kod ve}ine stanovnika, poslati poruku da se u ovom ratu nisu dogodili zlo~ini samo pripadnicima mog naroda, nego i drugim narodima. I nisu zlo~inci samo oni koji su po~inili zlo~in nad mojim narodom, nego i oni iz mog naroda koji su po~inili zlo~ine nad drugim narodima. Na`alost, takva politi~ka praksa u BiH jo{ nije za`ivjela, i ja upu}ujem poziv svim politi~arima u BiH, a posebno onima na vlasti, da krenemo tim smjerom. Mo`ete li, u tom smislu, ra~unati na podr{ku Va{ih strana~kih kolega? Uvjeren sam da imam podr{ku ve}ine ~lanstva HSP-a, ali nisam siguran da je ta podr{ka do kraja prisutna i kod onih strana~kih kolega koji su u institucijama. Jer da je tako, ne bi se dogodilo da dvojica ministara iz HSP-a na sjednici Vlade Federacije BiH podr`e apsurdan prijedlog da izvr{na vlast usvaja zaklju~ke koji su preporuka sudbenoj vlasti. Pretpostavljam da govorite o preporuci Vlade koja je upu}ena Ustavnom sudu Federacije BiH da odbaci Va{u apelaciju za ocjenu ustavnosti Zakona o reviziji braniteljskih prava? Da, ta je preporuka na prijedlog ministra Heleza jednoglasno usvojena na sjednici Vlade, iako se, prije svega, radi o eklatantnom primjeru pritiska na Sud. Moja apelacija je uzeta u proceduru, a provjerio sam i nije to~no da je Ustavni sud tra`io mi{ljenje Vlade Federacije, {to je jo{ jedna neistina koju je netko plasirao. Ustavni sud Federacije BiH }e zatra`iti mi{ljenje od podnositelja apelacije, i ja pripremam obranu svoje apelacije jer o~ekujem da }e uskoro biti zakazana rasprava. Nije li apsurdno da su isti ministri koji su Ustavnom sudu poslali preporuku za odbacivanje Va{e apelacije inzistirali da se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Vladi FBiH kojim se onemogu}ava preglasavanje bilo kojeg naroda, prije upu}ivanja u parlamentarnu proceduru, po{alje Ustavnom sudu Federacije BiH na ocjenu ustavnosti? Kako su u ovom slu~aju glasali ministri iz HSP-a? Čak mislim da je to bio prijedlog jednog od mojih strana~kih kolega, jer je na sjednici Vlade bilo jasno da ne postoji suglasnost da se Prijedlog zakona uputi u parlamentarnu proceduru prije nego {to Ustavni sud da mi{ljenje. Smatram da mi{ljenje Ustavnog suda uop}e nije nu`no, jer nam zdrava logika nala`e da, ukoliko predla`emo mehanizam koji je u skladu s odredbama Ustava Federacije BiH da su narodi konstitutivni i jednakopravni, onda su valjda konstitutivni i jednakopravni i u
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

PODJELE U HSP-u

O formiranju nove stranke, za sada, samo razmišljam
Na pro{logodi{njem Saboru HSP-a Va{a kandidatura za predsjednika Glavnog stana nije dobila potreban broj glasova. Imate li ~vrstu podr{ku unutar HSP-a? Svakodnevno se na terenu, gdje provodim ve}inu vremena, uvjeravam da imam potporu, i to ne samo ~lanstva HSP-a. U po~etku je bilo krupnih zamjerki na na~in mog dolaska na ovu poziciju, ali je sve vi{e onih koji podr`avaju moj rad. @ivko Budimir ima svoj stav, mi{ljenje i mene se ne mo`e kontrolirati. Zbog toga su `estoki udari na mene i od strane pojedinih ministara, ali i u stranci. Zna~i li to da Va{a popularnost me|u gra|anima raste, ali da niste popularni u HSP-u? Ne bih se upotpunosti slo`io s Vama. Rekao bih da je blagi pad popularnosti u vrhu stranke, ali ne i me|u ~lanstvom. Da li je to~no da su Vam pojedini ratni suborci predlagali da napustite HSP i formirate novu politi~ku stranku? Ja jo{ imam takve pozive, tra`e i apeluju na mene da napustim stranku koja ne daje potporu onome {to radim i da krenem u formiranje nove politi~ke stranke. O tome, za sada, samo razmi{ljam.

KADROVSKA PITANJA
Prvi raskol izme|u Budimira i njegovih strana~kih kolega nastao je zbog neslaganja oko izbora ~elnika javnih poduze}a

institucijama Federacije. Nema, dakle, nijednog posebnog razloga zbog kojeg je trebalo tra`iti mi{ljenje Ustavnog suda. O~ekujem da }e odgovor Ustavnog suda biti pozitivan, nakon ~ega Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Vladi Federacije po `urnoj proceduri treba biti usvojen u Parlamentu.

OBRA^UN S KRIMINALOM I KORUPCIJOM
Ho}e li Prijedlog zakona o lustraciji, na kojem je HSP tako|er inzistirao, uskoro biti upu}en Parlamentu? Zakon je pripremljen prije nekoliko godina, i tada na inicijativu HSP-a, ali nije pro{ao u Parlamentu Federacije. Sada se radi dorada tog zakona i vjerujem da }e se on

uskoro na}i u parlamentarnoj proceduri. Me|utim, ima jo{ zna~ajnih pitanja koja je HSP potencirao kada smo sastavljali Platformu, a jedno od temeljnih je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. I ja o~ekujem odre|ena zakonska rje{enja, ali i formiranje potpuno novih institucija u Federaciji BiH, jer sam svjestan da na{ pravosudni sustav, djelomi~no zbog prisutne korupcije u pravosu|u, ali i zbog velikog broja predmeta, nije u stanju boriti se protiv korupcije. Mislim da bi mi, kao i dr`ave u okru`enju, trebali osnovati nove institucije, ~ija }e jedina zada}a biti borba protiv korupcije, recimo, kao USKOK u Hrvatskoj. Čuli smo iste najave i od federalnog premijera Nermina Nik{i}a, premda u BiH
19

POLITI^KI SKANDAL KOJI TRESE FEDERACIJU
ZUKANOVA NACIONALNA I KADROVSKA POLITIKA javno zatra`i istragu o nesumnjivom kriminalu u kompaniji Bosnalijek, a federalna Vlada prethodno za predsjednika Uprave HT Mostar ponovno imenuje Stipu Prli}a, i to u vrijeme dok je pod istragom SIPA-e, odnosno Tu`iteljstva BiH. Nisu li to razli~iti kriteriji, obra~un s politi~kim neist omi{ljenicima? Ovo je zemlja koja obiluje razli~itim kriterijima i uglavnom je to obra~un s politi~kim neistomi{ljenicima, sa kadrovima drugih politi~kih opcija. Kod nas je ustaljena praksa da se po dolasku na vlast vr{i neselektivna smjena kadrova u javnim poduze}ima i dr`avnim institucijama, i to ne na temelju njihovih rezultata rada, nego isklju~ivo na temelju politi~ke podobnosti. Kada bi se doga|alo da su kriteriji za nova imenovanja stru~nost i sposobnost, i kada bi te institucije kona~no po~ele funkcionirati kao institucije gra|ana a ne politi~kih stranaka, ja bih to odobravao. Me|utim, situacija nije takva. Da, ali su i Va{e strana~ke kolege aktivno sudjelovale u smjenama starih i imenovanju novih kadrova u javnim poduze}ima i federalnim institucijama. U Upravu Elektroprivrede HZHB su, primjerice, izuzev generalnog direktora, postavljeni ~lanovi HSP-a i Narodne stranke Radom za boljitak koji nikada nisu radili u tom poduze}u. Raspodjela pozicija u javnim poduze}ima na prostorima gdje su Hrvati u ve}ini vr{ila se po strana~kom klju~u, pa se reklo koliko }e ljudi imenovati koja stranka. Sla`em se da su predlo`eni ljudi ~ija je stru~nost i sposobnost upitna. Prva ozbiljnija neslaganja unutar HSP-a generirana su upravo tim problemom.

U federalnom Ministarstvu branitelja odluke donosi osam Bošnjaka i jedan Hrvat
Nakon {to ste raspustili Koordinacijski tim za reviziju, po nalogu ministra Zukana Heleza revizija je ipak nastavljena. Koliko je, uop}e, taj proces zakonit? Nisam kompetentna osoba koja mo`e re}i koliko je revizija zakonita, ali je moj osobni stav da je nezakonita. Zatra`it }u od pravosudnih institucija Federacije BiH da daju mi{ljenje, ali to ne radim samo ja, nego najmanje 70 posto onih koji su u procesu revizije ostali bez prava. Proces izvo|enje iz prava je svojevrstan upravni postupak i Zakonom o reviziji je definirano da je nadle`na institucija za `albe po tom postupku Vrhovni sud. To je apsurdno, kao {to je apsurdno da upravne postupke u revizorskim timovima vode ljudi koji nisu pravnici. Iako Zakon propisuje da u revizorskim timovima moraju biti pripadnici Armije BiH i HVO-a, neki od ~lanova su ro|eni 1980. godine, ili su jo{ mla|i. Sasvim je drugi problem {to na Kolegiju Ministarstva za pitanja branitelja odluke donosi osam Bo{njaka i jedan Hrvat, kojeg je Zukan Helez, u me|uvremenu, suspendirao.

Budimir tvrdi da je za su~eljavanje sa Budimir tvrdi da je za su~eljavanje sa Helezom spremio argumente ii ~injenice, Helezom spremio argumente ~injenice, ali je zauzvrat dobio primitivne uvrede ali je zauzvrat dobio primitivne uvrede

OFICIR I D@ENTLMEN OFICIR I D@ENTLMEN

postoji Posebni odjel za borbu protiv organiziranog kriminala, privrednog kriminala i korupcije Dr`avnog tu`iteljstva, koji je bh. ina~ica USKOK-a. Na kojoj bi razini bile formirane takve institucije, federalnoj, kantonalnoj? Ako ne mo`emo posti}i politi~ko suglasje na dr`avnoj razini, ne trebamo ~ekati Republiku Srpsku, evo u Distriktu Br~ko je to krenulo... Pa, i u RS-u je davno formirano Specijalno tu`iteljstvo, ali bez rezultata. I u samom po~etku formiranja tih institucija u Hrvatskoj, tako|er, nije bilo zna~ajnijih rezultata. Potrebno je izvjesno vrijeme, ali i politi~ki ambijent. Moram re}i da sam kao ~ovjek razo~aran {to i mi u BiH nismo u stanju sami krenuti u obra~un sa negativnostima, nego ~ekamo da nas netko drugi natjera da uredimo svoju zajednicu. Kakvu poruku {alje premijer Nik{i} kada sazove konferenciju za novinare i
20
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

SKANDAL NEDJELJE

Šarović, uz podršku Lagumdžije, promijenio kriterije za izbor čelnika Ureda za veterinarstvo

Prvorangirani kandidat na konkursu Sanjin Tanković bez ikakvog obrazloženja izbačen iz utrke za čelnika Ureda za veterinarstvo BiH

NACIJA ISPRED STRUKE
Ministar Lagumd`ija glasao je za skandalozni prijedlog [arovi}a koji je iz utrke eliminirao najbolje rangiranog kandidata za direktora Ureda za veterinarstvo

Pi{e: ASIM METILJEVI]

a posljednjoj sjednici odr`anoj protekle sedmice, Vije}e ministara napokon je imenovalo direktora i zamjenika direktora Ureda za veterinarstvo BiH, koji je skoro {est mjeseci bio “obezglavljen“. Biv{i direktor Ureda Drago Nedi} podnio je ostavku krajem oktobra protekle godine, nakon ~ega je imenovan za direktora Veterinarskog instituta RS-a “Dr. Vaso Butozan“, a u me|uvremenu mandat je istekao i zamjeniku direktora Darku ^obanovu, kao i sekretaru Ureda Sanjinu Tankovi}u. Sredinom februara, Agencija za dr`avnu slu`bu BiH objavila je konkurs za sva tri upra`njana mjesta, s jasno nazna~enim propozicijama da }e biti izabrani kandidati
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

N

s najve}im zbirom osvojenih bodova na usmenom i pismenom testu. No, kod kona~nog izbora ~elnika Ureda za veterinarstvo, pokazalo se da je nacionalni i politi~ki kriterij neuporedivo va`niji od kriterija stru~nosti. Za to je prvenstveno zaslu`an resorni ministar Mirko [arovi}, koji prvorangiranog kandidata Sanjina Tankovi}a, s uvjerljivo najve}im brojem osvojenih bodova, nije predlo`io ni za direktora ni za zamjenika direktora Ureda za veterinarstvo. Umjesto prvorangiranog Tankovi}a, [arovi} je za direktora predlo`io prvorangiranog Srbina Ljubomira Kalabu, a za zamjenika direktora prvorangiranog Hrvata Pavu Radi}a! Kandidat Tankovi} osvojio je vi{e bodova i od Kalebe i Radi}a, no voljom [arovi}a izba~en je iz utrke i za jednu i za drugu poziciju.

[arovi}evo bahato poigravanje s konkursnim kriterijima ne bi imalo nikakvog efekta da nije uspio za svoj prijedlog pridobiti podr{ku kolega ministara iz reda sva tri naroda. Ministri iz SDA, Ibrahimovi} i Ahmetovi}, glasali su protiv prijedloga ministra [arovi}a, uz obrazlo`enje da je kandidat Tankovi} osvojio najve}i broj bodova i da je u prethodnom mandatu Ured za veterinarstvo vodio srpsko-hrvatski dvojac. No, bo{nja~ki glas za [arovi}ev prijedlog, posve neo~ekivano i bez ikakvog posebnog obrazlo`enja, dao je Zlatko Lagumd`ija! U SDA vjeruju da je Lagumd`ija puno ranije preuzeo obavezu da glasa za [arovi}ev prijedlog i da je cijela konkursna procedura bila najobi~nija farsa kojom se trebala pokriti politi~ko-kadrovska trgovina dogovorena izme|u Dodika i Lagumd`ije.
21

POLITI^KA ZA[TITA KRIMINALA

Punih 11 godina Fabrika duhana Sarajevo bezuspješno pokušava sudskim putem namiriti štetu koju joj je nanio “privatizacijski ekspert“ Damir Fazlić; Slobodna Bosna otkriva nepoznate detalje o Fazlićevom kriminalnom angažmanu u FDS-u i njegovim političkim sponzorima i zaštitnicima iz vrha SDP-a

NEKRUNISANI KRALJ BOSANSKE STRUJE DAMIR FAZLI] DUGUJE FDS-u 250.000 AMERI^KIH DOLARA
DESETOGODI[NJE TAPKANJE U MJESTU
Tu`ba FDS-a protiv firme CIMC Damira Fazli}a miruje ve} deset godina jer je Fazli} “nepoznat” na navedenoj adresi

22

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

SDP-ov “STRATE[KI PARTNER” BJEGUNAC PRED BH. PRAVOSU\EM
POLITI^KOPOLITI^KODIPLOMATSKA DIPLOMATSKA PODR[KA PODR[KA

Fazli}ev anga`man u Fazli}ev anga`man u FDS-u prije deset godina FDS-u prije deset godina imao je podr{ku SDP-a ii imao je podr{ku SDP-a tada{njeg ameri~kog tada{njeg ameri~kog ambasadora Thomasa ambasadora Thomasa Millera Millera

Pi{e: ASIM METILJEVI]

N

ekrunisani kralj bosanske struje i nezaobilazni strate{ki partner SDP-a BiH u elektroenergetskom sektoru, Damir Fazli}, punih jedanaest godina “uspje{no“ izbjegava pravosudne institucije BiH koje ga terete za drsku prevaru i plja~ku novca javnih i dr`avnih kompanija u BiH. Slobodna Bosna do{la je u posjed obimne dokumentacije koja svjedo~i kako je Fazli} svojevremeno, koriste}i obilatu politi~ku podr{ku, za nepostoje}e konsultantske usluge od Fabrike duhana Sarajevo iznudio basnoslovni honorar u iznosu od 250.000 ameri~kih dolara!

NEUSPJELA PRODAJA FDS-a
Protiv Damira Fazli}a, odnosno njegove fantomske konsultantske ku}e Capital Investment Menagment Corporation, koju je vjerovatno u me|uvremenu ugasio, Fabrika duhana Sarajevo ustala je 2002. godine tu`bom za povrat novca zbog neizvr{enih ugovorenih obaveza. Spor protiv Fazli}a i njegove ku}e CIMC vodi se na Op}inskom, odnosno Kantonalnom sudu Sarajevo ve}

PODR[KA FEDERALNE VLADE
Federalna Vlada Alijanse za promjene prepustila je Fazli}u prodaju dr`avnog kapitala u FDS-u

Sarajevski Op}inski i Kantonalni sud godinama bez uspjeha tragaju za adresom Fazli}eve fantomske firme CIMC
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

23

POLITI^KA ZA[TITA KRIMINALA
punih 11 godina, ali bez ikakvog vidljivog nepretka budu}i da je “tu`eni NEPOZNAT na adresi nazna~enoj u tu`bi“! Tu`eni je zbilja promijenio adresu stanovanja, ali se i dalje slobodno {e}e Sarajevom, naj~e{}e u dru{tvu svojih politi~kih sponzora i za{titnika - istih onih koji su mu prije 11 godina, za vrijeme vlasti Alijanse, obezbijedili unosnu zaradu bez rada u FDS-u i koji mu danas obezbje|uju jo{ unosniju zaradu na preprodaji elektri~ne energije. Anga`man Damira Fazli}a i njegove konsultantske ku}e CIMC u Fabrici duhana Sarajevo formalno je utana~en 1. jula 2001. godine kada je uprava FDS-a, pod sna`nim politi~kim pritiskom tada{nje federalne Vlade predvo|ene SDP-om, prihvatila i potpisala Pismo namjera koje je sro~io “privatizacijski ekspert“ Damir Fazli}, odnosno njegova firma CIMC, s dvojnom adresom: u Sarajevu - Paromlinska bb, te u Americi - Virginia 6862 Elmstreet. PO^EO S BI^AK^I]EM, NASTAVIO S LAGUMD@IJOM

Iza svakog Fazlićevog posla stoji politički sponzor
Mutni poslovni aran`mani koje je Fazli} na sve strane sklapao u BiH krajem 1999. i po~etkom 2000. godine pripisuju se njegovoj bliskosti s tada{njim federalnim premijerom Edhemom Bi~ak~i}em, koji je Fazli}a imenovao za vlastitog ekonomskog savjetnika. No, Slobodna Bosna raspola`e neoborivim dokazima iz kojih je vidljivo da se Fazli} raspojasao ne{to kasnije, nakon {to je vlast u Federaciji BiH preuzela Alijansa za promjene predvo|ena SDP-om. Upravo iz tog razdoblja datira Fazli}ev kriminalni anga`man u FDS-u. Ista politi~ka struktura, koja je Fazli}u prije deset godina povjerila prodaju dr`avnog kapitala u FDS-u, danas ga je ustoli~ila u neprikosnovenog suverena bosanske struje. Sav vi{ak elekti~ne energije aktuelna uprava EPBiH, koju je instalirao SDP, prodaje isklju~ivo preko beogradskog Rudnapa Vojina Lazarevi}a i njegovog lobiste Damira Fazli}a. Vezu sa SDP-om Fazli} je dodatno u~vrstio nakon {to se vjen~ao s Amrom Had`imehmedovi}, bliskom ro|akom lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije.

FAZLI] TRA@IO VLASNI^KI UDIO U FDS-u
Pismom namjera, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti, konsultantska ku}a CIMC preuzela je obavezu {estomjese~nog anga`mana u FDS-u “na pomo}i u procesu promoviranja, pronala`enja i zaklju~enja ugovora sa strate{kim partnerom“. U pozadini ovog anga`mana krila se namjera tada{nje federalne Vlade da proda dr`avni udio u Fabrici duhana Sarajevo u iznosu od oko 40 posto. Manjinski dioni~ari u FDS-u koji su kontrolirali ve}inski paket dionica, blizu 60 posto, nisu bili odu{evljeni prodajom manjinskog dr`avnog udjela u FDS-u jer bi kupac manjinskog udjela uz minimalna finansijska ulaganja mogao ovladati ve}inskim paketom dionica i potpuno marginalizirati male suvlasnike. No, pod sna`nim politi~kim i diplomatskim pritiskom, u ~emu je prednja~io tada{nji federalni premijer Alija Behmen, kao i tada{nji ambasador SAD-a u BiH Thomas Miller, uprava FDS-a pristala je na skupi anga`man privatizacijskog konsultanta Damira Fazli}a i njegove firme CIMC, koja je prakti~no preuzela sve ingerencije Agencije za privatizaciju. Povrh svega, FDS je pristao i na postavljeni uvjet da iz vlastitih fondova finansira {estomjese~ne konsultanske usluge CIMC-a u ukupnom iznosu od 300.000 ameri~kih dolara, odnosno 50.000 dolara mjese~no. Ugovor izme|u FDS-a i CIMC-a, kako smo ve} naveli, zaklju~en je 1. jula 2001. godine, a samo ~etiri dana kasnije CIMC je poslao prvu fakturu na iznos od 150.000 dolara a potom, dvadeset dana kasnije, i drugu fakturu, na iznos od 100.000 dolara. Obje fakture, u ukupnom iznosu od
24

POLITI^KO POKROVITELJSTVO
Biv{i federalni premijer Edhem Bi~ak~i} imenovao je Fazli}a za svog ekonomskog savjetnika

250.000 dolara, FDS je izmirio tri dana nakon njihovog prispije}a. No, druga ugovorna strana ni izbliza nije bila tako ekspeditivna. Dapa~e, privatizacijski konsultant Damir Fazli} pokazao je zavidnu ekspeditivnost samo kod slanja faktura, a od desetak obaveza koje je preuzeo Pismom namjera nije realizirao niti jednu! Nakon napla}enog honorara, Fazli} je jo{ samo jednom do{ao u FDS, i to sa sumanutim prijedlogom da uprava FDS-a ubijedi radnike-dioni~are da prodaju najmanje 11,09 posto dionica, kako bi strate{ki partner odmah preuzeo kontrolni paket (51 posto) dionica u FDS-u! Za ovu ideju Fazli} je zatra`io posebnu nagradu: 3,85 posto od vrijednosti transakcije, uklju~uju}i “gotovinu, dionice, obveznice, mjenice, opcije, garancije, raspodjelu sredstava, kamate u zajedni~kim

ulaganjima“ itd. Rije~ju, Fazli} se na mala vrata poku{ao doma}i suvlasni~kog udjela u FDS-u u iznosu od 3,85 posto koji je prema slobodnoj procjeni u tom trenutku vrijedio ne manje od 5 miliona KM! Naravno, uprava FDS-a glatko je odbila Fazli}evu ponudu koja je bila ne samo mimo potpisanog Pisma namjera nego i mimo pameti! Pet mjeseci nakon isteka ugovorenog roka u kojem Fazli} i njegova firma CMIC nisu ispunili doslovno ni jednu preuzetu obavezu, dakle u maju 2002. godine, uprava Fabrike duhana Sarajevo podnijela je tu`bu protiv CMIC-a zahtijevaju}i povrat ispla}enog novca u iznosu od 250.000 dolara, uklju~uju}i i zatezne kamate obra~unate po stopi od 12 posto. U tu`bi se navodi da tu`eni “nije ispunio svoje ugovorene obaveze, a tu`ilac
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

SDP-ov “STRATE[KI PARTNER” BJEGUNAC PRED BH. PRAVOSU\EM
PRAVDA SPORA, ALI NEDOSTI@NA

U dva navrata Fazlić bio u rukama sarajevske policije
Nedugo nakon {to je u maju 2002. godine FDS podigao tu`bu protiv njega, Fazli} je utekao iz Sarajeva i neko vrijeme skrivao se u Crnoj Gori, u ku}i koju mu je ustupio poznati {vercer cigareta Stanko Suboti} Cane. Fazli} se kasnije preselio u Beograd, gdje je po~eo raditi za tamo{njeg tajkuna, crnogorskih korijena, Vojina Lazarevi}a, koji je u to vrijeme napustio karijeru profesionalnog politi~ara i posvetio se privatnom biznisu, prepodaji elektri~ne energije u regiji. Fazli} je povremeno dolazio u Sarajevo a u dva navrata bio je u rukama sarajevske policije: prvi put u ljeto 2003. godine kada ga je policija ispitivala o vezama s kriminalnim miljeom koji stoji iza ubistva Zorana \in|i}a, a drugi put u jesen 2008. godine, kada je iz restorana Brajlovi} na Ilid`i pokupljen zajedno s Naserom Ori}em, osumnji~enim za iznudu i zelena{tvo. U oba navrata, Fazli} se izvukao bez ikakvih posljedica.

U^VR[]ENA RELACIJA SA SDP-om
Dobre relacije sa SDP-om Fazli} je dodatno u~vrstio vjen~anjem s Amrom Had`imehmedovi}, bliskom rodicom Zlatka Lagumd`ije

je platio ugovoreni iznos, ~ime je izostala kontraprestacija ugovorene strane“. Pod pojmom kontraprestacija u pravu se ozna~ava izostanak realizacije preuzetih obaveza. Tu`ba protiv Fazli}eve firme CIMC pokrenuta je pred Op}inskim sudom u

Sarajevu, ali je kasnije, zbog visine spora, proslije|ena Kantonalnom sudu Sarajevo. No i Op}inski, a kasnije i Kantonalni sud, zapeo je ve} na prvoj prepreci: tu`ena firma CIMC netragom je nestala s nevedene adrese, {to se ina~e uklapa u standardni metod Damira Fazli}a kojim zame}e trago-

ve sumnjivih poslovnih transakcija. U poslovnoj karijeri ne du`oj od 15 godina, Fazli} je osnovao i ugasio dvadesetak sli~nih “ta{na-ma{na“ firmi diljem Balkana, preko kojih je ugovarao unosne poslove a koji su u pravilu zavr{avani aferama i sudskim parnicama.

UDRU@ENJE IZDAVA^A I KNJI@ARA BiH ASSOCIATION OF B&H PUBLISHERS AND BOOKSELLERS
Udru`enje izdava~a i knji`ara Bosne i Hercegovine raspisuje

KONKURS
za tradicionalnu dodjelu nagrada UIK BIH za 2011. godinu
Prijedloge i kandidature dostaviti najkasnije do 18.06.2012.godine i to prema sljede}im kriterijima: 1. Najbolji izdava~ki projekti u 2011. godini iz oblasti: - Knji`evnost (doma}a i strana) - Publicistika (pravo, politika, ekonomija, me|unarodni odnosi) - Historiografija - Nau~no-stru~na literatura 2. Najbolji autor/autorica 2011. godine
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

3. Najbolji grafi~ki dizajn 2011. godine 4. Najbolji prevodilac/prevoditeljica /najbolji lektor/lektorica 2011. godine 5. Najbolji urednik/urednica 2011. godine Nominacije }e razmatrati komisija u sastavu: - Prof.dr Hanifa Kapid`i} Osmanagi} - [imo E{i} - Veselin Gatalo - Bojan Had`ihalilovi} - Mirsad Be}irba{i}

Nagradu ~ine Povelja UIK-a BiH i nov~ana nagrada koju dodjeljuje gradona~elnik grada Sarajeva.

Kandidature dostaviti na kontakt adresu: Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH Titova 9a/V, 71000 Sarajevo Tel. 033/ 266 621, fax. 033/ 266 630 e-mail. uikbih1@gmail.com
25

NA[A SNAHA I MI MOMCI

Frits Hoekstra
Bivši holandski špijun, dugogodišnji obavještajac FRITS HOEKSTRA, čija je knjiga “Služba“ izazvala brojne kontroverze i reakcije, prvi put otvoreno govori za SB

PRINCEZA MABEL JE BILA NA[A [PIJUNKA KOD [A]IRBEGOVI]A
26
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

NAJTAJNIJA HOLANDSKO-BOSANSKA PRI^A
KRALJEVSKI PAR
Mabel Wisse Smith sa suprugom Johanom Frisom

Holandska kraljevska sapunica sa okusom Bosne

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

27

NA[A SNAHA I MI MOMCI
Pi{e: ADMIRA FAZLI]

B

iv{i holandski upravitelj operativnih odjela holandske obavje{tajne slu`be BVD Frits Hoekstra u svojoj novoj knjizi Slu`ba iznosi tvrdnju da je holandska princeza Mabel Wisse Smit tokom svojih aktivnosti u Bosni i Hercegovini i u Ujedinjenim narodima {pijunirala za holandsku BVD. Holandska princeza je, podsjetimo, u vrijeme rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog sporazuma bila u vezi sa tada{njim ministrom vanjskih poslova BiH Muhamedom [a}irbegovi}em. Hoekstra dolazi do ovih zaklju~aka zbog za~u|uju}e brzine kojom je tajna slu`ba izvr{ila provjeru pro{losti budu}e princeze kada je ona trebala stupiti u brak sa holandskim princom Frisom. Tada{nji premijer Jan Peter Balkenende je tra`io istragu o Wisse Smit po{to se radilo o vjerenici drugog po redu prijestolonasljednika holandskog kraljevstva. Kod istraga o ne~ijoj li~nosti posebno se kontroliraju stvari poput privatne i poslovne pro{losti, ali je i obavezno znati da li su osobe bile ~lanovi organizacija koje propagiraju antidemokratske ideje, ili se radi o osobama koje se mogu lako ucjenjivati kao npr. ovisnici o kockanju i osobe u dugovima i sl. Takve istrage traju sedmicama a informacije o Wisse Smit i odobrenje BVD-a za

LJUBAV KOJA JE SKUPO KO[TALA BiH
Biv{i ministar vanjskih poslova BiH Muhamed [a}irbegovi} bio je vrlo galantan prema Mabel Wisse Smit

stupanje u brak stiglo je u roku od sedmicu dana kod premijera. Hoekstra smatra da je to bilo mogu}e iz razloga {to je BVD ve} posjedovao informacije o Wisse Smit.

MRA^NE TAJNE
“Druga za~u|uju}a stvar je to {to je Wisse Smit mogla vidjeti taj izvje{taj prije

razgovora sa holandskim premijerom a to mo`e samo neko ko je u vrlo dobrim odnosima sa BVD-om”, rekao je Hoekstra. To {to izvje{taj spominje utjecaj Wisse Smit i Muhameda [a}irbegovi}a na holandsku vanjsku politiku, bez zvani~nih funkcija unutar holandske vlade, Hoekstra smatra jo{ jednom potvrdom {pijunske uloge

VRIJEME LJUBAVI I RAZONODE
Mabel Wisse Smith sa kraljicom Beatrix, suprugom i djecom 28
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

NAJTAJNIJA HOLANDSKO-BOSANSKA PRI^A
Hoekstra pi{e kako je Wisse Smit informacije o svojoj ulozi u pregovorima oko Dejtonskog sporazuma na “zloglasnoj Wikipediji”, sama izmijenila, a to se pretpostavlja zbog porijekla IP adrese, koja dolazi sa “kraljevskih prostora”. Princeza je u ovoj “online enciklopediji” prisustvo u Daytonu navodno ispravila i opravdavala time {to je bila “aktivistica za ljudska prava”. Hoekstra podvla~i da sve konstatacije o Wisse Smit zasniva na bazi “otvorenih izvora” a ne iz dokumentacije BVD-a, dana{njeg AIVD-a, jer je Hoekstra penzionisan 1987. godine. “Iznenadilo me je da niko do sada nije do{ao s ovim zaklju~kom o mogu}oj {pijunskoj ulozi Wisse Smit. U knjizi sam opisao rad BVD-a od ranih sedamdesetih pa sve do sada, a upravo je ova tvrdnja o princezi dobila najja~i odjek”, kazao je Hoekstra. U svojim memoarima, izme|u ostalog, Hoekstra opisuje svoju ulogu u pra}enju de{avanja tokom hladnog rata i aktivnosti holandske Komunisti~ke partije. Hoekstra se osvr}e i na promjene na politi~ko-socijalnoj sceni poslije 11. septembra 2001. To {to je danas dru{tvo izlo`eno lakoj kontroli zbog elektronskog nadzora Hoekstra smatra zastra{uju}im. “Postavljanje kamera na svakom }osku i sve mogu}nosti interneta te pohranjivanje tih informacija nije potrebno u ‘borbi protiv terorizma’, jer terorizma nema! U stvarnoj prijetnji od terorizma dovoljne su vje{tine obavje{tajnih slu`bi. Bojim se da ako bi, danas, sutra, na vlast do{li neki manje plemeniti ljudi, da bi njihov pristup ovakvim informacijama mogao biti jako lo{ po dru{tvo. Takozvana borba protiv terorizma je samo jedan novi na~in manipulisanja mase i osvajanja vlasti. Biv{i ameri~ki predsjednik George Bush je najbolji primjer za to”, rekao je Hoekstra.

DUGOGODIŠNJA SARADNJA SA TAJNOM SLUŽBOM: Kad je tačno današnja holandska princeza mogla biti vrbovana za ulogu špijunke, Hoekstra ne može sa sigurnošću reći. Pretpostavlja da je to bilo još za vrijeme njenih studija i stažiranja u Ministarstvu vanjskih poslova i UN-u
Wisse Smit. Predbra~no “prikrivanje istine”o vezi sa holandskim kriminalcem Klaasom Bruinsmom po~etkom devedesetih tako|er je govorilo u prilog tezi da je Mabel bila {pijunka. Iz iskustva i poznavanja na~ina rada BVD-a te ovakve “prakse” Hoekstra zaklju~uje: “Gotovo je nezamislivo da Wisse Smit nije bila tajni agent BVD-a.” sam da se u modernoj demokratiji treba raditi transparentno, {to va`i i za obavje{tajne slu`be. Potrebno je izbje}i strahovanje od ovakvih institucija i kreirati razumijevanje, zbog toga sam i napisao ovu knjigu”, podsje}a Hoekstra. Dalje u knjizi

[TA JE MABEL RADILA U DAYTONU
Kad je ta~no dana{nja holandska princeza mogla biti vrbovana za takvu ulogu, Hoekstra ne mo`e sa sigurno{}u re}i. Pretpostavlja da je to bilo jo{ za vrijeme njenih studija i sta`iranja u Ministarstvu vanjskih poslova i UN-u. On tvrdi da se takve usluge rijetko kad pla}aju, ve}inom se pokrivaju samo tro{kovi, i da to ljudi rade iz “moralnih uvjerenja prema domovini”. Hoekstra smatra da {pijuna`a ove vrste nije imala negativan utjecaj na zbivanja u BiH: “Cilj holandske ‘{pijuna`e’ je bila bezbjednost holandskih vojnika u BiH, posebno u Srebrenici. U to vrijeme je svakako cijeli svijet `elio {to prije slobodu na tim prostorima i vjerujem da su obavje{tajni agenti iz drugih zemalja imali ‘pune ruke posla’”, kazao je Hoekstra. “Mi{ljenja
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

29

PO^ETAK SU\ENJA RATKU MLADI]U

ŠESNAESTI MAJ
Šestosatnim izvođenjem uvodnih riječi, 16. maja, pred Haškim tribunalom počet će suđenje RATKU MLADIĆU, posljednje koje se tiče zločina počinjenih u BiH tokom tri i po godine rata. Prvi svjedoci bit će pozvani u sudnicu već 29. maja. Optuženi i dalje kategorički odbacuje sve navode optužnice tvrdeći da je tokom rata sve uradio u skladu sa zakonom i profesijom, te da su akcije vojske kojom je komandovao bile isprovocirane planovima o džihadu

PO^ETAK POSLJEDNJEG HA[KOG SU\ENJA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

M

jesec dana prije po~etka su|enja Ratku Mladi}u, biv{em komandantu Glavnog {taba Vojs ke Republike Srpske (VRS), Tu`ila{tvo je najavilo da }e svoje dokaze izvoditi kroz pet segmenata. Prvi, za koji bi svjedoci trebali biti pozvani ve} 29. maja, odnosi se na generalni prikaz slu~aja. Kako je najavljeno, kroz iskaze prva 23 svjedoka, Tu`ila{tvo }e ponuditi dokaze o dva masakra po~injena tokom 1992. godine, o okrutnom tretmanu i ubistvima civila u dva logora, po~etku bombardovanja Sarajeva u maju 1992., dva snajperska incidenta, te dokaze vezane za egzekucije nakon pada Srebrenice. Prvi svjedoci }e dati iskaz i o organizacionoj strukturi unutar VRS, te ulozi koji je imao Mladi}.

200 SATI ZA 413 SVJEDOKA
Drugi segment, planira Tu`ila{tvo, odnosit }e se na zlo~ine po~injene u Sarajevu, potom zlo~in uzimanja UN osoblja za taoce, a tek onda na red dolaze zlo~ini po~injeni u ostalim op}inama koje su obuhva}ene optu`nicom (Banja Luka, Bijeljina, Fo~a, Ilid`a, Kalinovik, Klju~, Kotor Varo{, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac i Vlasenica). Posljednji segment odnosi se na zlo~ine po~injene 1995. godine u Srebrenici. Odbrana je tra`ila da se po~etak izvo|enja dokaza odgodi za 90 dana tvrde}i da im
30

jo{ uvijek nisu dostavljeni svi dokazi Tu`ila{tva. Tu`ila{tvo Mladi}a tereti za u~e{}e u ~etiri udru`ena zlo~ina~ka poduhvata po~injena na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno etni~ko ~i{}enje koje je u nekoliko op}ina doseglo razmjere genocida, kampanja artiljerijskog i snajperskog terora nad civilima Sarajeva, uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995. godine, te genocid u Srebrenici. Optu`nica ima 11 ta~aka, od ~ega su dvije za genocid. Njegova optu`nica je do sada vi{e puta mijenjana da bi u kona~nici sadr`avala 106 incidenata po~injenih u 15 op}ina. Prvobitno je optu`nica imala 196 incidenta i osam op}ina vi{e. Tu`ila{tvo je skra}ivanje optu`nice opravdalo potrebom za ekspeditivnijim su|enjem. Me|u prvim svjedocima na}i }e se David Harland, biv{i slu`benik UN-a koji je proveo ve}i dio rata u BiH a prethodno je svjedo~io protiv Radovana Karad`i}a, lidera pobunjenih bosanskih Srba, te Dragomira Milo{evi}a, komandanta Sarajevsko-romanijskog korupsa osu|enog na 29 godina zatvora zbog zlo~ina po~injenih u Sarajevu. Novozelan|anin Harland je na prethodnim su|enjima detaljno govorio o opsadi Sarajeva, masakru na Markalama, opsadi Gora`da... Opisuju}i opsadu Sarajeva na su|enju Milo{evi}u, Harland je rekao kako je tokom 44 mjeseca nivo terora nad Sarajevom varirao, ali je uvijek imao isti smisao - nanijeti maksimalne patnje civilima kako bi se vlasti u Sarajevu prisilile da prihvate zahtjeve srpske strane, istovremeno paze}i da ne izazovu `e{}u reakciju me|unarodne zajednice.

Pored Harlanda, u prvoj fazi }e Tu`ila{tvo saslu{ati i sir Richarda Dannantta, biv{eg na~elnika general{taba britanskih snaga u sastavu UNPROFOR-a i SFOR-a. Dannantt je bio svjedok BiH u procesu protiv Srbije pred Me|unarodnim sudom pravde (MSP) 2006. godine. Njegovo svjedo~enje bi trebalo dati, kako je Tu`ila{tvo najavilo, “konceptualni okvir za razumijevanje i prihvatanje kompleksnih dokaza vezanih za vojne operacije i Mladi}evu ulogu u njima”. Tokom su|enja pred MSP-om Dannantt je govorio o tome kako je VRS u operativnom smislu bila “agent“ koji je djelovao za ostvarenje “op}eg cilja“ definisanog u Beogradu, ali su u svojim akcijama bili “prili~no samostalni“. On je tako|er rekao kako ~injenica o tome da su se Slobodan Milo{evi} i Karad`i} u jednom trenutku rata razi{li, nije djelovala na Mladi}a koji je do kraja rata odlazio u Beograd na savjetovanje. Pored ove dvojice, Tu`ila{tvo je najavilo da }e imati ukupno 413 svjedoka, i to da }e njih vi{e od 380 svjedo~iti o ~injenicama, te da }e pozvati 27 vje{taka. Me|u svjedocima njih 148 }e biti samo unakrsno ispitani jer }e Tu`ila{tvo ulo`iti njihove pisane izjave koje su dali na prethodnim su|enjima na kojima su svjedo~ili. Tako|er su najavili da }e ulo`iti 80 iskaza svjedoka koji su u me|uvremenu umrli. Samo sedam }e dati cijele iskaze u sudnici. Prema sada{njim procjenama, za saslu{anje svjedoka Tu`ila{tvu }e biti potrebno oko 200 sati. Tu`ila{tvo je tako|er najavilo da }e ulo`iti 27.906 dokaznih predmeta, od kojih
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

ODBROJAVANJE JE PO^ELO
UDRU@ENI ZLO^INA^KI PODUHVAT ^IJI JE CILJ STVARANJE VELIKE SRBIJE
Generala Ratka Mladi}a Ha{ki tribunal u 11 ta~aka tereti za genocid u Srebrenici i jo{ 7 bh. op}ina, progon Bo{njaka i Hrvata {irom BiH, terorisanje stanovni{tva Sarajeva i uzimanje plavih {ljemova za taoce

U po~etku }e Tu`ila{tvo dokazivati da je Vojska RS bila “agent“ beogradskog zlo~ina~kog projekta
su ve}ina dokumenti VRS, Vlade i ministarstava RS-a, te dokumenti o otkrivanju i identifikaciji posmrtnih ostataka ubijenih. Pored toga, u dokazima }e biti prilo`eni i li~ni dnevnici Ratka Mladi}a koji su prona|eni 2010. godine u njegovom stanu u Beogradu, kao i video i audio materijali.
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Po~etkom aprila, Tu`ila{tvo je Vije}u dostavilo predraspravni podnesak u kojem detaljno izla`u plan izvo|enja dokaza. Nedugo potom, i Mladi}eva odbrana je ulo`ila podnesak koji je odgovor Tu`ila{tvu, ali su i dali nagovje{taj o tome na ~emu }e se bazirati njihov dio postupka.

Tu`ila{tvo tvrdi da je Mladi} tokom rata u BiH bio “najmo}niji vojni lider“ koji je bio podre|en samo Radovanu Karad`i}u. Mladi} je, tvrdi Tu`ila{tvo, od 12. maja 1992. godine, kada je imenovan na ~elo Glavnog {taba VRS, do novembra 1995. godine, zajedno sa drugim liderima
31

PO^ETAK SU\ENJA RATKU MLADI]U
bosanskih Srba, u~estvovao u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu sa ciljem da prisilno izvr{e preseljenje nesrba iz ciljanih podru~ja. Vojska RS pod komandom Mladi}a se sastojala od Prvog kraji{kog korupsa, Drugog kraji{kog korpusa, Isto~nobosanskog korpusa, Sarajevskoromanijskog korpusa, Hercegova~kog i Drinskog korupsa, koji je posljednji stvoren. Fizi~ki je preuzimanje teritorija po~elo krajem marta 1992. godine, tvrdi Tu`ila{tvo. U narednim mjesecima i godinama, snage bosanskih Srba su protjerivale, ubijale, dr`ale u zato~enju i zlostavljale na hiljade nesrba i neistomi{ljenika, dok je na hiljade pobjeglo u strahu od terora. U dijelu koji se odnosi na opsadu Sarajeva, Tu`ila{tvo navodi da je Mladi} odgovoran za snajpersku kampanju i bombardovanje grada, a sa ciljem {irenja straha me|u civilima. U dijelu koji se odnosi na genocid u Srebrenici, stoji kako je Mladi} li~no komandovao i nadgledao ubistva preko 7.000 mu{karaca i dje~aka, te prisilno preseljenje civila iz enklave. Iako je neposredno nakon pada Srebrenice Mladi} oti{ao u Beograd, on je, tvrdi Tu`ila{tvo, sve vrijeme bio upu}en u de{avanja na terenu i izdavao naredbe. Mladi} je tako|er direktno odgovoran za davanje direktiva prema kojima su na teritoriji cijele BiH vr{ena ubistva i etni~ko ~i{}enje, usljed ~ega je etni~ka struktura u zemlji drasti~no promijenjena. On je 1993. godine rat okarakterisao kao “pravednu borbu za oslobo|enje i pre`ivljavanje“ kojim }e sa~uvati “svoj narod od kompletnog genocida i istrebljenja“. U januaru 1994. godine, govore}i pred Narodnom skup{tinom RS-a, Mladi} je rekao da im se pru`a “historijska {ansa da stvore dr`avu. Ne bilo kakvu, nego dr`avu svih Srba sa... {to manje neprijatelja {to je to mogu}e, ili onih koji bi mogli biti na{i potencijalni neprijatelji i koji bi se ponovo digli protiv nas u narednih nekoliko godina. Moramo shvatiti da Muslimani i Hrvati predstavljaju opasnost“, rekao je Mladi}.

KLJU^NI PROCESI ZA DOKAZIVANJE GENOCIDA U BiH
Ha{ki tribunal }e u procesima protiv Radovan Karad`i}a i Ratka Mladi}a iznijeti obiman dokazni materijal o zlo~inima u BiH

ZAVJERA USTA[KO-D@IHADSKA
U podnesku koji je Mladi}eva odbrana uputila Vije}u, odbrana je negodovala na niz navoda Tu`ila{tva, uklju~uju}i i njhov zahtjev za uvo|enje pisanih izjava svjedoka, te su ukazali kako smatraju da na~in na koji se opisuju uzroci rata nije potpuna istina. Odbrana smatra da svaki svjedok mora biti pozvan u sudnicu. Kada je rije~ o ~injenicama o uzrocima rata, odbrana namjerava izvesti svoje tuma~enje doga|aja sa po~etka devedesetih. “Tu`ila{tvo u svom podnesku predla`e veoma kratkovidne i jednostrane prezentacije ~injenica koje se ti~u de{avanja u biv{oj
32

Jugoslaviji u periodu relevantnom za optu`nicu“, navodi odbrana dodaju}i da su podaci koji su izlo`eni “nekompletni i u sukobu sa ~injenicama prezentovanim tokom drugih su|enja pred Tribunalom“. Odbrana tvrdi da je Tu`ila{tvo predstavilo doga|aja prije i tokom rata na “pojednostavljen, izobli~en i neujedna~en“ na~in. Tvrde da je potrebno mnogo vi{e da se razumije kompleksnost situacije u BiH te navodi, {to }e vjerovatno biti i jedan od argumenta tokom izvo|enja dokaza, da su prije rata snage “bosanskih Muslimana“ formirale paravojne formacije, te da su aktivnosti tih formacija uzrokovale stah i nesigurnost me|u “ne samo Srbima, nego i Hrvatima i u cijeloj Bosni“. U tom kontekstu navode formacije Zelene beretke i Patriotska liga, ali i djelovanje stranih mud`ahedina u Bosni tokom rata “uklju~uju}i pripadnike Al Kaide“. Odbrana tako|er navodi kako je neposredno prije rata odr`an referendum o otcjepljenju koji smatraju neustavnim i koji je bio direktni povod za bosanske Srbe da organizuju plebiscit o ostanku u Jugoslaviji. “Jednostran pristup muslimanskih i hrvatskih politi~kih lidera, pra}en preuranjenom odlukom o priznanju od me|unarodne zajednice, stvorio je idealne uslove za neprijateljstva koja su eskalirala i po~ela u BiH“, stoji u podnesku odbrane. Odbrana u podnesku prezentuje svoju stranu tuma~enja historijskih doga|aja u BiH navode}i kako je bilo “potpuno legitimno“ za one koji su se protivili “tiraniji SDA i HDZ i uticaju mud`ahedina i d`ihadista da se organizuju i krenu u

odbranu protiv d`ihada, a kako bi odbranili svoje domove i `ivote“. “Gospodin Mladi} nije izabrao rat nego mu je on bio nametnut, te je on sa svoje pozicije u VRS, zajedno sa drugim oficirima, imao obavezu da brani svoju zemlju i narod od onih koji su izabrali rat i po~eli ga, {to je on radio najbolje {to je mogao u najte`im okolnostima“, navodi se. Tako|er tvrde da je Mladi} “tokom svoje karijere bio priznat kao ozbiljan i profesionalan vojnik, koji je svojim trupama bio primjer vojnika koji po{tuje zakone. Gospodin Mladi} nije bio svjestan, niti je sudjelovao u bilo kojem od zlo~ina koji su navodno po~injeni i navedeni u optu`nici, niti je imao efektivnu kontrolu nad onima koji su ih mogli po~initi.“ “ Odbrana tvrdi da je u periodu koji obuhvata optu`nica, u BiH bilo prisutno “nebrojeno mnogo snaga“ koje nisu pod pod kontrolom VRS, te da za njihove akcije Mladi} ne mo`e biti odgovoran. Mladi} negira svaku krivicu, uklju~uju}i i navode da je bio dio plana za po~injenje genocida, kao i da je takav plan uop}e postojao. Na statusnoj konferenciji 24. aprila, Mladi} se obratio sudu podsjetiv{i kako je u 70-im godinama i da je “svaki dan sve nemo}niji i slabiji“, te da ne}e mo}i pratiti su|enje ako se bude odvijalo pet dana nedjeljno. Po`alio se i {to mediji objavljuju njegove slike neposredno nakon hap{enja, a ne novije, iz sudnice. “Ja sam se oporavio i `elim da me moji prijatelji i moj narod vide kako stojim, a neprijatelj da crkne {to sam `iv“, rekao je Mladi}.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

Svim gra|anima sretan 1.maj, praznik rada, `eli Op}ina Stari Grad Sarajevo!

RODITELJSKI SASTANAK

Radovan Karadžić za svjedoka odbrane pred Haškim tribunalom pozvao je Milorada Dodika, čije bi svjedočenje trebalo da pomogne u dokazivanju teze da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata od 1991. do 1995. sa ciljem da se protjeraju Bošnjaci sa područja RS-a; naša novinarka podsjeća kako je tokom devedesetih godina aktuelni predsjednik RS-a i potencijalni svjedok u Haagu govorio o Karadžiću i Mladiću, i otkriva zbog čega Dodik ne smije odbiti Karadžića

DODIK JE OPTU@IVAO KARAD@I]A ZA RATNE ZLO^INE I PLJA^KU 36 MILIONA KM!
Foto: Mario Ili~i}

Pi{e: MIRHA DEDI]

redsjednik RS-a Milorad Dodik je pred Tribunalom svjedo~io jedanput — i to 2003. godine na su|enju Radoslavu Br|aninu, predsjedniku Kriznog {taba tzv. Autonomne regije Bosanska krajina, koji je zbog progona Bo{njaka iz Bosanske krajine pravosna`no osu|en na 32 godine zatvora. Dodik je tom prilikom posvjedo~io da je Krizni {tab, na ~elu sa Br|aninom, mogao sprije~iti formiranje logora za nesrbe. Po~etkom nedjelje Dodik je od Radovana Kara`i}a dobio patriotsko pismo u kojem ga poziva da kao svjedok njegove odbrane brani Republiku Srpsku odnosno pomogne u dokazivanju da RS nije genocidna tvorevina, odnosno da nije postojao udru`eni zlo~ina~ki poduhvat sa ciljem da se teritorija RS-a o~isti od Bo{njaka. U pismu, Karad`i} upoznaje Dodika s namjerom da ga pozove kao svjedoka, po{to tu`ioci po~etkom maja zavr{e izvo|enje dokaza protiv njega. Karad`i} u pismu pita Dodika da li bio spreman da se 11. juna sastane s njegovim pravnim savjetnikom Peterom Robinsonom. “@elio bih da on sa vama porazgovara o va{em svjedo~enju tokom dokaznog postupka odbrane kako biste pomogli da se utvrdi da nije bilo udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u cilju progona muslimana sa teritorije Republike Srpske od 1991. do 1995. godine, kako to tvrdi Tu`ila{tvo”, pi{e Karad`i} u pismu Dodiku.

P

PREDSJEDNIK PRED SUDOM
Aktuelni predsjednik RS-a Milorad Dodik trebao bi prema Karad`i}evim o~ekivanjima u Ha{kom tribunalu negirati etni~ko ~i{}enje Bo{njaka na prostoru Republike Srpske tokom rata

Dodik:”Karad`i} i Mladi} su gubitnici, olo{, {teto~ine i zlotvori odgovorni za genocid u Srebrenici!”
34
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

[TA KARAD@I] O^EKUJE OD SVJEDOKA DODIKA
Dodik, koji je u to vrijeme bio opozicioni politi~ar u Skup{tini RS-a, prema Karad`i}evoj ocjeni, posebno je podoban da svjedo~i o ciljevima Vlade RS-a u vrijeme ratnog perioda. Karad`i}, me|utim, kao da je u Haagu zaboravio da je Dodik devedesetih godina bio njegov politi~ki neprijatelj broj jedan i da se me|unarodnoj zajednici tokom i poslije rata predstavljao upravo kao borac protiv njega i Srpske demokratske stranke. Oni sa malo boljim pam}enjem sje}aju se Dodikovih izjava od prije 15-ak godina. Dodik je u tom periodu Ratka Mladi}a i Radovana Karad`i}a nazivao zlotvorima i {teto~inama, i optu`ivao ih da su po~inili genocid u Srebrenici. Dodik je u svakom svom javnom istupu osu|ivao rukovodstvo s Pala kojem se sudi u Haagu i osu|ivao zlo~in bez obzira na to ko ga je po~inio.

[TETO^INE, ZLO^INCI, KARAD@I] I MLADI]
Po~etkom 2001. godine, u intervjuu za Dnevni avaz, Dodik ka`e da su u toku rata u BiH, pod politi~kim vo|stvom SDS-a, na teritoriji RS-a po~injeni brojni ratni zlo~ini. “Govorio sam ja to i ranije. Zbog odgovornosti za rat i zlo~ine pred Ha{kim tribunalom treba da se na|u vode}i ljudi SDS-a. Mislim da je zaista potrebno da ja kao predstavnik srpskog naroda i pripadnik tog naroda otvoreno pri~am o onom {to je ura|eno i {ta se, prema meni dostupnim saznanjima, zbilo u ratu pod vla{}u SDS-a. Normalno, ne mislim da su svi ljudi iz SDS-a bili ti koji su podr`avali zlo~ine, ali jedna zna~ajna grupa ljudi iz SDS-a treba da snosi krivi~nu odgovornost za zlo~ine koji su po~injeni. Ta odgovornost treba biti personifikovana. Ona ne mo`e biti kolektizovana”, kazao je Dodik. Na pitanje da li je u vrijeme svog mandata u Vladi RS-a pomi{ljao da uhapsi Radovana Karad`i}a, optu`enog za ratne zlo~ine, Dodik ka`e: ”Kada je u pitanju hap{enje optu`enih za ratne zlo~ine i njihovo izru~enje Tribunalu, smatram da postoji odgovornost lokalnih struktura vlasti da to urade. Ja 1998. i 1999. nisam imao ni politi~ki konsenzus ni shvatanje ljudi i razmi{ljanje ovda{nje javnosti, kao {to to danas imam, o tome {ta se desilo i {ta se mora uraditi. U takvoj op{toj situaciji i u uslovima NATO bombardovanja SR Jugoslavije jo{ je samo falilo da dam nalog za hap{enje Radovana Karad`i}a i onda zaista ne bih imao, ne samo politi~ke budu}nosti, nego ne bih imao nikakvu budu}nost na ovim prostorima.” Godinu dana kasnije, na pitanje novinara istih novina da li bi hap{enje Karad`i}a i Mladi}a moglo uticati na rezultate oktobarskih izbora, Dodik ka`e: ”Mislim da je narodu dosta tih velikih igara i da ne bi bilo zna~ajnih reakcija na njihovo hap{enje, bez
35

Radovan Karad`i} odbranu Radovan Karad`i} odbranu pred Tribunalom treba pred Tribunalom treba zapo~eti u martu 2013. zapo~eti u martu 2013. godine, u me|uvremenu }e godine, u me|uvremenu }e pripremati svoje svjedoke pripremati svoje svjedoke

KARAD@I] KARAD@I] PRIPREMIO LISTU PRIPREMIO LISTU SVOJIH SVJEDOKA SVOJIH SVJEDOKA

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

RODITELJSKI SASTANAK
obzira na to {to ve} postoje ~itavi pokreti koji od Karad`i}a i Mladi}a `ele napraviti neke mitske li~nosti i ljude koji su za ne{to zaslu`ni. Tipi~no je kod Srba da od gubitnika prave mitske tipove. Teret Karad`i}a i Mladi}a mora se skinuti sa srpskog naroda!” Dodikov sukob sa ratnim rukovodstvom RS-a odnosno ~elnicima Srpske demokratske stranke izazvan je i njihovim kriminalnim aktivnostima, odnosno {vercom cigareta, naftnih derivata i nepla}anjem poreza. Za Oslobo|enje u maju 1997. godine Dodik ka`e: “Silne malverzacije vodstva sa Pala u~injene su u mistici malog mjesta. Na Palama mo`ete uraditi sva{ta i tu ni{ta nije dostupno javnosti. U Banjaluci bi sve bilo daleko te`e. Tamo postoji tradicija dru{tvene samokontrole. Te{ko da bi se Karad`i} mogao kretati po Banjaluci i obavljati funkcije vlasti iz Banjaluke.” Milorad Dodik je 1997. godine u londonskom politi~kom magazinu “War Report” (WR) Republiku Srpsku nazvao “Republikom {umskom”, a Karad`i}a i Mladi}a “tjerao” u Haag i prozivao da su ubice, kriminalci i nacionalne {teto~ine. U intervjuu koji je za Slobodnu Bosnu dao krajem marta 1996. godine Dodik ka`e: “Potrebno je da se svi koji su po~inili konkretan ratni zlo~in izvedu pred Ha{ki tribunal. Tu mislim i na Karad`i}a i Mladi}a. Neka sud utvrdi da li su krivi ili ne, a ne da svoju odgovornost svaljuju na le|a cijelog srpskog naroda. Krivica je individualna stvar, pa neka svako ispa{ta zbog zlo~ina koje je po~inio.” Dodik je u istom intervjuu ocijenio da Karad`i}ev SDS “puca po svim {avovima jer je do{lo vrijeme da se odgovara za mnoge stvari i na vanjskom i na unutra{njem planu”. “Postavlja se pitanje za posljednje vojne operacije u Bosanskoj krajini, za ratno profiterstvo, za kra|u dr`avne imovine. U vrijeme oru`anih sukoba veoma te{ko je bilo razgovarati o tim problemima, me|utim, ta pitanja su do{la na dnevni red jer je do{ao mir.”

Za{ti}eni svjedok, biv{i funkcioner Za{ti}eni svjedok, biv{i funkcioner SDS-a, po~etkom nedjelje svjedo~io je SDS-a, po~etkom nedjelje svjedo~io je da su naredbu o ubistvu Srebreni~ana da su naredbu o ubistvu Srebreni~ana donijela dva predsjednika RS-a donijela dva predsjednika RS-a

RAZGOVOR “S NOGU” RAZGOVOR “S NOGU” O UBIJANJU SREBRENI^ANA O UBIJANJU SREBRENI^ANA

KARAD@I]EVA LISTA SVJEDOKA

Karadžić traži da njegovi svjedoci odbrane budu Fikret Abdić, Hasan Čengić, Milomir Stakić, Thorvald Stoltenberg…
Kara`i} je, kako je na{ list pisao nedavno, za svjedoka odbrane pozvao i Nasera Ori}a, uz obrazlo`enje da bi mu on mogao pomo}i da bolje sagleda doga|aje u Srebrenici. No, Ori} je na preporuku svog advokata Vasvije Vidovi} to odbio. Karad`i} je prije nekolio dana od hrvatske ambasade u Haagu tra`io da mu dostavi transkripte, svjedo~enja i izjave Fikreta Abdi}a tokom su|enja u Karlovcu 2003. i pozvao ga da bude svjedok odbrane u njegovom slu~aju. Karad`i} je, tako|er, tra`io snimke razgovora presretnutih izme|u 1991. i 1995. godine, u kojima su u~estvovali Alija Izetbegovi}, Ejup Gani}, Hasan ^engi}, Bakir Izetbegovi} ili Omer Behmen. “Hrvatska vlada bila je dovoljno ljubazna da obezbedi korisnu kolekciju presretnutih razgovora srpskih lidera i razotkrije presretnute razgovore lidera bosanskih muslimana, {to }e mi omogu}iti da u svojoj odbrani poka`em da su bosanski muslimani ~inili zlo~ine i za njih krivili Srbe, kako bi izazvali me|unarodnu intervenciju”, navodi ovaj optu`eni ratni zlo~inac u pismu hrvatskoj ambasadi u Haagu. Ovih dana Karad`i} je tra`io od Ha{kog suda da izda obavezuju}i nalog i omogu}i mu intervju sa biv{im izaslanikom Ujedinjenih nacija tokom rata u BiH Thorvaldom Stoltenbergom i da on bude svjedok na njegovom su|enju. Karad`i} insistira da njegov svjedok odbrane bude i Milomir Staki}, ratni predsjednika kriznog {taba Prijedora. Staki} se nalazi u zatvoru u Francuskoj gdje izdr`ava kaznu od 40 godina zatvora izre~enu zbog zlo~ina po~injenih u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje 1992. godine.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

“NAJVE]A GRE[KA RATA JE SREBRENICA”
Ostalo je zabilje`eno u transkriptima sa sjednica Skup{tine RS-a da je Dodik na 54. sjednici, odr`anoj 15. i 16. oktobra 1995. u Banjoj Luci, izjavio: ”Na{a kataklizma po~inje s Biha}em negdje oko Nove godine. ... ali nam je (njegovo osvajanje) bilo prezentovano eufori~no da smo mi ve} u gradu. Uspostavljanje tada{njeg mirovnog procesa i prekida vatre je katastrofa za RS. To je moja konstatacija, ne predla`em da je usvoji Skup{tina kao konstataciju da je ta~na. A najve}a gre{ka rata je Srebrenica i @epa i za to neko treba da snosi odgovornost... Ko je odgovoran za to? Mi smo legalizovali pred me|unarodnom zajednicom da
36

[TA KARAD@I] O^EKUJE OD SVJEDOKA DODIKA
BRANKO \ERI], PRVI PREDSJEDNIK VLADE RS-a [ta je zapravo Karad`i}a navelo da pozove Milorada Dodika kao svog svjedoka? Poznato je da je sada{nji predsjednik RS-a do~ekao osu|enu ratnu zlo~inku Biljanu Plav{i} po njenom izlasku iz zatvora, gdje je odslu`ila kaznu za ratne zlo~ine koje je sama priznala. Dodik je kazao da je Plav{i}ka pred Ha{kim tribunalom izrazila `aljenje i pokajanje za ratne zlo~ine - samo da bi {to prije iza{la iz zatvora! Prije dva mjeseca u najve}oj tajnosti, u Palati RS-a u Banjoj Luci Dodik je ugostio Darka Mladi}a, sina Ratka Mladi}a. Darko Mladi} je posjetio Dodika da bi dogovorio izdvajanje novca iz bud`eta RS-a za odbranu svog oca. Dodik je, ina~e, prije nekoliko mjeseci najavio da }e „za potrebe svih optu`enih za ratne zlo~ine iz RS-a” biti otvoren poseban fond iz kojeg }e se “eksploatisati” novac za njihovu odbranu. Karad`i}, kako saznajemo od njegovog pravnog tima, smatra da je Dodiku kao borcu za nezavisnu Republiku Srpsku u interesu da brani u Tribunalu RS, a time indirektno i njega samog. “Karad`i} do`ivljava Dodika kao velikog brata”, ka`e na{ dobro upu}eni izvor. Dodik je kazao da jo{ uvijek nije dobio poziv koji mu je uputio Karad`i} i da mora da vidi o ~emu je rije~. On bi do 11. juna ove godine trebao da rije{i dilemu da li }e se odazvati Karad`i}evom pozivu. Me|utim, na{ dobro upu}eni izvor iz Banje Luke ne sumnja da }e se Dodik oti}i u Haag da svjedo~i u Karad`i}evu korist, i to iz vi{e razloga. Prije svega jer se bli`e lokalni izbori, a svako koketiranje sa nacionalizmom i velikosrpstvom Dodiku je do sada koristilo. Pored toga, Dodik, poznatiji kao Mile Ronhil u periodu kada je Karad`i} bio na ~elu RS-a i SDS-a, bavio se {vercom visokotarfnih roba, prije svega cigaretama. To je radio pod pokroviteljstvom Slu`be Dr`avne bezbjednosti Srbije. Upu}eni u {verc cigaretama iz tog perioda tvrde da je Dodik bio prili~no bahat i da je ~ak dobavlja~ima ostao du`an za nekoliko {lepera cigareta. Zahvalju}i tajnoj slu`bi za koju je radio Dodik je i postavljen za premijera RS-a 1998. godine. Dodik je svjestan, ukoliko odbije Karad`i}a, da mu se on mo`e osvetiti izno{enjem kompromituju}ih detalja Dodikove biografije iz tog perioda. Osim toga, glavnu rije~ u dono{enju ove odluke ima}e tajna srbijanska slu`ba, aktuelna BIA, ~iji saradnik Dodik nikada nije prestao biti. Karad`i} je zatra`io da odbranu pred Tribunalom zapo~ne u martu 2013. kako bi u me|uvremenu mogao pripremiti svoje svjedoke. Tu`ila{tvo je najavilo da bi izvo|enje dokaza, koje je zapo~elo po~etkom 2010. godine, trebalo zavr{iti u maju.
37

“Karadžić je ratne zločine gurao pod tepih”
“Stav Radovana Karad`i}a da se pitanjima zlo~ina treba pozabaviti kasnije i ’da vrijeme lije~i sve’, bio je potpuno pogre{an”, kazao je po~etkom nedjelje prvi predsjednik vlade Republike Srpske Branko \eri} na su|enju Radovanu Karad`i}u. Ne samo da se “pokazalo da vrijeme ne lije~i sve” nego su problemi ostali i nakon njegovog odlaska s funkcije premijera u decembru 1992. godine i, kako je rekao, “nije ni ~udo {to su kasnije eskalirali”. \eri} je naveo da je Republika Srpska bila partijska dr`ava u kojoj je o svim pitanjima odlu~ivao Karad`i} uz pomo} svojih istomi{ljenika, te da je smjenu tada{njih ministara pravde i unutra{njih poslova Mom~ila Mandi}a i Mi}e Stani{i}a, na kojoj je \eri} insistirao, sprije~io Karad`i}. \eri} je tvrdio da je Vlada RS-a krajem maja 1992. godine pokrenula postupak za utvr|ivanje ratnih zlo~ina i ka`njavanje po~inilaca. Nakon {to je iz medija i diplomatskih izvora dobila informacije o zlo~inima, \eri}eva vlada je nalo`ila tada{njem ministru pravde Mom~ilu Mandi}u da pripremi izvje{taj o odnosu prema zarobljenicima i civilima, {to on nije u~inio. Vlada je zbog toga pokrenula postupak za smjenu Mandi}a i Stani{i}a, ali je izostala politi~ka podr{ka od strane Karad`i}a i Kraji{nika koji su, po \eri}evim rije~ima, bili “alfa i omega” RS-a. Budu}i da Stani{i} i Mandi} nisu smijenjeni, uspostava vladavine prava, koju je Vlada RS-a imala u programu, nije prema svjedoku mogla za`ivjeti na terenu. \eri} je polemizirao s Karad`i}em i tvrdio da je Vlada, ~iji je bio premijer, bila samo tehni~ki privjesak Karad`i}u kao predsjedniku SDS-a i predsjedni{tva Republike Srpske.

se mogu uzeti za{ti}ene zone, a onda smo nakon pet dana galamili kako se ne mo`e na za{ti}enu zonu RSK udariti, a mi smo prije pet dana uradili to {to smo uradili. Izgubili smo poziciju koju smo mogli da branimo”, kazao je Dodik. Podsjetimo i na to da je Milorad Dodik, kojeg je Radovan Karad`i} pozvao za svog svjedoka, 2005. godine, kao lider opozicije u RS-a, optu`io Karad`i}a da je ukrao 36 miliona KM! ”Neprihvatljiva je i neshvatljiva inertnost tu`ila~kih i policijskih organa RS koji ve} osam godina zatvaraju o~i pred jednim od najve}ih slu~ajeva plja~ke novca iz Narodne banke RS. Postoje dokumenti o tome da je Karad`i} u prolje}e 1997. u torbi iz Banje Luke odnio 36 miliona maraka. Prvo je iz trezora Narodne banke RS uzeo apoene u vrijednosti od 28 miliona maraka, a drugom prilikom jo{ osam. Tada je ve} bio smijenjen i krio se od ruke me|unarodne pravde”, izjavio je Dodik u intervjuu “Dnevnom avazu” objavljenom 31. marta 2005. godine.

TADI]EVA “NEPRISTOJNA PONUDA”
Ogra|ivao se Dodik od Karad`i}a i njegovih zlodjela i nakon njegovog hap{enja u Beogradu. Naime, kada je Karad`i} uhap{en, Boris Tadi} je pozvao Dodika da hitno do|e u Beograd. U svom kabinetu Tadi} je gotovo molio Dodika da preuzme Karad`i}a, prebaci ga u Banju Luku i
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

isporu~i Haagu. Pregovori su, tvrde upu}eni, trajali tri dana, me|utim Dodik se nije dao slomiti. “Va{ je i radite s njim {ta god ho}ete! Ne `elim da ga vidim, a kamoli da ga vozim do Banje Luke. [to se mene ti~e bolje da nije `iv“, kazao je Dodik svom prijatelju Borisu Tadi}u. Nakon izri~itog Dodikovog odbijanja, Tadi} je sutradan javnosti objelodanio da je Dragan Dabi} uhap{en u autobusu na putu za Batajnicu. Me|utim, za Milorada Dodika, nekada{njeg reformistu Ante Markovi}a i kasnijeg opozicionara zlo~ina~koj ratnoj vlasti RS-a, mnogi analiti~ari danas }e re}i da je postao Karad`i}ev sljedbenik. Dodik je prije dva mjeseca rekao da za zlo~ine treba da odgovaraju pojedinci a ne kolektiviteti. “Karad`i} je imao svoje gre{ke i za to odgovara u Hagu, a da li je kriv ili ne treba da se vidi”, kazao je Dodik tokom duela sa Čedomirom Jovanovi}em, liderom LDP-a. Na pitanje Jovanovi}a da li je 2008. rekao da se u Srebrenici dogodio genocid, Dodik je odgovorio da je “samo konstatovao” da je Ha{ki sud to utvrdio, a nikada nije tvrdio da je po~injen genocid u Srebrenici. “Ja se ne sla`em da je po~injen genocid, jer nije bilo odluke da se uni{ti jedan narod. Srebrenica je ogroman ratni zlo~in, ali nije po~injen genocid. Ne {titimo zlo~ince, ali ne mo`emo da prihvatimo olake kvalifikacije o genocidnoj tvorevini“, rekao je Dodik.

PANIKA ME\U SRPSKIM PLA]ENICIMA

Pisanje “Slobodne Bosne“, da bi Milorad Miša Pelemiš, komandant Desetog diverzantskog odreda, mogao biti Breivikov “srpski heroj” zbog kojeg je otišao u Liberiju na obuku za masovno ubijanje, izazvalo je veliko interesovanje norveške javnosti; redakciju našeg lista već danima pozivaju norveški novinari tražeći informaciju više, međutim pisanje našeg lista izazvalo je i veliku nervozu među srpskim plaćenicima u Beogradu

VELIKA POTRAGA ZA BREIVIKOVIM SRPSKIM VETERANOM
Norve{ka policija vodi opse`nu istragu kako bi utvrdila koji Srbin je u Liberiji inspirisao i podu~io Breivika da izvede masovni zlo~in

MILORAD PELEMI[ PRIJETI DA ]E UBITI JUGOSLAVA PETRU[I]A!
38
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

KOJI RATNI VETERAN JE KALIO BREIVIKA?
Pi{e: EMIR HOD@I]

isanje na{eg lista o mogu}em Breivikovom saradniku iz Beograda izazvalo je veliku nervozu i previranja me|u srbijanskim pla}enicima. Tenzije su narasle do tih razmjera da jedan drugom prijete ubistvom. “To je jednostavno glupost. Nisam upoznao Andersa Breivika. Nikada nisam bio u Liberiji. To je samo glupost, ja sam po{ten ~ovjek, i nemam {ta skrivati”, kazao je za norve{ke novine Dagbladet Milorad Pelemi{, biv{i komandant Desetog diverzantskog odreda. Nakon {to je Breivik pro{le nedjelje u sudnici u Oslu svjedo~io da je u Liberiji pro{ao kroz obuku srpskog pla}enika koji je po~inio masovna ubistva Bo{njaka i koji je pod istragom Ha{kog tribunala, na{ list je Breivika doveo u vezu sa Miloradom Pelemi{em. Tu informaciju su prenijele sve vode}e norve{ke televizije i novine.

P

NEGIRAO VEZE SA BREIVIKOM
Pelemi{ tvrdi da 2002. nije mogao putovati u Liberiju jer mu je policija oduzela paso{

NAORU@ANI PELEMI[ SLOBODNO SE KRE]E BEOGRADOM
Novinar norve{kog Dagbladeta se sa Pelemi{em susreo u restoranu Perper na Novom Beogradu, gdje Pelemi{ ina~e `ivi. Pelemi{ je do{ao u pratnji izvjesnog profesora beogradskog Fakulteta sigurnosti i Pelemi{a sve vrijeme oslovljao sa komandante. Novinaru je pokazao da mu je dozvoljeno da sa sobom nosi oru`je. Pelemi{ je porekao da su biv{i pripadnici njegove jedinice, Desetog diverzantskog odreda, uop{te bili u afri~kim zemljama, gdje su se kao pla}enici borili. “Do 2001. sam bio u zatvoru zbog afere Pauk. Vlasti su mi zbog toga oduzele paso{, tako da nisam mogao iza}i iz zemlje.” Zbog afere Pauk ka`e da je bio medijski izlo`en i povezan sa mre`om srpskih pla}enika koji su bili anga`ovani u inostranstvu. Na pitanje novinara da li poznaje nekog srpskog veterana ko je boravio u Liberiji, Pelemi{ je kazao da ne poznaje nikog ko je radio u Liberiji. Naglasio je da je osje}a prezir prema masovnom ubijanju ljudi u Norve{koj, da Breivika smatra mitomanom, ~ovjekom koj ima bolesnu glavu. Breivik je na sudu u Oslu tvrdio da je cilj njegove posjete Liberiji bio isklju~ivo susret s ratnim herojem iz Srbije. Norve{ka policija provodi opse`nu istragu kako bi do{la do informacije ko je bio Breivikov inspirator i u~itelj. Tako|er, grupa norve{kih novinara ovih dana se, kako saznajemo, sprema da ode u Liberiju i istra`i ko je Breivika naveo na monstruozni ~in. Komentari{u}i pisanjeg na{eg lista, Pelemi{ je kazao da vlasti u Sarajevu `ele da diskredituju i njega i Srbiju. Pelemi{ nije
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

`elio komentarisati izjave za{ti}enih svjedoka u Ha{kom tribunalu koji su tvrdili da je on kao komandant Desetog diverzantskog voda naredio strijeljanje oko 1.200 Srebreni~ana u julu 1995. godine. Me|utim, njegov pratilac, izvjesni beogradski profesor, kazao je da Pelemi{ u to vrijeme nije mogao boraviti u Srebrenici jer se od te{kih ozljeda koje je zadobio nakon prevrtanja transportera oporavljao u bolnici u [ekovi}ima.

“SARAJEVO SE UROTILO PROTIV MENE”
Pelemi{ je, o~ito, ovom norve{kom novinaru izrekao niz neistina. Prije svega, Pelemi{ je pre{utio da je na osnovu odluke Suda BiH za njim raspisanja Interpolova potjernica i da se beogradske vlasti oglu{uju na nju. Pored toga, u zajednici srpskih pla}enika svi znaju sve o svakom. Pa i to na kojem rati{tu se borio i za koji honorar. Isto tako neta~no je da je Pelemi{ u periodu kada je Breivik boravio u Liberiji bio bez paso{a. Naime, nakon hap{enja policija je u Pelemi{evoj ku}i prona{la tridesetak falsifikovanih paso{a. Nekoliko njih je bilo sa njegovom fotografijom, ali na drugo ime. Tri njegova paso{a policija je prikrila od pravosu|a. Pelemi{ je, kako nezvani~no saznajemo, preko posrednika prijetio J ugoslavu Petru{i}u da }e ga ubiti zbog onog {to je iznio tokom svjedo~enja u Sudu BiH, a {to se odnosi na Pelemi{evo u~e{}e u doga|ajima u Srebrenici. Njegove prijetnje u posljednje vrijeme su intenzivnije. Na{ izvor spekuli{e da Pelemi{ pretpostavlja kako je Jugoslav Petru{i} na{ izvor koji nas

je naveo da bi Pelemi{ mogao biti Breivikov srpski heroj. Me|utim, i pored svesrdnog nastojanja, na{ list nije uspio s Petru{i}em stupiti u vezu. On je prije nekoliko dana za dnevni list Press tvrdio da niko od srpskih pla}enika nije bio u Liberiji i da on namjerava da ode u Norve{ku, svjedo~i na su|enju Breiviku i spere ljagu sa Srba, koje opet neko `eli da satanizuje. “Ne znam {ta su templari koje taj ubica pominje, nikada nisam bio nikakav krsta{. Dokaza}u da ja ni Srbi nemamo nikakvu veze sa tim ~ovekom, koji je pre svega bolesnik, fa{ista, antisemita. ^ak i da je upoznao nekog Srbina, {to je mogu}e, veliki je svet, kakve to ima veze?”, pita se Petru{i}. Breivik je u svom manifestu napisao da ga je srpski nacionalizam inspirisao da po~ini masovna ubistva i da je NATO bombardovanje Srbije bio u njemu okida~ da izvede ~in masovnog ubijanja u Norve{koj. Svjedo~e}i u srijedu (25. aprila) Breivik je kazao da su ga fotografije genocida motivisale da izvr{i masovno ubistvo. Na{ list pisao je da je Slobodan Te{i}, najpozatiji trgovac oru`jem na Balkanu, tako|er boravio u Liberiji u to vrijeme i uspio da ilegalno izveze automatsko oru`je u tu zemlju. Te{i} se na telefonske pozive posljednjih dana nije javljao. No francuski list Le Monde pi{e da je Te{i} tokom boravka u Liberiji po~etkom 2002. godine boravio u Monroviji, i to u hotelu koji se nalazi pored sjedi{ta UNICEF-a. Podsjetimo da je Breivik u Liberiju u{ao kao uposlenik UNICEF-a i da je boravio u Monroviji. Slobodan Te{i} jedan je od najve}ih balkanskih trgovaca oru`jem i municijom. Poznat je po sumnjivim poslovima povezanim s trgovinom oru`jem, municijom i vojnom opremom, koju je izveo ili poku{ao da izvede preko svoje firme Temex ili preko povezanih preduze}a Melvale corporation, Calidus trade, Abeks Ohrid, Zahnen limited, Delimnia i brojnih drugih. Kako tvrdi na{ izvor, koji je insistirao na anonimnosti, Te{i} je jedan od najve}ih finansijera Srpske napredne stranke Tomislava Nikoli}a i lobira me|u biznismenima u tom visokoprofitabilnom sektoru, nadaju}i se da }e nakon promjene vlasti i ustoli~enja “njegove” garniture imati mnogo slobodnije uslove poslovanja. Poslovanje Slobodana Te{i}a predmet je istra`ivanja stranih obavje{tajnih slu`bi koje ocjenjuju i imaju saznanja da Te{i} pripada ekstremno aktivnim organizacijama koje se bave ilegalnom trgovinom oru`jem. Zbog toga podrobno istra`uju koja preduze}a Te{i} posjeduje, ~ime se bavi, kakve veze i kontakte ima u regionu i svijetu, posebno na tzv. zabranjenim tr`i{tima.
39

JOZO AN\I]

INTERVIEW

Jozo Anđić

ratni zamjenik komandanta Specijalnog odreda “Laste”

Nekada strah i trepet svih kriminalaca i onih koji su to planirali postati na Alipašinom Polju, ratni zamjenik komandanta Specijalnog odreda “Laste”, čovjek koji je prošao najteža ratišta oko Sarajeva i poslijeratni policajac nakon Dragana Vikića našao se na udaru direktora Federalne uprave policije Dragana Lukača i prijevremeno je poslan u penziju. Za “Slobodnu Bosnu” Anđić govori o počecima sukoba s Lukačem, razlozima zbog kojih se ljudi poput njega i Vikića šalju u penziju, otkriva ko bi prema njemu dostupnim informacijama mogao biti sljedeći na udaru, te iznosi neke detalje iz ratne prošlosti o kojima nikada ili rijetko govori čak i privatno

JOZO AN\I]: Moj rat s Luka~em
Razgovarao: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

koji su shvatili o kakvom je ~ovjeku rije~ i reagirali.

ragan Viki}, koji je do`ivio sudbinu sli~nu Va{oj, u nedavnom intervjuu za “Slobodnu Bosnu” kazao je da }ete nakon njega upravo Vi biti sljede}a meta Luka~a i prijevremenog penzionisanja… To je to~no tako, a ja sam ne{to iza toga sjedio u jednom od ugostiteljskih objekata u kojem je prije mene nekada sjedio i veliki samozvani ~ovjek od zakona Luka~, gdje je rekao: “Cilj mog dolaska je da po~istim sudionike rata, prvo }e i}i Dragan Viki}, potom Jozo An|i}…” Informacija koju sam dobio tada poslije }e se ispostaviti to~nom. Nije prezao ni od ~ega, ~ovjek je narcis, zaljubljen u sebe. U njemu je policajac davno umro, u stvari, on nikada nije ni bio policajac - radio je u malenoj sredini s nekoliko tisu}a stanovnika, s jednim ili nijednim kaznenim djelom godi{nje. On se, jednostavno, izgubio u Sarajevu i Federaciji BiH. Pored toga, kad ve} nas {alje u mirovinu, mo`da bi trebalo preispitati kako je on sebi brisao svoj djelatni sta` iz radne knji`ice. On uop}e nije ni mogao biti imenovan za ravnatelja policije i zbog toga {to je stegovno ka`njavan, bio je suspendiran dok je bio u Agenciji za istrage i za{titu, gdje je bilo ljudi od struke
40

D

nik, pitam se tko bi njega mogao primiti na posao kad u sebi uvijek ima pola litra “`estokog”. Ka`ete da ste “niti umirovljenik niti djelatnik”. Kakav je uop{te va{ trenutni status? Moj djelatni status je nikakav. Dobio sam prekid djelatnog odnosa sa 31. sije~njem 2012., na to rje{enje sam ulo`io priziv policijskom odboru u kojem sjede kandidati koje je sve Luka~ imenovao. U tom odboru je jedno vrijeme bio Dragan Viki}, a po njegovom umirovljenju Luka~ je postavio ~ovjeka kojeg je doveo iz Tuzle i postavio ga za predsjedavaju}eg policijskog odbora koji izravno radi po njegovoj dirigiranoj zapovijesti. Takav odbor nije u interesu policijskih djelatnika ve} je isklju~io u funkciji za{tite ravnatelja FUP-a. U pravom smislu hrvatske rije~i ravnatelj, on je Federalnu upravu poravnao ispod svih razina policijske djelatnosti. On se jo{ nije udostojio da pozdravi postrojbe, a to se pokazalo i tokom obljetnice policije 2011. kad je do{ao na promociju u odori “Pustinjske oluje” {to uop}e nije u skladu s odorama federalne policije. Da sam ja do{ao u toj uniformi, ili netko drugi od policijskih slu`benika, protiv nas bi bio vo|en stegovni postupak. Protiv njega nije vo|en ni postupak za dva slu~aja s automobilom niti je nadoknadio {tetu. [ta je sa saobraSLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

RAVNATELJ LUKA^ JE “PORAVNAO” POLICIJU
[ta je po Va{em mi{ljenju pozadina svega? Da li se radi o odre|enoj politici ili jednostavno o li~nom sukobu? Ovdje ima i politi~kih, ali i osobnih konotacija. On lije~i svoje komplekse, u posljednje vrijeme to je rezultiralo neposluhom, kada na brifinge zove komesare `upanija pa oni {alju svoje zamjenike jer ne `ele da se s njim sastaju. Nerijetko te sastanke zakazuje pred kraj radnog vremena da bi imao s kim da pije. Osobno kao biv{i starje{ina, sada niti umirovljenik niti djelat-

RASPAD SISTEMA: “U policiji nemamo dobrog starješine, policijski rukovoditelji se instaliraju po nacionalnom sastavu i podobnosti, a ne po struci. Oni sada čiste i ono malo sposobnih da bi mogli dovesti svoje ljude”

POLICAJAC NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

HEROJ U PENZIJI
“U ratu nisam do{ao u situaciju da moja obitelj i ja nemamo pravo na zdravstvenu za{titu!”

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

41

JOZO AN\I]
}ajkom koju je prouzro~io idu}i u rodne krajeve? Koristi i slu`beno vozilo i tako ostvaruje imovinsku korist, a mene i kompletnu moju obitelj ostavlja bez zdravstvene za{tite. Kada ste i kako saznali da ste prijevremeno penzionisani? U ratu nisam do{ao u situaciju da moja obitelj i ja nemamo pravo na zdravstvenu za{titu! Meni je djelatni odnos prekinut sa 31. sije~njem, a papire nisam dobio do 19. o`ujka, i kad sam oti{ao da ovjerim zdravstvenu knji`icu za svoju k}erku i za sebe samo su mi rekli “nemate vi pravo na to”. Nazovem i pitam {ta je, da nisam dobio papire za umirovljenje, rekli su mi da ni{ta nije zavr{eno jer ~ekaju odluku policijskog odbora koja se odugovla~ila. Iz odgovora PIO/MIO je bilo jasno da u mom slu~aju ne postoje uvjeti za umirovljenje kao {to je bilo i u Viki}evom slu~aju, dodali su mi ratni sta` bez da su me pitali. Ja sam i podnio zahtjev za umirovljenjem, ali sam odbijen jer ne ispunjavam uvjete za umirovljenje i sad o~ekujem kona~no rje{enje. Do tada odmaram, u`ivam u nesposobnosti Luka~a i njegovih sljedbenika, ne ovisim o njegovom primanju iako nisam dobio otpremninu od koje bih mogao normalno `ivjeti. Planirate li tu`bu? Tu`bu sam ve} pripremio, a preko svog odvjetnika podnio sam Tu`iteljstvu i kaznenu prijavu protiv Luka~a i policijskog odbora. Luka~ je sukladno ~lanku 81 kolektivnog ugovora bio obavezan konzultirati sindikat u svezi umirovljenja, a on to nije u~inio. Nakon {to sam dobio rje{enje o umirovljenju predao sam priziv i tada sukladno ~lanovima 53 i 54 nisu kontaktirali sindikat. Dakle, postupali su samovoljno, kao neprikosnoveni. Pored svega Luka~ je podnio tu`bu protiv federalnog Ministarstva financija zbog toga {to je donijelo rje{enje o poni{tenju uplata doprinosa za vremenski tijek rata {to je o~ito su~eljavanje sa zakonom. Eto kakav je to ~ovjek.

KAKO JE PO^EO SUKOB S LUKA^EM
“Rekao sam mu: Ja sam Jozo An|i}, legenda i ime ovog grada, ti si nitko i ni{ta!”

bi za{titio kriminal koji su po~inili u dosada{njoj vladavini… Iz svih tih razloga on je usredoto~io sve snage na jednog Dragana Viki}a i na Jozu An|i}a. Mi nismo ravnatelji, ali smo po struci mnogo ja~i! [to se ti~e struke, on je ispod svih razina. Činjenica je da je sada u sektoru u kojem sam ja bio, samo jedan od nas deset starje{ina bio

Hrvat, sve su ostalo bili Bo{njaci. Sada nema ni jednog Hrvata, sve su Bo{njaci. Je li to udar na hrvatsku stranu ili nije, neka to ka`u oni koji su kompetentniji od mene. Kako komentirate informacije o navodnim istragama za ratne zlo~ine koje je protiv Vas pokrenuo direktor FUP-a?

RAT I MIR

“ Hapšenje ubice dvoje djece mi je najteži ratni zadatak”
Tokom rata bili ste zamjenik komandanta jedne od najpoznatijih specijalnih jedinica “Lasta”, pro{li sva rati{ta, ali ste rijetko govorili o tom periodu... Ja ina~e slabo pri~am, i ne volim puno da pri~am, nisam od onih koji vole da se hvale i najbolje je kad neko drugi o meni ne{to ka`e. O meni ima i pjesma napisana, nikada ja nisam rekao nekome da je snimi, kad bude Dan policije i kad negdje sjednemo, oni je odsviraju i otpjevaju. Nisam ja pobornik nekih samohvala. Najvi{e volim kad s obitelji pro{etam kroz Dobrinju i ljudi me pozdravljaju. [ta vam je tokom rata najte`e palo? Najte`e mi je padalo to {to je do{lo do su~eljavanja izme|u naroda koji su `ivjeli zajedno diljem BiH i {to je do{lo do toga. Kad bih sudio po Luka~u, mo`da sam ostao i na pogre{noj strani, mo`da sam trebao oti}i u Herceg-Bosnu. Ali ja sam ostao ovdje, u svom gradu. Bili ste na najte`im rati{tima u gradu, od Grbavice pa do Otesa, Stupa… Koja Vam je akcija bila najte`a? Ni jedna posebno. Meni je te`e palo hap{enje izvjesnog Kapetanovi}a koji je izvr{io ubojstvo dvoje djece u Hrasnu u tijeku rata. Kad smo ga hapsili, poku{ao je pobje}i kroz krovi{te obiteljskog doma. To mi je bilo te`e u odnosu na sve ostale akcije, a taj se lik dugo vremena {etao po Skenderiji, mijenjao perike, pu{tao bradu i igrao bilijara. Dok ja sa svojim ljudstvom do|em, on pobjegne. Najte`e mi je pala ~injenica da je izgubljeno dvoje djece zbog plja~ke 400 maraka, da je u svoj toj situaciji netko mogao ubiti dvoje djece koja su bila na spavanju. Igrom slu~aja to dijete je bilo od mog prijatelja. To mi je bio stravi~an, bolan prizor.

KOME SMO SMETALI VIKI] I JA
Spomenuli ste da ste imali informaciju da je Luka~ Vas i Viki}a spominjao kao nekoga ko }e biti sklonjen iz policije. Imate li podatak ko je jo{ na tom dru`enju spominjan? Spominjao je i Zorana Čegara, da }e ra{~istiti i s njim. Mislite li da sve ima i nacionalne konotacije? Ima tu i nacionalnih konotacija, i dublju pozadinu. To je ~ovjek bez obraza i karaktera, a on sam i oni koji su znali o kakvoj se osobi radi, a postavili su ga tu da bi {titio njihove interese, svi oni to dobro znaju, da
42

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

POLICAJAC NI NA NEBU NI NA ZEMLJI
Narod ne zna, ali ja znam osobno, da je Luka~ 2001. godine oti{ao zajedno sa skupinom tvoraca samouprave HercegBosne i bio je jedan od njenih tvoraca. Nakon tri do ~etiri dana se povratio i napisao pismeni iskaz da `eli da se ponovo vrati i da odustaje od tog projekta kojem je prije pristupio. Eto kakva je situacija. [to se ti~e te istrage za ratne zlo~ine, meni je osobno drago {to ju je pokrenuo. Ja sam ~ista i svijetla to~ka ove dr`ave i svoje obitelji u svakom segmentu, i policijskom i ljudskom. Imao sam mnogo montiranih procesa u kojima sam dobijao, tako da me toga nije strah, naprotiv, pri~injava mi zadovoljstvo. Mogao bi se Luka~ zapitati {to je on radio i kojim se kriminogenim radnjama bavio, od {verca cigaretama i ostalim stvarima zbog kojih je protiv njega bila pokrenuta istraga pa je netko to zata{kao. Znate li koji zlo~ini Vam se poku{avaju staviti na teret? Ne mo`e meni pri{iti ni{ta. Mo`e samo da se trudi i da u tom trudu sagori. Drago mi je da je on kao osoba kakva jeste to poku{ao. Nije svjestan s kim je u{ao u konflikt! I on ne zna ni tko sam, ni {to sam, odakle sam i {to radim. On sad ide preko nekih svojih {pijuna i du{ebri`nika kao {to je Ensar Korman, koji ima ~in glavnog inspektora a u rujnu 2005. je zavr{io pravni fakultet. Sukladno zakonu, ne mo`e jo{ imati ~in samostalnog inspektora u kojem je ve} godinu dana. Eto na ~emu se temelji zakonitost FUP-a! Kad god su htjeli ne{to smutiti, formirali su nekakva povjerenstva, po~ev{i od ~inovanja, policijskih odbora, stegovnih povjerenstava… Sad imate pet{est djelatnika koji imaju visoku spremu, a rade na poslovima srednje stru~ne spreme, ne mogu da dobiju ~in jer nisu potr~kala nekome. A naj~e{}e se radi o Hrvatima i Srbima. HAP[ENJE SA KARDINALOM

“Puno sam znao pa su me poslali u Lukavicu da me se riješe”
Rijetko ste pri~ali i o situaciji kada su vas u Lukavici uhapsili kao ~lana pratnje kardinala Vinka Pulji}a. [ta se tada desilo? To je duga pri~a, ima tu sva{ta. Tada sam bio netko ko je mnogo toga znao i to im je bio na~in da me se rije{e. Ali, kako sije{ tako `anje{, pa se ovdje i tako pokazalo da Pravda uvijek pobijedi. A desilo se to kada smo i{li da obi|emo prostor sredi{nje Bosne. Tada su nas tamo priveli, kardinala su pustili nazad a mene i kolegu su zadr`ali osam dana. [ta sam sve pre`ivio tokom tih deset dana… Bilo je svega, ali se, eto, ostalo `ivo. Planirate li mo`da o svim tim doga|ajima pisati u knjizi? Nisam o tome razmi{ljao, ali imam negdje svoje dnevnike koje sam vodio tijekom rata pa }u vidjeti mo`da u neko dogledno vrijeme i to napi{em. Sada pripremam knjigu iz sporta, o vje{tinama d`iu-d`icua, mo`da kasnije napi{em i ne{to o policijskoj taktici i iskustvima koja sam ja imao.

preko svojih du{ebri`nika. Napi{em na hrvatskom, maternjem jeziku “podnesak”, Korman prepravi i to je suprotno svim propisima. Pisao sam i slu`benu zabilje{ku tim povodom ali nije ni{ta poduzeto. U kolikoj mjeri sve {to ste spomenuli uti~e na sigurnost u FBiH? Ovo je sigurnosnu situaciju svelo ispod svih razina, mada oni kad iza|u pred sredstva informiranja ka`u da je sigurnosna situacija na zadovoljavaju}oj razini, {to uop}e nije to~no. Ovdje sada svatko ima oru`je, pogleda{ naopako ~ovjeka, ubije te. Mi u policiji nemamo dobrog starje{ine, policijski rukovoditelji se instaliraju po nacionalnom sastavu i podobnosti, a ne po struci. Oni sad ~iste i ono malo ljudi koji su sposobni da bi mogli dovesti svoje ljude. Odgovorno tvrdim da je spomenuti Korman sve i jedan plan osiguranja objekata prepisao od mene. Kad se rade prosvjedi — prepisivali od mene i to znaju svi. Tokom svega {to su radili Viki}u, prepisivali su dijelove iz presude u slu~aju Magbula [kore koji je na sli~an na~in poslan u penziju, a kada su u mirovinu poslali Viki}a oti{li su u “Slogu” da proslave. Poslije toga meni dolazi obavijest da idem u mirovinu. Kako gledate na uvla~enje policije u dnevnu politiku i politikanstvo? Nikada nisam bio ~lan ni jedne stranke, ali garantiram da su svi rukovodioci do{li po nacionalnom klju~u, po podobnosti, a bez zavr{enih osnovnih te~ajeva. Treba vi{e da se ra{~isti i da ne la`u narod i ka`u kako je policija politizirana, iako u zakonu jasno stoji da ne smiju biti ni u jednoj stranci. [ta mislite o sukobu komesara, s jedne, i ministara s druge strane, i ko u svemu tome najvi{e trpi?

U svemu tome najvi{e trpi policija. Komesari i ministri jedni drugima ne mogu ni{ta, ali zato mogu policajcima i onda u`e puca gdje je najtanje — na policijskom sustavu kao sredi{njoj bazi. Oni tu ni{ta ne gube. Ja sam za usvajanje novog zakona kako ravnatelj ne bi mogao provoditi samovolju. Evo, da nije bilo ministra Predraga Kurte{a, pitanje je kad bi policajci primili pla}e za proteklih nekoliko mjeseci. Primio je 150 ljudi koji nisu bili predvi|eni bud`etom, samo on zna kako je to uradio. A rezultati su 300 puta ni`i i manji. Zakonom se i sada ka`e da ravnatelj za svoj rad izravno odgovara ministru i Vladi FBiH. Vjerujem da se ne bi vi{e smjelo desiti da pored ljudi kakav je @eljko ]ori}, koji je potekao iz policijskih redova, budu izabrani ljudi poput Luka~a. Na internet forumima na temama o sigurnosti u gradu ~esto mo`emo vidjeti kako ljudi pi{u “vratite nam Jozu An|i}a na Alipa{ino Polje”… Dugo vremena sam radio i prije rata, i ponosan sam na taj period. Tada je bila demokracija, sada je ovo plutokracija. Tada je bilo zadovoljstvo raditi. Imao si suradnike, a sada nitko nikome ne}e ni{ta da ka`e. Meni se znalo desiti da kad se dogodi neko kazneno djelo meni uve~er zvoni telefon, ka`u mi ljudi {ta se i gdje desilo i tko je to uradio, gdje je odnio stvari. Sada policajac policajcu ne}e da prijavi, uvuklo se nepovjerenje. Ali neka mi netko ka`e kako netko mo`e sebi kupiti veliki stan i imati auto od 60.000 maraka s policijskom pla}om? Kako danas gledate na pri~e da ste bili strah i trepet Alipa{inog Polja i Dobrinje? Pa, sad strah i trepet… Pokojni doministar Jozo Leutar bio je zapovjednik policij43

LUKA^ SE IZGUBIO U SARAJEVU
Od kada i zbog ~ega traju va{e nesuglasice s Luka~em? Od samog njegovog dolaska on na mene vr{i mobbing, {to je posebno eskaliralo nakon mog kandidiranja na internom konkursu za pomo}nika zapovjednika za poslove sigurnosti - obavje{tajne poslove u Specijalnoj jedinici FUP-a. Prvo nisam pro{ao i pored toga {to sam zadovoljavao sve uvjete, poslije je to ne{to poni{tavano, i oko toga smo isto na sudu. Prvo moje i njegovo su~eljavanje bilo je u njegovom uredu kada je bio v.d. ravnatelja policije, kad je on mene pitao: “Tko si ti?”, ja sam njemu kazao “A, tko si ti?! Ja sam Jozo An|i}, legenda i ime ovog grada, ti si nitko i ni{ta.” Otada je po~elo su~eljavanje izme|u mene i njega. I on stalno i dirigirano vr{i mobbing na mene
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

JOZO AN\I]
ske postaje Novi Grad, a ja sam bio zapovjednik odjeljenja i radio sam na Alipa{inom i poslije na Dobrinji. Prete`no sam i{ao na lokacije gdje je bila naru{ena sigurnost i gdje sam za vrlo kratko vrijeme uspostavio red i mir, i smanjio izvr{enja kaznenih djela. To znaju svi moji biv{i rukovoditelji i vi{e puta sam odlikovan kao policajac godine. U ovom sistemu sam vi{e puta stegovno tjeran, a jedanput sam i ka`njen. O^I U O^I SA CACOM

“Cacu su koristili kao povodljivu osobu za ostvarenje svojih ciljeva”
Sa svojom jedinicom u~estvovali ste i u akciji hap{enja odmetnutog komandanta Desete brdske brigade Mu{ana Topalovi}a Cace. Kako danas gledate na sva de{avanja vezana za taj dan, brutalno ubistvo pripadnika specijalne policijske jedinice i njegovo hap{enje? I taj slu~aj je bio politiziran. Mislim da je Caco kao jedna povodljiva osoba iskori{ten za neke ratne prizore i slu~ajeve koje ne dolikuju ~ovje~anstvu. Mnogo mu je obe}ano, ~ovjek je odradio to {to je odradio. Ja sam protiv toga bio, ali niti sam bio kompetentan, ni dovoljno mo}an da to sve sprije~im. A vrijeme pokazuje da to nije trebalo uraditi tako kako se uradilo, ali polako. Odmotat }e se klupko i glede toga. Osobno mislim da }e se i o tome propjevati i propri~ati. O svemu mogu pri~ati oni koji su neposredni izvr{itelji, i oko njih se ste`e obru~. Ovo su sitne ribe koje sada progovaraju. Ljudima se obe}ava mnogo, da }e ih se za{tititi, ali mislim da }e po mojoj slobodnoj prosudbi svi odgovarati. Ubojstvo devet vojnih policajaca bilo je stravi~an prizor, stravi~an! Ipak su to bila djeca ovog grada, branitelji grada, a Caco i njegovi sljedbenici su ih pobili. Meni je zato drago ako je Luka~ pokrenuo tu istragu o u~e{}u u ratnim zlo~inima i tu mu skidam kapu, jer mislim da }e ta istraga na kraju oti}i do pravih krivaca, postoje ljudi, zna se {ta je tko radio. Koliko god se Luka~ trudio, ne mo`e on tu istragu usmjeriti na stranu na koju on ho}e.

I KRIMINALCI SA ALIPA[INOG @ALE ZA MNOM
Sretnete li nekada{nje “klijente”, ljude koji su nekada bje`ali od vas? Sretnem ih, i sada ka`u: “Nikada boljih vremena ko kada ste Vi radili. [ta je ovo, dragi Jozo, ne zna se vi{e ko koga ubija. Ljutili smo se na tebe, a tek sada vidimo da si ispravno radio.” Često se poziva na vra}anje ovlasti policajcima, a mnogi su mi policajci rekli da ovlasti nisu ni uzete, ali ih policajci iz raznih razloga ne koriste… [to se ti~e ovlasti, kad uzmemo one iz predratnog sustava i sada{nje, maltene su identi~ne. Ali neka vrate policajce i ovima dozvole da budu policajci, i neka daju {kolovanje i izobrazbu koja treba da bude. Ne mo`e biti policajac s tri mjeseca obuke, pa ni s godinu dana. To {to su uveli ameri~ki sustav, pa nije ovo Amerika — ovo je Balkan i u nas nema ni{ta bez ~vrste ~izme. Dok ti njemu ne priprijeti{ i materijalno i tjelesno, tu nema uspjeha. Dr`ava je ta koja kreira politiku i odre|uje kada }ete i gdje primijeniti odre|eni stepen prisile i kojim sredstvima. I sudstvo ima sredstvo prisile, oni ka`u da }ete zatvoriti ako ne plati{, tako i policajac mora primijeniti tjelesnu prisilu kad nekoga privodi. Na {ta }e nam onda li~iti policija za pet-deset godina? Ljudi za sada vjeruju bar u specijalne jedinice, ali ko }e naslijediti sada{nje pripadnike? Slabo tko }e ih naslijediti. Pogledajte, naprimjer, koliko Luka~u smetamo ja i Dragan Viki}, da je on u travnju ove godine izdao zapovijed pripadniku specijalne policije da sa vozila skine sva obilje`ja specijalne jedinice. [ta on tim radi? Stavio se iznad svih i ljudi koji treba da rade strukovnu obuku njega vozaju. On ljudima onemogu}ava kontinuirani timski i profesionalni rad. Svugdje su vozila specijalne jedinice obilje`ena, a njemu to ne odgovara jer onda ne mo`e koristiti ta vozila privatno. Svoj slu`beni auto je razbio, ukrali mu golfa “peticu”, prije toga taj golf bio obijen pa su mu otu|ili predmete… U ratu ste bili u svim mogu}im i nemogu}im akcijama, da li ste vjerovali da
44

Vam se poslije svega mo`e desiti ovo {to Vam se sada de{ava? Nisam uop}e razmi{ljao o tomu, i nisam mogao ni u snu sanjati da }e mi se ovo desiti. Zbog ~ega? Pa ja sam dijete ovog grada. Sa svojih 14 godina sam do{ao i zavr{io policijsku {kolu, jedno vrijeme sam izo~io pa sam se opet vratio u Sarajevo i nastavio svoju `ivotnu karijeru, policijsku. Nisam mijenjao strukovnu izobrazbu, jedino sam se do{kolovavao kroz rad, pa dobio veleu~ili{nu diplomu… ali nisam ni u snu mogao vjerovati da }e do}i netko sa strane u ovaj grad, tko ne zna ni mjesta ni ulice, nego su ga doveli kao {to dovedu medvjeda negdje u {umu pa ga puste. Da li biste se poslije svega vratili u policiju? [ta god sud rije{i, ja }u postupiti po tom rje{enju. Ako ka`u da se vratim, ja }u se vratiti sa mnogo ve}im `eljama za su~eljavanjem sa jednim Luka~em i njemu sli~nim koji nemaju veze sa policijskim poslom. Mimo svih zakona odlu~uje tko mo`e a tko ne mo`e dobiti naknadu u slu~aju bolesti. Onda, raspisuju natje~aj za snajperiste {to je suludo, kao da ima neka {kola za obuku snajperista… Pored toga, izmi{lja radna mjesta koja nemaju veze sa funkcioniranjem policije, a od svega novog je uveo da se evidentira kad u|e{ i kad iza|e{, ka`njavaju se ka{njenja, al’ i tu neki imaju imunitet. Donio je naputak o kori{tenju slu`benih vozila, a sam ga kr{i. Za{to on ne odgovara za sve to i tko stoji iza njega?
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

ČEKAJUĆI PENZIJU: “Dok mi se ne riješi status odmaram, uživam u nesposobnosti Lukača i njegovih sljedbenika, ne ovisim o njegovom primanju iako nisam dobio otpremninu od koje bih mogao normalno živjeti”

EVROPA, ODMAH
IZVJE[TAJ PACE-a PROZIVA NATO ZBOG NEPRU@ANJA POMO]I LIBIJSKIM IZBJEGLICAMA
Izvje{taj nizozemske izvestiteljice Tineke Strik “Izgubljeni `ivoti u Mediteranskom moru. Ko je odgovoran?” vrlo je kriti~an prema ulozi NATO mornarice i zapadnih zemalja {to nisu krenule u pomo} brodicama prepunim izbjeglicama koje su plutale Mediteranskim morem tokom pro{logodi{nje vojne kampanje saveznika protiv Libije. Izvje{taj navodi da su 63 od 72 osobe umrle na brodu koji je sedmicama plutao morem bez pomo}i nakon {to mu je otkazao motor. NATO se proziva zbog izostanka operacija spa{avanja i potrage. PACE je ovim izvje{tajem zatra`io da NATO provede istragu, kao i istragu nacionalnih parlamenata, te pozvao Evropski parlament da prikupi daljnje informacije, uklju~uju}i i satelitske snimke.

Deset godina bh. članstva u Vijeću Ev
DESET GODINA APELA DESET GODINA APELA ZA REFORMU USTAVA BiH ZA REFORMU USTAVA BiH
Provedba presude Sejdi}- Finci, Provedba presude Sejdi}- Finci, navedeno je u rezoluciji Vije}a Evrope, navedeno je u rezoluciji Vije}a Evrope, trebala bi biti samo prvi korak u trebala bi biti samo prvi korak u sveobuhvatnoj reformi ustava sveobuhvatnoj reformi ustava

[VICARSKA NAME]E KVOTE ZA RADNIKE IZ SREDNJE I ISTO^NE EU
[vicarska name}e nova ograni~enja za imigrante ispisuju}i kvote za radnike iz dijelova srednje i isto~ne EU, navodi BBC. Ta bi kvota iznosila 2 hiljade, odnosno toliko bi se izdalo dozvola za prebivali{te, za imigrante iz dr`ava koje su EU pristupile 2004. godine. Pro{le godine izdano je ~ak 6 hiljada dozvola. Ovaj potez {vicarskih vlasti kritiziran je od strane EU, a Catherine Ashton smatra kako ta odluka kr{i sporazum o slobodi kretanja. Odluku o kvotama potencirali su {vicarski desni~ari, a skupili su i dovoljno potpisa da se o ovom pitanju odr`i referendum.

Proteklih deset godina Parlamentarna skupština Vijeća Evrope neprestano je pratila provođenje rezolucija Vijeća, kao i obaveza koje je BiH preuzela članstvom u organizaciji

I

ako je BiH ispunila veliki broj postprijemnih obaveza, uskla|ivanje bh. zakonodavstva sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava ostaje stalna obaveza BiH i jedna od najva`nijih koje je na sebe preuzela ulaskom u VE. Govore}i o desetogodi{njici ~lanstva, Jean-Claude Mignon, predsjednik PACE-a, osvrnuo se na pozitivne strane ~lanstva - ulaskom BiH u Vije}e Evrope pokrenuto je nekoliko velikih reformi (reforma odbrane, policije, uspostavljena je institucija ombudsmena). Uprkos podjelama, neprovo|enju reformi o kojima je u monitoring proceduri ova

Skup{tina redovno izvje{tavala u svojim izvje{tajima, Mignon ka`e da “ima potpuno povjerenje u predanost naroda BiH i njihovih politi~kih lidera evropskim integracijama“. Uloga PACE-a je, kako je podsjetio Mignon, da Bosnu i Hercegovinu poma`e i podupire, savjetuje, te da BiH zna da mo`e ra~unati na Vije}e Evrope, na Parlamentarnu skup{tinu Vije}a Evrope i na Venecijansku komisiju. Proteklih godina, Vije}e je neprestano insistiralo na potrebi reforme ustava (podsjetimo samo da je nakon propasti tzv.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

46

vrope
Foto: Vije}e Evrope

EVROPSKA KONVENCIJA, PRIJE SVEGA: Usklađivanje bh. zakonodavstva sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava je stalna obaveza BiH i jedna od najvažnijih koje je na sebe preuzela ulaskom u Vijeće Evrope

ZBOG BUD@ETA DOVEDENA U PITANJE VLADA U NIZOZEMSKOJ
Desni~ar Geert Wilders i njegove kolege iz Slobodarske stranke odbili su pregovarati o smanjenju dr`avnog bud`eta za 16 milijardi eura. Iako Slobodarska stranka nije bila dio vladaju}e koalicije, bili su velika podr{ka manjinskoj vladi. Nesloga u koalicijskim strankama koje je do sada podupirala i Slobodarska stranka traje od po~etka marta, odnosno otkako se poku{ava dogovoriti najbolji na~in smanjivanja bud`eta, a procjene su da }e, ako se ne poduzmu drasti~ni koraci, nizozemski javni dug do 2013. porasti na 4,7 posto BDP-a, {to je 1,7 posto iznad dopu{tene granice EU-a.
Geert Geert Wilders Wilders

NJEMA^KA I FRANCUSKA TRA@E ZA[TITU OD ILEGALNIH USELJENIKA
aprilskog paketa ustavnih reformi 2006. godine, Parlamentarna skup{tina VE dva mjeseca kasnije odr`ala raspravu po hitnoj proceduri o ustavnim reformama u BiH). Propao je poku{aj sveobuhvatne reforme, ali stalno je, posljednje dvije godine, pa`nja usmjerena na potrebu promjene u onom dijelu koji se ti~e ljudskih prava (provedba odluke Sejdi}-Finci). Na prethodnom, zimskom zasjedanju Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope, usvojen je novi izvje{taj (i rezolucija o BiH), u kojoj se tra`i prijeko potrebno “provo|enje presude Sejdi} i Finci, kao prvi korak u sveobuhvatnoj reformi Ustava.” Pored toga, BiH je godinama stalno upozoravana da treba imenovati svoje predstavnike u tijela Vije}e Evrope. [to se ti~e bh. delegacije koja dolazi na zasjedanja PACE-a pomenimo da bi njeni ~lanovi u principu trebali biti aktivni ne samo u radovima Parlamenta ili komisija koje se ti~u isklju~ivo BiH, nego i, primjerice, pos26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

matra~kim misijama izbora u drugim zemljama ~lanicama. To se, me|utim, proteklih godina, kada su ~lanovi bh. delegacije u pitanju, gotovo da i nije doga|alo. Zamjenica ~lana delegacije Parlamenta BiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope Ismeta Dervoz imenovana je za izvjestiteljicu ispred Odbora za kulturu, nauku i obrazovanje Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope krajem pro{le godine i to je prvi put od prijema BiH u VE da je ~lan delegacije BiH imenovan za pripremu cjelovitog izvje{taja o nekoj temi. U me|uvremenu je, me|utim, donesena odluka da zamjenici ne dolaze na zasjedanja (osim u slu~aju kada trebaju zamijeniti ~lanove Delegacije), kako bi se smanjili tro{kovi, pa je zato smanjen i broj ~lanova delegacije iz BiH. Osim toga, u BiH (u Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine) jo{ uvijek nije postignut ni dogovor o tome ko }e biti na ~elu bh. delegacije u PACE-u. (D. Savi})

Njema~ka i Francuska prijete ponovnim uvo|enjem grani~nih kontrola ukoliko na spoljnim granicama EU-a ne bude uspostavljena odgovaraju}a za{tita od ilegalnih useljenika, navodi EUActiv, pozivaju}i se na pisanje Sueddeutsche Zeitunga o pismu koje su na ovu temu kolegama u EU uputili nema~ki i francuski ministri unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich i Claude Gueant. Dvojica ministara tra`e da se nacionalnim vladama da pravo da, onda kada same smatraju da je to nu`no, na 30 dana uvedu grani~nu kontrolu na svojim, unutar{engenskim granicama. O francusko-njema~kom prijedlogu bi ministri unutra{njih poslova EU-a trebalo raspravljati tokom ove sedmice. Pozivaju}i se na zvani~nika Danske, zemlje koja trenutno predsjedava EU-om, ovaj njema~ki lista navodi da bi odluka mogla biti donijeta najranije u junu.

47

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Zao{trava se trka za preuzimanje OMV-a u Hrvatskoj i BiH Novi proizvod Sarajevske pivare Hrvatske izvoznike brine gubitak CEFTA-e Nastavak negativnog trenda u vanjskotrgovinskoj razmjeni
POTVR\ENA ODLUKA
Uprava naftne kompanije iz Te{nja HIFA Oil odlu~na je u namjeri da preuzme benzinske pumpe OMV-a

Ljetni hit - pivo s okusom limuna
Sarajevska pivara je prije nekoliko dana promovirala svoj novi proizvod Sarajevsko radler pivo s okusom limuna. Novi proizvod Sarajevske pivare baziran je na tradicionalnom pivu (40 posto) kod kojeg je poznati gorki okus zamijenjen s reskim okusom limunovog soka (60 posto). Radler je znameniti brend osvje`avaju}eg pi}a lansiran po~etkom pro{log stolje}a u Njema~koj. Legenda ka`e da je njema~ki ugostitelj Franz Kugler jednog dana u svojoj pivnici ugostio veliki broj `ednih biciklista (radler biciklista). Pobojav{i se da u ba~vama ne}e imati dovoljno piva za `edne bicikliste, ponudio im je pivo pomije{ano s limunadom. Kuglerov izum bio je odli~no prihva}em i uskoro se nadaleko pro~uo i postao poznat pod za{titnim znakom “radler“. Pivarska industrija {irom Evrope kombinirala je razli~ite mje{avine piva s vo}nim sokovima, no najve}i tr`i{ni uspjeh imala je izvorna kombinacija piva i limunovog soka, u omjeru 40:60 posto, s niskim procentom alkohola. Ova je kombinacija skoro podjednako prihva}ena kod oba s pola i to je glavni razlog zbog kojeg se radler pivo nalazi u proizvodnom programu ve}ine evropskih pivara. Naprimjer, Tuborg ga nudi pod robnom markom Tuborg lemon, O`ujska pivara pod nazivom @uja limun, dok se Sarajevska pivara opredijelila za izvorni naziv - radler pivo. Na svim tr`i{tima na kojima se pojavilo, radler pivo je u kratkom vremenu postalo iznimno popularno, osobito tokom vrelih ljetnih dana. I u Sarajevskoj pivari o~ekuju da }e s Radlerom pokoriti bh. tr`i{te osvje`avaju}ih pi}a.

HIFA potvrdila interes za OMV
Uprava te{anjske naftne grupacije HIFA slu`beno nam je potvrdila interes za preuzimanje maloprodajnog lanca benzinskih pumpi OMV-a u BiH. Za pregovore sa kompanijom OMV AG iz Be~a zadu`ena je HIFA OIL, koja u okviru grupacije HIFA rukovodi operacijama veleprodaje, stoji u dopisu koji nam je uputila pravna slu`ba te{anjske kompanije. Druge detalje nismo uspjeli doznati, {to je i razumljivo budu}i da austrijska firma jo{ nije objavila uvjete prodaje niti je zapo~ela pregovore s potencijalnim kupcima svojih benzinskih pumpi u Hrvatskoj i BiH. Poznato je tek da }e se OMV definitivno do sredine naredne godine povu}i s tr`i{ta Hrvatske i BiH kako bi se fokusirao samo na ona tr`i{ta koja mo`e snabdijevati proizvodima iz vlastitih rafinerija. A najbli`a OMV-ova rafinerija nafte nalazi se tek u Rumuniji! Lista potencijalnih kupaca OMV-ovog biznisa u Hrvatskoj i BiH uveliko }e ovisiti od odluke austrijske kompanije ho}e li tra`iti jednog kupca koji bi preuzeo sve benzinske pumpe u dvije dr`ave, ili }e se
48

odlu~iti za odvojenu prodaju. U slu~aju da se opredijeli za drugu varijantu, posve je izvjesno da }e lista potencijalnih kupaca biti puno du`a i da }e se na toj listi na}i i te{anjska naftna kompanija HIFA. No, ako se OMV odlu~i za jednog kupca, u igri }e ostati samo veliki, regionalni naftni igra~i koji mogu u kratkom roku zaokru`iti finansijsku konstrukciju vrijednu vi{e od 150 miliona eura, na koliko se procjenjuje vrijednost OMV-ovog biznisa u Hrvatskoj i BiH (oko 100 miliona eura u Hrvatskoj i 50 miliona eura u BiH). Tr`i{ni udio OMV-a u Hrvatskoj (63 benzinske pumpe) iznosi 13 posto a u BiH (28 benzinskih pumpi) znatno manje - svega 8 posto. Te{anjska HIFA ubraja se u red najbr`e rastu}ih privatnih firmi u BiH: 2002. godine, kada je osnovana, bruto prihod HIFA-e iznosio je 26,5 miliona KM, a protekle, 2011. godine bio je 15 puta ve}i 404,8 miliona KM! HIFA je u vlasni{tvu bra}e Ahmetli} Hajrudina, Izudina i Fahrudina - ~iji akronim imena i prezimena tvori naziv HIFA.

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

Hrvatska gubi utakmicu na regionalnom tržištu
Najzna~ajniji proizvo|a~i i izvoznici s podru~ja prehrambene i duhanske industrije Hrvatske sastali su se po~etkom sedmice s potpredsjednikom hrvatske Vlade Nevenom Mimicom i zatra`ili za{titu interesa hrvatskih izvoznih kompanija koje }e te{ko pogoditi izlazak iz regionalne asocijacije CEFTA. Nakon {to Hrvatska sredinom naredne godine postane punopravna ~lanica EU-a, izgubit }e povlastice bescarinskog re`ima s dr`avama u regiji koje ostaju u predvorju EU-a. Rije~ je o pet dr`ava, me|u kojima je i BiH, a koje zajedno ~ine najva`nije izvozno tr`i{te Hrvatske, osobito u segmentu prehrambenih i duhanskih proizvoda. Nakon ulaska u EU, hrvatski proizvodi u BiH i ostalim dr`avama regije izvan EU-a bit }e znatno skuplji zbog obra~una carinskih nameta kojih su ranije bili oslobo|eni. “Ne uspiju li se dogovoriti povoljniji uvjeti trgovinskog re`ima evropske Hrvatske s partnerima i CEFTA-e, Podravkini }e proizvodi biti znatno skuplji, {to bi dovelo u pitanje isplativost izvoza na bh. podru~ju“, rekao je na sastanku s Mimicom predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mr{i}. “To bi zna~ilo da bi trebalo ili izmjestiti dio proizvodnje na podru~je dr`ava CEFTA-e, ili prestati izvoziti“, rekao je Mr{i}. No, potpredsjednik hrvatske Vlade Neven Mimica nije mogao okupljenim privrednicima obe}ati ni{ta konkretno, priznav{i da “ovo nije stvar bilateralnih odnosa izme|u Hrvatskle i BiH, Srbije ili Makedonije, nego se radi o tome da EU preuzme na sebe dogovore o hrvatskim izvoznim interesima. O~ekujemo razumijevanje kod svake dr`ave ~lanice CEFTA-e“, rekao je Mimica okupljenim hrvatskim privrednicima. Mimica je otkrio da je od Evropske komisije dobio obe}anje o skorom po~etku pregovora sa svakom ~lanicom CEFTA-e kako bi se izmijenili postoje}i trgovinski ugovori na na~in da Hrvatska zadr`i bescarinski re`im s dr`avama regije i nakon {to postane ~lanica EU-a. “Isklju~ena je mogu}nost da BiH pristane na takav aran`man, a ne vjerujem da }e i jedna druga ~lanica CEFTA-e propustiti priliku da preko uvo|enja carina za{titi doma}u prehrambenu i duhansku industriju“, otkrio nam je jedan visokopozicionirani du`nosnik u Vije}u ministara BiH koji je insistirao na anonimnosti budu}i da se Vije}e ministara BiH jo{ nije slu`beno o~itovalo o zahtjevu Hrvatske.

NA UDARU HRVATSKIH IZVOZNIKA
Dopredsjednik Hrvatske Vlade Neven Mimica nije mogao obe}ati hrvatskim poduzetnicima obe}ati ostanak bescarinskog re`ima s BiH

Izvoz BiH u prvom kvartalu pao za 10,6 posto
Ve} tre}i mjesec zaredom evidentan je negativan trend u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH - pad izvoza i rast uvoza. U prvom kvartalu teku}e godine izvoz BiH potonuo je za 10,6 posto, dok je uvoz porastao za 0,2 posto, a rezultat svega je izrazito niska pokrivenost uvoza izvozom koja je pala na 46,3 posto. U istom periodu godinu ranije, pokrivenost uvoza izvozom bila je puno povoljnija - 51,8 posto, a 2010. godine iznosila je ~ak 56,7 posto.
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

49

POSLJEDNJI EX-YU OSU\ENIK NA SMRT

ŠEMSO ŠILJAK

PRVI PARTIZAN HAJDUK I POSLJEDNJI KOMUNISTIČKI OSUÐENIK NA SMRTNU KAZNU
Nakon više od 30 godina šutnje, Šemso Šiljak iz Goražda, koji je sedamdesetih ubio dvojicu braće Pleh, prije toga bio 10 godina u zatvoru zbog hajdučije i poslije toga ležao isto toliko čekajući smrtnu kaznu, po prvi put za javnost našem reporteru je otkrio dramatičan, ali ipak mali dio svoje životne priče. Našli smo ga u izbjegličkom centru Balkan, gdje živi od socijalne pomoći jer nema ni dana radnog staža, za razliku od onog zatvorskog. Bio je posljednji koji je u Jugoslaviji čekao smrtnu kaznu za koju ga je isljednik Abdulah ubjeđivao da neće biti izvršena i, pokazalo se, bio u pravu...
Pi{e: ALMIR PANJETA

“Ubih dva ~ovjeka. Dva ~ovjeka sam ubio. Neka je smrtna }elija, ba{ me briga…”, po~inje pri~u na{em reporteru nakon vi{e od 30 godina od ubistva [emso [iljak, posljednji ~ovjek koji je u nekada{njoj Jugoslaviji bio osu|en na smrt strijeljanjem. [emso je sredinom sedamdesetih ubio dvojicu bra}e Pleh ~iji je brat, poreski inspektor, otkrio utaju poreza u [emsinoj kafani koju je dr`ao u mjestu Mravinjac kod Gora`da u Isto~noj Bosni. Dvostruko ubistvo {okiralo je tada{nju Jugoslaviju, a jo{ vi{e ~injenica da se [emso, kao pravi gor{tak, vi{e od tri godine poslije ubistva uspje{no skrivao po {umama oko Gora`da. U uspje{nom skrivanju pomoglo mu je iskustvo iz partizana, a nakon rata se, pri~a
50

se, jedno vrijeme bio odmetnuo i u neku vrstu hajdu~ije, zbog ~ega je osu|en na deset godina zatvora koje je odle`ao prije ubistva. Hap{enje [iljka, dvostrukog ubice i biv{eg hajduka, bilo je, pri~a se i danas po Gora`du, veliki doga|aj. Navodno su ga svezanog proveli kroz cijeli grad, a po nekim pri~ama upravo tada se “zagledao” sa svojom suprugom. Ka`u da je vrijeme u kojem je dr`ao kafanu jedno od mirnijih u [emsinom `ivotu i da je bio poznat kao ~ovjek sa manirima, zgodan i uvijek lijepo odjeven.

SAMAC U KOLEKTIVNOM CENTRU
Danas [emso [iljak ima 84 godine i `ivi u kolektivnom izbjegli~kom centru Balkan u Gora`du. Tokom proteklog rata bio je nestao i niko nije znao gdje je, pri~alo se da je negdje u Sarajevu, a nakon povratka u Gora`de nije se vratio svojoj supruzi koja `ivi u centru grada. U posebno dobrim kon-

taktima nije ni sa svojom k}erkom i dvojicom sinova. O svemu {to je pro`ivio [emso nikada nikome nije pri~ao i sve {to se zna o njegovom skrivanju bazirano je isklju~ivo na naga|anjima. Svaki dan [emso se lijepo obu~e, stavi {e{ir i pro{eta gradom, ali rijetko s kim komunicira. Posebno je zatvoren prema novinarima s kojima odbija razgovor. Kolege novinari iz Gora`da kazali su nam da je mogu}nost da razgovaramo sa [emsom skoro nikakva, ali smo ipak odlu~ili oti}i do kolektivnog centra Balkan na rubu grada gdje danas `ive uglavnom stariji ljudi koje su svi zaboravili. Na{li smo vrata na kojima pi{e [iljak [emso, pozvonili, i kad smo o~ekivali razbaru{enog gor{taka, na na{e iznena|enje pred nama se pojavio star~i} ugodnog izgleda, lijepo odjeven i s ugodnim glasom. Predstavili smo mu se, i nakon {to je neke dvije minute {utio i gledao u jednu ta~ku, razgovor je po~eo, ali uz dogovor da ga smijemo pitati samo o samoj smrtnoj kazni, a da nam o skrivanju, ubistvu i bilo ~emu drugom ne}e re~i ni rije~i. “Bijah osu|en na smrt, kako je kazao predsjednik sudskog vije}a, u ime naroda. Dvije godine, dva mjeseca i ~etiri dana bijah u }eliji smrtnoj u Centralnom zatvoru u Sarajevu. Tamo su me stavili u martu 1979. godine. Do|e stra`ar, mora stajati kod mene. ]elija je ovako bila pregra|ena, na sredini je bila re{etka, stra`ar tamo, ja ovamo. On je tu bio da se ja ne ubijem, ali ne mo`e{ se tu svakako ubit kako god. Nismo smjeli razgovarati. On sjedi, ~ita novine, radi ne{to, a ja svoje, sjedim i ~ekam”, “starinskim” govorom pripovijeda [emso, na trenutak zastane, pa nastavlja: “Smrtna }elija, zna{ {ta je to? Uh! Zajebana je, ba{ zajebana. @alio sam se na odluku. Poslije smrtne }elije bilo je — ili metak u ~elo, ili }e me pustiti. Ali, eto, blagodati: poslije ‘80. godine, umrije Tito.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

UBITI I OSTATI @IV
Foto: Almir Panjeta

“Ubih dva ~ovjeka, osudi{e me na smrt, ba{ me briga“
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

51

POSLJEDNJI EX-YU OSU\ENIK NA SMRT
[ta }e{, umro - umro. I, poslije toga do|e na~elnik, pozva me da si|em dole, i ka`e: Osloba|a{ se smrtne kazne i bi}e{ u zatvoru 20 godina”, prisje}a se [emso trenutka kada je nakon vi{e od dvije godine ~ekanja izvr{enja smrtne kazne i metka u ~elo koji mu je bio namijenjen, saznao da kazna ne}e biti izvr{ena, ali da ga ~eka 20 godina te{ke robije u zatvoru Zenica. “I, zna{ {ta zna~i to? Eh, sad treba u Zenicu i}i, na odslu`enje dugogodi{nje kazne, ali dobro je, `iv sam. Do|o{e dva stra`ara, sveza{e me, pa u kola. Mene u sredinu, a oni jedan naprijed, drugi pozadi. Bio sam ja prije osu|en, deset godina sam odle`ao, B nosio na le|ima, pa pobjegao iz zatvora. Bio osu|en protiv naroda i dr`ave. Do|em u Zenicu, stave me u ‘Staklaru’, zgradu broj 2. Tu provedem 40 dana, poslije toga me prebace u Livnicu na te{ki rad”, govori [emso, dok i dalje stojimo na vratima njegovog smje{taja. Razgovor o ne~emu {to je za mnoge i vi{e nego te{ka tema, [emso prekida smijehom, i nastavlja: ŠEMSO ŠILJAK ŠEMSO ŠILJAK

“Smrtna kazna, jedan “Smrtna kazna, jedan metak u ~elo ii to je to” metak u ~elo to je to”

“HVALA ALIJI ZA SLOBODU”
“I tu sam bio {est godina! A takav je te`ak posao da, ako tu ostane{ mjesec dana, ~etiri ili pet mjeseci, to je mnogo. Ali {ta }u? I tako mi bilo odre|eno da provedem 20 godina, poslije ~ega je Predsjedni{tvo Jugoslavije odredilo smanjenje od pet godina, i kad je do{la nova vlast, Alija Izetbegovi} ka`e da svi koji su u zatvoru navr{ili 60 godina mogu iza}i napolje. Pomislim: ‘Hvala ti lijepo, Alija.’ Eto, tako ti je to”, pri~a [emso. Pitamo ga o tome kako je do`ivio izricanje smrtne kazne, da li mu je cijeli `ivot pro{ao pred o~ima. [emso o svemu govori jednostavno, bez prevelikog dramatiziranja, i sti~e se dojam da se on u potpunosti bio pomirio s tada{njom sudbinom. “Smrtna kazna, jedan metak u ~elo i to je to. A {ta mi je palo na pamet u momentu izricanja presude? Ni{ta. To {to ka`u pro|e ti `ivot pred o~ima - ni{ta. Ovdje kad sam bio, smrtna }elija, nema govora. Odavde kad su me poveli znalo se da mi nema druge nego smrtna }elija. Čim su me uhvatili bio sam siguran da mi nema druge nego smrtna kazna”, pri~a [iljak, dodaju}i da je prije njegove presude bila izvr{ena, kasnije }e se saznati, posljednja smrtna presuda u Jugoslaviji i da je u tom momentu on bio jedini koji je ~ekao izvr{enje smrtne kazne u }eliji smrti u Centralnom zatvoru u Sarajevu. Izvr{enja su obavljana na Trebevi}u, u no}i, pred strelja~kim vodom. O samom danu izvr{enja osu|enici bi bili obavije{teni 24 sata prije strijeljanja, nakon ~ega bi se mogli oprostiti od najbli`ih ~lanova porodice. “Nisam ni o ~emu posebno razmi{ljao niti sam i{ta pisao, ma bje`i, ko }e to. A,
52

bi}e lopata ako ni{ta! Dva puta po deset godina sam proveo u zatvoru, nemam radnog sta`a, primam socijalno od 145,5 maraka. Ali, dobro je.”

”SAMO NEK’ NEMA TITINE MILICIJE...”
Na sve se, ka`e, lako navikao nakon izlaska iz zatvora i nije imao nekih ve}ih problema u snala`enju bez obzira {to od marta 1979. godine pa do 1991. godine nije bio u direktnom kontaktu sa vanjskim svijetom: “Komunisti~ke partije nije bilo, to je va`no! Nije bilo razgovora o Titu i miliciji.” O desetogodi{njoj zatvorskoj kazni koju je proveo zbog osude za “djelo protiv naroda i dr`ave” [emso tako|er ne `eli pri~ati. Ka`e samo da je bio razo~aran da su ga kao nekoga ko se, ka`e, u Drugom svjetskom ratu borio za narod, poslije rata osude za djelo “protiv naroda i dr`ave”. Kada nam se ~inilo da se otvorio, pitamo ga da li mu je sve {to je pre`ivio za vrijeme Drugog svjetskog rata pomoglo u skrivanju nakon dvostrukog ubistva, samo nam je kratko kazao: “Dogovorili smo se da me to ne}e{ pitati”, i tu je razgovor bio zavr{en. Za [emsinu pri~u zainteresirani su mnogi, ali prema svemu sude}i ako sam sve nije zapisao, ve}ina ove filmske pri~e bi s njim nekada mogla oti}i u grob. Stariji Gora`dani pri~aju kako zlo~in koji je [emso po~inio nije bio slu~ajan, te da je bio dobro isplaniran. Navodno su ga prije ubistva vi|ali kako s torbama odlazi u {umu, gdje je najvjerojatnije unaprijed planirao skrivanje ili napravio neko skloni{te. Prema nekim pri~ama, [emso je imao brojne jatake, po nekima se tokom skrivanja preru{avao i dolazio u Gora`de, ali pravu pri~u zna jedino [emso [iljak.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

KOLEKTIVNI CENTAR BALKAN
Mjesto gdje se poslije više nego burnog života skrasio nekadašnji partizan i hajduk

nada u pre`ivljavanje uvijek postoji. Bija{e moj isljednik, Abdulah, umro je neke godine, s njim sam pri~ao i on mi je ~esto govorio: “Ne brini se [emso. Ne}e te strijeljati.” Imao sam i posjetu, dolazila mi bra}a, `ena, manje-vi{e drugog razgovora nije bilo”, ka`e nam [emso. O smrtnoj kazni danas, kao i u vrijeme dok ju je ~ekao, ima krajnje negativan stav: “Gdje god danas u svijetu da se izvr{i smrtna kazna, to je zlo~in. To je ubistvo ~ovjeka!”, kategori~an je [emso. Iako na prvi pogled izgleda odli~no za svoje godine, i sve {to je pro`ivio, ka`e da se ne osje}a ba{ najbolje. “Kako danas `ivim? Osamdeset i peta mi je godina, i dobro je sad {ta god bude,

IZBORI U FRANCUSKOJ
BRA^NI PAR BRA^NI PAR U BRIGAMA U BRIGAMA

Nicolas Sarkozy ii njegova Nicolas Sarkozy njegova supruga Carla Bruni supruga Carla Bruni

Prošle nedjelje u Francuskoj je održan prvi krug predsjedničkih izbora; novinarka SB pratila je izbore na licu mjesta i piše o do sada nezapamćenom uspjehu francuske desnice i njenom uticaju na ishod drugog kruga koji će biti održan 6. maja

SARKOZY I HOLLANDE U LOVU NA GLASOVE EKSTREMNE DESNICE
Glasa~i Nacionalnog fronta mogli bi 6. maja odlu~iti utrku izme|u Nicolasa Sarkozyja i Francoisa Hollandea
54
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

DESNICA BIRA PREDSJEDNIKA

FANOVI, ^ESTITAJTE
Francois Hollande pobjednik je prvog kruga izbora za novog predsjednika Francuske

Pi{e: DANKA SAVI] (Strasbourg) Foto: REUTERS

S

amo {to su obznanjeni rezultati prvog kruga predsjedni~kih izbora u Francuskoj, odr`anih pro{le nedjelje, kandidati koji idu u drugi krug: aktuelni predsjednik Nicolas Sarkozy i socijalista Francois Hollande, nisu gubili ni tren u nastojanju da pridobiju nove glasove za drugi krug. Na dan kada pi{emo ovaj tekst (srijeda, 25.4.) najavljen je dolazak Nicolasa Sarkozyja i francuskog premijer Francoisa Fillona u francusku pokrajinu Alsace, koja je, ako izuzmemo Strasbourg, tradicionalno naklonjena desnici.

SERENADA ZA KANDIDATE
Sarkozyjev (31,9%) UPM je ovdje dobio najvi{e glasova, dok se na drugom na{ao Nacionalni front Marine Le Pen sa 23,4% glasova. Najve}u podr{ku su dobili u ruralnim sredinama. Medijski komentari svode se na sljede}e: da je raspolo`enje u Alsaceu kao {to je u ostatku Francuske, Nicolas Sarkozy bi se za petnaest dana bez straha suo~io sa Marine Le Pen. Ona je
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

ovdje gotovo postigla rezultat kakav je imao njen otac, osniva~ Nacionalnog fronta, prije deset godina, kada je ~ak u{ao u drugi krug. Nicolas Sarkozy je dobio glasove na centru. Ljevica se, pak, podijelila izme|u Francois Hollandea i Jean-Luca Mélenchona, iz Lijevog fronta, ~etvrtog po broju dobijenih glasova. Dvije su stvari obilje`ile ove predsjedni~ke izbore, na koje je iza{lo vi{e od osamdeset posto francuskih bira~a - uspon desnice i gubitak podr{ke u prvom krugu aktuelnom predsjedniku za drugi mandat, {to se ranije nikada nije doga|alo. Prvi izborni rezultati doveli su i do zaklju~ka da }e glasovi krajnje desni~arskog Nacionalnog fronta u drugom krugu odlu~iti o tome ko }e biti novi francuski predsjednik. Ko je za koga i za{to glasao, predvi|anja za drugi krug i sve {to je vezano za izbore ono je o ~emu se u Francuskoj ne prestaje govoriti. Mediji su “zatrpani” postizbornom matematikom i predvi|anjima za drugi krug. U karikaturi u dnevniku Le Monde, u parodiji na Romea i Juliju, prikazani su Hollande i Sarkozy kako jedan drugomu zabadaju no` u le|a, a u isto vrijeme glasa~ima Marine Le Pen, koji su na balkonu, nude bukete u francuskim nacionalnim bojama i pjevaju

im serenadu. “Poznaje{ li ih”, pita jedan pristalica Le Penove, a drugi odgovara: “Nikad ih nisam vidio.” U prvom krugu, socijalista Francois Hollande je tijesno pobijedio, osvojiv{i 28,6 posto glasova, ispred Sarkozyja koji je osvojio 27,1 posto glasova, a predvi|anja i ankete objavljene nakon toga govore da }e on voditi i u drugom krugu. Hollande je dobio najve}i broj glasova u Parizu, Strasbourgu, i gotovo svim ve}im francuskim gradovima. Izuzetak je Lyon, u kojem su, i pored toga, socijalisti dobili najve}i broj glasova u ovom gradu do sada.

VE] PORA@ENI SARKOZY
S druge strane, za aktuelnog predsjednika Francuske koji nije dobio najvi{e glasova u borbi za drugi mandat, a vodstvo u prvom krugu je bio njegov prioritet, ishod pro{lonedjeljnog glasanja je porazan. Socijalista Hollande je prokomentirao da je takav Sarkozyjev rezultat kazna za petogodi{nji mandat koji se pribli`ava kraju i cijena koketiranja sa krajnjom desnicom posljednjih nekoliko mjeseci. Hollande je, za razliku od Sarkozyja, ispunio svoj cilj, sa gotovo 29% on je postigao bolji rezultat nego {to je to bio slu~aj sa Segolene Rojal
55

IZBORI U FRANCUSKOJ
2007., ili sa Francois Mitterandom 1981. godine. Ali, ipak, razlika u procentima osvojenih glasova nije velika. Neki su skloni da sabiraju glasove koje su pripali Sarkozyju i Marine Le Pen i izvuku zaklju~ak da je francuska desnica u prvom krugu osvojila 44% glasova. Ali, dok Francois Hollande, za kojeg se vjeruje da }e voditi i u drugom krugu, mo`e ra~unati na glasove Jean-Luca Mélenchona kandidata Lijevog fronta koji je osvojio desetak posto glasova, Nicolas Sarkozy nije u nimalo zavidnoj situaciji. On, naime, mora ubijediti dvije potpuno idelo{ki suprostavljene opcije (Francois Bayrou, F centar) i (Marine Le Pen, krajnja desnica) da glasaju za njega u drugom krugu. Bore}i se za svoj opstanak, Sarkozy je nakon zavr{etka prvog kruga objavio da nijedna tema nije zabranjena, pa je na skupovima i u istupima za javnost po~eo neumorno govoriti o temama Marine Le Pen, poput straha od useljenika, ra~unaju}i na podr{ku njenih glasa~a. Marine Le Pen koja je sa osvojenih skoro 20 posto glasova postigla najbolji rezultat francuske krajnje desnice u povijesti, nije `eljela otkriti kojeg }e kandidata podr`ati u drugome krugu, najaviv{i da }e svoj stav iznijeti na velikom skupu u Parizu na Praznik rada 1. maja. Ali, upozorava ovih dana jedan od stru~njaka za desnicu, sa osvojenih 20 posto glasova na izborima “izaziva se potres”. Jer, sa ovim procentom, gotovo udvostru~enim u usporedbi sa rezultatom koji je Nacionalni front imao 2007., oni postaju odlu~uju}a izborna snaga za drugi krug. Stranka ne krije radost, jedan od ljudi iz u`eg rukovodstva ka`e da Marine Le Pen “ima tek 43 godine i budu}nost koja obe}ava”. Iako uspjeh desnice jeste veliki, jer je Le Peneova dobila vi{e glasova nego njen otac 2002., ~injenica je da liderka Nacionalnog fronta nije uspjela u onome {to je bio cilj njene kampanje - da se kvalificira za drugi izborni krug.

MO@E LI DESNI^ARKA ULIJEVO
Marine Le Pen u prvom krugu predsjedni~kih izbora u Francuskoj osvojila je skoro 20 posto glasova

Ona je, govore}i o drugom krugu izbora, izjavila da za nju ne postoji ljevica i desnica nego samo “interes Francuske”. Njena stranka se u vrijeme kampanje zalagala da u vremenima krize i nezaposlenosti prednost pri zapo{ljavanju moraju imati Francuzi, izlasku iz EU i neoliberalne ekonomije, zatvaranju granica, napu{tanju eura, drasti~nom smanjenju broja imigranata, takozvanoj borbi protiv islama, zabrani prekida trudno}e o tro{ku zdravstvenog osiguranja itd. Uspjeh na izborima Nacionalni front duguje podr{ci koju je dobio od radnika i siroma{nih koji su, ina~e, tradicionalno bili lijevo orijentisani. Logika po kojoj krajnja desnica glasa za desni centar, ali nikada za ljevicu, ovaj put je izostala jer, kako se vjeruje, na ovaj na~in su se `eljeli suprotstaviti neoliberalnoj ekonomskoj politici EU-a.

MARINE, NEGIRALA IH SKROZ
Na francuskim predsjedni~kim izborima u pro{lu nedjelju natjecalo se deset kandidata. Predsjednik Nicolas Sarkozy svoju je kampanju temeljio na tipi~nim temama desnice, sigurnosti, useljeni{tvu, islamu, ~ime je nastojao privu}i i dio bira~a

ZA SVAKOG PONE[TO

Bez zabranjenih tema
U borbi za ostanak na vlasti, Nicolas Sarkozy je, dakle, najavio da nijedna tema nije zabranjena i odmah na skupovima i u intervjuima po~eo neumorno govoriti o strahu od useljenika, kao i o nesigurnosti i islamu. U me|uvremenu, dva najve}a francuska sindikata su pozvala glasa~e da glasaju protiv Nicolasa Sarkozyja. Francois Hollande `eli ostaviti dojam da je predsjednik za sve - najavio je da }e i glasa~e Nacionalnog fronta {tititi od finansijske globalizacije i neuspje{ne Evrope. Zalo`io se i za to da imigranti imaju pravo glasati na lokalnim izborima u Francuskoj, ali ne bi imali pravo i da budu birani. On je prethodno obe}ao da }e, ukoliko bude izabran, tra`iti novo pregovaranje o paktu o finansijskoj disciplini dogovoren u Bruxellesu, i pristalica je umjerene politike umjesto o{tre dr`avne {tednje, kako bi se pove}ala kupovna mo} gra|ana.

krajnje desnice. Socijalist Francois Hollande, koji je dobio najve}i postotak glasova (28,6), vodio je svoju stranku jedanaest godina. U kampanji je najavljivao da mu je cilj smanjiti javni deficit, a to je cilj koji je zagovarala i desnica. Obe}avao je fiskalnu reformu a desnica ga je prozivala zbog manjka iskustva u vladanju, jer nije nikada bio ministar. Marine Le Pen, koja se sada prvi put kandidirala za predsjednicu i do{la do tre}eg mjesta, preuzela je Nacionalni front od oca i njenog osniva~a Jean-Marie Le Pena. Jean-Luc Mélenchon, biv{i ministar i senator socijalista, je sa (11,4%) do{ao na ~etvrto mjesto, sa obe}anjima da }e “reorganizirati ljevicu”, odbaciti liberalizam i Evropu tr`i{ta. Ovaj biv{i ministar u Mitterandovoj vladi ve} je pozvao svoje bira~e da u drugom krugu glasaju za Hollandea. Mélenchon je trebao biti najve}e iznena|enje ovih izbora, ali njega je neo~ekivano pretekla Le Pen. Francois Bayrou je sa 9,1% do{ao na peto mjesto sa programom stranke centra. Protivi se zatvaranju industrije i izmje{tanju proizvodnje iz Francuske u druge zemlje. Potreban je i ljevici i desnici, `eli dobre odnose s njima ra~unaju}i na podr{ku njegovih bira~a nekome od kandidata u drugome krugu. A odluku o tome koga }e podr`ati, kako je najavio, donijet }e tek nakon razgovora s Hollandeom i Sarkozyjem. Nijedan od preostalih pet kandidata, me|u kojima je i Eva Joly, biv{a sutkinja u korupcijskim aferama, kandidatkinja Zelenih, nije dobio vi{e od 2,3 posto glasova. Prema jednom od istra`ivanja koje se posljednjih dana pominje u Francuskoj 37% francuskih bira~a odlu~ilo se za svog kandidata tek tokom posljednjeg mjeseca kampanje, a 12% ispitanih je ~ak kazalo da je odluku o tome kome }e dati glas donijelo na dan izbora.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

56

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

NAJTE@A BITKA MIRE POLJO

Iz italijanske Bologne u srijedu, 25. aprila, stigla je vijest o teškoj bolesti i borbi za život MIRE POLJO (58), ugledne sportske menadžerice, žene kojoj brojni sportaši sa prostora bivše Jugoslavije duguju mnogo za svoje uspješne karijere; dok se Mira bori za život u bolnici u Bologni, SB donosi odlomak iz knjige američkog novinara ALEXANDERA WOLFFA, koji možda i najbolje svjedoči o važnoj ulozi koju je Poljo imala u ratnim i poratnim godinama za bh. sport

BOLOGNA, 1996.
Mira Poljo sa Jusufom Pu{inom, tada{njim predsjednikom NS BiH, pred utakmicu kvalifikacija protiv Hrvatske

MIRINA KUĆA NA POLA PUTA
“Kada je iza{ao iz opkoljenog Sarajeva, Samira Avdi}a je u ku}i Mire Poljo ~ekalo Armanijevo odijelo koje mu je poslao Toni Kuko~“
58
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

@ENA KOJA JE SPASILA BH. KO[ARKU
Priredio: NEDIM HASI]

gledna bh. menad`erica Mira Poljo ovih dana u Italiji bije najve}u `ivotnu bitku. U `ivotu je odr`avaju tek aparati bolnice u Bologni, gradu u kojem `ivi i radi proteklih dvadesetak godina. Nad njenom sudbinom bdije na stotine sportista kojima je Poljo bila vi{e od agenta, savjetnik, prijateljica, suradnica... Koliko je, zapravo, Mira Poljo zna~ila bh. sporta{ima, posebice ko{arka{ima, najbolje svjedo~i pri~a iz knjige novinara uglednog ameri~kog magazina Sports Illustrated Alexandera Wolffa Velika igra, mali svijet: Ko{arka{ka avantura u kojoj istra`uje kako je ko{arka postala najpopularnija igra planete. Posebno u biv{oj Jugoslaviji, kojoj je Wolff posvetio najve}i dio svoje knjige. U knjizi, ~ije je najzanimljivije dijelove Slobodna Bosna donosila u nekoliko nastavaka, Wolff slikovito poja{njava kako se raspala Jugoslavija. Redovi koji slijede iz ove knjige posve}eni su anga`manu Mire Poljo u spasavanju bh. ko{arka{a pred Evropsko prvenstvo u Njema~koj, 1993. godine. Dok se Eurobasket 1993. godine u Njema~koj pribli`avao, tri bosanskohercegova~ke zvijezde su ve} `ivjele izvan Balkana igraju}i u klubovima u Njema~koj i Izraelu. Ali, da bi stvorila respektabilan nacionalni ko{arka{ki tim, Bosni su bili potrebni igra~i poput Samira Avdi}a, jednog od u~esnika Svjetskog juniorskog prvenstva u Bormiju 1987. godine. Problem je bio u tome {to je Avdi} proveo najve}i dio prethodne godine u prvim borbenim redovima brane}i Sarajevo. U rano jutro prvog aprila, sa ostacima kasnog snijega koji se razvla~io po zemlji, Avdi} i jo{ {estorica momaka, bez i~ega osim odje}e koju su imali na sebi, cipela na nogama i male sportske torbe na le|ima, po{li su preko pojasa ni~ije zemlje do sarajevskog aerodroma. Vi{e od dva kilometra igra~i su puzali, potom tr~ali, kroz jarke i nizove drve}a, prije no {to su stigli do Hrasnice, gradi}a koji je bio u bosanskim rukama. Pa onda preko Igmana i planine na granici Bjela{nice, da bi pred kraj dana stigli u selo Pazari}, gdje ih je ~ekao autobus da ih odvede kroz Hrvatsku do Italije. Imali su nevjerovatnu sre}u. U faustovskoj pogodbi za ~uvanje aerodroma otvorenim, srpske trupe su dozvolile letove namijenjene pomo}i sve dok UNPROFOR zabranjuje civilima da lete. U no}i kad je sedam bosanskih ko{arka{a oti{lo u slobodu, devet drugih Bosanaca bilo je ubijeno. “Mira Poljo je bila na{ logisti~ki centar”, pri~ao je Avdi}. “Na{a majka, na{ otac, satelitski telefon, banka. Jednom rije~ju — sve.” Pomogla je da se na|u mjesta za treniranje
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

U

MIRINI KO[ARKA[KI SINOVI U ITALIJANSKOM TREVISU 2001.
Toni Kuko~, Vlade Divac, Ra{o Nesterovi~ i Nenad Markovi} u NBA kampu prijateljstva

i ugovorila egzibicione utakmice za bosanski tim u Italiji. [iroki natpis, koji se razvijao u svakom mjestu u kojem su Bosanci igrali, sa ljiljanovim cvijetom kao obilje`jem i apelom Zaustavite rat! bio je oka~en u dnevnoj sobi njene ku}e u Bologni. Apelovala je na Tonija Kuko~a i Dina Ra|u, koji su poklonili cipele, topla

SAMIR AVDI] I DINO RA\A
Prijateljstvo dugo 25 godina

odijela i novac za kampanju. Iz vremena kada su zajedno bili u Bormiju, ali i u danima koje su provodili ranije, Kuko~ se sjetio da Avdi} nosi isti konfekcijski broj kao i on. Ali nije imao pojma da je Avdi} toliko oslabio od proteklog novembra da je odijelo na njemu izgledalo poput vre}e. Tokom prve nedjelje kvalifikacija, Bosna i Hercegovina se suo~ila sa Italijom, ~iji su igra~i svaki dan imali dnevnicu od dvije stotine dolara. Iako Bosanci nisu dnevno imali ni{ta i iako je ve}ina od njih bila iscrpljena od `ivota u ratu, pobijedili su Italijane i napredovali ka posljednjoj rundi. Proboj je zaustavljen utakmicom u kojoj su izgubili od Hrvata, kada je jedan od najboljih igra~a BiH, Mario Primorac, ~itavu utakmicu presjedio na klupi. Njegova porodica je izbjegla u Hrvatsku i on je strahovao {ta bi se dogodilo ukoliko bi se u Hrvatskoj vidjelo kako poku{ava da porazi njihov nacionalni tim. “Mi bismo dobili utakmicu i ponijeli poneku medalju samo da smo imali Primorca”, pri~ala je tada Mira. Ipak, ako su se vojnici trudili da je izbri{u sa geografske karte svijeta, BiH je zavr{ila me|u osam evropskih finalista. Poslije Eurobasketa u Njema~koj ve}ina igra~a iz bosanskog tima nije imala novca, ku}e, ni predstave {ta da rade dalje. ^etvorica su po{la sa Mirom u Bolognu. Tri mjeseca su `ivjeli kod nje, jeli i prali ve{ u njenoj ku}i dok je ona razra|ivala taktiku i mre`u svojih kontakata. Avdi}u je na{la anga`man u Malagi, klubu iz [panije. Turska ko{arka{ka federacija ponudila je ko{arka{ku nacionalnost svakom bosanskom ko{arka{u mla|em od dvadeset i pet godina, obezbje|uju}i azil za jo{ nekolicinu. Mirina ku}a na pola puta se lagano praznila...
59

MIRKO NOVOSEL ZA “SB”

MIRKO NOVOSEL (74), savjetnik selektora košarkaške reprezentacije BiH ALEKSANDRA PETROVIĆA govorio je našem novinaru o svojoj fascinantnoj trenerskoj karijeri, fenomenu ex-yu košarke, razlozima zbog kojih je odlučio pomoći selekciji Bosne i Hercegovine

MIRKO NOVOSEL “KOŠARKAŠKI ĆIRO BLAŽEVIĆ“
Razgovarao: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “SB”

irko Novosel, jedan od najtrofejnijih ko{arka{kih stru~njaka svijeta, ~lan Ku}e slavnih u ameri~kom Springfieldu, nedavno je imenovan za savjetnika novog selektora ko{arka{ke reprezentacije BiH Aleksandra Petrovi}a. Tvorac zagreba~ke Cibone iz sredine ‘80-ih godina pro{log stolje}a i juniorske reprezentacije Jugoslavije, s kojom je tri puta osvajao naslov prvaka Evrope, Petrovi}u }e pomagati u pripremama kvalifikacijskih utakmica za odlazak na Evropsko prvenstvo koje po~inju krajem juna ove godine. “Aco Petrovi} mi je dostavio program svojih priprema i pripremnih utakmica. Mislim da je to jako dobro napravljeno, po onim principima po kojima smo nekada radili. Izbor protivnika za prijateljske utakmice je dobar. S druge strane, znam da je Aco obavio jedan ogroman posao putuju}i i kontaktiraju}i igra~e i s te strane je sigurno da je maksimalno u~injeno ono ono {to se u ovom periodu moglo napraviti“, ka`e Novosel na po~etku razgovora za SB. Nakon {to je Petrovi} imenovan za selektora BiH, kazali ste kako je on izvanredno rje{enje, stru~njak koji }e za bh.

M

ko{arku biti ono {to je prije nekoliko godina bio Miroslav ]iro Bla`evi}? Pazite, Acu veoma cijenim zato {to sam svojevremeno, kada sam bio pri kraju trenerske karijere, njega izabrao da bude moj nasljednik. Aco je ve} kao igra~ imao u sebi jedan odre|eni trenerski mentalitet, to mu je mo`da i smetalo kao igra~u. Naime, postoji razlika me|u igra~ima, imamo igra~ki i trenerski mentalitet. Igra~ki zna~i da uvijek uspore|ujete igra~a sa igra~em i da se nastoji biti bolji od drugoga, a trenerski mentalitet je druga stvar. Tu se od svakog igra~a poku{ava izvu}i najbolje, najvi{e {ta se mo`e i da ga uz sve to jo{ ne{to i nau~ite. Aco je ve} kao igra~ imao razvijen taj trenerski mentalitet, uostalom, to je i pokazao u svojoj dosada{njoj karijeri. Kada smo se po~etkom ’90-ih borili za me|unarodno priznanje Hrvatske, tada sam bio dosta odsutan iz mom~adi i on je kao moj pomo}nik tada ve} sam vodio mom~ad. Poslije sam ga anga`irao kada je vodio reprezentaciju Hrvatske, bila je to na{a zadnja medalja sa EP-a, bron~ana medalja 1995. u Ateni, kada smo pobijedili Gr~ku pred 20 hiljada njihovih navija~a. Tada je briljantno vodio reprezentaciju. S trenerske strane, on je sasvim sigurno jedan od na{ih najboljih stru~njaka. Čvrsto vjerujete u Petrovi}a, smatrate kako on sa BiH mo`e oti}i na EP i tamo napraviti rezultat?

Da ne vjerujem u Acu Petrovi}a i bh. ko{arka{e, nikada ne bih prihvatio novu du`nost
60
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

BiH I JA SMO VEZANI TAJNO

^LAN KU]E SLAVNIH
Mirko Novosel u dru{tvu Phila Jacksona, tvorca ~uvene generacije Chicago Bullsa

Aco }e to sve fino poslo`iti. Mislim da je on ~ak bolji trener za reprezentaciju nego za klub. Klub tra`i dugogodi{nji rad na drilanju igra~a, u reprezentaciji }e on sigurno to najbolje poslo`iti, izvu}i iz njih maksimum koji im treba i takti~ki i strategijski. Sigurno }e to biti dobro. S obzirom da BiH ima prili~an broj igra~a koji imaju vidnu ulogu u svojim inozemnim klubovima, ona }e sigurno napraviti rezultat. BiH je spremna napraviti iskorak, to je

FIBA-i. Jednog dana me je nazvao Ejup Gani} koji je bio {ef tog nekog, kako se zvalo, kriznog {taba u Sarajevu. Zamolio me je, pitao da li bih ja mogao uraditi {to mogu da pomognem da BiH {to prije bude priznata od FIBA-e i da u|e u tu me|unarodnu ko{arka{ku porodicu. Jasno, zvao sam odmah Boru Stankovi}a (biv{i generalni sekretar FIBA-e, op.a) koji je prema tome svemu bio jako blagonaklon i mislim da je taj proces vrlo brzo zavr{en i

NAKON DELIBAŠIĆA TELETOVIĆ: U bosanskoj selekciji sam vidio Mirzu koji je tada igrao u Tuzli i bio u nekakvim ličnim dilemama, igrati košarku ili tenis u kojem je bio juniorski prvak. Svih 12 igrača koji su igrali u toj juniorskoj reprezentaciji, svi su bili iz malih klubova. Niti jedan nije bio iz prvoligaškog kluba
sigurno i ja stalno o tome pri~am. Mi smo to podru~je Dinarida i stalno se na na{em podru~ju javljaju talenti. Imate Mirzu Teletovi}a koji je danas najja~e krilo Evrope, ima dosta mladih igra~a poput Nihada \edovi}a. Bitno ih je prona}i i bitno je sa njima kvalitetno raditi. To je na~in na koji su se stvarale jugoslavenske reprezentacije i te velike zvijezde. TRENERSKI MAG
Mirko Novosel }e u Sarajevu nastaviti sa projektom u kojem su, prije 40 godina, stvoreni Mirza Deliba{i}, Dragan Ki}anovi}...

BiH je postala ~lanica me|unarodne organizacije. U tom kontekstu moram Vas pitati i za Damira Mulaomerovi}a, koji je igrao za Hrvatsku. Čelnici KS BiH prije desetak godina su tvrdili kako ste vi osoba koja ga je natjerala na takav korak? To prvi put ~ujem, da je Damir morao igrati za Hrvatsku. Nije morao igrati. Damira smo doveli iz Tuzle, jedan sjajan de~ko, igra~ koji je u karijeri puno napredovao. Od igra~a samog je zavisilo za koju }e reprezentaciju igrati. Koliko se sje}am, a bilo je to davno, ne pamtim da je u njegovom slu~aju bilo nekakvog
61

Spomenuli ste borbu za priznanje Hrvatske, ali ste isto tako imali tih dana mo`da i klju~nu ulogu kada je u piatnju prijem KS BiH u FIBA-u? Nastojao sam pomo}i koliko sam mogao jer sam imao dosta veliki utjecaj u

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

MIRKO NOVOSEL ZA “SB”
pritiska ili bilo kakvog problema {to se toga ti~e. Stojite li jo{ pri tvrdnji da ko{arka na prostorima biv{e Jugoslavije danas nema funkcionera kakav je bio Bora Stankovi}? Stankovi} je, prije svega, bio jedan genijalni ko{arka{. Sjajan igra~, reprezentativac, nakon toga trener. Kona~no, najve}u slavu stekao je kao funkcioner. Kao trener bio je vrlo uspje{an, godinama je vodio KK Beograd, njegov igra~ je bio pokojni Radivoj Kora}, sa Cantuom je zatim osvojio prvenstvo Italije. Ipak, najve}u je karijeru napravio u FIBA-i, prvo kao pomo}nik generalnog sekretara Williama Jonesa, a zatim i njegov nasljednik. Kada je Stankovi} preuzeo FIBA-u, ta je organizacija napravila jedan ogroman iskorak i bila je u to vrijeme sigurno najja~a sportska federacija na svijetu. U najve}oj mjeri je to postala ba{ zahvaljuju}i Stankovi}u. BIOGRAFIJA KO[ARKA[KOG MAGA

Tvorac Cibone, član košarkaškog Hall of Fame
Mirko Novosel ro|en je u Zagrebu, 30. juna 1938. godine. Igra~ku je karijeru po~eo 1952. godine, a okon~ao 1966. Bio je trener dva kluba (Cibona i Napulj), a selektor reprezentacije ~etiri puta (Jugoslavija, Hrvatska, Belgija, te reprezentacije Evrope). Sa zagreba~kom Cibonom bio je tri puta prvak Jugoslavije, sedam puta osvajao Kup, dva puta evropski Kup kupova i jednom prvak Evrope, 1985. godine. Te godine je i progla{en za najboljeg evropskog trenera. Kao selektor ostvario je rekordni omjer 99 - 11 (od 1971. do 1993.). Novosel je s reprezentacijom Jugoslavije osvojio zlatnu medalju na OI u Moskvi 1980. godine, srebrnu medalju na OI u Montrealu 1976. godine i bronzu na OI u Los Angelesu 1984. godine, ~ime se svrstao me|u svega ~etiri trenera u svijetu s tri ili vi{e olimpijskih medalja. Jedinstven je i po tome {to je 1971., 1972. i 1973. godine osvajao kadetsko, juniorsko i na kraju seniorsko evropsko prvenstvo kao selektor. Uvr{ten je ko{arka{ku Ku}u slavnih 2007. godine. Hrvatska ga je 1991. godine nagradila nagradom Franjo Bu~ar za `ivotno djelo.

FENOMEN SRBIJANSKE KO[ARKE
Kada smo ve} kod Stankovi}a, kako Vi obja{njavate fenomen uspjeha srbijanske ko{arke? Mi smo svojevremno napravili tu jugoslavensku ko{arka{ku {kolu. Prvi veliki trener sa ovih prostora bio je pokojni Aca Nikoli}, nakon njega je do{ao Ranko @eravica, koji je bio vrlo sistemati~an i koji je bio najzaslu`niji za onaj po~etak stvaranja tih ko{arka{kih reprezentativaca kroz reprezentaciju. To je bila ona ~uvena njegova juniorska reprezentacija u kojoj su bili ] osi}, J elovac, [ olman, P le}a{, Kapi~i}... Nakon toga sam ja kao njegov pomo}nik i kasnije kao trener nastavio taj posao i tu je na scenu stupila moja kadetska i juniorska generacija koju su predvodili Mirza Deliba{i}, Ki}anovi}, Jerkov, @i`i}... Na taj na~in je nastao jedan sistem stvaranja tih na{ih vrhunskih igra~a. U toj juniorskoj selekciji sam imao 84 igra~a od kojih je na kraju bilo 12 izabranih koji su osvojili prve zlatne medalje za Jugoslaviju, dakle, kadeta 1971. godine, zatim juniorska 1972. a od tih 12 igra~a ~etvorica su bili svjetske klase. To se kasnije nastavilo dalje pa je do{la ta Pe{i}eva generacija u kojoj su bili Divac, Kuko~, Ra|a, \or|evi}... Uglavnom, svake godine se izbacivalo najmanje dva vrhunska igra~a, svaka je generecija imala dva ili ~etiri vrhunska igra~a. Na taj na~in se odr`avao kontinuitet tih me|unarodnih uspjeha, na taj na~in mi smo do{li na svjetski vrh, bili najja~a ko{arka{ka sila poslije SAD-a. Normalno da su poslije, neki vi{e a neki manje, nastavili tim poslom. Srbija je mo`da najdulje zadr`ala taj sistem koji je uvijek izbacivao te talente. Mi na ovim prostorima smo uvijek imali talente, svake godine smo
62

DANI PONOSA I SLAVE
Novosel je bio ko{arka{ki otac Dra`enu Petrovi}u

Slavlje nakon medalje 1971. godine

imali talente, a znali smo i tehnologiju kojom smo takvog igra~a pretvarali u vrhunsku zvijezdu. To se na ovim prostorima zadr`alo i do danas. Nije zato nikakvo ~udo da danas iz biv{e Jugoslavije imate pet ili {est reprezentacija visokih kvaliteta. Mirza Deliba{i} se u to vrijeme jo{ dvoumio izme|u ko{arke i tenisa? Mirza je bio jedan od onih igra~a s kojima sam bio jako, jako zadovoljan. Kada sam pre{ao u profesionalne trenere, krajem ‘70-ih godina, bilo je to vrijeme kada je KS Jugoslavije prvi put uzeo profesionalnog trenera. Do tada sam radio kao trener Lokomotive. Po{ao sam u taj posao 15. januara 1971. jer je te godine bilo

organizirano prvo prvenstvo Evrope za kadete. Do tada to takmi~enje nije postojalo. Tada smo organizirali juniorski Kup republika u Dom`alama kako bi vidjeli sve te kandidate. U bosanskoj selekciji sam vidio Mirzu koji je tada igrao u Tuzli i bio u nekakvim li~nim dilemama, igrati ko{arku ili tenis u kojem je bio juniorski prvak. Uzeo sam ga, po~eli smo raditi sistematski i, {to je interesantno, svih 12 igra~a koji su igrali u toj juniorskoj reprezentaciji, svi su bili iz malih klubova. Niti jedan nije bio iz prvoliga{kog kluba. Te 1971. godine smo do{li u Italiju na prvenstvo Evrope, osvojili smo zlatnu medalju koja je bila prva zlatna medalja uop}e u historiji jugoslavenske ko{arke. Slijede}e godine smo to isto ponovili u Zadru, sa jednom bilancom koja je bila impresivna. Ta reprezentacija je igrala 31 utakmicu i pobijedila u svakom od 31 me~a. Od te reprezentacije, ~etvorica su bila u tom nekom jugoslavenskom Dream teamu 1975. godine u Beogradu, uz Mirzu jo{ i Ki}anovi}, @i`i} i Jerkov i prakti~ki su tu do{li na sam evropski i svjetski vrh. Mirza je bio jedan izuzetni talenat, vrlo inteligentan, sa fantasti~nim {utom, sa osje}ajem za igru. Čovjek kojeg su svi voljeli i meni je bilo jako drago da sam, eto, pomogao u tom njegovom razvoju.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

BiH I JA SMO VEZANI TAJNO
postanu najbolji seniori. E, za to treba puno kvalitetniji rad Saveza nego {to je to danas slu~aj. Je li uop}e mogu}e vi{e ikada napraviti “novu Cibonu“? U svakom slu~aju je mogu}e. Cibona danas ima novo rukovodstvo koje je napravilo puno kada je u pitanju revitalizacija kluba. Naime, pro{lo vodstvo je bilo neadekvatno, napravljeni su veliki dugovi i nije bio rije{en sustav financiranja. Takav na~in poslovanja doveo je gotovo do nestanka Cibone. Zahvaljuju}i gradona~elniku Milanu Bandi}u i jednoj novoj garnituri koju je on instalirao, u~inili su veliki korak rade}i na toj sanaciji, a dovo|enjem Jasmina Repe{e, koji je pravi trener, napravili su velik iskorak. Ovoga ~asa u zavr{nici prvenstva Hrvatske imaju deset pobjeda i nijedan poraz. Obnovili su taj svoj internat i stvorili preduvjete da Cibona krene svojim starim putem. Zanimljiva su vremena do{la... Hercegovac Repe{a je selektor Hrvatske, a Hrvat Petrovi} selektor BiH... Pa dobro... Stvari u sportu na ovim prostorima su uvijek bile nekako ispremije{ane. Imao sam najbolju situaciju, dok sam jo{ bio u Ciboni, kada je Aco bio trener a Repe{a njegov pomo}nik. Jasmin je izuzetno kvalitetan kada je u pitanju stvaranje mladih igra~a, a Aco je bio izuzetno kvalitetan za vo|enje mom~adi. Taj tandem je bio vrlo uspje{an, u to vrijeme smo imali najbolje rezultate. Jasno, i Repe{a je kasnije htio krenuti samostalno pa se taj tandem raspao. Ali je to bio sjajan period jer su obojica izuzetno kvalitetni treneri. [est decenija ste aktivni u ko{arci. Nije vam dosadilo? Meni nikad nije i ne}e dosaditi baviti se ko{arkom. To mi predstavlja veliko zadovoljstvo jer uvijek `elim pomo}i. Ali jasno, ako neko `eli pomo}, onda me mora pitati. Meni je `ao kada se ne posti`u rezultati. Imate, recimo, rep rezentaciju Hrvatske koja ovog ~asa ima potencijal da se bori za olimpijsku medalju, a ne}e i}i ni na kvalifikacije za Igre. To je onda znak da imete veliki problem. Za{to je to tako, morate pitati ljude koji vode Savez. To je pitanje i neadekvatnog vo|enja reprezentacije. Na pro{lom EP-u je Hrvatska imala po tencijal, ja~i tim i od Srbije, Slovenije i Makedonije, i nije osvojila ni{ta. Makedonci su bili ~etvrti, izgubili su zbog jedne lopte bron~anu medalju... Da je Hrvatska bila adekvatno vo|ena, da je bila pripremljena kako treba, jo{ uvijek bi bila u utrci za Olimpijadu.
63

U^ITELJ I U^ENIK PONOVO ZAJEDNO
Nakon Cibone Novosel i Petrovi} sura|ivat }e i u ko{arka{koj reprezentaciji BiH

U tom se sistemu o~ito ni{ta nije de{avalo slu~ajno? Bio je to jedan veoma sustavni rad, dugotrajan i vrlo uporan rad. Bitno je bilo u svemu podizati individualne vrijednosti igra~a. Kako su te vrijednosti rasle, tako je rastao i na{ rezultat.

SAVEZI DANAS RADE NEKVALITETNO
Zbog ~ega reprezentacije Hrvatske i BiH ne mogu napraviti rezultate kakve ima Srbija? Problem je, kada je u pitanju Hrvatska, nedovoljan rad ko{arka{kog Saveza. Prije

svega, ba{ u tom radu sa mla|im selekcijama. Te kadetske i juniorske selekcije, koje su mjesto gdje se stvaraju ti veliki igra~i, moraju voditi najkvalitetniji treneri. Najkvalitetniji seniorski, iskusni treneri. Hrvatska u ovom trenutku ima najboljeg juniora Evrope, D arija [ari}a, zatim najboljeg kadeta Evrope, to je Mario Hezonja, i ima najboljeg predkadeta Evrope, Marka Arapovi}a (sin Franje Arapovi}a, nekada{njeg centra Cibone op.a), ali je sada bitno da li }e oni da to budu i poslije, kao {to je to bio slu~aj sa Ki}anovi}em, Deliba{i}em, dakle, da

PROJEKAT PONOVNOG O@IVLJAVANJA “CIBONE”
Milan Bandi}, gradona~elnik Zagreba, osmislio je projekat spa{avanje biv{eg prvaka Evrope
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

ODLAZAK OPERSKOG PRVAKA

MILIVOJ BAČANOVIĆ

POSLJEDNJI BARITON VRHUNSKOG PJEVAČA

Prošle sedmice napustio nas je velikan bosanskohercegovačke muzičke i umjetničke scene MILIVOJ BAČANOVIĆ; pamtićemo ga po divnoj muzikalnosti i smislu za glumu, sjećaćemo se njegove tehničke superiornosti, uživljenosti i visokog profesionalizma

ZBOGOM, MAESTRO
Milivoj Ba~anovi} jedan je od najzna~ajnijih muzi~kih umjetnika na podru~ju biv{e Jugoslavije

64

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

SUPERIORAN, OD PO^ETKA DO KRAJA
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

O

DODATAK GLAZBENOJ POVIJESTI

dlaze istinski velikani bosanskohercegova~ke muzike, nekako tiho i bez pravog pozdrava. Tako nas je u 91. godini pro{log tjedna zauvijek ostavio Milivoj Ba~anovi}, operski pjeva~, dugogodi{nji prvak Sarajevske opere, briljantan tuma~ mnogih uloga, posebno onih u talijanskim operama, potom vrhunski koncertantni pjeva~, i na koncu, last but not least, veliki interpretator zabavne glazbe, napolitanskih i starih gradskih pjesama. Na mnogim od ovih skoro bi se reklo disparatnih muzi~kih `anrova on je pokazivao vrhunski kvalitet, on je svojim bar{unastim baritonom otpjevao i odglumio glavne likove u mnogim operama, u vrijeme najslavnijih dana Sarajevske opere, kada su u njoj bili sami veliki dirigenti, pjeva~i i glazbenici, te re`iseri.

Milivoj Bačanović pripadao je i sjajnoj grupi pjevača zabavne muzike iz BiH
U pora}u, poslijeratnom vremenu obnove i izgradnje, osniva se Radio Sarajevo, programi teku u`ivo, pjevaju Pepina Mujki}, @ivko Turina, slu{aju se dalmatinske pjesme, Gershwin, Cole Porter, pi{u se prvi {lageri. Pepina Mujki} je prije nekoliko godina umrla u Londonu, pregledao sam njenu opse`nu dokumentaciju, slike, programe koncerata na kojima su se pjevali sve najnoviji {lageri i to mahom ameri~ki, a to su pedesete i rane {ezdesete godine. Spli}anin porijeklom, a slu`benik Radio Sarajeva @arko Roje pi{e 1958. benigni {lager Ku}ica u cve}u (pazite ekavski zbog boljeg ritmiziranja), koja mu u interpretaciji Zdenke Vu~kovi} obezbje|uje na Festivalu u Opatiji nenadano 2. mjesto. Potom dolaze Vera koju }e maestralno izvesti \or|e Marjanovi} (posveta njegovoj supruzi!), pa divna balada “Tuga jeseni“... Po~inju pisati i Ladislav Bezuljak, sjajan harmonika{ i vo|a vokalnog ansambla, pa tek iz Kotora pristigli Julio Mari}, potom student arhitekture i odli~an pijanista Sr|an Matijevi}, ~ija skladba na tekst srpskog pjesnika Stevana Rai~kovi}a @ivot je sklopio krug odlazi 1964. na Eurovison Song Contest u Kopenhagen, a interpretira}e je Sabahudin Kurt. Godinu potom u Rim odlazi Vice Vukov, pjesma je ^e`nja, a njeni autori su Julio Mari} i @arko Roje. Na Opatiji, u Zagrebu i u Beogradu na festivalima se pojavljuju sjajni pjeva~ Bo{ko Orobovi} i jo{ neki iz Bosne i Hercegovine, te autori poput Bezuljka, Roja, Mari}a, Nik{e Dabovi}a, Matijevi}a i drugih. Me|u njima je i operski pjeva~, bariton Milivoj Ba~anovi}, koji nas je trajno napustio ovih dana. Sa nama nisu vi{e ni Bo{ko Orobovi}, Sr|an dr.prof.arh. Matijevi}, Pepina Mujki}, Ladislav Bezuljak i mnogi drugi pioniri zabavne glazbe na ovim prostorima, koji su umrli ili tokom ovoga rata ili odmah neposredno nakon.

SIMA I AVRAM
Pjevao je talijanske skladatelje poput Pucinija, Donizettija, Verdija i Rossinija; uostalom, zar nakon pomorske {kole i dana provedenih u partizanima nije oti{ao u Italiju studirati pjevanje u Pesaru (u~itelj E. Casazza)? No, isto tako mu je bio blizak i ruski repertoar, kao i francuski skladatelji, a nije moglo pro}i ni bez uloga u operama genijalnog Mozarta. Uz sve to bio je i vrhunski izvo|a~ u operama koje su pisali skladatelji sa ovih prostora - pamti se njegov mlinar Sima iz Ere s onog svijeta Jakova Gotovca, te Avram iz Logarove Četrdestprva . Pamtimo ga po divnoj muzikalnosti, smislu za glumu, sje}amo se njegove tehni~ke superiornosti, u`ivljenosti i visokog profesionalizma. To mu nije bilo dovoljno pa je nastupao i na koncertnim podijima, izvode}i superiorno neke od najljep{ih solo popijevki sa ovih prostora, od kojih su mnoge pisane upravo za njega i on ih je praizveo. Posebno bosanskohercegova~kih skladatelja poput Mladena Pozaji}a, sa kojim je kao klavirskim pratiocem i uz veliku Ljilju Molnar nastupio i na velikoj izlo`bi jugoslavenske umjetnosti 1971. u Parisu, potom Bo`idara Trudi}a, M ladena Stah uljaka, V lade Milo{evi}a, Branka Grkovi}a, Milana Prebande i drugih danas zaboravljenih velikana na{e muzike, ali i iz cijelog regiona. Gostovao je diljem Europe. No, njegova biografija ne bi bila potpuna ako ne bi rekli da je nepre`aljeni Milivoj Ba~anovi} bio i jedan od istinskih pionira zabavne glazbe na ovim prostorima. Kada se oko Muzi~ke produkcije Radio Sarajeva na prijelazu iz ‘50-tih u ‘60-te po~ela okupljati ekipa potentnih autora i tekstopisaca zabavne glazbe, poput velikog
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

@arka Roja (umro u ovom ratu u Fojnici, gdje je i sahranjen), Ladislava Bezuljka, Julija Mari}a, dr. prof. arh. Sr|ana Matijevi}a, instrumentalista i aran`era, tra`ili su se pjeva~i koji }e njihove {lagere interpretirati na pravi na~in.

GRADSKE PJESME I TALIJANSKE KANCONE
Tu su se pojavili jedan Sabahudin Kurt, Miralem Kru{ki}, prije njih @arko Turina i Pepina Mujki}, onda veliki Bo{ko Orobovi} i jo{ neki, a me|u njima i Milivoj Ba~anovi}. On }e izvoditi prve pjesme koje su pisali za njega @arko Roje i Ladislav Bezuljak, interpretira}e i stare gradske pjesme i talijanske kancone - otvoriv{i na taj na~in prostor za nove generacije. Ako bi ovaj autor `elio da izabere jedan od najsjajnijih trenutaka bosanskohercegova~ke zabavne glazbe uop}e, izbor bi pao na

Baladu o Dingu, psu koji `ali za svojim umrlim gospodarom, koju je skladao i tekst napisao veliki @arko Roje, holivudski guda~ki aran`man je bio djelo Julija Mari}a, a Revijskim orkestrom Radio Sarajeva je dirigirao Radivoj Spasi}. Godine su ‘60-te i ta duga, melankoli~na balada ostaje prva u seriji sli~nih bisera koje }e napisati njihovi sljedbenici Indexi i Goran Bregovi} za Bijelo dugme. Milivoj je Ba~anovi} dobio brojna priznanja u Bosni i Hercegovini, ali i na raznim natjecanjima diljem Europe. Dobio je 1961. [estoaprilsku nagradu grada Sarajeva, u vi{e navrata je nagra|ivan za izvedbe bosanskohercegova~ke i jugoslavenske klasi~ne glazbe, a ima i vi{e ordena. Njegov sin Branko nije oti{ao daleko od pozori{ta, jer je nakon studija grafi~kog dizajna radio plakate za mnoge pozori{ne predstave, a unuk Vuk je poznati politi~ki komentator i istori~ar.
65

OD KAMENA SPOMENIK

STOLJEĆE TRAGEDIJE “TITANICA”
U Bosanskoj Krupi je prije deset dana otkriven spomenik četvorici Bošnjaka stradalih na brodu TITANIC, 15. aprila 1912. godine; autori spomenika EJDI REKIĆU, HUSEINU SIVIĆU, ĆERIMU BALIKIĆU i REDŽI DELALIĆU, kao i načelnik ove općine, za “Slobodnu Bosnu” govore o nastanku “vječnog spomena” za njihove sugrađane, kao i o dodatnom turističkom potencijalu jednog od najljepših dijelova naše države

EJ, GODINE, NEMJERLJIVE, SKUPE...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “SB”

E

, ne mo`e{ se, vala, u ovoj Bosni ama ba{ ni~ega ni sje}ati ni prisje}ati, ni ne poku{avaj ne{to obilje`avati, da se neko slu~ajno nije ni usudio kakvu zabavu organizovati, ne mo`e{ ni tugovati ni radovati se - a da ti neko ne prigovori. A prigovara obi~no neko pametan i istinski hrabar. Odva`an. Kao jedan stanovnik Bosanske Krupe koji je, `ele}i da zauvijek ostane anoniman, svoje pismo proslijedio uredni{tvu portala: www.krupljani.ba, tek, valjda, nekoliko sati nakon {to je otkriven spomenik ~etvorici Krupljana koji su 15. aprila 1912. poginuli na brodu Titanic.

BOJE I LAKOVI
“Tako moj juna~ki grad u ovoj parnoj izbornoj godini slika se i pravi manifestacije jer dok postoji u njemu ‘Cezar‘ bi}e i ‘kruha i igara‘. Po~injem se pitati jesmo li mi glupi ili ‘vrh‘ misli da smo glupi, da, mi mali glupi obi~ni gra|ani ovog grada. Sino} je sva ta manifestacija KO[TALA bud`et Op}ine, jer valjalo je od nekih para napraviti kamen i ugravirati ‘spomen obilje`je Titaniku‘, sazvati vrle zvani~nike, anga`irati agenciju iz Biha}a da organizuje ‘priredbu‘, dovesti biha}ke svira~e i horove da nam pjevaju evergreene, jer mi to sami ne znamo otpjevati, pa nakon toga odvesti Lipova~u i pratnju iz kantona na ve~eru naravno da je ko{talo i pla}eno je mojim parama, parama poreznih obaveznika. Kriza je, recesija, siroma{tvo, ali dok je kruha i igara bi}e i para, ‘Cezare‘“, pi{e, izme|u ostalog, anonimac. “Nije se potpisao i to je njegova stvar. Iskreno, ima u

... sjećamo se Bošnjaka, iz Bosanske Krupe!
66
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

IZ KRAJINE NA PUT BEZ POVRATKA

KATASTROFA PRIJE KATASTROFE KATASTROFA PRIJE KATASTROFE

Putnici u tre}oj klasi Titanica, uglavnom Putnici u tre}oj klasi Titanica, uglavnom imigranti, nisu se ni stigli po`aliti na nemogu}e imigranti, nisu se ni stigli po`aliti na nemogu}e uslove na njihovim brodskim palubama uslove na njihovim brodskim palubama

tom pismu i elemenata u kojima je on u pravu. Dakle, nije ba{ sve neistina. Ali, nije istina da je organizacija ovog doga|aja puno ko{tala, da je spomenik izgra|en od mramora, nije istina da smo premijera USK Hamdiju Lipova~u tim povodom vodili na ve~eru, {tavi{e, on je mene odveo na ve~eru u restoran Kostelski buk nakon sastanka sa delegacijom Elektroprivrede BiH itd. Pitanje nama je bilo i za{to smo u Bosansku Krupu doveli u~enike Muzi~ke {kole iz Biha}a da izvode evergreene. Ne `elim odgovoriti na to pitanje, jer da smo doveli Osmana Had`i}a niko ni{ta ne bi pitao. Najva`nije jeste da su spomenik i kulturno-zabavni program koji smo organizovali ura|eni sa zaista skromnim sredstvima. Tro{kove smo spremni predo~iti bilo kome, ko god to zatra`i. Bitno je i da smo mi, u Op}ini Bosanska Krupa, odlu~ili da se zna za to. Mada i mi imamo problema, kao uostalom i svi u na{oj dr`avi. Ali, vjerujem da }emo na ovoj pri~i, dugoro~no, profitirati”, obja{njava na~elnik Op}ine Bosanska Krupa, Armin Halitovi}, ili “Cezar”, kako ga oslovi njegov sugra|anin.
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

67

OD KAMENA SPOMENIK
Zaista nemamo namjeru u ovom tekstu nekoga braniti, pogotovo ne}emo optu`ivati, jer sada nije ni mjesto ni vrijeme za ne{to sli~no. Ali, pri~a anonimca da je spomenik poginulim Krupljanima na Titanicu izgra|en od mramora, blago re~eno je - smije{na! Spomenik je jedan najobi~niji kamen, dodu{e pogolem, a mo`ete re}i i da je mala stijena, ili stjen~ica koju je u rijeci Kru{nici, pritoci Une, prona{ao direktor Javnog komunalnog preduze}a 10. juli iz Bosanske Krupe, poznavalac i po{tovalac prirode Nijaz Tatarevi}, praunuk Ejde Reki}a, stradalog na Titanicu. Mala stijena je potom oprana, a onda i za{ti}ena te ofarbana u bijelo, kako bi budu}e posjetioce podsje}ala na santu leda. ^ak ni farba kori{tena za “izbjeljivanje” kamena, kao i za pisanje epitafa, te ilustraciju mora sinjeg, nije pla}ena, zato {to je drugi inicijator “izgradnje spomenika”, Esad Reki}, tako|e praunuk Ejde Reki}a, vlasnik prodavnice, ka`u kvalitetnih, boja i lakova u Krupi. Za postavljanje spomenika i njegovo otkrivanje odobrenje je dao na~elnik Bosanske Krupe Armin Halitovi}. Koji je na posljednjim Op}inskim izborima pobijedio kao nezavisni kandidat, ako i to nekoga interesuje. Jedino na ~emu bi se autorima spomenika moglo zamjeriti su pravopisne gre{ke na epitafu. Ali, hajde, i to ima neku svoju dra`. No, krenusmo sa posljedicama, a sasvim {turo spomenusmo uzrok. RMS “TITANIC”

Devet paluba, 269 metara i 46.000 tona!
Na osnovu tragedije Titanica reditelj James Cameron re`irao je istoimeni film, 1997. godine. Glavne uloge odigrali su Kate Winslet i Leonardo DiCaprio. Titanic je bio “drugi od tri superlinera koji su trebali dominirati transatlantskim putni~kim saobra}ajem, i u vlasni{tvu kompanije White Star Line; dok je izgra|en na brodogradili{tu Harland and Wolff”. RMS Titanic bio je poznat i kao SS Titanic ili samo Titanic. Njegova izgradnja je po~ela 1909., a na tom projektu radilo je 17.000 radnika. Od osnovnih karakteristika tog broda valja jo{ izdvojiti i to da je imao devet paluba, na du`ini od 269 metara, a te`io je 46.000 tona. “Titanic je bio najve}i putni~ki brod na svijetu u to doba.” Titanic je potonuo 15. aprila u 2.20 sati. Na brodu je u tom trenutku bilo 2.228 putnika, a smrtno je stradalo njih 1.523, me|u kojima i ~etiri Krupljanina. To je bila najve}a pomorska katastrofa tog doba, bez obzira na iskusnu posadu i naprednu tehnologiju. Olupine broda su 1985. prona{li Jean-Louis Michel i Robert Ballard. Posada Titanica brojala je trinaest ~lanova. Dio pre`ivjelih iz spasila~kih ~amaca pokupio je RMS Carpathia, koji je na mjesto nesre}e stigao oko pola pet, 15. aprila 1912. godine. Isto jutro RMS Carpathia je krenuo ka New Yorku, gdje i stigao 18. aprila. Ukupno je prona|eno 338 preminulih sa Titanica. Neka od tih tijela nikada nisu identifikovana.

U SVIJETU O BRODU
Novinski izvje{taji o tragediji Titanica

PRVA I TRE]A KLASA
Na put u Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave krenula su ~etiri Bo{njaka ro|ena u selu Ostru`nica kod Bosanske Krupe: Ejdo Reki}, Husein Sivi}, ]erim Baliki} i Red`o Delali}. Vo|a puta bio je Ejdo Reki}, jer je on ve} boravio u SAD-u, 1906., najprije u Milwaukeeju u dr`avi Wisconsin, a onda i u ZAHVALAN SVOJIM SUGRA\ANIMA

Na~elnik Op}ine Bosanska Krupa Armin Halitovi}

dr`avi Pennsylvaniji. I to u Harrisburgu, koji je krajnja odrednica Krupljanima bio i 1912. kada je Reki} drugi put u svom kratkom `ivotu sre}u odlu~io potra`iti u “obe}anoj zemlji”, zato {to je u tom gradu postojala mala zajednica iseljenika iz Krajine. “Putuju}i sa austrijskim paso{em, ~etiri Bo{njaka su se po~etkom 1912. uputila put [vicarske, gdje su u gradi}u Buchsu, kanton St. Gallen, kupili karte za putovanje u Ameriku kod agencije Viktor Klaus-Wildi. Kupljene karte tre}e klase su nosile brojeve 349248, 349249, 349250 i 349251”, ~itamo u mini-katalogu koji smo dobili od Nijaza Tatarevi}a, za ~ije je pisanje kao izvor kori{tena knjiga 100 godina Bo{njaka u Americi koja je objavljena 2006., te list New York Herald, izdanje iz aprila 1912. godine. Slu~ajno prona|osmo podatak da je kartu broj: 349245 kupila Matilda Petranec iz Hrvatske.
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

68

IZ KRAJINE NA PUT BEZ POVRATKA
OD[TETA ZA UDOVICU Zato {to nisu imali stru~no obrazovanje i to im je bila jedinstvena prilika da se zaposle i ne{to zarade. A na{ svijet je uvijek volio raditi, pa je zbog toga bio cijenjen i u Americi”, veli Nijaz Tatarevi}. Cijena karte za tre}u klasu Titanica na njegovom prvom putovanju iznosila je 285 {vicarskih franaka, u dana{njoj vrijednosti 5.337 KM. Novac za ~etiri karte dao je Ejdo Reki}, od svoje u{te|evine. Cijena karte u prvoj klasi, pak, bila je 4.350 dolara, a neko je izra~unao da bi danas ko{tala ~ak 50.000 dolara! A koliko para toliko... Na fotografiji koju objavljujemo u sklopu ovog teksta jasno se vidi da su putnici tre}e klase na brodu imali tretman - stoke!

Pretučena Hanče i četiri Ejdina sina
Nekoliko godina nakon tragedije Titanica, udovica Ejde Reki}a, Han~e, dobila je od{tetu! Niko ne zna od koga, u kom iznosu i kako je uop{te neko doznao da je ona Ejdina supruga, ali ju je dobila. Novac je stigao direktno u Ostru`nicu kod Bosanske Krupe, gdje je `ivjela sa ~etiri sina. Pretpostavlja se iz Op{tine Harrisburg, a mogu}e i od vlasnika Titanica, kompanije White Star Line. Ali, za od{tetu doznado{e tri Ejdina brata. Ote{e `eni novac i jo{ je pretuko{e! @ena u njihovo doba, naime, nije smjela raspolagati novcem. Dobro, ali za{to je dobila batine? To niko nikada ne}e saznati. Zna se jo{ samo da je tada rane najbolje vidala fri{ka ov~ja ko`a.

“Znao sam ja za tu pri~u jo{ od malena, moja nena mi je pri~ala, me|utim, tome se nije davalo puno va`nosti. Ejdo je oti{ao na d`emiju - tako su zvali ~amac, jer ko }e tada znati da je to brod Titanic - i nije se vratio. Tek prije pet, {est godina u Dnevnom avazu je objavljeno da su na Titanicu stradala ~etiri Bo{njaka iz Bosanske Krupe, ali je ime na{eg pradjeda bilo pogre{no navedeno, kao Tido. Onda su oni provjerili podatak u knjizi 100 godina Bo{njaka u Americi, pa su nam se izvinili”, pri~a nam

Esad Reki}. Ejdo Reki} je imao ~etiri sina, od koji su dvojica djedovi na{ih sagovornika, Esada i Nijaza. I samo je on od ~etvorice stradalih Krupljana na Titanicu prije polaska u SAD bio o`enjen i imao je djecu. “Ni Ejdo, ni njegovi jarani, pogotovo, nisu znali za Titanic. Ipak, nekako su do{li do Buchsa i kupili karte za brod do New Yorka. Potom su otputovali u Englesku, u Southampton, gdje su i ukrcali na Titanic. Na{i ljudi tada su u Americi radili uglavnom najte`e poslove u rudnicima.

U NO]I BEZ MJESECA...
“Četiri Bo{njaka su se ukrcala na Titanic u srijedu, 10. aprila 1912. godine. Titanic je bio pregra|en na odjeljke po klasama kojim su razdvajani putnici. Tre}a klasa u kojoj su se nalazili Bo{njaci, sastojala se od velikog broja malih pregrada na ni`im katovima broda, gdje je bilo najvi{e imigranata koji su putovali, s nadom u bolji `ivot, u Ameriku. Nakon ~etiri dana putovanja, po{to je pre{ao dvije tre}ine svoje rute, Titanic je dospio u hladne vode sjevernog Atlantica, prepune ledenih santi 530 kilometara jugoisto~no od New Faundlanda. Iako je istog dana radio vezom primljeno nekoliko upozorenja o prisutnosti ledenih santi, te informacije, iz odre|enog razloga nisu proslije|ene zapovjedni{tvu broda. Kasno uve~e oko 23.40 sati, u no}i bez mjeseca, ali sa ~istim nebom, Titanic je udario pramcem broda u ledenu santu. Nakon {to je zapovjedni{tvo broda utvrdilo da }e brod potonuti, odmah iza pono}i, 15. aprila, dat je glas uzbune, poslati su mnogobrojni zahtjevi za pomo} putem radio veze i po~elo je pripremanje ~amaca za spa{avanje. Na neposrednu pomo} od susjednih brodova nije se moglo ra~unati jer se najbli`i brod, Carpathia, nalazio na udaljenosti od 93 kilometra, pa mu je trebalo ~etiri sata da se probije kroz ledene vode sjevernog Atlantica do mjesta nesre}e. Dok se putnicima prve i druge klase bilo lako uspeti uz stepenice pravo na palubu gdje su se nalazili ~amci, putnicima tre}e klase, me|u kojima su se nalazila i ~etiri Bo{njaka, bilo je puno te`e”, jo{ ~itamo u mini-katalogu Titanic - 100 godina. Tijela ~etiri Krupljanina nikada nisu prona|ena. Ejdo Reki} imao je 38, Husein Sivi} 40, ]erim Baliki} 26, a Red`o Delali} 25 godina. “Poku{avamo dobiti {to vi{e informacija, {to vi{e dokumenata o tragediji na{eg pradjeda i jo{ tri Krupljanina na Titanicu. U Austriji }emo, preko mog zeta, nadam se do}i do kopija njihovih paso{a, a u [vicarskoj, uz posredstvo jednog na{eg prijatelja,
69

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

OD KAMENA SPOMENIK

U BOSANSKOJ KRUPI, 16. APRILA
Fotografija snimljena za vrijeme odr`avanja kulturno-zabavnog programa, koji je uslijedio nakon otkrivanja spomenika stradalim Krupljanima na Titanicu (gore); spomenik Ejdi i njegovim jaranima nije izgra|en, nego je prona|en u rijeci Kru{nici (lijevo)

mo`da i do kopija njihovih karata za brod. Stupi}emo i u kontakt sa ~elnicima Harrisburga, vjerujemo da }e nam i oni `eljeti pomo}i. Na{a `elja je i da, u perspektivi, otvorimo muzej posve}en tragediji Titanica, a Dom kulture, u ~ijoj se neposrednoj blizini nalazi spomenik Krupljanima, bio bi idealno mjesto. Ovo je prvi korak, a ne posljednji. Jedino nekako moramo zaboraviti na pri~e koje se ovih dana mogu ~uti u Krupi, da nas dvojica na pri~i o Titanicu poku{avamo zaraditi milione. A kako?”, pita se Nijaz Tatarevi}, a i mi zajedno s njim. Iskreno, daj Bo`e! I oni i Op}ina, pa neka pri~a ko {ta ho}e.
70

“Nas ne interesuje finansijska dobit, a za spomenik ni od koga nismo tra`ili ni marku. Za sve one koji sumnjaju imam dva CD-a, sa svim relevantnim podacima i spiskovima vezanim za Titanic, na bosanskom i engleskom jeziku, a za svaki slu~aj sam izvadio i rodne listove svog oca, djeda i pradjeda Ejde Reki}a, da dostavim na uvid, ako koga bude interesiralo”, veli Esad Reki}. “Pri~a je nevjerovatna i za nju sam ~uo prije tri, ~etiri godine. Gledajte, to jeste tragedija, ali mo`e biti turisti~ki brend. Toga kod nas nema i ne znam da je iko u Bosni i Hercegovini obilje`avao stotinu godina tragedije Titanica. Mi jesmo, i to 16. aprila, zato {to smo 14. i 15. aprila obilje`avali Dan Armije RBiH, pa nismo htjeli da se ta dva doga|aja poklapaju. A spomenik su otkrile unuke Ejde Reki}a, sada nene, koje `ive u Bosanskoj Krupi. Čekamo da se malo slegnu strasti, pa da osmislimo na{u turisti~ku ponudu. Jer, ljeti zaista mnogo turista pro|e kroz Bosansku Krupu, a imamo i Una kamp, {to mo`emo iskoristiti. Ili je, mo`da, bolje da ni{ta ne radimo. Zato {to kad ne radi{ ni{ta, onda te niko ni{ta ni ne pita”, kazuje na~elnik Halitovi}. Ipak, treba raditi. Ako ni{ta onda zbog Ejde, Huseina, ]erima i Red`e. Jer, ko }e? Pa, ne}e valjda zvati ove iz Harrisburga u ispomo}?
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

Raiffeisen banka najbolja banka u BiH
Raiffeisen Bank International najbolja banka u Austriji, te u Centralnoj i Isto~noj Evropi i Zajednici Nezavisnih Dr`ava
Na dodjeli nagrada evropskim bankama za 2011. EMEA Finance magazin dodijelio je Raiffeisen BANK dd Bosna i Hercegovina titulu “najbolja banka“ u Bosni i Hercegovini. Raiffeisen Bank International AG (RBI) dobila je presti`nu titulu “najbolje banke u Centralnoj i Isto~noj Evropi i Zajednici Nezavisnih Dr`ava“. RBI-u je pripala i nagrada za “najbolju banku u Austriji” te za “najbolju investicionu banku u Austriji”. “Ova priznanja potvrda su na{eg zalaganja i ujedno ilustruju snagu i veli~inu tr`i{nog udjela RBI-a u Centralnoj i Isto~noj Evropi. Uz nagradu ~asopisa Global Finance, ovo je drugo priznanje na{em radu u samo nekoliko sedmica”, izjavio je Herbert Stepic, generalni direktor RBI-a. “Raduje nas ~injenica da je na{ anga`man prepoznat i valorizovan od ovog zna~ajnog finansijskog medija”, kazao je tim povodom Michael Mueller, direktor Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini. RBI je vode}a poslovna i investiciona banka u Austriji koja posluje sa 1.000 najve}ih korporativnih klijenata. U Centralnoj i Isto~noj Evropi, RBI posluje kao univerzalna banka sa {irokom mre`om supsidijarnih banaka, leasing kompanija i nizom drugih specijaliziranih finansijskih institucija, rasprostranjenih na 17 tr`i{ta.

OD PICASSA DO CEZANNEA

Nakon otkrića ukradene slike PAULA CEZANNEA u Beogradu, koja je pronađena u zajedničkoj akciji srbijanske i švicarske policije, ponovo je aktuelizirana priča o grupi kriminalaca sa prostora bivše Jugoslavije “specijaliziranih“ za krađe umjetnina čija se vrijednost procjenjuje na desetine miliona eura; ukradene slike kupuju ruski bogataši iz Crne Gore, arapski šeici, pa čak i Albanci, a vrlo je vjerovatno da se neke od umjetnina za kojima se godinama traga nalaze i na teritoriji BiH

SRBI I HRVATI KRADU, A BOSANCI SLUŽE KAO KURIRI
“DJE^AK” KOJI “DJE^AK” KOJI VRIJEDI BOGATSTVO VRIJEDI BOGATSTVO
Ukradena slika Paula Ukradena slika Paula Cezannea “Dje~ak u Cezannea “Dje~ak u crvenom prsluku” crvenom prsluku” prona|ena je prije dvije prona|ena je prije dvije sedmice u Beogradu, a sedmice u Beogradu, a vrijednost joj je procijenjena vrijednost joj je procijenjena na 100 miliona eura na 100 miliona eura

72

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

BALKANSKI KRADLJIVCI UMJETNINA
Pi{e: MAJA RADEVI]

rije dvije sedmice u Beogradu je u akciji Slu`be za borbu protiv organizovanog kriminala srbijanskog MUP-a i Tu`iteljstva, u saradnji sa {vicarskom policijom, prona|ena slika ~uvenog francuskog slikara Paula Cezannea Dje~ak u crvenom prsluku, ~ija se vrijednost procjenjuje na oko 100 miliona eura. Slika je ukradena 2008. godine u Zurichu iz galerije Emila Georga Bührlea, kolekcionara koji je ovo djelo, za koje se smatra da je nastalo 1888. godine, kupio za vrijeme Drugog svjetskog rata (prema nekim navodima, Bührle je Dje~aka u crvenom prsluku koji je originalno bio u vlasni{tvu porodice francuskih Jevreja kupio od nacista, a za njega je platio 400.000 franaka).

P

METE PLJA^KA[A PRIVATNI KOLEKCIONARI, MUZEJI I GALERIJE

Godišnja zarada na ilegalnom tržištu umjetnina između dvije i 4,5 milijardi eura
Prema podacima Interpola, trenutno se u svijetu traga za oko 30.000 ukradenih umjetnina, dok se oko 170.000 umjetni~kih djela vode kao nestala. Naj~e{}e mete plja~ka{a su privatni kolekcionari, muzeji i galerije iz Njema~ke, Italije, Francuske, Poljske i Rusije. Kada je rije~ o Srbiji, jedna od najve}ih kra|a umjetnina izvedena je u januaru 2006. godine, kada su iz Muzeja Novog Sada ukradene umjetni~ke slike Portret oca pripisan Rembrandtu, Seneka pripisana Rubensu, Pejza` sa pecaro{em Piera Francesca Mole i Glava Hrista, djelo nepoznatog holandskog ili njema~kog autora iz 16. stolje}a. Procjenjuje se da se na ilegalnom tr`i{tu umjetnina godi{nje zaradi izme|u dvije i 4,5 milijardi eura.

UIGRANI, OPREZNI I (SKORO) NEUHVATLJIVI
Kra|u iz galerije u Zurichu izvela su trojica maskiranih plja~ka{a, koji su u{etali u galeriju malo prije kraja radnog vremena i uz prijetnju oru`jem naredili osoblju da legnu na pod. Pored Cezanneovog Dje~aka, plja~ka{i su tada odnijeli slike Claudea Moneta, Vincenta Van Gogha i Edgara Degasa. Monet i Van Gogh prona|eni su nekoliko dana kasnije u napu{tenom automobilu u [vicarskoj, dok je slika Edgara Degasa i dalje neotkrivena. Zbog vi{emilionske vrijednosti djela, pomenuta plja~ka smatra se najve}om kra|om umjetnina u [vicarskoj i jednom od najve}ih u istoriji. Pronalazak Cezanneove slike u Beogradu nije prvi put da se na teritoriji Srbije otkriju ukradena djela

vrijedna desetine miliona maraka. U oktobru pro{le godine srbijanska policija je, ponovo u saradnji sa kolegama iz [vicarske, u Beogradu prona{la dvije ukradene slike Pabla Picassa - Glava konja i ^a{a i vr~, koje su tako|er ukradene 2008. iz kulturnog centra u mjestu Pfaffikon u blizini Zuricha. Vrijednost ovih slika procijenjena je na 3,1 milion eura. Jo{ u vrijeme kada su slike ukradene, {vicarska policija spekulirala je da je za kra|e iz Zuricha i Pfaffikona odgovorna mre`a kriminalaca sa prostora biv{e Jugoslavije, “specijaliziranih“ isklju~ivo za kra|e umjetnina.

USPJE[NA POLICIJSKA AKCIJA USPJE[NA POLICIJSKA AKCIJA
Srbijanski ministar unutra{njih poslova Srbijanski ministar unutra{njih poslova Ivica Da~i} pored Cezanneove slike Ivica Da~i} pored Cezanneove slike

“Jedan od plja~ka{a imao je slavenski naglasak, a osim toga u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u porastu je kriminal povezan s umjetno{}u“, izjavio je u februaru 2008., neposredno nakon plja~ke Bührleove galerije, {ef registra za nestale umjetnine u Londonu Julian Radcliffe. Nakon pronalaska Cezanneovog Dje~aka u crvenom prsluku prije nekoliko dana u Beogradu, na~elnik austrijske policije Wolfgang Gober rekao je kako su srbijanski kriminalci najve}i dileri ukradenih umjetni~kih djela u zapadnoj Evropi, “vrlo su uigrani, opasni i te{ko ih je zaustaviti“. “Mi smo u nekoliko navrata otkrivali da u nelegalnom otkupu ukradenih slika u~estvuju ljudi porijeklom iz Srbije. Izuzetno su dobro povezani sa svim kriminalnim strukturama, rade zajedno s Albancima i Hrvatima i uigrali su cijeli sistem od kra|e umjetnina do njihove prodaje. Bave se i otkupom i {vercom ukradenih slika, pa umjetnine prenose iz jedne zemlje u drugu i onda ih prodaju“, obja{njava Gober. Gober je otkrio i da je zajedno s kolegom iz [vicarske, detektivom Richardom Elisom, sara|ivao s policijom u Srbiji na otkrivanju krijum~ara ukradenih slika. “Sumnjamo da su uhap{eni u Srbiji imali saradnike u Evropi i njih tako|er treba prona}i i uhapsiti. Potrebno je sprije~iti i {verc ukradenih slika na Kosovo, odakle se dalje prenose u Albaniju, Rusiju, ili ih prodaju bogatim {eicima. Srpska policija mora odlu~nije istra`iti privatne kolekcije bogata{a u kojima se, kako mi
73

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

OD PICASSA DO CEZANNEA
KO @ELI BITI MILIONER...

Uhapšeni pljačkaši u Srbiji živjeli su skromno, jedan od njih radio je kao pekar i učestvovao u kvizu “Milioner“
Zbog kra|e slike Paula Cezannea Dje~ak u crvenom prsluku u Srbiji su uhap{ena ~etvorica mu{karaca, za koje se sumnja da su povezani i sa kra|ama drugih izuzetno vrijednih slika. Policija ih je pratila mjesecima, a kako bi ih uhvatili “na djelu“ inscenirali su prodaju Cezanneove slike, koja je prethodila hap{enju. Prilikom hap{enja kod njih je prona|eno 1,6 miliona eura i oru`je, a jo{ uvijek se traga za preostalih 1,3 miliona eura od sume ispla}ene osumnji~enima u insceniranoj prodaji slike. ^etvorica uhap{enih pripadnika bande su u Srbiji `ivjeli veoma skromno i povu~eno i nisu se eksponirali na bilo koji na~in. Beogra|anin Ivan Pekovi}, za kojeg se vjeruje da je bio vo|a grupe, na ruci je prilikom hap{enja nosio obi~ni Swatch sat, a vozio je nekoliko godina star golf 2, prenose srbijanski mediji. Ra{ko Mladenovi} (37) iz ^a~ka, tako|er jedan od uhap{enih plja~ka{a, radio je kao pekar. U trenutku hap{enja bio je u no}noj smjeni u pekari - i mijesio hljeb! Neke njegove kolege rekli su novinarima da je Mladenovi} od njih proteklih mjeseci posu|ivao novac, vjerovatno kako bi odagnao sumnje o bogatstvu budu}i da je par mjeseci nakon kra|e slike kupio stan za 80.000 eura. Zanimljivo je i da je Mladenovi} prije nekoliko godina u~estvovao u kvizu “@elite li da postanete milioner“ i osvojio 150.000 dinara, {to je tada bilo pribli`no 2.000 eura. “To su izuzetno ve{ti kriminalci. Oni nisu od onih koji se po Sarajevu, Beogradu ili Zagrebu voze u besnim autima, kupuju najskuplje ku}e i sli~no. Takvi }e kad-tad ’pasti’, a ovi mogu da ostanu neotkriveni godinama“, zaklju~uje Bo`idar Spasi}.

HAP[ENJA U BEOGRADU I ^A^KU
^lanovi kriminalne grupe Ra{ko Mladenovi} (gore) i Ivan Pekovi} (lijevo) uhap{eni su nakon vi{emjese~nog pra}enja

PONOVO OTKRIVENI PICASSO
Djela Pabla Picassa “Glava konja” i “^a{a i vr~” prona|ena su pro{le godine u Srbiji 74
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

BALKANSKI KRADLJIVCI UMJETNINA
slu~ajeva utvrdi da je u tome u~estvovao neki od uposlenika koji im je dao insajderske informacije o osiguranju, kamerama, na~inu na koji se otvara sef... Isto je ako kradu sliku iz vile nekog bogata{a.“

ZAMJENE ZA DROGU I ORU@JE
Rasprostranjeno balkansko podzemlje, razli~ite kriminalne grupe koje “operi{u“ naj~e{}e po zapadnoj Evropi, Interpol i lokalne policijske slu`be zovu zajedni~kim imenom: Pink Panteri, iako odre|ene grupe ~esto jedne sa drugima nemaju nikakve veze, ~ak se me|usobno i ne poznaju, dodaje Spasi}. Bave se svim vrstama kriminala, ali samo one vrste od koje mogu zaraditi velike sume novca - od kra|e skupocjenog nakita i dijamanata, pa do kra|e i preprodaje umjetni~kih djela. Zajedni~ko im je to {to svoje kriminalne pothvate planiraju do najsitnijih detalja, ponekad i godinama unaprijed, a upravo su

JULIAN RADCLIFFE
“Gotovo tre}ina svih ukradenih umjetnina ponovo se prona|e, ali to mo`e trajati godinama“

sumnjamo, nalaze neke ukradene slike“, nagla{ava Gober. Pratiti trag ukradenih umjetnina za policiju je svakako najte`i dio posla. Kako tvrdi Bo`idar Spasi}, biv{i obavje{tajac Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije i vlasnik detektivske agencije, na prostoru Balkana trenutno je sakriveno najmanje 30-40 ukradenih umjetni~kih djela vrijednih desetine miliona eura, koja ~ekaju da budu isporu~ena kupcima. Vrlo je vjerovatno da se neka od tih djela, prema Spasi}evim rije~ima, nalaze i na teritoriji Bosne i Hercegovine. “Nijedna slika se ne ukrade a da se prethodno ne zna ko }e biti kupac za nju. Dakle, te slike se kradu prema narud`binama, koje nekad ne uspeju, pa onda morate tra`iti drugog kupca, kao u ovom slu~aju sa Cezanneom... Jedan deo tih slika ide u Crnu Goru i kupuju ih ruski bogata{i koji tamo posluju. Drugi deo se prebacuje u Rusiju i tamo im je te`e u}i u trag, a vrlo je verovatno da neka od tih dela idu i kupcima na Daleki istok“, ka`e za “SB“ Spasi}.

BOGATI KUPCI: “Jedan deo tih slika ide u Crnu Goru i kupuju ih ruski bogataši koji tamo posluju. Drugi deo se prebacuje u Rusiju i tamo im je teže ući u trag, a vrlo je verovatno da neka od tih dela idu i kupcima na Daleki istok“, kaže Božidar Spasić
Od momenta narud`bine, pa do kra|e i isporuke tra`enog umjetni~kog djela kupcu mo`e da pro|e i po nekoliko godina. “Tu je grupa koja prima narud`binu, grupa koja prenosi ukradene slike i lopovi oni koji znaju da obiju sef, da provale u muzej i spakuju sliku sa rama. Četvrta grupa su prodavci. Novac koji se dobije od prodaje se odmah ‘pere’ i ula`e u ne{to drugo“, obja{njava Spasi}. “Zanimljivo je da se uvek na kraju ispostavi da su kriminalci imali nekoga ‘unutra’ ko im je pomogao. Recimo, ako ukradu sliku iz muzeja ili galerije, onda se u 90 posto u tom polju kradljivci umjetnina “najso fisti ciraniji“, oprezni i maksimalno uvje`bani. “Gotovo tre}ina svih ukradenih umjetnina ponovo se prona|e, ali to mo`e dugo trajati“, ka`e Julian Radcliffe. “Organizovane kriminalne grupe ~esto prodaju umjetnine ilegalno u podzemlju, a zauzvrat dobivaju drogu ili oru`je. Male ribe, koje obavljaju posao, pritom naj~e{}e prodaju slike za mali novac posredniku, koji ih zatim preprodaje na crnom tr`i{tu.“ Slike kru`e tako dugo dok po~initelji ne povjeruju da ne}e biti smatrane ukradenima, a to mo`e potrajati i do 20 godina. “Gleda se da se te slike sakriju u onim zemljama gde nema mnogo stranih policijskih organizacija, Interpola... Vrlo je verovatno da su srpski i hrvatski kriminalci tu ‘operativci‘, rade na terenu, a Bosanci se koriste kao kuriri“, ka`e Bo`idar Spasi}. “Da biste jednu sliku doneli u Srbiju, a ukrali ste je recimo u Italiji, ona mora pro}i kroz Bosnu. Teritorij Bosne slu`i kao neka za{titna privremena baza za ukradene slike, ali jedan deo robe svakako ostaje i u zemlji. Ipak, o tome se vrlo malo zna zato {to ni ovda{nja policija ni sigurnosne slu`be jednostavno nisu osposobljene niti imaju kapacitet za traganje za takvim umetni~kim delima.“
75

BO@IDAR SPASI]
“Teritorij Bosne slu`i kao neka za{titna privremena baza za ukradene slike, ali jedan deo robe svakako ostaje i u zemlji. Ipak, o tome se vrlo malo zna”
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

WORLD PRESS PHOTO

U Sarajevu i Banjoj Luci od 9. maja do 4. juna biće otvorene izložbe najboljih svjetskih novinskih fotografija snimljenih u protekloj godini, koje su nagrađene na prestižnom izboru “World Press Photo“; izložbe u našoj zemlji organizuju Ambasada Kraljevine Holandije i ASA grupacija, a ovogodišnja postavka sadrži 160 fotografija

SVJEDOČANSTVA HRABROSTI

SAMUEL ARANDA
Fotografija Jemenke koja u naru~ju dr`i ranjenog ro|aka progla{ena je najboljom na konkursu World Press Photo

Pi{e: MAJA RADEVI]

N
76

agrada World Press Photo ove godine dodijeljena je 55. put. Fotografija koja je progla{ena “najboljom od najboljih“ djelo je {panskog fotografa Samuela Arande, a prikazuje Jemenku koja u naru~ju dr`i ro|aka ranjenog u proture`imskim protestima. Aranda je fotografiju, objavljenu u New York Timesu, snimio u bolnici u jemenskoj prijestonici Sani u oktobru pro{le godine, u jeku protesta protiv predsjednika Alija Abdulaha Saleha. Fotografiju koja kompozicijom podsje}a na Pietu, odnosno oplakivanje Krista, `iri sa

sjedi{tem u Amsterdamu odabrao je kao svjedo~anstvo pokreta Arapskog prolje}a, koji se pro{le godine nezaustavljivo {irio arapskim svijetom. Arandina fotografija na najbolji na~in predstavlja svjedo~anstvo hrabrosti obi~nih ljudi koji su pomogli stvaranju tako va`nog poglavlja u povijesti Bliskog istoka, obrazlo`io je `iri, a jedna od ~lanica, ameri~ka fotografkinja Nina Berman, ka`e kako se u zapadnim medijima rijetko vi|aju `ene u hid`abu u tako intimnim trenucima. “Ova fotografija vrijedi za Jemen, Egipat, Tunis, Libiju, Siriju, za sve {to se doga|alo u Arapskom prolje}u. Ali pokazuje i privatnu, intimnu stranu svega {to se zbivalo i prikazuje kakvu su ulogu u tome

imale `ene, ne samo kao one koje su brinule, nego i kao aktivne sudionice pokreta“, ka`e druga ~lanica `irija, Koyo Kouoh. Me|u nagra|enima su ove godine i fotografije tsunamija i zemljotresa u Japanu koji je obilje`io proteklu godinu, kao i snimci pobunjenika u Libiji i masakra na norve{kom ostrvu Utoya koji je po~inio Anders Breivik. Japanski fotograf Yasuyoshi Chiba dobio je prvu nagradu u kategoriji Ljudi u novinskim pri~ama za fotografiju snimljenu za agenciju AFP, koja prikazuje `enu koja ponosno u ruci dr`i diplomu svoje k}eri prona|enu u ru{evinama ku}e. Alex Majoli dobitnik je nagrade za fotografiju demonstracija na trgu Tahrir u Kairu, Jurij Kozirev za snimke boraca u
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

NAJBOLJE SVJETSKE FOTOGRAFIJE U BiH
TOSHIYUKI TSUNENARI
Tsunami u Japanu

LAERKE POSSELT
Iransko-danska glumica Mellica Mehraban

BRENT STIRTON
Ukrajinska prostitutka Maria

VINCENT BOISOT
Sedmica mode u Dakaru, Senegal

STEPHANIE STEPHANIE SINCLAIR SINCLAIR

EMILIANO LARIZZA
Hodo~a{}e u slavu Djevice Marije na Haitiju

Djevoj~ice-nevjeste Djevoj~ice-nevjeste

Libiji, a Kolchiro Tezuka za fotografije tsunamija kod grada Natory u Japanu, u kategoriji Novinske pri~e. Kako smo ve} pisali, bosanskohercegova~ki fotoreporter Damir [agolj, koji je {ef Reutersovog ureda za Jugoisto~nu Aziju, dobitnik je prve nagrade u kategoriji Svakodnevni `ivot za fotografiju zgrade u Pjongjangu na kojoj je postavljen portret
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Kim Il-Sunga, utemeljitelja sjevernokorejske komunisti~ke dinastije. World Press Photo je nezavisna i neprofitna organizacija sa sjedi{tem u Amsterdamu, osnovana 1955. godine. Svake godine pravi selekciju najboljih novinskih fotografija iz cijelog svijeta, a nagra|ene fotografije zatim se predstavljaju {irom svijeta kao “putuju}e“ izlo`be. Ovo-

godi{nja postavka sadr`i 160 fotografija i bit }e predstavljena u 100 zemalja. Zahvaljuju}i organizaciji World Vision, izlo`be u Sarajevu i Banjoj Luci vidje}e i 600 u~enika osnovnih {kola. Na kraju, recimo i to da su u konkurenciji za ovogodi{nje World Press Photo nagrade bile 101.254 fotografije, a na konkursu je sudjelovalo 5.247 fotografa iz 124 zemlje.
77

KULT MARKET
OVERKILL

MUZIKA “En Vivo”, zvučni i slikovni zapis “Iron Maidena”

The Electric Age
Dinosauri heavy metala, ameri~ka grupa Overkill izdala je novi album. S obzirom da je pro{lo 27 godina od njihovog prvijenca Feel the Fire, lijepo je ~uti da se jo{ uvijek dobro dr`e. [to potvr|uje i njihov novi album The Electric Age, koji sadr`i deset pjesama a potpisuje ga produkcijska ku}a Nuclear Blast.

Praznik za oči i uši

PINK FLOYD

The Wall (Experience Version)
Digitalno remasterizirano, luksuzno izdanje jednog od povijesnih albuma rock’n’rolla The Wall, odnedavno je u prodaji. Set box sadr`i tri nosa~a zvuka, od kojih su dva remaster albuma, dok se na tre}em nalazi demo neobjavljenih pjesama sa albuma The Wall. Izdava~ je produkcijska ku}a EMI.

TE[KOMETALNI SPEKTAKL
Britanski heavy metalci Iron Maiden objavili su video materijal sa pro{logodi{nje turneje

BLACK MESSIAH

The Final Journey
The Final Journey ili, po na{ki, posljednje putovanje, naslov je petoga po redu studijskog uratka njema~kih metalaca Black Messiah. Novi album sadr`i deset pjesama, a metalci iz Gelsenkirchena ve} bilje`e odli~nu prodaju i jo{ bolje kritike. Album nosi markicu AFM Recordsa.

Prije desetak dana na glazbenim policama diljem svijeta na{ao se zanimljiv audio-vizualni uradak. Rije~ je o zvu~nom i slikovnom zapisu ~uvenih britanskih heavy metal velikana koji se odazivaju na Iron Maiden, sa turneje The Final Frontier World Tour. Bruce Dickinson, Steve Harris, Dave Murray, Adrian Smith, Nicko McBrain i Janick Gers, po sudu kriti~ara, ali i najvjernijih fanova napravili su jednu od najboljih koncertnih turneja u duga~koj glazbenoj karijeri. The Final Frontier ili to~nije Round the World in 66 Days, dugo je najavljivana turneja, a obilje`ila je prethodnu godinu. Britanska heavy metal atrakcija je po dobrom starom obi~aju na turneju krenula u vlastitom aran`manu, vlastitim zrakoplovom tipa Boing 757, nazvanim Ed Force One, a za upravlja~em u pilotskoj kabini bio je nekada tre}i ma~evalac Europe i profesor povijesti, frontman banda Bruce Dickinson. Za razliku od prethodnog video tour uratka Flight 666, En Vivo se bavi kompletnom koncertnom turnejom, na bazi dokumentarnog materijala, sa zavr{nim koncertom koji je odr`an u glavnom gradu ^ilea, na stadionu Estadio National pred oko 55.000 posjetitelja. Steve Harris, basist i osniva~ banda, izjavio je kako su momci iz banda nakon pregleda materijala odlu~ili da objave upravo koncert iz Čilea, jer su se slo`ili da se radi o jednom o najboljih koncerata koje su ikad osvirali. Set box donosi dva DVD-a. Na prvom je pomenuti koncert, dok se na

drugom disku nalazi spot za pjesmu Satellite 15, kao i iscrpni 88. minutni dokumentarac o samoj turneji Behind the Beast, koji }e posebno obradovati fanove. Iron Maiden su na koncertu odsvirali sedamnaest pjesama. Koncert otvara Satellite 15, slijede The Final Frontier i El Dorado. A na repertoaru su se na{li i svevremenske himne poput Running Free, Hallowed Be Thy Name i The Number Of the Beast, kao i ne{to noviji hitovi poput Fear of the Dark i Blood Brothers. Maideni su po mi{ljenju brojnih rock kriti~ara najusviraniji heavy metal sastav na svijetu, a prema ocjenama magazina Metal Hammer, vode}eg britanskog metal magazina, album The Final Frontier dobio je visoku ocijenu osam i svrstan je odmah iza neponovljivog “`ivog” albuma Live After Death. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Pepe Deluxe: A night and a day 2. Orbital: New France (ft. Zola Jesus) 3. We Have Band: Where are your people? 4. Jazzanova ft. Paul Randolph: I Human 5. Mutemath: Allies 6. Miike Snow: Paddling Out 7. Paul McCartney: My Valentine 8. The Do: Gonna be sick 9. Howler: Back of your neck 10. Amadou & Mariam ft. Santigold: Dougou Badia
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

78

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Zidovi” (Argentina, Njemačka, Španjolska, 2011.), reditelja Gustava Taretta
KU]A I SVIJET

Satyajit Ray
Igrani film iz 1984. u re`iji Satyajit Raya, koji je napisao i scenario, prema romanu Rabindranatha Tagorea. Radnja se de{ava po~etkom 20. stolje}a. Iako je brak bio dogovoren, Bimala i bogati plemi} Nikhilesh se sla`u. On se {kolovao na zapadu i ne `eli da ona bude samo ku}anica. Stvar se komplicira prilikom posjete njegovog kolege sa studija Sandipa. Ocjena: 4

Filmski antidepresiv
DIVNI LJUDI
Film Zidovi govori o otu|enosti u “modernom” svijetu

Medianeras ili Sidewalls je debitantsko ostvarenje ~etrdesetsedmogodi{njeg Argentinca Gustava Taretta. Rije~ je o filmu u kojem je dvoje divnih ljudi osu|eno na otu|enost u ovom “modernom” svijetu. Uz pri~u o dva glavna lika autor, kroz i preko njih, nastoji da {to{ta upita, da gledatelja animira kako ne bi bio letargi~an. Tako da Zidovi i nakon zavr{etka kod gledatelja bude `elju za promjenom, za propitkivanjem, za druga~ijim... Rije~ je o argentinsko-njema~ko-{panjolskoj koprodukciji. Orginalni naziv filma je Medianeras, engleski Sidewalls, a slobodni prijevod bi bio: Zidovi koji razdvajaju. Glavni likovi su Martin i Marijana. Oni `ive u istoj ulici, u zgradama koje su jedna drugoj nasuprot. Ne gledaju s prozora jedno na drugo, jer nemaju prozora osim jednog, usmjerenog tako da ne vide drugoga. No, i to }e se tijekom filma promijeniti htijenjem i djelovanjem. Martin ima strah od otvorenog prostora. Marijana ima strah od lifta. On se lije~i psihoterapijom. I antidepresivima. Bavi se web designeom. Ne samo da stvara virtualni svijet, on u njemu nesvjesno i `ivi. Oboje glavnih likova su mladi, otu|eni ljudi koji `ive u malim garsonjericama. U velikim zgradama. Njega je napustila djevojka i uvalila mu psa. A Marijana je prekinula dugogodi{nju vezu i u kaosu je. Ona je arhitekta koja nikada ni{ta nije projektovala, osim maketa u kojima ne mo`e da se `ivi. Radi kao ure|iva~ izloga i ima relaciju s jednom lutkom iz izloga koja je s njom u stanu. Iako `ive blizu, Martin i Marijana se nisu zbli`ili. Glavni likovi se zapitkuju da li ono {to pravimo uljep{ava, ili poru`njuje, da li nam poma`e ili odma`e. Zapitkuju se kako to da se toliko okrenulo le|a prirodi, da li nas
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

toliki kablovi spajaju ili razdvajaju... Moderni na~in komunikacije, naro~ito onaj mobilni, svakodnevni, SMS, sveo je divan i {irok na~in komunikacije na primitivan, prizeman, banalan, prejednostavan, od deset tipki. Pri~a je ovo o divnim ljudima, no `rtvama dana{njeg na~ina `ivota. @rtvama otu|enosti. Ona tra`i nje`nost u lutki. Oboje tra`e svoju drugu polovicu. Vuku breme pro{losti. Naizgled pateti~no, me|utim, ako i jeste, onda je to zato {to je i `ivot pateti~an. Na kraju sru{e zidove koji ih dijele. Ona, iako se boji voziti liftom, vidjev{i onog koga tra`i ispred zgrade, ulazi u lift i juri da bi stigla do njega. Film o kojem ne treba ~itati. Film koji treba pogledati. Ru{imo zidove koji nas razdvajaju i volimo se. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. Think Like a Man (Tim Story) The Lucky One (Scott Hicks) The Hunger Games (Gary Ross) Chimpanzee (Alastair Fothergill & Mark Linfield) 5. The Three Stooges (Bobby Farrelly & Peter Farelly)

KRV @IVOTINJA

Georges Franju
Dokumentarac iz 1949. godine. Prvi film Georgesa Franjua kratkometra`no je dokumentarno ostvarenje, snimljeno u klaonicama izvan Pariza. Scene `ivota u predgra|u kontrastirane su snimkama unutar same klaonice, gdje je vjerno i objektivno prikazan ina~e skriven dio na{e civilizacije. Ocjena: 5

KRILA OD STAKLA

Reza Bagher
Ovaj film se bavi muslimanskom obitelji. Abbas je otac koji se brine za svoju k}er i o tome ho}e li se ona udati za odgovaraju}eg muslimana. Hamid je ro|ak kojeg je otac namijenio Nazli, djevojci koja ima 18 godina i koja je ~itav `ivot provela u [vedskoj. Ona ne pokazuje interes. Svi|a joj se Johan, mladi} iz [vedske. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Monthy Python i Sveti Gral (Terry Gilliam & Terry Jones, 20th Century Fox/Blitz film i video) 2. Tajni `ivot ku}nih pomo}nica (Tate Taylor, DreamWorks SKG/Continental film) 3. Ratnik (Gavin O’Connor, Lionsgate, Blitz film i video) 4. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media) 5. Dama i Skitnica (Hamilton Luske, Clyde Geronimi, Wilfred Jackson, Walt Disney Productions/Continental film)

79

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Manchester United vrijedi milijardu eura

Audi R8

Najbogatiji duguju najviše

Audi radi na osvje`avanju modela R8, a fotografije otkrivaju da vizuelne izmjene ne}e biti dramati~ne. Oblik Audijevog superautomobila i dalje je dovoljno privla~an, {est godina od po~etka prodaje, zbog ~ega su modifikacije ograni~ene da prednju i zadnju svjetlosnu grupu. Obje su dobile LED svjetla u novom Audijevom stilu.

NAJSKUPLJI KLUB SVIJETA
Klub ~iji tim sa klupe predvodi Alex Ferguson bogatiji je od {panskih velikana

MOTOCIKLI

Ducati
Audi je za Ducati platio za oko 860 miliona eura ~ime je osim samog Ducatija otkupio i njegov dug koji iznosi ne{to ispod 200 miliona eura. VW grupacija je tako ovom kupovinom uve}ala broj presti`nih marki u svom sastavu u kom se, pored Ducatija, nalaze Bentley, Lamborghini i Bugatti.

DESIGN

Lamborghini Urus
Prve slike modela Urus procurile su uo~i premijere na Sajmu automobila u Pekingu. Slike otkrivaju SUV sa linijama koje vuku porijeklo sa konceptualne limuzine Estoque. Zahvaljuju}i njima Urus }e biti jedan od najagresivnije dizajniranih SUV automobila na tr`i{tu.

Nedavno je plan Michela Platinija, predsjednika Europske fudbalske unije (UEFA), za sre|ivanje finansijskog stanja u nogometu dobio najzna~ajniju mogu}u podr{ku. Evropska komisija je odlu~ila da je zamisao da se od 2014/15 iz takmi~enja na Starom kontinentu isklju~e svih gubita{i sa minusom ve}im od dozvoljenog (45.000.000 eura po sezoni u prethodne tri godine) u skladu s va`e}im evropskim zakonima. U javnim nastupima svi podr`avaju “finansijski fair play”, a da li }e se on stvarno i po{tovati, naro~ito kada su oni najve}i u pitanju, mi{ljenja su podijeljena. Odnedavno su poznati rezultati tradicionalne ankete poznatog ameri~kog lista Forbes koji od 2004. procjenjuje vrijednost svjetskih nogometnih klubova. Ono {to prvo pada u o~i jeste da je za godinu dana vrijednost 20 prvoplasiranih klubova zbirno porasla za 20 odsto (prosje~no svaki ko{ta 588.100.000 eura, a profit je 34.400.000 eura), ali su u isto vrijeme i zadu`enja svih ovih ma{ina za pravljenje novca oti{la u nebo. Ukupan dug svih timova {panske Primere je 3.530.000.000 eura, a od te sume 589.000.000 otpada na Real a 578.000.000 na Barcelonu. Na listi je ponovo broj jedan, ovog puta sa 1.704.000.000 eura (pove}anje od 20 odsto), Manchester United. Da sve ba{ i nije tako ru`i~asto, svjedo~i podatak da je Malcolm Glazer prije oko pola godine, na neodre|eni period (ovih dana pri~a se da }e poku{ati ponovo), stopirao sopstvenu zamisao da na berzi u Singapuru proda izme|u 25 i 30 posto dionica kluba, tako dobije milijardu eura i servisira pristigla potra`ivanja. O~igledno su finansijeri sa Dalekog istoka procijenili da klub koji hita ka rekordnoj 20. tituli u Premier ligi i nije ba{ takva “zlatna koka” kakvom ga

predstavljaju. U poslovnim knjigama “crvenih |avola” iz juna 2011. stoji da je dug 378.000.000 eura, dok mnogi ekonomski stru~njaci tvrde da je za stotinjak miliona vi{i. Sa ovim brdom para na papiru Manchester United je daleko iza sebe ostavio najvrednije klubove u ostalim sportovima: New York Yankees (bejzbol) i Dallas Cowboys (ameri~ki nogomet) su procijenjeni na po 1.413.000.000, L.A. Lakersi (ko{arka) na 687.500.000, a Toronto (hokej) na 521.000.000 eura. I dok eurozonom drma strahovita ekonomska kriza, ra~unica velikih je jasna (prakti~no i jedina mogu}a): oni svoju {ansu za pre`ivljavanje najvi{e vide u tome {to su svjetski za{titni znaci i {to od sponzora, tv prava i prodaje suvenira mogu da zara|uju u gotovo svakom kutku planete, a ne samo u svojoj avliji. Od neposrednih proizvo|a~a, zahvaljuju}i prije svega sponzorskom novcu (28.200.000 od ukupno 35.100.000 eura), jo{ uvijek je najbogatiji igra~ki gotovo danas bezna~ajni David Beckham. Njemu za vrat pu{u Cristiano Ronaldo (32.100.000) i Lionel Messi (29.800.000). Ronaldo je i lider u novoj vrsti ogla{avanja: sa 42.500.000 prijatelja na Facebooku i 8.500.000 sljedbenika na Twiteru ono {to reklamira najuspje{nije prodaje na dru{tvenim mre`ama. Od vlasnika nogometnih klubova najbogatiji je Ukrajinac Rinat Ahmetov (Shahtar) sa 12.200.000.000 eura, pra}en Romanom Abramovi~em (Chelsea) sa 9.200.000.000, Silvijom Berlusconijem (Milan) sa 4.500.000.000 i Joeom Louisom (Tottenham) sa 2.900.000.000. Ina~e, najve}i “te{ka{” u svijetu vlasnika sportskih klubova (kriket), sa li~nim bogatstvom od 17.000.000.000 eura je Indijac Murke{ Ambani. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

80

KULT MARKET
LIFESTYLE Poznato ljetovalište u novom sjaju
MA\ARSKA

Dijabetes
Dijabeti~ari u Ma|arskoj koji se ne budu pridr`avali svojih dijeta bi}e od jula li{eni modernijih tretmana lije~enja, radi smanjenja tro{kova u sektoru zdravstva, najavila je ma|arska Vlada. Dijabeti~ari }e svaka tri mjeseca morati da idu na analizu krvi, a onima koji vi{e od dva puta godi{nje budu imali visok nivo glukoze bi}e uskra}eno lije~enje analognim insulinom - efikasnijom i skupljom metodom, prenosi AFP.

Za noć u Sofijinoj vili 2.500 eura
Luksuz ii privatnost - samo za Luksuz privatnost - samo za goste s dubokim d`epom goste s dubokim d`epom

SVETI STEFAN SVETI STEFAN

INDIJA

^aj
Grad-hotel Sveti Stefan, jedno od najpopularnijih ljetovali{ta ex-Jugoslavije, otvoren je nakon rekonstrukcije - ve} sti`u i prvi gosti, a cijeli kompleks }e biti u funkciji od juna ove godine. Prvim posjetiocima nije bilo dozvoljeno uno{enje kamera na ostrvo, a u anketi televizije Vijesti izrazili su odu{evljenje onim {to su vidjeli, pi{u srbijanski mediji. Vlada Crne Gore je Sveti Stefan, zajedno sa Milo~erom i Kralji~inom pla`om, 2007. godine dala u dugoro~ni zakup singapurskoj kompaniji Aman Resorts, a dvije godine kasnije posao je preuzela gr~ka Restis Group. Ova grupa je 2011. godine, uz asistenciju crnogorske Vlade, dobila kredit od 37 miliona eura od Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), ali je umjesto kraja investicije, od Vlade zatra`eno smanjenje iznosa zakupa i produ`enje roka zakupa. Reporter Novosti bio je me|u prvim gostima tek otvorenog grada-hotela Sveti Stefan: spolja je sve kao i vijekovima unazad, pi{e. Na najve}em trgu i dalje stoji ~uveni “bunar `elja“ gdje su u ti{ini stoljetnih ~empresa ranih ‘70-ih odmarali Sophia Loren i Carlo Ponti, dok je za susjednim stolom pisac Alberto Moravia bilje`io svoje impresije... No, za razliku od eksterijera koji je ostao nepromijenjen, kako je i dogovoreno prilikom preuzimanja Svetog Stefana, unutra{njost apartmana u kojima }e odmarati bogati i slavni potpuno je izmijenjena. Nekada{nja vila 118 u kojoj su, pored slavnog italijanskog para,
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

odmarali i Monica Vitti, Jeremy Irons i Ingemar Stenmark, prin~evi i prijestolonasljednici i bogati {eici, sada nosi ime “Aman-Sveti Stefan“ i broj 22. Namje{taj (kao i u ostalim apartmanima) napravljen je od drveta po zamisli majstora iz Beograda, drveni su i podovi, tu je i kamin i kupaonica “kao iz starih filmova“. Dnevni najam ove najluksuznije vile stoji 2.500 eura. U doba Jugoslavije, ovdje su gosti pla}ali spavanje od 1.000 do 1.500 dolara. Ostali apartmani su tipa “cottage“ (pogled na more, dnevna i spava}a soba, kupatilo i kuhinja), a ne{to skromniji su apartmani tipa “village“. Cijena njihovog dnevnog zakupa je izme|u 700 i 1.500 eura. Osoblje zaposleno na Svetom Stefanu je 90 odsto iz Crne Gore, a postoji i izvjestan kontinuitet, obja{njava Ivan Mladenovi}, zadu`en za ljudske resurse: “Miljan KasM tratovi}, menad`er za pla`e, sin je jedne od legendi Svetog Stefana Baja Kastratovi}a, nekada{njeg {efa konobarske ekipe, koji je uspio da ‘umiri‘ najrazma`eniju zvijezdu svjetskog filma Klausa Kinskog koji je bio ljut {to ne mo`e u vilu 118, jer ju je tada zakupila Sophia Loren. Kastratovi} je svojim {armom uspio da odmor Kinskom u~ini lijepim i u drugom apartmanu.“ Na bloku 25, koji gleda prema Budvi, druga slika - tamo su u toku radovi na izgradnji bazena, a za koji dan }e po~eti i obnova crkve Aleksandra Nevskog, najstarije od ~etiri crkve na Svetom Stefanu... (Priredila: M. Radevi})

Indija }e idu}e godine proglasiti ~aj za svoje nacionalno pi}e, saop{tili su tamo{nji zvani~nici. Progla{enje }e biti 17. aprila 2013., povodom 212 godina od ro|enja Manirama Davana, prvog indijskog uzgajiva~a asamskog ~aja. Indija je najve}i svjetski proizvo|a~ crnog ~aja, a u ovoj zemlji ~aj se pije u 83 posto doma}instava.

[KOTSKA

Depresija
Jednostavna fizi~ka aktivnost poput brzog hodanja mo`e biti va`no sredstvo u borbi protiv depresije, pokazalo je jedno {kotsko istra`ivanje. Ve} je poznato da intenzivno vje`banje ubla`ava simptome depresije, ali do sada nije bilo jasno daju li sli~an rezultat i manje zahtjevne aktivnosti.

81

KULT MARKET
IZRAEL

CRVENI FENJER Jahanje na staroj slavi

Bar Refaeli

Povratak legendi
VELIKI “REVIVAL”
Come back Traci Lords, Vanesse del Rio...

Ova 27-godi{nja izraelska ljepotica krasila je naslovnice najpresti`nijih svjetskih magazina, a u njezinoj ljepoti mogli su u`ivati mu{karci diljem svijeta. Sada je supermodel Bar Refaeli pokazala svoje atribute u {panjolskom izdanju magazina Elle.

HRVATSKA

Ivana Slavkovi}

Porno glumica, poznata kao Cherry Kiss, snimila je svoj posljednji film za odrasle. Ivana se “proslavila” tek ulaskom u reality show Parovi kad je javnost doznala da je snimala porno filmove u Budimpe{ti.

ENGLESKA

Holly Willoughby
Svjetski poznati proizvo|a~ donjeg rublja Wonderbra sastavio je listu od 10 najljep{ih svjetskih dekoltea koje je uvrstio u svoj Hall of Fame. Lista je sastavljena povodom obilje`avanja Nacionalnog dana dekoltea u Engleskoj, a na prvo mjesto je zasjela engleska voditeljica Holly Willoughby.

U filmu Soul Men, u kojem glavne uloge glume Samuel L. Jackson i pokojni Bernie Mac, na nekoliko se trenutaka pojavi i puna{nija i bujna gospo|a Vanessa del Rio. Kultna i legendarna porno zvijezda iz zlatnog doba pornografije, koja je do sredine osamdesetih snimila vi{e od sto porni}a. “Njene filmove su doslovno gutali. Bila je prva koja u tom poslu nije glumila te je u tome zaista u`ivala. Bila mi je ~ast glumiti s njom“, komentirao je Jackson, koji je gospo|om Rio o~ito veoma odu{evljen. Porno zvijezda, ro|ena 1952. rodom sa Kube, u ameri~ki je porno biznis u{la ve} 1974. godine. Budu}i da je latino `ena u to vrijeme bila prava rijetkost u biznisu te vrste, vrlo je brzo stekla popularnost. ^ak i zahvaljuju}i svom rekordno velikom klitorisu o kome su ma{tali njezini obo`avatelji. Sredinom osamdesetih iznenada je napustila porno industriju jer se prestra{ila side, a zadnjih godina jo{ uvijek organizira erotske showove te svoje obo`avatelje nostalgi~no uspaljuje samo preko interneta. U komediji Zack and Miri make a Porno jednu od sporednih uloga glumi i danas 40godi{nja, biv{a porno zvijezda Traci Lords. Samo 15 godina stara Traci je u osamdesetima lagala o svojoj dobi producentima i re`iserima, koji su je zaposlili u vi{e od sto takvih ili sli~nih porni}a, ali su danas zbog njene maloljetnosti zabranjeni te ih se mo`e dobiti jedino ispod pulta. Poznavatelji tvrde da su producenti znali njezine prave godine, zato ih je ve} 1986. ~ekala te{ka optu`ba, zbog koje je porno industrija izgubila milijune dolara. Traci, koja se proslavila svojim veoma zna~ajnim grudima te prizorom u kojem je istodobno oralno zadovoljila dva mu{karca, unato~ tome zaradila je puno novca i vje~nu

slavu, a od kraja osamdesetih se bezuspje{no oprobavala u brojnim normalnim filmovima. Godine 1995. je, recimo, bila u igri za film Casino, re`isera Martina Scorsesea, ali joj je ulogu preuzela Sharon Stone. Dalje, 1989. je uspjela dobiti ulogicu u filmu Cry Baby, u kojem je glavnu ulogu imao Johhny Depp. Ove godine }e iznenaditi u komediji Zack and Miri Make a Porno, gdje se zakompliciralo upravo zbog golotinje, jer nije htjela pokazati grudi. Sama je objasnila za{to. “Bila sam pred porodom, kada su moje grudi bile pune mlijeka i nisu izgledale tako kako bi trebale. S druge strane, pokazivala sam ih cijeli svoj `ivot, zato ne}e biti ni{ta lo{e ako ih jednom ne poka`em.“ Kada je porno zvijezda Jenna Jameson objavila da napu{ta porno biznis, veoma je smr{avila te maknula silikone. Obo`avatelji su bili jako razo~arani, a porno industrija je po~ela intenzivno, ali bezuspje{no tra`iti njenu nasljednicu. Jenna se o~ito povukla kako bi sada u miru snimala normalne filmove. Zapo~ela je sa solidnim i krvavim hororom Zombie Strippers, u kojem je iz svog me|uno`ja ispaljivala kugle za biljar. Za slijede}u godinu priprema jo{ filmi} Horrorween, koji je tako|er horor. Ako joj ne bude uspjelo, mo`da }e se vratiti snimanju porni}a. Porno zvijezde su ~esto vrlo rado glumile u normalnim filmovima i nadale se da }e im dati i drugu priliku. Snovi im se naravno nisu ostvarili, a re`iseri su im uglavnom davali uloge u kojima su igrale same sebe ili su ismijavale svoj posao. Ukratko, takva je, recimo, bila porno zvijezda Georgina Spelvin, zvijezda slavnog porni}a Vrag u gospo|ici Jones, koja je 1984. dobila ulogicu u kultnoj komediji Policijska akademija. I to ulogicu da je na govorni~kom odru morala oralno zadovoljiti glavne zvijezde filma. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

82

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Izložba grafika čuvenog španskog nadrealiste u Podgorici
ZAGREB

No} knjige
U Knji`nici “Bogdan Ogrizovi}“ 23. aprila svoje knjige predstavili su pisci Neboj{a Lujanovi} (Orgulje iz Waldsassena) i Zlatko Top~i} (Zavr{na rije~). U ulozi promotorica bile su knji`evna kriti~arka Jagna Poga~nik i pozori{na kriti~arka Sanja Nik~evi}, dok su me|u mnogobrojnom publikom promociji prisustvovali i Predrag Matvejevi} te povjesni~ar Ivo Goldstein.

Dalijevi “Božanstveni svjetovi“

NOVI SAD

Privremena istorija
REPREZENTATIVNA POSTAVKA
Na izlo`bi je predstavljeno vi{e od 200 Dalijevih grafika

Manifestacija Bo`anstveni svjetovi Salvadora Dalija otvorena je u Podgorici istoimenom postavkom kontroverznog {panskog nadrealiste. Podgori~ka publika je u izlo`benom prostoru Javne ustanove “Muzeji i galerije” bila u prilici da pogleda radove iz ciklusa Bo`anstveni svjetovi i La Biblia Sacra. Izlo`bu, na kojoj je predstavljeno 100 grafika “Bo`anstvene komedije“ iz 1964. godine i 106 grafika iz “La Biblia Sacra“ iz 1967. godine, otvorio je princ Nikola Petrovi} Njego{. “Prikazane gravure, naro~ito ilustracije Bo`anstvene komedije koje su rijetko izlagane, spadaju me|u najnaprednija Dalije va umjetni~ka djela. Susret, u pet vijekova vremenskog raskoraka, izme|u dva genija, Dantea i Dalija, zaokru`uje mo}no trodimenzionalno jedinstvo koje obja{njava dubine ljudske du{e“, kazao je Petrovi}. Organizator konceptualne manifestacije posve}ene Daliju, koja }e trajati do juna (a u okviru koje }e se, pored izlo`be, svake subote odr`avati programi koje su osmislili crnogorski umjetnici) je kompanija Analytica Consulting Podgorica, u saradnji sa slovena~kom galerijom Deva Puri. Autorica postavke je istori~arka umjetnosti Petrica Duleti}. “Dalijeve grafike na jednom mjestu u ovolikom broju nismo do sada imali prilike
26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

da vidimo. Od posebnog zna~aja je La Biblia Sacra, kojom je umjetnik `elio da se uvrsti u plejadu velikana koji su slikali Bibliju. Poslije Leonarda, Mikelan|ela, Boti~elija, Magrita, i Dali je uspio dati jedno novo tuma~enje Biblije”, kazala je Petrica Duleti}. Likovna kriti~arka i istori~arka umjetnosti Nata{a Nik~evi} isti~e da je izlo`ba Bo`anstveni svjetovi reprezentativan doga|aj za Crnu Goru. “Crnogorski likovni umjetnici i istori~ari umjetnosti ovakvim naporom, van institucija sistema, pokazuju da mo`e da se organizuje reprezentativna izlo`ba i u na{oj zemlji. Za razliku od onog doga|aja kada smo vidjeli samo jednu Caravaggiovu sliku, ovo je ne{to {to nas spaja s evropskim sistemom umjetnosti. Jedna od karika je svakako bila i izlo`ba Direrovih grafika, organizovana zahvaljuju}i Goethe institutu iz Beograda. Podsjeti}u i na Cetinjsko bijenale, koje je, na`alost, neko odlu~io da ugasi... To su bili punktovi na kojima smo, u onom periodu pod sankcijama, bili dio svijeta“, ka`e Nik~evi}eva, nagla{avaju}i da posebnu pa`nju privla~e ilustracije Bo`anstvene komedije koje su “likovno mek{e, zanimljivije, na kojima se eksplicitno otkrivaju va`ni punktumi Dalijeve poetike”. (Priredila: M. Radevi})

Muzej savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) u Novom Sadu predstavlja izbor djela iz svoje kolekcije od 1950. do 2012. godine, koji pokazuje karakteristi~ne akvizicije moderne, postmoderne i savremene umjetnosti Vojvodine, Srbije, Jugoslavije i svijeta. Izlo`ba pod nazivom Privremena istorija, ~iji je kustos Dragomir Ugren, bi}e otvorena do 28. juna.

RIJEKA

Ovce
I to je umjetnost: grupa hrvatskih umjetnika u Rijeci je u okviru javnog umjetni~kog projekta “Stri`enje lukobrana“ pokazala kako se stri`u ovce i {ta se sve mo`e napraviti od vune. Glavna poruka projekta je da ovce uzimamo zdravo za gotovo, ba{ kao i lukobran, a njihovu vunu kao sirovinu mo`emo uporediti sa “sirovim osje}ajem industrijskog ambijenta lukobrana“.

83

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Na Spiritual Film Festivalu koji je odr`an u Parizu, kratki animirani film Tolerantia na{eg autora Ivana Ramadana dobio je nagradu za Najbolji evropski film. Tolerantia je, podsje}amo, prvi bosanskohercegova~ki animirani film ura|en tehnikom 3D animacije, a nagrada u Parizu je osma po redu za ovo ostvarenje. U Mostaru je zavr{eno snimanje filma Obrana i za{tita, scenariste i reditelja Bobe Jel~i}a. Glavne uloge, podsje}amo, igraju Bogdan Dikli} i Nada \urevska. “Ovo je film o Mostarcima, za njih i velika im hvala na pru`enom gostoprimstvu, povjerenju i interesu”, vele reditelj, glumci i ostatak ekipe. “Organizator 24. me|unarodnog sajma knjige i u~ila KJP Centar Skenderija sa partnerima, Udru`enjem izdava~a i knji`ara Bosne i Hercegovine i TKD [ahinpa{i} izra`avaju zadovoljstvo rezultatima proteklog Sajma”. Ovaj, 24. me|unarodni sajam knjige i u~ila posjetilo je oko 100.000 ljudi. U sarajevskom Kriterionu, a u organizaciji Centra André Malraux i u okviru ovogodi{njeg Modula memorije, 26. aprila bi}e prikazan dokumentarni film Duch, gospodar kova~nica pakla, koji govori o jednom od najve}ih `ivih ratnih zlo~inaca. On se zove Kaing Guek Eav, zvani “Duch” i bio je odani poru~nik Pola Pota. U subotu, 28. aprila, u 17.05 sati, u programu TV1 premijerno }e biti prikazan dokumentarni film: Srce Hercegovine - Na trome|i tradicije, sada{njosti i budu}nosti, scenaristice i rediteljice Aleksandre Savi}. Producenti ovog pedesetominutnog ostvarenja su World Music Centar i MDGF. Nakon pauze od dvadeset i dvije godine, od 8. do 12. maja ponovo }e biti odr`ane Sarajevske ve~eri muzike. Ugledna bh. muzi~ka manifestacija odr`avana je od 1972. do 1990., s jednom godinom prekida. Koncerti }e ove godine biti organizovani u Narodnom pozori{tu Sarajevo i u Bosanskom kulturnom centru.

Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]

BRANKICA STOJANOVIĆ, portparol banjalučkog “Jelen Demofesta”

^ekamo vas!
konkurs za nastup na 5. Jelen Demofestu, koji }e ove godine u Banjoj Luci biti odr`an od 26. do 28. jula. “Konkurs za peti Jelen Demofest zvani~no je zavr{en 19. aprila. Najve}i broj prijava stigao je iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a zatim Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. Interesantno je napomenuti da su se dva benda iz Italije prijavila sa `eljom da u~estvuju na Jelen Demofestu”, ka`e Brankica Stojanovi}, portparol Jelen Demofesta. @iri }e do 25. juna preslu{avati 790 pristiglih pjesama i ocjenjivati ih, a nakon toga }e odrediti kojih }e to 30 bendova nastupiti na Jelen Demofestu. “Mi smo izuzetno zadovoljni brojem prijavljenih bendova, s obzirom na to da je konkurs trajao petnaest dana kra}e nego pro{logodi{nji, te da smo vremena za promociju i pripreme za konkurs imali vrlo malo”, objasnila je Brankica. Rezultati konkursa i imena ~lanova `irija bi}e objavljeni 25. juna na: www.jelendemofest.org.

Čak 395 bendova iz svih republika biv{e Jugoslavije prijavilo se na

JASEN BOKO, selektor “11. festivala bh. drame”

“Od sedam odabranih “Od sedam odabranih predstava, samo su dvije predstava, samo su dvije temeljene na novom temeljene na novom dramskom tekstu” dramskom tekstu”

JASEN BOKO JASEN BOKO

84

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

NIKOLINA JELISAVAC, glumica iz Banje Luke

“Krivica” na Maloj sceni “Petar Ko~i}”
Foto: Mario Ili~i}

U Narodnom pozori{tu Republike Srpske po~eo je rad na novoj predstavi Krivica, autora Neboj{e Rom~evi}a, u re`iji Nikole Pejakovi}a, u kojoj Vam je dodijeljena jedna od glavnih uloga... U predstavi igramo Ljubi{a Savanovi} i ja, a sa rediteljem Nikolom Pejakovi}em trenutno smo u fazi adaptacije teksta i zavr{avanja tog nekog konstruktivnog dijela pri~e. Uglavnom, radi se o tekstu koji tretira jednu vrlo zanimljivu i aktuelnu temu. To je pri~a o jednoj razorenoj porodici, usamljenosti, poku{aju da se zapo~ne novi `ivot... Nikola radi na adaptaciji i poku{ava izvu}i onaj segment pri~e za koji on smatra da je najva`niji. Ovo mi je tre}i put da sara|ujem s njim, dobro se poznajemo i vrlo smo otvoreni u radu, tako da o~ekujem pozitivne rezultate. Pored Vas, Savanovi}a i Pejakovi}a, ko je jo{ u autorskom timu predstave? Dramaturg je Branko Br|anin Bajovi}, scenografiju radi Dragana Purkovi}-Macan, kostimografkinja je Ivana Jovanovi}, asistent reditelja Nemanja Savanovi}, a za muziku je zadu`en Petar Bilbija. Predstava }e biti izvedena na Maloj sceni Petar Ko~i}, a premijera se o~ekuje 23. maja. Nedavno ste dobili dva zna~ajna priznanja za Va{ gluma~ki rad: Tma~in prsten za ulogu u predstavi Revizor i nagradu za najbolju mladu glumicu na Danima komedije u Jagodini, za ulogu u predstavi Sedam i po. Koliko su Vam nagrade podsticaj u radu?

Nagrade mi nikad nisu bile motiv za rad, ali su svakako potvrda da sam na pravom putu. Najve}a nagrada za mene je trajanje, a pored rada, truda, posve}enosti i odricanja, jedna od najva`nijih stvari za glumca je partner sa kojim igra.

Hrabro istra`ivanje trauma suvremenosti
Jedanaesti Festival bosanskohercegova~ke drame u Zenici bit }e odr`an od 12. do 21. maja. Selektor ovogodi{njeg Festivala, dramaturg i pozori{ni kriti~ar iz Hrvatske Jasen Boko, za festivalski program odabrao je sedam predstava iz BiH, Hrvatske i Srbije. Narodno pozori{te Tuzla u~estvuje sa predstavom To Alije Isakovi}a, u re`iji Adnana Omerovi}a, NP Sarajevo sa predstavom Kad bi ovo bio film autora Almira Im{irevi}a u re`iji Dine Mustafi}a, Ustanova kulture Vuk Beograd predstavit }e se Bunarom autorice Radmile Smiljani} i reditelja Egona Savina, BITEF teatar iz Beograda sa Hipermenzijom Selme Spahi}, tu je i Andri}eva Prokleta avlija u re`iji Neboj{e Bradi}a i koprodukciji Teatra kabare Tuzla, Kazali{ta Virovitica i teatra Joakim Vuji} iz Kragujevca, dok }e Oliver Frlji} u~estvovati sa dva svoja autorska projekta: Pismo iz 1920. u koprodukciji BNP Zenica i Festivala MESS, te Mrzim istinu u produkciji &TD teatra iz Zagreba. “Od sedam odabranih predstava, samo su dvije temeljene na novom dramskom tekstu, a ~ak tri produkcije temelje se na formi dokumentarnog teatra. Ovakva slika karakterizira suvremeno kazali{te i izvan regionalnog konteksta, posebno po prevlasti dokumentarnog kazali{ta”, obja{njava selektor Jasen Boko. Činjenica je da se na repertoaru bh. teatara posljednjih godina nalazi manje doma}ih drama nego {to je to slu~aj u Hrvatskoj ili Srbiji, ka`e Boko: “Me|utim, ohrabruje da je ove godine me|u prijavama M bilo vi{e produkcija nastalih po novim dramama i da postoje vrlo zanimljivi dramski autori mla|e generacije, me|u kojima su Tanja [ljivar, Radmila Smiljani}, Almir Im{irevi}, Nikola Pejakovi}, koji hrabro istra`uju traume suvremenosti.” U prate}em programu ovogodi{njeg Festivala bh. drame planirane su izlo`be, koncerti, promocije knjiga, javna slu{anja radiodrama, a u no}i otvaranja u Zenici }e nastupiti Edin Karamazov sa dijelom orkestra Krakovske filharmonije.
Kad bi ovo bio film

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

85

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Obe}ana zemlja
Portugal i [panija, nekada{nji kolonijalni upravnici Ju`ne Amerike i Angole, Mozambika u Africi, danas su skromni sagovornici ekonomski oja~alih prijestonica od Luande do Maputa i Brazilije, gdje gledaju da udome rastu}e armije sunarodnika bez `ivotne perspektive kod ku}e. “Gledajte tr`i{te rada gdje se govori portugalski, mo`da }ete tamo na}i alternativu”, nedavno je premijer Portugala Pedro Cuelho savjetovao diplomce jedne u~iteljske akademije u Lisabonu. “Idite u Angolu, Brazil, Mozambik... Svr{eni diplomci treba da povedu novi talas iseljavanja, druga~iji od onog sredinom dvadesetog vijeka, kada je Evropa bila meta gastarbajtera. Portugal danas nema gdje da zaposli nove generacije {kolovanih u~itelja, gra|evinaca, agronoma, medicinara...”, poru~io je portugalski ministar parlamentarnih poslova Miguel Relvas uo~i posjete predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barosa, tako|er Portugalca, Angoli. Izvoznik 1,7 miliona barela nafte dnevno, zemlja sa o~ekivanim privrednim rastom u 2012. godini od oko 12 posto (po procjeni Svjetske banke), strate{kim rudnim i hidrolo{kim potencijalom, nalazi{tima dijamanata, obiljem neobra|ene plodne zemlje i manjkom kvalifikovane doma}e radne snage, odavno nije na politi~kom radaru Brisela. Deset godina od zavr{etka dugog krvavog gra|anskog rata, obnovu i izgradnju Angole basnoslovno potpoma`u investitori sa drugih meridijana. Od velikog prodora azijskog biznisa u Afriku po~etkom milenija, vi{e od 100 hiljada Kineza doselilo se u Angolu, a tamo je i desetak hiljada Ju`noafrikanaca, uz njih na stotine ameri~kih petroin`enjera, geologa, in`injera, potom libanskih, gr~kih, izraelskih trgovaca dijamantima, kanadskih geologa, sportskih trenera sa svih strana svijeta... Posljednjih godina u Angolu se doselilo vi{e od 100 hiljada Portugalaca privu~enih odli~nom zaradom u {kolstvu i gra|evinarstvu, a ovog prolje}a jo{ 20 hiljada zatra`ilo je iseljeni~ku vizu za Luandu. Angola je, ina~e, relativno novo otkri}e mladih evropskih intelektualaca bez posla, koji su odlu~ili da si|u ju`no od Gibraltara, a znaju portugalski, {panski, italijanski, eventualno francuski jezik. Trbuhom za kruhom ispod ekvatora mnogim mladim Evropljanima Mozambik jo{ djeluje daleko, a tr`i{ta rada za strance u Brazilu, Urugvaju i Argentini ve} su prili~no istra`ena, dok je Angola jo{ novi teren. Visokokvalifikovanu evropsku radnu snagu u Angoli, osim dobrih zarada (rudari zara|uju oko 2.000 eura mjese~no) i manjka jezi~ke barijere, do~ekuju izazovi `ivota u novooboga}enoj dr`avi Afrike velikih socijalnih razlika koje su opipljive odmah po slijetanju u Luandu, upozoravaju afri~ki mediji. Prijestolnica Angole, sedmomilionska Luanda, lani je progla{ena za najskuplji grad za strance na svijetu. Sendvi~ i sok u kompletu ko{taju 20 ameri~kih dolara, muzi~ki CD prodaje se na ulici za 28 dolara, ve}ina stanovnika metropole na Atlantiku nema pristup teku}oj vodi, dok se mjese~na kirija za namje{teni dvosobni stan kre}e oko 7.000 ameri~kih dolara. Gastarbajtere, spremne na `ivot u bezbjednosno za{ti}enim enklavama na sjevernom obodu Luande, ovi prijestolni~ki brojevi odavno ne zastra{uju. U nekada{njem Parizu Afrike danas se odli~no snalaze stranci koji rade u nafta{koj industriji i bankarstvu, gdje se plate mjere petocifrenim dolarskim iznosima. Ve}ina gastarbajtera ipak se tu ne zadr`ava dugo: {anse da na|u posao u unutra{njosti jednostavnije su, a `ivot jeftiniji u atlantskoj luci Lobito, u rudnicima dijamanata du` kongoanske granice, u brodogradili{tima, `eljezni~kim ~vori{tima i poljoprivrednim dobrima u centralnoj Angoli. Vi{e od 70 posto od ukupno 19 miliona Angolaca danas `ivi sa manje od dva ameri~ka dolara dnevno, a bez posla je 28 posto stanovni{tva.

86

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

PATINASTA KUTIJA

Prokleta nedjelja
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SCENA U@ASA
Mural u Bogsideu, na kojem je prikazan otac Edward Daly pored smrtno ranjenog Jackieja Duddyja (gore)

U rubrici Na dana{nji dan pro~itasmo: “U Dublinu je, 24. aprila 1916., izbio ustanak irskih domoljuba, koji su proglasili slobodnu republiku Irsku. Nade u potpuno oslobo|enje od Engleske bile su preuranjene. Britanske jedinice za samo sedam dana slomile su bunt Iraca, provele okrutnu odmazdu, a vo|e ustanka su strijeljane...” Pa se prisjetismo jo{ jednog tragi~nog doga|aja u kojem su, na istom otoku, kao egzekutori tako|e sudjelovale britanske postrojbe. Datum je 30. januar 1972., a

mjesto doga|aja Derry u Sjevernoj Irskoj. Tada su pripadnici 1. padobranskog bataljona ubili dvadeset i {est demonstranata! Koji, tvrdili su kasnije svjedoci, nisu bili naoru`ani. Razlog je mar{, koji je organizovala Asocijacija za gra|anska prava Sjeverne Irske, a u kojem je, prema podacima organizatora, sudjelovalo 30.000 ljudi. “Krvava nedjelja predstavlja jedan od najzna~ajnijih doga|aja u burnoj istoriji Sjeverne Irske, jer se radi o incidentu u kojem su u~estvovale jedinice regularne

britanske vojske i koji se odigrao uz prisustvo velikog broja novinara”, mo`e se pro~itati na nekom od sajtova. O ovom tragi~nom doga|aju irska megagrupa U2 napisala je i snimila jednu od svojih najljep{ih pjesama, Sunday Bloody Sunday. “I can’t believe the news today/Oh, I can’t close my eyes and make it go away/How long, how long must we sing this song?/How long, how lo ng?/Tonight, we can be as one tonight...”

STRIP ARTIST

26.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

87

Jasna Nanut: “Tange me žuljaju!”
by ALMIR PANJETA

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Ja bih zabranila te samoljepljive sli~ice jer }u bankrotirati zbog njih. K}er mi skuplja jedno pet vrsta.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti budni? Uvijek kad sanjam , mislim da sam bu dna.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa ih viceva. Nasmijano do suza od va{

4. [ta morate imati u fri`ideru? Sir, pr{ut, masline i crno vino. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Dijete i mu`a. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni? @ena mora imati bar jednu karticu na kojoj ima para, i ne{to sitnog, za bak{i{ taksistu. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Profesionalni wine taster.
8. Da je danas smak svi jeta, {ta biste sutra u~inili? Krenula ispo~etka.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Kako da ja sad nadma{im ranije odgovore?! 15. Opi{ite Matu Buli}a u tri rije~i? Mislim da sam ga vidjela na nekom plakatu, ali se ne sje}am kako je izgledao. 16. Tangice ili badi}? Tange me {kakljaju, tako da ne tange. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S instruktorom plesa. 18. Osoba koja vas `ivcira? Svi koji me gnjave i dosa|uju mi, a ima ih ohoho. 19. Nosite li hranu na pla`u i ako da koju? Nema do meze nakon kupanja. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Odje}u koja prati liniju mog tijela. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? “Na kraju pri~e, nije va`no {to si osje}ao, ve} {to si napravio.” Andre Agassi.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? @ena ratnica. To sam opet, ~ini mi se. 10. Jeste li meteoropata? Itekakav! ^im je promjena vremena, manta mi se. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Kako, molim? 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Da{ta! 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Me~ka ili ma~ka?

88

SLOBODNA BOSNA I 26.4.2012.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->