_____________________________________________________________ BOSANSKI JEZIK

( 5 časova nedjeljno - 185 časova godišnje ) ________________________________________________________________________

UVOD
Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitatii u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih : učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad.

učenik stvara kritički stav prema stvarnosti. jezičkoj strukturi. učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvija mogućnost logičkog mišljenja. učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje. učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji. interpretira i produbljuje umjetničke tekstove. ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici. pisanje) u različitim komunikativnim situacijama. . učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. POSEBNI OBJEKTIVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje. učenik stiče pozitivno mišljenja o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika. učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza. kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala. ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. književnosti i kulturi. učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima.CILJ Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku. OPŠTI OBJEKTIVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori. čitanje) u različitim komunikativnim situacijama. učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. funkcijama i normi. učenik uočava. kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje.

učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu. razumijevanja i vrednovanja drame. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti.20 35.30 5.učenik piše neliterarne. poluliterarne i literarne tekstove.30 100 .20 24. učenik razvija sposobnost gledanja.

jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječ u osnovnom i prenesenom značenju).službom glagola u rečenici. 1. Upravni i neupravni govor – prva varijanta i uočavanje načina na koji se obilježava. 1. buduće i prošlo vrijeme). glagolske dodatke). 1. .4.riječ u književnom i neknjiževnom jeziku. . a naročito : .razlikuju osnovne djelove rečenice (subjekat. gradivne. Analizom rečenice učenici upoznaju slijedeće jezičke pojmove i izraze: . objekat. . . Učenici saznaju osnovna značenja kao: rod. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove ( prije svega kroz njihovu upotrebu ). 1. 1. 1.7.značenje. Učenici se upoznaju sa : .3.shvataju da je rečenica osnovno sredstvo sporazumijevanja (komunikacije).osnovnim glagolskim oblicima (sadašnje.pojam promjenljivosti i nepromjenljivosti riječi.tvorbu riječi – osnovne informacije o tvorbi riječi izvođenjem (derivacijom). Uočavaju i prepoznaju lične zamjenice (rod i broj).1. broj i vrste imenica: zbirne.razlikuju samoglasnike i suglasnike.1.osnovnim značenjem glagola. . JEZIK (oko 65 časova) 1.5. Učenici razlikuju prisvojne. oblik i funkciju riječi. saznaju ulogu govornih organa u formiranju glasova. 1.1. opisne i gradivne pridjeve . . .6.samostalne i nesamostalne riječi. .2 Učenici upoznaju osnovne vrste riječi. predikat. . .

. polja (samo prva početna riječ velikim slovom). kao i o narodnom jeziku. -čki. .3.1. naslove knjiga.pišu pridjeve izvedene od imenica u čijoj se osnovi nalazi j (armijski.pišu zamjenice Vi i Vaš u ličnom obraćanju. najjednostavniji). mora. uzvičnik.1.okeana.2.pišu prisvojne pridjeve izvedene od vlastitih imenica sa nastavcima na: -ski. zarez.navode razlike koje postoje u govoru koji koriste kod kuće od jezika koji slušaju na radiju i drugim medijima. naseljenih mjesta. filmova. . . upitnik. 1. -ev. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. država. . Učenici razvijaju sposobnost čitanja. .razgovaraju o bosanskom književnom (standardnom jeziku). -ov. . Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje . a posebno se interesuju za govore Župe i Gore. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog teksova za ostvarenje ciljeva : .upotrebljavaju pravopisne znakove: tačku. nekoliko tačaka.in). naročito sa udvojenim suglasnikom j (najjači. jezera. 1. zajednički uočavaju sličnosti i razlike. časopisa.učenici koji govore neko drugo narječje predstavljaju ga svojim drugovima u razredu. ostrva. kontinenata (svaka riječ velikim slovom osim veznika) i geografskih pojmova . Vježbaju teža mjesta u pravopisu na primjer : - veliko početno slovo u pisanju naziva organizacija i njihovih tijela. planina.pišu rječcu naj u superlativu. . ški. KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2.saznaju koji se još jezici govore na Kosovu. dvotačku. hemijski). .

Advan Hozić: Šaptač 19.2. Ahmet Hromadžić: Priča rugalica 2. Rizo Džafić: Strah 5. Leopold Staff: Majka 33. Albanska narodna priča: Jare sa velikim ušima 27. Ivan Cankar: Desetica 16. Fahreta Bajšini: Najljepše je uvijek tamo 26. Kemal Mahmutefendić: Sve moje cipele 24. Branko Ćopić: U krađi 25. Alija Musić: Buldožer pred jabukom 31. Tevfik Fikret: Ribari 28. Narodna pjesma: Puče puška 4. Žan Lafonten: Opklada šta je najbolje 8. Bajram Ibrahim: Prizren 13. vrbo zelena 11.1. Faiz Softić: Subota 22. Mark Tven : Moler(Bojadžija) 36. Romska narodna pjesma: Uspavanka 17. Bajka naroda istočne Afrike: Nžeri 23. Nikola Šop: Bakine naočari 29. Rifat Kukaj: Kosovo 37. Vlado Dijak: Selma 21. Hans Kristijan Andersen: Kamilica 38. Mato Lovrak: Vlak u snijegu . Edmondo de Amičis: Škola 3. Salih Alić: Golub 12. Husein Dervišević: Prodavac osmeha 35. Bajka Maja i Asteka: Patuljkova kuća 41. nano. Narodna priča: Nasrudin hodža i kadija 10. Johan V. Aleksa Šantić: Neretva 7. Domaća lektira 1. Vefik Hadžismajlović: Đaci pješaci 6. Narodna pripovijetka: Čovjek i žena 32. Gete: Šumsko cvijeće 40. Kosta Racin: Lenka 34. Arapska narodna pripovijetka: Pogodba je pogodba 2. rano porano 20. Goranska narodna pjema: Digni me. Rahman Dedaj: Duga 39. Goranska narodna pjesma: Vrbice. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vrbas 30. Hamid Isljami: Paket za djecu 14. Narodna pipovijetka: U cara Trojana kozije uši 9. Narodna priča iz Župe: Muke čoečke (Kažuanje) 18. Goranska narodna priča: Vuk i lisica 15.

Književni rodovi i vrste 2. ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe 5.razlikuju ritam pjesme (brz. Nusret Idrizović: Mrav i aždaha 4. personifikaciju. poređenje. vezani i slobodni stih. muzikalnost).3. Bijelo ciganče (prvi dio) 10. . rodoljubive. Rifat Kukaj: Pripovijetke 8. Vidoe Podgorec. .rimovanje . Džonatan Svift: Guliverova putovanja 12.2. Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka 6. 2. . .1. Ramadan Redžeplari: Čekmedže 11.upoznaju vrste stihova (prema broju slogova). Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju.uočavaju sličnosti i razlike između narodne i umjetničke poezije i upoznaju se sa osnovnim vrstama lirskih pjesama (pjesme o radu. opisne). Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2. emocionalnost. prepoznaju pjesničke slike. upoznaju stilska sredstva: epitet. Rizo Džafić: Tajne beskrajne 7. umjeren…) kao i usklađenost osnovnog osjećanja i ritma pjesme. onomatopeju.učenici se osposobljavaju da iskažu emocionalni doživljaj pjesme. hiperbolu.3. spor. njihovu ulogu i povezanost sa osnovnim ugođajem (atmosferom).3. Mirsad Bećirbašić: Kako ja želim. da odrede osnovna osjećanja. .upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. 2. . Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice 9.učenici doživljavaju pripovijedna djela i uočavaju temu (životne pojave predmet pričanja u djelu) i ideju (piščev stav prema toj pojavi). kako ja hoću Obraditi osam djela u toku školske godine.uočavaju razlike između fabule i sadržaja. .2.3. 3. uočavaju vizuelne i zvukovne elemente. Lirsko djelo . Epsko djelo .podudaranje slogova na kraju retka. Bisera Alikadić: Pjesme 3. motive.

. Dramsko djelo . . .razlikuju pripovijedanje u prvom i trećem licu. vrhunac.1.učenici saznaju da je dijalog pokretač radnje. put od kuće do škole. selo.upoznaju se sa tokom radnje u dramskom djelu i povezuju je sa kompozicijom epskog djela. situacije). stavove. jesenji i zimski pejzaž). . Pričanje .upoznaju pojam komičnog i tragičnog u epskom djelu. .licu. biblioteka. rasplet).shvataju funkciju opisa (opis ličnosti.licu.uočavanje karakterističnih pojedinosti (seoski i gradski pejzaž. basne.vrše dramatizaciju epskog teksta. .određuju glavne i sporedne ličnosti u djelu kao i njihove postupke.2. zaplet. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) 3.razlikuju epsko djelo u stihu i u prozi. . . vrhunac i rasplet.razlikuju hronološki i retrospektivni red kazivanja . ulica. 2. . 3. učionica. crtice i romana. dijaloge. .pričanje izmišljenog događaja na osnovu date teme – po samostalnom planu sačinjenom uz konsultaciju sa nastavnikom. zaplet. ljetnji.pričanje događaja u 3. eksterijera.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). grad.upoznaju kompoziciju radnje : uvod..2.redoslijed opisa.prepričavanje po samostalnom planu (uvod.opis enterijera (dječija soba. bašča..opis eksterijera (školsko dvorište. narodne pripovijetke. školski hol.4. pijaca. . kuhinja). . . atmosfere. Opisivanje . igralište). 3. proljetnji. .posmatranje. . anegdote. . . početak radnje. kao i pojam umjetničke pripovijetke.upoznaju pojam epske narodne pjesme. enterijera.pričanje stvarnog doživljaja u 1. .

. igrani film. telefonski.otkriće i razvoj filma. film u boji. pitanja na koja se traži odgovor u vijestima: ko. Slušanje . - . kako voditi bilješke o pročitanoj knjizi.dramatizacija epskog teksta. a posebno o tome : . gdje. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4. Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka).3. šta.spontani. Učenici se upućuju na praćenje dječijih novina i časopisa.razvijanje kulture slušanja. Godišnje uraditi osam domaćih pismenih zadataka i analizirati ih na času.dijalozi i monolozi. informativnih i novinskih tekstova. Posebno se upoznaju se pojmom izvještavanja. polemika. a naročito: vijest (stvarna ili izmišljena).2.šta je film i filmsko stvaralaštvo. . Osim toga upoznaju : . 4.1. Učenici stiču osnovna znanja o filmskoj umjetnosti i razgovaraju o gledanim filmovima.bijeli film.3. kako pronaći željenu knjigu (katalog). kada.4. kako i zašto 4.koja je uloga režisera i glumaca.3.šta je pozorište i šta se dešava na pozornici i iza nje. U školskoj biblioteci učenici nauče : raspored knjiga .crno. 4. Razgovor . . .4. da razlikuju školsku i gradsku biblioteku. . 3. recitovanje.slušanje književno-umjetničkih. 4. najvažnije podatke o knjizi. . Učenici razvijaju sposobnost za doživljavanje i vrednovanje pozorišne predstave.

osjećanja. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika Čitanje Jezička produkcija Govor jasno izražava misli. ideje. saopštenja. književne tekstove) na standardnom jeziku.obavejštenja. stavove i maštu.====================================================== Kategorije Potkaegorije Slušanje Očekivani rezultati Po završetku V razreda učenik: prati i razumije tekstove različitih vrsta (izlaganja. naracija napamet govori kraće tekstove (recituje. prikupljajući informacije i bogateći rječnik razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta prepoznaje i razumije implicitno u govoru Jezička recepcija čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. bogaćenje znanja i rječnika. govori po ulogama) .

podrži. vodi i okonča razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji uvažava sagovornika. stavove i maštu. kao i na druga iskustva i znanja Znanja o jeziku prepoznaje i razlikuje vrste riječi prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente poznaje tipične morfološke paradigme (flektivne i derivacione) posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara . osjećanja. poštujući pravopis oslanja se na različite izvore informacija. ilustracija. tabela. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente koristi različite forme pisane komunikacije Medijacija prepričava. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja navodi/citira izvore informacija pregleda i rediguje sopstveni tekst koristi nelinearne elemente teksta ( npr. koristeći različite strategije pisanja piše tekstove različitih formi i namjena. pjesnika i lirskog subjekta prepoznaje različite uglove gledanja. mišljenja i stavove u tekstu zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. ideje. kompozicija i motivi razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu razumije i može da objasni razliku između autora i lika. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta izdvaja ključne riječi iz teksta Interpretacija /interakcija sa tekstom/ razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja.Pisanje umije jasno i koherentno da izrazi misli. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca Interakcija umije da započne. prepoznaje.

). . pripovijetka. pisanje suglasnika h i j. epska pjesma). drama) razlikuje osnovne epske vrste (roman. lirske vrste (opisna. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. drama za djecu. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko-literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. itd.njegovom uzrastu prepoznaje i razlikuje proste i složene glagolske oblike zna ulogu pmoćnih glagola jesam. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. izgovor i pisanje riječi u kojima su izvršene glasovne promjene) razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. radio-drama. rodoljubiva pjesma. itd. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. epika. bajka. biti i htjeti pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rječce ne. Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda.) razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost prepoznaje osnovna stilska sredstva Znanja o književnosti Medijska pismenost selektivno koristi medije za informisanje. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova razlikuje dokumentarni od igranog filma prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. obrazovanje i zabavu izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja izražava stavove. basna. ideje. pjesmao radu. neke dramske vrste (komedija.

urednik. istraživanje. Sem opštih metoda. timsko istraživanje.Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko-metodičke principe. glumac.metoda individualniog rada učenika (učenje. govor. manje govorne smetnje). Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. pisanje).individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. objašnjenje i pokazivanje). razgovor o tekstu. . sluha. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). organizator kulturnih svečanosti). kao što su: . U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. . Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. . recitator. primjenljive su sljedeće: .diferencirani rad (dopunski i dodatni). savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode.metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. . . rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. auditivna i vizuelna tehnologija.kombinovana metoda (čitanje teksta.rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu).literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. koreograf. Resurs nastavnih metoda u savrenmenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. .metoda rada u grupama (učenje. . prenosilac. kultura diskusije i dijaloga). . reporter. u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. kanal. Tok jezičko.metoda razgovora (dijaloška). timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. .metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. pozorište). Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. .rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). U realizaciji operativnih sadržaja. . lektor.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). . film. internet. .rad sa svim učenicima (čitanje. slušanje. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. primalac – cilj. prozodijskih osobina lokalnih govora.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka).specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida.

u okviru literarno-jezičkih i naučno. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike. bibliografski podaci. školi i van škole – da čitaju. kao i sva druga (savremena) sredstva. medijskom komunikacijom. Orijentacija za samostalni rad .učenje putem raznih igara (kviz. recitali kao kolektivne igre. naučno. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. fotoreporter. pjesništvom. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. novinarska. dramska. Kompjuteri. prevodilaštvom. primarno je nastavno sredstvo.istraživačka (oblast jezika. čitanje internet-tekstova). . i sl.. razni tipovi rječnika. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji.medijske forme rada (TV i radio spiker. imitacije i komične scenske sekvence. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. izvještavačdopisnik. osvježavajuće i privlačne za učenike. režijom. elektronske učionice.). U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora).literarne sekcije. prikupljaju i sistematizuju leksiku. filmskom kulturom i tehnologijom). Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. recenzije. kao i u onim vanškolskim. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. telefonski razgovor. konferansije.istraživačkim radom. zapisuju. kao nastavno sredstvo. i dr. Lektira. sportski izvještač. vještine glume kroz igru. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). Knjiga. kao lektira i pomoćna literatura.istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. recitatorska. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim planom i programom. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici. sportske igre). invativna kombinacija grafoskopa i respondera. menadžmentom u oblasti kulture. žurnalistikom. razni književno-jezički časopisi. kao što su: naučno. specijalni elektronski komunikativni uređaji. literarna. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. antologije.). djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). kojima škola raspolaže.

cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. . dosijea. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. u parovima i individualno. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika.Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. Takođe. za uspješno rješavanje radnih zadataka. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. prporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. kontrolnih listića. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama.

· fleksibilno praćenje relevantne literature. . Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. . · individualna radna kultura učenika. · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture. samoinicijativno rješava. · ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. . čitanje. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja.samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. · interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. . Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. · stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. etičnost. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebna je stručnost nastavnika. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. · interesovanje učenika za samostalan rad.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja.Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. . · stepen socijalne i etičke kulture učenika.upitnici i kontrolni listići.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. kao što su: . Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. realizacije projekta.kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. radna inicijativa. instrumenti vrednovanja.testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. . istraživanja na terenu. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. koji eventualno mogu da nastanu. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme.

dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). društvene nauke. .testovi sa alternativnim odgovorima. . Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje)učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen..“Prevod” svakodnevnog jezika na jezik matematike i obrnuto. . govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije. .finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. i to: . . Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine). prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti.uočavanje vokalnih osobina u pjesmama i razvijanje govornih sposobnosti učenika.testovi sa više alternativa.odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%). Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja ostalih predmeta. Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. . .testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). kao u prethodnim razredima. . dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. Muzička kultura: . Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. oblici medijske kulture i informatike.testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta). primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja. MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za V razred. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova. Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja.nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). kao što su: . povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. č itanje umjetničkih tekstova. i to: Matematika: .testovi tipa summary (pisanje sažetaka nekog teksta ili djela).dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). . vidovi govora i govorni tempo). kao i za druge oblike pisane.vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%). kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo).testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. .

One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti. Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senaida Halilovića. medijska periodika).Građansko vaspitanje: . pozorište. .buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea.usvajanje osnovnih pojmova o demokratiji i građanskoj kulturi.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića i dr. . film.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika.obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera. U praksi udžbenike treba koristiti za : . radio. kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. Tradicionalno. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića. . kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. . . . internet. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”.stimulisanje inicijative učenika i obezbeđivanje “hrane za nove ideje”.obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. Poanje i Kažuanje Miftara Adžemija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful