_____________________________________________________________ BOSANSKI JEZIK

( 5 časova nedjeljno - 185 časova godišnje ) ________________________________________________________________________

UVOD
Učenje maternjeg jezika ima poseban značaj, jer se putem jezika ostvaruju i prenose osnovna značenja i poruke, u njemu je ključ razumijevanja samoga sebe i svijeta. Maternji jezik pruža osnovne mogućnosti međusobnog sporazumijevanja i komunikacije. Zadatak ovog predmeta je da razvija i usavršava govornu kulturu i pismenost, odnosno da osposobljava učenike za jasnost, logičku povezanost i sažetost misli i sadržaja u govoru i pisanju standardnim književnim jezikom i pravopisom. Bosanski jezik nije samo nastavni predmet, već i nastavni jezik. Stoga, svaki nastavni predmet mora biti dobro i precizno jezički oblikovan, jer je u svojoj oblasti suodgovoran za učenikovo jezičko formiranje. Od znanja bosanskog jezika zavisi i kvalitet znanja u svakoj nastavnoj oblasti. Nastava maternjeg jezika po važnosti daleko prevazilazi granice samoga predmeta, ali osnovna uloga ostaje - trajno i precizno razvijanje učenikovog ličnog govora i njegova dobra i upotrebljiva primjena. Jezičke vještine – slušanje i govor, čitanje i pisanje – podjednako su značajne. Zato se podrazumijeva da će se one preplitatii u nastavnim procesima u kojima je težište na samo jednoj od njih : učenje jedne pomagaće razvoj drugih. Krajnji cilj nastave jezika je opismenjavanje u smislu što boljeg i praktičnijeg stvaralačkog ovladavanja sve četiri aktivnosti, kao i upoznavanja jezičke strukture. U razvoju jezičke kulture književnost ima ključnu ulogu. Književna djela pokazuju moć i domete jezika, pružaju uzor i ideje za jezičku produkciju i podstiču emocionalni, intelektualni, socijalni i moralni razvoj pojedinca. Kroz nastavu književnosti učenici upoznaju umjetničke tekstove, uključuju se u kulturne, etičke, duhovne i druge funkcije umjetnosti riječi kao jedne od najuniverzalnijih civilizacijskih tekovina. Izučavanje bosanskog jezika osposobljava učenike za samoobrazovanje, razvijanje stvarlačke mašte i podsticanje za samostalan rad.

jezičkoj strukturi. učenik čita i razumije tekstove iz nacionalne i opšte književnosti i kulturne baštine. čitanje) u različitim komunikativnim situacijama. kao i podsticanje upotrebe stečenih znanja i umenja za razvijanje individualnih potencijala. . ali i saznaje da se na Kosovu govore i drugi jezici. učenik bogati maštu i razvija kreativnost ličnog izraza. učenik posjeduje funkcionalna znanja o jeziku. učenik stiče osnovne jezičke pojmove kroz rečenicu koju raščlanjuje i razvija mogućnost logičkog mišljenja. učenik koristi vještine jezičke produkcije (govorenje. OPŠTI OBJEKTIVI učenik razvija jezičke sposobnosti da komunicira u najčešćim formama diskursa društvene zajednice u kojoj se određeni jezik govori. POSEBNI OBJEKTIVI učenik koristi receptivne jezičke vještine (slušanje. kao i o postojanju drugih kultura prema kojima izražava toleranciju i poštovanje. učenik uočava. ličnog izraza i socijalnih sposobnosti. književnosti i kulturi. funkcijama i normi. učenik prepoznaje vrijednosti književnih djela i razvija sopstveni čitalački ukus. učenik razvija svijest o sopstvenoj kulturi i tradiciji. učenik stiče pozitivno mišljenja o ulozi i značaju bosanskog jezika kao njegovog maternjeg jezika. učenik podstiče razvoj mišljenja i ovladava sopstvenim misaonim procesima. interpretira i produbljuje umjetničke tekstove. učenik stvara kritički stav prema stvarnosti.CILJ Cilj nastave maternjeg jezika jeste dalji razvoj jezičkih i komunikativnih kompetencija proširivanjem znanja o jeziku. pisanje) u različitim komunikativnim situacijama.

30 5. učenik se upoznaje sa osnovnim pojmovima iz filmske umjetnosti. učenik prati i koristi medijske tekstove koji odgovaraju njegovom uzrastu.30 100 . učenik tumači medijske stavove i zauzima stav o njima.20 24. poluliterarne i literarne tekstove. razumijevanja i vrednovanja drame.20 35. PLANIRANI SADRŽAJI Struktura programskih sadržaja Kategorije JEZIK KNJIŽEVNOST KULTURA IZRAŽAVANJA MEDIJSKA KULTURA Svega Broj časova 65 65 45 10 % 35.učenik piše neliterarne. učenik razvija sposobnost gledanja.

.osnovnim značenjem glagola.jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječ u osnovnom i prenesenom značenju). gradivne. Učenici razlikuju prisvojne. a naročito : . . Upravni i neupravni govor – prva varijanta i uočavanje načina na koji se obilježava. Učenici saznaju osnovna značenja kao: rod. . 1. 1. 1.1. Analizom rečenice učenici upoznaju slijedeće jezičke pojmove i izraze: . saznaju ulogu govornih organa u formiranju glasova.4. Učenici stiču osnovne jezičke pojmove ( prije svega kroz njihovu upotrebu ). 1. objekat. Učenici se upoznaju sa : .7. 1.1. Uočavaju i prepoznaju lične zamjenice (rod i broj). .osnovnim glagolskim oblicima (sadašnje.3. . predikat.tvorbu riječi – osnovne informacije o tvorbi riječi izvođenjem (derivacijom).6. broj i vrste imenica: zbirne. . .shvataju da je rečenica osnovno sredstvo sporazumijevanja (komunikacije).samostalne i nesamostalne riječi.1. buduće i prošlo vrijeme). . . oblik i funkciju riječi.službom glagola u rečenici. 1. opisne i gradivne pridjeve .značenje.riječ u književnom i neknjiževnom jeziku.razlikuju osnovne djelove rečenice (subjekat.pojam promjenljivosti i nepromjenljivosti riječi. glagolske dodatke).2 Učenici upoznaju osnovne vrste riječi.razlikuju samoglasnike i suglasnike. 1. .5. JEZIK (oko 65 časova) 1.

planina. upitnik.pišu pridjeve izvedene od imenica u čijoj se osnovi nalazi j (armijski.učenici koji govore neko drugo narječje predstavljaju ga svojim drugovima u razredu. . 1. 1. filmova. razumijevanja i vrednovanja umjetničkih tekstova Prijedlog teksova za ostvarenje ciljeva : . . Učenici razvijaju sposobnost čitanja. Vježbaju teža mjesta u pravopisu na primjer : - veliko početno slovo u pisanju naziva organizacija i njihovih tijela. . KNJIŽEVNOST (oko 65 časova) 2. zajednički uočavaju sličnosti i razlike. . najjednostavniji). -ov. . naseljenih mjesta. jezera. Učenici upoznaju ulogu i značaj bosanskog jezika i njegovo jezičko okruženje . mora.1. naslove knjiga.okeana. . hemijski).3.1. dvotačku. .pišu prisvojne pridjeve izvedene od vlastitih imenica sa nastavcima na: -ski. polja (samo prva početna riječ velikim slovom). -ev. kontinenata (svaka riječ velikim slovom osim veznika) i geografskih pojmova . nekoliko tačaka.2. država.upotrebljavaju pravopisne znakove: tačku.navode razlike koje postoje u govoru koji koriste kod kuće od jezika koji slušaju na radiju i drugim medijima. časopisa. naročito sa udvojenim suglasnikom j (najjači. zarez. uzvičnik. U toku školske godine obavezno uraditi dva zadatka objektivnog tipa iz gramatike i dva pravopisna diktata.pišu rječcu naj u superlativu.saznaju koji se još jezici govore na Kosovu. ški. -čki. .pišu zamjenice Vi i Vaš u ličnom obraćanju. a posebno se interesuju za govore Župe i Gore. ostrva.in). kao i o narodnom jeziku. .razgovaraju o bosanskom književnom (standardnom jeziku).

Mark Tven : Moler(Bojadžija) 36. Ahmet Hromadžić: Priča rugalica 2. Branko Ćopić: U krađi 25. Hamid Isljami: Paket za djecu 14. Bajram Ibrahim: Prizren 13. Kemal Mahmutefendić: Sve moje cipele 24. Hans Kristijan Andersen: Kamilica 38. Kosta Racin: Lenka 34. Vefik Hadžismajlović: Đaci pješaci 6. Leopold Staff: Majka 33. Rizo Džafić: Strah 5. Vlado Dijak: Selma 21. rano porano 20. Narodna pipovijetka: U cara Trojana kozije uši 9. Aleksa Šantić: Neretva 7. Narodna pripovijetka: Čovjek i žena 32. Romska narodna pjesma: Uspavanka 17. Narodna priča: Nasrudin hodža i kadija 10.1. Fahreta Bajšini: Najljepše je uvijek tamo 26. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vrbas 30. Bajka Maja i Asteka: Patuljkova kuća 41. Faiz Softić: Subota 22. Goranska narodna priča: Vuk i lisica 15. Goranska narodna pjema: Digni me. Gete: Šumsko cvijeće 40. Goranska narodna pjesma: Vrbice. Narodna priča iz Župe: Muke čoečke (Kažuanje) 18.2. Rifat Kukaj: Kosovo 37. Alija Musić: Buldožer pred jabukom 31. Edmondo de Amičis: Škola 3. vrbo zelena 11. Bajka naroda istočne Afrike: Nžeri 23. Nikola Šop: Bakine naočari 29. Arapska narodna pripovijetka: Pogodba je pogodba 2. nano. Mato Lovrak: Vlak u snijegu . Johan V. Salih Alić: Golub 12. Advan Hozić: Šaptač 19. Domaća lektira 1. Žan Lafonten: Opklada šta je najbolje 8. Tevfik Fikret: Ribari 28. Husein Dervišević: Prodavac osmeha 35. Albanska narodna priča: Jare sa velikim ušima 27. Narodna pjesma: Puče puška 4. Ivan Cankar: Desetica 16. Rahman Dedaj: Duga 39.

Epsko djelo . personifikaciju.2. prepoznaju pjesničke slike. Bijelo ciganče (prvi dio) 10. . Ramadan Redžeplari: Čekmedže 11.rimovanje . Rizo Džafić: Tajne beskrajne 7. spor.uočavaju sličnosti i razlike između narodne i umjetničke poezije i upoznaju se sa osnovnim vrstama lirskih pjesama (pjesme o radu. poređenje. rodoljubive. kako ja hoću Obraditi osam djela u toku školske godine. . 2. upoznaju stilska sredstva: epitet.razlikuju ritam pjesme (brz.3. . motive. emocionalnost. Lirsko djelo . Rifat Kukaj: Pripovijetke 8. vezani i slobodni stih. Bisera Alikadić: Pjesme 3.uočavaju razlike između fabule i sadržaja.podudaranje slogova na kraju retka.učenici doživljavaju pripovijedna djela i uočavaju temu (životne pojave predmet pričanja u djelu) i ideju (piščev stav prema toj pojavi). .upoznaju vrste stihova (prema broju slogova).3. muzikalnost). Alija Musić: Poljana kod šeste vodenice 9.upoznaju osobine pjesničkog jezika (slikovitost. onomatopeju. Nusret Idrizović: Mrav i aždaha 4.1.3. Učenici usvajaju i interpretiraju umjetničke tekstove 2. Džonatan Svift: Guliverova putovanja 12. ••••• Narodne pjesme iz Gore i Župe 5. njihovu ulogu i povezanost sa osnovnim ugođajem (atmosferom). . Književni rodovi i vrste 2. 2. hiperbolu. . da odrede osnovna osjećanja. Vidoe Podgorec.3.učenici se osposobljavaju da iskažu emocionalni doživljaj pjesme. uočavaju vizuelne i zvukovne elemente. . umjeren…) kao i usklađenost osnovnog osjećanja i ritma pjesme. Učenicima preporučiti da i ostala djela samostalno pročitaju. 3. Mirsad Bećirbašić: Kako ja želim. opisne). Božana Njemcova: Zlatokosa djevojka 6.2.

1.razlikuju pripovijedanje u prvom i trećem licu. anegdote. igralište). .4. . Pričanje .2.učenici saznaju da je dijalog pokretač radnje.redoslijed opisa. . 3. crtice i romana.upoznaju pojam epske narodne pjesme.upoznaju kompoziciju radnje : uvod. biblioteka.shvataju funkciju opisa (opis ličnosti. . proljetnji.upoznaju pojam komičnog i tragičnog u epskom djelu. . zaplet. . . ljetnji. basne. vrhunac. školski hol. ulica. učionica. početak radnje.. bašča. . eksterijera. . rasplet). selo.upoznaju se sa tokom radnje u dramskom djelu i povezuju je sa kompozicijom epskog djela.pričanje događaja u 3. KULTURA IZRAŽAVANJA (oko 45 časova) 3.licu. zaplet. . narodne pripovijetke.prepričavanje po samostalnom planu (uvod.uočavanje karakterističnih pojedinosti (seoski i gradski pejzaž. Dramsko djelo . jesenji i zimski pejzaž). . kao i pojam umjetničke pripovijetke. vrhunac i rasplet. dijaloge. pijaca.posmatranje.opis eksterijera (školsko dvorište. .razlikuju epsko djelo u stihu i u prozi. enterijera.pričanje izmišljenog događaja na osnovu date teme – po samostalnom planu sačinjenom uz konsultaciju sa nastavnikom. .pričanje stvarnog doživljaja u 1. kuhinja). 2. Opisivanje .razlikuju hronološki i retrospektivni red kazivanja . . stavove. .opis enterijera (dječija soba.licu.2.vrše dramatizaciju epskog teksta. atmosfere. put od kuće do škole. . situacije).. . 3. grad.određuju glavne i sporedne ličnosti u djelu kao i njihove postupke.pravljenje plana opisa (kao uzorke koristiti opise likova iz određenih književnih tekstova). .

kako i zašto 4.šta je pozorište i šta se dešava na pozornici i iza nje.spontani. a posebno o tome : .4.crno. a naročito: vijest (stvarna ili izmišljena). recitovanje. kako voditi bilješke o pročitanoj knjizi. polemika. Razgovor . najvažnije podatke o knjizi.2. Učenici se upućuju na praćenje dječijih novina i časopisa. 4. - . Osim toga upoznaju : .šta je film i filmsko stvaralaštvo.3.bijeli film. 3.slušanje književno-umjetničkih. 4. . igrani film. . . da razlikuju školsku i gradsku biblioteku. Učenici stiču osnovna znanja o filmskoj umjetnosti i razgovaraju o gledanim filmovima. Posebno se upoznaju se pojmom izvještavanja. kada. 4. pitanja na koja se traži odgovor u vijestima: ko. Učenici razvijaju sposobnost za doživljavanje i vrednovanje pozorišne predstave. gdje.razvijanje kulture slušanja. telefonski.3.1. Slušanje . šta. informativnih i novinskih tekstova.dramatizacija epskog teksta.3.4. . Četiri školska pismena zadatka (jedan čas za izradu i dva časa za ispravak zadatka).koja je uloga režisera i glumaca. film u boji. U školskoj biblioteci učenici nauče : raspored knjiga . . .dijalozi i monolozi. Godišnje uraditi osam domaćih pismenih zadataka i analizirati ih na času. MEDIJSKA KULTURA (oko 10 časova) 4.otkriće i razvoj filma. kako pronaći željenu knjigu (katalog).

osjećanja. naracija napamet govori kraće tekstove (recituje. književne tekstove) na standardnom jeziku.obavejštenja. razvijanje iskustva i mašte) koristeći odgovarajuće strategije čitanja koristi podatke iz teksta u procesu zaključivanja otkriva značenja nepoznatih riječi na osnovu konteksta i/ili pomoću rječnika Čitanje Jezička produkcija Govor jasno izražava misli. stavove i maštu. saopštenja.====================================================== Kategorije Potkaegorije Slušanje Očekivani rezultati Po završetku V razreda učenik: prati i razumije tekstove različitih vrsta (izlaganja. koristeći strategije za organizaciju govora i prilagođavajući jezički izraz temi i komunikativnoj situaciji koristi različite forme usmenog diskursa – deskripcija. govori po ulogama) . prikupljajući informacije i bogateći rječnik razlikuje standardni jezik od nestandardnih varijeteta prepoznaje i razumije implicitno u govoru Jezička recepcija čita različite vrste tekstova u različite svrhe (prikupljanje informacija. bogaćenje znanja i rječnika. ideje.

stavove i maštu. ideje. kompozicija i motivi razumije figurativnu upotrebu jezika u književnom i neknjiževnom tekstu razumije i može da objasni razliku između autora i lika. podrži. osjećanja. vodi i okonča razgovor držeći se teme i koristeći jezička sredstva primjerena komunikativnoj situaciji uvažava sagovornika. sažima i rezimira sadržaj interakcije/teksta izdvaja ključne riječi iz teksta Interpretacija /interakcija sa tekstom/ razumije i može da objasni kako se razvijaju radnja. ilustracija. koristeći različite strategije pisanja piše tekstove različitih formi i namjena. jednostavan dijagram) da bi tekst učinio jasnijim za čitaoca Interakcija umije da započne. kao i na sopstvena znanja i iskustva prilikom pisanja navodi/citira izvore informacija pregleda i rediguje sopstveni tekst koristi nelinearne elemente teksta ( npr. mišljenja i stavove u tekstu zauzima stav o tekstu i obrazlaže ga pozivajući se na sam tekst.Pisanje umije jasno i koherentno da izrazi misli. razumije i poštuje specifičnosti drugog i drugih daje svoj doprinos u diskusiji iznoseći relevantne argumente koristi različite forme pisane komunikacije Medijacija prepričava. pjesnika i lirskog subjekta prepoznaje različite uglove gledanja. poštujući pravopis oslanja se na različite izvore informacija. prepoznaje. kao i na druga iskustva i znanja Znanja o jeziku prepoznaje i razlikuje vrste riječi prepoznaje i razlikuje tipične rečenične konstituente poznaje tipične morfološke paradigme (flektivne i derivacione) posjeduje aktivan i pasivan rječnik koji odgovara . tabela.

drama za djecu. Tokom nastavnog procesa učenicima treba prezentirati one sadržajne jezičko-literarne vrijednosti koje će im biti potrebne za dalje nivoe školovanja.njegovom uzrastu prepoznaje i razlikuje proste i složene glagolske oblike zna ulogu pmoćnih glagola jesam. ideje. drama) razlikuje osnovne epske vrste (roman. izgovor i pisanje riječi u kojima su izvršene glasovne promjene) razlikuje tri osnovna književna roda (lirika. za sticanje opšte kulture i znanja u životu. radio-drama. rodoljubiva pjesma. gdje svaka ima svoju specifičnu funkciju i kreativnu vrijednost. itd. bajka. lirske vrste (opisna. epika. basna. pripovijetka. pjesmao radu.) razlikuje narodnu (usmenu) i autorsku (pisanu) književnost prepoznaje osnovna stilska sredstva Znanja o književnosti Medijska pismenost selektivno koristi medije za informisanje. neke dramske vrste (komedija. sopstvena iskustva i maštu kroz grupno i samostalno oblikovanje jednostavnijih medijskih tekstova razlikuje dokumentarni od igranog filma prepoznaje osnovna izražajna sredstva filmske i pozorišne umjetnosti METODOLOŠKA UPUTSTVA Nastava bosanskog jezika i književnosti može se uspješno realizovati upotrebom (primjenom) više nastavnih metoda u procesu obrazovanja. obrazovanje i zabavu izražava i obrazlaže stav o medijskim sadržajima iz domena svog interesovanja izražava stavove. pisanje suglasnika h i j. . itd. biti i htjeti pronalazi i ispravlja pravopisne greške u tekstu (pisanje rječce ne.). Kao posebna metodološka aktivnost nastavnika je da učenike motiviše da sami rasuđuju i donose zaključke pri obradi nastavnih jedinica u kontekstu širih programskih sadržaja. Radna praksa je pokazala da su dobri rezultati i dostignuća postizani primjenom različitih nastavnih metoda. epska pjesma).

objašnjenje i pokazivanje). u nastavi bosanskog jezika i književnosti mogu se primjenjivati i razni oblici rada. koju nastavnici i ostali pedagoški radnici uspostavljaju primjenjujući afirmisane metodološke standarde. U realizaciji operativnih sadržaja. . .specijalni rad sa učenicima posebnih potreba (manja oštećenja vida.Nastavnik treba da upozna i uvažava pedagoško-psihološke sposobnosti učenika i da u radnom procesu upotrebljava odgovarajuće didaktičko-metodičke principe. pozorište). organizator kulturnih svečanosti). govor. urednik. . timsko prezentiranje istraživačkih rezultata. nastavnik će primjenjivati najproduktivnije metode kojima se stvaraju uslovi za postizanje dostignuća najvišeg stepena. Tok jezičko. . . primalac – cilj. . auditivna i vizuelna tehnologija.metoda izlaganja i objašnjavanja (monološka). U metodičko-kreativnom kontekstu je i individualna komunikacija: učenik – tekst. Takođe je produktivna i posredna i neposredna komunikacija: izvor.metoda rada u grupama (učenje.metoda razgovora (dijaloška). slušanje. timsko istraživanje. koreograf. Osobito je značajna didaktička formula da je učenik uvijek u centru obrazovno-radne kreacije.metoda praktičnog rada (metoda naučnog istraživanja: oblast jezika // dijalektologija. rad na sredstvima medijske tehnologije – spiker.rad sa svim učenicima (čitanje. . manje govorne smetnje). recitator. pisanje). kanal. Od mnogih metoda koje se mogu primjenjivati u nastavi bosanskog jezika i književnosti.rad u parovima i saradnja među parovima (tandem rad). sakupljanje raznih oblika usmene književnosti. primjenljive su sljedeće: . . sluha.literarne didaktičke komunikacije treba da ima metodički smjer: nastavnik – tekst – učenik ili učenik – tekst – nastavnik. prenosilac.metoda individualniog rada učenika (učenje. prozodijskih osobina lokalnih govora. savremena nastava jezika i književnosti ima i svoje posebne metode. prezentiranje individualne poetsko-jezičke kreacije). internet. kao što su: . istraživanje. lektor.individualni rad učenika (formiranje navika za samostalni rad). razgovor o tekstu. film.metoda čitanja i rada na tekstu (tekst metoda). .diferencirani rad (dopunski i dodatni). Resurs nastavnih metoda u savrenmenim pedagoško-obrazovnim standardima pruža mogućnosti za širi izbor i primjenu novijih i savremenijih metodoloških varijanata. glumac.kombinovana metoda (čitanje teksta. kultura diskusije i dijaloga). . . Sem opštih metoda.metoda interaktivnog učenja (simultani kompjuterski CD-programi. reporter. . Oblici (forme) rada Sem ovdje izloženih metoda. .rad u grupama (timski rad) i saradnja među grupama (rad na široj temi ili književno-jezičkom projektu).

istraživačkim radom. Učenike treba navikavati da se služe odgovarajućim knjigama i literaturom u školskim bibliotekama i čitaonicama.. režijom. sportske igre).). U okviru nastave bosanskog jezika i književnosti potrebno je formirati odgovarajuće naučno.učenje putem raznih igara (kviz. specijalni elektronski komunikativni uređaji. da opažaju i upoznaju sredinu u kojoj žive. Orijentacija za samostalni rad . i sl. kao i sva druga (savremena) sredstva. u okviru literarno-jezičkih i naučno. fotoreporter. kao i u onim vanškolskim. filmskom kulturom i tehnologijom). kojima škola raspolaže. sportski izvještač. elektronske učionice. koje nastavnik treba da upućuje na kontinuitet i aktivnosti u učionici.literarne sekcije. Poznati didaktički principi moraju biti cilj svakog oblika nastavne prakse i postizanja dostignuća predviđenih ovim planom i programom. naučno. zapisuju.istraživačkih sekcija relevantnih za kvalitetno i kompletno izučavanje jezika i književnosti. izvještavačdopisnik. antologije. Rad u ovim sekcijama učenicima pruža mogućnost da se koriste odgovarajućim sredstvima i da produbljuju i proširuju svoja znanja i vještine koje žele da ostvaruju u daljem životu (bavljenje glumom. prevodilaštvom. i dr. gdje su im na raspolaganju razna literarno-jezička sredstva.medijske forme rada (TV i radio spiker. kao što su: naučno. osvježavajuće i privlačne za učenike. literarna. bibliografski podaci. Radna i nastavna sredstva Sem tradicionalnih nastavnih izvora (udžbenici iz oblasti jezika i književnosti. . imitacije i komične scenske sekvence. menadžmentom u oblasti kulture. telefonski razgovor. Lektira.istraživačka (oblast jezika. kao nastavno sredstvo primjenjuje se i druga odgovarajuća literatura (eseji. učenje na izletima – skupljanje bionimske leksike. recenzije. žurnalistikom. razni tipovi rječnika. školi i van škole – da čitaju. oblast usmene književnosti i drugih oblika književno-jezičkog folklora). kao nastavno sredstvo. prikupljaju i sistematizuju leksiku. da misle na nezavisan način i da argumentovano afirmišu svoja mišljenja. recitali kao kolektivne igre. konferansije. dramska. vještine glume kroz igru. mogu se koristiti u nastavi bosanskog jezika i književnosti. kao lektira i pomoćna literatura. recitatorska. Kompjuteri. djela pisaca koja se obrađuju ili njihovi fragmenti). Preporučuje se da nastavnik upotrebljava više dinamičkih sredstava koja omogućavaju razumijevanje i usvajanje nastavnih sadržaja. primarno je nastavno sredstvo. u nastavi na bosanskom jeziku i književnosti. Knjiga. pjesništvom. čitanje internet-tekstova). može se realizovati i proširivati na vannastavnom nivou. komunikatori (direktna veza učenik – uređaj). invativna kombinacija grafoskopa i respondera. medijskom komunikacijom. Svaka didaktička inovacija i inicijativa u nastavnom procesu su korisne. za uspješnu realizaciju programskih sadržaja.). razni književno-jezički časopisi. novinarska.

Samostalni rad učenika može se izvoditi u grupama. u okvirima realizacije nastavnih sadržaja. za razvijanje etičkih vrijednosti za samovrednovanje. Dijagnostičko vrednovanje – identifikacija poteškoća sa kojima se suočavaju učenici i nastavnikovo posredovanje u njihovom prevazilaženju. Vrednovanje (test) na bazi kriterijuma i ciljeva. motivisanost učenika za kreativnu strategiju učenja i postizanje standarda dostignuća. koliko su osposobljeni da u praksi primjenjuju stečena znanja. za proširivanje znanja i sticanje trajnih radnih navika u daljem procesu obrazovanja. prporuka nastavnicima da pravilno planiraju programske sadržaje. . za uspješno rješavanje radnih zadataka. Vrednovanje stepena uspjeha učenika podstiče njihovu kreativnost u procesu obrazovanja i afirmiše njihove etičke inicijative. koji se može odvijati u svim formama izvođenja nastave jezika i književnosti.Kroz sve oblike nastave učenike treba usmjeravati i osposobljavati za samostalan rad. VREDNOVANJE REZULTATA Ciljevi vrednovanja Vrednovanje napredovanja učenika u sticanju znanja važan je dio nastave bosanskog jezika i književnosti. do kojeg stepena su formirali kritičko-kreativno mišljenje i misaone sposobnosti. kao i za sticanje kreativne radne sociokulture i postizanje dostignuća najvišeg stepena usvojenosti. cilj vrednovanja je u funkciji nastavnikovih saznanja o stepenu uspjeha učenika (koliko su učenici razumjeli i usvojili nastavne sadržaje. primjenom različitih nastavnih metoda i upotrebom relevantnih nastavnih sredstava. Usmjeravanje učenika za samostalan rad doprinosi razvoju svestrane učenikove ličnosti. dosijea. spontano i sukcesivno ostvaruje dinamičke standarde za samostalan rad učenika. Takođe. Klasifikaciono vrednovanje (putem upitnika. Pravilno vrednovanje uspjeha učenika u funkciji je dobre nastave i afirmacije demokratskih principa. kontrolnih listića. za razvijanje sposobnosti za planiranje i organizaciju rada. Vrste vrednovanja Test učenikovih sposobnosti – na početku školske godine. u parovima i individualno. Cilj vrednovanja je i dijagnostifikacija stepena napredovanja učenika. Razvijanje stalnih navika za temeljit samostalan rad jedan je od glavnih ciljeva obrazovno-vaspitnog procesa nastave bosanskog jezika i književnosti – za profesionalnu orijentaciju učenika. Nastavnik bosanskog jezika i književnosti. za razvijanje njihove imaginacije i radne kreativnosti. Ono ima za cilj da kod učenika razvija smisao i volju za samoradnju i napredovanje. pisanih izvještaja i drugih instrumenata vrednovanja). Nastavnik će upotrijebiti onaj oblik koji je najproduktivniji u realizaciji određene nastavne jedinice.

nastavnik treba da mu pomogne i da mu omogući da probleme. · interesovanje učenika za samostalan rad. Vrednovanje medijske informisanosti i stručnosti recepcije informacija i sadržaja medijske kulture.radni dosije o stepenima usvojenosti nastavnih sadržaja. realizacije projekta. samoinicijativno rješava. Kriteriji vrednovanja U toku vrednovanja nastavnik treba da ima u vidu sadržaje programa i dostignuća predviđena programom. · interesovanje učenika za sticanje znanja i za njihovo proširivanje. Praktično vrednovanje – na primjeru praktičnog rada. · stepen posjedovanja radnih vještina učenika tokom edukativnog procesa.kontinuirano posmatranje (praćenje) rada učenika. · stepen razvijenosti učenikovih sposobnosti. Formalno vrednovanje – omogućava učenicima da sami identifikuju svoje pozitivne i negativne strane. radna inicijativa. istraživanja na terenu. Vrednovanje usmeno-književne recepcije – slušanje. · individualna radna kultura učenika. instrumenti vrednovanja. etičnost. Za pravino i uspješno vrednovanje učeničkih dostignuća potrebna je stručnost nastavnika. Učenikova ličnost i njegovo znanje uvijek su u centru ciljeva obrazovnih (edukativnih) dostignuća. koji eventualno mogu da nastanu. nastavnici i škola koriste se različitim sredstvima i instrumentima vrednovanja.samovrednovanje učenika na primjerima (ili projektima) samostalnog rada. · fleksibilno praćenje relevantne literature. kao što su: .upitnici i kontrolni listići. .testovi dostignuća na bazi alternativnih pitanja i odgovora (odgovori sa više alternacija). . Vrednovanje pismenosti učenika – na bazi pisanih i domaćih zadataka. .forme pismenog i usmenog izražavanja učenika. čitanje. kao i da se angažuju u popravljanju eventualnih negativnih strana. vrednovanje stečenog znanja i napredovanja učenika. Instrumenti vrednovanja Pri svakom vrednovanju. · stepen socijalne i etičke kulture učenika. Za pravilno i uspješno vrednovanje nastavnici treba da izaberu i primjenjuju odgovarajuće instrumente i sredstva mjerenja.Spoljašnje vrednovanje – identifikacija pozitivnih i (ili) negativnih strana učenika. · ispoljavanje naučnosti i literarno-jezičke kreacije. . . · stepen usvojenosti nastavnih sadržaja. Ono što učenik ne može da savlada ili ne razumije. . Osnovni elementi vrednovanja su: · stepen shvatanja nastavnih sadržaja od strane učenika.

primjenjujući sve oblike vrednovanja (ocjenjivanja. govorne i tehnološke (informatičke) komunikacije.testovi sa kratkim odgovorima i dopunama. Muzička kultura: .odličan (stepen najviše usvojenosti – 90%).testovi tipa kay words (određivanje ključnih riječi teksta). prvenstveno sa onima koji su mu srodni po tematici i ciljevima (vrste umjetnosti. Oblici testiranja Za svoja dostignuća u nastavnom procesu (za svoj uspjeh – znanje)učenik treba da dobije realnu ocjenu – da bude svestrano ocijenjen. Ova korelacija je od osobitog značaja za aspekt produbljivanja i proširivanja učeničkih znanja sticanih na časovima jezika i književnosti i vannastavnim procesima tokom života. č itanje umjetničkih tekstova.dovoljan (stepen dovoljne usvojenosti – 40%). MEĐUPREDMETNI I MEĐUPROGRAMSKI PRISTUPI Nastavni sadržaji predmeta Bosanski jezik i književnost za V razred. društvene nauke.. . kao u prethodnim razredima.finalni instrument na kraju nastavnog procesa kojim se utvrđuju standardi i kriteriji stepena dostignuća. Međupredmetne i međuprogramske veze mogu biti uspostavljene između nastavnih sadržaja predmeta Bosanski jezik i književnost i nastavnih sadržaja ostalih predmeta. .testovi sa alternativnim odgovorima. kao i sve druge naučne oblasti kojima je jezik izražajno sredstvo). .testovi sa kombinacijama (alternativna pitanja i odgovori). kao što su: . i to: Matematika: . vidovi govora i govorni tempo). .testovi tipa summary (pisanje sažetaka nekog teksta ili djela). . a u ovom kontekstu i odgovarajuće oblike testova.“Prevod” svakodnevnog jezika na jezik matematike i obrnuto. .nedovoljan (stepen nedovoljne usvojenosti). Osobito su ove korelacije značajne za usavršavanje vještina i tipova čitanja i govorenja (izražajno čitanje. dostignuća svakog učenika treba da budu vrednovana (izmjerena) utvrđenim stepenom usvojenosti nastavnih sadržaja. .uočavanje vokalnih osobina u pjesmama i razvijanje govornih sposobnosti učenika. zatim za afirmaciju kulture pisanja i slušanja. kao i za druge oblike pisane. Stepeni usvojenosti nastavnih sadržaja Na kraju nastavnog procesa (školske godine).vrlo dobar (stepen više usvojenosti – 80%).testovi sa više alternativa. . povezuje se sa programskim sadržajima drugih predmeta. . .dobar (stepen srednje usvojenosti – 60%). Nastavnik treba da objektivno verifikuje učenikovo znanje. oblici medijske kulture i informatike. i to: .

medijska periodika). pozorište.usvajanje osnovnih pojmova o demokratiji i građanskoj kulturi. . Obavezno preporučiti antologiju bošnjačke poezije “Bijel behar” Alije Džogovića.buđenje radoznalosti i podsticanje motivacije. kao i sve druge oblike međuprogramske saradnje tokom cijele školske godine. One učenike koji imaju pristup internetu upućivati na nove izvore znanja iz oblasti bosanskog jezika i književnosti.obezbjeđenje aktivnosti interdisciplinarnog i međukurikularnog karaktera. film. Može li biti što bit' ne može Huseina Bašića i dr. Preporučiti im da iz biblioteke koriste Pravopis bosanskoga jezika Senaida Halilovića. internet.stimulisanje inicijative učenika i obezbeđivanje “hrane za nove ideje”. Poanje i Kažuanje Miftara Adžemija.obezbjeđenje materijala za samostalan rad učenika. . Učenicima preporučiti da se pretplate na dječji list “Đulistan”. udžbenici su smatrani najvažnijim sredstvom za učenje. . Nastavnici jezika i književnosti i nastavnici drugih predmeta treba da uspostavljaju korelaciju među nastavnim sadržajima koji su predviđeni operativnim ciljevima. Učenike treba upućivati i na druge izvore znanja. radio.pružanje podrške učenicima za vrijednim i tačnim informacijama. Goranski narodni pesni i Iz goranske narodne proze Nazifa Dokljea. Korelativni odnosi se uspostavljaju između jezika i književnosti i sredstava medijske kulture (televizija. IZVORI I NASTAVNA SREDSTVA Udžbenici i druga učila predviđena su da bi olakšali proces nastave i učenja. U praksi udžbenike treba koristiti za : . .Građansko vaspitanje: . Tradicionalno. kao i knjige narodnih pjesama i pripovijedaka – Goranske narodne pesme Haruna Hasanija. .obezbjeđenje vježbi i aktivnosti primjene stečenih znanja i vještina.pomoć učenicima da stvore predstavu o informacijama i da ih oraganizuju na sistematski način i . .