UVOD

Dizalica u optem smislu rijei je svaki ureaj koji slui za vertikalno dizanje i sputanje kao i za horizontalno prenoenje tereta, sa runim ili motornim pogonom, nosivosti preko 100 kg, koji rade na principu namotavanja elinog ueta ili lanca na bubanj i podeena su za rad sa kukom, grabilicom ili drugim zahvatnim ili noseim sredstvom. Osnovna klasifikacija dizalica je: prema nainu upotrebe (pokretne, nepokretne, prenosne) prema konstruktivnoj izvedbi (lanane, vitla, konzolne, toranjske, mosne, portalne, pretovarne, samohodne, iane, ...) prema vrsti pogona (runi, elektrini, hidraulini, pneumatski, sa SUS motorima) prema pogonskim klasama (pogonska klasa 1: mosne, montane, industrijske; pogonska klasa 2: teke industrijske, toranjske, portalne, lune i pretovarne; pogonska klasa 3: teke mosne za rad u valjaonicama, livnicama, visoke portalne sa magnetom i grabilicama; pogonska klasa 4: veoma teke pretovarne i dizalice u kontinuiranom radu).

Po nainu rada mogu biti: sa prekidima i kontinualne. Obino je potrebno da pogonski motor moe brzo da pokrene mehanizam i da ga brzo zaustavi. Glavni rad je dizanje. Teret nose: ipke sa zupcima, zavrtnjevi, hidrauliki klipovi, elina uad i uad od biljnih i vjetakih vlakana ili lanci. Za horizontalno kretanje tereta dolaze u obzir voenje ili okretanje, ili pak njihova kombinacija. U svim ureajima za kretanje moraju biti ugraene konice a nekad i ustavljae koje onemoguavaju neeljeno kretanje. U radu sa dizalicama neophodno je pridravati se optih mjera i normativa propisa iz Zatite na radu. Specijalne i okretne dizalice: Osnovna konstrukciona karakteristika ovih dizalica (osim dizanja i sputanja tereta) je prenos tereta uz pomo mehanizama za okretanje noseeg dijela dizalice koji pravi krunu putanju. Razlikujemo: stubne ili toranjske dizalice, portalne ili okretne dizalice, plovne okretne dizalice.

Toranjske dizalice
Posljednjih decenija ove dizalice se sve vie primjenjuju. Najvie znaaja su imale u racionalizaciji i humanizaciji rada u visokogradnji, naroito kod prenosa kabastih tereta, sitnijih materijala, konstrukcija i betona. U konstrukcionom obliku postoji niz rjeenja, kako u pogledu osnovnih karakteristika dizalica, tako i u pogledu njihove pokretljivosti ili upotrebe. Razlikujemo niskomontane i visokomontane toranjske dizalice. Niskomontane toranjske dizalice su lahko prenosivi kranovi sa najveom primjenom u graevinarstvu (visine dizanja tereta do 20 m) i industrijskim kompleksima. Osnovne tehnike karakteristike ovih dizalica su: - brza i lahka montaa krana, - konstrukcija kraka dizalice ili ruke koja moe biti pokretna po vertikalnoj ravni i esto je zovu igla, kao i horizontalna po kojoj se kree mehanizam za podizanje maka (sl.1., sl. 2.) (ruka duine do 30 m). - poloaj obrtnog dijela dizalice je u donjem dijelu krana iznad postolja. - komandna kabina (sl. 1., sl. 2.) najee je smjetena ispod kraka dizalice i okree se zajedno sa dizalicom i samim tim postie dobar pogled rada dizalice. U novije vrijeme sve su vie prisutne ovakve dizalice sa komandama za daljinsko upravljanje kranom, to je veoma povoljno kod montanih radova.

Sl. 1. konstrukcije postolja su dosta razliite. Postoje stacionarne i pokretne dizalice (veoma rijetko), i to: na gusjenicama, na kolosjeku i na pneumaticima. tehniko-eksploatacione karakteristike dizalica su: brzina dizanja tereta, brzina okretanja i brzina kretanja.

Sl. 2. Prikaz make i kabine Visokomontane toranjske dizalice se kod nas primjenjuju za vertikalni transport i visine dizanja tereta od 20 m do 300 m - uz pomo teleskopa (sl. 3.) i ankerisanja za objekat (sl. 4.).

Sl. 4. 3

Sl. 3. Nezamisliv je rad sa ovim dizalicama bez prisustva obuenog signaliste vezaa tereta, koji komunikaciju sa kranistom vode pomou znakova sporazumijevanja ili radio vezom, u skladu sa propisima Zatite na radu. Rukovalac dizalicom mora biti struno obrazovan i zdravstveno sposoban za rad na visini i striktno se pridravati Uputstva za dizaliara. Pokretne toranjske dizalice najee se postavljaju na kolosjek, a u rijetkim sluajevima na portalnu stazu, i to samo kada su u pitanju teke konstrukcije dizalica. Meusobno rastojanje ina kolosjeka zavisi od mase dizalice i najee iznosi od 4 m do 5 m. Kada se postavlja kolosjek, treba voditi rauna o nosivosti tla, kao i to da se ine kolosjeka po potrebi ankeriu. Pomjeranje dizalice po kolosjeku je lokalno - po gradilitu i ogranienog je radijusa. Pri radu sa dizalicama potrebno je obezbjediti potpun pregled puta tereta koga dizalica podie i prenosi. Pogon toranjskih dizalica je iskljuivo elektrini, a broj motora zavisi od konstrukcije dizalice, kretanja po kolosjeku, kao i za pokretanje make po kraku ili dizanje tereta. Kod motora, za dizanje tereta, ugraen je termiki ureaj za otkrivanje preoptereenja, i varijacije napona struje. Kod motora za okretanje dizalice uz uljnu spojnicu primjenjen je ureaj sa kliznim prstenovima za stepenasto putanje u rad, pri emu je omoguena postupna promjena brzine okretanja i startanja bez trzaja. Kod motora za pokretanje make osigurano je pokretanje bez proklizavanja i trenja primjenom telamit kotura kako noseih tako i vodeih. Kod pokretnih dizalica po inama izrauju se posebni tokovi umjesto tokova sa vijencima.

Montaa dizalica
Montau, opravke i odravanje dizalica mogu vriti samo kvalifikovani radnici, posebno ovlateni od organizacije za taj posao i koji su upoznati sa opasnostima pri radu na dizalici. Prije svake montae krana neophodno je obezbjediti nesmetan prilaz sredstava za transport i montau dizalice te proraunati i pripremiti podlogu za nju. Statiki proraun stabilnosti podloge zavisi od ukupnog optereenja dizalice (teina dizalice + maksimalna nosivost dizalice pomnoena sa koeficijentom sigurnosti). Lake dizalice prevoze se kompletne, a na gradilitu se pomou autodizalica ili specijalnog vitla (nakon postavljanja poetnog balasta) montiraju i podiu u visinu. Veliki napredak u opremi mehanizacijom, naroito dizalicama, izazvao je veliku potranju a time i njihovu proizvodnju. Konkurencija proizvoaa je velika, a pojedini tipovi se veoma malo razlikuju. Razlike se javljaju u pojedinim konstruktivnim rjeenjima elemenata stubova, ruku i njihovog nastavljanja, smjetaja pogonskih ureaja i kleterovanja (podizanja krana). Pomenuemo neke poznate proizvoae toranjskih dizalica: Liebherr, Potain, Richier, Schwing, Metalna, Edil-GRU...

Sl. 5. Edil GRU (montirana sa dijagramom nosivosti)

Primjer transporta i montae niskomontane toranjske dizalice

Sl. 6. LIEBHERR 28 K (za transport)

Sl. 7. LIEBHERR faza montae

Sl. 8. LIEBHERR faza montae Transport dizalice na pneumaticima i doprema do gradilita, Postavljanje dizalice na sopstvene stope uz pomo autodizalice, Prikljuak na elektromreu i uzemljenje, Uz pomo montane sajle vri se uspravljanje stuba dizalice, Postavljanje centralnog balasta na postolje dizalice (sl. 9.), Istovremeno vertikalno podizanje stuba (sl. 9.) dizalice i rasklapanje ruke (strijele), Fiksiranje krana, telovanje konica i graninika u skladu sa nosivou te priprema krana za tehniki pregled.

Sl. 9. Postavljanje centralnog balasta i istovremeno vertikalno podizanje stuba

Primjer transporta i montae visokomontane toranjske dizalice Transport ovakvih toranjskih dizalica se vri na niskonosivim poluprikolicama, leperima i kamionima, koji se utovaraju autodizalicom. Ukupna teina zavisi od visine dizanja krana (koje se mogu montirati i do 300 m visine), a kree se od 60 150 t. Na gradilitu je neophodno obezbijediti dovoljan prostor za istovar i montau krana. Za montau visokomontanih toranjskih dizalica je neophodan projekat instalisanja i proraun podloge (u zavisnosti od toga da li e se toranjska dizalica montirati na stope, kransku stazu, itd.). Ukoliko e se izvriti montaa iznad osnovne visine, tj. u sluaju ankerisanja za objekat, prije montae je neophodan proraun ankerisanja i odreivanje duine zatega. Faze montae primjer za kran 120 HC Metalna Maribor: postavljanje kranske pruge irine 4, 6 m (kranska pruga se mora uvrstiti razuporama i po mogunosti ankerisati) montaa podvoza i osnovnog stuba (sl. 10.) prikljuenje na elektromreu i uzemljenje (toranjska dizalica mora da uz sebe ima sopstveni elekto-ormari) montaa centalnog balasta. Teina centralnog balasta zavisi od montane visine krana i kree se od 22 - 68 t (sl. 10.) montaa vodeeg dijela i hidraulinog ureaja za podizanje (teleskop), zatim donjeg i gornjeg podesta (balkona) koji slui kao radna platforma montaa kabine sa okretnim dijelom i motorima za okretanje. Mehanizam za okretanje slui za okretanje gornjeg dijela krana u djelokrugu rada montaa pica (vrh) sl. 10. montaa kontra ruke (repa) sa mehanikim dijelom (el. ormar, bubanj sa sajlom i reduktor) - sl. 11. montaa ruke (strijele) se montira na zemlji iz njenih dijelova u zavisnosti od projektovane duine ruke krana ( od 25 m do 50 m). Kompletna ruka se uz pomo autodizalice podie i montira iznad kabine te osigura zategama (sl. 11.) montaa radne sajle, telovanje konica, krajnjih prekidaa i ureaja preoptereenja, graninika, kontrola mehanizama i podmazivanje nakon ove faze montae kran je praktino u funkciji (gdje visina dizanja 16 m), ali se zbog krutosti konstrukcije ne preporuuje rad ispod visine dizanja od 26 m (tj. poeljno je montirati minimalno etiri sekcije krana) teleskopsko izvlaenje krana do potrebne visine (maksimalno 12 sekcija po 2,5 m bez ankerisanja za objekat). Maksimalna visina dizanja samostojeeg toranskog krana iznosi 40 m (sl. 12.)

Sl. 10.

10

11

Sl. 11.

12

13

Sl. 12.

14

15

Sl. 13. Prikaz duina zatega ruke u zavisnosti od njene duine i nosivosti Teleskopsko izvlaenje i ankerisanje za objekat: za teleskopsko izvlaenje (sl. 14.) i podizanje krana na visinu dizanja veu od 40 m neophodno je prethodno ankerisati kran za objekat I sidrenje. Prvo sidrenje (sl. 15.) ankerisanje za objekat se izvodi izmeu pete i devete sekcije krana (uz prethodno odreenu lokaciju vezivanja zatega za objekat) nakon ega se vri teleskopsko izvlaenje, tj. ubacivanje novih sekcija u stub

16

krana. Broj montiranih sekcija krana iznad I sidrenja je maksimalno 11. U sluaju potrebe za veim visinama vri se drugo ankerisanje za objekat. Minimalan razmak visina izmeu dva sidrenja iznosi 5 sekcija, a maksimalan 9 sekcija (ovo ogranienje je neophodno da bi se zadrala elastinost stuba toranjske dizalice) shema ankerisanja i proraun zatega je sastavni dio dokumentacije za tehniki prijem krana, tj. izdavanje upotrebne dozvole za rad

Sl. 14

Sl. 15

17

Sl. 16.

18

Sl. 17. Primjer ankerisanja dva krana za objekat, njihov krajnji poloaj i rastojanje (vertikalno) izmeu poloaja ruica krana

Tehnike karakteristike visokomontane toranske dizalice: - Proizvoa - Tip - Vrsta pogona - Pogonska klasa - Godina proizvodnje Metalna Maribor LM 120 HC Elektromotorni II 1987.

19

- Nosivost - Brzina dizanja - Brzina make - Brzina obrtanja

8 t / 16 m; 2 t / 50 m 5, 5 / 2, 7; 30 / 15; 60 / 30 12 / 39 / 73 0, 9 o min m min m min

Tehnika dokumentacija toranjske dizalice: Matina knjiga (trajni dokument o tehnikim podacima i karakteristikama dizalice) Kontrolna knjiga (trajni dokument dizalice sa podacima oko koritenja dizalice i odravanja) Uputstvo za rad dizalicom (dokumentacija za montau, rukovanje, odravanje, pregled i podmazivanje) Atesti (zamjenskih dijelova sajle, lanci, stezae i drugi podaci oko izmjene konstrukcije)

Ispitivanje dizalice
Poslije svake montae dizalice (prije predaje dizalice na upotrebu) vri se probno ispitivanje tehnike ispravnosti dizalice (od strane tehnikog lica, odgovornog za montau i odravanje), a nakon toga i inspekcijski pregled radi provjere njene sigurnosti pri radu (od strane ovlatene tvrtke). Nakon ovih pregleda zapaanja se unose u kontrolnu knjigu, i vri se provjera tehnike dokumentacije. Kada je ovo zavreno izdaje se odobrenje za rad sa dizalicom. Za navedene preglede, pored aurirane tehnike dokumentacije dizalice, neophodna je i ovjerena shema organizacije gradilita gdje se jasno vidi lokacija dizalice (krana), djelokrug rada, ... Provedena ispitivanja obuvataju: - Pregled konstrukcije i instalacija dizalice, - Preglede prilaza dizalici, znakova upozorenja i obavjetavanja, - Ispitivanje krajnjih prekidaa, te vonje make po kranu, - Ispitivanje svih mehanizama dizalice, zatitnih i sigurnosnih ureaja za koenje, - Statiko ispitivanje dizalice na karakteristinim mjestima ruke, sa 10% preoptereenja, - Dinamiko ispitivanje dizalice na istim poloajima, - Provjera signalnih ureaja, - Provjera zatite od elektrinog udara, elektroopreme dizalice, uzemljenja, ...

Dizaliar
Dizaliar je kvalifikovana i obuena osoba za upravljanje dizalicom (nerijetko i monter). Posao obavlja u skladu sa uputstvom za dizaliara i pridravajui se propisa Zatite na radu. Prije poetka rada, dizaliar je duan uvjeriti se da li su svi vani dijelovi dizalice u ispravnom stanju (pregled komandnih ureaja, zvunih signala, svjetlosnih signala, konica, uadi ...) te izvriti kontrolu podmazivanja. O svim uoenim nepravilnostima duan je odmah izvijestiti neposrednog rukovodioca, te obustaviti rad. Dunosti dizaliara su i:

20

sigurno i bezbjedno upravljanje dizalicom u djelokrugu rada, a u nepreglednim situacijama po uputama signaliste, prije polaska i za vrijeme kretanja dizalice, obavezna je upotreba zvunih signala radi upozorenja radnicima u manipulativnom prostoru dizalice, pridravanja uputa o podmazivanju i odravanju dizalice,... prilikom smjene dizaliara, obavezno je upoznavanje kolege sa eventualnim potekoama u radu dizalice, a nakon zavretka rada ostaviti dizalicu na propisan i bezbjedan nain.

Dizaliaru je zabranjeno: - optereivati dizalicu veim teretom od propisanog, - podizati teret sa koso postavljenim uetom, ljuljanjem sputati teret, dizalicom prenositi radnike, - ostavljati teret da bez potrebe visi na dizalici, - dizati i prenositi opasne materijale i predmete, - vriti istovremeno vie radnih operacija nego to je dozvoljeno, initi puni okret kraka bez povratka, - podizati teret koji nije slobodan (koji se nalazi ispod drugog tereta) ili terete kojima nije u mogunosto procijeniti teinu, - prenositi teret iznad glava radnika, ...

Signalista
Signalista je obueni radnik koji se pomou utvrenih (dogovorenih) znakova (sl. 18.) sporazumjeva sa dizaliarem prilikom dizanja, prenoenja i sputanja tereta. Signalista mora biti upoznat sa pravilima i nainom vezivanja tereta. Poslije izbora odgovarajueg noseeg sredstva (lanac ili ue), signalista mora provjeriti sigurnost vezanog tereta i ravnotee. Upotreba oteenih i neobiljeenih lanaca-uadi za vezivanje je zabranjena. Znakovi sporazumijevanja u transportu dizalicama
POETAK NAREIVANJA Ruka ispruena iznad glave znai: Pazi, dau nareenje! Taj znak se daje: a) prilikom poetka rada b) poslije zavretka rada c) da razlikuje dva nareenja kod opreznog rada Glas: o! o! (dugi o)

DIZANJE Ruka uz bok je znak nareenja. Druga ruka je napola ispruena i to iznad visine ramena. Podlaktica krui. Glas: Digni!

SPUTANJE Ruka uz bok je znak nareenja. Druga ruka je ispruena u visini boka, dlanom obrnuta nadole, i brzo se sputa i die. Glas: sputa!

MANJI POMICAJ NAGORE Gle, teret! Isprui obje ruke! Podlaktica jedne ruke i dlan druge ruke se isprue u pravac u koji treba da se prenese teret. Dlanovi su okrenuti u taj pravac. Glas: Malo digni!

21

MANJI POMICAJ NADOLJE Gledaj teret! Isprui obje ruke! Ruka u visini grudi je nepomina, druga ruka neto ispod nje ima dlan obrnuto nadolje te se sputa i die. Glas: Popusti!

VODORAVNI PRAVAC Ruka uz bok je znak nareenja. Druga ruka je savijena u laktu te se pomie u vertikalnom pravcu u koji treba prenijeti teret. Glas: Naprijed! Nazad! Desno! Lijevo! PRATNJA Ruka uz bok je znak nareenja. Druga ruka je ispruena i njie se uz tijelo kao prilikom hodanja. Glas: Dalje!

VODORAVNI POKRET Gle teret! Savi obje ruke! Podlaktica jedne ruke i dlan su nepomini. Podlaktica druge ruke se isprui u pravac u koji treba da se postavi teret. Dlanovi su okrenuti u taj pravac. Glas: Polako naprijed natrag nalijevo nadesno! ZAUSTAVLJANJE Ruka uz bok je nareenje. Druga savijena u laktu se brzo pomie vodoravno u visini grudi. Zaustavljanje je polahko. Glas: Stoj! (dugi o: Stooooj!)

BRZO ZAUSTAVLJANJE Daj znak za zaustavljanje objema rukama! Glas: Stoj! (kratko o: Stoj!)

ZAVRETAK RADA Znak u pravcu voe dizalice. Obje ruke savijene u laktu brzo se ukrtaju pred licem.

ZVUNI ILI SVJETLOSNI SIGNALI

Daje upravlja dizalice a) Razumijem! b) Ponovi nareenja! c) Poetak dizanja...

Sl. 18.

Odravanje i pregled kranova: Odravanje kranova je propisano tehnikim uputstvom proizvoaa i mora se konstantno primjenjivati. Neophodno je voditi rauna (u skladu sa uputama proizvoaa) o normativima zamjene funkcionalnih dijelova krana (leajevi, pakne, ulje, lamele, vijci...). Npr.: Preporuka je proizvoaa da se vijci za spajanje sekcija dijelova stuba krana mijenjaju nakon svake pete montae jer je dolo do zamora materijala. Podmazivanje (shema u prilogu) se vri u skladu sa preporukom i u zavisnosti od funkcije mehanizma. Pregledi se vre svakodnevno, periodino i nakon montae:

22

dnevni: rukovalac kranom vri pregled konica, motora, sirene, elektroinstalacija i sajli sedmini: grupa za odravanje vri pregled kranske staze, leajeva, vijaka... mjeseni: vijci, uad sajle, koloture.... godinji: grupa za odravanje vri pregled reduktora, zupanika, make, uzemljenja generalni: grupa za odravanje po potrebi vri generalni pregled planski vandredni: grupa za odravanje vri pregled na osnovu iskazane potrebe hitno zbog nefunkcionisanja nekog od kljunih dijelova krana.

Sl. 19. Upute za podmazivanje krana LITERATURA ZBIRKA TEHNIKIH PROPISA U GRAEVINARSTVU Ing. Boidar Furundi Graevinska knjiga-Beograd 1972 TEHNIAR-GRAEVINSKI PRIRUNIK 2 Grupa autora Graevinska knjiga Beograd 1989

23

PRETOVARNA I TRANSPORTNA MEHANIZACIJA Dr. Ahmi R.Abdulah,dipl.ing Univerzitetska knjiga-Sarajevo 1996 ZATITA NA RADU U SISTEMU UNUTRANJEG TRANSPORTA Grupa autora Institut zatite na radu-Sarajevo 1985 OKRETNA STUBNA DIZALICA TIP LM 120 HC Tehniki opis i uputstva za rad Metalna-Maribor TEHNIKA DOKUMENTACIJA G.P.BUTMIR-a,Sarajevo INTERNET

24