_____________________________________________________________ BOSANSKI JEZIK

( 5 časova nedjeljno - 185 časova godišnje ) ________________________________________________________________________

UVOD
Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitatii u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih : učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad.

književnosti i kulturi. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima. POSEBNI OBJEKTIVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje. ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici. učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji. funkcijama i normi. interpretira i produbljuje umjetničke tekstove. . učenik stvara kritički stav prema stvarnosti. učenik uočava. ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. čitanje) u različitim komunikativnim situacijama. OPŠTI OBJEKTIVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori. učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza. učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala. jezičkoj strukturi. učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvija mogućnost logičkog mišljenja. učenik stiče pozitivno mišljenja o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje. pisanje) u različitim komunikativnim situacijama.CILJ Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku.

razumijevanja i vrednovanja drame.30 5. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti.30 100 . učenik razvija sposobnost gledanja. poluliterarne i literarne tekstove. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu.20 35. učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima.učenik piše neliterarne.20 24.

7.jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječ u osnovnom i prenesenom značenju). Učenici saznaju osnovna značenja kao: rod.1. . 1.1. Učenici se upoznaju sa : . 1. 1. opisne i gradivne pridjeve . Analizom rečenice učenici upoznaju slijedeće jezičke pojmove i izraze: . gradivne. . . JEZIK (oko 65 časova) 1. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove ( prije svega kroz njihovu upotrebu ).pojam promjenljivosti i nepromjenljivosti riječi.6. Učenici razlikuju prisvojne.5. .značenje. 1.razlikuju osnovne djelove rečenice (subjekat.osnovnim značenjem glagola. 1.1.samostalne i nesamostalne riječi. . oblik i funkciju riječi. . objekat. . Upravni i neupravni govor – prva varijanta i uočavanje načina na koji se obilježava. . saznaju ulogu govornih organa u formiranju glasova. 1.4.osnovnim glagolskim oblicima (sadašnje. .3. broj i vrste imenica: zbirne. . predikat.tvorbu riječi – osnovne informacije o tvorbi riječi izvođenjem (derivacijom). Uočavaju i prepoznaju lične zamjenice (rod i broj).razlikuju samoglasnike i suglasnike.2 Učenici upoznaju osnovne vrste riječi. a naročito : . glagolske dodatke). buduće i prošlo vrijeme).shvataju da je rečenica osnovno sredstvo sporazumijevanja (komunikacije).službom glagola u rečenici.riječ u književnom i neknjiževnom jeziku. 1.

pišu pridjeve izvedene od imenica u čijoj se osnovi nalazi j (armijski. naseljenih mjesta. -ov. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog teksova za ostvarenje ciljeva : . časopisa. planina.upotrebljavaju pravopisne znakove: tačku. dvotačku. 1. zarez. jezera. . mora. zajednički uočavaju sličnosti i razlike. država. ški.1.okeana. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata.pišu rječcu naj u superlativu.in). a posebno se interesuju za govore Župe i Gore.učenici koji govore neko drugo narječje predstavljaju ga svojim drugovima u razredu. . KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. polja (samo prva početna riječ velikim slovom). hemijski). Vježbaju teža mjesta u pravopisu na primjer : - veliko početno slovo u pisanju naziva organizacija i njihovih tijela.navode razlike koje postoje u govoru koji koriste kod kuće od jezika koji slušaju na radiju i drugim medijima. filmova.razgovaraju o bosanskom književnom (standardnom jeziku). . upitnik. . . naročito sa udvojenim suglasnikom j (najjači.pišu prisvojne pridjeve izvedene od vlastitih imenica sa nastavcima na: -ski.pišu zamjenice Vi i Vaš u ličnom obraćanju. nekoliko tačaka. . ostrva. uzvičnik. -ev.3.1. naslove knjiga. 1.2. . Učenici razvijaju sposobnost čitanja. . Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje .saznaju koji se još jezici govore na Kosovu. -čki. najjednostavniji). kontinenata (svaka riječ velikim slovom osim veznika) i geografskih pojmova . . kao i o narodnom jeziku.

Advan Hozić: Šaptač 19. Romska narodna pjesma: Uspavanka 17. Branko Ćopić: U krađi 25. Narodna pripovijetka: Čovjek i žena 32. Bajram Ibrahim: Prizren 13. Faiz Softić: Subota 22. nano. Goranska narodna priča: Vuk i lisica 15. Mato Lovrak: Vlak u snijegu . Narodna pipovijetka: U cara Trojana kozije uši 9. Hamid Isljami: Paket za djecu 14. Nikola Šop: Bakine naočari 29. Vlado Dijak: Selma 21. Kosta Racin: Lenka 34. Johan V. Ahmet Hromadžić: Priča rugalica 2. Ivan Cankar: Desetica 16. Vefik Hadžismajlović: Đaci pješaci 6. Tevfik Fikret: Ribari 28. Arapska narodna pripovijetka: Pogodba je pogodba 2. vrbo zelena 11. Gete: Šumsko cvijeće 40. Narodna priča iz Župe: Muke čoečke (Kažuanje) 18. Bajka Maja i Asteka: Patuljkova kuća 41. Narodna pjesma: Puče puška 4. Goranska narodna pjesma: Vrbice. Hans Kristijan Andersen: Kamilica 38. Albanska narodna priča: Jare sa velikim ušima 27. rano porano 20. Goranska narodna pjema: Digni me. Kemal Mahmutefendić: Sve moje cipele 24. Alija Musić: Buldožer pred jabukom 31. Rahman Dedaj: Duga 39. Domaća lektira 1. Narodna priča: Nasrudin hodža i kadija 10. Salih Alić: Golub 12. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vrbas 30. Žan Lafonten: Opklada šta je najbolje 8. Mark Tven : Moler(Bojadžija) 36. Leopold Staff: Majka 33. Aleksa Šantić: Neretva 7.2. Bajka naroda istočne Afrike: Nžeri 23.1. Husein Dervišević: Prodavac osmeha 35. Fahreta Bajšini: Najljepše je uvijek tamo 26. Rifat Kukaj: Kosovo 37. Edmondo de Amičis: Škola 3. Rizo Džafić: Strah 5.

Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice 9. . Bisera Alikadić: Pjesme 3.3.podudaranje slogova na kraju retka. ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe 5. . poređenje. rodoljubive.upoznaju vrste stihova (prema broju slogova).upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. .3. vezani i slobodni stih. motive.2.1. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju.razlikuju ritam pjesme (brz.2.učenici se osposobljavaju da iskažu emocionalni doživljaj pjesme. . Mirsad Bećirbašić: Kako ja želim. prepoznaju pjesničke slike. uočavaju vizuelne i zvukovne elemente. Vidoe Podgorec. 3. umjeren…) kao i usklađenost osnovnog osjećanja i ritma pjesme. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2.uočavaju sličnosti i razlike između narodne i umjetničke poezije i upoznaju se sa osnovnim vrstama lirskih pjesama (pjesme o radu. Rizo Džafić: Tajne beskrajne 7.uočavaju razlike između fabule i sadržaja. 2. hiperbolu. opisne). . kako ja hoću Obraditi osam djela u toku školske godine.3. 2. . personifikaciju. Rifat Kukaj: Pripovijetke 8. Ramadan Redžeplari: Čekmedže 11. Nusret Idrizović: Mrav i aždaha 4. muzikalnost). Džonatan Svift: Guliverova putovanja 12. Književni rodovi i vrste 2. . da odrede osnovna osjećanja. Lirsko djelo . Epsko djelo .3.učenici doživljavaju pripovijedna djela i uočavaju temu (životne pojave predmet pričanja u djelu) i ideju (piščev stav prema toj pojavi). Bijelo ciganče (prvi dio) 10. njihovu ulogu i povezanost sa osnovnim ugođajem (atmosferom). emocionalnost. upoznaju stilska sredstva: epitet. Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka 6. onomatopeju.rimovanje . spor.

. jesenji i zimski pejzaž). narodne pripovijetke.učenici saznaju da je dijalog pokretač radnje. atmosfere. . zaplet. crtice i romana.4.shvataju funkciju opisa (opis ličnosti. proljetnji.. Dramsko djelo . stavove. ulica.vrše dramatizaciju epskog teksta.pričanje stvarnog doživljaja u 1. ljetnji. učionica. 3.licu. . . Opisivanje .redoslijed opisa. igralište).prepričavanje po samostalnom planu (uvod. dijaloge.2. situacije). rasplet).licu. enterijera.2. anegdote.posmatranje.pričanje događaja u 3. . . .opis enterijera (dječija soba.opis eksterijera (školsko dvorište..razlikuju pripovijedanje u prvom i trećem licu. bašča. . Pričanje .pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova).upoznaju pojam komičnog i tragičnog u epskom djelu. kuhinja). zaplet.upoznaju se sa tokom radnje u dramskom djelu i povezuju je sa kompozicijom epskog djela. grad. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) 3. put od kuće do škole. vrhunac i rasplet.razlikuju epsko djelo u stihu i u prozi. . . .upoznaju kompoziciju radnje : uvod. pijaca. .određuju glavne i sporedne ličnosti u djelu kao i njihove postupke.razlikuju hronološki i retrospektivni red kazivanja .uočavanje karakterističnih pojedinosti (seoski i gradski pejzaž. školski hol. . . kao i pojam umjetničke pripovijetke. početak radnje. basne. . . . biblioteka. . selo. eksterijera.upoznaju pojam epske narodne pjesme. 3.pričanje izmišljenog događaja na osnovu date teme – po samostalnom planu sačinjenom uz konsultaciju sa nastavnikom. 2. vrhunac.1.

1. Učenici se upućuju na praćenje dječijih novina i časopisa. . 4. 3. recitovanje.šta je pozorište i šta se dešava na pozornici i iza nje. telefonski. kako i zašto 4. informativnih i novinskih tekstova.crno.dijalozi i monolozi. kako voditi bilješke o pročitanoj knjizi. gdje. pitanja na koja se traži odgovor u vijestima: ko.bijeli film. šta.2. U školskoj biblioteci učenici nauče : raspored knjiga . . najvažnije podatke o knjizi. 4. film u boji.3. 4.spontani.otkriće i razvoj filma.4.3.slušanje književno-umjetničkih. Osim toga upoznaju : . Slušanje . a posebno o tome : .3. Godišnje uraditi osam domaćih pismenih zadataka i analizirati ih na času.šta je film i filmsko stvaralaštvo. kada. igrani film. .razvijanje kulture slušanja. Učenici razvijaju sposobnost za doživljavanje i vrednovanje pozorišne predstave. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4.koja je uloga režisera i glumaca. . a naročito: vijest (stvarna ili izmišljena). . Razgovor . Posebno se upoznaju se pojmom izvještavanja. polemika. Učenici stiču osnovna znanja o filmskoj umjetnosti i razgovaraju o gledanim filmovima.dramatizacija epskog teksta. da razlikuju školsku i gradsku biblioteku. Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka).4. . kako pronaći željenu knjigu (katalog). - .

saopštenja. naracija napamet govori kraće tekstove (recituje. stavove i maštu. prikupljajući informacije i bogateći rječnik razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta prepoznaje i razumije implicitno u govoru Jezička recepcija čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. ideje. govori po ulogama) . koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika Čitanje Jezička produkcija Govor jasno izražava misli. osjećanja.====================================================== Kategorije Potkaegorije Slušanje Očekivani rezultati Po završetku V razreda učenik: prati i razumije tekstove različitih vrsta (izlaganja. književne tekstove) na standardnom jeziku. bogaćenje znanja i rječnika.obavejštenja.

ideje. koristeći različite strategije pisanja piše tekstove različitih formi i namjena. ilustracija. podrži. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja navodi/citira izvore informacija pregleda i rediguje sopstveni tekst koristi nelinearne elemente teksta ( npr.Pisanje umije jasno i koherentno da izrazi misli. osjećanja. kao i na druga iskustva i znanja Znanja o jeziku prepoznaje i razlikuje vrste riječi prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente poznaje tipične morfološke paradigme (flektivne i derivacione) posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara . mišljenja i stavove u tekstu zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. vodi i okonča razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji uvažava sagovornika. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca Interakcija umije da započne. stavove i maštu. prepoznaje. poštujući pravopis oslanja se na različite izvore informacija. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente koristi različite forme pisane komunikacije Medijacija prepričava. tabela. pjesnika i lirskog subjekta prepoznaje različite uglove gledanja. kompozicija i motivi razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu razumije i može da objasni razliku između autora i lika. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta izdvaja ključne riječi iz teksta Interpretacija /interakcija sa tekstom/ razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja.

neke dramske vrste (komedija. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. epska pjesma). ideje. epika. pripovijetka. . Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. radio-drama. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko-literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova razlikuje dokumentarni od igranog filma prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. rodoljubiva pjesma. itd. drama za djecu. pjesmao radu.njegovom uzrastu prepoznaje i razlikuje proste i složene glagolske oblike zna ulogu pmoćnih glagola jesam.) razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost prepoznaje osnovna stilska sredstva Znanja o književnosti Medijska pismenost selektivno koristi medije za informisanje. drama) razlikuje osnovne epske vrste (roman. itd. izgovor i pisanje riječi u kojima su izvršene glasovne promjene) razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. basna. pisanje suglasnika h i j. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. obrazovanje i zabavu izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja izražava stavove. lirske vrste (opisna.). bajka. biti i htjeti pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rječce ne.

urednik. lektor. glumac. Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. kao što su: . sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. .metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). . . pisanje). . U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. recitator. nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena.metoda razgovora (dijaloška). primalac – cilj. primjenljive su sljedeće: . Tok jezičko. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde.metoda rada u grupama (učenje. .Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko-metodičke principe. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti.diferencirani rad (dopunski i dodatni). u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije).literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. manje govorne smetnje).metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. govor. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. slušanje.kombinovana metoda (čitanje teksta.specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). . . kanal. objašnjenje i pokazivanje). reporter. Sem opštih metoda. sluha. razgovor o tekstu. U realizaciji operativnih sadržaja. prenosilac.rad sa svim učenicima (čitanje. timsko istraživanje. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. .metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. kultura diskusije i dijaloga).rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). prozodijskih osobina lokalnih govora. pozorište). . . istraživanje.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. internet. .metoda individualniog rada učenika (učenje. koreograf. film. . auditivna i vizuelna tehnologija. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor.rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). organizator kulturnih svečanosti). Resurs nastavnih metoda u savrenmenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. .

recitali kao kolektivne igre.istraživačkim radom. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). filmskom kulturom i tehnologijom). u okviru literarno-jezičkih i naučno. recitatorska. režijom. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). recenzije. . izvještavačdopisnik. Kompjuteri. sportske igre). telefonski razgovor. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim planom i programom. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno. kao i u onim vanškolskim. dramska. čitanje internet-tekstova). literarna. antologije. i dr. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. kao nastavno sredstvo. sportski izvještač. Lektira. naučno. elektronske učionice. fotoreporter. žurnalistikom. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou.literarne sekcije. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. Orijentacija za samostalni rad . razni književno-jezički časopisi. imitacije i komične scenske sekvence. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. konferansije.medijske forme rada (TV i radio spiker. i sl.učenje putem raznih igara (kviz. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti).). Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti.. specijalni elektronski komunikativni uređaji. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva.istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. prevodilaštvom. vještine glume kroz igru. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. osvježavajuće i privlačne za učenike.). Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. primarno je nastavno sredstvo. medijskom komunikacijom. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. kao lektira i pomoćna literatura. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. menadžmentom u oblasti kulture. kojima škola raspolaže. novinarska. pjesništvom. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji.istraživačka (oblast jezika. školi i van škole – da čitaju. Knjiga. prikupljaju i sistematizuju leksiku. razni tipovi rječnika. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike. zapisuju. bibliografski podaci. kao i sva druga (savremena) sredstva. kao što su: naučno.

za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. . Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. dosijea. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. kontrolnih listića. Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. u parovima i individualno. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja.Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. prporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. Takođe. za uspješno rješavanje radnih zadataka. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti.

Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika.testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. čitanje. .kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika.samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. . etičnost. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. koji eventualno mogu da nastanu. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. · interesovanje učenika za samostalan rad.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. · interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. . Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. kao što su: . . istraživanja na terenu. samoinicijativno rješava. instrumenti vrednovanja. · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme. realizacije projekta. . kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. · stepen socijalne i etičke kulture učenika. . Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebna je stručnost nastavnika. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja. radna inicijativa.upitnici i kontrolni listići. Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture.Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. · stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. · ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. · individualna radna kultura učenika. · fleksibilno praćenje relevantne literature. Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja.

.odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%). MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za V razred. . Muzička kultura: . i to: . Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. . oblici medijske kulture i informatike. prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. kao i za druge oblike pisane.dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%).dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). . Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje)učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen.nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. .“Prevod” svakodnevnog jezika na jezik matematike i obrnuto. kao u prethodnim razredima. . ..testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije.finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. i to: Matematika: .testovi sa više alternativa.testovi sa alternativnim odgovorima. kao što su: . č itanje umjetničkih tekstova. . . dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja ostalih predmeta. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova. Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta). zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. vidovi govora i govorni tempo). primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja.vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%).uočavanje vokalnih osobina u pjesmama i razvijanje govornih sposobnosti učenika.testovi tipa summary (pisanje sažetaka nekog teksta ili djela). društvene nauke. .

Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. . . Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. film. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja. Tradicionalno. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića i dr. IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika. medijska periodika).obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senaida Halilovića.stimulisanje inicijative učenika i obezbeđivanje “hrane za nove ideje”. Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. internet. kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. radio.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. Poanje i Kažuanje Miftara Adžemija. .obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. pozorište. Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti.usvajanje osnovnih pojmova o demokratiji i građanskoj kulturi. .pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . U praksi udžbenike treba koristiti za : . . .Građansko vaspitanje: .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful