PRAKTICNI

PRIRUCNIK

f-

·STA

UKC

Z'DAR
..,
)
Savjetiza odrzavanje.tpopravak i bolje koristenje

r

)

.!

Glavni i odgovorni

urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec Strucna recenzija i adaptacija: dipl. inz.: J OSI P I(umel'ieki, Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin Graficko uredenje: Tornislav Toth Tehnicko uredenje: Mladinska knjiqa: Herman Miklic Snirnk e: Zarko Mahovic Prijevod: J osi pa Balenovic Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© ©

Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sa m svoj rnajstor. Vjesnik, OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4, Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu Suizdavac za slovensko izdanje: Tehniska zalozba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako prestarnpavanje i prenoserije bez odobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti su priprernljeni na osnovi iskustva i struc nog znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakva odgovornost u slucaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na prornet odlukom Republ iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturu i fizicku kufturu SR H broj 1602/1-1975.

,
I

I ~l

j

SADRZAJ 8 8 time kopati Pripremanje rnorta. betona i zbuke Mjerni alat Pripremanje mortova Pijesak i sljunak Mort Beton Odsijecanje i rezanje opeke i crijepa Cisti rez Grubo lomljenje iii odsijecanje 8 10 10 10 10 12 12 12 RADDVI NA llDDVIMA 16 17 19 20 Unutresnj! zidovi i preareoe Temelj Podizanje zida Sastavljanje i madusobno povezivanje dvaju zidova Pravokutni uglovi zidova Potporni zid Ocjena kvalitete zidova Busenja pregradnog zida Nova vrata Vrata u nosivom zidu Otvor u nenosivom zidu 20 21 23 24 25 25 26 .

.I I I .Jednostresnadrvena konstrukcija Krov Vanjski zidovl Izo lacij a terase Bitumen u reskarna izmedu plocs Kako izolirati pukotine Polaqanje hidroizolacijskih slojeva na terass Odvodnjavanje terase (Pre)star odvod Izrada odvodnog kanalica na terasi Limeni zljebovi Odrzavan]e lskrivljeni zlijeb Oblici potkrovnih i natkrovnih zljebova Kako ucvrstiti odvodnu cijev Kako postaviti ncvizlijeb Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih eijevi Opsav dimnjaka I I . I \ I I I f I .28 29 30 31 33 33 34 Izg rada pregradn ih zidova G ipsane pregrade Drveni kostur I<ako zbukati Mali pornocni Police za boee Kamin radovi KROVDVI 38 39 40 40 42 42 43 44 45 46 46 47 48 48 48 50 51 53 54 54 55 56 56 57 58 59 60 61 62 62 63 64 Tehnike pokrivanja krovova Kako hodati po krovu Preslagivanje crijepova Kako slofitl kanaliee Popravak sljemena krova Pticja gnijezda Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa Salonitni pokrov Kako zamijeniti plocu Pokrov od limenih ploca Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Kako zamljsniti plocu Nadstresnica za automobil Temelji . \ .

zid Osteceni zid ograde Tabele Podjela Sastavni Podaci Velicina Okvirni zbuka Okvirni Potrosnja Najmanji pokrova pregl.ed izvedbe zbuke nagibi po 1 m2 krova prccelja zbuke prema vrsti veziva omjerima rnijesanja dijelovi a opekama zrnaca pregled pijeska izvedbe za zbuke unutarnjih s volumnim 1 m2 zbuke Vrsta opeke Vrsta zidova i masa kose plohe Kako koristiti prostor .66 66 67 67 Dimnjaci Osteceni Dimnjak dimnjak bez propuha specijalnih nastavaka Postavljanje oBVOO VoBE I RABoVI NA DTVDRENOM 70 71 72 Izvan kuce Sivi odvod Reviziono okno (saht) Zacepljeno Zacepljene Zaglavljeni reviziono cijevi reviziono okno okno 73 73 74 75 76 76 78 79 80 81 81 82 82 83 83 84 84 84 84 86 86 86 87 88 88 88 88 89 ·89 89 90 Kako napraviti poklopac Stazica u vrtu Staza do garaze Staza Pcplocavanje Pukotina Razbijeni staze Plocnik oko kuce na stazi plocnik Stube Kako trasi rati stube Betonske stube Stu be ad opeka Ograda kao slobodni Betonski Zeljezni parapetni stupovi zid ograde .

A da ne Umijece zldanja staro je skoro koliko I covie. jer je nje vazne probleme. kamin ne »vuce«. U pocetku je sam pravio nemo dobri i svestrani majstori. ogradama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn i zidove. popravila iii same uspjesno odrzavala jedna kuca. S vremenom ta se univerzalOva knjiga zeli pomoci citaocima pri njihonost zidara sve vise suzavala: strucno usavim prvim koracima. Cesto primjecujerno kako radnik rusi nesto sto je netko drugi nesolidno napravio. svatko ad nas moci ce odrieveti krov vrtnim stubama.. od Osjecej. Svaki problem ima svoga strucnjaka. poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate. zalost gotovo nikada nema vremena za maZidarski zanat jedan je od najstarijih.. mogao je napraviti prakticki sve za kucu.lalost radove s odredenom garancijom u uspjeh. zvijeri i drugih opasnosti. u potrebljaradi se 0 projektiranju kuce.ugasila genijalnost mnogih. a koje mogu i zele prilagoditi vlastitirn potrebama.I I I \ ) 6 . maloj cisterni. iskusnijih . grubo izradenim voljom. Konacno. PRASTARD UMJICI . nacrt za kucu. nema razloga da ne uspijete. nego 0 njenom vajuci najbolje materijate koje mu nudi priodrzavan]u (u dobrom stanju). upucujuci ih U osnovne vrsava nje prokrcilo si je put pa se je na . skromnom komadu zelenila 0 kome zestitio od nevremene. ne sklon iste za sebe i svoju obitelj. volja za rad. Zidar jednoq. potrebna je brojna ekipa raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak dolaze u sukob. slobodnim zidovima. To se odnosi ina one koji stanuju u unajmljenim kucama. zacepljen zlijeb. tada se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake obitelji ~ imati vlastitu kucicu. sada vee davnog vremena. pokvaren odvod .I • . Da bi se danas konstruirala. njihov poduzetan duh i sposobnost prilagodavanja najrazlicitijim situacijama. Kuca. ma koliko rnalena bila. stara i coviekova teznja da sagradi sigurno A zasto to ne bismo radili sami. koji na . nabavite potreban alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete bama i ukusu. . od dotjerivanja do i nstaliduh te djelotvornost poticu nas da postaranja vodovcda. pregradni zid treba srusiti iii sazidati.. nedostaju vrata... praktican i ekonornican temelja do krova.govorimo 0 radovima na otvorenom: puteljkovs zelja da sagradi cetiri zlda i krov da bl se cima i stazama prohodnim i po losern vremenu. Pccnete Ii roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre[ednostavnirn poslovima. Ako ti problemi rnuce gradevinska poduzeca. Pristupimo IIovom pos/u odveino Is svatko sanja. pricin]a svome vlasniku niz problema: krov propusta vodu.

.

za svaki pojedini posao naznacena je minimalno potrebna oprerna. Zbuka se zagladuje gladilicom. mjemi a/at (libele. Da bisrno dobili mort. Beton nastaje mijesanjern sljunka (veliclna zrna do 30 mm).CIMI KD IIATI uzima se ona koja je najprikladnija za najceste radove. cementa i vode. potrebne su tacke. beton iii zbuka. To su rnjesavine agreg ata (sljunak. zidarska cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa. a ruke koznirn rukavicama. crude (piju). Za preciznu i kvalitetno sjece~ nje zidnih ploca. Pri pripremanju morta upotrebljava se mortarka (posuda od dasaka) te greblica. grac1evni materija! (opeka. Kao pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana eetka za struga nje zbuke i ciscenje.u stanu . kojom se mogu pripremiti i manje kolicine zbuke. a nanosi zidarskom zlicom. spomenutih u ovoj knjizi. oprema (skela). Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio] obradi lica zida. I njih ima vise vrsta. . a drugi kraci i tup. mottsrke). Irna ih vise vrsta (rnodela)._j U l_j 8 U . mart). To je rnedutirn sva oprerna potrebna za izvoc1enje svih radova. jedan je duzi i ostar. gips) i vode. prornatra Ii se u cjelini. ciqli i plocica preporuca se upotreba kutne brusilice s brusnom plocorn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi oci naocalarna. Ponekad je potreban i metalni..Za busenje i sjecenje sluze budak (trnokop) i teski cekic. Obican stolarski cekic. po mogutnosti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke. . a !J l_j :. ztice). rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i skuporn. [pak. Uz pijuk bit ce potrebna i lopata. Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka. libele (razulja)i metra. rnijssarno pijesak (velicina zrna do 4 mm).i Ii krupnog lomljenog agregata upotrijebit cerno sito. Pripremanje marta. poneka letvica i jedno klupko [ace zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu gradnju zidova. topete).J . malo cavala. Mort se prenosi u zidarsko] kanti. i u stanu ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zidanju i prezidavanju. cement (a za produzni mort i. Ima ih razlicitih vrsta i velicina. a vi nabavite onaj tipican za kopanje s dva slljka razllcltih duljina. betona zbuke Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je potreban mort. visek ). Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno se sluziti. Ne treba nabavljati sve odjednom. Oprema potrebna za izvoderije radova.. Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvucati onima koji zive. pijesak). Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s jednog mjesta na drugo iii ih ima puno. za neko vrijeme irnat cemo sve sto je potrebno. Osnovno crude za kopanje je pijuk. Drzak ucvrstite na lopatu pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce prsstati ako sve zajedno potopimo na nekoliko sati u vodu . pomagala (teiike.'7 Cime kopatl i v !) r I J I I Mjerni alat Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska. \ -) I \ I Sto je sve potrebno za zidanje: a/at (cekic. vapno i gips)i vodu. Utaknite drzek tako da se deblji kraj cvrsto usadi u pijuk i usicu. veziva (cement vapno. kutnik.

27 . '. 8. 33meta/ni umeci.. 37 ..eekle. ~ ' """.. 34 .zidarski eekle. . _ _ ~ ~ . 11. ~~ ~. 9 . 28 . 5 kanta. 24zidarski pravokutnlk.pi/uk... - . 25 .sito.J ~ 30 .. \ '. umetek.insekticid.elektricne busiJica..~28 \J. '." . 12 -Jibela..gladilica. 30 .zidarske ilice. 29eavli razliCitih mjera (vel/Cina). 6.brusni k Glutza rezanje (ze el.stolarski meter.teck».. 22 .radne rukevice. 26 .obicni cekic.' ~.klupko konca. 27 . 32 .plesticn.lopete. 2 . 26 .zestitne neocete.r.lopetice.visek.34 31 ~ 33 Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1 .{_.16'~.. 16.... 19 . _. 7..__.. 9i 10. 15 . 23 . busiticu] .. 78. 17. 20 ...zidarska cet):a.dlijeta. I. 4 . 13 i 14-kistovi. 3 .iieana cetke..cement vepno i gotove zbuke..

Velicina vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce zrnaca je izmedu 1 i 3 mm. npr. kako za nakan zavrsena rnijesania treba imati plasticnu cvrstocu. cement i gips. Da bi se dobia mort i beton ispravne kvalitetetreba pornijesati pijesak (sliunak) s vezivima u tocno prapisanim omjerima. kilogramima. vrijedi obalama nasih rijeka i u gorama. a veziva masenim jedinicama npr. Aka se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro koje sadrf aka 8 litara pijeska. ali u gradevinarstvu najbolje rezulmaze varirati ad 8 do 10 posta. Medutim. Posebna je prikladan za pripremanje betana. Hidraulicki se dabivaju mijesanjem cementa i pijeska. a mastan aka se na svaki kubicni metar dada aka 400 kg veziva. I Pripremanje mortova Mort Svajstva morta adredena su adnosam pijeska.4 kg cementa na jedna Pijesak i sljunak puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka. betan. 10 . brzovezni cementi upotrebljavaju se sarni.. Najcesee upatrebljavana veziva u gradevinarstvu su vapno. Vr!o jednastavno se magu pripremiti manje kolicine morta. a za dabri 3.2 kg. veziva i vade (vapno. Beton. kao mort. cement prema pijesku). i ) Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne . pijesak uvijek preteze u odnosu na veziva i obicno se mjeri u jedinicama za obujam. Tog pijeska ima narocito mnogo na vise nega razgovar 0 postocima. Beton Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je 300kg cementa na svaki m3 sljunka. dove i zbukanja. to jest ne smiju se rnijesati s ostalim vezivima. Ne dodajite previse vade izmedu 4 i 40 mm. Mortovi dobiveni mijesanjem vapna. iii za male kolicine aka 2. a neka ne. u sljunak je uvijek umijeda se sljunak ne odijeli ad cementa. Kolicina vode pijeska. mogu rnijesati vapno i cement. smjese. bez astatka suhog materijatemelje. Mortavi se dijele prema vrstama veziva na hidraulicke i zracne. vel/kim i malim. Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8 »na suha« dak se ne dobije homagena smjesa u kaju treba dodati priblizno 18 posto vade da bi se dabila plasticna smjesa. tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki pijesak. maze biti mrsav iii mastan sto avisi a kolicini cementa. Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki kubicni metar dada aka 250 kg veziva. san sitniji iii krupniji pijesak. pijeskom.. Nakon sto su dvije kamponente dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ranastavlja rnijesati. cementa i pijeska nazivaju se produznim mortavima. Taka se npr. Samo je fi ni . kubnim metrima. vee ih treba mijesati s . taka i za potporne zidove i armirani la. Krupni se upotrebljava pri Pripremajte male kolicine da se ne biste zidanju i zbukanju. Neka se veziva magu medusobno rnijesati. Velicina zrnaca sljunkaje suvise naprezali. te vapna i gips. Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta I beton. za slabi mort se dada 2 kg veznog materijala. zidovima. Gips i tzv. Da bi magli povezivati razlicite materijale ne smiju se upotrebljavati sami. a zraeni vapna i pijeska.

11 . promijesajte i dodajte vade F. tf. Gips se priprema obmuto.6 Da bi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sito A. Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E. Zatim istresite na hrpu piiesek i paifjivo promijesajte na suho. Pri otverenju vrece vapna ifi cementa. pofagano se sipe u vodu i paZljivo mijeie. stavite ruku pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C.

potrebna je opreznost. mjesto reza osloni se na tvrdi brid. Vazno je znati razl'ikovati opekarski proi zvod dobre i lose kvalitete.. cruepa Prije nego pogledamo specificnu upotrebu ovi h materija la za 9 radnju. 1 12 . Gruba lornljenje illi odsijecanje Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva. gotovo metalni zvuk. tj. Okrecuci crijep izravnavamo eventualne izbocine. lzuzetak od ovih opcih pravila cine crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju slabije upijati. Upotreba brusne place zahtijeva neke predostroznosti kako bismo rnouli raditi potpuno sigurno. Drzeci ih na dlanu.Odsijecanje i rezanje opeka i . strukturu i potrebne preciznosti rezanja. Brusna ploca za rezanje rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu. glina je slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako upije manje. jednolicnim povrsinama i crveno-narancasto] boji. Udara se urnjerano cekicern nesto dalje. Da bismo zastitill oci od prasine koja ce se pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastitne naocale.gdje je pokrivena zbukom. Prilagodavanje zahtijeva sjecenje. Odlican je test pornccu vode: opekarski proizvod monjen u vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog volumena. Cigla se radi od gline iii kremenog pijeska. kvalltetan proizvod daje jasan. udara se lagano u odredenu tocku: prije se rezu tanje. buduci da ce rez lrnati oblik slova V kako se to vidi na crtezu. IIi. vazno je znati kako se mogu prilagoditi razlicitim potrebarna. Tehnike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu. nenosive stranice. glina je prepecena. sto je obicno popraceno svjetlijom zutom bojorn. Cisti rez Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je stroj za rezanje. Puna iii polupuna opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakim udarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo odlucan udarac.I . Kval'iteta se prije sveqa ocjenjuje prema pravilnim oblicima. r \ . pornijesanoq s vodorn. jasnim bridovima. Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn. a razlog je vise nego jasan. budu6i da se u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlicitih brzina i rotacija. jos bol]e. Lomimo Ii ceki6em. Aka upije vise. a tehnika ovisi 0 razlicitim tipovima opeke. tvrda. Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj postavi. Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na koji ee se tip busilice montirati. a na prelomljenom mjestu struktura je zmasta i staklasta. Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni od ciglarskih proizvoda. ali lomljiva. U tom S8 slucaju upotrebljava eekle. Zatim ce se odbiti i vrh oznacen toekorn. Zatim se oblikuje i pece u posebnim pecima. a zatim nosivi elementi (rebra). prije svega busitica treba da ima stitnik sto pokriva plocu koja mora biti potpuno centrirana. I l 8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom odsijecanju i rezsnju.

13 . Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C. Ploiu treba okretsti u smjeru strelice. treba upotrijebiti brusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti brid i utierejuci u udubinu nesto dalle kao ne G. becejuci taka prasinu na niie. a zatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D.3 6 RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje. Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E. Obavezno stavite zestitne neocs!e B. a zatim prijeci na rebra F.

.

koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemo tek probiti . pricinjaju mnostvo problema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici: uleanuce. Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar. . prsnuce. unutarnji l vanjski.n ] Zidovi kuce. ogu/jena ibuke koju treba popraviti... pregrade.

UNUTHASNJI ZIOOVI 1 PHIGHADI •r I 1I eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive zidove. Zidovi imaju dvije zadace: a) preuzimanje opterecenja b) zastita Ijudi i zivotinja od topline. Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih meterijete: od kamena pa do gotovih betonskih elemenata. J ... hladnoce. ) ) 5 ~ \ • _J 16 . vremenskih nepogoda . kada seizrnicko inzenjerstvo preporucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa. valja znati koje zidove rnozerno zidati sami . buke. Danas.

U pravilu se moramo posavjetovati s arhitektima-projektantima koji ce nam objasniti koji su zid ovi nosivi. Ta] vertikalni meduprostor zove se sudarniea. ranije smatralo da zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara tavan) nije nosiv i kako njemu ne treba posvecivati paznju po pitanju cvrstoce i konstrukeije. a s kracorn stranom veznjak. Ako je nemste. a drugi posirini. zidanja? Zato.unutarnjih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasadnih zidova.kao SAMOG RADITELJI. Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan je na crtezlma. Unutarnje nenosive zidave rnozerno postsvljati direktno na donju betonsku padlagu Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid potrebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidroizo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi se kapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornje siojeve podne konstrukcije). koji mora biti debeo 01<0 1. Temelj Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom N neznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao na D. Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zidovi deblji.2 em. treba da pocive na so/idnom temelju i da se podigne vertikalno. Kod pravilno sazidanog debelog zida (25 em) mora se na lieu zida vidjeti jedan red opeke po duzlru. koji se ispunjavaju rnortorn moraju biti sireki oko 1 em. Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda opeka (iii blokova) u zidu. No kod potresa su obicno ti zidovi bili uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini zgrade. 2 Da biste ravno rezali plocice E upotrijebite brusnu plocu L montirenu na busilicu. Kada se kupuje opeka i doprema na gradiIiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike. a pregradni tanji. 17 . glavni iii konstruktivni. takoder je ispunjen mortem. Takve zidove i skoro sve ostale treba zidati profesionalni zidar iii sarnograditelj prema projektu iii uputi projektanta. a koji n~nosivi. • Valja odmah razlikovati dvije vrste temeljenja naknadno izvedenih zidova . Sudarniee dodirnih redova opeka (iii blokova) u zidu moraju biti odmaknuti za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. to jest koji ne preuzimaju znacajno opterecenje. Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva se duznjak. Prije pocetka zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila: Redovi opeka (iii blokova) moraju biti vodoravni kako po sirini tako po duzini zida Razmaei izmedu opeke (iii blokova). Vanjske j unutarnje plohe zida moraju biti okomite.uf:/ ploCicu dtenovime. Zid mora biti napravljen od sto vise eijelih opeka (iii blokova). Zasto pitati projektanta prije jer S8 npr. Takoder valja znati i potrosriju morta za zidanje jer to olaksava nabavku vapna i pijeska. odnosno 1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na donji red. a koji S8 zove lezajnica. pritis(.

Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripremit cete na slican nacin kao i onu koju radite na podu. pazeci pri tom da ih ne slornite.radi kasnijeg prodiranja kapilarne vlage. Da biste to napravili. Udubina mora biti dovoljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja ispod temelja. Odstranite i toplinsko-zvucni izolator. Zidarskorn zlicom evrsto ga obradite i nabijte taka da izadu mjehurici zraka. a upotrijebit cere beton pripremljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelova pijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece cvrsto kamenje. 1. hidroizolacija. Pazite da se ne susi prebrzo. najvjerojatnije cete morati razbiti prvu plo cicu. provjerite libelom da Ii je podloga horizontal na. rupa za temelj bit ce duboka 80cm. postevimo hidroizolecijski slo} i na njemu zidamo zid od opeke. Pornocu celicnog sjekaca dignite plocice iii drugu podnu oblogu. morat cete podici sve plocice koje prelaze liniju zida. Pricekajte 48 sati prije nastavka zidanja. Na eementni mort stavite dasclcu.. U stucaju da gradite zid debljine opeke iii opeke i pol. Na donju betonsku podlogu postavlja se izravnavajuCi sloj. temelj ce se nalaziti u zemlji. Sloj cementnog morta nanosite u sirini zida i debljine 4-5 cm.I . slojevi zvucne i toplinske izolacije i finalni pod sa potrebnom gornjom betonskom podlogom. Na crtezu 1 vide se slojevi podne konstrukcije. stedeci tako beton. •I 3 Moze i ovsko: ako iettmo da zid od opeke izlazi izravno iz zemlje. koji ce lezati na padlozi prethodno izolirano] od kapilarne vlage. izbetoniramo pritmeticne temelje (u desceno] oplsti). Ostale pokusajte dlijetom odlijepiti od tla. vee zasticenu hidroizolaeijom. Pripremite smjesu od cementnog morta (cement: pijesak = 1 : 3) kojom cete izravnati (iznivelirati) neravnine na staroj podlozi. Olovkom povucite na tlu simetralu buduceq zida. U zavrsno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi plocice po mjeri kao na sl.I . 2. o 8 o 18 . a zatim s obje njene strane jos dvije u razmaku koji iznosi polovicu debljine zida plus 4-5 em. Ako su plocice rasporedene tako da prave uzorak kao na sl. sve do horizontalne izolacije (Ijepenke i smole). Ovako se radi priprema za zidanje zida. Pazite da ne ostetite izolaeiju . mozete se posluziti sjekacsm i dlijetom. Tako je osnova za zid spremna. ako je rnoquce pokusajte linije zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli suvisan posao. a na nju libelu i tako provjerite da Ii je izravnajuci sloj ravan. . U slucaju da gradite zid na otvorenom. Odstranite plocice (iii parket) i zatim cekicern razbijte donje slojeve. a siroka 40-50cm. izravnavajte zati m zid arskom zlicorn cernentni mort dok se na povrsini ne pojavi nesto vode. Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn zernljistu tada se betonira direktno u iskopu.

Komadi opeke iii ~ 4 Oznecite zid K . Najprije se zidarskom tavicom (rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort po podlazi. Valja primijeniti dvije Ijepenke br.. 80. pripremljen u omjeru 1 : 2: 6 (cement. horizontalnu izolaciju s vru6im namazima i izolacijskim trakama (ljepenkama). a da ga ne uglacavate. Nakon toga se razmazuje zidarskam zlicorn do 1. treba u pravilnim razmacima umetnuti metalne klinove u nj. Na mjestu spoja treba skinuti zbuku s postojeeeg zida. Da bi zid bio cvrst. prcduzni. Podizanje zida Na pripremljenom temelju rnoze se poceti podizati zid. 4). Najcesce se stavljaju dva sloja Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza.te kako tete nenositi mort. Zatim izmedu dvije letvice razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan. Ako se ova] omjer dijelova morta toen ije izracu na onda za 1 m3 gotovog morta treba: 270 kg cementa 0. Pri zidanju opekama treba paziti da drugi red ima na licu zida duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake.N a pjescanom tlu potrebno je najprije izrad iti. Blokovi iii opeke moraju se neznatno dotieati napetog konopca . Mort za zidanje zidova mora biti tzv. opeke dobro natopite u vodi. vapna i pijeska pripremite mort. Aka se radi /0 vecsrn zidu. blokova ugraduju se u mort. oplatu. zabiljez. koja rnoze biti prizmaticnoq (sira prema dnu) iii oblika kvadra. vapno i pijesak). rnijesalice za beton tu su pravi pornocnici. provjeravajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova uzlcorn. potom se doda qaseno vapno i voda te se sve skupa »rnijesa« na mokra. Prije pocetka zidanja rnorate na betonski temelj poloziti tzv. Pornocu zidarske zlice odstranite mort koji izide ispod opeka.Zidanje drugog reda blokova iii opeka jednako je prvom s tim sto se sada rnortom popunjavaju i reske izmedu opeka iii blokova prvog reda. treba postici vezanje s ostalirn zidovima na koje se nastavlja. pocinjuci s oba kraja zida prema sredini. te od cementa.87 m3 pijeska 270 I vode U posudi za pripremu marta 'na suho se dobro izmljesaju cement i pijesak. Na detal. Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja opeke (sl.ima 1 i 2 viditekako se izmjenjuju redo vi.jepenka se mara na spojevima preklapati za 1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu6eg opecnoq zida. l.5cm debljine. odatle pocnite rediti. a okomitost viskorn.29 m3 gasenog vapna 0. 19 . Prije nego pocnete zidati. Dok zid raste. Osim toga.

Prlje lijevanja betona treba pripremiti cetiri zeljezne sipke presjeka 12 mrn. bilo da zidovi cine pravokutnik iii se pravokutno sudaraju (npr. Prije betoniranja dobra operitesupljine. Pocevsi odozdo. nekon svekih nekoliko 510leva zida. gdje se nazupcenjern ostavlja rasporsupljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu okomitih dijelova zida. Prema tome. zidarskim dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka duz dviju linija. npr. uglovne (vertikalne) serklaze. povezrvanje dvaju zidova Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje: a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa starim b) stari i no vi zid cine ugao. U ranijoj tehniei zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u opecnorn zidu predvidena za opecni spoj -I 20 . 1 ). Betonira se postepeno. Radite odozgo prema dolje. kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid ne ostane ogoljen. vertikalne serklaze. ) I Pravokutni uglovi zidova Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni ugao. novi i stari zid iii pregradni zidovi) valja izbetonirati armirano. 1 Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebe voditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotje povezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem.Sastavljanje i medusobno. tzv. Zbog opasnosti od potresa danas se taj tzv. sve udubine. otvorite supl] ne u sta rom zidu. 0 ne bi trebale drzati sirinu i visinu veznih zidova. koji se necs doticati staroq. nego ce izrnedu ostati pro star' za armiranobetonsku vezu (sl. na jednakim razmaeima (3 reda). koje se protezu od temelja do vrha zida. Pri zidanju novih nosivih zidova obavezno treba zatrafiti savjetarhitekta odnosno konstruktora . kako je to prikazano na slid 2. vise se ne zida pravokutni ugao vee se zidaju samo krakovi zidova do ug Ia. izmedu starog i novog zida. Nakon sto se dvjema paralelnim linijama obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na kom ce se novi zid pripojiti starom.staticars. Sad a rnozete nastaviti zidati novi zid. Nakon toga izradi se oplata (slika 2) u koju se izlije beton.betonske stupove tzv. prevezn i sloj opeke zamjenjuje betonom i armiranobetonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva zida. koje cete popuniti betonom. ostave se nazupcenja 5 isturenim i povucenirn opekama iii blokovima. u slucaju zida s jednim licern na svakih 18-19 em. kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja . a koje moraju biti taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa stranieama od oko 25 em. . Dakle. Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim podrucjima umjesto zidanih sastava zidova (sto je bilo uobicajeno ranije) budu armiranobetonske vertikalne veze. .

Na njih postavite uzice. odrezani dio okrenite unutra nakon sto ste ga premazali cementnim rnortom (1 dio cementa i 2. za zid visine 1 metar i debljine baze 50 em. vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu. Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti letvicom polozenorn uz bridove opeka. napravite u zidu otvore (is~ puste) kroz koje ce otjeeati voda. koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u dodiru. Oa biste postigli potpu nu okomitost straznje 1 De biste zid dobro uzideh. potrebno je pripremiti dobar temelj i koristiti si Iikatne opeke. gornja ploha bit cesiroka 33-34 em. pri konstruiranju duz zida stavljajte dvije opeke. morat cete rezati iii lorniti opeke po mjeri (sl. rebijte na kraje vime iskopa A okvir od letava B. morate napraviti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak zemlje i vlagu. Posluzit ce vam za napinjanje ko~ nopca. zabijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~ profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv klizanja. ne toliko pritiskom. Ako se zid podize na nagnutom i nestabilnom terenu. prijeko potrebnog za pravilnu gradnju (sl. posebno na vlaznim terenirna. jednu na drugu. koji su jeftiniji od silikatne opeke. Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte cavle.5 dijela pijeska). otporne na smrzavi ~ cu. 2. Oa biste poduprli mali nasip. te na 21 . Kada zid bude gotov. D. njegova vanjska strana mora imati odreden nagib. najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje. Na primjer. Stavite okvire od letvi na oba kraja iskopa. Kao i za podizanje bilo kog zida na otvorsnom. R 2 Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite ne potpornom zldu na nekoliko mjesta ovskve ispuste za vodu R. 1). a da se pri tom ne osreti. Cavli H s/uie de biste poloiiti konopac / opterecen olov om (visak). Uobicajeno je pravilo da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. Buduci da bi zid trebao podnijeti pritisak zemlje. Prije nego pocnete s lijevanjem betona.Potporni zid Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze podnijeti pornicanje i klizanje tla. Pricvrstite ih potpornjima G. Kao sto vidite na sl. 3). Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlicitih redova pocnite uvijek od prednje strane. C. strane zida. Ispusti se prave od istih ili supljih opeka. predstavljat ce pravu branu kisi koja steti zidu. Da biste umanjili taj rizik. Zid rnoze biti i od betonskih blokova. E i F. koje ce s luziti kao vodilje pri radu i pocnite zidati zid minimalne debljine 50em u bazi. necirn opterecene.

Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije taka da u strukturu zida umetnete suplje opeke s uzduznirn otvorima. 3). Cigle upotrijebljene za pravljenje otvora treba medusobno povezati mortem Preporucl] iva je na un utarnju stranu otvora nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom zlicom. otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda probija. Vazno je da u betonskom vijencu bude izadena okapnica. Da biste bili sigurni da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad biti dobar. Prostor izmedu dviju opeka. Da bi se zid ad opeka zastitio ad vlage pokriva se betonskim vijencem (1 . Te opeke ugradite u dubinu zida taka da rupe u njima budu medusobno povezane.njih trecu po duljiru. Taka 6ete napraviti otvor koji se mora protezati kroz cijelu debljinu zida. Kako s gradnjom odrnicete uvis. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F. a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenim Zlijebom. koje cere izvuci kad uzidate garnji red zida. stavljenih u red. lid lei! na sneznom temelju ad betons B. jednak je debljini jedne opeke. Prije betoniranja vrh zida se polije vodom. a dascica E klizuci po rubnim daskama daje vijencu jednoliiien oblik gornje p/ohe.sijecemo (detal} 2). kako je to prikazano na slici 3. uzduzna udubina s donje strane da se voda s vijenca ne bi cijedila niza zid. J. 22 . Po potrebi opeke lomimo iii ako posjedujema reznu plocu . • • I 3 Potporni zid treba napraviti taka da maze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stopu temelja. Prije betoniranja izradite oplatu. Da bi povrsina bila sto tvrda pospite je tankim slojem cementa. Letvice forme D oblikovat ce okepnicu. tj. nanizite ih na dvije letvice ad drveta. Beton treba biti kompaktan s omjerom Cementa i pijeska najmanje 1 : 3.

S obje strane ostecenja stavite eementni mort u razmaeima od 2030 em. uklonite ih i popravite pukotin u: prosi rite je i na punite cementnim mortom a vece supljine zacepite kornadicima eigle. upotrijebite sjekac. detalj C). rninirnalna sirina 2em. Iz blizine osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebite povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0 svjezem iii starorn ostecen]u. Pri upotrebi klinova s vanjske stra ne zidova ne smijete koristiti gips.Ocjena kvalitete zidova A Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pukalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih popreviti? Deformacije i ostecenja posebno se javljaju na starim zidovima. medutim. dodajte vodu i napravite smjesu mekanu poput tijesta. 23 . Stare pukotine imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i prasnjave: svjeze. U svakom slucaju. pokusajte sami procijeniti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i bas tu pocnite pregledati zid. sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. imaju ostre bridove i svijetle su boje. detalj A). Prvo treba utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii dublje. iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ). Umetnite jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana na crteiu C. u svakom slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno razdvajanjem zbuke od zida. dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijeganjem zida i temelja koje se do kraja primirilo. Ako cak nakon 30 dana stakalca ostanu eijela. oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu. detalj B). u to narnjestite stakla poprecno na pukotine (slika. udarajte cekicern u blizini pukotine i slusajte odjek: mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od zida i da je cijela struktura zida izgubila pocetnu ejelovitost. nemojte se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje. Spuzvorn operite zid s kog ste prije skinuli zbuku. Dimenzije su sliiedece: duljina 12 em. Uzmite tanku celicnu zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. No. Forma tog klina je u obliku slova X (slika. Da biste to ucinili. pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na mjestu gdje je i puknuo zid. zbog vlage bi se taj materijal mogao deform irati i izazvati pueanje stakalaea. skinite zbuku oko pukotine (slika. najveca siri na 6 em. Prije nego pozovete strucnjaka u pornoc. Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela cementa i 3 dijela finog pijeska. a da biste to saznali.

Kada provucete eijev. Ako rupa mora biti puna manja. zatim pronadite eentar i u toj tocki pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton. . zagipsajte rupu aka je otvor slucajno prevelik. Kako cete raditi? Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora. ispunite »zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed ista. ali ne predstavlja poseban problem. Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid je uvodenje instalaeije. Nasuprot onome sto bi se mog/o ocekiveti. Prije nego pocnete prosiriveti busotinu. Prije qipsanja otvora metalne eijevi omotejte pustenim trakama.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em. / 3 Nastavite iskopavanja s obje strene. to nije teiek poseo. Sad radite siekacern. naravno aka se izvodi pravilno. usmjerenim prema centra. rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim okvirom (sl. Nastavite raditi dlijetom izvana prema sredini. Postavite okvir 0 i po njemu izravnajte preostale izbocine. Pogledajte kroz rupu i dlijetom uklonite preostale izbocine. Na isti nacin moiete i na drugoj strani obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se podudarati s prvim.lacali okolni zid. Poslije nekoliko sati rnozste postaviti eijev. te okvire (rozete). ureiite kruinlcu B dlijetom C. Otvor zagladite gipsom i utisnite okvite. prakticira se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja se paslije prosiruje sjekacern. pocnite sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj strani kruga i to s obje strane. Potrebna oprema se sastoji od sjekaca dugog 25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce pojednostaviti posao i pornoci da srusite samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista potrebno. pripremite iitku smjesu od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode. Da bi posao izgledao profesionalno izveden. npr. lopatieom skidajte preostali gips. Da biste izg. naizrnjenicno s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi otvor. za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga10. 24 .i. Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje strane dok se ne zabiju s najmanje pola eentimetra u zid. Postoj i mogucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan dijela zida u kom ce biti rupa. kaa npr. ana kojaje potrebna za prolaz eijevi za vodu iii za odvod. dimovodnecijev. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok ne dobijete potpuno cilindrican otvor.Busen]e preqradnoq zida Ne dogada se svaki dan da morate bustti pregradni zid.1 • t \ Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku. Izvadi- 1 Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busite skroz neskroz. najprije koso a zetim okomito na zid. 2) s poklopeem.

glavnom zidu. nego i za vrijeme dok radimo. I . Na zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii oznacite zaernjenim uzetom. Ovaj posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor umjerene velicine (najvise 1. I I Probijanje otvora za nova vrata je u svakorn slucaju odgovoran posao i obavlja se s mnogo paznie i opreznosti kako bi se zadrzala potrebna stabilnost svih preinacenih zidova. .2 m rasterecivanje obavlja 9 ornj i plast zida iii armiranobetonski serklaz. __ ~ .. ali se more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u nosivom. a eijela se konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata premjestiti na drugu stranu. rasterecivanju tog dijela zida. nosivih i pregradnih. vece radove ipak prepustite strucnjaku._I"r:J I..50-2 m). . I 2 Najprije izbusite rupe I u koje se umecu gredeklijesta po dupira ca. Odebrsti pozicije rupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro. Vrata u nosivom zidu Prije bilo kakvog zahvata treba se posavjetovati s projektantom. Na grede-klijesta tik ispod stropa stavlja se potporna greda.. I .-J I -. ne samo kad je posao zavrsen. kako zbog detaljnog »snirnanja« stanja zidova tako i zbog eventualno potrebnih statickih proracuna. pa nije nuzno iz- --. Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste zidova .. nenosivih. nadvoja H i otvors I za grede-klijesta podupirata.glavnih. G ~/: 1 Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uzice F.. Oznake moraju biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da budu vidljive i nakon pccetka radova. I _______________ l I . povezani i ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12 em (kao klijesta). Iznacl vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije rupe dimenzija 12 x 12 em kroz koje ce se provuci podupiraci. Otvor mora biti samo malo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu. crtei otvora vrata G. Podupiraci su u stvari stupovi. To se vecinorn radi u pregradnom nenosivom zidu. . 25 . Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba voditi brigu 0 tzv. Kod malih otvora raspona do 1. .Nova vrata voditi neko specijalno rasterecivanjo.---r~=--:~:---~J H.

Spojniee izmedu zida. drvenog okvira i dovratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv icom. srusite dio preostalog zida te ucvrstite drugi nosac jednakih dimenzija. detalj 2) inace se izraduju odmah pri podizanju zida. celicne nosacs treba pokriti tzv. MONTA . Prije ukrucivanja posebnu paznju treba obratiti na donju podlogu koja drzi teret stupova. Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja treba biti 20 em veca od sirine vratij u. Istake za dovratnike (slika 3. Ako je pregradni zid jako visok.I 1. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu pova. Za izradu podupiraca obicno se koriste grede 12 x 12 em (sl. Daske povezite uza zid pornocu celicmh svornjaka iii drvenih gredica. Sada prijedite na drugu stranu zida i ponovite postupak. . Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u buducern nadvoju. podupirace rnozete skinuti. Beton je omjera 1 : 3 (cement: sljunak ). U opecnom zidu izradi se istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir »na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. Danas se vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni armiranobetonski nadvoji. »umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju. Traverza iii celicni nosac ne polaze se direktno na jednu opeku. Pri zapunjavanju iii obzidavanju eementnim mortom. kojeg dimenzije odgovaraju dimenzijama dovratnika i u kojem ce biti vrata. rnoze se dogoditi da donja podloga (iii stropna konstrukeija) popusti pri opterecenju. Ako se koristi beton.klinovima izmedu dviju stropnih konstrukcija. izdubite zid iznad vrata da biste naprav iii sjediste za montazni nadvoj. tada oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu (vidi sliku 3. nego na podloznu plocu od eelienog lima. Rad je tu jednostavniji i brz i i ne zahtijeva privremeno podupiranje stropne konstrukeije. detalj 1). Radite pazfjivo kako ne biste poqresnim udareima unlstili vise zida nego sto je potrebno. privremeno rasteretite zid kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jednostavno. Naime. ostavlja se rub od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik. tj. Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosireni otvor zida.1 • I I • Otvor u nenosivom zidu Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni stropnim konstrukeijama. kojeg cete ucvrstiti dijelovirna eigle i cementnog morta. detalj 4). No za preuzimanje opterecenja zida iznad vrata. 3). kao u prethodnom sluca]u. mogu se upotrebljavati prenapregnute armiranobetonske gred ice iii grede od tzv. prije nego postavite rnontazni nadvoj. Ako se radi a nosivom zidu debljine 25 em morate izraditi istaku (spaletu) u zidu. tako da se u nju rnoze smjestiti eelieni I nosac (tzv. koja proizlazi iz statickcq proracuna. rabie mrezorn s okancima promjera1 em na koju se nabaeuje mort i zagladuje. Uzljebina treba biti visoka 14-15 em. Hasterecenje se izvodi tako da se na ove daske cavlirna pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja zida.opeke. N912 vi sine 12 em. koje leze na podlozi (slika 3. Kada se beton stvrdne. dok se kod probijanja novih vrata usijecaju pornocu celicnog sjekaca. vanjske strane nadvoja se zapune betonom iii obzidaju. Nakon 510 ste naerta Ii otvor za vrata u zid u. Kosniei se takoder postave na daske. Znatno su tanji od nosivih zidova. poslije 48. 26 . rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar nacinjenoq naerta. Ostali zahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisanirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove. Preostale supljlne izmedu drvenog okvira i zida obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv. a rupe zatvoriti mortom i komadima opeke. Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti otvor. a duboka 12-13em. Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna je navedenoj. Dakle. traverza). Nakon toga. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekoracujte polovieu debljine zida. Moze biti i N914 iii neka druga visina nosaca. Obicno se oko 30 em iznad vrata izbuse tri rupe.72 sata. postavljenu na cementni mort.

I I I I L I I I --.2 I I --oJ . Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zids izraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata. r 27 .--_ ---I-I I I I I I I I I I I I I I I I I 3 I I B I I I I I I II I I i __ __ _l I 5 3 Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucene kroz rupe na zidu C. Napravite siedist« E za nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1 ali tsko da rupu za drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu. Zatim se iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3). prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke. Meduprostor adazga zap unite betonam I. Detalj 4 prikazuje kako poduprijetipregradnizid. a 5 dve momeine tipa nadvoja.

pogotovu ne ako materijal pripremate na stepenistu. Poloiaj buduce pregrade na zkiu.uju za zid i za pod pomocu vijaka i plesticnih umetska. pregradni zid mozete podignuti pornocusupljih opeka. Ako imate dvoriste za priprernu rnorta. Valja irnati na umu da u gradu nema mjesta za pripremanje vecih kolicina morta iii za gomilanje potrebne cigle. Kako napraviti drvenu pregradu? Moqucnost da kUGU adaptirate po ietii i ujedno stedite. Na detaljima 1 i 2 Vide se pojedinosti stezanja gradevinskih panela pornocu treke C lJ profi/ B. B . stropu I podu odredite zidarskim konopcem. Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinu zida do strops. C su najcesee ad sluminije iIipocincenoq lima. " I 1 Posao mora biti jednostavan da ga i pocetnik rnoze savladati. sup/jam opekom.(. Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse. 28 . Profili se ucvr(.. u sluca/u da ne moiet e dobiti panele dovoljne veticine morat cete se odluciti za zidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rnaterijslom npr.1 . ne znaci da se to svida i susjedima.Izrada pregradnih zidova 1. Osim toga. aka se netko od nas raduje rade6i nepoznate poslove. N e zaboravite pripremiti dobar temelj Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plata A lJ metalne profile B I C.

Zategnite zidarski konae kako biste oznacili mjesto gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte okomitost zida pornocu viska. Odaberete Ii ovaj tip panela. a istovremeno se uz nju postavl i profi/irana kutne lei va. Kad ih donesete kuci. jedan tip gips panel-ploca sa srednjicom od sacaste konstrukcije. Pregradni zidovi il. Zatim kupite onoliko panelki koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri dodavsi 1 em. preporucljivo je upotrijebiti materijale koji zahtijevaju najmanju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke. Ovaj tip panel. 29 . Ako sav posao morate obaviti u stanu.. presvucene posebnim papirom na kog se direktno mogu lijepiti tapete. Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi. pazljivo izmjerite duzinu zida.c A (~ B i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima gdje ce ill se dotaci novi zid . sivi finis. Panel-ploce su pravokutna oblika i prikladne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca te ploea i zida. nemaju papirnatu oblogu nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem i licenjem glatkog zida. tj. zbog primjera.pi ace izraduje se u standardnim dimenzijama i prikladna je za prostorije visine 3 m. Paneli se mogu postavljati i za tzv. ucinite slicno po uputarna u prethodnom poglavlju. drvoeementne i gips place kao sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rnaterijalima izmedu dviju ploca (sendvic stijene). pokucstvo pomaknite.i stijene najvise se izvode taka da se na vanjske povrsine postave gipsane place. Zelite Ii zatirn u zidu napraviti vrata. Gipsane pregrade U prodavaonieama se rnogu kupiti panelploce (panelke) namijenjene upravo brzoj rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova. prekrijte plasticnorn folijom i pocnite s po- 2 Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umecima. Izrnedu razlicifih postojecih tlpova (vrsta) odabrali srno. Panelke mozete rezati obicnom pilom iii kutnorn brusilieom. Kod nas se najvise primenjuju gips-kartonske ploce. Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za lijepljenje tapeta. koja stiti donje rubove ploce.

na drugu stranu stupa umetnite dr. u dodiru sa zidom. Krajne stupove napravite ad jelovih grediea dimenzija3 x 7 em iii slicnih.. Okornite grediee maraju biti krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na gornju i donju gredieu. unutar kojeg se po laze mineralna vuna. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinosti ucvrsciven]«. Na kraju konstrukeiju oblozite s obje strane materijalom po telji. 1 3 Da biste napravili nosivu drvenu konstrukciju kao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gredicu A za pod. Oba umetka zabijte za gredieu na stropu iii za stup.. razmaknutim za debljinu panelke oznacite poloza] novog zida. Zelite Ii zid dobrih zvucnoizolacijskih svojstava u ovoj »monting« tehnici. paral elno izradite dvije konstrukcije drvenog kostura. Vratite se na pod. Na gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim klinom (umetkom). Oebljina takvih zidova sa zvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko 17cm. utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rnineralna vuna).. drvenom oplatom iii gipskartonskim plocama. Grediee su istih dimenzija. Provjerite okomitost i prikueajte kli n cavlima. upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F i G. 1. a B ze strop pomocu plastii5nih vijaka.ovjerite pornocu viska).I I slom. Pricvrstite najprije gredieu za strop. tako da lakse mozete raditi. . a druge na razmaku 40 em. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i poneki put kontrolirajte mjere: maze se dogoditi da strop i pod n isu sasvim para lei n i. Izmedu stu pova ucvrstite poprecne grede koje ce pojacati eijelu konstrukciju. Izmedu ploca unutar gredica mogu se . U ovorn slucaju se prije svega izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili). Dvjema crtama. to isto ucinite na gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no vertikalno (pr. ali za samagraditelja ta teoretska razlika nije bitna. 1 4 Nosiva konstrukcija je napravljena od stupova C. Drveni kostur Izvedba drvenog kostura nije posao za zidara. 30 . Nastavite pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvije moraju bit. u sredi ni (srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite na podnu gredicu drveni klin (slika 4) s jedne strane okomite letve. Nakon pribijanja pregradnih gredica H suplja resetke se puni izotscijskim meterijelom i obleie prema ze/ji. posluzivsi se plasticnim vijeima i 8-m01 urnecirna.ugi klin od tvrdog drveta. Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne. Zatim odgavaralucu gredicu na podu ucvrstite na isti nacln.

Kruinim pokretima gladilice F zeqtsdite ibuku. Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijedecih postupaka: a) na zid se nabacuje mort i poravnava u ploce promjera oko 15 cm 31 . Letva mora kliziti s viseg na niie. i tzv. a aka je od kamena morate ga ocistiti da bi se zouka bolje primila. da bi se zbuka nanijela i· izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti nekih jednostavnih pravila. jer ce se u suprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu opeka. finoci pijeska i narnjeni zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesanjem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vapno : cement: pijesak). koja se sastoji ad 1. prije zbukanja novog zida treba pricekati 40-50 dana. zbuka se nanosi u dva iii tri sloja. plesticne ibuke koje se isporucuju u pastoznom stsnju i nije im potreban nikakav do datak. 150 kg cementa i 1520 kg pijeska. ziderskom ilicom kao na primjeru D. Po kolicini veziva. 1 U svakom slucaju. zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne dobije podatna smjesa za zbukanje.2: 3 (cement: vapno: pijesak). Za mjerenje volumena obicno se uzima lopata iii neka manja posuda. Pazljivo promijesaite sve sastojke. gruba zbuka. Danas se na nesem triistu mogu proneci gotove industrijski proizvedene ibuke. Kubni metar zbuke obicno je dovoljan za 40 m2 zida. Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm. Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u omjeru 1 : 3 (vapno: pijesak) i cementom u omjeru 1 : 0. najprije na suho. koje znetno o/akSavaju posao. 2 Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvom rsvnjscom E. Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm. Za fine zbuke upotrebljava se pijesak veliclne cestica od 0 do 0. da se tzv. Prvi sloj zbuke je tzv. oibukejte trake vadi/ice A pomocu letve B. Ova pravilo ima samo jednu iznimku: aka je zid ad betona maze se zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati uz njega. kojime treba dodati samo vodu. Postoje ibuke s mineralnim vezivima. Zatim meduprostor ispunite mortom C nabacite ga na zid. Cementu se dada 10 do 20% vapna. cementni »spric: iii cementna prskana zbuka. Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbuke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska. Prije svega zid ne mora biti nov. volumnog dijela cementa i 3 volumna dijela pijeska. Da biste revno oibuketi zid. U pravilu. sloj je tzv. Drug.Kako zbu kati . Ooicno se kaze. produzne zbuke sa cementom primjenjuju za vanjske.5 mm (mulj). a pomiCite je i desno -lijeva. Zid dobra navlazite. koja se obicno rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hidrantno vapno u prahu). a vapnene samo za unutarnje radove.

dobra je cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. G pokazuje poloie. Zatim nanesite mort na zid kao sto je vee opisano. Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati pomocu drvene letve kojom cete prelaziti preko traka. nabacena izrnedu dviju traka pocevsi odozgo. zaravnajte i ocistite metalnu povrsinu. Tad ozbukajte neozbukani zid. nanose6i zbuku sasvim do daseice.5 m pornccu letve. radite ovako: ispunite do polovice zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava i zato uvijek pripremajte male kolicine. Danas postoje i plasticne zbuke u pastoznom stanju koje se isporucuju gotove. Da biste je zagladili do savrsenosti. ali bi bilo dobro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi povrsina brida bila cvrsca.. lrna ih razlici ti h vrsta. zbukaj- te lice zida kao sto smo vee opisa!i. a zati m isto ponovite na slijedecern dijelu zida. Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdje postoji rnoqucnost ostecenja. a sluze za drugu ruku zbukania iii za tzv. Zbuka se najjednostavnije i najbolje zagladuje pornocu gladilice .b) vodoravno i okomito poravnavaju se ploce na razmaku od 1. posluzit ce za vodenje letvica kojirna se izravnava zbuka.. N aizrnjenicno je izravnavajte i izglad ujte. letva mora kliziti odozgo prema dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo i desno (slika 2). fino zbukan]e ne morate pricvrsciveti dascicu. Ako se ponovno pojave. 32 . Prikucajte najprije dascicu (duz eijelog zida) s jedne strane (jos neobradene) tako da strsi 1 em izvan liea zida. '. u suprotnom cete na zidu imati vlazne mrlje. Ako se za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele mrlje. g/adilice pri upotrebi gotovih plesticnii: ibuka. Ako zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanom zbukorn. skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni zid isto da strsi 1 em. Prije licenja iii postavljanja tapeta.. finalnu obradu zidnih povrsina. Za drugu ruku. pricvrstite za zid metalni kutni profil s malo marta tako da njegova vanjska povrsina bude u visini buduce zbuke. tj. 3 Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskom cetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazuju strelice. ostavite zbuku da se susi bar 40-50 dana. Ako zelite ozbukati udubine. zatim viska i libele c) ploce od marta spoje se zatirn zbukanjem u okornite trake vodilice koje ce posluzlti za vodenje letve d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava se mortem odozga prema dolje i zbuka poravna letvom ravnjacom i drvenom gladilicom e) kada se osuse. uqlove i bridove zida ne radite istovremeno na oba zida. naprotiv grubo zagladena povrsina pomoci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje prione uz prvu. brid s jedne strane ucvrstite dascicorn.»Prva ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrsenosti. Gipsanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite rnasu pod kutom od 300 uz zid. sastruzite ih priie nego olicite zid. Kad zbuka »pr imi«. Eventualne neravnine obrusite brusnim papirom. znak je da odnekud prodire vlaga.

Primaknite opeku donjem bridu zida i podignite je gore dok se kosa stranica ne priljubi sasvim uza zid. Ta udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. Izmjerite udaljenost E i oznecite na podu crtu F ietiene du/jine. na hladno rnjesto. a pocet cerno od upotrebe supljih opeka i blokova za pravilno cuvanje dobrog vina. radi se 0 supljo] opeci cetvrtasta presjeka s velikom ruporn promjera oko 12cm u sredini. Izmjerite razmak koji dijeli drugi donji kraj opeke ad poda (sl. Konstrukciju mozete podici u podrumu. Kao i za zidove potrebni su opeka i mort. Raznovrsnost preinaka ovisit ce a rnastovitosti svakog pocetnika. 1). moze i ana koj a se inace korist i pri izgrad nji dimnjaka. nalaze se uzduzni kanalici. mozete poceti zidati. stijedeci crtu F i na njega poloiite cigle H preme mjerama sa slike 1. Ovdje cerno opisati samo nekoliko primjera. Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4 dijela pijeska): zaronite suplje i obicne opeke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu. u preostalom okolnom volurnenu. Na cigle opel stevite mort i oznecite potois] supljih cigala L. 2) na dovoljnoj udaljenosti od 33 . trasnjirn 2 Pol ice za boce Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako sluze kao police za odlaganje boca s vinom Za bezu od ciga/a prosttite mort G. ti. Morate imati tocno toliko supljih opeka koliko boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka. koji u primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu toplinskog izolatora. U ovom zadnjem slucaju radite pazljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent. 0 nacinu kako ce slagati geometrijske oblike od ovih rnaterijala. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit» je funkcionalnom. Potrebna je opeka posebna oblika. Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unupregradnim zidovima da bi se stan ucinio funkcionalnijim. na prostoru ispod stepenica iii tame gdje stanujete. s pogodnim naqiborn i dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta. Oko rupe. potoiite brid cig/e A na pod B taka da se stranica C douce zida D.Mali pornoenl radovi Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa materija/a. N anesite na tlo »posteljicu« od marta i na nju slozite red punih opeka (sl. Zbog mjers. ali ie odgovornost mania zbog oqranicenosti posla.

odstranite usisacem. unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i sigurnosti. Najprije su ga zarnijenile peel. boce ce biti u tami izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqibom koji pogoduje cuvanju vina. vee prerna tome sto bolje odgovara ambijentu gdje se nalaze. ako ielite tskirejte. nekad jedini izvor topline gotovo je potpuno nestao iz kuca. malo nagnute natrag. lzboiiine M izgladite brusnim pap/rom N. koji potjece od drveta. Kamin Kamin. Zna se da je poszija plamena. Popunjavanje resk» i pukotine vatrostalnim mortem pomocu liCilacke lopatice. mozete ih i prebojati.zida da na njih mozete poloziti prednje krajeve prvog reda supljih opeka. boja ce ostati nepromijenjena. Stoga kamin valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila 4 Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu. Ako nosac za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti s kucnirn barom. slsiuci cigte jednu na druou. Ne treba ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno (slika 3). Svu prasim. Zadnjih godina se medutirn karnin ponovno vraca u mnoge domove. ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T. Na opeke nanesite malo morts i gore stavite suplje opeke. 34 . pucketava i neodoljiva. a zatim prakticni radijatori i drugi izvori topline. Izmedu supljih opeka takoder stavite mort. prasina kamin gubi svoju cvrstocu. kistom U dobra ope rite dio koji cete poprav/jati. Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te popravite bridove. Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih opeka iii posebnih blokova nacinienih od vatrostalnih materijala. Isto ucinite i s opekama koje cine bazu. 3 Zidajte do iefjene visine. Lezeci u otvorima u cig lama. Ne zaboravite odstraniti lopaticorn iii zidarskom zlicom visak rnorta Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiripet dana nastavite sa zavrsnirn radovima. Pravodobna pornoc produzit ce trajnost karnina. Aka su medutim state velike trebat be potpuno izmijeniti unutrasnjost kamina. S vremenom mogu sejaviti slijedece smetn]e: pukotine. eig le mozete lakirati prozi rnim lakern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine.v.

Leziste blokova iii opeka dobro natopite vodom. nabavite ih onoliko koliko je potrebno za obnovu zidova kamina i lofists (upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke). obrlsite prasinu te dobro operite. Blokove je dovoljno ulagati u lezista. od blokova iii opeka. obloitte ga vatrostalnim opekama G spojenim medusobno vatrostalnim glinenim mortem. Ako je straznji zid kamina. ubacujuci iza njih mort (sastav: jedan dio cementa. upotrijebite opeke.) Provjerite da ll je vatrostalni mort dobra popunio pukotine. odstranite je zicanom cetkorn. Kada sve to dobro prornijesate. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjern unutrasnjosti starog kamina. Istim mortom spojite gornji blok s dimovodnom cijevi. U slucaju da ne uspijete pronaci zamjen u. \ 5 Zamjena blokova u starom kaminu A: nove elemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlm cementnim mortom umetnutim iza i u spajeve. treba naci slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi u kamin. Odstranite srusene zidove i pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i bridove svih prijasnjih spojeva. Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete skin uti prasinu s obje strane pukotine. izgubio cvrstocu i poceo se mrviti morate ga potpuno izrnijeniti. Zatim uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazite pukotinu. Pripremite mort ad dijela vapna. dijela cementa i devet dijelova pijeska i tzv. Ti se blokovi inace ugraduju u konstrukciju prije dovrsavanja kamina pa cete morati pronaci manje komade koji se mogu uloziti u gotov kamin. a povezite ih medusobno vee spomenutom smjesom. To je posao koji svakako treba obavljati Ijeti. lsti postupak cete prirnijeniti ako popunjavate iii obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske strane kamina. ako je kamin zidan ad blokova. Mokrim prstom zamazite reske i pukotine te uklonite visak gline. odstranite sve izbocine ad marta. Pricekajte nekoliko dana prije nego ponovno zapalite vatru. radite to cskicern i sjekacem. jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelova finog pijeska). Dobro ostruzite mjesta gdje su opeke spojene. Radi Ii se 0 opekama. jedan za drugim. staklene vode. vatrostalnim mortorn od gline i sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicarskog materijala. ucinite to prije na dnu lozista i bocno (sl. 6) izmjenicnim slaganjem reski. 35 . Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sa dimnjekom C. pornocu sjekaca prosirite pukotine i odstranite dijelove koji se lome. Ucinite ovo: najprije ocistite metalnom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i pregledajte pukotinu. popunite reske.svaka pojedina pukotina vee u samom pocetku. Ako kamin oblazete vatrostalnim opekama. Ako se oko zida kamina pojavi cad. Stari kist dobra narnocite vodom i njime perite pukotinu da upije sto vise vode. Pricekajte bar 24 sata prije nego ponovno zapalite vatru u kaminu. 6 Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesve dobra ocistiti i oprali zid. (Tvornica »Zaqorka« u Bedekovci ni prodaje vee gotove vatrostalne mase.

.

KRoVoVI K ako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se izbjeglo opasno prodiranje vode. Konstruirajmo »krov« za svo] eutomobil. iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie. garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje. Uvijek dobro izolirana terese. . Strebe.

B potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenog crijepa. skrilievackih ploca. C . E .pokrov od valovitih selonitnih iIi Iimenih ptoi:«.krov pokriven salonitom (salonitkeravne ptoce): D-pokrov od lima. na deta/jima se vidi necln spa/an/a.(". U nasoj zemlji se najcesce upotrebljavaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni. Pokrov strmih i polozenih krovova uglavnom je nacinjen od crijepa. Cementazbestne ploce (salonit ploce) upotrebljavaju se i za blage (polozene) pokrove (valovite ploce cak do 80 nagiba). polozene (manje od 30°) i ravne (manje od 3°). Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A od vucenth t/jebnjaka-kana/ica. dok je popravak ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1eima. 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci u poglavlju 0 terasama. lima iii valovitih plasticnih materijala.'" r \ I Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e na strme (vise od 30°). eementazbestni h ploca -salonit.J 38 . TEHNIKE POKRIVANJA KRDVOVA Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo Samograditelji se mogu prihvatiti popravaka na strmim i polozenirn. ) . f • I ) ) . Pokrov od skrifjevca iii cementazbestnih ploca-salonita upotrebljava se za strme krovove. pokrov I 1 . kad se rnisll na pokrov krova najces6e se misli na erijep.lpak.

konop G i plesticne folija H. skela. Po krovu. vjetar. 39 .Kako hodati po krovu Pazite na mjere sigurnosti . Materijali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmosferskim utjecajima. Sto god popravljali na krovu morate raditi krajnje oprezno da ne biste napravili velike stete iii ugrozili vlastiti zivot. pokrivenom polukruznim crijepovima. Aka je nagib krova velik. rad u tim uvjetima je narocito opasan. zahtijevaju konstantno odrzavanje. roienice. popravlja krov. niti aka je mokar iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven mrazom (injem). stavite stopalo poprecno na mjesto gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2). Krovovi. prijeko je potrebna. pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije krova. ceki6 D. Za rad na krovu morate obuti lagane cipele s gumenim donom (slika 1) koj dobro prianja uz crijepove pa cete se sigurnije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. Dok jedan ostaje na sigurnom mjestu. klijesta E. snijeg. Radovi koie rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na popravak krova bez diranja u drvenu krovnu konstrukciju. led i tuca udaraju i h bez mi losti. a u tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne radove prepustiti strucnjacima. ponesite za svaki slucaj nekol iko crijepova. Izmedu ostalog to su Ijestve s kukama. Aka morate raditi u blizini strehe. krecite se vrlo oprezno. Stopalom stanite na preklop erijepa kao sto vidite na slici 1. ispod njih su sigurno potporne letve i crijep se nece slomiti. Kad se iz bilo kog razloga penjete na krov. ne rnozets raditi bez pornocnoq pribora. Upotreba sigurnosnog konopca. Ne penjite se na krov aka pada kisa iii snij eg.npr. stopalo stavljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu tijela. Ako je krov prekriven utornim crijepam. vezan sigurnosnim konopcem. hodajte taka da stopa 10m uvijek istovremeno stanete na dva povezana crijepa Hodajte malo savijenih koljena. U ovakvim slucajevima uvijek je bolje raditi udvoje. provjera cvrstoce drvenih konstrukdja letve. drugi. 2 Za krov od utomog erijepa opreme te tste samo dodajte ios malo ietjezne iice. Kakav god bio tip krova i njegov nagib. obavezno zovite strucnjaka. voda. bile one u drvu iii zidu. mogli biste razbiti erijep i po vrijediti nogu. cavli F. vezanje uietom. Ukoliko za vrijeme popravljanja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji. vjerojatno cete pronaci poneki slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. vise nego bilo koji drugi dio kuce. Oprema potrebna za popravak pokro va: eipele s gumenim donom A neprtniscs B s nekoliko erijepova C. Tome valja pridodati stete koje cine ptice dok prave gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju tv-antene. aka i jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a lomu crijepa. Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0 moteoroloskim uvjetima. hodate Iikako to prikazuje slika N. Na slici oznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati.

Prije postavljanja drugog reda u prvom nizu treba slagati kanalice prvog reda u drugom nizu. U svakom nizu postoji prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i tako naizrnjenicno. gledano duz strehe. Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort. Prvi iii donji red je postavljen na letve na hrbat. Kad se sarno jedna kanalica razbije. sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn pakrovom od kanalica. polozeni na letve. upotrijebiti vsci komad razbijene kanalice i s dodatkom druge (ne drugi komad istog erijepa. uz sljeme i okap. Kanalice prelaze na donju . tako da su uzi krajevi dol]e a sid gore. ali je treba tocno slijediti do najsitnije pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje vode iii stete na krovu. Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4 bocna reda. Preklopi kanalica iznose 8 do 10 em. poloziti na sloj 1 Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazuju slike A i B. dok gornju letvu prelaze za 3 em.pocetnu dvostruku letvu za 7-8 em. Ako su s »nosom« onda se nos kvaci za gornju letvu. a ako su bez nosa pricvrseuju se pornocu cavala za letve. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamijeniti iii sloziti.rijepova Ovaj posao nije suvise teiek. Tehnike slaganja se razlikuju. 40 . ali F zebtijev« njenu zamjenu. lako je rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovicarna Mozete npr. ali ga morate obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe stete. vee drugog) krov Obavlja se povremeno. Naj prije se postavlja prvi red kanalica u prvom nizu. narocito na mjestima na Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaru vjetra. Kako slozit] kanalice Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostavna. Prepolovtienu kana/leu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E. morta. kanalice su polozene u nizu. Pokrov od kanalica sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od strehe do sljemena.Preslagivanje c. Provizorno ih mozete popraviti pomocu plssticne folije C. u razlicitirn vremenskim razmacima. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve strane strehe.

2

drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc! po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ce i druge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D kao sto vidite na deta!ju.

o

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu i postavite je (tako da udubljenje bude dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i; skinite oba crijepa do razbijenog i postavite kao i onaj prvi. Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto povezane; u sl ucaju da je nekoliko razbijenih (1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo pomaknuli; dobro je da za gornji red upotrijebite nove kanalice. Da biste uklonili one iz donjeg reda, morate pomaknuti jednu iii dvije iz gornjeg reda. Sad postavite donji i slozite gornji red pocevsi odozdo (ad strehe) prema gore i nastavite onako kako smo to vee opisali. Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti. Kad popravljate krov na brzinu pa koristite dijelove kanalica, dobro je imati na umu da su oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za posljedicu imati prodiranje vode. Da biste to sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a nemate potrebnu kana lieu za popravak krova, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie (sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne boje, glatke povrsinei malo masne. Stareci povrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na takve na svom krovu, najbolje je da ih zamijenite drugima. Vodite racuna da je za pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg. Ako je kuca niska i okruzena visokim drvecern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepova skupljati suho lisee. Kad pada kisa ove prepreke stvaraju mala »jezera« koji onda uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41

..
r

,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha) krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih treba ukloniti).

Popravak sljemena

krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen ostecenjima, No, kada se pod utjecajem atmosferskih djelovanja mort, kojim su kanaliee pricvrscene za sljeme krova, pocne mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena. mort ispod nje pocinje se raspadati i krov gubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj sloj, nema lezista ni za slijedece redove. U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crijepove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom razbijte mort dok ne dodete do nosive strukture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela pijeska pripremite cernentni mort i njime napunite kanal nastao izmedu crijepova. lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs: ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj) koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode po nagibu pokrova.

ponovnom stavljanju crijepova, nego i brizIjivom ciscenju potkrovlja od tragova gn ijezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hodajuci po vrhu krova pogledajte duz nagiba da Ii je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen (na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih zljebrjjaka.

3 Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite siekscern A stare kana/ice s vrha B i mort Ispod njih. Secuvejt« eije/e kana/ice.

Pticja gnijezda
Neke vrste ptica rado prave gnijezda u konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe, Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One. vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se domogle mladih pticica, Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

,

)

4 Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove, istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Na nagibima ucvrstite kama de kana/ica H kaka biste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.

42

Pokrov od utorenog tlacenog crijepa
Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii ga osteti stablo koje raste u neposrednoj blizini. Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena konstrukcija krova sasto]i se od roznica i letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznlce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio (nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje. Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar) nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu. I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne strane strehe, napredujuci prerna lijevo] strajL Crijepove na okapnici strehe treba pastaviti na sjekomice pastavljene letve kako bi pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali. Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora imati desnu stranu uglavljenu pod pry! crijep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci pamala upravo stavljen erijep da biste urnetnuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju slijedecih redova obratite paznju na utare i pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero i utore dvaju erijepova. Kada to obavite, zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep ima rupicu kroz koju se moze provuci zica. Ako je medutim streha od betona i armiranih stupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno. Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka. Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utorene tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se zakvace za one iz zadnjeg reda. Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvornog metra krova potrebno mnogo manje erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornl metar pokrova treba 40 kana lie a, za istu je povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crijepova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5 Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plosnatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B i C (utore i pere), slaze se na letve keo na D iii na dsske iii betonsku piocu s rebrima E kao F Crfepov! se medusobno prievrscuju.

6 Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crljepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni ze pojedine letve D. Cnjepove koji leie na desksme. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrova od utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crijepom su manje od mase konstrukcije gdje je pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih krovnih konstrukcija iznose od 10251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi 75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad kanaliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-

tar.
Zelite li popraviti tlacnim erijepom, krov pokriven utorenim najprije morate odvojiti

43

a izraden je od azbestnih vlakana i cementa. sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje se ad prije opisanih. tzv. svaka od tih ploca mora biti probusena na vrhu. uglavnom su prekriveni salonitnim plocarna. Ovaj materijal je prillcno savitljiv. obiljezite.a i svi crijepovi su jednaki.. Popravak ove vrste krova pocinje od strehe. tzv. ako nagib krova nije pretjeran. Nekad su se u tu svrhu koristiIe ploce skriljevca Krovove pokrivene skriIjevcem mora papravljati strucnjak: place od skriljevca su neprikladne ne samo za nagib krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg). a mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama. razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu). te vam preporucarno da ne popravljate tu vrstu pokrova. savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi. vrlo lagan i otporan. detalj A).. Ne zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom zicorn (slika 6). Montirei:« ih zatim kao na slici B. Ovaj tip pokrivanja. a iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez opasnosti njena prodiranja. Salonitne place mogu biti ravne i valovite. to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski. Ako je krovna konstrukcija ad armiranobetonskih ploca tada u plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje drvenih letvi. 44 . Popravak sljemena krova i zljebnjaka slican je popravku pokrova od kanaliee. Pazite da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi materijal. Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku ploca razticitih dimenzija. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e pomocucavala u letve. Pripremite potreban broj ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7. dok desnom podizete pomalo crijep nadesno i onaj iz donjeg reda. oznacavati pravi erijep. pricvrstite gorn. pocetnica tako da mozets sloziti prvi red iii strehu. Buduci da s oskudnim sviet10m.i kut C za fetve D. Sa salonitorn. Kad radite na krovu dobro je preko ramena nositi malu koznu naprtnjacu s alatom i potrebnim materija10m. koneem u bo]i dugim 30-40 em koje ce. Salonitni pokrov Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u sjevernim krajevima i koji su izlozsni talozenju snijega. da biste to ucinili morate sici u potkrovlje. Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn. nece biti lako prona6i bas onaj koji ste upravo stavili. Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika ad 40-60em. viseci. rnoze se skliznuti i povrijediti slucajncq prolaznika. Tako pripremljene place postavite duzorn stranicom 7 Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola po di/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca. Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada. maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik. Razmak izmedu letvi mora biti takav da jedna ploca lezi na tri susjedne. Polozite novi erijep u njegovo leziste i ponovno spustite ta dva crijepa cirn utvrdite da su doticna rebra medusobno umetnuta jedno u drugo.

jer je. I u tom slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste boje kao i salonitne ploee. treba ih odmah zamijeniti. Radite preci zno da biste ploce savrseno poredali. cavae rnozete prerezati iii presjeci dlijetom za metale. sdesna nalijevo. Pricvrstite novu plocu keo sto je prikazano na detalju 2. iii na slijedeci nacin: specijalnom polugom podignite place polozene desno i lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i odmaknuti ad ostecene. dok ne pokrijete cijeli krov. Nemojte ga zakueati do kraja da ne bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknuti). Reske izmedu susjednih ploca. tzv. Ako ste cavae prerezali. Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite je na nacin kako je to prikazana na slici 8. Da biste zakucali novi cavao morate malo zarotirati gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti rupicu na novoj ploci. 45 . Plocu ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem uglu (prema vrhu krova). Take ce se bridovi dviju spojenih ploca odvojiti. U krajevima gdje irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene dascice pricvrscuju i medusobnim zakivanjem u vise tocaka. . najbolje je raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova na krovu.(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavlirna. Nastavite slagati horizontalne redove. Predite na drugi red. dugim 30 mm za letve koje se nalaze ispod. Jos je preostalo da adstranite ostscenu plccu i zamijenite je drugom jednakih dimenzija. kada je to mogu6e. Polugom F [detst] 1) izvucite ca vao. Danas se vee mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha. Svaki put. pocetn iea su 2-3 rnm. vee taka da izmedu glave cavla i ploce ostane mali razmak. drugu postavite kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu. Upotrijebite pocincani cavae. detalj B). prije stavljanja nove ploce morate odstraniti kornadic cavla iz letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. Zatim pripremite isto toliko ploca kojima cete odrezati po jedan ugao za oko 7 ern. poduprite je drvenom dascicorn pri cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrsceria razbijena ploca. Posao bas i nije [ednostavan. ostala. kao sto srno vidjeli. 8 Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GU letve B i C podignite plocu DiE. Sad lagano podignite gornju plocu (slika 9) i. da bi taka gao Cini Ii yam se to teskim. Pod glavu cavla podmetnite polugu kojom se vade cavli i izvueite Kako zamijeniti plocu Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije iii se pornicu sto za posljedicu irna prodiranje vode kroz krov. koje znatno olaksavaju posao. prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u prvorn redu tako da se njezin odrezani kut slaze s linijorn strehe (slika 7. svaka ploca pricvrscena cavlom. Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da bi se mogle slofiti pri vrhu krova.

a ne krovopokrivacev. Posao zavrsite slaganjem ploca u prvobitan polozaj..'podignite malo uglove Hi I.Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova mjesto pocev od qornje. plocu mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog (pribora) alata koji morate podmetnuti pod plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je pricvrscena. krovne se plohe pokrivaju pocincanim iii cincanirn limom. U Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee. odrezite komad krovne Ijepenke u obliku pravokutnika (neka bude malo veci ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga stavite pod place. Da se pokrov- Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek provjerite stanje drvene konstrukcije krova npr. ali se poprecno na daske pribijaju jos trapezne letve iii gredice. pricvrstite ga cavlichna za donje dascice. a rubovi zavrnuti van. Da biste to uCinil. Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum limom izvodi S8 ka6 tzv. podignite i plocu L. ostobodivsi je od U drza{:a G. Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze jedna preko druge vise od 5 ern. Pocincani lim je jeftini]i. Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prijevoje koji stite boone krajeve metalnih ploca ad prodiranja vode. koje treba ukloniti. Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene ploca. Cesto puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenka koja je savijena iii ispucana. opsav ravne dascane opiate.6 mm. Vrlo je vazno da se potkrovlje dobra prozracuje kako se za hladnag vremena ne bi javljala neugodna kondenzacija vi age. Kada uklonite plocu. jertoje njegov posao. 46 .lntervencija samovca na ovoj vrsti krova mora se cqraniciti na popravke manjih povrsina i to ne strmom nagibu krova. pazeci da prekrije ostecenu krovnu Ijepenku. letve i ostale slojeve pokrova. Najcesce se primjenjuje lim debljine 0. tj. U drzaci su od istog lima kao i krovne place. Presjek im je u obliku slova U. Say posao se odviie nad raskrivenim krovom. gredice presjeka trapeze (3. Dascicu koja je drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je taka da se njen donji brid poklopi s bridom ploca. Limena traka je ponekad priiivrscene za letvicu V ciniienim zskoviceme. 10 Da biste skinuli limenu plocu L odvojite (otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C.55 do 0. Pokrov od limenih ploca 9 U krajevima gdje su padavine nosene Jakim vjetrorn. svakom drugom slucaju pozovite strucnjaka-Iirnara. Drugi je nacin rebrasto pokrivanje koje se takoder izraduje na dascano] oplati.5 x 3 x 4 em).

tezinu tijela rasporedite na dvije daske koje ste namjestili na rogove i naknadna na ploce.. Stegnite krajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite. Uvucite je na njeno mjesto. slijedeCi nagib krovs dok je cijelu ne izvucete. Nakon skidanja pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se moraju izvinuti prema gore kako bi se mogJa izvaditi ostecena lirnena ploca. ali pazite da je ne deformirate iii ne unistite. podignite prema gore i istodobno povucite prema dolje ostecenu ploeu. Klijestirna izvueite cavle kojima je pokrovna traka zabijena. Ada biste to postigli marate podignuti i gornju plocu pornocu dvije poluge. Gornjirub (dio) ploce mora biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli pricvrstiti za plocu iznad. Provjerite da Ii je pravilno pricvrscena tako da je lagano povucete prema dolje. Kako zamijeniti plocu Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi skidanje same ploce. Sad rnozete dovrsiti savijanje na donjem bridu tako da se ploca rnoze pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnite zavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrscivanje ploca. Od starog lima napravite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti rub place koju cere zamijeniti i uspravite je toliko da je mozete odvojiti ad gornje place. koja ce se oslobodena tereta gornje place laka izvuci. Gurnite plocu dok ne asjetite da S8 zakacila. Najprije odviiacem i hvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosirite krajeve U drzaca kako biste olaksali pornieanje ploce (slika 11). Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova dok ne udari u stepenieu obloge. 47 . Objema rukama povucite plocu L. zatim je povucite nadolje u smjeru strehe. pri radu se posluiite iiekicem M. Sad predite na gornji red. Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo] izmedu zida i pokrova. prije svega moramo reel da se po plasticnirn plocama ne moze hodati. 12 Pripremite plocu L istog ob/ika kao one koju morete zamijeniti. Vazno je da ploce u drugom redu budu dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu tocno na svom mjestu. Ona mora imati dva pregiba sa strane kako biste je mogli umetnuti uz U drzace.na limena traka ne bi izvukla (ispala). za donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama cavlirna iii take da su krajevi savijeni u prijevoj. Umetnite pod brid gornje place drvenu dascicu. Detetj 1 pokezuje jednu vrstu takv/h ptoce. Plocu utisnite medu U drzace. vratite U drzace na njihovo mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano. davaljno je samo naznaciti pregib. 11 Da biste zam/jen/li plocu. Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali kao uzorak. skinite pokrovnu treku i prosirite kod U drieiie zavrnute krajeve G pomocu kf/jesta. dva do tri reda ploca vise je nego dovoljno da biste dosegli zid . Donji dio ploce ne mora biti potpuno zavrnut. a zatim pripremite pravu plocu koju cete staviti na krov. U slucaju opisanog krova. Na rogu kraj zida stavite vijke na udaljenosti 30~35 em.

Opisat cerno upravo taj tip krova: krov odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti nacin.. Aka posjedujete jelove stupee tada najprije izbetoni rajte 50 em visake betonske stupove na koje se pornocu kovanih papuca ad lima pricvrscu] u (nataknu) stupovi. Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj kutiji za alat. No. nemate ni mnogo moqucnosti. Pazite da ne pokisne (posebno u prvim satirna). U betan utisnite male karnencice iii dielice apeke. Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih potporanja. postaje sve vafnije kako ga zastitif od vremenskih nepagoda. Na taj naei n se izbjegava brzo truljenje drveta. sto je bolje.5 x 5. Aka nemate gradu od kestenovog drva. Ako je teren na toj strani neravan. Prvo sto se treba uciniti jest urediti tlo na kom cete napraviti skioniste.5 m. S malo materijala i uz male izdatke mozete napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubimca na cetir! kotei». Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije. preostaje yam sama jed no . Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce. Prije svega. jelove grediee razlicitih dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii azbesteementa.da automabil prekrijete eeradom (nepromocivim platnom). ako imate kornadic zemlje u blizini. Ostavite aka tjedan dana da beton ocvrsne. Za automabil prosjecne velicine krov 48 . Stupove usadite okomita u iskopane rupe. na kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti zasticena od prejakih vjetrova. lako cete naci u prodavaonieama.• I Nadstresnica za automobil mora pakrivati povrsinu od 2. Morate ih staviti potpuna okamita (pravjerite pomocu viska). Ova najduza stavite na krajeve uz zid postojece zgrade. izbetanirati betonsku kosuljicu debljine 10em. treba ga izravnati i prekriti bar krupnim sljunkorn iii. U blizini pripremite betonsku smjesu od jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te njame napunite rupe oko drvenih stupova. To maze biti sama krov (otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zidovima i vratima. Potreban materijal. Krovovi mogu biti razliclt]: najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se naslanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao dobar oslonac i ujedna dio nasive konstrukeije. najbolje rjesenje je napraviti natkriveno skloniste za automabil. Ako nemate qarazu. zatim se pabrinite za mort. Pripremite pet kestenovih stupova presjeka 12 x 12 em ad kajih su tri duga 2.3-2. iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em. Moze ga lako napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za kratka vrijeme. Temelji Odaberite najpristupacniju stranu kuce. zabijanjem drvenih kocica u zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite dimenzije krova. za temelje okomitih potpornja. a cuvajte ga i od prejakog sunca (pokrijte mokrim novinama). a drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton- .80 m. a u najnizc] tockl biti visok 1. a dva 3.5 m.5-6m. U trenutku kad automobil pastaje sve skuplji. za nasivu konstrukeiju i za krov. Zaprava.

na sredini /e poduprite rukom D. 49 .B 1 Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicu C koju moiete sastaviti ad dva dije/a. U6vrstite ragove (roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M. pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2). spojite metiusobno stupove Ai B klijestime FiG. Montirejte drugu podroinicu H na stupove A iN. Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1).

Aka ste tocno slijedili nase upute. Krov pocinje poprimati svoj izgled. 50 . postolje stu pa izved ite ad celicmb papuca. zatim ispunite rupu betonom C. gornja podrolnica. Na sredini podroznicu treba »podbociti« drvenim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za zid. Ove dvije grede (ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i pribijene s vanjske strane stupa. 1 detalj 2). Ove ploce u trgovini mozete kupiti u razlicitirn vel ici nama i bojam a. Krov Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclncanag lima. 2 U rupu A namjestite stup B. skom smjestom tru ne. ucvrstite je cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m) mozete napraviti od dviju jelovih greda presjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu metalnih spona (vidi stiku). Plasticne ploce su cetiri puta laganije i lako se rezu (obicnorn pilom).5 x 12 em u presjeku. ucvrstite ga u okomitom poioieju provizomim potpomjime. 3 Pricvrstite plocu E dui bride F. Na vise stupove kraj zg rade polaze S8. salonita iii plastike. Radi se 0 tri grede 10 x 12 em u presjeku. duge koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2. kako je to na slici 1 prikazano. priiivrstite je ltd. Sad stavite drugu podroznicu. rukama tako da ih koso zabijete izmedu podroznice i stupa (sl. S dvije gredice (klijesta) od 2. poslusajte nekoliko jed nostavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca koje cete staviti na grediee i prievrstiti ih vijeima..5 rn). spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima suprotne vanjske stupove.. Oba stupa kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije spone (slika 1 detalj 1). Da biste napravili siguran zaklon koji nece propustati vodu. Nosiva konstrukeija nadstresnice je gotova. Vrijeme je da montirate rozenice krova. Posao pocinje bas Jednostresna drvena konstrukcija Na postavljene stupove stavljaju se grede 10 x 1 2 koje se zovu podroznice. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovima dobit cete ako spojeve pojacate tzv. ne plocu E stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii L. Jos pricvrstite tri iii cetiri grediee koje cete razmjestiti prema vrsti pokrova. Spoj dviju dascica pojacajte dvjema letvieama sa strane. Ucvrstite ih cavlirna. sidrenih u temeljnu stopu.5 m pricvrstiti ooprecno iznad podroznice tako da dobijete jednostresni krov. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar da ne bi probijala voda. kao sto vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje podroznice da bi voda kapala daleko ad nosivih stupova. Provjerite okomitost viskom D. Nastavile s ptocom M tako da je s dva vala (rebra) stavite na prethodnu ploiiu. Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim salonitnim plocarna. duzi ne 3 m koje cere za krov sir ine 2. konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna.

ali uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu sa spojevima medu plocama. horizontalno postavite letve (promjer 2. ukljucuju6i i ulaz. Strs: Ii zadnja ploca pravise. Prije odstreoiti silikonski pepir. 51 . Zicanom cetkom udubinu nastalu u zidu. Elektricnom busilicorn iii rucno probusite place. tj. zida (5). iskopati brazdu dubine 10-15 em. ako to zahtijevaju dimenzije konstrukeije. radite zdesna nalijevo. od tog odbijte dok se ocistite pazljivo 4 ieko je neiiednostsvntie. a kasnije predite na gornje redove. prvi red ploca pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih 30-35 em. !!/zotrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini. Prvi red slazite ad strehe. ima Ii previse istaka. Kao prvo morate duz linije opsega nadstresnice. U tom slucaju pocnite raditi odozdo. Tako ste napravili dobru podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa zidom i krovom. Na deta/ju je vijek N s brivom O. Slijedecu plocu stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka dalje. Suborn krpom (U) ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice. Da biste izb]egli vibriranje ploca od vjetra. Na okomite stupove. E 5 Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a dva i rupe ne vrhovima rebre.5x6cm). Prije no sto postavite place preporucljivo je eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazurnim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcrena iako je krov stiti. Kada se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravo smo ga opisali) moquce je istim materijalom napraviti i zidove i taka bolje zastititi automobil od vremenskih nepogoda. odrezite gao To cete uciniti taka da je stavite izmedu dvije drvene dascice. Vanjski zidovi Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve6enom krovovirna govori i a zidovima. Ovaj prvi red ploca pricvrstite samo za prvi rag. Trenutak je da postavite prve valovite ploce. postevljenje drvenih stupova direktno u bel Oil nije i nejbotie riesenje. Kasnije sve ocistite od prasine. prvu u visini 6 Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na sudaru selonitnoq pokrova . Zeto je preporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ceIlene stope usidrene u betonski temelj. Poskroplte -uzljebinu vodom. bez obeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. Zidarskim dlijetom i cekicern oko 15 em zbuke iznad prve letve ne pokaze opeka. Vijei se nabavljaju zajedno s valovitim plocarna. Krovna konstrukcija koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi se ploce mogle pricvrstiti. kako to pokeeuje slika. Prepilite je po duljini rebra.zida. Neka prva ploca strsi van aka 1 Oem ad letve.

Medutim. Da biste dobili bolju cvrstocu mozda ce na straznjoj strani krovne struktu re (stra na nasu prot ulaw) trebati staviti jos jedan okomiti nosac (promjer 12 x 12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave »zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice od krova. Nastavite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn. Fiksira se ZETA vijeima (kao setonit) 118 hrptu vala. vijeima X. J .. dio kraj vrata kao i zabat uclniti problematicnim. i za stupove 8 U zamjenu za salonitni pokrov nedstresice moiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni pokrov. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima. Postavljajte ih tako da valovi rebra stoje okomito. naslonite je na nagib (krova) tako da se slaze s rogavima. Kad pricvrscujete prvu plocu. Nastavite tako duz straniea. Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red ploca. Na isti nacin eete obloziti i zabat gdje se nalazi ulaz. u tom slucaju slazite plocu po plocu. nemojte staviti vijke duz brida s gornje lijeve strane. Kada prievrstite donji rub drugog reda plcca. a ostale na razmaku oko 70 em (duljina ploca). tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju polofite u brazdu. Montirajte place Vi pricvrstite ih. Oznacite i odrefite u skladu s nagibom pokrovnih ploca. pokusa- 7 Iskopajte brazdu S dui linije opsega konstrukcije (nossce) T pricvrstite poprecne tetve-qredice U. tako da bude na isto] visini kao i prva. J .. terena. Pricvrstits je Z8 donji red ploca (neka donjim svojim rubom prekriva gornji rub place ispod) i nastavite taka s ostalim plocama. umecuct jednu pad druqu. Kad vijcima pricvrscujete desni brid druge place pricvrstite i lijevi brid prve ploce. 52 vaj ucl ag raniciti reza nje. Mozda ce yam se straznja strana konstrukcije. polozite plocu na dno iskopane brazde i pribijte za letve. Radite ovako: provizorno stavite prvu plocu koso na garnji rub. Dobra je ostaviti pukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka. I I I I . Visak place odreiite. Ako je konstrukcija niza ad stranice plcce. mazda cere morati jas mala kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamencie. Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri.I . pricvrstit cete istodobno i gornji rub donjeg reda. preklapite ih jedne preko drugih. Slijedi drugi red. taj »preklop« ne mora biti veei od 15-20cm. Pocnite od ulaza. a format kupljenih ptoce osigurava laksi transport i rukovenje na gradilistu sa cvrstom belom. je ad sslonite. vrlo je jednostavna izrezati place. Laks.

E . C . b) A . Tipicni nedostaei ovog krova su da prokisnjava ida se na 63 . L .betonske iii tereco ploce: H .s/oj laganog betona u padu.reske ispunjene bitumen om. 1 Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tetesa: a) A .slo] bitumenske Ijepenke: 0 . Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi se racuna 0 njegovoj izolaeiji. Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevima ponekad su krovovi napravljeni kao terase.parna brana. na izolaciju se opet stavlja beton za pad koji daje potreban lagani nagib.Izolacija terase njemu zadrzavaju velike kolicine vode i snijega.rabieirana i dilatirana cementna glazura.eementni mort G . Na hidroizolaeijske slojeve S8 polazu betonske ploce dimenzija 40-60 em kao zastitna obloga. lzrnedu ploca se astavlja reska slrine 1 em u koju se ulijeva bitumenska masa (bitumen + pijesak).hidroizolaeija. Toplinski izolator lezi na tankom sloju cementnog rnorta. A 1 .toplinsko -izotecijski sloi: E.parna brene: B . Na beton za pad se stavljaj u hid rai zolaeijski slojevi koji se sastoje od tri iii vise slojeva krovne ljepenke polozene u vruci namaz bitumena.toplinsko-izolacijski sloj: C .tlscns ptoce konstrukcije u laganom padu. 0. Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stalnog rastezanja materijala. To je intervencija koju treba poduzeti na vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj» mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u prostorije koje se na/aze ispod terase. F .hidroizolscije.tlecna ploce konstrukcije.

r 3 Napuknuta betonske obloga papravlja se taka de se pukotine G prosire dlijetam H. veda prod irati u obilnim kolicinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenja donjih izolacijskih slojeva. dosadan je i sve u svemu prilicno skup. Kad je ostecenje velika (na veco] povrsini). potrebno je popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijske obloge. Najprije je prosirite dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen. Ovaj posao maze trajati priliena dugo. na plocice nalijepite. Dok to radite otpatke bitumena pokupite u jednu vrscicu da ne biste zaprljali pod. No. tanke pukatine ce se brzo prosiriti. Zelite Ii popraviti terasu. Taj posao svakako prepustite strucnjaku. Pukotinu mozete popraviti jednostavno pornocu polimer-bitumenskog narnaza (npr.oge ad betonskih ploca iii popunjavanje reski u kojima je vrucina rastalila bitumen. Medutim. Danas u trgovinama ima i polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i obicnih biturnenskih masa koje je potrebno rastaliti grijanjem. Aka je terasa izvedena pravilno. Bitumen u reskarna izmedu ploca To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj. Njime lstruzite bitumen izmedu plocica. Lijevajte vruci bitumen iz limenke D u dobra ociscene reske. Reske sad ispu nite bitu menom (smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u limenkama. Da se ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne rukavice. Psitiivo ocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicane cetke. Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne biste uprljali pod. Da biste ga ulijevali u zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebicern iii jednostavno plosnatu limenku. Nakon pocetne nesigurnosti. zsvrnite vrh A stare turpije B i njime istruiite steri bitumen C. 54 . Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen u reske. Bitumen nalijte taka da bude nekoliko milimetara ispod ravnine plocica. samo izlazenje bitumena iz meduprostora plocica nece prouzrociti prodiranje vade. radite ovako: od vrha stare turpije napravite struqac sa snaznorn i ostrorn kukom. na stranama gdje su udubljenja. samoljepljive papirne vrpce. Pukotina nastaje uslijed toplinskog naprezanja u betonskorn sloju. valja intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom put vodi biti slobodan. POLYAZBITOL Grrneca iz Zemuna).Laicke intervencije na ovom tipu obloge odnose se na izvedbu zastitne obl. jed nostavan popravak nije dovoljan. posao ce napredovati. dade Ii do neocekivanih neprilika svaki je trenutak pogodan za popravak. Kako izolirati pukotine Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i odmah se ne popravi. Sve radove na ovoj vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena. 2 Da biste promijeniti bitumen u resksme izmeau ptoce.

preklop iznositi oko 10 em.5-1 em. Nastavimo raditi kao i prije. pri tome narnazlte rub ad 10 em prve trake jer ce je slijedeca traka prekrivati za 10 em. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern za prasinu brizno uklonite sve nacistoce kako biste pripremili dobra »leziste« za polimer. Pukotine nakon prosirivanja mogu biti siroke 0. u suprotnom se obratite strucnjaku. Polaganje hidroizolacijskih slojeva na terase Za dobru hidraizalaciju terase potrebna su najmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitumenske mase (smola). takoder prema potrebi. Ako su medutim pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih samo popunite polimer-bitumenom. ako je terasa prohodna. Sad se nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srnoIe. Prije nego je zalijepite za smolu. 55 . vee smo opisali. koliko treba) i pocev ad sredine. preko ociS6ene terase gradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) K razvucite bitumen. Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka. ali izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn bitumenskom rnasorn. rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4). ne smij e biti rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko milimetara niza ad razine eementnih ploca terase. 4 Za ponovno ob/aganje. Bitumensku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m. Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivaju spojeve Ijepenki A i B. kad ih stavite jednu preko druge na terasu. Ne radite na brzinu jer posao necete obaviti kvalitetno. Ako terasa nije prohodna. hidroizolacijske slojeve pospite krupnim sljunkorn: poprskajte vapnorn.Urezujte tankim dlijetom tako da njime rnozete uci u dubinu. Kako cete izliti bitumen u pukoti ne. Pogledajte na detalju redos/ljed Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimo drugi sloj smale. izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m. stavite betonske ploce na fini pijesak. posljednju traku krovne Ijepenke odrezite. kako bi lijepo legla na preostali prostor. Ako povrsina nije velika mozete to uciniti sami. najbolji trenutak za ovaj posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine najsire (beton je stegnut). Odrezite traku Ijepenke (po duljini. 5 Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitumenskom masom premaza/i /jepenke A I B.popraviti cijelu terasu. dok sve ne zavrsirno. Prva traka krovne Ijepenke mora u ovom slucaju biti siroka koliko i zadnja traka prvog sloja. prvi red mora biti na suprotnoj strani od ulaza na terasu. Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio terase za druqu traku. Pri kupnji materijala imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m ida ce. mora! cete poduzeti nesto vise . Radite sisternaticno kako ne biste predvidjeli koju pukotinu. Taka nastavite prerna izlazu. Srotsnu /jepenku J kao sto to prikazuje stika stavite na sredinu premezsnag dijela terase I rastegnite nogama te usput uk/onite eventualne mjehurice zraka.bitumen.

a zatim ponovno stavite novu eijev.•I Odvodnjavanje terase Cest o predstavlja poteskocu. (Pre)star odvod Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja vodolovnog grla iii pak zbog preuske odvodne eijevi. a to je vrlo tesko usta noviti i popraviti. namjestite mokru krpu A u kanal ilijeba. npr. nerocito ako se oko terase naJaziparapetnizid. koji u nekim slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom. Zatim pticvrstite stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke. Nekad je i razina povrsine zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u odnosu na eijev. sto mozemo uciniti? Svaka terasa. Prosirite rupu na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi. Poqledajmo razllclte slucajeve koje mozerno predociti. a zatim nastavite sve dublje i dublje ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad razine terase. 56 . upotrijebite mokre krpe kako biste na oqranicenorn prostoru zadrza!l otpadne materijale (sl. Jednostavan sistem zastite je upotreba starog kisobrana . mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda. isprazn] ujte kisobran cesto da tezina materija la ne bi probi la platno. Problema nece biti ako je ograda koja zasticuje bridove terase napravljena od metala. Preostala voda se malo -po malo upija u konstrukeiju terase. a da se okomiti zljebovi ne bi zacepili otpacima zbuke. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb za vodu.otvorite ga i objesite na ogradu (sl. Najcesce se dogada da su odvodi u zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na naqib terase iii su premaleni da bi brzo propustali vodu. 1). U oba slueaja veda ostaje na terasi i predstavlja opasnost za nju. nakon popravaka zastitnih slojeva terase. valja raditi pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga ozlijedili. Kad ste probili zid oko odvodne eijevi. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko rupe. Posao je vrlo jednostavan. udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista. radi se 0 zarnjeni eijevi kroz koju prolazi voda. s malim nagibom. valja pristupiti popravku odvodne eijevi. Buduci da su terase u vecini slucajeva okrenute prema uliei iii nekom javnom mjestu. Dakle. 1) tako da mu rub bude malo ispod odvoda. uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditi cekicem i dlijetom. druqacije je ako je terasa okruzena para petom. • I 1 Prije nego pocnete izvoditi odvod vode.

I I 57 . Dlijetom odvojite (otrgnite) dijelove plocica lzrnedu crte i ograde. mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvodom. pokrijte ga betonom (1 dio cementa. To mozete uciniti i na ogradi ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka postoji zlijeb iii direktno na tlu. 5-6 ern. a na L _-__ _ -_-_--~s-. Uvucite cijev u rupu nakon sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak merle: daska. sad rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev veceg prornjera. Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u odnosu na nagib terase. Dobra zagladite vanjski i unutrasnji izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo napraviti tzv. Danas se u trgovinama mogu kupiti odginalni slivniei sa zastitnim mrezicama. kako biste mogli spojiti sredists. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali nemojte ostetiti donje slojeve. a nemogu6e je napraviti direktan odvod. Izrada odvodnog kanalica na terasi Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize iii dalje od odvoda. Cijev ispunite krpama kako se ne bi zacepila.u laziti. osim sto sluzi za baratanje sa cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba. Pomaknite odvod preme do/je.Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje tako da napravite mali pad. narocito za onaga tko na terasiima mnogo biljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod terase nego i zljebove. Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke. Ako je prethodni odvod bio malen. vodolovno grlo za odvod. napravite mali unutrasnji kanal sa zeljenim padom. Ako je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat ce lijevak kojim ce otjecati sva voda. U slucaju da nema zlijeba. pri tom nastojte ne micati ostale dijelove plocica. Sjetite se da smocite zid. Kopajte dui ograde B kanal C. tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu. Duz crte ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s brusnom plocorn. Na podu nacrtajte debe10molovkom crtu paralelnu s ogradom. ponovno provjerite pad. U zadnjem slucaju cijev mora strsati ad ograde bar 15cm kako se voda ne bi slijevala niz vanjske zidove ku6e. lskopajte kanalic ad lokve prerna odvodu sam a u vanjskoj oblozi terase i pri tom ne dirajte izolaeijske slojeve. 2) provjerite pad prerna odvodu. Srnocite kanal. 3 dijela pijeska) i istom dascicorn ga poravnajte tako da dobijete kanalic zeljenog nagiba. gresku ispravite taka da na najpovoljnijem mjestu napravite novi odvod. Pazite da ulaz eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto da izlazi . Betonom punite zid sto je rnoquce dublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna opeka. kako bi beton bolje »primio«. pripremite malo betona (jedan dio cementa. da bude nile (deta!j 2). Zidarskom zlicorn oblikujte i odozgo pospite cementom. 2 Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocu descice i libe/e. To je vrlo vamo. Ravnom daskom i libelom (sl.

postavite jedan vodokotlic koji ce skupljati vodu. 0 z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljucente odvodne cuevt. C koljena Hijeba. M ispust. 8 osta/i element! za odvodnju vade su: limene odvodne cijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid. iii ako . U prvom slucaju se zeli izbjeCI da voda ne zavrsi ispod zlijeba.2 iii 1 m s dijelovima za spajanje.imeni z jebovi Predstavljaju sistem »kenele« za odvod kisnice sa krova. je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori:ontalni zlijeb. ako upotrebljavate Ijestve. il i od p lastike koji se vide na skoro svi m zgradama. koje se pricvrscuju za roznics krova i moraju se pravilno rasporediti. Kad zelite da se veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu okomitu cijev. koriste se i tzv. Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni sistem kisnice su slijedeci: prije svega se zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebovi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3. Ostali elementi za odvodnju vode su: limene odvodne eijevi te obruci za njihova pricvrscivanje na zid. a u drugom da ne bi prskala van. zattm ko/jena i ispusti. G obiiino trodljelno kotjeno: H cijev. Kako ih treba odrisveti? Kisa koja pada po krovovima skuplja se na razlicite nacine. Izmedu su specijalni zljebovi s rupama za odvod i spajanje s okomitim cijevlrna. 1 Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnju kisnice: A ilijeb koj. natkrovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni na strehi tako da se uopce ne zapazaju. Medutim. Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odnosu na prvi red crijepa. se prievrscuje za strehu. Ti se zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgradama. Zljebovi su za strehu pricvrsceni kukama. 58 . najbolje je upotrijebiti skele. zatim koljena i ispusti. F kuke. N odvod za kanalizaci/u. Cijevi mogu voditi vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete upotpuniti posebnim kosim koljenima. I obruii. moie biti raz/ieitog oblika i veticine. »koljenirna« i zatvorenim krajevirna. L sabimi lijevak. Kada radite na odvodnim cijevima. ako krov ima mali nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen. a najcesce u visecim zljebovima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog lima. morateih bez daljnjega sigurno ucvrstiti kako biste sprijecili nezgode.

Pripremite kornadic sperploce iii plastike istog profile kao i . provjerite jeste li sve dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra vode. Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti zastitnu zicanu rnrezicu. Zstim pail/iva ponovno postevite cijev na mjesto.' Od plastike neprevite praff/lrani iistruga(. riskirate neku nesrecu. Ako je cijev direktno povezana na zajednicki odvodni sistem. a posljedice su prasina. Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne biste ozlijedili ruke. To se dogacfa u krajevima gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim mjestima.. otpaci ne bi zacepili. narocito plasticni: ipak na podrucjima koja su bogata vegetaeijom i gdje ima velikih nanosa snijega. Za ciscenje okomitih cijevi.Odrzavanje Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih biljaka u blizini kuce. 3 Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda? Odstranite vece otpstke. I I . Pazite da ne odu u odvodne cijevi. da bi mogao vrsiti svoju 59 .{(D za odstrenjivente otpadeka E. 2). Ako se radi 0 koljenima iii yam ne pode za rukom da izvadite sve necistoce. Isk. Radite u rukevicsms. rastavita cijev. Zbog preteznoq lemljenja cijevi i iljebova prilikom rastavljanja i sastavljanja najprakticnije je pozvati limara za taj posao. Sjetite se da ako radite na ljestvarna. bilo bi dobro rastaviti krajnji dio. Tako ocistite cijeli kanal. Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih medusobno spojite. zemlja i lisce u cijevima. spojeve i kuke za pncvrscivan]e i postepeno uklanjajte necistoce. Lisee koje pada u oluk rnoze zacepiti odvod. kojim cete odstraniti otpatke i baciti ih u vjedro. Oluei su obicno dugotrajni.Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi.2 Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust B da se tie bi zacepI!a rupa C. dovoljno je da pri]e zatvorite spojeve nekakvim krpama. najmanje jednom godisnje. prijeko je potrebno kontrolirati cistocu horizontalnlh zljebova. da je lisce i drugi . snijeg rnoze prouzrocititeze stetei pomicanje cijevi. a cijev ocistite stepom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnom sipkom Hi onde ze/ijte vodom. Pocnlts od zlijeba pod strehom. ako nisu savinute.i se pri tom i staporn i pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku vode . Zice rnozete naci u trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od nekoliko poclncanih zica. pa je jednostavnije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati. ako nisrno ovladali tehnikom lemljenja.zlijeb. Zlijeb. Cijev se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva voda u nju sluzec.rivljeni zlijeb S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie mogu iskriviti. odstra nite naslage blata i rdu. Vjetar i vegetacija uzrokuju zaceptjenje. mozete u potrijebiti sta p na ciji jedan kraj prlcvrstite statu krpu tako da bude malo manjeg promjera od cijevi. koje uvijek morate skupljati i pornicati. prije dolaska ruzn09 vrernena. stavite pod odvodnu cijev kantu (sl. Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna dolje i usput kontrolirajte sve dijelove. Prije nego pocnete raditi.

Pri lemljenju dobra zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati. za to posebno profilirane petlje. Kuku pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima. u njoj se formira udubljenje u korn se talofi voda. premazite je nekim srsdstvom protiv rde. ispravite ga. potrebno je ponovno uGvrstiti spojeve npr. Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen. jer ih ne treba lemiti kao pocincane. drzaceo Da biste provjerili pad prerna izlazu. Pornocu zice i libele provjerite da Ii je kanal dobio zeljeni pad. Ne morale skidati cijev. ocistite brusnim papirorn oko spojeva. Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zaraca za lemljenje (letkol). zsmiienite je. neteqnite uzicu P izmec1u Q j R. iii izmijenite brtvila na spojevima cijevi. Pazite: ovo pomicanje je vazno i ne smije biti vece od 1.5em. prema odvodnoj cijevi. Zlijeb od pocincanoq lima. Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova za lemljenje tako da dobijete potpuno glatku traku. 4 Ako je Z/ijeb pod strehom iskrivljen. potrebno je podiqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova. svojim gornjim bridovima su obieseni na pravokutne. U tom slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme. Ako je deformacija Zlijeba ogranieena na jednom mjestu povucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal. Lemljenje cete obaviti bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u. inace ce biti doveden u pitanje polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih cijevi. Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza. lemljenjem. Pomaknite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojima je kuka oriiivricene. a ako je potrebno. mora imati minimalan pravilan nagib (0.r funkciju. 5 Ako je kuka T ostecen». Postavite kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. Umetnite kuku pod eijev taka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrscuje. Ako se zbog deformacije pocnu razdvajati dva susjedna spoja zlijeba iii cijevi.5-1 %). Skinite steri dio kuke C i stavite no vi. Zatim ta rnjesta prernazite specijalnom smjesom solne kiseline i cinka. zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu uzieu. Aka se jedan dio cijevi savine. Zatim povrsinu koju cete lemiti istrIjajte kalafonijem. 60 . Kako biste umetnuli dopunsku kuku. vodeci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se nalazi ispod nj ih. umetn ite i dopu nske kuke tj. preporucljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od one gdje se nalazi odvodna cijev. krajeve kanala odvrnite kako biste mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u alkohol. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi prije nego nastavite raditi druge poslove na zlijebu. Kada popravite eventualno i cijev. Nategnite uzieu na suprotnu stranu eijevi i libelom kontrolirajte pad. dok ne postignete zeljeni rezultat. nakon sto adstranite svu necistocu. u suprotnorn slucaju gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje. nalazi iznad raga krova. lisce i necistoce dok ne dade do curenja. Krajeve koji se spajaju prernazite dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba dijela. Crij epove stavite pokraj otvorenog mjesta. nakon sto ste ga ocistili. Neki plasticni zlijebovi s valovitim uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke klasicncq tipa. . Ovaj posao je nesto jednostavniji na plasticnim zljebovima. Ako se radi 0 plastlcnorn zlijebu. provjerile tibelom je Ii uzica nagnuta prema odvodu S.

Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka.U slucaju da je kanal. Isto vrijedi [ aka pad kanala nije debar. dvaju elasticnih limenih zalistaka. okruqlih poeincanih zljebova koje mozerno kupiti u sastavnim elementima gotovo u svim prodavaan icama metal ne galanterije u J uqoslaviji. jako deformiran. koj i pricvrseuje zl ljeb i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece. te predstavljaju veliki problem za odrzavanje zljebnjaka. tada treba nabaviti: 1. Oblici potkrovnih zljebova natkrovnih Potrebno je naznaciti i koje su osnovns razlike izmedu patkrovnih (visecih) i natkrovnih (Iezecih) zljebova. te sarno razlicitorn vi61 . Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn vrhorn. Na crtezu A i B prjkazana su dva tipa potkrovnih. Pravilnom postavom. zakovieama fiksiranih na obje strane povijenag dijela kuke. nemojte ga ispravljati. zadnja s naiduzirn.5-1 %) postize se razlicitim ovjesenjern kuke.. vee ga jednostavno zamijenite. polukruzne kuke od plosnog zeljeza: 2. Nije naodmet napomenuti da se kuke ku puj u po redoslijedu postave: prva s najkracim ovjese-njem .. u tom slucaju 'skinlte cijevispod strehe i stavite novu a djelornicno i advodnu eijev. bez obzira od kog materijala je napravljen. koja pri koristenju u pravilu prvi rdaju. Horizontalni pad zlijeba (0. visinska razlika unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora biti 2-4cm. 3.. U ovorn slucaju montirarno ih na bocne stranice roznica Na taj nacin nema zabune pri kupnji kuka jer su sve jednako skrojene. Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete postavu i montazu zalistaka (elasticna pera na kukarna). segmenta polukruznoq pocincanoq 2:lijeba s vee oblikovanim vanjskim (okrugUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanim bridovima. Zlijeb A sastoji se od: 1.

jer je natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne plohe. tako da nalazimo uz pocincane i bakrene odvodne vertikalne 7 Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zld obujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispod mensete. U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju fiksirano sarno po jedno elasticno pero (zalistak). Radi zastlte zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D). Odmaknite cijev koliko je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm). Kod oba nac ina treba postaviti horizontalni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi 3-4 cm od va njskog radi otjecanja vode iz prepunog zuebnjaka od strehe. Segment horizontalnog zljebnjaka jednakog je profila kao i kuka.zlijeb s ru bnim limom strehe b . a na unutarnjem pornocu limene kvacice za podlogu. a pravilan polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod naglavka. a to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profila) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova. a promjerom su vee prilagodene pojedinim sistemima oluke. »skrojens« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i. natkrovni zljebnjaci. jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem pornocu zapinjaca. kako bismo form irali horizontalni zlijeb. ne steze prejako cijev i da nije presirok. Rubni lim. iii pak komibinirano. Danas se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknutim strehama iz estetskih razloqa. Obujmice se proizvode u reznim obticime.r sinskom postavom na roznici postizerno pad zlijeba. Postavite cijev sasvim okomito. one trazenije. U krajevima gdje se grade obiteljske kuce bez istaknutih streha. U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi otislo se korak dalje. buduci da su. na vanjskom rubu fiksira se zalisl<om. ove kuke lakse montiramo i demontiramo. kad je zatvoren. Osim toga. zatim pricvrstite cijev. upotrebljavaju se iskljucivo lezeci . Priteiu se vljeima IIiumetenjem posebnih osiqureiie. stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits vijkom. 2. u segmentima od 1 do vise rnetara. a ne prerna njoj. regulirajte polozaj obruca tako da. Gornji dio kuke ucvrscu]e se na roznicu. sa vee torrniranirn okruglim ojacanjima na rubovima. dostupne pa se maze brzo intervenirati i nema problematicnog propustania vode koje je tssko utvrditi. Ovako oblikovane dijelove treba na qradilistu sarno medusobno lemiti. Za ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo62 J . sanducastoq profila). Segment polukruznog pocincanoq zlijeba s vee oblikovanim bridovima.bez rubnog lima strehe Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike natkrovnih zljebova. 3. Vanjske cijevi su bez sumnje prakticnije. Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno promatrati u dvije osnovne varijante: a . Nasi proizvodaci nude i ostale dijelove horizontalnog sistema. Kal<o ucvrstiti odvodnu cijev Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida. Kako postaviti novi zlijeb Jugoslavensko trziste nudi gotove. bilo da se radi 0 osteeenjima iii uobicajenorn odrzavanju. Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid bar jednom na svakom segmentu. Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti.

OI(ITEN) sa samo djelomicno rijesenim sistemom pricvrSCivanja. U potrijebite komad stare eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba. 63 . Siguran i miran rad omogucit ce yam metalna skela (mozets je i pozajmiti). Sve tri faze rada posebno provjerite. ako koristite Ijestve. Ali za obujmiee moramo se jos raspitivati u prodavaonieama zeljezne robe. Pricvrstite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4). Pretpostavljarno da kupujete gotove proizvode i sami ih lemite i montirate. Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisniee sa krova rnozs biti nova vertikalna »okitenska« eijev. kako biste pravilno polozill novi zlijeb i odredili njegov pad. Ljestve svakako morate privezati da se ne bi poskliznule. mozemo oblikovati neophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste vertikalnih odvodnih eijevi na teren. Pricvrs6ivanje plasticnih vertlkaln ih cijevi PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i odvodne eijevi. koristite se polozajsm i izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka. posao ce biti tezi i sporiji. iIi tako da cijev direktno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj 6). Sistem bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove mogli izraditi istim materijalom. Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljenirna« raznih kutova. Odreiite pos/jednji element cijevi po mjeri (detaii 5). posta vljanje zlijeba i provjeravanje rada odvoda. Nastavite raditi prema dol/e.eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i plasticne (npr. Ako zamjenjujete stari dotrajali zlijeb od poeincanog lima. odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu koje cete sastaviti koljena. mjeru prenesite na plasticnu eijev pocevsi ad naglavka zgloba za spajanje. podijelite posao na tl'i dijela: obiljezavanje smjera olu ka i ucvrscivanje lezista. Kada skinete stari oluk. 8 Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane premazite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3). priiivrstite ko/feno ispusta H obrucem G.

stisnite donie koljeno (spoja) unutar naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid. u toj tccki cere pricvrstiti drugi obruc. lzvucite cijev i odrezite visak. Aka izljev direktno ulazi u reviziono okno. Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast prve cijevi. Umetnite gornje koljeno u rupu za odvod koja se nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite donje koljeno zidu duz kog ce se spustati odvodna eijev. dok j8 donja straniea postavljena na krovni pokrivac. da biste cijev odrezali po mjeri. Za svakih 15 m duljine zlijeba treba u pravilu predvidjeti [edan ve. nastavite posao. pomaknite ga prema gore uza zid tako da donji kraj bude na zeljenoj visini. Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera 12 mm izbusite potrebnu rupu. donje koljeno.• Malam nazubljenom pilieom otpilite suvisan dio i zagladite glatkim brusnim papirom. Gornja Ako je povrslna krova veea od 400 m' treba uvrsti1i nove ver1ikalne odvode odgovarajucih profila. a na zidu oznacitc sredinu cijevi. morate uqlacati brusnim papirom na vanjskoj povrsini gdje nema naglavka za spajanje. bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi. Uglavite naglavak zadnje eijevi u koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obruca. «' . Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba. 64 .rtikalni odvod. Cijeli sistem zljebnjaka postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odnosno stezanj u. Pricvrstite dobro piasticnl umetak za pricvrscivanje obruca. obrezite visak eijevi. Requlirajte obruc prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev. prvo. Gledajuci sistern pad a krova gornja strana i boone straniee limenog opsava pcdvlace se pod pokrov. Cijev mora stajati okomito. Obiljezite koliko treba odrezati. Olovkom naznacite na zidu visinu do koje doseze kraj donjeg koljena. Ver1ikalni odvodi odreduju se prema duljini ilijeba. morat cete je polako pomaknuti u stranu. Isto kao i prije. Kad se Ijepilo osusi.' ). nemojte ih lijepiti. drugo. prernazite s unutrasn]e strane ljepi10m. Zatim uzmite dva koljena. DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH ODVODA ZA OBORINSKU VOOU. a drugi na sredini. IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0. Ako je posljednji element predug. Kad se Ijepilo osusi. a eventualne neravnine izglacajtB brusnim papirom. Cijevi dva (otvorene) zadnja obruca stavite u reviziono okno da biste ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg elementa. Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u zlijebu). pogledajte kroz eijev duz spoja. zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u kanalizaeiju. Zadnji obruc mora biti postavljen odmah pod naglavak koljena. donji kraj umetnite u rupu za odvod i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi. koje cerno odsad nazivati gornjim.. U toj tocki pritegnite obruc i zatvorite reske eementn irn mortom oko eijevi koja vodi u reviziono okno. nastavite posao. obujmiea mora biti odmah ispod naglavka. a zatirn one od 12mm. Ako naidete na velik otpor predlazerno da posao obavite u dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo promjera 5-6 mm. oznaCite koliko treba odrezati.1 .6 DO 1 mm Slivna povrsjna m' Balkoni i lode Krovovi do 6 I{rovovi do 50 Krovovi do 150 Krovovi do 250 Krovovi do 400 Promjer odvodne cijevi u mm minimum Poprecnl presjek em' 50 50 20 20 36 f 70 100 125 150 80 120 175 Opsav dimnjaka Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitno je pratiti padove i najkra6e odvodenje kisnice. da biste dobro izbusili rupe za obruc. Obruce montirajte na svaku eijev. Budu6i da je eijev vee tu. da biste ga po mjeri odrezali. jedan odmah ispod naglavka. Tako pripremljene krajeve eijevi i prikljucaka prernezite Ijepilom. spojite oba koIjena za eijev tako da budu u istoj ravnini. na zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi. Sad definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste provjerili da se spoj sa zljebom nije pornaknuo. Okrugli gumeni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn spajamo elemente. U ovorn slucaju nije potreban srednji obruc. Iskoristite elasticnost plasticnih eijevi.

Montireite umecuci jedan u drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C (detalj 2). na kotecicim« E (detal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4). koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih materijala i ne pueaju (princip dilataeije). Spoj garnje i bocnih straniea mora biti takav da gornji dio pnjevoja lima pokriva donji. Baze mogu bit. Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela. Zavrsni spoj (Iimeni nabor poput okapnice) mora biti »uquran« u slie tijela zida dimnjaka.straniea mora biti krojena ad jedne limene trake. 65 . kako bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom najkriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvrscenim na zid radi trganja u naletu vjetra. Danas je klasican nacin krojenja opsava nesto jednostavniji. Limene vertikale oko dimnjaka moraju forrnirati visoku manzetu (20-30 em) iznad linije krova i slijediti pad krova. bez horizontalni h prijevoja (nabora). 10 Za siguran rad sa iljebovime preporucemo da se posluiite malom pokretnom skelom A koju moiete iznajmiti. jer se sudari ploha uglavnom »brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm kitovima.

Osteceni dimnjak . drzeci se istih kriterija. Ostrom cetkorn ostruzite cad. prije svega u provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu cvrstoce opeka. cekicem i dlijetom razbijte mort ako je napuknut te pazljivo kistom ocistite svu praslnu.dati crijep iii kanalice koji pokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krovnu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen mortam. Odstra nite sve otpatkezbuke. zatim stavite uz dimnjak kanalice s istim padom kao krov i s donjim krajevima koji nadvisuju kanalice pricvrscene na nizu stranu. Odstrenite kapu dimnjaka C i mortom D poprevite grlo dimnjaka. 66 . postavljeni medusobno kako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima.Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak rusenja dimnjaka. Da biste ga vratil i u prijasnje stan]e.semotjepliive bitumenska traka (Urine 5.imnjaci Moguce intervencije su popravci i pobolisenje propuha. a na novijim od lima. s jedne strane napravite laqani pad. njak vrati Ii u pnjasnje stanje. odstran ite razbijene kana Iice siekacem. Aka je dimnjak od apeka.a na novijim od pretabriciranih opeka i cijevi. Najzad slozite zljebnjake na najvisu stranu. nagnuto prema krovu. Limeni opsav mozete izvesti na Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitati zbog cega. a otvor kaji vise ne upotrebljavate zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban gubitak topline. Ovi zljebniaci -kana Iice. Na starim kucama ovaj tip »opsava« je ad morta. rnorate paziti _da sl uzi svrsi [ da opet bude dobra izveden opsav uz proboj dirnnjaka kroz krovne plohe. 2 Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kao ptivretneno rfesenje moie vam posluiiti izotrak . rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid (sastavak na krovu.a B. pa uokolo ad cementnog marta napravite homage no leziste za kanalice. 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvalu dimnjaka ispod po krovnih ploi». a uz osta/e stranice na pokrov. Prve kanalice slozite na donju stranu dimnjaka. tada treba ski. Da biste dim- 1 Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A i nerocito posvetite painju grfu dimnjak. Papravak se sastoj i. dobro smocite dimnjak i spoj oko njega.lma razlicitih vrsta dimnjaka. 3 dijela pijeska). slika 2). na starijim kucarna su ad opeka. Obilno smocite spa] i postavite kanalice na cementni mort (1 dio cementa.

Posta vlja nj e specij a Inih nastavaka Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku s njega. ali taj posao zahtijeva malo vise iskustva i opreme pa je najbolje zatreziti pornoc strucnjaka. Zatim uzidamo produinu cijev Tsa stitnikom.ovim dimnjacima pocincanirn limorn. Na crteiu S je samoorjentiraju6i limen! stitnik. sto je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iii zbog stabilnosti dimnjaka. ucvrscsnirn za zbuku dimnjaka. 67 j . aka je razlika u visini minima Ina. ccistite gornju plohu u grlu dirnnjaka te pomocu eementnog morta (odnos 1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak kojeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje dimnih plinova. povezan s projektom kuce. U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotrebljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim nastavkom. Danas vee tvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjak kojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. Za postizavanje boljeg propuha u dirnovodnim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla dimnjaka specijal ni nastavci od betona iii lima. Ako ga budete morali podizati vise. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna sto povecava sposobnost vucenja (slika 3). Prvi od ova dva uvjeta. Dimnjak bez propuha Dva su preduvjeta za debar propuh dimnjaka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema zgradi i okalici. Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak. To su razliciti elementi priIjubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnog kanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju cijevi. preporucarno da jednu iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn grlom dimnjaka i eventualno zastitite od vjetra pornocu celicne uzadi. Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dimnjaka (zida) i ne propustati zrak. morate dati izraditi (kod vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nastayak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na grlo dimnjaka. predvida razliku u visini najmanje 5 metara. odnosno. rnozete ga nadozidati od starih opeka. Aka dimnjak vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace kape i poklopac zatvoriti. Na crteiu V eerodinemicki nastavci uzidani morlom M. Visina grla dimnjaka mora biti 30 em iznad sljemena krova. grlo mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno okomito na povrsinu krovne plohe. 3 Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vuci najprije skidamo poklopac C i stupice L. Drugi uvjet dobrag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka na krovistu. Takoder i izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova utjece na prapuh u dimnjaku. ako je manja maze se popraviti podizanjem dimnjaka. ukoliko je dirnnjak udaljen ad sljernena. Da biste dimnjak preuredili u dimnjak ovog tipa. Provjerite stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje.

.

.. poploceti stezu £I vrtu. podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu . Kako izrediti odvod za kisnicu..DOVDD VoDE I RADDV NA DTVORENDM 1 "I J J Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce.

Uobicajeni nacin ciscenja nije davao pozitivne rezultate pa je betonske eijevi trebalo zamijeniti plasticnim.. ali je vrlo vazno upoznati osnovne tehnike rada i izbor prepustiti osobnom ukusu. narocito ako ih obavlja eijela o bitelj. Prisutnost deterdzenata u sivim otpadnim vodama sugerira uredivanje pogodni h revizion ih otvora koji su lako dostupni i lako se ciste. Plocnik oko kuce. Isti problem se odnosi i na odvod kisnice. medusobno spojenih eementnim mortem. a cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i eijevima. Nisu teski ni kornplieirani. jer su se kroz »ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije. na kraju tjedna. No.. Kad mnogih starih zgrada postojale su dvije odvojene kanalizaeijske mreze . Izvedbu treba sagledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon toga nabavljati potreban materijal i alat. Pazljivost i preeiznost ustedjet ce mnogo vremena i truda. Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih rnoqucih poslova oko kuce.IlVAN ) KUGI J I I ) ! . Govorili srno. Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce..I " _I . otezava protok vode. aka nemate bar dio vlastite opreme. izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti). staza do nadstresnice za autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs treba obaviti oko kuce. rasirena upotreba razlicitih kemikalija i sredstava za ciseenje. Kada se radi 0 kucarna za jednu iii dvije obitelji. ) :1 I Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se odnose na kucu. stazama . Djelotvorno odrzavanje starog odvodnog kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizacija«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se upotrebljava.to je donedavna bilo pravilo skoro u svirn seoskim kucarna. Naime. bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako napraviti potporne zidove vee srno opisali) bilo zbog samoq terena. U mnogim kucama. Vee smo spomenu Ii uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice. odrzavanje i preuredivanje se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce. ~ 1 ) . npr. voda iz kuhinja. Do pred kratko vrijeme ovi su se odvodi izradivali od betonskih eijevi. bilo da se radi a zidovima iii krovovima. kupaoniee i zahoda odlazi u iste eijevi i rnijesa se . Okolis uredite da bude praktican i lijep. 0 nadstresnici za automobil. npr. I ) J ) 70 . a posebno u velikim zgradama. Ne zaboravite skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same odgada posao koji mozete i sami obaviti. sto usporava prolaz vode i ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne zacepi. na hrapavoj povrsini betonskih eijevi taloze se Ijepljive naslage pa se promjer eijevi suzuje.

Tlo dobra ugazite i obilno ga zalijte vodorn. kojeg kod starih zgrada cesto nerna. ~ Kao sto smo vee rekli. Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan pad. Odvod otpadnih voda iz kuhinja. 2 Razbijte zglobove G koji spajaju stare betonske cijevi Fpomocu pI/uk a V iIi teskog cekice: Uktonite cijev. zatim zidarskorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno rova i provjerite tocnost pada daskom ravnjacorn i libelom. odredivanje srnjera eijevi pod zemljom. narocito kod starih zgrada. Ako trasa ne 1 Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte blizini cijevi B dok ne dodete do (koljen?) C ko]! oznsceve smjer u postavljena odvodna cijev. Cijev najprije pospite zemljom. eijevi od PVC-a mozete malo saviti. Nakon kratkog vremena plastika ce orneksati i rnocicete je savijati. Da bisteto ucinili. vazno je poci od tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsine zernlje. I<ako ne biste kopali uzalud. Nastavite tlo A u pregiba kom je kopeti.i staiite nove plssticne cijevi. Kako zamijeniti staru betonsku cijev koja se natazi u zemtji. 71 . cekicem i sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okornitu eijev s jamom iii kanalorn. Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad eijevi na ulazu u jamu iii kanal. Poslije nekoliko minuta eijev ce se ukrutiti. Na mjestima spojeva cijevi opazit cete zadebljanja od eementnog rnorta. na koljeno koje ste vee stavili. mjesto koje treba savinuti drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino okrecite cijev. Najprije umetnite koljeno pod eijev okomitog odvoda. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono okno. povecavajuci sami sebi posao. Ne savijajte previse kako ne biste napravi Ii nabore. Otvorite roy sirok oko 10-15 em i vodite racuna a zacepljeno] cijevi.. Najtezi posao je. rad i se 0 zamjeni starih betonskih eijevi modernijima od plastike. Sluzeci se opisanim tehnikama. prije nego spojite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznjana (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii otpada): zatim postavljajte eijevi.Sivi odvod bude potpuno pravoertna zbog zida iii neceg slicnoq. Pregledajte nagib cijevi S. kupaonica i s krove. eijev mortom pricvrstite u spoj izmedu koljena koje povezuje vodoravnu s okomitom cijevi. tj. Nakon polaganja. To koljeno oznacava smjer kopanja. Sjekacern i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razlicitirn presjecima kako bists je magi i izvaditi. naglavak spoja namjestite na prvi dio cijevl. a zatim otpaeima zbuke i otkopanim materijalom.

M je cijev za dotjecanje vade. No danas se sve vise izvode tzv. Danas se tzv. Zidarskom illcom C odstrenite talog D s dna. ali i otpadnih voda. vee je u odnosu na njega visa. narocito onom za odvod kisnice. kako ne bi zacepiii cijev. dobra je napraviti jedno iii vise revizionih okana (po duljini) kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek dosadan ali vrlo znacajan. Usmjeravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala koji spajaju dotok i odtok voda. narocito ako odvodi vodu iz kuhinje i praonice. U takvim kinetama manje dolazi do zacepljenja. I Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac A i odtoiite ga na stranu. Na detalju 7 vidite odvodne jame. sifoni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta (umivaonika.. Donja razina ave odvodne cijevi nikad se ne podudara s dnom jame. a S je cijev ko]s otpadne vode odvodi iz okne. ocistite ulaze cijevi. U okno maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a izlazit ce samo kroz jednu. Konstrukcije revizionih jama kakve se vide na slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su sprecavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacijskih rnreza do prostorija. Kao na deta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca. Ako je kanalizacija stara i nema reviziono okno. Izbacajte zatim limenkom B iIi vjedrom la/og. itd. sudopera. • 72 . na taj nacin se na dna mogu taloziti tezi otpaci. kinete u revizionom oknu koje po svojoj konstrukciji usmjeravaju tok vode u njemu. treba napraviti okno za ciseenje otpadaka. .).Reviziono (saht) okno Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popraviti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi? U kanalizacijskom sistemu. Svaki bi samovac trebao znati pronaci ostecenu cijev i otkloniti je. svaki put kad odvodna cijev mijenja smjer.

ispreznite odvodnu jamu P i u cijev uvucite metalnusipku (zicu) H s kukom na vrhu B. Da biste olaksali posao. Sipka medutirn rnoze biti i nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi na nspristupacnorn rnjestu i ako je zacepljena eijev duga. septicka jama iii upijajuCi bunar. Reviziona okna treba cistiti bar jednom godisnje kako bi se posao brzo obavio i izbjeglo zacepljenje eijevi.1 icom izbacite i. Aka je talog nemogu6e otkloniti. Pri tom ne zaboravite da je lijevano zeljezo lomljiv metal. Kada otvorite reviziono okno ispraznite vodu pornocu limenke j vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim rukavicama. Ta druga jama moie bititzv. plocica i slicno. Okrecite je i postepeno oslobadajte ciiev od otpadaka. Podignite poklopac s okna. u suprotnom treba ocistitii odvodnu cijev. Umjesto zice rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 68 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinjala u cijevi (slika 3). vrskorn odvijaca ostruzite necistocu koja se natalozila u pukotini oko poklopca i dok zatirn povlacite poklopae uvis.blato koje se natalozllo na dnu te ocistite dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno sakupljaju na izlazu. . izlifte nesto vode u jamu B. koja protice dovodnim cijevirna. vjerojatno ceteqa tesko otvoriti. Zacepljene cijevi Aka voda. Zidarskom z.. Za provjeru pustite da kroz cijevi tece voda. Dno revizionog okna trebat cecistiti vise puta. sipku i okre6ite je na drzacu. D • " . probajte ga otopiti lijevanjem hladne vode i otopine klseline. eiscenje ponovite vise puta.. cijevi treba osloboditi od svih zapreka savitljivim zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti jedna za drugu. U slucaju neuspjeha morate sasvim zamijeniti cijev i to na nacin koji smo opisali na pocetku ovoq poglavlja. ne ulazi slobodno u reviziono okno.ijev voda i ako je potrebno. .Zacepljeno reviziono okno Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz kuhinje tesko odlaze. voda koja dolazi iz razlicitih kanala treba utjeeati u cisto reviziono okno. Bridom zidarske zHce iii struqacem pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijevanag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhog morta (najbolje bez vade) koji ce olaksati podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i hermeticki zatvarati okno. Ako je poklopac od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo zatvoren. Ako je cijev zaista cista voda mora protjecati brzo i u jamu utjecati bistra. Provjerite prolazi Ii kroz c. Pustite da nesto vode protece cijevima kroz reviziono okno pa cete tako upotpuniti ciscenje. voda C mora uc! u drugu jamu ctste. provjerite da Ii su slivnici i okna u koje voda otice cisti. Gurnite kolikoje vise mogu6e \ • 73 . bez krutih otpadaka.s I . 3 Kad je cijev zai5epljena. udarajte okolo drskorn ceklca. Na vrh zlce maze se prlcvrstiti kuka. kako smo vee pisali. izvucite je i ne vrteci je odstranite necistocu s nje.r 2 Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvorite reviziono okno A .

one koje cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami. Kada odredite najpogodni. iznad okvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. Natako izvedenom betonskom dnu (temel]na ploca) uokolo konstruirajte zidic (maze opeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl. dvije dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna). Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii septickoj jami. 5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije cijevi. Polozaj u kern morate raditi nije udoban jer zidic mora biti ispod razine terena.ji polozaj. iskopajte rupu u obliku kvadrata straniea aka 60-70 em i dubine dvadesetak centimstara ispod donje razine odvodne cijevi koja ide prema kanalu. a time i 74 siren]e zadaha. lzravnajte sto bolje dna odvodne [arne. Prije nego pocnete raditi kupite poklopae u obliku kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stranice 40 em). Da bi se dno dobra stvrd!o. koji postavljamo na poklopae sahta. pospite podlogu cementom u prahu. Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se slagati S okvirom poklopca. Zatim sagradite zidi6 M koristeci cementni mort G. . Izravnajte dna zidarskom ilicorn. Pri kopanju pazite da ne ostetite cijevi. sa zlijeba) za neku vee postoje6u. Pripremite malu kolicinu eementnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela finog pijeska). ali i vise) od kojih su npr. posluzite se zidarskom zlicom i vlastitim rukarna koje svakako treba zastititi gumenim rukavieama. Kod starih instalaeija nisu uvijek ugradene i u tom sluca]u ih je dobra sto prije postaviti. Da ne biste pcqrljeslll. zacepe. • < I < I 4 Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgovara oknu. na mjestima gdje eijev m ijenja smjer. a usc» cijevi ostavite slobodne. ~I 5 Na dna razgrnite cementni mort C. Dodatno osiguranje rnoze biti sloj zemlje 30cm. da se cijevi odvodne instalaeije u ogranicenom padu. Raditi morale smireno i precizno. U samogradnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad lagano armiranog betona koji u potpunosti zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. malo ga utabajte i eventualno dodajte s/junka. pornocu zidarske zlice dobro nabijajte masu rnorta. Odredite pozieiju revizionog okna odabiranjem najblize tocke obim eijevima. prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov unutrasnji opseg. unutrasnji zidovi okna moraju se podudarati s unutrasnjirn bridovima okvira. t]. Zidic mora biti dovoljno visokda poklopac bude nekoliko milimetara iznad okolnog terena. U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna izvode se iskljucivo ad betona.I<ako napraviti reviziono okno Kako biste izbjegli. Morate voditi racuna o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh zidica pornocu istog cernentnoq marta. dok se na povrsini ne pojavi voda. Narnocite dno jame i po njemu prostrite slaj betonske pod loge debljine 7-8 em. Isti je slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda (npr. Pravilnom izvedbom kineta na dnu sahta kao i polozajem u lazne iizlazne eijevi potpu no je sprijeceno zadrzavanje necistoca u sahtu. Mozete ih izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao samegraditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih betonskih eijevi 050-60 em. a dna F je niie ad cijevi MiS. postavljaju se reviziona okna.

dno jame zastitite plasticnorn folijom. Prevrnite okvir. ova radna organizaeija yam moze pornoci svojom gotovom trodijelnom septickorn jarnorn. koju sami prerna broju ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzionirati. pocev od odvodnih eijevi spajujuci medusobno straniee okna s dnorn. Ne zaboravite ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno biti. Da biste ubrzali otvrdnjavanje okna. Poklopac se rnoze blokirati i prigodom asfaltiranja iii betoniranja okolnog terena. nemojte se zavaravati prisutnoscu vode: ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato. Zaglavljeni poldopac Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlijepiti poklopae. zastilivsi ga daskeme. ostruqavsi uokolo pukotine i udarajuci po uglovima na vee opisan nacin. povezavsi jamu s ravninom ceste. bridovima ga polozite na drvene dascice i pornocu spreja za rdu i udaranjem drskorn cekica odvojite poklopae. Ne 'ulsz pricvrstite okvir B. Vas dio rada je betonska podloga (dna jame) koju morats precizno iznivelirati. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti kad zavrsite posao. prt/e nego stevite poklopac ostevite mort da otvrdne. Okno s eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze na povrsini morts 6 Unutresnje zidove odvodne jame i ulez I oibukejte cementnim mortom G. Sspticku jarnu mozete montirati sarni. Prije stavljanja cementnog rnorta dobro operite eigle. Poklopac nernojte staviti odrnah na okvir. Dok zbukate. a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati nakon zavrsetka radova. Namjestajte ga dascicom dok ne bude u razini okolnog tereta te odstranite visak morts. PGP »Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski proizvodac cijelog sistema gotovih montaznih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu samograditelj ima. tezak talog za eijevi. Nakon 24 sat a stavite poklopac i zazbukajts eementnim rnortorn.Ovim mortem mozete odmah ozbukati unutrasniost jarne. Poznato je da se eijevi ne smiju upotrebljavati dok obavljate ove poslove. Pornocu zidarskog sjekaca i siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na oko 3 em od straniea okvira. 75 . pazljivo oclstite leziste koje tete kasnije i oprati. Ako prijeti kisa prekrijte okno. Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame. U rezujte u dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste dobro zarezali beton svud uokolo. jer na taj nacin odred ujete stvarne kote ulaznih cijevi. Ako z.odvajanja okvira od zida. dobro je odvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim papirorn. Poklopac se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove odvodne jame. jer je poklopac ispod razine ceste. voda bi isprala cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme razmrvio. Podmetnite sjek ac dolje i izvadite metal ni okvir. Prije nego pocnete zbukati provjerite (ispust) izbocinu odvodnih plasticnih iii betonskih cijevi koja ne mora biti veca ad 5-6 em. Nakon zbukanja unutrasniih z. Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklopea i otkrijte eijeli okvir. Novi sloj asfalta iii betona djelomicno pokriva jarnu i blokira otvor. a dijelove koji na sebi imaju izvedene utore. Nanesite sloj eementnog morta i polozite okvir. u suprotnorn visak eijevi odrezite pilieom za plastiku. mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa zidorn.idova jarne. treba se latiti teskoq posla . povezujte eementnim rnortom.elite zavrsitl naznaceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi u zadanu jarnu. mozete upotrijebiti brzovezne eemente koji brze otvrdnjavaju.

Uvijek pazite na zelenilo. Staza do g. Tako obiljezite obje trake. Okvir kojeg je jedna stranica duga koliko je sirok a traka. Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu dobro iskoristene jer prostari namijenjeni cvijecu.Stazica u vrtu Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu. Srednja traka bit ce uvijek jednako siroka aka upotrebljavate dasku odgovaraju6e d uljine pornocu koje cete oznacavati paralelne linije na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice. moze biti sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. Ako je medutim trasa duqacka. Povueite liniju po sredini i pornocu drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti kocice (stupi6e). Rasporedite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih uzicom. Minimalna sirina ove staze mora biti 1. Metalnim grabljama razgrnite na dno jarka sl oj sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekriti finim pijeskom i politi vodom. Odstranite red eentralnih kocica i pocnite raditi. Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka. Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u potrebi da hodamo iii prolazimo automobi10m duz zelenih povrsina. boravku na otvarenom i slicno nisu racionalno povezani stazama i puteljcima. slijedeci najkra6i put koji spaja ulaz garaie s vratima ograde. dok na zavojima iii neravninama moraju biti blizu jedan drugom. Najjednostavniji nacin izrade staze je postavljanje (direktno na tlo) betonskih ploca. a ne 0 monolitnom betoniranju staze. Ako je staza siroka 2 m trake mogu biti stroke 50-60 em. Zato cerno dati nekoliko primjera koji mogu posluziti kao ideja pri uredenju dvorista.araze Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna o velicini automobila (iii 0 prosjecnom automobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren. Vazno je da srednja traka bude uza od razmaka kotaca i manja od predvidenog ulaza u qarazu. Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. postavite na sljunak tako da strsi od razine . Trasu naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih povucite uzicu. ) 76 . Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu.5cm) koje mogu biti i jednostavnog oblika kao sto je pravukutnik iii razlicitoq profila. koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu ostaje trava. ako je kratka napravite je ravno. Rijee je 0 plocama. Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (dascice siroke 10-12em i debele 2. Kociei mogu biti i udaljeni jedan od drugoga na ravnim dijelovima. odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i okolnog terena bude dubina od oko 25 em. Zatim pripremite dascicu iii cijev duqacku koliko je siroka staza i oznacite sredinu.90-2 m. dovoljno je da polazete dvije medusobno paralelne trake.

Napravite iskopinu M i na dno nagmite sljunak N. Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3).1 Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B. H. E i f ucvrstite ostale stupice i uzicu G. D. 77 . Postavite pregradu 0 i nsnesite beton Pte ga uglacajte (detalj 1). I i L koji Cine dvije trake. Uktordte centralnu uzicu. zatim pomocu daske S i znakova C.

libelom odredite horizontalan polozaj. B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i kamen. Rasporedivsi dvije dascice duge 1. Polijevajte ga vodorn. Kako biste izbjeqli rnijesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo naporan) savjetujemo vam da podijelite posao. Kamene ploce mogu biti i nepravilna oblika. Libelom provjerite raspored okvira i postavite ih tako da budu u istoj razini s izbetoniranim dijelom. Sada cete kopati do do votjne poloiite kamen na njegovo mjesto. Staza Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom prekrivenoj zemlji. Smjesu istresite u kalup i izravnajte daskom. Na prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste unistavali livadu) mort od jednog dijela cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s pijeskom. poslijepodne. one koje odgovaraju prosjecnom covjecjem koraku. mozete maknuti drvene okvire (pregrade) ujutr o izbetoniranog dijela. 1. Prolazenje autamobila nece ostetlti korijen trave pasijane u pukotine. dirnenzije straniea su 40-50 em a debljina 4-5 em.5m npr. mozete napraviti oko 3 m piste na dan. Za ovaj zadnji posao upotrijebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da bude nekoliko centimetara niza ad betona. t]. Nakon nekoliko sati. 2 Potozit» Riljacom maknite dubine i kamen A tamo gdje ga felite ukopati. preporucarno da upotrijebite kamene stroke ploce postavljene na pravilne razmake. npr. Umjesto kamenih mozete koristiti betonske ploce. Ne hodajte po betonu dok se ne stvrdne.terena s jedne strane za nekoliko centimetara. Povrsinu betona uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom zlieom tako da se na povrsini pokaze voda koja nestaje kada je pospete suhim eementom u prahu. Travu posijte u pukotine i dobro zalijte.5 m ujutro i 1. jer je zemlja u njima niza od razine betona.5 m navecer. Dodajte potrebnu vodu i ponovno prornuckajte. U tom sl ucaju izraduje S8 drveni kalup 78 . Drvene okvire operite i ostruzite naslage betona kako biste ih mogli dalje koristiti. Po betonu S8 moze hodati nakon 2-3 dana. Tada zernljorn ispunite preostale rupe i reske izmedu pojedinih betonskih ploca.

odstranivsi malo zemlje tamo gdje je zqnjecena i dodaJUGije ramo gdje kamen nije ostavio svoj trag. Nacin betoniranja smo vee prije opisali: betonska se srnjesa izlije izrnedu dascica. Predlazerno da obliei budu jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine obavljanja posla. Mofe biti siroka oko 120 em. Ako ovim postupkom ne dobijete zeljeni rezultat. padu 0. Pripazite da ne bude previse krivudava. Dno pospite sljunkom. Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti iz terena 2-3 em. U tom slucaju treba ih ispuniti bitumenom. postevite drvenu konstrukciju A / poprecne deske T. 4 Na betonsku plocu C. Moqucnosti poploceva nja su razl icite.' izrevnejte ih drskom ziderske itice G. Uspite betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te uqlacajte zidarskom zllcorn. iskopajte i odstran ite iskopanu zemlju. Kamen polazite na zeljeno rnjesto i lopatorn ozriacite njegov oblik. nespite slo] cementnog marta F i ne njega pricvrstite place Pili mremorne place. U prodavaoniearna gradevinskoq materijala mozete kupiti tzv. Mozete ga izravnati udarajuci ga odozgo drskorn cekica.zeljenog oblika. a posebno da biste i h mog Ii potpuno izravnati. bez pomicanja. Razmak izmedu ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti 50-60 ern. odstranite zelen u povrsinu i kopajte do dubine 20 em. podignite kamen i popravite dno rupe. PAZITE: postavljajte ploce u min. kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali« zavoje. Park blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze rasti trava. Dascice izmedu pojedinih ploca (sl. pripremljenu orije. Da biste mogli napraviti betonske ploce. Polazite ih naizmienicno desno-lijevo od centralne osi puta kako biste olaksali hodanje. ponekad treba poplociti eijelu stazu. 79 . a na njega stavite kalup. a mi cerno prikazati one pornocu opeke iii betonskih ploca Za oblaganje staze betonom prethodno treba lagano iskopati teren na koji cerno nanijeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em. Ako umjesto kamena upotrebljavate betonske ploce. a trasa »rnastovitija« od one koja vodi do qaraze. izravna drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zidarskorn drvenorn gladilieom. dobro zalijte i postavite kamen koji mora sigurno nasjedati u rupi. 3) mogu S8 ostaviti i nakon zavrsenoq posla.5 m. Provizorno postavite kamen.5% radi otjecanja vode. Poplocavanje staze Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu. morat cete betonski sloj »presijecati« dascicarna poprecno postavljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje staza sira od 1. Nestsvite betonireti place C i ravnati ih letvicom L. I ovu stazu treba ozriacif stupicirna i uzicorn. 3 Ze stazu ad betona na dna iskopine nespite sloj tucanog kemene M (krupnog stiunke}. Pripazite da se bitumen za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije.

nalijte sloj betona (8 em) priprernljen od jednog volumnog dijela cementa i cetiri volumna dijela sljunka te potrebne vade. slufite se plocnicima I njih mozete napraviti na najrazliciti]e nacine od kojih yam predlazemo dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od prednapregnutih betonskih ploca. a izmedu njih u reske ulijte 5 Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille' opeke B. sig u rno za kratko vrijeme prouzroeili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje dijelova obloge. zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj razini kao i prva i tako redom. 80 . Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne. Otpatke zbuke saspite na dno rupe.Zelite Ii maduti m stazu od opeka (visokopecena opeka. Na betonske place nanesite cementn i mort. Prije oblaganja pripremite say potreban materijal. kad udu u pukoti ne. a izmedu njih ulijte mort C. kl [rrker) i nepravilnih komada mramora. U oba sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do 1 m. Od ave faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi na dva nacina: U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi ovako: gdje ste polozili sljunak. klinker. Zid kuce o'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom. Plocnik o k o kuce Da biste se rakse kretali oko kuce. koje se peku na visirn temperaturama pri cernu se glina tali sto opeku eini otpornijom prerna srnrzavici. dodajte 15 em sljunka te 2 em debeo sloj finog pijeska. Betonom o ispunite prostor izmedu rube i zida. 6 Za plocnik od betona pripremite rub F na mjestu kao sto vidite na slid (G) iIi pomocu rubnike koji se kupuju keo monteini etemenu. Kada prekopate zernlju nastavite kopati do du bi ne dvadesetak eentimetara. Vrlo je vazno da meduprost ort izmedu pojedlnacnib opeka budu dobro zaliveni eementnim mortem: u suprotnom bi voda i led. Za rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i polofite u beton. Zldarskim sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u visini petnaestak eentimetara. koje u tom slucaju rnoraju biti nize od razine terena. kako voda koja se odbija od plocnike ne bi suvise ovteii!e zid. Zatim stevite beton H na podlogu od cementnog morts i postsvite betonske place. a zatim dobra nameeenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom. vee tzv. tada najprije treba izliti betonske ploce. Kada beton veze nakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer plocnika.

cak i ako u tom slucaju morate poma knuti susjedno opeke. Opeke slazite prema naso] slid. Ispunjavaju se naknadno cementnim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca do 4 mm. Razbijeni pjocnik i' I Ne zaboravite da je rub najslabija tccka plccnika. Zbog toga su prakticni]e ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee ohrapavljena. Pri polaganju ploce se moraju ponekad poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista kao i kod polaganja opeka. Zatim celienom cetkorn pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu. Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem zarezite beton s obje strane pukotine dok ne dobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka u obliku slova V. na gradiliStu prilikom eega se pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u velicine od 1 x 1 m. Pripremite mort od jednog volu mnog dijela cementa i tri dijela finog pijeska: malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok njeni kraievi ne upiju dosta vode. Povrsina betonskih ploca koje se izraduju na qradilistu (a narocito vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapaviti. Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti oko 1 em. npr.. Ocistite Ieziste od prasine i starog morta. Pospite cementnim prahom kako bi se povrsina morta ucinila cvrscorn. U udubinu i po okomitim stranicama nanesite bogat sloj cementnog morta. 81 . odsirsnite i zamijenite no Yom. U slucaju da pravite plocnik od betonskih ploca. Kada nategnete uzicu koja oznacu]e smjer plocnika. Pornocu zidarskez. Potois] kamena B koji se klima popravite taka da ispod njega stavite s!junak c. rubove cete napraviti pornocu rubnog betona koji je kao traka izbetoniran uz plocnik. Umetnite novu ciglu koristeci se drskorn zidarske zl ice. a istovremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje cvrsto. pranog kulira. tj. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opasna za onog tko tuda prolazi. 7 Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite i ispunite cementnim mortem iii bitumenom. Sjekacern i eekicem razbijte ostecene opeke i odstranite ih. pocnite polagati ploce razqrcuci ispod njih beton.Odvojenu iIi rezbijenu cig/v razbljte na komedice. Pukotina na stazi Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka garazi moze s vremenom nastati pukotina (napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu. Odstran ite visak morts i izravnajte sa susjednim cigla- rna. Place se mogu raditi na lieu mjesta. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti od poskliznuca. te obilno zalijte vodom. a zatim je izravnajte i utapkajte dok na povrsinu ne izbi]e voda iz marta. ali se nemojte sluzlti polugom.cementni mort.liee ispunite rupu eementnim mortem.

26 = 37 em. Npr. slijedite upute: zabijte okomito kocic na najnizu razinu. Vazno je da letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ). ako je odabrana visina stepeniea 13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63. Za visinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd. 1 Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoije breiutjke B. 75em. Zatim eavlima pricvrstite pokretne desiiice 0 tako da ostanu malo podignute od iskopanog dna kao sto to vidite na detetiu. U posebnom slucaju (rad na otvorenom) maze se raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do 13 x 37 em. zauzet ce vodoravan razmak ad 165 em. Aka je 2 Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstite kotieima N. 1) koja se mora doticati s donjim kocicern. 82 . I za ovu vrstu konstrukeije irna vise moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jednostavnije stube ad betona i kompleksnije ali i dekorativnije stube od opeke i betona. Formula se cita: dvije visine stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom hodu. G i H su visina i duljina cijelih stepeniea. Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. u najvisoj tocki stuba stavite vodoravno jednu letvieu (vidi sl. Da bi stube u eijeloj duzini mag Ie imati jednak nagib. Da biste odredili nagib. s osloneem direktno u zemlji. I I Kako trasirati stu be Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli. Olovkom naznacite tocku u kojoj donja Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce. U slijedeclrn primjerima je srednji omjer 15 x 33 em. Zemlju izmedu dviju uziea F iskopajte.Stube Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. Dakle 75 :15'" 5 i 33 x 5 =165. Od velike je veinosti koji cete im nagib dati. U praksi se cesto odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii 2 v + S = 63 em. zabijte kocie D. U stanovima omjer visine i sirine stepeniea moze varirati na sirokorn prostoru od 20 x 37 ern (stube na otvorenom). sirina mora biti S = 63 . potrebno je najprije napraviti plohu oslonea s jednakim nagibom koji odgovara omjeru visine i duzine stuba. za svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu gazista iii nastupne plohe od 33 em. dobro je dva terena razlicite razine spojiti jednostavnim stu barna. visinska razlika npr. postavite letvieu C pomocu libete.

Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina (hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepniee lezati na zemlji. Ako nagib terena »odreduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzije opeke (s/ika 3) onda se mogu primijeniti klinker opeke za oblaganje stepenica. dobiveni broj ce se slagati s brojem potrebnih stuba. I . 1 ). poprecne dascice poduprite letvicom. Ako od pocetne mjere i visinske razlike stepeniea nema cijeli broj stuba. 3 Za oblaganje stepenice. gornja dva kocica spoje se s konopcem paralelno s donjim kocicirna. Na donju razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu dascicu koja bi morala biti visoka 15 em.strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je zabijen kocic). Dakle.5% da ornoqucite otjecanje vode. Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0. Temeljenje stepeniea. Kada uklonite oplatu morat cete urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijati travu. Betonske stube Duz svakog kraka stepenica postavite dasku malo visu od stepeniea i siroku oko dvadesetak eentimetara. prije napravite stube od betona i zatirn ih oblazite opekama pa ce na taj nacin biti podignute od okolnog terena. Stube od opeka Za stube od opeke treba izgraditi leziste slicno betonskim stubama. Zatim pripremite beton od jednog dijela cementa icetiri dijela sljunka te potrebne vode i pocnite raditi najprije donju stepenicu. Teren rnorate kopati sve dok dvije uzice. Ovu duljinu podijelite sa sirinorn stuba (npr.. Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni s tlorn. Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu. Da biste to ucinili morate iskopati pravokutnu udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je betonom. za razliku ad prve ova ce biti podignuta od terena za 4-5 em. Radite od dna preme vrhu. Izravnajte beton do vrha poprecne dascice. spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom pornocu nagnute betonske rampe (plohe). zatim napravite drugu stepenicu i tako do kraja. Nakon 24 sata rnozete skin uti oplatu. Ako su stepeniee siroke. Kod drugih nagiba terena potrebno je drugacije posta viti opeke na betonsku podlogu stube. c I 83 . Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno visini stuba. Pune klinkeropeke pornocu kojih cete napraviti stube morate priovrstiti mortom na betonske kao leziste koje ste prije napravili. na oamoriste (plocu} Ai stube B nanesite sloj eementnog morta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D spejejuci ill medusobno mortom E. Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete betonirati betonsku plocu . Na taj nacin izradili ste oplatu za stepeniee. Cementne stubs dobro polijte vodom i pocevsi od donje ploce . umetnite sloj cementnog morta debljine 3 emi na njega sa strane rasporedite eigle. U gornjim i donjim tockama zamisljenih stepeniea zabijte kocice koje povezete s konopclcern (vidi sl. nategnute na dva donja kocica ne budu pravoertne i paralelne s terenom (slika 1). Daske ce pridrzavati kocici zabijeni u zemlji i podupiraci. a stepeniee koristiti tek nakon tricetlrl dana. Od nje nog vrha prenesite horizontalno na donju plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu takoder vi soku 15 em. Nastavite tako do vrha. Dakle. 33 ern).je gotovo.podest.

.5 iii 2 iii 2 1.0.5 3.260 144 156 130 120 .2:4 1:0.----~-----1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250 1.500 200 S hidraliziranim vapnom ---.1520-1170 1200-1610 1560 1120 1.r-360 390 300 ------.0-3. 2:1:8 sto znaci: 2 volumna dijela vapna 1 volumni dia cementa 8 voiurnnih dijelova pijeska 86 .140 .I PODJElA ZBUI<E PREMA VRSTI VEZIVA S VOLUMNIM d.2:4 24 80 60 .-~ 345 136 400 345 305 173 155 272 1--r-... Ornjeri rnijssania za zbuke.2:3 1:0.2:3 32 -468 __ -- 1520 - VOLUMNI OMJERI MIJESANJA u kilogramima u litrama 1:4.0 VAPNENE ZBUKE 1. tako da se mogu nabacivati zidarskom tavicom. teranova. zbuka treba mijesati tako gusto da se drzl na puno zahvaceno] zidarskoj zlici Cementne zbuke za tzv.5:1 :9 1.5-4.5:1 :8 PRODUZNA ZBUKA Gaseno yapn~ __ Cement Pijesa-k-~-CEMENTNA ZBUKA Hidrat~i~no vapno Cement -----Pijesak 275 '_c_ 180 --1530 1:0.0-4.aci: 1.0 Dodaju PLEMENITE ZBUKE: terabona.5:1:10 1.5:1:10 1.0 1:4.0 0.0 1.l VRSTA ZBUKE GIPS VAPNO VAPNO NCO VAPNO O'N ~~ d. vrijedi grubo pravito da se mort iii.----.5 430 400 305 _43Q_ _38~ 272 --.0 1.0 1.1--I-.0 9-11 3.0 3.5 1:4 1:4.4.----.5:1:11 1.0 3.0 1.136 .0 1.5-1.5 iii 1:4. hlrola PLATICNA ZBUKA: teraplast Razlicite HIDROIZOLACIONE ZBUKE I TOPLINSKE ZSUKE .1575 1585 1600 1210 1200 1220 1230 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1.-168 Cement -------1460 Pijesak 1..5:1:11 220 200 210 250 230 185 170 --. npr.'.0:0.10 2:1 :11 280 130 120 113 -.---.r-. I OMJERIMA MIJESANJA NAPOMENA To znaci 1:4 iii U.165 140 135 150 150 125 115 I.5:1:9 1.--f---.5:1:9 III 2:1:9 Dodaje se jos 20% vapna cementu Dodaju se adilivi se adilivi 3.0-4.5 1:3 1:3. l I SASTAVNI DIJELOVI 1 m3 ZBUKE lzrszeno: 1:3 VAPNENA Z8UKA S gasenim ~aEnom_ .5 1:3. osirn ccmentne.0 I) I Ib II PRODUZNE ZSUKE CEMENTNE III ZSUKE GIPSANE IVa ZSUKE GIPS-VAPNENE 1Vb ZBUKE INDUSTRIJSKI V PR01ZVEDENE iSUKE To z.~ la 1.0 1. »spric« trebaju biti rjede mijesane._ ~-----1560 Pijesak 2:1 :8 PRODUZNA ZBUKA 140 Hidratiziran~ vapn~ I.1560 1200 1170 J l- t - - - Dodatak vode: Za sve zbuke.5 GASENO HIDRATIZIRANO HIDRAULICKO CEMENT 5TUKATURNI PIJESAK z::.---~40_ r-.n.5:1:8 1.

.. 01 013 Sacasta opeka JUS. B. -'" 'N <1> <1> '0 0 Q) .5 em 25 x'12 x 14 ern 29 x 19 x 19 em 25 x 19 x 14 em nema 3. 01 015 5UPLJINA MASA kq/kom BROJ KOMAOA u1l ZA 1 Ill' ZIOA TREBA (kom) 25 x 12 x 6. BI. ~ 0 -'" VI :~ "0 c.5 em 25 x 12 x 6... <IJ 'N -'" . 0 ·0 .5 kg 3.s i5.5 C1l N c. B. 01.NAPOMENA: Zastita fasada mineralnom vunom izvodi se tako da se kao kisna brans izradi od fasadne opeke iii azbestcementnih ploca.:. 0 '" ~ 0 0 0 - 0 0 0 0 - 0 • 0 0 0 0 0 - - - plocs i blokovi 0 - • - • - 0 0 0 ploee 0 - PODACI 0 OPEI(AMA MJERE Puna opeka obicna JUS... 015 Modularni blok JUS. 011 Puna opeka fasadna JUS.c " c.. Objasnjenje znakova: "0 ::I " :ff C1l '" ~ OJ N OJ e 'N Cl <1> '" E .: 0:: Q) I 'c o Betol1·(oplata) Beton-blokovi Opeka Plinobeton-plcee Plinobeton-blokovi Orvoeementne Azbesleementne • uoblcajana zastila "t:l \'\l - rnanle uobicajena zastlta nije uobicajena primjena en u.40 12 6.5 2. . B....N <1> ~ 0.5 285 285 385 385 385 15% 20% 35% 35% 27% I 224 83 153 190 83 110 87 . -'l <IJ 0:: ::I -'l ::I . 01 013 Sacasta opeka JUS. 01. B. kod betonskih.. Takoder prr primjeni plasticnc zbuke na plinobetonskim iii drvocementnim plocarna treba upotrijebiti odredenu masu za izravnavanje sa iii bez arrnirajuce mrezice.I ~ E Q..5 em 25 x 12 x 6.5 4..I "0 (J) > '" to c::: ~ . 020 Sacastl blok JUS. opecnih i drvocementnih biokova treba primijeniti produznu zbuku. Prije izvodenja plasticnih zbuka.~ '" c::: 'c Q. B. B..

1·3.rvo-cemenlne II I• II p~o.6 420-480 duzjna 5 m visina 4 m unutar ukrucen]a 50 420 40 220 25 x 12 x 6..5 ern.§ Q.~ Sve je jednako kao i od1 do 5..5 110 25 x 24 x 14 blok opeka .c . ..5 mm 5 mm 3 mm 0 .5 300·285 385 12em 40% 2._ "'C '2.7 mrn 0 0 0 PODLOiNA ZBUKA ZAVRSNA IBUKA 'PR5KANI SLOJ _ CEMENTNI SPRIC UNUTARNJE ZBUKE f---:.: E 32 obiena opeka 6.~ 40% 9. 0 Debljina zida Dozvoljena velicina zida du:i:ina max 4 m visina max 27 m Cigle kom/nv Svjezeg morta kom/m' 11m '1/nl' 452 20 167 OJ '0 0 0.IV '" .!i ~.: '0 '" E 0 oN '2 "'C ro E .IV t \ ! ~~o. 0 _ N Zid od opeke IV .> "C' C> 0 385 ne duzi od 75 m 25cm 96 384 63 276 I . .:.:::0- . 6:2 [ 1:1 a...N . Zid od betona III II IV .en cO VRSTA ZIDOVA ( - Oblik . '~ .: 0 "'C ro . 17i ._ 0 ~ ~ 2i'a~0:8' 3 '" c.VRSTA OPEI<A .0 Jl <I> s: OJ 0. -0 0 a <= .0 "" :::> 35% OKV1RNI PREGLED IZVEDBE UNUTARNJIH 12 83 83 NAMJENA ZBUKA VRSTA Z. 25 x 12 x 6.~~~~~~~~~-4~~II 9. 88 • .~ '~ :~..0 .I VELICINA ZRNA PIJESKA ZA ZBUKE 'PRIMJENA VANJSKE iBUKE SLOJEVI NANOSENJA Z8UKE PRSKANI SLOJ CEMENTNI SPRIC VELlC...:.4-2..INA ZRNA 'PIJESKA .: .2 mm U~Er: Unutarnje zbuke trebaju biti 0onzontalno .- 4 5 <11 . 0: :2 .- <1> E 0.:::..5 blok opska '~ I .5 285 385 I _ 1 .1'.:.§ ~ <IJ E <I> Gipsane place I iii IV ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J IV IV . PODLOZNA ZBUKA ZIDOVAI ZAVRSNA iBUKA SmOPOVA - .:"c.:::. rijede isla' pravila za kolicinu V vema ksoi ked vanjskih zbuka.D ~ =l S ~ ~~ Eo N -'" OJ OJ 0.5 3.:. PRAVILA.. samo bez upotrebe zbuke . ' 0 N c 0 0.3 mm 0-0.: ro U1 ro .lDA 29 x 19 x 19 iasadna opeka 15% 25 x 12 x 6.~ - 0.. verikalno ravno izvedene a cvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika' da se mogu na izvedene P?yr?ine ibuka nalijepitl tapete I~ narujeti uobicajcne boje.. DEBLJINA Z8UKE: Debljina unutarnjh zbuka Je 1..~ 0 .. .:...IV ... Preporucuierno za kuhinje i ostale vlazne prostore vapnene bole.5ern unutsr ukrucenja 0 3._e ~~~-+~:__4~_::_+~~ .:.5 suplja opeka s: e . .. ·ti . . N E 0 ~h[).V '..:.'1 I.

OKVIRNI PREGlED IZVEDBE PROCELJA NAMIENA VRSTA. ZIDA

slojevi zastite

Br.
I;

~-3 ~..o

'"
c

111

'N

Q.IN

Zid od opeke Betonski zid, blokovi III 2 Fasadne Drvo-cernentne ploce II 3 Betonskl zld-qladak 4 povrsine Zidovi isped zemlje i III 5 pednoz]e fasade zidova Toplinske lzolacijske 6 ploce

-

-c" 0 ..0
Co'N

'" _g . .:.:

c '"

.-

~=~,(tI

>VlJ:.U'I"'C ~ :::l~'~ 1'1;1..0 {IJ,":c N~NN: 0

II
1.1

II

III

II iii V II iii V I iii V V III V

--

I

III II I iii V 7 Stropovi Betonske ploce UVJETI: Fasadna zbuka lreba zastiti gradevinu od annosfsrskih padavina, loplinskih i zvucrh uljecaja, pozara, Ie mora odvoditi atrnoslerski lalog i difuznu vlagu. PRAVILO: ZAVRSNA zbi.ka mora imati manje veziva nego sto ga ima podloina zbuka, dok podlozni sloj ibuke treba imati manje veziva od prskanog sloja ibuke. Debljna zbuke obicno ie 2 em.
I

NAIMANll NAGIBI KROVA r MASA POKROVA KOSE PLOHE Najman]i nagib Masa Vrsla pok rova stup, emlm kglm' jedno struk i 40' 65 84 Obieni erijep dvostruki 30' 58 90 krunskl Vuceni utorenl erijep 22' 40 ~ flaeeni utorenl erijep 60 22' ZI]ebnjaei na let.vama 50 110 Skriljevci, dvostrukl pokrov -'!.1.Q_ 18' Salonit, dvostruki pokrov 32 45 Salonil, dijagonalni pokrov 35 em Valovlli preklop salonil 1 1/2. vall20 em na gredieama brtveni preklop 1 1'12 vamo em preklop 1/2 vala/15 17'

I

31 18 25 12 5 31 58 31
5

10'
7'

1 ploce,

brlveni prek Iop

3' 17' 30' 17'
3'

Kastelanke (salonilke) u lemu Staklene ploee bez lema li]epljene trake
utoreni pokrov

25
30

6'
10'

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m' VRSTA ZBUKE prskani sloj 1 VAN)SKE ZBUKE podlozna zbuka
zavrsna zbuks

Lim POTROSNJA
5

valovite ploce valovite drvene ploce

10 18 12 84
84 10

28 30 25 60 30 35 40 70 180 65 65

7'
40' 40' 6' 3'

2 UNUTARNJA ZBUKA glalko zaribana obojeno zrno karneno brasno PRANI KULIR 3 cemenl INDUSTRIJSKI 4 PROIZVEDENE ZBUKE PLASTJCNE ZBUKE Prskane zbuke (hirola) Plemsnita zbuka (terabona)

11 16 18 32 kg
4 kg

16 kg
2-4 kg 4 kg

Slama i Irska Dascice, dvostrukl pokrov Jednostruki Bilumenska dvostrukl IJepenka na drvenoj trostruki oplali s uvaljanim sljunkom
nasuti pokrov

5 0,5 0,5 0,5 0,5

25 kg

Plastiens trake s cementnim namazom Poliesterski namaz s eementnim namazom

89

KAKO KORISTITI

PROSTOR

Prolaz najmanje

Prolaz, s jedne strane niska zapreka

Visina dosega za zenu na sirokorn komadu namjesta]a

Pristup niskom narniestaju

Prostar za ustaian]e sa stoia

90

Prostor za sjedenje, prekrlzene noge bez stoia

Prostor za stol od

r ~Inn nj~
s osoba
3m

1003~~
5od;rl'
Koristenje stoia na otvorenom

Stol na uskom prostoru

U

prostoru Covjek koji Guci iscen]e pod niskim pokucstvorn

L-cm_U--:-U=--,
-1-----

_U~l
Ciscenje pod posteljom

3.7 m ----+

Rad sa registratorom

90em Prostor za daktilografa

40 em I I

I I I I

190cm

Prostor za krevet na izvlacerue

L

55 em

I

_

91

I .'LJESKE -.

31LJE5KE .

1 I I ) 1 .BILJE5KE l . I I .

BILJESKE .

I I I I l .BILJE$KE l t \ I .