_____________________________________________________________ BOSANSKI JEZIK

( 5 časova nedjeljno - 185 časova godišnje ) ________________________________________________________________________

UVOD
Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitatii u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih : učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad.

učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvija mogućnost logičkog mišljenja. učenik stvara kritički stav prema stvarnosti. kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza. interpretira i produbljuje umjetničke tekstove. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. . učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima. učenik uočava. OPŠTI OBJEKTIVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori. jezičkoj strukturi. učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje. kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala.CILJ Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku. pisanje) u različitim komunikativnim situacijama. čitanje) u različitim komunikativnim situacijama. ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici. učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji. književnosti i kulturi. POSEBNI OBJEKTIVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje. učenik stiče pozitivno mišljenja o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika. ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. funkcijama i normi.

učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu. razumijevanja i vrednovanja drame. učenik razvija sposobnost gledanja. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35.20 24.30 100 .učenik piše neliterarne. poluliterarne i literarne tekstove. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti.20 35.30 5. učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima.

1. JEZIK (oko 65 časova) 1.značenje. 1. Uočavaju i prepoznaju lične zamjenice (rod i broj). gradivne. .4. glagolske dodatke).riječ u književnom i neknjiževnom jeziku. objekat. . . 1.samostalne i nesamostalne riječi.1. opisne i gradivne pridjeve . . buduće i prošlo vrijeme). . saznaju ulogu govornih organa u formiranju glasova. .shvataju da je rečenica osnovno sredstvo sporazumijevanja (komunikacije). .službom glagola u rečenici. 1. predikat. 1.7. . .osnovnim glagolskim oblicima (sadašnje.jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječ u osnovnom i prenesenom značenju). .osnovnim značenjem glagola. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove ( prije svega kroz njihovu upotrebu ). Učenici se upoznaju sa : .5. broj i vrste imenica: zbirne. 1. Učenici saznaju osnovna značenja kao: rod. Analizom rečenice učenici upoznaju slijedeće jezičke pojmove i izraze: .3. 1.tvorbu riječi – osnovne informacije o tvorbi riječi izvođenjem (derivacijom).razlikuju osnovne djelove rečenice (subjekat.pojam promjenljivosti i nepromjenljivosti riječi.6. a naročito : . 1.2 Učenici upoznaju osnovne vrste riječi. oblik i funkciju riječi. Učenici razlikuju prisvojne.1. Upravni i neupravni govor – prva varijanta i uočavanje načina na koji se obilježava.razlikuju samoglasnike i suglasnike.

uzvičnik. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. nekoliko tačaka.3. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog teksova za ostvarenje ciljeva : .in). zajednički uočavaju sličnosti i razlike.1. . ostrva. mora. naslove knjiga. najjednostavniji). . . a posebno se interesuju za govore Župe i Gore. KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. -ev. kontinenata (svaka riječ velikim slovom osim veznika) i geografskih pojmova . 1. časopisa. upitnik.pišu rječcu naj u superlativu. filmova.razgovaraju o bosanskom književnom (standardnom jeziku). 1. kao i o narodnom jeziku. ški. hemijski). dvotačku.pišu zamjenice Vi i Vaš u ličnom obraćanju. jezera.okeana.pišu prisvojne pridjeve izvedene od vlastitih imenica sa nastavcima na: -ski. zarez. . .pišu pridjeve izvedene od imenica u čijoj se osnovi nalazi j (armijski. naročito sa udvojenim suglasnikom j (najjači. .navode razlike koje postoje u govoru koji koriste kod kuće od jezika koji slušaju na radiju i drugim medijima. -čki. polja (samo prva početna riječ velikim slovom). Vježbaju teža mjesta u pravopisu na primjer : - veliko početno slovo u pisanju naziva organizacija i njihovih tijela. -ov. .saznaju koji se još jezici govore na Kosovu. naseljenih mjesta.upotrebljavaju pravopisne znakove: tačku. Učenici razvijaju sposobnost čitanja.učenici koji govore neko drugo narječje predstavljaju ga svojim drugovima u razredu.1.2. Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje . . država. planina. .

Leopold Staff: Majka 33. Rifat Kukaj: Kosovo 37. Žan Lafonten: Opklada šta je najbolje 8. Ivan Cankar: Desetica 16. Alija Musić: Buldožer pred jabukom 31. Faiz Softić: Subota 22. Ahmet Hromadžić: Priča rugalica 2. Nikola Šop: Bakine naočari 29. Tevfik Fikret: Ribari 28. Romska narodna pjesma: Uspavanka 17. Fahreta Bajšini: Najljepše je uvijek tamo 26. Gete: Šumsko cvijeće 40. Vefik Hadžismajlović: Đaci pješaci 6. Albanska narodna priča: Jare sa velikim ušima 27. rano porano 20. Narodna pripovijetka: Čovjek i žena 32. Rizo Džafić: Strah 5. Bajram Ibrahim: Prizren 13. Vlado Dijak: Selma 21. vrbo zelena 11. Branko Ćopić: U krađi 25. Hans Kristijan Andersen: Kamilica 38. Johan V. Narodna priča: Nasrudin hodža i kadija 10. Bajka naroda istočne Afrike: Nžeri 23. Hamid Isljami: Paket za djecu 14. Rahman Dedaj: Duga 39.1. Kosta Racin: Lenka 34. Mark Tven : Moler(Bojadžija) 36. Advan Hozić: Šaptač 19. Aleksa Šantić: Neretva 7. Kemal Mahmutefendić: Sve moje cipele 24. Narodna pjesma: Puče puška 4. Goranska narodna pjesma: Vrbice.2. Edmondo de Amičis: Škola 3. Salih Alić: Golub 12. Narodna pipovijetka: U cara Trojana kozije uši 9. Narodna priča iz Župe: Muke čoečke (Kažuanje) 18. nano. Mato Lovrak: Vlak u snijegu . Bajka Maja i Asteka: Patuljkova kuća 41. Husein Dervišević: Prodavac osmeha 35. Arapska narodna pripovijetka: Pogodba je pogodba 2. Goranska narodna pjema: Digni me. Goranska narodna priča: Vuk i lisica 15. Domaća lektira 1. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vrbas 30.

2.podudaranje slogova na kraju retka. motive. njihovu ulogu i povezanost sa osnovnim ugođajem (atmosferom). Bijelo ciganče (prvi dio) 10. poređenje. Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice 9. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2.3.1. opisne). .2. Vidoe Podgorec. rodoljubive. kako ja hoću Obraditi osam djela u toku školske godine. ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe 5. Ramadan Redžeplari: Čekmedže 11. personifikaciju.rimovanje .upoznaju vrste stihova (prema broju slogova). emocionalnost. . vezani i slobodni stih.3. Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka 6. Književni rodovi i vrste 2. . . hiperbolu. muzikalnost). . Džonatan Svift: Guliverova putovanja 12.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. . Nusret Idrizović: Mrav i aždaha 4.3.3. onomatopeju. 3. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju. Rifat Kukaj: Pripovijetke 8. Rizo Džafić: Tajne beskrajne 7. 2. .učenici se osposobljavaju da iskažu emocionalni doživljaj pjesme.2. prepoznaju pjesničke slike. Mirsad Bećirbašić: Kako ja želim.razlikuju ritam pjesme (brz. uočavaju vizuelne i zvukovne elemente. upoznaju stilska sredstva: epitet. umjeren…) kao i usklađenost osnovnog osjećanja i ritma pjesme.uočavaju sličnosti i razlike između narodne i umjetničke poezije i upoznaju se sa osnovnim vrstama lirskih pjesama (pjesme o radu. Epsko djelo . da odrede osnovna osjećanja. spor. Lirsko djelo .učenici doživljavaju pripovijedna djela i uočavaju temu (životne pojave predmet pričanja u djelu) i ideju (piščev stav prema toj pojavi). Bisera Alikadić: Pjesme 3.uočavaju razlike između fabule i sadržaja.

pričanje stvarnog doživljaja u 1.upoznaju kompoziciju radnje : uvod. Pričanje .1. rasplet).2. selo. . 3. . basne.upoznaju pojam komičnog i tragičnog u epskom djelu. zaplet.. početak radnje. kuhinja). učionica. situacije). anegdote. . vrhunac i rasplet. biblioteka.razlikuju epsko djelo u stihu i u prozi.licu.opis enterijera (dječija soba.određuju glavne i sporedne ličnosti u djelu kao i njihove postupke. enterijera.licu. vrhunac.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). Dramsko djelo .opis eksterijera (školsko dvorište. jesenji i zimski pejzaž). .upoznaju se sa tokom radnje u dramskom djelu i povezuju je sa kompozicijom epskog djela. . .vrše dramatizaciju epskog teksta.pričanje događaja u 3. atmosfere.prepričavanje po samostalnom planu (uvod. 3. . put od kuće do škole.2. proljetnji.. . KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) 3. stavove. zaplet. 2. .razlikuju pripovijedanje u prvom i trećem licu.redoslijed opisa. . pijaca.posmatranje. . . ljetnji. kao i pojam umjetničke pripovijetke.uočavanje karakterističnih pojedinosti (seoski i gradski pejzaž.4.shvataju funkciju opisa (opis ličnosti. .upoznaju pojam epske narodne pjesme. Opisivanje .učenici saznaju da je dijalog pokretač radnje. bašča.pričanje izmišljenog događaja na osnovu date teme – po samostalnom planu sačinjenom uz konsultaciju sa nastavnikom. . . . narodne pripovijetke. ulica. školski hol. grad.razlikuju hronološki i retrospektivni red kazivanja . eksterijera. crtice i romana. . igralište). . dijaloge.

najvažnije podatke o knjizi.dijalozi i monolozi.slušanje književno-umjetničkih. Slušanje . 4. informativnih i novinskih tekstova.razvijanje kulture slušanja.2. Posebno se upoznaju se pojmom izvještavanja.šta je film i filmsko stvaralaštvo. Učenici se upućuju na praćenje dječijih novina i časopisa. . kako i zašto 4. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4.3. Učenici razvijaju sposobnost za doživljavanje i vrednovanje pozorišne predstave. film u boji.bijeli film.4. telefonski. Godišnje uraditi osam domaćih pismenih zadataka i analizirati ih na času. pitanja na koja se traži odgovor u vijestima: ko.otkriće i razvoj filma. gdje. šta. 3.šta je pozorište i šta se dešava na pozornici i iza nje. Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka). da razlikuju školsku i gradsku biblioteku. recitovanje. Osim toga upoznaju : . U školskoj biblioteci učenici nauče : raspored knjiga .3.crno. .4. a naročito: vijest (stvarna ili izmišljena). . kako voditi bilješke o pročitanoj knjizi. a posebno o tome : .dramatizacija epskog teksta. igrani film. 4. kada. polemika.spontani. kako pronaći željenu knjigu (katalog).1.koja je uloga režisera i glumaca.3. 4. . - . Razgovor . . . Učenici stiču osnovna znanja o filmskoj umjetnosti i razgovaraju o gledanim filmovima.

razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika Čitanje Jezička produkcija Govor jasno izražava misli.obavejštenja. bogaćenje znanja i rječnika. govori po ulogama) . ideje. prikupljajući informacije i bogateći rječnik razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta prepoznaje i razumije implicitno u govoru Jezička recepcija čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. književne tekstove) na standardnom jeziku. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. osjećanja.====================================================== Kategorije Potkaegorije Slušanje Očekivani rezultati Po završetku V razreda učenik: prati i razumije tekstove različitih vrsta (izlaganja. naracija napamet govori kraće tekstove (recituje. saopštenja. stavove i maštu.

kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja navodi/citira izvore informacija pregleda i rediguje sopstveni tekst koristi nelinearne elemente teksta ( npr. ideje. pjesnika i lirskog subjekta prepoznaje različite uglove gledanja. mišljenja i stavove u tekstu zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. kompozicija i motivi razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu razumije i može da objasni razliku između autora i lika. poštujući pravopis oslanja se na različite izvore informacija. osjećanja. podrži. kao i na druga iskustva i znanja Znanja o jeziku prepoznaje i razlikuje vrste riječi prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente poznaje tipične morfološke paradigme (flektivne i derivacione) posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara . stavove i maštu. ilustracija. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca Interakcija umije da započne. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente koristi različite forme pisane komunikacije Medijacija prepričava. vodi i okonča razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji uvažava sagovornika. prepoznaje.Pisanje umije jasno i koherentno da izrazi misli. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta izdvaja ključne riječi iz teksta Interpretacija /interakcija sa tekstom/ razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. koristeći različite strategije pisanja piše tekstove različitih formi i namjena. tabela.

itd. basna. rodoljubiva pjesma. epska pjesma). pjesmao radu. pripovijetka. drama za djecu. neke dramske vrste (komedija. za sticanje opšte kulture i znanja u životu.). lirske vrste (opisna. bajka.) razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost prepoznaje osnovna stilska sredstva Znanja o književnosti Medijska pismenost selektivno koristi medije za informisanje. radio-drama. .njegovom uzrastu prepoznaje i razlikuje proste i složene glagolske oblike zna ulogu pmoćnih glagola jesam. itd. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko-literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. biti i htjeti pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rječce ne. drama) razlikuje osnovne epske vrste (roman. epika. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. ideje. Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. pisanje suglasnika h i j. izgovor i pisanje riječi u kojima su izvršene glasovne promjene) razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. obrazovanje i zabavu izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja izražava stavove. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova razlikuje dokumentarni od igranog filma prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja.

. glumac. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. Tok jezičko. sluha.metoda individualniog rada učenika (učenje. primjenljive su sljedeće: . lektor. prenosilac.metoda razgovora (dijaloška). pozorište). recitator. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. . . organizator kulturnih svečanosti). internet.rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu).metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda).metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. . . . objašnjenje i pokazivanje).rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). . nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. razgovor o tekstu. kao što su: .literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. .specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. . film. U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. auditivna i vizuelna tehnologija.metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi.kombinovana metoda (čitanje teksta.metoda rada u grupama (učenje. .diferencirani rad (dopunski i dodatni). slušanje. koreograf.rad sa svim učenicima (čitanje. kultura diskusije i dijaloga). Sem opštih metoda. timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. urednik. Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). pisanje). U realizaciji operativnih sadržaja. . kanal. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. istraživanje. . reporter. manje govorne smetnje). koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. Resurs nastavnih metoda u savrenmenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. prozodijskih osobina lokalnih govora. govor. timsko istraživanje. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. primalac – cilj.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). . u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada.Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko-metodičke principe.

dramska. prikupljaju i sistematizuju leksiku. zapisuju. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. filmskom kulturom i tehnologijom).istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. razni književno-jezički časopisi. žurnalistikom. pjesništvom.učenje putem raznih igara (kviz. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno. elektronske učionice. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. kao što su: naučno.medijske forme rada (TV i radio spiker. sportski izvještač. kao i sva druga (savremena) sredstva. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike. Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. kojima škola raspolaže. i dr. recitatorska. u okviru literarno-jezičkih i naučno. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim planom i programom. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. kao nastavno sredstvo. kao lektira i pomoćna literatura. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. Kompjuteri. recitali kao kolektivne igre. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. izvještavačdopisnik. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti).istraživačka (oblast jezika. specijalni elektronski komunikativni uređaji. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). . koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. bibliografski podaci. Knjiga. primarno je nastavno sredstvo. Lektira. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. literarna. osvježavajuće i privlačne za učenike. imitacije i komične scenske sekvence. i sl. fotoreporter. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. antologije.). Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). telefonski razgovor. menadžmentom u oblasti kulture. školi i van škole – da čitaju. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. režijom. recenzije. čitanje internet-tekstova). vještine glume kroz igru. sportske igre).). medijskom komunikacijom..literarne sekcije. prevodilaštvom. konferansije. naučno. novinarska. kao i u onim vanškolskim. Orijentacija za samostalni rad . razni tipovi rječnika.istraživačkim radom.

Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. Takođe. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja.Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. . za uspješno rješavanje radnih zadataka. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. dosijea. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. prporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. u parovima i individualno. kontrolnih listića. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika.

radna inicijativa. Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. . instrumenti vrednovanja. · ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. . . · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. . realizacije projekta.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. · individualna radna kultura učenika.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika.testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). kao što su: . kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. · interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja. · stepen socijalne i etičke kulture učenika. · stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. . koji eventualno mogu da nastanu. samoinicijativno rješava. · fleksibilno praćenje relevantne literature. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme. etičnost.Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika.kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju.samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. · interesovanje učenika za samostalan rad. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. istraživanja na terenu. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebna je stručnost nastavnika. · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa.upitnici i kontrolni listići. čitanje. . Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika.

testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). . MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za V razred.vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%).finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. Muzička kultura: . i to: Matematika: . Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova.dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). kao i za druge oblike pisane.testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta). kao u prethodnim razredima. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije.uočavanje vokalnih osobina u pjesmama i razvijanje govornih sposobnosti učenika.odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%). č itanje umjetničkih tekstova. dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja.dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). . kao što su: . povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. . primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja. društvene nauke. . . Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja ostalih predmeta. . zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). oblici medijske kulture i informatike.testovi tipa summary (pisanje sažetaka nekog teksta ili djela). . . .“Prevod” svakodnevnog jezika na jezik matematike i obrnuto..testovi sa više alternativa. Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. .testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje)učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen.nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). i to: . Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).testovi sa alternativnim odgovorima. prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. vidovi govora i govorni tempo).

IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. . Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senaida Halilovića. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. film. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti.stimulisanje inicijative učenika i obezbeđivanje “hrane za nove ideje”.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije.Građansko vaspitanje: . radio. Tradicionalno. Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. . Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića i dr.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . . Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”.obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. medijska periodika). . udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. U praksi udžbenike treba koristiti za : . kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika. Poanje i Kažuanje Miftara Adžemija. internet. Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. pozorište.obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera. . Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića.usvajanje osnovnih pojmova o demokratiji i građanskoj kulturi. . Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful