P. 1
pgarmaz

pgarmaz

|Views: 479|Likes:
Published by Eldin Salihbasic

More info:

Published by: Eldin Salihbasic on Apr 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/22/2013

pdf

text

original

Sections

  • 1. Uvod
  • 2. Tuneli
  • 2.1. Osnovni pojmovi o izgradnji tunela
  • 2.2. Osnovni pojmovi o profilima tunela i gabaritu
  • 2.3. Geodetska osnova za položajno određivanje trase tunela
  • 2.4.1. Proračun točnosti geodetske osnove na površini
  • 2.4.2. Proračun točnosti orijentacije geodetske osnove u tunelu
  • 2.4.3. Proračun točnosti mjerenja kutova u podzemnoj poligonometriji
  • 3. Uspostava mreže
  • 3.1. Projekt mreže
  • 3.1.1. Osnovni oblici mreža referentnih točaka
  • 3.2. Izvedba mreže
  • 3.2.1. Horizontalne mreže
  • 3.2.2. Visinske mreže
  • 4. Analiza mreže
  • 4.1. Analiza točnosti mjerenja
  • 4.1.1. Procjena točnosti mjerenja a priori
  • 4.1.2. Korekcije i redukcije mjerenja
  • 4.1.3. Procjena točnosti izmjerenih veličina – a posteriori
  • 5. Izjednačenje geodetskih mreža
  • 5.1. Osnovne definicije
  • 5.2. Modeli i metode izjednačenja
  • 5.2.1. Izjednačenje po posrednim mjerenjima – Gauss-Markovljev model
  • 5.3. Rang i defekt geodetske mreže
  • 5.4. Datum geodetske mreže
  • 5.4.1. Defekt datuma geodetske mreže
  • 5.4.2. Definiranje datumskih parametara mreže
  • 5.5. Različiti pristupi izjednačenju
  • 6. Kriteriji pouzdanosti geodetskih mreža
  • 6.1. Unutarnja i vanjska pouzdanost geodetskih mreža
  • 6.1.1. Unutarnja pouzdanost
  • 6.1.2. Vanjska pouzdanost
  • 6.1.3. Globalna i lokalna unutarnja i vanjska pouzdanost
  • 6.2. Globalni test i data snooping metoda
  • 6.2.1. Globalni test
  • 6.2.2. Data snooping metoda
  • 6.3. Tau - test
  • 6.4. Predložena strategija otkrivanja i uklanjanja grubih pogrešaka
  • 7. GPSurvey- TRIMNET Plus
  • 7.1. Terrestrial Observation Module (TOM)
  • 7.2. Network Adjustment Module (NAM)
  • 8. Opći podaci o tunelu "Mala Kapela"
  • 8.1. Nadzemna geodetska osnova tunela "Mala Kapela"
  • 8.2. Rezultati izjednačenja
  • 8.3. Analiza pouzdanosti rezultata
  • 8.4. Sadržaj priloženog medija (CD–a)
  • 10. Prilozi

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama Institute of Engineering Geodesy and Spatial Information Management
Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.igupi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Usmjerenje: Inženjerska geodezija i upravljanje prostornim informacijama

DIPLOMSKI RAD Analiza pouzdanosti nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela ''Mala Kapela''

Izradio: Petar Garmaz Vjekoslava Paraća 102 Split pgarmaz@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Gorana Novaković

Zagreb, srpanj 2005.

2

Zahvala: Zahvaljujem se mentorici prof. dr. sc. Gorani Novaković, asistentima Rinaldu Paaru, dipl. ing. i Mladenu Zrinjskom, dipl. ing. na pruženoj pomoći, potpori i utrošenom vremenu tijekom izrade ovog diplomskog rada. Zahvaljujem se obitelji na potpori tijekom studija. Hvala mojoj VEDRANI!

3

I. Autor Ime i prezime: Datum i mjesto rođenja: Petar Garmaz 13.8.1981., Split, Hrvatska

II. Diplomski rad Predmet: Naslov: Geodetske mreže posebnih namjena Analiza pouzdanosti nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela ''Mala Kapela'' prof. dr. sc. Gorana Novaković

Mentor i voditelj:

III. Ocjena i obrana Datum izdavanja zadatka: Datum obrane: Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad: studeni 2004. 1.7.2005.

35. reliability . surface reference network. and followed by the setting up and analysis of the network. starting with an estimate of necessary accuracy of geodetic surveys in tunneling. Ključne riječi: tunel.2. Obrada podataka i izjednačenje mreže provedeni su u modulu Trimnet Plus programskog paketa GPSurvey v. The course of action is described in detail.2. u smislu otkrivanja eventualne prisutnosti grubih pogrešaka. analize mreže te izjednačenja. currently the longest of its kind in Croatia. kao i njihovog lociranja. Nakon izjednačenja ispitana je pouzdanost obavljenih mjerenja. pouzdanost Master's Thesis Template Abstract: The goal of this diploma thesis is the adjustment of the surface reference network of the tunnel "Mala Kapela". Data processing and network adjustment were carried out in Trimnet Plus module of the programme package GPSurvey v. i ispitivanje pouzdanosti dobivenih rezultata. trenutačno najdužeg tunela u Hrvatskoj. uspostave mreže. and the testing of reliability of the obtained results. Keywords: tunnel.35. as well as the final adjustment. Prikazan je tijek radova od proračuna potrebne točnosti geodetskih mjerenja u tunelogradnji. After the adjustment the reliability of the performed surveys is examined in order to discover and locate the potential presence of outliers.4 Analiza pouzdanosti nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" Petar Garmaz Sažetak: Cilj ovog diplomskog rada je izjednačenje nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela "Mala Kapela". nadzemna geodetska osnova.

........................ Definiranje datumskih parametara mreže .................................................... 39 5............... 22 3................ IZVEDBA MREŽE .... 46 6..................5..... OSNOVNE DEFINICIJE ......2.............. GLOBALNI TEST I DATA SNOOPING METODA ................... 34 5.TEST . UVOD .. 39 5.. TAU ........................... 19 2. Izjednačenje po posrednim mjerenjima – Gauss-Markovljev model 35 5..3.............2...................4.... KRITERIJI POUZDANOSTI GEODETSKIH MREŽA... 34 5............................................ 32 4...... 2........................................1..........................................4.......... Visinske mreže.............................................1.......2.... Defekt datuma geodetske mreže .3.... 58 6.................................... Proračun točnosti orijentacije geodetske osnove u tunelu ....1..............................1...........4......................2.. 8 OSNOVNI POJMOVI O IZGRADNJI TUNELA ........ 7 TUNELI ...... Procjena točnosti izmjerenih veličina – a posteriori.............1. UNUTARNJA I VANJSKA POUZDANOST GEODETSKIH MREŽA........1..... 34 5....... 32 5................. 21 3................................. USPOSTAVA MREŽE ... 15 2........ 27 4...2..........................1.................................. 2......... 11 PRORAČUN NEOPHODNE TOČNOSTI GEODETSKE OSNOVE ZA ISKOLČENJE TUNELA .........................3..........................................2........................ 52 6... 44 6..........................2................. Proračun točnosti mjerenja kutova u podzemnoj poligonometriji .............1..................................................................................... Globalna i lokalna unutarnja i vanjska pouzdanost ....1............. ANALIZA MREŽE ......................................1............ Korekcije i redukcije mjerenja ..........2..............................................2.............4................... ANALIZA TOČNOSTI MJERENJA...... 28 4......................3...2....................................................1........ 60 2..... Proračun točnosti geodetske osnove na površini ................. 19 3............................. Unutarnja pouzdanost ...........4... Osnovni oblici mreža referentnih točaka ...............5 S A D R Ž A J 1.3........................1............1....2... Horizontalne mreže ......................................................... DATUM GEODETSKE MREŽE ...... 38 5........................................1.....................1.................. 24 3.............................2............... 54 6................................................ 47 6...... 40 5................ 2...... Globalni test .........1...................... Vanjska pouzdanost................................................................................1.. 8 OSNOVNI POJMOVI O PROFILIMA TUNELA I GABARITU ......................................................... Data snooping metoda ....................4. IZJEDNAČENJE GEODETSKIH MREŽA........................... 2............................................................. MODELI I METODE IZJEDNAČENJA ......................... 21 3................2................ 27 4..............1...............2............... 59 6...................... RANG I DEFEKT GEODETSKE MREŽE .....................4..............1.............2.......... 10 GEODETSKA OSNOVA ZA POLOŽAJNO ODREĐIVANJE TRASE TUNELA . RAZLIČITI PRISTUPI IZJEDNAČENJU .. PROJEKT MREŽE ..............................3................................ 46 6.... 13 2.............. 24 3..................................................................................... ............. Procjena točnosti a mjerenja a priori ........... 57 6......................... 25 4.............1...............

.................. 8.....3.................................... 72 ANALIZA POUZDANOSTI REZULTATA ...........................4..................... 8............... PREDLOŽENA STRATEGIJA OTKRIVANJA I UKLANJANJA GRUBIH POGREŠAKA .................... 8........... 62 NETWORK ADJUSTMENT MODULE (NAM) ................ 71 REZULTATI IZJEDNAČENJA ....1............... 8....................................2...........TRIMNET PLUS ........ 78 PRILOZI ................... 77 GPSURVEY............................................................... 7.................. 7...................... 71 ZAKLJUČAK ..... 60 TERRESTRIAL OBSERVATION MODULE (TOM).................. 9........... 79 Literatura Životopis ................................ 8.......1.................................... 73 SADRŽAJ PRILOŽENOG MEDIJA (CD–A) ..4.................................................................................................. 10.............................. 68 NADZEMNA GEODETSKA OSNOVA TUNELA "MALA KAPELA" ... 62 OPĆI PODACI O TUNELU "MALA KAPELA" ...........6 6.2..................... 7......

a samim time i na krivo određen smjer kopanja. U ovom diplomskom radu je obrađena nadzemna horizontalna geodetska osnova tunela ''Mala Kapela''. S točaka podzemne geodetske osnove se daje smjer kopanja tunela. a na južnoj strani na tri točke prije izjednačenih geodetskih četverokuta. u modulu TRIMNET Plus izjednačeni geodetski četverokuti uz uvjet minimalne prisile. planine i neke umjetne prepreke).7 1. Uvod Tuneli su građevine u obliku cijevi koje služe za savladavanje prirodnih prepreka (brda. već i pouzdana u smislu otkrivanja i lociranja grubih pogrešaka u mjerenjima koje bi se u slučaju njihovog postojanja negativno odrazile na točnost koordinata točaka nadzemne osnove. Geodetska osnova svakog tunela se sastoji od nadzemne i podzemne geodetske osnove. To znači da je u oba geodetska četverokuta bila samo po jedna fiksna točka čije koordinate su nakon izjednačenja ostale nepromijenjene. Najprije su u programskom paketu GPSurvey 2. .35. Također je nakon izjednačenja analizirana pouzdanost obavljenih mjerenja. Nadzemna geodetska osnova tunela ''Mala Kapela'' se sastoji od dva geodetska četverokuta (jedan u blizini sjevernog i drugi u blizini južnog portala) i preciznog poligonskog vlaka koji ih povezuje. Budući da su podzemni poligonski vlakovi priključeni i orijentirani na točke nadzemne geodetske osnove to bi se odrazilo i na točnost koordinata poligonskih točaka u tunelu. Nakon toga je izjednačen poligonski vlak koji je na sjevernoj strani orijentiran na dvije točke. Potrebno je da nadzemna geodetska osnova bude ne samo precizna. Podzemna osnova se sastoji od poligonskih vlakova koji su u blizini ulaza odnosno izlaza iz tunela priključeni i orijentirani na točke nadzemne geodetske osnove.

ili će tunel služiti za neke druge svrhe (npr. onda se on naziva padinski tunel. njemačka. koji se jedan za drugim nastavljaju. s nazivima zemalja u kojima su se prvi put primjenile. tuneli za vodoopskrbu. To su: belgijska. Osnovni pojmovi o izgradnji tunela Način izgradnje znatno utječe na organizaciju geodetskih radova pri prijenosu osi tunela i projekta građevine. a kroz nju se provodi prometni put – željeznica. Svaki dio u tunelskom profilu ima svoje ime. • Hidrotehnički tuneli: dovodni i odvodni tuneli hidrocentrala. cestovni. kanal ili vodni tok (Janković 1982). • Podvodni tuneli – prepreka je rijeka ili more. 2. talijanska metoda itd. kolektori. Zato se potrebno upoznati s metodama izgradnje tunela.8 2. • Rudarski tuneli. koja se ne može na drugi način savladati. Ako se tunelom savladava prepreka paralelno ili skoro paralelno padini brda. cjevovod). Prema donjoj slici (Slika 1) ti nazivi su sljedeći: . Tuneli se prema namjeni razlikuju: • Prometni: željeznički. Tuneli Tunel je podzemna građevina u obliku cijevi otvorene na oba kraja.1. Klasične metode sastoje se u tome da kopanje počinje uvijek kopanjem jednog potkopa. metro. cesta. plovni. engleska. • Metro – izgrađuju se u velikim gradovima ispod gradskih ulica i blokova radi regulacije intenzivnog gradskog prometa. austrijska . Tunelom se dakle spajaju dva dijela puta razdvojena preprekom. pokrivene galerije i tuneli za postavljanje komunalnih vodova. ako je to iz bilo kojeg razloga rentabilnije od mosta. Postoji nekoliko metoda građenja tunela. • Komunalni tuneli: kanalizacijski. Tunel se postavlja ispod vodne zapreke. koja je postavljena horizontalno ili u blagom nagibu. Prema vrsti prepreke razlikuju se: • Brdski tuneli – prepreka je planinski vijenac ili brdo kroz koji neka prometnica mora proći. Te se metode međusobno razlikuju prema redoslijedu kopanja potkopa u tunelskom profilu.

onda se raskopava donji dio tunelskog profila i podziđuju upornjaci ispod oslonaca svoda. 5 – velika kalota. Najprije se proširuje kalota. Način rada sustavom podziđivanja. 3 – bočna proširenja. Ovdje se tunel ne gradi u punom profilu. 2. U sredini ostaje centralna jezgra (5) na koju se oslanja podgrada bočnih potkopa. . Najprije se kopaju potkopi 1 paralelno sa osi tunela (Slika 2). Način kopanja sustavom jezgre 1 – donji potkop. XII – odvodnja. Tunelski profil Slika 2. sustavom jezgre. 7 – štroc. VIII – upornjak (lijevi i desni). IX – mureta (lijeva i desna). 4 – mala kalota. pa kad se ozida tjemeni svod. 2 – gornji potkop. nego postepeno. X – tjemeni svod. To je njemačka i talijanska metoda. 4 i 5 – prvi i drugi sloj otkopa prema dolje.9 Slika 1. 6 – štrocet. XI – podnožni svod. To je belgijska metoda. Klasične metode građenja tunela mogu se prema načinu rada razvrstati u tri grupe: 1. Način kopanja tzv.

Kod prometnih tunela postoje tri vida gabarita koje uvjetuju: vrsta vozila.10 3. Na slici 3 predstavljen je slobodni profil tunela i pruge pri vožnji u pravcu.2. odnosno građevine naziva se gabaritna rezerva. dok na slici 4 postoje uređaji i vozilo se kreće u luku. U čvrstoj i postojanoj stijeni tunel se prokopava odmah u punom profilu. Gabarit građevine (slobodni profil tunela) u pravcu ili luku određuje se spajanjem najistaknutijih točaka poprečnog profila. Na slici su brojevima označeni: 1 – gabarit vozila. što o njemu ovise metode rada. Prostor 4 između gabarita vozila i gabarita uređaja. dok se u drugom slučaju proboj tunela mora ostvariti određenom točnošću. način stabilizacije točaka i točnost mjerenja odnosno iskolčenja. unutarnji uređaj i sama građevina. pa je trasa definitivna. 3 – gabarit uređaja. Slika 3 Slika 4 . Gabarit unutarnjih uređaja određuje se spajanjem svih točaka unutarnjih uređaja koji najviše strše. Osnovni pojmovi o profilima tunela i gabaritu Kontura poprečnog profila bilo koje građevine naziva se gabarit. Može se uočiti da pri izgradnji metodom potkopa može točnost mjerenja biti mnogo manja. Gabarit vozila predstavlja model vozila sa svim dijelovima koji se na njemu nalaze. Način rada kopanjem punog profila. 2. pogotovo ako se odmah podziđuje. 2 – gabarit tunela (građevine). U prvom slučaju se nakon proboja može korigirati iskolčenje projektirane trase. nego u slučaju kopanja u punom profilu. Važnost načina izgradnje tunela za geodetske radove je u tome. Tunel nema unutarnjih uređaja. uzimajući u obzir pri tome položaj vozila u pravolinijskom kretanju i u luku kad se nagne.

signalizirala i odredila.11 Ova rezerva koja se određuje projektom. U slabim terenima oblik profila je krug. Zato se na osnovnu triangulacijsku mrežu nadovezuje mreža triangulacijskih točaka nižeg reda. dok je pri uzajamnom vertikalnom i bočnom pritisku oblik potkovičast (Slika 7). Oblik poprečnog presjeka tunela ovisi od minimalnih dimenzija slobodnog profila. vrste zemljišta. Ove će točke omogućiti određivanje koordinata spomenutih točaka tunelske trase i ostalih građevina. ili točke osnovne poligonske mreže. Tunelska triangulacija postavlja se u obliku centralnog sustava sa centralnom točkom u blizini osi tunela.. jer se ulazne točke za izgradnju nalaze redovito na mjestima teško pristupačnim razvijanju triangulacije. Osnovni način određivanja geodetske osnove za izgradnju tunela je triangulacija. načina građenja. . tunelska triangulacija će imati redovito oblik jednostavnog lanca trokuta. Međutim to će se rijetko ostvariti. oblik triangulacijskih mreža će biti centralni sustav ili lanac trokuta. lanca geodetskih četverokuta ili lanca centralnih sustava (Slika 8). tj. U ovisnosti o duljini projektiranog tunela i vrsti tunela. intenziteta i smjera pritiska zemlje.3. osim možda u slučaju manjih padinskih tunela. Bilo bi najpovoljnije da se osnovne točke tunelske trase koje na terenu obilježavaju os trase. vertikalna okna. Kako je tunel izdužen objekt. portali. Pri slabijem vertikalnom pritisku tunelski profil ima oblik parabole ili izdužene elipse (Slika 6). Ona predstavlja polaznu veličinu u proračunu potrebne točnosti geodetskih radova za iskolčenje i izgradnju tunela. ili lanca trokutova. niskopi itd. Najekonomičniji profil tunela u čvrstoj stijeni je onaj sa plitkim svodom i vertikalnim upornjacima (Slika 5). Triangulacija. ulazne točke za izgradnju. obuhvate osnovnom mrežom. potkopi. Slika 5 Slika 6 Slika 7 2. te o terenskim uvjetima. koja se nadzemno stabilizirala. Geodetska osnova za položajno određivanje trase tunela Glavna geodetska osnova je triangulacija. te od veličine. Prijenos koordinata i smjera unutar tunela obavlja se sada sa točaka geodetske osnove. ima za geodete veliko značenje.

jer tokom izgradnje može doći do deformacije terena i prema tome i do pomaka točaka. . ili se točke umetnute mreže mogu određivati presjekom pravaca sa točaka višeg reda. Projekt triangulacije sastavlja se. onda se projekt razrađuje uz rekognosciranje terena. Tunelska triangulacija Osnovnu triangulacijsku mrežu treba projektirati tako da se ona može koristiti za neposredan prijenos elemenata iskolčenja pod zemlju. Slika 9. na preglednoj karti mjerila 1 : 100 000. na kojoj je približno ucrtana trasa tunela. U tom slučaju trebaju se točke određivati sa najmanje 3 pravilno raspoređena obostrana pravca (Slika 9). Ako takva karta ne postoji. Uvrštena mreža Uvrštena mreža može biti u obliku posebnog sustava unutar mreže prvog reda. Ukoliko to nije moguće. Pri tome je potrebno pridržavati se sljedećih uputstava: Točke tunelske triangulacije ne treba postavljati iznad same trase. u ovisnosti o duljini tunela. To dakako ovisi o dubini u kojoj će se tunel graditi i o kvaliteti tla kroz kojeg tunel prolazi. 1 : 50 000 ili 1 : 25 000.12 Slika 8. onda se razvija triangulacijska mreža drugog reda (Slika 9) ili se to rješava pomoću poligonometrije.

načina gradnje i broja napadnih točaka. pri čemu će se ulazna i izlazna točka odrediti neposrednim uključenjem u osnovnu triangulaciju. to će mreža biti složenija. Duljine strana triangulacijske mreže ovisiti će o mjesnim uvjetima (konfiguracija terena). niskop). potrebno je ostvariti vizure na najmanje dvije točke geodetske osnove. U točki proboja tunela mogu nastati odstupanja od projektiranog položaja trase: a) po smjeru. od duljine tunela. načinu prijenosa elemenata u tunel (kroz portal. odnosno pomoću umetnute mreže ili poligonometrijski. puni profil) i o pogreškama pri građenju. koju daje projekt. da bi se proboj tunela izveo s dopuštenom tolerancijom. o tome da li je tunel u pravcu ili u luku. tj. vrsti i obliku tunela. ako se tunel izgrađuje samo kroz ulazni i izlazni portal. Veličina dopuštenog odstupanja uvjetovana je veličinom gabaritne rezerve. Slika 10. iz kojih se uzimaju srednje vrijednosti. vrste tunela. c) u visinskom smislu. polazi se od konkretnih podataka koje daje projekt. broju i razmaku ulaznih točaka. Utjecajem pogrešaka geodetske osnove. b) po dužini. Za potrebe iskolčenja i izgradnje tunela u svim fazama rada obavljaju se kontrolna mjerenja ponovnim opažanjima. nastala je u trenutku proboja u točki O pogreška razmimoilaženja osi tunela – u uzdužnom ql. Ovaj podatak nam omogućuje proračunati kojom točnošću treba izvesti nadzemna i podzemna mjerenja. o metodama mjerenja. Točnost proboja ovisiti će o točnosti geodetske osnove na površini. iskolčenja i deformacija terena i građevine. onda će tunelska triangulacija imati jedan red mreže. poprečnom qp i visinskom smislu qh. načinu gradnje (potkop. na udaljenosti od najmanje 200 m.4. 2. Odstupanja u točki proboja Točke OA i OB (Slika 10) trebale bi. prema projektu pasti na isto mjesto. Uzdužna pogreška ql za tunele u pravcu nema veliko značenje. Što je više ulaznih točaka i što je veća nepravilnost u udaljenosti između njih. Proračun neophodne točnosti geodetske osnove za iskolčenje tunela Za proračun neophodne točnosti geodetske osnove u iskolčenju tunela. Mnogo je važnije poprečno i visinsko odstupanje.13 S točaka geodetske osnove u blizini portala. vertikalnih okana ili niskopa s kojih će se prenositi smjer u podzemlje. U takvim okolnostima možemo uzeti da dopušteno odstupanje bude jednako dvostrukom . Prema tome.

ako se orijentacija prenosi kroz vertikalno okno ili kosi rov. poprečna standardna odstupanja zadnje točke podzemnih poligonskih vlakova na obje strane – q4 i q5. 2 Na razmimoilaženje osi tunela u trenutku proboja utječu: 1. Slika 11. 3. Razmimoilaženje radnih osi AE i BF predstavljaju radne osi tokom kopanja tunela (Slika 11). 2. onda će međusobno odstupanje (razmimoilaženje) radnih osi biti 2∆. standardna odstupanja orijentacije na obje strane – q2 i q3.14 standardnom odstupanju mjerenja. pa će konačna os trase pasti u CC'. Nakon proboja nastaje izjednačenje podzemnih geodetskih mjerenja. poprečno standardno odstupanje geodetske osnove na površini koja veže napadne točke – q1. Radi analize teoretske točnosti smatrati ćemo da je utjecaj ovih pogrešaka međusobno jednak. pa će proračun točnosti u proboju tunela polaziti od ove veličine kao date tolerancije: sq = 2Δ = Δ. Ukupno standardno odstupanje će biti 2 2 2 2 Q = q12 + q 2 + q 3 + q 4 + q5 Za q1 = q2 = q3 = q4 = q5 = q imamo Q=q 5. Drugim riječima. za razmatranje potrebne točnosti geodetskih mjerenja pri iskolčenju tunelske osi uzeti će se da je dopušteno odstupanje jednako dvostrukom standardnom odstupanju (za razliku od klasične teorije pogrešaka gdje se uzima da je dopušteno odstupanje jednako trostrukom standardnom odstupanju). Prema tome ako je projektom predviđeno granično odstupanje od konačne osi u veličini ∆. .

15 Ako je dopušteno razmimoilaženje označeno sa 2∆, ukupno poprečno standardno odstupanje će biti

Q=Δ=q 5
ili q=

Δ 5

≅ 0.45Δ .

Ovdje je q veličina dijela poprečnog standardnog odstupanja u proboju koji otpada na pojedine geodetske radove na površini i u tunelu. Na osnovu zadnje formule može se proračunati potrebna točnost mjerenja u svakoj od navedenih geodetskih operacija. Prijenosom smjera neposredno kroz portale ili bočne štolne otpadaju iz razmatranja pogreške q2 i q3. Tada će biti Q = Δ = q 3, odnosno q=

Δ 3

≅ 0.58Δ .

2.4.1.

Proračun točnosti geodetske osnove na površini

Tuneli se mogu graditi iz nekoliko napadnih točaka istovremeno. Na taj način je tunel podijeljen na nekoliko dionica duljine l. Prema formulama poprečno odstupanje, uvjetovano točnošću geodetske osnove za pojedine dionice, će biti 0.45 ∆ ili 0.58 ∆. Poprečno standardno odstupanje na kraju tunela podijeljenog na nekoliko dionica, u odnosu na početak, rasti će po zakonu o prirastu pogrešaka, u ovisnosti o broju dionica. Neka je duljina tunela L, a prosječna duljina dionice l, pa je L = n ⋅ l . Budući da poprečno standardno odstupanje geodetske osnove za svaku dionicu ne smije prijeći granicu od 0.45 ∆, ukupno će poprečno standardno odstupanje zadnje točke geodetske osnove za cijeli tunel od n dionica biti s q = 0.45Δ n Za n =

L biti će l
s q = 0.45Δ L . l

16 Iz ovoga proizlazi, da će utjecaj standardnog odstupanja u mjerenju geodetske osnove na poprečno razmimoilaženje osi pri proboju tunela biti manji, što je veći l. To znači, što je veći l, odnosno manji broj dionica, to treba na površini točnije mjeriti. Maksimalna točnost mjerenja na površini će biti potrebna ako je l = L. Za iskrivljene tunele, uz pretpostavku jednakog djelovanja uzdužne i poprečne pogreške imamo:

s q = sl =
odnosno

0.45 2

Δ

L , l

s q = s l = 0.32Δ

L . l

Iskolčenjem tunela kroz portale orijentacija se neposredno prenosi na poligonski vlak u tunelu. Tu ne dolazi u obzir pogreška prijenosa smjera, pa će biti

s q = sl =

0.58Δ 2

L L = 0.41Δ . l l

Pomoću ovih formula može se proračunati udio točnosti mjerenja pojedinih dijelova geodetske osnove na točnost proboja tunela. Proračun točnosti tunelske triangulacije. Oblik tunelske triangulacije može biti centralni sustav, lanac trokutova, lanac četverokuta, te lanac centralnih sustava. Proračun točnosti tunelske triangulacije provodi se u dvije faze: 1. u fazi projektiranja, u kojoj su glavni elementi (položaj trase tunela, raspored napadnih točaka) dati projektom građevine, 2. nakon rekognosciranja mreže, kada se određuje konačni oblik tunelske triangulacije, i kada se može proučiti utjecaj geometrijskog oblika na najslabije elemente u mreži. Točnost u tunelskim triangulacijama u obliku lanca razmatra se na osnovu poznatih formula koje daju uvid u uzdužno i poprečno odstupanje zadnje točke lanca u odnosu na prvu točku – prema tome uzdužno i poprečno standardno odstupanje na kraju dijagonale lanca. 1. Za lanac trokuta, izjednačen za uvjet figura, bit će poprečno standardno odstupanje zadnje točke lanca dato približnom formulom: za lanac sa neparnim brojem trokuta

Sq =

L 2 2 n2 + n + 3 sν2 + s 0 ρ ′′ n 15

17 za lanac sa parnim brojem trokuta

Sq =
gdje je:

L 1 2 2n 2 + 5n + 5 sν2 + s 0 , ρ ′′ n 15

L – duljina dijagonale lanca, s0 - standardno odstupanje mjerenog kuta izračunato po Ferrerovoj formuli,

sν - standardno odstupanje smjera početne stranice.
Ukoliko se radi o samostalnoj tunelskoj triangulaciji, član sν u gornjim formulama otpada, jer pogreška u početnom smjeru ne postoji. 2. Za lanac geodetskih četverokuta, izjednačen za figurne i sinusne uvjete, biti će poprečno standardno odstupanje zadnje točke lanca: za lanac sa neparnim brojem trokuta

S q = 0.8L
-

s0

2 n2 + n + 3 ρ ′′ 15 n

za lanac sa parnim brojem trokuta

1 2n 2 + 5n + 5 . S q = 0.8L ρ ′′ 15 n s0
U gornjim formulama je n broj stranica duljine s koje čine dijagonalu lanca, tj. L = n ⋅ s . Iz gornjih formula se može izračunati standardno odstupanje mjerenja L kuta, ako se postavi da je S q = 0.45Δ . Uz pretpostavku da je duljina tunela l jednaka duljini lanca, biti će

0.45Δ

″ s L 2 n2 + n + 3 =L 0 . l ρ ′′ 15 n

″ Iz ove formule se izračuna s 0 , a to predstavlja potrebnu točnost mjerenja kuteva u tunelskoj triangulaciji:

ρ ′′ 15 n ″ . s o = 0.45Δ 2 lL 2 n + n + 3
Iz gornje formule se vidi o kojim sve veličinama ovisi točnost tunelske triangulacije. Duljina tunela utječe na točnost geodetskih radova; što je tunel kraći, to se može dopustiti manja točnost tih radova. Ako je duljina tunela velika, a tunel se gradi

U ovom slučaju potrebno je razmotriti njihovo pojedinačno učešće u konačnom poprečnom odstupanju. Proračun točnosti u slučaju triangulacije i osnovne poligonometrije. u razmimoilaženju osi trase tunela Q. Samostalna poligonometrija . koja se sastoji od triangulacije i osnovne poligonometrije. tada se za razmatranje poprečnog standardnog odstupanja na kraju vlaka može koristiti formula za istostranični ispruženi obostrano priključeni poligonski vlak. L – dužina dijagonale vlaka. Slika 12. onda će prema upotrijebljenom principu jednakih utjecaja.18 kroz portale. l Drugi dio na osnovu kojega će se proračunavati točnost mjerenja u poligonometriji u pojedinim vlakovima će biti: s q .t = 0. može se dogoditi da za danu toleranciju točnost mjerenja bude tolika. bez triangulacije (Slika 12). p = 0. njihov pojedinačni utjecaj biti: q′ = q 2 = 0. Proračun točnosti osnovne poligonometrije. Neka se iskolčenje tunelske osi izvodi sa geodetske osnove.32Δ L . Geodetska osnova za iskolčenje tunela može biti postavljena u obliku samostalne poligonometrije. Ako je veličina ukupnog učešća u ovom poprečnom odstupanju za geodetsku osnovu na površini q. koja glasi: Sq = sβ ″ L n(n + 1) . Prema tome dio koji otpada na triangulaciju biti će: s q .32Δ . 12(n − 1) ρ ′′ gdje je: sβ – standardno odstupanje mjerenja prijelomnih kutova. n – broj prijelomnih i veznih kutova.45Δ 2 = 0. Ako se kontrola proračuna elemenata iskolčenja osigurala postavljanjem zatvorenog poligonskog vlaka s dugačkim stranama. da se neće moći praktično ostvariti.32Δ . koja je priključena na triangulaciju.

sβ .3. tj. 6(n − 1) gdje je: L – duljina vlaka. . sβ = L n(n + 1) 2. dano je formulom Sq = sβ ″ ρ ′′ L n(2n − 1) .58Δ . Prema tome 0. gdje je Δ dopušteno odstupanje u proboju.45Δ . q = 0. pri iskolčenju tunela u pravcu. 0.45Δρ . s0 = 2.58Δρ ′′ 12(n − 1) . 12(n − 1) ρ ′′ Odavde je potrebna točnost mjerenja kuteva u samostalnoj poligonometriji: ″ 0.19 U ovom slučaju na poligonometriju otpada ukupni iznos poprečnog odstupanja koje se odnosi na nadzemne geodetske radove. L1 Proračun točnosti mjerenja kutova u podzemnoj poligonometriji Poprečno standardno odstupanje za ispruženi slijepi poligonski vlak. Ovo poprečno odstupanje za tunel u pravcu ne bi smjelo biti veće od ranije postavljene veličine od 0.standardno odstupanje mjerenja prijelomnih kutova. Točnost orijentacije označava standardno odstupanje s0 . Proračun točnosti orijentacije geodetske osnove u tunelu Na točnost orijentacije geodetske osnove u tunelu utječe pogreška u orijentaciji prve strane podzemne poligonometrije.4.58Δ pa će biti sβ ″ L n(n + 1) = 0.45Δ = s0 ρ L1 . n – broj prijelomnih kutova.4.2. Ako je duljina podzemnog vlaka L1 od ulaza do mjesta proboja. onda će poprečna pogreška uslijed pogrešaka orijentacije podzemnog vlaka biti predstavljena formulom sq 2 = s0 ρ L1 .

6(n − 1) Zaključak iz dosadašnjih razmatranja. povećanjem broja dionica. koji bi olakšali samo geodetska mjerenja. ako se tunel izgrađuje samo kroz portale. koja unosi u podzemna mjerenja znatne pogreške sustavnog karaktera. . tj. što bi izazvalo smanjenje dužine dionice l. Prijenos smjera kroz vertikalna okna je veoma teška operacija. tj.20 I to standardno odstupanje mora biti u granicama postavljene tolerancije: 0. Međutim tada redovito ne dolaze do izražaja pogreške u prijenosu smjera. orijentacije na podzemnu poligonometriju. To ne znači da projekt tunela mora biti prilagođen potrebama mjerenja postavljanjem većeg broja vertikalnih okana ili niskopa. Iz navedene analize točnosti može se zaključiti da će biti potrebna to manja točnost mjerenja u triangulaciji. tj.45Δ = sβ ″ ρ ′′ L n(2n − 1) . Maksimalni zahtjevi točnosti za geodetsku osnovu na površini nastupiti će ako je l = L. što je projektom predviđeno više napadnih točaka. odnosno povećanjem broja napadnih točaka. Smanjenje točnosti mjerenja može se postići jedino izmjenom projekta. pa se koeficijent uz dozvoljeno odstupanje povećava.

Projekt mreže Oblik mreže. da bi se postigla zahtjevana kvaliteta mreže uz što manje troškova . Općenito. Uspostava mreže Postupci uspostave geodetskih mreža posebnih namjena moraju zadovoljiti sve kriterije kvalitete kao i ostale geodetske mreže za koje se traži visoka točnost. izgrađenost. U prvoj fazi koja se provodi prije izlaska na teren. 2. Izvedba mreže (rekognosciranje. geološki sastav tlai sl. stabilizacija. pravilan izbor položaja točaka u geološkom smislu. izmjera). Analiza mreže (procjena kvalitete podataka mjerenja prije i nakon izvedbe mreže).1. 3. nakon izmjere mreže. Projekt mreže (ovisi o namjeni i karakteristikama objekta).). vegetacija. uvode se korekcije i redukcije mjernih podataka. zatim se provodi njihova analiza (uklanjanje eventualnih grubih pogrešaka) da bi sa pouzdanim podacima. . dobili najbolju procjenu traženih veličina (koordinate točaka mreže) uz ocjenu njihove kvalitete. dimenzije. definira se i konfiguracija tj. U projektu mreže. U nastavku prikazat će se neki osnovni oblici mreža koje se uspostavljaju klasičnim geodetskim metodama. Da bi mreža mogla poslužiti za posebne namjene. oblik mreže. Projektiranje i realizacija optimalnog oblika mreže je vrlo kompleksan zadatak. projektom mreže određuje se takav smještaj točaka mreže – konfiguracija mreže i takva vrsta mjerenja – planiranje opažanja.21 3. U trećoj fazi. zatim stabilizaciju i signalizaciju točaka i samu izmjeru. 3. uspostava geodetske mreže uključuje sljedeće faze (Novaković 2004): 1. pravilna stabilizacija. moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: • • • • • • optimalna geometrija mreže. U drugoj fazi projektirana mreža se realizira na terenu. To uključuje rekognosciranje. optimalna preciznost mreže. položaj i broj točaka mreže ovisi o karakteristikama budućeg objekta i okolnog terena (reljef. između ostalog. optimalna pouzdanost mreže. izjednačenjem. pravilan izbor veličina za testiranje kvalitete rezultata izmjere.

1. oblik referentne mreže prilagođava se obliku objekta i reljefu terena na kojem je smještena.1. brane i drugi samostalni objekti. tuneli i sl. Horizontalne mreže • Geodetski četverokut (Slika 13). kao najjednostavniji oblik koristi se na manjim površinama i dobro je prilagođen objektima kao što su mostovi. Geodetski četverokut • Dvostruki geodetski četverokut ili lanac geodetskih četverokuta (Slika 14) Slika 14. Slika 15. Slika 13. željezničke pruge.1. Lanac trokuta . Osnovni oblici mreža referentnih točaka Kao što je rečeno.22 3. Lanac geodetskih četverokuta • Lanac trokuta (Slika 15) koristi se pri izgradnji izduženih objekata – ceste.

Centralni sustavi • Dvostruki centralni sustav ili lanac centralnih sustava (Slika 18): Slika 18. S obzirom na reljef. Slika 17. Kombinacija geodetskog četverokuta i centralnog sustava . ako točke terena oko sredine imaju više kote nego na krajevima. geodetski četverokut i centralni sustav (Slika 19): Slika 19.23 • Mreža trokuta (Slika 16) – koristi se na većim gradilištima ili u gradovima. onda se u sredini geodetskog četverokuta dodaje dopunska točka i dobije se centralni sustav. Slika 16. Mreža trokuta • Centralni sustav (Slika 17) je kao čvrsta mreža trokuta pogodan za primjenu kod objekata koji se prostiru na većem području. Lanac centralnih sustava • Kombinacija – npr.

2. Stupovi koji se stabiliziraju na zemljanom terenu temelje se najmanje na dubini jednakoj dvostrukoj dubini smrzavanja okolnog područja. uspostavljenih klasičnom izmjerom.2. zidovi) ili terena koji bi mogli djelovati na otklon vizurnih pravaca (refrakcija). Pri definitivnom izboru mjesta za točke.2 Stabilizacija točaka Točke se mogu nalaziti ili na čeličnoj cijevi ili na okruglim betonskim stupovima čiji promjer nije manji od 20 cm. Točka nalazi se iznad tla na uobičajenoj visini od 1. a da pri tom budu zadovoljeni neki uvjeti. rub puta a također i blizinu predmeta (zgrade.1. a ne na veznu točku. Pri terestričkim mjerenjima horizontalne mreže. Uvjeti se razlikuju obzirom na metodu izmjere: terestričku ili satelitsku.2. treba voditi računa o tome da one ne budu kasnije oštečene i i uništene pa treba izbjegavati: klizišta. može se izvan mreže izbaciti pojedina visinska točka. visinske mreže imaju oblik zatvorenih poligona (Slika 20).1. Slika 20. . najvažnije je dogledanje između susjednih točaka i trajnost položaja točke.1. stabilizaciju i signalizaciju točaka i izmjeru. Horizontalne mreže 3.24 2. sredine parcela. Visinske mreže Bez obzira na vrstu i veličinu objekta. Visinska mreža 3. 3. Postupci su različiti za horizontalnu. 3. Po potrebi.2.1 Rekognosciranje Rekognosciranje se sastoji od odabiranja najpovoljnijeg položaja točke na terenu. vertikalnu ili prostornu mrežu. Izvedba mreže Izvedba mreže uključuje: rekognosciranje. ali se mora vezati direktno na reper.5 m. obale rijeka ili potoka. Na vrh stupa postavlja se ploča od nehrđajućeg čelika debljine ne manje od 2 cm u čijem se centru postavlja uređaj za prisilno centriranje (Slika 21). U nastavku prikazat će se izvedba 2D i 1D mreža. ograde.

što znači da ih treba postavljati izvan zone deformacija. Obje ove operacije danas se izvode pomoću mjernih stanica.25 Slika 21. S obzirom na mjerene veličine rezlikuju se trigonometrijske (pravci. na stabilnom tlu.2.1 Rekognosciranje i stabilizacija Izbor mjesta za postavljanje repera je vrlo složen zadatak jer tokom vremena može doći do njihovog pomaka. Nakon izmjere potrebno je provjeriti centriranje i horizontiranje instrumenta.2. Stabilizacija točaka 3. a za mjerenje duljina elektrooptički daljinomjer. repere treba postavljati što bliže objektu – idealno bi bilo kada bi se visinska razlika mogla odrediti samo sa jednog stajališta.3 Izmjera mreže Kod horizontalnih mreža mjerenjem se određuju elementi za izračunavanje koordinata točaka samo u ravnini ili na referentnoj plohi. Uređajem za prisilno centiranje postiže se točnost centriranja od 0. Suprotno ovom zahtjevu je potreba da se osigura stabilnost repera.2. 3. Gdje će se postaviti reperi ovisi kako od geomehaničkih osobina tla tako i od obujma zone deformacije tla koja nastaje uslijed opterećenja objekta i vanjskih sila koje djeluju na njega. Točno centriranje instrumenta i vizurne marke jedan je od najvažnijih uvijeta. Njihova konstrukcija ovisi o vrsti tla gdje se postavljaju pa se razlikuju: • Fundamentalni reperi u stijeni – postavljaju se oko 500 do 1000 m od objekta . Osnovni reperi – postavljaju se izvan zone deformacija. Za mjerenje pravaca odnosno kutova. dubina smrzavanja tla i dr. upotrebljavaju se precizni teodoliti. kutevi). dakle što dalje od objekta tako da budu osigurani od oštećenja koje bi moglo nastati u toku izvođenja građevinskih radova. Visinske mreže Kada se radi o visinskoj predstavi područja gdje postoje specifične potrebe s obzirom na točnost tada je neophodno postaviti specijalnu nivelmansku mrežu. 3.1 mm. Na stabilnost utjecat će vremenske prilike – vlažnost. trilateracijske (dužine) mreže ili njihova kombinacije.2. Zbog toga se na gradilištu postavljaju dvije vrste repera: 1. temperatura. Kada se zahtjeva visoka točnost.2.1.

Sustavne pogreške se mogu modelirati i uvesti kao korekcije mjerenja. reperi su ugrađeni u betonske stupove (horizontalno ili vertikalno) u kojima su ujedno stabilizirane točke geodetske osnove s određenim položajnim koordinatama. Radni reperi – nalaze se u neposrednoj blizini objekta. bušotinama i ostalim podzemnim objektima. . Sustavne pogreške prvenstveno uključuju: zakrivljenost Zemlje. Za izmjeru visinskih mreža posebnih namjena koristi se geometrijski i trigonometrijski nivelman. Na ovaj način osnovni i radni reperi formiraju priključene ili zatvorene nivelmanske vlakove. Slučajne pogreške nastaju: zbog pogreške horizontiranja instrumenta. očitanju i nevertikalnosti letve. Kako se općenito radi o vrlo visokoj točnosti.26 • Ako je tlo zemljano reperi se postavljaju na armirano betonske stupove – jedan reper je na vrhu stupa. Obje metode su podložne utjecaju sustavnih i slučajnih pogrešaka. a priključuju se na osnovne repere radi kontrole stabilnosti. atmosfersku refrakciju i dejustiranost instrumenta. pri mjerenju duljina (trigonometrijski nivelman).2 Izmjera mreže Točnost mjerenja u visinskoj mreži proračunava se na osnovi potrebne točnosti visinskih elemenata koji ulaze u proračune pri projektiranju. Pri postavljanju geodetske osnove za potrebe tunelogradnje.2. a jedan pomoćni je sa strane • Dubinski reperi – podzemni: u rudnicima.2. 2. 3. Pri izboru temelja za repere najveća prednost daje se stijeni. visinske razlike određuju se uglavnom preciznim nivelmanom visoke točnosti.

grube i sustavne pogreške uklonjene su ili metodom mjerenja ili matematički (uvođenjem korekcija) ili njihovom kombinacijom. a zatim se provodi izjednačenje mreže čime se dobivaju najbolje procjene traženih koordinata točaka sa ocjenom njihove kvalitete. Analiza mreže sastoji se od sljedećih koraka (Novaković 2004): • analiza točnosti mjerenih veličina (analiza točnosti a priori). Ako su mjerne vrijednosti pod utjecajem samo slučajnih pogrešaka. Često se ovi pojmovi poistovjećuju. zatvaranje figura. Točnost predstavlja stupanj podudaranja ili bliskosti nekog mjerenja prema istinitoj vrijednosti mjerene veličine. Prethodnom analizom utvrđuje se očekivana položajna nesigurnost točaka mreže tj. a preciznost predstavlja stupanj međusobne bliskosti pnovljenih mjerenja iste veličine u propisanim uvjetima. Precizne vrijednosti nisu automatski nužno i točne vrijednosti. nego i pouzdana (uklonjene grube i sustavne pogreške). Kvantitativno se mjeri mjernom nesigurnosti uz primjenu osnovnog parametra. • analiza kvalitete dobivenih rezultata (analiza točnosti a posteriori). tada se termin ''preciznost'' može zamijeniti sa terminom ''točnost''. • otkrivanje i uklanjanje grubih pogrešaka (onih koje su manje vrijednosti pa nisu otkrivene prije izjednačenja) statističkim testiranjem procijenjenih popravaka mjerenja. Dva usko povezana postupka za obradu podataka su prethodna analiza i izjednačenje geodetskih mreža. što se može dozvoliti jedino u slučaju kad su mjerenja oslobođena grubih i sustavnih pogrešaka. Analiza točnosti mjerenja Kada postoji malo neslaganje između ponovljenih mjerenja. Provjerava se eventualna prisutnost grubih i sustavnih pogrešaka zadovoljenjem nekih uvjeta. • uvođenje korekcija i redukcija mjerenih veličina. Mjerna točnost je izraz kvalitete mjerenja.). Nakon izmjere i obrade podataka (korekcije.1. . odnosno kada su mjerenja ne samo precizna (male slučajne pogreške). 4. svakom mjerenju dodjeljuje se težina računata na osnovu predviđenog standardnog odstupanja koje se određuje a priori pomoću poznatih formula. redukcije) provodi se analiza točnosti a posteriori. horizonta i sl. tj.27 4. smatra se da su mjerenja precizna. a to je standardno odstupanje. • izjednačenje mreže metodom najmanjih kvadrata. Analiza mreže Za uspješno projektiranje mreže i njenu izvedbu potrebno poznavanje raznih metoda analize mreže. • otkrivanje i uklanjanje grubih i sustavnih pogrešaka (testiranjem zadovoljenja nekih uvjeta – npr.

a razmatra sve moguće izvore pogrešaka koji mogu djelovati pri mjerenju. Izračunati ukupni učinak svih pogrešaka pomoću zakona o prirastu pogrešaka. a vanjski na nepredviđene utjecaje okoliša u kojem se izvode mjerenja. loše centriranje instrumenta i signala). A priori analiza se provodi prije mjerenja. Općenito. dok se a posteriori analiza provodi: • nakon mjerenja – na temelju ponovljenih mjerenja iste veličine ili ispitivanjem zadovoljenja nekih uvjete (zatvaranje figura. A priori točnost predviđenih mjerenja uzima u obzir i unutarnje i vanjske pogreške i računa se kao zbroj njihovih kvadrata. dužine. različitim metodama rada (npr. dok je svrha analize točnosti a posteriori dobivanje potpune informacije o varijancama (i kovarijancama) svih različitih vrsta mjerenja.).1. • nakon izjednačenja – ukazuje na postignutu preciznost kako mjerenja tako i dobivenih položaja točaka mreže. Poznavanje točnosti a priori predviđenih mjerenja potrebno je u fazi projektiranja mreže da bi se proučilo kako na mrežu odnosno konačni rezultat utječu odabrani instrumentarij. Analizirati utjecaj svake od njih na ukupnu točnost mjerene veličine. zatvoreni nivelmanski vlak i sl. Unutarnji se odnose na instrumentarij i osobnu pogrešku opažača. Procjena točnosti mjerenja a priori Postupak za procjenu točnosti a priori: 1. 4. Pogreške mjerenja dijele se na: slučajne (uzroci nepoznati). a u svrhu dobivanja pouzdane procjene nepoznatih parametara i analize kvalitete realizirane mreže. vis. grube (nepažnja u radu) i sustavne čiji se utjecaj može otkloniti npr. metoda rada.1. • pogreške pri mjerenju (npr. 3.1. razlike ili dr. okolišni uvjeti i dr. opažanje u 2 položaja durbina)..). 4. kutovi. Odrediti vrstu mjerenja – što se mjeri (pravci. . a ukazuje na postignutu preciznost mjerenja koja ovisi samo o mjernim vrijednostima izmjerenih veličina i geometriji mreže. 2.1. izvori pogrešaka mogu se podijeliti na vanjske i unutarnje. 4. Ustanoviti sve izvore pogrešaka.1 Pogreške pri mjerenju horizontalnih kutova Izvori pogrešaka pri mjerenju horizontalnih kutova su: • pogreške instrumenta i pogreške ispitivanja instrumenta.28 Kod analize točnosti mjerenja mogu se odvojiti dva različita postupka: analiza točnosti a priori i analiza točnosti a posteriori.: dobrom kalibracijom instrumenta.

duljina vizurne linije. 4σ c2 ⎛ cos β ⎞ ⎛ s ⎞ 2 ctg Z + ( ρ ' ' ) ⎜1 − ⎟ + 2⎜ ⎟ σ kh . σkh s Z kh R pogreška određivanja koeficijenta bočne refrakcije. slučajne i sustavne pogreške viziranja). • osobna pogreška opažača (fiziološke osobine oka).1. srednji radijus Zemlje. σi σkv R pogreška indeksa vertikalnog kruga (ili kompenzatora). izračunatog horizontalnih pravaca izmjerenih u n ponavljanja. računa se po formuli: σ z2 = gdje je: σv 2 σ v2 + σ oč . 2 ⎠ ⎝ 2R ⎠ s2 ⎝ 2 2 2 gdje je: σv pogreška viziranja. pogreška očitanja. . računa se po formuli: pomoću σβ = 2 2 σ v2 + σ oč .2 Pogreške pri mjerenju zenitnih udaljenosti Varijanca srednje vrijednosti zenitne udaljenosti izmjerene u n ponavljanja. pogreška određivanja koeficijenta vertikalne refrakcije. Varijanca srednje vrijednosti horizontalnog kuta β. σc pogreška centriranja instrumenta i vizurne marke. srednji radijus Zemlje. n + 2σ 2 hor . koeficijent bočne refrakcije. 4. σhor.1.29 • pogreške mjerenja (npr. pogreška horizontiranja instrumenta. zenitna udaljenost vizurne linije. + σ i2 2n ⎛ s ⎞ 2 +⎜ ⎟ ⋅ σ kv . titranje zraka). • vanjski uvjeti (refrakcija. σoč. ⎝ 2R ⎠ pogreška viziranja. pogreška očitanja. σoč.

4.4 Pogreške mjerenja u geometrijskom nivelmanu Geometrijskim nivelmanom određuju se visinske razlike horizontalnim vizurama. Varijanca mjerene duljine se računa po formuli: σs gdje je: 2 σn 2 ⎛ λ ⎞ 2 2 2 =⎜ ⎟ ⋅ σ Δϕ + σ z + σ c + 2 ⋅ s . n ⎝ 2π ⎠ 2 2 σ∆φ standardno odstupanje određivanja faznog inhomogeniteta ∆φ. vezan je uz atmosfersku refrakciju. periodička pogreška i atmosferska refrakcija su sustavne pogreške.3 Pogreške pri elektrooptičkom mjerenju duljina Pogreške koje utječu na mjerenje duljina mogu se podijeliti na unutarnje i vanjske. . periodička pogreška i pogreška faznog inhomogeniteta. Gornja formula pokazuje zašto se točnost dužina mjerenih elektrooptičkim daljinomjerima izražava pomoću 2 dijela: konstantnog i ovisnog o duljini: σ s2 = a2 + b2 ⋅ s2 . dok su vanjske pogreške uglavnom uzrokovane atmosferskom refrakcijom. Kod elektrooptičkih daljinomjera unutarnje pogreške su: adicijska korekcija (pogreška nule).1. pa se mjerene duljine moraju korigirati. predstavlja nesigurnost određivanja indeksa atmosferske refrakcije i kalibracije frekvencije.30 s duljina vizure. gdje je u konstantnom dijelu a prikazan utjecaj pogreške nule. pri mjerenju zenitnih udaljenosti.1. Jedan od glavnih izvora sustavnih pogrešaka. gdje su: σi i σm standardna odstupanja centriranja instrumenta i vizurne marke. dok parametar b koji ovisi o duljini s. standardno odstupanje periodičke pogreške. periodičke pogreške i fazne pogreške. 4.1. Pogreška nule. Ukupno standardno odstupanje mjerene duljine je: 2 σ s = σ i 2 + σ m + a 2 + ( s ⋅ bppm) 2 . a naziva se pogreška mjerila.1. σz σc σn standardno odstupanje određivanja pogreške nule z0. standardno odstupanje određivanja indeksa refrakcije n.

1. značajno je da se mjerenja moraju korigirati za sustavne utjecaje: zakrivljenost Zemlje C i refrakciju R (CR=0. σr/d procjena pogreške u očitanju letve na jedinicu duljine vizure. σα procjena pogreške horizontiranja instrumenta.5 Pogreške mjerenja u trigonometrijskom nivelmanu Za određivanje visinskih razlika trigonometrijskim nivelmanom potrebno je mjeriti zenitne udaljenosti i duljine. spuštanje instrumenta i letve.0675) i pogrešku vizurne osi. . Pogreške mjerne letve su: pogreška mjerila letve i pogreška indeksa letve (pogreška nule letve). CR korekcija za Zemljinu zakrivljenost i refrakciju (CR=0. Kod ovog postupka. 4.31 Sustavne pogreške su: pogreška vizurne osi. gdje je: D N duljina vizure od instrumenta do letve. Standardno odstupanje visinske razlike određene trigonometrijskim nivelmanom računa se: σ Δh ⎧ ⎡⎛ CR ⋅ S ⋅ sin 2 ⎪ 2 2 = ⎨σ hi + σ hr + ⎢⎜ cos z + ⎜ 500 ⎪ ⎣⎝ ⎩ ⎤ ⎡⎛ CR ⋅ S ⋅ sin z ⋅ cos z z⎞ ⎞σ ⎤ ⎟ ⋅ σ s ⎥ + ⎢⎜ − S ⋅ sin z ⎟ z ⎥ ⎟ 500 ⎠ ρ ⎦ ⎣⎝ ⎠ ⎦ 2 2 ⎫ ⎪ ⎬ ⎪ ⎭ 1/ 2 gdje su: hi S z visina instrumenta. hr očitanje na letvi.0675). zbog toga što duljine vizura nisu jednake. zenitni kut. zakrivljenost Zemlje. kosa duljina između dviju točaka. računa se po formuli: 2 σ Δh = D ⋅ 2 ⋅ N ⋅ (σ r2/ d + σ α ) . broj stajališta.1. letve. refrakcija i pogreška vizurne osi jer su po iznosu male). Slučajne pogreške su: pogreška očitanja instrumenta i pogreška nevertikalnosti letve. atmosferska vertikalna refrakcija. pogreška horizontiranja Standardno odstupanje visinske razlike dobivene geometrijskim nivelmanom (ako se zanemari pogreška zakrivljenosti Zemlje.

3. Na taj način mogu se otkriti mjerenja opterećena grubim pogreškama velikim po iznosu. 4. Tipičan primjer je procjena varijance kutnih mjerenja u trokutu. 4. Redukcija duljina. Procjena točnosti izmjerenih veličina – a posteriori Nakon izmjere mreže i provedenih korekcija i redukcija potrebno je prije izjednačenja. 6.1. Faktor mjerila – korekcija za pogrešku frekvencije. Ako su odstupanja veća od dozvoljenih to može značiti da su u mjerenjima prisutne grube ili sustavne pogreške. Horizontalne udaljenosti se računaju korištenjem sljedećih korekcija i redukcija: 1. Redukcija dužine na nivo plohu mora nije potrebna za duljine kraće od 1000 m ili ako je projekt u blizini nivo plohe mora.1. Instrument/Prizma – adicijska korekcija. 3. 5. Razlika zbroja izmjerenih kutova od teorijske vrijednosti (nezatvaranje trokuta). Redukcija kutova. izvršiti analizu točnosti dobivenih rezultata mjerenja i provjeriti da li ona odgovara zadanoj točnosti. Kutovi mjereni u više ponavljanja reduciraju se na njihovu srednju vrijednost.2. 2. a također i redukcije na referentnu plohu u odnosu na koju se računaju koordinate točaka mreže. Redukcija dužine na nivo plohu mora. Varijanca mjerenog kuta se računa: . Procjena varijance iz pravih pogrešaka Procjena točnosti provedenih mjerenja može se izvršiti provjerom zadovoljenja nekih uvjeta. 1. Postoji nekoliko metoda za a posteriori procjenu točnosti mjerenja. Horizontalni i vertikalni ekscentricitet. dok se nakon izjednačenja otkrivaju grube pogreške manjeg iznosa.32 4. Korekcije i redukcije mjerenja Na geodetska mjerenja provedena na terenu djeluju instrumentalni i okolišni faktori pa je potrebno izvršiti odgovarajuće meteorološke i instrumentalne korekcije. Najčešće se upotrebljava metoda procjene varijance iz pravih pogrešaka i iz odstupanja ponovljenih mjerenja. predstavlja pravu pogrešku mjerenog trokuta: ω i = ( β i1 + β i 2 + β i 3 ) − 180° . Redukcija kose duljine na horizont. Korekcija za refrakciju.

Drugi primjer je zatvoreni poligon kod visinske mreže. Ωi je nezatvaranje vlaka. to može biti znak da su u mjerenjima prisutne grube ili sustavne pogreške. a n je ukupan broj mjerenja. nego se izračuna njena procjena. Teorijski. zbroj visinskih razlika u zatvorenom nivelmanskom vlaku jednak je nuli. . Ako su svi vlakovi u nivelmanskoj mreži nezavisno mjereni. Ako je pogreška zatvaranja (trokuta ili zatvorenog vlaka) veća od dozvoljene. gdje je n ukupni broj nezavisno mjerenih trokuta u mreži. Ako je standardno odstupanje veće od očekivanog za tu vrstu mjerenja. n −1 gdje je li vrijednost pojedinog mjerenja. l je najbolja procjena vrijednosti mjerene veličine (aritmetička sredina). 2. tada postoji mogućnost prisutnosti grubih ili sustavnih pogrešaka u mjerenjima. varijanca mjerene visinske razlike bit će: 2 σ Δh = ∑ i =1 n (Ω i / s i ) n . Ovaj izraz je poznat kao Ferrerova formula. a n je ukupni broj zatvorenih nivelmanskih vlakova u mreži. Procjena varijance iz izračunatih popravaka mjerenja Kod geodetskih mjerenja u najvećem broju slučajeva prava vrijednost mjerene veličine l nije poznata. Procjena varijance niza ponovljenih mjerenja iste veličine računa se po formuli: σ l2 = ∑ i =1 n (l i − l ) 2 .33 2 σβ = ∑ i =1 n ω i2 3⋅ n . gdje je si duljina vlaka.

. Izjednačenje geodetskih mreža 5. Algebarska definicija geodetske mreže: Skup geodetskih točaka sa skupom L1. . Model izjednačenja se sastoji od: • broja mjerenja koja se trebaju izjednačiti – n. Bilo koja od ostalih neovisnih veličina Lu+1.. . 5. Potrebno je odrediti brojne vrijednosti nekih veličina: X1. Modeli i metode izjednačenja Nakon provedenih korekcija i redukcija te uklanjanja grubih i sustavnih pogrešaka iz rezultata mjerenja.u su prekobrojne veličine.1. njih f = n ... • određivanja minimalnog broja mjerenja određivanje nepoznanica modela – u. . X2.. Ln... Osnovne definicije Kada se govori o izjednačenju mreže potrebno je definirati geodetsku mrežu i sa aspekta algebarskog povezivanja pojmova traženih i mjerenih veličina. Ln – mjerene veličine pri čemu za izjednačenje mora biti n > u (broj neovisno mjerenih veličina > broja traženih veličina). ako se između tih n mjerenih veličina može naći u (u < n) neovisnih veličina takvih da se bilo koji element (čija vrsta pripada vrsti mjerenih veličina) može izraziti pomoću tih u neophodnih veličina.. L2. potrebnih za jednoznačno • broja prekobrojnih mjerenja (broj stupnjeva slobode) – f. dužine) naziva se geodetskom mrežom. Mogu biti zadane neke ranije određene veličine – date veličine. Ln mjerenih veličina (koje mogu biti i raznovrsne – kutovi. a u izjednačenju se iskazuju kao broj stupnjeva slobode.2. mjerenih veličina i pripadajuće ocjene točnosti. pristupa se izjednačenju mreže po metodi najmanjih kvadrata u svrhu određivanja najbolje procjene traženih veličina (koordinata točaka). Xu – tražene veličine (nepoznanice). Teorija izjednačenja mjerenja odnosi se samo na slučaj kada su date veličine nedovoljne za određivanje traženih veličina i zato je mjerenjem neophodno odrediti još skup veličina: L1. .. Broj mjerenih veličina u je broj neophodnih veličina. L2.34 5.

l vektor mjerenih veličina.1. ali njihove procijenjene vrijednosti moraju zadovoljiti određene matematičke uvjete. • apsolutne – koordinate u odabranom (referentnom) koordinatnom sustavu. Izjednačenjem geodetske mreže po uvjetnim mjerenjima određuju se samo popravci mjerenih veličina bez uvođenja nepoznanica. Izjednačenje po posrednim mjerenjima – Gauss-Markovljev model Ova vrsta izjednačenja se primjenjuje kada se tražene veličine (nepoznanice) ne mogu neposredno izmjeriti. gdje je P dijagonalna matrica težina mjerenja. 5. . v vektor popravaka mjerenja. Izjednačenje po uvjetnim mjerenjima Ovo izjednačenje se primjenjuje kada su same tražene veličine neposredno mjerene. Prema potrebi određivanja izjednačenih vrijednosti samo relativnih veličina (mjerenja) ili relativnih i apsolutnih veličina (mjerenja i koordinata). nego se određuju pomoću mjerenih veličina. tako da nakon primjene tih popravaka svi matematički uvjeti budu zadovoljeni.35 Izjednačene vrijednosti mjerenja jednake su mjerenim vrijednostima plus njihove popravke koje se dobiju izjednačenjem: lˆ = l + v . gdje je: lˆ vektor izjednačenih vrijednosti mjerenih veličina. sa kojima su funkcijski povezane. • kombinirani oblici izjednačenja. visinske razlike). U geodeziji se kao postupak za izbor optimalnog računanja vektora popravaka primjenjuje princip najmanjih kvadrata po kojem se izjednačene vrijednosti mjerenja i nepoznanica određuju uz uvjet da je težinska suma kvadrata popravaka mjerenja minimalna: vTPv = minimum. razlikuju se: • izjednačenja po uvjetnim mjerenjima. Vektor popravaka mjerenja je nepoznat i treba ga odrediti izjednačenjem. duljine. Pri uspostavi geodetskih mreža razlikuju se dvije vrste veličina: • relativne – neposredna mjerenja ( pravci.2. • izjednačenja po posrednim mjerenjima.

. matrica jednadžbi popravaka (konfiguracijska matrica). Stohastičkog dijela: gdje je: A ˆ x ˆ l + v = Ax i 2 2 K ll = σ 0 Qll = σ 0 P −1 .. . Stohastički (težinski) dio modela obuhvaća: • sva saznanja o varijancama. kovarijacijska matrica mjerenja. • izbor datuma mreže. On se sastoji od: 1. funkcionalni model mreže predstavlja linearni sustav jednadžbi: ˆ lˆ = l + v = Ax . .. kao i utvrđivanje načina njihove numeričke obrade. Funkcionalnog dijela: 2. . u). Osnovni model koji povezuje provedena mjerenja te njihove korelacije i tražene nepoznanice. matematičkih veza između mjerenih veličina i • određivanje broja neophodno mjerenih veličina. 2. odnosno težinama i korelacijama koje se a priori pripisuju mjerenim veličinama. n) sa a priori poznatim težinama pi (i = 1. Kll σ 02 Funkcionalni dio modela uključuje: • određivanje svih nepoznanica.. Dakle.Markovljev model. .36 Općenito. Stohastički model je najveća prednost metode najmanjih kvadrata. a bazira se na matematičkom i statističkom izjednačenju po metodi najmanjih kvadrata je Gauss . vektor procijenjenih vrijednosti nepoznanica. pomoću n mjerenja li (i=1. ˆˆ gdje je L – vektor prikraćenih mjerenja. Izjednačenje je moguće samo kada je n > u. a priori faktor varijance.. 2. izjednačenjem po posrednim mjerenjima određuje se najbolja procjena u nepoznanica xj (j = 1. n) i daje se ocjena točnosti svih mjerenih i traženih veličina.. jer se kod ostalih metoda izjednačenja ne vodi računa o težinama pojedinih mjerenja.. Primjenom metode najmanjih kvadrata formiraju se normalne jednadžbe čijim se rješenjem dobiju najbolje procjene traženih nepoznanica: ˆ x = ( AT PA) −1 AT PL = Q xx AT PL . 2 ...

ˆ2 gdje je σ 0 faktor varijance a posteriori. a njegova empirijska vrijednost se računa kao: v T Pv . Empirijska standardna odstupanja koordinata točaka (2D) računaju se: s x = s0 qxxi . s yi = s 0 q yyi . ˆ2 ˆ2 K vˆvˆ = σ 0 Qvˆvˆ = σ 0 P −1 − A( AT PA) −1 AT [ ] kovarijacijska matrica popravaka. Potpunu informaciju o preciznosti položaja točke dat će elipsa pogrešaka (Slika 22) čiji se elementi računaju: Slika 22. koje se dobiju nakon izjednačenja: ˆ 2 ˆˆ ˆ 2 K xx = σ 0 Q xx = σ 0 ( AT PA) −1 kovarijacijska matrica nepoznanica. s = n−u 2 0 1. a također i popravaka koriste se elementi kovarijacijskih matrica. Standardna elipsa pogrešaka . ˆˆ ˆ2 ˆ2 K lˆlˆ = σ 0 Qlˆlˆ = σ 0 A( AT PA) −1 AT kovarijacijska matrica izjednačenih mjerenja. ˆˆ ˆˆ gdje su članovi ispod korijena dijagonalni elementi korelacijske matrice nepoznanica Q xx .37 Ocjena točnosti a posteriori Za ocjenu točnosti nepoznanica i mjerenih veličina. Ovim izrazima dana je preciznost položaja točke samo uzduž ˆˆ osi y i x.

. visinske razlike. kutovi. definiraju samo relativni položaj točaka mreže. ˆˆ ˆˆ 2 2 s0 2 (q xxi + q yyi − k ) = s 0 λ2 . A2 = 2 s0 2 (q xxi + q yyi + k ) = s 0 λ1 . 5. ˆˆ ˆˆ ˆˆ 2 gdje je: Φ kut nagiba velike polu-osi elipse pogrešaka. Tek uklanjanjem defekta tog modela moguće je određivanje vektora nepoznanica – apsolutnih koordinata točaka mreže. pravci. tj. Rang i defekt geodetske mreže Sama geodetska mjerenja. defekt ranga (defekt ranga je razlika između dimenzije i ranga matrice). B qii velika i mala polu-os elipse pogrešaka.3. Za dobivanje apsolutnih koordinata točaka potrebne su neke dodatne informacije. ˆˆ Uzrok singularnosti matrice N može biti zbog: 1. Bez dodatnih parametara matrica A je singularna što ima za posljedicu i singularnost matrice N (det N = 0). koordinate točaka mreže. To pokazuje prisutnost izvjesnog defekta tzv. ˆˆ ˆˆ 2 B2 = k = (q xxi − q yyi ) 2 + 4q xyi . elementi korelacijske matrice Qxx . A. Matematički gledano postoji defekt funkcionalnog dijela Gauss – Markovljevog modela. npr. U tom slučaju računanje matrice Qxx = N −1 nije moguće običnom inverzijom. gdje su članovi ispod korijena dijagonalni elementi matrice Qlˆlˆ .38 tg 2Φ = 2q xyi ˆˆ q xxi − q yyi ˆˆ ˆˆ . Defekta datuma dD – izazvan je neodređenošću referentnog koordinatnog sustava u kojem se određuju izjednačene vrijednosti nepoznanica. ˆˆ λ1. Empirijska standardna odstupanja izjednačenih mjerenih veličina računaju se: slˆ = s0 qlˆlˆ . ˆˆ 2. λ2 svojstvene vrijednosti matrice Qxx . dužine.

mjerilo. Veličina r = u-d naziva se rang mreže i jednak je rangu konfiguracijske matrice A. translacija.1. one su određene u odnosu na neki prije definiran koordinatni sustav. mjerilom.39 2.rD. govori se o defektu datuma mreže. 5. Datum geodetske mreže Datum geodetske mreže se definira kao minimum parametara potrebnih za definiranje mreže u prostoru ili položaja mreže relativno u odnosu na neki prije definirani koordnatni sustav. . rotacija (tj. Ukupni defekt mreže d je: d = dD + dK. Ovaj defekt nastaje ili nepažnjom prilikom planiranja mjerenja ili eliminacijom grubo pogrešnih mjerenja. U donjoj tablici (Tablica 1) prikazani su datumski parametri i pripadajući defekt datuma za različite vrste geodetskih mreža. Ako takvi podaci nedostaju. za određenu vrstu mreže jednak je broju parametara datuma. Kako datum definira koordinatni sustav.4. orijentacija).4. Ukoliko postoji defekt u odnosu na redove to je defekt konfiguracije (unutarnji defekt): dK = n . dok su apsolutne koordinate točaka vanjske veličine. Defekt datuma geodetske mreže Ukupan broj defekta datuma. a koji je određen prostornim položajem: - ishodišta. Ukoliko postoji defekt u odnosu na stupce to je defekt datuma (vanjski defekt): dD = u . Defekta konfiguracije dK – nastaje uslijed nedovoljnog broja potrebnih mjerenja za određivanje svih nepoznanica u mreži.rK. to su osnovni datumski parametri: • • • 5. Sama geodetska mjerenja su mjerenja provedena između točaka mreže i prema tome mogu definirati samo relativni pložaj točaka mreže. tj. orijentacijom koordinatnih osi.

Međutim.40 Tablica 1. Stoga je pri odabiru parametara datuma.referentno standardno odstupanje a posteriori . Definiranje datumskih parametara mreže 7 3 3 DEFEKT DATUMA 1 4 trigonometrijska pravci mreža Jedan od načina definiranja datuma nove mreže je klasični priključak na postojeću državnu geodetsku osnovu pa te dane veličine definiraju datumske parametre. dy.h 2 translacije 1 rotacija 1 mjerilo pravci i najmanje jedna dužina trilateracijska mreža 3D prostorna mreža duljine 2 translacije 1 rotacija 2 translacije 1 rotacija dx. ˆ . tj.2.popravke mjerenja – v. pa se na taj način mogu visoko precizna mjerenja u samostalnoj mreži degradirati. . je taj da ne smije utjecati na geometriju mreže.σ 0 . 5. Datumski parametri i defekt datuma geodetskih mreža DIMENZIJA MREŽE 1D 2D VRSTA MREŽE nivelmanska mreža MJERENE VELIČINE visinske razlike STUPNJEVI SLOBODE translacija .4. Jedan važan uvjet. dz 3 translacije 3 rotacije 1 mjerilo Za geodetske mreže posebnih namjena postoje različiti pristupi definiranja datumskih parametara mreže. potrebno znati koje su veličine ovisne. relativni položaj točaka mora biti uspostavljen isključivo mjerenjem. U postupku izjednačenja koordinate danih točaka uzimaju se kao fiksne. preciznost novo uspostavljene u pravilu je mnogo veća od preciznosti državne geodetske osnove. a koje neovisne o izboru datuma. O datumu mreže je: • neovisno: . pri definiranju datuma samostalne mreže.

dok su nepoznanice i pripadne ocjene točnosti ovisne o datumu.standardne elipse pogrešaka. • ovisno: ˆ . ''vanjska prisila'' Kao što je rečeno.K lˆlˆ . .kovarijacijska matrica nepoznanica K xx . Tablica 2. tj.unutarnja geometrija mreže. definicija datuma s ''minimalnom prisilom''. Može se vidjeti da su veličine vezane uz sama mjerenja neovisne o datumu. definiranje datuma mreže koja služi kao osnova za visoko precizne inženjerske radove. . x. x. azimut prema drugoj točki fiksan y i x od dviju točaka fiksni 3D (y. x) (bez dužina) 3D (y.vektor nepoznanica x . azimut i zenitna udaljenost prema drugoj točki fiksni. x) (sa dužinama) 2D (y. x i H od jedne točke fiksni. ˆˆ . ne smije deformirati mrežu. zenitna udaljenost prema trećoj točki fiksna y. x i H od tri točke fiksni H od jedne točke fiksna y i x od jedne točke fiksni. ne treba uzimati više datumskih parametara nego što je potrebno. Minimalni broj parametara za određivanje datuma – minimalna prisila Tip mreže Minimalni broj datumskih parametara mreže 1D (H) 2D (y.41 . H) (sa dužinama) y. U prikazanoj tablici (Tablica 2) dani su neki primjeri kako se može definirati datum uz minimalan broj parametara datuma. Konvencionalni (klasični) datum – definira se na dva načina: a) Priključkom mreže na postojeću geodetsku osnovu tzv.ocjena točnosti mjerenja . To je tzv. H) (bez dužina) . Prema načinu definiranja datuma razlikuju se: 1.

r (D) = d.42 Kao što se iz tablice 2 vidi. a oblik joj ovisi o dimenzijama mreže i vrsti mjerenja u njoj. ima sljedeće karakteristike: DTx = 0. Te se koordinate nazivaju parametri datuma.) + ty + rz + + + s + + + b) U postupku izjednačenja nove mreže.) pozicioniranje (astro. AD = 0. GPS) položajne razlike (GPS. onda te veličine nije potrebno dodatno mjeriti. gyro. ako se pri izmjeri same mreže mjere neki elementi koji mogu poslužiti kao datumski parametri... Tablica 3. . Datumski parametri dobiveni mjerenjem (2D – mreža) Mjerenja Datumski parametri translacija rotacija mjerilo tx dužine horizontalni kutovi azimut (astr. Matrica D koja sadrži parametre za određivanje datuma. Geodetske mreže kod kojih je definiran konvencionalni datum nazivaju se neslobodne mreže. a točke čiji prostorni položaj određuju datumskim točkama (Slika 23). inerc. može se fiksirati neophodni (minimalni) broj koordinata točaka mreže koje se uzimaju kao bezpogrešne (ne dobiju popravke). U prikazanoj tablici (Tablica 3) dat je prikaz nekih od tih elemenata.

Umjesto fiksiranja nekih točaka. AH = 0. Uzimajući u obzir ''unutarnje uvjete'' pod kojima se određuje datum. osim uvjeta minimalne norme vektora popravaka mjerenja. Na taj način definiran je: 2. provodi se bez uvođenja bespogrešnih koordinata točaka (Slika 24). datum se definira uvođenjem ''unutarnjih uvjeta''. U ovom slučaju.43 Datum definiran točkama 1 i 2 Datum definiran točkama 1 i 4 Slika 23. a one koje su udaljenije imat će veća. ''Unutarnji uvjeti'' zahtijevaju da prije i poslije izjednačenja mreže bude zadovoljeno: . Optimalni datum – definiranje datuma pomoću ''unutarnjih prisila''. Sve točke podjednako doprinose definiciji datuma. r (H) = d. što nije realna ocjena točnosti određivanja tih točaka (Slika 23). Karakteristike matrice H: HTx = 0. Položajna nesigurnost točaka mreže uz proizvoljno odabran koordinatni sustav O izboru točaka koje definiraju lokalni koordinatni sustav ovise standardna odstupanja položaja točaka mreže i elipse pogrešaka. tzv. dobije se matrica H – matrica koja sadrži parametre za određivanje datuma uz ''unutarnju prisilu''. prišlo se izjednačenju na taj način da se sve točke uzimaju kao nepoznate (u postupku izjednačenja sve točke dobivaju popravke). uvodi se dodatni zahtjev – minimalna norma vektora nepoznanica: ˆ ˆ xT x = min . izjednačenje slobodne mreže. Točke bliže izabranom ishodištu koordinatnog sustava imat će manja položajna odstupanja. Da bi se izbjegla nerealnost u ocjeni točnosti izračunatih točaka u mreži.

Prema načinu rješavanja i uklanjanja tog defekta razlikuju se različiti postupci izjednačenja mreža. mreža ne smije rotirati u odnosu na centar oko x. Položajna nesigurnost točaka mreže uz definiciju optimalnog datuma 5. srednja vrijednost azimuta i srednja vrijednost udaljenosti od centra do pojedine točke moraju ostati nepromijenjeni. 3D mreža – koordinate centra mreže moraju ostati nepromijenjene. Pri tome je najjednostavnije kada se defekt datuma uklanja definicijom konvencionalnog datuma (neslobodne mreže). Različiti pristupi izjednačenju Osnovni problem prilikom izjednačenja geodetskih mreža posebnih namjena je defekt funkcionalnog dijela Gauss – Markovljevog modela. 2D mreža – koordinate centra mreže. Slika 24. kako bi se mogli primjeniti standardni postupci rješavanja tih jednadžbi. ali uz definiciju optimalnog datuma. Na slici 24 prikazana je ista mreža kao i na slici 23. Različiti načini i postupci u okviru kojih se provodi regularizacija sustava singularnih normalnih jednadžbi. y i z osi i srednja udaljenost od centra do svake pojedine točke mreže mora ostati ista.44 1D mreža – srednja vrijednost visine svih točaka mreže mora ostati nepromijenjena. Općenito možemo razlikovati dva pristupa: 1.5. .

bez obzira na definiciju datuma. Pri singularnim izjednačenjima provedena je definicija optimalnog datuma. postupci izjednačenja geodetskih mreža posebnih namjena mogu se razvrstati. normalnih jednadžbi Dakle. Mogućnost rješavanja sustava singularnih primjenom postupka opće inverzije. . Kod singularnih izjednačenja problem je riješen bez primjene postupka regularizacije.45 2. na regularna i singularna. Kod regularnih izjednačenja defekt datuma je na prikladan način uklonjen i sustav normalnih jednadžbi regulariziran. neovisno o načinu definicije datuma. ali uz primjenu opće inverzije.

W. pouzdana i osjetljiva.). W. i 1985. a uz to i ekonomično realizirana.1.46 6.). (1982. I unutarnja i vanjska pouzdanost se dijele na globalnu i lokalnu (Slika 25). J (1987. i 1984. (1982. Unutarnja i vanjska pouzdanost geodetskih mreža Teorija pouzdanosti geodetskih mreža daje mogućnost otkrivanja grubih pogrešaka korištenjem statističkih testova kao i osjetljivosti rezultata sa aspekta neotkrivenih grubih pogrešaka. Kriteriji pouzdanosti geodetskih mreža Općenito. Van Mierlo.).). W. Lokalne mjere pouzdanosti služe za otkrivanje grubih pogrešaka u pojedinim opažanjima. (1977. . W. • Pouzdanost mreže u smislu: mogućnosti otkrivanja grubih pogrešaka pomoću statističkih testova (unutarnja pouzdanost). Koncept unutarnje i vanjske pouzdanosti geodetske mreže definirao je Baard. De Heus. (1967.). 6. Pelzer. koji se može provoditi u svim fazama osnivanja geodetskih mreža.. Forstner. a globalne za utvrđivanje utjecaja grubih pogrešaka na cijelu mrežu ili njene pojedine dijelove. ovisi o namjeni za koju se mreža osniva. dobro projektirana mreža znači da je precizna. (1987. utjecaja mogućih neotkrivenih grubih pogrešaka na rezultate izjednačenja (vanjska pouzdanost). (1985. Projektom mreže nastoji se pronaći najoptimalnije rješenje koje će zadovoljiti unaprijed postavljene kriterije. • Ekonomičnost – zadovoljenje kriterija kvalitete mreže uz minimalne troškove. Niemeier.) i drugi. Caspary. Sam postupak ostvarivanja ovih ciljeva. Dakle. H.). J. 1983. i 1968. Koji će od ovih ciljeva prevagnuti. a teorijska i praktična razmatranja obogaćena su radovima Kok. i 1990. (1989. • Osjetljivost mreže – mogućnost otkrivanja pomaka ili deformacija određene veličine. kvalitetu geodetskih mreža posebnih namjena karakterizira: • Preciznost izjednačenih nepoznanica (koordinate točaka mreže). H. naziva se optimiranje geodetskih mreža.).

Nažalost. Naime.1. Unutarnja pouzdanost Unutarnja pouzdanost se odnosi na mogućnost otkrivanja i lociranja grubih i sustavnih pogrešaka iz rezultata mjerenja bez prikupljanja dodatnih informacija na terenu.1) R = I − AN −1 AT Ql−1 . Utjecaj rezultata mjerenih veličina pa time i njihovih pogrešaka na vektor popravaka v ostvaruje se preko matrice koeficijenata R: − v = ( I − AN −1 AT Ql−1 )l = Qv Ql−1l = Rl . Ukoliko postoji samo jedna gruba pogreška onda se ona eventualno može otkriti i to ne uvijek. 6. veoma je teško a nekada i nemoguće utvrditi mjerenu veličinu čija je gruba pogreška izazvala veliku vrijednost popravke vi.1 Utjecaj grubih pogrešaka na popravke Otkrivanje grubih pogrešaka na osnovu popravaka rezultata mjerenih veličina je vrlo složen problem koji još uvijek nije riješen na zadovoljavajući način. Preciznije. u nekim slučajevima nije moguće otkriti grubu pogrešku pa makar ona bila jedina. one se teško mogu otkriti. Ovo je vrlo složen problem jer popravke v sadrže pogreške svih mjerenih veličina koje su sudjelovale u izjednačenju. Jednostavno je utvrditi koje popravke v ne zadovoljavaju željenu preciznost. N – matrica koeficijenata normalnih jednadžbi.47 Pouzdanost geodetskih mreža Unutarnja Vanjska Globalna Lokalna Globalna Lokalna Slika 25.1. A . ali je vrlo teško. Pouzdanost geodetskih mreža 6.1. Teškoće nastaju zato što popravke rezultata mjerenih veličina sadrže pogreške svih mjerenih veličina koje sudjeluju u izjednačenju. odnosno veliku vrijednost njene standardizirane veličine. ako ima više grubih pogrešaka.matrica koeficijenata jednadžbi popravaka. Najveća vrijednost popravke vi ili njene standardizirane vrijednosti v ne znači uvijek da je grubom pogreškom opterećen rezultat mjerene veličine li na koju se odnosi popravka vi.1. gdje je: (6. . a u nekim slučajevima i nemoguće pronaći mjerenu veličinu čija je gruba pogreška izazvala veliku vrijednost popravke.

Budući je uvijek pl 'i > pli slijedi da je rii < 1 .matrica R je nepotpunog ranga r(R)=n-u=r . odnosno R = Qv Ql−1 . Iz izraza (6. Ako su mjerenja neovisna i iste težine tada je: (6. Budući je Qv = Ql − Ql ' . Svaki rii ima vrijednost između 0 i 1 i njihova suma je jednaka ukupnom broju prekobrojnih mjerenja u mreži.1) slijedi formula za korelacijsku matricu popravaka: Qv = RQl . tada tu mjerenu vrijednost možemo usporediti s duljinom iz koordinata i lako uočiti grubu pogrešku.matrica R je nesimetrična i singularna.48 Ql – korelacijska matrica mjerenja. tj. gdje su pli i pl 'i težine mjerenih li i izjednačenih l'i veličina.matrica je idempotentna R=RR=R2 . Ql i Ql' su redom korelacijske matrice popravaka.2) slijedi R = Qv Ql−1 = (Ql − Ql ' )Ql−1 = I − Ql ' Ql−1 . imamo dobru kontrolu za to . To se događa kad mjerimo duljinu između dvije točke poznatih koordinata. tj. U prethodnim izrazima Qv. detR=0 . Matrica R ima sljedeća svojstva: .trag matrice je tr ( R) = ∑ rii = n − u = r Brojevi rii su dijagonalni članovi matrice R i zovu se brojevi prekobrojnih mjerenja. tada neposredno iz izraza (6. Broj rii može biti shvaćen kao doprinos i-tog opažanja ukupnom broju prekobrojnih mjerenja r. mjerenja i izjednačenih mjerenja.2) R = Qv = I − AN −1 AT . Veća vrijednost koeficijenta rii omogućava bolju kontrolu opažanja li. Postoje dvije ekstremne vrijednosti za rii. za i-ti dijagonalni element matrice R rii = 1 − p li p l 'i . Prvi idealni slučaj je kad je rii=1.

u svakom drugom slučaju je ∇0i≠∇i. kontrola pojedinih opažanja neće biti ista. rii Ako je vi=0. U drugom slučaju kad je rii=0 grubu pogrešku nećemo moći otkriti i ona će se direktno prenijeti na nepoznanice (npr. jer na osnovu nje ne možemo izračunati grubu pogrešku ∇i. vrijednosti rii će se značajno razlikovati. Može se odrediti njena približna vrijednost ∇0i − ∇ 0i = vi . ova formula nema praktičnog značaja. u slučaju presjeka naprijed kad nemamo prekobrojna mjerenja. Odavde se dobije izraz za grubu pogrešku: − ∇i = vi − v i . Kada je vi=0 tada se sigurno može odrediti vrijednost grube pogreške ∇i : . n Ako mreža nije ispravno projektirana. gdje vi označava popravku koja je opterećena grubom pogreškom ∇ i . nema kontrole za dobivene koordinate točke). pa zbog toga proizlazi da umjesto grube pogreške ∇i možemo odrediti samo njenu približnu vrijednost ∇0i. Ako se vi znatno razlikuje od nule onda je vrlo nesigurno određivanje grubih pogrešaka ∇i.1) umjesto li uvrstimo rezultat mjerenja li koji je opterećen grubom greškom ∇i ( li =li + ∇i ). promijeniti će se vrijednost popravke vi u − vi = −vi + rii ∇ i . jer je σ vi = σ vi .49 mjerenje. Ukoliko je vrijednost popravke vi bliža nuli utoliko će približna vrijednost grube pogreške ∇0i biti bliža stvarnoj vrijednosti ∇i. rii Budući nisu poznate vrijednosti popravaka vi. tj. Standardno odstupanje približne vrijednosti grube pogreške ∇0i će biti σ∇ = 0i σv rii i . onda je ∇0i=∇i. Nije moguće unaprijed provjeriti da li je vrijednost neke popravke vi=0. Srednji broj prekobrojnih mjerenja za čitavu mrežu se računa kao: r= r . Ako u izraz (6.

Grube pogreške će biti prisutne u svim popravkama vi i prenose se preko i-tog stupca matrice R − v = −v + R∇ . Ako na osnovu popravaka vi želimo provjeriti da li opažanje li sadrži pogrešku iznad dozvoljene tolerancije. postavljamo hipoteze: nultu Ho: E [v ] = 0 . . Ako je ti < tα/2 test statistika ti se distribuira po centralnoj normalnoj razdiobi i zaključujemo da mjerenje li ne sadrži grubu pogrešku. Odavde se vidi da će gruba pogreška ∇i biti prisutna u svim popravkama vi . rii gdje su vi popravke koje su opterećene grubim pogreškama. i formiramo test statistiku t i = vi / σ vi . Prihvaća se: nulta hipoteza za t i < t r .α / 2 alternativna hipoteza za t i > t r . Ako je ti > tα/2 test statistika ti se distribuira po necentralnoj normalnoj razdiobi i zaključujemo da mjerenje li sadrži grubu pogrešku.50 ∇i = − vi .α / 2 . ako je zanemariva vrijednost popravaka vi koje sadrže samo slučajne pogreške vi=0. Normalno je očekivati da će gruba pogreška ∇i izazvati najveću popravku vi one mjerene veličine kod koje je koeficijent rij najveći. alternativnu Ha: E [v ] ≠ 0 . Kada nije poznata vrijednost standardnog odstupanja σ vi koristi se empirijsko standardno odstupanje s vi t i = vi / s vi i ti se distribuira po studentovoj razdiobi.

σ l . gdje je σ li standardno odstupanje mjerenja li . Unutarnja pouzdanost znači mogućnost otkrivanja grubih pogrešaka na osnovu popravaka vi .6 σl i rii .standardno odstupanje mjerenja li. Međutim otkrivanje pogrešaka u velikoj mjeri ovisi i o strukturi slučajnih pogrešaka ili preciznije o vrijednosti popravaka vi. a time se povećava unutarnja pouzdanost otkrivanja grubih pogrešaka. Na osnovu izloženog je lako zapaziti da za otkrivanje grubih pogrešaka značajnu ulogu imaju koeficijenti rii koji ovise o geometriji mreže. tα – fraktile studentove razdiobe.1. Za α = 0. gdje su: tα/2. Zato se može dogoditi da nije moguće otkriti grube pogreške iako je geometrija mreže sasvim . koje ne sadrže utjecaj grube pogreške. • geometrija mreže. na osnovu popravaka rezultata mjerenih veličina vi . • razina signifikantnosti α. Ukoliko je bolja geometrija mreže.51 6.2 Donja granica grube pogreške Opća formula za donju granicu grube pogreške koju je moguće otkriti sa odgovarajućom vjerojatnosti α glasi ∇ 0li = (tα / 2 + tα )σ li . Donja granica grube pogreške predstavlja pokazatelj o unutarnjoj pouzdanosti i na njenu vrijednost utječu: • preciznost mjerenih veličina. onda umjesto prijašnjeg izraza imamo ∇ 0vi = (tα / 2 + tα )σ vi . • povećanje broja prekobrojno mjerenih veličina. i Ako se gruba pogreška odnosi na popravke vi (popravke opterećene grubom pogreškom). utoliko će se lakše otkriti grube pogreške.1. Ovom graničnom vrijednošću definira se unutarnja pouzdanost. Ako se donja granica grube pogreške definira pomoću prethodnog izraza onda možemo otkriti 5% grubih pogrešaka.05 imamo ∇ 0 l i = 3 .

Zato treba težiti da mreža ima što bolju geometriju. Što je geometrija mreže povoljnija.1 Utjecaj grube pogreške na izjednačene vrijednosti mjerenih veličina Do sada je razmatrana unutarnja pouzdanost. Matematički model ima visok stupanj vanjske pouzdanosti ako neotkrivene grube pogreške nemaju utjecaja na parametre modela. to je manja vrijednost donje granice grube pogreške koju je moguće otkriti i obratno. nalaze u granicama dozvoljenog odstupanja Treba uočiti razliku između otkrivanja prisutnosti grube pogreške i otkrivanja onog mjerenja koje sadrži grubu pogrešku. Vanjska pouzdanost Vanjska pouzdanost bavi se analizom utjecaja neotkrivenih grubih pogrešaka na konačne rezultate dobivene izjednačenjem.1. ostvaruje se preko matrice U l ' = l + v = AN −1 AT Ql−1l = Ql ' Ql−1l = Ul . Za određenu razinu signifikantnosti α i određenu preciznost mjerenih veličina σ li vrijednost donje granice grube pogreške ∇0i ovisi isključivo o geometriji mreže. Matrica U ima sljedeća svojstva: .2. • popravke vi i utjecaj grube pogreške ri∇i imaju isti predznak.2. Grube pogreške mogu se najuspješnije otkriti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: • dobra geometrija mreže.52 dobra. • popravke vi se v i ≤ ∇ = tα / 2 ⋅ σ v .matrica U je nesimetrična i singularna (detU=0) .1. 6. čiji je cilj odstranjivanje grubih pogrešaka iz rezultata mjerenja. 6.rang matrice U je rangU = u < n . Ako je isti predznak popravke vi i utjecaja grube pogreške rii∇i onda se mogu otkriti grube pogreške koje su neznatno veće od nule ∇ i ≈ 0 . U = Ql ' Ql−1 . Teorija koja se bavi ovim problemom naziva se vanjska pouzdanost. Utjecaj rezultata mjerenih veličina. pa time i njihovih pogrešaka na izjednačene vrijednosti. Neotkrivene grube pogreške odraziti će se na konačne rezultate izjednačenja.trag matrice U je tragU = ∑ u ii = u . • pogreške mjerenja su distribuirane po normalnoj razdiobi.

veličine uii i rii se nadopunjuju do jedinice rii + u ii = 1 . ∇ . ˆ x . lakše je otkrivanje grubih pogrešaka i manji je utjecaj neotkrivenih grubih pogrešaka na izjednačene vrijednosti mjerenja.' i ∇ 0l ' = (tα / 2 + tα )σ l ' i i u ii u = 3. odnosno I = Ql ' Ql−1 + Qv Ql−1 = U + R .53 .2 Utjecaj grube pogreške na nepoznanice Vektor nepoznatih veličina određuje se po formuli ˆ x = N −1 AT Ql−1l = Cl .vektor nepoznanica opterećen grubom pogreškom. gdje je: x .1.vektor grubih pogrešaka.6σ l ' ii i rii rii (α = 0. Što su vrijednosti uii bliže nuli (u ii → 0.05). Ako je i-ta mjerena veličina opterećena grubom pogreškom ∇i. onda će ona imati utjecaj na sve nepoznanice ˆ x = C (l + ∇) = Cl + C∇ = x + C∇ .2. gdje je σ l ' standardno odstupanje izjednačenog mjerenja. 0 ≤ u ii ≤ 1 .matrica U je idempotentna ako je U=U2 Poznato je da vrijedi jednakost Ql = Ql ' + Qv .vektor nepoznanica neopterećen grubom pogreškom. Veličina ∇ 0l ' predstavlja utjecaj donje granične vrijednosti grube pogreške na izjednačene vrijednosti mjerenih veličina li. tj. . Pošto se vrijednosti rii nalaze u intervalu 0 ≤ rii ≤ 1 u istom intervalu nalaziti će se i vrijednosti uii tj. i 6. gdje je C = N −1 AT Ql−1 . rii → 1) .

odnosno uii što manju (uii →0). ˆ Iz prijašnjih izraza slijedi da će utjecaj grube pogreške na nepoznanice x odnosno ' na izjednačene vrijednosti mjerenih veličina li .3. onda umjesto centralnih imamo necentralne razdiobe.Kl). ˆ • koeficijenti rii i uii (geometrija mreže).05). Zato pri projektiranju geodetskih mreža treba težiti da njihov oblik u što većoj mjeri zadovoljava uvjete homogeno izotropnih mreža. Veličina ∇ 0 xi predstavlja utjecaj donje granice grube pogreške na nepoznanice ˆ (koordinate točaka u geodetskim mrežama) i na ovu veličinu utječu : • preciznost nepoznatih veličina σ x . biti najmanji ako rii ima što veću vrijednost (rii→1). ~ χ r2 Ako su mjerenja neovisna i sadrže sustavne pogreške. a v T Pv σ 02 ima χ2 razdiobu. Kx) v~N (0.54 Odavde se vidi da će gruba pogreška biti prisutna u svim nepoznatim veličinama. • fraktila tr koja je funkcija vjerojatnosti p. onda će istu razdiobu imati nepoznanice i popravke ˆ x ~N (μx. Ako rezultati mjerenja imaju normalnu centriranu razdiobu l ~ N (Ax. 6. Globalna i lokalna unutarnja i vanjska pouzdanost Kada su mjerenja neovisna i nisu opterećena grubim pogreškama. Ovaj uvjet u najvećoj mjeri ispunjavaju homogeno izotropne mreže.1. U ovakvim slučajevima najlakše je otkriti grubu pogrešku. Kada su ispunjeni navedeni uvjeti grube pogreške imaju najmanji utjecaj na nepoznanice. funkcionalni i stohastički modeli imaju od prije poznate oblike. Funkcionalni model tada glasi: l = l + ∇. E l = μ l + ∇ .6σ xi ˆ rii rii (α=0. Kv). [] . ∇ 0 xi = (tα / 2 + tα )σ xi ˆ ˆ u ii u ii = 3.

v .55 ˆ x = N −1 AT P(l + ∇) = x + N −1 AT P∇ .vektor sustavnih pogrešaka. gdje su: l . ˆ x . pa se kao kriterij globalne pouzdanosti može prihvatiti . Qv . P je matrica težina i Qv korelacijska matrica popravaka.vektor nepoznanica neopterećen sustavnim pogreškama.1. l .vektor mjerenja koji sadrži sustavne pogreške mjerenja.3. v = v + Qv P∇ . Ukoliko je vrijednost λmax veća. ∇ . Parametar necentralnosti za χ2 razdiobu će biti λ= ∇ T PQv P∇ σ 02 .1 Kriteriji za unutarnju i vanjsku pouzdanost U literaturi je poznata nejednakost λ min ≤ ∇ T PQv P∇ ≤ λ max . v .korelacijska matrica popravaka. povećava se i pouzdanost. Znači da veličina necentralnosti λ.vektor nepoznanica opterećen sustavnim pogreškama. x . Uzimajući u obzir prethodne izraze dobije se λ≤ 1 σ 2 0 ∇ T ∇λmax . 2 v T Pv / σ 0 ima χ2 necentralnu razdiobu s parametrom 6. ∇T ∇ gdje su λmin i λmax ekstremne svojstvene vrijednosti matričnog produkta PQvP.vektor popravaka opterećen sustavnim pogreškama. 2 gdje je σ 0 a priori faktor varijance. Time je parametar necentralnosti izražen u funkciji maksimalne svojstvene vrijednosti λmax matričnog produkta PQvP.vektor popravaka neopterećen sustavnim pogreškama.vektor mjerenja neopterećenih sustavnim pogreškama.

Vanjska pouzdanost razmatra utjecaj neotkrivenih nepoznanice (gdje je ∇ vektor grubih pogrešaka) grubih pogrešaka na ˆ x = x + N −1 AT P∇ . n – broj svih mjerenja. Varijanta projekta mreže koja zadovoljava ovaj uvjet smatra se lokalni gdje je: rii=(QvP)i =max. Mreža koja zadovoljava ove kriterije omogućava najveću pouzdanost otkrivanja grubih pogrešaka. r . veća je pouzdanost. Treba istaknuti da za mjerenja iste preciznosti P = p ⋅ I važi trag PQvP = p· tragQvP = p ⋅ r . Na osnovu izloženog mogu se definirati sljedeći kriteriji za unutarnju pouzdanost globalni λmax(PQvP)=max trag PQvP=max r = r / n = max λmax→ max. jer ćemo tada imati najpovoljnije mogućnosti za otkrivanje grubih pogrešaka.srednja mjera pouzdanosti (srednji broj prekobrojnih mjerenja). Kriteriji vanjske pouzdanosti su globalni tragP ⋅ Ql ′ ⋅ P = min λ MAX ( P ⋅ Ql ′ ⋅ P) = min . r – broj prekobrojnih mjerenja. odnosno ˆ δx = x − x = N −1 AT P∇ . Zato je najbolja varijanta projekta geodetskih mreža ona kod koje je trag PQvP = max.56 najboljom. Što je broj prekobrojnih mjerenja r veći. jer će tada postojati najveći stupanj pouzdanosti sa aspekta mogućnosti otkrivanja grubih pogrešaka.

Svrha statističkog testiranja modela globalnim testom je da se s određenom vjerojatnosti ustanovi da: . Na osnovu izloženog. Kod obje pouzdanosti presudnu ulogu ima geometrija mreže.57 lokalni pi2 ⋅ aiT ⋅ Q X ⋅ ai = min 1 1 2 T ∑ pi ai Qx ai = n tragPQl ' P . Globalni test i data snooping metoda Globalni test i data snooping metoda su najčešće korištene metode otkrivanja grubih pogrešaka nakon izjednačenja.2. a vanjsku pouzdanost one mreže kod kojih neotkrivene grube pogreške imaju najmanji utjecaj na nepoznanice. da kovarijacijska matrica opažanja predstavlja stvarnu preciznost opažanja i njihovu stohastičku ovisnost (ispravne težine mjerenja) mjerenja nisu opterećena grubim pogreškama. Formira se nulta hipoteza kojom se tvrdi da se faktor varijance a posteriori ne razlikuje signifikantno od faktora varijance a priori tj. 6. Baarda je predložio globalni test za otkrivanje grubih pogrešaka i data snooping metodu za lociranje grubih pogrešaka. Poslije izjednačenja mreže prvo se primjenjuje globalni test koji ispituje 2 podudaranje faktora varijance a posteriori s 0 s odabranim faktorom varijance a 2 priori σ 0 .funkcionalni model opažanja predstavlja realnu vezu između mjerenih veličina i nepoznanica (uzete u obzir korekcije i redukcije mjerenih veličina) . n gdje je: P – matrica težina mjerenja. još jednom istaknimo. da veću unutarnju pouzdanost imaju mreže koje najlakše omogućuju otkrivanje grubih pogrešaka. Ql' – korelacijska matrica izjednačenih mjerenja. Qx – korelacijska matrica nepoznanica. . i nasuprot nultoj formira se alternativna hipoteza koja tvrdi da se faktor varijance a posteriori razlikuje signifikantno od faktora varijance a priori 2 2 H a : E (s0 ) ≠ σ 0 . 2 2 H 0 : E (s0 ) = σ 0 . tj.pretpostavljeni stohastički model odgovara stvarnom modelu.

Ako globalni test ne prođe. nulta hipoteza će biti odbačena ako je y > χ 21−α / 2 (r ) ili . Formira se sljedeća test statistika y= 2 rs 0 σ 02 . { } 2 Iz ovog vidimo da bi očekivana vrijednost faktora varijance a posteriori s 0 trebala 2 biti jednaka vrijednosti faktora varijance a priori σ 0 . 6. dok je očekivanje od χ2(r) jednako r E{ y H 0 } = r . r 2 0 Globalni test služi da bi ispitali da li se faktor varijance a posteriori signifikantno razlikuje od faktora varijance a priori. što prelazi u ⎧ s2 ⎫ E ⎨ 02 H 0 ⎬ = 1 ⎩σ 0 ⎭ ili 2 2 E s0 H 0 = σ 0 . Ova test statistika je distribuirana po chi-kvadrat razdiobi s r stupnjeva slobode y H 0 ∈ χ 2 (r ) . Globalni test Faktor varijance a posteriori je dan formulom ˆ ˆ v T Pv s = . globalni test ne prolazi. Očigledno. ovaj pristup zahtjeva poznavanje postignute preciznosti opažanja tj. znači da nije nešto u redu s nultom hipotezom i pristupa se daljnjem ispitivanju popravaka pomoću data snooping metode. Ako imamo zadanu razinu signifikantnosti α.58 Nakon toga se testira nulta hipoteza nasuprot alternativnoj i ukoliko testiranjem utvrdimo da nulta hipoteza ne vrijedi moramo prihvatiti alternativnu tj.2. i primjenimo li dvostrani test. faktora varijance a priori.1.

Ha1 (neispravno dodjeljene težine mjerenjima). s vi σ 0 q vvi . 6.Ha2 (prisutne grube pogreške u mjerenjima). Alternativna hipoteza je preopćenita. Osim toga ako globalni test ne prođe. i nakon što se to mjerenje izbaci metoda se iterativno ponavlja. definiranu granicu odbacivanja.2. Poznato nam je da je matrica težina definirana kao 2 P = σ 0 Ql−1 . Data snooping metoda Ovom metodom postupno se testira svaka standardizirana popravka mjerenja i određuje se da li ona prelazi maksimalno dozvoljenu vrijednost tj. Ako postoji razlog sumnjati da je nulta hipoteza odbačena zbog prisutnosti grubih pogrešaka u opažanjima.2. samo se ustanovila moguća prisutnost grubo pogrešnih mjerenja. Standardizirana popravka se računa po formuli: vi = gdje je: vi vi = . ali se tim testom ne može utvrditi koje je to mjerenje. a najčešća su dva slučaja: . Granica odbacivanja se računa uz danu razinu signifikantnosti α korištenjem Fisherove razdiobe. Zato se nakon globalnog testa koristi data snooping metoda. Kao što je navedeno prije. postoji neograničen broj alternativnih hipoteza. Ako varijance i prođu test to ne garantira odsutnost grubih pogrešaka u mjerenjima. a tada je matrica težina inverz od matrice varijance-kovarijance opažanja: P = Ql−1 . .59 y < χ 2 α / 2 (r ) . jer ona ne daje nikakvu informaciju o pojedinačnim elementima vektora pogrešaka ∇l. Standardizirana popravka se računa tako da se svaka popravka podijeli s njenim standardnim odstupanjem sv. Baardina data snooping metoda pretpostavlja da je samo jedno mjerenje grubo pogrešno. tada je iznimno važno locirati i eliminirati grube pogreške iz opažanja. Upotreba samo globalnog testa nije dovoljna iz dva razloga. odnosno H0 će biti prihvaćena ako je χ 2 α / 2 (r ) ≤ y ≤ χ 21−α / 2 (r ) . kad je hipoteza H0 odbačena. U praksi faktor varijance a priori (također zvan varijanca jedinične težine) se uzima da je jednak 1.

a priori referentno standardno odstupanje.r stupnjeva slobode. Prema tome sva opažanja čija apsolutna vrijednost standardizirane popravke vi prelazi 3.kritična vrijednost t razdiobe koja se bazira na nivou signifikantnosti α . Međutim. Testna statistika Ti se raspoređuje po τ razdiobi s f = n . 2 Tada se za testiranje koristi faktor varijance a posteriori s 0 .razdiobe. iz mjernih podataka se izbacuje samo jedno mjerenje i to ono čija standardizirana popravka najviše odstupa od granične vrijednosti.29 potencijalno su grubo pogrešna. 6. Standardizirane popravke se zatim uspoređuju s kritičnom vrijednosti zα normalne razdiobe. Tau .60 vi . Kako tablice τ razdiobe nisu tako dostupne kao one t . t .29.broj stupnjeva slobode.1−α zaključuje se da su ta mjerenja moguće grubo pogrešna. q vvi i ti dijagonalni element korelacijske matrice popravaka Qvv = P −1 − A( AT PA) −1 AT .test 2 U praksi se često dogodi da nije poznata vrijednost faktora varijance a priori σ 0 .3. Ako je Ti > τ f .4.1−α = f t f −1. ponavlja se izjednačenje i postupak se ponavlja dok se ne uklone sva opažanja označena kao grubo pogrešna. a koja je veća od kritične vrijednosti. Predložena strategija otkrivanja i uklanjanja grubih pogrešaka Prije postupka izjednačenja se analiziraju opažanja da se uoče eventualne grube pogreške velike vrijednosti.1−α koja se izračuna iz Studentove trazdiobe po slijedećoj formuli τ f . σ 0 .standardizirana popravka.1−α f .001 granica odbacivanja 3. 6. Ova metoda se naziva tau-test. gdje je f . Izjednačenje se ponavlja bez tog mjerenja. a data snooping se modificira usvajanjem nove test statistike Ti = vi s 2 vi = vi 2 s 0 qvv ≈τ( f ). izračunati Ti uspoređujemo s kritičnom vrijednosti τ f . Nakon toga se radi izjednačenje mreže po metodi .1−α f − 1 + t 2 −1. Općenito se uzima da je uz nivo signifikantnosti α = 0. Izbaci se opažanje koje ima najveću vrijednost test statistike. globalni test se ne izvodi. a postupak data snooping se nastavlja dok sva mjerenja čija je standardizirana popravka veća od granične vrijednosti ne budu izbačena iz podataka.

znači da su mjerenjima dobro određene težine i nisu prisutne grube pogreške u modelu. Ako on prođe. Postupak otkrivanja grubih pogrešaka . Ipak u modelu može ostati poneka gruba pogreška manje veličine. Postupak je slikovito prikazan blok-dijagramom (Slika 26).Prisutne su grube pogreške Provjeriti matricu težina mjerenja Data snooping Da Standardizirane popravke prelaze granicnu vrijednost? Ne Da li je matrica težina u redu? Ne Da Provjeriti sumnjiva mjerenja Izbaciti grubo pogrešno mjerenje Kraj Ispraviti težine mjerenja Slika 26. Iz tog izjednačenja dobijemo vektor 2 ˆ popravaka mjerenja v i faktor varijance a posteriori s 0 .Pogreške u modelu . Ukoliko znamo faktor varijance a priori pristupa se globalnom testu. Provjera opažanja prije izjednacenja Izjednacenje mreže s minimalnom prisilom Poznat faktor varijance apriori? Ne Tau test Da li popravke prelaze granicnu vrijednost? Ne Kraj Da Globalni test Provjeriti sumnjiva mjerenja Da li globalni test prolazi? Da . Program GPSurvey koji je u ovom radu korišten za izjednačenje nadzemne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" koristi tau – test za otkrivanje grubo pogrešnih mjerenja.61 najmanjih kvadrata s minimalnom prisilom. Ukoliko se ne zna faktor varijance a priori tada se koristi tau – test.Nema pogrešaka u modelu . postupak se završava.Ispravno dodjeljene težine . Ako se tada pokaže da nema grubih pogrešaka u mjerenjima.Moguca je prisutnost grubih pogrešaka manje velicine Ne Da Izbaciti grubo pogrešno mjerenje .Neispravno dodjeljene težine . Zbog toga se koristi data snooping metoda da se takve pogreške otkriju i lociraju.

Nakon kreiranog projekta pokretanjem izbornika Adjust/Network otvorit će se glavni izbornik modula TRIMNET Plus (Slika 27) unutar kojeg ćemo koristiti dvije podopcije za obradu podataka: • Terrestrial Observation Module (TOM) – modul terestričkih opažanja. Glavni izbornik programskog paketa TRIMNET Plus 7.1. • Network Adjustment Module (NAM) – modul za izjednačenje mreže.62 7. unutar kojeg se nalaze podopcije: Observations (opažanja) – unos opažanja . GPSurvey. itd. Slika 27. transformaciju datuma i koordinatnih sustava. upisivanje podataka mjerenja. u glavnom meniju u izborniku Project potrebno je odabirom opcije New kreirati projekt unutar kojeg će se obraditi terestrička mjerenja geodetske mreže. Nakon pokretanja GPSurvey – a. redukciju mjerenja.TRIMNET Plus Modul TRIMNET Plus programskog paketa GPSurvey koristi se za izjednačenje terestričkih opažanja geodetskih mreža. Terrestrial Observation Module (TOM) Ovaj modul nam služi za automatsko povezivanje NAM – a sa unesenim koordinatama stajališta i parametrima datuma. Pokretanjem programske opcije TOM – a otvara se glavni izbornik tog modula (Slika 28). stajališno izjednačenje.

1550 Semi – minor axis: 6356078.9633 1/f: 299.63 Station Coordinates (koordinate stajališta) – unos nepoznatih i poznatih točaka i koordinata poznatih točaka (stajališta) Computation Utilities (obrada) – pokretanje automatizirane obrade podataka Datum Definition (definiranje datuma) – unos parametara za definiranje datuma u kojem se obavlja izjednačenje Coordinate System (koordinatni sustav) – definiranje koordinatnog sustava Network Maps (skica mreže) – prikaz opažane mreže Save Network to Disk (pohrana podataka) – automatizirana pohrana unijetih i izračunatih vrijednosti podataka mreže Network Adjustment Module (modul za izjednačenje mreže) – pokretanje modula NAM Geoid Module (parametri geoida) – definiranje i odabir geoida Slika 28.1528195611 CHANGE DATUM . Glavni izbornik Terrestrial Observations Module .a Nakon pokretanja modula potrebno je definirati datum (Datum Definition) i koordinatni sustav (Coordinate System) unutar kojeg će se provoditi izjednačenje. DATUM DEFINITION/Add New Datum ukoliko nije prethodno definirano upisujemo: Datum name: Bessel Semi – major axis: 6377397.

Station Coordinates STATION COORDINATES/Modify Station Data – u ovom izborniku mogu se prekontrolirati upisane točke i njihove koordinate.9999 False northing for origin: 0 False easting for origin: 5 500 000 ili 6 500 000 (ovisno o zoni) Ovo su parametri za reducirane koordinate (mjerilo je 0. te obaviti fiksiranje koordinata poznatih točaka. . Upisivanje imena poznatih i nepoznatih točaka.64 ukoliko je prethodno definirano odaberemo Bessel Također je potrebno definirati koordinatni sustav kako slijedi: COORDINATE SYSTEM/User – defined Mercator Projection Name of projection: GK Latitude of origin: N 0° 00' 00'' Central meridian: 15° ili 18° Scale along central meridian: 0. Poslije upisivanja brojeva točaka i vrijednosti koordinata slijedi upisivanje mjerenih veličina unutar izbornika OBSERVATIONS/Data Entry (Slika 30). Unos točaka. te koordinata poznatih točaka obavlja se unutar izbornika Station Coordinates (Slika 29). Slika 29.9999).

65 Slika 30.. Maska za unos opažanih pravaca . Izbornik za unos opažanih veličina OBSERVATIONS/Default Observation Parameters – ovaj izbornik nam služi za postavljanje vrijednosti a priori točnosti mjerenja. OBSERVATIONS/Data Entry/Directions – upisivanje mjerenih pravaca redom po skici mjerenja. Kada smo unijeli brojeve opažanih točaka pritiskom na enter započinje upisivanje mjerenih pravaca (Slika 31). Prvo je potrebno definirati stajalište i broj mjerenih pravaca s tog stajališta. Nakon toga uz pomoć razmaknice na tipkovnici postavljaju se redom po planu mjerenja opažane točke. Press ENTER to process. Time smo obavili stajališno izjednačenje. Slika 31. Upisom zadnjeg pravca pojavljuje se u donjem dijelu prozora poruka All directions are valid..

Potrebno je definirati parametre mjerenih dužina (Distance parameters). Nakon definiranja parametara za mjerenu duljinu potrebno je definirati između kojih dviju točaka je mjerena duljina i upisati njen iznos. Poslije unošenja vrijednosti pomakom kursora prema dolje prihvaća se iznos. te se na donjem dijelu prozora pojavljuje F9 – Accept & Return to menu čijim odabirom završavamo s unosom mjerenog azimuta. te vrijednost azimuta (Slika 33). Maska za unos mjerenih dužina OBSERVATIONS/Data Entry/Azimuths – unos vrijednosti opažanih azimuta. Slika 32. te upisati iznos azimuta. .66 OBSERVATIONS/Data Entry/Distances – unos vrijednosti mjerenih dužina. Distance type: Ellipsoid distance. Linear units: meter. Grid ili Normal Section. Poslije unošenja vrijednosti pomakom kursora prema dolje prihvaća se iznos. te vrijednost duljine (Slika 32). Otvara se prozor u kojem definiramo točku s koje je opažano i na koju je opažano. Nakon toga je potrebno definirati stajališnu točku i točku na koju je mjeren azimut. te se na donjem dijelu prozora pojavljuje F9 – Accept & Return to menu čijim odabirom završavamo s unosom mjerene dužine. Astronomical. Potrebno je definirati vrstu azimuta. Otvara se prozor u kojem definiramo točku s koje je opažano i na koju je opažano.

. Pomoću izbornika Compute Network također su provedene redukcije mjerenja u ravninu GK projekcije što se može vidjeti pokretanjem izbornika Observation/View Observation/All Observation in Long Format. Maska za unos mjerenih azimuta Ovim navedenim postupcima smo obavili sljedeće: • definiranje datuma. • uneseni su podaci opažanih pravaca i mjerenih duljina. itd. uočavanje i otklanjanje grubih pogrešaka pojedinih mjerenja ili unesenih koordinata. • upisivanje stajališta. Da bi odredili približne koordinate vratimo se na glavni izbornik programskog modula TOM (Slika 28). a pritiskom na Esc na tipkovnici otvara se novi prozor (COORDINATE COMPUTATIONS) u kojem je navedeno na koji se način pojedina približna koordinata odredila. unesene su koordinate poznatih točaka koje su fiksirane. Najčešće se koristi za izračun približnih koordinata. COMPUTATION UTILITIES/Compute Network – pokretanjem ovog izbornika na ekranu će se pojaviti skica mreže. Izbornik COMPUTATION UTILITIES (Slika 34) nam služi za nekoliko osnovnih radnji koje je potrebno izvesti prije samog izjednačenja mreže.67 Slika 33. reduciranje mjerenja u ravninu projekcije. • definiranje ravnine projekcije. Slijedi: određivanje približnih koordinata točaka. pregled unesenih koordinata i mjerenja u svrhu otkrivanja grubih pogrešaka većeg iznosa.

Network Adjustment Module (NAM) U ovaj modul prelazimo iz drugih modula (npr. Ponovimo prethodnu proceduru opcijom Compute Network. Nakon toga potrebno je promijeniti pogrešno unijetu koordinatu preko izbornika Station Coordinates ili pogrešno unijeta mjerenja preko izbornika Observation. Nakon pokretanja ovog modula potrebno je obavezno provjeriti podatke u Network Status prozoru koji se pojavljuje pored glavnog prozora. otkrivanje grubih pogrešaka provođenjem statističkih testova. Također. Glavni izbornik za obradu mreže COMPUTATION UTILITIES/Display Observation Closures – u ovom izborniku se provodi pregledavanje pogrešaka većih iznosa. transformaciju datuma. Kako su pokretanjem NAM . Kada smo završili posljednje pripreme za izjednačenje mreže. Te vrijednosti ne smiju poprimiti velike iznose.2. 7.68 Slika 34. COMPUTATION UTILITIES/Clear Network Computations/Clear Observation And Coordinates – ako postoji potreba za ispravljanjem pojedinih mjerenja treba izbrisati približne koordinate i reducirane vrijednosti mjerenih veličina. . itd.a. tau – testa itd. a koristimo ga za izjednačenje mreže. u ovom modulu provodimo pregled rezultata izjednačenja. U zadnjem stupcu iskazana je razlika između mjerenja i tog mjerenja izračunatog iz približnih koordinata. Dakle. te prekontrolirali moguće grube pogreške. TOM . ADJUSTMENT MENU/Adjust Network – pokrećemo izjednačenje prilikom kojeg će se na ekranu prikazati slike elipsi pogrešaka. U glavnom izborniku odaberemo opciju Save Network To Disc te prijeđemo u drugi modul NAM (Network Adjustment Module).a automatski učitani moguće je odmah prijeći na izjednačenje. zadnji stupac prikazuje vektor prikraćenih mjerenja. potrebno je podatke pohraniti.a podaci iz TOM . te izradu skice mreže. GPS Network Modula). Ovdje nalazimo parametre koji nam definiraju mrežu.

DISPLAY/Adjustment Results/Statistical Summary – odabirom ovog izbornika u mogućnosti smo dobiti sljedeće podatke: • Network Reference Factor – predstavlja standardno odstupanje cjelokupne mreže.69 Pregledavanje rezultata izjednačenja provodi se preko izbornika Displays (Slika 35). Prikazane su sljedeće vrijednosti: . Izbornik za prikaz rezultata izjednačenja DISPLAY/Adjustment Results/Activity Log – prikazani su svi koraci provedeni tijekom izjednačenja. DISPLAY/Adjustment Results/Coordinate Adjustment – u ovom izborniku dat je pregled rezultata za svako pojedino stajalište.Redundancy number – suma svih r – ova jednaka je broju stupnjeva slobode. zbog nedefiniranosti mreže). vrlo je koristan u slučaju da izjednačenje ne uspije (npr. govori nam da li je vrijednost Network Reference Factor – a statistički jednaka 1. DISPLAY/Adjustment Results/Observation Closures – prikazane su razlike mjerenih veličina i vrijednosti mjerenja izračunatih iz izjednačenih koordinata. tako da r – ovi za pojedine tipove mjerenja mogu biti tretirani kao stupnjevi slobode za svaku skupinu mjerenja. tj. Ako smo dobro odredili a priori točnost mjerenja ta vrijednost bi trebala poprimiti iznos blizu 1 • Chi – Square Test – može biti PASS ili FAIL. Slika 35.0 (uz vjerojatnost 95%) • Degrees of Freedom – predstavlja stupnjeve slobode • Reference Factor – u našem slučaju je isti kao i referentni faktor za cijelu v t Pv 2 mrežu σ 0 = r • ˝r˝ .

popravke. standardna odstupanja mjerenja. Također su navedena mjerenja. kao i vrijednost Tau – testa za svako mjerenje. DISPLAY/Adjustment Results/Observation Adjustment – unutar izbornika prikazana je kritična vrijednost Tau – testa. DISPLAY/Adjustment Results/Histogram – grafički prikaz rezultata Tau – testa. . izjednačenih mjerenja i popravaka. DISPLAY/Adjustment Results/Error Ellipses – grafički prikaz elipsi pogrešaka.70 • • • • • broj i ime točke stare koordinate (približne koordinate ili koordinate iz prethodne iteracije) prikraćene vrijednosti nepoznanica izjednačene koordinate ocjena točnosti dobivenih koordinata (standardna odstupanja u smjeru y i x osi). izjednačena mjerenja.

482 X = 4 992 207. Mjerenja potrebna za određivanje koordinata (y.272 H= 573.549 H = 562. Desna tunelska cijev: stacionaža ulaza: 8 + 500. Koordinate točaka nadzemne osnove određene su statičkom metodom pomoću GPS – a. x.664 Tunelska os smije odstupati od izvedene tunelske obloge za ± 3 cm. H) točaka mreža i točaka poligonskog vlaka obavljena su mjernom stanicom Leica TC 1600 (Slika 36). Tjeme svoda betonske unutrašnje obloge smije odstupati od projektirane visine ± 2 cm. Položena niveleta dna za kanalizacijsku betonsku cijev smije visinski odstupati od projektirane nivelete za ± 1 cm. Za kontrolu trebalo je te točke odrediti terestričkom metodom. Donji rub uređaja ili opreme smije odstupati ± 1 cm od zadane visine.108 stacionaža izlaza: 14 + 260.00 Y = 5 519 777.659 X = 4 996 839. Plan nadzemne geodetske osnove dan je u prilogu 1. Leica TC 1600 1" 3mm + 2ppm .690 X = 4 996 838. 8. Rezultati te kontrole prikazani su u ovom diplomskom radu.07 Y = 5 519 802.1. a nivelmanski vlak izmjeren je nivelirom Wild Na2 s planparalelnom pločom (Slika 37).83 Y = 5 516 572.00 Y = 5 516 547.334 H = 562.71 8. Geodetska osnova tunela sastoji se od nadzemne i podzemne geodetske osnove. Mjerna nesigurnost pravci dužine Slika 36. Opći podaci o tunelu "Mala Kapela" Tunel "Mala Kapela" sastoji se od lijeve i desne tunelske cijevi.475 X = 4 992 206. preciznog poligonometrijskog i nivelmanskog vlaka koji horizontalno i visinski povezuju ove dvije mreže.281 H = 573.358 Lijeva tunelska cijev: stacionaža ulaza: 8 + 505. Nadzemna geodetska osnova tunela "Mala Kapela" Nadzemna geodetska osnova za potrebe izgradnje tunela "Mala Kapela" sastoji se od dva geodetska četverokuta (jedan u blizini sjevernog i drugi u blizini južnog portala). čije su osi međusobno udaljene za 25 m.108 stacionaža izlaza: 14 + 266.

Rezultati izjednačenja Kao što je prije navedeno. standardna odstupanja .7 mm/km 32 x • Horizontalni pravci su mjereni u 4 girusa • Zenitne duljine su mjerene obostrano. P2.72 Preciznost Povećanje Slika 37. Program nakon izjednačenja daje prikaz izjednačenih koordinata. u dvije serije po pet ponavljanja (ukupno 10 puta u svakom smjeru). Nakon što su izjednačena oba geodetska četverokuta. elipse pogrešaka točaka. (Tablica 5). J3 i J4. Wild Na2 Mikrotriangulacijske mreže: ±0. u 2 ponavljanja. Poligonski vlak: Zbog kontrole točnosti i homogenosti mikrotriangulacijskih mreža ulaznog i izlaznog portala. U cilju kontrole uklapanja u državni koordinatni sustav sa točke J2 opažana je i trigonometrijska točka ∆36 na vrhu Male Kapele. prišlo se izjednačenju poligonskog vlaka u istom programu (Tablica 6). popravke mjerenja. 8. • • • Horizontalni pravci su mjereni u 2 girusa Zenitne duljine su mjerene obostrano. izjednačene vrijednosti mjerenja. P4). P3. ove dvije mreže su spojene poligonskim vlakom od točke S3 s orijentacijom na S1 i S2 do točke J2 s orijentacijom na J1. u 2 položaja durbina Duljine su mjerene obostrano. nadzemna geodetska osnova tunela "Mala Kapela" sastoji se od dva geodetska četverokuta (na sjevernoj i južnoj strani po jedan) i poligonskog vlaka koji ih povezuje. i to su bile točke S1 i J1 (Tablica 4).2. u dvije serije po tri ponavljanja (ukupno 6 puta u svakom smjeru). proteže se od točke S3 do J2. Poligonski vlak se sastoji od četiri točke (P1. Izjednačenja su obavljena u modulu TRIMNET Plus programskog paketa GPSurvey. u 2 ponavljanja. U oba geodetska četverokuta po jedna točka je bila fiksna (koordinate ne dobiju popravke u procesu izjednačenja). u 2 položaja durbina • Duljine su mjerene obostrano. standardna odstupanja koordinata u smjeru osi y i x (sy i sx). i orijentiran je na početku i kraju na točke geodetskih četverokuta.

8639 5519254. .2750 5518707.5061 5516070.7270 4991972. Izjednačene koordinate točaka poligonskog vlaka Naziv točke P1 P2 P3 P4 y (m) 5518809.2857 4997435.0104 0.5248 5517284.9545 5516317.2765 x (m) 4997157.73 mjerenja.3735 sy (m) fiksna točka 0.0501 4998482.0068 sx (m) fiksna točka 0. Izjednačene koordinate točaka sjevernog geodetskog četverokuta Naziv točke S1 S2 S3 S4 y (m) 5519765. Izjednačene koordinate točaka južnog geodetskog četverokuta Naziv točke J1 J2 J3 J4 y (m) 5516671. preciznost i pouzdanost bez utjecaja danih veličina.1369 sy (m) fiksna točka 0. dok su ostali rezultati izjednačenja prikazani u prilozima.0076 0.0051 0.6506 4991284. da se standardna odstupanja koordinata točaka vlaka sve više povećavaju što su točke udaljenije od početne točke vlaka S3.0212 0. izjednačenih mjerenja i popravaka.2175 sy (m) 0. vrijednost tau – testa za svako mjerenje i histogram.3. Analiza pouzdanosti rezultata Nakon što je mreža izjednačena s minimalnom prisilom provjerena je tzv.0994 x (m) 4991950.0036 0.9635 5518489. 8.7397 4996992.0196 0.5477 x (m) 4997228.0065 0.0358 sx (m) 0. Tablica 4.0060 Tablica 6.1914 5516222.0031 0.0053 sx (m) fiksna točka 0.0041 0. unutarnja kvaliteta mreže tj.2746 5516973.0028 0.4697 4994325.0368 0. U sljedećim tablicama su prikazane izjednačene koordinate točaka geodetskih četverokuta i poligonskog vlaka i njihova standardna odstupanja.0055 0.0239 0.0463 0.5931 4994822.0476 Možemo primjetiti kod poligonskog vlaka.0929 4996780.5809 4991443.6434 5519398.0030 Tablica 5.

ri ≈ 1. gdje je: A . Pored toga. grube pogreške imaju veliki utjecaj na nepoznanice pa se lako otkriju. Broj ri može biti shvaćen kao doprinos i-tog opažanja ukupnom broju prekobrojnih mjerenja r. tj.3 0. Ql – korelacijska matrica mjerenja.1 0. u ovom diplomskom radu je analizirana pouzdanost obavljenih mjerenja pomoću koeficijenata ri pojedinih mjerenja. Stupanj kontrole u ovisnosti o vrijednosti ri Vrijednosti ri 0 < ri < 0. Veća vrijednost koeficijenta ri omogućava bolju kontrolu opažanja li.01 < ri < 0.1 < ri < 0. Kod oba geodetska četverokuta i poligonskog vlaka χ 2 test je prošao.0 Postoje također tri karakteristična slučaja: 1. a vrijednosti tau testa za svako mjerenje su bile manje od kritične vrijednosti koju određuje program. N – matrica koeficijenata normalnih jednadžbi.01 0. Kao što je prije spomenuto. program GPSurvey iskazuje koeficijente ri za grupe istovrsnih mjerenja (kutovi. U tablici 7 je predstavljena mjera sposobnosti mreže da veći dio grube pogreške nekog mjerenja dodijeli popravci tog istog mjerenja. Koeficijenti ri su vezani isključivo uz geometriju mreže. što pokazuje da nisu prisutne grube pogreške u mjerenjima (Prilozi 4. kod njegove veće vrijednosti ćemo lakše uočiti grubu pogrešku koja bi imala veliki utjecaj na nepoznanice. Mogućnost kontrole Nema kontrole Slaba kontrola Dobra kontrola Odlična kontrola .3 < ri < 1.matrica koeficijenata jednadžbi popravaka. dužine). 5).74 Program GPSurvey koji je korišten u ovom diplomskom radu koristi χ 2 test i tau – test za otkrivanje eventualne prisutnosti grubih pogrešaka. Tablica 7. Program navodi kritičnu vrijednost tau – testa koja ovisi o broju prekobrojnih mjerenja i razini signifikantnosti α. Ako se želi iskazati koeficijent ri za svako pojedino mjerenje. potrebno je izračunati matricu R po formuli: R = I − AN −1 AT Ql−1 . Program javlja korisniku da li je χ 2 test prošao (pass ili fail) i navodi vrijednost tau testa za svako pojedino mjerenje. Koeficijenti ri se nalaze na glavnoj dijagonali matrice R.

ri ≈ 0.989 0.406 0. većina grubih pogrešaka se sakrije između opažanja ili nepoznanica pa ne mogu dobiti status grubih pogrešaka. opažanje je slijepo pa se ne može kontrolirati pomoću drugih opažanja. . Dolje su prikazani koeficijenti ri za sve mjerene veličine u sjevernom geodetskom četverokutu (Tablica 8). 3. Tablica 8.982 0.761 0.225 0.925 0. ri = 0.75 2.978 0.333 0.967 0.827 0.979 Također su navedeni koeficijenti ri za južni geodetski četverokut (Tablica 9).346 0. Koeficijenti ri za sjeverni geodetski četverokut Vrsta mjerenja Duljina S1 – S2 Duljina S1 – S3 Duljina S1 – S4 Duljina S2 – S3 Duljina S2 – S4 Duljina S3 – S4 Kut S2 – S1 – S3 Kut S3 – S1 – S4 Kut S4 – S1 – S2 Kut S3 – S2 – S4 Kut S4 – S2 – S1 Kut S1 – S2 – S3 Kut S1 – S3 – S2 Kut S2 – S3 – S4 Kut S4 – S3 – S1 Kut S1 – S4 – S2 Kut S2 – S4 – S3 Kut S3 – S4 – S1 Koeficijent ri 0.945 0.352 0.944 0.949 0. a grube pogreške je nemoguće otkriti.978 0.115 0.

818 0. .081 0.961 0.440 0.325 0.921 0.918 1.76 Tablica 9. suma kutova mora biti 360°.894 0. Isto tako izmjerenih kuteva ima više.985 0.317 0.769 0.415 0. i to već nakon izmjere mreže pomoću provjere uvjeta koje kutovi moraju zadovoljiti (uvjeti figura.987 Iz prikazanih podataka možemo vidjeti da za kuteve imamo mnogo bolju mogućnost kontrole. uvjeti horizonta) možemo otkriti grube pogreške većeg iznosa. Svaki kut možemo dobro kontrolirati pomoću dva preostala kuta mjerena na istom stajalištu. nego za duljine. jer je kod kutova puno lakše otkriti grubu pogrešku.432 0. Koeficijenti ri za južni geodetski četverokut Vrsta mjerenja Duljina J1 – J2 Duljina J1 – J3 Duljina J1 – J4 Duljina J2 – J3 Duljina J2 – J4 Duljina J3 – J4 Kut J2 – J1 – J3 Kut J3 – J2 – J4 Kut J4 – J2 – J1 Kut J1 – J2 – J3 Kut J4 – J3 – J1 Kut J1 – J3 – J2 Kut J2 – J3 – J4 Kut J1 – J4 – J2 Kut J2 – J4 – J3 Kut J3 – J4 – J1 Kut J3 – J2 – J1 Kut J1 – J2 – J4 Koeficijent ri 0. To je razumljivo.000 0.962 0. pa samim tim i njihov udjel u ukupnom broju prekobrojnih mjerenja r mora biti veći.938 0. tj. odnosno njihovi koeficijenti ri moraju biti veći nego kod duljina.838 0.

juz_mreza – projekt iz GPSurveya u kojem su obrađeni podaci mjerenja i izračunate koordinate nepoznatih točaka sa pripadajućom ocjenom točnosti za južnu mrežu tunela "Mala Kapela". izjednačene veličine i ocjena točnosti za poligonski vlak tekst diplomskog rada plan nadzemne horizontalne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" u mjerilu 1 : 25000 prezentacija diplomskog rada u Power Pointu 2. mkapela. juz_mreza 3. diplomski. Podaci su logički organizirani kao što je dolje navedeno (Tablica 10). polvlak – projekt iz GPSurveya u kojem su obrađeni podaci mjerenja i izračunate koordinate nepoznatih točaka sa pripadajućom ocjenom točnosti za poligonski vlak koji povezuje sjevernu i južnu mrežu tunela "Mala Kapela".doc mkapela_nadzosnova. .Sadržaj priloženog CD-a Redni broj 1 1. izjednačene veličine i ocjena točnosti za sjevernu mrežu podaci mjerenja.77 8. Sadržaj priloženog medija (CD–a) Na priloženom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi ovog diplomskog rada i svi postignuti rezultati. Mapa/datoteka 2 sjev_mreza Sadržaj priloženog medija 3 podaci mjerenja. 5.ppt Objašnjenje: sjev_mreza – projekt iz GPSurveya u kojem su obrađeni podaci mjerenja i izračunate koordinate nepoznatih točaka sa pripadajućom ocjenom točnosti za sjevernu mrežu tunela "Mala Kapela". polvlak 4. izjednačene veličine i ocjena točnosti za južnu mrežu podaci mjerenja. Tablica 10.dwg 6.4.

Koeficijenti ri za duljine su se nalazili u intervalu od 0. Kao što je u šestom poglavlju objašnjeno. prišlo se analizi koeficijenata prekobrojnih mjerenja ri koji kod dobro projektirane mreže trebaju imati što veću vrijednost. o konfiguracijskoj matrici A i o matrici težina P. U protivnom će se gruba pogreška jednog mjerenja raspršiti na popravke ostalih mjerenja i biti će je jako teško otkriti. Izjednačenje je obavljeno u programskom paketu GPSurvey 2. da koeficijenti ri budu što veći. . Nakon izjednačenja kojim su dobivene definitivne koordinate točaka mreže. Pri samom projektiranju mreže potrebno je voditi računa o tome da pouzdanost mreže ovisi o njenoj geometriji. i nakon toga odabirom najpovoljnije varijante. što pokazuje da u mjerenjima nema grubih pogrešaka. u ovom slučaju orijentacija podzemnih poligonskih vlakova s kojih se iskolčava smjer kopanja tunela i tunelska os. a izražava se maksimalnom mogućnošću otkrivanja i lociranja grubih pogrešaka (pomoću statističkih testova) te minimalnim utjecajem neotkrivenih grubih pogrešaka na koordinate točaka mreže i njihove funkcije. To se može postići ispitivanjem različitih varijanti mreže i simulacijama. Zadatak ovog diplomskog rada je bio položajno izjednačiti nadzemnu geodetsku osnovu tunela Mala Kapela i analizirati pouzdanost obavljenih mjerenja (duljina i kutova). a ne o vrijednosti samih mjerenja. Zaključak Kod geodetskih mreža posebnih namjena (u koje spada i nadzemna geodetska osnova tunela "Mala Kapela") potrebno je poznavati ne samo precizne. Kao što se može vidjeti u Prilogu 4 vrijednosti tau testa za sva mjerenja su bile manje od kritične (granične) vrijednosti koju navodi program. Koeficijenti ri za kutove su se nalazili u intervalu od 0. tj. Potrebno je da oni budu što veći. već i pouzdane koordinate točaka mreže. možemo biti sigurni u kvalitetu geodetske osnove s koje će se obavljati precizni radovi.5.78 9. Pouzdanost je vrlo važan kriterij za ocjenu kvalitete mreže. tj.1 do 0. a neotkrivene grube pogreške zanemarivo male. Tek kada znamo da su grube pogreške otkrivene i takva mjerenja izbačena (ili ponovljena).0. koeficijenti ri definiraju koliki će postotak grube pogreške mjerenja li biti uključen u popravku mjerenja vi. Također je potrebno voditi računa o tome da se mjerenja međusobno dobro kontroliraju. Program za otkrivanje grubih pogrešaka u mjerenjima koristi tau – test.7 do 1. što znači da prema tablici 7 koja je navedena u osmom poglavlju imamo dobru kontrolu za duljine. što prema spomenutoj tablici znači da za kutove imamo odličnu mogućnost kontrole. tako da uspijemo preko veličine popravke naslutiti koje je mjerenje grubo pogrešno.35 korištenjem modula TRIMNET Plus. popravke mjerenja i pripadajuća ocjena točnosti.

Histogrami . Elipse pogrešaka točaka geodetske osnove PRILOG 4. Prilozi PRILOG 1. Izvještaj modula TRIMNET Plus o izjednačenim mjerenjima PRILOG 5. Izvještaj nakon provođenja statističkog testa PRILOG 6. Izvješće modula TRIMNET Plus o izjednačenim koordinatama PRILOG 3.79 10. Plan nadzemne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" PRILOG 2.

Plan nadzemne geodetske osnove tunela "Mala Kapela" .80 PRILOG 1.

1369 5519254.006784m NOT KNOWN NOT KNOWN Y= X= ELL HT= ORTHO HT= GEOID HT= 2 S2 Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 3 S3 4 S4 .0929 5519765.0000 0.002822m 0.2766 0.004147m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.96σ FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED 0.0000 +0.8639 0.0000 +0.0000 0.0000 +0.0000 +0.0000 +0.0000 +0.0000 +0.0000 4998482.81 PRILOG 2.2750 0.003141m 0.0000 +0.0000 1.0000 0.003025m 0.6434 1.0000 1.0000 4996780.0000 +0.2750 0.0929 5519765.0000 4996780.0000 0.0000 1.0501 5518707.0000 +0.003617m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 4997435.0000 +0.0000 0.0000 4997435.0500 5518707.0000 0.2765 0.1369 5519254.0000 +0.6434 1.0000 +0. Izvješće modula TRIMNET Plus o izjednačenim koordinatama COORDINATE ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = sjev_mreza TIME = Thu Nov 11 11:45:11 2004 Datum = bessel Coordinate System = User-Defined Transverse Mercator Zone = gk Network Adjustment Constraints: 1 fixed coordinates in y 1 fixed coordinates in x 1 fixed coordinates in H 1 fixed coordinates in h POINT 1 S1 NAME OLD COORDS 4997157.0000 +0.0000 +0.2857 5519398.2857 5519398.0000 NEW COORDS 4997157.0000 4998482.0000 0.8639 0.0000 +0.0000 ADJUST +0.0000 0.

82 COORDINATE ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = juz_mreza TIME = Fri Nov 12 18:43:48 1999 Datum = bessel Coordinate System = User-Defined Transverse Mercator Zone = gk Network Adjustment Constraints: 1 fixed coordinates in y 1 fixed coordinates in x 1 fixed coordinates in H 1 fixed coordinates in h POINT 1 J1 NAME OLD COORDS 4991950.1914 0.0000 +0.005547m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 -1.0000 0.0000 -1.9545 0.0000 0.0000 1.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 +0.0000 4991972.006493m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 +0.0000 0.0000 4991443.0000 +0.0994 0.0000 4991284.0000 +0.0001 +0.0000 +0.007609m 0.0000 1.5061 0.96σ FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED 0.005291m NOT KNOWN NOT KNOWN Y= X= ELL HT= ORTHO HT= GEOID HT= 2 J2 Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 3 J3 4 J4 .0000 0.1914 0.005111m 0.0000 +0.0000 +0.6506 5516671.0000 ADJUST +0.0000 +0.0000 NEW COORDS 4991950.0000 4991443.6506 5516671.0000 +0.006036m 0.0000 4991284.5809 5516317.0000 +0.5061 0.7270 5516070.0000 0.0000 +0.0000 +0.3735 5516222.0994 0.0000 4991972.3734 5516222.9545 0.7270 5516070.5809 5516317.0000 1.

0000 +0.0000 4991284.3735 5516222.4697 5517284.036758m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.5477 0.047567m 0.5931 5518489.4696 5517284.0001 -0.0000 4994822.0000 +0.035792m NOT KNOWN NOT KNOWN Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 2 J2 4 J4 5 P1 6 P2 7 P3 8 P4 .021181m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 4997228.0000 0.0000 +0.0000 0.0000 +0.0001 -0.0000 0.0000 4991972.0000 0.6506 5516671.2175 5516973.0000 4991972.0000 +0.010368m NOT KNOWN NOT KNOWN 0.0000 +0.96σ FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN 0.5061 0.0000 4994325.9635 0.0994 0.5809 5516317.5931 5518489.0000 +0.3735 5516222.83 COORDINATE ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = pol_vlak TIME = Sat Nov 27 15:00:43 1999 Datum = bessel Coordinate System = User-Defined Transverse Mercator Zone = gk Network Adjustment Constraints: 6 fixed coordinates in y 6 fixed coordinates in x 1 fixed coordinates in H 1 fixed coordinates in h POINT 1 J1 NAME OLD COORDS 4991950.0000 +0.9545 0.0000 0.0000 +0.0000 4996992.9545 0.0000 0.0000 +0.2174 5516973.0000 4994325.0000 4997228.9635 0.0000 0.5061 0.0000 +0.7398 5518809.0000 4991284.0001 +0.0000 0.0000 0.5809 5516317.6506 5516671.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 +0.2746 0.0994 0.0000 +0.2746 0.0000 0.046336m 0.0000 +0.0000 ADJUST +0.023860m 0.019621m 0.0000 +0.0000 NEW COORDS 4991950.5248 0.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 0.7397 5518809.0000 +0.0000 0.5477 0.0001 +0.0000 4994822.5248 0.0000 +0.0000 1.0000 4996992.0000 +0.0000 +0.

0501 5518707.0000 0.0000 4997435.0000 1.0000 +0.0501 5518707.0000 +0.8639 0.0929 5519765.0000 0.0000 4997157.6434 1.0000 +0.0000 4996780.2750 0.0000 1.84 9 S1 Y= X= ELL HT= ORTHO HT= GEOID HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= Y= X= ELL HT= ORTHO HT= 4997157.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 +0.0000 +0.0000 FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN FIXED FIXED NOT KNOWN NOT KNOWN 10 S2 11 S3 .0000 0.0000 +0.0000 4996780.0000 +0.2750 0.0000 4997435.0000 +0.6434 1.2857 5519398.0000 +0.2857 5519398.0000 +0.0000 +0.0000 0.0000 0.8639 0.0929 5519765.

85 PRILOG 3. Elipse pogrešaka točaka geodetske osnove Sjeverni geodetski četverokut

86 Južni geodetski četverokut

87 Poligonski vlak

467528" 269°12'34.angle 5 -**.8122" 1.0327" 4.7948" 2.7188" TAU 1 -**.58 7 0.96σ 2.8480" +0.2603" 2.0180" 28°45'32.4897" +1.angle 12 0.0450" +1.angle 9 -**.197201" 245°22'36.1070" -2.11 2 0.4512" 0.4485" 4.angle 3 -**.angle 4 -**.7868" 269°12'31.angle 6 -**.0189" 4.3707" 4.4483" 41°40'53.0673" 32°23'37.8424" 4.6482" 0.5681" 1.angle 7 -**.2174" 4.2744" -1.5411" 1.7847" -2.3180" 16°15'58.232021" 16°16'00.0653" 0.8184" 254°04'31.543985" 77°09'53.6649" 49°06'35.88 PRILOG 4.4592" 4.96σ/ 1.35 3 0.3779" -3.5300" -0.488036" 254°04'32.8478" 54°10'27.0801" 0.5357" 2.282607" 311°20'20.1324" +1.96σ/ 1.angle 2 -**.380414" 54°10'25.8316" 1.3978" 4. Izvještaj modula TRIMNET Plus o izjednačenim mjerenjima OBSERVATION ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = sjev_mreza TIME = Thu Nov 11 11:45:11 2004 OBSERVATION ADJUSTMENT (Tau = 2.5261" 2.8500" 4.343420" 32°23'40.5146" 311°20'23.6679" 4.4675" 60°26'58.041363" 49°06'33.6495" 0.08 8 0.angle 8 -**.6846" 245°22'34.9636" 77°09'56.6360" 1.0570" 4.0741" 0.6454" 1.angle 11 -**.1956" +2.4693" 2.42 12 S3 -**S4 -**- 0.2407" 1.65) OBS# BLK#/ REF# TYPE BACKSIGHT/ INSTRUMENT/ FORESIGHT S2 S1 S3 S3 S1 S4 S4 S1 S2 S3 S2 S4 S4 S2 S1 S1 S2 S3 S1 S3 S2 S2 S3 S4 S4 S3 S1 S1 S4 S2 S2 S4 S3 UDVC/ UDPG/ SBNT -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 OBSERVED/ ADJUSTED/ RESIDUAL 60°26'58.5712" 4.26 9 0.5141" 4.angle 10 -**.25 11 0.angle 1 -**.37 10 0.18 5 0.3749" 4.3019" 4.3324" 4.25 6 0.9746" -1.577615" 41°40'52.79 4 0.408891" 28°45'33.50 .5139" 4.

53 16 0.0044m 0.ellds 16 -**.1119" 4.0039m 0.5997" 2.ellds 17 -**.0841m 1181.6899m +0.9330m 1707.0044m 0.9324m -0.0031m 0.709471" 42°52'27.0032m 0.2779" 42°52'30.08 17 0.0863" 4.002325m 1420.0037m 0.ellds 14 -**.89 S1 13 -**.ellds 18 -**.4863" +0.5166m -0.9553" 2.ellds 15 -**.0027m 0.0038m 0.81 4 0.0163" 0.ellds 19 1 +2.329014" 49°20'28.000000" 526.96σ/ 1.96σ/ 1.astaz 13 -**.2946m 1420.8007" +0.12 18 0.2999" 4.608114" 0.17 19 0.7036" 4.2529m 526.726028" 284°43'22.angle 3 -**.38 15 0.-**S1 -**S3 1 -**S1 S2 -**S1 S3 -**S1 S4 -**S2 S3 -**S2 S4 -**S3 S4 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 14 0.5171m 951.8007" 284°43'22.0027m 0.0932" 21°52'10.62) OBS# BLK#/ REF# TYPE BACKSIGHT/ INSTRUMENT/ FORESIGHT J2 J1 J3 J3 J1 J4 J4 J1 J2 J3 J2 J4 UDVC/ UDPG/ SBNT -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 OBSERVED/ ADJUSTED/ RESIDUAL 1.000880m 4.6210" 2.0035m 0.angle 1 -**.0035m 0.001120m 1093.0832m -0.0049m 0.000603m 1181.0080" 7.0022m 0.9975" +3.0000" 0.06 .8781" 49°20'29.angle 2 -**.34 2 0.2540m +0.0934" 1.0026m 0.angle 4 21°52'09.2949m +0.000308m 951.6876m 1093.0034m 0.0040m 0.8027" +1.7433" 3.68 3 0.5289" 295°15'18.4294" TAU 1 -**.0044m 0.1999" -4.96σ 4.8446" 7.5194" 0.40 OBSERVATION ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = juz_mreza TIME = Fri Nov 12 18:43:48 2004 OBSERVATION ADJUSTMENT (Tau = 2.5194" 0.0016m OPEN -**.719543" 295°15'22.000449m 1707.

3838m 694.1823" 1.426809" 253°16'15.002562m 7.5031m 754.930728" 208°01'10.7000" 208°01'10.8326" 7.90 5 -**.0955m 294.7420" 3.2440" 5.2205" 7.angle 8 -**.6099" 5.1274" 72°52'18.0065m 0.6948" +0.0072m 0.angle 10 -**.3793m +0.1482" 5.0418m 550.7484" -1.32 7 0.3569" -3.77 19 0.4933" 23°55'46.ellds 19 J4 J2 J1 J1 J2 J3 J4 J3 J1 J1 J3 J2 J2 J3 J4 J1 J4 J2 J2 J4 J3 J3 J4 J1 -**J1 J2 -**J1 J2 -**J1 J3 -**J1 J4 -**J2 J3 -**J2 J4 -**J3 J4 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 35°54'59.0430" +0.0062m 0.649767" 72°52'16.0055m 0.angle 12 -**.0915" 8.05 10 0.8219m 786.72 15 0.0489" 1.2384" 8.0032m 0.9276" 3.0061m 0.7329" 6.ellds 16 -**.9393" 5.0070m 0.4212" 274°44'29.ellds 14 -**.0392m -0.7856" 3.0053m 0.5542" +2.09 8 0.3785m 450.5609" 1.000806m 294.03 18 0.005032m 786.38 .4993" 6.1996" 8.angle 11 -**.064290" 33°51'26.17 16 0.angle 7 -**.9137" 3.656177" 274°44'32.3781m -0.0074m 0.30 9 0.0051m 0.04 11 0.8230m +0.0048m 0.284764" 256°43'58.0049m 0.0063m 0.0052m 0.5081m +0.0047m 0.0049m 0.9619" 6.angle 9 -**.angle 6 -**.ellds 17 -**.6792" 256°43'56.415539" 23°55'46.6879" 2.0953m -0.0088m 0.8312" 1.7510" -0.8964" 8.4007" 33°51'25.19 17 0.2086" -0.7000" +0.6275" 79°20'17.7583" 8.03 12 0.5572" 2.angle 5 -**.422958" 79°20'16.18 6 0.5609" 0.2719" 253°16'15.0045m 0.1569" +1.000256m 694.ellds 18 -**.005697m 550.astaz 13 -**.0000" 0.5007" 35°55'01.001062m 450.ellds 15 -**.18 13 OPEN 14 0.000000" 754.2977" 8.

71 14 0.007758" 259°56'31.4480" 2.8100" 4.163112" 15°50'35.0239m TAU 2 1 angle 3 2 angle 7 -**.0231m 0.18 8 0.4853" 6.6240" 4.3518" 6.43 15 0.014411m 586.96σ/ 1.96) OBS# BLK#/ REF# TYPE BACKSIGHT/ INSTRUMENT/ FORESIGHT S2 S3 P1 J4 J2 P4 S1 S3 P1 S3 P1 P2 P1 P2 P3 P2 P3 P4 P3 P4 J2 P4 J2 J1 -**S3 P1 -**P1 P2 -**P2 P3 -**P3 UDVC/ UDPG/ SBNT -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**1 -**-**OBSERVED/ ADJUSTED/ RESIDUAL 20°11'16.28 6 0.001710m 398.91 OBSERVATION ADJUSTMENT SUMMARY NETWORK = polvlak TIME = Sat Nov 27 15:00:44 1999 OBSERVATION ADJUSTMENT (Tau = 1.4673" -0.0221m 0.4507" 160°10'28.217896" 182°57'11.3270" 3.9367" 7.0055m 0.92 11 0.3691" 4.3098" +3.0248m 0.angle 9 -**.96σ 7.1267" 2.0859" 4.3505m -0.3529" +1.3270" 5.0450m 0.0334m 0.6156" 3.733891" 160°10'26.0569m 398.ellds 17 0.710001" 230.ellds 16 -**.557354" 48°56'49.angle 13 -**.9886" -1.3570m 586.9964" 48°56'48.6190" 182°57'13.47 .3539m 1.1928" -0.8435" -1.20 7 0.4221" -0.0712" 4.angle 11 -**.1341" 2.0560m 0.7908" 0.angle 8 -**.6676" 6.angle 10 -**.6784" 20°11'16.84 10 0.ellds 15 -**.898945" 155°26'07.4107" 155°26'07.0217m 0.96σ/ 1.1902m 230.03 5 0.4009" 20°04'21.211106" 20°04'23.3649m 2482.003876m 2482.3210" 259°56'30.98 12 0.1082" 5.0043m 0.8770" 5.40 13 0.9611" 2.angle 12 -**.ellds 14 -**.5810" 4.0224m 0.0530m -0.1712" 4.3518" 4.3197" 4.09 9 0.5998" 15°50'39.5260" 2.1919m +0.6139" +2.

0683m 0.0065m 0.010434m 0.003051m 3110.22 .6151m 3110.6047m -0.ellds 18 -**P4 J2 1 -**-**1 -0.0481m 0.92 P4 16 -**.0484m 0.

0020 Tribrach error = 0.94 No summation weighting strategy was used Station Error Strategy: H.00 = 10.01 = 0.00 0.00 r r r r = 0.00 Azimuths: Angles: Distances: Delta Elevations: Reference Reference Reference Reference Factor Factor Factor Factor = = = = 1.00 1.99 Chi-Square Test (α = 95%) = PASS Degrees of Freedom = 13.93 PRILOG 5.02 0.00 WEIGHTING STRATEGIES: TERRESTRIAL OBSERVATIONS: Scalar Weighting Strategy: Alternative Scalar Set Applied Globally = 0.34 1.00 r r r r = 0.00 TERRESTRIAL OBSERVATIONS Reference Factor = 1.92 1.I.0010 ADJUSTMENT STATISTICS SUMMARY NETWORK = juz_mreza TIME = Fri Nov 12 18:43:48 1999 ADJUSTMENT SUMMARY Network Reference Factor = 1.00 .99 = 2. Izvješće nakon provođenja statističkog testa ADJUSTMENT STATISTICS SUMMARY NETWORK = sjev_mreza TIME = Thu Nov 11 11:45:11 2004 ADJUSTMENT SUMMARY Network Reference Factor = 0.00 = 10.00 TERRESTRIAL OBSERVATIONS Reference Factor = 0.03 Chi-Square Test (α = 95%) = PASS Degrees of Freedom = 13.85 1.11 = 2.00 Azimuths: Angles: Distances: Delta Elevations: Reference Reference Reference Reference Factor Factor Factor Factor = = = = 1.03 r = 13.99 r = 13. error = 0.89 = 0.

error = 0.43 No summation weighting strategy was used Station Error Strategy: H.0020 ADJUSTMENT STATISTICS SUMMARY NETWORK = polvlak TIME = Sat Nov 27 15:00:43 1999 ADJUSTMENT SUMMARY Network Reference Factor = 1.I.00 WEIGHTING STRATEGIES: TERRESTRIAL OBSERVATIONS: Scalar Weighting Strategy: Alternative Scalar Set Applied Globally = 2.0020 .00 Chi-Square Test (à = 95%) = PASS Degrees of Freedom = 5.0050 Tribrach error = 0.02 0.0060 Tribrach error = 0.73 1.06 0.98 1.00 r r r r = = = = 0.12 No summation weighting strategy was used Station Error Strategy: H.94 WEIGHTING STRATEGIES: TERRESTRIAL OBSERVATIONS: Scalar Weighting Strategy: Alternative Scalar Set Applied Globally = 1.00 1.00 3.I.00 r = 5.00 TERRESTRIAL OBSERVATIONS Reference Factor = 1.00 Azimuths: Angles: Distances: Delta Elevations: Reference Reference Reference Reference Factor Factor Factor Factor = = = = 1. error = 0.

Histogrami HISTOGRAM – SJEVERNA MREŽA HISTOGRAM – JUŽNA MREŽA .95 PRILOG 6.

96 HISTOGRAM – POLIGONSKI VLAK .

M. (1.) URL 2. K.com/niveles/Na2.de/images/tc1600.jpg. Zagreb. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu.. Zagreb.) . 2005.2005. Mihailović. Beograd.jpg.precisiontopografica. R. Aleksić. interna skripta. (1982): Inženjerska geodezija II. Leica TC 1600. Wild Na 2. http://www.97 Literatura: Janković. http://www. (1994): Deformaciona analiza geodetskih mreža.e-messmer. Novaković. POPIS URL-ova: URL 1. Liber. (2004): Geodetske mreže posebnih namjena. (17.3. 01. G.

Poslovi u geodeziji ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA • Datum (od – do) • Naziv i vrsta obrazovne ustanove • Osnovni predmet /zanimanje • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) 2000 .98 ŽIVOTOPIS EUROPEAN CURRICULUM VITAE FORMAT OSOBNE OBAVIJESTI Ime Adresa Telefon Faks E-pošta Državljanstvo Datum rođenja GARMAZ.o.8.2005 Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Diplomirani inženjer geodezije • Datum (od – do) • Naziv i vrsta obrazovne ustanove • Osnovni predmet /zanimanje • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) 1996 .o.9.8.hr Hrvatsko 13.2004 Vještačenje Bajilo d. PETAR Vjekoslava Paraća 102. 21000 Split.1981.1523 pgarmaz@geof. RADNO ISKUSTVO • Datum (od – do) • Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja • Vrsta posla ili područje • Zanimanje i položaj koji obnaša • Osnovne aktivnosti i odgovornosti 30.2004-24. Hrvatska 091/ 503 .2000 Graditeljska škola Split Geodetski tehničar .

Split .99 • Datum (od – do) • Naziv i vrsta obrazovne ustanove • Osnovni predmet /zanimanje • Naslov postignut obrazovanjem • Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji) 1988 .1996 Osnovna škola Sućidar.

itd. UMJETNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Glazba. na poslu. TEHNIČKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI S računalima. ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Npr. . u kulturi i športu) i kod kuće. karijerom. itd. pisanje. gdje je timski rad osnova (npr. projektima. OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI MATERINSKI JEZIK DRUGI JEZICI HRVATSKI ENGLESKI • sposobnost čitanja • sposobnost pisanja • sposobnost usmenog izražavanja DOBRO IZVRSNO DOBRO NJEMAČKI • sposobnost čitanja • sposobnost pisanja • sposobnost usmenog izražavanja DOBRO OSNOVNO DOBRO SOCIJALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Življenje i rad s drugim ljudima u višekulturnim okolinama gdje je značajna komunikacija. SEDMOM I OSMOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE SAM TRENIRAO STRELJAŠTVO U KLUBU ”DALMACIJACEMENT”. dizajn. u dragovoljnom radu (npr. a koje nisu potkrijepljene potvrdama i diplomama. itd. u kulturnim ili sportskim aktivnostima). posebnim vrstama opreme. strojeva.100 Stečene radom/životom. financijama. U ŠESTOM. TE SAM ČLAN HRVATSKOG STRELJAČKOG SAVEZA. DRUGE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Sposobnosti koje nisu gore navedene. koordinacija i upravljanje osobljem.

101 VOZAČKA DOZVOLA DODATNE OBAVIJESTI DODATCI B kategorija od 1999. godine .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->