PRAKTICNI

PRIRUCNIK

f-

·STA

UKC

Z'DAR
..,
)
Savjetiza odrzavanje.tpopravak i bolje koristenje

r

)

.!

Glavni i odgovorni

urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec Strucna recenzija i adaptacija: dipl. inz.: J OSI P I(umel'ieki, Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin Graficko uredenje: Tornislav Toth Tehnicko uredenje: Mladinska knjiqa: Herman Miklic Snirnk e: Zarko Mahovic Prijevod: J osi pa Balenovic Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© ©

Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sa m svoj rnajstor. Vjesnik, OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4, Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu Suizdavac za slovensko izdanje: Tehniska zalozba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako prestarnpavanje i prenoserije bez odobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti su priprernljeni na osnovi iskustva i struc nog znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakva odgovornost u slucaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na prornet odlukom Republ iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturu i fizicku kufturu SR H broj 1602/1-1975.

,
I

I ~l

j

betona i zbuke Mjerni alat Pripremanje mortova Pijesak i sljunak Mort Beton Odsijecanje i rezanje opeke i crijepa Cisti rez Grubo lomljenje iii odsijecanje 8 10 10 10 10 12 12 12 RADDVI NA llDDVIMA 16 17 19 20 Unutresnj! zidovi i preareoe Temelj Podizanje zida Sastavljanje i madusobno povezivanje dvaju zidova Pravokutni uglovi zidova Potporni zid Ocjena kvalitete zidova Busenja pregradnog zida Nova vrata Vrata u nosivom zidu Otvor u nenosivom zidu 20 21 23 24 25 25 26 .SADRZAJ 8 8 time kopati Pripremanje rnorta.

I I I .Jednostresnadrvena konstrukcija Krov Vanjski zidovl Izo lacij a terase Bitumen u reskarna izmedu plocs Kako izolirati pukotine Polaqanje hidroizolacijskih slojeva na terass Odvodnjavanje terase (Pre)star odvod Izrada odvodnog kanalica na terasi Limeni zljebovi Odrzavan]e lskrivljeni zlijeb Oblici potkrovnih i natkrovnih zljebova Kako ucvrstiti odvodnu cijev Kako postaviti ncvizlijeb Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih eijevi Opsav dimnjaka I I . I \ I I I f I . \ .28 29 30 31 33 33 34 Izg rada pregradn ih zidova G ipsane pregrade Drveni kostur I<ako zbukati Mali pornocni Police za boee Kamin radovi KROVDVI 38 39 40 40 42 42 43 44 45 46 46 47 48 48 48 50 51 53 54 54 55 56 56 57 58 59 60 61 62 62 63 64 Tehnike pokrivanja krovova Kako hodati po krovu Preslagivanje crijepova Kako slofitl kanaliee Popravak sljemena krova Pticja gnijezda Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa Salonitni pokrov Kako zamijeniti plocu Pokrov od limenih ploca Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Kako zamljsniti plocu Nadstresnica za automobil Temelji ..

zid Osteceni zid ograde Tabele Podjela Sastavni Podaci Velicina Okvirni zbuka Okvirni Potrosnja Najmanji pokrova pregl.ed izvedbe zbuke nagibi po 1 m2 krova prccelja zbuke prema vrsti veziva omjerima rnijesanja dijelovi a opekama zrnaca pregled pijeska izvedbe za zbuke unutarnjih s volumnim 1 m2 zbuke Vrsta opeke Vrsta zidova i masa kose plohe Kako koristiti prostor .66 66 67 67 Dimnjaci Osteceni Dimnjak dimnjak bez propuha specijalnih nastavaka Postavljanje oBVOO VoBE I RABoVI NA DTVDRENOM 70 71 72 Izvan kuce Sivi odvod Reviziono okno (saht) Zacepljeno Zacepljene Zaglavljeni reviziono cijevi reviziono okno okno 73 73 74 75 76 76 78 79 80 81 81 82 82 83 83 84 84 84 84 86 86 86 87 88 88 88 88 89 ·89 89 90 Kako napraviti poklopac Stazica u vrtu Staza do garaze Staza Pcplocavanje Pukotina Razbijeni staze Plocnik oko kuce na stazi plocnik Stube Kako trasi rati stube Betonske stube Stu be ad opeka Ograda kao slobodni Betonski Zeljezni parapetni stupovi zid ograde .

od Osjecej. koji na .. nabavite potreban alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete bama i ukusu. zalost gotovo nikada nema vremena za maZidarski zanat jedan je od najstarijih. potrebna je brojna ekipa raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak dolaze u sukob.I I I \ ) 6 . ne sklon iste za sebe i svoju obitelj. slobodnim zidovima. grubo izradenim voljom. volja za rad. maloj cisterni. U pocetku je sam pravio nemo dobri i svestrani majstori. pregradni zid treba srusiti iii sazidati. skromnom komadu zelenila 0 kome zestitio od nevremene. stara i coviekova teznja da sagradi sigurno A zasto to ne bismo radili sami. Da bi se danas konstruirala. A da ne Umijece zldanja staro je skoro koliko I covie.. nego 0 njenom vajuci najbolje materijate koje mu nudi priodrzavan]u (u dobrom stanju).ugasila genijalnost mnogih. Svaki problem ima svoga strucnjaka. Cesto primjecujerno kako radnik rusi nesto sto je netko drugi nesolidno napravio. kamin ne »vuce«. iskusnijih . ogradama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn i zidove. od dotjerivanja do i nstaliduh te djelotvornost poticu nas da postaranja vodovcda. . sada vee davnog vremena.I • . Ako ti problemi rnuce gradevinska poduzeca. ma koliko rnalena bila. zvijeri i drugih opasnosti. poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate. zacepljen zlijeb. nema razloga da ne uspijete. tada se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake obitelji ~ imati vlastitu kucicu.govorimo 0 radovima na otvorenom: puteljkovs zelja da sagradi cetiri zlda i krov da bl se cima i stazama prohodnim i po losern vremenu.. praktican i ekonornican temelja do krova. S vremenom ta se univerzalOva knjiga zeli pomoci citaocima pri njihonost zidara sve vise suzavala: strucno usavim prvim koracima. Pristupimo IIovom pos/u odveino Is svatko sanja. a koje mogu i zele prilagoditi vlastitirn potrebama. PRASTARD UMJICI . u potrebljaradi se 0 projektiranju kuce. popravila iii same uspjesno odrzavala jedna kuca. jer je nje vazne probleme. nacrt za kucu. upucujuci ih U osnovne vrsava nje prokrcilo si je put pa se je na .. svatko ad nas moci ce odrieveti krov vrtnim stubama. pokvaren odvod . pricin]a svome vlasniku niz problema: krov propusta vodu. Pccnete Ii roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre[ednostavnirn poslovima. nedostaju vrata. Zidar jednoq. To se odnosi ina one koji stanuju u unajmljenim kucama.lalost radove s odredenom garancijom u uspjeh. njihov poduzetan duh i sposobnost prilagodavanja najrazlicitijim situacijama. mogao je napraviti prakticki sve za kucu. Kuca. Konacno..

.

Ponekad je potreban i metalni. Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka. malo cavala. kojom se mogu pripremiti i manje kolicine zbuke.CIMI KD IIATI uzima se ona koja je najprikladnija za najceste radove. mjemi a/at (libele. poneka letvica i jedno klupko [ace zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu gradnju zidova. zidarska cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa. za svaki pojedini posao naznacena je minimalno potrebna oprerna. Za preciznu i kvalitetno sjece~ nje zidnih ploca. Uz pijuk bit ce potrebna i lopata. ciqli i plocica preporuca se upotreba kutne brusilice s brusnom plocorn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi oci naocalarna. a ruke koznirn rukavicama. \ -) I \ I Sto je sve potrebno za zidanje: a/at (cekic. . Ima ih razlicitih vrsta i velicina. Pri pripremanju morta upotrebljava se mortarka (posuda od dasaka) te greblica. Ne treba nabavljati sve odjednom. Irna ih vise vrsta (rnodela). vapno i gips)i vodu. mart).J . cement (a za produzni mort i._j U l_j 8 U .u stanu . Obican stolarski cekic. Mort se prenosi u zidarsko] kanti. spomenutih u ovoj knjizi. rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i skuporn.Za busenje i sjecenje sluze budak (trnokop) i teski cekic.. Zbuka se zagladuje gladilicom. oprema (skela). To su rnjesavine agreg ata (sljunak. topete). pomagala (teiike. Kao pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana eetka za struga nje zbuke i ciscenje. visek ). Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvucati onima koji zive.i Ii krupnog lomljenog agregata upotrijebit cerno sito. a !J l_j :. rnijssarno pijesak (velicina zrna do 4 mm). po mogutnosti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke. a nanosi zidarskom zlicom. . beton iii zbuka. libele (razulja)i metra. a drugi kraci i tup.. Osnovno crude za kopanje je pijuk. pijesak). [pak. Beton nastaje mijesanjern sljunka (veliclna zrna do 30 mm). za neko vrijeme irnat cemo sve sto je potrebno. gips) i vode. Drzak ucvrstite na lopatu pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce prsstati ako sve zajedno potopimo na nekoliko sati u vodu . Utaknite drzek tako da se deblji kraj cvrsto usadi u pijuk i usicu. Da bisrno dobili mort. Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno se sluziti.'7 Cime kopatl i v !) r I J I I Mjerni alat Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska. ztice). a vi nabavite onaj tipican za kopanje s dva slljka razllcltih duljina. kutnik. grac1evni materija! (opeka. To je rnedutirn sva oprerna potrebna za izvoc1enje svih radova. prornatra Ii se u cjelini. veziva (cement vapno. Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s jednog mjesta na drugo iii ih ima puno. i u stanu ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zidanju i prezidavanju. crude (piju). Oprema potrebna za izvoderije radova. Pripremanje marta. I njih ima vise vrsta. mottsrke). betona zbuke Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je potreban mort. potrebne su tacke. cementa i vode. jedan je duzi i ostar. Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio] obradi lica zida.

28 .brusni k Glutza rezanje (ze el. 5 kanta. 25 .16'~.eekle.. 2 ..iieana cetke. 12 -Jibela.plesticn..radne rukevice.zidarske ilice.' ~..lopetice. 11. 8. 20 .pi/uk..~28 \J. '. 4 . 30 . \ '.. 23 .. ~~ ~." . umetek.zidarska cet):a.zidarski eekle.obicni cekic.. 26 . _. 27 ..lopete. 37 . 34 .sito.insekticid. _ _ ~ ~ .. 32 . 24zidarski pravokutnlk.visek.. 17.teck». 19 . '. 26 . 29eavli razliCitih mjera (vel/Cina)..elektricne busiJica. . 15 .klupko konca. I. 3 .{_.34 31 ~ 33 Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1 . 7.r.. 27 .dlijeta.cement vepno i gotove zbuke..zestitne neocete.__.stolarski meter.... 9i 10.J ~ 30 . busiticu] . 6. 13 i 14-kistovi. 9 . 33meta/ni umeci.. 16. - .. ~ ' """. 22 .gladilica. 78..

Da bi magli povezivati razlicite materijale ne smiju se upotrebljavati sami. brzovezni cementi upotrebljavaju se sarni. Taka se npr. cement prema pijesku). smjese. Vr!o jednastavno se magu pripremiti manje kolicine morta. a mastan aka se na svaki kubicni metar dada aka 400 kg veziva. Tog pijeska ima narocito mnogo na vise nega razgovar 0 postocima. Mortavi se dijele prema vrstama veziva na hidraulicke i zracne. a veziva masenim jedinicama npr. Hidraulicki se dabivaju mijesanjem cementa i pijeska. Nakon sto su dvije kamponente dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ranastavlja rnijesati. a za dabri 3. maze biti mrsav iii mastan sto avisi a kolicini cementa. Beton Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je 300kg cementa na svaki m3 sljunka. pijeskom. Najcesee upatrebljavana veziva u gradevinarstvu su vapno. pijesak uvijek preteze u odnosu na veziva i obicno se mjeri u jedinicama za obujam. Aka se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro koje sadrf aka 8 litara pijeska. npr. Posebna je prikladan za pripremanje betana.. Velicina vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce zrnaca je izmedu 1 i 3 mm. Samo je fi ni .2 kg. a neka ne. Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8 »na suha« dak se ne dobije homagena smjesa u kaju treba dodati priblizno 18 posto vade da bi se dabila plasticna smjesa. iii za male kolicine aka 2. cementa i pijeska nazivaju se produznim mortavima. Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki kubicni metar dada aka 250 kg veziva. betan. Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta I beton. vrijedi obalama nasih rijeka i u gorama.4 kg cementa na jedna Pijesak i sljunak puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka. Ne dodajite previse vade izmedu 4 i 40 mm. Kolicina vode pijeska. dove i zbukanja. taka i za potporne zidove i armirani la. u sljunak je uvijek umijeda se sljunak ne odijeli ad cementa. Mortovi dobiveni mijesanjem vapna. Da bi se dobia mort i beton ispravne kvalitetetreba pornijesati pijesak (sliunak) s vezivima u tocno prapisanim omjerima. Neka se veziva magu medusobno rnijesati. a zraeni vapna i pijeska. Krupni se upotrebljava pri Pripremajte male kolicine da se ne biste zidanju i zbukanju. mogu rnijesati vapno i cement. cement i gips. Gips i tzv. kao mort. kilogramima. I Pripremanje mortova Mort Svajstva morta adredena su adnosam pijeska. bez astatka suhog materijatemelje. ali u gradevinarstvu najbolje rezulmaze varirati ad 8 do 10 posta. kubnim metrima. kako za nakan zavrsena rnijesania treba imati plasticnu cvrstocu. te vapna i gips. Beton. Medutim. Velicina zrnaca sljunkaje suvise naprezali. za slabi mort se dada 2 kg veznog materijala.. vee ih treba mijesati s . tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki pijesak. 10 . to jest ne smiju se rnijesati s ostalim vezivima. i ) Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne . veziva i vade (vapno. san sitniji iii krupniji pijesak. vel/kim i malim. zidovima.

stavite ruku pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C. Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E.6 Da bi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sito A. 11 . pofagano se sipe u vodu i paZljivo mijeie. Pri otverenju vrece vapna ifi cementa. promijesajte i dodajte vade F. Zatim istresite na hrpu piiesek i paifjivo promijesajte na suho. Gips se priprema obmuto. tf.

. budu6i da se u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlicitih brzina i rotacija. tvrda. Drzeci ih na dlanu. Odlican je test pornccu vode: opekarski proizvod monjen u vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog volumena. Puna iii polupuna opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakim udarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo odlucan udarac. ali lomljiva. gotovo metalni zvuk. I l 8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom odsijecanju i rezsnju. vazno je znati kako se mogu prilagoditi razlicitim potrebarna. cruepa Prije nego pogledamo specificnu upotrebu ovi h materija la za 9 radnju. Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj postavi. Okrecuci crijep izravnavamo eventualne izbocine. r \ . Gruba lornljenje illi odsijecanje Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva. jos bol]e. jednolicnim povrsinama i crveno-narancasto] boji. Aka upije vise. U tom S8 slucaju upotrebljava eekle. strukturu i potrebne preciznosti rezanja. sto je obicno popraceno svjetlijom zutom bojorn. kvalltetan proizvod daje jasan. a zatim nosivi elementi (rebra). glina je slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako upije manje. Udara se urnjerano cekicern nesto dalje. pornijesanoq s vodorn. Tehnike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu. a razlog je vise nego jasan.I . Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn. udara se lagano u odredenu tocku: prije se rezu tanje. lzuzetak od ovih opcih pravila cine crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju slabije upijati. Kval'iteta se prije sveqa ocjenjuje prema pravilnim oblicima. a na prelomljenom mjestu struktura je zmasta i staklasta. Cisti rez Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je stroj za rezanje. Prilagodavanje zahtijeva sjecenje. potrebna je opreznost. mjesto reza osloni se na tvrdi brid. Cigla se radi od gline iii kremenog pijeska. Da bismo zastitill oci od prasine koja ce se pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastitne naocale.gdje je pokrivena zbukom. jasnim bridovima. prije svega busitica treba da ima stitnik sto pokriva plocu koja mora biti potpuno centrirana. Zatim ce se odbiti i vrh oznacen toekorn. nenosive stranice. glina je prepecena. Zatim se oblikuje i pece u posebnim pecima. Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na koji ee se tip busilice montirati. a tehnika ovisi 0 razlicitim tipovima opeke. Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni od ciglarskih proizvoda. IIi. Lomimo Ii ceki6em. 1 12 . Upotreba brusne place zahtijeva neke predostroznosti kako bismo rnouli raditi potpuno sigurno. Brusna ploca za rezanje rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu. buduci da ce rez lrnati oblik slova V kako se to vidi na crtezu.Odsijecanje i rezanje opeka i . Vazno je znati razl'ikovati opekarski proi zvod dobre i lose kvalitete. tj.

a zatim prijeci na rebra F. a zatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D. Ploiu treba okretsti u smjeru strelice. becejuci taka prasinu na niie.3 6 RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje. Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C. treba upotrijebiti brusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti brid i utierejuci u udubinu nesto dalle kao ne G. Obavezno stavite zestitne neocs!e B. 13 . Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E.

.

unutarnji l vanjski. Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar. ogu/jena ibuke koju treba popraviti. . prsnuce. pregrade. koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemo tek probiti ..n ] Zidovi kuce. pricinjaju mnostvo problema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici: uleanuce..

UNUTHASNJI ZIOOVI 1 PHIGHADI •r I 1I eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive zidove. vremenskih nepogoda . ) ) 5 ~ \ • _J 16 . Zidovi imaju dvije zadace: a) preuzimanje opterecenja b) zastita Ijudi i zivotinja od topline. Danas. kada seizrnicko inzenjerstvo preporucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa. valja znati koje zidove rnozerno zidati sami ... J . buke. Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih meterijete: od kamena pa do gotovih betonskih elemenata. hladnoce.

Takve zidove i skoro sve ostale treba zidati profesionalni zidar iii sarnograditelj prema projektu iii uputi projektanta. Kada se kupuje opeka i doprema na gradiIiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike. glavni iii konstruktivni. takoder je ispunjen mortem. 17 . a s kracorn stranom veznjak. Ta] vertikalni meduprostor zove se sudarniea. Prije pocetka zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila: Redovi opeka (iii blokova) moraju biti vodoravni kako po sirini tako po duzini zida Razmaei izmedu opeke (iii blokova). pritis(. a koji n~nosivi. treba da pocive na so/idnom temelju i da se podigne vertikalno. Takoder valja znati i potrosriju morta za zidanje jer to olaksava nabavku vapna i pijeska. 2 Da biste ravno rezali plocice E upotrijebite brusnu plocu L montirenu na busilicu. odnosno 1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na donji red. Unutarnje nenosive zidave rnozerno postsvljati direktno na donju betonsku padlagu Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid potrebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidroizo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi se kapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornje siojeve podne konstrukcije). Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda opeka (iii blokova) u zidu. Kod pravilno sazidanog debelog zida (25 em) mora se na lieu zida vidjeti jedan red opeke po duzlru. a drugi posirini. zidanja? Zato.uf:/ ploCicu dtenovime. Sudarniee dodirnih redova opeka (iii blokova) u zidu moraju biti odmaknuti za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. No kod potresa su obicno ti zidovi bili uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini zgrade. noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom N neznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao na D. Ako je nemste.2 em. Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zidovi deblji. ranije smatralo da zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara tavan) nije nosiv i kako njemu ne treba posvecivati paznju po pitanju cvrstoce i konstrukeije. Zid mora biti napravljen od sto vise eijelih opeka (iii blokova).kao SAMOG RADITELJI. U pravilu se moramo posavjetovati s arhitektima-projektantima koji ce nam objasniti koji su zid ovi nosivi.unutarnjih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasadnih zidova. Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva se duznjak. koji mora biti debeo 01<0 1. a pregradni tanji. to jest koji ne preuzimaju znacajno opterecenje. Vanjske j unutarnje plohe zida moraju biti okomite. • Valja odmah razlikovati dvije vrste temeljenja naknadno izvedenih zidova . Zasto pitati projektanta prije jer S8 npr. Temelj Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan je na crtezlma. koji se ispunjavaju rnortorn moraju biti sireki oko 1 em. a koji S8 zove lezajnica.

Pazite da ne ostetite izolaeiju . Pazite da se ne susi prebrzo. Zidarskorn zlicom evrsto ga obradite i nabijte taka da izadu mjehurici zraka. ako je rnoquce pokusajte linije zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli suvisan posao. 2. Odstranite i toplinsko-zvucni izolator. a siroka 40-50cm. vee zasticenu hidroizolaeijom. 1. Sloj cementnog morta nanosite u sirini zida i debljine 4-5 cm. Udubina mora biti dovoljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja ispod temelja. a na nju libelu i tako provjerite da Ii je izravnajuci sloj ravan. izravnavajte zati m zid arskom zlicorn cernentni mort dok se na povrsini ne pojavi nesto vode. Da biste to napravili. mozete se posluziti sjekacsm i dlijetom. hidroizolacija. •I 3 Moze i ovsko: ako iettmo da zid od opeke izlazi izravno iz zemlje. Ovako se radi priprema za zidanje zida. pazeci pri tom da ih ne slornite. Pornocu celicnog sjekaca dignite plocice iii drugu podnu oblogu. Na donju betonsku podlogu postavlja se izravnavajuCi sloj.I . provjerite libelom da Ii je podloga horizontal na. Olovkom povucite na tlu simetralu buduceq zida. Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripremit cete na slican nacin kao i onu koju radite na podu.radi kasnijeg prodiranja kapilarne vlage. o 8 o 18 . a upotrijebit cere beton pripremljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelova pijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece cvrsto kamenje. Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn zernljistu tada se betonira direktno u iskopu. Pricekajte 48 sati prije nastavka zidanja. Ako su plocice rasporedene tako da prave uzorak kao na sl. Odstranite plocice (iii parket) i zatim cekicern razbijte donje slojeve. U zavrsno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi plocice po mjeri kao na sl. U stucaju da gradite zid debljine opeke iii opeke i pol. . U slucaju da gradite zid na otvorenom. koji ce lezati na padlozi prethodno izolirano] od kapilarne vlage. rupa za temelj bit ce duboka 80cm. sve do horizontalne izolacije (Ijepenke i smole). a zatim s obje njene strane jos dvije u razmaku koji iznosi polovicu debljine zida plus 4-5 em. stedeci tako beton. Ostale pokusajte dlijetom odlijepiti od tla.I . Tako je osnova za zid spremna.. izbetoniramo pritmeticne temelje (u desceno] oplsti). temelj ce se nalaziti u zemlji. Na eementni mort stavite dasclcu. slojevi zvucne i toplinske izolacije i finalni pod sa potrebnom gornjom betonskom podlogom. najvjerojatnije cete morati razbiti prvu plo cicu. postevimo hidroizolecijski slo} i na njemu zidamo zid od opeke. Pripremite smjesu od cementnog morta (cement: pijesak = 1 : 3) kojom cete izravnati (iznivelirati) neravnine na staroj podlozi. morat cete podici sve plocice koje prelaze liniju zida. Na crtezu 1 vide se slojevi podne konstrukcije.

Prije pocetka zidanja rnorate na betonski temelj poloziti tzv.5cm debljine. Najcesce se stavljaju dva sloja Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza. Osim toga. vapna i pijeska pripremite mort. 4).Zidanje drugog reda blokova iii opeka jednako je prvom s tim sto se sada rnortom popunjavaju i reske izmedu opeka iii blokova prvog reda. zabiljez. Valja primijeniti dvije Ijepenke br. Podizanje zida Na pripremljenom temelju rnoze se poceti podizati zid. Da bi zid bio cvrst. Dok zid raste. oplatu. l. horizontalnu izolaciju s vru6im namazima i izolacijskim trakama (ljepenkama).. te od cementa.te kako tete nenositi mort.N a pjescanom tlu potrebno je najprije izrad iti. blokova ugraduju se u mort. Pornocu zidarske zlice odstranite mort koji izide ispod opeka. Prije nego pocnete zidati. vapno i pijesak). provjeravajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova uzlcorn. a da ga ne uglacavate. treba postici vezanje s ostalirn zidovima na koje se nastavlja. Na detal. treba u pravilnim razmacima umetnuti metalne klinove u nj. Pri zidanju opekama treba paziti da drugi red ima na licu zida duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake. a okomitost viskorn. Zatim izmedu dvije letvice razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan. potom se doda qaseno vapno i voda te se sve skupa »rnijesa« na mokra. rnijesalice za beton tu su pravi pornocnici.87 m3 pijeska 270 I vode U posudi za pripremu marta 'na suho se dobro izmljesaju cement i pijesak. pripremljen u omjeru 1 : 2: 6 (cement. Blokovi iii opeke moraju se neznatno dotieati napetog konopca . Na mjestu spoja treba skinuti zbuku s postojeeeg zida. Aka se radi /0 vecsrn zidu.29 m3 gasenog vapna 0. Najprije se zidarskom tavicom (rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort po podlazi. Nakon toga se razmazuje zidarskam zlicorn do 1.ima 1 i 2 viditekako se izmjenjuju redo vi. prcduzni. Komadi opeke iii ~ 4 Oznecite zid K . Mort za zidanje zidova mora biti tzv. 19 . pocinjuci s oba kraja zida prema sredini. Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja opeke (sl.jepenka se mara na spojevima preklapati za 1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu6eg opecnoq zida. opeke dobro natopite u vodi. odatle pocnite rediti. koja rnoze biti prizmaticnoq (sira prema dnu) iii oblika kvadra. 80. Ako se ova] omjer dijelova morta toen ije izracu na onda za 1 m3 gotovog morta treba: 270 kg cementa 0.

gdje se nazupcenjern ostavlja rasporsupljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu okomitih dijelova zida. U ranijoj tehniei zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u opecnorn zidu predvidena za opecni spoj -I 20 . Prlje lijevanja betona treba pripremiti cetiri zeljezne sipke presjeka 12 mrn. Dakle. kako je to prikazano na slid 2. zidarskim dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka duz dviju linija. uglovne (vertikalne) serklaze. ) I Pravokutni uglovi zidova Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni ugao. 1 Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebe voditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotje povezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem. vertikalne serklaze. koje cete popuniti betonom. novi i stari zid iii pregradni zidovi) valja izbetonirati armirano. Radite odozgo prema dolje. vise se ne zida pravokutni ugao vee se zidaju samo krakovi zidova do ug Ia.staticars. sve udubine. na jednakim razmaeima (3 reda).Sastavljanje i medusobno. kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid ne ostane ogoljen. kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja . Prema tome. Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim podrucjima umjesto zidanih sastava zidova (sto je bilo uobicajeno ranije) budu armiranobetonske vertikalne veze. Pri zidanju novih nosivih zidova obavezno treba zatrafiti savjetarhitekta odnosno konstruktora . 0 ne bi trebale drzati sirinu i visinu veznih zidova. prevezn i sloj opeke zamjenjuje betonom i armiranobetonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva zida. Nakon sto se dvjema paralelnim linijama obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na kom ce se novi zid pripojiti starom. bilo da zidovi cine pravokutnik iii se pravokutno sudaraju (npr. Zbog opasnosti od potresa danas se taj tzv. povezrvanje dvaju zidova Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje: a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa starim b) stari i no vi zid cine ugao.betonske stupove tzv. nekon svekih nekoliko 510leva zida. . Sad a rnozete nastaviti zidati novi zid. izmedu starog i novog zida. koje se protezu od temelja do vrha zida. koji se necs doticati staroq. npr. otvorite supl] ne u sta rom zidu. 1 ). Betonira se postepeno. a koje moraju biti taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa stranieama od oko 25 em. Prije betoniranja dobra operitesupljine. u slucaju zida s jednim licern na svakih 18-19 em. Pocevsi odozdo. . ostave se nazupcenja 5 isturenim i povucenirn opekama iii blokovima. Nakon toga izradi se oplata (slika 2) u koju se izlije beton. tzv. nego ce izrnedu ostati pro star' za armiranobetonsku vezu (sl.

1). Na njih postavite uzice. Prije nego pocnete s lijevanjem betona. najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje. Kao sto vidite na sl.Potporni zid Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze podnijeti pornicanje i klizanje tla. Stavite okvire od letvi na oba kraja iskopa. Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlicitih redova pocnite uvijek od prednje strane. posebno na vlaznim terenirna. Buduci da bi zid trebao podnijeti pritisak zemlje. Kao i za podizanje bilo kog zida na otvorsnom. C. njegova vanjska strana mora imati odreden nagib. koji su jeftiniji od silikatne opeke. Posluzit ce vam za napinjanje ko~ nopca. Ispusti se prave od istih ili supljih opeka. 3). a da se pri tom ne osreti. koje ce s luziti kao vodilje pri radu i pocnite zidati zid minimalne debljine 50em u bazi. 2. Oa biste postigli potpu nu okomitost straznje 1 De biste zid dobro uzideh. te na 21 . Uobicajeno je pravilo da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. zabijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~ profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv klizanja. Oa biste poduprli mali nasip. otporne na smrzavi ~ cu. Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte cavle. strane zida. potrebno je pripremiti dobar temelj i koristiti si Iikatne opeke. rebijte na kraje vime iskopa A okvir od letava B. R 2 Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite ne potpornom zldu na nekoliko mjesta ovskve ispuste za vodu R. ne toliko pritiskom. Da biste umanjili taj rizik. necirn opterecene. D. gornja ploha bit cesiroka 33-34 em. Ako se zid podize na nagnutom i nestabilnom terenu. prijeko potrebnog za pravilnu gradnju (sl. Na primjer. napravite u zidu otvore (is~ puste) kroz koje ce otjeeati voda.5 dijela pijeska). Cavli H s/uie de biste poloiiti konopac / opterecen olov om (visak). jednu na drugu. vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu. Zid rnoze biti i od betonskih blokova. Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti letvicom polozenorn uz bridove opeka. pri konstruiranju duz zida stavljajte dvije opeke. Kada zid bude gotov. morat cete rezati iii lorniti opeke po mjeri (sl. odrezani dio okrenite unutra nakon sto ste ga premazali cementnim rnortom (1 dio cementa i 2. morate napraviti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak zemlje i vlagu. koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u dodiru. E i F. Pricvrstite ih potpornjima G. za zid visine 1 metar i debljine baze 50 em. predstavljat ce pravu branu kisi koja steti zidu.

Prije betoniranja vrh zida se polije vodom.njih trecu po duljiru. Kako s gradnjom odrnicete uvis. Vazno je da u betonskom vijencu bude izadena okapnica. Po potrebi opeke lomimo iii ako posjedujema reznu plocu . tj. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F. Taka 6ete napraviti otvor koji se mora protezati kroz cijelu debljinu zida. jednak je debljini jedne opeke. uzduzna udubina s donje strane da se voda s vijenca ne bi cijedila niza zid. Da biste bili sigurni da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad biti dobar. kako je to prikazano na slici 3. otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda probija. 22 . Letvice forme D oblikovat ce okepnicu. Da bi se zid ad opeka zastitio ad vlage pokriva se betonskim vijencem (1 . Beton treba biti kompaktan s omjerom Cementa i pijeska najmanje 1 : 3. lid lei! na sneznom temelju ad betons B. stavljenih u red. Cigle upotrijebljene za pravljenje otvora treba medusobno povezati mortem Preporucl] iva je na un utarnju stranu otvora nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom zlicom. Prostor izmedu dviju opeka. a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenim Zlijebom. Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije taka da u strukturu zida umetnete suplje opeke s uzduznirn otvorima. Da bi povrsina bila sto tvrda pospite je tankim slojem cementa. • • I 3 Potporni zid treba napraviti taka da maze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stopu temelja. Te opeke ugradite u dubinu zida taka da rupe u njima budu medusobno povezane.sijecemo (detal} 2). 3). J. nanizite ih na dvije letvice ad drveta. Prije betoniranja izradite oplatu. a dascica E klizuci po rubnim daskama daje vijencu jednoliiien oblik gornje p/ohe. koje cere izvuci kad uzidate garnji red zida.

U svakom slucaju. Dimenzije su sliiedece: duljina 12 em. oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu. dodajte vodu i napravite smjesu mekanu poput tijesta. detalj B). udarajte cekicern u blizini pukotine i slusajte odjek: mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od zida i da je cijela struktura zida izgubila pocetnu ejelovitost. Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela cementa i 3 dijela finog pijeska. Ako cak nakon 30 dana stakalca ostanu eijela. u svakom slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno razdvajanjem zbuke od zida. Da biste to ucinili. pokusajte sami procijeniti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i bas tu pocnite pregledati zid. sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. S obje strane ostecenja stavite eementni mort u razmaeima od 2030 em. uklonite ih i popravite pukotin u: prosi rite je i na punite cementnim mortom a vece supljine zacepite kornadicima eigle. najveca siri na 6 em. dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijeganjem zida i temelja koje se do kraja primirilo. imaju ostre bridove i svijetle su boje. Uzmite tanku celicnu zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. zbog vlage bi se taj materijal mogao deform irati i izazvati pueanje stakalaea. pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na mjestu gdje je i puknuo zid.Ocjena kvalitete zidova A Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pukalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih popreviti? Deformacije i ostecenja posebno se javljaju na starim zidovima. detalj C). Prije nego pozovete strucnjaka u pornoc. rninirnalna sirina 2em. No. iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ). detalj A). Iz blizine osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebite povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0 svjezem iii starorn ostecen]u. Prvo treba utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii dublje. medutim. 23 . Spuzvorn operite zid s kog ste prije skinuli zbuku. Forma tog klina je u obliku slova X (slika. u to narnjestite stakla poprecno na pukotine (slika. upotrijebite sjekac. skinite zbuku oko pukotine (slika. Umetnite jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana na crteiu C. Pri upotrebi klinova s vanjske stra ne zidova ne smijete koristiti gips. Stare pukotine imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i prasnjave: svjeze. a da biste to saznali. nemojte se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje.

Izvadi- 1 Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busite skroz neskroz. npr. kaa npr.lacali okolni zid. najprije koso a zetim okomito na zid. 2) s poklopeem. / 3 Nastavite iskopavanja s obje strene. lopatieom skidajte preostali gips. ureiite kruinlcu B dlijetom C. pocnite sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj strani kruga i to s obje strane. Nastavite raditi dlijetom izvana prema sredini. to nije teiek poseo. Postavite okvir 0 i po njemu izravnajte preostale izbocine. ana kojaje potrebna za prolaz eijevi za vodu iii za odvod. Kada provucete eijev. usmjerenim prema centra. Postoj i mogucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan dijela zida u kom ce biti rupa. Potrebna oprema se sastoji od sjekaca dugog 25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce pojednostaviti posao i pornoci da srusite samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista potrebno. zagipsajte rupu aka je otvor slucajno prevelik. pripremite iitku smjesu od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode. Sad radite siekacern. Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje strane dok se ne zabiju s najmanje pola eentimetra u zid. naizrnjenicno s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi otvor. Kako cete raditi? Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora.1 • t \ Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku. Prije nego pocnete prosiriveti busotinu. Da bi posao izgledao profesionalno izveden. Otvor zagladite gipsom i utisnite okvite. ispunite »zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed ista. Na isti nacin moiete i na drugoj strani obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se podudarati s prvim. Ako rupa mora biti puna manja. te okvire (rozete). ali ne predstavlja poseban problem. rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim okvirom (sl. Prije qipsanja otvora metalne eijevi omotejte pustenim trakama. Poslije nekoliko sati rnozste postaviti eijev. dimovodnecijev. 24 . prakticira se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja se paslije prosiruje sjekacern. Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid je uvodenje instalaeije.i.Busen]e preqradnoq zida Ne dogada se svaki dan da morate bustti pregradni zid.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em. zatim pronadite eentar i u toj tocki pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton. za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga10. . naravno aka se izvodi pravilno. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok ne dobijete potpuno cilindrican otvor. Pogledajte kroz rupu i dlijetom uklonite preostale izbocine. Da biste izg. Nasuprot onome sto bi se mog/o ocekiveti.

Vrata u nosivom zidu Prije bilo kakvog zahvata treba se posavjetovati s projektantom.. glavnom zidu._I"r:J I. . I I Probijanje otvora za nova vrata je u svakorn slucaju odgovoran posao i obavlja se s mnogo paznie i opreznosti kako bi se zadrzala potrebna stabilnost svih preinacenih zidova. Odebrsti pozicije rupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro. ne samo kad je posao zavrsen. I _______________ l I . I . Otvor mora biti samo malo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu. Na grede-klijesta tik ispod stropa stavlja se potporna greda. nadvoja H i otvors I za grede-klijesta podupirata. Ovaj posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor umjerene velicine (najvise 1. I 2 Najprije izbusite rupe I u koje se umecu gredeklijesta po dupira ca. .Nova vrata voditi neko specijalno rasterecivanjo.. . Kod malih otvora raspona do 1. pa nije nuzno iz- --. Podupiraci su u stvari stupovi. G ~/: 1 Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uzice F.. kako zbog detaljnog »snirnanja« stanja zidova tako i zbog eventualno potrebnih statickih proracuna..glavnih. I . nenosivih.50-2 m). nosivih i pregradnih. . vece radove ipak prepustite strucnjaku. Na zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii oznacite zaernjenim uzetom.. povezani i ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12 em (kao klijesta). Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste zidova . a eijela se konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata premjestiti na drugu stranu. __ ~ . rasterecivanju tog dijela zida. Iznacl vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije rupe dimenzija 12 x 12 em kroz koje ce se provuci podupiraci.-J I -. ali se more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u nosivom.---r~=--:~:---~J H. crtei otvora vrata G. Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba voditi brigu 0 tzv.2 m rasterecivanje obavlja 9 ornj i plast zida iii armiranobetonski serklaz. 25 . Oznake moraju biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da budu vidljive i nakon pccetka radova. nego i za vrijeme dok radimo. To se vecinorn radi u pregradnom nenosivom zidu.

Beton je omjera 1 : 3 (cement: sljunak ). Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti otvor. Traverza iii celicni nosac ne polaze se direktno na jednu opeku. dok se kod probijanja novih vrata usijecaju pornocu celicnog sjekaca. Hasterecenje se izvodi tako da se na ove daske cavlirna pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja zida. N912 vi sine 12 em. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu pova. postavljenu na cementni mort. traverza). Radite pazfjivo kako ne biste poqresnim udareima unlstili vise zida nego sto je potrebno. Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u buducern nadvoju. prije nego postavite rnontazni nadvoj. Preostale supljlne izmedu drvenog okvira i zida obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom. Ako je pregradni zid jako visok. Nakon toga. Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna je navedenoj. tj. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekoracujte polovieu debljine zida. tada oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu (vidi sliku 3. tako da se u nju rnoze smjestiti eelieni I nosac (tzv. drvenog okvira i dovratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv icom. koja proizlazi iz statickcq proracuna. Dakle. a duboka 12-13em. 3). Spojniee izmedu zida. kojeg cete ucvrstiti dijelovirna eigle i cementnog morta. Moze biti i N914 iii neka druga visina nosaca. »umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju. Kosniei se takoder postave na daske. rabie mrezorn s okancima promjera1 em na koju se nabaeuje mort i zagladuje. rnoze se dogoditi da donja podloga (iii stropna konstrukeija) popusti pri opterecenju. privremeno rasteretite zid kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jednostavno. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv.I 1. MONTA . Naime. poslije 48. U opecnom zidu izradi se istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir »na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. srusite dio preostalog zida te ucvrstite drugi nosac jednakih dimenzija. Znatno su tanji od nosivih zidova.opeke.1 • I I • Otvor u nenosivom zidu Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni stropnim konstrukeijama. Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja treba biti 20 em veca od sirine vratij u. mogu se upotrebljavati prenapregnute armiranobetonske gred ice iii grede od tzv. nego na podloznu plocu od eelienog lima. a rupe zatvoriti mortom i komadima opeke.72 sata. ostavlja se rub od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik. 26 . Rad je tu jednostavniji i brz i i ne zahtijeva privremeno podupiranje stropne konstrukeije. podupirace rnozete skinuti. Ako se radi a nosivom zidu debljine 25 em morate izraditi istaku (spaletu) u zidu. kao u prethodnom sluca]u. detalj 1). Uzljebina treba biti visoka 14-15 em. koje leze na podlozi (slika 3. Ostali zahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisanirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove. Istake za dovratnike (slika 3. Za izradu podupiraca obicno se koriste grede 12 x 12 em (sl. Obicno se oko 30 em iznad vrata izbuse tri rupe. rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar nacinjenoq naerta. kojeg dimenzije odgovaraju dimenzijama dovratnika i u kojem ce biti vrata. Kada se beton stvrdne. celicne nosacs treba pokriti tzv. vanjske strane nadvoja se zapune betonom iii obzidaju. Prije ukrucivanja posebnu paznju treba obratiti na donju podlogu koja drzi teret stupova. Danas se vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni armiranobetonski nadvoji.klinovima izmedu dviju stropnih konstrukcija. Sada prijedite na drugu stranu zida i ponovite postupak. Ako se koristi beton. Pri zapunjavanju iii obzidavanju eementnim mortom. Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosireni otvor zida. izdubite zid iznad vrata da biste naprav iii sjediste za montazni nadvoj. detalj 2) inace se izraduju odmah pri podizanju zida. . Nakon 510 ste naerta Ii otvor za vrata u zid u. Daske povezite uza zid pornocu celicmh svornjaka iii drvenih gredica. No za preuzimanje opterecenja zida iznad vrata. detalj 4).

Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zids izraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata. Meduprostor adazga zap unite betonam I.--_ ---I-I I I I I I I I I I I I I I I I I 3 I I B I I I I I I II I I i __ __ _l I 5 3 Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucene kroz rupe na zidu C. a 5 dve momeine tipa nadvoja. I I I I L I I I --. prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke. Napravite siedist« E za nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1 ali tsko da rupu za drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu.2 I I --oJ . Detalj 4 prikazuje kako poduprijetipregradnizid. Zatim se iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3). r 27 .

stropu I podu odredite zidarskim konopcem.uju za zid i za pod pomocu vijaka i plesticnih umetska. Osim toga. Na detaljima 1 i 2 Vide se pojedinosti stezanja gradevinskih panela pornocu treke C lJ profi/ B.(. pregradni zid mozete podignuti pornocusupljih opeka. Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse. sup/jam opekom. Poloiaj buduce pregrade na zkiu. C su najcesee ad sluminije iIipocincenoq lima. Valja irnati na umu da u gradu nema mjesta za pripremanje vecih kolicina morta iii za gomilanje potrebne cigle. " I 1 Posao mora biti jednostavan da ga i pocetnik rnoze savladati.1 . B . Ako imate dvoriste za priprernu rnorta. 28 . ne znaci da se to svida i susjedima. pogotovu ne ako materijal pripremate na stepenistu.. u sluca/u da ne moiet e dobiti panele dovoljne veticine morat cete se odluciti za zidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rnaterijslom npr.Izrada pregradnih zidova 1. aka se netko od nas raduje rade6i nepoznate poslove. Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinu zida do strops. Profili se ucvr(. N e zaboravite pripremiti dobar temelj Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plata A lJ metalne profile B I C. Kako napraviti drvenu pregradu? Moqucnost da kUGU adaptirate po ietii i ujedno stedite.

Zelite Ii zatirn u zidu napraviti vrata. preporucljivo je upotrijebiti materijale koji zahtijevaju najmanju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke. nemaju papirnatu oblogu nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem i licenjem glatkog zida. Gipsane pregrade U prodavaonieama se rnogu kupiti panelploce (panelke) namijenjene upravo brzoj rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova. sivi finis. jedan tip gips panel-ploca sa srednjicom od sacaste konstrukcije. Zategnite zidarski konae kako biste oznacili mjesto gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte okomitost zida pornocu viska. presvucene posebnim papirom na kog se direktno mogu lijepiti tapete. prekrijte plasticnorn folijom i pocnite s po- 2 Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umecima. 29 .c A (~ B i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima gdje ce ill se dotaci novi zid .pi ace izraduje se u standardnim dimenzijama i prikladna je za prostorije visine 3 m. Paneli se mogu postavljati i za tzv. Ovaj tip panel. koja stiti donje rubove ploce. Ako sav posao morate obaviti u stanu. Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za lijepljenje tapeta. tj. ucinite slicno po uputarna u prethodnom poglavlju. pazljivo izmjerite duzinu zida. pokucstvo pomaknite. Kod nas se najvise primenjuju gips-kartonske ploce. Panelke mozete rezati obicnom pilom iii kutnorn brusilieom.i stijene najvise se izvode taka da se na vanjske povrsine postave gipsane place. Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi. Zatim kupite onoliko panelki koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri dodavsi 1 em. Kad ih donesete kuci. zbog primjera. Panel-ploce su pravokutna oblika i prikladne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca te ploea i zida. Odaberete Ii ovaj tip panela. Pregradni zidovi il. Izrnedu razlicifih postojecih tlpova (vrsta) odabrali srno.. a istovremeno se uz nju postavl i profi/irana kutne lei va. drvoeementne i gips place kao sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rnaterijalima izmedu dviju ploca (sendvic stijene).

Oebljina takvih zidova sa zvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko 17cm.ugi klin od tvrdog drveta. Dvjema crtama. Izmedu stu pova ucvrstite poprecne grede koje ce pojacati eijelu konstrukciju. Izmedu ploca unutar gredica mogu se . . to isto ucinite na gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no vertikalno (pr. a B ze strop pomocu plastii5nih vijaka.I I slom.. Na kraju konstrukeiju oblozite s obje strane materijalom po telji. Nastavite pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvije moraju bit. razmaknutim za debljinu panelke oznacite poloza] novog zida. na drugu stranu stupa umetnite dr. u sredi ni (srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite na podnu gredicu drveni klin (slika 4) s jedne strane okomite letve. Okornite grediee maraju biti krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na gornju i donju gredieu. Zelite Ii zid dobrih zvucnoizolacijskih svojstava u ovoj »monting« tehnici. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i poneki put kontrolirajte mjere: maze se dogoditi da strop i pod n isu sasvim para lei n i. ali za samagraditelja ta teoretska razlika nije bitna.. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinosti ucvrsciven]«. posluzivsi se plasticnim vijeima i 8-m01 urnecirna. unutar kojeg se po laze mineralna vuna. Pricvrstite najprije gredieu za strop. a druge na razmaku 40 em. Vratite se na pod. Nakon pribijanja pregradnih gredica H suplja resetke se puni izotscijskim meterijelom i obleie prema ze/ji. Zatim odgavaralucu gredicu na podu ucvrstite na isti nacln. Na gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim klinom (umetkom). 1. 1 3 Da biste napravili nosivu drvenu konstrukciju kao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gredicu A za pod. U ovorn slucaju se prije svega izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili). u dodiru sa zidom. 1 4 Nosiva konstrukcija je napravljena od stupova C. paral elno izradite dvije konstrukcije drvenog kostura. Krajne stupove napravite ad jelovih grediea dimenzija3 x 7 em iii slicnih. drvenom oplatom iii gipskartonskim plocama. utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rnineralna vuna). Provjerite okomitost i prikueajte kli n cavlima. Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne. Grediee su istih dimenzija. upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F i G.ovjerite pornocu viska). tako da lakse mozete raditi. Oba umetka zabijte za gredieu na stropu iii za stup. Drveni kostur Izvedba drvenog kostura nije posao za zidara. 30 ..

sloj je tzv.2: 3 (cement: vapno: pijesak). Zatim meduprostor ispunite mortom C nabacite ga na zid. U pravilu. Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbuke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska. Letva mora kliziti s viseg na niie. Po kolicini veziva. Da biste revno oibuketi zid. a vapnene samo za unutarnje radove. zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne dobije podatna smjesa za zbukanje. 2 Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvom rsvnjscom E. najprije na suho. ziderskom ilicom kao na primjeru D. Postoje ibuke s mineralnim vezivima. Cementu se dada 10 do 20% vapna. Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u omjeru 1 : 3 (vapno: pijesak) i cementom u omjeru 1 : 0. da se tzv. gruba zbuka. i tzv. Za mjerenje volumena obicno se uzima lopata iii neka manja posuda. cementni »spric: iii cementna prskana zbuka. Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesanjem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vapno : cement: pijesak). Danas se na nesem triistu mogu proneci gotove industrijski proizvedene ibuke.5 mm (mulj). Drug. a pomiCite je i desno -lijeva. Ooicno se kaze. da bi se zbuka nanijela i· izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti nekih jednostavnih pravila. koje znetno o/akSavaju posao. finoci pijeska i narnjeni zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm. Prvi sloj zbuke je tzv. oibukejte trake vadi/ice A pomocu letve B. volumnog dijela cementa i 3 volumna dijela pijeska. koja se obicno rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hidrantno vapno u prahu). Kubni metar zbuke obicno je dovoljan za 40 m2 zida. koja se sastoji ad 1.Kako zbu kati . produzne zbuke sa cementom primjenjuju za vanjske. a aka je od kamena morate ga ocistiti da bi se zouka bolje primila. plesticne ibuke koje se isporucuju u pastoznom stsnju i nije im potreban nikakav do datak. kojime treba dodati samo vodu. 150 kg cementa i 1520 kg pijeska. Za fine zbuke upotrebljava se pijesak veliclne cestica od 0 do 0. Ova pravilo ima samo jednu iznimku: aka je zid ad betona maze se zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati uz njega. Pazljivo promijesaite sve sastojke. Zid dobra navlazite. prije zbukanja novog zida treba pricekati 40-50 dana. jer ce se u suprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu opeka. Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijedecih postupaka: a) na zid se nabacuje mort i poravnava u ploce promjera oko 15 cm 31 . Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm. Prije svega zid ne mora biti nov. 1 U svakom slucaju. zbuka se nanosi u dva iii tri sloja. Kruinim pokretima gladilice F zeqtsdite ibuku.

5 m pornccu letve. 3 Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskom cetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazuju strelice. sastruzite ih priie nego olicite zid. Tad ozbukajte neozbukani zid. brid s jedne strane ucvrstite dascicorn. Eventualne neravnine obrusite brusnim papirom. Gipsanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite rnasu pod kutom od 300 uz zid. Ako zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanom zbukorn. zatim viska i libele c) ploce od marta spoje se zatirn zbukanjem u okornite trake vodilice koje ce posluzlti za vodenje letve d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava se mortem odozga prema dolje i zbuka poravna letvom ravnjacom i drvenom gladilicom e) kada se osuse. ostavite zbuku da se susi bar 40-50 dana. skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni zid isto da strsi 1 em. nanose6i zbuku sasvim do daseice. Kad zbuka »pr imi«. a sluze za drugu ruku zbukania iii za tzv.»Prva ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrsenosti. Zatim nanesite mort na zid kao sto je vee opisano. lrna ih razlici ti h vrsta. nabacena izrnedu dviju traka pocevsi odozgo. a zati m isto ponovite na slijedecern dijelu zida. radite ovako: ispunite do polovice zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava i zato uvijek pripremajte male kolicine.b) vodoravno i okomito poravnavaju se ploce na razmaku od 1. finalnu obradu zidnih povrsina. letva mora kliziti odozgo prema dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo i desno (slika 2). g/adilice pri upotrebi gotovih plesticnii: ibuka. znak je da odnekud prodire vlaga. naprotiv grubo zagladena povrsina pomoci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje prione uz prvu. Ako se ponovno pojave. Prikucajte najprije dascicu (duz eijelog zida) s jedne strane (jos neobradene) tako da strsi 1 em izvan liea zida. Zbuka se najjednostavnije i najbolje zagladuje pornocu gladilice . 32 . zbukaj- te lice zida kao sto smo vee opisa!i. Da biste je zagladili do savrsenosti.. G pokazuje poloie. tj.. Ako zelite ozbukati udubine. zaravnajte i ocistite metalnu povrsinu. uqlove i bridove zida ne radite istovremeno na oba zida. Prije licenja iii postavljanja tapeta.. Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdje postoji rnoqucnost ostecenja. Ako se za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele mrlje. dobra je cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. '. ali bi bilo dobro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi povrsina brida bila cvrsca. posluzit ce za vodenje letvica kojirna se izravnava zbuka. Za drugu ruku. N aizrnjenicno je izravnavajte i izglad ujte. Danas postoje i plasticne zbuke u pastoznom stanju koje se isporucuju gotove. pricvrstite za zid metalni kutni profil s malo marta tako da njegova vanjska povrsina bude u visini buduce zbuke. Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati pomocu drvene letve kojom cete prelaziti preko traka. fino zbukan]e ne morate pricvrsciveti dascicu. u suprotnom cete na zidu imati vlazne mrlje.

Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unupregradnim zidovima da bi se stan ucinio funkcionalnijim. mozete poceti zidati.Mali pornoenl radovi Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa materija/a. Konstrukciju mozete podici u podrumu. Potrebna je opeka posebna oblika. Ovdje cerno opisati samo nekoliko primjera. Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4 dijela pijeska): zaronite suplje i obicne opeke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu. moze i ana koj a se inace korist i pri izgrad nji dimnjaka. potoiite brid cig/e A na pod B taka da se stranica C douce zida D. u preostalom okolnom volurnenu. Morate imati tocno toliko supljih opeka koliko boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka. trasnjirn 2 Pol ice za boce Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako sluze kao police za odlaganje boca s vinom Za bezu od ciga/a prosttite mort G. radi se 0 supljo] opeci cetvrtasta presjeka s velikom ruporn promjera oko 12cm u sredini. Kao i za zidove potrebni su opeka i mort. nalaze se uzduzni kanalici. 1). stijedeci crtu F i na njega poloiite cigle H preme mjerama sa slike 1. Oko rupe. N anesite na tlo »posteljicu« od marta i na nju slozite red punih opeka (sl. na prostoru ispod stepenica iii tame gdje stanujete. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit» je funkcionalnom. na hladno rnjesto. Na cigle opel stevite mort i oznecite potois] supljih cigala L. Raznovrsnost preinaka ovisit ce a rnastovitosti svakog pocetnika. koji u primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu toplinskog izolatora. Ta udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. Zbog mjers. 2) na dovoljnoj udaljenosti od 33 . s pogodnim naqiborn i dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta. U ovom zadnjem slucaju radite pazljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent. Izmjerite udaljenost E i oznecite na podu crtu F ietiene du/jine. a pocet cerno od upotrebe supljih opeka i blokova za pravilno cuvanje dobrog vina. 0 nacinu kako ce slagati geometrijske oblike od ovih rnaterijala. ti. Primaknite opeku donjem bridu zida i podignite je gore dok se kosa stranica ne priljubi sasvim uza zid. ali ie odgovornost mania zbog oqranicenosti posla. Izmjerite razmak koji dijeli drugi donji kraj opeke ad poda (sl.

mozete ih i prebojati. koji potjece od drveta. Lezeci u otvorima u cig lama. Zna se da je poszija plamena. malo nagnute natrag. Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih opeka iii posebnih blokova nacinienih od vatrostalnih materijala. Popunjavanje resk» i pukotine vatrostalnim mortem pomocu liCilacke lopatice.v. odstranite usisacem. ako ielite tskirejte. pucketava i neodoljiva. boce ce biti u tami izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqibom koji pogoduje cuvanju vina. prasina kamin gubi svoju cvrstocu. vee prerna tome sto bolje odgovara ambijentu gdje se nalaze. Aka su medutim state velike trebat be potpuno izmijeniti unutrasnjost kamina. ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T. Kamin Kamin. boja ce ostati nepromijenjena. Stoga kamin valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila 4 Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu. Isto ucinite i s opekama koje cine bazu. kistom U dobra ope rite dio koji cete poprav/jati. Na opeke nanesite malo morts i gore stavite suplje opeke. Zadnjih godina se medutirn karnin ponovno vraca u mnoge domove. Svu prasim. Izmedu supljih opeka takoder stavite mort. 34 . Ne zaboravite odstraniti lopaticorn iii zidarskom zlicom visak rnorta Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiripet dana nastavite sa zavrsnirn radovima. unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i sigurnosti. nekad jedini izvor topline gotovo je potpuno nestao iz kuca. eig le mozete lakirati prozi rnim lakern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine.zida da na njih mozete poloziti prednje krajeve prvog reda supljih opeka. Najprije su ga zarnijenile peel. Ako nosac za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti s kucnirn barom. Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te popravite bridove. a zatim prakticni radijatori i drugi izvori topline. lzboiiine M izgladite brusnim pap/rom N. slsiuci cigte jednu na druou. Ne treba ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno (slika 3). S vremenom mogu sejaviti slijedece smetn]e: pukotine. Pravodobna pornoc produzit ce trajnost karnina. 3 Zidajte do iefjene visine.

ucinite to prije na dnu lozista i bocno (sl. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjern unutrasnjosti starog kamina. (Tvornica »Zaqorka« u Bedekovci ni prodaje vee gotove vatrostalne mase. nabavite ih onoliko koliko je potrebno za obnovu zidova kamina i lofists (upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke). Ucinite ovo: najprije ocistite metalnom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i pregledajte pukotinu. 6) izmjenicnim slaganjem reski. Ako se oko zida kamina pojavi cad. upotrijebite opeke. Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete skin uti prasinu s obje strane pukotine. lsti postupak cete prirnijeniti ako popunjavate iii obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske strane kamina. dijela cementa i devet dijelova pijeska i tzv. obloitte ga vatrostalnim opekama G spojenim medusobno vatrostalnim glinenim mortem. Mokrim prstom zamazite reske i pukotine te uklonite visak gline.svaka pojedina pukotina vee u samom pocetku. a povezite ih medusobno vee spomenutom smjesom. odstranite sve izbocine ad marta. Pricekajte nekoliko dana prije nego ponovno zapalite vatru. ubacujuci iza njih mort (sastav: jedan dio cementa. Ako kamin oblazete vatrostalnim opekama. Radi Ii se 0 opekama. Pricekajte bar 24 sata prije nego ponovno zapalite vatru u kaminu. 6 Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesve dobra ocistiti i oprali zid. odstranite je zicanom cetkorn. U slucaju da ne uspijete pronaci zamjen u. Dobro ostruzite mjesta gdje su opeke spojene. Ako je straznji zid kamina. Pripremite mort ad dijela vapna. Zatim uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazite pukotinu. obrlsite prasinu te dobro operite. \ 5 Zamjena blokova u starom kaminu A: nove elemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlm cementnim mortom umetnutim iza i u spajeve. pornocu sjekaca prosirite pukotine i odstranite dijelove koji se lome. treba naci slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi u kamin. Blokove je dovoljno ulagati u lezista. Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sa dimnjekom C. Leziste blokova iii opeka dobro natopite vodom. To je posao koji svakako treba obavljati Ijeti. izgubio cvrstocu i poceo se mrviti morate ga potpuno izrnijeniti. Stari kist dobra narnocite vodom i njime perite pukotinu da upije sto vise vode. vatrostalnim mortorn od gline i sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicarskog materijala. jedan za drugim. Kada sve to dobro prornijesate. jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelova finog pijeska).) Provjerite da ll je vatrostalni mort dobra popunio pukotine. popunite reske. Odstranite srusene zidove i pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i bridove svih prijasnjih spojeva. Istim mortom spojite gornji blok s dimovodnom cijevi. Ti se blokovi inace ugraduju u konstrukciju prije dovrsavanja kamina pa cete morati pronaci manje komade koji se mogu uloziti u gotov kamin. radite to cskicern i sjekacem. staklene vode. od blokova iii opeka. 35 . ako je kamin zidan ad blokova.

.

. garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje. Uvijek dobro izolirana terese. Konstruirajmo »krov« za svo] eutomobil.KRoVoVI K ako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se izbjeglo opasno prodiranje vode. Strebe. iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie.

pokrov od valovitih selonitnih iIi Iimenih ptoi:«. Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A od vucenth t/jebnjaka-kana/ica. na deta/jima se vidi necln spa/an/a. f • I ) ) .'" r \ I Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e na strme (vise od 30°). skrilievackih ploca. E . pokrov I 1 . TEHNIKE POKRIVANJA KRDVOVA Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo Samograditelji se mogu prihvatiti popravaka na strmim i polozenirn. dok je popravak ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1eima. C .lpak. polozene (manje od 30°) i ravne (manje od 3°). Cementazbestne ploce (salonit ploce) upotrebljavaju se i za blage (polozene) pokrove (valovite ploce cak do 80 nagiba). Pokrov od skrifjevca iii cementazbestnih ploca-salonita upotrebljava se za strme krovove.krov pokriven salonitom (salonitkeravne ptoce): D-pokrov od lima. 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci u poglavlju 0 terasama. B potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenog crijepa. eementazbestni h ploca -salonit.J 38 . lima iii valovitih plasticnih materijala.(". U nasoj zemlji se najcesce upotrebljavaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni. Pokrov strmih i polozenih krovova uglavnom je nacinjen od crijepa. kad se rnisll na pokrov krova najces6e se misli na erijep. ) .

stopalo stavljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu tijela. a u tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne radove prepustiti strucnjacima. Aka morate raditi u blizini strehe. Upotreba sigurnosnog konopca. Kakav god bio tip krova i njegov nagib. Za rad na krovu morate obuti lagane cipele s gumenim donom (slika 1) koj dobro prianja uz crijepove pa cete se sigurnije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. vjetar. Ne penjite se na krov aka pada kisa iii snij eg. vise nego bilo koji drugi dio kuce. roienice. led i tuca udaraju i h bez mi losti. aka i jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a lomu crijepa. zahtijevaju konstantno odrzavanje. stavite stopalo poprecno na mjesto gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2). Oprema potrebna za popravak pokro va: eipele s gumenim donom A neprtniscs B s nekoliko erijepova C. pokrivenom polukruznim crijepovima. 39 . popravlja krov. cavli F. Dok jedan ostaje na sigurnom mjestu. ne rnozets raditi bez pornocnoq pribora. U ovakvim slucajevima uvijek je bolje raditi udvoje. hodajte taka da stopa 10m uvijek istovremeno stanete na dva povezana crijepa Hodajte malo savijenih koljena. ispod njih su sigurno potporne letve i crijep se nece slomiti. hodate Iikako to prikazuje slika N. provjera cvrstoce drvenih konstrukdja letve. Sto god popravljali na krovu morate raditi krajnje oprezno da ne biste napravili velike stete iii ugrozili vlastiti zivot. Radovi koie rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na popravak krova bez diranja u drvenu krovnu konstrukciju. mogli biste razbiti erijep i po vrijediti nogu. vjerojatno cete pronaci poneki slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. Tome valja pridodati stete koje cine ptice dok prave gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju tv-antene.Kako hodati po krovu Pazite na mjere sigurnosti . obavezno zovite strucnjaka. rad u tim uvjetima je narocito opasan. Kad se iz bilo kog razloga penjete na krov. bile one u drvu iii zidu. Po krovu. vezanje uietom. vezan sigurnosnim konopcem. Ako je krov prekriven utornim crijepam. Na slici oznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati. prijeko je potrebna. voda. Materijali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmosferskim utjecajima. Aka je nagib krova velik. ceki6 D. drugi. skela. Ukoliko za vrijeme popravljanja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji. Stopalom stanite na preklop erijepa kao sto vidite na slici 1. niti aka je mokar iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven mrazom (injem). konop G i plesticne folija H. Izmedu ostalog to su Ijestve s kukama. snijeg. ponesite za svaki slucaj nekol iko crijepova. klijesta E. krecite se vrlo oprezno. Krovovi. Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0 moteoroloskim uvjetima.npr. 2 Za krov od utomog erijepa opreme te tste samo dodajte ios malo ietjezne iice. pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije krova.

Tehnike slaganja se razlikuju. vee drugog) krov Obavlja se povremeno. Kako slozit] kanalice Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostavna. a ako su bez nosa pricvrseuju se pornocu cavala za letve. uz sljeme i okap. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamijeniti iii sloziti. narocito na mjestima na Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaru vjetra. Pokrov od kanalica sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od strehe do sljemena. ali F zebtijev« njenu zamjenu. upotrijebiti vsci komad razbijene kanalice i s dodatkom druge (ne drugi komad istog erijepa. Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4 bocna reda. poloziti na sloj 1 Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazuju slike A i B. u razlicitirn vremenskim razmacima. morta. ali je treba tocno slijediti do najsitnije pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje vode iii stete na krovu. Naj prije se postavlja prvi red kanalica u prvom nizu. Preklopi kanalica iznose 8 do 10 em. Kanalice prelaze na donju . kanalice su polozene u nizu. polozeni na letve. 40 . Prepolovtienu kana/leu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E. U svakom nizu postoji prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i tako naizrnjenicno. Prije postavljanja drugog reda u prvom nizu treba slagati kanalice prvog reda u drugom nizu. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve strane strehe. gledano duz strehe. Ako su s »nosom« onda se nos kvaci za gornju letvu. dok gornju letvu prelaze za 3 em.pocetnu dvostruku letvu za 7-8 em. Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort.Preslagivanje c. lako je rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovicarna Mozete npr. sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn pakrovom od kanalica. Kad se sarno jedna kanalica razbije. tako da su uzi krajevi dol]e a sid gore. ali ga morate obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe stete.rijepova Ovaj posao nije suvise teiek. Prvi iii donji red je postavljen na letve na hrbat. Provizorno ih mozete popraviti pomocu plssticne folije C.

2

drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc! po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ce i druge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D kao sto vidite na deta!ju.

o

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu i postavite je (tako da udubljenje bude dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i; skinite oba crijepa do razbijenog i postavite kao i onaj prvi. Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto povezane; u sl ucaju da je nekoliko razbijenih (1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo pomaknuli; dobro je da za gornji red upotrijebite nove kanalice. Da biste uklonili one iz donjeg reda, morate pomaknuti jednu iii dvije iz gornjeg reda. Sad postavite donji i slozite gornji red pocevsi odozdo (ad strehe) prema gore i nastavite onako kako smo to vee opisali. Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti. Kad popravljate krov na brzinu pa koristite dijelove kanalica, dobro je imati na umu da su oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za posljedicu imati prodiranje vode. Da biste to sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a nemate potrebnu kana lieu za popravak krova, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie (sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne boje, glatke povrsinei malo masne. Stareci povrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na takve na svom krovu, najbolje je da ih zamijenite drugima. Vodite racuna da je za pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg. Ako je kuca niska i okruzena visokim drvecern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepova skupljati suho lisee. Kad pada kisa ove prepreke stvaraju mala »jezera« koji onda uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41

..
r

,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha) krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih treba ukloniti).

Popravak sljemena

krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen ostecenjima, No, kada se pod utjecajem atmosferskih djelovanja mort, kojim su kanaliee pricvrscene za sljeme krova, pocne mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena. mort ispod nje pocinje se raspadati i krov gubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj sloj, nema lezista ni za slijedece redove. U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crijepove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom razbijte mort dok ne dodete do nosive strukture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela pijeska pripremite cernentni mort i njime napunite kanal nastao izmedu crijepova. lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs: ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj) koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode po nagibu pokrova.

ponovnom stavljanju crijepova, nego i brizIjivom ciscenju potkrovlja od tragova gn ijezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hodajuci po vrhu krova pogledajte duz nagiba da Ii je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen (na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih zljebrjjaka.

3 Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite siekscern A stare kana/ice s vrha B i mort Ispod njih. Secuvejt« eije/e kana/ice.

Pticja gnijezda
Neke vrste ptica rado prave gnijezda u konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe, Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One. vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se domogle mladih pticica, Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

,

)

4 Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove, istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Na nagibima ucvrstite kama de kana/ica H kaka biste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.

42

Pokrov od utorenog tlacenog crijepa
Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii ga osteti stablo koje raste u neposrednoj blizini. Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena konstrukcija krova sasto]i se od roznica i letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznlce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio (nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje. Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar) nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu. I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne strane strehe, napredujuci prerna lijevo] strajL Crijepove na okapnici strehe treba pastaviti na sjekomice pastavljene letve kako bi pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali. Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora imati desnu stranu uglavljenu pod pry! crijep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci pamala upravo stavljen erijep da biste urnetnuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju slijedecih redova obratite paznju na utare i pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero i utore dvaju erijepova. Kada to obavite, zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep ima rupicu kroz koju se moze provuci zica. Ako je medutim streha od betona i armiranih stupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno. Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka. Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utorene tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se zakvace za one iz zadnjeg reda. Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvornog metra krova potrebno mnogo manje erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornl metar pokrova treba 40 kana lie a, za istu je povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crijepova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5 Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plosnatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B i C (utore i pere), slaze se na letve keo na D iii na dsske iii betonsku piocu s rebrima E kao F Crfepov! se medusobno prievrscuju.

6 Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crljepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni ze pojedine letve D. Cnjepove koji leie na desksme. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrova od utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crijepom su manje od mase konstrukcije gdje je pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih krovnih konstrukcija iznose od 10251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi 75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad kanaliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-

tar.
Zelite li popraviti tlacnim erijepom, krov pokriven utorenim najprije morate odvojiti

43

viseci. dok desnom podizete pomalo crijep nadesno i onaj iz donjeg reda. Popravak ove vrste krova pocinje od strehe. Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada.a i svi crijepovi su jednaki. obiljezite. da biste to ucinili morate sici u potkrovlje. vrlo lagan i otporan. Pazite da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi materijal. Montirei:« ih zatim kao na slici B. Salonitni pokrov Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u sjevernim krajevima i koji su izlozsni talozenju snijega. razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu). to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski. pricvrstite gorn. savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi. a iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez opasnosti njena prodiranja. Polozite novi erijep u njegovo leziste i ponovno spustite ta dva crijepa cirn utvrdite da su doticna rebra medusobno umetnuta jedno u drugo. tzv. rnoze se skliznuti i povrijediti slucajncq prolaznika. ako nagib krova nije pretjeran. oznacavati pravi erijep. pocetnica tako da mozets sloziti prvi red iii strehu. Sa salonitorn. Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn.. tzv. a izraden je od azbestnih vlakana i cementa. Razmak izmedu letvi mora biti takav da jedna ploca lezi na tri susjedne. Kad radite na krovu dobro je preko ramena nositi malu koznu naprtnjacu s alatom i potrebnim materija10m. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e pomocucavala u letve. Buduci da s oskudnim sviet10m. nece biti lako prona6i bas onaj koji ste upravo stavili. Salonitne place mogu biti ravne i valovite. Pripremite potreban broj ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7. svaka od tih ploca mora biti probusena na vrhu. sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje se ad prije opisanih. Nekad su se u tu svrhu koristiIe ploce skriljevca Krovove pokrivene skriIjevcem mora papravljati strucnjak: place od skriljevca su neprikladne ne samo za nagib krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg). te vam preporucarno da ne popravljate tu vrstu pokrova. detalj A). Popravak sljemena krova i zljebnjaka slican je popravku pokrova od kanaliee. Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika ad 40-60em. Tako pripremljene place postavite duzorn stranicom 7 Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola po di/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca. Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku ploca razticitih dimenzija..i kut C za fetve D. uglavnom su prekriveni salonitnim plocarna. Ovaj materijal je prillcno savitljiv. Ne zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom zicorn (slika 6). Ako je krovna konstrukcija ad armiranobetonskih ploca tada u plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje drvenih letvi. 44 . maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik. Ovaj tip pokrivanja. a mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama. koneem u bo]i dugim 30-40 em koje ce.

kao sto srno vidjeli. Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite je na nacin kako je to prikazana na slici 8. Nastavite slagati horizontalne redove. ostala. Svaki put. Upotrijebite pocincani cavae. kada je to mogu6e. svaka ploca pricvrscena cavlom. Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da bi se mogle slofiti pri vrhu krova. pocetn iea su 2-3 rnm. treba ih odmah zamijeniti. najbolje je raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova na krovu. Ako ste cavae prerezali. Polugom F [detst] 1) izvucite ca vao. da bi taka gao Cini Ii yam se to teskim. dugim 30 mm za letve koje se nalaze ispod. U krajevima gdje irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene dascice pricvrscuju i medusobnim zakivanjem u vise tocaka. Radite preci zno da biste ploce savrseno poredali. Reske izmedu susjednih ploca. Take ce se bridovi dviju spojenih ploca odvojiti. 45 .(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavlirna. Sad lagano podignite gornju plocu (slika 9) i. poduprite je drvenom dascicorn pri cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrsceria razbijena ploca. . vee taka da izmedu glave cavla i ploce ostane mali razmak. Posao bas i nije [ednostavan. prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u prvorn redu tako da se njezin odrezani kut slaze s linijorn strehe (slika 7. Zatim pripremite isto toliko ploca kojima cete odrezati po jedan ugao za oko 7 ern. Pricvrstite novu plocu keo sto je prikazano na detalju 2. sdesna nalijevo. Nemojte ga zakueati do kraja da ne bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknuti). tzv. 8 Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GU letve B i C podignite plocu DiE. jer je. Jos je preostalo da adstranite ostscenu plccu i zamijenite je drugom jednakih dimenzija. I u tom slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste boje kao i salonitne ploee. drugu postavite kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu. Danas se vee mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha. iii na slijedeci nacin: specijalnom polugom podignite place polozene desno i lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i odmaknuti ad ostecene. prije stavljanja nove ploce morate odstraniti kornadic cavla iz letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. detalj B). Plocu ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem uglu (prema vrhu krova). cavae rnozete prerezati iii presjeci dlijetom za metale. koje znatno olaksavaju posao. Pod glavu cavla podmetnite polugu kojom se vade cavli i izvueite Kako zamijeniti plocu Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije iii se pornicu sto za posljedicu irna prodiranje vode kroz krov. Predite na drugi red. dok ne pokrijete cijeli krov. Da biste zakucali novi cavao morate malo zarotirati gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti rupicu na novoj ploci.

Najcesce se primjenjuje lim debljine 0. odrezite komad krovne Ijepenke u obliku pravokutnika (neka bude malo veci ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga stavite pod place. letve i ostale slojeve pokrova. Say posao se odviie nad raskrivenim krovom. ostobodivsi je od U drza{:a G. Da biste to uCinil. Cesto puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenka koja je savijena iii ispucana. Pocincani lim je jeftini]i. svakom drugom slucaju pozovite strucnjaka-Iirnara. podignite i plocu L. tj.'podignite malo uglove Hi I.lntervencija samovca na ovoj vrsti krova mora se cqraniciti na popravke manjih povrsina i to ne strmom nagibu krova.55 do 0. koje treba ukloniti. a ne krovopokrivacev. Presjek im je u obliku slova U.. Limena traka je ponekad priiivrscene za letvicu V ciniienim zskoviceme. U Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee. Da se pokrov- Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek provjerite stanje drvene konstrukcije krova npr.Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova mjesto pocev od qornje. U drzaci su od istog lima kao i krovne place. 46 . Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene ploca. pazeci da prekrije ostecenu krovnu Ijepenku. gredice presjeka trapeze (3. Posao zavrsite slaganjem ploca u prvobitan polozaj. Drugi je nacin rebrasto pokrivanje koje se takoder izraduje na dascano] oplati. plocu mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog (pribora) alata koji morate podmetnuti pod plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je pricvrscena.5 x 3 x 4 em). a rubovi zavrnuti van. opsav ravne dascane opiate. Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum limom izvodi S8 ka6 tzv. jertoje njegov posao.6 mm. Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prijevoje koji stite boone krajeve metalnih ploca ad prodiranja vode. Dascicu koja je drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je taka da se njen donji brid poklopi s bridom ploca. 10 Da biste skinuli limenu plocu L odvojite (otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C. krovne se plohe pokrivaju pocincanim iii cincanirn limom. Vrlo je vazno da se potkrovlje dobra prozracuje kako se za hladnag vremena ne bi javljala neugodna kondenzacija vi age. Kada uklonite plocu. pricvrstite ga cavlichna za donje dascice. Pokrov od limenih ploca 9 U krajevima gdje su padavine nosene Jakim vjetrorn. Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze jedna preko druge vise od 5 ern. ali se poprecno na daske pribijaju jos trapezne letve iii gredice.

Sad predite na gornji red. prije svega moramo reel da se po plasticnirn plocama ne moze hodati. ali pazite da je ne deformirate iii ne unistite. Uvucite je na njeno mjesto. a zatim pripremite pravu plocu koju cete staviti na krov. 47 . Kako zamijeniti plocu Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi skidanje same ploce. Od starog lima napravite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti rub place koju cere zamijeniti i uspravite je toliko da je mozete odvojiti ad gornje place. Donji dio ploce ne mora biti potpuno zavrnut. Vazno je da ploce u drugom redu budu dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu tocno na svom mjestu. koja ce se oslobodena tereta gornje place laka izvuci. dva do tri reda ploca vise je nego dovoljno da biste dosegli zid . Stegnite krajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite. Gornjirub (dio) ploce mora biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli pricvrstiti za plocu iznad. Sad rnozete dovrsiti savijanje na donjem bridu tako da se ploca rnoze pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnite zavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrscivanje ploca. Objema rukama povucite plocu L. Plocu utisnite medu U drzace.. U slucaju opisanog krova. Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali kao uzorak. Nakon skidanja pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se moraju izvinuti prema gore kako bi se mogJa izvaditi ostecena lirnena ploca. davaljno je samo naznaciti pregib. Provjerite da Ii je pravilno pricvrscena tako da je lagano povucete prema dolje. tezinu tijela rasporedite na dvije daske koje ste namjestili na rogove i naknadna na ploce. Najprije odviiacem i hvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosirite krajeve U drzaca kako biste olaksali pornieanje ploce (slika 11). skinite pokrovnu treku i prosirite kod U drieiie zavrnute krajeve G pomocu kf/jesta. Umetnite pod brid gornje place drvenu dascicu. 11 Da biste zam/jen/li plocu. Na rogu kraj zida stavite vijke na udaljenosti 30~35 em. Detetj 1 pokezuje jednu vrstu takv/h ptoce. Klijestirna izvueite cavle kojima je pokrovna traka zabijena. Ona mora imati dva pregiba sa strane kako biste je mogli umetnuti uz U drzace. vratite U drzace na njihovo mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano.na limena traka ne bi izvukla (ispala). za donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama cavlirna iii take da su krajevi savijeni u prijevoj. 12 Pripremite plocu L istog ob/ika kao one koju morete zamijeniti. pri radu se posluiite iiekicem M. Ada biste to postigli marate podignuti i gornju plocu pornocu dvije poluge. slijedeCi nagib krovs dok je cijelu ne izvucete. Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova dok ne udari u stepenieu obloge. Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo] izmedu zida i pokrova. zatim je povucite nadolje u smjeru strehe. Gurnite plocu dok ne asjetite da S8 zakacila. podignite prema gore i istodobno povucite prema dolje ostecenu ploeu.

Ako je teren na toj strani neravan. jelove grediee razlicitih dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii azbesteementa. U betan utisnite male karnencice iii dielice apeke. zatim se pabrinite za mort. Na taj naei n se izbjegava brzo truljenje drveta. Ako nemate qarazu. a cuvajte ga i od prejakog sunca (pokrijte mokrim novinama). Opisat cerno upravo taj tip krova: krov odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti nacin.5 m. Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije. treba ga izravnati i prekriti bar krupnim sljunkorn iii. a u najnizc] tockl biti visok 1. Ostavite aka tjedan dana da beton ocvrsne. za nasivu konstrukeiju i za krov. Potreban materijal.5 m. Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih potporanja.80 m. sto je bolje. Aka posjedujete jelove stupee tada najprije izbetoni rajte 50 em visake betonske stupove na koje se pornocu kovanih papuca ad lima pricvrscu] u (nataknu) stupovi. Aka nemate gradu od kestenovog drva. Krovovi mogu biti razliclt]: najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se naslanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao dobar oslonac i ujedna dio nasive konstrukeije. lako cete naci u prodavaonieama.da automabil prekrijete eeradom (nepromocivim platnom). a drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton- . izbetanirati betonsku kosuljicu debljine 10em.3-2. preostaje yam sama jed no . iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em. za temelje okomitih potpornja. Stupove usadite okomita u iskopane rupe. Zaprava. na kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti zasticena od prejakih vjetrova. To maze biti sama krov (otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zidovima i vratima.• I Nadstresnica za automobil mora pakrivati povrsinu od 2. No. Za automabil prosjecne velicine krov 48 . Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce. Pripremite pet kestenovih stupova presjeka 12 x 12 em ad kajih su tri duga 2.5 x 5.5-6m. Prije svega. najbolje rjesenje je napraviti natkriveno skloniste za automabil. Pazite da ne pokisne (posebno u prvim satirna). Temelji Odaberite najpristupacniju stranu kuce. S malo materijala i uz male izdatke mozete napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubimca na cetir! kotei». U trenutku kad automobil pastaje sve skuplji. ako imate kornadic zemlje u blizini. Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj kutiji za alat. Moze ga lako napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za kratka vrijeme. nemate ni mnogo moqucnosti. a dva 3. U blizini pripremite betonsku smjesu od jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te njame napunite rupe oko drvenih stupova. Morate ih staviti potpuna okamita (pravjerite pomocu viska). Prvo sto se treba uciniti jest urediti tlo na kom cete napraviti skioniste. Ova najduza stavite na krajeve uz zid postojece zgrade. zabijanjem drvenih kocica u zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite dimenzije krova.. postaje sve vafnije kako ga zastitif od vremenskih nepagoda.

B 1 Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicu C koju moiete sastaviti ad dva dije/a. U6vrstite ragove (roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M. 49 . Montirejte drugu podroinicu H na stupove A iN. spojite metiusobno stupove Ai B klijestime FiG. pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2). na sredini /e poduprite rukom D. Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1).

Oba stupa kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije spone (slika 1 detalj 1). S dvije gredice (klijesta) od 2.. Da biste napravili siguran zaklon koji nece propustati vodu. sidrenih u temeljnu stopu. ne plocu E stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii L. 3 Pricvrstite plocu E dui bride F. Krov pocinje poprimati svoj izgled. salonita iii plastike. 2 U rupu A namjestite stup B.. duge koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2. duzi ne 3 m koje cere za krov sir ine 2. ucvrstite ga u okomitom poioieju provizomim potpomjime. Aka ste tocno slijedili nase upute. Na sredini podroznicu treba »podbociti« drvenim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za zid. Na vise stupove kraj zg rade polaze S8. Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim salonitnim plocarna. priiivrstite je ltd. konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna. 50 . kako je to na slici 1 prikazano. Spoj dviju dascica pojacajte dvjema letvieama sa strane.5 rn).5 x 12 em u presjeku. Radi se 0 tri grede 10 x 12 em u presjeku. Ucvrstite ih cavlirna. 1 detalj 2). Plasticne ploce su cetiri puta laganije i lako se rezu (obicnorn pilom). postolje stu pa izved ite ad celicmb papuca. kao sto vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje podroznice da bi voda kapala daleko ad nosivih stupova. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar da ne bi probijala voda. Nastavile s ptocom M tako da je s dva vala (rebra) stavite na prethodnu ploiiu. spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima suprotne vanjske stupove. gornja podrolnica. Ove ploce u trgovini mozete kupiti u razlicitirn vel ici nama i bojam a. zatim ispunite rupu betonom C. Jos pricvrstite tri iii cetiri grediee koje cete razmjestiti prema vrsti pokrova. Posao pocinje bas Jednostresna drvena konstrukcija Na postavljene stupove stavljaju se grede 10 x 1 2 koje se zovu podroznice. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu metalnih spona (vidi stiku). Nosiva konstrukeija nadstresnice je gotova. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovima dobit cete ako spojeve pojacate tzv. rukama tako da ih koso zabijete izmedu podroznice i stupa (sl.5 m pricvrstiti ooprecno iznad podroznice tako da dobijete jednostresni krov. poslusajte nekoliko jed nostavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca koje cete staviti na grediee i prievrstiti ih vijeima. Ove dvije grede (ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i pribijene s vanjske strane stupa. Krov Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclncanag lima. Provjerite okomitost viskom D. Vrijeme je da montirate rozenice krova. skom smjestom tru ne. Sad stavite drugu podroznicu. ucvrstite je cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m) mozete napraviti od dviju jelovih greda presjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn.

Kao prvo morate duz linije opsega nadstresnice. Zeto je preporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ceIlene stope usidrene u betonski temelj. Tako ste napravili dobru podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa zidom i krovom.5x6cm). Trenutak je da postavite prve valovite ploce. Prije no sto postavite place preporucljivo je eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazurnim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcrena iako je krov stiti. radite zdesna nalijevo. Prvi red slazite ad strehe. Ovaj prvi red ploca pricvrstite samo za prvi rag. Kada se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravo smo ga opisali) moquce je istim materijalom napraviti i zidove i taka bolje zastititi automobil od vremenskih nepogoda. Vijei se nabavljaju zajedno s valovitim plocarna. Strs: Ii zadnja ploca pravise. ukljucuju6i i ulaz. Na deta/ju je vijek N s brivom O. tj. ako to zahtijevaju dimenzije konstrukeije. 51 . U tom slucaju pocnite raditi odozdo. zida (5). Slijedecu plocu stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka dalje. !!/zotrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini. ali uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu sa spojevima medu plocama. prvi red ploca pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih 30-35 em. E 5 Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a dva i rupe ne vrhovima rebre.zida. Zidarskim dlijetom i cekicern oko 15 em zbuke iznad prve letve ne pokaze opeka. bez obeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. Neka prva ploca strsi van aka 1 Oem ad letve. kako to pokeeuje slika. ima Ii previse istaka. Na okomite stupove. Suborn krpom (U) ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice. Zicanom cetkom udubinu nastalu u zidu. Da biste izb]egli vibriranje ploca od vjetra. horizontalno postavite letve (promjer 2. prvu u visini 6 Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na sudaru selonitnoq pokrova . od tog odbijte dok se ocistite pazljivo 4 ieko je neiiednostsvntie. Vanjski zidovi Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve6enom krovovirna govori i a zidovima. a kasnije predite na gornje redove. Krovna konstrukcija koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi se ploce mogle pricvrstiti. postevljenje drvenih stupova direktno u bel Oil nije i nejbotie riesenje. Poskroplte -uzljebinu vodom. Elektricnom busilicorn iii rucno probusite place. Prepilite je po duljini rebra. Prije odstreoiti silikonski pepir. iskopati brazdu dubine 10-15 em. Kasnije sve ocistite od prasine. odrezite gao To cete uciniti taka da je stavite izmedu dvije drvene dascice.

52 vaj ucl ag raniciti reza nje. Postavljajte ih tako da valovi rebra stoje okomito. dio kraj vrata kao i zabat uclniti problematicnim. I I I I . Na isti nacin eete obloziti i zabat gdje se nalazi ulaz. Kada prievrstite donji rub drugog reda plcca. Mozda ce yam se straznja strana konstrukcije. tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju polofite u brazdu. pricvrstit cete istodobno i gornji rub donjeg reda. Nastavite tako duz straniea. Nastavite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn. Medutim. a ostale na razmaku oko 70 em (duljina ploca). nemojte staviti vijke duz brida s gornje lijeve strane. Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri. Montirajte place Vi pricvrstite ih. Oznacite i odrefite u skladu s nagibom pokrovnih ploca. preklapite ih jedne preko drugih. umecuct jednu pad druqu. Visak place odreiite. a format kupljenih ptoce osigurava laksi transport i rukovenje na gradilistu sa cvrstom belom. Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red ploca. J . Da biste dobili bolju cvrstocu mozda ce na straznjoj strani krovne struktu re (stra na nasu prot ulaw) trebati staviti jos jedan okomiti nosac (promjer 12 x 12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave »zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice od krova. taj »preklop« ne mora biti veei od 15-20cm.. polozite plocu na dno iskopane brazde i pribijte za letve. mazda cere morati jas mala kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamencie.. Fiksira se ZETA vijeima (kao setonit) 118 hrptu vala. Dobra je ostaviti pukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka. vrlo je jednostavna izrezati place. i za stupove 8 U zamjenu za salonitni pokrov nedstresice moiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni pokrov. Kad pricvrscujete prvu plocu. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima. Laks. Pocnite od ulaza. J . u tom slucaju slazite plocu po plocu. Ako je konstrukcija niza ad stranice plcce. vijeima X. Slijedi drugi red.I . Radite ovako: provizorno stavite prvu plocu koso na garnji rub. terena. naslonite je na nagib (krova) tako da se slaze s rogavima. pokusa- 7 Iskopajte brazdu S dui linije opsega konstrukcije (nossce) T pricvrstite poprecne tetve-qredice U. je ad sslonite. Kad vijcima pricvrscujete desni brid druge place pricvrstite i lijevi brid prve ploce. Pricvrstits je Z8 donji red ploca (neka donjim svojim rubom prekriva gornji rub place ispod) i nastavite taka s ostalim plocama. tako da bude na isto] visini kao i prva.

Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevima ponekad su krovovi napravljeni kao terase.toplinsko -izotecijski sloi: E.hidroizolaeija. To je intervencija koju treba poduzeti na vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj» mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u prostorije koje se na/aze ispod terase. na izolaciju se opet stavlja beton za pad koji daje potreban lagani nagib. Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi se racuna 0 njegovoj izolaeiji. lzrnedu ploca se astavlja reska slrine 1 em u koju se ulijeva bitumenska masa (bitumen + pijesak). Tipicni nedostaei ovog krova su da prokisnjava ida se na 63 . b) A .tlecna ploce konstrukcije.rabieirana i dilatirana cementna glazura. L . F . Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stalnog rastezanja materijala. 0. Toplinski izolator lezi na tankom sloju cementnog rnorta.hidroizolscije.tlscns ptoce konstrukcije u laganom padu.s/oj laganog betona u padu. Na hidroizolaeijske slojeve S8 polazu betonske ploce dimenzija 40-60 em kao zastitna obloga. 1 Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tetesa: a) A . E .toplinsko-izolacijski sloj: C .betonske iii tereco ploce: H .Izolacija terase njemu zadrzavaju velike kolicine vode i snijega. Na beton za pad se stavljaj u hid rai zolaeijski slojevi koji se sastoje od tri iii vise slojeva krovne ljepenke polozene u vruci namaz bitumena.slo] bitumenske Ijepenke: 0 . A 1 . C .parna brana.eementni mort G .parna brene: B .reske ispunjene bitumen om.

Reske sad ispu nite bitu menom (smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u limenkama. zsvrnite vrh A stare turpije B i njime istruiite steri bitumen C. Nakon pocetne nesigurnosti. Pukotina nastaje uslijed toplinskog naprezanja u betonskorn sloju. posao ce napredovati. 54 . Bitumen u reskarna izmedu ploca To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj. dosadan je i sve u svemu prilicno skup. valja intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom put vodi biti slobodan. jed nostavan popravak nije dovoljan. Ovaj posao maze trajati priliena dugo. Sve radove na ovoj vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena. Aka je terasa izvedena pravilno. Lijevajte vruci bitumen iz limenke D u dobra ociscene reske. Dok to radite otpatke bitumena pokupite u jednu vrscicu da ne biste zaprljali pod. Da se ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne rukavice. r 3 Napuknuta betonske obloga papravlja se taka de se pukotine G prosire dlijetam H. samo izlazenje bitumena iz meduprostora plocica nece prouzrociti prodiranje vade. dade Ii do neocekivanih neprilika svaki je trenutak pogodan za popravak. Bitumen nalijte taka da bude nekoliko milimetara ispod ravnine plocica. potrebno je popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijske obloge. Danas u trgovinama ima i polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i obicnih biturnenskih masa koje je potrebno rastaliti grijanjem. na stranama gdje su udubljenja. POLYAZBITOL Grrneca iz Zemuna). radite ovako: od vrha stare turpije napravite struqac sa snaznorn i ostrorn kukom. Da biste ga ulijevali u zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebicern iii jednostavno plosnatu limenku. Najprije je prosirite dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen. Medutim. 2 Da biste promijeniti bitumen u resksme izmeau ptoce. Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne biste uprljali pod. Psitiivo ocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicane cetke. No. veda prod irati u obilnim kolicinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenja donjih izolacijskih slojeva. Taj posao svakako prepustite strucnjaku. Pukotinu mozete popraviti jednostavno pornocu polimer-bitumenskog narnaza (npr. samoljepljive papirne vrpce.Laicke intervencije na ovom tipu obloge odnose se na izvedbu zastitne obl. Zelite Ii popraviti terasu. Kad je ostecenje velika (na veco] povrsini). Njime lstruzite bitumen izmedu plocica. Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen u reske. tanke pukatine ce se brzo prosiriti.oge ad betonskih ploca iii popunjavanje reski u kojima je vrucina rastalila bitumen. Kako izolirati pukotine Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i odmah se ne popravi. na plocice nalijepite.

preklop iznositi oko 10 em. Kako cete izliti bitumen u pukoti ne. Ako terasa nije prohodna. Sad se nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srnoIe. Ako povrsina nije velika mozete to uciniti sami. pri tome narnazlte rub ad 10 em prve trake jer ce je slijedeca traka prekrivati za 10 em. izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m. Taka nastavite prerna izlazu.bitumen. Odrezite traku Ijepenke (po duljini. Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivaju spojeve Ijepenki A i B. Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka. stavite betonske ploce na fini pijesak. takoder prema potrebi. dok sve ne zavrsirno. kako bi lijepo legla na preostali prostor. Pukotine nakon prosirivanja mogu biti siroke 0. Ako su medutim pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih samo popunite polimer-bitumenom. Prije nego je zalijepite za smolu. vee smo opisali. mora! cete poduzeti nesto vise . Srotsnu /jepenku J kao sto to prikazuje stika stavite na sredinu premezsnag dijela terase I rastegnite nogama te usput uk/onite eventualne mjehurice zraka. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern za prasinu brizno uklonite sve nacistoce kako biste pripremili dobra »leziste« za polimer.Urezujte tankim dlijetom tako da njime rnozete uci u dubinu.5-1 em. u suprotnom se obratite strucnjaku. kad ih stavite jednu preko druge na terasu. Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio terase za druqu traku. Ne radite na brzinu jer posao necete obaviti kvalitetno. Prva traka krovne Ijepenke mora u ovom slucaju biti siroka koliko i zadnja traka prvog sloja. ne smij e biti rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko milimetara niza ad razine eementnih ploca terase. hidroizolacijske slojeve pospite krupnim sljunkorn: poprskajte vapnorn. preko ociS6ene terase gradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) K razvucite bitumen. Pri kupnji materijala imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m ida ce. rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4). ako je terasa prohodna. koliko treba) i pocev ad sredine.popraviti cijelu terasu. Bitumensku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m. Radite sisternaticno kako ne biste predvidjeli koju pukotinu. najbolji trenutak za ovaj posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine najsire (beton je stegnut). 55 . Polaganje hidroizolacijskih slojeva na terase Za dobru hidraizalaciju terase potrebna su najmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitumenske mase (smola). prvi red mora biti na suprotnoj strani od ulaza na terasu. Pogledajte na detalju redos/ljed Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimo drugi sloj smale. ali izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn bitumenskom rnasorn. Nastavimo raditi kao i prije. 4 Za ponovno ob/aganje. posljednju traku krovne Ijepenke odrezite. 5 Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitumenskom masom premaza/i /jepenke A I B.

nerocito ako se oko terase naJaziparapetnizid. druqacije je ako je terasa okruzena para petom. a da se okomiti zljebovi ne bi zacepili otpacima zbuke. sto mozemo uciniti? Svaka terasa. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb za vodu. uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditi cekicem i dlijetom. mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda. Preostala voda se malo -po malo upija u konstrukeiju terase. radi se 0 zarnjeni eijevi kroz koju prolazi voda. nakon popravaka zastitnih slojeva terase.•I Odvodnjavanje terase Cest o predstavlja poteskocu. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko rupe.otvorite ga i objesite na ogradu (sl. Nekad je i razina povrsine zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u odnosu na eijev. 1) tako da mu rub bude malo ispod odvoda. Jednostavan sistem zastite je upotreba starog kisobrana . npr. Najcesce se dogada da su odvodi u zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na naqib terase iii su premaleni da bi brzo propustali vodu. (Pre)star odvod Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja vodolovnog grla iii pak zbog preuske odvodne eijevi. 56 . a zatim ponovno stavite novu eijev. isprazn] ujte kisobran cesto da tezina materija la ne bi probi la platno. Zatim pticvrstite stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke. namjestite mokru krpu A u kanal ilijeba. koji u nekim slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom. Prosirite rupu na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi. Dakle. valja raditi pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga ozlijedili. Kad ste probili zid oko odvodne eijevi. U oba slueaja veda ostaje na terasi i predstavlja opasnost za nju. • I 1 Prije nego pocnete izvoditi odvod vode. valja pristupiti popravku odvodne eijevi. a to je vrlo tesko usta noviti i popraviti. udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista. upotrijebite mokre krpe kako biste na oqranicenorn prostoru zadrza!l otpadne materijale (sl. Poqledajmo razllclte slucajeve koje mozerno predociti. 1). Problema nece biti ako je ograda koja zasticuje bridove terase napravljena od metala. s malim nagibom. Buduci da su terase u vecini slucajeva okrenute prema uliei iii nekom javnom mjestu. Posao je vrlo jednostavan. a zatim nastavite sve dublje i dublje ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad razine terase.

lskopajte kanalic ad lokve prerna odvodu sam a u vanjskoj oblozi terase i pri tom ne dirajte izolaeijske slojeve. Izrada odvodnog kanalica na terasi Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize iii dalje od odvoda. ponovno provjerite pad. Ako je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat ce lijevak kojim ce otjecati sva voda. mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvodom. Betonom punite zid sto je rnoquce dublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna opeka. U zadnjem slucaju cijev mora strsati ad ograde bar 15cm kako se voda ne bi slijevala niz vanjske zidove ku6e. Sjetite se da smocite zid. Ravnom daskom i libelom (sl. Cijev ispunite krpama kako se ne bi zacepila. vodolovno grlo za odvod. pokrijte ga betonom (1 dio cementa. Dobra zagladite vanjski i unutrasnji izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo napraviti tzv. da bude nile (deta!j 2). sad rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev veceg prornjera. 3 dijela pijeska) i istom dascicorn ga poravnajte tako da dobijete kanalic zeljenog nagiba. Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u odnosu na nagib terase. I I 57 . napravite mali unutrasnji kanal sa zeljenim padom. 5-6 ern.u laziti. 2) provjerite pad prerna odvodu. kako biste mogli spojiti sredists. Na podu nacrtajte debe10molovkom crtu paralelnu s ogradom. Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke. 2 Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocu descice i libe/e. Pomaknite odvod preme do/je. tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu. Duz crte ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s brusnom plocorn.Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje tako da napravite mali pad. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali nemojte ostetiti donje slojeve. narocito za onaga tko na terasiima mnogo biljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod terase nego i zljebove. Danas se u trgovinama mogu kupiti odginalni slivniei sa zastitnim mrezicama. Srnocite kanal. osim sto sluzi za baratanje sa cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba. To je vrlo vamo. Kopajte dui ograde B kanal C. Dlijetom odvojite (otrgnite) dijelove plocica lzrnedu crte i ograde. kako bi beton bolje »primio«. a nemogu6e je napraviti direktan odvod. Uvucite cijev u rupu nakon sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak merle: daska. Ako je prethodni odvod bio malen. Zidarskom zlicorn oblikujte i odozgo pospite cementom. pri tom nastojte ne micati ostale dijelove plocica. gresku ispravite taka da na najpovoljnijem mjestu napravite novi odvod. U slucaju da nema zlijeba. To mozete uciniti i na ogradi ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka postoji zlijeb iii direktno na tlu. a na L _-__ _ -_-_--~s-. pripremite malo betona (jedan dio cementa. Pazite da ulaz eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto da izlazi .

il i od p lastike koji se vide na skoro svi m zgradama. zattm ko/jena i ispusti. L sabimi lijevak. N odvod za kanalizaci/u. postavite jedan vodokotlic koji ce skupljati vodu. Zljebovi su za strehu pricvrsceni kukama. F kuke. Cijevi mogu voditi vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete upotpuniti posebnim kosim koljenima.2 iii 1 m s dijelovima za spajanje. a u drugom da ne bi prskala van. Medutim. je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori:ontalni zlijeb. M ispust. zatim koljena i ispusti. Ostali elementi za odvodnju vode su: limene odvodne eijevi te obruci za njihova pricvrscivanje na zid. iii ako . G obiiino trodljelno kotjeno: H cijev. natkrovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni na strehi tako da se uopce ne zapazaju. 1 Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnju kisnice: A ilijeb koj. U prvom slucaju se zeli izbjeCI da voda ne zavrsi ispod zlijeba. Ti se zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgradama. C koljena Hijeba. a najcesce u visecim zljebovima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog lima. koriste se i tzv. »koljenirna« i zatvorenim krajevirna. 58 . Izmedu su specijalni zljebovi s rupama za odvod i spajanje s okomitim cijevlrna. najbolje je upotrijebiti skele. ako krov ima mali nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen. Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odnosu na prvi red crijepa. Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni sistem kisnice su slijedeci: prije svega se zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebovi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3. ako upotrebljavate Ijestve. Kako ih treba odrisveti? Kisa koja pada po krovovima skuplja se na razlicite nacine. Kad zelite da se veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu okomitu cijev. Kada radite na odvodnim cijevima. se prievrscuje za strehu. koje se pricvrscuju za roznics krova i moraju se pravilno rasporediti.imeni z jebovi Predstavljaju sistem »kenele« za odvod kisnice sa krova. 8 osta/i element! za odvodnju vade su: limene odvodne cijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid. moie biti raz/ieitog oblika i veticine. morateih bez daljnjega sigurno ucvrstiti kako biste sprijecili nezgode. I obruii. 0 z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljucente odvodne cuevt.

ako nisu savinute. a cijev ocistite stepom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnom sipkom Hi onde ze/ijte vodom. pa je jednostavnije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati. Pazite da ne odu u odvodne cijevi. Zlijeb. prijeko je potrebno kontrolirati cistocu horizontalnlh zljebova. Vjetar i vegetacija uzrokuju zaceptjenje. Ako je cijev direktno povezana na zajednicki odvodni sistem. Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne biste ozlijedili ruke. Cijev se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva voda u nju sluzec. I I . Pripremite kornadic sperploce iii plastike istog profile kao i . narocito plasticni: ipak na podrucjima koja su bogata vegetaeijom i gdje ima velikih nanosa snijega. 3 Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda? Odstranite vece otpstke. Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna dolje i usput kontrolirajte sve dijelove. Lisee koje pada u oluk rnoze zacepiti odvod. Radite u rukevicsms.{(D za odstrenjivente otpadeka E. Zice rnozete naci u trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od nekoliko poclncanih zica. koje uvijek morate skupljati i pornicati. Za ciscenje okomitih cijevi. spojeve i kuke za pncvrscivan]e i postepeno uklanjajte necistoce. Oluei su obicno dugotrajni. Pocnlts od zlijeba pod strehom. a posljedice su prasina.Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi.Odrzavanje Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih biljaka u blizini kuce. rastavita cijev. stavite pod odvodnu cijev kantu (sl. Zbog preteznoq lemljenja cijevi i iljebova prilikom rastavljanja i sastavljanja najprakticnije je pozvati limara za taj posao. riskirate neku nesrecu.zlijeb. 2).2 Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust B da se tie bi zacepI!a rupa C. mozete u potrijebiti sta p na ciji jedan kraj prlcvrstite statu krpu tako da bude malo manjeg promjera od cijevi. zemlja i lisce u cijevima. bilo bi dobro rastaviti krajnji dio. To se dogacfa u krajevima gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim mjestima. ako nisrno ovladali tehnikom lemljenja. Zstim pail/iva ponovno postevite cijev na mjesto. otpaci ne bi zacepili. Isk. da je lisce i drugi . da bi mogao vrsiti svoju 59 . Sjetite se da ako radite na ljestvarna.' Od plastike neprevite praff/lrani iistruga(. Tako ocistite cijeli kanal.rivljeni zlijeb S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie mogu iskriviti. provjerite jeste li sve dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra vode. najmanje jednom godisnje.. Prije nego pocnete raditi. prije dolaska ruzn09 vrernena.i se pri tom i staporn i pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku vode . Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti zastitnu zicanu rnrezicu. Ako se radi 0 koljenima iii yam ne pode za rukom da izvadite sve necistoce. snijeg rnoze prouzrocititeze stetei pomicanje cijevi. kojim cete odstraniti otpatke i baciti ih u vjedro. dovoljno je da pri]e zatvorite spojeve nekakvim krpama. Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih medusobno spojite. odstra nite naslage blata i rdu.

60 . Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova za lemljenje tako da dobijete potpuno glatku traku. Aka se jedan dio cijevi savine. Ako je deformacija Zlijeba ogranieena na jednom mjestu povucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal. 5 Ako je kuka T ostecen». Zatim povrsinu koju cete lemiti istrIjajte kalafonijem. umetn ite i dopu nske kuke tj. Zatim ta rnjesta prernazite specijalnom smjesom solne kiseline i cinka. u njoj se formira udubljenje u korn se talofi voda. dok ne postignete zeljeni rezultat. zsmiienite je. u suprotnorn slucaju gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje. lisce i necistoce dok ne dade do curenja.5-1 %). Neki plasticni zlijebovi s valovitim uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke klasicncq tipa. Umetnite kuku pod eijev taka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrscuje. Ne morale skidati cijev. Ako se radi 0 plastlcnorn zlijebu. Pornocu zice i libele provjerite da Ii je kanal dobio zeljeni pad. a ako je potrebno. Kuku pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima. Krajeve koji se spajaju prernazite dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba dijela. preporucljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od one gdje se nalazi odvodna cijev. inace ce biti doveden u pitanje polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih cijevi. nalazi iznad raga krova. Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zaraca za lemljenje (letkol). iii izmijenite brtvila na spojevima cijevi. krajeve kanala odvrnite kako biste mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u alkohol.5em. Pri lemljenju dobra zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati. Nategnite uzieu na suprotnu stranu eijevi i libelom kontrolirajte pad. potrebno je podiqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova. Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza.r funkciju. potrebno je ponovno uGvrstiti spojeve npr. Postavite kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. Pomaknite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojima je kuka oriiivricene. . mora imati minimalan pravilan nagib (0. Crij epove stavite pokraj otvorenog mjesta. U tom slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme. jer ih ne treba lemiti kao pocincane. Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen. Pazite: ovo pomicanje je vazno i ne smije biti vece od 1. Lemljenje cete obaviti bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u. Zlijeb od pocincanoq lima. nakon sto ste ga ocistili. prema odvodnoj cijevi. ispravite ga. neteqnite uzicu P izmec1u Q j R. svojim gornjim bridovima su obieseni na pravokutne. zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu uzieu. Ovaj posao je nesto jednostavniji na plasticnim zljebovima. Kako biste umetnuli dopunsku kuku. premazite je nekim srsdstvom protiv rde. provjerile tibelom je Ii uzica nagnuta prema odvodu S. Skinite steri dio kuke C i stavite no vi. Ako se zbog deformacije pocnu razdvajati dva susjedna spoja zlijeba iii cijevi. 4 Ako je Z/ijeb pod strehom iskrivljen. lemljenjem. nakon sto adstranite svu necistocu. Kada popravite eventualno i cijev. vodeci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se nalazi ispod nj ih. drzaceo Da biste provjerili pad prerna izlazu. za to posebno profilirane petlje. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi prije nego nastavite raditi druge poslove na zlijebu. ocistite brusnim papirorn oko spojeva.

Zlijeb A sastoji se od: 1. Nije naodmet napomenuti da se kuke ku puj u po redoslijedu postave: prva s najkracim ovjese-njem . segmenta polukruznoq pocincanoq 2:lijeba s vee oblikovanim vanjskim (okrugUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanim bridovima. dvaju elasticnih limenih zalistaka. Horizontalni pad zlijeba (0. nemojte ga ispravljati. Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete postavu i montazu zalistaka (elasticna pera na kukarna). jako deformiran. Na crtezu A i B prjkazana su dva tipa potkrovnih. U ovorn slucaju montirarno ih na bocne stranice roznica Na taj nacin nema zabune pri kupnji kuka jer su sve jednako skrojene. Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka. tada treba nabaviti: 1. bez obzira od kog materijala je napravljen. okruqlih poeincanih zljebova koje mozerno kupiti u sastavnim elementima gotovo u svim prodavaan icama metal ne galanterije u J uqoslaviji. te sarno razlicitorn vi61 . 3.5-1 %) postize se razlicitim ovjesenjern kuke.. Oblici potkrovnih zljebova natkrovnih Potrebno je naznaciti i koje su osnovns razlike izmedu patkrovnih (visecih) i natkrovnih (Iezecih) zljebova. koj i pricvrseuje zl ljeb i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece. Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn vrhorn.U slucaju da je kanal. zadnja s naiduzirn. koja pri koristenju u pravilu prvi rdaju. Isto vrijedi [ aka pad kanala nije debar. vee ga jednostavno zamijenite.. polukruzne kuke od plosnog zeljeza: 2. Pravilnom postavom. u tom slucaju 'skinlte cijevispod strehe i stavite novu a djelornicno i advodnu eijev. te predstavljaju veliki problem za odrzavanje zljebnjaka. zakovieama fiksiranih na obje strane povijenag dijela kuke.. visinska razlika unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora biti 2-4cm.

tako da nalazimo uz pocincane i bakrene odvodne vertikalne 7 Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zld obujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispod mensete. natkrovni zljebnjaci. Osim toga. Postavite cijev sasvim okomito.bez rubnog lima strehe Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike natkrovnih zljebova. a to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profila) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova. 2. Segment polukruznog pocincanoq zlijeba s vee oblikovanim bridovima. Radi zastlte zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D). jer je natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne plohe. Kal<o ucvrstiti odvodnu cijev Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida. ne steze prejako cijev i da nije presirok. a promjerom su vee prilagodene pojedinim sistemima oluke. U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi otislo se korak dalje. Ovako oblikovane dijelove treba na qradilistu sarno medusobno lemiti. ove kuke lakse montiramo i demontiramo. dostupne pa se maze brzo intervenirati i nema problematicnog propustania vode koje je tssko utvrditi. a ne prerna njoj. U krajevima gdje se grade obiteljske kuce bez istaknutih streha. »skrojens« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i. Danas se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknutim strehama iz estetskih razloqa. U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju fiksirano sarno po jedno elasticno pero (zalistak). Rubni lim. a pravilan polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod naglavka. bilo da se radi 0 osteeenjima iii uobicajenorn odrzavanju. Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti. buduci da su. jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem pornocu zapinjaca. iii pak komibinirano. a na unutarnjem pornocu limene kvacice za podlogu. Gornji dio kuke ucvrscu]e se na roznicu. Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid bar jednom na svakom segmentu. Odmaknite cijev koliko je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm). zatim pricvrstite cijev. sa vee torrniranirn okruglim ojacanjima na rubovima. Obujmice se proizvode u reznim obticime. upotrebljavaju se iskljucivo lezeci . Kod oba nac ina treba postaviti horizontalni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi 3-4 cm od va njskog radi otjecanja vode iz prepunog zuebnjaka od strehe. 3. kako bismo form irali horizontalni zlijeb. Nasi proizvodaci nude i ostale dijelove horizontalnog sistema.zlijeb s ru bnim limom strehe b . sanducastoq profila). one trazenije. Kako postaviti novi zlijeb Jugoslavensko trziste nudi gotove. u segmentima od 1 do vise rnetara. Vanjske cijevi su bez sumnje prakticnije. regulirajte polozaj obruca tako da. stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits vijkom. na vanjskom rubu fiksira se zalisl<om. Priteiu se vljeima IIiumetenjem posebnih osiqureiie.r sinskom postavom na roznici postizerno pad zlijeba. Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno promatrati u dvije osnovne varijante: a . Za ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo62 J . kad je zatvoren. Segment horizontalnog zljebnjaka jednakog je profila kao i kuka.

Siguran i miran rad omogucit ce yam metalna skela (mozets je i pozajmiti). U potrijebite komad stare eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba. Odreiite pos/jednji element cijevi po mjeri (detaii 5). Pretpostavljarno da kupujete gotove proizvode i sami ih lemite i montirate. posta vljanje zlijeba i provjeravanje rada odvoda. Sve tri faze rada posebno provjerite. ako koristite Ijestve. Kada skinete stari oluk. Ako zamjenjujete stari dotrajali zlijeb od poeincanog lima. Nastavite raditi prema dol/e. koristite se polozajsm i izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka. Pricvrs6ivanje plasticnih vertlkaln ih cijevi PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i odvodne eijevi. OI(ITEN) sa samo djelomicno rijesenim sistemom pricvrSCivanja. Ali za obujmiee moramo se jos raspitivati u prodavaonieama zeljezne robe. Pricvrstite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4). podijelite posao na tl'i dijela: obiljezavanje smjera olu ka i ucvrscivanje lezista. Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisniee sa krova rnozs biti nova vertikalna »okitenska« eijev. Sistem bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove mogli izraditi istim materijalom. Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljenirna« raznih kutova. odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu koje cete sastaviti koljena. Ljestve svakako morate privezati da se ne bi poskliznule. mozemo oblikovati neophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste vertikalnih odvodnih eijevi na teren. mjeru prenesite na plasticnu eijev pocevsi ad naglavka zgloba za spajanje. 63 . iIi tako da cijev direktno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj 6). priiivrstite ko/feno ispusta H obrucem G. kako biste pravilno polozill novi zlijeb i odredili njegov pad. 8 Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane premazite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3).eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i plasticne (npr. posao ce biti tezi i sporiji.

u toj tccki cere pricvrstiti drugi obruc. U ovorn slucaju nije potreban srednji obruc. Kad se Ijepilo osusi. a drugi na sredini. a na zidu oznacitc sredinu cijevi. Cijev mora stajati okomito. DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH ODVODA ZA OBORINSKU VOOU. Aka izljev direktno ulazi u reviziono okno. Kad se Ijepilo osusi. Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera 12 mm izbusite potrebnu rupu. nastavite posao. drugo.6 DO 1 mm Slivna povrsjna m' Balkoni i lode Krovovi do 6 I{rovovi do 50 Krovovi do 150 Krovovi do 250 Krovovi do 400 Promjer odvodne cijevi u mm minimum Poprecnl presjek em' 50 50 20 20 36 f 70 100 125 150 80 120 175 Opsav dimnjaka Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitno je pratiti padove i najkra6e odvodenje kisnice. Budu6i da je eijev vee tu. stisnite donie koljeno (spoja) unutar naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid. IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0. zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u kanalizaeiju. Uglavite naglavak zadnje eijevi u koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obruca. Ako je posljednji element predug. Gledajuci sistern pad a krova gornja strana i boone straniee limenog opsava pcdvlace se pod pokrov. a zatirn one od 12mm. bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi. Zadnji obruc mora biti postavljen odmah pod naglavak koljena. morate uqlacati brusnim papirom na vanjskoj povrsini gdje nema naglavka za spajanje. Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba. donje koljeno. Gornja Ako je povrslna krova veea od 400 m' treba uvrsti1i nove ver1ikalne odvode odgovarajucih profila.' ). na zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi. pogledajte kroz eijev duz spoja. Za svakih 15 m duljine zlijeba treba u pravilu predvidjeti [edan ve.• Malam nazubljenom pilieom otpilite suvisan dio i zagladite glatkim brusnim papirom. morat cete je polako pomaknuti u stranu. Ver1ikalni odvodi odreduju se prema duljini ilijeba. da biste ga po mjeri odrezali. koje cerno odsad nazivati gornjim. lzvucite cijev i odrezite visak. Tako pripremljene krajeve eijevi i prikljucaka prernezite Ijepilom. donji kraj umetnite u rupu za odvod i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi. Obiljezite koliko treba odrezati. Ako naidete na velik otpor predlazerno da posao obavite u dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo promjera 5-6 mm. prvo. Requlirajte obruc prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev. oznaCite koliko treba odrezati. U toj tocki pritegnite obruc i zatvorite reske eementn irn mortom oko eijevi koja vodi u reviziono okno. nastavite posao. prernazite s unutrasn]e strane ljepi10m. 64 . Umetnite gornje koljeno u rupu za odvod koja se nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite donje koljeno zidu duz kog ce se spustati odvodna eijev. «' . spojite oba koIjena za eijev tako da budu u istoj ravnini. Zatim uzmite dva koljena. Iskoristite elasticnost plasticnih eijevi.rtikalni odvod.. da biste cijev odrezali po mjeri. obujmiea mora biti odmah ispod naglavka. a eventualne neravnine izglacajtB brusnim papirom. Sad definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste provjerili da se spoj sa zljebom nije pornaknuo. Pricvrstite dobro piasticnl umetak za pricvrscivanje obruca. Cijevi dva (otvorene) zadnja obruca stavite u reviziono okno da biste ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg elementa. Obruce montirajte na svaku eijev. dok j8 donja straniea postavljena na krovni pokrivac. nemojte ih lijepiti. da biste dobro izbusili rupe za obruc. Okrugli gumeni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn spajamo elemente. jedan odmah ispod naglavka. Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast prve cijevi. Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u zlijebu). Olovkom naznacite na zidu visinu do koje doseze kraj donjeg koljena. pomaknite ga prema gore uza zid tako da donji kraj bude na zeljenoj visini. Cijeli sistem zljebnjaka postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odnosno stezanj u. Isto kao i prije.1 . obrezite visak eijevi.

jer se sudari ploha uglavnom »brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm kitovima. Baze mogu bit. Limene vertikale oko dimnjaka moraju forrnirati visoku manzetu (20-30 em) iznad linije krova i slijediti pad krova. na kotecicim« E (detal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4). Spoj garnje i bocnih straniea mora biti takav da gornji dio pnjevoja lima pokriva donji. Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela. koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih materijala i ne pueaju (princip dilataeije). 10 Za siguran rad sa iljebovime preporucemo da se posluiite malom pokretnom skelom A koju moiete iznajmiti. Montireite umecuci jedan u drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C (detalj 2). Zavrsni spoj (Iimeni nabor poput okapnice) mora biti »uquran« u slie tijela zida dimnjaka. Danas je klasican nacin krojenja opsava nesto jednostavniji.straniea mora biti krojena ad jedne limene trake. 65 . bez horizontalni h prijevoja (nabora). kako bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom najkriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvrscenim na zid radi trganja u naletu vjetra.

zatim stavite uz dimnjak kanalice s istim padom kao krov i s donjim krajevima koji nadvisuju kanalice pricvrscene na nizu stranu. rnorate paziti _da sl uzi svrsi [ da opet bude dobra izveden opsav uz proboj dirnnjaka kroz krovne plohe. nagnuto prema krovu. Ovi zljebniaci -kana Iice. tada treba ski. njak vrati Ii u pnjasnje stanje. Osteceni dimnjak . Da biste ga vratil i u prijasnje stan]e. Odstrenite kapu dimnjaka C i mortom D poprevite grlo dimnjaka. slika 2). na starijim kucarna su ad opeka. postavljeni medusobno kako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima. Odstra nite sve otpatkezbuke. 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvalu dimnjaka ispod po krovnih ploi». Najzad slozite zljebnjake na najvisu stranu. Aka je dimnjak od apeka. 66 .a na novijim od pretabriciranih opeka i cijevi. dobro smocite dimnjak i spoj oko njega.Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak rusenja dimnjaka. a na novijim od lima.lma razlicitih vrsta dimnjaka. a uz osta/e stranice na pokrov. Papravak se sastoj i.semotjepliive bitumenska traka (Urine 5. cekicem i dlijetom razbijte mort ako je napuknut te pazljivo kistom ocistite svu praslnu. Ostrom cetkorn ostruzite cad. 2 Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kao ptivretneno rfesenje moie vam posluiiti izotrak . a otvor kaji vise ne upotrebljavate zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban gubitak topline. Prve kanalice slozite na donju stranu dimnjaka. odstran ite razbijene kana Iice siekacem. prije svega u provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu cvrstoce opeka. drzeci se istih kriterija.imnjaci Moguce intervencije su popravci i pobolisenje propuha. Limeni opsav mozete izvesti na Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitati zbog cega.dati crijep iii kanalice koji pokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krovnu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen mortam. rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid (sastavak na krovu. pa uokolo ad cementnog marta napravite homage no leziste za kanalice. s jedne strane napravite laqani pad. 3 dijela pijeska). Obilno smocite spa] i postavite kanalice na cementni mort (1 dio cementa. Da biste dim- 1 Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A i nerocito posvetite painju grfu dimnjak.a B. Na starim kucama ovaj tip »opsava« je ad morta.

Prvi od ova dva uvjeta. morate dati izraditi (kod vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nastayak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na grlo dimnjaka. ukoliko je dirnnjak udaljen ad sljernena. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna sto povecava sposobnost vucenja (slika 3). Zatim uzidamo produinu cijev Tsa stitnikom. To su razliciti elementi priIjubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnog kanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju cijevi. Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak. Za postizavanje boljeg propuha u dirnovodnim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla dimnjaka specijal ni nastavci od betona iii lima. Aka dimnjak vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace kape i poklopac zatvoriti. Danas vee tvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjak kojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. predvida razliku u visini najmanje 5 metara. Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dimnjaka (zida) i ne propustati zrak. Visina grla dimnjaka mora biti 30 em iznad sljemena krova. rnozete ga nadozidati od starih opeka. Provjerite stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje. ali taj posao zahtijeva malo vise iskustva i opreme pa je najbolje zatreziti pornoc strucnjaka. Takoder i izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova utjece na prapuh u dimnjaku. Da biste dimnjak preuredili u dimnjak ovog tipa. Na crteiu S je samoorjentiraju6i limen! stitnik. U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotrebljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim nastavkom. Na crteiu V eerodinemicki nastavci uzidani morlom M.ovim dimnjacima pocincanirn limorn. ako je manja maze se popraviti podizanjem dimnjaka. preporucarno da jednu iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn grlom dimnjaka i eventualno zastitite od vjetra pornocu celicne uzadi. ccistite gornju plohu u grlu dirnnjaka te pomocu eementnog morta (odnos 1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak kojeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje dimnih plinova. Posta vlja nj e specij a Inih nastavaka Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku s njega. Ako ga budete morali podizati vise. grlo mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno okomito na povrsinu krovne plohe. 3 Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vuci najprije skidamo poklopac C i stupice L. Dimnjak bez propuha Dva su preduvjeta za debar propuh dimnjaka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema zgradi i okalici. aka je razlika u visini minima Ina. povezan s projektom kuce. 67 j . odnosno. Drugi uvjet dobrag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka na krovistu. ucvrscsnirn za zbuku dimnjaka. sto je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iii zbog stabilnosti dimnjaka.

.

. Kako izrediti odvod za kisnicu. . poploceti stezu £I vrtu.DOVDD VoDE I RADDV NA DTVORENDM 1 "I J J Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce. podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu ..

bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako napraviti potporne zidove vee srno opisali) bilo zbog samoq terena. 0 nadstresnici za automobil. Prisutnost deterdzenata u sivim otpadnim vodama sugerira uredivanje pogodni h revizion ih otvora koji su lako dostupni i lako se ciste. sto usporava prolaz vode i ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne zacepi. staza do nadstresnice za autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs treba obaviti oko kuce. narocito ako ih obavlja eijela o bitelj. No. npr. Nisu teski ni kornplieirani. Uobicajeni nacin ciscenja nije davao pozitivne rezultate pa je betonske eijevi trebalo zamijeniti plasticnim. Izvedbu treba sagledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon toga nabavljati potreban materijal i alat. odrzavanje i preuredivanje se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce.IlVAN ) KUGI J I I ) ! . bilo da se radi a zidovima iii krovovima. Do pred kratko vrijeme ovi su se odvodi izradivali od betonskih eijevi. kupaoniee i zahoda odlazi u iste eijevi i rnijesa se . Kad mnogih starih zgrada postojale su dvije odvojene kanalizaeijske mreze . rasirena upotreba razlicitih kemikalija i sredstava za ciseenje. stazama . Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce. Ne zaboravite skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same odgada posao koji mozete i sami obaviti. Isti problem se odnosi i na odvod kisnice. na hrapavoj povrsini betonskih eijevi taloze se Ijepljive naslage pa se promjer eijevi suzuje.. medusobno spojenih eementnim mortem. ) :1 I Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se odnose na kucu.to je donedavna bilo pravilo skoro u svirn seoskim kucarna. jer su se kroz »ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije. ali je vrlo vazno upoznati osnovne tehnike rada i izbor prepustiti osobnom ukusu.. Kada se radi 0 kucarna za jednu iii dvije obitelji. a posebno u velikim zgradama. Djelotvorno odrzavanje starog odvodnog kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizacija«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se upotrebljava. voda iz kuhinja. na kraju tjedna. otezava protok vode. npr. Okolis uredite da bude praktican i lijep. I ) J ) 70 . U mnogim kucama. ~ 1 ) . izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti). a cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i eijevima. Pazljivost i preeiznost ustedjet ce mnogo vremena i truda.. Naime. Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih rnoqucih poslova oko kuce. Vee smo spomenu Ii uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice.I " _I . aka nemate bar dio vlastite opreme. Plocnik oko kuce. Govorili srno.

tj. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono okno. Nastavite tlo A u pregiba kom je kopeti. Nakon kratkog vremena plastika ce orneksati i rnocicete je savijati. zatim zidarskorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno rova i provjerite tocnost pada daskom ravnjacorn i libelom. Pregledajte nagib cijevi S. Sjekacern i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razlicitirn presjecima kako bists je magi i izvaditi.Sivi odvod bude potpuno pravoertna zbog zida iii neceg slicnoq. Da bisteto ucinili. prije nego spojite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznjana (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii otpada): zatim postavljajte eijevi. na koljeno koje ste vee stavili. Tlo dobra ugazite i obilno ga zalijte vodorn. povecavajuci sami sebi posao. vazno je poci od tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsine zernlje.i staiite nove plssticne cijevi. rad i se 0 zamjeni starih betonskih eijevi modernijima od plastike. Otvorite roy sirok oko 10-15 em i vodite racuna a zacepljeno] cijevi. Najprije umetnite koljeno pod eijev okomitog odvoda. odredivanje srnjera eijevi pod zemljom. Kako zamijeniti staru betonsku cijev koja se natazi u zemtji. I<ako ne biste kopali uzalud.. mjesto koje treba savinuti drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino okrecite cijev. eijevi od PVC-a mozete malo saviti. 71 . Poslije nekoliko minuta eijev ce se ukrutiti. kojeg kod starih zgrada cesto nerna. a zatim otpaeima zbuke i otkopanim materijalom. Najtezi posao je. Ako trasa ne 1 Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte blizini cijevi B dok ne dodete do (koljen?) C ko]! oznsceve smjer u postavljena odvodna cijev. eijev mortom pricvrstite u spoj izmedu koljena koje povezuje vodoravnu s okomitom cijevi. kupaonica i s krove. cekicem i sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okornitu eijev s jamom iii kanalorn. Na mjestima spojeva cijevi opazit cete zadebljanja od eementnog rnorta. ~ Kao sto smo vee rekli. narocito kod starih zgrada. Odvod otpadnih voda iz kuhinja. Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad eijevi na ulazu u jamu iii kanal. To koljeno oznacava smjer kopanja. naglavak spoja namjestite na prvi dio cijevl. Sluzeci se opisanim tehnikama. Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan pad. 2 Razbijte zglobove G koji spajaju stare betonske cijevi Fpomocu pI/uk a V iIi teskog cekice: Uktonite cijev. Ne savijajte previse kako ne biste napravi Ii nabore. Nakon polaganja. Cijev najprije pospite zemljom.

. Usmjeravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala koji spajaju dotok i odtok voda. U okno maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a izlazit ce samo kroz jednu. narocito ako odvodi vodu iz kuhinje i praonice. Izbacajte zatim limenkom B iIi vjedrom la/og. treba napraviti okno za ciseenje otpadaka. Danas se tzv. .). a S je cijev ko]s otpadne vode odvodi iz okne. narocito onom za odvod kisnice. svaki put kad odvodna cijev mijenja smjer. na taj nacin se na dna mogu taloziti tezi otpaci. kako ne bi zacepiii cijev. sudopera. Zidarskom illcom C odstrenite talog D s dna. Ako je kanalizacija stara i nema reviziono okno.Reviziono (saht) okno Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popraviti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi? U kanalizacijskom sistemu. Konstrukcije revizionih jama kakve se vide na slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su sprecavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacijskih rnreza do prostorija. U takvim kinetama manje dolazi do zacepljenja. Na detalju 7 vidite odvodne jame. dobra je napraviti jedno iii vise revizionih okana (po duljini) kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek dosadan ali vrlo znacajan. I Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac A i odtoiite ga na stranu. M je cijev za dotjecanje vade. • 72 . sifoni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta (umivaonika. ali i otpadnih voda. kinete u revizionom oknu koje po svojoj konstrukciji usmjeravaju tok vode u njemu. Svaki bi samovac trebao znati pronaci ostecenu cijev i otkloniti je. No danas se sve vise izvode tzv. vee je u odnosu na njega visa. itd. ocistite ulaze cijevi. Donja razina ave odvodne cijevi nikad se ne podudara s dnom jame. Kao na deta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca.

udarajte okolo drskorn ceklca. . vjerojatno ceteqa tesko otvoriti. cijevi treba osloboditi od svih zapreka savitljivim zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti jedna za drugu. D • " . Zidarskom z. Provjerite prolazi Ii kroz c. 3 Kad je cijev zai5epljena.1 icom izbacite i. Dno revizionog okna trebat cecistiti vise puta. Bridom zidarske zHce iii struqacem pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijevanag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhog morta (najbolje bez vade) koji ce olaksati podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i hermeticki zatvarati okno. Gurnite kolikoje vise mogu6e \ • 73 . septicka jama iii upijajuCi bunar. Pri tom ne zaboravite da je lijevano zeljezo lomljiv metal.ijev voda i ako je potrebno.Zacepljeno reviziono okno Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz kuhinje tesko odlaze. Da biste olaksali posao. izlifte nesto vode u jamu B. probajte ga otopiti lijevanjem hladne vode i otopine klseline. Reviziona okna treba cistiti bar jednom godisnje kako bi se posao brzo obavio i izbjeglo zacepljenje eijevi. vrskorn odvijaca ostruzite necistocu koja se natalozila u pukotini oko poklopca i dok zatirn povlacite poklopae uvis.blato koje se natalozllo na dnu te ocistite dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno sakupljaju na izlazu. Ta druga jama moie bititzv. Zacepljene cijevi Aka voda. u suprotnom treba ocistitii odvodnu cijev. voda koja dolazi iz razlicitih kanala treba utjeeati u cisto reviziono okno. Ako je cijev zaista cista voda mora protjecati brzo i u jamu utjecati bistra..r 2 Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvorite reviziono okno A . Sipka medutirn rnoze biti i nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi na nspristupacnorn rnjestu i ako je zacepljena eijev duga. plocica i slicno. ne ulazi slobodno u reviziono okno. provjerite da Ii su slivnici i okna u koje voda otice cisti. koja protice dovodnim cijevirna. Ako je poklopac od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo zatvoren. sipku i okre6ite je na drzacu. Na vrh zlce maze se prlcvrstiti kuka. eiscenje ponovite vise puta. Podignite poklopac s okna. Za provjeru pustite da kroz cijevi tece voda. izvucite je i ne vrteci je odstranite necistocu s nje. Pustite da nesto vode protece cijevima kroz reviziono okno pa cete tako upotpuniti ciscenje. U slucaju neuspjeha morate sasvim zamijeniti cijev i to na nacin koji smo opisali na pocetku ovoq poglavlja. Kada otvorite reviziono okno ispraznite vodu pornocu limenke j vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim rukavicama. . Umjesto zice rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 68 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinjala u cijevi (slika 3).. Okrecite je i postepeno oslobadajte ciiev od otpadaka. Aka je talog nemogu6e otkloniti. bez krutih otpadaka. ispreznite odvodnu jamu P i u cijev uvucite metalnusipku (zicu) H s kukom na vrhu B. kako smo vee pisali. voda C mora uc! u drugu jamu ctste.s I .

pospite podlogu cementom u prahu. . Pripremite malu kolicinu eementnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela finog pijeska). Prije nego pocnete raditi kupite poklopae u obliku kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stranice 40 em). sa zlijeba) za neku vee postoje6u. ~I 5 Na dna razgrnite cementni mort C. Pri kopanju pazite da ne ostetite cijevi. pornocu zidarske zlice dobro nabijajte masu rnorta. Izravnajte dna zidarskom ilicorn. postavljaju se reviziona okna. ali i vise) od kojih su npr. a time i 74 siren]e zadaha. U samogradnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad lagano armiranog betona koji u potpunosti zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. • < I < I 4 Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgovara oknu. iznad okvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. dvije dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna).I<ako napraviti reviziono okno Kako biste izbjegli. Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se slagati S okvirom poklopca. Polozaj u kern morate raditi nije udoban jer zidic mora biti ispod razine terena. lzravnajte sto bolje dna odvodne [arne. iskopajte rupu u obliku kvadrata straniea aka 60-70 em i dubine dvadesetak centimstara ispod donje razine odvodne cijevi koja ide prema kanalu. Da bi se dno dobra stvrd!o. Zidic mora biti dovoljno visokda poklopac bude nekoliko milimetara iznad okolnog terena. a usc» cijevi ostavite slobodne. Kada odredite najpogodni. Da ne biste pcqrljeslll. Natako izvedenom betonskom dnu (temel]na ploca) uokolo konstruirajte zidic (maze opeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl. a dna F je niie ad cijevi MiS. koji postavljamo na poklopae sahta. dok se na povrsini ne pojavi voda. one koje cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami. unutrasnji zidovi okna moraju se podudarati s unutrasnjirn bridovima okvira. Narnocite dno jame i po njemu prostrite slaj betonske pod loge debljine 7-8 em. zacepe. malo ga utabajte i eventualno dodajte s/junka. Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii septickoj jami.ji polozaj. na mjestima gdje eijev m ijenja smjer. Isti je slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda (npr. 5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije cijevi. Raditi morale smireno i precizno. prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov unutrasnji opseg. t]. Pravilnom izvedbom kineta na dnu sahta kao i polozajem u lazne iizlazne eijevi potpu no je sprijeceno zadrzavanje necistoca u sahtu. Mozete ih izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao samegraditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih betonskih eijevi 050-60 em. U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna izvode se iskljucivo ad betona. Zatim sagradite zidi6 M koristeci cementni mort G. posluzite se zidarskom zlicom i vlastitim rukarna koje svakako treba zastititi gumenim rukavieama. Kod starih instalaeija nisu uvijek ugradene i u tom sluca]u ih je dobra sto prije postaviti. Dodatno osiguranje rnoze biti sloj zemlje 30cm. Odredite pozieiju revizionog okna odabiranjem najblize tocke obim eijevima. Morate voditi racuna o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh zidica pornocu istog cernentnoq marta. da se cijevi odvodne instalaeije u ogranicenom padu.

Podmetnite sjek ac dolje i izvadite metal ni okvir. bridovima ga polozite na drvene dascice i pornocu spreja za rdu i udaranjem drskorn cekica odvojite poklopae. a dijelove koji na sebi imaju izvedene utore. ova radna organizaeija yam moze pornoci svojom gotovom trodijelnom septickorn jarnorn. Nakon zbukanja unutrasniih z. Okno s eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze na povrsini morts 6 Unutresnje zidove odvodne jame i ulez I oibukejte cementnim mortom G. u suprotnorn visak eijevi odrezite pilieom za plastiku. Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklopea i otkrijte eijeli okvir. tezak talog za eijevi. 75 . pazljivo oclstite leziste koje tete kasnije i oprati. Ako prijeti kisa prekrijte okno. Poklopac nernojte staviti odrnah na okvir. Zaglavljeni poldopac Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlijepiti poklopae.odvajanja okvira od zida. Nakon 24 sat a stavite poklopac i zazbukajts eementnim rnortorn. Dok zbukate.elite zavrsitl naznaceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi u zadanu jarnu. Sspticku jarnu mozete montirati sarni. U rezujte u dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste dobro zarezali beton svud uokolo. PGP »Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski proizvodac cijelog sistema gotovih montaznih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu samograditelj ima. Poklopac se rnoze blokirati i prigodom asfaltiranja iii betoniranja okolnog terena. jer je poklopac ispod razine ceste. mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa zidorn. Ne 'ulsz pricvrstite okvir B. nemojte se zavaravati prisutnoscu vode: ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato. Prije nego pocnete zbukati provjerite (ispust) izbocinu odvodnih plasticnih iii betonskih cijevi koja ne mora biti veca ad 5-6 em. treba se latiti teskoq posla . dobro je odvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim papirorn. Prije stavljanja cementnog rnorta dobro operite eigle. koju sami prerna broju ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzionirati.Ovim mortem mozete odmah ozbukati unutrasniost jarne. Da biste ubrzali otvrdnjavanje okna. prt/e nego stevite poklopac ostevite mort da otvrdne. Nanesite sloj eementnog morta i polozite okvir. dno jame zastitite plasticnorn folijom. Poznato je da se eijevi ne smiju upotrebljavati dok obavljate ove poslove. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti kad zavrsite posao. Poklopac se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove odvodne jame. Pornocu zidarskog sjekaca i siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na oko 3 em od straniea okvira. povezujte eementnim rnortom. Novi sloj asfalta iii betona djelomicno pokriva jarnu i blokira otvor. zastilivsi ga daskeme. voda bi isprala cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme razmrvio. Vas dio rada je betonska podloga (dna jame) koju morats precizno iznivelirati. Namjestajte ga dascicom dok ne bude u razini okolnog tereta te odstranite visak morts. ostruqavsi uokolo pukotine i udarajuci po uglovima na vee opisan nacin. a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati nakon zavrsetka radova. Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame. Ako z. pocev od odvodnih eijevi spajujuci medusobno straniee okna s dnorn. Ne zaboravite ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno biti. Prevrnite okvir.idova jarne. mozete upotrijebiti brzovezne eemente koji brze otvrdnjavaju. povezavsi jamu s ravninom ceste. jer na taj nacin odred ujete stvarne kote ulaznih cijevi.

) 76 . ako je kratka napravite je ravno. Minimalna sirina ove staze mora biti 1. slijedeci najkra6i put koji spaja ulaz garaie s vratima ograde. Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu. Ako je staza siroka 2 m trake mogu biti stroke 50-60 em. dok na zavojima iii neravninama moraju biti blizu jedan drugom. Staza do g.5cm) koje mogu biti i jednostavnog oblika kao sto je pravukutnik iii razlicitoq profila.90-2 m. Zatim pripremite dascicu iii cijev duqacku koliko je siroka staza i oznacite sredinu. Rasporedite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih uzicom. boravku na otvarenom i slicno nisu racionalno povezani stazama i puteljcima. Okvir kojeg je jedna stranica duga koliko je sirok a traka. odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i okolnog terena bude dubina od oko 25 em. Tako obiljezite obje trake. Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka. a ne 0 monolitnom betoniranju staze. Najjednostavniji nacin izrade staze je postavljanje (direktno na tlo) betonskih ploca. Vazno je da srednja traka bude uza od razmaka kotaca i manja od predvidenog ulaza u qarazu. moze biti sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu ostaje trava. Srednja traka bit ce uvijek jednako siroka aka upotrebljavate dasku odgovaraju6e d uljine pornocu koje cete oznacavati paralelne linije na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice. Metalnim grabljama razgrnite na dno jarka sl oj sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekriti finim pijeskom i politi vodom.Stazica u vrtu Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu. Uvijek pazite na zelenilo. Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. Odstranite red eentralnih kocica i pocnite raditi.araze Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna o velicini automobila (iii 0 prosjecnom automobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren. Trasu naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih povucite uzicu. Povueite liniju po sredini i pornocu drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti kocice (stupi6e). Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu dobro iskoristene jer prostari namijenjeni cvijecu. dovoljno je da polazete dvije medusobno paralelne trake. Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (dascice siroke 10-12em i debele 2. postavite na sljunak tako da strsi od razine . Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u potrebi da hodamo iii prolazimo automobi10m duz zelenih povrsina. Rijee je 0 plocama. Ako je medutim trasa duqacka. Kociei mogu biti i udaljeni jedan od drugoga na ravnim dijelovima. Zato cerno dati nekoliko primjera koji mogu posluziti kao ideja pri uredenju dvorista.

E i f ucvrstite ostale stupice i uzicu G. D. Postavite pregradu 0 i nsnesite beton Pte ga uglacajte (detalj 1). H. Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3). Napravite iskopinu M i na dno nagmite sljunak N. zatim pomocu daske S i znakova C. I i L koji Cine dvije trake. Uktordte centralnu uzicu.1 Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B. 77 .

Tada zernljorn ispunite preostale rupe i reske izmedu pojedinih betonskih ploca. mozete napraviti oko 3 m piste na dan.5m npr. Za ovaj zadnji posao upotrijebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da bude nekoliko centimetara niza ad betona. t]. libelom odredite horizontalan polozaj. Ne hodajte po betonu dok se ne stvrdne. Kamene ploce mogu biti i nepravilna oblika. poslijepodne. U tom sl ucaju izraduje S8 drveni kalup 78 . Staza Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom prekrivenoj zemlji. Travu posijte u pukotine i dobro zalijte. Drvene okvire operite i ostruzite naslage betona kako biste ih mogli dalje koristiti. B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i kamen. Libelom provjerite raspored okvira i postavite ih tako da budu u istoj razini s izbetoniranim dijelom. Povrsinu betona uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom zlieom tako da se na povrsini pokaze voda koja nestaje kada je pospete suhim eementom u prahu. Smjesu istresite u kalup i izravnajte daskom.5 m navecer. dirnenzije straniea su 40-50 em a debljina 4-5 em. 1.5 m ujutro i 1. jer je zemlja u njima niza od razine betona. npr. Na prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste unistavali livadu) mort od jednog dijela cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s pijeskom. preporucarno da upotrijebite kamene stroke ploce postavljene na pravilne razmake. Sada cete kopati do do votjne poloiite kamen na njegovo mjesto. Rasporedivsi dvije dascice duge 1. Kako biste izbjeqli rnijesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo naporan) savjetujemo vam da podijelite posao. Umjesto kamenih mozete koristiti betonske ploce. one koje odgovaraju prosjecnom covjecjem koraku. Polijevajte ga vodorn. Nakon nekoliko sati.terena s jedne strane za nekoliko centimetara. Dodajte potrebnu vodu i ponovno prornuckajte. Po betonu S8 moze hodati nakon 2-3 dana. 2 Potozit» Riljacom maknite dubine i kamen A tamo gdje ga felite ukopati. mozete maknuti drvene okvire (pregrade) ujutr o izbetoniranog dijela. Prolazenje autamobila nece ostetlti korijen trave pasijane u pukotine.

Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti iz terena 2-3 em.zeljenog oblika. a na njega stavite kalup. Kamen polazite na zeljeno rnjesto i lopatorn ozriacite njegov oblik. Poplocavanje staze Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu. ponekad treba poplociti eijelu stazu. Nestsvite betonireti place C i ravnati ih letvicom L. Ako ovim postupkom ne dobijete zeljeni rezultat. postevite drvenu konstrukciju A / poprecne deske T. odstranivsi malo zemlje tamo gdje je zqnjecena i dodaJUGije ramo gdje kamen nije ostavio svoj trag. Da biste mogli napraviti betonske ploce. Pripazite da se bitumen za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije. I ovu stazu treba ozriacif stupicirna i uzicorn. odstranite zelen u povrsinu i kopajte do dubine 20 em.5% radi otjecanja vode. a posebno da biste i h mog Ii potpuno izravnati. dobro zalijte i postavite kamen koji mora sigurno nasjedati u rupi. 3 Ze stazu ad betona na dna iskopine nespite sloj tucanog kemene M (krupnog stiunke}. bez pomicanja. morat cete betonski sloj »presijecati« dascicarna poprecno postavljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje staza sira od 1. Pripazite da ne bude previse krivudava. Dno pospite sljunkom. Mozete ga izravnati udarajuci ga odozgo drskorn cekica. pripremljenu orije. nespite slo] cementnog marta F i ne njega pricvrstite place Pili mremorne place. Ako umjesto kamena upotrebljavate betonske ploce. Razmak izmedu ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti 50-60 ern. Predlazerno da obliei budu jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine obavljanja posla. Dascice izmedu pojedinih ploca (sl. 3) mogu S8 ostaviti i nakon zavrsenoq posla. 4 Na betonsku plocu C. Nacin betoniranja smo vee prije opisali: betonska se srnjesa izlije izrnedu dascica. padu 0. Moqucnosti poploceva nja su razl icite. Uspite betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te uqlacajte zidarskom zllcorn. izravna drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zidarskorn drvenorn gladilieom. a mi cerno prikazati one pornocu opeke iii betonskih ploca Za oblaganje staze betonom prethodno treba lagano iskopati teren na koji cerno nanijeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em. Park blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze rasti trava. kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali« zavoje.5 m. U tom slucaju treba ih ispuniti bitumenom. Polazite ih naizmienicno desno-lijevo od centralne osi puta kako biste olaksali hodanje. Mofe biti siroka oko 120 em. a trasa »rnastovitija« od one koja vodi do qaraze.' izrevnejte ih drskom ziderske itice G. podignite kamen i popravite dno rupe. 79 . Provizorno postavite kamen. PAZITE: postavljajte ploce u min. U prodavaoniearna gradevinskoq materijala mozete kupiti tzv. iskopajte i odstran ite iskopanu zemlju.

zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj razini kao i prva i tako redom. a izmedu njih u reske ulijte 5 Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille' opeke B. Vrlo je vazno da meduprost ort izmedu pojedlnacnib opeka budu dobro zaliveni eementnim mortem: u suprotnom bi voda i led. Otpatke zbuke saspite na dno rupe. Kada beton veze nakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer plocnika. U oba sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do 1 m. vee tzv. nalijte sloj betona (8 em) priprernljen od jednog volumnog dijela cementa i cetiri volumna dijela sljunka te potrebne vade. Za rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i polofite u beton. Na betonske place nanesite cementn i mort. a izmedu njih ulijte mort C. koje se peku na visirn temperaturama pri cernu se glina tali sto opeku eini otpornijom prerna srnrzavici. Od ave faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi na dva nacina: U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi ovako: gdje ste polozili sljunak. 80 . Zldarskim sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u visini petnaestak eentimetara. koje u tom slucaju rnoraju biti nize od razine terena. tada najprije treba izliti betonske ploce. slufite se plocnicima I njih mozete napraviti na najrazliciti]e nacine od kojih yam predlazemo dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od prednapregnutih betonskih ploca. kako voda koja se odbija od plocnike ne bi suvise ovteii!e zid. Zatim stevite beton H na podlogu od cementnog morts i postsvite betonske place. 6 Za plocnik od betona pripremite rub F na mjestu kao sto vidite na slid (G) iIi pomocu rubnike koji se kupuju keo monteini etemenu. dodajte 15 em sljunka te 2 em debeo sloj finog pijeska. Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne. Kada prekopate zernlju nastavite kopati do du bi ne dvadesetak eentimetara. kl [rrker) i nepravilnih komada mramora. Prije oblaganja pripremite say potreban materijal. Plocnik o k o kuce Da biste se rakse kretali oko kuce. Zid kuce o'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom. kad udu u pukoti ne. sig u rno za kratko vrijeme prouzroeili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje dijelova obloge.Zelite Ii maduti m stazu od opeka (visokopecena opeka. a zatim dobra nameeenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom. Betonom o ispunite prostor izmedu rube i zida. klinker.

U udubinu i po okomitim stranicama nanesite bogat sloj cementnog morta. Umetnite novu ciglu koristeci se drskorn zidarske zl ice. Pri polaganju ploce se moraju ponekad poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista kao i kod polaganja opeka. Zbog toga su prakticni]e ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee ohrapavljena. npr. Pukotina na stazi Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka garazi moze s vremenom nastati pukotina (napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu. a istovremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje cvrsto. 81 . Razbijeni pjocnik i' I Ne zaboravite da je rub najslabija tccka plccnika. Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem zarezite beton s obje strane pukotine dok ne dobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka u obliku slova V. Zatim celienom cetkorn pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti od poskliznuca.Odvojenu iIi rezbijenu cig/v razbljte na komedice. Ispunjavaju se naknadno cementnim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca do 4 mm. na gradiliStu prilikom eega se pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u velicine od 1 x 1 m. Povrsina betonskih ploca koje se izraduju na qradilistu (a narocito vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapaviti. odsirsnite i zamijenite no Yom. 7 Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite i ispunite cementnim mortem iii bitumenom. Potois] kamena B koji se klima popravite taka da ispod njega stavite s!junak c. Kada nategnete uzicu koja oznacu]e smjer plocnika. a zatim je izravnajte i utapkajte dok na povrsinu ne izbi]e voda iz marta. Pornocu zidarskez.liee ispunite rupu eementnim mortem. cak i ako u tom slucaju morate poma knuti susjedno opeke. Ocistite Ieziste od prasine i starog morta. Odstran ite visak morts i izravnajte sa susjednim cigla- rna. ali se nemojte sluzlti polugom. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opasna za onog tko tuda prolazi. Sjekacern i eekicem razbijte ostecene opeke i odstranite ih. Opeke slazite prema naso] slid. Pripremite mort od jednog volu mnog dijela cementa i tri dijela finog pijeska: malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok njeni kraievi ne upiju dosta vode. Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti oko 1 em.. pocnite polagati ploce razqrcuci ispod njih beton. te obilno zalijte vodom. pranog kulira. Pospite cementnim prahom kako bi se povrsina morta ucinila cvrscorn.cementni mort. rubove cete napraviti pornocu rubnog betona koji je kao traka izbetoniran uz plocnik. Place se mogu raditi na lieu mjesta. tj. U slucaju da pravite plocnik od betonskih ploca.

Stube Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. visinska razlika npr. sirina mora biti S = 63 . postavite letvieu C pomocu libete. Olovkom naznacite tocku u kojoj donja Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce. Formula se cita: dvije visine stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom hodu. ako je odabrana visina stepeniea 13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63. potrebno je najprije napraviti plohu oslonea s jednakim nagibom koji odgovara omjeru visine i duzine stuba. Da bi stube u eijeloj duzini mag Ie imati jednak nagib. 1 Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoije breiutjke B. dobro je dva terena razlicite razine spojiti jednostavnim stu barna. U posebnom slucaju (rad na otvorenom) maze se raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do 13 x 37 em. 75em. s osloneem direktno u zemlji. U stanovima omjer visine i sirine stepeniea moze varirati na sirokorn prostoru od 20 x 37 ern (stube na otvorenom). u najvisoj tocki stuba stavite vodoravno jednu letvieu (vidi sl. G i H su visina i duljina cijelih stepeniea. zauzet ce vodoravan razmak ad 165 em. 1) koja se mora doticati s donjim kocicern. Zemlju izmedu dviju uziea F iskopajte. Npr. Dakle 75 :15'" 5 i 33 x 5 =165. 82 . Vazno je da letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ).26 = 37 em. Za visinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd. U slijedeclrn primjerima je srednji omjer 15 x 33 em. za svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu gazista iii nastupne plohe od 33 em. I I Kako trasirati stu be Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli. Da biste odredili nagib. Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. U praksi se cesto odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii 2 v + S = 63 em. Zatim eavlima pricvrstite pokretne desiiice 0 tako da ostanu malo podignute od iskopanog dna kao sto to vidite na detetiu. slijedite upute: zabijte okomito kocic na najnizu razinu. zabijte kocie D. Od velike je veinosti koji cete im nagib dati. I za ovu vrstu konstrukeije irna vise moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jednostavnije stube ad betona i kompleksnije ali i dekorativnije stube od opeke i betona. Aka je 2 Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstite kotieima N.

Kod drugih nagiba terena potrebno je drugacije posta viti opeke na betonsku podlogu stube. Cementne stubs dobro polijte vodom i pocevsi od donje ploce . Radite od dna preme vrhu. za razliku ad prve ova ce biti podignuta od terena za 4-5 em. Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0. Ovu duljinu podijelite sa sirinorn stuba (npr. Pune klinkeropeke pornocu kojih cete napraviti stube morate priovrstiti mortom na betonske kao leziste koje ste prije napravili. gornja dva kocica spoje se s konopcem paralelno s donjim kocicirna.. Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina (hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepniee lezati na zemlji. a stepeniee koristiti tek nakon tricetlrl dana. U gornjim i donjim tockama zamisljenih stepeniea zabijte kocice koje povezete s konopclcern (vidi sl. I . spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom pornocu nagnute betonske rampe (plohe). prije napravite stube od betona i zatirn ih oblazite opekama pa ce na taj nacin biti podignute od okolnog terena.je gotovo. Stube od opeka Za stube od opeke treba izgraditi leziste slicno betonskim stubama. Dakle. Temeljenje stepeniea. Od nje nog vrha prenesite horizontalno na donju plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu takoder vi soku 15 em. nategnute na dva donja kocica ne budu pravoertne i paralelne s terenom (slika 1). 3 Za oblaganje stepenice. c I 83 . Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu.5% da ornoqucite otjecanje vode. Ako nagib terena »odreduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzije opeke (s/ika 3) onda se mogu primijeniti klinker opeke za oblaganje stepenica. Izravnajte beton do vrha poprecne dascice. Zatim pripremite beton od jednog dijela cementa icetiri dijela sljunka te potrebne vode i pocnite raditi najprije donju stepenicu. Ako su stepeniee siroke. Kada uklonite oplatu morat cete urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijati travu. Dakle. Nastavite tako do vrha. Daske ce pridrzavati kocici zabijeni u zemlji i podupiraci. Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete betonirati betonsku plocu . Da biste to ucinili morate iskopati pravokutnu udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je betonom. Teren rnorate kopati sve dok dvije uzice. zatim napravite drugu stepenicu i tako do kraja.strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je zabijen kocic). Ako od pocetne mjere i visinske razlike stepeniea nema cijeli broj stuba. 1 ). Na donju razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu dascicu koja bi morala biti visoka 15 em. Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno visini stuba. Na taj nacin izradili ste oplatu za stepeniee.podest. na oamoriste (plocu} Ai stube B nanesite sloj eementnog morta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D spejejuci ill medusobno mortom E. umetnite sloj cementnog morta debljine 3 emi na njega sa strane rasporedite eigle. 33 ern). Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni s tlorn. poprecne dascice poduprite letvicom. dobiveni broj ce se slagati s brojem potrebnih stuba. Betonske stube Duz svakog kraka stepenica postavite dasku malo visu od stepeniea i siroku oko dvadesetak eentimetara. Nakon 24 sata rnozete skin uti oplatu.

0 1.l VRSTA ZBUKE GIPS VAPNO VAPNO NCO VAPNO O'N ~~ d.0-3.5:1:10 1._ ~-----1560 Pijesak 2:1 :8 PRODUZNA ZBUKA 140 Hidratiziran~ vapn~ I.5:1:9 III 2:1:9 Dodaje se jos 20% vapna cementu Dodaju se adilivi se adilivi 3.10 2:1 :11 280 130 120 113 -.0 1.---.n.136 .5:1:11 1.r-.'. Ornjeri rnijssania za zbuke. l I SASTAVNI DIJELOVI 1 m3 ZBUKE lzrszeno: 1:3 VAPNENA Z8UKA S gasenim ~aEnom_ .----~-----1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250 1.5 iii 1:4.260 144 156 130 120 .5 1:3.5:1:10 1.5 1:4 1:4.2:4 24 80 60 .500 200 S hidraliziranim vapnom ---.5 3.0:0.5:1:11 220 200 210 250 230 185 170 --. hlrola PLATICNA ZBUKA: teraplast Razlicite HIDROIZOLACIONE ZBUKE I TOPLINSKE ZSUKE .0 1:4.1560 1200 1170 J l- t - - - Dodatak vode: Za sve zbuke.0 1.5 GASENO HIDRATIZIRANO HIDRAULICKO CEMENT 5TUKATURNI PIJESAK z::.0 3.0 3.0 I) I Ib II PRODUZNE ZSUKE CEMENTNE III ZSUKE GIPSANE IVa ZSUKE GIPS-VAPNENE 1Vb ZBUKE INDUSTRIJSKI V PR01ZVEDENE iSUKE To z.0 VAPNENE ZBUKE 1.---~40_ r-.0 1.2:3 32 -468 __ -- 1520 - VOLUMNI OMJERI MIJESANJA u kilogramima u litrama 1:4.5 1:3 1:3.0 0..1575 1585 1600 1210 1200 1220 1230 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1..5:1:8 1.aci: 1.--f---.~ la 1. vrijedi grubo pravito da se mort iii.-~ 345 136 400 345 305 173 155 272 1--r-.I PODJElA ZBUI<E PREMA VRSTI VEZIVA S VOLUMNIM d.2:4 1:0.0 1.-168 Cement -------1460 Pijesak 1. zbuka treba mijesati tako gusto da se drzl na puno zahvaceno] zidarskoj zlici Cementne zbuke za tzv.140 .1--I-.165 140 135 150 150 125 115 I.. »spric« trebaju biti rjede mijesane. tako da se mogu nabacivati zidarskom tavicom.0 9-11 3.2:3 1:0.5-4. osirn ccmentne.0-4.1520-1170 1200-1610 1560 1120 1. 2:1:8 sto znaci: 2 volumna dijela vapna 1 volumni dia cementa 8 voiurnnih dijelova pijeska 86 .5 iii 2 iii 2 1.5:1 :8 PRODUZNA ZBUKA Gaseno yapn~ __ Cement Pijesa-k-~-CEMENTNA ZBUKA Hidrat~i~no vapno Cement -----Pijesak 275 '_c_ 180 --1530 1:0. npr. I OMJERIMA MIJESANJA NAPOMENA To znaci 1:4 iii U.0 Dodaju PLEMENITE ZBUKE: terabona.0-4.----.4.r-360 390 300 ------.5 430 400 305 _43Q_ _38~ 272 --.5-1..5:1:9 1. teranova.5:1 :9 1.0 1.----.0.

~ 0 -'" VI :~ "0 c. . 01 013 Sacasta opeka JUS.~ '" c::: 'c Q.5 4. BI.I ~ E Q. 011 Puna opeka fasadna JUS. -'" 'N <1> <1> '0 0 Q) . 020 Sacastl blok JUS... 0 ·0 ..5 em 25 x 12 x 6.. <IJ 'N -'" ..5 C1l N c.. Takoder prr primjeni plasticnc zbuke na plinobetonskim iii drvocementnim plocarna treba upotrijebiti odredenu masu za izravnavanje sa iii bez arrnirajuce mrezice. B.s i5. 01.: 0:: Q) I 'c o Betol1·(oplata) Beton-blokovi Opeka Plinobeton-plcee Plinobeton-blokovi Orvoeementne Azbesleementne • uoblcajana zastila "t:l \'\l - rnanle uobicajena zastlta nije uobicajena primjena en u.40 12 6.NAPOMENA: Zastita fasada mineralnom vunom izvodi se tako da se kao kisna brans izradi od fasadne opeke iii azbestcementnih ploca.. 015 Modularni blok JUS. 01 015 5UPLJINA MASA kq/kom BROJ KOMAOA u1l ZA 1 Ill' ZIOA TREBA (kom) 25 x 12 x 6. opecnih i drvocementnih biokova treba primijeniti produznu zbuku.I "0 (J) > '" to c::: ~ . B. B.N <1> ~ 0.5 2. 01. B.. -'l <IJ 0:: ::I -'l ::I . B.5 kg 3. Objasnjenje znakova: "0 ::I " :ff C1l '" ~ OJ N OJ e 'N Cl <1> '" E .... .5 285 285 385 385 385 15% 20% 35% 35% 27% I 224 83 153 190 83 110 87 ..:.5 em 25 x 12 x 6.c " c.. Prije izvodenja plasticnih zbuka. 01 013 Sacasta opeka JUS. 0 '" ~ 0 0 0 - 0 0 0 0 - 0 • 0 0 0 0 0 - - - plocs i blokovi 0 - • - • - 0 0 0 ploee 0 - PODACI 0 OPEI(AMA MJERE Puna opeka obicna JUS. kod betonskih. B.5 em 25 x'12 x 14 ern 29 x 19 x 19 em 25 x 19 x 14 em nema 3.

IV '" . . ..§ ~ <IJ E <I> Gipsane place I iii IV ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J IV IV .I VELICINA ZRNA PIJESKA ZA ZBUKE 'PRIMJENA VANJSKE iBUKE SLOJEVI NANOSENJA Z8UKE PRSKANI SLOJ CEMENTNI SPRIC VELlC.:::0- .- <1> E 0. 0 Debljina zida Dozvoljena velicina zida du:i:ina max 4 m visina max 27 m Cigle kom/nv Svjezeg morta kom/m' 11m '1/nl' 452 20 167 OJ '0 0 0. 88 • .~ - 0..V '.IV t \ ! ~~o.:.IV ..4-2. Preporucuierno za kuhinje i ostale vlazne prostore vapnene bole.:. ·ti . 25 x 12 x 6.. Zid od betona III II IV . .5 blok opska '~ I .: E 32 obiena opeka 6.7 mrn 0 0 0 PODLOiNA ZBUKA ZAVRSNA IBUKA 'PR5KANI SLOJ _ CEMENTNI SPRIC UNUTARNJE ZBUKE f---:...: ro U1 ro . 17i .: 0 "'C ro .c . 0: :2 .~ Sve je jednako kao i od1 do 5.:"c.~ 0 . 0 _ N Zid od opeke IV .:::.~ '~ :~.~ 40% 9.lDA 29 x 19 x 19 iasadna opeka 15% 25 x 12 x 6. .'1 I...:...5 110 25 x 24 x 14 blok opeka ... PRAVILA.en cO VRSTA ZIDOVA ( - Oblik ..§ Q.> "C' C> 0 385 ne duzi od 75 m 25cm 96 384 63 276 I .!i ~.5 285 385 I _ 1 .3 mm 0-0. DEBLJINA Z8UKE: Debljina unutarnjh zbuka Je 1. rijede isla' pravila za kolicinu V vema ksoi ked vanjskih zbuka... PODLOZNA ZBUKA ZIDOVAI ZAVRSNA iBUKA SmOPOVA - .: '0 '" E 0 oN '2 "'C ro E . '~ ._ 0 ~ ~ 2i'a~0:8' 3 '" c.. ' 0 N c 0 0.INA ZRNA 'PIJESKA .1·3.5 ern.N .D ~ =l S ~ ~~ Eo N -'" OJ OJ 0.:.0 .6 420-480 duzjna 5 m visina 4 m unutar ukrucen]a 50 420 40 220 25 x 12 x 6.0 "" :::> 35% OKV1RNI PREGLED IZVEDBE UNUTARNJIH 12 83 83 NAMJENA ZBUKA VRSTA Z.~~~~~~~~~-4~~II 9. -0 0 a <= .. .5 300·285 385 12em 40% 2...rvo-cemenlne II I• II p~o. N E 0 ~h[)._ "'C '2.2 mm U~Er: Unutarnje zbuke trebaju biti 0onzontalno ._e ~~~-+~:__4~_::_+~~ .0 Jl <I> s: OJ 0. samo bez upotrebe zbuke .:. 6:2 [ 1:1 a.- 4 5 <11 .VRSTA OPEI<A .: .5ern unutsr ukrucenja 0 3.1'.:..:::.5 suplja opeka s: e .5 3.:..5 mm 5 mm 3 mm 0 . verikalno ravno izvedene a cvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika' da se mogu na izvedene P?yr?ine ibuka nalijepitl tapete I~ narujeti uobicajcne boje.

OKVIRNI PREGlED IZVEDBE PROCELJA NAMIENA VRSTA. ZIDA

slojevi zastite

Br.
I;

~-3 ~..o

'"
c

111

'N

Q.IN

Zid od opeke Betonski zid, blokovi III 2 Fasadne Drvo-cernentne ploce II 3 Betonskl zld-qladak 4 povrsine Zidovi isped zemlje i III 5 pednoz]e fasade zidova Toplinske lzolacijske 6 ploce

-

-c" 0 ..0
Co'N

'" _g . .:.:

c '"

.-

~=~,(tI

>VlJ:.U'I"'C ~ :::l~'~ 1'1;1..0 {IJ,":c N~NN: 0

II
1.1

II

III

II iii V II iii V I iii V V III V

--

I

III II I iii V 7 Stropovi Betonske ploce UVJETI: Fasadna zbuka lreba zastiti gradevinu od annosfsrskih padavina, loplinskih i zvucrh uljecaja, pozara, Ie mora odvoditi atrnoslerski lalog i difuznu vlagu. PRAVILO: ZAVRSNA zbi.ka mora imati manje veziva nego sto ga ima podloina zbuka, dok podlozni sloj ibuke treba imati manje veziva od prskanog sloja ibuke. Debljna zbuke obicno ie 2 em.
I

NAIMANll NAGIBI KROVA r MASA POKROVA KOSE PLOHE Najman]i nagib Masa Vrsla pok rova stup, emlm kglm' jedno struk i 40' 65 84 Obieni erijep dvostruki 30' 58 90 krunskl Vuceni utorenl erijep 22' 40 ~ flaeeni utorenl erijep 60 22' ZI]ebnjaei na let.vama 50 110 Skriljevci, dvostrukl pokrov -'!.1.Q_ 18' Salonit, dvostruki pokrov 32 45 Salonil, dijagonalni pokrov 35 em Valovlli preklop salonil 1 1/2. vall20 em na gredieama brtveni preklop 1 1'12 vamo em preklop 1/2 vala/15 17'

I

31 18 25 12 5 31 58 31
5

10'
7'

1 ploce,

brlveni prek Iop

3' 17' 30' 17'
3'

Kastelanke (salonilke) u lemu Staklene ploee bez lema li]epljene trake
utoreni pokrov

25
30

6'
10'

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m' VRSTA ZBUKE prskani sloj 1 VAN)SKE ZBUKE podlozna zbuka
zavrsna zbuks

Lim POTROSNJA
5

valovite ploce valovite drvene ploce

10 18 12 84
84 10

28 30 25 60 30 35 40 70 180 65 65

7'
40' 40' 6' 3'

2 UNUTARNJA ZBUKA glalko zaribana obojeno zrno karneno brasno PRANI KULIR 3 cemenl INDUSTRIJSKI 4 PROIZVEDENE ZBUKE PLASTJCNE ZBUKE Prskane zbuke (hirola) Plemsnita zbuka (terabona)

11 16 18 32 kg
4 kg

16 kg
2-4 kg 4 kg

Slama i Irska Dascice, dvostrukl pokrov Jednostruki Bilumenska dvostrukl IJepenka na drvenoj trostruki oplali s uvaljanim sljunkom
nasuti pokrov

5 0,5 0,5 0,5 0,5

25 kg

Plastiens trake s cementnim namazom Poliesterski namaz s eementnim namazom

89

KAKO KORISTITI

PROSTOR

Prolaz najmanje

Prolaz, s jedne strane niska zapreka

Visina dosega za zenu na sirokorn komadu namjesta]a

Pristup niskom narniestaju

Prostar za ustaian]e sa stoia

90

Prostor za sjedenje, prekrlzene noge bez stoia

Prostor za stol od

r ~Inn nj~
s osoba
3m

1003~~
5od;rl'
Koristenje stoia na otvorenom

Stol na uskom prostoru

U

prostoru Covjek koji Guci iscen]e pod niskim pokucstvorn

L-cm_U--:-U=--,
-1-----

_U~l
Ciscenje pod posteljom

3.7 m ----+

Rad sa registratorom

90em Prostor za daktilografa

40 em I I

I I I I

190cm

Prostor za krevet na izvlacerue

L

55 em

I

_

91

'LJESKE -. I .

31LJE5KE .

I I .BILJE5KE l . 1 I I ) 1 .

BILJESKE .

BILJE$KE l t \ I . I I I I l .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful