You are on page 1of 32

FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU

Project GCP/FRY/001/NET

Development assistance to livestock farmers in mountainous areas of Prijepolje,Sjenica and Tutin in Sandzak region
Pomo u razvoju stoarstva u planinskim oblastima Sandakog regiona

RASNI SASTAV

Sjenica,2004.godina 1

SADRAJ
I GENETIKA I PRIMENA PRINCIPA UZGOJA IVOTINJA2 1.1 Metode odgajivanja ovaca ------------------------------------- 2 1.2 Metode za odabiranje ovaca za priplod----------------------- 7 II UZGOJ OVACA U BAVARSKOJ-------------------------------- 14 2.1 Obeleja plodnosti ------------------------------------------- 18 III NEKE RASE OVACA KOJE SE GAJE U SRBIJI I CRNOJ GORI------20 3.1 Konformacije ---------------------------------------------------- 23 IV NEKE RASE KRAVA ZASTUPLJENE U NEMAKOJ---- 24 V PITANJA I ODGOVORI------------------------------------------- 34

GENETIKA I PRIMENA PRINCIPA UZGOJA IVOTINJA


Populacije ovaca su bioloke zajednice determinisane kao rase ( u svetu postoji vie od 450 rasa ovaca) i zapati kao manje grupe unutar rasa .Rase ovaca imaju veoma sloenu naslednu osnovu,sastavljenu od velikog broja razliitih gena,koji utiu na ispoljavanje njihovih osobina u razliitim uslovima. Neke osobine ovaca se nasleuju i to su nasledne osobine ,a druge se ne nasleuju i to su steene osobine. Strunjaci i odgajivai ovaca stvaraju zapate ,rase i tipove ovaca sa pozitivnim naslednim osobinama.Tako se zapati i rase ovaca menjaju postepeno, ali stalno,prelazei iz kvantiteta u novi kvalitet.

Metode odgajivanja ovaca


Metode odgajivanja ovaca podrazumeva sistem parenja,odnosno plansko korienje odabranih ivotinja u reprodukciji,da bi se dobilo potomstvo koje e najvie odgovarati cilju odgajivanja. Postoji vie metoda odgajivanja ovaca koji se mogu svrstati u dve osnovne grupe:

A ) Metoda odgajivanja u istoj rasi


B ) Metoda ukrtanja Odgajivanje ovaca u istoj rasi moe biti : 1. Van srodstva 2. U srodstvu 3. Linijsko odgajivanje 4. Osveavanje krvi

Odgajivanje ovaca u srodstvu


U poboljanim uslovima gajenja primenjuje se odgajivanje u srodstvu.To je metoda gde se pare muka i enska grla koja su u nekom rodbinskom srodstvu.Ova grla imaju zajednike pretke u nekoj od predhodnih generacija,tako da se nalaze u bliem ili daljem krvnom srodstvu.Odgajivanje u srodstvu je u stvari sakupljanje pozitivnih naslednih osobina u genotipu roditelja. Primena ove metode kod primitivnih rasa ovaca moe u velikoj meri ubrzati stvaranje zapata ako se izvri pravilan izbor roditeljskih parova. O srodstvu ovaca govori se onda kada se njihov isti zajedniki predak nalazi u jednoj od najbliih 4-6 generacija nalazi se u umerenom rodbinskom odnosu. Odgajivanje u uskom srodstvu je parenje ujaka i sestriine,strica sa sinovicom i tetke sa neakom ( 3-4 stepen srodstva) . Parenje brata sa sestrom,roditelja sa decom,babe i dede sa unuadima predstavlja parenje u najuem krvnom srodstvu( 1-2 stepen). Najznaajnije evropske i svetske rase ovaca nastale su primenom odgajivanja u srodstvu i to naroito u najuem krvnom srodstvu. Odgajivanje u srodstvu zahteva odreeno znanje i praksu ,inae u suprotnom posledice su veoma tetne i mogu da dovedu do : 3

Smanjenja plodnosti Smanjenja proizvodnje Raanje avitalne i mrtvoroene jagnjadi.

Odgajivanje po krvnim linijama i rodovima


Linijsko odgajivanje predstavlja poseban oblik odgajivanja u srodstvu upotrebljava jedan poznati muki priplodnjak.To je metod reprodukcije u blie srodstvo sa istaknutim pretkom, osnivaem linije. Na taj nain zasnivamo na jednom pretku poznatom po svojim proizvodima superiornostima.Takvo grlo je osniva linije. gde se pri parenju stalno kome se nastoji odrati to izgradnju populacije ovaca osobinama i genetikim

Osveavanje krvi
Osveavanje krvi je poseban oblik ogajivanja ovaca u istoj krvi. Upotrebljava se onda kada se u jednom zapatu primeti da : - Slabi zdravlje - Smanjuje se otpornost i konstitucija - Kostur postaje prefinjen - Grudi uske - Plodnost i otpornost slabe Ovaj oblik odgajivanja najee se koristi kod uveenih rasa ovaca koje u novoj domovini nemaji iste pre svega ekoloke uslove kao zemlji postanka,tako da se tee aklimatizuje.

Metod ukrtanja ovaca


Ukrtanje ovaca meleenjem ili metizacija je parenje izmeu mukih i enskih grla razliitih rasa. Ukrtanje sojeva mogue je samo onda kada se oba soja razlikuju u vie osobina.Ova metoda se primenjuje u kao: 1. Industrijsko ukrtanje 2. Meliorativno 3. Potiskujue(pretapanje) 4. Kombinacijsko Dobijena potomstva su melezi ili metisi. Za ukrtanje se esto upotrebljava dve ili vie rasa ovaca. Ukrtanje ovaca se sprovodi zbog tri osnovna cilja: 1. Da bi se ukrtanjem dobila nova generacija ije e proizvodne osobine u proseku biti bolje od vrednosti roditeljskih rasa. 2. Ukrtanjem rasa veoma razliitih osobina bre se menjaju proizvodne osobine jedne populacije. 3. Ukrtanje je osnova koja omoguava stvaranje nove rase. Najvanija karakteristika ukrtanje je heterozis koji se javlja kao oblik potomaka ukrtenih rasa.Ukrtanjem melezi imaju izraenije proizvodne osobine.Poveava se proizvodnja mleka,mesa i vune.

Industrijsko ukrtanje
4

Ovo ukrtanje moe biti : Jednokratno Naizmenino Rotacijsko

Jednokratno ukrtanje je ukrtanje grla dveju rasa da bi se dobili melezi F-1 generacije kod kojih e biti izraena jedna ili vie ekonomskih osobina. Sva jagnjad dobijanjem ovim ukrtanjem kako muka tako i enska koriste se za tov i klanje.Njihove odlike su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dobro zdravlje Otpornost prema klimatskim iniocima Otpornost prema obolenjima Bolje iskoriavaju hranu Bre rastu i postiu veu teinu u istim uslovima gajenja Smrtnost je mala

Unakrsno ili naizmenino ovakvo ukrtanje primenjuje se u ovarstvu na taj nain to se naizmenino ukrtaju dve rase . Jedna generacija enskih potomaka se pari sa ovnovima jedne rase ,a dobijeno ensko potomstvo se pari sa ovnovima druge rase.Sva muka jagnjad se tove i kolju u cilju proizvodnje mesa. Rotacijsko ukrtanje za razliku od naizmeninog zahteva tri rase ovaca koje e se koristiti kroz tri generacije tako da se posle svake generacije menja ovan jedne od triju rasa koje su upotrebljene u toj rotaciji.

Meliorativno ukrtanje
Meliorativno ukrtanje se primenjuje kada se eli oplemeniti neka rasa ovaca tako da joj se popravi jedna osobina Ili mali broj osobina, a da se ouvaju osnovne odlike i proizvodne osobine rase.Razlikujemo dva naina ovog ukrtanja : - Kada se primitivna rasa popravlja plemenitom - Kada se plemenitoj rasi dodaje osobina druge plemenite rase Primenom ovakvog ukrtanja popravljaju se eksterijerni nedostatci kao to su: - Uzane grudi I sapi - Ugnuta lea - Nagnute sapi - A popravljaju se i proizvodne osobine - Masa tela pri roenju - Ranije stasavanje - Vei porast - Vea masa tela - Poveavaju se tovne sposobnosti Uspeh u ovom radu moe se postii samo ako se odaberu dobra enska grla,rase koja se popravlja i kvalitetni ovnovi rase koja se koristi kao meliorator,a zatim da se obezbedi dobra ishrana,nega,smetaj i zdravstvena zatita. 5

Potiskujue ukrtanje(pretapanje) Primena ove metode je mogua kada se ostvare prilike za intenzivnije stoarstvo tj. kada mogu da se gaje plemenite rase ovaca koje e imati bolje proizvodne osobine od lokalnih rasa na tom podruju. Sutina ove metode je da se ovnovi plemenitih rasa pare sa plotkinjama primitivnih rasa ovaca, ije proizvodne osobine elimo da popravimo.Parenje se vri kroz 5-6 generacija tako da se ostvari vei broj kombinacija meleza.Zatim se odabiraju za dalji priplod. Najkvalitetnija muka i enska grla se meusobno pare i ustaljuju se eljeni tip odnosno nova rasa ovaca.

Kombinacijsko ukttanje stvaranje novih rasa


Kombinacijsko ukrtanje u ovarstvu se primenjuje u cilju stvaranje nove produktivnije populacije,odnosno rase ovaca.Ukrtaju se dve i vie rasa da bi se dolo do kombinovanja gena i stvaranja novog tipa odnosno nove rase sa planiranom proizvodnjom.Kada se koriste dve rase onda je to prosto,a kada se koriste tri rase onda je to sloeno kombinacijsko ukrtanje.

B) Kriterijumi selekcije za poboljanje proizvodnje mesa,mleka i vune


Selekcija ovaca predstavlja niz zootehnikih zahvata i mera, koje se sprovode u cilju breg i sigurnijeg poveanja i poboljanja fenotipskih i proizvodnih osobina ovaca.Pod selekcijom se podrazumeva odabiranje roditeljskih parova narednih generacija koje e imati bolje fenotipske karakteristike i veu proizvodnju. To je veoma sloen proces pri kojem se jedne ivotinje favorizuju ,a druge eliminiu da bi se obezbedio cilj proizvodnje. U genetskom smislu selekcijom ovaca se ne stvaraju novi geni ve se menja frekfencija gena. Osnova savremene selekcije u ovarstvu je sigurna i potpuna evidencija o proizvodnim i fenotipskim karakteristikama svake individue. Uspeh u ovarskoj proizvodnji se moe postii ako se precizno vri kontrola proizvodnih osobina ovaca i ukoliko se poveavaju matina stada i aktivni deo populacije ovaca. Postoje sledei sistemi selekcije : - Individualna - Familijska - Kooperativna Individualna selekcija primenjuje se kod izbora grla za priplod na osnovu vrednosti pojedinih grla: - Na bazi jednog podatka iz proizvodnje - Na bazi ponovljenih podataka iz proizvodnje za nekoliko godina. Familijska selekcija ova selekcija vri se na osnovu proseka vrednosti familija i izmeu familija. Kooperativni grupni sistem ovaj oblik selekcije primenjuje se os 1967 godine. Ustanovljen je u Novom Zelandu. Sistem je takav da se formira centralni nukleus gde svaki kooperant daje iz svog stada 2-3

visoko produktivnih grla. Kriterijumi za nukleus su jako visoki i trae se najproduktivnija grla po svim proizvodnjama.

Metoda za odabiranje ovaca za priplod


Najpoznatije metode za odabiranja ovaca za priplod su: -Odabiranje prema morfolokom izgledu; -Odabiranje prema poreklu; -Odabiranje prema proizvodnim osobinama ( performans test ); -Odabiranje prema potomstvu ( progeni test ) Odabiranje prema morfolokom izgledu Svako grlo odabrano za priplod treba da odgovara , pre svega standardu rase kojoj pripada I da ima izraene primarne I sekundarne polne odlike, vrstu gradju tela I dobro razvijen kostur. Ova grla moraju biti zdrava jer bolesna grla krae ive I imaju nisku proizvodnju. Zdrava grla su: ivahna; Lako se kreu; Dobro jedu I preivaju; Sluzokoe su im crvene Oi su jasne.

Za priplod se ne uzimaju ovce koje imaju sledee osobine: dugaak i mrav vrat nedovoljnu duinu i irinu grudnog koa ulegnua iza grebena ulegnua lea ulegnue na prelazu slabinskog u krsni deo kratke zailjene i nedovoljno miiave sapi prazne butove visoke noge nekorektne stavove nogu slabe papke nedovoljno izraene primarne i sekundarne polne odlike To su konstitucijske mane koje se prenose na Potomstvo,smanjujui na taj nain ovarsku proizvodnju

Priplodno grlo se na osnovu eksterijera ocenjuje po pravilu, odmah posle strie i to tako to se ivotinja posmatra i opipava rukama iznad korena repa i u predelu grudi.

IZBOR GRLA PREMA PEDIGREU-POREKLU


Za izbor grla prema poreklu potrebno je imati podatke najmanje za 3 generacije predaka unazad zajedno sa njihovim proizvodnim osobinama. Na taj nain moe se videti kakvo je majino, a kakvo je oevo poreklo i da li ona i kom stepenu obeavaju sigurnost nasleivanja. Podatak o poreklu sadri - broj grla - datum roenja - pol grla - tip roenja - broj oca i majke - broj binih predaka - prinos mesa,vune i mleka - podaci o prirastu

IZBOR GRLA PREMA PROIZVODNIM OSOBINAMA ( PERFORMANS TEST )


Ovaj metod se sastoji u tome to se ocenjuje proizvodnja vune, mleka i mesa za svako grlo uz kontrolu plodnosti. OCENJIVANJE PROIZVODNJE VUNE vri se po proizvodnji mase runa(nepranog) i iste vunske mase (randman), finoi vlakana, duini pramena i veliini tela.Prinos vune i kvalitet vlakana ocenjuje se na ivotinjama pre strie i posle strie kod samo runa. Proizvodnja i kvalitet vune ocenjuje se na zivotinji od oka i to posmatranjem - razvijenosti grla - obraslost vunom - dubina i gustina runa - ujednaenost i finoe vlakana na razliitim mestima ivotinje Ove osobine procenjuju se na pleki, grudima sa strane kod poslednjeg rebra i sapima. Posmatranje sa vri sa 3-4 metara. Tane rezultate o prinosu vune dobijemo kontrolom rune posle strie.Kvalitet vune se kontrolie u laboratoriji gre se ispituje - duina i visina vlakana - vijugavost vlakana - finoa vlakana - jaina i rastegljivost vlakana OCENA PROIZVODNJE MESA moe se vriti od oka tj. posmatranjem - telesna grae 8

razvijenosti i kondicije ivotinje merenjem njihove telesne mase

Dobri praktiari hvataju grla i obema rukama pritiskaju ovcu odmah iza pleki, na leima i slabinama,sapima u predelu korena repa i hvataju grudi spreda te tako ocenjuju da li je grlo mravo ili utovljeno. Za proizvodnju mesa odabiranje roditeljskih parova se vri na osnovu - broj jagnadi roenih i ojagnjenih do zaluenja pri svakom jagnjenju - mase tema jagnjadi pri roenju i zaluenju - ukupne proizvodnje ive jagnjadi i tovu sa 90 dana - broja jagnjadi, ive mere i koliine vune za vreme produktivnog ivota plotkinje. Masa tela mladih grla procenjuje se merenjem .Jagnjad se mere po roenju , ,a potom svakih 10 dana do zaluenja a potom svakih 30 dana do starosti od godinu dana, a onda tokom prve strie. Masa tela odraslih ovaca meri se posle strie. OCENA PROIZVODNJE MLEKA se sprovodi na tri naina - observacijom veliine , grae i oblika mlene lezde - direktno kontrolom pomuene koliine mleka - indirektno preko prirasta jagnjadi lezdano vime lui vie mleka tako da se posle mue znatno vie smanji od mesnatog vimena.Ovce koje imaju vee prostranjije i dublje vime sa razvijenim sisama lue vee koliine mleka od ovaca sa manjim vimenom i slabo razvijenim sisama.Zato se zadnjih godina vri selekcija ovaca u pogledu tipa vimena i sisa u cilju korienje mainske mue. Direktna kontrola pomuenog mleka sprovodi se merenjima i kasnije odreivanjem sadraja mleka (procena masti i proteina).Radi se u laboratoriji. Indirektna kontrola na osnovu prirasta jagnjadi.Sprovodi se merenjam.

Ocenjivanje plodnosti
Je veoma znaajan postupak za podizanje nivoa reproduktivnih osobina jednog zapata.Ocenjuje se - vreme ulaska grla u priplod - duina korienja u priplodu - duina bremenitosti - procenat oplodnje - procena jagnjenja ovaca - masa tela jagnjadi pri roenju - vitalnosti jagnjadi - broj mrtvo roenih jagnjadi - mortalitet jagnjadi do zaluenja

METODA ODABIRANJA GRLA PREMA POTOMSTVU -PROGENI TESTTestiranjem potomstva utvruje se koji ovan ima veu mo u prenoenju svojih osobina da bi se u proizvodnji iskoristio na najbolji nain.Pronalaenje ovih grla je veoma znaajno poto od 1 ovna prirodnim parenjem moe da se dobije 30-70 potomaka godinje, a primenom vetakog osemenjavanja 1000 i vie potomaka za isti period. Progeno-testna metoda se koristi u mnogim zemljama iako je veoma skupa.Izbor grla prema potomstvu organizuje se tako to se odabira izvestan broj ovnova 5-10 kojima se dodeljuje podjednak broj ovaca i taj broj moe da varira od 20-100 grla.

3. UZGOJ I TIPOVA SEKCIJE DA ODGOVARAJU SPECIFINOJ SREDINI I PRAKSI UPRAVLJANJA


Ovarska proizvodnja na prostorima Petera je: tradicionalna poluintenzivna

Ovce se gaje na nain kako su se gajile pre 50 i vie godina, u manjim ili veim stadima koja broje od 30-200 ovaca. Mali je broj odgajivaa koji gaje 200 i vie ovaca.Celokupna proizvodnja prilagoena je klimatskim uslovima koji vladaju na Peteru gde su zime veoma hladne i duge ,a leta kratka i topla zadnjih godina i veoma suva. Ovce se na prolee teraju u planine u katune i tamo provode vreme sve do prvih snegova.Glavna hrana je ispaa koja je krajem leta i poetkom jeseni veoma oskudna pa i u ponekim delovima nedovoljna. Parenje ovaca je sezonski tokom jula i septembra ,a ovce se jagnje krajem decembra i poetkom januara. Jagnjad za prodaju stiu prvim prolenim danima kada im je cena najnia.Parenje je nekontrolisano jer se ovnovi dre celog leta sa ovcama. Posle prodaja jagnjadi poinje mua koje je iskljuivo runa ,a od mleka se proizvodi na daleko poznati sjeniki sir. Zimska ishrana se bazira na kabastoj hrani uglavnom sena sa prirodnih livada i vetakih livada uz dodatak zrnaste hrane koja se prizvodi na ovom terenu (ovas i ra) dok se kukuruz kupuje.Ishrana je nedovoljna ,a obroci nisu izbalansirani. Od rasa dominantna je sjenika ovca koja je domaa pramenka ukrtana dugi niz godina sa vinterbergom tako da je to ustvari oplemenjena sjenika ovca. Udeo krvi je oko 25%. U to vreme nije moglo da doe do oplemenjivanja u veem procentu jer uslovi za gajenje ovaca su bili ekstenzivni pa vinterberg nije mogao due da se koristi. Tipovi selekcije koji mogu da se primene kog sjenike populacije: Odgajivanje u istoj rasi, tip meso-mleko vuna Dodavanje kapi krvi , tip mleko-meso Industrijsko ukrtanje,tip meso mleko

Odgajivanje u istoj rasi treba primeniti kod onih proizoaa koji imaju mogunosti da pre svega poprave nivo ishrane kod ovaca, da se obezbedi dovoljno koliine hrane i koji se opredeljuju za 10

proizvodnju tipa meso-mleko-vuna. Za poboljanje proizvodnje u zapatu za priplod je potrebno ostavljati potomstvo od najproduktivnijih grla koja - stalno blizne - imaju velike poroajne teine kod jagnjadi - raaju vitalnu i zdravu jagnjad - imaju veliku proizvodnju mleka koja prevazilazi prosek rase - imaju produenu laktaciju - su otpornja od drugih grla i idt. Naroitu panju treba obratiti kod izbora ovnova za dalje parenje jer to moraju biti superiorna grla u svakom pogledu jake i snane konstitucije, sa veoma izraenim primarnim i sekundarnim polnim karakteristikama. Dodavanje kapi krvi mogu da sprovedu oni proizvoai koji ele da im proizvodnja mleka-sira bude primarna, a proizvodnja mesa sekundarna.Za primenu ove selekcijske mere potrebni su najbolji uslovi kako u pogledu ishrane, nege i smetaja tako i zdravstvene zatite grla U svetu postoji veliki broj mlenih rasa ovaca kao to su istonofrizijska avasi lakon hios sardinijska plevenska crnoglava

Od gore navedenih rasa u ranijem preiodu uvoena je u nau zemlju istonofrizijska rasa i plevenska crno glava ovca, ali zbog poluintezivnog gajenja ,ali pre svega zbog nemogunosti aklimatizacije nemara i nebrige rezultati su bili polovini gotovo loi. Drutvene firme i poljoprivredna dobra na kojima su se uvezena grla nalazila nisu u potpunosti ispotovale programa rada pa su kroz nekoliko generacija u potpunosti nestali i dobijeni melezi pa su efekti uvoza u potpunosti izostali. Dve rase koje bi mogle da porave proizvodnju mleka na ovom podruju, a koje ive u priblino istim uslovima ,ali na neto manjim nadmorskim visinama su francuska rasa LAKON i bugarska PLEVENSKA CRNOGLAVA. Selekcionisana stada lakona u Francuskoj u proseku daju oko 220 kg. Mleka, ovce su prosene teine oko 55-75 kg. A ovnovi od 80-100 kg.Dobila je ime po mestu Mont da Lakon tj. po masivu na 800 metara nadmorske visine u jugoistonom delu pokrajine Torn. Odlike ove rase su - vrsta graa tela - snana konstrukcija, izraena dubinama i irina trupa - glava obrasla vunom - noge i trbuh slabo obrasli vunom (mana) Mleko lakona se koristi za proizvodnju uvenog sira ROKFOR Da bi se dobile to vee koliine mleka jagnjad se kolju sa teinama od 9-14 kg. Plevenska crnoglava ovca je nastala u okolini grada Pleven u Bugarskoj kombinacijom ukrtanjem izmeu ovaca domae pramenke i ovnova cigaje i istonofrizijske rase.Ovce su teke od 60-70kg, a 11

ovnovi mogu biti teki i preko 100kg.Prosena mlenost po grlu je 150-160 kg. A ima grla koja daju i preko 400 kg mleka. Odlike ove rase su - krupnoa - dug rep - glava i noge su pokrivene crnom dlakom Uvoena je u Dimitrovgradu i dala je odline rezultate.Lokalno stanovnitvo je voli i rado je uva naroito zbog visoke mlenosti. Na ovarskim farmama ZZ Stoar iz Dimitrovgrada gajena je ova rasa na nadmorskim visinama viim od 1200 metara na Staroj planini. Aklimatizacija je bila odlina, a proizvodni rezultati su bili priblino isti kao i u Bugarskoj. Industrijsko ukrtanje treba primeniti kod onih proizvoaa koji ele da se bave proizvodnjom mesa.To mogu biti samo ona gazdinstva proizvoai koji imaju dovoljno koliine kako kabaste tako koncentrovane hrane. Kod izbora rasa za jednokratno industrijsko ukrtanje treba izabrati grla kojima odgovaraju prirodni i klimatski uslovi Petera i okoline. Na ovoj visini i u ovim klimatskim uslovima mogu dobre rezultate dati Virtenberg i Pirotska oplemenjena ovca. I meu ovim rasama postoji razlika naroito u pogledu ranostasnosti prirasta i porasta gde je rasa Vinterberg neprikosnovena.Ali kada je u pitanju otpornost na bolesti i mogunost korienja panjaka preivljavanje na ekstremno visokim i niskim temperaturama itd. onda je pirotska oplemenjena ovca u prednosti. U Nemakoj gde je Virtemberg stvoren on se gaji na nadmorskim visinama niim od 800 metara jer na veim visinama ne daje dobre rezultate. Odlike Nemakog domaeg merina-Virtemberga - snane je konstitucije - vrstog je kostura i dobre grae tela - dobro podnosi dugo hodanje Teine odraslih ovaca ja od 80-90 kg, a ovna od 130-150 kg. Indeks jagnjenja je oko 170-180% jagnjad su kod roenja teka 5,5-6,5 kg. Prinos vune je 7-8 kg. kod ovnova , a kod ovaca 4-4,4 kg. Pirotska oplemenjena ovca nastale je u Pirotu sloenim kombinacijskim ukrtanjem ovaca domae pramenke najpre sa ovnovima Francuske rase merino grla, a dobijena kombinacija je kasnije ukrtena sa ovnovima Virtemberke rase. Teina odrasle ovce je 60-70 kg, a teina ovnova je do 120 kg. Jagnjad su kod roenja teka od 4-5 kg, a prinos vune je kod ovaca od 3-4 kg, a kod ovnova od 4-6 kg. U ovakvoj proizvodnji kolju se i muka i enska grla jer ona imaju bolje proizvodne rezultate od proseka obeju rasa zbog izraenog dejstva HETEROZIS efekta.Meusobnim parenjem dobijenih meleza slabiji su proizvodni rezultati.

ZAKLJUAK
Pre nego to se neko od vas odlui da primeni u praksi neku od napred navedenih selekcijskih mera neka najpre pokusa kod ovaca i na imanju sledee nahranite dobro i dovoljno svoja stada obrok da sadri 2-3 kg sena , 0,5 kg kukuruza, 1,0 kg senae dodajte ovcama mineralno- vitaminske dodatke 12

sprovedite preventivu dobijte od njih maksimalnu proizvodnju ne verujte onima koji vam govore da su ovce skromne ivotinje zasnivajte vetake livade stare livade i panjake podsejavajte bacajte pored stanjaka i mineralna ubriva(200kg po hektaru) istite korove sa vaih panjaka uklanjajte krtinjake kosite na vreme, praznici ne odreuju poetak kosidbe kosite zelenu travu pre pupljenja (tada ima najvie proteina).

Koristite savete strunjaka.

Uzgoj ovaca u Bavarskoj

Merinolandschaf-Virtemberg
Merinolandschaf (internacionalno: Wrttemberger) nastao je u 19. veku u regionu june i srednje Nemake oplemenjivanjem domaih rasa ovaca sa panjolskom i junofrancuskom merino-ovcom. Ova ovca bele je boje, srednjeg do velikog okvira, ima klinastu, dugaku glavu tipino obraslu runom do linije oiju (Schaupe) i iroke, visee ui. Belo runo u tipu je merino vune i finoe od 26-28 mikrona. Jagnjad rano sazreva i ima dobar prirast. Uzgaja se za prelaenje velikih razdaljina i ouvanje pejzaa uz visoke prinose pri razliitim itenzitetima dranja. Dobra miiavost, ranozrelost, vansezonsko gonjenje uz najbolju majinsku sposobnost. Teina Vuna Godinje ojagnji jagnjadi Odrastao ovan 125-160 kg 6,5-7,0 kg Odrasla ovca 75-90 kg 4,0-5,0 kg 2,0 2,5

Crnoglava mesna ovca


Crnoglava mesna ovca nastala je sredinom 19. veka u Vestfaliji ukrtanjem nekih engleskih mesnih rasa kao to su oksford i hempir sa domaim rasama. Ova mesna ovca srednjeg do velikog okvira ima srednje iroku glavu s jakim uima koje stoje postrance. Noge su smee do crne boje. Finoa niti jednolinog belog gustog runa iznosi 30-35 mikrona Uzgaja se kao ranozrela mesna ovca sa sposobnou ne samo za napasivanje nego i stadno dranje. Uzgaja se u istoj krvi ili kao oinska pasmina. Poeljne su izraene mesne partije. 13

Odrasli ovan Odrasla ovca

Teina 120-160 kg 5,0-7,0 kg 70-100 kg 4,0-5,0 kg

Vuna Godinje ojagnji jagnjadi 2,0 2,3

Suffolk (Safolk)
Prapostojbina safolka je Engleska, gde je bio uzgojen poetkom 19-og veka ukrtanjem sautdaun i norfolk rasa. Danas pripada najvanijim mesnim rasama i rasprostranjen je irom sveta. Ova mesna ovca srednjeg do velikog okvira ima glavu s dugakim, tankim i pomalo viseim uima. Noge su crne i nisu prekrivene vunom. Vuna je bele boje, gusta, finoe 30-34 cm. Uzgaja kao ovca koja brzo raste i sposobna je ne samo za napasivanje nego i stadno dranje u intenzivnim uslovima. Uzgaja se u istoj krvi ili kao oinska rasa. Poeljan je dugaak i irok trup izraenih mesnih partija. Teina Vuna Godinje ojagnjene jagnjadi Odrasli ovan 120-160 kg 4,0-6,0 kg Odrasla ovca 70-100 kg 3,5-4,0 kg 1,9 2,1

Texel (Teksel)
Ova rasa izvorno je nastala na ostrvu Teksel u Holandiji sredinom 19-og veka ukrtanjem engleskih rasa lester i linkoln. Spada meu najvanije mesne rase i rasprostranjena je irom sveta. Ova mesna ovca srednjeg do velikog okvira je bele boje izuzev pigmentiranih sluznica, nosa, usana i pojedinih mrlja na snanim stajaim uima. Miiavost je veoma izraena, gonjenje je sezonsko, finoa niti runa iznosi 3335 mikrona. Uzgaja se kao mesna ovca sa najboljim klanikim kvalitetom trupa uz naglaenu sposobnost stadnog dranja i ukrtanja pri intenzivnom nainu dranja. Poeljna je ranozrelost i uska glava. Teina Vuna Godinje ojagnji jagnjadi Odrasli ovan 115-145 kg 4,0-5,0 kg Odrasla ovca 70-80 k 3,5-4,5 kg 1,8 2,0

14

Istono-frizijska mlena ovca


Ova mlena ovca nastala je u istonoj Friziji, gde su 1850. ukrtena dva tamonja soja mar-ovaca (Groninger i Friesenschaf) pri emu je stvoren jedinstveni tip ovce. Ova ovca velikog okvira ima plemenitu, laganu glavu ovnovskog profila i dugake ui usmerene prema napred. Dugaak, tanak rep nije obrastao vunom. Vuna je finoe 32-38 mikrona, iste je bele ili smeecrne boje. Poeljna je kao brzorastua i ranozrela ovca trostrukog korienja visoke plodnosti i mlenosti - 600 kg mleka uz 6% mlene masti i 5% mlenih proteina. Takoer je vaan dobar prinos vune. Teina 110-130 k g 70-100 kg Vuna 5,0-7,0 kg 4,0-5,0 kg Godinje ojagnji jagnjadi 2,0 2,4

Odrasli ovan Odrasla ovca

Bela planinska ovca


Bavarska bela planinska ovca uzgojena je u pokrajini Verdenfelzer, gde su poetkom 20-og veka ukrtane bergamaka rasa ovaca sa autohtonom tajnaf rasom. Ova potpuno bela ovca srednjeg je do velikog okvira. Ima usku, utu glavu zakrivljenog profila i dugake, iroke i visee ui. Noge su jake, papci vrsti, a dugaka, padajua, ravna vuna svilenastog odsjaja finoe je 32-36 cm. Uzgajana za dranje u sirovim uslovima planinskih regija velike nadmorske visine, ova domaa ranozrela ovca brze ranozrelosti odlikuje se izraenim vansezonskim mrkanjem. Najbolja majinska sposobnost garantuje dobre izlazne rezultate uzgoja. Teina Vuna Godinje ojagnji jagnjadi Odrasli ovan 90-120 kg 6,0-8,0 kg Odrasla ovca 75-85 kg 4,0-6,0 kg 2,0 2,5

Smea planinska ovca


Smee planinske ovce nastale su od alpskih planinskih rasa ovaca, a njihova postojbina su Bavarska, Tirol, juni Tirol i vajcarska. U Bavarskoj se nekad uzgajala za proizvodnju zahtevnog lovakog lodena.

15

Ova jednobojna smea ovca domae rase srednjeg je do velikog okvira, ima usku, utu glavu zakrivljenog profila s dugakim, irokim i viseim uima. Noge su jake, papci vrsti, a dugaka, padajua, ravna vuna svilenkastog odsjaja finoe je 32-36 cm. Uzgajana za dranje u sirovim uslovima planinskih regija velike nadmorske visine, ova domaa brzorastua ovca brze ranozrelosti odlikuje se izraenim vansezonskim mrkanjem. Najbolja majinska sposobnost garantuje dobre izlazne rezultate uzgoja. Teina Vuna Godinje ojagnji jagnjadi Odrasli ovan 85-110 kg 6,0-7,0 kg Odrasla ovca 60-80 kg 4,0-6,0 kg 2,0 2,5

Koburka ria ovca


Koburka ria ovca spada u Landschafen i prvobitno se uzgajala u mnogim srednjogornim regionima Nemake, naprimer tipovi Coburger Fchse, Eifeler Fchse, Oberpflzer Fchse, Westerwlder Fchse. Ova ovca srednjeg okvira ima usku glavu koja nije prekrivena vunom, niti ima rogove. Zlatno ute je do crveno ute boje. Duga padajua glatka vuna ima zlatni do crvenosmei odsjaj (zlatno runo), runo jagnjadi je crvenosmee. Uzgaja se kao otporna domaa ovca skromnih zahteva koja se prilagoava napasivanju kao i stadnom dranju. Sezona mrkanja je duga. Regionalni sojevi ove rase treba da ostanu sauvani. Teina Vuna Godinje ojagnji jagnjadi Odrasli ovan 80-100 kg 4,0-5,0 kg Odrasla ovca 55-75 kg 3,0-4,0 kg 1,7 2,0

Obeleja plodnosti
1.Broj roene jagnjadi 2.Broj odgojene jagnjadi 3.Korekcija prema starosti prvog jagnjeta i uticaju farme

16

Obeleja plodnosti 2002. godina


Rasa Po jagnjenju rodene jagnjadi Merinolandschaf (virt.) Crnoglava mesna ovca. Suffolk (safolk) Texel (teksel) Bela planinska ovca Smeda planinska ovca Koburka rida ovca Mlecna ovca 1,73 1,69 1,75 1,75 1,50 1,66 1,50 1,92 ovce koje su se ojagnjile u % godinje jagnjenje 2 puta 24,80 22,90 8,70 3,60 32,20 28,30 12,20 1,10 rod. jagnjadi odgojene jagnjadi 191,9 189,0 173,7 164,2 181,5 189,9 154,9 185,7

215,6 207,3 190,0 181,0 198,2 213,2 170,2 193,7

Provera teine u 105. danu ivota


Vaganje sve muke jagnjadi na uzgojnoj farmi pri starosti od 105 dana ivota(+/- 14 dana.

17

Rezultati prirasta u 105 dana

2002 R as a
Me rino la nds chaf (virte mb e rg) C rnog la va me sna o vc a S uffo lk (s afo lk ) Texel (te ks e l) B e la pla nins ka ovca S me d a p la ninsk a o vc a K o burk a rida o vca Mle cna o vca

teina
kg

dn. prir.
g

4 3 ,9 4 5 ,2 4 2 ,6 4 0 ,1 3 3 ,8 3 1 ,6 3 1 ,5 3 7 ,1

336 372 361 313 273 245 247 301

Provera mlenosti

1998 - 2002 Zaklju. laktacija Mleko kg Mast kg Mast % Proteina kg Proteina % 117 463 26,7 5,72 23,1 4,96

18

NEKE RASE OVACA KOJE SE GAJE U SRBIJI I CRNOJ GORI BARDOKA OVCA
-Najmlenija rasa u Srbiji i Crnoj Gori u ispitivanjima Dr Nurgina Memiija -Prosek pojedinih stada je 250 kg mleka -Postoje dva soja:bela i uta -Teina ivaca je 50-55 kg -Plodnost iznosi 1,0

BARDOKA OVAN
-Dostie teinu do 80 kg

IL de FRANCE
-Francuska tovna rasa -Ovca sa 4 buta,velike mesne partije -Pogodna za ravnicu,trai idealne uslove sa dosta hrane -Teina ovaca 80-100 kg , ovnova od 130-150 kg - Plodnost 150%

19

PIROTSKA OPLEMENJENA OVCA


-Jedina plemenita rasa ovaca Srbije I Crne Gore u tipu merina -Drugaiji je naziv domai Wirtermberg -Odlian za gajenje u brdsko-planinskom podruju -Teina ovaca 60-70 kg -Plodnost 150% -Mlenost 60-80 litara

PIROTSKI OPLEMENJENI OVAN


-Teina ovna je do 120 kg

SVRLJIKA RASA
-Pramenka koja ivi na svrljikim planinama -Daje oko 120 litara mleka -Veoma je otporna.Ne zahteva posebne uslove za gajenje i negu -Teina ovce 55-60 kg -Plodnost 120 %

OVAN SVRLJIKE RASE


-Teina ovna do 80 kg

20

VIRTEMBERKA RASA
-Uvezena ovca iz Nemake -Koristi se za proizvodnju mesa -Najvie koriena u Srbiji I Crnoj Gori kod oplemenjivanja domaih ovaca -Teina ovce od 80-100 kg -Plodnost 170 % -Postoji i mleni Virtemberg koji daje do 150 kg mleka

SUFOLK
-Engleska tovna rasa uvoena u Srbiju I Crnu Goru za ukrtanje sa cigajom,dala dobre rezultate -Odgajivai je nisu dobro prihvatili pa se nije rairila -Sada je uvezeno jedno stado u Srbiju I Crnu Goru pri poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu -Teina ovaca od 80-100 kg,a ovnova od 120-140 kg

ISTONO FRIZIJSKA OVCA


-Najmlenija rasa ovaca na svetu -Prosek za pojedina stada od 600-1200 litara mleka -Zahteva intenzivne uslove gajenja -Glava,stomak i rep obrasli su dlakom -Plodnost je 180 % -Ovce su teke oko 60 kg,a ovnovi oko 80 kg -ivi u malim stadima -Neuspeli uvoz

21

AUSTRALIJSKI MERINO
-Rasa za proizvodnju vune i mesa -Prinos runa 8-12 kg

KONFORMACIJE

NEKE RASE KRAVA ZASTUPLJENE U NEMAKOJ 22

Nemaki holtajn (crno-beli)

Nemaki crveno-beli holtajn

Nemaki Angler (Crveno govedo)

Nemaki Jersey (Dersi)

23

Nemaki Vorder & Hinterwalder

Nemaki Gelbvieh (Nemako uto govedo)

Nemaki Fleckvieh (Simentalac)

24

Zastuplljenost rasa u Nemakoj:

25% od svih umatienih goveda u Nemakoj Rasporeenost simentalca:

injenice i podaci za 2002. godinu:


broj goveda: broj umatienih krava: mlijeka (kg/laktacija): masti (%): proteina (%): dnevni prirast (g/dan): randman (%): odnos kosti - meso: meutelidbeni interval (dan): mjeseci dob pri prvom teljenju: broja somatskih stanica: ~ 4.090.000 643.314 6.469 4,16 3,51 > 1.350 > 58 1 : 4,61 391 30,4 < 170.000

25

Prednosti nemakog Fleckvieh-a(Simentalac):


dvonamenska pasmina visoke proizvodnje mleka i mesa najnii broj somatskih stanica, redovna steonost, brzi rast izuzetno snana i zdrava goveda koja se brzo prilagoavaju svim klimatskim uslovima i uslovima ishrane; dokazana na svim kontinentima visoko vredna muka telad i visoka vrednost trupa miran i staloen temperament jedinki oba pola visoka ekonomska efektivnost u sastavu krava-tele postignuta brzim rastom teladi i niskim zahtevima s obzirom na okolinu idealna pasmina za unakrsna ukrtanja sa istim mlenim pasminama

Tradicionalni uzgajiva nemakog Fleckvieh-a muze 20 do 50 krava i odgaja mladu stoku za obnovu stada i kao podlogu budueg uspeha farme.

Nakon godinu dana intenzivne ishrane, Fleckvieh junice se tradicionalno dre vani na pai, 24 sata na dan, poevi od prolea sve do kasne jeseni . Ovaj zdravi period rasta je podloga za buduu visoku proizvodnju kombinovanu sa zdravljem i dugovjenosti.

26

Dananja Fleckvieh krava za dvonamensku svrhu sa 60 % vrednosti u mlenoj i 40 % vrednosti u proizvodnji mesa rezultat je tradicionalno organizovanog intenzivnog uzgoja u trajanju vie od 100 godina i preko mnogih generacija uzgajivaa.

Izmeu svih mlenih ili dvonamenskih pasmina, trup Fleckvieh krava postie najvie prihode putem najvie mase i izvanredne miiavosti uz niski postotak masti.

dvonamenska pasmina: 60 % mleko + 40 % meso = 100 % profitabilnost !

Nemaki Braunvieh (Smee govedo)

27

Rasporeenost smeeg goveda:

injenice i podaci za 2002. godinu:

broj goveda: broj umatienih krava: mlijeka (kg/laktacija): masti (%): proteina (%): dnevni prirast (g/dan): randman (%): odnos kosti - meso: meutelidbeni interval mjeseci dob pri prvom starost pri izluenju

~ 495.000 157.889 6.784 4,24 3,61 > 1.250 > 57 1 : 4,88 409 32,0 > 6,5

Prednosti nemakog smeeg gov.: dobroudna pasmina dvostrukog korienja 8.000 do 9.000 kg mleka sa 7% do 8% proteina + masti 28

visok kvalitet mleka sa izvrsnim ukusom i mogunou proizvodnje sira (Kappa Casein B) idealno se prilagoava razliitim nainima dranja i podnosi tropske vruine jednako dobro kao i ekstremne hladnoe bez ikakvih potekoa vsrte noge sa izuzetno vrstim papcima osiguravaju nadaleko uvenu dugovenost smeih goveda izvrsno zdravlje vimena i oblik s najboljom dojnou Budui da se INTERBOVES nalazi u mestu Altusried, u srcu regije uzgoja nemakog smeeg goveeta, odabir Vaih goveda odra e se u neposrednoj blizini naeg ureda. Svaki odabir pratie strunjak iz udruenja uzgajivaa, ija je lanica, od 1968. godine, i naa mlena farma.

irom sveta nemako smee govedo poznato je i traeno kao visokoproizvodna pasmina sa sposobnostima aklimatizacije. Pod najekstremnijim uslovima, od tropskih vruina do otre klime gorskih predela sa oskudnom krmnom bazom, prilagoene svim nainima dranja, nemake smee krave su bez konkurencije. Uz optimalne uslove one mogu u potpunosti razviti svoje proizvodne sposobnosti.

Uzgoj nemakog smeeg goveda bio je oduvek izrazito usmeren na visoku proizvodnju mleka.

29

Kod nemakog smeeg goveda iz ekonomskih razloga pridaje se vanost i proizvodnji mesa kao druge komponente iskoritavanja. Nemako smee govedo idealan je izbor za farme srednje veliine u svim klimatskim uslovima s glavnim ciljem-profitabilnom proizvodnjom mlijeka!

Tirolsko sivo govedo

Cinjenice i podaci za 2002. godinu: broj goveda: broj umatienih krava: mlijeka (kg/laktacija): masti (%): proteina (%): dnevni prirast (g/dan): randman (%): ~ 55.000 12.094 4.798 3,81 3,28 > 1.200 > 58

30

Sivo tirolsko govedo je tipina planinska pasmina koja je rasprostranjena u podruju Alpa i Dolomita u Austriji i Italiji. Ova goveda su jednostavna, skromnih su zahteva, poseduju jak instinkt u pronalaenju hrane na panjacima i imaju sposobnost efikasne konverzije ak i grube vegetacije.

PITANJA I ODGOVORI
1.Koje starosti treba da bude ovan da bi mogao da osemenjava ovce? Najmanje 2 godine ,najbolje 3-4 godine kada budu gotovi testovi. 2. Zato se krate repovi kod ovaca ? Zato se odsecaju repovi jagnjadima? Kako i na koji nain se to vri? Kada u kojoj starosnoj dobi se odsecaju repovi jaganjcima? Iz higijenskih razloga i i zbog lake oplodnje kod prirodnog parenja.Najlake se vri gumicama koje se stavljaju izmeu etvrtog i petog repnog prljenja kod starosti od 7-10 dana. 3.Ovce su postale sitnije i izrodile se, da li ta osobina moe da se popravi ? Ovce su sitnije zbog uskog parenja u srodstvu.Ova osobina se popravlja nabavkom novih ovnova druge rase. 4.Ko ocenjuje kvalitet stoke na sajmu a ko u selu i na farmi? Na sajmu kvalitet stoke odreuje posebna komisija, a na selu lokalna selekcijska sluba. 5.Kolika je normalna potreba za jedan dan ovcama, mineralno- vitaminske smee? Za bremenite ovce oko 14 gr. A za ostale 6-10 gr. 6.Koliko je potrebno da ovca pojede sena za jedan dan? U zavisnosti od teine .Ovca teka 60kg od 2-3 kg. 7.Kako su napravljeni ovarnici kod vas otvoreni ili zatvoreni? Tradicionalno zatvoreni i veoma ne fukcionalni. 8.Dali se ovnovi radjaju bez rogova? Da ovnovi se raju bez rogova i to je rasna karakteristika. 9.Zato Vitemberg ovca u Sjenici nije uspela? Zbog neadekvatnog tretmana, loih uslova gajenja poev od smetajnih uslova pa do ishrane. 10.ta je bolje davati ovcama, samleveni kukuruz ili koncentrat? Naravno da je bolji koncentrat, ali samo ako je kvalitetan i ako sadraj odgovara deklaraciji na vrei. 11.ta je bolje davati samleveni kukuruz ili celo zrno kukuruza? Bolje je davatI samleveno zrno zbog lakeg varenja. 12.Koliko lanova broji udruzenje obana u Pirotu? Nema udruenja obana u Pirotu. 13.Dali preko vas(Institut u Pirotu) moemo da kupimo ovce ili rasne ovnove? Moete. 31

14.Koliko kotaju ovce akoliko kotaju ovnovi? Ovce kotaju oko 150 Euro , a ovnovi od 200-230 Eura. 15.Koliko kota ovije mleko u Pirotu i kako vi formirate cenu? Otkupna cena mleka je izmeu 25 i 30 din sa najmanje 7% mlene masti.Cenu formira trite. 16.Koje starosti treba da bude ovan da bi mogo da osemenjava ovce? Ovan kod prvog pripusta mora da bude najmanje starosti od jedne godine. 17.Zato se krate repovi kod ovaca ? Iz higijenskih razloga, olakava parenje i jagnjenje. 18.Kako da izaberem bika koji je dobar za osemenjavanje krave? Treba se obavezno posavetovati sa slubom osemenjavanja-veterinarom koji osemenjava na vaem terenu krave. 19.ta je to bikovska majka? Krava koja u prvoj laktaciji daje 15.000 kg mleka,krava koja je zdrava(ispitana na bolesti) i bez velikih nedostataka u eksterijeru. 20.Da li druga ili trea grneracija od te krave moe da slui kao bikovska majka? Ima veliku predispoziciju, ali ne mora da bude . 21.Kada ovce postanu sitnije i izrode se, da li ta osobina moe da se popravi ? Ova osobina se vrlo lako popravlja i brzo, naroito meleenjem sa rasama za meso. 23.Kako da poaljemo oveka koji bi se obuio da osemenjava krave? Potrebno je da ovlaena organizacija (veterinarska stanica,privatna vet. sluba) poalje se uputom da se obui za poslove osemenjavanja kandidata, koji ako uspeno savlada obuku radi u selu pod kontrolom slube koja ga je poslala.. 24.Ako krava ne ostane steona, kada se ivotinja lei pre nego to je veterinar pregleda ili posle pregleda veterinara? Krava se lei kada se pregledom utvrdi da je obolela. 26.Koliko je potrebno da ovca pojede sena za jedan dan? Ovca u zimskom periodu dranja treba da pojede zavisno od proizvodnje ( MESO MLEKO) od 1,5 2 kg sena. 30.Zato se odsecaju repovi jagnjadima? Zato to jagnjad dok su mala vrlo lako podnose taj zahvat. 31.Kako i na koji nain se to vri? U starosti od dve do tri nedelje uz korienje specijalnih gumica koje zaustave protok krvi i rep otpadne za 10 do 14 dana. 32.Kada i u kojoj starosnoj dobi se odsecaju repovi jaganjcima? U dve do tri nedelje. 33.ta je bolje davati ovcama samleveni kukuruz ili koncentrat? Koncentrat jer je to smea potpuno normirano pripremljena za ishranu . 34.ta je bolje davati samleveni kukuruz ili celo zrno kukuruza? Krupno mleveni kukuruz. 35.ta je to genetika? Genetika je nauna grana koja se bavi ispitivanjem nasleivanjama pojedinih osobina i mogunosti da se kombinovanjem ovih osobina postigne poboljanje proizvodnje (mleka-mesa) 36.Koju kolu treba da imam pa da mogu da konkuruem za osemenioca? Potrebno je da kandidat ima : - Bar osnovno obrazovanje,izraenu odgovornost za svoj rad,izraenu elju da se bave ovim poslom, - Da je opte prihvaen kod ljudi u ijem selu treba da radi.

32

You might also like