You are on page 1of 14

o DJECJOJ

PRIel

1.
Carstvo price je drevno, mocno i vjecno, Prica prati covjeka u raznim oblicima od trenutka kad je mogao rijecima oblikovati svoja zamisljanja, spoznaje, zelje, strahove i nadanja do najrazvijenijeg stupnja kad na osnovi velebnih otkrica razvija u masti jos nedosegnute mogucnosti, Prica je bijeg od skucenosti, zagledavanje iza osjetilima dostupnog svijeta, probijanje postojecih horizonata intuicijom i mastom, projiciranje vlastitih zelja i do.. misljanja u postojeci svijet, prevladavanje konvencionalne stvarnosti. Prica daje krila za svladavanje tezine utega svakidasnjice i za uzlete u visine; prica otvara vratau nove prostore; prica je kcerka sna koji se zasniva na dozivljenoj stvarnosti, ali izmice kontroli svijesti sto plodove duha usporeduje s pohranjenim arhetipskim slikama propustajuci sarno sukladne, ona napro .. tiv iz podsvijesti izvlaci slobodnije i na odredeni nacin istinitije kombinacije. Prica je protivljenje razumu radi oslobodenja razuma, iskrivljavanje stvarnosti radi poniranja u njene dubine, negiranje jednog sustava radi stvaranja drugog, obuhvatnijeg. Prica je prevladavanje straha, nemoci, tame, tromosti i nepokretnosti, sputanosti, okrutnosti prirode i njenih sila, cak i smrti. Prica je stvaranje, oblikovanje novog prema postojecem, trazenje pravog lica ispod maske. Prica je dio slobode. Prica je carobna zemlja djetinjstva, razdoblja zivota najmanje ovisnog 0 svim nabrojenim ogranicenjima. Prica je to vise prica sto je blize djetinjstvu, djetinjstvo je to vise djetinjstvo sto je blize prici, Svim lijepim sto smo rekli 0 prici nismo, doduse, pricu definirali, ali smo istakli jednu od njenih bitnih odrednica postavljajuci je U odnos s ta .. kozvanom konvencionalnom stvarnoscu, dakle stvarnoscu kakva se zapaza .osjetilima. Prica vise iIi manje odstupa od atributa i zakona takve stvarnosti nudeci drukcije oblike, drukcije otkrivanje njenog stvarnog konteksta pa i drukcije zakone ' jednostavno receno, prica prikazuje pored stvarnog kao stvaran i nestvarni, nepostojeci, cudesni svijet, Medutim, .onim 5tO smo rekli posijali smo sumnju u vjerodostojnost opozicija: stvarno nestvarno, postojece nepostojece, cudesno, izmisljeno .. PQi~~__ ,-~llcl~~!l-<?g(irealnog, izmisljenog, fantasticnog) treba cesto uzeti uvjetno kao odstupanje ad kon .. vencionalno shvacene stvarnosti.-' Prica, pogotovo moderna, cesto potencira ~'..... -..... _ unutrasnju (nevidljivu a pravu) stvarnost . ~.. upravo taka sto .. je prikazuje kao. ~. .. pojavnu stvarnost.. Prica tako nudi irealnu pojavnu stvarnost koja bolje "fiimaci unutrasnju stvarnost nego osjetilima ustanovljena pojavna stvarnost."--Naravno, ne zelimo time reci da vile i vjestice tocnije prikazuju pravu stvarnost nego neke zene S ovakvom iIi onakvom moci, odnosno da postoji svijet vila, divova, vjestica koji nasim osjetilima nije dostupan. Ali svakako \ zeli~o reci da kompliciraniju unutrasnju stvarnost mozemo bolje predsta .. _._yiti._~imb.olima nego ogranicenim stvarnim Iikovima i da, recimo, u moder .. P21 prici 0 djecaku i crvenom balonu unutrasnju stvarnost boIje odrazava irealna pojavna stvarnost kad crveni balon, ;krseci fizikalne zakone, dolazi
L

~..

_

...

~

__..

.

.

.

.

...:

...

,.

...

..

...

,.

-

.

_

.

.

...

.

..".....( ~

-

.

7

. cinjenica da izvan folkloristike... . za naziv cijele vrste upotrebljavam termin prica) Prica je. 2. bez ulaska ukompliciranu problematiku nazivlja. 1. 2. -- _. gotovo uvijek upotrebljava izraz prica). . .. st. pogotovo u djecjoj knjizevnosti (na primjer u hrvatskim djecjim casopistma 19. . dragi moj. . price. 4.' Nije rascls~en u folkloristici koja je stara i ugledna nauka. i to manji dio. prica i pripovijetka iIi pripovijest najcesce nisu istoznacnice: 3. 1978. ~ za djecakom u razred (jer djecak samo na njega i misli) nego »prava« pojavna stvarnost po kojoj balon ostaje na stolu u podvornikovoj sobici. a kako ce tek biti u novoj i mladoj znanosti 0 djecjoj knjizevnosti gdje je podrucje narodne price sarno jedan. U odredivanju cjelokupnog polja iIi podrucja price i u fiksiranju svih odrednica kojima se jedna podvrsta maze odijeliti od druge. obuzetosti necim i sl..) ukljucuju odredenu nepovjerljivost i upozoravaju na nestvarnost iskazanoga. Bezcudesnog. fantasticna prica itd. I 1 2 hrvatske knjii. No cjelokupna problematika definiranja price nije tako jednostavna. 110trebna su barem dva objasnjenja. zeljc. Prvo se objasnjenje tice odnosa izmedu naziva . dakle.. umjetnicka prica.). Povijest M Boskovic-Stul'li. knj. saga iIi predaja... u nas ustalio izraz [antasticna prica li da se isti izraz ustalio izvan djccje Maja Boskovic-Stulli.- --- . da se u novijoj djecjoj knjizevnosti za vrlo vaznu podvrstu umjetnicke price.?ca i pripovijetka. od kojih Sll najvazniji: 1. supstituta cudesnosti. na primjer za parabolu i ad nje izvedene price.mogli bismo reci da je-prica knjizevna vrsta u kojoj serClJdeSllQjJojavljuje na bilo koji nacin.. nastalu iz straha. iIi nekog . Sve su to price. Zagreb. _ . koji se u nasoj folkloristici javljaju kao istoznacnice. dakle. ..Za ovakav stav. koju u bogatoj engleskoj djecjoj knjizevnosti nazivaju fantasy.« Razloznost ovakvog osjecanja potvrduju rijeci vrsnog strucnjaka za narodnu knjizevnost Maje Boskovic-Stulli: »Pojam narodne pripovijetke i pripovjedackih oblika koje on obuhvaca nije---ni· do danas u literaturi sasvim rasciscen«. termin (iako za neke varijante. Liber=-Mladost . Aka bismo... nego po razlikovnosti vezanoj uz jedan iIi drugi. bajka..- .gj()jknjiZevnosti razmatrao tu problematiku.". . Kad sam u svojoj Pi.. u bilo kojem obliku i u bilo kojem opsegu. nema.evnosti.ET. . potreba za pojednostavljenjem i dovoljnom jasnocorn termina. da pricati i prica U obicnorn govoru (Svasta mu je napricao. a to je vidljivo i iz naslova ove knjige i dosadasnjeg izlaganja.. 8 . pojam cudesnog shvatili i kao unutrasnju stvarnost. vjere. U svojim dosadasnjim radovima a djecjoj knjizevnosti. ... trebljava sad pripovijetka saa---prica vise po zakonima razbijanja stilske monotonije. osjecaja. napisao sam: »Odabiranje i razgranicavanje naziva za razlicite podvrste price nalikuje katkad na hodanje po zacaranoj sumi.). intuicije. Pri poblizem definiranju price javljaju se teskoce u terrninologiji.!:. legenda. ibid._povijetkedjelovalo je nekoliko irazloga.. Boskovic-Stulli govori 0 skupinama »pripovijedaka (= prica) «2 i u tekstu upo . Taka M. nadreden pojam svim ostalim tipovirna iIi podvrstamaRao sto su narodna prica. dok pripovijedati znaci istinito kazivati dogadaje (Ispripovijedao mu je sve po redu.\.. U odluci za razgranicenje price od pri..

za modernu fantasticnu pricu u kojoj je cudesno daleko od bilo kakve veze s caranjem _iIi bajanjem iz usmene iIi narodne bajke izraz bajka je neprikiadan. Balogovi brojni naslovi pjesama · prica u knjizi Ja magarac i mnogi drugi. Vukovih zenskih i muskih pripovijedaka. rodnu i umjetnicku pricu. ...'. pa bi bilo dovoljno spomenuti sarno klasicnu knjigu Price i: davnine I. Drugo se objasnjenje tice odnosa izmedu ~aziva prica i bajka. Zegendeartige Mdrchen (legendc).. Termini »literarna narodna bajka« i »literarna bajka« ne javljaju se svugdje. pa se. 3... vrstu narodne price.. Medutim.. Poznato je nadalje da se urnjetnicka djecjaprica razvila iz narodne i da su najpoznatije djecje price obradili glasoviti djecji pisci Perrault. "najvecf gio prica svodi na tri dominantna tipa: ..._. te i druge price/ .. neki od najpoznatijih pisaca i prevodilaca upotrebljavali su izraz prica za razlicite tipove price. knj. ). dakle jednu... i to najvazniju. bajke.. .. ••-.. U lektiri za djecu u nasim skolama malo dolaze do izrazaja mitovi. '.3 2. • . Mnogi su u djecjoj knjizevnosti skloni da se umjesto rijeci prica. ali da su __ ~nnoge narodne bajke prikladno djecje stivo. 3 pripovijet ke. literarnu bajku. oslanjajuci se mazda na njemacki naziv Marchen koji u svom pravom. Ona obuhvaca dio narodne price.-. cini se da tri krupna razloga govore u prilog prici: 1. »literarnu narodnu bajku«.II ': I ~~~ . legendarne. predaje i legende..... Copiceve Price partizanke. no kao da se i tu izrazom prica naglasava slobodna obrada biografije.. Turiceve Price.knjizevnosti u znanstvenoj fantastici za kraci tekst 0 (zasad) nepostojccem svijetu. Br'lic-Mazuranic. \... ali i detaljnija na: mit... Ovim se razlozima donekle protivi upotreba izraza prica za storiju u filmskom i novinarskom zargonu u smislu biografije (To je prica o . umjetnicku .. u nasoj folkloristickoj terminologiji bajka je sa_rno jedna vrsta. ali u sirem smislu moze znaciti i druge vrste. Ponekad se zbog nepreciznosti engleskih izraza za bajku upotrebljava njcL ~ macki izraz Marchen.narodnu bajku.. Polje djecjc price je vrlo siroko. denim razlozima. «).. predaju iIi sagu. M.. Boskovic-Stulli... kao novellenartige Miirchen (novele).). odnosno dio price ili pripovijetke (»Podrazumijevaju se pripovijetke u uzem smislu /price 0 zivotinjama. bajku. dakle.. . Pet stoljeca hrvatske knj izevnosti. novelisticke. sto i opet ide u prilog vee nave . neke Andersenove bajke itd. Liigenmiirchen. a tu su jos i mnogi drugi primjeri kao Nazorove Istarske price.. N arodne -Matica hrvatska.. _ . Grimm i drugi.. ~ . legendu i fantasticnu pricu. Zagreb.. 1963. U vecini svjetskih antoIogija djccje knjizevnosti iIi djecje price provodi se podjela na na. dakle odstupanje od stvarnosti..__ -..I...... 3. Poznato je da narodna _bajka nije stvorena za djecu. 26. (lagarije). pa i bilo koji oblik Kunstmiirchen (umjetnicke price). Zora- 9 . prije svega dio narodnih bajki i novela. uzem znacenju oznacava isto sto i nas izraz bajka. saljive pripovijetke. kao nadreden pojam upotrijebi rijec bajka. . Isto je tako poznato da je umjetnicka prica razvila varijante price u kojima je svaka veza s narodnom pricom prekinuta. :- . ali su vrlo zanimljivi kao pokusaj tocnog oznacivanja narodne bajke u Iiterarnoj obradi (na primjer Grimm i Perrault) iIi bajke na neki nacin slicne narodnoj bajci (na primjer Ivana Brlic-_ -Mazuranic.. " . Tabakov prijevod Andersena pod naslovom Price i zgode.

kraljevna S Deem. tak. pricu '7 kao zasebnu varijantu price novijeg vremena.primitivnog morala te su i prema nasem apsolutnom osjecanju pravde dobri i pravedni . Stoga je potrebno pokusati" definirati te tri najvaznije varijante. U pojedinim bajkama javljaju se zasebne transformacije iste funkcije (tako je.. izd. Liithi tvrdi da se bajka (Marchen). mit«: beznacajnost pouke (razgranicenje prema basni i paraboli iIi egzemplu). « Za Obenauera su bitne odrednice: vrst epske fantazije. pomocnik. Jedno lice moze vrsiti nekoliko funkcija. . . kao sto i nekoliko lica moze obavljati istu funkciju.. S pomocu njih ona se -dovodi u opoziciju prema drugim vrstama te se razgranicavanjem od njih najpreciznije definira. jasna struktura iIi stroga artikulacija »po kojoj se razlikuje od neogranicene sIobode umjetnicke bajke«.. ostvarenje djecjih zelja. ~Postoji mnostvo definicija '~narQ. Spielerische) »po cemu se razlikuje od srodnih vrsta kao sto su saga.. 1962). znanstvena fantastika . blistave slike pune znacenja.. da je bitno nizanje dogadaja i epizoda bez .. cudesnu pricu neprikovanu za uvjete stvamog zivota koju uceni i puk rado slusaju pa makar znadu da su zbivanja u njoj nevjerojatna« (Bolta ..s U svojoj glasovitoj __ orfologiji M bajke is.medusobno._.- . Iz svega proizlazi da _ narodna bajka ima strogo odredenu i lako prepoznatljivu strukturu. cijeli svijet pun euda. u~jetnicko-fikcijski karakter »po kojem se bajka razlikuje od obavijesti 0 videnom. .. uz nuzno ponavljanje elemenata dopunjena. nego se sarno po sebi pretpostavlja. Andre Jolles pise kako su u bajci »zbivanje.. moze definirati sarno na osnovi veceg broja formainih i sadrzajnih kriterija.. da potpuno odgovaraju zahtjevima . Propp detaljnom analizom dolazi do zakljucka da je u bajci broj funkcija (31) 'i broj lica (7) vrlo ogranicen. Dodamo Ii jos tri pokusaja definicije. od brojnih koje citira LUthi. po cemu se opet razIikuje »od izmisljenih pripovijesti s realistickim iIi pseudorealistickim pretenzijama kao sto su novele.. cudesno i carobno. Osnovni su: rasclanjcnost u vise epizoda.. Obenauera. Sva se Iica svode na ovih sedam: protivnik. .bajku i' fantasticnu . da stvarno i ·~cudesno postoje u njoj paralelno . -Polivka). darivaIac. mijesanje stvarnog i nestvarnog... »Bajka je prica odredene duzine koja ukljucuje slijed motiva iIi epizoda. a transformacije: trazenje kraljevne.nebaj1s~. kao jedina rnogucnost da se zaustavi nemoral s tvarnosti.. sretan zavrse . i upozorimo na morfolosku analizu bajke S.. U toj bezvremenskoj zemlji skromni junaci ubijaju protivnike... Cudesno u tom obliku i nije cudesno. trazenje nekog predmeta.. dozivljenorn iIi 0 onom u sto se ~ vjeruje«: lakoca.. tok stvari taka podeseni .ne" onernogucujuci se .....-pradozivljaj rornantike. nasljeduju kraljevstva i zene se kraljevnama« (S. 10 . »Pod bajkom podrazumijevamo od Herdera i brace Grimm pricu zasnovanu s pjesnickom fantazijom pogotovo s podrucja carobnog svijeta.· lazni junak. funkcija trazenje. a zanimljiva su i zapazanja K. J. trazenje sestre i sl. U knjizi lednostavne forme iz 1972. prema misljenju vecine strucnjaka. Proppa. Jvelik broj navodi Max LUthi u svojoj poznatoj knjizi Miirchen (I.. ellvenom.). Odvija se u nestvarnom svijetu bez odredenog mjesta i odredenih karaktera a puna je cudesnog . . Thompson). igra (Leichtigkeit. posiljalac na put.junak. na primjer.d. .. romani. bit ce slika. autora knjige Das Mdrchen (1959).. legenda.

Zasto ne bih ja izmisljao price? I. Singer. B. 5---6. . 1960. nestvarno (cudcsno.'.. kovaT drukcija eticnost. iz drugih varijanata unosc se u izabranu uspjeliji detalji.). a mozda se oba mogu svesti l1a jedan jer je rijec 0 cudesnom._ . . Caillois. De la [eerie a la science-fiction. produbljivanje i izgradnja kompleksnih Ii. ...moze najbolje protumaciti opozicijom izmedu nje i fantasticne price. Tu se narodna bajka ne mijenja. da karakteri nisu detaljno opisani ni u fizickom a kamoli u psihickom pogledu. imati srecu) i da se sve dogada u neodredenom prostoru i neodredenom vremenu. objavljen u: Children's Literature. 1971. Mnogo je teze odrediti ono sto neki autori zovu \Iiterarnom bajkom. snaci se.. Singer': »Ako nadem koju zgodnu narodnu pricu. krati se. obuhvaca vrlo siroko podrucje i ima mnogo podtipova ikojima je svima zajednicko da u struk .).opisa. o atmosferi straha i jeze u znanstveno-fantasticnoj prici imaju u djecjoj . kako ih zove Lihacov.' . nego dotjeruje (od brojnih varijanata iste bajke bira se bolja.' . B.' . 61-71.. odnosno sve price koje nisu fantasticne price. rodne price vrlo vazna. Intervju sa studentima na University of Connecticut.. Ta je podjela vise radi same stvari nego radi podjele za razumijevanje na . Philadelphia. 19-29. . Najjednostavniji su primjer takve bajke price Ivane Brlic-Mazuranic iIi price poput Andersenove Male sirene.. ja kazem sebi: Pa i ja sam dio naroda. Fantasticna prica u djecjoj knjizevnosti ima iste bitne. carobno. 4 11 .. Grimmove price). Dna. 5 R. vol. naravno. str. preveo Petar Vujicic u »Knjizevnoj kritici« br. No tim se imenom mogu obuhvatiti. J. mada ni ana nije od njih imuna . naime. i sve one umjetnicke price u kojima stvarno !. 0 mnogostrukosti takvog pristupa prici iz vlastitog iskustva lijepo govori J._. ja cu se posluziti njom. 1977. . Cirri se da dva bitna elementa.. i tada ja ad iskre razbuktam vatru. sarno iskru price. a tzv. Temple University Press. Jedan zapaza i tumaci Roger Caillois trazeci bitnu razliku izmedu bajke i fantasticnc ! price na podrucju znanstvenc fantastike u svom clanku Od bajke do science-fictions. narodnom . Prijelazni oblik narodne bajke u umjetnicku.. koliko god jos uvijek mnogi i pisci i kriticari gledaju na nju bilo s nepovjerenjem bilo s nerazumijevanjem. da nema ni traga statickirn opisima prirode. pogotovo ad onih 5tO su mi pricali majka i otac. Katkad naidern na kakvu sitnu pricu. iako tvorevine umjetnika. turi vise iIi manje cuvaju neke elemente ili xluh narodne bajke. 6. Iako je definirati. Ako ne. ali nisu narodne price. fantasticnoj prici drukciju dimenziju. vjetar kao pomocnik iIi protivnik itd. -. .-bajkom (Perraultove. zadrzavaju odredenu vidljivu vezu s narodnom bajkom. da je cudcsno mitoloskog porijekla i da je moral specifican (pobijediti. . C. . karakteriziraju fantasticnu pricu. Preuves. koji neki nazivaju literarnom . poeticno) koegzistiraju ne iskljucujuci jedno drugo u -samoj prici..« Prema spomenutom umjetnicke su bajke price koje.). a ovdje se naziva \~~jetnickom bajkom. a na neki nacin i izvan nje. a mogu se u nju uvuci i kraci opisi te poneki trag determiniranja lika is!. nego na narodnim elementima izgradene umjetnikove price s promjenom nekih odrednica gdje se najjace istice prisutnost pejzaza. odrednice uz motivske i problemske razlike te zavrsni Cailloisovi zakljucci . . da su u funkciji radnje (gora i pecina se otvara i zatvara. izmislio sam ih dosta. jezicno se dotjeruje. Iz toga jasno proizlazi da se bajka u tom smislu . . 118. aka se ne provodi detaljnija podjela po motivu iIi postupku.. One su po vanjskim elementima nalik na narodne price. dinarnicki opisi. 1977 (preveo M..

vrlo siroke . dodat cemo.fantasticnom. tumaciCaillois. '.. ". na primjer. mogucnosti su fantasticne price. pak natprirodni poredak narusava cvrstinu . 1978~ 12 . nost prizvana. . u djecjoj fantasticnoj prici najcesce su junaci djeca ad Carrollove Alice do. Taka u fantasticnoj prici zapravo dolazi do toga da se vrsi pomak s neke napete aktualne i uvijek posebne tocke u irealno. otpora... logiju novije hrvatske fantasticne proze pod naSIOVOlTI Guja u njedrima) prizvana stvarnost odvijati »u klimi straha«. bcz koje nije bilo moguce definirati pricu. vjerovanja.«? lake je citat kratak i nedovoljan.seci u nju svoju. dok drugi misle da jc svaka podjcla dobra. stanju ili tjeskobi. da od trenutka pomaka namece zakone svoga sustava i da u nesukladnim slikama razotkriva pravu bit stvarnosti. »svetcuda.. recimo. zasnovane na drugom sustavu funkcioniranja. - t. strahova. u' fantasticnoj prici gradi se svaki put ponovno nadrealni iIi irealni svijet kakav nigdje drugdje ne postoji. rascepa. Beograd. neobicno.sklad i ne unistavajuci njegvu cvrstinu«..svemira. Mogucnosti su bajke ogranicene i pod. ' Daljnje govorenje 0 bajci i fantasticnoj prici nastavlja se u analiza . U bajci su junaci najcesce odrasli. istinu 0 osnovnom dozivljaju. Osim osnovne podjelc po strukturi. Caillois razlikuje cudesno' i fantasticno> Cudesno. Narodna bajka Sansoni. Po shvacanjima nekih na podrucju knjizevnosti nijedna podjela ne vrijedi nista. a ono pripada bajci. oslobada se pomakom u irealno kao div iz price zatvoren u boci i razvija U obliku nove pojavne stvarnosti.« »Drugim 'recima«.lozne shemama. nece biti cudno sto ce se i u znanstveno-fantasticnoj prici kao i u suvremenoj nedjecjoj fantasticnoj prici (vidi.. cak nesnosno prodiranje u taj stvarni svet. jer su knjizevna djela vrlo kompleksne i slojevite tvorevine.. Ako je suvremeni svijet ispunjen mnostvom egzistencijalnih i esencijalnih tjeskoba. u irealnoj prizvanoj stvarnosti defilirati oslobodeni svijet djecjih osjecaja. koji predstavlja unutrasnju stvarnost odbacujuci pojavnu stvarnost. prizvana je stvarnoscu. Firenze. zelja. Nolit . o 0 4. »svet "bajke i"stvarni' svet llzajamno" se prozimaju bez ikakvih teskoca i konflikata. Zupanovu an to . kosmar)".~nicim njegov unutrasnji . Vidi nastavak u: M.. noj prici.. ocaj. Lugli. . Bica koja ih nastanjuju nisu niposto obdarena jednakim snagama. ne narusavajuci u ~"njemu. skrivena u Ijusturi Iazne pojavne stvarnosti. Dabome. moguce su i mnogobrojne druge podjele. Drndarski. u moderno] knjiievnosti. 1963. 6 7 A. [e. oba ta sveta podlezu razlicitim zakonima. svet koji se vezuje sa' stvarnimisvetom. u fantastici.(mnogi govoreci 0 Carrollovoj Alici u zemtii cudcsa spominju ludilo. S toria della letteratura per l'injanzla. . pa se ne lTIOgU grupirati kao jcdnostavne stvari. razornu. . dok [eTantasticno »manifestacija skandala. nag stanja stvari i o. unutrasnja stvarnost. kao sili koja prodire u stvarnost un 0. dok ce u djecjoj fantastic . jasna je Cailloisova tvrdnja o paralelnom postojanju svijeta realnog i cudesnog u bajci kao normal . ma pojedinih prica. tj. logiku a. nezdravi san. da je ta irealna stvar . mrznje. sklol1osti..U bajci se izvan bajke izmisljeni carobni svijet susrece kao paralelna realnost. s djetetom kao glavnim junakom i djetetovom stvarnoscu kao polazistem.. u tom trenutku nastala u dubinskoj vezi s realnoscu ad koje se polazi. Kao sto smo vee rekli. Jelke Ele Peroci. Ali srecu se gotovo bez cudenja .

. ali ne i prave price. st. prica kao igra. nonsensna prica. azuranic.. prica o antropornorfno prikazanim biljkama i stvarima. moderna prica. Po odnosu prema tradiciji spominje se: klasicna prica. Polazeci ad. prica o ludama. Tako su moralisticke price hrvatskih pedagoskih pisaca u 19. Mnoge velike umjetnicke price imaju jasno vidljiv podtekst koji nimalo ne umanjuje njihovu umjetnicku vrijednost. ' prica '0' herojima. Po elementa igre izdvaja se: kumulativna prica.. junake po funkciji nego po "prlpadnostl Ijudskom rodu. zivotinjskom iIi biljnom svijetu itd.. Po postanku dijeli se djecja prica na narodnu i umjetnicku. a fantasticnoj iIi nadrealistickoj prici 0 kojoj se govorilo (izraz nadrealisticki ne bi trebao izazivati cudenje ako se zna da je otae fantasticne price L. izvora. iIi drugim podjelama unutar drustva iIi mitoloskog svijeta. koja izgraduje sustave suprotne postojecem na osnovi nonsensne analogije i logike. Pretjerivanje u namjeni dovodi do grube tendencioznosti. tzv. kao Propp. rijeka (prijetvori). 0 alegorijskoj prici. Najbogatija je podjela po [unacima uopce koju necemo pokusavati is. Priklonit cemo se drugom misljenju i izloziti neke podjele koje se javljaju u praksi kao i druge rnogucc podjele s uvjerenjem da time pridonosimo vecoj jas . filozofska. namjeni ili podtekstu prica moze biti: simbolicka. koja se zasniva na gomilanju i ponavljanju elemenata. ciji je sjajni predstavnik Gianni Rodari.) . Carroll smatran pretecom nadrealizma). kad prica prikazuje borbu prirodnih sila ili pojrnova u Ijudskim likovima. noci S obzirom na terminologiju i definiranje price. prica o. J aka je provedena na jcdinstvenoj osnovi i aka ne pokazuje prevclike pretenzije. Te je pojmove i lako i tesko objasnjavati i vrlo su relativni jer ovise 0 stavovima onoga tko ih upotrebljava. 0 hiperbolickoj prici. prica 0 trecern sinu.tipa cudesnog maze se govoriti 0 mitolosko] prici.Gledajuci . iIi igre s prekrajanjem morfoloskih iIi sintaksickih elemenata teksta. starinska prica. prica 0 antropornorfno prikazanim iivotinjama. kad su kao junaci prisutniHkovi iz mitologije. prica 0 djevojcicama i djecacima i jos mnoge druge. svi sitni smanjeni junaci u borbi M s velikima i sl. basna. do vulgarizacije namjene koja unistava samu pricu.divovima. kad se cudesno svodi na pretjerano uvecavanje postojeceg. saljiva iIi humoristicka. prica 0 postanku imena planina.. prica 0 patuljcima.t . prica 0 svecima. svjesni cinjenice da u pricama nekih autora nije 'til 'podjelu lako provesti (na primjer kod Andersena).na' oS11ovnustrukturu pokusali smo dokazati.razllke izmeducbajke i fantasticne price. jer upozorava na neke elemente i donekle ih osvjetljujc. Po ejektu.'. prica 0 lutkama.. 13 . angazirana prica. U vezi S ovom podjelom rnoguce su i transformacije kad se junaci koji nisu djeca ponasaju tako da pokazuju djecje osobine te ih djeca-citatelji i dozivljuju kao djecu (bjesici i domaci Ivane Brlic . moralisticka prica. bile zaista moralisticke.. U istom je polozaju i prica koja dobiva ime po stavu autora prema aktualnim drustvenim problemima. "postojarije . za najveci fond djecje price. Mozda bi se ovamo mogle ubrojiti i lagarije. prica 0 mudroj djevojci. crpsti i pri kojoj ne uzirnamo. U tom smislu spominju se: . prica 0 vjesti . poucna prica. prica 0 zivotinjarna.vilinska prica. Po junacima U odnosu na djecu mozemo razviti opoziciju: prica s djecom kao junacima i s junacima koji nisu djeca. carna.

s ne"S'"telhim" Lavr~etkOItl... ali nije nimalo sretno da se zato poznate price velike autorice nazovu.. zenidba s kraljevnom).. a ovdje moramo prihvatiti konstataciju da u umjetnickoj bajci i fantasticnoj prici sretan zavrsetak nije pravilo. sto ne vrijedi jednako za druge vrste kao sto su mit. .. nego vise ep~_.. Po odnosu prerna -!gri. Iegenda. . kako god bila teska iskusenja koja su nametnuta junacima price.No zavrseci umjetnickih bajki i fantasticnih prica cesto su sretni u prenesenom (bitnom) smislu. Dok je u narodnoj prici cudesno gotovo uvijek u nekakvoj vezi s paralelnim cudesnim (mitskim) svijetom.J?~i(.. koj preporuka recipijenata.. po nasem misljenju. Spomenimo jos sarno to da gotovo svi izvrsni tekstovi sadrze u je. dinstvenim omjerima razlicite osobine iz ovih podjela te je svodenje jedne price iIi cak cijelog autora na sarno jedan uzak model neprikladno.ispunjenJa Ijudskosti. Pitanje ije. VI ~ izd. .bez igre rijecima i one u kojima je igra rijecima naglasena. Obenauer tvrdi: »Sretan zavrsetak mnogih slavnih bajki. . dotle se izvan nje kao postupci za stvaranje cudesnog javljaju: ozivljavanje nezivog.. ka kao pedagoska literatura~~9:':''jer' »pouka u njima cesto diktira razvoj dogadaja koji za bajku nije uobicajen«. . kompleksno.~k<?~osjecaju za pravdu i mudrom saznanju da mozemo nakon teskih iskusenja u punom smislu te rijeci dostici srecu potpunog . jasno mogu dokazati brojne razlike izmedu narodne bajke i prica Ivane Brlic-Mazuranic. . ali je potpuno konzistentan i upravo bitan u novom modelu sto ga razvija autorica Prica iz davnine pa ga ne diktira pouka. narodnel. Drndarski. ~ ..Ovisno 0 zavrsetku razlikuju se tri tipa: prica sa sretnim zavrsetkom. .i. Takva podjela moze koristiti na podrucju proucavanja suvremene price gdje je igra rijeclma cesto polaziste price.t-. C~). sretan zavrsetak je pravilo... Nije uobicajen za model iIi kanon narodne bajke. preuvelicavanje iIi ekspandiranje likova. odgovara manje potrebi slabih dusa koje ne podnose nikakvu tragiku..»pedagoskom bajkom« iIi cak sintagmom »baj .vidj~li. M. ali ne i u fizickorn (pobjeda. rijecima mogli bism~~~liJiQv~tiprice . ne pot . ~ . . dok je u umjetnic . odlazak Exuperyjeva malog princa sa Zemlje. sudenje Alice u Carrolla itd. na primjer. Jlnarodnoj . predaja. Reakcije djece u recepciji prica na nesretan iIi ne sretan zavrsetak mogu biti zanimljivo podrucje ispitivanja. iIi ne biti. sjedinjenje kositrenog vojnika i plesacice u plamenu. Karakteristicni su primjeri: smrt Andersenove djevojcice sa zigicama. Isto vrijedi i za druga slicna pojednostavljenja. .i . tj. ibid. djece koja sretni zavrsetak bez sumnje ukljucuju u svoj horizont ocekivanja . Taka se. 14 . "U narodnoj bajci. Miirchen.Drukciji cudesni svijet izvan. sreci iIi nesreci (na primjer Andersenova Kraljevna na zrnu graska)...Iiterarne narodne ostvaruje se drukcijim postupcima. ocovjecavanje neljudskog. I 9 -bajke Max Lqiithi.' Ti se stavovi svakako mogu prihvatiti. 5.. cjenjujuci pri tom pedagosku literaturu koja podlijeze drugom sistemu vrednovanja. Zaista su te price neusporedivo vise od »pedagoske literature«..smo . Stuttgart} 1976 (preveo M. . sretan svrsetak pripada bitnim odrednicama vrste i u funkciji je same vrste. .kao sto.'prlca sa zavrsetkom u kojem se ne odlucuje a oIti .

.. A Critical History of Children's Literature.na. Taj. u kon'vencionalno percipiranom svijetu. • . jer upravo 0 njoj ovisi stvaranje i logika svijeta cudesnog... pa mjesto toga uzima gotove likove iz narodne price.. .Y.j oblikujuci Iantasticnim sredstvima neki zbiljski do-. Ona sarna uvjerljivo tumaci svoj dozivljaj vatre u peci i raja iskara sto je sunuo iz nje jednog predvecerja kao polaziste za razvoj price. 10 J 15 . tvaranje iIi pomak plasticno slika Maeterlinck u Plavoj ptici kad na po. odnosno . zatim obrnuto od toga brisanje svojstava ili zakona. Postupkom ozivljavanja i antropomorfnog prikazivanja.-. >'jer je prijelaz obicno taka vjesto i dobro pripremljen da se radnja. da odgovara.. dakle. bez zaustavljanja i bez ikakvih prepreka... Nesbitt.I.. karakteristicnim za velik broj Andersenovih prica. zornici u prvim trenucima djecjeg sna stvari i pojrnovi iz ranije oslikanog realnog kruga »uskacu« u svoje irealne oblike. -prijelaz u irealno nije ni istaknut ni specifican za pojedinu pricu. \.l):)qn9j . odjednom kao pomakne u prostor koji ima druk.prijelaz iz realnog svijeta u irealni. ali je cinjenica da svaki autor u sva. nostavno dolazi do susreta s njim. presudni -. Za pravu fantasticnu pricu karakteristicni SUI izvan stvaranja cudesnog. ali ipak odustaje od stvaranja i opremanja vlastitog cudesnog svijeta. a odustaje cak i od osnovnog dozivljaja ugradujuci Domace kao epizodiste u »tUQU« pricu. Meigs. pre . U fantasticnoj _prici~ cudcsno se stvara .svaka fantasticna prica _stvara sarno za sebe. kao u Thurberovoj prici Mnogo mjeseca gdje kraljevna i njezin atae sarno prebacuju problem odnosa djece i odraslih na neutralan plan). pogotovo aka se pri tome dodaje sarno svojstvo govora. Macmillan. kao sto su: stavljanje djeteta u polozaj glavnog iIi drugog glavnog junaka (ad 22 fantasticne price U ovoj knjizi dijete je junak u 15 njih) . ne dobiva se..u trenutku starta pr~~~". Svi su oni neobicno vazni i djelotvorni u prici. parodiranje. j_9_~-r-··Qriigipostupci. . svoj fantasticni svijet. 11 C. ako su odsutni drugi elementi.. Taj je postupak bez sumnje zajednicki svim piscima fantasticnih prica. sofisticizam kao izgradnja novih sustava na osnovi zapazene pojedinosti defektnom (porocnom) a prividno ispravnom analogijom i dedukcijom. koj prici trazi vlastitu varijantu prijelaza... E. nepostojeci oblik. New York} 1959. U njoj naime cudesno postoji izvan pojedine bajke kao izgraden i konzistentan sustav te u bajci jed ." Medu »osnovnim postupcima« koji su zajednicki svim piscima fantasticnih prica Elizabeth Nesbitt" na prvom mjestu istice »prijelaz iz jednag svijeta u drugi« (the passage from one world to another). parabolska i simbolska zamjena za stvarnost. Kolebanje i odusta . ··:Cini /' mi se da je taj naziv dobar._~.. A~ Thaxter Eaton. prava fantasticna prica. trenutak u nastajanju fantasticne price nazvao sam pomak u irealno. sto se sve svodi na dodavanje svojstava.. str.. no jedan od njih potrebno je posebno istaknuti. prepustanje podsvijesti.zivljaj~ U svakoj ad njih dolazi do svojevrsnog pretvaranja u novi.. obrtanje reda stvari.. . Takav prijelaz. a maze se susresti i Iazna bajkovitost (tada likovi posudeni iz bajke ne sudjeluju ni u stvaranju privida bajke. . stvari i svojstava. sklonost nonsensu. nastavljajuci logican put kojim je krenula: ne potpadajuci ni pod kakvu vanjsku silu. janje od tehnike fantasticne price izvrsno se vidi kod Ivane Brlic-Mazuranic pri stvaranju Iikova Dornacih u Sumi Striborovoj. a to je pomak u irealno.~. raznovrsne igre rijecima naivI1ost..bajci . Ra Hill Viguers. 158). igra. ~r· M~ Crnkovic u clanku: »Pomak u irealno u fantasticnoj prici« (Bagdala 16 1972.F .

Nametnuta vjerovanja stvaraju u Andersenovu Carevu novom ruhu irealnu sliku cara obucena u prividno nista. QUO_sto za _avion znaci odlijeR~_(j-e __ 4~'. Ako i jest broj osnovnih tehnika pomaka u irealno ogranicen. Srodna su snu. kao kod Collodija. raznoliki pomaci tijekom radnje. Tehnikom sna kao pomaka u irealno sluze . Carrollova 'Ati'ca zaspi na prvoj stranici i probudi se na posljednjoj U obje knjige. Nadalje valja napomenuti da se u vecim kompozicijama.. Zbog vaznosti pomaka. osim osnovnog spomaka na po . Saint-Exuperyja.. kao »kljucne tocke fantasticne price. E. Peroci. Rodari u Putovanju Plave strijele. a kako opct pomak nijc nista drugo nego Iogicna i uvjerljiva rezultanta razvoja teme izrasle uvijek j. "'thwa. No kako i dimenzije i zakuni toga novog prostora ovise 0 pomaku. S... Popovic. javljaju i novi. \. A. A. Barriea. To 'su:/s~)1/':nesvijest} d. uz tolike druge. jer je njime prica vee odredena«. Peroci u Maci papucarki i toliki drugi. bodenje ad svih spona. Loftinga. mozemo ipak "-"riakon analize veceg broja fantasticnih prica zapaziti neke osnovne tehnike'-·pomaka.. (U nekim podjelama djecje price ciklus 0 ludama zauzima jedno od vrlo vaznih mjesta. bez sumnje jei igra. Skrlnjaric. njena posebna pozornost. Ne odustajuci od tvrdnje da svaka fantasticna prica vlastitim pomakom otvara polje vlastitog cudesIlog ill irealnog 'svijeta. Balog. . pravih i laznih. jasno je da je pomak u irealno vrlo vazan dio ~rice.. Thurberova Mnogo mjeseca i Singerova Snijeg u Tupovcima. po gubitku iIi slabljenju svijesti.. tjeskobe). a gotovo svi u samoj prici~~$. dokazuju Grimmova prica Sretni Ivo.a.. Ostvarenjem zelja ili drugih potreba kao gIavnim iIi dodatnim movensom ostvaruje se pomak u velikom broju prica. kao Brze . Svi ovi elementi sudjeluju pri stvaranju cudesnog svijeta jedne i druge knjige. Cia oriia'PJicll znaci. nesvijesti. 'J\ywe.. Rodari. kao Andersen u Cvijecu male ' I de. a nema svijesti kao kontrolora koji bi odbacio slike nesukladne sa »stvarnoscu« .fi~tvarerijezelje (potrebe.najtipicnija tehnika pomaka u djecjoj prici. Slikanje Iuda. Q dignuti _se u visinu ~a . takozvanog realnog svijeta. Capek u Postarsko] bajci.z. Jtil_ •• _ "recimo. u svim je analizama u knjizi pomaku poklo .. ojoj se _onda leti. dusevna nerazvijenost (prave i lazne lude) i konacno igra kao svjesno odredivanje erte koja dijeli stvarno i nestvarno kao i pravila po kojima funkcionira irealni svijet.-.-.. na primjer. u ~ndersenovoj Djevojcici sa zigicama cudesno nije nista drugo nego haluciniranje kakvo se javlja u procesu smrzavanja. njihove su izvedbe tolikoiraznolike da svaka Iantasticna prica ima svoj pomake Tako je.) ~~!ljn~.-~~~_lje. cesto je i u narodnoj bajci i u fantastienoj prici.~e i toliki drugi.risevna prisila (nametnuta vjerovanja). Carroll u knjizi Alica u zemtii cudesa pri izgradnji cudesnog svijeta tehniku sna kombinirao s igrom karata i po~tnom irealnom slikom Bijelog zeca (kunica) za kojim Alica odlazi u zecju rupu.~~' pruza Iantasticnoj prici goleme mogucnosti: oslo.(~_ k . dok je u drugoj knjizi Alica S orui stranu ogledala san kombinirao s igrom saha i okrenutom slikom U ogledalu. Kastner. nogi je upotrebljavaju vee u pomaku. golemu mnogostrukost transformacija i bliskost djetetu . Sve one naviru iz »skladista« podsvijesti. Barrie u Petru Panu.._.vrecimo. kako to. vrucice iIi sl.... Sve bogate Carrollove izlomljene irealne slike realnog svijeta ornogucuje san.· '. cetku price (knjige). Tako.. 1 "'I' 16 . Lindgren._. stanja soka.. . ~zd.cije dimcnzijc i u kojem vladaju drukciji zakoni.

. Oni su objavili velik broj narodnih svih tipova.. Kasnije je napisao mnostvo drugih prica od kojih su najpoznatije: Mala sirena.Neke su Andersenove price sarno nesto slobodnije prerade narodnih prica. ~785 __ 1863. ka.~)U njoj su bile price: Kresivo.. koji je cijeli v. I . a vee je novim velikim korakom ad sedam milja zakoracio engleski pisac Lewis .?3"~ prvom broju casopisa »Smilje«.zemlji cudesa.. napisao je tu knjigu za malu prijateljicu Alicu. J os Andersenova prica nije ni izdaleka razvila sve mogucnosti..._.6. no cesce su vlastite price s postupcima i motivima narodnih prica. Palcica. Me. ••• r - . zivot drugovao s djecom. Wilhelm 1786.. dodao nesto opisa. Narodna prica postoji od davnina. -~ .. Tratincica. on je svojih osam narodnih prica malo dotjerao po ukusu slusatelja iz sa .. Carroll (1832 1898) objavivsi 1865~')gIasovitu Alicu u _.' prl~'a-' dutim. Andersen je stvarao vlastite price bez veze s narodnom bajkom i sasvim drukcije ad narodne bajke. sensni tip Iantasticne price. danski pisac H~s. ni tu nije bio kraj. a posebno bajki i_novela. Veliki zaokret u razvoju price ucinio je »kralj price«.. Ako vee treba da bude krat . 2 STO LICA PRICE 17 .. -••• -'.. stoljeca -'k. ali tiskanje narodnih prica u po. postavljajuci nju samu u srediste radnje i prikazujuci njene dozivljaje u mastovitim irealnim slikama kakve je sugerirala podsvijest u snu. Hrvatskoj je djeci Andersen prvi put predstavljen tek \1~.. lana: unio je u njih detalje iz viseg drustva....sebnim knjigama namijenjenim djeci nije toliko staro. S Carrollom se prica potpuno odvojila od narodne price.. Mnogi su pisci oponasali i slijedili njegove modele prica.ad se za djecu prireduje najprije narodna bajka i postupno razvija umjetnicka prica. a pogotovo njegove postupke ozivljavanja i antropomorfnog prikazivanja svijeta..non. Afanasjev itd. djeci bio je francuski pisac Char . :. Oksfordski profesor'~matematike. Njegova prva knjizica prica izisla je' f1835.12.~l!ristian Andersen (1805 1875). priblizilu sc dje• r . Kratku povijest price nije lako izloziti.. Mali Nikola i veliki Nikola. _.. . KraIjev1ia~'na zrnu graska i Cvijece male I de..). .-1859). Ruino pace. . najprikladnije je prikazati one stupnjeve na kojima se ana mijenja i registrirati njene najslavnije predstavnike u svijetu i u nas. . Andersenove su price postale svojina svih naroda. les Perrault (1628 1703). Prvu knjigu pod naslovom Price za djecu i dom izdali su 18.'Moze se reci da pravi cvat djecje price pocinje pocetkom 19. glasovita braca Grimm (Jacob. Manje su mijenjali narodnu pricu. stoljecu knjizevnika koji su biljezili narodne price i tiskali ih (Bozena Nemcova. Godine· 1697~: objavio je zbirku pod naslovom Price moje Majke Guske ili Pripovije:sti i price iz davnih vremena s poukama. - .. Carevo novo ruho.. . cudcsno u tumacenjima i u drugim postupcima nastojao sto vise umanjiti. a prva zbirka Andersenovih prica u pod naslovom _ zabrane price izisla je u Zagrebu --1877... ali i danas djeca svijeta mazda najcesce citaju i slusaju narodne price u Grimmovoj verziji. . Prelazio je i na podrucje fantasticne price.Kako njegovo vrijeme nije bilo osobito skIono narodnoj prici. - .. U svakom je narodu hila u 19.... Djevojcica sa zigicama uz tolike druge. Prvi koji je izdao knjizicu narodnih prica namijenjenip'. Obilno se sluzio postupkom ozivljavanja stvari i ocovjecavanja biljki i zivotinja a u ruho price oblacio je i dozivljaje iz vlastita zivota kao i svoj poeticki dozivljaj svijeta.. iako su je dotjerivali prema drugim varijantama i stilski.

Nista se bitno novo nece dogoditi nakon Carrolla na podrucju price.) ne sarno dobra . Sickels i F. . Beograd. 1976. mnogo i Izvrsnih. U sarno pola stoljeca. 1979. Gianni Rodari. Evelyn R. ali. dosle nego upravo potrebne.. takvo ponizavanje ljudskog dostojanstva kakvo covjek ne pamti odiskona. srecom. i definitivno prevladane. Takva se diskusija vodi danas u pedagoskim krugovima i aka igracaka (vojnici. oruzje) i oko stripova i crtica.golem put. Ne ulazeci u tu diskusiju. James Barrie. Antoine de Saint-Exupery. On tvrdi: »Ako odrasli covjek nije u dje . naprednog 20. Iz cesto podgrijavane. New York. U daljnjem tekstu zastupa se misljenje da je 0 nasilju bolje citati nego slusati 0 njemu iIi gledati ga. macehama i sl. prica je presla . Znacenje bajke. Astrid Lindgren.. od --Grimma do' Carrolla. Isaac Bashevis Singer. otvorivsi. da su za normalan razvoj upravo takve price (s vjesticama. ill B~ Bettelheim. 7. »pravda« sto se postize rnacem i sl. a glasi: »Zvjerstva i okrutnost u bajkama zbunjuju mnoge ljude koji ne mogu podnijeti da se djeca upoznavaju S okrutnoscu i nasiIjem. prevedenoj u nas pod naslovom Znacen]e bajke'-. Andersena. Ju- 18 . analizira dubinski najpoznatije Grimmove bajke i zakljucuje.. ostao je prigovor bajci na racun teskih prizora nasilja u njoj (ubijanja. Alfred Knorf. Oscar Wilde. opake vjestice. Karel Capek. U nasoj antologiji nalaze se mnogi ad najboljih: Carlo Collodi.i'koji u knjizi The Uses of Enchantment. navodim dva rnisljenja. djeteta svijeta tehnike. ali svi ce oni izgradivati svoj tip price koji na neki nacin vuce korijen iIi oct Grimma. sve svoje registre. raspre 0 navodnoj neprikladnosti prije svega narodne bajke kao lektire suvremenog djeteta. to najboljima od njih nimalo ne smeta da budu potpuno samosvojni. James Thurber. rekli bismo. Marcel Ayme. Pojavit ce se mnogi poznati autori. i u kojem je gljivasti oblak zasjenio svermr..Prosveta. Cini nam se da upravo ani dobra predstavljaju razvojne tipove i vrhunce price. 1970). ili ad. a velikihautora djecje price ima u brojnim nacionalnim knjizevnostima mnogo.tetu i otvorila beskrajne vidike novoga cudesnog koje se postupcima fantasticne price za svaku pricu posebno izgraduje na stvarnosnoj osnovi. . iIi ad Carrolla. Jedno je izrazeno u velikoj Anthology of Children's Literature Edne Johnson. goslavija --. stoljeca u kojem Sil se dogodila dva svjetska rata. stoljeca kojem ne pristaju mastanja zaostalih davnih epoha itd.Aka pripadaju istom bratstvu s Andersenom iIi Carrollorn. Ivana Brlic-Mazuranic. . Ima ih.. Pisuci danas 0 djecjoj prici. Drugo je rnisljenje poznatog pisca i psihijatra vBrune Bettclheima. Ela Peroci i Zvonimir Balog. na osnovi analize i bogatog iskustva u Iijecenju djece. okrutne kazne. neki od njih vee prema ukusu recipijenata i veci ad Carrolla. . Clarke Sayers (Boston.. Erich Kastner. mozda bi bilo potrebno spomenuti neke dileme koje se javljaju u literaturi 0 njoj.). Hugh Lofting. za koju se ne smatram ni dovoljno spremnim ni pozvanim. zle macehe. Jan Brzechwa. jer se citanjem dobiva potrebno zna . 12 The Uses of Enchantment. Pavel Bazov. Alcksandar Popovic. nje bez ostrc prcdodzbe. mada je tesko shvatiti kako ce izbjeci to saznanje kad su to djeca 20.

)..« Za... dokazivao korisno djelovanje na. Lieberman. « Uz ljepotu se veze i bogatstvo i dobrota.« U daljnjem tekstu izlaze da su to »doslovno price starih zena«. jer ilustra . lukave i beskrupulozne u tim pricama: aka se identificira s nelijepim djevojkama. Ako se djevojcica identificira s ljepoticom. Sharing Literature with Children. C. jer je ljepota nekakav dar sudbine a nesto sto se moze postici . njegovi ce snovi biti oskudniji po sadrzaju i znacenju te ce mu Iosije posluziti u uspostavljanju sposobnosti da zago . svakirri Iikom. i nagrada je sarno jedna. Djevojke postizu nagradu aka su najljepse: mladici ako su srcani. one koje je popularizirao Disney. • tinjstvu bio izlozen bajkama. 2* 19 .« I na drugom mjestu: »Tradicionalna narodna prica jedna je ad malo vrsta klasicne djecje knjizevnosti koje moze odobriti radikalni feminist. Potrebno je . Psiholoska je istina da se i djevojcice.. i zavrsava savjetom da djeci treba kupiti barem jednu zbirku narodnih bajki ako se zele »pripremiti za oslobodenje zena«. Istina je da neke od tih bajki koje najbolje poznajemo. spodari zivotom. ona pocinje gledati s nepovjerenjem na ruzne djevojke koje su prikazane kao okrutne.su rijeci: »Neki borci za zenska prava napadali su narodne bajke kao musko . stas i s1.. obrnuto. maze razviti stay nepovjerenja i ljubomore prema lijepim djevojkama. da je Marica svladala vjesticu a ne Ivica. pasivne i vezane za kucu dok cckaju dolazak svoga princa.. renja 0 nejednakosti i inferiornosti medu zenama . U bajkama je najcesce pri .rodnih bajki u prevladavanju straha od neprivlacnosti upravo stoga sto u narodnim bajkama nikad nije opisan nikakav uzor zenske Ijepote (boja kose. Odatle i Bettelheimova nenaklonost ilustriranju narodne bajke. najaktivnije i najmocnije hila na strani dobrog iIi loseg..... ociju. o bajkama se povoljno izrazava. celia Butler u svojoj knjizi Sharing Literature with Childrenv navodi dva suprotna misljenja koja dobra ilustriraju bit i raspon te problematike. sovinisticku knjizevnu vrstu: osjecali su da je davanje djeci bajki poput Pepeljuge i Snjeguljice neka vrst pranja mozga kojem je cilj uvjeravanje da sve djevojcice moraju biti uljudne. Njene 13 F~ Butler. David McKay. imaju takve junakinje. i djevojke boje da nisu lijepe (cak su i privlacne djevojke cestc uvjerene da su ruzne). nepouzdanja i uvje . aktivni i sretni. one postoje pasivno taka dugo dok ih junak ne opazi iIi mu netko ne opise njihovu ljepotu. Sasvim drukcije misljenje brani Marcia R. a upravo taj strah je glavni izvor tjeskobc. No s gledista evropskog folklora one ne predstavljaju reprezentativan izbor.) te se svatko maze identificirati' sa . Fran . i zcne. sutno nekakvo natjecanje i kako »moze biti sarno jedan pobjednik..« o bajkama se vodi raspra i u taboru boraca za zenska prava. s toga stanovista. poslusne. kljucak je da su bajke za djevojcice izvor teskih frustracija. »Buduci da su junakinje birane zbog Ijepote (en soi) a ne zbog neceg sto su ucinile (pour soi). da su u njima upravo zcne najpametnije.n~p!lmenuti da je Bettelheim. Alison Lurie. New York (citate preveo M. koja u clanku Jednog dana doci ce moj prine: dusevno [ormiranje Lena preko narodne bajke polazi upravo od kritike navedenih stavova Alison Lurie i nastoji dokazati stetu koju u formiranju citateljica moze izazvati pasivnost zena i uloga zenske ljepote u narodnim bajkama.

B. Dijete ce vjerovati u nadnaravno.. Svaka fantastika proizlazi iz stvarnosti i pokazuje nekakav odnos prema njoj... i prica je potrebna stvarnosti da bi izdigla i otkrila ono sto se. K. . 20 . i upravo sa n stvarnoscu djeteta. I stvarnost je potrebna prici da bi se izdigla iznad nje. Ugledni nobelovac J. a »zemlja prica«. Drugi je odgovor Singeru njegova vlastita upotreba konzistentnog nonsensa. B. Treci se spar vise odnosi na fantasticnu pricu nego na narodnu bajku.. nego ulazi u bit izgradnje suvremene price i trebalo bi u njoj ponavljati sve one sto se govori 0 postanku. Chestertona. pa i nonsensna. Singer.« Ovakva rasprava ne obuhvaca periferno pitanje. Singer se bori protiv zloupotrebe price. jati Singerovih opomena. poznatih autora ne mora se bo. Odstupanje od stvarnosti ne predstavlja istinski simbolizam.. panje od stvarnosti predstavlja lose pisanje.. po Saint-Exuperyju.. ali i na podrucju nadnaravne price dijete zahtijeva logiku i konzistentnost.. kao i njene strukturalne konzistentnosti i logicnosti. ne vidi dobra ocima. acini se' da so i djeca potrebna prici...--:~v_~. moguci drugi sporovi. Singer. dokazuju i zivQst djecje price. nonsensu koji je od Carrolla jedan od bitnih postupaka fantasticne price. »nije nista drugo nego suncana zemlja zdravoga ljudskog razuma«..._<:t_i. tova sto vode u zemlju prica... Svime sto je ovdje receno 0 Iantasticnoj prici __astoje. kako to pokazuje na primjer njegova prica Snijeg u Tupovcima. . citirani intervju.. -' Milan Crnkovic o o 14 J.. tvrdi:!' »Vidio sam mnogo pi . No moderna fantasticna prica bilo kojeg tipa... se upravo dokazati njene cvrste veze sa stvarnoscu. Mnogima se ne svida pretjerana sloboda u igri r ijecima i tzv. dijete vee posjeduje cvrst smisao za logiku i zna sto ima smisla a sto nema . Odstu ... I stoga mazda nije uzaludan posao proucavati stotinu pu . definiranju i razvoju price.. saca koji misle da ce dijete prihvatiti nonsens.. cija nuzno suzava mogucnosti narodne bajke i nudi sarno jedan model Ijepote. a to nije istina.. po r'ijecima G. Iako dijete ima manje iskustva nego odrasli.. i sam djecji pisac... Prica je bez sumnje potrebna djeci.