REPUBLIKA SRPSKA VLADA N a c r t

ZAKON O UREENJU PROSTORA I GRAENJU

Banja Luka, septembar 2007. godine

N a c r t

ZAKON O UREENJU PROSTORA I GRAENJU

UREENJE PROSTORA I OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuju se: osnove organizacije, planiranja i ureenja prostora, vrste i sadraj dokumenata prostornog ureenja, nain izrade i postupak usvajanja dokumenata prostornog ureenja, pravila i plan sprovoenja dokumenata prostornog ureenja, uslovi i nain korienja graevinskog zemljita i graenja, vrste i sadraj tehnike dokumentacije, obaveze i meusobni odnosi izmeu uesnika u graenju, uslovi za izdavanje odobrenja za graenje i upotrebu, vrenje nadzora nad primjenom ovih odredaba, te kaznene odredbe. lan 2. (1) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, koji se odnose na ureenje prostora, imaju sljedea znaenja: a) prostor je sastav fizikih struktura na povrini ili ispod povrine zemlje i vode, dokle dopiru neposredni uticaji ljudske djelatnosti, b) prostorni razvoj je mijenjanje prirodnog i izgraenog prostora kao rezultat ljudskih aktivnosti, v) prostorno ureenje je planirani razmjetaj djelatnosti i objekata na odreenom podruju, g) plansko prostorno ureenje podrazumijeva zatitu i upravljanje prostorom radi odrivog razvoja na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostora. d) odrivi razvoj je obezbjeenje takvog korienja prostora, koji uz ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog korienja prirodnih dobara, te zatitu kulturnog nasljea i drugih prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih generacija, bez ugroavanja potreba buduih generacija, ) prostorno planiranje je multidisciplinarna djelatnost kojom se uz uvaavanje razvojnih mogunosti planira namjensko korienje prostora, odreuju uslovi za razvoj djelatnosti u prostoru i njihov razmjetaj, te odreuju mjere za poboljanje postojeih objekata i definiu uslovi za smjetaj planiranih objekata i njihovo graenje, e) naselje je izgraen i funkcionalno objedinjen prostor na kojem su obezbjeeni uslovi za ivot, rad i zadovoljavanje zajednikih potreba stanovnika, ) naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata jedno ili vie naselja, sa podrujem koje pripada tom naseljenom mjestu. Naselja mogu imati karakter gradskog ili seoskog naselja,

z) grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovnitva, i) selo je naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivredom i koje nije sjedite jedinice lokalne samouprave, j) gradsko graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je odgovarajuim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a ranije je odreeno zakonom i drugim propisima, odnosno koje je kao takvo odreeno odlukom skuptine optine, odnosno grada, k) ostalo graevinsko zemljite je izgraeno i neizgraeno zemljite namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama ovog zakona, a koje se nalazi van zone gradskog graevinskog zemljita, odnosno van gradova i naselja gradskog karaktera, a odreeno je odlukom skuptine optine ili grada, l) graevinska parcela je povrina zemljita koja je planom ili na osnovu plana odreena numeriki ili grafiki i namijenjena za izgradnju, odravanje i redovnu upotrebu jedne ili vie graevina, lj) regulaciona linija je planska linija, odreena grafiki i numeriki, koja odvaja zemljite planirano za javne povrine ili javne objekte od zemljita planiranog za druge namjene, m) graevinska linija je planska linija na povrini ili ispod povrine zemlje, odreena grafiki i numeriki planom ili na osnovu plana, koja predstavlja granicu do koje se odreena graevina moe graditi, ili na kojoj se mora graditi, n) zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita, vodne povrine ili vazduni prostori, koji su odreeni planom ili na osnovu plana numeriki i grafiki i namijenjeni za zatitu ivota i zdravlja ljudi, bezbjednost graevina, povrina ili prostora, u skladu sa odredbama posebnih propisa, ili u skladu sa strunim pravilima koja se primjenjuju u odgovarajuoj oblasti, nj) javne povrine su zemljine ili vodne povrine koje su planom ili na osnovu plana odreene numeriki i grafiki, ili samo grafiki, i namijenjene za obavljanje javnih funkcija, djelatnosti i aktivnosti, i koje su kao takve dostupne neodreenom broju individualno neodreenih fizikih ili pravnih lica. o) zelene i rekreacione povrine podrazumijevaju: javne zelene povrine (parkume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci, zelenilo uz saobraajnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi, kojima se spreava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite rekreacione i zatitne namjene; zelene povrine stambenih, odnosno urbanih cjelina; zelene povrine posebne namjene (groblja, botaniki i zooloki vrtovi, sl.); povrine za rekreaciju i masovni sport na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, sportski tereni, kupalita); zelene povrine uz obale rijeka i jezera. (2) Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu, koji se odnose na graenje objekata, imaju sljedee znaenje: a) graenje je izvoenje pripremnih radova, graevinskih radova (ukljuujui graevinsko-zavrne i graevinsko-instalaterske radove), te ugradnja i montaa opreme, gotovih graevinskih elemenata i konstrukcija. Graenjem se smatra izgradnja nove graevine, kao i rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, promjena namjene, konzervacija, izgradnja privremenih graevina, te izvoenje drugih zahvata u prostoru, kao i uklanjanje graevina, b) pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita, odnosno radnje u vezi sa postavljanjem ograde, izvoenje radova i graenje pomonih graevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organizovanja gradilita i primjene odgovarajue

tehnologije graenja, pripremu odgovarajueg prostora za skladitenje graevinskog materijala, te organizovanje saobraajne komunikacije unutar gradilita, v) rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na postojeoj graevini, kojima se mijenjaju konstruktivni elementi koji bi mogli uticati na stabilnost graevine ili njenih dijelova, uvode nove instalacije ili ugrauje nova oprema u graevinu, mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine, te mijenjaju uslovi pod kojima je, na osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina, g) sanacijom se smatra izvoenje radova radi ouvanja bitnih karakteristika graevine u toku njenog trajanja, kojima se ne mijenjaju uslovi u skladu s kojima je izgraena, d) otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uslova za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u objekat, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za lica sa tekoama u kretanju, ) odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i izvoenje radova nunih za sigurnost i stabilnost graevine, ivot i zdravlje ljudi, te za ouvanje bitnih tehnikih karakteristika i drugih uslova propisanih za predmetnu graevinu, a koji ne utiu na dimenzije i vanjski izgled graevine, te na zatitu ivotne sredine, e) konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljeg propadanja, a do sticanja uslova za njenu sanaciju, rekonstrukciju ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini, ) dogradnjom se smatra svako proirenje postojee graevine do 50% tlocrtne povrine, kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa graevinom uz koju se dograuje, z) nadziivanjem se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje tavana, odnosno potkrovlja na postojeim graevinama, kojim se dobija novi stambeni ili poslovni prostor, i) zatita objekata, u zavisnosti od vrste i lokacije graevine, obuhvata: 1) konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog okruenja uz zabranu bilo kakve izgradnje nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini lokaliteta, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili autentinost spomenika; 2) restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju graevine uz potpuno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti graevine sa svim njenim estetskim, umjetnikim i istorijskim vrijednostima uz upotrebu tradicionalnih graevinskih materijala i radove izvoene na osnovu postojee originalne dokumentacije; 3) reprodukciju, koja podrazumijeva kopiranje izgleda, strukture i estetinosti originala radi prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena; 4) iluminaciju, koja podrazumijeva preduzimanje takvih intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruenju radi ugradnje sistema elektrine rasvjete, koji ni na koji nain nee ugroziti njegovu vrijednost; j) promjenom namjene smatra se izvoenje graevinskih radova kojima se ne mijenja vanjski izgled objekta, ali promjena korienja graevine ili njenog dijela bitno mijenja uslove upotrebe te graevine, okolnih graevina i prostora, te odvijanja saobraaja i uslove zatite ivotne sredine, k) promjenom djelatnosti smatra se izvoenje radova koji predstavljaju promjenu namjene, kojom se ne poveava uticaj graevine na okolinu, odnosno dolazi do dopune zamjene djelatnosti koja ima isti uticaj na okolinu kao i prethodna djelatnost, l) uklanjanjem graevine smatra se ruenje ili demontaa graevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala nastalog ruenjem, zateenog materijala, opreme i drugih elemenata i dovoenje graevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje.

Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti ili veih oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa ili zbog izgradnje novog objekta u skladu sa sprovedbenim planom, lj) graevina podrazumijeva objekat na odreenoj lokaciji, trajno povezan sa zemljitem, koja se sastoji od graevinskog sklopa, sa opremom ili bez nje, kao i sva samostalna postrojenja trajno povezana sa zemljitem. Graevinom se smatraju i nasipi, iskopi i odlagalita, tj. svi objekti povezani sa zemljitem kojima se mijenja nain korienja prostora, m) privremena graevina je graevina montano-demontanog tipa ili graevina izvedena od lakih materijala, privremeno postavljena na lokaciji bilo za potrebe gradilita ili za organizovanje sajmova, javnih manifestacija, te za druge potrebe u skladu sa planom. Privremenim graevinama smatraju se i i kiosci, telefonske govornice, ljetne bate i slino, n) individualni stambeni objekat je graevina stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli sa najvie tri stana, koja nema vie od podruma i tri nadzemne etae namijenjene stanovanju i ija korisna povrina ne prelazi 400m2. Nadzemnom etaom smatra se i tavanska etaa namijenjena za stanovanje, nj) individualni stambeno-poslovni objekat je graevina stambene i poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli, maksimalne korisne povrine do 400m2 ukljuujui podrum i tavansku etau ako je namijenjena za stanovanje, sa maksimalno tri etae, od kojih se jedna etaa koristi za poslovne djelatnosti, a dvije za stanovanje, pri emu vrsta poslovne djelatnosti ne smije imati nikakvog tetnog uticaja na ivotnu sredinu i sigurnost ljudi i dobara. o) graevinskim proizvodima smatraju se proizvedeni graevinski materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije koje su namijenjene za graenje. p) izvoenje drugih zahvata podrazumijeva sve radove na povrini ili ispod povrine zemlje, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei uslovi korienja prostora, r) iskolavanje graevine podrazumijeva prenoenje vanjskog oblika planirane graevine na teren unutar graevinske parcele, odnosno prenoenje ose trase infrstrukture, s) investitor je pravno ili fiziko lice u ije ime se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru, t) projektant je pravno lice koje kao privrednu djelatnost obavlja usluge projektovanja, ) izvoa je pravno lice koje kao privrednu djelatnost obavlja usluge pri pripremi gradilita, izvoenju graevinskih i drugih radova, montai i demontai mainskih instalacija i instalacija slabe i jake struje i druge opreme, te izvoenju zavrnih radova u graevinarstvu, u) nadzorni organ je pravno ili fiziko lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije ili graenje koje obavlja nadzor nad svim radovima u graevinarstvu, f) revident je pravno lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije koje obavlja pregled i tehniku kontrolu projektne dokumentacije, h) projektovanje je izrada projekata potrebnih za izdavanje odobrenja za graenje, kao i ostalih projekata ija je obaveza izrade propisana ovim zakonom, c) gradilitem se smatra zemljite, ukljuujui i privremeno zauzeto zemljite, ili graevina na kojem se gradi, kao i zemljite potrebno za omoguavanje primjene odgovarajue tehnologije graenja. II OSNOVNI PRINCIPI PROSTORNOG PLANIRANJA

lan 3. Cjelovit pristup planskom ureenju prostora obuhvata: a) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti odrivog razvoja na prostoru Republike Srpske (u daljem tekstu Republike), b) zatitne mjere i nain upravljanja prostorom, v) izradu dokumenata prostornog ureenja, g) sprovoenje i kontrolu sprovoenja dokumenata prostornog ureenja. lan 4. Prostorno planiranje zasniva se na principima: a) zatite prostora u skladu sa principima odrivog razvoja, b) ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog razvoja Republike uz potovanje i razvijanje regionalnih i optinskih prostornih specifinosti, v) zatite integralnih vrijednosti prostora i racionalnog korienja i zatite prostora, g) zatite ivotne sredine, d) zatite kulturnog i prirodnog nasljea, ) usklaivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Republiku i jedinice lokalne samouprave, e) usklaivanja privatnog i javnog interesa, ) usklaivanja planskih dokumenata Republike i Federacije BiH, z) usklaivanja prostornog ureenja Republike sa prostornim ureenjem susjednih drava, i) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima vanim za prostorno ureenje, j) uspostavljanja jedinstvenog sistema informacija o prostoru Republike u svrhu planiranja, korienja zemljita i zatite prostora Republike. lan 5. Plansko ureenje prostora obuhvata: a) graenje i ureenje naselja i okolnog prostora, b) upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa i v) obavljanje drugih zahvata u prostoru u skladu sa dokumentima prostornog ureenja i drugim propisanim uslovima iz ovog zakona. lan 6. (1) Radi planske izgradnje, stvaranja povoljnih uslova za ivot, rad i zdravlje ovjeka i dugoronog upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvruje: a) graevinsko zemljite, b) poljoprivredno zemljite, v) umsko zemljite, g) vodne povrine, d) zatiena i rekreaciona podruja, ) infrastrukturni sistemi, e) eksploatacijska polja i ) neplodno zemljite i ostala zemljita koja e biti izgraena samo u posebnim okolnostima.

(2) Povrine zemljita iz stava 1. ovog lana utvruju se na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog ureenja. 1. Urbano podruje i ue urbano podruje lan 7. (1) Radi usmjeravanja graenja, prostornim ili urbanistikim planom utvruje se urbano podruje i ue urbano podruje. (2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja koja predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno funkcionalno meusobno povezanu cjelinu, a koja na osnovu planskih pretpostavki ima uslove za dalji razvoj. (3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje, rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu namjenu i zelene povrine, kao i povrine rezervisane za budui razvoj. Urbano podruje obuhvata osim graevinskog i druga zemljita. (4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uslova izgradnje u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje. (5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koji je intenzivno izgraen ili je planom predvieno da tako bude izgraen i obrazuje se u svrhu utvrivanja posebnih uslova pri izdavanju odobrenja za graenje. lan 8. (1) Izgradnja naselja i graevina vri se na osnovu sprovedbene planske dokumentacije ili na osnovu prostornog ili urbanistikog plana, uz pribavljanje strunog miljenja o mogunosti izgradnje u skladu sa lanom 50. ovog zakona. (2) Rekonstrukcija postojeih dijelova naselja vri se iskljuivo na osnovu usvojene sprovedbene dokumentacije.

2. Naselja privremenog karaktera lan 9. (1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica od elementarnih nepogoda, ratnih razaranja i slino, mogu se graditi naselja privremenog karaktera. (2) Naselje u smislu stava 1. ovog lana planira se i gradi tako da po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu izgradnju bude uklonjeno u roku od est mjeseci, a prostor doveden u prvobitno stanje od organa koji je donio odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje koje odgovara buduem razvoju tog podruja. lan 10. (1) Planskom dokumenacijom utvruju se povrine i koridori rezervisani za budui razvoj, na kojima nije dozvoljena izgradnja do izrade odgovarajueg sprovedbenog plana.

(2) Na utvrenim povrinama iz stava 1. ovog lana mogu se odobriti sljedee privremene namjene: zelene i rekreacione povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti i dr., a u skladu sa odredbom o sprovoenju planskog dokumenta. lan 11. Izgradnja infrastrukturnih sistema i graevina vodne, saobraajne, energetske i komunalne infrastrukture vri se u skladu sa dokumentima prostornog ureenja Republike ili jedinice lokalne samouprave. 3. Zatitni pojasevi lan 12. (1) Radi obezbjeenja infrastrukturnih sistema i graevina za funkciju kojoj su namijenjeni, formiraju se i ureuju zatitni infrastrukturni pojasevi du infrastrukturnih trasa i graevina. Zatitni infrastrukturni pojasevi su: a) zatitni putni pojas, b) zatitni pruni pojas, v) zatitni aerodromski pojas, g) zatitni dalekovodni, odnosno cjevovodni pojas, d) zatitna zona ili pojas za radio postrojenja ili veze, ) zatitna zona izvorita vode, vodotoka i vodoprivrednih graevina i e) zatitni pojas za bolnike i obrazovne komplekse. (2) Za puteve i druge graevine linijske infrastrukture, koji u vrijeme izrade plana nisu izgraeni, kao i za postojee takve graevine za koje se planom odreuje da budu rekonstruisane, planom se odreuje dovoljan prostor (koridor) za njihovu izgradnju, odnosno rekonstrukciju. irina koridora planira se tako da se u njemu, s obzirom na prirodna i druga ogranienja na terenu i na zahtijevane tehnike karakteristike planirane infrastrukturne graevine, ta graevina moe projektovati i izgraditi, odnosno rekonstruisati, sa svim dijelovima i elementima. (3) U sluaju iz stava 2. ovog lana propisani zatitni infrastrukturni pojasevi i zone ne ulaze u prostor koridora, nego se postavljaju van koridora, obostrano uz obje njegove granice. (4) Posebnim zakonima blie se odreuju odgovarajui zatitini pojasevi. irina pojaseva utvrenih planom ne moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim zakonom. (5) Na prostoru obuhvaenim zatitnim infrastrukturnim pojasem ne mogu se graditi nove graevine ili vriti radovi suprotno namjeni zbog koje je uspostavljen zatitni pojas. lan 13. Planiranje na svim nivoima vlasti u Republici mora biti usklaeno sa posebnim propisima iz oblasti zatite ivotne sredine, kulturno-istorijskog, graditeljskog i prirodnog nasljea, kao i zatite energetskih, vodoprivrednih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te zatite sportskih, turistikih i namjenskih i bezbjednosnih objekata i njihove infrastrukture. III ORGANIZACIJA SISTEMA PROSTORNOG PLANIRANJA lan 14.

(1) Planiranje u Republici obezbjeuju Vlada i Narodna skuptina Republike, kao i skuptine jedinica lokalne samouprave (optina i gradova) donoenjem planskih dokumenata i drugih dokumenata i propisa odreenih ovim zakonom. (2) Strunu osnovanost dokumenata iz stava 1. ovog lana obezbjeuju Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organi jedinica lokalne samouprave nadleni za obavljanje poslova prostornog ureenja, kao nosioci pripreme izrade dokumenata prostornog ureenja, te pravna i fizika lica koja posjeduju odgovorajue licence za izradu tih dokumenata. lan 15. (1) Ministarstvo je nadleno za pripremu dokumenata prostornog ureenja od znaaja za Republiku, kao i za njihovo sprovoenje, dok su organi nadleni za prostorno ureenje jedinica lokalne samouprave nadleni za pripremu i sprovoenje dokumenata prostornog ureenja od znaaja za optinu, odnosno grad. (2) Ako jedinica lokalne samouprave ne izvrava svoje obaveze na izradi, usvajanju i sprovoenju planova u svojoj nadlenosti i ako bi usljed toga mogle nastupiti tetne posljedice za sredinu i prostor, te biti ugroeni ivot i zdravlje ljudi, Ministarstvo je duno da preuzme obavezu pripreme i usvajanja potrebnih planova i utvrdi mjere za ostvarivanje tih planova. (3) Prije preuzimanja aktivnosti iz stava 2. ovog lana, Ministarstvo je duno pisano da zahtijeva od naelnika optine, odnosno gradnaelnika da u propisanom roku preduzme sve neophodne radnje na prevenciji ugroavanja sredine i prostora, kao i zdravlja i ivota ljudi. (4) Ukoliko nadleni organ jednice lokalne samopurave ne preduzme sve aktivnosti zahtijevane u stavu 3. ovog lana, Vlada donosi odluku kojom Ministarstvo postaje nadleno za poslove ureenja prostora, a svi se trokovi pokrivaju iz budeta jedinice lokalne samouprave. (5) Izuzetno, Vlada moe odrediti da se za preuzete obaveze iz stava 4. ovog lana sredstva obezbjeuju iz budeta Republike. (6) Ministar e donijeti poseban propis za sluajeve kada je prelazak nadlenosti neophodan, kao i proceduru, rokove i period preuzimanja nadlenosti. IV DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA lan 16. (1) Dokumentima prostornog ureenja odreuju se organizacija, namjena i nain korienja i upravljanja prostorom, te kriterijumi i smjernice za ureenje i zatitu prostora Republike. (2) Dokumenti prostornog ureenja su: a) Strategija prostornog razvoja Republike Srpske, b) Strategija prostornog razvoja podruja posebne namjene Republike Srpske, v) strategija prostornog razvoja jedinice lokalne samouprave, g) Prostorni plan Republike Srpske, d) Prostorni plan podruja posebne namjene Republike Srpske, ) prostoroni plan jedinice lokalne samouprave, e) urbanistiki plan,

) zoning plan, z) regulacioni plan, i) urbanistiki projekat i j) plan parcelacije. (3) Strategije, prostorni i urbanistiki planovi su razvojni, strateki dugoroni dokumenti kojima se definiu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru. Strategije se donose za period do deset godina, dok se prostorni i urbanistiki planovi donose za period do 20 godina. (4) Sprovedbeni planovi su tehniko-regulativni planski dokumenti na osnovu kojih se definiu uslovi za projektovanje i izvoenje graevina i drugih zahvata u prostoru. Po pravilu sprovedbeni plan prestaje vaiti njegovim sprovoenjem. (5) Period za koji se donosi dokumenat prostornog ureenja definie se odlukom iz lana 32. ovog zakona. lan 17. Za odgovarajue podruje donose se sljedei planski dokumenti: a) stratergija prostornog razvoja ili prostorni plan Republike za teritoriju Republike, b) strategija prostornog razvoja ili prostorni plan jedinice lokalne samouprave za podruje jedinice lokalne samouprave i v) urbanistiki plan i zoning plan za gradove i naselja gradskog karaktera. lan 18. (1) Obaveza svih subjekata koji uestvuju u izradi dokumenata prostornog ureenja iz lana 16. ovog zakona je da vode rauna o javnom interesu, optim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, obezbjeuju koordinaciju sektorskih politika, usklaivanje pojedinanih interesa sa javnim interesom, ukljuuju neophodne mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, neophodne mjere zatite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, razmatraju procjenu uticaja na ivotnu sredinu, te omoguavaju provjeru opravdanosti, usklaenosti i sprovodljivosti planiranih prostornih rjeenja. (2) Dokumenti prostornog ureenja rade se na osnovu ovog zakona, drugih zakona i posebnog pravilnika o sadraju, nainu izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja na podruju Republike. (3) Pravilnik iz stava 2. ovog lana donosi ministar za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju (u daljem tekstu: ministar). lan 19. (1) Dokument prostornog ureenja ueg podruja mora biti usaglaen sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja, a dokumenti susjednih podruja se meusobno usaglaavaju. (2) Ako dokument ueg podruja nije usklaen sa dokumentom ireg podruja, primjenjuje se dokument prostornog ureenja ireg podruja. (3) Dokumenti prostornog ureenja usklauju se sa strategijama i programima razvoja, planovima infrastrukture, planovima odbrane i ostalim planovima i programima od znaaja za planiranje i razvoj prostora. (4) Nosilac izrade dokumenta prostornog ureenja obezbjeuje usaglaavanje dokumenta u postupku njegove izrade.

10

lan 20. (1) Strategija prostornog razvoja Republike definie dugorone ciljeve prostornog planiranja i razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim i kulturno-istorijskim razvojem. (2) Strategija sadri: naela i ciljeve prostornog razvoja Republike, osnove za usklaivanje i usmjeravanje razvoja, organizaciju prostora, razvojne prioritete, osnovu za organizaciju, zatitu i korienje prostora, osnovu za zatitu ivotne sredine, sistem razvojne infrastrukture, te planske cjeline za koje e se donositi strategije ili prostorni planovi podruja posebne namjene, kao i druge potrebne elemente. lan 21. (1) Strategija prostornog razvoja jedinice lokalne samouprave definie dugorone ciljeve prostornog planiranja i razvoja u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim i kulturno-istorijskim razvojem jedinice lokalne samouprave. (2) Strategija sadri: naela i ciljeve prostornog razvoja, osnove za usklaivanje i usmjeravanje razvoja, organizaciju prostora, razvoj infrastrukture, osnove zatite ivotne sredine, te razvojne prioritete na teritoriji jedinice lokalne samouprave, kao i druge potrebne elemente. (3) Strategija prostornog razvoja jedinice lokalne samouprave radi se na osnovu strategije ili prostornog plana Republike. lan 22. (1) Prostorni plan Republike odreuje dugorone ciljeve i mjere prostornog razvoja Republike u skladu sa planiranim ukupnim privrednim, drutvenim i istorijskim razvojem od znaaja za Republiku. (2) Prostorni plan Republike definie politiku korienja i upravljanja zemljitem, usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na cjelokupnoj njenoj teritoriji (smjernice za razvoj poljoprivrede, stoarstva, umarstva, upotrebe prirodnih resursa). (3) Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-istorijskih i pejzanih vrijednosti, prostorni plan Republike utvruje osnovne principe planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu, korenje, upravljanje i namjenu zemljita, a posebno osnovnu namjenu zemljita i pojedinih podruja Republike, irenje regionalnih centara, podruja koncentracije privrednih djelatnosti, povezivanje urbanih i ruralnih podruja (sistem i mrea naselja), jaanje funkcije naselja u nerazvijenim podrujima, graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture, a koje su od znaaja za Republiku (vodoprivredu, saobraajne veze unutar BiH i sa drugim zemljama, energiju, telekomunikacije), graevine od znaaja za drutvenu infrastrukturu od znaaja za Republiku (zdravstvo, obrazovanje, kultura, sport itd), mjere zatite ivotne sredine, mjere za obnovu i sanaciju devastiranog prostora koji obuhvata teritoriju dvije ili vie jedinica lokalne samouprave, mjere zatite graditeljskog i prirodnog nasljea od znaaja za Republiku, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, nain i obim iskoriavanja mineralnih sirovina, obaveze prilikom izrade planova uih podruja i drugo. lan 23.

11

(1) Strategija prostornog razvoja ili prostorni plan podruja posebne namjene Republike donosi se za podruja od posebnog znaaja za Republiku, ako se ta obaveza utvrdi strategijom prostornog razvoja ili Prostornim planom Republike. (2) Podruja posebne namjene utvruju se za: podruja koja imaju izrazit graditeljski, prirodni ili kulturno-istorijski znaaj, podruja koja zbog svojih karakteristika imaju posebnu namjenu kao to su podruja obimne eksploatacije mineralnih sirovina, turistiko-rekreativna, sportska i banjska podruja posebnog znaaja, objekti i trase magistralne infrastrukture od znaaja za Republiku, ugroena podruja na teritoriji vie jedinica lokalne samouprave, podruja i objekte od znaaja za odbranu, kao i za sve ostale namjene utvrene strategijom prostornog razvoja ili Prostornim planom Republike. (3) Strategija prostornog razvoja podruja posebne namjene sadri naroito: naela i ciljeve prostornog razvoja podruja, organizaciju prostora, osnovu za organizaciju, zatitu i koritenje prostora, osnovu za zatitu ivotne sredine, te sistem razvojne infrastrukture. (4) Prostornim planom podruja posebne namjene utvruje se, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna, istorijska, privredna i druga obiljeja: osnovna organizacija prostora, mjere upotrebe, ureenja i zatite tog podruja, mjere za unapreivanje i zatitu ivotne sredine, te obaveza izrade regulacionih planova za ua podruja unutar prostornog plana podruja sa posebnim namjenama. (5) Sadraj regulacionog plana iz stava 4. ovog lana mora biti u skladu sa lanom 28. ovog zakona. Izrada ovog plana finansira se iz budeta Republike. lan 24. (1) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave preuzima i detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz Strategije ili Prostornog plana Republike uz uvaavanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti podruja grada, odnosno optine. (2) Prostornim planom iz stava 1. ovog lana utvruje se: osnovna namjena prostora, sistem naselja (urbanog i ruralnog karaktera) i njihovo povezivanje, kriterijumi za irenje urbanih dijelova, namjene van urbanih podruja, opremanje graevinskog zemljita, zone komunalne infrastrukture (razvoj optinskog ili gradskog saobraajnog sistema, vodosnabdijevanje, energija, telekomunikacije), objekti od znaaja za drutvenu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave (zdravstvo, kolstvo, kultura, sport), nain eksploatacije mineralnih sirovina, mjere zatite graditeljskog i prirodnog nasljea, mjere zatite ivotne sredine, mjere sanacije devastiranih podruja (bespravna gradnja, klizita, plavna podruja), mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, urbanistiko-tehniki uslovi za izgradnju u podrujima za koja se ne donose planovi nieg reda, obaveze prilikom izrade urbanistikih i sprovedbenih planova i druge neophodne elemente. (3) Dvije ili vie jedinica lokalne samouprave mogu donijeti zajedniki prostorni plan za njihove teritorije, pri emu taj plan mora imati sadraj odreen stavom 2. ovog lana. lan 25. (1) Strategiju prostornog razvoja Republike, odnosno Prostorni plan Republike, kao i strategiju podruja posebne namjene, odnosno Prostorni plan podruja posebne namjene Republike i regulacioni plan podruja posebne namjene usvaja Narodna skuptina Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skuptina). (2) Strategiju prostornog razvoja optine, odnosno grada i prostorni plan optine, odnosno grada donosi skuptina optine, odnosno grada.

12

(3) Zajedniki prostorni plan vie optina usvajaju skuptine svih ukljuenih optina posebno. (4) Sastavni dio prostornog plana je odluka o sprovoenju prostornog plana. (5) Sredstva za pripremu, izradu i praenje sprovoenja prostornih planova obezbjeuju se iz republikog i optinskog, odnosno gradskog budeta. lan 26. (1) Urbanistiki plan donosi se za urbano podruje jedinice lokalne samouprave. (2) Urbanistikim planom detaljnije se razrauju opredjeljenja iz strategije, odnosno prostornog plana optine, a naroito: detaljna organizacija prostora, definisanje granica graevinskog, poljoprivrednog, vodnog i umskog zemljita, definisanje granice urbanog i ueg urbanog podruja, uslovi ureenja gradskog graevinskog zemljita, uslovi korienja zemljita u zatitnim zonama, zone saobraajne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture, objekti drutvene infrastrukture (zdravstvo, obrazovanje, nauka i dr), mjere zatite graditeljskog i prirodnog nasljea, mjere za zatitu ivotne sredine, uklanjanje arhitektonskih barijera, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, obaveze izrade sprovedbenih planova. (3) Urbanistiki plan donosi skuptina optine, odnosno grada. (4) Sredstva za pripremu, izradu i praenje sprovoenja urbanistikog plana obezbjeuju se iz optinskog, odnosno gradskog budeta. lan 27. (1) Zoning plan je sprovedbeni plan koji se donosi za cijelo podruje pokriveno urbanistikim planom i mora biti usaglaen sa prostornim planom ili strategijom jedinice lokalne samouprave i urbanistikim planom. (2) Zoning plan definie namjene pojedinih povrina i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeih graevina. Zoning plan sadri: a) znaenje pojedinih izraza, b) zoning kartu, odnosno oznaene zone odreene namjene, v) slubenu kartu, odnosno oznaene javne objekte i infrastrukturu, granice infrastrukturnih sistema sa zatitnim zonama ili pojasevima, g) listu zona sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama, d) urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu kao to su: dozvoljena gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti, definisani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veliina parcele, maksimalna spratnost objekata, maksimalni gabariti objekata, minimalna udaljenost objekta od granice parcele, pristup mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj parking prostora, uslovi ureenja vanjskih povrina, uslovi koji se moraju zadovoljiti zbog zatite ivotne sredine (buka, vibracije, izduvni gasovi, reimi rada, skladitenje otpadnog materijala i sl.), uslovi arhitektonskog oblikovanja i primjene materijala, drugi parametri u zavisnosti od specifinosti zone, ) jasno odreene kriterijume za odobravanje uslovno dozvoljene namjene u postupcima pred optinskim, odnosno gradskim organima, e) podruja za koja postoji obaveza izrade regulacionog plana ili urbanistikog projekta, ) proceduru i razloge zbog kojih se moe odobriti proces izmjene zoning plana. (3) Lista dozvoljenih namjena u svim definisanim zonama zoning plana mora ukljuiti sve namjene potrebne da se zadovolje zdravstvene, bezbjednosne i socijalne potrebe stanovnika urbanog podruja jedinice lokalne samouprave.

13

(4) Zona odreene namjene ne moe se formirati na jednoj parceli. (5) Uslovno dozvoljene namjene mogu biti odobrene pod uslovom da ne ugroavaju susjedne graevine i susjedno zemljite. (6) Legalno izgraene graevine prije usvajanja zoning plana nastavljaju se koristiti i po usvajanju plana, ak i ako njihova namjena nije u skladu sa zoning planom. Ako se podnese zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju takve graevine, primjenjivae se odredbe zoning plana. (7) Na podruima za koja se planira izrada regulaciong plana ili urbanistikog projekta, odredbe zoning plana ostaju na snazi, te se regulacionim planom ili urbanistikim projektom dodaju nove odredbe koje moraju biti u saglasnosti sa zoning planom.

lan 28. (1) Regulacioni plan se donosi za preteno izgraena urbana podruja u kojima se moe dozvoliti nova gradnja, pri emu je nuno detaljno definisati uslove projektovanja i izvoenja novih objekata radi zatite arhitektonskog stila i slino. Ovaj plan donosi se i za podruja od opteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata drutvene infrastrukture. (2) Regulacioni plan utvruje: namjenu povrina, namjenu i spratnost objekata, gustinu naseljenosti i koeficijent izgraenosti, nivelacione podatke, regulacione i graevinske linije, valorizaciju postojeih objekata i prijedlog mjera intervencije, ureenje slobodnih povrina, urbanistiko-tehnike uslove za projektovanje i izvoenje, uslove za izradu urbanistikih projekata, oblik i dimenzije graevinskih parcela (plan parcelacije), podatke o vlasnikom statusu zemljita, uslove ureenja graevinskog zemljita, izgradnju objekata i mree komunalne, energetske i saobraajne infrastrukture, mjere zatite kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea, mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nepogoda, mjere za uklanjanje arhitektonskih barijera, mjere za zatitu ivotne sredine, ekonomsku valorizaciju plana. (3) Regulacioni plan sadri izvod iz zoning plana, koji je osnova za njegovu izradu. lan 29. (1) Urbanistiki projekat izrauje se za podruja koja se izgrauju kao cjelina ili su ve u znaajnoj mjeri izgraena, kao i za podruja koja imaju poseban kulturno-istorijski ili prirodni znaaj. (2) Osnova za izradu urbanistikog projekta je zoning plan. (3) Urbanistiki projekat sadri: detaljnu namjenu povrina, namjenu i spratnost objekata, urbanistiko-arhitektonska rjeenja, plan regulacije i nivelacije, hortikulturna rjeenja, idejne projekte saobraajnica, komunalne i energetske infrastrukture, idejne projekte planiranih graevina. (4) Radi dobivanja optimalnih rjeenja, za izradu urbanistikog projekta raspisuje se domai ili meunarodni javni konkurs. lan 30. (1) Sprovedbene planove za podruja jedinica lokalne samouprave usvaja skuptina optine ili grada.

14

(2) Sredstva za pripremu, izradu i praenje sprovoenja sprovedbenih planova obezbjeuju se iz optinskog, odnosno gradskog bueta. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, investitor koji ima poseban interes za izradu sprovedbenog plana za odreeno podruje, moe svojim sredstvima finansirati izradu regulacionog plana ili urbanistikog projekta. (4) Postupak usvajanja dokumenta iz stava 3. ovog lana sprovodi se na nain propisan za usvajanje sprovedbene planske dokumentacije. lan 31. (1) Za prostorne cjeline za koje nije obavezno donoenje regulacionog plana, niti je on donesen, plan parcelacije donosi se kao poseban i samostalan planski dokument, na osnovu prostornog, urbanistikog, odnosno zoning plana jedinice lokalne samouprave. (2) Plan parcelacije mora sadravati osnovne elemente za organizaciju i ureenje prostora: plan organizacije prostora, plan saobraaja, plan energetske, hidrotehnike i telekomunikacione infrastrukture, plan regulacionih i graevinskih linija, veliina, oblik i poloaj parcele, pristup parcelama i urbanistiko-tehnike uslove. (3) Veliina i poloaj parcele definiu se na osnovu odredaba zoning plana. Svaka parcela mora imati izlaz na put i rijeene prikljuke na komunalnu i drugu infrastrukturu. (4) Plan parcelacije usvaja skuptina jedinice lokalne samouprave. V IZRADA I DONOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA lan 32. (1) Odluku o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja donosi skuptina nadlena za usvajanje dokumenta. (2) U sluaju da se zajedniki prostorni plan radi za dvije ili vie jednica lokalne samouprave, odluku iz stava 1. ovog lana donose skuptine tih jedinica sporazumno. (3) Odluka iz stava 1. ovog lana sadri: a) vrstu dokumenta prostornog ureenja ijoj se izradi, odnosno izmjeni i dopuni pristupa, b) granice podruja za koji se dokumenat donosi, odnosno mijenja, v) period za koji se dokument prostornog ureenja donosi, g) smjernice za izradu, izmjenu i dopunu dokumenta, d) rok izrade, ) obavezne elemente dokumenta, e) odredbe o javnoj raspravi i javnom uvidu, ) nain osiguranja sredstava za izradu, izmjenu ili dopunu dokumenta, z) nosioca pripreme za izradu, odnosno izmjenu i dopunu dokumenta prostornog ureenja, i) druge elemente u zavisnosti od specifinosti podruja za koje se dokumenat donosi. (4) Odlukom o pristupanju izradi regulacionog plana ili urbanistikog projekta moe se utvrditi zabrana graenja za novu izgradnju na prostoru ili dijelu prostora za koji se izrauje sprovedbeni plan. (5) Nosilac pripreme plana duan je daodluku o izradi, odnosno izmjeni ili dopuni strategije, prostornog, urbanistikog, zoning i regulacionog plana sa osnovnim grafikim prikazom podruja planiranja dostavi Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donoenja odluke.

15

(6) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana prijema odluke, nosiocu pripreme daje saglasnost na odluku iz stava 5. ovog lana, sa instrukcijom za izradu plana radi obezbjeenja meusobne usklaenosti dokumenata, ako je ona potrebna. (7) Ukoliko Ministarstvo ne dostavi saglasnost u roku iz stava 6. ovog lana, smatrae se da je saglasnost izdata. (8) Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja dostavlja se nadlenom republikom urbanistiko-graevinskom inspektoru. (9) Odluka o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srpske, odnosno slubenom glasniku jedinice lokalne samouprave. lan 33. (1) Za izradu dokumenta prostornog ureenja (u daljem tekstu: nosilac pripreme) za ije je donoenje nadlena Narodna skuptina, nosilac pripreme je Ministarstvo. (2) Nosilac pripreme za izradu dokumenta prostornog ureenja koji donosi skuptina jedinice lokalne samouprave je organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora ili drugi organ ili organizacija koju odredi nadlena skuptina odlukom iz lana 32. ovog zakona. (3) Nosilac pripreme pokree izradu dokumenta prostornog ureenja. lan 34. (1) Nosilac pripreme duan je da tokom izrade dokumenta dostavi nosiocu izrade svu raspoloivu dokumentaciju, neophodnu za izradu dokumenta, a naroito: a) planski dokument vieg reda ili ireg podruja, b) vaeu sprovedbenu plansku dokumentaciju, v) vodoprivredne osnove glavnog slivnog podruja, g) umskoprivredne osnove, d) strategiju zatite ivotne sredine, ) planove razvoja privrede i poljoprivrede, e) podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima, ) katastarske podloge i raspoloive geodetske podloge. (2) Nosilac pripreme duan je da osigura saradnju i usaglaavanje stavova zainteresovanih strana, kao to su vlasnici nekretnina, korisnici prostora i uesnici u njegovoj izgradnji i ureivanju, organi uprave nadleni za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj, energetiku, telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, kolstvo, kulturu, zatitu ivotne sredine, te zatitu kulturno-istorijskih i prirodnih dobara, organi unutranjih poslova itd. (3) Po donoenju odluke iz lana 32. ovog zakona, nosilac pripreme duan je da u sredstvima javnog informisanja objavi poziv zainteresovanim licima iz stava 2. ovog lana da u roku od 15 dana dostave svoje prijedloge i sugestije za odreena planska rjeenja na zemljitu ili objektima, odnosno graevinama u njihovom vlasnitvu. (4) Nosilac pripreme odreuje organe i organizacije od kojih je u toku izrade strategije ili plana potrebno pribaviti miljenje na prijedloge planskih rjeenja, zavisno od postojeeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta, pri emu se obavezno pribavlja miljenje organizacija u ijem djelokrugu su: a) snabdijevanje vodom i odvoenje otpadnih voda, b) snabdijevanje elektrinom i toplotnom energijom, v) telefonski saobraaj i

16

g) upravljanje javnim putevima u naselju i van naselja. (5) Ako organ ili organizacija iz stava 4. ovog lana ne dostavi svoje miljenje u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva, smatrae se da je dao pozitivno miljenje na prijedlog. (6) Nosilac pripreme plana duan je da proslijedi prispjele prijedloge i sugestije iz stava 4. ovog lana nosiocu izrade dokumenta prostornog ureenja. lan 35. (1) Nosilac pripreme moe imenovati savjet plana radi strunog praenja izrade dokumenta prostornog ureenja, voenja javne rasprave i usaglaavanja stavova i interesa zavisno od potrebe, obima i vrste dokumenta. (2) Savjet plana iz stava 1. ovog lana formirae se u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta. lan 36. (1) Izrada dokumenta prostornog ureenja moe se povjeriti pravnom licu ili drugoj organizaciji, koje posjeduje licencu za obavljanje ovih poslova (u daljem tekstu: nosilac izrade). (2) Da bi pravno lice moglo izraivati strategije, prostorne, urbanistike, zoning i regulacione planove, potrebno je da bude upisano u sudski registar i da ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, stalno zaposlena najmanje dva diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlaenje za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije, najmanje dva diplomirana inenjera graevinarstva saobraajnog i vodoprivrednog smjera sa ovlaenjem za izradu prostorno-planske dokumentacije, najmanje po jednog diplomiranog elektroinenjera i mainskog inenjera sa ovlaenjima za izradu prostorno-planske dokumentacije, te najmanje po jednog diplomiranog ekonomistu i diplomiranog pravnika. (3) Izradu urbanistikih projekata i planova parcelacije moe vriti pravno lice upisano u sudski registar koje u radnom odnosu, sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, ima najmanje dva stalno zaposlena diplomirana inenjera arhitekture od kojih jedan ima ovlaenje za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije i najmanje jednog diplomiranog inenjera graevinarstva saobraajnog smjera sa ovlaenjem za izradu tehnike dokumentacije. (4) Ako je strano pravno lice dobilo izradu sprovedbene dokumentacije na raspisanom meunarodnom konkursu, duno je da Ministarstvu podnese dokaze da zadovoljava sve uslove za izradu te vrste dokumentacije u skladu sa ovim zakonom najkasnije u roku 30 dana od dana prijema zvanine informacije o rezultatima konkursa. (5) Ministar na prijedlog strune komisije donosi rjeenje o ispunjenosti uslova iz st. 2. i 3. ovog lana i izdaje licencu, bez kojeg nosilac pripreme ne moe poeti da obavlja djelatnost za koju je registrovan.

lan 37.

17

(1) Rjeenje o ovlaenju za izradu prostorno-planske dokumentacije i tehnike dokumentacije fizikim licima iz lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona donosi ministar. (2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana moe se izdati samo licu koje ima odgovarajuu strunu spremu, poloen struni ispit, najmanje pet godina iskustva na poslovima izrade prostorno planske, odnosno tehnike dokumentacije (3) Struni ispit iz stava 2. ovog lana polae se pred ispitnom komisijom koju obrazuje Ministarstvo, po programu i na nain koji utvruje Ministarstvo. lan 38. (1) Izbor nosioca izrade obavie se u skladu sa propisima o javnim nabavkama. (2) Nosilac izrade duan je da prednacrt, kao i svaku sljedeu fazu izrade dokumenta, izradi u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i odlukom o pristupanju izradi dokumenta prostornog ureenja, kao i svim dokumentima dostavljenim od nosioca pripreme. (3) Nosilac izrade mora naroito osigurati usklaenost dokumenta prostornog ureenja koji izrauje sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja. lan 39. (1) Nosilac izrade obavezan je da nosiocu pripreme preda potpun prednacrt dokumenta prostornog ureenja, sa svim dijelovima koje odgovarajui dokument prostornog ureenja treba da sadri. (2) Prije utvrivanja nacrta, prednacrt se razmatra na sjednici, kojoj prisustvuju i lanovi savjeta plana, ako je savjet formiran u skladu sa lanom 35. ovog zakona i na koju se obavezno pozivaju ovlaeni struni predstavnici organizacija iz lana 34. stava 4. ovog zakona. (3) Poziv za sjednicu subjektima iz stava 2. ovog lana dostavlja se najkasnije tri dana prije sjednice, sa izvodima iz prednacrta koji se odnose na pitanja iz njihovog djelokruga. Na ovoj sjednici razmatraju se primjedbe od nosioca pripreme, lanova savjeta ili predstavnika pozvanih organizacija. (4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, miljenja i sugestije na prednacrt i prihvaena rjeenja ugrauje u nacrt dokumenta prostornog ureenja s kojim poinje javna rasprava. (5) Nacrt plana sadri tekstualni i grafiki dio i skraeni dio za javnost. lan 40. (1) Nacrt dokumenta utvruje se zakljukom nosica pripreme, u kojem se utvruju mjesto, vrijeme i nain izlaganja nacrta dokumenta prostornog ureenja na javni uvid. (2) Duina javnog uvida definisana je odlukom iz lana 32. ovog zakona i traje najmanje 60 dana za dokumente prostornog ureenja za koje je nadlena Republika, odnosno najmanje 30 dana za dokumente iz nadlenosti jedinice lokalne samouprave. (3) O mjestu, vremenu i nainu izlaganja nacrta dokumenta prostornog ureenja na javni uvid, javnost se obavjetava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije poetka javnog uvida, a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred poetak javnog uvida. (4) Obavijest iz stava 3. ovog lana sadri mjesto, datum, poetak i trajanje javnog uvida u dokument prostornog ureenja, mjesto i datum jednog ili vie javnih izlaganja te rok do kada se mogu poslati prijedlozi, primjedbe i miljenja na nacrt dokumenta.

18

(5) Nosilac pripreme Strategije prostornog razvoja Republike, Prostornog plana Republike, strategije prostornog razvoja ili prostornog plana podruja posebne namjene Republike duan je da organizuje javne prezentacije nacrta dokumenta po regijama, na koje se pozivaju naelnici, odnosno gradonaelnici svih jedinica lokalne samouprave u regiji. (6) U sjeditima jedinica lokalne samouprave nacrt dokumenta stavlja se na javni uvid i prikupljaju se prijedlozi, primjedbe i sugestije zainteresovanih lica, na osnovu ega se priprema miljenje o nacrtu dokumenta i alje nosiocu pripreme. (7) Ukoliko jedinice lokalne samouprave ne dostave svoje miljenje iz stava 6. ovog lana u roku 30 dana od dana izlaganja nacrta, smatrae se da su dale pozitivno miljenje. (8) Kada se na javni uvid stavljaju sprovedbeni planovi, oglaavanje se vri i u prostorijama mjesnih zajednica. (9) Nacrt sprovedbenog plana se izlae: a) u prostorijama organa nadlenog za poslove prostornog ureenja, b) u prostorijama nosioca izrade plana, v) u prostorijama u kojima se odravaju sjednice ili drugim prostorima (domovi kulture, predvorje javnih ustanova i slino), g) u prostorijama mjesnih zajednica, kada se na javni uvid izlau nacrti zoning plana, regulacionog plana ili urbanistikog projekta. (10) Nosilac pripreme sprovedbenog plana duan je da oglasom obavijesti vlasnike nekretnina na podruju za koje se donosi sprovedbeni plan i pozove ih na javnu raspravu. (11) Nosilac pripreme plana obavezan je da na svakom mjestu na kojem je izloen nacrt dokumenta, obavijesti javnost da se detaljnije informacije, objanjenja i pomo u formulisanju primjedbi mogu dobiti kod nosica pripreme i nosioca izrade dokumenta. (12) Primjedbe, prijedlozi i miljenja o nacrtu upisuju se u svesku sa numerisanim stranama, koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlae ili se dostavljaju u pisanom obliku nosiocu pripreme koji je obavezan da ih proslijedi nosiocu izrade dokumenta. lan 41. (1) Nosilac izrade obavezan je da razmotri sve primjedbe, prijedloge i miljenja koji su dostavljeni tokom javnog uvida i da prije utvrivanja prijedloga dokumenta o njima formulie svoj obrazloen stav i da taj stav u pisanoj formi dostavi nosiocu pripreme. (2) Prijedlog dokumenta utvruje se na osnovu nacrta koji je bio objavljen i stava prema primjedbama, prijedlozima i miljenjima na taj nacrt. U prijedlogu dokumenta ne mogu se mijenjati rjeenja iz nacrta dokumenta, osim onih na koji je bila stavljena osnovana i prihvaena primjedba, prijedlog ili miljenje. (3) Stav nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i miljenjima razmatra se na strunoj raspravi, na koju se obavezno pozivaju predstavnici nosioca pripreme, nosioca izrade i organizacija iz lana 34. stava 4. ovog zakona, te lanovi savjeta plana, ako je savjet bio imenovan. (4) Struna rasprava iz stava 3. ovog lana mora se organizovati u roku 30 dana od dana zatvaranja javnog uvida. (5) Nosilac pripreme objavljuje javni poziv za strunu raspravu u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na teritoritoriji cijele Republike tri dana prije i na dan odravanja rasprave, kojoj mogu prisustvovati sva zainteresovana lica. (6) Ako sjednici iz stava 3. ovog lana ne prisustvuju ovlateni struni predstavnici organizacija iz lana 34. stava 4. ovog zakona, smatra se da su odgovarajue organizacije prihvatile da se prijedlog dokumenta utvrdi na osnovu nacrta i stava prema primjedbama, prijedlozima i miljenjima koji je zauzeo nosilac pripreme.

19

lan 42. (1) Ako se prijedlog dokumenta prostornog ureenja na osnovu prihvaenih prijedloga, primjedbi i miljenja dostavljenih u toku javne rasprave znaajno razlikuje od nacrta dokumenta, nosilac pripreme duan je da organizuje ponovnu javnu raspravu. (2) Znaajne razlike iz stava 1. ovog lana podrazumijevaju nova rjeenja koja nisu u skladu sa smjernicama za izradu, odnosno izmjenu i dopunu dokumenta iz odluke iz lana 32. ovog zakona, ili kada se promijeni granica graevinskog zemljita ili kada promjena izaziva promjenu vlasnikih odnosa. (3) Ako se ponovna javna rasprava odnosi na promjene predloene u prvoj javnoj raspravi, trajanje javnog uvida moe biti krae od rokova iz lana 40. stav 2. ovog zakona, ali ne krae od osam dana. (4) Ponovna javna rasprava objavljuje se na nain odreen u lanu 40. ovog zakona. (5) Novi prijedlozi, primjedbe i miljenja na izmijenjen nacrt dokumenta prostornog ureenja mogu se podnositi samo na izmjene nacrta uraene na osnovu prijedloga, primjedaba i miljenja sa prve javne rasprave. (6) Ponovna javna rasprava moe se sprovoditi najvie dva puta, nakon ega se donosi nova odluka o izradi, odnosno izmjeni i dopuni dokumenta prostornog ureenja. lan 43. (1) Po odranoj strunoj raspravi iz lana 41. stav 3. ovog zakona, nosilac izrade utvruje prijedlog dokumenta u skladu sa zakljucima sa rasprave. (2) Prijedlog strategija, prostornih, urbanistikih, zoning i regulacionih planova dostavlja se ministru na saglasnost. (3) Ministar moe odbiti davanje saglasnosti iz stava 2. ovog lana ukoliko utvrdi da dokument nije izraen u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega, odnosno ako utvrdi da prijedlog dokumenta nije usaglaen sa dokumentom ireg podruja. (4) Ako ministar u roku od 15 dana od dana podnoenja prijedloga ne izda saglasnost niti obavijesti nosioca izrade o utvrenim nepravilnostima, smatrae se da je saglasnot data. (5) Nosilac pripreme i organ zaduen za podnoenje prijedloga skuptini koja donosi plan sporazumno utvruju prijedlog dokumenta, kao i obrazloenje o primjedbama na nacrt prijedloga koje nisu mogle biti prihvaene. (6) Prijedlog dokumenta prostornog ureenja usvaja Narodna skuptina ili skuptina jedinice lokalne samouprave. (7) Dokumenat prostornog ureenja je javni dokument i izlae se na stalni javni uvid kod organa uprave nadlenog za poslove urbanizma. lan 44. Radi stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju naselja za neodlono zbrinjavanje stanovnitva sa razruenog, poplavljenog i drugog podruja, urbanistiki i regulacioni plan moe se izraivati i donositi i po skraenom postupku, na nain koji e ministar proposati posebnim pravilnikom. lan 45.

20

(1) Reviziju dokumenta prostornog ureenja pokree nosilac pripreme plana. (2) Revizija prostornih i urbanistikih planova vri se u skladu sa programom mjera iz lana 50. ovog zakona. (3) Obavezna revizija sprovedbenih planova vri se najkasnije godinu dana prije isteka perioda definisanog odlukom iz lana 32. ovog zakona. (4) Revizija plana vri se na nain i po postupku za donoenje plana. VI DOKUMENTI ZA PRAENJE STANJA U PROSTORU lan 46. (1) Radi prikupljanja, racionalnog korienja i obrade podataka od znaaja za planiranje, ureenje, korienje i zatitu prostora, Ministarstvo uspostavlja i odrava jedinstveni prostorno-informacioni sistem. (2) Jedinstveni prostorno-informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje imaju raunarsku podrku na cijelom prostoru Republike. (3) Ministar propisuje sadraj i nosioce informacionog sistema, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. (4) Sredstva za odravanje jedinstvenog prostornog sistema obezbjeuju se iz budeta Republike. lan 47. U okviru jedinstvenog prostorno-informacionog sistema vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata: a) podatke o dokumentima prostornog ureenja Republike, b) podatke o dokumentima prostornog ureenja gradova i optina, v) izvode iz katastra zemljita, g) satelitske snimke podruja Republike i aerofotogrametrijske snimke, d) statistike, kartografske, analitike i planske podatke, ) podatke o infrastrukturi, e) podatke o privrednim resursima, ) podatke o graevinskom zemljitu, z) podatke o graditeljskom i prirodnom nasljeu, i) podatke o bespravnoj gradnji, j) podatke o ugroenim podrujima (klizita, plavna podruja), k) podatke o ugroavanju ivotne sredine, l) podatke o kadrovima i ustanovama iz oblasti prostornog planiranja i lj) druge podatke koji su od znaaja za prostorno ureenje Republike i za voenje i odravanje jedinstvenog prostorno-informacijskog sistema. lan 48. (1) Organ nadlean za poslove urbanizma jedinice lokalne samouprave vodi jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na propisanim obrascima i duan je da najkasnije do 31. janura dostavi Ministarstvu godinji izvjetaj o stanju prostora, kao i o sprovoenju prostornog plana jedninice lokalne samouprave za prethodnu godinu. (2) Nadleni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izrauju ili obrauju podatke potrebne za formiranje jedinstvene evidencije iz lana 47. ovog zakona duni su da podatke i dokumentaciju redovno dostavljaju odgovarajuoj slubi za dokumentaciju.

21

(3) Na zahtjev slube za dokumentaciju, investitori, pravna lica i druge organizacije duni su da dostavljaju podatke iz lana 47. ovog zakona. lan 49. (1) Organi uprave nadleni za poslove urbanizma, na svim nivoima vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru, izradu i praenje sprovoenja dokumenata prostornog ureenja. (2) Na osnovu izvjetaja subjekata iz stava 1. ovog lana, izrauje se dvogodinji Izvjetaj o stanju u prostoru Republike (u daljem tekstu: Izvjetaj). (3) Izvjetaj sadri analizu sprovoenja dokumenata prostornog ureenja i drugih dokumenata, ocjenu sprovedenih mjera i njihovog uticaja na odrivo raspolaganje prostorom, na zatitu vrijednosti prostora i ivotne sredine, te druge elemente od znaaja za prostor. lan 50. (1) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) na osnovu Izvjetaja donosi etvorogodinji Program mjera i aktivnosti za unapreivanje stanja u prostoru (u daljem tekstu: Program mjera). (2) Program mjera sadri procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjene i dopune postojeih dokumenata prostornog ureenja, potrebu pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradu, te druge mjere i aktivnosti vane za izradu i donoenje tih dokumenata. (3) Programom mjera utvruje se prioriteti ureenja zemljita, finansiranje njegovog ureenja, te rok u kojem je odreeno zemljite potrebno urediti za planiranu namjenu. (4) Programom mjera utvruju se i druge mjere za sprovoenje politike i dokumenata prostornog ureenja, ukljuujui materijalno i tehniko unapreivanje strunih slubi i organizacija prostornog ureenja. VII LOKACIJSKI USLOVI lan 51. (1) Lokacijski uslovi su tehniki struni dokumenti koji odreuju uslove za projektovanje, graenje i izvoenje drugih zahvata u prostoru, a koji se izrauju na osnovu ovog zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, kao i dokumenata prostornog ureenja. (2) Osnove za izdavanje lokacijskih uslova su: zoning plan, regulacioni plan i urbanistiki projekat, te plan parcelacije. (3) Ako strategija ili prostorni plan ireg podruja nije uraen ili ako strategijom ili planom ireg podruja nije predviena izrada sprovedbenog plana, odnosno ako u trenutku podnoenja zahtjeva odgovarajui dokument iz stava 2. ovog lana nije donesen, do donoenja tog dokumenta, lokacijski uslovi e biti uraeni na osnovu strunog miljenja pravnog lica kojem je povjerena izrada urbanistiko-tehnikih uslova u skladu sa lanom 55. ovog zakona na osnovu raspoloivog prostornog ili urbanistikog plana. (4) U sluaju da urbanistiko-tehnike uslove izrauje organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora u jedinici lokalne samouprave, struno miljenje daje komisija

22

koju je imenovao nadleni organ, na osnovu raspoloivog prostornog ili urbanistikog plana. (5) U sluaju iz stava 3. ovog lana, struno miljenje verifikuje komisija iz stava 4. ovog lana. (6) lanovi komisije iz stava 4. ovog lana mogu biti zaposleni u organu uprave koji je nadlean za poslove ureenja prostora ili birani na osnovu javnog konkursa svake etiri godine. Najmanje jedan lan komisije mora biti diplomirani inenjer arhitekture ovlaen za izradu prostorno planske dokumentacije. (7) Pravilnik o sastavu, kriterijumima i nainu izbora lanova, te nadlenosti i nainu rada i finansiranja komisije, na osnovu kojeg skuptina jedinice lokalne samouprave donosi odluku o formiranju komisije, donosi ministar. lan 52. (1) Lokacijske uslove izdaje organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora u jedinici lokalne samouprave na ijem se podruju zahtijeva gradnja. (2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, Ministarstvo izdaje lokacijske uslove za izgradnju graevina i zahvate u prostoru koji se izvode na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, kao i za: a) objekte visokih brana za koje je propisano tehniko osmatranje, b) nuklearne objekte, v) objekte za proizvodnju i preradu nafte i gasa, magistralne naftovode i gasovode, kao i gasovode i naftovode za meunarodni transport, g) objekte bazne i preraivake hemijske industrije, crne i obojene metalurgije, objekte za proizvodnju, preradu i oplemenjivanje ruda, objekte za proizvodnju celuloze i papira i objekte za preradu koe i krzna, d) hidroelektrane, termoelektrane, dalekovode i trafostanice napona 110 i vie kV, ) meuregionalne i regionalne objekte vodosnadbijevanja, e) ureaje za preiavanje otpadnih voda za naselja sa vie od 50.000 stanovnika, ) autoputeve, brze puteve, magistralne i regionalne puteve sa putnim objektima, z) aerodrome za javni saobraaj, i) eljeznike pruge za javni saobraaj sa objektima, j) meunarodne i magistralne kapacitete u oblasti sistema veza, zakljuno sa meunarodnom automatskom centralom, k) regulacione radove na plovnim putevima, l) plovne kanale, teretna mehanizovana i javna putnika pristanita, lj) brze inske sisteme, m) deponije opasnih materija i objekte za reciklau sekundarnih sirovina, n) hidromelioracione sisteme za navodnjavanje povrina preko 50 ha, i za odvodnjavanje preko 300 ha, nj) ribnjake povrine 50 ha i vie, o) stadione za 10.000 i vie gledalaca, silose kapaciteta 10.000 i vie m3, pokrivene objekte za javne potrebe u kojim se okuplja vie od 2.000 lica, objekte konstruktivnog raspona 30 i vie metara, industrijske proizvodne hale povrine vee od 5.000 m2, te objekte visine 50 i vie metara, p) rekonstrukciju i restauraciju nepokretnih kulturno-istorijskih dobara od velikog i izuzetnog znaaja, graenje i rekonstrukciju objekata u njihovoj okolini i objekata u zoni I i II stepena zatite prirodnog dobra, r) graevine u kompleksu graninih prelaza ili one koje se nalaze na teritoriji i Federacije BiH i nacionalne spomenike odreene odlukama Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika BiH.

23

lan 53. (1) Organi nadleni za urbanizam duni su da svakom zainteresovanom licu na njegov zahtjev omogue uvid u plansku dokumentaciju i prije podnoenja zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova. (2) Uz zahtjev za lokacijske uslove investitor je duan da priloi: a) kopiju katastarskog plana, b) idejno rjeenje, v) opis graevine, g) opis predviene tehnologije rada, ako je rije o proizvodnom objektu, d) druge podatke ili dokumente koje investitor smatra znaajnim za odreivanje lokacijskih uslova. (3) Izuzetno od stava 3. ovog lana, ako je podruje budue gradnje pokriveno regulacionim planom ili urbanistikim projektom, investitor nije duan da priloi idejno rjeenje. lan 54. (1) U sluaju da je podruje budue izgradnje pokriveno regulacionim planom ili urbanistikim projektom, lokacijski uslovi sastoje se od ovjerenog izvoda iz regulacionog plana ili urbanistikog projekta, opisa lokacije, te urbanistiko-tehnikih uslova. (2) Ako je podruje budue izgradnje pokriveno zoning planom, lokacijski uslovi sadre izvjetaj o usklaenosti gabarita i poloaja predloenog objekta i njegove namjene sa odredbama zoning plana, kao i dodatne uslove koje treba zadovoljiti u procesu projektovanja i izgradnje. (3) Ako za podruje budue izgradnje nije usvojen odgovarajui sprovedbeni plan u trenutku podnoenja zahtjeva, ili izrada sprovedbenog plana nije uopte predviena prostornim planom ireg podruja, ili ako dokument prostornog ureenja ireg podruja nije donesen, lokacijske uslove priprema organ uprave jedinice lokalne samouprave na osnovu strunog miljenja pravnog lica iz lana 51. stava 3. ovog zakona, uviaja na licu mjesta, izjava vlasnika susjednih objekata i parcela, te na osnovu raspoloivog dokumenta prostornog ureenja. (4) Lokacijski uslovi iz stava 3. ovog lana sadre: opis lokacije, struno miljenje na osnovu kojeg se moe odobriti lokacija, te urbanistiko-tehnike uslove. (5) Lokacijski uslovi sadre i informaciju o mogunosti njihove izmjene u sluaju izmjene postojeeg ili izrade novog sprovedbenog plana. (6) Trokove izrade lokacijskih uslova snosi podnosilac zahtjeva. (7) Naknada iz stava 6. ovog lana obuhvata stvarne trokove izrade lokacijskih uslova. (8) Ministar e donijeti upustvo o formi, sadraju i nainu izrade lokacijskih uslova. lan 55. (1) Urbanistiko-tehniki uslovi, u zavisnosti od vrste graevine, odnosno zahvata u prostoru, definiu: a) namjenu graevine, odnosno zahvata u prostoru, b) veliinu i oblik parcele, v) minimalni obim ureenja graevinskog zemljita, ako potrebna infrastruktura nije izgraena, te uslove prikljuenja na komunalnu infrastrukturu na osnovu miljenja komunalnih i javnih preduzea, g) uslove za oblikovanje graevine,

24

d) ureenje graevinske parcele, ) obaveze koje se moraju ispotovati u odnosu na susjedne objekte, e) uslove u vezi sa zatitom ivotne sredine, ) uslove za omoguavanje slobodnog pristupa licim sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, z) uslove za zatitu od elementarnih i drugih nepogoda, i) obim i metode neophodnih geolokih ispitivanja tla, j) druge elemente i uslove bitne za graevinu, odnosno zahvat u prostoru prema posebnim propisima. (2) U sluajevima kada je odgovarajui sprovedbeni plan iz lana 51. stav 2. ovog zakona donesen, urbanistiko-tehnike uslove priprema nadleni organ uprave jedinice lokalne samouprave na osnovu sprovedbenog plana. (3) U sluajevima iz lana 51. stava 3. ovog zakona, investitor povjerava pripremu urbanistiko-tehnikih uslova pravnom licu ovlaenom za izradu urbanistikih projekata i planova parcelacije u skladu sa lanom 36. stav 3. ovog zakona. (4) Izuzetno od stava 3. ovog lana, nadleni organ duan je da pripremi urbanistiko-tehnike uslove za izgradnju ili rekonstrukciju individualnih stambenih i individualnih stambeno-poslovnih objekata. (5) Za objekte za koje lokacijske uslove izdaje Ministarstvo prema lanu 52. stav 2. ovog zakona, izradu urbanistiko-tehnikih uslova, kao i pribavljanje potrebnih miljenja, investitor uvijek povjerava pravnom licu koje ispunjava uslove iz stava 3. ovog lana. (6) U sluajevima iz stava 3. ovog lana, prije pripreme urbanistiko-tehnikih uslova pribavlja se miljenje svih zainteresovanih komunalnih i javnih preduzea. Javno ili komunalno preduzee duno je da dostavi miljenje iz stava 5. ovog lana u roku 15 dana od dana prijema slubenog zahtjeva. (7) Ukoliko komunalno ili javno preduzee ne dostavi svoje miljenje u roku iz stava 6. ovog lana, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i urbanistiko-tehniki uslovi se izrauju na osnovu stanja na terenu. (8) Javno ili komunalno preduzee ne moe postavljati nikakve dodatne uslove za izgradnju i prikljuak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja lokacijskih uslova. (9) Lokacijski uslovi izdaju se za cijelu graevinsku parcelu koja je namijenjena za izgradnju graevine. lan 56. (1) Ukoliko je podruje budue izgradnje pokriveno sprovedbenim planom, nadleni organ duan je da izda lokacijske uslove u roku 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (2) Ako se lokacijski uslovi izdaju na osnovu strunog miljenja iz lana 51. stav 3. ovog zakona, rok za izdavanje lokacijskih uslova je 45 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (3) Ukoliko lokacijski uslovi nisu izdati u propisanim rokovima, investitor moe podnijeti albu zbog utanja administracije. (4) Ukoliko se lokacijski uslovi izdaju na osnovu strunog miljenja i zahtjev nije prihvatljiv jer zahtijevana izgradnja nije u skladu sa strunim miljenjem, zahtjev e se rjeenjem odbiti. lan 57. Rjeenje o iznosima naknade za ureenje graevinskog zemljita i naknade za prirodnu pogodnost graevinskog zemljita donosi organ uprave nadlean za komunalne

25

poslove na osnovu programa ureenja zemljita, a u skladu sa odredbama Zakona o graevinskom zemljitu Republike Srpske. lan 58. (1) Lokacijski uslovi izdaju se, po pravilu, za trajne graevine. (2) Izuzetno, lokacijski uslovi se izdaju i za privremene graevine na lokacijama koje se nalaze na graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u dokumentu prostornog ureenja, ili na lokacijama koje su prema vaeim sprovedbenim planovima, planirane za postavljanje privremenih graevina. (3) Lokacijskim uslovima za privremenu graevinu navodi se da je prilikom privoenja graevinskog zemljita trajnoj namjeni u skladu sa sprovedbenim planom, obaveza investitora da privremenu graevinu ukloni i dovede zemljite u prvobitno stanje, o svom troku bez prava na naknadu. (4) Trajanje privremene namjene odreuje se brojem godina od dana konanosti rjeenja o odobrenju za graenje, odnosno o odobrenju za izvoenje drugih radova ili za privremenu namjenu. (5) U sluaju da zbog privoenja zemljita trajnoj namjeni nastane potreba da se privremeni objekat ukloni prije isteka roka iz stava 4. ovog lana, organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova za zahvate u vezi sa privoenjem lokacije trajnoj namjeni, duan je da po izdavanju lokacijskih uslova za trajnu graevinu pravovremeno obavjesti investitora privremene graevine o potrebi i roku njenog uklanjanja. (6) Ako investitor po isteku roka ne izvri ovu obavezu, organ nadlean za izdavanje lokacijskih uslova naredie uklanjanje privremene graevine i dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret investitora. (7) Izuzetno, privremene graevine mogu se zadrati ako se uklapaju u budue koritenje prostora, o emu se donosi posebno rjeenje. lan 59. (1) Lokacijski uslovi vae do izmjene vaeeg ili donoenja sprovedbenog plana, ako je njegovo donoenje predvieno planom ili strategijom ireg podruja. (2) Ako investitor nije podnio zahtjev za odobrenje za graenje u roku od godinu dana od dana izdavanja lokacijskih uslova, duan je pisano traiti uvjerenje da izdati lokacijski uslovi nisu promijenjeni, prije podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje. GRAENJE I KARAKTERISTIKE GAEVINE lan 60. (1) Sve graevine i zahvati u prostoru moraju biti projektovani i izgraeni u skladu sa dokumentima prostornog ureenja, sigurni i evidentirani. (2) Usklaenost graevine sa dokumentima prostornog ureenja obezbjeuje se projektovanjem u skladu sa zahtjevima iz lokacijskih uslova, revizijom projekta prije postupka izdavanja odobrenja za graenje, izvoenjem radova u skladu sa odobrenim glavnim projektom, kontrolom u postupku izdavanja upotrebne dozvole, te pravilnim korienjem graevine.

26

lan 61. (1) Graevina mora biti projektovana i izgraena tako da se postigne bezbjednost graevine u cjelini, kao i u svakom njenom elementu. (2) Bezbjednost, u smislu ovog zakona, je sposobnost graevine da izdri sva predviena djelovanja koja se javljaju u toku gradnje i pri normalnoj upotrebi, te da zadri sve bitne tehnike karkateristike tokom predvienog vremena trajanja, a to su: a) mehanika otpornost i stabilnost, b) bezbjednost u sluaju poara, v) zatita ivota i zdravlja, g) pristupanost, d) uteda energije i toplotna zatita, ) zatita od tetnog uticaja na ivotnu sredinu (3) Graenjem i korienjem graevine ne smije se ugroziti bezbjednost drugih graevina, stabilnost okolnog zemljita, saobraajne povrine, komunalne i druge instalacije. (4) Tehnike karakteristike bitne za graevinu propisuju se pravilnicima i tehnikim propisima, uz primjenu obaveznih vaeih standarda i uvaavanje evropskih standarda, a u skladu sa meunarodnim principima tehnikog zakonodavstva. lan 62. (1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javne ustanove, te usluni i privredni objekti moraju biti projektovani i izgraeni tako da se licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima osigura nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad. (2) Uslovi iz stava 1. ovog lana definisani su posebnim propisom o prostornim, standardnim, urbanistiko-tehnikim uslovima i normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima. (3) U graevinama iz stava 1. ovog lana za koje je izdato odobrenje za graenje ili koje su izgraene prije donoenja ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemoguavaju pristup i kretanje licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonie se u roku od dvije godine od usvajanja ovog zakona. (4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera izdaje organ uprave nadlean za izdavanje odobrenja za graenje, na zahtjev lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njegovog staratelja, odnosno udruenja. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno omoguavanje slobodnog pristupa graevini i kretanja u graevini licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je vlasnik graevine, odnosno investitor. lan 63. Evidencija graevina obezbjeuje se u postupku izdavanja odobrenja za graenje i upotrebnih dozvola, te upisivanjem izgraenih graevina u slubene evidencije. lan 64. (1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo ako je njihov kvalitet dokazan dokumentom proizvoaa ili certifikatom o usklaenosti sa utvrenim posebnim propisima, normativima i standardima. (2) Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajui propis, mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo na osnovu odobrenja ministra.

27

(3) Odobrenje iz stava 2. ovog lana izdaje se na osnovu potvrde ovlatene institucije za certifikaciju da graevinski proizvod ili oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava zahtjevima u pogledu obezbjeenja tehnikih karakteristika bitnih za graevinu, kako je definisano ovim zakonom. (4) Graevinski proizvodi i oprema koji imaju potvrdu o kvalitetu ili certifikat izdat u inostranstvu treba da imaju odobrenje iz stava 2. ovog lana, osim ako je rije o proizvodima i opremi koji bitnije ne utiu na bezbjednost i karakteristike graevine odreene ovim zakonom. (5) Revizija odobrenja iz stava 2. ovog lana vrie se u roku koji ne moe biti dui od pet godina. II PROJEKTNA I TEHNIKA DOKUMENTACIJA lan 65. (1) Projektnu i tehniku dokumentaciju ine: a) Idejno rjeenje, b) Idejni projekat, v) Glavni projekat, g) Izvoaki projekat, d) Projekat izvedenog stanja, ) Dokumentacija kontrole kvaliteta i e) Upustva za odravanje i pogon objekta. (2) Ministar e donijeti poseban pravilnik o sadraju i kontroli projektne i tehnike dokumentacije. lan 66. Idejno rjeenje je skup meusobno usklaenih nacrta kojima se daju osnove, presjeci i gabarit objekta, te prikaz smjetaja graevine u prostoru. lan 67. (1) Idejni projekat je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna rjeenja graevine, te prikaz smjetaja graevine u prostoru. (2) Idejni projekat sadri: tehniki opis, situaciono rjeenje, tlocrte graevine, karakteristine presjeke i fasade. (3) Idejni projekat, zavisno od sloenosti i tehnike strukture graevine, moe sadravati i druge nacrte i dokumente, ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta, kao to su: opis tehnolokog procesa, tehnoloki nacrti, opis primjene odreene tehnologije graenja i slino. lan 68. (1) Glavni projekat je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine, prikaz smjetaja graevine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, drugih zahtjeva iz ovog i drugih zakona, tehnikih normi i propisa donesenih na osnovu tih zakona.

28

(2) Na osnovu glavnog projekta izdaje se odobrenje za graenje. Glavni projekat zajedno sa odobrenjem za graenje trajno uva organ uprave koji je izdao odobrenje za graenje i investitor, odnosno korisnik graevine. (3) Glavni projekat se izrauje u skladu sa lokacijskim uslovima, a zavisno od tehnike strukture graevine, sadri: a) arhitektonski projekat, b) graevinski projekat, v) projekte instalacija, g) elaborat zatite ivotne sredine, ako je rije o namjeni objekta koja je definisana kao djelatnost koja moe ugroziti ivotnu sredinu, d) elaborat zatite od poara i eksplozija, ) elaborat o zbrinjavanju otpada, ako je rije o otpadu za koji su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja, e) projekat ugradnje opreme, ako je potreban, ) predmjer i predraun radova, z) program obezbjeenja i kontrole kvaliteta radova i ugraene opreme. (4) Projekti iz stava 3. ovoga lana, zavisno od vrste graevine, sadre: a) tehniki opis, b) potrebne osnove, presjeke, fasade, te nacrte koji definiu nosivi sklop konstrukcije, v) elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama zemljita, kao i drugim istranim radovima koji su posluili kao podloga za izradu projekta, g) proraune statike, hidraulike, energetike, fizikih karakteristika objekta i drugo, kojima se dokazuje da je graevina projektovana prema odredbama ovog zakona, d) projekt vanjskog ureenja, ) izvod iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim graevinama. Za graevine koje se grade na veem podruju situacija graevine moe se prikazati na geodetskoj podlozi u odgovarajuoj razmjeri. (5) Ako je glavni projekat izraen na stranom jeziku, mora sadravati i prevod na jedan od slubenih jezika u Republici Srpskoj. (6) Ako je glavni projekat izraen po propisima drugih zemalja mora biti nostrifikovan, pri emu se provjerava usklaenost projekta sa propisima koji se primjenjuju za te vrste i namjene graevina u Republici. (7) Ovjerom projekta iz stava 6. ovog lana, pravno lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno usklaenost projekta sa odredbama ovog i drugih zakona, propisa i normativa donesnih na osnovu tih zakona i pravila struke. (8) Glavni projekat na osnovu kojeg je izgraena odreena graevina, moe se upotrijebiti za graenje iste takve graevine ako su saglasni investitor i projektant koji je izradio taj projekat pod uslovom prilagoavanja tog projekta lokacijskim uslovima, odnosno urbanistiko-tehnikim uslovima, graevinskoj parceli, prikljucima na objekte i ureaje komunalne infrastrukture i geomehanikom izvjetaju. U tom sluaju potrebno je potovati autorska prava u skladu sa posebnim propisom. lan 69. (1) Izvoaki projekat izrauje se za potrebe izvoenja radova ako glavni projekat ne sadri razradu detalja potrebnih za izvoenje radova.

29

(2) Izvoaki projekat mora biti izraen u skladu sa glavnim projektom i uslovima za graenje datim u odobrenju za graenje, te mora sadravati detaljne crtee i njihove tekstualne opise, ime se graevina potpuno definie za izgradnju. (3) Izvoaki projekat ne mora raditi projektant glavnog projekta. U tom sluaju investitor je duan da projektantu glavnog projekta dostavi izvoaki projekat radi provjere usklaenosti izvoakog projekta s glavnim projektom i uslovima datim u odobrenju za graenje. (4) Projektant glavnog projekta duan je odmah, a najkasnije u roku osam dana, pisano da obavijesti graevinsku inspekciju da izvoaki projekat, koji mu je dat na provjeru, nije izgraen u skladu sa odredbama ovoga zakona, posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. (5) Izvoaki projekat mora pregledati izvoa radova kao i lice koje vri nadzor, koji su zajedno sa projektantom izvoakog projekta odgovorni za njegovu usaglaenost sa glavnim projektom i odobrenjem za graenje. lan 70. (1) Projekat izvedenog stanja je glavni projekat sa ucrtanim svim izmjenama koje su nastale tokom izgradnje koje su u skladu sa izdatim odobrenjem za graenje i odobrene od projektanta i nadzornog organa tokom izgradnje. (2) Ako se tokom izgradnje nisu desile nikakve izmjene u odnosu na glavni projekat, izvoa radova i vrilac nadzora potvruju i ovjeravaju na glavnom projektu da je izvedeno stanje identino sa projektovanim. (3) Na osnovu projekta izvedenog stanja vri se tehniki prijem graevine i izdaje upotrebna dozvola. (4) Investitor, odnosno korisnik graevine, duan je da uva projekat izvedenog stanja za vrijeme postojanja graevine. lan 71. (1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ine svi atesti ugraenog materijala, rezultati zavrnih mjerenja i testova koji su sprovedeni u skladu sa posebnim propisima i normativima donesenim na osnovu zakona i pravila struke. (2) Investitor je duan da dostavi svu dokumentaciju kontrole kvaliteta komisiji za tehniki pregled prilikom pregleda objekta. lan 72. (1) Isporuilac opreme u objektima sa prozvodnim djelatnostima duan je da pripremi i korisniku objekta preda jasna uputstva o korienju i odravanju opreme i objekta, kao i odgovarajue garantne listove instalirane opreme. Upustva moraju biti prevedena na jedan od slubenih jezika Bosne i Hercegovine. (2) Upustva za odravanje odreuju termine obaveznih redovnih pregleda, rokove i obim povremenih pregleda, kao i obim radova redovnog odravanja objekta i pogona. lan 73. (1) Projekti iz l. 67. do 70. ovog zakona, odnosno njihovi dijelovi i svaki list nacrta moraju imati: oznaku pravnog lica ovlaenog za poslove projektovanja koje je izradilo projekat, naziv graevine, ime i naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno

30

njegovog dijela, vrstu tehnike dokumentacije, vrstu nacrta, mjerilo u kojem je nacrt izraen, datum izrade, ime i potpis projektanta i glavnog projektanta i peat. (2) Ovjerom projekta, odnosno nacrta pravno lice koje je izradilo projekat potvruje da je projekat kompletan, njegovi dijelovi meusobno usklaeni, kao i da je usklaen sa odredbama ovog i drugih zakona, te sa odredbama drugih propisa donesenih na osnovu tih zakona i pravila struke. (3) Tehnika dokumentacija i njeni dijelovi moraju biti uvezani i zapeaeni. (4) Uz projekat mora biti uvezana licenca pravnog lica koje je izradilo projekat, licence glavnog projektanta i projektanata pojedinih dijelova projekta. (5) Ukoliko projekat podlijee reviziji, izvjetaj o reviziji projekta uva se kao prilog uz projekat. III UESNICI U GRAENJU lan 74. (1) Uesnici u graenju su: investitor, projektant, revident projekta, izvoa i nadzorni inenjer. (2) Odnosi izmeu uesnika u graenju ureuju se ugovorom. lan 75. (1) Projektovanje, kontrolu projekta, graenje i struni nadzor nad graenjem investitor povjerava pravnim ili fizikim licima, koja posjeduju odgovarajuu licencu. (2) Investitor obezbjeuje struni nadzor danom poinjanja pripremnih radova. (3) Investitor koji gradi u svoje ime a za raun nepoznatog kupca moe biti projektant i izvoa, dok reviziju glavnog projekta i struni nadzor mora povjeriti drugim nezavisnim pravnim ili fizikim licima, koji uz odgovarajue kvalifikacije i iskustvo, ispunjavaju i uslove odreene propisima koji se odnose na spreavanje sukoba interesa. (4) Kada je investitor fiziko lice koje gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objekat, moe sam graditi i sprovoditi nadzor, uz uslov da ima najmanje srednju strunu spremu arhitektonsko-graevinskog smjera i ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije ili graenje, uz uslov da obezbijedi struni nadzor za elektro i mainsku fazu . (5) Kada je investitor fiziko lice koje gradi za svoje potrebe individualni stambeni ili stambeno-poslovni objektat, moe sam graditi pod uslovom da obezbijedi struni nadzor za sve faze graenja. (6) Investitor nije duan da obezbijedi struni nadzor za jednostavne graevine iz lana 83. ovoga zakona. (7) Investitor je duan da prijavi poetak graenja nadlenoj graevinskoj inspekciji najkasnije osam dana prije poetka radova. (8) U sluaju prekida radova investitor je duan da preduzme mjere obezbjeenja graevine i susjednih graevina i povrina. Ako prekid radova traje due od tri mjeseca, investitor je duan da ponovo prijavi poetak radova osam dana prije njihovog poetka. (9) Ako se u toku graenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor obavjetava nadleni organ, odnosno nadlenu graevinsku inspekciju u roku osam dana od dana nastale promjene. lan 76.

31

(1) Izradu tehnike dokumentacije, sa svim njenim dijelovima, odnosno projektima moe vriti pravno lice (u daljem tekstu: projektant) ako je upisano u sudski registar, ima odgovarajue strune rezultate na poslovima izrade odgovarajue tehnike dokumentacije i ako za objekte za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, najmanje po dva, a za objekte za koje odobrenje izdaje organ uprave jedinice lokalne samouprave, najmanje po jednog diplomiranog inenjera odgovarajue struke sa ovlaenjem za izradu tehnike dokumentacije koju izrauje. (2) Izradu tehnike dokumentacije za individualni stambeni i stambeno-poslovni objekat, moe vriti pravno lice ako je upisano u sudski registar, ima odgovarajue strune rezultate na poslovima izrade te vrste tehnike dokumentacije i ako u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, ima najmanje jednog inenjera sa ovlaenjem za izradu tehnike dokumentacije za ovu vrstu objekata. (3) Pod strunim rezultatima iz st. 1. i 2. ovog lana podrazumijeva se da je pravno lice, ili da su fizika lica koja ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, izradila, odnosno uestvovala u izradi tehnike dokumentacije po kojoj su izgraeni objekti te vrste i namjene. (4) Ministar na prijedlog strune komisije donosi rjeenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog lana i izdaje licencu bez koje pravno lice ne moe poeti da obavlja djelatnost za koju je registrovano. (5) Fiziko lice stie ovlaenje za izradu tehnike dokumentacije u skladu sa lanom 37. ovog zakona. (6) Izuzetno, ukoliko pravno lice nema zaposlene ovlaene projektante za svaku vrstu projekta moe na osnovu ugovora angaovati drugo pravno lice sa ovlaenjem za poslove projektovanja za odreenu vrstu ili dio projekta. (7) Pravno lice koje projektuje, imenuje jednog ili vie projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekat ili dio projekta za iju je izradu imenovan, zadovoljava uslove iz ovog i drugih zakona, propisa donesenih na osnovu tih zakona, tehnikih normi i pravila struke, te da je izvoaki projekat u skladu s glavnim projektom. (8) Ako u izradi glavnog, izvoakog projekta ili projekta uklanjanja graevine uestvuje vie projektanata, pravno lice, kojem je povjerena izrada projekta imenuje glavnog projektanta. Glavni projektant moe istovremeno biti i projektant odreene vrste, odnosno dijela projekta. (9) Glavni projektant odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i meusobnu usklaenost projekata, to potvruje svojim potpisom. (10) Ako u izradi projekta uestvuju dva ili vie pravnih lica, investitor je duan da imenuje koordinatora projekta. (11) Na koordinatora projekta shodno se primjenjuje odredba iz stava 9. ovoga lana. (12) Projektovanjem graevine ne mogu se baviti slubenici zaposleni u Ministarstvu i organima uprave nadlenim za poslove urbanizma i graenja jedinica lokalne samoprave, osim projektovanja graevine za vlastite potrebe u skladu sa ovim zakonom. lan 77.

32

(1) Elaborat o geotehnikim i geomehanikim karakteristikama zemljita koji slui kao podloga za definisanje naina temeljenja graevina radi se u skladu sa odredbama Zakona o geolokim istraivanjima Republike Srpske. (2) Izrada elaborata iz stava 1. ovog lana povjerava se pravnom licu koje pored ispunjenja uslova definisanih u Zakonu o geolokim istraivanjima Republike Srpske, ima u stalnom radnom odnosu, u smislu zakona kojim se ureuju radni odnosi, najmanje jednog diplomiranog inenjera graevinarstva konstruktivnog smjera ovlaenog za izradu tehnike dokumentacije. lan 78. (1) Graenjem, odnosno izvoenjem radova na graevini prema ovom zakonu moe se baviti pravno lice ovlaeno za obavljanje te djelatnosti (u daljem tekstu: izvoa). (2) Graenjem graevina i drugih zahvata u prostoru moe se baviti pravno lice upisano u sudski registar, ako ima odgovarajue strune rezultate u izgradnji te vrste i namjene graevine, odgovarajuu tehnoloko-tehniku opremljenost i ako, za objekte za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, najmanje po dva, odnosno za objekte za koje odobrenje za graenje izdaje organ uprave jedinice lokalne samouprave, najmanje po jednog diplomiranog inenjera odgovarajue struke sa ovlaenjem za graenje graevina te vrste i namjene, te odgovarajui broj kvalifikovanih radnika. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana, za graevine za koje bi po njihovom znaaju i sloenosti odobrenje za graenje mogao izdati nadleni organ jedinice lokalne samouprave, a za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo zbog toga to se graevina nalazi u zatitnoj zoni ili zatitnom pojasu, izvoa radova moe biti pravno lice ovlaeno za graenje graevina za koje odobrenje izdaje nadleni organ jedinice lokalne samouprave. (4) Graenje manjih objekata sa standardnom konstrukcijom bruto graevinske povrine do 1.500 m2 i ukupne spratnosti do pet etaa, osim objekata za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, moe vriti pravno lice ako je upisano u sudski registar i koje ima odgovarajue strune rezultate u izgradnji te vrste i namjene objekata, odgovarajuu tehniko-tehnoloku opremljenost i ako ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, najmanje po jednog inenjera odgovarajue struke sa ovlaenjem za graenje objekata te vrste i namjene i odgovarajui broj kvalifikovanih radnika. (5) Pod strunim rezultatima iz st. 2. i 4. ovog lana podrazumijeva se da izvoa radova, odnosno fizika lica, koja su u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojima se ureuju radni odnosi, izgradila, odnosno uestvovala u izgradnji objekata te vrste i namjene. (6) Rjeenje o ovlaenju za graenje iz st. 2. i 4. ovog lana moe se izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu strunu spremu, poloen struni ispit i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima graenja graevina odreene vrste i namjene. (7) Ministar na prijedlog strune komisije donosi rjeenje o ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog lana i izdaje licencu, bez kojeg pravno lice ne moe poeti da obavlja djelatnost za koju je registrovano. (8) Pravilnikom koji snosi ministar propisae se minimalni uslovi tehnikotehnoloke opremljenosti i potrebnog broja radnika iz st. 2. i 4. ovog lana. (9) Ako u graenju uestvuju dva ili vie izvoaa, investitor je duan da imenuje glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova.

33

(10) Izvoa je duan da: a) gradi u skladu sa odobrenjem za graenje, b) izvodi radove tako da tehnike karakteristike graevine odgovaraju zahtjevima ovog zakona, v) ugrauje materijale, opremu i proizvode u skladu sa odredbama ovog zakona, g) obezbijedi dokaze o kvalitetu radova i ugraenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona, tehnikim normama i propisima i zahtjevima glavnog projekta, d) preduzima mjere za bezbjednost graevine, radova, opreme i materijala, za bezbjednost radnika, uesnika u saobraaju i bezbjednost susjednih graevina, ) uredi gradilite u skladu sa propisima, e) vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu u toku graenja, ) omogui graevinskoj inspekciji slobodan pristup gradilitu i dokumentaciji i z) saini izvjetaj o izvoenju radova po zavretku graenja. (11) Izvoa iz stava 1. ovog lana imenuje odgovorno lice za graenje, a u sluaju da izvodi samo pojedine radove imenuje odgovorno lice za izvoenje tih radova. Odgovorno lice za graenje mora imati ovlaenje za graenje i odgovoran je za ispunjenje uslova iz stava 10. ovog lana. lan 79. (1) Nadzor nad graenjem u ime investitora, prema ovom zakonu moe obavljati pravno ili fiziko lice ovlaeno za poslove graenja ili za poslove izrade tehnike dokumentacije. (2) Investitor pisanim aktom odreuje nadzornog organa graenja. Akt o imenovanju nadzornog organa dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji. (3) Zavisno od sloenosti objekta, pravno lice koje obavlja nadzor nad graenjem u ime investitora, moe formirati nadzorni tim i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inenjera i odgovoran je za usklaivanje rada tima na izgradnji pojedinih etapa objekta ili dijelova objekta. (4) Nadzor nad graenjem investitor ne moe povjeriti istom pravnom licu kojem je povjerio graenje svoje graevine. Ako je nadzorni organ fiziko lice, ono ne smije biti zaposleno u pravnom licu koje je izvoa graevine. (5) U sprovoenju strunog nadzora nadzorni organ duan je da: a) utvrdi usklaenost iskolenja graevine sa zapisnikom o iskolenju graevine i projektom, b) utvrdi da li se radovi izvode u skladu sa odobrenjem za graenje, tehnikom dokumentacijom i ovim zakonom, v) utvrdi da je kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, uslovima propisanim ovim i drugim zakonima, propisima donesenim na osnovu tih zakona, tehnikim normama i standardima, g) prisustvuje svim fazama testiranja kvaliteta ugraenog materijala, kao i svim fazama testiranja nosivosti graevine, d) pisano obavijesti nadlenu graevinsku inspekciju u sluaju da rezultati ispitivanja ugraenog materijala nisu u skladu sa propisima, ) potvrdi izvoenje radova potpisivanjem graevinskog dnevnika, te kontrolie graevinsku knjigu i sve izmjene u tehnikoj dokumentaciji, e) saini izvjetaj o obavljenom nadzoru nad graenjem graevine. lan 80.

34

(1) Reviziju tehnike dokumentacije moe obavljati pravno lice, koje ispunjava uslove za izradu tehnike dokumentacije. Reviziju odreenog dijela glavnog projekta moe obavljati samo diplomirani inenjer ovlaen za izradu tehnike dokumentacije graevine odreene vrste i namjene u skladu sa lanom 37. ovog zakona. (2) Revizija glavnog projekta vri se za sve graevine i zahvate osim za individualne stambene i individualne stambeno-poslovne objekte, privremene i pomone objekte. (3) Revizija glavnog projekta, u zavisnosti od vrste i namjene graevine, mora se obaviti u skladu sa ovim zakonom. (4) Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog lana, reviziju tehnike dokumentacije moe obavljati i visokokolska, odnosno druga javna ustanova koja se bavi istraivakom ili obrazovnom djelatnou iz podruja projektovanja i graenja objekata, ako je registrovana u sudskom registru za djelatnost tehnikog savjetovanja u vezi sa projektovanjem i ako ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u skladu sa zakonima kojima se ureuju radni odnosi, lica ovlaena za izradu tehnike dokumentacije. (5) Revident je duan da imenuje odgovornog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole pojedinih etapa ili dijelova glavnog projekta. (6) Odgovorni revident iz stava 5. ovog lana organizuje izradu zavrnog izvjetaja o kontroli ukupne projektne dokumentacije, na osnovu pojedinanih izvjetaja o kontroli pojedinih dijelova projekta, koji se prilau uz zavrni izvjetaj. (7) Prilikom revizije projektne dokumentacije revident provjerava: a) da li je projekat kompletan, da li je projekat uradilo pravno lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije za odreenu vrstu graevine, b) da li je projekat uraen u skladu sa lokacijskim uslovima, da li projektna rjeenja zadovoljavaju uslove u vezi sa sigurnou graevine iz lana 61. ovog zakona i v) da li su tehnika projektna rjeenja u skladu sa vaeim tehnikim standardima, propisima, pravilima struke i odredbama drugih zakona. (8) U izvjetaju o obavljenoj reviziji, revident moe zahtijevati od investitora da prije poetka izvoenja odreenih radova, obavi kontrolu dijela izvoakog projekta koji se odnosi na te radove, kao i pregled izvedenih radova u odreenoj fazi graenja. (9) Revident projekta ne moe biti lice koje je potpuno ili djelimino uestvovalo u izradi projekta ili ako je taj projekat potpuno ili djelimino izraen ili nostrifikovan kod pravnog lica u kojem je on zaposlen. lan 81. (1) Revizija rjeenja o ovlaenju, odnosno licence za pravna lica iz l. 36, 76. i 78. ovog zakona vrie se nakon etiri godine od dana izdavanja. (2) Po isteku roka iz stava 1. ovog lana pravnim licima koja su imala licencu mogu se izdati nova rjeenja i licence u skladu sa odredbama ovog zakona. (3) U sluaju iz stava 2. ovog lana, podnosilac zahtjeva duan je da uz zahtjev, pored drugih dokaza, priloi i dokaz o strunim rezultatima postignutim u periodu vaenja prethodnog rjeenja i licence. (4) Pravno lice koje je dobilo rjeenje, odnosno licencu iz stava 1. ovog lana obavezno je da pisanim putem obavijesti Ministarstvo o svakoj promjeni uslova utvrenih u rjeenju i licenci u roku od osam dana od nastale promjene. (5) Ministar moe, po slubenoj dunosti ili na inicijativu inspekcijskih i drugih dravnih organa, organizacija i graana, da izvri kontrolu ispunjenosti uslova utvrenih u

35

izdatim rjeenjima i licencama, te ukoliko utvrdi da uslovi u trenutku kontrole nisu ispunjeni, stavlja van snage rjeenje i licencu. (6) U sluaju iz stava 5. ovog lana, pravnom licu kome je stavljeno van snage rjeenje o ispunjenosti uslova i licenca, ne moe se izdati nova licenca u narednih est mjeseci. (7) Ministar e donijeti poseban propis o detaljnim uslovima za izdavanje ovlaenja fizikim i pravnim licima, nainu izbora lanova i rada strune komisije koja provjerava ispunjenost uslova. (8) Rjeenja iz stava 1. ovog lana su konana i izvrna danom dostavljanja pravnim licima na koja se odnose, a objavljuju se u Slubenom glasniku Republike Srpske. (9) Kopije izdatih rjeenja i licenci dostavljaju se urbanistiko-graevinskoj inspekciji u sjeditu pravnog lica. IV ODOBRENJE ZA GRAENJE lan 82. (1) Graenju nove i rekonstrukciji postojee graevine moe se pristupiti samo na osnovu konanog odobrenja za graenje, osim u sluajevima iz lana 83. ovog zakona. (2) Odobrenje za graenje izdaje se za graenje cijele graevine, odnosno dijela graevine koji ini tehniko-tehnoloku cjelinu. lan 83. (1) Odobrenje za graenje nije potrebno za: a) radove na odravanju postojee graevine, b) graenje grobnice, v) objekte kojima se mijenja djelatnost ali ne mijenja namjena u smislu odredaba ovog zakona, g) ureenje okunice individualnog stambenog objekta za koji je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva graenje: staza ili platoa, potpornih zidova, vrtnog bazena ili ribnjaka, ograda i vrtnog ognjita, d) pomone graevine namijenjene za redovnu upotrebu individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli za koju je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva: individualne garae, spremita, drvarnice, nadstrenice ili staklenike, cisterne za vodu i septike jame, ) postavljanje plastenika namijenjenih iskljuivo poljoprivrednoj proizvodnji, e) privremene graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija odobrenih po posebnom propisu sa najduim rokom trajanja od 90 dana nakon ega se graevina mora ukloniti, ) konzolne tende za ljetne bate, z) montane objekte i kioske gotove konstrukcije, i) jednostavno djeje igralite i temelje stabilnih djejih igraaka, j) nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom saobraaju, k) reklamne panoe, l) kablovske i zrane prikljuke na niskonaponsku i PTT mreu, kao i prikljuke postojee graevine na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plin i slino), lj) sportske terene bez tribina koji su cijelom svojom povrinom oslonjeni na zemljite (igralita za tenis, fudbal i slino),

36

m) radove na stubitima, hodnicima i slino, na promjeni pristupa graevini i unutar graevine radi omoguavanja nesmetanog pristupa i kretanja u graevini licima sa umanjenim tjelesnim sposobnostima i n) radove na zamjeni i dopuni opreme. (2) Povrinu i visinu graevina iz stava 1. ovog lana propisuje jedinica lokalne samouprave svojom odlukom. (3) Izvoenje radova iz stava 1. ovog lana moe obavljati samostalna zanatska radnja. (4) Izvoenje radova iz stava 1. ovog lana vri se na osnovu lokacijskih uslova i zapisnika o iskolavanju objekta. lan 84. (1) U sluaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili drugih razaranja, tokom tih dogaaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za graenje mogu se graditi one graevine koje slue spreavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. (2) Graevina iz stava 1. ovog lana mora biti uklonjena kada prestane potreba za njenim korienjem. Ako je potrebno da ta graevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribaviti odobrenje za graenje u roku od est mjeseci po prestanku razloga za njeno graenje. (3) Stepen oteenja graevina utvruje struna komisija za procjenu tete koju ine ovlaena struna lica graevinske, arhitektonske, elektro i po potrebi mainske struke, koju imenuje nadleni organ uprave u jedinici lokalne samouprave. (4) Izlaskom na lokaciju oteene graevine, struna komisija iz stava 3. ovog lana utvruje stepen oteenja graevine, kao i potrebne radnje koje je potrebno izvriti prije sanacije objekta. (5) U sluaju da konstruktivni elementi graevine zbog djelovanja iz stava 1. ovog lana nisu oteeni, graevina se moe vratiti u prvobitno stanje bez odobrenja za graenje, u skladu sa odobrenjem za graenje na osnovu kojeg je izgraena. (6) Ukoliko struna komisija utvrdi da je na odreenoj graevini dolo do veih oteenja konstruktivnih dijelova graevine, nadleni organ uprave e od investitora zahtijevati da priloi tehniku dokumentaciju za sanaciju graevine i ateste o izvrenim ispitivanjima konstrukcije graevine. U tom sluaju organ uprave na osnovu priloene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora biti usklaeno sa odobrenjem za graenje na osnovu kojeg je graevina izgraena. (7) Odobrenjem za sanaciju iz stava 6. ovog lana utvrdie se i obaveza pribavljanja odobrenja za upotrebu sanirane graevine. (8) Kada je rije o objektima koji su potpuno uniteni, ponovno graenje istog objekta na istom lokalitetu moe poeti po pribavljanju novog odobrenja za graenje. lan 85. (1) Odobrenje za graenje izdaje organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora u jedinici lokalne samouprave, na ijem se podruju graevina gradi. (2) Izuzetno od stava 1. ovog lana, Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje za objekte iz lana 52. stav 2. ovog zakona. lan 86. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje, investitor prilae:

37

a) kopiju lokacijskih uslova, b) dokaz o vlasnitvu ili pravu korienja nad zemljitem, v) ovjerenu kopiju katastarskog plana, g) tri primjerka glavnog projekta, d) izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema lanu 79. ovog zakona, ako je potrebna, ) izvjetaj i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 67. ovog zakona, e) ekoloka dozvola, ako je potrebna, ) dokaz o uplati iznosa naknada za ureenje i pogodnost gradskog graevinskog zemljita ili kopija ugovora izmeu investitora i jedinice lokalne samouprave u skladu sa Zakonom o graevinskom zemljitu Republike Srpske, z) dokaz o uplati administrativne takse i i) drugi dokazi odreeni posebnim zakonima. lan 87. (1) Dokazom o vlasnitvu nad zemljitem smatra se izvod iz zemljine knjige. (2) U sluaju neaurnosti slubene evidencije o vlasnitvu nad zemljitem, organ koji izdaje odobrenje za graenje raspravie pitanje vlasnitva ili prava graenja na zemljitu kao prethodno pitanje prema Zakonu o optem upravnom postupku, ako je investitor priloio jedan od sljedeih dokumenata: a) ugovor ili odluku nadlenih organa uprave kao osnov za sticanje prava vlasnitva ili prava graenja u korist investitora, b) ugovor o zajednikom graenju zakljuen s vlasnikom zemljita ili nekretnine, v) ugovor o koncesiji kojim se stie pravo korienja radi graenja. lan 88. (1) Izuzetno, odobrenje za graenje za objekte od opteg interesa moe se izdati i na osnovu posebne odluke Vlade. (2) Osnov za donoenje odluke iz stava 1. ovog lana je Zakon o eksproprijaciji, na osnovu kojeg Vlada donosi odluku o predaji u posjed eksproprisanih nekretnina prije pravosnanosti odluke o naknadi, odnosno prije dana zakljuivanja sporazuma o naknadi za eksproprisane nekretnine. (3) Odredbe iz stava 1. ovog lana ne odnose se na sluajeve kada je predmet eksproprijacije zgrada. lan 89. (1) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za graenje odluuje nadleni organ upravnim aktom u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (2) U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuje se Zakon o optem upravnom postupku, ukoliko odredbama ovog zakona nije drugaije propisano. (3) Glavni projekat je sastavni dio odobrenja za graenje, to na projektu mora biti naznaeno i ovjereno potpisom slubenika i peatom nadlene slube koja je odobrenje izdala. (4) U sluajevima kada u skladu sa ovim zakonom revizija glavnog projekta nije potrebna, nadleni organ uprave duan je da utvrdi da li je glavni projekat kompletan, da li je uraen u skladu sa lokacijskim uslovima i da li ga je uradilo pravno lice ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije i o tome sainiti slubenu zabiljeku.

38

lan 90. Rjeenje o odobrenju za graenje sadri: a) podatke o investitoru, b) podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti graevine i sa oznakom parcele, v) naziv glavnog projekta sa nazivom ovlaenog pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom odgovornog projektanta, g) konstataciju da je glavni projekat sastavni dio odobrenja, d) rok vaenja odobrenja za graenje, ) obavezu investitora da prijavi poetak izvoenja radova nadlenoj graevinskoj inspekciji osam dana prije poetka radova i e) druge podatke specifine za lokaciju i graevinu. lan 91. (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje e se odbaciti ako investitor u roku ostavljenom za dopunu zahtjeva ne dostavi potrebnu dokumentaciju ili ne obavijesti nadleni organ o nemogunosti dostave potrebne dokumentacije. (2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje e se odbiti ako investitor ne ispunjava propisane uslove za odobrenje za graenje i ako se u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi da glavni projekat nije usklaen sa lokacijskim uslovima. lan 92. (1) Protiv rjeenja nadlenog organa uprave jedinice lokalne samouprave, zainteresovane stranke sa pravnim interesom mogu izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja. (2) Rjeenje Ministarstva je konano i protiv njega nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda u roku od trideset dana od dana prijema rjeenja. (3) Rjeenje Ministarstva kojim je dato odobrenje za graenje dostavlja se i nadlenom organu jedinice lokalne samouprave na ijoj se teritoriji gradi objekat. (4) Zainteresovana stranka u postupku je i jedinica lokalne samouprave na ijem podruju Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje za objekte iz lana 52. stav 2. ovog zakona. (5) Primjerak odobrenja za graenje dostavlja se nadlenoj graevinskoj inspekciji. lan 93. (1) Investitor moe podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za izvoenje pripremnih radova za potrebe organizovanja gradilita prije nego to dobije konano odobrenje za graenje. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za izvoenje pripremnih radova, investitor je duan da priloi: a) dokaz o vlasnitvu na zemljitu, b) situaciju i emu gradilita, v) elaborat zatite od poara, g) elaborat zatite na radu i d) saglasnosti za prikljuke na komunalnu infrastrukturu i javni put.

39

(2) Rok za izdavanje odobrenja za izvoenje pripremnih radova je 15 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (3) Pripremni radovi ukljuuju: izradu ograde gradilita, postavljanje privremenih objekata za potrebe gradilita kao to su kancelarijski prostor, prostor za skladitenje materijala i opreme, sanitarije, asfaltna baza, betonara i sl., te pripremu unutranje saobraajne komunikacije i slino. (4) Investitor ne moe poeti radove u vezi sa izgradnjom graevine prije pribavljanja konanog odobrenja za graenje. (5) Prethodni radovi istraivako-planskog karaktera kao to su: prethodne studije, geoloka, geomehanika istraivanja, prikupljanje podataka za projektovanje i sl. izvode se na osnovu lokacijskih uslova. lan 94. (1) Graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremeni montani objekti koji se nee ukloniti u roku od 90 dana od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na osnovu odobrenja za graenje za privremene graevine. (2) Skuptine jedinica lokalne samouprave propisae nain izdavanja odobrenja za sjeu stabala, ureenje fasada, zamjenu postojeih krovova, korienje zemljita za postavljanje objekata u svrhu logorovanja i rekreacije i drugo.

lan 95. (1) Investitor je duan da podnese zahtjev za izmjenu ili dopunu odobrenja za graenje ako tokom graenja namjerava na graevini izvriti izmjene ili dopune koje bitno utiu na namjenu, konstrukciju, opremu, zatitu ivotne sredine ili stabilnost, funkcionalnost, dimenzije, odnosno spoljni izgled graevine. (2) Uz zahtjev za izmjenu ili dopunu odobrenja za graenje prilae se samo ona dokumentacija koja se odnosi na namjeravanu izmjenu ili dopunu. (3) U sluaju iz stava 1. ovog lana investitoru se prethodno izdaje dopuna ili izmjena lokacijskih uslova, pod uslovom da se zahtijevane promjene mogu uskladiti sa planskim dokumentom na osnovu kojeg su postojei lokacijski uslovi pripremljeni. (4) Izmjena ili dopuna odobrenja za graenje vri se u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na izdavanje odobrenja za graenje. (5) Ako se u toku graenja promijeni investitor, novi investitor moe od nadlenog organa zatraiti izmjenu odobrenja za graenje u vezi s promjenom investitora. (6) Novi investitor duan je da uz zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje priloi: vaee odobrenje za graenje i dokaz o pravu graenja na navedenoj nekretnini, odnosno dokaz da je stekao pravo vlasnitva na graevini za koju je ve izdato odobrenje za graenje. (7) Zahtjev za izmjenu i dopunu odobrenja za graenje moe se podnijeti do podnoenja zahtjeva za upotrebnu dozvolu. lan 96. (1) Odobrenje za graenje prestaje vaiti ako sa izgradnjom graevine za koju je odobrenje izdato ne zapone u roku od jedne godine od dana konanosti odobrenja za graenje.

40

(2) Vaenje odobrenja za graenje moe se posebnim rjeenjem, po zahtjevu investitora, produiti za jo jednu godinu ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je izdato odobrenje za graenje. (3) Nadziivanje zgrada i pretvaranje zajednikih prostorija u stanove i poslovne prostore mora se zavriti najkasnije u roku od jedne godine od dana konanosti odobrenja za graenje. (4) Ukoliko se nadziivanje, odnosno pretvaranje zajednikih prostorija u stambene ili poslovne prostore ne zavri u roku iz stava 3. ovog lana, odobrenje za graenje prestaje da vai. lan 97. (1) Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine u skladu sa uslovima datim u odobrenju za graenje i na osnovu projekta za izvoenje graevine. (2) Iskolavanje graevina vri organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora samostalno ili te poslove povjerava pravnom licu ovlaenom za izvoenje tih poslova. O iskolavanju se sainjava zapisnik koji se dostavlja nadlenoj graevinskoj inspekciji. (3) Za tetu proisteklu iz pogrenog iskolavanja odgovara lice koje je izvrilo iskolavanje po optim pravilima o naknadi tete. (4) Nadleni organ duan je da provjeri da li je iskop temelja graevine izvren u skladu sa zapisnikom o iskolavanju i da odobri nastavak radova, koje dalje prati nadleni graevinski inspektor. lan 98. (1) Gradilite mora biti ograeno radi spreavanja nekontrolisanog pristupa na gradilite. (2) Za gradska i prigradska podruja skuptina jedinice lokalne samouprave moe donijeti odluku o kriterijima za izradu ograde, ukljuujui materijal, vanjski izgled, mogunost i uslove reklamiranja i slino. (3) Na gradilitu koje se protee na velikim prostranstvima (eljeznike pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilita koji se ne mogu ograditi moraju biti zatieni odreenim saobraajnim znacima ili oznaeni na drugi nain. (4) Investitor ili izvoa duni su da u sluaju privremenog zauzimanja susjednog, odnosno oblinjeg zemljita za potrebe gradilita, postupaju prema odredbama odgovarajuih zakona. (5) Za privremeno zauzimanje javnih saobraajnih povrina za potrebe gradilita investitor ili izvoa duan je da dobije odobrenje nadlenog organa jedinice lokalne samouprave, odnosno javnog preduzea odreenog posebnim zakonom. (6) Izgraene privremene graevine i postavljena oprema gradilita moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uslovima zatite od poara i eksplozije, zatite na radu i svim drugim mjerama zatite radi spreavanja ugroavanja ivota i zdravlja ljudi. (7) Gradilite mora na vidnom mjestu imati istaknutu plou sa svim bitnim podacima o graevini i uesnicima u graenju kao to su: naziv investitora, izvoaa, projektanta, nadzora, naziv i vrsta graevine, naziv organa koji je izdao odobrenje za graenje, kao i vrijeme poetka i zavretka radova. (8) Sve privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal, otpad i slino moraju biti uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita kao i na prilazu gradilitu dovedeno u uredno stanje u skladu sa lokacijskim uslovima i odobrenju za graenje prije izdavanja odobrenja za upotrebu. lan 99.

41

Obaveza je izvoaa da na gradilitu ima : a) rjeenje o ovlaenju za graenje, odnosno rjeenje o ovlaenju za izvoenje pojedinih radova za odgovorno lice na gradilitu, b) rjeenje o imenovanju odgovornog lica na gradilitu, odnosno odgovornog lica za izvoenje pojedinih radova, v) akt o imenovanju nadzornog organa, g) rjeenje o ovlaenju za poslove graenja ili za poslove izrade tehnike dokumentacije za vrioce strunog nadzora, d) ugovor o graenju, ) odobrenje za graenje, e) glavni projekat, ) izvoaki projekat, ako je uraen, z) graevinski dnevnik, i) knjigu inspekcija, j) dokumentaciju o ispitivanju ugraenog materijala, proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz projekta, k) zapisnik o iskolenju graevine, l) zapisnik o kontroli temelja, lj) graevinsku knjigu, ako je potrebna i m) emu organizacije gradilita. UPOTREBA OBJEKTA I POSTUPAK IZDAVANJA ODOBRENJA ZA UPOTREBU lan 100. (1) Izgraena graevina ne moe se poeti koristiti, odnosno staviti u upotrebu prije nego to nadleni organ izda rjeenje o odobrenju za upotrebu, na osnovu prethodno izvrenog tehnikog pregleda graevine. (2) Tehniki pregled obuhvata kontrolu usklaenosti izvedenih radova sa odobrenjem za graenje i tehnikom dokumentacijom na osnovu koje je objekat izgraen, kao i sa tehnikim propisima i standardima koji se odnose na pojedine vrste radova, materijala, opreme i instalacija. (3) Tehniki pregled vri se po zavretku izgradnje objekta, odnosno svih radova predvienih odobrenjem za graenje i glavnim projektom. (4) Tehniki pregled mora se obaviti u roku od 15 dana od dana podnoenja potpunog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu. (5) Izuzetno, odobrenje za upotrebu moe se na zahtjev investitora izdati i za dio graevine prije zavretka izgradnje cijele graevine: a) kada je to potrebno radi nastavka i zavretka izgradnje (npr.: korienja mosta za pristup gradilitu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i slino) i b) kada se odreeni dio graevine moe privesti svojoj namjeni prije zavretka cijele graevine. lan 101. (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi nadlenom organu uprave koji je izdao odobrenje za graenje.

42

(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana investitor podnosi: a) pravosnano rjeenje o odobrenju za graenje sa glavnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje, b) kopiju katastarskog plana sa snimljenim poloajem graevine, v) dokaz o izvrenom snimanju podzemnih instalacija, g) izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uslovima za odravanje graevine, d) izvjetaj nadzora nad graenjem. lan 102. (1) Tehniki pregled obavlja struna komisija koju rjeenjem formira organ koji je izdao odobrenje za graenje u roku od sedam dana od dana prijema potpunog zahtjeva. (2) Struna komisija sastoji se od najmanje tri lana. Broj lanova zavisi od vrste i sloenosti objekta i od vrste radova koje komisija pregleda, odnosno tako to komisija mora imati po jednog strunog lana za svaku vrstu radova (arhitektonsko-graevinske, mainske, elektroinstalacione i druge radove). (3) lanovi komisije mogu biti diplomirani inenjeri odgovarajue struke ovlaeni za izradu tehnike dokumentacije ili izvoenje radova koji su predmet tehnikog pregleda. U radu komisije ne mogu uestvovati slubena lica koja su donosila rjeenja u postupku izdavanja odobrenja za graenje, kao ni lica koja su zaposlena u pravnom licu koje je izradilo tehniku dokumentaciju, revidovalo projektnu dokumentaciju ili je bilo izvoa radova. (4) Nadleni organ moe povjeriti tehniki pregled pravnom licu ovlaenom za izradu tehnike dokumentacije ili za graenje, ukoliko to pravno lice, odnosno zaposleni u tom pravnom licu, nije obavljalo poslove strunog nadzora izgradnje predmetne graevine. (5) Komisija za tehniki pregled imenuje se na osnovu javnog poziva upuenog ovlaenim strunim licima, koji se objavljuje najmanje svake etiri godine. lan 103. (1) Investitor je duan da obezbijedi prisustvo uesnika u graenju prilikom tehnikog prijema. (2) Investitor je duan da najkasnije na dan tehnikog prijema, komisiji za tehniki pregled dostavi na uvid sljedeu dokumentaciju: a) projekat izvedenog stanja, b) dokaze o kvalitetu radova, graevinskih proizvoda i opreme, v) dokumentaciju o izvrenim ispitivanjima i rezultatima testiranja nosivosti konstrukcije, ako se posebnim propisima testiranje zahtijeva, g) graevinsku knjigu, ako je voena i graevinski dnevnik i d) ostalu dokumentaciju definisanu posebnim propisima u zavisnosti od specifinosti graevine. lan 104. (1) O vremenu obavljanja tehnikog pregleda nadleni organ duan je da obavijesti investitora, predsjednika i lanove komisije najkasnije osam dana prije tehnikog pregleda. (2) Nadleni organ o terminu tehnikog pregleda obavjetava nadlenu graevinsku inspekciju, preduzea i druga pravna lica koja su izdavala odreene saglasnosti u postupku izdavanja odobrenja za graenje ili koja po odredbama posebnih propisa treba da uestvuju u tehnikom pregledu.

43

(3) Nadlena preduzea i druga pravna lica iz stava 2. ovog lana duna su da pisano obavijeste nadleni organ o svojim predstavnicima koji e prisustvovati tehnikom pregledu, a koji nemaju status lana komisije. (4) Ukoliko ovlaeni predstavnici preduzea i drugih pravnih lica stava 3. ovog lana nisu prisustvovali tehnikom pregledu, niti su dostavili izvjetaj u roku od osam dana nakon tehnikog pregleda, smatra se da to preduzee ili drugo pravno lice nema primjedbi na izvedene radove. (5) Nadleni graevinski inspektor po pravilu prisustvuje tehnikom pregledu i moe u zapisnik komisije unijeti svoje miljenje i prijedloge u vezi sa tehnikom ispravnou graevine. (6) Ministar e posebnim pravilnikom propisati postupak, organizaciju i sprovoenje tehnikog prijema, te nain imenovanja lanova komisije za tehniki pregled i njihov rad. lan 105. (1) O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik, u koji se unosi i miljenje svakog lana komisije za tehniki pregled o tome da li se izgraena graevina moe koristiti, ili se moraju prethodno otkloniti utvreni nedostaci, ili se ne moe izdati odobrenje za upotrebu. Zapisnik potpisuju predsjednik i lanovi komisije. (2) Predsjednik komisije za tehniki pregled duan je da nakon obavljenog tehnikog pregleda zapisnik iz stava 1. ovog lana dostavi nadlenom organu najkasnije u roku od osam dana od dana izvrenog tehnikog pregleda. (3) Ukoliko se na osnovu zapisnika iz stava 2. ovog lana utvrdi da nema nedostataka ili da su uoeni nedostaci otklonjeni, nadleni organ duan je da u roku od sedam dana od dana prijema zapisnika izda odobrenje za upotrebu. (4) Ako su tehnikim pregledom utvreni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utiu na tehnike karakteristike bitne za graevinu prema odredbama ovog zakona, moe se izdati privremeno odobrenje za upotrebu i odrediti rok u kojem je potrebno da se uoeni nedostaci otklone. Privremeno odobrenje za upotrebu ne moe biti due od 90 dana. (5) Po otklanjanju nedostataka investitor je duan da obavijesti nadleni organ, podnese dokaze o oklanjanju nedostataka i zahtijeva ponovni tehniki pregled. (6) U ponovnom tehnikom pregledu koji moe obaviti i jedan lan komisije, pregledaju se samo oni radovi koje je trebalo popraviti ili doraditi, odnosno otkloniti nedostatke, o emu se sastavlja zapisnik. Ako su svi nedostaci otklonjeni, nadleni organ izdaje rjeenje o odobrenju za upotrebu u roku od sedam dana od dana obavljenog ponovnog tehnikog pregleda. (7) Ukoliko se prilikom ponovnog tehnikog pregleda utvrdi da nedostaci nisu otklonjeni, nadleni organ u pisanoj formi obavjetava investitora o novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak se ponavlja. Ukoliko nedostaci nisu ni u naknadno ostavljenom roku otklonjeni, nadleni organ izdaje rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu i o tome obavjetava nadlenu graevinsku inspekciju. (8) Ako se tehnikim pregledom utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, ivot ili zdravlje ljudi, ivotnu sredinu, saobraaj ili susjedne objekte, nadleni organ e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu i donijeti rjeenje o uklanjanju graevine. lan 106.

44

Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbija se i u sluajevima ako: a) je graevina izgraena bez odobrenja za graenje ili ako su tokom graenja na graevini izvrene izmjene i dopune za koje nije dobijena izmjena ili dopuna odobrenja za graenje, a ona je prema ovom zakonu bila neophodna, b) u ostavljenom roku nisu otklonjeni nedostaci koji bitno utiu na bezbjednost graevine i drugi bitni nedostaci na graevini, utvreni tehnikim pregledom i v) je donesen zakljuak kojim se doputa ponavljanje postupka izdavanja odobrenja za graenje. lan 107. (1) Nadleni organ moe na osnovu miljenja komisije za tehniki pregled izdati odobrenje za probni rad za graevinu koja, s obzirom na tehnoloki proces, ugraene instalacije, opremu i postrojenja, zahtijeva probni rad. (2) Odobrenje za probni rad moe se izdati smo ako je komisija za tehniki pregled utvrdila da je graevina izgraena u skladu sa odobrenjem za graenje i da putanje graevine u probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, ivotnu sredinu i susjedne graevine. (3) Probni rad iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue 12 mjeseci, a izuzetno u posebno sloenim tehnolokim procesima probni rad se moe produiti za jo 12 mjeseci. lan 108. (1) Prije poetka korienja objekta prilikom promjene namjene potrebno je pribaviti odobrenje za upotrebu za novu namjenu. (2) Prilikom promjene djelatnosti u postojeem objektu za koji je dobijeno odobrenje za upotrebu, nije potrebno podnositi zahtjev za ponovno odobrenje za upotrebu zbog promjene djelatnosti. lan 109. (1) Odobrenje za upotrebu je upravni akt i u postupku izdavanja primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugaije utvreno. (2) Graevina za koju nije izdato odobrenje za upotrebu ne moe se upisati u zemljine knjige. (3) Trokove obavljanja tehnikog pregleda snosi investitor. II UPOTREBA I ODRAVANJE GRAEVINE lan 110. (1) Graevina se upotrebljava u skladu sa njenom namjenom. (2) Vlasnik graevine duan je da odrava graevinu na nain da se u predvienom vremenu njenog trajanja ouvaju tehnike karakteristike bitne za graevinu definisane ovim zakonom, odnosno da se ne dozvoli naruavanje njenih spomenikih karakteristika, ako je ta graevina na listi kulturno-istorijskih spomenika. (3) U sluaju oteenja graevine koje ugroava stabilnost same graevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne graevine ili sigurnost ljudi, vlasnik graevine duan je da preduzme hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu kao opasnu do otklanjanja oteenja. (4) Za graevine sa vie vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova solidarno odgovaraju po principu objektivne odgovornosti za nastalu tetu treim licima i

45

ne mogu pojedinano preuzimati zamjene i popravak zajednikih dijelova i ureaja zgrade suprotno odredbama Zakona o odravanju stambenih zgrada i odredbama ovog zakona.

lan 111. (1) Vlasnik graevine moe pristupiti uklanjanju graevine ili njenog dijela, ako nije rije o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rjeenja, samo na osnovu pravosnanog odobrenja za uklanjanje. (2) Odobrenje za uklanjanje izdaje organ nadlean za prostorno ureenje u jedinici lokalne samouprave. Za graevine iz lana 52. stav 2. ovog zakona odobrenje za uklanjanje graevine izdaje Ministarstvo. (3) Uz zahtjev za uklanjanje graevine prilae se: a) dokaz o pravu vlasnitva graevine, b) projekat uklanjanja graevine u tri primjerka, v) saglasnosti nadlenih organa ako se tim uklanjanjem moe ugroziti javni interes (ugroavanje spomenika kulture, komunalnih i drugih instalacija), g) procjena uticaja na ivotnu sredinu u skladu sa posebnim zakonom. (4) Projekat uklanjanja graevine sadri: a) nacrte, b) tehniki opis uklanjanja graevine i nain odlaganja graevinskog otpada i ureenja parcele i v)proraune stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova tokom uklanjanja, odnosno demontae. lan 112. (1) Organ uprave nadlean za poslove ureenja prostora po slubenoj dunosti rjeenjem odreuje uklanjanje graevine ili dijela graevine za koje se utvrdi da zbog fizike dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih dejstava i veih oteenja ne moe dalje da slui svojoj namjeni ili da predstavlja opasnost po ivot ili zdravlje ljudi, okolne objekte i saobraaj, kao i uslove i mjere koje je potrebno sprovesti, odnosno obezbijediti pri uklanjanju graevine ili dijela graevine. (2) alba protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana ne odgaa izvrenje rjeenja. (3) Ako se u postupku donoenja rjeenja o uklanjanju graevine ili dijela graevine utvrdi da se opasnost po ivot ili zdravlje ljudi, okolne graevine i saobraaj moe otkloniti i rekonstrukcijom graevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika moe se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija graevine ili njenog dijela, pod uslovom da se izvede u roku koji odredi nadleni organ uprave. NADZOR I INSPEKCIJA lan 113. (1) Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavljaju inspekcije u oblasti prostornog ureenja, urbanizma, graenja, komunalnih usluga, ekologije i geodetskih poslova (u daljem tekstu: urbanistikograevinska inspekcija).

46

(2) Urbanistiko-graevinski inspektori u vrenju inspekcijskog nadzora imaju prava i dunosti utvrena Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj, Zakonom o administrativnoj slubi u upravi Republike Srpske i ovim zakonom. lan 114. (1) Pored poslova propisanih u Zakonu o inspekcijama u Republici Srpskoj, Republiki urbanistiko-graevinski inspektor vri i poslove inspekcijskog nadzora nad: a) izradom i donoenjem dokumenata prostornog ureenja iz nadlenosti Republike i jedinica lokalne samouprave, b) sprovoenjem strategije, odnosno prostornog plana Republike, strategije ili prostornog plana podruja posebne namjene Republike, sprovedbenih planova podruja posebne namjene Republike i v) izgradnjom i korienjem graevina za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo prema lanu 52. stav 2. ovog zakona. (2) Urbanistiko-graevinski inspektor jedinice lokalne samouprave vri nadzor nad: a) sprovoenjem sprovedbenih planova na teritoriji jedinice lokalne samouprave i b) izgradnjom i korienjem graevina za koje odobrenje za graenje izdaje jedinica lokalne samouprave. (3) Meusobni odnosi izmeu Inspektorata i odjeljenja za inspekcijske poslove jedinica lokalne samouprave definisane su odredbama Zakona o inspekcijama Republike Srpske. lan 115. (1) U vrenju nadzora urbanistiko-graevinski inspektori obavezno provjeravaju: a) da li je dokument prostornog ureenja, odnosno propis koji se odnosi na organizaciju, ureenje i korienje prostora uraen i donesen u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim propisima donesenim na osnovu ovog zakona, b) da li pravno lice koje izrauje dokument prostornog ureenja, tehniku dokumentaciju ili izvodi radove, kao i fiziko lice koje obavlja pojedine poslove u primjeni ovog zakona, ispunjavaju propisane uslove, v) da li su lokacijski uslovi izdati na osnovu vaeeg sprovedbenog plana i drugih propisanih uslova, g) da li je odobrenje za graenje izdato u skladu sa odredbama ovog zakona, d) da li se graevina ili drugi zahvat u prostoru izvodi u skladu sa odobrenjem za graenje, odnosno da li se pripremni radovi vre na osnovu odobrenja za pripremne radove, ) da li je izraena tehnika dokumentacija u skladu sa odredbama ovog zakona, e) da li je izvrena revizija i nostrifikacija projektne dokumentacije u skladu sa ovim zakonom, ) da li se graenje vri u skladu sa glavnim projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za graenje, z) da li izvreni radovi, odnosno korieni materijal, graevinski proizvodi, oprema i instalacije koji se ugrauju, odgovaraju propisanim standardima i tehnikim normativima, i) da li su koriene mineralne sirovine iskopane iz legalnog iskopa, odnosno da li postoji odgovarajui atest o kvalitetu mineralnih sirovina, j) da li je izvoa radova preduzeo sve mjere za bezbjednost objekta koji gradi, susjednih objekata, saobraaja, zatite ivotne sredine i da li je organizovao gradilite u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona,

47

k) da li izvoa radova vodi graevinski dnevnik, knjigu inspekcije i graevinsku knjigu, l) da li se struni nadzor nad graenjem i izvoenjem drugih zahvata u prostoru vri u skladu sa odredbama ovog zakona, lj) da li se u toku graenja i korienja objekta vre propisana osmatranja i odravanje objekta, m) da li je odobrenje za upotrebu objekta izdato na propisan nain i n) da li graevina ili drugi objekat zbog fizike dotrajalosti, elementarne nepogode, ratnih dejstava ili drugih razloga moe i dalje da slui svojoj namjeni, odnosno da li iz tih razloga moe ugroziti susjedne objekte, ivot i zdravlje ljudi, saobraaj i slino. (2) Urbanistiko-graevinski inspektori vre i druge poslove utvrene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. lan 116. U vrenju nadzora urbanistiko-graevinski inspektor ima pravo i dunost da: a) naredi da se utvrene nepravilnosti u primjeni odredaba ovog zakona i drugih propisa donesenih na osnovu ovog zakona uklone u odreenom roku, b) naredi obustavu izrade dokumenta prostornog ureenja ako se vri suprotno odredbama ovog zakona i drugih propisa i ako dokument prostornog ureenja ueg podruja nije usaglaen sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja, v) naredi nadlenoj skuptini, ukoliko utvrdi da dokument prostornog ureenja ili propis koji se odnosi na organizaciju, korienje i ureenje prostora nije uraen u skladu sa ovim zakonom, odnosno da postupak po kojem je donesen nije sproveden na nain propisan ovim zakonom, da u odreenom roku ukloni utvrene nepravilnosti, odnosno ako se utvrene nepravilnosti ne otklone u ostavljenom roku, da pokrene inicijativu za ocjenu zakonitosti ovih akata, g) naredi obustavu primjene dokumenta prostornog ureenja ili propisa koji se odnosi na organizaciju, ureenje i korienje prostora, ukoliko utvrdi da nije izraen u skladu sa Zakonom, odnosno da postupak po kojem je donesen nije sproveden na nain propisan Zakonom, dok se utvrene nepravilnosti ne otklone, d) da po pravu nadzora pokrene postupak o ukidanju odobrenja za graenje, ako je odobrenje za graenje izdato u suprotnosti sa ovim zakonom, odnosno drugim propisima donesenim na osnovu ovog zakona, ) naredi obustavu dalje izgradnje graevine i drugih zahvata u prostoru koji se ne vre prema tehnikoj dokumentaciji na osnovu koje je odobrenje za graenje izdato, e) naredi ruenje svih izvedenih dijelova objekta, odnosno radova izvedenih poslije donoenja rjeenja o obustavi graenja, ) naredi ruenje graevine ili njenih dijelova, kao i drugih objekata ili uklanjanje izvrenih radova i uspostavljanje prvobitnog stanja na teret investitora, ako utvrdi da su graenje, odnosno radovi izvreni ili se vre bez odobrenja za graenje, z) naredi ruenje graevine ili njenih dijelova, kao i drugih objekata, ili uklanjanje izvrenih radova i uspostavljanje prvobitnog stanja na teret investitora, ako utvrdi da su graenje, odnosno radovi izvreni ili se vre suprotno datom odobrenju, a izmijenjeno odobrenje za graenje se ne moe pribaviti ni u naknadnom roku od 60 dana, i) naredi obustavu svake gradnje koja se vri suprotno pozitivnim propisima o zatiti ivotne sredine, naroito onim koji se odnose na zatiena podruja, zatitu zemljita, vode, vazduha i urbanog standarda, j) obustavi radove ako utvrdi nedostatke ili nepravilnosti u tehnikoj dokumentaciji ili graenju objekta, odnosno izvoenja drugih aktivnosti u prostoru, zbog kojih postoji

48

opasnost za stabilnost samog objekta i susjednih objektata, odnosno po ivot i zdravlje ljudi i okolinu, k) obustavi radove, ako radove izvodi izvoa koji nije, u skladu sa odredbama ovog zakona, ovlaen za graenje te vrste graevina, odnosno ako radovima rukovodi lice koje ne ispunjava propisane uslove, l) naredi obustavu dalje izgradnje graevina i drugih zahvata u prostoru, ukoliko utvrdi da materijal, graevinski proizvodi, instalacije i oprema koji se ugrauju, odnosno izvreni radovi, ne odgovaraju propisima, standardima, tehnikim normama i normama kvaliteta, a izvoa radova ove nepravilnosti ne ukloni u ostavljenom roku, odnosno da naredi ruenje objekta ili dijela objekta ako utvreni nedostaci ugroavaju bezbjednost radnika na gradilitu i bezbjednost okoline, lj) zabrani korienje mineralnih sirovina za koje nema dokaza da su iz legalnog iskopa, odnosno nema odgovarajueg dokaza o kvalitetu i sastavu mineralnih sirovina, m) naredi obustavu radova pod prijetnjom prinudnog izvrenja na teret investitora, odnosno izvoaa radova, ako utvrdi da se u toku graenja ne preduzimaju mjere za bezbjednost objekta, saobraaja, zatite ivotne sredine, a izvoa radova u ostavljenom roku nije preduzeo mjere za uklanjanje utvrenih nedostataka, n) naredi investitoru, izvoau radova, odnosno korisniku objekta da ukloni sve uoene nepravilnosti, ukoliko utvrdi da se u toku graenja ili korienja objekta ne vre propisana osmatranja objekta i analize osmatranja tih objekata i preduzima druge mjere za koje je ovlaen, nj) zabrani upotrebu graevine ili njenog dijela, ako za njihovo graenje nije izdato odobrenje, o) zabrani korienje objekta, odnosno njegovog dijela ukoliko utvrdi da se objekat ili dio objekta za koji je izdato odobrenje za graenje koristi bez odobrenja za upotrebu, a investitor u roku od 60 dana ne pribavi odobrenje za upotrebu, p) zahtijeva od nadlenog organa da poniti, odnosno ukine odobrenje za upotrebu, ako utvrdi da je odobrenje izdato suprotno propisima, r) naredi izvoenje potrebnih radova, odnosno zabrani korienje objekta ili dijela objekta ako utvrdi da se korienjem objekta ili njegovog dijela dovodi u opasnost ivot i zdravlje ljudi, bezbjednost okoline ili ugroava ivotna sredina, s) zabrani obavljanje djelatnosti i pokrene postupak za ukidanje ovlaenja pravnih lica, ako utvrdi da ne ispunjavanju uslove propisane ovim zakonom i propisima na osnovu ovog zakona, t) naredi uklanjanje nezakonito izgraene graevine, ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili veih oteenja neposredno ugroena stabilnost graevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne graevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne moe na drugi nain otkloniti i ) preduzme druge mjere utvrene ovim zakonom i Zakonom o inspekcijama Republike Srpske. lan 117. (1) Prije donoenja rjeenja o obustavi radova, inspektor je duan da na licu mjesta zapisnikom o inspekcijskom pregledu naredi zatvaranje gradilita ili dijela gradilita i izvri peaenje slubenim znakom. (2) Za vrijeme dok je gradilite zatvoreno mogu se izvoditi samo oni radovi koji su nuni za sprovoenje rjeenja inspektora, utvreni zapisnikom o inspekcijskom pregledu. (3) Ako investitor nastavi sa graenjem poslije zatvaranja gradilita slubenim znakom, spreavanje daljeg graenja sprovodi se uz pomo policije.

49

(4) Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita propisuje Inspektorat. lan 118. (1) O svakom rjeenju, odnosno nalogu izdatom u skladu sa lanom 116. ovog zakona, urbanistiko-graevinski inspektor obavjetava rukovodioca nadlenog organa. (2) alba na rjeenje inspektora podnosi se u skladu sa odredbama Zakona o inspekcijama Republike Srpske. (3) alba iz stava 2. ovog lana ne odgaa izvrenje rjeenja. (4) Nadleni organ uprave iji je inspektor donio rjeenje moe na osnovu obrazloenog prijedloga alioca odgoditi izvrenje rjeenja ako alilac uini vjerovatnim da bi usljed izvrenja mjera nareenih rjeenjem nastupila znatna materijalna teta koja se na drugi nain ne moe otkloniti i ukoliko se odgaanje izvrenja rjeenja ne protivi javnom interesu. lan 119. Postupak za obustavljanje djelatnosti kojom se ugroava ivotna sredina ili sprovoenje dokumenta prostornog ureenja, odnosno postupak za uklanjanje tetnih posljedica, pokree po slubenoj dunosti organ nadlean za ureenje prostora. KAZNENE ODREDBE lan 120. (1) Svako lice koje pri graenju objekta ili izvoenju drugog zahvata u prostoru postupa suprotno odredbama ovog zakona, tehnikim pravilima i drugim propisima i time izaziva opasnost po ivot i zdravlje ljudi, ugroava ivotnu sredinu i imovinu veeg obima, ini kanjivo djelo prema odredbama krivinog zakona. (2) Nastavljanje izgradnje kojom se izaziva opasnost po ivot i zdravlje ljudi, ugroava ivotna sredina i imovina veeg obima, nakon zatvaranja gradilita slubenim znakom predstavlja kanjivo djelo prema odredbama krivinog zakona. (3) Inspektori i druga lica koja vre nadzor nad sprovoenjem ovog zakona duni su da odmah po saznanju prijave nadlenom organu svaku radnju koja ima obiljeje krivinog djela. lan 121. (1) Novanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice koje vri izradu prostorno-planske dokumentacije, ako: a) pristupi izradi dokumenta prostornog ureenja, a nije ovlaeno za te poslove, b) obavi ovjeru dokumenta prostornog ureenja koji nisu izraeni u tom pravnom licu, v) pristupi izradi ili izmjeni dokumenta prostornog ureenja suprotno odredbama ovog zakona, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ureenja i ne osigura usklaenost sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja, g) ne primjenjuje propise iz oblasti zatite ivotne sredine propisane ovim i drugim zakonima i propise koji utvruju mjere zatite graditeljskog i prirodnog nasljea,

50

d) planira izgradnju objekata u zatitnoj zoni ili zatitnom pojasu koja nije u skladu sa potrebama radi kojih je uspostavljena zatitna zona i ) ako izrauje urbanistiko-tehnike uslove suprotno planskoj dokumentaciji i stanju na terenu. (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu, novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. lan 122. Novanom kaznom od 500 do 1.500 KM kaznie se za prekraj odgovorno lice u organu uprave, ako: a) poslove izrade dokumenata prostornog ureenja povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata, b) pristupi izradi, odnosno izmjeni dokumenta prostornog ureenja, a prethodno ne donese odluke o pristupanju izradi, odnosno izmjeni dokumenta prostornog ureenja, v) izradu dokumenta prostornog ureenja povjeri pravnom licu koje nije ovlaeno za obavljanje tih poslova, g) nosiocu pripreme, odnosno izrade dokumenta prostornog ureenja na njegov zahtjev, uz naknadu stvarnih trokova, ne dostavi podatke kojima raspolae, a koji su neophodni za izradu dokumenta prostornog ureenja, d) izda lokacijske uslove, odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu suprotno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, ) bez opravdanog razloga ne izda lokacijske uslove, odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu u propisanim rokovima, e) ne dostavlja potrebne podatke i dokumentaciju odgovarajuoj slubi i ) ako ne uva tehniku dokumentaciju. lan 123. (1) Novanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice kao investitor, ako: a) projektovanje, graenje, reviziju projekta ili struni nadzor povjeri pravnom ili fizikom licu koje nije ovlaeno za obavljanje tih djelatnosti, b) ne osigura struni nadzor nad graenjem, v) ne pribavi zapisnik o iskolenju graevine u propisanom roku, g) ne prijavi poetak graenja u propisanom roku, d) u sluaju prekida radova ne osigura okolinu i graevinu koju gradi, ) za potrebe gradilita zauzme susjedno, odnosno oblinje zemljite bez valjanog pravnog osnova, e) za potrebe gradilita zauzme javnu saobraajnu povrinu bez valjanog pravnog osnova, ) gradi bez pravosnanog odobrenja za graenje ili u suprotnosti sa odobrenjem za graenje, a nije dobio izmjenu ili dopunu odobrenja za graenje, z) nastavi ili omogui izvoenje radova na graevini nakon donoenja rjeenja o obustavi graenja, i) po zavretku graenja ne raisti i ne uredi gradilite i neposrednu okolinu, j) u odreenom roku ne otkloni nedostatke utvrene tehnikim pregledom, k) ukloni graevinu bez dozvole za uklanjanje, l) ne ukloni privremenu graevinu u odreenom roku,

51

lj) samovoljno izvri prikljuenje graevine koja se gradi ili je izgraena na instalacije komunalne i druge infrastrukture, m) koristi graevinu ili njen dio bez prethodno pribavljenog odobrenja za upotrebu i n) ako nastavi sa korienjem graevine i nakon donoenja rjeenja o zabrani korienja. (2) Za prekraj iz stava 1. ovoga lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 1. ovog lana novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. lan 124. (1) Novanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice koje izrauje tehniku dokumentaciju, ako: a) nije ovlaeno za izradu projektne dokumentacije odreene graevine, b) se tokom graenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvarena neka od tehnikih karakteristika graevine iz ovog zakona zbog nedostatka u projektu ili zbog neusklaenosti pojedinih projekata, v) imenuje projektanta, glavnog projektanta ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uslove, g) izradu tehnike dokumentacije povjeri licu koje je uestvovalo u pripremi lokacijskih uslova ili licu koje vri nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona, d) izvoaki projekat nije izraen u skladu s glavnim projektom, ) glavni projekat nije usklaen sa lokacijskim uslovima i e) ne oznai ili ne uvee projekat i njegove dijelove na propisani nain. (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. (3) Za prekraj iz stava 1. al. b), d) i ) ovoga lana kaznie se projektant, glavni projektant i koordinator projekta novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM. lan 125. (1) Novanom kaznom od 1.000 do 1.500 KM kaznie se za prekraj revident, ako: a) prilikom revizije projekta ne uoi nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehnike karakteristike graevine utvrene ovom zakonom, b) prilikom revizije projekta ne uoi da projekat nije uraen u skladu sa lokacijskim uslovima i v) obavi reviziju projekta koji je u potpunosti ili djelimino izradilo pravno lice u kojem je zaposlen. (2) Za prekraje iz stava 1. ovoga lana kaznie se i pravno lice kod kojeg je revident zaposlen, novanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM. (3) Za prekraje iz stava 1. ovoga lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu kod kojeg je revident zaposlen, novanom kaznom od 100 KM do 500 KM. lan 126. (1) Novanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice koje sprovodi struni nadzor nad graenjem, ako: a) nije ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije ili graenje graevina tipa i vrste koju nadzire, b) imenuje nadzornog inenjera koji ne ispunjava uslove prema odredbama ovog zakona,

52

v) ne preduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za graenje, odnosno sa glavnim projektom, g) ne preduzme mjere da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i propisima donesenim na osnovu ovog zakona i dokazani odgovarajuim ispitivanjima i dokumentima, d) ne obavijesti nadlenu inspekciju o rezultatima mjerenja i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih veliina. (2) Za prekraj iz stava 1. t. a) i b) ovoga lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. (3) Za prekraj iz stava 1. ovoga lana kaznie se i nadzorni inenjer novanom kaznom od 1.000 do 1.500 KM. lan 127. Novanom kaznom od 1.000 do 1.500 KM kaznie se za prekraj fiziko lice koje sprovodi struni nadzor nad graenjem, ako: a) nije ovlaeno za izradu tehnike dokumentacije ili graenje, b) ne preduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za graenje, odnosno sa glavnim projektom, v) ne preduzme mjere da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i propisima donesenim na osnovu ovog zakona i dokazani odgovarajuim ispitivanjima i dokumentima i g) ne obavijesti nadlenu inspekciju o dobijenim rezultatima mjerenja i testiranja opreme ili materijala koji su ispod propisanih veliina. lan 128. (1) Novanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice kao izvoa, ako: a) nije ovlaeno za graenje te vrste graevina, b) gradi bez pravosnanog odobrenja za graenje ili u suprotnosti sa odobrenjem za graenje, v) radove izvodi tako da tehnike karakteristike graevine ne odgovaraju odredbama ovog zakona, g) ne ugrauje proizvode i opremu u skladu s odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, d) koristi mineralne sirovine iz nelegalnih iskopa, ) ne obavijesti nadlenu instituciju, kada u toku graenja ili izvoenja drugih radova naie na graevine koje imaju obiljeje prirodnog ili kulturno-istorijskog nasljea i ne preduzme potrebne mjere zatite nalazita, e) ne obavijesti investitora, nadleni organ i nadlenu inspekciju o nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i o nastupanju nepredvienih okolnosti koje su vane za izvoenje radova i korienje tehnike dokumentacije, ) izvodi radove suprotno tehnikim propisima i normama, z) tokom graenja ne preduzme mjere radi spreavanja ugroavanja stabilnosti okolnih graevina i zemljita, te komunalnih i drugih instalacija, i) nastavi izvoenje radova na graevini nakon donoenja rjeenja o obustavi graenja, j) ne obezbijedi mjerenje i geodetsko ispitivanje zemljita i objekta u toku graenja,

53

k) ne obezbijedi dokaze o kvalitetu radova i ugraenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga zakona i zahtjevima iz projekta i l) ne organizuje gradilite u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim osnovu ovog zakona. (2) Za prekraj iz stava 1. ovoga lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. (3) Za prekraj iz stava 1. ovoga lana kaznie se i odgovorno lice na gradilitu, odnosno odgovorno lice za izvoenje pojedinih radova novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. lan 129. (1) Novanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice kao izvoa, ako: a) imenuje odgovorno lice na gradilitu ili odgovorno lice za izvoenje pojedinih radova koje ne ispunjava propisane uslove, odnosno ne imenuje odgovorno lice na gradilitu ili odgovorno lice za izvoenje pojedinih radova, b) ne ogradi, odnosno zatiti ili oznai gradilite, v) koristi susjedno, odnosno oblinje zemljite bez valjanog pravnog osnova, g) koristi javnu saobraajnu povrinu za potrebe gradilita bez odobrenja nadlenog organa ili preduzea, d) ne raisti gradilite i neposrednu okolinu po zavretku graenja, ) na gradilitu nema dokumentaciju propisanu ovim zakonom i e) ne vodi graevinski dnevnik, knjigu inspekcije i graevinsku knjigu u skladu sa propisima. (2) Za prekraj iz stava 1. ovoga lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 100 do 500 KM. (3) Za prekraj iz stava 1. t. b) do e) ovoga lana kaznie se i odgovorno lice na gradilitu, odnosno odgovorno lice za izvoenje pojedinih radova novanom kaznom od 100 do 500 KM. lan 130. Novanom kaznom od 1.000 do 1.500 KM kaznie se za prekraj fiziko lice, ako: kao lan komisije za tehniki prijem obavi tehniki pregled suprotno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. lan 131. (1) Novanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM kaznie se za prekraj preduzee ili drugo pravno lice ako dozvoli prikljuenje graevine koja se gradi ili je izgraena bez odobrenja za graenje, te ako samovoljno prikljui takvu graevinu na instalacije komunalne i druge infrastrukture. (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. lan 132. (1) Novanom kaznom od 5.000 do 10.000 KM kaznie se za prekraj izvoa ako urbanistiko-graevinskom inspektoru onemogui sprovoenje nadzora tako to mu ne stavi na uvid svu traenu dokumentaciju ili mu onemogui pregled graevine i proizvoda,

54

kao i obavljanje drugih radnji u vezi sa nadzorom, odnosno ako ne postupi po rjeenju urbanistiko-graevinskog inspektora. (2) Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 do 1.500 KM. lan 133. (1) Novanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kaznie se za prekraj pravno lice kao investitor graevine, ako: a) koristi graevinu suprotno njenoj namjeni, b) ne odrava graevinu, njenu konstrukciju ili opremu i v) pristupi uklanjanju graevine ili ukloni graevinu ili njen dio bez odobrenja nadlenog organa. (2) Za prekraj iz stava 1. ovoga lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu kao investitoru novanom kaznom od 100 do 500 KM. lan 134. Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se rukovodilac pravnog lica ili organa uprave nadlenog za ureenje prostora. lan 135. Novanom kaznom od 1.000 do 1.500 KM kaznie se za prekraj fiziko lice kao investitor, ako: a) pone radove na graevini ili izvoenje drugih zahvata u prostoru bez pravosnanog odobrenja za graenje ili samovoljno izvri prikljuenje graevine koja se gradi ili je izgraena na instalacije, komunalne i druge infrastrukture, b) urbanistiko-graevinskom inspektoru onemogui sprovoenje nadzora ili mu ne da na uvid svu traenu dokumentaciju ili mu onemogui pregled graevine i proizvoda, kao i obavljanje drugih radnji u vezi sa nadzorom, v) ne izvri rjeenje urbanistiko-graevinskog inspektora, g) nastavi ili omogui nastavak radova nakon donoenja rjeenja o njihovom obustavljanju, d) omogui ili nastavi korienje graevine nakon donoenja rjeenja o zabrani njenog korienja, ) prije poetka graenja ne obezbijedi iskolavanje graevine i e) koristi susjedno zemljite ili javne povrine za gradilite bez valjanog pravnog osnova. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 136. (1) Narodna skuptina na prijedlog Vlade duna je da donese prostorni plan Republike Srpske do kraja 2007. godine, a jedinice lokalne samouprave prostorne planove ili strategije prostornog razvoja u roku od godinu dana od dana usvajanja Prostornog plana Republike, dok urbanistiki planovi i zoning planovi moraju biti usvojeni u svim jedinicama lokalne samouprave najdue u roku od dvije godine od dana usvajanja strategije prostornog razvoja ili prostornog plana jedinice lokalne samouprave. (2) Ukoliko jedinice lokalne samouprave imaju vaee urbanistike planove u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona, dune su da donesu zoning plan za urbano

55

podruje jedinice lokalne samouprave u roku godinu od dana od dana usvajanja ovog zakona. lan 137. (1) Prostorni planovi, izuzev Prostornog plana Republike Srpske, i urbanistiki planovi, doneseni do stupanja na snagu ovog zakona smatraju se prostornim, odnosno urbanistikim planovima u smislu ovog zakona, ako nisu nastupile bitne promjene koje zahtijevaju njihovu sutinsku izmjenu, odnosno dopunu i usaglaavanje sa odredbama ovog zakona. (2) Regulacioni planovi i urbanistiki projekti doneseni do dana stupanja na snagu ovog zakona smatraju se regulacionim planovima i urbanistikim projektima u smislu ovog zakona, ukoliko su u skladu sa odredbama ovog zakona. lan 138. Postupci izrade i donoenja prostorno-planske dokumentacije poeti prije stupanja na snagu ovog zakona, nastavie se po odredbama ovog zakona. lan 139. Vlada na osnovu Izvjetaja donosi etvorogodinji Program mjera. lan 140. (1) Ministar e donijeti sljedee podzakonske akte: a) Pravilnik o nainu preuzimanja nadlenosti iz oblasti ureenja prostora jedinice lokalne samouprave, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 15. stav 6), b) Pravilnik o sadraju, nainu izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 18. stav 3), v) Pravilnik o polaganju strunog ispita, u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 37. stav 3), g) Pravilnik o izradi i donoenju planova po skraenom postupku u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 44), d) Pravilnik o metodologiji prikupljanja podataka za jedinstveni prostornoinformacioni sistem u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 46. stav 3) ) Pravilnik o izboru i radu lanova komisije za izdavanje strunog miljenja u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 51. stav 7), e) Uputstvo o formi, sadraju i nainu izdavanja lokacijskih uslova u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 54. stav 9), ) Pravilnik o sadraju i kontroli tehnike dokumentacije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 65. stav 2), z) Pravilnik o uslovima za izdavanje licenci za izradu dokumenata prostornog ureenja, tehnike dokumentacije i graenje za fizika i pravna lica u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 81. stav 7),

56

i) Pravilnik o vrenju tehnikog pregleda graevina i izdavanju odobrenja za upotrebu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona i j) Pravilnik o obrascima upravnih akata koji se donose po ovom zakonu u roku od etiri mejseca od dana stupanja na snagu ovog zakona (lan 104. stav 6). lan 141. (1) Sve jedinice lokalne samouprave dune su da donesu odluku o legalizaciji bespravno poetih ili izgraenih graevina ili dijelova graevina u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Investitori bespravno poetih ili izgraenih graevina ili dijelova graevina duni su da podnesu zahtjev za legalizaciju zavrenih, odnosno zahtjev za odobrenje za graenje poetih objekata u roku od est mjeseci od dana donoenja odluke iz stava 1. ovog lana. (3) Po isteku roka od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona prestaje mogunost naknadnog pribavljanja odobrenja za graenje. (4) Sve bespravno poete ili zavrene graevine za koje investitori ne podnesu zahtjeve iz stava 3. ovog lana u roku od est mjeseci od dana donoenja odluke o legalizaciji podlijeu ruenju graevine u skladu sa lanom 117. taka ) ovog zakona. (5) Odlukom iz stava 1. ovog lana definisae se visina, rokovi i nain plaanja naknada za legalizaciju. lan 142. Upravni postupak pokrenut pred nadlenim organom do dana stupanja na snagu ovog zakona okonae se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. lan 143. (1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o ureenju prostora Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 84/02, 14/03, 112/06 i 53/07). (2) Do donoenja podzakonskih akata iz l. 139. i 140. ovog zakona, primjenjivae se do tada vaei podzakonski akti, ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. lan 144. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srpske.

Broj:________ Banja Luka, ______ 2007. godine

PREDSJEDNIK NARODNE SKUPTINE Mr Igor Radojii

57

O B R A Z L O E NJ E I USTAVNI OSNOV Ustavni osnov za donoenje ovog zakona sadran je u Amandmanu XXXII t. 8. i 18. Ustava Republike Srpske, prema kojem Republika ureuje i obezbjeuje osnovne ciljeve i pravce privrednog, naunog, tehnolokog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korienje prostora, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom. II RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA Zakon o ureenju prostora (u daljem tekstu: Zakon) stupio je na snagu 1996. godine. Neophodne i minimalne izmjene ovog zakona izvrene su 1998. godine, a sutinske izmjene izvrene su 2002. godine. Desetogodinja primjena ovog zakona u Republici Srpskoj i uspostavljeni trini principi rada, te nakon izvrene vlasnike transformacije kapitala i izmjena u slinim propisima drava u okruenju, nametnule su potrebe za novim izmjenama u Zakonu radi poboljanja postojeih zakonskih rjeenja i njihovog prilagoavanja novim uslovima rada. Zbog navedenog, neophodno je pojednostaviti postupak za izdavanje odobrenja za graenje, to zahtijeva znaajne izmjene vaeeg Zakona, koje nisu mogue bez donoenja novog zakona. Prema vaeem Zakonu za dobijanje odobrenja za graenje bilo je neophodno sprovesti dva upravna postupka (postupak izdavanja urbanistike saglasnosti i postupak izdavanja odobrenja za graenje), pribaviti brojne saglasnosti komunalnih i drugih javnih preduzea, obezbijediti uee susjeda u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti i dr. III OBRAZLOENJE PREDLOENIH ZAKONSKIH RJEENJA Novim Zakonom uvode se strategije prostornog razvoja kao dokumenti prostornog ureenja kojima se definiu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru, koje se donose za podruje Republike i podruja optina, odnosno gradova, na period od deset godina.

58

Njihovo donoenje nije obavezno i zavisi od opredjeljenja Republike, odnosno jedinica lokalne samouprave da li e donijeti strategiju ili prostorni plan. Odredbama novog Zakona predvia se obavezno donoenje zoning planova kao sprovedbenih dokumenata prostornog ureenja za gradove i naselja gradskog karaktera. Bitno je naglasiti da se zoning plan donosi za cijelo podruje pokriveno urbanistikim planom i sadri: oznaene zone odreene namjene, oznaene javne objekte i infrastrukturu, listu zona sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama, te urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu. Radi pojednostavljivanja postupka izdavanja odobrenja za graenje, novim Zakonom se propisuje da postupku izdavanja odobrenja za graenje prethodi pribavljanje lokacijskih uslova koji predstavljaju struni dokument na osnovu kojeg se pristupa izradi projektne dokumentacije neophodne za izdavanje odobrenja za graenje, ime se postie znatna uteda vremena za potencijalne investitore. Na ovaj nain nisu ugroena prava susjeda i drugih zainteresovanih lica, jer im je omogueno da uestvuju u postupku izdavanja odobrenja za graenje. Novim Zakonom predvia se pribavljanje saglasnosti i miljenja komunalnih i drugih javnih preduzea samo u situaciji kada se lokacijski uslovi, zbog nepostojanja sprovedbenog planskog akta, izdaju na osnovu strunog miljenja pravnog lica ovlaenog za izradu prostorno planske dokumentacije. Kada se lokacijski uslovi izdaju na osnovu sprovedbenog planskog akta, takve saglasnosti nisu potrebne s obzirom na usaglaavanje stavava sa tim preduzeima u toku izrade sprovedbenog planskog akta. Osim toga, i u sluaju kada se lokacijski uslovi izdaju na osnovu navedenog strunog miljenja, ukoliko se saglasnost, odnosno miljenje komunalnih i drugih javnih preduzea ne dostavi u roku 15 dana od prijema slubenog zahtjeva, smatra se da nema nikakvih posebnih uslova i lokacijski uslovi se izdaju na osnovu stanja na terenu, a javno ili komunalno preduzee nema pravo da postavlja dodatne uslove za izgradnju i prikljuak na infrastrukturu kojom gazduje poslije izdavanja lokacijskih uslova, ime se takoe pojednostavljuje postupak izdavanja odobrenja za graenje. Novi Zakon predvia mogunost raspravljanja prava vlasnitva u postupku izdavanja odobrenja za graenje u sluaju neaurnosti zemljino-knjinih evidencija, ako investitor raspolae odgovarajuim dokazima podobnim za sticanje prava vlasnitva, ime se stvaraju mogunosti za okonanje postupka izdavanja odobrenja za graenje bez prekidanja postupka. Sljedea novina predviena ovim zakonom jeste mogunost izgradnje odreenih objekata taksativno navedenih u Zakonu bez pribavljanja odobrenja za graenje, s tim to je prije poinjanja radova na izgradnji tih objekata potrebno obezbijediti lokacijske uslove i zapisnik o iskolavanju objekta. Pojednostavljivanje postupka izdavanja odobrenja za graenje postie se i tako to se za izgradnju individualnih stambenih i individualnih stambeno-poslovnih objekata ne zahtijeva revizija tehnike dokumentacije. Znaajna novina je i to to novi Zakon ne predvia mogunost naknadnog izdavanja odobrenja za graenje, s tim to je propisana obaveza jedinica lokalne samouprave da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona donesu odluku o statusu bespravno izgraenih gaevina i omogue investitorima takvih graevina da u roku est mjeseci od donoenja odluke podnesu zahtjev za njihovu legalizaciju. IV FINANSIJSKA SREDSTVA Za donoenje i sprovoenje ovog zakona nisu potrebna posebna sredstva u budetu Republike Srpske.

59

MINISTAR Fatima Fetibegovi, dipl. in. arh.

60