_____________________________________________________________ BOSANSKI JEZIK

( 5 časova nedjeljno - 185 časova godišnje ) ________________________________________________________________________

UVOD
Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitatii u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih : učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad.

CILJ Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku. pisanje) u različitim komunikativnim situacijama. ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici. jezičkoj strukturi. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. interpretira i produbljuje umjetničke tekstove. učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima. funkcijama i normi. učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza. učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji. kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. književnosti i kulturi. čitanje) u različitim komunikativnim situacijama. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. POSEBNI OBJEKTIVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje. učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje. učenik uočava. učenik stiče pozitivno mišljenja o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika. . učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvija mogućnost logičkog mišljenja. učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. OPŠTI OBJEKTIVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori. kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala. učenik stvara kritički stav prema stvarnosti.

20 35.20 24. poluliterarne i literarne tekstove. razumijevanja i vrednovanja drame.30 100 . učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu.30 5. učenik razvija sposobnost gledanja.učenik piše neliterarne. učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35.

Uočavaju i prepoznaju lične zamjenice (rod i broj). 1. 1.5.2 Učenici upoznaju osnovne vrste riječi.značenje.6. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove ( prije svega kroz njihovu upotrebu ). predikat. .shvataju da je rečenica osnovno sredstvo sporazumijevanja (komunikacije). . glagolske dodatke). . 1. 1.jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječ u osnovnom i prenesenom značenju). . Upravni i neupravni govor – prva varijanta i uočavanje načina na koji se obilježava. JEZIK (oko 65 časova) 1. objekat. gradivne. saznaju ulogu govornih organa u formiranju glasova. opisne i gradivne pridjeve . 1. buduće i prošlo vrijeme).3. broj i vrste imenica: zbirne.samostalne i nesamostalne riječi. Učenici saznaju osnovna značenja kao: rod.pojam promjenljivosti i nepromjenljivosti riječi. 1.osnovnim glagolskim oblicima (sadašnje.osnovnim značenjem glagola. . Učenici se upoznaju sa : . . .riječ u književnom i neknjiževnom jeziku.1. a naročito : . oblik i funkciju riječi.razlikuju osnovne djelove rečenice (subjekat.7.službom glagola u rečenici.1. Analizom rečenice učenici upoznaju slijedeće jezičke pojmove i izraze: .1. . .tvorbu riječi – osnovne informacije o tvorbi riječi izvođenjem (derivacijom).4. 1.razlikuju samoglasnike i suglasnike. Učenici razlikuju prisvojne. .

1. polja (samo prva početna riječ velikim slovom).1. -ov. planina. a posebno se interesuju za govore Župe i Gore. hemijski). .pišu rječcu naj u superlativu.3. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog teksova za ostvarenje ciljeva : . ostrva.navode razlike koje postoje u govoru koji koriste kod kuće od jezika koji slušaju na radiju i drugim medijima. naročito sa udvojenim suglasnikom j (najjači. . najjednostavniji). -ev. .pišu zamjenice Vi i Vaš u ličnom obraćanju. .saznaju koji se još jezici govore na Kosovu. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata. . .in). država. KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2.okeana. jezera. naseljenih mjesta. . mora. zarez. 1. Učenici razvijaju sposobnost čitanja. nekoliko tačaka.razgovaraju o bosanskom književnom (standardnom jeziku). . upitnik. naslove knjiga. 1. časopisa. filmova. zajednički uočavaju sličnosti i razlike. kontinenata (svaka riječ velikim slovom osim veznika) i geografskih pojmova .pišu pridjeve izvedene od imenica u čijoj se osnovi nalazi j (armijski. ški. kao i o narodnom jeziku. Vježbaju teža mjesta u pravopisu na primjer : - veliko početno slovo u pisanju naziva organizacija i njihovih tijela. . dvotačku.pišu prisvojne pridjeve izvedene od vlastitih imenica sa nastavcima na: -ski.upotrebljavaju pravopisne znakove: tačku. Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje .učenici koji govore neko drugo narječje predstavljaju ga svojim drugovima u razredu. -čki.2. uzvičnik.

Narodna pjesma: Puče puška 4. Faiz Softić: Subota 22. Rifat Kukaj: Kosovo 37. Mato Lovrak: Vlak u snijegu . Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vrbas 30. Hamid Isljami: Paket za djecu 14. Bajram Ibrahim: Prizren 13. Bajka naroda istočne Afrike: Nžeri 23. Gete: Šumsko cvijeće 40. Vefik Hadžismajlović: Đaci pješaci 6. Kosta Racin: Lenka 34. Branko Ćopić: U krađi 25. Albanska narodna priča: Jare sa velikim ušima 27. rano porano 20. Kemal Mahmutefendić: Sve moje cipele 24. Salih Alić: Golub 12. Johan V. Arapska narodna pripovijetka: Pogodba je pogodba 2. Goranska narodna priča: Vuk i lisica 15. Husein Dervišević: Prodavac osmeha 35. Vlado Dijak: Selma 21. Žan Lafonten: Opklada šta je najbolje 8. Hans Kristijan Andersen: Kamilica 38. Ivan Cankar: Desetica 16. Aleksa Šantić: Neretva 7. Domaća lektira 1. Bajka Maja i Asteka: Patuljkova kuća 41. Edmondo de Amičis: Škola 3.2. Narodna priča iz Župe: Muke čoečke (Kažuanje) 18. Mark Tven : Moler(Bojadžija) 36. nano. Goranska narodna pjema: Digni me. Narodna pipovijetka: U cara Trojana kozije uši 9. Ahmet Hromadžić: Priča rugalica 2.1. vrbo zelena 11. Rizo Džafić: Strah 5. Advan Hozić: Šaptač 19. Romska narodna pjesma: Uspavanka 17. Tevfik Fikret: Ribari 28. Narodna pripovijetka: Čovjek i žena 32. Narodna priča: Nasrudin hodža i kadija 10. Alija Musić: Buldožer pred jabukom 31. Fahreta Bajšini: Najljepše je uvijek tamo 26. Goranska narodna pjesma: Vrbice. Leopold Staff: Majka 33. Nikola Šop: Bakine naočari 29. Rahman Dedaj: Duga 39.

2. Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka 6. muzikalnost). rodoljubive. da odrede osnovna osjećanja. . motive. Džonatan Svift: Guliverova putovanja 12.razlikuju ritam pjesme (brz. personifikaciju. Bijelo ciganče (prvi dio) 10. Rifat Kukaj: Pripovijetke 8. poređenje. spor.3.uočavaju sličnosti i razlike između narodne i umjetničke poezije i upoznaju se sa osnovnim vrstama lirskih pjesama (pjesme o radu.uočavaju razlike između fabule i sadržaja. Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice 9. Bisera Alikadić: Pjesme 3. Nusret Idrizović: Mrav i aždaha 4. vezani i slobodni stih. njihovu ulogu i povezanost sa osnovnim ugođajem (atmosferom). . Epsko djelo . prepoznaju pjesničke slike. opisne). kako ja hoću Obraditi osam djela u toku školske godine. Književni rodovi i vrste 2. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju.2. . Vidoe Podgorec. hiperbolu. upoznaju stilska sredstva: epitet.rimovanje . Lirsko djelo . onomatopeju. ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe 5.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost.upoznaju vrste stihova (prema broju slogova). 2. . 2. 3. .učenici doživljavaju pripovijedna djela i uočavaju temu (životne pojave predmet pričanja u djelu) i ideju (piščev stav prema toj pojavi).podudaranje slogova na kraju retka.3.3.1. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2. umjeren…) kao i usklađenost osnovnog osjećanja i ritma pjesme. uočavaju vizuelne i zvukovne elemente. emocionalnost. Mirsad Bećirbašić: Kako ja želim.učenici se osposobljavaju da iskažu emocionalni doživljaj pjesme. .3. Ramadan Redžeplari: Čekmedže 11. Rizo Džafić: Tajne beskrajne 7. .

zaplet. Opisivanje .razlikuju epsko djelo u stihu i u prozi. enterijera. situacije). atmosfere. kuhinja).pričanje događaja u 3. .učenici saznaju da je dijalog pokretač radnje.posmatranje.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova)... Dramsko djelo .licu. . anegdote.određuju glavne i sporedne ličnosti u djelu kao i njihove postupke. kao i pojam umjetničke pripovijetke. .prepričavanje po samostalnom planu (uvod. . bašča.razlikuju hronološki i retrospektivni red kazivanja .upoznaju pojam epske narodne pjesme. dijaloge. .vrše dramatizaciju epskog teksta. stavove. učionica. crtice i romana. . .pričanje stvarnog doživljaja u 1. . grad.upoznaju pojam komičnog i tragičnog u epskom djelu. .4.opis eksterijera (školsko dvorište. eksterijera.shvataju funkciju opisa (opis ličnosti.redoslijed opisa. pijaca. . proljetnji. igralište).2. zaplet.uočavanje karakterističnih pojedinosti (seoski i gradski pejzaž. početak radnje.opis enterijera (dječija soba. 3.licu. rasplet). . Pričanje .upoznaju kompoziciju radnje : uvod. . narodne pripovijetke. 2. . selo.1. basne. jesenji i zimski pejzaž).razlikuju pripovijedanje u prvom i trećem licu. ulica. . . školski hol. . biblioteka. put od kuće do škole. vrhunac i rasplet. .pričanje izmišljenog događaja na osnovu date teme – po samostalnom planu sačinjenom uz konsultaciju sa nastavnikom.2. 3. ljetnji. . KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) 3. vrhunac.upoznaju se sa tokom radnje u dramskom djelu i povezuju je sa kompozicijom epskog djela.

Osim toga upoznaju : .2. Posebno se upoznaju se pojmom izvještavanja. Učenici razvijaju sposobnost za doživljavanje i vrednovanje pozorišne predstave. da razlikuju školsku i gradsku biblioteku. gdje.3. recitovanje. 4.3. U školskoj biblioteci učenici nauče : raspored knjiga .4. Godišnje uraditi osam domaćih pismenih zadataka i analizirati ih na času. šta. najvažnije podatke o knjizi. kako pronaći željenu knjigu (katalog). .razvijanje kulture slušanja. . pitanja na koja se traži odgovor u vijestima: ko. Učenici stiču osnovna znanja o filmskoj umjetnosti i razgovaraju o gledanim filmovima. . .dijalozi i monolozi.bijeli film. 3. a naročito: vijest (stvarna ili izmišljena).šta je pozorište i šta se dešava na pozornici i iza nje. .spontani. 4. Slušanje .dramatizacija epskog teksta. igrani film. Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka). kada.slušanje književno-umjetničkih. 4. Učenici se upućuju na praćenje dječijih novina i časopisa.koja je uloga režisera i glumaca. . kako i zašto 4. polemika.crno. Razgovor . - .4.otkriće i razvoj filma.1. a posebno o tome : . film u boji.3.šta je film i filmsko stvaralaštvo. kako voditi bilješke o pročitanoj knjizi. informativnih i novinskih tekstova. telefonski. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4.

naracija napamet govori kraće tekstove (recituje. prikupljajući informacije i bogateći rječnik razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta prepoznaje i razumije implicitno u govoru Jezička recepcija čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. govori po ulogama) . bogaćenje znanja i rječnika. ideje.obavejštenja. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. stavove i maštu. književne tekstove) na standardnom jeziku. osjećanja. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika Čitanje Jezička produkcija Govor jasno izražava misli. saopštenja.====================================================== Kategorije Potkaegorije Slušanje Očekivani rezultati Po završetku V razreda učenik: prati i razumije tekstove različitih vrsta (izlaganja.

koristeći različite strategije pisanja piše tekstove različitih formi i namjena. stavove i maštu. pjesnika i lirskog subjekta prepoznaje različite uglove gledanja. podrži. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca Interakcija umije da započne. ideje.Pisanje umije jasno i koherentno da izrazi misli. prepoznaje. kompozicija i motivi razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu razumije i može da objasni razliku između autora i lika. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente koristi različite forme pisane komunikacije Medijacija prepričava. tabela. kao i na druga iskustva i znanja Znanja o jeziku prepoznaje i razlikuje vrste riječi prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente poznaje tipične morfološke paradigme (flektivne i derivacione) posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara . kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja navodi/citira izvore informacija pregleda i rediguje sopstveni tekst koristi nelinearne elemente teksta ( npr. vodi i okonča razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji uvažava sagovornika. ilustracija. mišljenja i stavove u tekstu zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst. osjećanja. poštujući pravopis oslanja se na različite izvore informacija. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta izdvaja ključne riječi iz teksta Interpretacija /interakcija sa tekstom/ razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja.

biti i htjeti pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rječce ne. izgovor i pisanje riječi u kojima su izvršene glasovne promjene) razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. pjesmao radu. epika.) razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost prepoznaje osnovna stilska sredstva Znanja o književnosti Medijska pismenost selektivno koristi medije za informisanje. basna. radio-drama. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. pripovijetka. epska pjesma).njegovom uzrastu prepoznaje i razlikuje proste i složene glagolske oblike zna ulogu pmoćnih glagola jesam. drama) razlikuje osnovne epske vrste (roman. lirske vrste (opisna. Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. ideje. bajka. . Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. neke dramske vrste (komedija. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. drama za djecu. itd.). itd. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova razlikuje dokumentarni od igranog filma prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. obrazovanje i zabavu izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja izražava stavove. pisanje suglasnika h i j. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko-literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja. rodoljubiva pjesma.

. urednik. U realizaciji operativnih sadržaja.literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik.rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu). internet. lektor. organizator kulturnih svečanosti). Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije. . Sem opštih metoda. kultura diskusije i dijaloga). .Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko-metodičke principe. govor. auditivna i vizuelna tehnologija. prozodijskih osobina lokalnih govora. . Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor. .specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida. sluha.metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). .metoda razgovora (dijaloška). rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker. kanal. timsko istraživanje.metoda individualniog rada učenika (učenje. primalac – cilj. U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst.diferencirani rad (dopunski i dodatni). film. pozorište). . savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde.kombinovana metoda (čitanje teksta. . prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). razgovor o tekstu. prenosilac.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). . sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. Tok jezičko. kao što su: . primjenljive su sljedeće: . Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti. . recitator. istraživanje. . .rad sa svim učenicima (čitanje. slušanje. objašnjenje i pokazivanje). Resurs nastavnih metoda u savrenmenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. glumac. koreograf.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). pisanje).metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija.metoda rada u grupama (učenje. .rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). manje govorne smetnje). reporter.

Lektira.literarne sekcije. antologije. kao lektira i pomoćna literatura. U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno. kao nastavno sredstvo.medijske forme rada (TV i radio spiker. zapisuju. sportski izvještač. elektronske učionice. školi i van škole – da čitaju. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva. razni književno-jezički časopisi. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike.). konferansije. dramska. recitali kao kolektivne igre. primarno je nastavno sredstvo. sportske igre). recenzije. medijskom komunikacijom. invativna kombinacija grafoskopa i respondera. osvježavajuće i privlačne za učenike. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji.istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. fotoreporter. Orijentacija za samostalni rad . telefonski razgovor. menadžmentom u oblasti kulture. može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. naučno. prikupljaju i sistematizuju leksiku.. i dr. u okviru literarno-jezičkih i naučno.istraživačkim radom. filmskom kulturom i tehnologijom).). čitanje internet-tekstova). kao i sva druga (savremena) sredstva. razni tipovi rječnika. Kompjuteri. kao i u onim vanškolskim. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim planom i programom. specijalni elektronski komunikativni uređaji. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). imitacije i komične scenske sekvence. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici.učenje putem raznih igara (kviz. vještine glume kroz igru. recitatorska. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). režijom. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). pjesništvom. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama. prevodilaštvom. literarna. Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. i sl.istraživačka (oblast jezika. . izvještavačdopisnik. Knjiga. novinarska. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja. kao što su: naučno. bibliografski podaci. žurnalistikom. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. kojima škola raspolaže.

prporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. za uspješno rješavanje radnih zadataka. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. dosijea. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja.Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. . u parovima i individualno. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). kontrolnih listića. Takođe.

. . Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja. samoinicijativno rješava. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. · stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. · interesovanje učenika za samostalan rad. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. radna inicijativa. · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa. · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika. · ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. . Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. . etičnost.Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. · stepen socijalne i etičke kulture učenika. · individualna radna kultura učenika.forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. realizacije projekta. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. · interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. istraživanja na terenu. Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka.testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). kao što su: . · fleksibilno praćenje relevantne literature. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebna je stručnost nastavnika.samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme. . koji eventualno mogu da nastanu. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. instrumenti vrednovanja. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika.upitnici i kontrolni listići.kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. . čitanje.

.testovi sa više alternativa.vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%). . Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje.testovi tipa summary (pisanje sažetaka nekog teksta ili djela). vidovi govora i govorni tempo).dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). društvene nauke.finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća.nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). Muzička kultura: .testovi sa alternativnim odgovorima. . zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. . primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja. . oblici medijske kulture i informatike. dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. i to: . . Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije. . Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje)učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen. kao u prethodnim razredima.testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta).testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). .“Prevod” svakodnevnog jezika na jezik matematike i obrnuto. Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja ostalih predmeta. .. kao što su: .uočavanje vokalnih osobina u pjesmama i razvijanje govornih sposobnosti učenika. a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova. .dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za V razred.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. č itanje umjetničkih tekstova. i to: Matematika: . Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). kao i za druge oblike pisane. Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%).

Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. . .usvajanje osnovnih pojmova o demokratiji i građanskoj kulturi. Tradicionalno. IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića i dr. pozorište. Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. radio. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senaida Halilovića. .obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. film. internet. Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja.Građansko vaspitanje: .pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. .stimulisanje inicijative učenika i obezbeđivanje “hrane za nove ideje”. Poanje i Kažuanje Miftara Adžemija. Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”. .obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. U praksi udžbenike treba koristiti za : . medijska periodika).obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful