PRAKTICNI

PRIRUCNIK

f-

·STA

UKC

Z'DAR
..,
)
Savjetiza odrzavanje.tpopravak i bolje koristenje

r

)

.!

Glavni i odgovorni

urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec Strucna recenzija i adaptacija: dipl. inz.: J OSI P I(umel'ieki, Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin Graficko uredenje: Tornislav Toth Tehnicko uredenje: Mladinska knjiqa: Herman Miklic Snirnk e: Zarko Mahovic Prijevod: J osi pa Balenovic Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© ©

Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sa m svoj rnajstor. Vjesnik, OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4, Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu Suizdavac za slovensko izdanje: Tehniska zalozba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako prestarnpavanje i prenoserije bez odobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti su priprernljeni na osnovi iskustva i struc nog znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakva odgovornost u slucaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na prornet odlukom Republ iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturu i fizicku kufturu SR H broj 1602/1-1975.

,
I

I ~l

j

SADRZAJ 8 8 time kopati Pripremanje rnorta. betona i zbuke Mjerni alat Pripremanje mortova Pijesak i sljunak Mort Beton Odsijecanje i rezanje opeke i crijepa Cisti rez Grubo lomljenje iii odsijecanje 8 10 10 10 10 12 12 12 RADDVI NA llDDVIMA 16 17 19 20 Unutresnj! zidovi i preareoe Temelj Podizanje zida Sastavljanje i madusobno povezivanje dvaju zidova Pravokutni uglovi zidova Potporni zid Ocjena kvalitete zidova Busenja pregradnog zida Nova vrata Vrata u nosivom zidu Otvor u nenosivom zidu 20 21 23 24 25 25 26 .

\ .Jednostresnadrvena konstrukcija Krov Vanjski zidovl Izo lacij a terase Bitumen u reskarna izmedu plocs Kako izolirati pukotine Polaqanje hidroizolacijskih slojeva na terass Odvodnjavanje terase (Pre)star odvod Izrada odvodnog kanalica na terasi Limeni zljebovi Odrzavan]e lskrivljeni zlijeb Oblici potkrovnih i natkrovnih zljebova Kako ucvrstiti odvodnu cijev Kako postaviti ncvizlijeb Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih eijevi Opsav dimnjaka I I . I \ I I I f I .28 29 30 31 33 33 34 Izg rada pregradn ih zidova G ipsane pregrade Drveni kostur I<ako zbukati Mali pornocni Police za boee Kamin radovi KROVDVI 38 39 40 40 42 42 43 44 45 46 46 47 48 48 48 50 51 53 54 54 55 56 56 57 58 59 60 61 62 62 63 64 Tehnike pokrivanja krovova Kako hodati po krovu Preslagivanje crijepova Kako slofitl kanaliee Popravak sljemena krova Pticja gnijezda Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa Salonitni pokrov Kako zamijeniti plocu Pokrov od limenih ploca Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Kako zamljsniti plocu Nadstresnica za automobil Temelji .I I I ..

ed izvedbe zbuke nagibi po 1 m2 krova prccelja zbuke prema vrsti veziva omjerima rnijesanja dijelovi a opekama zrnaca pregled pijeska izvedbe za zbuke unutarnjih s volumnim 1 m2 zbuke Vrsta opeke Vrsta zidova i masa kose plohe Kako koristiti prostor .66 66 67 67 Dimnjaci Osteceni Dimnjak dimnjak bez propuha specijalnih nastavaka Postavljanje oBVOO VoBE I RABoVI NA DTVDRENOM 70 71 72 Izvan kuce Sivi odvod Reviziono okno (saht) Zacepljeno Zacepljene Zaglavljeni reviziono cijevi reviziono okno okno 73 73 74 75 76 76 78 79 80 81 81 82 82 83 83 84 84 84 84 86 86 86 87 88 88 88 88 89 ·89 89 90 Kako napraviti poklopac Stazica u vrtu Staza do garaze Staza Pcplocavanje Pukotina Razbijeni staze Plocnik oko kuce na stazi plocnik Stube Kako trasi rati stube Betonske stube Stu be ad opeka Ograda kao slobodni Betonski Zeljezni parapetni stupovi zid ograde .zid Osteceni zid ograde Tabele Podjela Sastavni Podaci Velicina Okvirni zbuka Okvirni Potrosnja Najmanji pokrova pregl.

Konacno. svatko ad nas moci ce odrieveti krov vrtnim stubama. maloj cisterni. Pccnete Ii roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre[ednostavnirn poslovima.lalost radove s odredenom garancijom u uspjeh.. ne sklon iste za sebe i svoju obitelj. od Osjecej.I • . volja za rad.. Cesto primjecujerno kako radnik rusi nesto sto je netko drugi nesolidno napravio. Kuca. kamin ne »vuce«. od dotjerivanja do i nstaliduh te djelotvornost poticu nas da postaranja vodovcda. njihov poduzetan duh i sposobnost prilagodavanja najrazlicitijim situacijama. a koje mogu i zele prilagoditi vlastitirn potrebama. Pristupimo IIovom pos/u odveino Is svatko sanja. pokvaren odvod . S vremenom ta se univerzalOva knjiga zeli pomoci citaocima pri njihonost zidara sve vise suzavala: strucno usavim prvim koracima. zacepljen zlijeb. stara i coviekova teznja da sagradi sigurno A zasto to ne bismo radili sami. skromnom komadu zelenila 0 kome zestitio od nevremene.I I I \ ) 6 . mogao je napraviti prakticki sve za kucu. nabavite potreban alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete bama i ukusu..ugasila genijalnost mnogih. pricin]a svome vlasniku niz problema: krov propusta vodu. zalost gotovo nikada nema vremena za maZidarski zanat jedan je od najstarijih. sada vee davnog vremena. nego 0 njenom vajuci najbolje materijate koje mu nudi priodrzavan]u (u dobrom stanju). slobodnim zidovima. Svaki problem ima svoga strucnjaka. zvijeri i drugih opasnosti. PRASTARD UMJICI .govorimo 0 radovima na otvorenom: puteljkovs zelja da sagradi cetiri zlda i krov da bl se cima i stazama prohodnim i po losern vremenu. tada se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake obitelji ~ imati vlastitu kucicu. . To se odnosi ina one koji stanuju u unajmljenim kucama. upucujuci ih U osnovne vrsava nje prokrcilo si je put pa se je na . Da bi se danas konstruirala. U pocetku je sam pravio nemo dobri i svestrani majstori.. nacrt za kucu. poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate. jer je nje vazne probleme. praktican i ekonornican temelja do krova. A da ne Umijece zldanja staro je skoro koliko I covie. koji na .. ogradama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn i zidove. grubo izradenim voljom. popravila iii same uspjesno odrzavala jedna kuca. ma koliko rnalena bila. potrebna je brojna ekipa raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak dolaze u sukob. Zidar jednoq. pregradni zid treba srusiti iii sazidati. Ako ti problemi rnuce gradevinska poduzeca. nema razloga da ne uspijete. u potrebljaradi se 0 projektiranju kuce. iskusnijih . nedostaju vrata.

.

Da bisrno dobili mort. Pripremanje marta. Obican stolarski cekic. za neko vrijeme irnat cemo sve sto je potrebno.u stanu . kutnik. To je rnedutirn sva oprerna potrebna za izvoc1enje svih radova. Kao pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana eetka za struga nje zbuke i ciscenje. mart). grac1evni materija! (opeka. potrebne su tacke. Drzak ucvrstite na lopatu pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce prsstati ako sve zajedno potopimo na nekoliko sati u vodu ..Za busenje i sjecenje sluze budak (trnokop) i teski cekic. mottsrke). Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka. Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio] obradi lica zida. topete). ztice). Beton nastaje mijesanjern sljunka (veliclna zrna do 30 mm)._j U l_j 8 U . Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s jednog mjesta na drugo iii ih ima puno. a nanosi zidarskom zlicom. beton iii zbuka. Pri pripremanju morta upotrebljava se mortarka (posuda od dasaka) te greblica. spomenutih u ovoj knjizi. malo cavala. po mogutnosti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke. a !J l_j :. jedan je duzi i ostar. a drugi kraci i tup.'7 Cime kopatl i v !) r I J I I Mjerni alat Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska. cement (a za produzni mort i. \ -) I \ I Sto je sve potrebno za zidanje: a/at (cekic. a vi nabavite onaj tipican za kopanje s dva slljka razllcltih duljina. Ima ih razlicitih vrsta i velicina. To su rnjesavine agreg ata (sljunak. Za preciznu i kvalitetno sjece~ nje zidnih ploca. a ruke koznirn rukavicama. libele (razulja)i metra. Ponekad je potreban i metalni.CIMI KD IIATI uzima se ona koja je najprikladnija za najceste radove. Uz pijuk bit ce potrebna i lopata. rnijssarno pijesak (velicina zrna do 4 mm). oprema (skela). betona zbuke Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je potreban mort. . Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno se sluziti.J . poneka letvica i jedno klupko [ace zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu gradnju zidova. Oprema potrebna za izvoderije radova. rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i skuporn. Irna ih vise vrsta (rnodela). . pijesak). Osnovno crude za kopanje je pijuk. ciqli i plocica preporuca se upotreba kutne brusilice s brusnom plocorn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi oci naocalarna. i u stanu ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zidanju i prezidavanju. Zbuka se zagladuje gladilicom. kojom se mogu pripremiti i manje kolicine zbuke.i Ii krupnog lomljenog agregata upotrijebit cerno sito. crude (piju). I njih ima vise vrsta. vapno i gips)i vodu. prornatra Ii se u cjelini. mjemi a/at (libele. pomagala (teiike.. zidarska cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa. cementa i vode. gips) i vode. Utaknite drzek tako da se deblji kraj cvrsto usadi u pijuk i usicu. Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvucati onima koji zive. [pak. veziva (cement vapno. visek ). Mort se prenosi u zidarsko] kanti. za svaki pojedini posao naznacena je minimalno potrebna oprerna. Ne treba nabavljati sve odjednom.

13 i 14-kistovi. 15 . 29eavli razliCitih mjera (vel/Cina).obicni cekic. 4 . 3 . 5 kanta.. 17.insekticid. '. 22 ..plesticn.gladilica. 27 . 26 .klupko konca.. 23 ..' ~. _.. 11. 30 .dlijeta.zestitne neocete...zidarske ilice. 16.zidarski eekle..J ~ 30 . 25 .pi/uk. busiticu] . 9 .. 26 . . 33meta/ni umeci.. 7.34 31 ~ 33 Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1 .cement vepno i gotove zbuke." . 32 .radne rukevice.eekle. I.16'~. 27 .stolarski meter. umetek.visek..brusni k Glutza rezanje (ze el.. ~ ' """.sito. 19 . 9i 10. 6. 78. \ '. 24zidarski pravokutnlk. _ _ ~ ~ ... 37 .. 20 . '..__. ~~ ~. 28 .{_..elektricne busiJica.teck». 2 .zidarska cet):a.lopete. 8.iieana cetke. - ..~28 \J.r. 12 -Jibela...lopetice. 34 .

2 kg. Samo je fi ni . cement i gips. Aka se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro koje sadrf aka 8 litara pijeska. brzovezni cementi upotrebljavaju se sarni. tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki pijesak. 10 . mogu rnijesati vapno i cement. a zraeni vapna i pijeska. a za dabri 3. Nakon sto su dvije kamponente dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ranastavlja rnijesati. vrijedi obalama nasih rijeka i u gorama. vee ih treba mijesati s .. Krupni se upotrebljava pri Pripremajte male kolicine da se ne biste zidanju i zbukanju. kako za nakan zavrsena rnijesania treba imati plasticnu cvrstocu. Da bi magli povezivati razlicite materijale ne smiju se upotrebljavati sami. dove i zbukanja. san sitniji iii krupniji pijesak. Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki kubicni metar dada aka 250 kg veziva. Beton. pijesak uvijek preteze u odnosu na veziva i obicno se mjeri u jedinicama za obujam.4 kg cementa na jedna Pijesak i sljunak puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka. kubnim metrima. I Pripremanje mortova Mort Svajstva morta adredena su adnosam pijeska. a mastan aka se na svaki kubicni metar dada aka 400 kg veziva. a neka ne. Tog pijeska ima narocito mnogo na vise nega razgovar 0 postocima. kilogramima. Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta I beton. bez astatka suhog materijatemelje. iii za male kolicine aka 2. Mortovi dobiveni mijesanjem vapna. cement prema pijesku). zidovima. to jest ne smiju se rnijesati s ostalim vezivima. za slabi mort se dada 2 kg veznog materijala. veziva i vade (vapno. Vr!o jednastavno se magu pripremiti manje kolicine morta. Ne dodajite previse vade izmedu 4 i 40 mm. Taka se npr. Posebna je prikladan za pripremanje betana. smjese. Najcesee upatrebljavana veziva u gradevinarstvu su vapno. te vapna i gips. Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8 »na suha« dak se ne dobije homagena smjesa u kaju treba dodati priblizno 18 posto vade da bi se dabila plasticna smjesa. kao mort. Da bi se dobia mort i beton ispravne kvalitetetreba pornijesati pijesak (sliunak) s vezivima u tocno prapisanim omjerima. cementa i pijeska nazivaju se produznim mortavima. taka i za potporne zidove i armirani la. Velicina vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce zrnaca je izmedu 1 i 3 mm. Neka se veziva magu medusobno rnijesati. Medutim. Hidraulicki se dabivaju mijesanjem cementa i pijeska. pijeskom. betan. a veziva masenim jedinicama npr. ali u gradevinarstvu najbolje rezulmaze varirati ad 8 do 10 posta. Kolicina vode pijeska. npr. maze biti mrsav iii mastan sto avisi a kolicini cementa. Gips i tzv. u sljunak je uvijek umijeda se sljunak ne odijeli ad cementa.. i ) Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne . Mortavi se dijele prema vrstama veziva na hidraulicke i zracne. Beton Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je 300kg cementa na svaki m3 sljunka. vel/kim i malim. Velicina zrnaca sljunkaje suvise naprezali.

Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E. pofagano se sipe u vodu i paZljivo mijeie. 11 . Gips se priprema obmuto. promijesajte i dodajte vade F. Pri otverenju vrece vapna ifi cementa. stavite ruku pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C. Zatim istresite na hrpu piiesek i paifjivo promijesajte na suho.6 Da bi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sito A. tf.

Puna iii polupuna opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakim udarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo odlucan udarac. glina je prepecena. Tehnike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu. glina je slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako upije manje. tvrda. Brusna ploca za rezanje rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu. a razlog je vise nego jasan. ali lomljiva.I . Cigla se radi od gline iii kremenog pijeska. pornijesanoq s vodorn. udara se lagano u odredenu tocku: prije se rezu tanje. r \ . mjesto reza osloni se na tvrdi brid. 1 12 . a zatim nosivi elementi (rebra). nenosive stranice. Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj postavi. Upotreba brusne place zahtijeva neke predostroznosti kako bismo rnouli raditi potpuno sigurno. Gruba lornljenje illi odsijecanje Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva. lzuzetak od ovih opcih pravila cine crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju slabije upijati. strukturu i potrebne preciznosti rezanja. budu6i da se u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlicitih brzina i rotacija. kvalltetan proizvod daje jasan. Aka upije vise. Okrecuci crijep izravnavamo eventualne izbocine. Kval'iteta se prije sveqa ocjenjuje prema pravilnim oblicima. a na prelomljenom mjestu struktura je zmasta i staklasta. U tom S8 slucaju upotrebljava eekle.Odsijecanje i rezanje opeka i . jos bol]e. Odlican je test pornccu vode: opekarski proizvod monjen u vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog volumena. IIi. buduci da ce rez lrnati oblik slova V kako se to vidi na crtezu. Zatim ce se odbiti i vrh oznacen toekorn.. jednolicnim povrsinama i crveno-narancasto] boji. Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn. gotovo metalni zvuk. I l 8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom odsijecanju i rezsnju. Zatim se oblikuje i pece u posebnim pecima. cruepa Prije nego pogledamo specificnu upotrebu ovi h materija la za 9 radnju. Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na koji ee se tip busilice montirati. Udara se urnjerano cekicern nesto dalje. a tehnika ovisi 0 razlicitim tipovima opeke. Cisti rez Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je stroj za rezanje. jasnim bridovima. tj. Vazno je znati razl'ikovati opekarski proi zvod dobre i lose kvalitete. Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni od ciglarskih proizvoda. Prilagodavanje zahtijeva sjecenje. vazno je znati kako se mogu prilagoditi razlicitim potrebarna. sto je obicno popraceno svjetlijom zutom bojorn. potrebna je opreznost. Lomimo Ii ceki6em. Drzeci ih na dlanu. Da bismo zastitill oci od prasine koja ce se pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastitne naocale. prije svega busitica treba da ima stitnik sto pokriva plocu koja mora biti potpuno centrirana.gdje je pokrivena zbukom.

a zatim prijeci na rebra F. Ploiu treba okretsti u smjeru strelice. becejuci taka prasinu na niie. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti brid i utierejuci u udubinu nesto dalle kao ne G. a zatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D. Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E. treba upotrijebiti brusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici.3 6 RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje. Obavezno stavite zestitne neocs!e B. Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C. 13 .

.

pregrade. prsnuce. ogu/jena ibuke koju treba popraviti.n ] Zidovi kuce. Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar. . koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemo tek probiti . pricinjaju mnostvo problema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici: uleanuce. unutarnji l vanjski...

kada seizrnicko inzenjerstvo preporucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa.UNUTHASNJI ZIOOVI 1 PHIGHADI •r I 1I eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive zidove. ) ) 5 ~ \ • _J 16 . hladnoce. Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih meterijete: od kamena pa do gotovih betonskih elemenata. buke. vremenskih nepogoda . Zidovi imaju dvije zadace: a) preuzimanje opterecenja b) zastita Ijudi i zivotinja od topline.. J .. Danas. valja znati koje zidove rnozerno zidati sami .

Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zidovi deblji. Kod pravilno sazidanog debelog zida (25 em) mora se na lieu zida vidjeti jedan red opeke po duzlru. Takoder valja znati i potrosriju morta za zidanje jer to olaksava nabavku vapna i pijeska. treba da pocive na so/idnom temelju i da se podigne vertikalno. 2 Da biste ravno rezali plocice E upotrijebite brusnu plocu L montirenu na busilicu. a drugi posirini. a pregradni tanji. glavni iii konstruktivni. noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom N neznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao na D.kao SAMOG RADITELJI. Zid mora biti napravljen od sto vise eijelih opeka (iii blokova). No kod potresa su obicno ti zidovi bili uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini zgrade. Ta] vertikalni meduprostor zove se sudarniea. a koji n~nosivi. a s kracorn stranom veznjak. koji se ispunjavaju rnortorn moraju biti sireki oko 1 em. pritis(. Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda opeka (iii blokova) u zidu. ranije smatralo da zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara tavan) nije nosiv i kako njemu ne treba posvecivati paznju po pitanju cvrstoce i konstrukeije. 17 . to jest koji ne preuzimaju znacajno opterecenje. Kada se kupuje opeka i doprema na gradiIiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike. koji mora biti debeo 01<0 1. Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan je na crtezlma.uf:/ ploCicu dtenovime. Prije pocetka zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila: Redovi opeka (iii blokova) moraju biti vodoravni kako po sirini tako po duzini zida Razmaei izmedu opeke (iii blokova). Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva se duznjak.2 em. Temelj Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. U pravilu se moramo posavjetovati s arhitektima-projektantima koji ce nam objasniti koji su zid ovi nosivi. Vanjske j unutarnje plohe zida moraju biti okomite. Takve zidove i skoro sve ostale treba zidati profesionalni zidar iii sarnograditelj prema projektu iii uputi projektanta. Unutarnje nenosive zidave rnozerno postsvljati direktno na donju betonsku padlagu Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid potrebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidroizo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi se kapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornje siojeve podne konstrukcije). Ako je nemste.unutarnjih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasadnih zidova. odnosno 1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na donji red. Zasto pitati projektanta prije jer S8 npr. a koji S8 zove lezajnica. takoder je ispunjen mortem. Sudarniee dodirnih redova opeka (iii blokova) u zidu moraju biti odmaknuti za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. zidanja? Zato. • Valja odmah razlikovati dvije vrste temeljenja naknadno izvedenih zidova .

Odstranite plocice (iii parket) i zatim cekicern razbijte donje slojeve. izbetoniramo pritmeticne temelje (u desceno] oplsti). pazeci pri tom da ih ne slornite.radi kasnijeg prodiranja kapilarne vlage. o 8 o 18 . Zidarskorn zlicom evrsto ga obradite i nabijte taka da izadu mjehurici zraka. Pazite da ne ostetite izolaeiju . a zatim s obje njene strane jos dvije u razmaku koji iznosi polovicu debljine zida plus 4-5 em. rupa za temelj bit ce duboka 80cm. Na crtezu 1 vide se slojevi podne konstrukcije. ako je rnoquce pokusajte linije zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli suvisan posao. Na eementni mort stavite dasclcu. U stucaju da gradite zid debljine opeke iii opeke i pol. a siroka 40-50cm. Olovkom povucite na tlu simetralu buduceq zida. Pazite da se ne susi prebrzo. temelj ce se nalaziti u zemlji. hidroizolacija. . 1. U zavrsno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi plocice po mjeri kao na sl. morat cete podici sve plocice koje prelaze liniju zida. Sloj cementnog morta nanosite u sirini zida i debljine 4-5 cm. •I 3 Moze i ovsko: ako iettmo da zid od opeke izlazi izravno iz zemlje. a na nju libelu i tako provjerite da Ii je izravnajuci sloj ravan.. Da biste to napravili. Pricekajte 48 sati prije nastavka zidanja. Ovako se radi priprema za zidanje zida. Udubina mora biti dovoljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja ispod temelja. izravnavajte zati m zid arskom zlicorn cernentni mort dok se na povrsini ne pojavi nesto vode. koji ce lezati na padlozi prethodno izolirano] od kapilarne vlage. Na donju betonsku podlogu postavlja se izravnavajuCi sloj. Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripremit cete na slican nacin kao i onu koju radite na podu. vee zasticenu hidroizolaeijom. najvjerojatnije cete morati razbiti prvu plo cicu. sve do horizontalne izolacije (Ijepenke i smole).I . Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn zernljistu tada se betonira direktno u iskopu.I . U slucaju da gradite zid na otvorenom. slojevi zvucne i toplinske izolacije i finalni pod sa potrebnom gornjom betonskom podlogom. postevimo hidroizolecijski slo} i na njemu zidamo zid od opeke. a upotrijebit cere beton pripremljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelova pijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece cvrsto kamenje. Pripremite smjesu od cementnog morta (cement: pijesak = 1 : 3) kojom cete izravnati (iznivelirati) neravnine na staroj podlozi. Tako je osnova za zid spremna. Ostale pokusajte dlijetom odlijepiti od tla. stedeci tako beton. 2. Pornocu celicnog sjekaca dignite plocice iii drugu podnu oblogu. Ako su plocice rasporedene tako da prave uzorak kao na sl. mozete se posluziti sjekacsm i dlijetom. Odstranite i toplinsko-zvucni izolator. provjerite libelom da Ii je podloga horizontal na.

ima 1 i 2 viditekako se izmjenjuju redo vi. Dok zid raste. pocinjuci s oba kraja zida prema sredini. prcduzni. horizontalnu izolaciju s vru6im namazima i izolacijskim trakama (ljepenkama). Da bi zid bio cvrst. Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja opeke (sl.jepenka se mara na spojevima preklapati za 1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu6eg opecnoq zida. Prije nego pocnete zidati. Pri zidanju opekama treba paziti da drugi red ima na licu zida duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake. Blokovi iii opeke moraju se neznatno dotieati napetog konopca .29 m3 gasenog vapna 0. Valja primijeniti dvije Ijepenke br. 80.te kako tete nenositi mort. Prije pocetka zidanja rnorate na betonski temelj poloziti tzv. zabiljez. koja rnoze biti prizmaticnoq (sira prema dnu) iii oblika kvadra.. pripremljen u omjeru 1 : 2: 6 (cement. vapno i pijesak).Zidanje drugog reda blokova iii opeka jednako je prvom s tim sto se sada rnortom popunjavaju i reske izmedu opeka iii blokova prvog reda. treba postici vezanje s ostalirn zidovima na koje se nastavlja. blokova ugraduju se u mort. provjeravajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova uzlcorn. Ako se ova] omjer dijelova morta toen ije izracu na onda za 1 m3 gotovog morta treba: 270 kg cementa 0. treba u pravilnim razmacima umetnuti metalne klinove u nj. Mort za zidanje zidova mora biti tzv.5cm debljine. odatle pocnite rediti. a da ga ne uglacavate. Najcesce se stavljaju dva sloja Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza. rnijesalice za beton tu su pravi pornocnici. 19 . vapna i pijeska pripremite mort. Zatim izmedu dvije letvice razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan.N a pjescanom tlu potrebno je najprije izrad iti. l. a okomitost viskorn. Pornocu zidarske zlice odstranite mort koji izide ispod opeka.87 m3 pijeska 270 I vode U posudi za pripremu marta 'na suho se dobro izmljesaju cement i pijesak. opeke dobro natopite u vodi. Na mjestu spoja treba skinuti zbuku s postojeeeg zida. Podizanje zida Na pripremljenom temelju rnoze se poceti podizati zid. Osim toga. Nakon toga se razmazuje zidarskam zlicorn do 1. oplatu. Najprije se zidarskom tavicom (rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort po podlazi. te od cementa. Aka se radi /0 vecsrn zidu. Na detal. potom se doda qaseno vapno i voda te se sve skupa »rnijesa« na mokra. 4). Komadi opeke iii ~ 4 Oznecite zid K .

Prema tome. nekon svekih nekoliko 510leva zida. . Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim podrucjima umjesto zidanih sastava zidova (sto je bilo uobicajeno ranije) budu armiranobetonske vertikalne veze. a koje moraju biti taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa stranieama od oko 25 em. prevezn i sloj opeke zamjenjuje betonom i armiranobetonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva zida. U ranijoj tehniei zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u opecnorn zidu predvidena za opecni spoj -I 20 . koje se protezu od temelja do vrha zida. zidarskim dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka duz dviju linija. izmedu starog i novog zida.staticars. Pri zidanju novih nosivih zidova obavezno treba zatrafiti savjetarhitekta odnosno konstruktora . Sad a rnozete nastaviti zidati novi zid. bilo da zidovi cine pravokutnik iii se pravokutno sudaraju (npr. u slucaju zida s jednim licern na svakih 18-19 em. ) I Pravokutni uglovi zidova Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni ugao. Dakle. gdje se nazupcenjern ostavlja rasporsupljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu okomitih dijelova zida. Betonira se postepeno. Prije betoniranja dobra operitesupljine. .Sastavljanje i medusobno. kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid ne ostane ogoljen. 1 ). vise se ne zida pravokutni ugao vee se zidaju samo krakovi zidova do ug Ia. Radite odozgo prema dolje. 1 Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebe voditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotje povezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem. Pocevsi odozdo. kako je to prikazano na slid 2. novi i stari zid iii pregradni zidovi) valja izbetonirati armirano. nego ce izrnedu ostati pro star' za armiranobetonsku vezu (sl. vertikalne serklaze. Zbog opasnosti od potresa danas se taj tzv. 0 ne bi trebale drzati sirinu i visinu veznih zidova. sve udubine. povezrvanje dvaju zidova Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje: a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa starim b) stari i no vi zid cine ugao. uglovne (vertikalne) serklaze. tzv.betonske stupove tzv. na jednakim razmaeima (3 reda). Nakon sto se dvjema paralelnim linijama obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na kom ce se novi zid pripojiti starom. Nakon toga izradi se oplata (slika 2) u koju se izlije beton. koje cete popuniti betonom. koji se necs doticati staroq. ostave se nazupcenja 5 isturenim i povucenirn opekama iii blokovima. npr. kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja . otvorite supl] ne u sta rom zidu. Prlje lijevanja betona treba pripremiti cetiri zeljezne sipke presjeka 12 mrn.

rebijte na kraje vime iskopa A okvir od letava B. 2. R 2 Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite ne potpornom zldu na nekoliko mjesta ovskve ispuste za vodu R.Potporni zid Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze podnijeti pornicanje i klizanje tla. morate napraviti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak zemlje i vlagu. koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u dodiru. strane zida. Pricvrstite ih potpornjima G. odrezani dio okrenite unutra nakon sto ste ga premazali cementnim rnortom (1 dio cementa i 2. njegova vanjska strana mora imati odreden nagib. morat cete rezati iii lorniti opeke po mjeri (sl. Prije nego pocnete s lijevanjem betona. Oa biste poduprli mali nasip.5 dijela pijeska). Buduci da bi zid trebao podnijeti pritisak zemlje. Zid rnoze biti i od betonskih blokova. najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje. Kao sto vidite na sl. koji su jeftiniji od silikatne opeke. prijeko potrebnog za pravilnu gradnju (sl. Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlicitih redova pocnite uvijek od prednje strane. predstavljat ce pravu branu kisi koja steti zidu. Oa biste postigli potpu nu okomitost straznje 1 De biste zid dobro uzideh. Ispusti se prave od istih ili supljih opeka. potrebno je pripremiti dobar temelj i koristiti si Iikatne opeke. te na 21 . vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu. a da se pri tom ne osreti. Stavite okvire od letvi na oba kraja iskopa. otporne na smrzavi ~ cu. Kao i za podizanje bilo kog zida na otvorsnom. koje ce s luziti kao vodilje pri radu i pocnite zidati zid minimalne debljine 50em u bazi. Kada zid bude gotov. Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte cavle. jednu na drugu. Posluzit ce vam za napinjanje ko~ nopca. ne toliko pritiskom. pri konstruiranju duz zida stavljajte dvije opeke. gornja ploha bit cesiroka 33-34 em. za zid visine 1 metar i debljine baze 50 em. Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti letvicom polozenorn uz bridove opeka. 3). Na njih postavite uzice. Na primjer. Cavli H s/uie de biste poloiiti konopac / opterecen olov om (visak). Uobicajeno je pravilo da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. E i F. necirn opterecene. zabijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~ profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv klizanja. Da biste umanjili taj rizik. posebno na vlaznim terenirna. D. 1). C. napravite u zidu otvore (is~ puste) kroz koje ce otjeeati voda. Ako se zid podize na nagnutom i nestabilnom terenu.

lid lei! na sneznom temelju ad betons B. Taka 6ete napraviti otvor koji se mora protezati kroz cijelu debljinu zida. kako je to prikazano na slici 3. Vazno je da u betonskom vijencu bude izadena okapnica.njih trecu po duljiru. Te opeke ugradite u dubinu zida taka da rupe u njima budu medusobno povezane. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F. Prije betoniranja izradite oplatu. Prije betoniranja vrh zida se polije vodom.sijecemo (detal} 2). Beton treba biti kompaktan s omjerom Cementa i pijeska najmanje 1 : 3. Prostor izmedu dviju opeka. uzduzna udubina s donje strane da se voda s vijenca ne bi cijedila niza zid. 3). koje cere izvuci kad uzidate garnji red zida. Kako s gradnjom odrnicete uvis. Po potrebi opeke lomimo iii ako posjedujema reznu plocu . • • I 3 Potporni zid treba napraviti taka da maze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stopu temelja. stavljenih u red. a dascica E klizuci po rubnim daskama daje vijencu jednoliiien oblik gornje p/ohe. Da bi se zid ad opeka zastitio ad vlage pokriva se betonskim vijencem (1 . jednak je debljini jedne opeke. nanizite ih na dvije letvice ad drveta. Da bi povrsina bila sto tvrda pospite je tankim slojem cementa. a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenim Zlijebom. Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije taka da u strukturu zida umetnete suplje opeke s uzduznirn otvorima. Da biste bili sigurni da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad biti dobar. otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda probija. tj. 22 . Letvice forme D oblikovat ce okepnicu. J. Cigle upotrijebljene za pravljenje otvora treba medusobno povezati mortem Preporucl] iva je na un utarnju stranu otvora nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom zlicom.

medutim. Ako cak nakon 30 dana stakalca ostanu eijela. dodajte vodu i napravite smjesu mekanu poput tijesta. rninirnalna sirina 2em. udarajte cekicern u blizini pukotine i slusajte odjek: mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od zida i da je cijela struktura zida izgubila pocetnu ejelovitost. pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na mjestu gdje je i puknuo zid. imaju ostre bridove i svijetle su boje. U svakom slucaju. No.Ocjena kvalitete zidova A Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pukalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih popreviti? Deformacije i ostecenja posebno se javljaju na starim zidovima. Stare pukotine imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i prasnjave: svjeze. skinite zbuku oko pukotine (slika. sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. u to narnjestite stakla poprecno na pukotine (slika. 23 . Uzmite tanku celicnu zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. detalj B). Da biste to ucinili. Iz blizine osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebite povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0 svjezem iii starorn ostecen]u. Prije nego pozovete strucnjaka u pornoc. Umetnite jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana na crteiu C. detalj C). uklonite ih i popravite pukotin u: prosi rite je i na punite cementnim mortom a vece supljine zacepite kornadicima eigle. nemojte se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje. Prvo treba utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii dublje. dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijeganjem zida i temelja koje se do kraja primirilo. zbog vlage bi se taj materijal mogao deform irati i izazvati pueanje stakalaea. S obje strane ostecenja stavite eementni mort u razmaeima od 2030 em. upotrijebite sjekac. najveca siri na 6 em. Forma tog klina je u obliku slova X (slika. oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu. Dimenzije su sliiedece: duljina 12 em. Pri upotrebi klinova s vanjske stra ne zidova ne smijete koristiti gips. iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ). Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela cementa i 3 dijela finog pijeska. a da biste to saznali. u svakom slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno razdvajanjem zbuke od zida. detalj A). Spuzvorn operite zid s kog ste prije skinuli zbuku. pokusajte sami procijeniti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i bas tu pocnite pregledati zid.

Pogledajte kroz rupu i dlijetom uklonite preostale izbocine. najprije koso a zetim okomito na zid. 2) s poklopeem. Ako rupa mora biti puna manja. Postoj i mogucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan dijela zida u kom ce biti rupa. to nije teiek poseo. Prije qipsanja otvora metalne eijevi omotejte pustenim trakama.1 • t \ Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku. pocnite sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj strani kruga i to s obje strane. ana kojaje potrebna za prolaz eijevi za vodu iii za odvod.Busen]e preqradnoq zida Ne dogada se svaki dan da morate bustti pregradni zid. kaa npr. Otvor zagladite gipsom i utisnite okvite. Prije nego pocnete prosiriveti busotinu. naizrnjenicno s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi otvor. 24 . Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid je uvodenje instalaeije. npr. naravno aka se izvodi pravilno. Nasuprot onome sto bi se mog/o ocekiveti. pripremite iitku smjesu od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode. Potrebna oprema se sastoji od sjekaca dugog 25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce pojednostaviti posao i pornoci da srusite samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista potrebno.i. Da bi posao izgledao profesionalno izveden. Kada provucete eijev. zagipsajte rupu aka je otvor slucajno prevelik. Kako cete raditi? Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora. za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga10. Izvadi- 1 Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busite skroz neskroz. ali ne predstavlja poseban problem. lopatieom skidajte preostali gips. Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje strane dok se ne zabiju s najmanje pola eentimetra u zid.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em. Nastavite raditi dlijetom izvana prema sredini. dimovodnecijev. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok ne dobijete potpuno cilindrican otvor.lacali okolni zid. Sad radite siekacern. ispunite »zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed ista. Na isti nacin moiete i na drugoj strani obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se podudarati s prvim. Poslije nekoliko sati rnozste postaviti eijev. rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim okvirom (sl. usmjerenim prema centra. zatim pronadite eentar i u toj tocki pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton. . prakticira se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja se paslije prosiruje sjekacern. / 3 Nastavite iskopavanja s obje strene. Postavite okvir 0 i po njemu izravnajte preostale izbocine. Da biste izg. te okvire (rozete). ureiite kruinlcu B dlijetom C.

I I Probijanje otvora za nova vrata je u svakorn slucaju odgovoran posao i obavlja se s mnogo paznie i opreznosti kako bi se zadrzala potrebna stabilnost svih preinacenih zidova. . glavnom zidu. I _______________ l I . Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba voditi brigu 0 tzv.Nova vrata voditi neko specijalno rasterecivanjo. I ._I"r:J I. __ ~ . Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste zidova .. a eijela se konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata premjestiti na drugu stranu. Podupiraci su u stvari stupovi.---r~=--:~:---~J H. . . povezani i ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12 em (kao klijesta). Ovaj posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor umjerene velicine (najvise 1.glavnih. Odebrsti pozicije rupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro. nadvoja H i otvors I za grede-klijesta podupirata. Vrata u nosivom zidu Prije bilo kakvog zahvata treba se posavjetovati s projektantom. .-J I -. ne samo kad je posao zavrsen. nosivih i pregradnih. Otvor mora biti samo malo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu. vece radove ipak prepustite strucnjaku. nego i za vrijeme dok radimo. Iznacl vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije rupe dimenzija 12 x 12 em kroz koje ce se provuci podupiraci.. rasterecivanju tog dijela zida. I 2 Najprije izbusite rupe I u koje se umecu gredeklijesta po dupira ca. Kod malih otvora raspona do 1. Oznake moraju biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da budu vidljive i nakon pccetka radova. G ~/: 1 Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uzice F. kako zbog detaljnog »snirnanja« stanja zidova tako i zbog eventualno potrebnih statickih proracuna. 25 . Na grede-klijesta tik ispod stropa stavlja se potporna greda. Na zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii oznacite zaernjenim uzetom. crtei otvora vrata G.2 m rasterecivanje obavlja 9 ornj i plast zida iii armiranobetonski serklaz... nenosivih. ali se more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u nosivom. To se vecinorn radi u pregradnom nenosivom zidu.50-2 m). I .. pa nije nuzno iz- --.

izdubite zid iznad vrata da biste naprav iii sjediste za montazni nadvoj. Hasterecenje se izvodi tako da se na ove daske cavlirna pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja zida. detalj 2) inace se izraduju odmah pri podizanju zida. kao u prethodnom sluca]u. N912 vi sine 12 em. koja proizlazi iz statickcq proracuna. Ako se radi a nosivom zidu debljine 25 em morate izraditi istaku (spaletu) u zidu. rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar nacinjenoq naerta. kojeg dimenzije odgovaraju dimenzijama dovratnika i u kojem ce biti vrata. a rupe zatvoriti mortom i komadima opeke. Istake za dovratnike (slika 3. Kosniei se takoder postave na daske. kojeg cete ucvrstiti dijelovirna eigle i cementnog morta. Za izradu podupiraca obicno se koriste grede 12 x 12 em (sl. Ostali zahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisanirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove. Ako se koristi beton. Danas se vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni armiranobetonski nadvoji. privremeno rasteretite zid kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jednostavno. Preostale supljlne izmedu drvenog okvira i zida obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom. rabie mrezorn s okancima promjera1 em na koju se nabaeuje mort i zagladuje. Znatno su tanji od nosivih zidova. Radite pazfjivo kako ne biste poqresnim udareima unlstili vise zida nego sto je potrebno. drvenog okvira i dovratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv icom. . Uzljebina treba biti visoka 14-15 em. celicne nosacs treba pokriti tzv.72 sata. Beton je omjera 1 : 3 (cement: sljunak ). nego na podloznu plocu od eelienog lima. 26 . »umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju. rnoze se dogoditi da donja podloga (iii stropna konstrukeija) popusti pri opterecenju. tako da se u nju rnoze smjestiti eelieni I nosac (tzv. Obicno se oko 30 em iznad vrata izbuse tri rupe. 3). Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna je navedenoj. podupirace rnozete skinuti. Sada prijedite na drugu stranu zida i ponovite postupak. prije nego postavite rnontazni nadvoj. No za preuzimanje opterecenja zida iznad vrata. detalj 1).klinovima izmedu dviju stropnih konstrukcija. srusite dio preostalog zida te ucvrstite drugi nosac jednakih dimenzija.opeke. postavljenu na cementni mort. a duboka 12-13em. traverza). Ako je pregradni zid jako visok. Naime. Rad je tu jednostavniji i brz i i ne zahtijeva privremeno podupiranje stropne konstrukeije. Traverza iii celicni nosac ne polaze se direktno na jednu opeku. Pri zapunjavanju iii obzidavanju eementnim mortom.1 • I I • Otvor u nenosivom zidu Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni stropnim konstrukeijama. Prije ukrucivanja posebnu paznju treba obratiti na donju podlogu koja drzi teret stupova. Dakle. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekoracujte polovieu debljine zida. Moze biti i N914 iii neka druga visina nosaca. Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u buducern nadvoju. Nakon toga.I 1. detalj 4). dok se kod probijanja novih vrata usijecaju pornocu celicnog sjekaca. Daske povezite uza zid pornocu celicmh svornjaka iii drvenih gredica. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu pova. poslije 48. U opecnom zidu izradi se istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir »na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. Spojniee izmedu zida. tada oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu (vidi sliku 3. Nakon 510 ste naerta Ii otvor za vrata u zid u. ostavlja se rub od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik. Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti otvor. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv. Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja treba biti 20 em veca od sirine vratij u. koje leze na podlozi (slika 3. MONTA . Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosireni otvor zida. mogu se upotrebljavati prenapregnute armiranobetonske gred ice iii grede od tzv. Kada se beton stvrdne. tj. vanjske strane nadvoja se zapune betonom iii obzidaju.

Zatim se iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3). prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke. Meduprostor adazga zap unite betonam I. I I I I L I I I --. a 5 dve momeine tipa nadvoja.2 I I --oJ . Detalj 4 prikazuje kako poduprijetipregradnizid.--_ ---I-I I I I I I I I I I I I I I I I I 3 I I B I I I I I I II I I i __ __ _l I 5 3 Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucene kroz rupe na zidu C. Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zids izraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata. Napravite siedist« E za nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1 ali tsko da rupu za drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu. r 27 .

Profili se ucvr(. Valja irnati na umu da u gradu nema mjesta za pripremanje vecih kolicina morta iii za gomilanje potrebne cigle. B . Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinu zida do strops. sup/jam opekom.Izrada pregradnih zidova 1. aka se netko od nas raduje rade6i nepoznate poslove. u sluca/u da ne moiet e dobiti panele dovoljne veticine morat cete se odluciti za zidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rnaterijslom npr. pregradni zid mozete podignuti pornocusupljih opeka. N e zaboravite pripremiti dobar temelj Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plata A lJ metalne profile B I C.1 . Poloiaj buduce pregrade na zkiu. 28 . pogotovu ne ako materijal pripremate na stepenistu. stropu I podu odredite zidarskim konopcem.uju za zid i za pod pomocu vijaka i plesticnih umetska. ne znaci da se to svida i susjedima.(. " I 1 Posao mora biti jednostavan da ga i pocetnik rnoze savladati. Kako napraviti drvenu pregradu? Moqucnost da kUGU adaptirate po ietii i ujedno stedite. Osim toga. Na detaljima 1 i 2 Vide se pojedinosti stezanja gradevinskih panela pornocu treke C lJ profi/ B. C su najcesee ad sluminije iIipocincenoq lima.. Ako imate dvoriste za priprernu rnorta. Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse.

Gipsane pregrade U prodavaonieama se rnogu kupiti panelploce (panelke) namijenjene upravo brzoj rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova. pazljivo izmjerite duzinu zida.i stijene najvise se izvode taka da se na vanjske povrsine postave gipsane place. pokucstvo pomaknite. ucinite slicno po uputarna u prethodnom poglavlju. 29 .. Zelite Ii zatirn u zidu napraviti vrata. koja stiti donje rubove ploce. nemaju papirnatu oblogu nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem i licenjem glatkog zida. tj. a istovremeno se uz nju postavl i profi/irana kutne lei va. Izrnedu razlicifih postojecih tlpova (vrsta) odabrali srno.pi ace izraduje se u standardnim dimenzijama i prikladna je za prostorije visine 3 m. Kad ih donesete kuci. zbog primjera. Odaberete Ii ovaj tip panela. jedan tip gips panel-ploca sa srednjicom od sacaste konstrukcije. Paneli se mogu postavljati i za tzv. Zategnite zidarski konae kako biste oznacili mjesto gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte okomitost zida pornocu viska.c A (~ B i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima gdje ce ill se dotaci novi zid . Ovaj tip panel. Panelke mozete rezati obicnom pilom iii kutnorn brusilieom. Panel-ploce su pravokutna oblika i prikladne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca te ploea i zida. presvucene posebnim papirom na kog se direktno mogu lijepiti tapete. Kod nas se najvise primenjuju gips-kartonske ploce. Ako sav posao morate obaviti u stanu. drvoeementne i gips place kao sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rnaterijalima izmedu dviju ploca (sendvic stijene). Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za lijepljenje tapeta. sivi finis. prekrijte plasticnorn folijom i pocnite s po- 2 Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umecima. Zatim kupite onoliko panelki koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri dodavsi 1 em. Pregradni zidovi il. Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi. preporucljivo je upotrijebiti materijale koji zahtijevaju najmanju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke.

ali za samagraditelja ta teoretska razlika nije bitna. Drveni kostur Izvedba drvenog kostura nije posao za zidara. ... Zatim odgavaralucu gredicu na podu ucvrstite na isti nacln. Grediee su istih dimenzija. 1 3 Da biste napravili nosivu drvenu konstrukciju kao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gredicu A za pod. u dodiru sa zidom. upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F i G.. unutar kojeg se po laze mineralna vuna. tako da lakse mozete raditi. Oba umetka zabijte za gredieu na stropu iii za stup. Krajne stupove napravite ad jelovih grediea dimenzija3 x 7 em iii slicnih. Provjerite okomitost i prikueajte kli n cavlima. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinosti ucvrsciven]«. u sredi ni (srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite na podnu gredicu drveni klin (slika 4) s jedne strane okomite letve. to isto ucinite na gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no vertikalno (pr. 1. Pricvrstite najprije gredieu za strop. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i poneki put kontrolirajte mjere: maze se dogoditi da strop i pod n isu sasvim para lei n i. Okornite grediee maraju biti krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na gornju i donju gredieu. Izmedu stu pova ucvrstite poprecne grede koje ce pojacati eijelu konstrukciju. Vratite se na pod. paral elno izradite dvije konstrukcije drvenog kostura. Oebljina takvih zidova sa zvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko 17cm. Zelite Ii zid dobrih zvucnoizolacijskih svojstava u ovoj »monting« tehnici. razmaknutim za debljinu panelke oznacite poloza] novog zida. drvenom oplatom iii gipskartonskim plocama. na drugu stranu stupa umetnite dr. Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne. Na gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim klinom (umetkom). Nakon pribijanja pregradnih gredica H suplja resetke se puni izotscijskim meterijelom i obleie prema ze/ji. 1 4 Nosiva konstrukcija je napravljena od stupova C. Dvjema crtama. a B ze strop pomocu plastii5nih vijaka. U ovorn slucaju se prije svega izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili).ovjerite pornocu viska). Izmedu ploca unutar gredica mogu se . Nastavite pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvije moraju bit.I I slom. a druge na razmaku 40 em. utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rnineralna vuna).ugi klin od tvrdog drveta. Na kraju konstrukeiju oblozite s obje strane materijalom po telji. 30 . posluzivsi se plasticnim vijeima i 8-m01 urnecirna.

zbuka se nanosi u dva iii tri sloja. plesticne ibuke koje se isporucuju u pastoznom stsnju i nije im potreban nikakav do datak. produzne zbuke sa cementom primjenjuju za vanjske. Po kolicini veziva. najprije na suho. Zid dobra navlazite. Prvi sloj zbuke je tzv. koje znetno o/akSavaju posao. Pazljivo promijesaite sve sastojke. cementni »spric: iii cementna prskana zbuka. koja se sastoji ad 1. kojime treba dodati samo vodu. Zatim meduprostor ispunite mortom C nabacite ga na zid. Cementu se dada 10 do 20% vapna. Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u omjeru 1 : 3 (vapno: pijesak) i cementom u omjeru 1 : 0. finoci pijeska i narnjeni zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. Postoje ibuke s mineralnim vezivima. Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm. Za fine zbuke upotrebljava se pijesak veliclne cestica od 0 do 0. Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm. Drug. Da biste revno oibuketi zid. zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne dobije podatna smjesa za zbukanje. Ova pravilo ima samo jednu iznimku: aka je zid ad betona maze se zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati uz njega. Letva mora kliziti s viseg na niie. ziderskom ilicom kao na primjeru D. 150 kg cementa i 1520 kg pijeska. Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijedecih postupaka: a) na zid se nabacuje mort i poravnava u ploce promjera oko 15 cm 31 . volumnog dijela cementa i 3 volumna dijela pijeska. Za mjerenje volumena obicno se uzima lopata iii neka manja posuda.5 mm (mulj). Danas se na nesem triistu mogu proneci gotove industrijski proizvedene ibuke. Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbuke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska. prije zbukanja novog zida treba pricekati 40-50 dana. Prije svega zid ne mora biti nov. Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesanjem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vapno : cement: pijesak). a vapnene samo za unutarnje radove. a aka je od kamena morate ga ocistiti da bi se zouka bolje primila. oibukejte trake vadi/ice A pomocu letve B. gruba zbuka. 1 U svakom slucaju. koja se obicno rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hidrantno vapno u prahu). da bi se zbuka nanijela i· izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti nekih jednostavnih pravila.2: 3 (cement: vapno: pijesak). jer ce se u suprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu opeka. Kruinim pokretima gladilice F zeqtsdite ibuku. U pravilu. 2 Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvom rsvnjscom E. Ooicno se kaze. da se tzv.Kako zbu kati . sloj je tzv. a pomiCite je i desno -lijeva. Kubni metar zbuke obicno je dovoljan za 40 m2 zida. i tzv.

Da biste je zagladili do savrsenosti. G pokazuje poloie. Danas postoje i plasticne zbuke u pastoznom stanju koje se isporucuju gotove. Ako se ponovno pojave. zatim viska i libele c) ploce od marta spoje se zatirn zbukanjem u okornite trake vodilice koje ce posluzlti za vodenje letve d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava se mortem odozga prema dolje i zbuka poravna letvom ravnjacom i drvenom gladilicom e) kada se osuse. naprotiv grubo zagladena povrsina pomoci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje prione uz prvu. tj. nabacena izrnedu dviju traka pocevsi odozgo. fino zbukan]e ne morate pricvrsciveti dascicu.b) vodoravno i okomito poravnavaju se ploce na razmaku od 1. Kad zbuka »pr imi«. finalnu obradu zidnih povrsina. Tad ozbukajte neozbukani zid. N aizrnjenicno je izravnavajte i izglad ujte. 32 . Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati pomocu drvene letve kojom cete prelaziti preko traka. Zbuka se najjednostavnije i najbolje zagladuje pornocu gladilice . g/adilice pri upotrebi gotovih plesticnii: ibuka. u suprotnom cete na zidu imati vlazne mrlje. posluzit ce za vodenje letvica kojirna se izravnava zbuka. letva mora kliziti odozgo prema dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo i desno (slika 2). lrna ih razlici ti h vrsta. '. zbukaj- te lice zida kao sto smo vee opisa!i. sastruzite ih priie nego olicite zid. dobra je cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. ostavite zbuku da se susi bar 40-50 dana. znak je da odnekud prodire vlaga. brid s jedne strane ucvrstite dascicorn. a zati m isto ponovite na slijedecern dijelu zida. Prikucajte najprije dascicu (duz eijelog zida) s jedne strane (jos neobradene) tako da strsi 1 em izvan liea zida. pricvrstite za zid metalni kutni profil s malo marta tako da njegova vanjska povrsina bude u visini buduce zbuke.. Ako se za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele mrlje. Ako zelite ozbukati udubine. Ako zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanom zbukorn. nanose6i zbuku sasvim do daseice. radite ovako: ispunite do polovice zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava i zato uvijek pripremajte male kolicine. Gipsanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite rnasu pod kutom od 300 uz zid. a sluze za drugu ruku zbukania iii za tzv. Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdje postoji rnoqucnost ostecenja.. ali bi bilo dobro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi povrsina brida bila cvrsca. Za drugu ruku. 3 Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskom cetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazuju strelice. uqlove i bridove zida ne radite istovremeno na oba zida. Eventualne neravnine obrusite brusnim papirom. skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni zid isto da strsi 1 em. Prije licenja iii postavljanja tapeta..5 m pornccu letve. zaravnajte i ocistite metalnu povrsinu. Zatim nanesite mort na zid kao sto je vee opisano.»Prva ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrsenosti.

Ovdje cerno opisati samo nekoliko primjera. a pocet cerno od upotrebe supljih opeka i blokova za pravilno cuvanje dobrog vina. ti. Na cigle opel stevite mort i oznecite potois] supljih cigala L. mozete poceti zidati. Potrebna je opeka posebna oblika. Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unupregradnim zidovima da bi se stan ucinio funkcionalnijim. na hladno rnjesto. stijedeci crtu F i na njega poloiite cigle H preme mjerama sa slike 1. Zbog mjers. Morate imati tocno toliko supljih opeka koliko boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka. potoiite brid cig/e A na pod B taka da se stranica C douce zida D. Ta udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. Izmjerite udaljenost E i oznecite na podu crtu F ietiene du/jine. 1).Mali pornoenl radovi Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa materija/a. 2) na dovoljnoj udaljenosti od 33 . s pogodnim naqiborn i dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta. na prostoru ispod stepenica iii tame gdje stanujete. Oko rupe. Primaknite opeku donjem bridu zida i podignite je gore dok se kosa stranica ne priljubi sasvim uza zid. Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4 dijela pijeska): zaronite suplje i obicne opeke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu. u preostalom okolnom volurnenu. ali ie odgovornost mania zbog oqranicenosti posla. nalaze se uzduzni kanalici. Raznovrsnost preinaka ovisit ce a rnastovitosti svakog pocetnika. moze i ana koj a se inace korist i pri izgrad nji dimnjaka. Izmjerite razmak koji dijeli drugi donji kraj opeke ad poda (sl. koji u primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu toplinskog izolatora. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit» je funkcionalnom. Konstrukciju mozete podici u podrumu. radi se 0 supljo] opeci cetvrtasta presjeka s velikom ruporn promjera oko 12cm u sredini. Kao i za zidove potrebni su opeka i mort. 0 nacinu kako ce slagati geometrijske oblike od ovih rnaterijala. U ovom zadnjem slucaju radite pazljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent. N anesite na tlo »posteljicu« od marta i na nju slozite red punih opeka (sl. trasnjirn 2 Pol ice za boce Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako sluze kao police za odlaganje boca s vinom Za bezu od ciga/a prosttite mort G.

boce ce biti u tami izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqibom koji pogoduje cuvanju vina. Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih opeka iii posebnih blokova nacinienih od vatrostalnih materijala. Na opeke nanesite malo morts i gore stavite suplje opeke. odstranite usisacem. eig le mozete lakirati prozi rnim lakern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine. boja ce ostati nepromijenjena. Svu prasim. Lezeci u otvorima u cig lama. lzboiiine M izgladite brusnim pap/rom N. nekad jedini izvor topline gotovo je potpuno nestao iz kuca. 34 . Kamin Kamin. pucketava i neodoljiva. Aka su medutim state velike trebat be potpuno izmijeniti unutrasnjost kamina.v. Popunjavanje resk» i pukotine vatrostalnim mortem pomocu liCilacke lopatice.zida da na njih mozete poloziti prednje krajeve prvog reda supljih opeka. Izmedu supljih opeka takoder stavite mort. vee prerna tome sto bolje odgovara ambijentu gdje se nalaze. Isto ucinite i s opekama koje cine bazu. koji potjece od drveta. unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i sigurnosti. Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te popravite bridove. Najprije su ga zarnijenile peel. Ne zaboravite odstraniti lopaticorn iii zidarskom zlicom visak rnorta Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiripet dana nastavite sa zavrsnirn radovima. Zadnjih godina se medutirn karnin ponovno vraca u mnoge domove. prasina kamin gubi svoju cvrstocu. Pravodobna pornoc produzit ce trajnost karnina. Ako nosac za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti s kucnirn barom. S vremenom mogu sejaviti slijedece smetn]e: pukotine. mozete ih i prebojati. kistom U dobra ope rite dio koji cete poprav/jati. slsiuci cigte jednu na druou. ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T. a zatim prakticni radijatori i drugi izvori topline. malo nagnute natrag. Stoga kamin valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila 4 Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu. Zna se da je poszija plamena. ako ielite tskirejte. 3 Zidajte do iefjene visine. Ne treba ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno (slika 3).

Pricekajte bar 24 sata prije nego ponovno zapalite vatru u kaminu. Mokrim prstom zamazite reske i pukotine te uklonite visak gline. jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelova finog pijeska). 6) izmjenicnim slaganjem reski. \ 5 Zamjena blokova u starom kaminu A: nove elemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlm cementnim mortom umetnutim iza i u spajeve. od blokova iii opeka. upotrijebite opeke. ako je kamin zidan ad blokova. Ucinite ovo: najprije ocistite metalnom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i pregledajte pukotinu. Ako kamin oblazete vatrostalnim opekama.) Provjerite da ll je vatrostalni mort dobra popunio pukotine. a povezite ih medusobno vee spomenutom smjesom. jedan za drugim. vatrostalnim mortorn od gline i sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicarskog materijala. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjern unutrasnjosti starog kamina. lsti postupak cete prirnijeniti ako popunjavate iii obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske strane kamina. dijela cementa i devet dijelova pijeska i tzv. izgubio cvrstocu i poceo se mrviti morate ga potpuno izrnijeniti. Ako je straznji zid kamina. Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete skin uti prasinu s obje strane pukotine. U slucaju da ne uspijete pronaci zamjen u. To je posao koji svakako treba obavljati Ijeti. Blokove je dovoljno ulagati u lezista. odstranite sve izbocine ad marta. 6 Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesve dobra ocistiti i oprali zid. Ako se oko zida kamina pojavi cad. obrlsite prasinu te dobro operite. popunite reske. Dobro ostruzite mjesta gdje su opeke spojene. Stari kist dobra narnocite vodom i njime perite pukotinu da upije sto vise vode. odstranite je zicanom cetkorn. nabavite ih onoliko koliko je potrebno za obnovu zidova kamina i lofists (upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke). Radi Ii se 0 opekama. (Tvornica »Zaqorka« u Bedekovci ni prodaje vee gotove vatrostalne mase. 35 . Pricekajte nekoliko dana prije nego ponovno zapalite vatru. radite to cskicern i sjekacem. Zatim uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazite pukotinu. obloitte ga vatrostalnim opekama G spojenim medusobno vatrostalnim glinenim mortem. ubacujuci iza njih mort (sastav: jedan dio cementa.svaka pojedina pukotina vee u samom pocetku. Pripremite mort ad dijela vapna. Leziste blokova iii opeka dobro natopite vodom. pornocu sjekaca prosirite pukotine i odstranite dijelove koji se lome. Istim mortom spojite gornji blok s dimovodnom cijevi. Kada sve to dobro prornijesate. ucinite to prije na dnu lozista i bocno (sl. Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sa dimnjekom C. Odstranite srusene zidove i pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i bridove svih prijasnjih spojeva. staklene vode. Ti se blokovi inace ugraduju u konstrukciju prije dovrsavanja kamina pa cete morati pronaci manje komade koji se mogu uloziti u gotov kamin. treba naci slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi u kamin.

.

KRoVoVI K ako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se izbjeglo opasno prodiranje vode. Konstruirajmo »krov« za svo] eutomobil. . garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje. iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie. Strebe. Uvijek dobro izolirana terese.

Pokrov od skrifjevca iii cementazbestnih ploca-salonita upotrebljava se za strme krovove. ) . Cementazbestne ploce (salonit ploce) upotrebljavaju se i za blage (polozene) pokrove (valovite ploce cak do 80 nagiba). dok je popravak ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1eima. f • I ) ) . na deta/jima se vidi necln spa/an/a. Pokrov strmih i polozenih krovova uglavnom je nacinjen od crijepa. Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A od vucenth t/jebnjaka-kana/ica. E . skrilievackih ploca.(". C . polozene (manje od 30°) i ravne (manje od 3°). B potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenog crijepa. kad se rnisll na pokrov krova najces6e se misli na erijep.krov pokriven salonitom (salonitkeravne ptoce): D-pokrov od lima.J 38 . pokrov I 1 . TEHNIKE POKRIVANJA KRDVOVA Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo Samograditelji se mogu prihvatiti popravaka na strmim i polozenirn. 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci u poglavlju 0 terasama.lpak.pokrov od valovitih selonitnih iIi Iimenih ptoi:«. U nasoj zemlji se najcesce upotrebljavaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni. eementazbestni h ploca -salonit.'" r \ I Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e na strme (vise od 30°). lima iii valovitih plasticnih materijala.

ceki6 D. vise nego bilo koji drugi dio kuce.npr. Kakav god bio tip krova i njegov nagib. Aka je nagib krova velik. popravlja krov. snijeg. Izmedu ostalog to su Ijestve s kukama. stavite stopalo poprecno na mjesto gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2). vjerojatno cete pronaci poneki slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. prijeko je potrebna. hodajte taka da stopa 10m uvijek istovremeno stanete na dva povezana crijepa Hodajte malo savijenih koljena. zahtijevaju konstantno odrzavanje. obavezno zovite strucnjaka. Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0 moteoroloskim uvjetima. ne rnozets raditi bez pornocnoq pribora. Ako je krov prekriven utornim crijepam. U ovakvim slucajevima uvijek je bolje raditi udvoje. hodate Iikako to prikazuje slika N. Kad se iz bilo kog razloga penjete na krov. 2 Za krov od utomog erijepa opreme te tste samo dodajte ios malo ietjezne iice. mogli biste razbiti erijep i po vrijediti nogu. Po krovu. Aka morate raditi u blizini strehe. vezan sigurnosnim konopcem. ispod njih su sigurno potporne letve i crijep se nece slomiti. skela. provjera cvrstoce drvenih konstrukdja letve. Dok jedan ostaje na sigurnom mjestu. Ne penjite se na krov aka pada kisa iii snij eg. niti aka je mokar iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven mrazom (injem). Oprema potrebna za popravak pokro va: eipele s gumenim donom A neprtniscs B s nekoliko erijepova C. Upotreba sigurnosnog konopca. krecite se vrlo oprezno. Materijali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmosferskim utjecajima. drugi. Radovi koie rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na popravak krova bez diranja u drvenu krovnu konstrukciju. a u tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne radove prepustiti strucnjacima. Sto god popravljali na krovu morate raditi krajnje oprezno da ne biste napravili velike stete iii ugrozili vlastiti zivot. stopalo stavljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu tijela. vjetar. pokrivenom polukruznim crijepovima. pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije krova. konop G i plesticne folija H. Ukoliko za vrijeme popravljanja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji. led i tuca udaraju i h bez mi losti. 39 . Krovovi. bile one u drvu iii zidu. klijesta E. Za rad na krovu morate obuti lagane cipele s gumenim donom (slika 1) koj dobro prianja uz crijepove pa cete se sigurnije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. aka i jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a lomu crijepa.Kako hodati po krovu Pazite na mjere sigurnosti . cavli F. Tome valja pridodati stete koje cine ptice dok prave gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju tv-antene. rad u tim uvjetima je narocito opasan. Na slici oznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati. vezanje uietom. ponesite za svaki slucaj nekol iko crijepova. voda. roienice. Stopalom stanite na preklop erijepa kao sto vidite na slici 1.

Prepolovtienu kana/leu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E. kanalice su polozene u nizu.Preslagivanje c. polozeni na letve. Naj prije se postavlja prvi red kanalica u prvom nizu. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamijeniti iii sloziti. Kad se sarno jedna kanalica razbije. u razlicitirn vremenskim razmacima. narocito na mjestima na Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaru vjetra. ali ga morate obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe stete. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve strane strehe. Kako slozit] kanalice Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostavna. Ako su s »nosom« onda se nos kvaci za gornju letvu. upotrijebiti vsci komad razbijene kanalice i s dodatkom druge (ne drugi komad istog erijepa. uz sljeme i okap. Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4 bocna reda. Preklopi kanalica iznose 8 do 10 em. Prije postavljanja drugog reda u prvom nizu treba slagati kanalice prvog reda u drugom nizu. a ako su bez nosa pricvrseuju se pornocu cavala za letve. Pokrov od kanalica sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od strehe do sljemena. Kanalice prelaze na donju . morta. vee drugog) krov Obavlja se povremeno. Tehnike slaganja se razlikuju.pocetnu dvostruku letvu za 7-8 em. gledano duz strehe. Provizorno ih mozete popraviti pomocu plssticne folije C. ali je treba tocno slijediti do najsitnije pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje vode iii stete na krovu. ali F zebtijev« njenu zamjenu. lako je rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovicarna Mozete npr. sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn pakrovom od kanalica. U svakom nizu postoji prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i tako naizrnjenicno. Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort. tako da su uzi krajevi dol]e a sid gore. Prvi iii donji red je postavljen na letve na hrbat.rijepova Ovaj posao nije suvise teiek. 40 . poloziti na sloj 1 Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazuju slike A i B. dok gornju letvu prelaze za 3 em.

2

drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc! po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ce i druge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D kao sto vidite na deta!ju.

o

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu i postavite je (tako da udubljenje bude dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i; skinite oba crijepa do razbijenog i postavite kao i onaj prvi. Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto povezane; u sl ucaju da je nekoliko razbijenih (1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo pomaknuli; dobro je da za gornji red upotrijebite nove kanalice. Da biste uklonili one iz donjeg reda, morate pomaknuti jednu iii dvije iz gornjeg reda. Sad postavite donji i slozite gornji red pocevsi odozdo (ad strehe) prema gore i nastavite onako kako smo to vee opisali. Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti. Kad popravljate krov na brzinu pa koristite dijelove kanalica, dobro je imati na umu da su oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za posljedicu imati prodiranje vode. Da biste to sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a nemate potrebnu kana lieu za popravak krova, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie (sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne boje, glatke povrsinei malo masne. Stareci povrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na takve na svom krovu, najbolje je da ih zamijenite drugima. Vodite racuna da je za pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg. Ako je kuca niska i okruzena visokim drvecern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepova skupljati suho lisee. Kad pada kisa ove prepreke stvaraju mala »jezera« koji onda uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41

..
r

,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha) krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih treba ukloniti).

Popravak sljemena

krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen ostecenjima, No, kada se pod utjecajem atmosferskih djelovanja mort, kojim su kanaliee pricvrscene za sljeme krova, pocne mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena. mort ispod nje pocinje se raspadati i krov gubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj sloj, nema lezista ni za slijedece redove. U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crijepove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom razbijte mort dok ne dodete do nosive strukture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela pijeska pripremite cernentni mort i njime napunite kanal nastao izmedu crijepova. lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs: ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj) koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode po nagibu pokrova.

ponovnom stavljanju crijepova, nego i brizIjivom ciscenju potkrovlja od tragova gn ijezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hodajuci po vrhu krova pogledajte duz nagiba da Ii je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen (na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih zljebrjjaka.

3 Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite siekscern A stare kana/ice s vrha B i mort Ispod njih. Secuvejt« eije/e kana/ice.

Pticja gnijezda
Neke vrste ptica rado prave gnijezda u konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe, Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One. vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se domogle mladih pticica, Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

,

)

4 Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove, istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Na nagibima ucvrstite kama de kana/ica H kaka biste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.

42

Pokrov od utorenog tlacenog crijepa
Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii ga osteti stablo koje raste u neposrednoj blizini. Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena konstrukcija krova sasto]i se od roznica i letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznlce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio (nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje. Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar) nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu. I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne strane strehe, napredujuci prerna lijevo] strajL Crijepove na okapnici strehe treba pastaviti na sjekomice pastavljene letve kako bi pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali. Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora imati desnu stranu uglavljenu pod pry! crijep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci pamala upravo stavljen erijep da biste urnetnuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju slijedecih redova obratite paznju na utare i pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero i utore dvaju erijepova. Kada to obavite, zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep ima rupicu kroz koju se moze provuci zica. Ako je medutim streha od betona i armiranih stupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno. Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka. Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utorene tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se zakvace za one iz zadnjeg reda. Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvornog metra krova potrebno mnogo manje erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornl metar pokrova treba 40 kana lie a, za istu je povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crijepova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5 Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plosnatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B i C (utore i pere), slaze se na letve keo na D iii na dsske iii betonsku piocu s rebrima E kao F Crfepov! se medusobno prievrscuju.

6 Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crljepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni ze pojedine letve D. Cnjepove koji leie na desksme. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrova od utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crijepom su manje od mase konstrukcije gdje je pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih krovnih konstrukcija iznose od 10251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi 75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad kanaliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-

tar.
Zelite li popraviti tlacnim erijepom, krov pokriven utorenim najprije morate odvojiti

43

a iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez opasnosti njena prodiranja. pricvrstite gorn. svaka od tih ploca mora biti probusena na vrhu. tzv. Sa salonitorn. Ovaj materijal je prillcno savitljiv. Ovaj tip pokrivanja.i kut C za fetve D. Pripremite potreban broj ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7. Polozite novi erijep u njegovo leziste i ponovno spustite ta dva crijepa cirn utvrdite da su doticna rebra medusobno umetnuta jedno u drugo. te vam preporucarno da ne popravljate tu vrstu pokrova. Pazite da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi materijal. Kad radite na krovu dobro je preko ramena nositi malu koznu naprtnjacu s alatom i potrebnim materija10m. ako nagib krova nije pretjeran. da biste to ucinili morate sici u potkrovlje. viseci. pocetnica tako da mozets sloziti prvi red iii strehu. Ako je krovna konstrukcija ad armiranobetonskih ploca tada u plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje drvenih letvi. a izraden je od azbestnih vlakana i cementa. vrlo lagan i otporan. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e pomocucavala u letve. to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski. koneem u bo]i dugim 30-40 em koje ce. uglavnom su prekriveni salonitnim plocarna. Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn. tzv. oznacavati pravi erijep. Popravak sljemena krova i zljebnjaka slican je popravku pokrova od kanaliee. Tako pripremljene place postavite duzorn stranicom 7 Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola po di/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca. Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku ploca razticitih dimenzija. sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje se ad prije opisanih. Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada. obiljezite.. Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika ad 40-60em. Buduci da s oskudnim sviet10m. Salonitne place mogu biti ravne i valovite. dok desnom podizete pomalo crijep nadesno i onaj iz donjeg reda.. Razmak izmedu letvi mora biti takav da jedna ploca lezi na tri susjedne. nece biti lako prona6i bas onaj koji ste upravo stavili. a mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama. Montirei:« ih zatim kao na slici B. razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu). detalj A). Nekad su se u tu svrhu koristiIe ploce skriljevca Krovove pokrivene skriIjevcem mora papravljati strucnjak: place od skriljevca su neprikladne ne samo za nagib krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg). 44 . Ne zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom zicorn (slika 6).a i svi crijepovi su jednaki. maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik. Popravak ove vrste krova pocinje od strehe. rnoze se skliznuti i povrijediti slucajncq prolaznika. savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi. Salonitni pokrov Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u sjevernim krajevima i koji su izlozsni talozenju snijega.

Plocu ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem uglu (prema vrhu krova). kada je to mogu6e. Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite je na nacin kako je to prikazana na slici 8. Take ce se bridovi dviju spojenih ploca odvojiti. Nastavite slagati horizontalne redove. ostala. Upotrijebite pocincani cavae.(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavlirna. treba ih odmah zamijeniti. prije stavljanja nove ploce morate odstraniti kornadic cavla iz letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. drugu postavite kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu. iii na slijedeci nacin: specijalnom polugom podignite place polozene desno i lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i odmaknuti ad ostecene. Ako ste cavae prerezali. svaka ploca pricvrscena cavlom. dok ne pokrijete cijeli krov. Pricvrstite novu plocu keo sto je prikazano na detalju 2. U krajevima gdje irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene dascice pricvrscuju i medusobnim zakivanjem u vise tocaka. Da biste zakucali novi cavao morate malo zarotirati gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti rupicu na novoj ploci. Radite preci zno da biste ploce savrseno poredali. Pod glavu cavla podmetnite polugu kojom se vade cavli i izvueite Kako zamijeniti plocu Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije iii se pornicu sto za posljedicu irna prodiranje vode kroz krov. Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da bi se mogle slofiti pri vrhu krova. I u tom slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste boje kao i salonitne ploee. Predite na drugi red. najbolje je raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova na krovu. Polugom F [detst] 1) izvucite ca vao. Danas se vee mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha. Jos je preostalo da adstranite ostscenu plccu i zamijenite je drugom jednakih dimenzija. sdesna nalijevo. cavae rnozete prerezati iii presjeci dlijetom za metale. jer je. dugim 30 mm za letve koje se nalaze ispod. koje znatno olaksavaju posao. 45 . Nemojte ga zakueati do kraja da ne bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknuti). pocetn iea su 2-3 rnm. . Reske izmedu susjednih ploca. Svaki put. Sad lagano podignite gornju plocu (slika 9) i. vee taka da izmedu glave cavla i ploce ostane mali razmak. kao sto srno vidjeli. tzv. detalj B). Posao bas i nije [ednostavan. prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u prvorn redu tako da se njezin odrezani kut slaze s linijorn strehe (slika 7. 8 Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GU letve B i C podignite plocu DiE. da bi taka gao Cini Ii yam se to teskim. Zatim pripremite isto toliko ploca kojima cete odrezati po jedan ugao za oko 7 ern. poduprite je drvenom dascicorn pri cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrsceria razbijena ploca.

Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene ploca. Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze jedna preko druge vise od 5 ern. a ne krovopokrivacev. Najcesce se primjenjuje lim debljine 0. jertoje njegov posao. Da biste to uCinil. Posao zavrsite slaganjem ploca u prvobitan polozaj. Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum limom izvodi S8 ka6 tzv. Presjek im je u obliku slova U. Vrlo je vazno da se potkrovlje dobra prozracuje kako se za hladnag vremena ne bi javljala neugodna kondenzacija vi age.'podignite malo uglove Hi I. 46 .6 mm. 10 Da biste skinuli limenu plocu L odvojite (otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C.5 x 3 x 4 em).. U Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee. U drzaci su od istog lima kao i krovne place.Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova mjesto pocev od qornje. Dascicu koja je drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je taka da se njen donji brid poklopi s bridom ploca. ali se poprecno na daske pribijaju jos trapezne letve iii gredice. podignite i plocu L. opsav ravne dascane opiate. Pokrov od limenih ploca 9 U krajevima gdje su padavine nosene Jakim vjetrorn. letve i ostale slojeve pokrova. pricvrstite ga cavlichna za donje dascice. a rubovi zavrnuti van. Pocincani lim je jeftini]i. Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prijevoje koji stite boone krajeve metalnih ploca ad prodiranja vode. tj.55 do 0. Drugi je nacin rebrasto pokrivanje koje se takoder izraduje na dascano] oplati. Da se pokrov- Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek provjerite stanje drvene konstrukcije krova npr. Say posao se odviie nad raskrivenim krovom. koje treba ukloniti. Kada uklonite plocu.lntervencija samovca na ovoj vrsti krova mora se cqraniciti na popravke manjih povrsina i to ne strmom nagibu krova. pazeci da prekrije ostecenu krovnu Ijepenku. odrezite komad krovne Ijepenke u obliku pravokutnika (neka bude malo veci ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga stavite pod place. Cesto puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenka koja je savijena iii ispucana. gredice presjeka trapeze (3. svakom drugom slucaju pozovite strucnjaka-Iirnara. krovne se plohe pokrivaju pocincanim iii cincanirn limom. plocu mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog (pribora) alata koji morate podmetnuti pod plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je pricvrscena. ostobodivsi je od U drza{:a G. Limena traka je ponekad priiivrscene za letvicu V ciniienim zskoviceme.

Na rogu kraj zida stavite vijke na udaljenosti 30~35 em. Provjerite da Ii je pravilno pricvrscena tako da je lagano povucete prema dolje. za donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama cavlirna iii take da su krajevi savijeni u prijevoj. podignite prema gore i istodobno povucite prema dolje ostecenu ploeu. vratite U drzace na njihovo mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano. dva do tri reda ploca vise je nego dovoljno da biste dosegli zid . Od starog lima napravite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti rub place koju cere zamijeniti i uspravite je toliko da je mozete odvojiti ad gornje place. Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali kao uzorak. Sad predite na gornji red. Umetnite pod brid gornje place drvenu dascicu. Ona mora imati dva pregiba sa strane kako biste je mogli umetnuti uz U drzace. Objema rukama povucite plocu L. Detetj 1 pokezuje jednu vrstu takv/h ptoce. Nakon skidanja pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se moraju izvinuti prema gore kako bi se mogJa izvaditi ostecena lirnena ploca. Stegnite krajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite. a zatim pripremite pravu plocu koju cete staviti na krov. skinite pokrovnu treku i prosirite kod U drieiie zavrnute krajeve G pomocu kf/jesta. Plocu utisnite medu U drzace. prije svega moramo reel da se po plasticnirn plocama ne moze hodati. ali pazite da je ne deformirate iii ne unistite. Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo] izmedu zida i pokrova. Ada biste to postigli marate podignuti i gornju plocu pornocu dvije poluge. Vazno je da ploce u drugom redu budu dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu tocno na svom mjestu. davaljno je samo naznaciti pregib. Najprije odviiacem i hvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosirite krajeve U drzaca kako biste olaksali pornieanje ploce (slika 11). 11 Da biste zam/jen/li plocu. pri radu se posluiite iiekicem M. tezinu tijela rasporedite na dvije daske koje ste namjestili na rogove i naknadna na ploce. Donji dio ploce ne mora biti potpuno zavrnut. U slucaju opisanog krova. Sad rnozete dovrsiti savijanje na donjem bridu tako da se ploca rnoze pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnite zavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrscivanje ploca. 47 . Gornjirub (dio) ploce mora biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli pricvrstiti za plocu iznad. zatim je povucite nadolje u smjeru strehe. slijedeCi nagib krovs dok je cijelu ne izvucete. Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova dok ne udari u stepenieu obloge. Gurnite plocu dok ne asjetite da S8 zakacila. 12 Pripremite plocu L istog ob/ika kao one koju morete zamijeniti. koja ce se oslobodena tereta gornje place laka izvuci..na limena traka ne bi izvukla (ispala). Kako zamijeniti plocu Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi skidanje same ploce. Uvucite je na njeno mjesto. Klijestirna izvueite cavle kojima je pokrovna traka zabijena.

U trenutku kad automobil pastaje sve skuplji. a drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton- . sto je bolje. Krovovi mogu biti razliclt]: najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se naslanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao dobar oslonac i ujedna dio nasive konstrukeije. Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce..da automabil prekrijete eeradom (nepromocivim platnom). nemate ni mnogo moqucnosti.5-6m. a u najnizc] tockl biti visok 1. a cuvajte ga i od prejakog sunca (pokrijte mokrim novinama). Ako je teren na toj strani neravan. izbetanirati betonsku kosuljicu debljine 10em.3-2. jelove grediee razlicitih dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii azbesteementa. Moze ga lako napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za kratka vrijeme. Ostavite aka tjedan dana da beton ocvrsne. Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije. S malo materijala i uz male izdatke mozete napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubimca na cetir! kotei». Prije svega. iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em. Aka posjedujete jelove stupee tada najprije izbetoni rajte 50 em visake betonske stupove na koje se pornocu kovanih papuca ad lima pricvrscu] u (nataknu) stupovi.80 m. treba ga izravnati i prekriti bar krupnim sljunkorn iii. To maze biti sama krov (otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zidovima i vratima. najbolje rjesenje je napraviti natkriveno skloniste za automabil. U blizini pripremite betonsku smjesu od jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te njame napunite rupe oko drvenih stupova.5 m. U betan utisnite male karnencice iii dielice apeke. Morate ih staviti potpuna okamita (pravjerite pomocu viska). Na taj naei n se izbjegava brzo truljenje drveta. Potreban materijal. zatim se pabrinite za mort. Pazite da ne pokisne (posebno u prvim satirna). Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj kutiji za alat. za temelje okomitih potpornja. Za automabil prosjecne velicine krov 48 .• I Nadstresnica za automobil mora pakrivati povrsinu od 2. Pripremite pet kestenovih stupova presjeka 12 x 12 em ad kajih su tri duga 2. na kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti zasticena od prejakih vjetrova. Zaprava. Temelji Odaberite najpristupacniju stranu kuce. postaje sve vafnije kako ga zastitif od vremenskih nepagoda. zabijanjem drvenih kocica u zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite dimenzije krova. Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih potporanja. Stupove usadite okomita u iskopane rupe. preostaje yam sama jed no . ako imate kornadic zemlje u blizini. No. Ova najduza stavite na krajeve uz zid postojece zgrade. Aka nemate gradu od kestenovog drva. a dva 3.5 x 5. Prvo sto se treba uciniti jest urediti tlo na kom cete napraviti skioniste. Opisat cerno upravo taj tip krova: krov odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti nacin. lako cete naci u prodavaonieama. Ako nemate qarazu. za nasivu konstrukeiju i za krov.5 m.

na sredini /e poduprite rukom D.B 1 Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicu C koju moiete sastaviti ad dva dije/a. pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2). Montirejte drugu podroinicu H na stupove A iN. U6vrstite ragove (roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M. spojite metiusobno stupove Ai B klijestime FiG. 49 . Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1).

5 x 12 em u presjeku. Da biste napravili siguran zaklon koji nece propustati vodu. Jos pricvrstite tri iii cetiri grediee koje cete razmjestiti prema vrsti pokrova. spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima suprotne vanjske stupove. duzi ne 3 m koje cere za krov sir ine 2. gornja podrolnica. Krov Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclncanag lima. Sad stavite drugu podroznicu. Nastavile s ptocom M tako da je s dva vala (rebra) stavite na prethodnu ploiiu. Spoj dviju dascica pojacajte dvjema letvieama sa strane. skom smjestom tru ne.. kako je to na slici 1 prikazano. S dvije gredice (klijesta) od 2. ucvrstite ga u okomitom poioieju provizomim potpomjime. 2 U rupu A namjestite stup B. Na sredini podroznicu treba »podbociti« drvenim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za zid. Ove dvije grede (ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i pribijene s vanjske strane stupa. ne plocu E stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii L. Ucvrstite ih cavlirna. Na vise stupove kraj zg rade polaze S8. 50 . Provjerite okomitost viskom D.. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu metalnih spona (vidi stiku). salonita iii plastike. Nosiva konstrukeija nadstresnice je gotova. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovima dobit cete ako spojeve pojacate tzv. Plasticne ploce su cetiri puta laganije i lako se rezu (obicnorn pilom). Posao pocinje bas Jednostresna drvena konstrukcija Na postavljene stupove stavljaju se grede 10 x 1 2 koje se zovu podroznice. poslusajte nekoliko jed nostavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca koje cete staviti na grediee i prievrstiti ih vijeima. Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim salonitnim plocarna. Radi se 0 tri grede 10 x 12 em u presjeku. rukama tako da ih koso zabijete izmedu podroznice i stupa (sl.5 m pricvrstiti ooprecno iznad podroznice tako da dobijete jednostresni krov. priiivrstite je ltd. Vrijeme je da montirate rozenice krova.5 rn). Aka ste tocno slijedili nase upute. Krov pocinje poprimati svoj izgled. zatim ispunite rupu betonom C. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar da ne bi probijala voda. postolje stu pa izved ite ad celicmb papuca. Ove ploce u trgovini mozete kupiti u razlicitirn vel ici nama i bojam a. 3 Pricvrstite plocu E dui bride F. Oba stupa kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije spone (slika 1 detalj 1). kao sto vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje podroznice da bi voda kapala daleko ad nosivih stupova. konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna. ucvrstite je cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m) mozete napraviti od dviju jelovih greda presjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn. duge koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2. 1 detalj 2). sidrenih u temeljnu stopu.

E 5 Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a dva i rupe ne vrhovima rebre. Vijei se nabavljaju zajedno s valovitim plocarna. ako to zahtijevaju dimenzije konstrukeije.5x6cm). Suborn krpom (U) ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice. ukljucuju6i i ulaz. Na okomite stupove. kako to pokeeuje slika. Poskroplte -uzljebinu vodom. ima Ii previse istaka. Zicanom cetkom udubinu nastalu u zidu. Tako ste napravili dobru podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa zidom i krovom. bez obeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. Slijedecu plocu stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka dalje. Zeto je preporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ceIlene stope usidrene u betonski temelj. Prvi red slazite ad strehe. Prije odstreoiti silikonski pepir. a kasnije predite na gornje redove. tj. prvi red ploca pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih 30-35 em. prvu u visini 6 Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na sudaru selonitnoq pokrova . Da biste izb]egli vibriranje ploca od vjetra. radite zdesna nalijevo. zida (5). Ovaj prvi red ploca pricvrstite samo za prvi rag. ali uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu sa spojevima medu plocama. Vanjski zidovi Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve6enom krovovirna govori i a zidovima. !!/zotrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini. Prije no sto postavite place preporucljivo je eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazurnim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcrena iako je krov stiti. postevljenje drvenih stupova direktno u bel Oil nije i nejbotie riesenje. Kada se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravo smo ga opisali) moquce je istim materijalom napraviti i zidove i taka bolje zastititi automobil od vremenskih nepogoda. Krovna konstrukcija koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi se ploce mogle pricvrstiti. Kao prvo morate duz linije opsega nadstresnice. odrezite gao To cete uciniti taka da je stavite izmedu dvije drvene dascice. iskopati brazdu dubine 10-15 em. od tog odbijte dok se ocistite pazljivo 4 ieko je neiiednostsvntie. Strs: Ii zadnja ploca pravise. horizontalno postavite letve (promjer 2. Zidarskim dlijetom i cekicern oko 15 em zbuke iznad prve letve ne pokaze opeka. Na deta/ju je vijek N s brivom O. Trenutak je da postavite prve valovite ploce. 51 . Prepilite je po duljini rebra. U tom slucaju pocnite raditi odozdo. Kasnije sve ocistite od prasine.zida. Elektricnom busilicorn iii rucno probusite place. Neka prva ploca strsi van aka 1 Oem ad letve.

Ako je konstrukcija niza ad stranice plcce. Na isti nacin eete obloziti i zabat gdje se nalazi ulaz. pokusa- 7 Iskopajte brazdu S dui linije opsega konstrukcije (nossce) T pricvrstite poprecne tetve-qredice U. Radite ovako: provizorno stavite prvu plocu koso na garnji rub. Oznacite i odrefite u skladu s nagibom pokrovnih ploca. Visak place odreiite. Dobra je ostaviti pukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka. Montirajte place Vi pricvrstite ih. Pricvrstits je Z8 donji red ploca (neka donjim svojim rubom prekriva gornji rub place ispod) i nastavite taka s ostalim plocama. i za stupove 8 U zamjenu za salonitni pokrov nedstresice moiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni pokrov. tako da bude na isto] visini kao i prva. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima. Nastavite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn. Fiksira se ZETA vijeima (kao setonit) 118 hrptu vala. J . Medutim. polozite plocu na dno iskopane brazde i pribijte za letve. Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri. vrlo je jednostavna izrezati place. a format kupljenih ptoce osigurava laksi transport i rukovenje na gradilistu sa cvrstom belom. u tom slucaju slazite plocu po plocu. naslonite je na nagib (krova) tako da se slaze s rogavima. dio kraj vrata kao i zabat uclniti problematicnim. vijeima X. Pocnite od ulaza. taj »preklop« ne mora biti veei od 15-20cm. Laks. Slijedi drugi red. je ad sslonite. nemojte staviti vijke duz brida s gornje lijeve strane. preklapite ih jedne preko drugih. 52 vaj ucl ag raniciti reza nje. mazda cere morati jas mala kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamencie.. umecuct jednu pad druqu. tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju polofite u brazdu. Mozda ce yam se straznja strana konstrukcije. a ostale na razmaku oko 70 em (duljina ploca). Nastavite tako duz straniea. Kad pricvrscujete prvu plocu. Kada prievrstite donji rub drugog reda plcca. Kad vijcima pricvrscujete desni brid druge place pricvrstite i lijevi brid prve ploce. Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red ploca. Da biste dobili bolju cvrstocu mozda ce na straznjoj strani krovne struktu re (stra na nasu prot ulaw) trebati staviti jos jedan okomiti nosac (promjer 12 x 12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave »zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice od krova. I I I I . pricvrstit cete istodobno i gornji rub donjeg reda. terena. Postavljajte ih tako da valovi rebra stoje okomito. J ..I .

toplinsko -izotecijski sloi: E. Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevima ponekad su krovovi napravljeni kao terase.Izolacija terase njemu zadrzavaju velike kolicine vode i snijega. na izolaciju se opet stavlja beton za pad koji daje potreban lagani nagib. 1 Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tetesa: a) A . L .reske ispunjene bitumen om.parna brene: B . Toplinski izolator lezi na tankom sloju cementnog rnorta. E .hidroizolscije. lzrnedu ploca se astavlja reska slrine 1 em u koju se ulijeva bitumenska masa (bitumen + pijesak). F .betonske iii tereco ploce: H .tlscns ptoce konstrukcije u laganom padu.slo] bitumenske Ijepenke: 0 .rabieirana i dilatirana cementna glazura. C . 0. A 1 . Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stalnog rastezanja materijala. Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi se racuna 0 njegovoj izolaeiji.toplinsko-izolacijski sloj: C . Tipicni nedostaei ovog krova su da prokisnjava ida se na 63 . To je intervencija koju treba poduzeti na vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj» mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u prostorije koje se na/aze ispod terase.s/oj laganog betona u padu. b) A .hidroizolaeija.eementni mort G .parna brana.tlecna ploce konstrukcije. Na hidroizolaeijske slojeve S8 polazu betonske ploce dimenzija 40-60 em kao zastitna obloga. Na beton za pad se stavljaj u hid rai zolaeijski slojevi koji se sastoje od tri iii vise slojeva krovne ljepenke polozene u vruci namaz bitumena.

Medutim. Kad je ostecenje velika (na veco] povrsini). Najprije je prosirite dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen. Bitumen u reskarna izmedu ploca To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj. Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen u reske. Da se ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne rukavice. Danas u trgovinama ima i polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i obicnih biturnenskih masa koje je potrebno rastaliti grijanjem. 2 Da biste promijeniti bitumen u resksme izmeau ptoce. r 3 Napuknuta betonske obloga papravlja se taka de se pukotine G prosire dlijetam H. Psitiivo ocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicane cetke. posao ce napredovati. Nakon pocetne nesigurnosti. No. zsvrnite vrh A stare turpije B i njime istruiite steri bitumen C. Kako izolirati pukotine Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i odmah se ne popravi. Zelite Ii popraviti terasu. Aka je terasa izvedena pravilno. na plocice nalijepite. POLYAZBITOL Grrneca iz Zemuna).Laicke intervencije na ovom tipu obloge odnose se na izvedbu zastitne obl. 54 . tanke pukatine ce se brzo prosiriti. Da biste ga ulijevali u zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebicern iii jednostavno plosnatu limenku. Lijevajte vruci bitumen iz limenke D u dobra ociscene reske. veda prod irati u obilnim kolicinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenja donjih izolacijskih slojeva. dosadan je i sve u svemu prilicno skup. Taj posao svakako prepustite strucnjaku. Dok to radite otpatke bitumena pokupite u jednu vrscicu da ne biste zaprljali pod. na stranama gdje su udubljenja. Pukotinu mozete popraviti jednostavno pornocu polimer-bitumenskog narnaza (npr. Ovaj posao maze trajati priliena dugo. radite ovako: od vrha stare turpije napravite struqac sa snaznorn i ostrorn kukom. Pukotina nastaje uslijed toplinskog naprezanja u betonskorn sloju. potrebno je popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijske obloge.oge ad betonskih ploca iii popunjavanje reski u kojima je vrucina rastalila bitumen. jed nostavan popravak nije dovoljan. Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne biste uprljali pod. valja intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom put vodi biti slobodan. Njime lstruzite bitumen izmedu plocica. dade Ii do neocekivanih neprilika svaki je trenutak pogodan za popravak. samo izlazenje bitumena iz meduprostora plocica nece prouzrociti prodiranje vade. Bitumen nalijte taka da bude nekoliko milimetara ispod ravnine plocica. Sve radove na ovoj vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena. samoljepljive papirne vrpce. Reske sad ispu nite bitu menom (smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u limenkama.

u suprotnom se obratite strucnjaku. vee smo opisali. Taka nastavite prerna izlazu. Odrezite traku Ijepenke (po duljini. Ako terasa nije prohodna. Srotsnu /jepenku J kao sto to prikazuje stika stavite na sredinu premezsnag dijela terase I rastegnite nogama te usput uk/onite eventualne mjehurice zraka. Pri kupnji materijala imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m ida ce. Pogledajte na detalju redos/ljed Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimo drugi sloj smale. Ne radite na brzinu jer posao necete obaviti kvalitetno. Sad se nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srnoIe. Polaganje hidroizolacijskih slojeva na terase Za dobru hidraizalaciju terase potrebna su najmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitumenske mase (smola). Pukotine nakon prosirivanja mogu biti siroke 0. ali izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn bitumenskom rnasorn. stavite betonske ploce na fini pijesak. ako je terasa prohodna. Nastavimo raditi kao i prije. Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka. izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m. takoder prema potrebi. Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivaju spojeve Ijepenki A i B. rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4). kad ih stavite jednu preko druge na terasu. mora! cete poduzeti nesto vise .bitumen. Ako povrsina nije velika mozete to uciniti sami.Urezujte tankim dlijetom tako da njime rnozete uci u dubinu. 55 . Radite sisternaticno kako ne biste predvidjeli koju pukotinu. posljednju traku krovne Ijepenke odrezite. ne smij e biti rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko milimetara niza ad razine eementnih ploca terase. Bitumensku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m. 5 Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitumenskom masom premaza/i /jepenke A I B. Prije nego je zalijepite za smolu. najbolji trenutak za ovaj posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine najsire (beton je stegnut). preklop iznositi oko 10 em. Kako cete izliti bitumen u pukoti ne. Ako su medutim pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih samo popunite polimer-bitumenom. 4 Za ponovno ob/aganje. koliko treba) i pocev ad sredine.popraviti cijelu terasu. Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio terase za druqu traku. preko ociS6ene terase gradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) K razvucite bitumen. kako bi lijepo legla na preostali prostor. dok sve ne zavrsirno. Prva traka krovne Ijepenke mora u ovom slucaju biti siroka koliko i zadnja traka prvog sloja.5-1 em. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern za prasinu brizno uklonite sve nacistoce kako biste pripremili dobra »leziste« za polimer. hidroizolacijske slojeve pospite krupnim sljunkorn: poprskajte vapnorn. prvi red mora biti na suprotnoj strani od ulaza na terasu. pri tome narnazlte rub ad 10 em prve trake jer ce je slijedeca traka prekrivati za 10 em.

1) tako da mu rub bude malo ispod odvoda. a zatim nastavite sve dublje i dublje ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad razine terase. Najcesce se dogada da su odvodi u zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na naqib terase iii su premaleni da bi brzo propustali vodu. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb za vodu. radi se 0 zarnjeni eijevi kroz koju prolazi voda. Prosirite rupu na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi. druqacije je ako je terasa okruzena para petom. U oba slueaja veda ostaje na terasi i predstavlja opasnost za nju. Kad ste probili zid oko odvodne eijevi. mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda. koji u nekim slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom. • I 1 Prije nego pocnete izvoditi odvod vode. nakon popravaka zastitnih slojeva terase. uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditi cekicem i dlijetom. npr. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko rupe. udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista. Posao je vrlo jednostavan. nerocito ako se oko terase naJaziparapetnizid. a da se okomiti zljebovi ne bi zacepili otpacima zbuke. a zatim ponovno stavite novu eijev. Zatim pticvrstite stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke. valja pristupiti popravku odvodne eijevi. Poqledajmo razllclte slucajeve koje mozerno predociti. sto mozemo uciniti? Svaka terasa.•I Odvodnjavanje terase Cest o predstavlja poteskocu. 56 . Jednostavan sistem zastite je upotreba starog kisobrana . upotrijebite mokre krpe kako biste na oqranicenorn prostoru zadrza!l otpadne materijale (sl. a to je vrlo tesko usta noviti i popraviti. (Pre)star odvod Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja vodolovnog grla iii pak zbog preuske odvodne eijevi. Dakle.otvorite ga i objesite na ogradu (sl. isprazn] ujte kisobran cesto da tezina materija la ne bi probi la platno. Nekad je i razina povrsine zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u odnosu na eijev. namjestite mokru krpu A u kanal ilijeba. Buduci da su terase u vecini slucajeva okrenute prema uliei iii nekom javnom mjestu. Preostala voda se malo -po malo upija u konstrukeiju terase. s malim nagibom. 1). valja raditi pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga ozlijedili. Problema nece biti ako je ograda koja zasticuje bridove terase napravljena od metala.

Dobra zagladite vanjski i unutrasnji izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo napraviti tzv. narocito za onaga tko na terasiima mnogo biljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod terase nego i zljebove. vodolovno grlo za odvod. To mozete uciniti i na ogradi ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka postoji zlijeb iii direktno na tlu. da bude nile (deta!j 2). Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke. kako biste mogli spojiti sredists. Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u odnosu na nagib terase. Betonom punite zid sto je rnoquce dublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna opeka. a na L _-__ _ -_-_--~s-. osim sto sluzi za baratanje sa cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba. gresku ispravite taka da na najpovoljnijem mjestu napravite novi odvod. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali nemojte ostetiti donje slojeve. 3 dijela pijeska) i istom dascicorn ga poravnajte tako da dobijete kanalic zeljenog nagiba. sad rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev veceg prornjera. ponovno provjerite pad. Izrada odvodnog kanalica na terasi Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize iii dalje od odvoda. I I 57 . Duz crte ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s brusnom plocorn. Pomaknite odvod preme do/je. U slucaju da nema zlijeba. napravite mali unutrasnji kanal sa zeljenim padom. Pazite da ulaz eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto da izlazi . Sjetite se da smocite zid. Cijev ispunite krpama kako se ne bi zacepila.Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje tako da napravite mali pad. kako bi beton bolje »primio«. Kopajte dui ograde B kanal C. Danas se u trgovinama mogu kupiti odginalni slivniei sa zastitnim mrezicama.u laziti. Zidarskom zlicorn oblikujte i odozgo pospite cementom. Ako je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat ce lijevak kojim ce otjecati sva voda. Uvucite cijev u rupu nakon sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak merle: daska. Ravnom daskom i libelom (sl. Na podu nacrtajte debe10molovkom crtu paralelnu s ogradom. mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvodom. pripremite malo betona (jedan dio cementa. 2) provjerite pad prerna odvodu. lskopajte kanalic ad lokve prerna odvodu sam a u vanjskoj oblozi terase i pri tom ne dirajte izolaeijske slojeve. 5-6 ern. Srnocite kanal. a nemogu6e je napraviti direktan odvod. Ako je prethodni odvod bio malen. U zadnjem slucaju cijev mora strsati ad ograde bar 15cm kako se voda ne bi slijevala niz vanjske zidove ku6e. pokrijte ga betonom (1 dio cementa. Dlijetom odvojite (otrgnite) dijelove plocica lzrnedu crte i ograde. tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu. 2 Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocu descice i libe/e. To je vrlo vamo. pri tom nastojte ne micati ostale dijelove plocica.

koriste se i tzv. Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odnosu na prvi red crijepa. U prvom slucaju se zeli izbjeCI da voda ne zavrsi ispod zlijeba. Ostali elementi za odvodnju vode su: limene odvodne eijevi te obruci za njihova pricvrscivanje na zid. natkrovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni na strehi tako da se uopce ne zapazaju. Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni sistem kisnice su slijedeci: prije svega se zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebovi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3. ako krov ima mali nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen. Kad zelite da se veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu okomitu cijev. Izmedu su specijalni zljebovi s rupama za odvod i spajanje s okomitim cijevlrna. 1 Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnju kisnice: A ilijeb koj. zattm ko/jena i ispusti. je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori:ontalni zlijeb. I obruii. moie biti raz/ieitog oblika i veticine. N odvod za kanalizaci/u.2 iii 1 m s dijelovima za spajanje. G obiiino trodljelno kotjeno: H cijev. postavite jedan vodokotlic koji ce skupljati vodu. F kuke. najbolje je upotrijebiti skele. morateih bez daljnjega sigurno ucvrstiti kako biste sprijecili nezgode. »koljenirna« i zatvorenim krajevirna. 58 . Ti se zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgradama. iii ako . M ispust.imeni z jebovi Predstavljaju sistem »kenele« za odvod kisnice sa krova. Zljebovi su za strehu pricvrsceni kukama. zatim koljena i ispusti. a u drugom da ne bi prskala van. il i od p lastike koji se vide na skoro svi m zgradama. koje se pricvrscuju za roznics krova i moraju se pravilno rasporediti. ako upotrebljavate Ijestve. C koljena Hijeba. Cijevi mogu voditi vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete upotpuniti posebnim kosim koljenima. Kada radite na odvodnim cijevima. se prievrscuje za strehu. a najcesce u visecim zljebovima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog lima. 8 osta/i element! za odvodnju vade su: limene odvodne cijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid. Medutim. L sabimi lijevak. Kako ih treba odrisveti? Kisa koja pada po krovovima skuplja se na razlicite nacine. 0 z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljucente odvodne cuevt.

rivljeni zlijeb S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie mogu iskriviti. Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih medusobno spojite.Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi. prijeko je potrebno kontrolirati cistocu horizontalnlh zljebova.i se pri tom i staporn i pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku vode . provjerite jeste li sve dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra vode.zlijeb. Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne biste ozlijedili ruke. kojim cete odstraniti otpatke i baciti ih u vjedro. 3 Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda? Odstranite vece otpstke. otpaci ne bi zacepili.2 Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust B da se tie bi zacepI!a rupa C. koje uvijek morate skupljati i pornicati. riskirate neku nesrecu. a cijev ocistite stepom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnom sipkom Hi onde ze/ijte vodom. spojeve i kuke za pncvrscivan]e i postepeno uklanjajte necistoce. Pazite da ne odu u odvodne cijevi. To se dogacfa u krajevima gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim mjestima. Cijev se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva voda u nju sluzec. snijeg rnoze prouzrocititeze stetei pomicanje cijevi. bilo bi dobro rastaviti krajnji dio. pa je jednostavnije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati. da bi mogao vrsiti svoju 59 . mozete u potrijebiti sta p na ciji jedan kraj prlcvrstite statu krpu tako da bude malo manjeg promjera od cijevi. I I . rastavita cijev. narocito plasticni: ipak na podrucjima koja su bogata vegetaeijom i gdje ima velikih nanosa snijega. Sjetite se da ako radite na ljestvarna. prije dolaska ruzn09 vrernena. Zlijeb. Ako se radi 0 koljenima iii yam ne pode za rukom da izvadite sve necistoce. Isk. Radite u rukevicsms.{(D za odstrenjivente otpadeka E.. Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti zastitnu zicanu rnrezicu. Tako ocistite cijeli kanal. 2). da je lisce i drugi . najmanje jednom godisnje. dovoljno je da pri]e zatvorite spojeve nekakvim krpama. Pripremite kornadic sperploce iii plastike istog profile kao i .Odrzavanje Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih biljaka u blizini kuce. Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna dolje i usput kontrolirajte sve dijelove. zemlja i lisce u cijevima. ako nisu savinute. Lisee koje pada u oluk rnoze zacepiti odvod. Zstim pail/iva ponovno postevite cijev na mjesto. Zbog preteznoq lemljenja cijevi i iljebova prilikom rastavljanja i sastavljanja najprakticnije je pozvati limara za taj posao. Prije nego pocnete raditi. odstra nite naslage blata i rdu.' Od plastike neprevite praff/lrani iistruga(. Vjetar i vegetacija uzrokuju zaceptjenje. Ako je cijev direktno povezana na zajednicki odvodni sistem. Pocnlts od zlijeba pod strehom. Zice rnozete naci u trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od nekoliko poclncanih zica. Za ciscenje okomitih cijevi. ako nisrno ovladali tehnikom lemljenja. stavite pod odvodnu cijev kantu (sl. a posljedice su prasina. Oluei su obicno dugotrajni.

Aka se jedan dio cijevi savine. jer ih ne treba lemiti kao pocincane.r funkciju. ispravite ga.5em. Zlijeb od pocincanoq lima. Zatim povrsinu koju cete lemiti istrIjajte kalafonijem. Nategnite uzieu na suprotnu stranu eijevi i libelom kontrolirajte pad. drzaceo Da biste provjerili pad prerna izlazu. U tom slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme. Skinite steri dio kuke C i stavite no vi. . vodeci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se nalazi ispod nj ih. Kuku pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima. preporucljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od one gdje se nalazi odvodna cijev. neteqnite uzicu P izmec1u Q j R. ocistite brusnim papirorn oko spojeva. 4 Ako je Z/ijeb pod strehom iskrivljen. Kako biste umetnuli dopunsku kuku. za to posebno profilirane petlje. Ako se radi 0 plastlcnorn zlijebu. u njoj se formira udubljenje u korn se talofi voda. Umetnite kuku pod eijev taka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrscuje. Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza. Pri lemljenju dobra zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati. mora imati minimalan pravilan nagib (0. Ne morale skidati cijev. Crij epove stavite pokraj otvorenog mjesta. Kada popravite eventualno i cijev. Krajeve koji se spajaju prernazite dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba dijela. Neki plasticni zlijebovi s valovitim uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke klasicncq tipa. inace ce biti doveden u pitanje polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih cijevi. zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu uzieu. a ako je potrebno. Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zaraca za lemljenje (letkol). nakon sto ste ga ocistili. umetn ite i dopu nske kuke tj. svojim gornjim bridovima su obieseni na pravokutne. Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi prije nego nastavite raditi druge poslove na zlijebu. potrebno je ponovno uGvrstiti spojeve npr. nalazi iznad raga krova. lisce i necistoce dok ne dade do curenja. potrebno je podiqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova. Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova za lemljenje tako da dobijete potpuno glatku traku. nakon sto adstranite svu necistocu. 5 Ako je kuka T ostecen». u suprotnorn slucaju gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje. Pazite: ovo pomicanje je vazno i ne smije biti vece od 1.5-1 %). lemljenjem. Ako se zbog deformacije pocnu razdvajati dva susjedna spoja zlijeba iii cijevi. Lemljenje cete obaviti bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u. prema odvodnoj cijevi. Pomaknite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojima je kuka oriiivricene. zsmiienite je. Postavite kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. krajeve kanala odvrnite kako biste mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u alkohol. 60 . Ovaj posao je nesto jednostavniji na plasticnim zljebovima. Zatim ta rnjesta prernazite specijalnom smjesom solne kiseline i cinka. provjerile tibelom je Ii uzica nagnuta prema odvodu S. Ako je deformacija Zlijeba ogranieena na jednom mjestu povucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal. premazite je nekim srsdstvom protiv rde. dok ne postignete zeljeni rezultat. iii izmijenite brtvila na spojevima cijevi. Pornocu zice i libele provjerite da Ii je kanal dobio zeljeni pad.

te predstavljaju veliki problem za odrzavanje zljebnjaka. Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn vrhorn. Horizontalni pad zlijeba (0. Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka. te sarno razlicitorn vi61 . zakovieama fiksiranih na obje strane povijenag dijela kuke. Isto vrijedi [ aka pad kanala nije debar. Nije naodmet napomenuti da se kuke ku puj u po redoslijedu postave: prva s najkracim ovjese-njem . nemojte ga ispravljati. Pravilnom postavom..U slucaju da je kanal. okruqlih poeincanih zljebova koje mozerno kupiti u sastavnim elementima gotovo u svim prodavaan icama metal ne galanterije u J uqoslaviji.. polukruzne kuke od plosnog zeljeza: 2.5-1 %) postize se razlicitim ovjesenjern kuke. vee ga jednostavno zamijenite. tada treba nabaviti: 1. koj i pricvrseuje zl ljeb i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece. Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete postavu i montazu zalistaka (elasticna pera na kukarna). 3. segmenta polukruznoq pocincanoq 2:lijeba s vee oblikovanim vanjskim (okrugUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanim bridovima. Oblici potkrovnih zljebova natkrovnih Potrebno je naznaciti i koje su osnovns razlike izmedu patkrovnih (visecih) i natkrovnih (Iezecih) zljebova. U ovorn slucaju montirarno ih na bocne stranice roznica Na taj nacin nema zabune pri kupnji kuka jer su sve jednako skrojene. koja pri koristenju u pravilu prvi rdaju.. zadnja s naiduzirn. bez obzira od kog materijala je napravljen. Zlijeb A sastoji se od: 1. jako deformiran. u tom slucaju 'skinlte cijevispod strehe i stavite novu a djelornicno i advodnu eijev. Na crtezu A i B prjkazana su dva tipa potkrovnih. visinska razlika unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora biti 2-4cm. dvaju elasticnih limenih zalistaka.

3. bilo da se radi 0 osteeenjima iii uobicajenorn odrzavanju.zlijeb s ru bnim limom strehe b . Segment horizontalnog zljebnjaka jednakog je profila kao i kuka. U krajevima gdje se grade obiteljske kuce bez istaknutih streha.r sinskom postavom na roznici postizerno pad zlijeba. ne steze prejako cijev i da nije presirok. kad je zatvoren. Odmaknite cijev koliko je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm). ove kuke lakse montiramo i demontiramo. a promjerom su vee prilagodene pojedinim sistemima oluke. zatim pricvrstite cijev. u segmentima od 1 do vise rnetara. Kal<o ucvrstiti odvodnu cijev Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida. Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno promatrati u dvije osnovne varijante: a . sa vee torrniranirn okruglim ojacanjima na rubovima. regulirajte polozaj obruca tako da. kako bismo form irali horizontalni zlijeb. Osim toga. U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi otislo se korak dalje. Gornji dio kuke ucvrscu]e se na roznicu. jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem pornocu zapinjaca. Segment polukruznog pocincanoq zlijeba s vee oblikovanim bridovima. Priteiu se vljeima IIiumetenjem posebnih osiqureiie. 2. Kako postaviti novi zlijeb Jugoslavensko trziste nudi gotove. tako da nalazimo uz pocincane i bakrene odvodne vertikalne 7 Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zld obujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispod mensete. a na unutarnjem pornocu limene kvacice za podlogu. Danas se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknutim strehama iz estetskih razloqa. buduci da su. na vanjskom rubu fiksira se zalisl<om. one trazenije. Kod oba nac ina treba postaviti horizontalni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi 3-4 cm od va njskog radi otjecanja vode iz prepunog zuebnjaka od strehe. sanducastoq profila). natkrovni zljebnjaci. U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju fiksirano sarno po jedno elasticno pero (zalistak). Rubni lim. a to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profila) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova. jer je natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne plohe. Vanjske cijevi su bez sumnje prakticnije. Postavite cijev sasvim okomito. dostupne pa se maze brzo intervenirati i nema problematicnog propustania vode koje je tssko utvrditi. Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid bar jednom na svakom segmentu. stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits vijkom. Obujmice se proizvode u reznim obticime. Ovako oblikovane dijelove treba na qradilistu sarno medusobno lemiti. upotrebljavaju se iskljucivo lezeci . a ne prerna njoj. Nasi proizvodaci nude i ostale dijelove horizontalnog sistema. iii pak komibinirano. Za ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo62 J .bez rubnog lima strehe Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike natkrovnih zljebova. Radi zastlte zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D). »skrojens« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i. a pravilan polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod naglavka. Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti.

posta vljanje zlijeba i provjeravanje rada odvoda. podijelite posao na tl'i dijela: obiljezavanje smjera olu ka i ucvrscivanje lezista. Ljestve svakako morate privezati da se ne bi poskliznule. 63 . 8 Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane premazite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3). Ako zamjenjujete stari dotrajali zlijeb od poeincanog lima. Sve tri faze rada posebno provjerite. kako biste pravilno polozill novi zlijeb i odredili njegov pad. koristite se polozajsm i izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka. Ali za obujmiee moramo se jos raspitivati u prodavaonieama zeljezne robe. Siguran i miran rad omogucit ce yam metalna skela (mozets je i pozajmiti). Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisniee sa krova rnozs biti nova vertikalna »okitenska« eijev. mjeru prenesite na plasticnu eijev pocevsi ad naglavka zgloba za spajanje. Kada skinete stari oluk. Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljenirna« raznih kutova. priiivrstite ko/feno ispusta H obrucem G. Sistem bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove mogli izraditi istim materijalom. iIi tako da cijev direktno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj 6).eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i plasticne (npr. Nastavite raditi prema dol/e. Odreiite pos/jednji element cijevi po mjeri (detaii 5). OI(ITEN) sa samo djelomicno rijesenim sistemom pricvrSCivanja. posao ce biti tezi i sporiji. mozemo oblikovati neophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste vertikalnih odvodnih eijevi na teren. odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu koje cete sastaviti koljena. Pretpostavljarno da kupujete gotove proizvode i sami ih lemite i montirate. Pricvrstite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4). Pricvrs6ivanje plasticnih vertlkaln ih cijevi PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i odvodne eijevi. ako koristite Ijestve. U potrijebite komad stare eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba.

Tako pripremljene krajeve eijevi i prikljucaka prernezite Ijepilom.' ). donji kraj umetnite u rupu za odvod i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi. Budu6i da je eijev vee tu. Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast prve cijevi. Zadnji obruc mora biti postavljen odmah pod naglavak koljena. drugo. Gledajuci sistern pad a krova gornja strana i boone straniee limenog opsava pcdvlace se pod pokrov. U ovorn slucaju nije potreban srednji obruc.1 .6 DO 1 mm Slivna povrsjna m' Balkoni i lode Krovovi do 6 I{rovovi do 50 Krovovi do 150 Krovovi do 250 Krovovi do 400 Promjer odvodne cijevi u mm minimum Poprecnl presjek em' 50 50 20 20 36 f 70 100 125 150 80 120 175 Opsav dimnjaka Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitno je pratiti padove i najkra6e odvodenje kisnice. Kad se Ijepilo osusi. Olovkom naznacite na zidu visinu do koje doseze kraj donjeg koljena. pomaknite ga prema gore uza zid tako da donji kraj bude na zeljenoj visini. da biste dobro izbusili rupe za obruc. Umetnite gornje koljeno u rupu za odvod koja se nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite donje koljeno zidu duz kog ce se spustati odvodna eijev. na zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi. Kad se Ijepilo osusi. lzvucite cijev i odrezite visak. obrezite visak eijevi. u toj tccki cere pricvrstiti drugi obruc. Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u zlijebu). Okrugli gumeni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn spajamo elemente. pogledajte kroz eijev duz spoja. Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba. U toj tocki pritegnite obruc i zatvorite reske eementn irn mortom oko eijevi koja vodi u reviziono okno. Ako je posljednji element predug. koje cerno odsad nazivati gornjim. da biste ga po mjeri odrezali. a na zidu oznacitc sredinu cijevi. a drugi na sredini. nastavite posao.rtikalni odvod. Obiljezite koliko treba odrezati. Requlirajte obruc prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev. prernazite s unutrasn]e strane ljepi10m. Gornja Ako je povrslna krova veea od 400 m' treba uvrsti1i nove ver1ikalne odvode odgovarajucih profila. bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi. zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u kanalizaeiju. Zatim uzmite dva koljena. a eventualne neravnine izglacajtB brusnim papirom. Aka izljev direktno ulazi u reviziono okno. morate uqlacati brusnim papirom na vanjskoj povrsini gdje nema naglavka za spajanje. obujmiea mora biti odmah ispod naglavka. Uglavite naglavak zadnje eijevi u koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obruca. IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0. stisnite donie koljeno (spoja) unutar naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid. oznaCite koliko treba odrezati. morat cete je polako pomaknuti u stranu. Isto kao i prije. Obruce montirajte na svaku eijev. Sad definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste provjerili da se spoj sa zljebom nije pornaknuo. spojite oba koIjena za eijev tako da budu u istoj ravnini. a zatirn one od 12mm. nastavite posao. jedan odmah ispod naglavka.• Malam nazubljenom pilieom otpilite suvisan dio i zagladite glatkim brusnim papirom. «' . nemojte ih lijepiti.. Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera 12 mm izbusite potrebnu rupu. 64 . Pricvrstite dobro piasticnl umetak za pricvrscivanje obruca. Cijevi dva (otvorene) zadnja obruca stavite u reviziono okno da biste ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg elementa. Ako naidete na velik otpor predlazerno da posao obavite u dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo promjera 5-6 mm. Za svakih 15 m duljine zlijeba treba u pravilu predvidjeti [edan ve. dok j8 donja straniea postavljena na krovni pokrivac. donje koljeno. da biste cijev odrezali po mjeri. DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH ODVODA ZA OBORINSKU VOOU. Ver1ikalni odvodi odreduju se prema duljini ilijeba. Cijev mora stajati okomito. Iskoristite elasticnost plasticnih eijevi. prvo. Cijeli sistem zljebnjaka postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odnosno stezanj u.

kako bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom najkriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvrscenim na zid radi trganja u naletu vjetra. Spoj garnje i bocnih straniea mora biti takav da gornji dio pnjevoja lima pokriva donji. Danas je klasican nacin krojenja opsava nesto jednostavniji. 10 Za siguran rad sa iljebovime preporucemo da se posluiite malom pokretnom skelom A koju moiete iznajmiti. bez horizontalni h prijevoja (nabora). Montireite umecuci jedan u drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C (detalj 2). Limene vertikale oko dimnjaka moraju forrnirati visoku manzetu (20-30 em) iznad linije krova i slijediti pad krova. Zavrsni spoj (Iimeni nabor poput okapnice) mora biti »uquran« u slie tijela zida dimnjaka. na kotecicim« E (detal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4). Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela. 65 . jer se sudari ploha uglavnom »brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm kitovima. koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih materijala i ne pueaju (princip dilataeije). Baze mogu bit.straniea mora biti krojena ad jedne limene trake.

a B. Da biste ga vratil i u prijasnje stan]e. pa uokolo ad cementnog marta napravite homage no leziste za kanalice. Osteceni dimnjak . dobro smocite dimnjak i spoj oko njega. Odstrenite kapu dimnjaka C i mortom D poprevite grlo dimnjaka. rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid (sastavak na krovu. s jedne strane napravite laqani pad. Ovi zljebniaci -kana Iice. 3 dijela pijeska). Odstra nite sve otpatkezbuke. a otvor kaji vise ne upotrebljavate zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban gubitak topline.semotjepliive bitumenska traka (Urine 5. Ostrom cetkorn ostruzite cad. a na novijim od lima. na starijim kucarna su ad opeka.a na novijim od pretabriciranih opeka i cijevi. slika 2). tada treba ski. odstran ite razbijene kana Iice siekacem. Limeni opsav mozete izvesti na Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitati zbog cega. Da biste dim- 1 Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A i nerocito posvetite painju grfu dimnjak. 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvalu dimnjaka ispod po krovnih ploi». njak vrati Ii u pnjasnje stanje. rnorate paziti _da sl uzi svrsi [ da opet bude dobra izveden opsav uz proboj dirnnjaka kroz krovne plohe. a uz osta/e stranice na pokrov. cekicem i dlijetom razbijte mort ako je napuknut te pazljivo kistom ocistite svu praslnu. zatim stavite uz dimnjak kanalice s istim padom kao krov i s donjim krajevima koji nadvisuju kanalice pricvrscene na nizu stranu. Obilno smocite spa] i postavite kanalice na cementni mort (1 dio cementa. postavljeni medusobno kako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima. Aka je dimnjak od apeka. Prve kanalice slozite na donju stranu dimnjaka. Na starim kucama ovaj tip »opsava« je ad morta.lma razlicitih vrsta dimnjaka. Papravak se sastoj i. 2 Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kao ptivretneno rfesenje moie vam posluiiti izotrak .dati crijep iii kanalice koji pokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krovnu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen mortam. nagnuto prema krovu. prije svega u provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu cvrstoce opeka.imnjaci Moguce intervencije su popravci i pobolisenje propuha. 66 . drzeci se istih kriterija.Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak rusenja dimnjaka. Najzad slozite zljebnjake na najvisu stranu.

Provjerite stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje. 67 j . Dimnjak bez propuha Dva su preduvjeta za debar propuh dimnjaka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema zgradi i okalici. ucvrscsnirn za zbuku dimnjaka. sto je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iii zbog stabilnosti dimnjaka. Za postizavanje boljeg propuha u dirnovodnim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla dimnjaka specijal ni nastavci od betona iii lima. ccistite gornju plohu u grlu dirnnjaka te pomocu eementnog morta (odnos 1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak kojeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje dimnih plinova. Aka dimnjak vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace kape i poklopac zatvoriti. Takoder i izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova utjece na prapuh u dimnjaku. Danas vee tvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjak kojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. ako je manja maze se popraviti podizanjem dimnjaka. odnosno. Na crteiu V eerodinemicki nastavci uzidani morlom M. Na crteiu S je samoorjentiraju6i limen! stitnik. Visina grla dimnjaka mora biti 30 em iznad sljemena krova. Prvi od ova dva uvjeta. Posta vlja nj e specij a Inih nastavaka Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku s njega. Zatim uzidamo produinu cijev Tsa stitnikom. U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotrebljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim nastavkom. preporucarno da jednu iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn grlom dimnjaka i eventualno zastitite od vjetra pornocu celicne uzadi. ukoliko je dirnnjak udaljen ad sljernena. morate dati izraditi (kod vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nastayak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na grlo dimnjaka. Ako ga budete morali podizati vise. aka je razlika u visini minima Ina. povezan s projektom kuce. grlo mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno okomito na povrsinu krovne plohe. predvida razliku u visini najmanje 5 metara. To su razliciti elementi priIjubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnog kanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju cijevi.ovim dimnjacima pocincanirn limorn. Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak. Da biste dimnjak preuredili u dimnjak ovog tipa. rnozete ga nadozidati od starih opeka. 3 Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vuci najprije skidamo poklopac C i stupice L. ali taj posao zahtijeva malo vise iskustva i opreme pa je najbolje zatreziti pornoc strucnjaka. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna sto povecava sposobnost vucenja (slika 3). Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dimnjaka (zida) i ne propustati zrak. Drugi uvjet dobrag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka na krovistu.

.

. podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu . .DOVDD VoDE I RADDV NA DTVORENDM 1 "I J J Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce. Kako izrediti odvod za kisnicu.. poploceti stezu £I vrtu.

voda iz kuhinja. bilo da se radi a zidovima iii krovovima. staza do nadstresnice za autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs treba obaviti oko kuce. na kraju tjedna. bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako napraviti potporne zidove vee srno opisali) bilo zbog samoq terena. sto usporava prolaz vode i ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne zacepi. a posebno u velikim zgradama. Kada se radi 0 kucarna za jednu iii dvije obitelji. Vee smo spomenu Ii uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice. Do pred kratko vrijeme ovi su se odvodi izradivali od betonskih eijevi. medusobno spojenih eementnim mortem. npr.IlVAN ) KUGI J I I ) ! . Ne zaboravite skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same odgada posao koji mozete i sami obaviti. Kad mnogih starih zgrada postojale su dvije odvojene kanalizaeijske mreze . I ) J ) 70 . Izvedbu treba sagledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon toga nabavljati potreban materijal i alat. Nisu teski ni kornplieirani. izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti). na hrapavoj povrsini betonskih eijevi taloze se Ijepljive naslage pa se promjer eijevi suzuje.. stazama . Naime. Isti problem se odnosi i na odvod kisnice. ali je vrlo vazno upoznati osnovne tehnike rada i izbor prepustiti osobnom ukusu.. Okolis uredite da bude praktican i lijep. U mnogim kucama. Djelotvorno odrzavanje starog odvodnog kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizacija«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se upotrebljava. otezava protok vode. Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce. a cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i eijevima. Plocnik oko kuce. jer su se kroz »ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije. Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih rnoqucih poslova oko kuce. Uobicajeni nacin ciscenja nije davao pozitivne rezultate pa je betonske eijevi trebalo zamijeniti plasticnim.I " _I . odrzavanje i preuredivanje se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce. rasirena upotreba razlicitih kemikalija i sredstava za ciseenje. 0 nadstresnici za automobil. npr. Govorili srno.. kupaoniee i zahoda odlazi u iste eijevi i rnijesa se . narocito ako ih obavlja eijela o bitelj.to je donedavna bilo pravilo skoro u svirn seoskim kucarna. aka nemate bar dio vlastite opreme. Prisutnost deterdzenata u sivim otpadnim vodama sugerira uredivanje pogodni h revizion ih otvora koji su lako dostupni i lako se ciste. Pazljivost i preeiznost ustedjet ce mnogo vremena i truda. ~ 1 ) . No. ) :1 I Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se odnose na kucu.

zatim zidarskorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno rova i provjerite tocnost pada daskom ravnjacorn i libelom. Otvorite roy sirok oko 10-15 em i vodite racuna a zacepljeno] cijevi. tj. Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad eijevi na ulazu u jamu iii kanal. eijev mortom pricvrstite u spoj izmedu koljena koje povezuje vodoravnu s okomitom cijevi. Odvod otpadnih voda iz kuhinja.i staiite nove plssticne cijevi. naglavak spoja namjestite na prvi dio cijevl. prije nego spojite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznjana (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii otpada): zatim postavljajte eijevi. Sluzeci se opisanim tehnikama. To koljeno oznacava smjer kopanja. 71 . vazno je poci od tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsine zernlje. na koljeno koje ste vee stavili. rad i se 0 zamjeni starih betonskih eijevi modernijima od plastike. I<ako ne biste kopali uzalud. Najprije umetnite koljeno pod eijev okomitog odvoda. Kako zamijeniti staru betonsku cijev koja se natazi u zemtji. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono okno. ~ Kao sto smo vee rekli. Ako trasa ne 1 Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte blizini cijevi B dok ne dodete do (koljen?) C ko]! oznsceve smjer u postavljena odvodna cijev. kojeg kod starih zgrada cesto nerna. a zatim otpaeima zbuke i otkopanim materijalom. cekicem i sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okornitu eijev s jamom iii kanalorn. povecavajuci sami sebi posao. mjesto koje treba savinuti drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino okrecite cijev. Pregledajte nagib cijevi S. Da bisteto ucinili. Poslije nekoliko minuta eijev ce se ukrutiti. Najtezi posao je. Tlo dobra ugazite i obilno ga zalijte vodorn.Sivi odvod bude potpuno pravoertna zbog zida iii neceg slicnoq. kupaonica i s krove. odredivanje srnjera eijevi pod zemljom. Ne savijajte previse kako ne biste napravi Ii nabore. narocito kod starih zgrada.. Na mjestima spojeva cijevi opazit cete zadebljanja od eementnog rnorta. Nastavite tlo A u pregiba kom je kopeti. Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan pad. Sjekacern i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razlicitirn presjecima kako bists je magi i izvaditi. Cijev najprije pospite zemljom. eijevi od PVC-a mozete malo saviti. Nakon polaganja. Nakon kratkog vremena plastika ce orneksati i rnocicete je savijati. 2 Razbijte zglobove G koji spajaju stare betonske cijevi Fpomocu pI/uk a V iIi teskog cekice: Uktonite cijev.

dobra je napraviti jedno iii vise revizionih okana (po duljini) kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek dosadan ali vrlo znacajan. Kao na deta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca. M je cijev za dotjecanje vade. U takvim kinetama manje dolazi do zacepljenja. Svaki bi samovac trebao znati pronaci ostecenu cijev i otkloniti je. na taj nacin se na dna mogu taloziti tezi otpaci. Usmjeravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala koji spajaju dotok i odtok voda. I Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac A i odtoiite ga na stranu. sifoni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta (umivaonika. No danas se sve vise izvode tzv.Reviziono (saht) okno Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popraviti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi? U kanalizacijskom sistemu. Danas se tzv. a S je cijev ko]s otpadne vode odvodi iz okne. Na detalju 7 vidite odvodne jame. svaki put kad odvodna cijev mijenja smjer. U okno maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a izlazit ce samo kroz jednu. treba napraviti okno za ciseenje otpadaka. kako ne bi zacepiii cijev. ocistite ulaze cijevi. sudopera. Izbacajte zatim limenkom B iIi vjedrom la/og. Ako je kanalizacija stara i nema reviziono okno. Donja razina ave odvodne cijevi nikad se ne podudara s dnom jame. vee je u odnosu na njega visa. kinete u revizionom oknu koje po svojoj konstrukciji usmjeravaju tok vode u njemu. narocito ako odvodi vodu iz kuhinje i praonice. narocito onom za odvod kisnice. ali i otpadnih voda. • 72 . itd.).. Konstrukcije revizionih jama kakve se vide na slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su sprecavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacijskih rnreza do prostorija. . Zidarskom illcom C odstrenite talog D s dna.

. ne ulazi slobodno u reviziono okno. Provjerite prolazi Ii kroz c. u suprotnom treba ocistitii odvodnu cijev. vrskorn odvijaca ostruzite necistocu koja se natalozila u pukotini oko poklopca i dok zatirn povlacite poklopae uvis.s I .Zacepljeno reviziono okno Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz kuhinje tesko odlaze.. Gurnite kolikoje vise mogu6e \ • 73 . Reviziona okna treba cistiti bar jednom godisnje kako bi se posao brzo obavio i izbjeglo zacepljenje eijevi. D • " . voda koja dolazi iz razlicitih kanala treba utjeeati u cisto reviziono okno. ispreznite odvodnu jamu P i u cijev uvucite metalnusipku (zicu) H s kukom na vrhu B. kako smo vee pisali. Aka je talog nemogu6e otkloniti. udarajte okolo drskorn ceklca.r 2 Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvorite reviziono okno A . Za provjeru pustite da kroz cijevi tece voda. Pustite da nesto vode protece cijevima kroz reviziono okno pa cete tako upotpuniti ciscenje.1 icom izbacite i. plocica i slicno.ijev voda i ako je potrebno. Ako je cijev zaista cista voda mora protjecati brzo i u jamu utjecati bistra. Zacepljene cijevi Aka voda. Sipka medutirn rnoze biti i nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi na nspristupacnorn rnjestu i ako je zacepljena eijev duga. Dno revizionog okna trebat cecistiti vise puta. septicka jama iii upijajuCi bunar. vjerojatno ceteqa tesko otvoriti. Ta druga jama moie bititzv. Bridom zidarske zHce iii struqacem pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijevanag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhog morta (najbolje bez vade) koji ce olaksati podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i hermeticki zatvarati okno. sipku i okre6ite je na drzacu. 3 Kad je cijev zai5epljena. Okrecite je i postepeno oslobadajte ciiev od otpadaka. Na vrh zlce maze se prlcvrstiti kuka.blato koje se natalozllo na dnu te ocistite dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno sakupljaju na izlazu. bez krutih otpadaka. Kada otvorite reviziono okno ispraznite vodu pornocu limenke j vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim rukavicama. . U slucaju neuspjeha morate sasvim zamijeniti cijev i to na nacin koji smo opisali na pocetku ovoq poglavlja. voda C mora uc! u drugu jamu ctste. Ako je poklopac od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo zatvoren.. Pri tom ne zaboravite da je lijevano zeljezo lomljiv metal. Umjesto zice rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 68 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinjala u cijevi (slika 3). izlifte nesto vode u jamu B. provjerite da Ii su slivnici i okna u koje voda otice cisti. Podignite poklopac s okna. cijevi treba osloboditi od svih zapreka savitljivim zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti jedna za drugu. izvucite je i ne vrteci je odstranite necistocu s nje. Zidarskom z. Da biste olaksali posao. eiscenje ponovite vise puta. probajte ga otopiti lijevanjem hladne vode i otopine klseline. koja protice dovodnim cijevirna.

a time i 74 siren]e zadaha. ~I 5 Na dna razgrnite cementni mort C. Polozaj u kern morate raditi nije udoban jer zidic mora biti ispod razine terena. Prije nego pocnete raditi kupite poklopae u obliku kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stranice 40 em). Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se slagati S okvirom poklopca. dok se na povrsini ne pojavi voda. koji postavljamo na poklopae sahta. pospite podlogu cementom u prahu. Izravnajte dna zidarskom ilicorn. zacepe. Natako izvedenom betonskom dnu (temel]na ploca) uokolo konstruirajte zidic (maze opeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl. postavljaju se reviziona okna. pornocu zidarske zlice dobro nabijajte masu rnorta. Isti je slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda (npr. a usc» cijevi ostavite slobodne. posluzite se zidarskom zlicom i vlastitim rukarna koje svakako treba zastititi gumenim rukavieama. Da ne biste pcqrljeslll. Zatim sagradite zidi6 M koristeci cementni mort G. Narnocite dno jame i po njemu prostrite slaj betonske pod loge debljine 7-8 em. malo ga utabajte i eventualno dodajte s/junka. lzravnajte sto bolje dna odvodne [arne. a dna F je niie ad cijevi MiS. ali i vise) od kojih su npr. U samogradnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad lagano armiranog betona koji u potpunosti zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. dvije dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna). Da bi se dno dobra stvrd!o. Kada odredite najpogodni. iznad okvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. na mjestima gdje eijev m ijenja smjer. one koje cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami. Pripremite malu kolicinu eementnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela finog pijeska). unutrasnji zidovi okna moraju se podudarati s unutrasnjirn bridovima okvira. prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov unutrasnji opseg. sa zlijeba) za neku vee postoje6u. Morate voditi racuna o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh zidica pornocu istog cernentnoq marta. iskopajte rupu u obliku kvadrata straniea aka 60-70 em i dubine dvadesetak centimstara ispod donje razine odvodne cijevi koja ide prema kanalu.I<ako napraviti reviziono okno Kako biste izbjegli. 5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije cijevi. Zidic mora biti dovoljno visokda poklopac bude nekoliko milimetara iznad okolnog terena. da se cijevi odvodne instalaeije u ogranicenom padu. Odredite pozieiju revizionog okna odabiranjem najblize tocke obim eijevima. Dodatno osiguranje rnoze biti sloj zemlje 30cm. Raditi morale smireno i precizno. . Mozete ih izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao samegraditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih betonskih eijevi 050-60 em. Pravilnom izvedbom kineta na dnu sahta kao i polozajem u lazne iizlazne eijevi potpu no je sprijeceno zadrzavanje necistoca u sahtu. • < I < I 4 Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgovara oknu. Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii septickoj jami.ji polozaj. U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna izvode se iskljucivo ad betona. Pri kopanju pazite da ne ostetite cijevi. t]. Kod starih instalaeija nisu uvijek ugradene i u tom sluca]u ih je dobra sto prije postaviti.

a dijelove koji na sebi imaju izvedene utore. prt/e nego stevite poklopac ostevite mort da otvrdne. Prije nego pocnete zbukati provjerite (ispust) izbocinu odvodnih plasticnih iii betonskih cijevi koja ne mora biti veca ad 5-6 em. Pornocu zidarskog sjekaca i siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na oko 3 em od straniea okvira. 75 . Ne 'ulsz pricvrstite okvir B. Poklopac nernojte staviti odrnah na okvir. tezak talog za eijevi. Nakon 24 sat a stavite poklopac i zazbukajts eementnim rnortorn. dno jame zastitite plasticnorn folijom. Prije stavljanja cementnog rnorta dobro operite eigle. Sspticku jarnu mozete montirati sarni. koju sami prerna broju ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzionirati. pocev od odvodnih eijevi spajujuci medusobno straniee okna s dnorn.idova jarne. Novi sloj asfalta iii betona djelomicno pokriva jarnu i blokira otvor. Prevrnite okvir. nemojte se zavaravati prisutnoscu vode: ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato. zastilivsi ga daskeme.odvajanja okvira od zida. Nakon zbukanja unutrasniih z. Ako z. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti kad zavrsite posao. Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklopea i otkrijte eijeli okvir. Poznato je da se eijevi ne smiju upotrebljavati dok obavljate ove poslove. Da biste ubrzali otvrdnjavanje okna. u suprotnorn visak eijevi odrezite pilieom za plastiku. mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa zidorn. treba se latiti teskoq posla . Poklopac se rnoze blokirati i prigodom asfaltiranja iii betoniranja okolnog terena. Namjestajte ga dascicom dok ne bude u razini okolnog tereta te odstranite visak morts. Vas dio rada je betonska podloga (dna jame) koju morats precizno iznivelirati. dobro je odvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim papirorn. pazljivo oclstite leziste koje tete kasnije i oprati. jer na taj nacin odred ujete stvarne kote ulaznih cijevi. Ako prijeti kisa prekrijte okno. povezavsi jamu s ravninom ceste. Ne zaboravite ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno biti. Dok zbukate. Okno s eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze na povrsini morts 6 Unutresnje zidove odvodne jame i ulez I oibukejte cementnim mortom G. Poklopac se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove odvodne jame. bridovima ga polozite na drvene dascice i pornocu spreja za rdu i udaranjem drskorn cekica odvojite poklopae. jer je poklopac ispod razine ceste. povezujte eementnim rnortom.elite zavrsitl naznaceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi u zadanu jarnu. PGP »Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski proizvodac cijelog sistema gotovih montaznih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu samograditelj ima. a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati nakon zavrsetka radova.Ovim mortem mozete odmah ozbukati unutrasniost jarne. Zaglavljeni poldopac Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlijepiti poklopae. Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame. voda bi isprala cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme razmrvio. Podmetnite sjek ac dolje i izvadite metal ni okvir. Nanesite sloj eementnog morta i polozite okvir. ostruqavsi uokolo pukotine i udarajuci po uglovima na vee opisan nacin. ova radna organizaeija yam moze pornoci svojom gotovom trodijelnom septickorn jarnorn. mozete upotrijebiti brzovezne eemente koji brze otvrdnjavaju. U rezujte u dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste dobro zarezali beton svud uokolo.

Okvir kojeg je jedna stranica duga koliko je sirok a traka. moze biti sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. Kociei mogu biti i udaljeni jedan od drugoga na ravnim dijelovima. Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka. dok na zavojima iii neravninama moraju biti blizu jedan drugom. Minimalna sirina ove staze mora biti 1. Trasu naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih povucite uzicu. Povueite liniju po sredini i pornocu drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti kocice (stupi6e). postavite na sljunak tako da strsi od razine . Odstranite red eentralnih kocica i pocnite raditi. Najjednostavniji nacin izrade staze je postavljanje (direktno na tlo) betonskih ploca. Zato cerno dati nekoliko primjera koji mogu posluziti kao ideja pri uredenju dvorista. ako je kratka napravite je ravno. Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu dobro iskoristene jer prostari namijenjeni cvijecu.5cm) koje mogu biti i jednostavnog oblika kao sto je pravukutnik iii razlicitoq profila. Rasporedite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih uzicom. Metalnim grabljama razgrnite na dno jarka sl oj sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekriti finim pijeskom i politi vodom. Uvijek pazite na zelenilo. Srednja traka bit ce uvijek jednako siroka aka upotrebljavate dasku odgovaraju6e d uljine pornocu koje cete oznacavati paralelne linije na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice. Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. dovoljno je da polazete dvije medusobno paralelne trake.90-2 m.Stazica u vrtu Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu. Rijee je 0 plocama. slijedeci najkra6i put koji spaja ulaz garaie s vratima ograde.araze Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna o velicini automobila (iii 0 prosjecnom automobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren. odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i okolnog terena bude dubina od oko 25 em. Zatim pripremite dascicu iii cijev duqacku koliko je siroka staza i oznacite sredinu. Vazno je da srednja traka bude uza od razmaka kotaca i manja od predvidenog ulaza u qarazu. Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (dascice siroke 10-12em i debele 2. Staza do g. ) 76 . Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u potrebi da hodamo iii prolazimo automobi10m duz zelenih povrsina. Tako obiljezite obje trake. Ako je staza siroka 2 m trake mogu biti stroke 50-60 em. Ako je medutim trasa duqacka. boravku na otvarenom i slicno nisu racionalno povezani stazama i puteljcima. a ne 0 monolitnom betoniranju staze. Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu. koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu ostaje trava.

Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3). H. I i L koji Cine dvije trake. Postavite pregradu 0 i nsnesite beton Pte ga uglacajte (detalj 1). Uktordte centralnu uzicu. Napravite iskopinu M i na dno nagmite sljunak N.1 Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B. D. E i f ucvrstite ostale stupice i uzicu G. 77 . zatim pomocu daske S i znakova C.

Na prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste unistavali livadu) mort od jednog dijela cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s pijeskom. B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i kamen.5 m navecer. Kako biste izbjeqli rnijesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo naporan) savjetujemo vam da podijelite posao. Za ovaj zadnji posao upotrijebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da bude nekoliko centimetara niza ad betona. Smjesu istresite u kalup i izravnajte daskom. Nakon nekoliko sati. 2 Potozit» Riljacom maknite dubine i kamen A tamo gdje ga felite ukopati. Kamene ploce mogu biti i nepravilna oblika. Libelom provjerite raspored okvira i postavite ih tako da budu u istoj razini s izbetoniranim dijelom. Rasporedivsi dvije dascice duge 1. mozete maknuti drvene okvire (pregrade) ujutr o izbetoniranog dijela. dirnenzije straniea su 40-50 em a debljina 4-5 em. Prolazenje autamobila nece ostetlti korijen trave pasijane u pukotine. Dodajte potrebnu vodu i ponovno prornuckajte. Sada cete kopati do do votjne poloiite kamen na njegovo mjesto. Travu posijte u pukotine i dobro zalijte. poslijepodne. Drvene okvire operite i ostruzite naslage betona kako biste ih mogli dalje koristiti. Ne hodajte po betonu dok se ne stvrdne. U tom sl ucaju izraduje S8 drveni kalup 78 . Tada zernljorn ispunite preostale rupe i reske izmedu pojedinih betonskih ploca. preporucarno da upotrijebite kamene stroke ploce postavljene na pravilne razmake. Polijevajte ga vodorn. 1. Po betonu S8 moze hodati nakon 2-3 dana. npr. Umjesto kamenih mozete koristiti betonske ploce. mozete napraviti oko 3 m piste na dan.terena s jedne strane za nekoliko centimetara. libelom odredite horizontalan polozaj. Povrsinu betona uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom zlieom tako da se na povrsini pokaze voda koja nestaje kada je pospete suhim eementom u prahu. jer je zemlja u njima niza od razine betona.5 m ujutro i 1. one koje odgovaraju prosjecnom covjecjem koraku. t].5m npr. Staza Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom prekrivenoj zemlji.

Park blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze rasti trava. odstranivsi malo zemlje tamo gdje je zqnjecena i dodaJUGije ramo gdje kamen nije ostavio svoj trag. morat cete betonski sloj »presijecati« dascicarna poprecno postavljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje staza sira od 1. Polazite ih naizmienicno desno-lijevo od centralne osi puta kako biste olaksali hodanje. Mozete ga izravnati udarajuci ga odozgo drskorn cekica. Kamen polazite na zeljeno rnjesto i lopatorn ozriacite njegov oblik. Razmak izmedu ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti 50-60 ern. 4 Na betonsku plocu C. ponekad treba poplociti eijelu stazu. nespite slo] cementnog marta F i ne njega pricvrstite place Pili mremorne place. izravna drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zidarskorn drvenorn gladilieom. kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali« zavoje. Moqucnosti poploceva nja su razl icite. odstranite zelen u povrsinu i kopajte do dubine 20 em. iskopajte i odstran ite iskopanu zemlju. podignite kamen i popravite dno rupe. PAZITE: postavljajte ploce u min. postevite drvenu konstrukciju A / poprecne deske T. U prodavaoniearna gradevinskoq materijala mozete kupiti tzv. padu 0. 3 Ze stazu ad betona na dna iskopine nespite sloj tucanog kemene M (krupnog stiunke}. I ovu stazu treba ozriacif stupicirna i uzicorn. a mi cerno prikazati one pornocu opeke iii betonskih ploca Za oblaganje staze betonom prethodno treba lagano iskopati teren na koji cerno nanijeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em. Pripazite da ne bude previse krivudava. Poplocavanje staze Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu. Nacin betoniranja smo vee prije opisali: betonska se srnjesa izlije izrnedu dascica. Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti iz terena 2-3 em. Mofe biti siroka oko 120 em. Predlazerno da obliei budu jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine obavljanja posla. pripremljenu orije. 3) mogu S8 ostaviti i nakon zavrsenoq posla. U tom slucaju treba ih ispuniti bitumenom.5 m. Pripazite da se bitumen za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije. Ako ovim postupkom ne dobijete zeljeni rezultat. Dno pospite sljunkom.' izrevnejte ih drskom ziderske itice G. Nestsvite betonireti place C i ravnati ih letvicom L. a posebno da biste i h mog Ii potpuno izravnati.zeljenog oblika. Uspite betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te uqlacajte zidarskom zllcorn.5% radi otjecanja vode. bez pomicanja. Ako umjesto kamena upotrebljavate betonske ploce. 79 . Dascice izmedu pojedinih ploca (sl. Provizorno postavite kamen. a trasa »rnastovitija« od one koja vodi do qaraze. a na njega stavite kalup. Da biste mogli napraviti betonske ploce. dobro zalijte i postavite kamen koji mora sigurno nasjedati u rupi.

koje u tom slucaju rnoraju biti nize od razine terena. tada najprije treba izliti betonske ploce. Za rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i polofite u beton. kl [rrker) i nepravilnih komada mramora. Zid kuce o'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom. U oba sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do 1 m. Kada beton veze nakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer plocnika. Zatim stevite beton H na podlogu od cementnog morts i postsvite betonske place. klinker. sig u rno za kratko vrijeme prouzroeili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje dijelova obloge. Prije oblaganja pripremite say potreban materijal. 6 Za plocnik od betona pripremite rub F na mjestu kao sto vidite na slid (G) iIi pomocu rubnike koji se kupuju keo monteini etemenu. a izmedu njih u reske ulijte 5 Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille' opeke B. Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne. dodajte 15 em sljunka te 2 em debeo sloj finog pijeska. kad udu u pukoti ne. slufite se plocnicima I njih mozete napraviti na najrazliciti]e nacine od kojih yam predlazemo dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od prednapregnutih betonskih ploca. Plocnik o k o kuce Da biste se rakse kretali oko kuce. Kada prekopate zernlju nastavite kopati do du bi ne dvadesetak eentimetara. kako voda koja se odbija od plocnike ne bi suvise ovteii!e zid. koje se peku na visirn temperaturama pri cernu se glina tali sto opeku eini otpornijom prerna srnrzavici. nalijte sloj betona (8 em) priprernljen od jednog volumnog dijela cementa i cetiri volumna dijela sljunka te potrebne vade. Od ave faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi na dva nacina: U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi ovako: gdje ste polozili sljunak. a zatim dobra nameeenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom. 80 . Otpatke zbuke saspite na dno rupe. Vrlo je vazno da meduprost ort izmedu pojedlnacnib opeka budu dobro zaliveni eementnim mortem: u suprotnom bi voda i led. zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj razini kao i prva i tako redom. Betonom o ispunite prostor izmedu rube i zida. Zldarskim sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u visini petnaestak eentimetara. vee tzv. a izmedu njih ulijte mort C.Zelite Ii maduti m stazu od opeka (visokopecena opeka. Na betonske place nanesite cementn i mort.

rubove cete napraviti pornocu rubnog betona koji je kao traka izbetoniran uz plocnik. te obilno zalijte vodom. Razbijeni pjocnik i' I Ne zaboravite da je rub najslabija tccka plccnika. Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti oko 1 em. odsirsnite i zamijenite no Yom. a zatim je izravnajte i utapkajte dok na povrsinu ne izbi]e voda iz marta. 81 . Pukotina na stazi Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka garazi moze s vremenom nastati pukotina (napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu.liee ispunite rupu eementnim mortem.cementni mort. cak i ako u tom slucaju morate poma knuti susjedno opeke.. Pospite cementnim prahom kako bi se povrsina morta ucinila cvrscorn. Potois] kamena B koji se klima popravite taka da ispod njega stavite s!junak c. a istovremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje cvrsto. Sjekacern i eekicem razbijte ostecene opeke i odstranite ih. Pri polaganju ploce se moraju ponekad poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista kao i kod polaganja opeka. Pripremite mort od jednog volu mnog dijela cementa i tri dijela finog pijeska: malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok njeni kraievi ne upiju dosta vode. U slucaju da pravite plocnik od betonskih ploca. Odstran ite visak morts i izravnajte sa susjednim cigla- rna. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opasna za onog tko tuda prolazi. ali se nemojte sluzlti polugom. Pornocu zidarskez. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti od poskliznuca. Ocistite Ieziste od prasine i starog morta. pranog kulira. pocnite polagati ploce razqrcuci ispod njih beton.Odvojenu iIi rezbijenu cig/v razbljte na komedice. tj. na gradiliStu prilikom eega se pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u velicine od 1 x 1 m. Zatim celienom cetkorn pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu. Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem zarezite beton s obje strane pukotine dok ne dobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka u obliku slova V. Kada nategnete uzicu koja oznacu]e smjer plocnika. 7 Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite i ispunite cementnim mortem iii bitumenom. Umetnite novu ciglu koristeci se drskorn zidarske zl ice. Opeke slazite prema naso] slid. Zbog toga su prakticni]e ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee ohrapavljena. Place se mogu raditi na lieu mjesta. npr. Ispunjavaju se naknadno cementnim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca do 4 mm. U udubinu i po okomitim stranicama nanesite bogat sloj cementnog morta. Povrsina betonskih ploca koje se izraduju na qradilistu (a narocito vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapaviti.

Olovkom naznacite tocku u kojoj donja Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce. 1) koja se mora doticati s donjim kocicern. za svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu gazista iii nastupne plohe od 33 em. sirina mora biti S = 63 . Formula se cita: dvije visine stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom hodu. 82 . G i H su visina i duljina cijelih stepeniea. U posebnom slucaju (rad na otvorenom) maze se raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do 13 x 37 em. I I Kako trasirati stu be Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli. Zemlju izmedu dviju uziea F iskopajte.26 = 37 em. U slijedeclrn primjerima je srednji omjer 15 x 33 em. s osloneem direktno u zemlji. dobro je dva terena razlicite razine spojiti jednostavnim stu barna. Da bi stube u eijeloj duzini mag Ie imati jednak nagib. visinska razlika npr. Zatim eavlima pricvrstite pokretne desiiice 0 tako da ostanu malo podignute od iskopanog dna kao sto to vidite na detetiu. Da biste odredili nagib. Od velike je veinosti koji cete im nagib dati. postavite letvieu C pomocu libete. Za visinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd. Dakle 75 :15'" 5 i 33 x 5 =165. slijedite upute: zabijte okomito kocic na najnizu razinu. Vazno je da letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ). zauzet ce vodoravan razmak ad 165 em. I za ovu vrstu konstrukeije irna vise moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jednostavnije stube ad betona i kompleksnije ali i dekorativnije stube od opeke i betona. Aka je 2 Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstite kotieima N. zabijte kocie D. ako je odabrana visina stepeniea 13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63.Stube Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. U stanovima omjer visine i sirine stepeniea moze varirati na sirokorn prostoru od 20 x 37 ern (stube na otvorenom). potrebno je najprije napraviti plohu oslonea s jednakim nagibom koji odgovara omjeru visine i duzine stuba. u najvisoj tocki stuba stavite vodoravno jednu letvieu (vidi sl. U praksi se cesto odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii 2 v + S = 63 em. Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. Npr. 75em. 1 Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoije breiutjke B.

Izravnajte beton do vrha poprecne dascice.je gotovo. Nastavite tako do vrha. Od nje nog vrha prenesite horizontalno na donju plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu takoder vi soku 15 em. U gornjim i donjim tockama zamisljenih stepeniea zabijte kocice koje povezete s konopclcern (vidi sl. Teren rnorate kopati sve dok dvije uzice. Da biste to ucinili morate iskopati pravokutnu udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je betonom.5% da ornoqucite otjecanje vode. Stube od opeka Za stube od opeke treba izgraditi leziste slicno betonskim stubama.. 3 Za oblaganje stepenice. Radite od dna preme vrhu. Kod drugih nagiba terena potrebno je drugacije posta viti opeke na betonsku podlogu stube. Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu. Ako su stepeniee siroke. Nakon 24 sata rnozete skin uti oplatu. Na donju razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu dascicu koja bi morala biti visoka 15 em. Dakle. Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno visini stuba. Temeljenje stepeniea. Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni s tlorn. zatim napravite drugu stepenicu i tako do kraja. prije napravite stube od betona i zatirn ih oblazite opekama pa ce na taj nacin biti podignute od okolnog terena.podest. a stepeniee koristiti tek nakon tricetlrl dana. Daske ce pridrzavati kocici zabijeni u zemlji i podupiraci. Na taj nacin izradili ste oplatu za stepeniee. nategnute na dva donja kocica ne budu pravoertne i paralelne s terenom (slika 1). Kada uklonite oplatu morat cete urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijati travu. Ako nagib terena »odreduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzije opeke (s/ika 3) onda se mogu primijeniti klinker opeke za oblaganje stepenica. Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete betonirati betonsku plocu . I . 1 ). c I 83 . poprecne dascice poduprite letvicom.strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je zabijen kocic). spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom pornocu nagnute betonske rampe (plohe). za razliku ad prve ova ce biti podignuta od terena za 4-5 em. gornja dva kocica spoje se s konopcem paralelno s donjim kocicirna. Dakle. Cementne stubs dobro polijte vodom i pocevsi od donje ploce . Pune klinkeropeke pornocu kojih cete napraviti stube morate priovrstiti mortom na betonske kao leziste koje ste prije napravili. na oamoriste (plocu} Ai stube B nanesite sloj eementnog morta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D spejejuci ill medusobno mortom E. umetnite sloj cementnog morta debljine 3 emi na njega sa strane rasporedite eigle. Ovu duljinu podijelite sa sirinorn stuba (npr. dobiveni broj ce se slagati s brojem potrebnih stuba. 33 ern). Ako od pocetne mjere i visinske razlike stepeniea nema cijeli broj stuba. Betonske stube Duz svakog kraka stepenica postavite dasku malo visu od stepeniea i siroku oko dvadesetak eentimetara. Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina (hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepniee lezati na zemlji. Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0. Zatim pripremite beton od jednog dijela cementa icetiri dijela sljunka te potrebne vode i pocnite raditi najprije donju stepenicu.

5 iii 1:4.'.0-3.n.0 0.0 1.5:1:10 1.5:1 :8 PRODUZNA ZBUKA Gaseno yapn~ __ Cement Pijesa-k-~-CEMENTNA ZBUKA Hidrat~i~no vapno Cement -----Pijesak 275 '_c_ 180 --1530 1:0.500 200 S hidraliziranim vapnom ---.----~-----1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250 1.. I OMJERIMA MIJESANJA NAPOMENA To znaci 1:4 iii U.0-4.165 140 135 150 150 125 115 I. »spric« trebaju biti rjede mijesane.5:1:8 1.l VRSTA ZBUKE GIPS VAPNO VAPNO NCO VAPNO O'N ~~ d.1575 1585 1600 1210 1200 1220 1230 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1.-~ 345 136 400 345 305 173 155 272 1--r-..---~40_ r-.5:1:9 1.0 1.5:1:11 1.0 Dodaju PLEMENITE ZBUKE: terabona.5 GASENO HIDRATIZIRANO HIDRAULICKO CEMENT 5TUKATURNI PIJESAK z::. l I SASTAVNI DIJELOVI 1 m3 ZBUKE lzrszeno: 1:3 VAPNENA Z8UKA S gasenim ~aEnom_ .2:4 1:0.5:1 :9 1..r-360 390 300 ------.5:1:10 1. teranova.0 1.5 430 400 305 _43Q_ _38~ 272 --.0:0.1520-1170 1200-1610 1560 1120 1.0-4.---.5-1. hlrola PLATICNA ZBUKA: teraplast Razlicite HIDROIZOLACIONE ZBUKE I TOPLINSKE ZSUKE .5 3. vrijedi grubo pravito da se mort iii.2:3 32 -468 __ -- 1520 - VOLUMNI OMJERI MIJESANJA u kilogramima u litrama 1:4.2:4 24 80 60 .----.5 iii 2 iii 2 1.0 I) I Ib II PRODUZNE ZSUKE CEMENTNE III ZSUKE GIPSANE IVa ZSUKE GIPS-VAPNENE 1Vb ZBUKE INDUSTRIJSKI V PR01ZVEDENE iSUKE To z. zbuka treba mijesati tako gusto da se drzl na puno zahvaceno] zidarskoj zlici Cementne zbuke za tzv.0 1.260 144 156 130 120 .10 2:1 :11 280 130 120 113 -.1--I-.0 9-11 3.0 VAPNENE ZBUKE 1.5 1:3 1:3.----.I PODJElA ZBUI<E PREMA VRSTI VEZIVA S VOLUMNIM d.136 . npr.-168 Cement -------1460 Pijesak 1.0 1..0 1.0.r-.5 1:4 1:4.0 3.0 3.5-4.0 1:4. osirn ccmentne._ ~-----1560 Pijesak 2:1 :8 PRODUZNA ZBUKA 140 Hidratiziran~ vapn~ I.5:1:11 220 200 210 250 230 185 170 --.5:1:9 III 2:1:9 Dodaje se jos 20% vapna cementu Dodaju se adilivi se adilivi 3.2:3 1:0. tako da se mogu nabacivati zidarskom tavicom.~ la 1.5 1:3.aci: 1.4.140 .1560 1200 1170 J l- t - - - Dodatak vode: Za sve zbuke.--f---. Ornjeri rnijssania za zbuke. 2:1:8 sto znaci: 2 volumna dijela vapna 1 volumni dia cementa 8 voiurnnih dijelova pijeska 86 .

B. 01 015 5UPLJINA MASA kq/kom BROJ KOMAOA u1l ZA 1 Ill' ZIOA TREBA (kom) 25 x 12 x 6. 011 Puna opeka fasadna JUS. opecnih i drvocementnih biokova treba primijeniti produznu zbuku.5 C1l N c. B.. Takoder prr primjeni plasticnc zbuke na plinobetonskim iii drvocementnim plocarna treba upotrijebiti odredenu masu za izravnavanje sa iii bez arrnirajuce mrezice.c " c...:.. Objasnjenje znakova: "0 ::I " :ff C1l '" ~ OJ N OJ e 'N Cl <1> '" E ..s i5.5 em 25 x 12 x 6.. . kod betonskih...I "0 (J) > '" to c::: ~ . -'l <IJ 0:: ::I -'l ::I .: 0:: Q) I 'c o Betol1·(oplata) Beton-blokovi Opeka Plinobeton-plcee Plinobeton-blokovi Orvoeementne Azbesleementne • uoblcajana zastila "t:l \'\l - rnanle uobicajena zastlta nije uobicajena primjena en u. <IJ 'N -'" .40 12 6. B. BI. 0 '" ~ 0 0 0 - 0 0 0 0 - 0 • 0 0 0 0 0 - - - plocs i blokovi 0 - • - • - 0 0 0 ploee 0 - PODACI 0 OPEI(AMA MJERE Puna opeka obicna JUS.~ '" c::: 'c Q. 020 Sacastl blok JUS.5 285 285 385 385 385 15% 20% 35% 35% 27% I 224 83 153 190 83 110 87 . -'" 'N <1> <1> '0 0 Q) . 01 013 Sacasta opeka JUS. 01 013 Sacasta opeka JUS.N <1> ~ 0..NAPOMENA: Zastita fasada mineralnom vunom izvodi se tako da se kao kisna brans izradi od fasadne opeke iii azbestcementnih ploca. 015 Modularni blok JUS..5 2. 01.5 4..5 em 25 x'12 x 14 ern 29 x 19 x 19 em 25 x 19 x 14 em nema 3. B. 0 ·0 . B. B. ~ 0 -'" VI :~ "0 c..5 kg 3. 01. Prije izvodenja plasticnih zbuka.. .5 em 25 x 12 x 6.I ~ E Q.

lDA 29 x 19 x 19 iasadna opeka 15% 25 x 12 x 6...N ..0 Jl <I> s: OJ 0.IV .5 110 25 x 24 x 14 blok opeka .~ 0 .:::0- . Zid od betona III II IV .: '0 '" E 0 oN '2 "'C ro E . '~ .:.. PRAVILA.!i ~. verikalno ravno izvedene a cvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika' da se mogu na izvedene P?yr?ine ibuka nalijepitl tapete I~ narujeti uobicajcne boje.4-2. -0 0 a <= .. 0 Debljina zida Dozvoljena velicina zida du:i:ina max 4 m visina max 27 m Cigle kom/nv Svjezeg morta kom/m' 11m '1/nl' 452 20 167 OJ '0 0 0.VRSTA OPEI<A .:..5 300·285 385 12em 40% 2..~~~~~~~~~-4~~II 9..5 blok opska '~ I . 0 _ N Zid od opeke IV .6 420-480 duzjna 5 m visina 4 m unutar ukrucen]a 50 420 40 220 25 x 12 x 6. ' 0 N c 0 0.5 ern..- 4 5 <11 .1·3.:.:..: 0 "'C ro . N E 0 ~h[)..IV '" .~ '~ :~. PODLOZNA ZBUKA ZIDOVAI ZAVRSNA iBUKA SmOPOVA - .3 mm 0-0. .~ Sve je jednako kao i od1 do 5.1'.:. .0 "" :::> 35% OKV1RNI PREGLED IZVEDBE UNUTARNJIH 12 83 83 NAMJENA ZBUKA VRSTA Z._ 0 ~ ~ 2i'a~0:8' 3 '" c. .5 285 385 I _ 1 .I VELICINA ZRNA PIJESKA ZA ZBUKE 'PRIMJENA VANJSKE iBUKE SLOJEVI NANOSENJA Z8UKE PRSKANI SLOJ CEMENTNI SPRIC VELlC..:.§ Q.'1 I. ·ti ..0 . Preporucuierno za kuhinje i ostale vlazne prostore vapnene bole..> "C' C> 0 385 ne duzi od 75 m 25cm 96 384 63 276 I ..: ._e ~~~-+~:__4~_::_+~~ .rvo-cemenlne II I• II p~o.: ro U1 ro . samo bez upotrebe zbuke .en cO VRSTA ZIDOVA ( - Oblik .INA ZRNA 'PIJESKA .c . .7 mrn 0 0 0 PODLOiNA ZBUKA ZAVRSNA IBUKA 'PR5KANI SLOJ _ CEMENTNI SPRIC UNUTARNJE ZBUKE f---:.. 88 • . rijede isla' pravila za kolicinu V vema ksoi ked vanjskih zbuka.5 suplja opeka s: e .5 mm 5 mm 3 mm 0 .IV t \ ! ~~o.V '.5ern unutsr ukrucenja 0 3.- <1> E 0.:.: E 32 obiena opeka 6.§ ~ <IJ E <I> Gipsane place I iii IV ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J IV IV .:::. 25 x 12 x 6.2 mm U~Er: Unutarnje zbuke trebaju biti 0onzontalno .~ - 0..:"c..:::._ "'C '2.. . 0: :2 ..D ~ =l S ~ ~~ Eo N -'" OJ OJ 0. 17i . DEBLJINA Z8UKE: Debljina unutarnjh zbuka Je 1.5 3.. 6:2 [ 1:1 a.~ 40% 9.

OKVIRNI PREGlED IZVEDBE PROCELJA NAMIENA VRSTA. ZIDA

slojevi zastite

Br.
I;

~-3 ~..o

'"
c

111

'N

Q.IN

Zid od opeke Betonski zid, blokovi III 2 Fasadne Drvo-cernentne ploce II 3 Betonskl zld-qladak 4 povrsine Zidovi isped zemlje i III 5 pednoz]e fasade zidova Toplinske lzolacijske 6 ploce

-

-c" 0 ..0
Co'N

'" _g . .:.:

c '"

.-

~=~,(tI

>VlJ:.U'I"'C ~ :::l~'~ 1'1;1..0 {IJ,":c N~NN: 0

II
1.1

II

III

II iii V II iii V I iii V V III V

--

I

III II I iii V 7 Stropovi Betonske ploce UVJETI: Fasadna zbuka lreba zastiti gradevinu od annosfsrskih padavina, loplinskih i zvucrh uljecaja, pozara, Ie mora odvoditi atrnoslerski lalog i difuznu vlagu. PRAVILO: ZAVRSNA zbi.ka mora imati manje veziva nego sto ga ima podloina zbuka, dok podlozni sloj ibuke treba imati manje veziva od prskanog sloja ibuke. Debljna zbuke obicno ie 2 em.
I

NAIMANll NAGIBI KROVA r MASA POKROVA KOSE PLOHE Najman]i nagib Masa Vrsla pok rova stup, emlm kglm' jedno struk i 40' 65 84 Obieni erijep dvostruki 30' 58 90 krunskl Vuceni utorenl erijep 22' 40 ~ flaeeni utorenl erijep 60 22' ZI]ebnjaei na let.vama 50 110 Skriljevci, dvostrukl pokrov -'!.1.Q_ 18' Salonit, dvostruki pokrov 32 45 Salonil, dijagonalni pokrov 35 em Valovlli preklop salonil 1 1/2. vall20 em na gredieama brtveni preklop 1 1'12 vamo em preklop 1/2 vala/15 17'

I

31 18 25 12 5 31 58 31
5

10'
7'

1 ploce,

brlveni prek Iop

3' 17' 30' 17'
3'

Kastelanke (salonilke) u lemu Staklene ploee bez lema li]epljene trake
utoreni pokrov

25
30

6'
10'

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m' VRSTA ZBUKE prskani sloj 1 VAN)SKE ZBUKE podlozna zbuka
zavrsna zbuks

Lim POTROSNJA
5

valovite ploce valovite drvene ploce

10 18 12 84
84 10

28 30 25 60 30 35 40 70 180 65 65

7'
40' 40' 6' 3'

2 UNUTARNJA ZBUKA glalko zaribana obojeno zrno karneno brasno PRANI KULIR 3 cemenl INDUSTRIJSKI 4 PROIZVEDENE ZBUKE PLASTJCNE ZBUKE Prskane zbuke (hirola) Plemsnita zbuka (terabona)

11 16 18 32 kg
4 kg

16 kg
2-4 kg 4 kg

Slama i Irska Dascice, dvostrukl pokrov Jednostruki Bilumenska dvostrukl IJepenka na drvenoj trostruki oplali s uvaljanim sljunkom
nasuti pokrov

5 0,5 0,5 0,5 0,5

25 kg

Plastiens trake s cementnim namazom Poliesterski namaz s eementnim namazom

89

KAKO KORISTITI

PROSTOR

Prolaz najmanje

Prolaz, s jedne strane niska zapreka

Visina dosega za zenu na sirokorn komadu namjesta]a

Pristup niskom narniestaju

Prostar za ustaian]e sa stoia

90

Prostor za sjedenje, prekrlzene noge bez stoia

Prostor za stol od

r ~Inn nj~
s osoba
3m

1003~~
5od;rl'
Koristenje stoia na otvorenom

Stol na uskom prostoru

U

prostoru Covjek koji Guci iscen]e pod niskim pokucstvorn

L-cm_U--:-U=--,
-1-----

_U~l
Ciscenje pod posteljom

3.7 m ----+

Rad sa registratorom

90em Prostor za daktilografa

40 em I I

I I I I

190cm

Prostor za krevet na izvlacerue

L

55 em

I

_

91

'LJESKE -. I .

31LJE5KE .

BILJE5KE l . I I . 1 I I ) 1 .

BILJESKE .

BILJE$KE l t \ I . I I I I l .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful