P. 1
BOSANSKI_JEZIK_V

BOSANSKI_JEZIK_V

|Views: 1,344|Likes:
Published by Zdenka Tomić

More info:

Published by: Zdenka Tomić on Apr 22, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/23/2013

pdf

text

original

_____________________________________________________________ BOSANSKI JEZIK

( 5 časova nedjeljno - 185 časova godišnje ) ________________________________________________________________________

UVOD
Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitatii u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih : učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad.

OPŠTI OBJEKTIVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori. učenik uočava. čitanje) u različitim komunikativnim situacijama. ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici. učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. . kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. književnosti i kulturi. učenik stvara kritički stav prema stvarnosti. kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala. ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji. učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje. POSEBNI OBJEKTIVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje. učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza.CILJ Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku. učenik stiče pozitivno mišljenja o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika. jezičkoj strukturi. pisanje) u različitim komunikativnim situacijama. interpretira i produbljuje umjetničke tekstove. učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvija mogućnost logičkog mišljenja. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. funkcijama i normi. učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima.

PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35. učenik razvija sposobnost gledanja. poluliterarne i literarne tekstove.20 35.30 100 . učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. razumijevanja i vrednovanja drame.učenik piše neliterarne.30 5. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu.20 24. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti.

1. predikat. JEZIK (oko 65 časova) 1.samostalne i nesamostalne riječi. .3.shvataju da je rečenica osnovno sredstvo sporazumijevanja (komunikacije).riječ u književnom i neknjiževnom jeziku. buduće i prošlo vrijeme). 1.2 Učenici upoznaju osnovne vrste riječi. Analizom rečenice učenici upoznaju slijedeće jezičke pojmove i izraze: . . 1. . oblik i funkciju riječi.značenje. gradivne.4.1. . objekat. a naročito : . saznaju ulogu govornih organa u formiranju glasova. . 1.5. Upravni i neupravni govor – prva varijanta i uočavanje načina na koji se obilježava. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove ( prije svega kroz njihovu upotrebu ).osnovnim značenjem glagola.jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječ u osnovnom i prenesenom značenju). . . Učenici saznaju osnovna značenja kao: rod. 1. Učenici se upoznaju sa : .službom glagola u rečenici. .razlikuju osnovne djelove rečenice (subjekat. 1.razlikuju samoglasnike i suglasnike. .pojam promjenljivosti i nepromjenljivosti riječi. glagolske dodatke). Učenici razlikuju prisvojne.7. .6. Uočavaju i prepoznaju lične zamjenice (rod i broj). opisne i gradivne pridjeve . broj i vrste imenica: zbirne.tvorbu riječi – osnovne informacije o tvorbi riječi izvođenjem (derivacijom).osnovnim glagolskim oblicima (sadašnje. 1.1.1.

zarez. .razgovaraju o bosanskom književnom (standardnom jeziku). dvotačku. .3. upitnik. Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje . razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog teksova za ostvarenje ciljeva : . . zajednički uočavaju sličnosti i razlike. uzvičnik.2.pišu prisvojne pridjeve izvedene od vlastitih imenica sa nastavcima na: -ski. kao i o narodnom jeziku.1. planina. . kontinenata (svaka riječ velikim slovom osim veznika) i geografskih pojmova . polja (samo prva početna riječ velikim slovom). -čki. . Vježbaju teža mjesta u pravopisu na primjer : - veliko početno slovo u pisanju naziva organizacija i njihovih tijela. hemijski). časopisa. nekoliko tačaka. ostrva. . a posebno se interesuju za govore Župe i Gore. država. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. -ov. filmova.okeana. 1. najjednostavniji).navode razlike koje postoje u govoru koji koriste kod kuće od jezika koji slušaju na radiju i drugim medijima.saznaju koji se još jezici govore na Kosovu. . KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. naročito sa udvojenim suglasnikom j (najjači.pišu rječcu naj u superlativu. .1. ški. naseljenih mjesta.in).pišu zamjenice Vi i Vaš u ličnom obraćanju. jezera. 1.upotrebljavaju pravopisne znakove: tačku. mora.učenici koji govore neko drugo narječje predstavljaju ga svojim drugovima u razredu. Učenici razvijaju sposobnost čitanja. . naslove knjiga.pišu pridjeve izvedene od imenica u čijoj se osnovi nalazi j (armijski. -ev.

Mato Lovrak: Vlak u snijegu . Vlado Dijak: Selma 21. Gete: Šumsko cvijeće 40. Narodna pripovijetka: Čovjek i žena 32. Nikola Šop: Bakine naočari 29. Aleksa Šantić: Neretva 7. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vrbas 30. Vefik Hadžismajlović: Đaci pješaci 6. vrbo zelena 11. Goranska narodna pjema: Digni me. Goranska narodna priča: Vuk i lisica 15. Fahreta Bajšini: Najljepše je uvijek tamo 26. Rahman Dedaj: Duga 39. Goranska narodna pjesma: Vrbice. Narodna pjesma: Puče puška 4. Tevfik Fikret: Ribari 28. Arapska narodna pripovijetka: Pogodba je pogodba 2. Romska narodna pjesma: Uspavanka 17. Mark Tven : Moler(Bojadžija) 36. Albanska narodna priča: Jare sa velikim ušima 27. Narodna pipovijetka: U cara Trojana kozije uši 9. Faiz Softić: Subota 22. Salih Alić: Golub 12. rano porano 20. Narodna priča: Nasrudin hodža i kadija 10.2. Rizo Džafić: Strah 5. Edmondo de Amičis: Škola 3. Branko Ćopić: U krađi 25. Domaća lektira 1. Hamid Isljami: Paket za djecu 14. Bajram Ibrahim: Prizren 13. nano. Narodna priča iz Župe: Muke čoečke (Kažuanje) 18. Žan Lafonten: Opklada šta je najbolje 8. Advan Hozić: Šaptač 19. Bajka naroda istočne Afrike: Nžeri 23. Hans Kristijan Andersen: Kamilica 38. Husein Dervišević: Prodavac osmeha 35. Kosta Racin: Lenka 34. Ivan Cankar: Desetica 16. Ahmet Hromadžić: Priča rugalica 2. Johan V. Bajka Maja i Asteka: Patuljkova kuća 41. Kemal Mahmutefendić: Sve moje cipele 24. Rifat Kukaj: Kosovo 37. Alija Musić: Buldožer pred jabukom 31. Leopold Staff: Majka 33.1.

Ramadan Redžeplari: Čekmedže 11. . onomatopeju. . Rifat Kukaj: Pripovijetke 8. spor. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2. Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice 9.upoznaju vrste stihova (prema broju slogova).učenici doživljavaju pripovijedna djela i uočavaju temu (životne pojave predmet pričanja u djelu) i ideju (piščev stav prema toj pojavi).uočavaju razlike između fabule i sadržaja. Lirsko djelo . motive. Bisera Alikadić: Pjesme 3. .rimovanje . rodoljubive. hiperbolu. Mirsad Bećirbašić: Kako ja želim. 2.2. 3. Vidoe Podgorec. uočavaju vizuelne i zvukovne elemente.2. .3.3. emocionalnost. 2.uočavaju sličnosti i razlike između narodne i umjetničke poezije i upoznaju se sa osnovnim vrstama lirskih pjesama (pjesme o radu.3. personifikaciju. .podudaranje slogova na kraju retka.3. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju. kako ja hoću Obraditi osam djela u toku školske godine. muzikalnost).1. njihovu ulogu i povezanost sa osnovnim ugođajem (atmosferom). Nusret Idrizović: Mrav i aždaha 4. opisne).učenici se osposobljavaju da iskažu emocionalni doživljaj pjesme. da odrede osnovna osjećanja. Rizo Džafić: Tajne beskrajne 7. vezani i slobodni stih. Bijelo ciganče (prvi dio) 10. Džonatan Svift: Guliverova putovanja 12. prepoznaju pjesničke slike. upoznaju stilska sredstva: epitet. . ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe 5. Književni rodovi i vrste 2.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. . umjeren…) kao i usklađenost osnovnog osjećanja i ritma pjesme. Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka 6. Epsko djelo . poređenje.razlikuju ritam pjesme (brz.

pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova).razlikuju pripovijedanje u prvom i trećem licu.opis eksterijera (školsko dvorište. Dramsko djelo . zaplet. učionica. vrhunac.redoslijed opisa. jesenji i zimski pejzaž). kuhinja). početak radnje. 3.razlikuju hronološki i retrospektivni red kazivanja .2. . . selo.razlikuju epsko djelo u stihu i u prozi. narodne pripovijetke. .4. rasplet). Pričanje . školski hol.posmatranje. kao i pojam umjetničke pripovijetke.shvataju funkciju opisa (opis ličnosti. .vrše dramatizaciju epskog teksta.upoznaju se sa tokom radnje u dramskom djelu i povezuju je sa kompozicijom epskog djela. situacije). enterijera. ljetnji. . . proljetnji. . pijaca.uočavanje karakterističnih pojedinosti (seoski i gradski pejzaž. 3. . . put od kuće do škole. . . basne. vrhunac i rasplet.pričanje događaja u 3. . igralište).određuju glavne i sporedne ličnosti u djelu kao i njihove postupke.upoznaju pojam epske narodne pjesme. eksterijera.pričanje stvarnog doživljaja u 1. . biblioteka.1.licu. .. atmosfere. crtice i romana. grad. anegdote. ..prepričavanje po samostalnom planu (uvod.upoznaju kompoziciju radnje : uvod. . 2.2. ulica. stavove. bašča.upoznaju pojam komičnog i tragičnog u epskom djelu.licu. . Opisivanje . zaplet. dijaloge. . KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) 3.pričanje izmišljenog događaja na osnovu date teme – po samostalnom planu sačinjenom uz konsultaciju sa nastavnikom.učenici saznaju da je dijalog pokretač radnje.opis enterijera (dječija soba.

4.4. Osim toga upoznaju : . najvažnije podatke o knjizi. . pitanja na koja se traži odgovor u vijestima: ko.slušanje književno-umjetničkih. Razgovor . film u boji. recitovanje. Učenici razvijaju sposobnost za doživljavanje i vrednovanje pozorišne predstave.3. da razlikuju školsku i gradsku biblioteku. U školskoj biblioteci učenici nauče : raspored knjiga . 4.koja je uloga režisera i glumaca.šta je film i filmsko stvaralaštvo. polemika. kada. 3.3. - .bijeli film. igrani film. . .crno.spontani. Učenici stiču osnovna znanja o filmskoj umjetnosti i razgovaraju o gledanim filmovima. a naročito: vijest (stvarna ili izmišljena). kako i zašto 4.2. Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka). gdje.razvijanje kulture slušanja. Slušanje . telefonski.1. . 4. .dramatizacija epskog teksta. kako voditi bilješke o pročitanoj knjizi. šta. informativnih i novinskih tekstova. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. a posebno o tome : . .dijalozi i monolozi.šta je pozorište i šta se dešava na pozornici i iza nje. Učenici se upućuju na praćenje dječijih novina i časopisa.otkriće i razvoj filma. 4. Posebno se upoznaju se pojmom izvještavanja.3. kako pronaći željenu knjigu (katalog). Godišnje uraditi osam domaćih pismenih zadataka i analizirati ih na času.

govori po ulogama) . osjećanja. ideje. književne tekstove) na standardnom jeziku.====================================================== Kategorije Potkaegorije Slušanje Očekivani rezultati Po završetku V razreda učenik: prati i razumije tekstove različitih vrsta (izlaganja. naracija napamet govori kraće tekstove (recituje. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. saopštenja. prikupljajući informacije i bogateći rječnik razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta prepoznaje i razumije implicitno u govoru Jezička recepcija čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika Čitanje Jezička produkcija Govor jasno izražava misli. bogaćenje znanja i rječnika. stavove i maštu.obavejštenja.

pjesnika i lirskog subjekta prepoznaje različite uglove gledanja. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca Interakcija umije da započne.Pisanje umije jasno i koherentno da izrazi misli. stavove i maštu. tabela. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta izdvaja ključne riječi iz teksta Interpretacija /interakcija sa tekstom/ razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja navodi/citira izvore informacija pregleda i rediguje sopstveni tekst koristi nelinearne elemente teksta ( npr. podrži. mišljenja i stavove u tekstu zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. kompozicija i motivi razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu razumije i može da objasni razliku između autora i lika. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente koristi različite forme pisane komunikacije Medijacija prepričava. osjećanja. ideje. poštujući pravopis oslanja se na različite izvore informacija. prepoznaje. vodi i okonča razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji uvažava sagovornika. koristeći različite strategije pisanja piše tekstove različitih formi i namjena. ilustracija. kao i na druga iskustva i znanja Znanja o jeziku prepoznaje i razlikuje vrste riječi prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente poznaje tipične morfološke paradigme (flektivne i derivacione) posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara .

. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova razlikuje dokumentarni od igranog filma prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. izgovor i pisanje riječi u kojima su izvršene glasovne promjene) razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. ideje. itd. pripovijetka. pjesmao radu. pisanje suglasnika h i j. rodoljubiva pjesma. drama) razlikuje osnovne epske vrste (roman. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. biti i htjeti pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rječce ne. basna. bajka. lirske vrste (opisna. itd. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko-literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda.njegovom uzrastu prepoznaje i razlikuje proste i složene glagolske oblike zna ulogu pmoćnih glagola jesam. drama za djecu. epska pjesma).) razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost prepoznaje osnovna stilska sredstva Znanja o književnosti Medijska pismenost selektivno koristi medije za informisanje. neke dramske vrste (komedija.). epika. obrazovanje i zabavu izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja izražava stavove. radio-drama.

rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. kanal. . U realizaciji operativnih sadržaja. kultura diskusije i dijaloga). Resurs nastavnih metoda u savrenmenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. timsko istraživanje. pozorište).rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad).metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). prenosilac. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). prozodijskih osobina lokalnih govora. . Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti.metoda individualniog rada učenika (učenje. glumac. primjenljive su sljedeće: . u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. . Tok jezičko. Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. .rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). sluha. internet. . reporter. .metoda rada u grupama (učenje. primalac – cilj. istraživanje. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. Sem opštih metoda. film. . govor. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. koreograf. auditivna i vizuelna tehnologija. . razgovor o tekstu. pisanje). urednik. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. organizator kulturnih svečanosti). .metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi.literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. lektor. recitator. U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti.metoda razgovora (dijaloška). .Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko-metodičke principe. . objašnjenje i pokazivanje). . nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka).kombinovana metoda (čitanje teksta. . slušanje.specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida.diferencirani rad (dopunski i dodatni). timsko prezentiranje istraživačkih rezultata.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad).rad sa svim učenicima (čitanje. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. manje govorne smetnje). kao što su: .

prikupljaju i sistematizuju leksiku. školi i van škole – da čitaju. konferansije.medijske forme rada (TV i radio spiker. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. filmskom kulturom i tehnologijom).). Orijentacija za samostalni rad . režijom. kao i sva druga (savremena) sredstva. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. čitanje internet-tekstova).). zapisuju. telefonski razgovor. prevodilaštvom. sportski izvještač. i dr.istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. literarna. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou.istraživačkim radom. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim planom i programom. antologije. razni tipovi rječnika. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. medijskom komunikacijom. žurnalistikom. dramska. imitacije i komične scenske sekvence. kao lektira i pomoćna literatura. kojima škola raspolaže. kao i u onim vanškolskim. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva.literarne sekcije. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike. razni književno-jezički časopisi. kao nastavno sredstvo. recenzije. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). sportske igre). djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti).istraživačka (oblast jezika. menadžmentom u oblasti kulture.učenje putem raznih igara (kviz. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. pjesništvom. novinarska. recitatorska. kao što su: naučno. vještine glume kroz igru. primarno je nastavno sredstvo. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno. Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. naučno.. i sl. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. Kompjuteri. u okviru literarno-jezičkih i naučno. fotoreporter. specijalni elektronski komunikativni uređaji. elektronske učionice. Lektira. Knjiga. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. izvještavačdopisnik. bibliografski podaci. recitali kao kolektivne igre. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). . Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. osvježavajuće i privlačne za učenike. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne.

Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama.Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. Takođe. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. za uspješno rješavanje radnih zadataka. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. dosijea. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. prporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. kontrolnih listića. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. . Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. u parovima i individualno.

vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. kao što su: . Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. istraživanja na terenu. · interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. · interesovanje učenika za samostalan rad. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. · fleksibilno praćenje relevantne literature. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. . . nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja.upitnici i kontrolni listići. .forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. . Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. · stepen socijalne i etičke kulture učenika. instrumenti vrednovanja. · individualna radna kultura učenika. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. samoinicijativno rješava. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. radna inicijativa. · stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti.Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. . · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa.samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. etičnost.kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. realizacije projekta. . koji eventualno mogu da nastanu. · ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije.testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). čitanje. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebna je stručnost nastavnika. Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja.

. . Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje.testovi sa alternativnim odgovorima. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja. ..odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%). kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo).dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje)učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen. vidovi govora i govorni tempo). prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. i to: .testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije.testovi tipa summary (pisanje sažetaka nekog teksta ili djela). Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. društvene nauke. Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. .dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). .uočavanje vokalnih osobina u pjesmama i razvijanje govornih sposobnosti učenika.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. oblici medijske kulture i informatike. kao što su: . .testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta).testovi sa više alternativa. povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. . Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. . Muzička kultura: .“Prevod” svakodnevnog jezika na jezik matematike i obrnuto. Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja ostalih predmeta. dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. kao i za druge oblike pisane. i to: Matematika: . .nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). č itanje umjetničkih tekstova.vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%). . MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za V razred. kao u prethodnim razredima.

Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea.usvajanje osnovnih pojmova o demokratiji i građanskoj kulturi.Građansko vaspitanje: . . IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. .obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. internet. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića.obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. . Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senaida Halilovića. kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. pozorište. Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića i dr. medijska periodika). Poanje i Kažuanje Miftara Adžemija. . film.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. . radio. U praksi udžbenike treba koristiti za : . Tradicionalno.stimulisanje inicijative učenika i obezbeđivanje “hrane za nove ideje”. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. . Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->