PRAKTICNI

PRIRUCNIK

f-

·STA

UKC

Z'DAR
..,
)
Savjetiza odrzavanje.tpopravak i bolje koristenje

r

)

.!

Glavni i odgovorni

urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec Strucna recenzija i adaptacija: dipl. inz.: J OSI P I(umel'ieki, Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin Graficko uredenje: Tornislav Toth Tehnicko uredenje: Mladinska knjiqa: Herman Miklic Snirnk e: Zarko Mahovic Prijevod: J osi pa Balenovic Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© ©

Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sa m svoj rnajstor. Vjesnik, OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4, Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu Suizdavac za slovensko izdanje: Tehniska zalozba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako prestarnpavanje i prenoserije bez odobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti su priprernljeni na osnovi iskustva i struc nog znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakva odgovornost u slucaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na prornet odlukom Republ iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturu i fizicku kufturu SR H broj 1602/1-1975.

,
I

I ~l

j

SADRZAJ 8 8 time kopati Pripremanje rnorta. betona i zbuke Mjerni alat Pripremanje mortova Pijesak i sljunak Mort Beton Odsijecanje i rezanje opeke i crijepa Cisti rez Grubo lomljenje iii odsijecanje 8 10 10 10 10 12 12 12 RADDVI NA llDDVIMA 16 17 19 20 Unutresnj! zidovi i preareoe Temelj Podizanje zida Sastavljanje i madusobno povezivanje dvaju zidova Pravokutni uglovi zidova Potporni zid Ocjena kvalitete zidova Busenja pregradnog zida Nova vrata Vrata u nosivom zidu Otvor u nenosivom zidu 20 21 23 24 25 25 26 .

28 29 30 31 33 33 34 Izg rada pregradn ih zidova G ipsane pregrade Drveni kostur I<ako zbukati Mali pornocni Police za boee Kamin radovi KROVDVI 38 39 40 40 42 42 43 44 45 46 46 47 48 48 48 50 51 53 54 54 55 56 56 57 58 59 60 61 62 62 63 64 Tehnike pokrivanja krovova Kako hodati po krovu Preslagivanje crijepova Kako slofitl kanaliee Popravak sljemena krova Pticja gnijezda Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa Salonitni pokrov Kako zamijeniti plocu Pokrov od limenih ploca Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Kako zamljsniti plocu Nadstresnica za automobil Temelji .Jednostresnadrvena konstrukcija Krov Vanjski zidovl Izo lacij a terase Bitumen u reskarna izmedu plocs Kako izolirati pukotine Polaqanje hidroizolacijskih slojeva na terass Odvodnjavanje terase (Pre)star odvod Izrada odvodnog kanalica na terasi Limeni zljebovi Odrzavan]e lskrivljeni zlijeb Oblici potkrovnih i natkrovnih zljebova Kako ucvrstiti odvodnu cijev Kako postaviti ncvizlijeb Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih eijevi Opsav dimnjaka I I .I I I . I \ I I I f I . \ ..

66 66 67 67 Dimnjaci Osteceni Dimnjak dimnjak bez propuha specijalnih nastavaka Postavljanje oBVOO VoBE I RABoVI NA DTVDRENOM 70 71 72 Izvan kuce Sivi odvod Reviziono okno (saht) Zacepljeno Zacepljene Zaglavljeni reviziono cijevi reviziono okno okno 73 73 74 75 76 76 78 79 80 81 81 82 82 83 83 84 84 84 84 86 86 86 87 88 88 88 88 89 ·89 89 90 Kako napraviti poklopac Stazica u vrtu Staza do garaze Staza Pcplocavanje Pukotina Razbijeni staze Plocnik oko kuce na stazi plocnik Stube Kako trasi rati stube Betonske stube Stu be ad opeka Ograda kao slobodni Betonski Zeljezni parapetni stupovi zid ograde .ed izvedbe zbuke nagibi po 1 m2 krova prccelja zbuke prema vrsti veziva omjerima rnijesanja dijelovi a opekama zrnaca pregled pijeska izvedbe za zbuke unutarnjih s volumnim 1 m2 zbuke Vrsta opeke Vrsta zidova i masa kose plohe Kako koristiti prostor .zid Osteceni zid ograde Tabele Podjela Sastavni Podaci Velicina Okvirni zbuka Okvirni Potrosnja Najmanji pokrova pregl.

Pristupimo IIovom pos/u odveino Is svatko sanja. nema razloga da ne uspijete.. grubo izradenim voljom. ne sklon iste za sebe i svoju obitelj. Svaki problem ima svoga strucnjaka. S vremenom ta se univerzalOva knjiga zeli pomoci citaocima pri njihonost zidara sve vise suzavala: strucno usavim prvim koracima. zvijeri i drugih opasnosti. slobodnim zidovima. A da ne Umijece zldanja staro je skoro koliko I covie. nego 0 njenom vajuci najbolje materijate koje mu nudi priodrzavan]u (u dobrom stanju). U pocetku je sam pravio nemo dobri i svestrani majstori. Kuca. ogradama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn i zidove. stara i coviekova teznja da sagradi sigurno A zasto to ne bismo radili sami. nedostaju vrata. . nabavite potreban alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete bama i ukusu. koji na .ugasila genijalnost mnogih. u potrebljaradi se 0 projektiranju kuce. pregradni zid treba srusiti iii sazidati. iskusnijih . pricin]a svome vlasniku niz problema: krov propusta vodu. poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate.I • . mogao je napraviti prakticki sve za kucu. maloj cisterni. praktican i ekonornican temelja do krova.. To se odnosi ina one koji stanuju u unajmljenim kucama. upucujuci ih U osnovne vrsava nje prokrcilo si je put pa se je na . od Osjecej. pokvaren odvod . svatko ad nas moci ce odrieveti krov vrtnim stubama.govorimo 0 radovima na otvorenom: puteljkovs zelja da sagradi cetiri zlda i krov da bl se cima i stazama prohodnim i po losern vremenu. Cesto primjecujerno kako radnik rusi nesto sto je netko drugi nesolidno napravio. Pccnete Ii roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre[ednostavnirn poslovima. zalost gotovo nikada nema vremena za maZidarski zanat jedan je od najstarijih.. Da bi se danas konstruirala. popravila iii same uspjesno odrzavala jedna kuca. nacrt za kucu. skromnom komadu zelenila 0 kome zestitio od nevremene. ma koliko rnalena bila. od dotjerivanja do i nstaliduh te djelotvornost poticu nas da postaranja vodovcda. njihov poduzetan duh i sposobnost prilagodavanja najrazlicitijim situacijama. jer je nje vazne probleme. kamin ne »vuce«.. tada se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake obitelji ~ imati vlastitu kucicu. sada vee davnog vremena. Ako ti problemi rnuce gradevinska poduzeca.lalost radove s odredenom garancijom u uspjeh. Zidar jednoq. zacepljen zlijeb.I I I \ ) 6 . Konacno. a koje mogu i zele prilagoditi vlastitirn potrebama. PRASTARD UMJICI . potrebna je brojna ekipa raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak dolaze u sukob.. volja za rad.

.

mjemi a/at (libele. mottsrke). Zbuka se zagladuje gladilicom. Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvucati onima koji zive. Ne treba nabavljati sve odjednom. Oprema potrebna za izvoderije radova. oprema (skela). Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka. visek ).J .CIMI KD IIATI uzima se ona koja je najprikladnija za najceste radove. . zidarska cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa. Pripremanje marta. crude (piju).. rnijssarno pijesak (velicina zrna do 4 mm). pomagala (teiike. za svaki pojedini posao naznacena je minimalno potrebna oprerna. Pri pripremanju morta upotrebljava se mortarka (posuda od dasaka) te greblica. topete). za neko vrijeme irnat cemo sve sto je potrebno. a drugi kraci i tup. ztice). Uz pijuk bit ce potrebna i lopata. ciqli i plocica preporuca se upotreba kutne brusilice s brusnom plocorn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi oci naocalarna. mart). Irna ih vise vrsta (rnodela). vapno i gips)i vodu. rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i skuporn. . po mogutnosti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke. Ponekad je potreban i metalni. veziva (cement vapno.'7 Cime kopatl i v !) r I J I I Mjerni alat Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska. Mort se prenosi u zidarsko] kanti. cementa i vode. a nanosi zidarskom zlicom. grac1evni materija! (opeka.. Beton nastaje mijesanjern sljunka (veliclna zrna do 30 mm). Utaknite drzek tako da se deblji kraj cvrsto usadi u pijuk i usicu. I njih ima vise vrsta. Osnovno crude za kopanje je pijuk. i u stanu ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zidanju i prezidavanju. kutnik. betona zbuke Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je potreban mort. potrebne su tacke. Obican stolarski cekic. [pak. pijesak). jedan je duzi i ostar. gips) i vode. a ruke koznirn rukavicama. a vi nabavite onaj tipican za kopanje s dva slljka razllcltih duljina. To je rnedutirn sva oprerna potrebna za izvoc1enje svih radova. Da bisrno dobili mort. malo cavala. Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s jednog mjesta na drugo iii ih ima puno.i Ii krupnog lomljenog agregata upotrijebit cerno sito. Kao pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana eetka za struga nje zbuke i ciscenje. Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio] obradi lica zida. kojom se mogu pripremiti i manje kolicine zbuke.Za busenje i sjecenje sluze budak (trnokop) i teski cekic. spomenutih u ovoj knjizi. Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno se sluziti. Ima ih razlicitih vrsta i velicina. cement (a za produzni mort i. libele (razulja)i metra. \ -) I \ I Sto je sve potrebno za zidanje: a/at (cekic. Drzak ucvrstite na lopatu pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce prsstati ako sve zajedno potopimo na nekoliko sati u vodu . prornatra Ii se u cjelini.u stanu . Za preciznu i kvalitetno sjece~ nje zidnih ploca. a !J l_j :._j U l_j 8 U . beton iii zbuka. poneka letvica i jedno klupko [ace zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu gradnju zidova. To su rnjesavine agreg ata (sljunak.

26 .insekticid.eekle. 13 i 14-kistovi.zidarska cet):a.' ~. \ '.obicni cekic.. 27 .iieana cetke. 5 kanta... ~~ ~. 17.16'~. 29eavli razliCitih mjera (vel/Cina). 27 .zidarski eekle. 8.sito. 25 . 19 .pi/uk. 7.teck».gladilica.. 15 . 9i 10... 2 . ~ ' """.lopete. 12 -Jibela.cement vepno i gotove zbuke. _. 23 . .elektricne busiJica. 4 ...dlijeta.. '." .. _ _ ~ ~ .. 34 .. 16... 3 .lopetice..J ~ 30 .{_. 28 .. 22 . 30 . 37 .__. umetek. 24zidarski pravokutnlk. 78. 11.~28 \J. 32 .. busiticu] ..brusni k Glutza rezanje (ze el..zestitne neocete.stolarski meter.34 31 ~ 33 Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1 . 20 .. 9 .plesticn. 33meta/ni umeci.radne rukevice.r. - . 26 .zidarske ilice. 6.visek. '.klupko konca. I.

Aka se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro koje sadrf aka 8 litara pijeska. kubnim metrima. brzovezni cementi upotrebljavaju se sarni. Neka se veziva magu medusobno rnijesati. te vapna i gips. Mortavi se dijele prema vrstama veziva na hidraulicke i zracne. Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki kubicni metar dada aka 250 kg veziva. iii za male kolicine aka 2. cementa i pijeska nazivaju se produznim mortavima. veziva i vade (vapno. betan. dove i zbukanja.4 kg cementa na jedna Pijesak i sljunak puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka. Ne dodajite previse vade izmedu 4 i 40 mm. Gips i tzv. maze biti mrsav iii mastan sto avisi a kolicini cementa. pijesak uvijek preteze u odnosu na veziva i obicno se mjeri u jedinicama za obujam. ali u gradevinarstvu najbolje rezulmaze varirati ad 8 do 10 posta. Krupni se upotrebljava pri Pripremajte male kolicine da se ne biste zidanju i zbukanju. za slabi mort se dada 2 kg veznog materijala. Mortovi dobiveni mijesanjem vapna. kilogramima. san sitniji iii krupniji pijesak. Taka se npr. 10 . I Pripremanje mortova Mort Svajstva morta adredena su adnosam pijeska. kao mort. a mastan aka se na svaki kubicni metar dada aka 400 kg veziva. Nakon sto su dvije kamponente dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ranastavlja rnijesati. vrijedi obalama nasih rijeka i u gorama. Kolicina vode pijeska. Najcesee upatrebljavana veziva u gradevinarstvu su vapno.2 kg. zidovima. Medutim. Beton Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je 300kg cementa na svaki m3 sljunka.. Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8 »na suha« dak se ne dobije homagena smjesa u kaju treba dodati priblizno 18 posto vade da bi se dabila plasticna smjesa. Da bi magli povezivati razlicite materijale ne smiju se upotrebljavati sami. Posebna je prikladan za pripremanje betana. Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta I beton. a veziva masenim jedinicama npr. i ) Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne . cement prema pijesku). pijeskom. tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki pijesak. u sljunak je uvijek umijeda se sljunak ne odijeli ad cementa. a zraeni vapna i pijeska. a za dabri 3. taka i za potporne zidove i armirani la. cement i gips. smjese. npr. Da bi se dobia mort i beton ispravne kvalitetetreba pornijesati pijesak (sliunak) s vezivima u tocno prapisanim omjerima. Tog pijeska ima narocito mnogo na vise nega razgovar 0 postocima. Velicina zrnaca sljunkaje suvise naprezali. kako za nakan zavrsena rnijesania treba imati plasticnu cvrstocu. Velicina vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce zrnaca je izmedu 1 i 3 mm. vel/kim i malim. to jest ne smiju se rnijesati s ostalim vezivima.. Beton. Samo je fi ni . bez astatka suhog materijatemelje. a neka ne. Vr!o jednastavno se magu pripremiti manje kolicine morta. vee ih treba mijesati s . mogu rnijesati vapno i cement. Hidraulicki se dabivaju mijesanjem cementa i pijeska.

6 Da bi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sito A. stavite ruku pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C. Zatim istresite na hrpu piiesek i paifjivo promijesajte na suho. pofagano se sipe u vodu i paZljivo mijeie. Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E. Gips se priprema obmuto. tf. 11 . promijesajte i dodajte vade F. Pri otverenju vrece vapna ifi cementa.

sto je obicno popraceno svjetlijom zutom bojorn. Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn. mjesto reza osloni se na tvrdi brid. jos bol]e. gotovo metalni zvuk. Puna iii polupuna opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakim udarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo odlucan udarac. a zatim nosivi elementi (rebra). kvalltetan proizvod daje jasan. Zatim se oblikuje i pece u posebnim pecima. Kval'iteta se prije sveqa ocjenjuje prema pravilnim oblicima.Odsijecanje i rezanje opeka i . glina je slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako upije manje. Tehnike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu. Drzeci ih na dlanu.. strukturu i potrebne preciznosti rezanja. nenosive stranice. potrebna je opreznost. budu6i da se u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlicitih brzina i rotacija.I . r \ . prije svega busitica treba da ima stitnik sto pokriva plocu koja mora biti potpuno centrirana. a razlog je vise nego jasan. pornijesanoq s vodorn. Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj postavi. vazno je znati kako se mogu prilagoditi razlicitim potrebarna. Vazno je znati razl'ikovati opekarski proi zvod dobre i lose kvalitete. glina je prepecena. tvrda. udara se lagano u odredenu tocku: prije se rezu tanje. Zatim ce se odbiti i vrh oznacen toekorn. Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na koji ee se tip busilice montirati. IIi. U tom S8 slucaju upotrebljava eekle.gdje je pokrivena zbukom. a tehnika ovisi 0 razlicitim tipovima opeke. 1 12 . cruepa Prije nego pogledamo specificnu upotrebu ovi h materija la za 9 radnju. Cigla se radi od gline iii kremenog pijeska. Gruba lornljenje illi odsijecanje Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva. Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni od ciglarskih proizvoda. lzuzetak od ovih opcih pravila cine crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju slabije upijati. jasnim bridovima. jednolicnim povrsinama i crveno-narancasto] boji. Brusna ploca za rezanje rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu. Odlican je test pornccu vode: opekarski proizvod monjen u vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog volumena. buduci da ce rez lrnati oblik slova V kako se to vidi na crtezu. Okrecuci crijep izravnavamo eventualne izbocine. Upotreba brusne place zahtijeva neke predostroznosti kako bismo rnouli raditi potpuno sigurno. Cisti rez Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je stroj za rezanje. a na prelomljenom mjestu struktura je zmasta i staklasta. Lomimo Ii ceki6em. I l 8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom odsijecanju i rezsnju. Aka upije vise. ali lomljiva. tj. Da bismo zastitill oci od prasine koja ce se pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastitne naocale. Prilagodavanje zahtijeva sjecenje. Udara se urnjerano cekicern nesto dalje.

Ploiu treba okretsti u smjeru strelice. 13 . a zatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti brid i utierejuci u udubinu nesto dalle kao ne G. a zatim prijeci na rebra F. treba upotrijebiti brusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici. Obavezno stavite zestitne neocs!e B. becejuci taka prasinu na niie.3 6 RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje. Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E. Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C.

.

. ogu/jena ibuke koju treba popraviti. . pregrade.. unutarnji l vanjski. koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemo tek probiti . Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar. pricinjaju mnostvo problema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici: uleanuce.n ] Zidovi kuce. prsnuce.

Danas. kada seizrnicko inzenjerstvo preporucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa. Zidovi imaju dvije zadace: a) preuzimanje opterecenja b) zastita Ijudi i zivotinja od topline. valja znati koje zidove rnozerno zidati sami . buke... J . vremenskih nepogoda .UNUTHASNJI ZIOOVI 1 PHIGHADI •r I 1I eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive zidove. ) ) 5 ~ \ • _J 16 . Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih meterijete: od kamena pa do gotovih betonskih elemenata. hladnoce.

Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zidovi deblji. ranije smatralo da zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara tavan) nije nosiv i kako njemu ne treba posvecivati paznju po pitanju cvrstoce i konstrukeije. Sudarniee dodirnih redova opeka (iii blokova) u zidu moraju biti odmaknuti za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva se duznjak. Prije pocetka zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila: Redovi opeka (iii blokova) moraju biti vodoravni kako po sirini tako po duzini zida Razmaei izmedu opeke (iii blokova). zidanja? Zato. Zid mora biti napravljen od sto vise eijelih opeka (iii blokova). takoder je ispunjen mortem. a s kracorn stranom veznjak. Vanjske j unutarnje plohe zida moraju biti okomite.2 em. Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan je na crtezlma. koji mora biti debeo 01<0 1.kao SAMOG RADITELJI. • Valja odmah razlikovati dvije vrste temeljenja naknadno izvedenih zidova . a pregradni tanji. Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda opeka (iii blokova) u zidu. a drugi posirini. Kada se kupuje opeka i doprema na gradiIiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike. glavni iii konstruktivni. pritis(. Ako je nemste. odnosno 1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na donji red. Kod pravilno sazidanog debelog zida (25 em) mora se na lieu zida vidjeti jedan red opeke po duzlru. koji se ispunjavaju rnortorn moraju biti sireki oko 1 em. 17 . Unutarnje nenosive zidave rnozerno postsvljati direktno na donju betonsku padlagu Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid potrebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidroizo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi se kapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornje siojeve podne konstrukcije). noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom N neznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao na D.unutarnjih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasadnih zidova. Zasto pitati projektanta prije jer S8 npr. a koji S8 zove lezajnica. No kod potresa su obicno ti zidovi bili uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini zgrade. treba da pocive na so/idnom temelju i da se podigne vertikalno. Temelj Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. Ta] vertikalni meduprostor zove se sudarniea. to jest koji ne preuzimaju znacajno opterecenje. Takve zidove i skoro sve ostale treba zidati profesionalni zidar iii sarnograditelj prema projektu iii uputi projektanta. 2 Da biste ravno rezali plocice E upotrijebite brusnu plocu L montirenu na busilicu. U pravilu se moramo posavjetovati s arhitektima-projektantima koji ce nam objasniti koji su zid ovi nosivi. Takoder valja znati i potrosriju morta za zidanje jer to olaksava nabavku vapna i pijeska.uf:/ ploCicu dtenovime. a koji n~nosivi.

Sloj cementnog morta nanosite u sirini zida i debljine 4-5 cm. morat cete podici sve plocice koje prelaze liniju zida. Ovako se radi priprema za zidanje zida. Tako je osnova za zid spremna. mozete se posluziti sjekacsm i dlijetom. Pornocu celicnog sjekaca dignite plocice iii drugu podnu oblogu. izbetoniramo pritmeticne temelje (u desceno] oplsti). vee zasticenu hidroizolaeijom. najvjerojatnije cete morati razbiti prvu plo cicu. Pazite da se ne susi prebrzo. provjerite libelom da Ii je podloga horizontal na. Na crtezu 1 vide se slojevi podne konstrukcije. Odstranite plocice (iii parket) i zatim cekicern razbijte donje slojeve. Ostale pokusajte dlijetom odlijepiti od tla. U stucaju da gradite zid debljine opeke iii opeke i pol. a zatim s obje njene strane jos dvije u razmaku koji iznosi polovicu debljine zida plus 4-5 em.I . a na nju libelu i tako provjerite da Ii je izravnajuci sloj ravan. rupa za temelj bit ce duboka 80cm.I . a upotrijebit cere beton pripremljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelova pijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece cvrsto kamenje. Olovkom povucite na tlu simetralu buduceq zida. a siroka 40-50cm. Na donju betonsku podlogu postavlja se izravnavajuCi sloj. Pricekajte 48 sati prije nastavka zidanja. 1. U zavrsno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi plocice po mjeri kao na sl. Da biste to napravili. 2. ako je rnoquce pokusajte linije zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli suvisan posao. U slucaju da gradite zid na otvorenom. . o 8 o 18 . Odstranite i toplinsko-zvucni izolator. temelj ce se nalaziti u zemlji. slojevi zvucne i toplinske izolacije i finalni pod sa potrebnom gornjom betonskom podlogom. hidroizolacija. Ako su plocice rasporedene tako da prave uzorak kao na sl. Pazite da ne ostetite izolaeiju . koji ce lezati na padlozi prethodno izolirano] od kapilarne vlage. Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn zernljistu tada se betonira direktno u iskopu.. sve do horizontalne izolacije (Ijepenke i smole). pazeci pri tom da ih ne slornite. •I 3 Moze i ovsko: ako iettmo da zid od opeke izlazi izravno iz zemlje. Zidarskorn zlicom evrsto ga obradite i nabijte taka da izadu mjehurici zraka. Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripremit cete na slican nacin kao i onu koju radite na podu. Na eementni mort stavite dasclcu. stedeci tako beton. postevimo hidroizolecijski slo} i na njemu zidamo zid od opeke. izravnavajte zati m zid arskom zlicorn cernentni mort dok se na povrsini ne pojavi nesto vode. Udubina mora biti dovoljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja ispod temelja.radi kasnijeg prodiranja kapilarne vlage. Pripremite smjesu od cementnog morta (cement: pijesak = 1 : 3) kojom cete izravnati (iznivelirati) neravnine na staroj podlozi.

zabiljez. te od cementa. a da ga ne uglacavate. pripremljen u omjeru 1 : 2: 6 (cement.5cm debljine. Da bi zid bio cvrst. Podizanje zida Na pripremljenom temelju rnoze se poceti podizati zid. blokova ugraduju se u mort. prcduzni. Najcesce se stavljaju dva sloja Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza. Zatim izmedu dvije letvice razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan. 4). rnijesalice za beton tu su pravi pornocnici. 19 . koja rnoze biti prizmaticnoq (sira prema dnu) iii oblika kvadra. Blokovi iii opeke moraju se neznatno dotieati napetog konopca .ima 1 i 2 viditekako se izmjenjuju redo vi. odatle pocnite rediti.29 m3 gasenog vapna 0. pocinjuci s oba kraja zida prema sredini.jepenka se mara na spojevima preklapati za 1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu6eg opecnoq zida. Valja primijeniti dvije Ijepenke br. Mort za zidanje zidova mora biti tzv. vapna i pijeska pripremite mort.N a pjescanom tlu potrebno je najprije izrad iti. Aka se radi /0 vecsrn zidu. Nakon toga se razmazuje zidarskam zlicorn do 1. horizontalnu izolaciju s vru6im namazima i izolacijskim trakama (ljepenkama). Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja opeke (sl. Pornocu zidarske zlice odstranite mort koji izide ispod opeka..87 m3 pijeska 270 I vode U posudi za pripremu marta 'na suho se dobro izmljesaju cement i pijesak. provjeravajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova uzlcorn. Na detal. Prije nego pocnete zidati. a okomitost viskorn. l. Komadi opeke iii ~ 4 Oznecite zid K . treba postici vezanje s ostalirn zidovima na koje se nastavlja. 80. vapno i pijesak). potom se doda qaseno vapno i voda te se sve skupa »rnijesa« na mokra. opeke dobro natopite u vodi. Osim toga. Najprije se zidarskom tavicom (rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort po podlazi. Na mjestu spoja treba skinuti zbuku s postojeeeg zida. treba u pravilnim razmacima umetnuti metalne klinove u nj.Zidanje drugog reda blokova iii opeka jednako je prvom s tim sto se sada rnortom popunjavaju i reske izmedu opeka iii blokova prvog reda. Ako se ova] omjer dijelova morta toen ije izracu na onda za 1 m3 gotovog morta treba: 270 kg cementa 0. Pri zidanju opekama treba paziti da drugi red ima na licu zida duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake. Prije pocetka zidanja rnorate na betonski temelj poloziti tzv. oplatu. Dok zid raste.te kako tete nenositi mort.

Prije betoniranja dobra operitesupljine. Nakon toga izradi se oplata (slika 2) u koju se izlije beton. u slucaju zida s jednim licern na svakih 18-19 em. nekon svekih nekoliko 510leva zida. Zbog opasnosti od potresa danas se taj tzv.Sastavljanje i medusobno. bilo da zidovi cine pravokutnik iii se pravokutno sudaraju (npr. Pri zidanju novih nosivih zidova obavezno treba zatrafiti savjetarhitekta odnosno konstruktora . koje cete popuniti betonom. koje se protezu od temelja do vrha zida. kako je to prikazano na slid 2. npr. Radite odozgo prema dolje. . Nakon sto se dvjema paralelnim linijama obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na kom ce se novi zid pripojiti starom.staticars. ) I Pravokutni uglovi zidova Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni ugao. 1 Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebe voditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotje povezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem. Betonira se postepeno. ostave se nazupcenja 5 isturenim i povucenirn opekama iii blokovima. Dakle. koji se necs doticati staroq. novi i stari zid iii pregradni zidovi) valja izbetonirati armirano. kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja . Prlje lijevanja betona treba pripremiti cetiri zeljezne sipke presjeka 12 mrn. vertikalne serklaze. Prema tome. a koje moraju biti taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa stranieama od oko 25 em. Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim podrucjima umjesto zidanih sastava zidova (sto je bilo uobicajeno ranije) budu armiranobetonske vertikalne veze. sve udubine. povezrvanje dvaju zidova Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje: a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa starim b) stari i no vi zid cine ugao. vise se ne zida pravokutni ugao vee se zidaju samo krakovi zidova do ug Ia. uglovne (vertikalne) serklaze. tzv. Pocevsi odozdo. gdje se nazupcenjern ostavlja rasporsupljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu okomitih dijelova zida. 1 ).betonske stupove tzv. U ranijoj tehniei zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u opecnorn zidu predvidena za opecni spoj -I 20 . otvorite supl] ne u sta rom zidu. izmedu starog i novog zida. . nego ce izrnedu ostati pro star' za armiranobetonsku vezu (sl. 0 ne bi trebale drzati sirinu i visinu veznih zidova. Sad a rnozete nastaviti zidati novi zid. kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid ne ostane ogoljen. na jednakim razmaeima (3 reda). prevezn i sloj opeke zamjenjuje betonom i armiranobetonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva zida. zidarskim dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka duz dviju linija.

Kao i za podizanje bilo kog zida na otvorsnom. Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte cavle. Kada zid bude gotov. Stavite okvire od letvi na oba kraja iskopa. Buduci da bi zid trebao podnijeti pritisak zemlje. D. gornja ploha bit cesiroka 33-34 em. jednu na drugu. prijeko potrebnog za pravilnu gradnju (sl. morat cete rezati iii lorniti opeke po mjeri (sl. Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlicitih redova pocnite uvijek od prednje strane. Ako se zid podize na nagnutom i nestabilnom terenu. napravite u zidu otvore (is~ puste) kroz koje ce otjeeati voda. necirn opterecene. koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u dodiru. strane zida. te na 21 . Zid rnoze biti i od betonskih blokova. E i F. Kao sto vidite na sl. Uobicajeno je pravilo da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. Oa biste postigli potpu nu okomitost straznje 1 De biste zid dobro uzideh. C. Na primjer. posebno na vlaznim terenirna. R 2 Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite ne potpornom zldu na nekoliko mjesta ovskve ispuste za vodu R. Prije nego pocnete s lijevanjem betona. potrebno je pripremiti dobar temelj i koristiti si Iikatne opeke. Pricvrstite ih potpornjima G. Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti letvicom polozenorn uz bridove opeka. Na njih postavite uzice. a da se pri tom ne osreti. 2. vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu. Cavli H s/uie de biste poloiiti konopac / opterecen olov om (visak). pri konstruiranju duz zida stavljajte dvije opeke. njegova vanjska strana mora imati odreden nagib. 3). morate napraviti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak zemlje i vlagu. rebijte na kraje vime iskopa A okvir od letava B. ne toliko pritiskom. odrezani dio okrenite unutra nakon sto ste ga premazali cementnim rnortom (1 dio cementa i 2. Oa biste poduprli mali nasip. Ispusti se prave od istih ili supljih opeka. najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje. Posluzit ce vam za napinjanje ko~ nopca. koje ce s luziti kao vodilje pri radu i pocnite zidati zid minimalne debljine 50em u bazi. 1). koji su jeftiniji od silikatne opeke. zabijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~ profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv klizanja. predstavljat ce pravu branu kisi koja steti zidu. Da biste umanjili taj rizik. otporne na smrzavi ~ cu.Potporni zid Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze podnijeti pornicanje i klizanje tla.5 dijela pijeska). za zid visine 1 metar i debljine baze 50 em.

• • I 3 Potporni zid treba napraviti taka da maze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stopu temelja. Da biste bili sigurni da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad biti dobar. Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije taka da u strukturu zida umetnete suplje opeke s uzduznirn otvorima. Cigle upotrijebljene za pravljenje otvora treba medusobno povezati mortem Preporucl] iva je na un utarnju stranu otvora nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom zlicom. 22 .sijecemo (detal} 2). Kako s gradnjom odrnicete uvis. kako je to prikazano na slici 3. Vazno je da u betonskom vijencu bude izadena okapnica. Da bi povrsina bila sto tvrda pospite je tankim slojem cementa. 3). uzduzna udubina s donje strane da se voda s vijenca ne bi cijedila niza zid. Beton treba biti kompaktan s omjerom Cementa i pijeska najmanje 1 : 3. a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenim Zlijebom. stavljenih u red. tj. Da bi se zid ad opeka zastitio ad vlage pokriva se betonskim vijencem (1 . Prostor izmedu dviju opeka. Taka 6ete napraviti otvor koji se mora protezati kroz cijelu debljinu zida. koje cere izvuci kad uzidate garnji red zida. otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda probija. Prije betoniranja vrh zida se polije vodom. a dascica E klizuci po rubnim daskama daje vijencu jednoliiien oblik gornje p/ohe. Letvice forme D oblikovat ce okepnicu. Po potrebi opeke lomimo iii ako posjedujema reznu plocu . lid lei! na sneznom temelju ad betons B. jednak je debljini jedne opeke.njih trecu po duljiru. Prije betoniranja izradite oplatu. nanizite ih na dvije letvice ad drveta. Te opeke ugradite u dubinu zida taka da rupe u njima budu medusobno povezane. J. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F.

Pri upotrebi klinova s vanjske stra ne zidova ne smijete koristiti gips. zbog vlage bi se taj materijal mogao deform irati i izazvati pueanje stakalaea. S obje strane ostecenja stavite eementni mort u razmaeima od 2030 em. medutim. Prvo treba utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii dublje. Uzmite tanku celicnu zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. Spuzvorn operite zid s kog ste prije skinuli zbuku. dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijeganjem zida i temelja koje se do kraja primirilo. detalj A).Ocjena kvalitete zidova A Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pukalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih popreviti? Deformacije i ostecenja posebno se javljaju na starim zidovima. detalj C). skinite zbuku oko pukotine (slika. rninirnalna sirina 2em. Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela cementa i 3 dijela finog pijeska. Stare pukotine imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i prasnjave: svjeze. Da biste to ucinili. oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu. Prije nego pozovete strucnjaka u pornoc. u to narnjestite stakla poprecno na pukotine (slika. U svakom slucaju. nemojte se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje. imaju ostre bridove i svijetle su boje. Umetnite jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana na crteiu C. Forma tog klina je u obliku slova X (slika. Dimenzije su sliiedece: duljina 12 em. u svakom slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno razdvajanjem zbuke od zida. upotrijebite sjekac. detalj B). Ako cak nakon 30 dana stakalca ostanu eijela. pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na mjestu gdje je i puknuo zid. najveca siri na 6 em. dodajte vodu i napravite smjesu mekanu poput tijesta. uklonite ih i popravite pukotin u: prosi rite je i na punite cementnim mortom a vece supljine zacepite kornadicima eigle. iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ). udarajte cekicern u blizini pukotine i slusajte odjek: mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od zida i da je cijela struktura zida izgubila pocetnu ejelovitost. Iz blizine osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebite povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0 svjezem iii starorn ostecen]u. sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. a da biste to saznali. No. pokusajte sami procijeniti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i bas tu pocnite pregledati zid. 23 .

Postavite okvir 0 i po njemu izravnajte preostale izbocine. zagipsajte rupu aka je otvor slucajno prevelik. te okvire (rozete). Kako cete raditi? Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora. ali ne predstavlja poseban problem. Sad radite siekacern. 2) s poklopeem. rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim okvirom (sl.1 • t \ Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku. Da biste izg. za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga10. naravno aka se izvodi pravilno.i. Da bi posao izgledao profesionalno izveden. zatim pronadite eentar i u toj tocki pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton. kaa npr. pocnite sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj strani kruga i to s obje strane. pripremite iitku smjesu od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode. . prakticira se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja se paslije prosiruje sjekacern. Ako rupa mora biti puna manja. naizrnjenicno s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi otvor. npr. Na isti nacin moiete i na drugoj strani obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se podudarati s prvim. ispunite »zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed ista. 24 . lopatieom skidajte preostali gips.Busen]e preqradnoq zida Ne dogada se svaki dan da morate bustti pregradni zid. Otvor zagladite gipsom i utisnite okvite. najprije koso a zetim okomito na zid. to nije teiek poseo. Nasuprot onome sto bi se mog/o ocekiveti. Postoj i mogucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan dijela zida u kom ce biti rupa. / 3 Nastavite iskopavanja s obje strene. dimovodnecijev. Izvadi- 1 Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busite skroz neskroz. usmjerenim prema centra. Potrebna oprema se sastoji od sjekaca dugog 25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce pojednostaviti posao i pornoci da srusite samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista potrebno.lacali okolni zid. Prije qipsanja otvora metalne eijevi omotejte pustenim trakama. Prije nego pocnete prosiriveti busotinu. ana kojaje potrebna za prolaz eijevi za vodu iii za odvod. Pogledajte kroz rupu i dlijetom uklonite preostale izbocine. Kada provucete eijev. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok ne dobijete potpuno cilindrican otvor. Nastavite raditi dlijetom izvana prema sredini. Poslije nekoliko sati rnozste postaviti eijev. ureiite kruinlcu B dlijetom C. Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid je uvodenje instalaeije.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em. Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje strane dok se ne zabiju s najmanje pola eentimetra u zid.

glavnih. To se vecinorn radi u pregradnom nenosivom zidu. kako zbog detaljnog »snirnanja« stanja zidova tako i zbog eventualno potrebnih statickih proracuna. a eijela se konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata premjestiti na drugu stranu. Ovaj posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor umjerene velicine (najvise 1. I 2 Najprije izbusite rupe I u koje se umecu gredeklijesta po dupira ca. Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba voditi brigu 0 tzv. vece radove ipak prepustite strucnjaku. nenosivih. pa nije nuzno iz- --. nosivih i pregradnih. I _______________ l I .-J I -. Odebrsti pozicije rupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro. . I I Probijanje otvora za nova vrata je u svakorn slucaju odgovoran posao i obavlja se s mnogo paznie i opreznosti kako bi se zadrzala potrebna stabilnost svih preinacenih zidova. glavnom zidu.. rasterecivanju tog dijela zida. Na zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii oznacite zaernjenim uzetom.. crtei otvora vrata G. . __ ~ ... Iznacl vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije rupe dimenzija 12 x 12 em kroz koje ce se provuci podupiraci. I .50-2 m).Nova vrata voditi neko specijalno rasterecivanjo. nego i za vrijeme dok radimo. Kod malih otvora raspona do 1. G ~/: 1 Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uzice F. I .2 m rasterecivanje obavlja 9 ornj i plast zida iii armiranobetonski serklaz. . Na grede-klijesta tik ispod stropa stavlja se potporna greda. Vrata u nosivom zidu Prije bilo kakvog zahvata treba se posavjetovati s projektantom.. Oznake moraju biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da budu vidljive i nakon pccetka radova. ali se more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u nosivom. Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste zidova . nadvoja H i otvors I za grede-klijesta podupirata.---r~=--:~:---~J H. . 25 . ne samo kad je posao zavrsen. Otvor mora biti samo malo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu._I"r:J I. povezani i ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12 em (kao klijesta). Podupiraci su u stvari stupovi.

kojeg dimenzije odgovaraju dimenzijama dovratnika i u kojem ce biti vrata. drvenog okvira i dovratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv icom. Ako se koristi beton. a rupe zatvoriti mortom i komadima opeke. Hasterecenje se izvodi tako da se na ove daske cavlirna pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja zida.klinovima izmedu dviju stropnih konstrukcija. N912 vi sine 12 em. Naime. Radite pazfjivo kako ne biste poqresnim udareima unlstili vise zida nego sto je potrebno. U opecnom zidu izradi se istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir »na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. prije nego postavite rnontazni nadvoj. kao u prethodnom sluca]u. Kosniei se takoder postave na daske. rabie mrezorn s okancima promjera1 em na koju se nabaeuje mort i zagladuje. Danas se vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni armiranobetonski nadvoji. Kada se beton stvrdne.72 sata. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu pova. Dakle. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv. dok se kod probijanja novih vrata usijecaju pornocu celicnog sjekaca. Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosireni otvor zida. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekoracujte polovieu debljine zida. Ako se radi a nosivom zidu debljine 25 em morate izraditi istaku (spaletu) u zidu. Spojniee izmedu zida. Ako je pregradni zid jako visok. Prije ukrucivanja posebnu paznju treba obratiti na donju podlogu koja drzi teret stupova. a duboka 12-13em.I 1.opeke. No za preuzimanje opterecenja zida iznad vrata. tada oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu (vidi sliku 3. Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna je navedenoj. Obicno se oko 30 em iznad vrata izbuse tri rupe. Istake za dovratnike (slika 3. Preostale supljlne izmedu drvenog okvira i zida obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom. postavljenu na cementni mort. srusite dio preostalog zida te ucvrstite drugi nosac jednakih dimenzija. »umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju.1 • I I • Otvor u nenosivom zidu Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni stropnim konstrukeijama. Moze biti i N914 iii neka druga visina nosaca. Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti otvor. 3). tako da se u nju rnoze smjestiti eelieni I nosac (tzv. Nakon 510 ste naerta Ii otvor za vrata u zid u. Za izradu podupiraca obicno se koriste grede 12 x 12 em (sl. detalj 1). poslije 48. Pri zapunjavanju iii obzidavanju eementnim mortom. Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja treba biti 20 em veca od sirine vratij u. Sada prijedite na drugu stranu zida i ponovite postupak. rnoze se dogoditi da donja podloga (iii stropna konstrukeija) popusti pri opterecenju. koje leze na podlozi (slika 3. detalj 2) inace se izraduju odmah pri podizanju zida. . izdubite zid iznad vrata da biste naprav iii sjediste za montazni nadvoj. Znatno su tanji od nosivih zidova. Ostali zahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisanirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove. 26 . kojeg cete ucvrstiti dijelovirna eigle i cementnog morta. koja proizlazi iz statickcq proracuna. Daske povezite uza zid pornocu celicmh svornjaka iii drvenih gredica. ostavlja se rub od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik. vanjske strane nadvoja se zapune betonom iii obzidaju. privremeno rasteretite zid kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jednostavno. traverza). Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u buducern nadvoju. Nakon toga. detalj 4). MONTA . Beton je omjera 1 : 3 (cement: sljunak ). nego na podloznu plocu od eelienog lima. Rad je tu jednostavniji i brz i i ne zahtijeva privremeno podupiranje stropne konstrukeije. Uzljebina treba biti visoka 14-15 em. Traverza iii celicni nosac ne polaze se direktno na jednu opeku. mogu se upotrebljavati prenapregnute armiranobetonske gred ice iii grede od tzv. celicne nosacs treba pokriti tzv. rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar nacinjenoq naerta. tj. podupirace rnozete skinuti.

I I I I L I I I --. Napravite siedist« E za nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1 ali tsko da rupu za drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu. Meduprostor adazga zap unite betonam I.--_ ---I-I I I I I I I I I I I I I I I I I 3 I I B I I I I I I II I I i __ __ _l I 5 3 Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucene kroz rupe na zidu C. Zatim se iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3). r 27 . Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zids izraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata.2 I I --oJ . a 5 dve momeine tipa nadvoja. prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke. Detalj 4 prikazuje kako poduprijetipregradnizid.

sup/jam opekom.(. Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse.. Poloiaj buduce pregrade na zkiu. Osim toga. 28 . ne znaci da se to svida i susjedima. N e zaboravite pripremiti dobar temelj Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plata A lJ metalne profile B I C. C su najcesee ad sluminije iIipocincenoq lima. Kako napraviti drvenu pregradu? Moqucnost da kUGU adaptirate po ietii i ujedno stedite.Izrada pregradnih zidova 1. " I 1 Posao mora biti jednostavan da ga i pocetnik rnoze savladati. pogotovu ne ako materijal pripremate na stepenistu. stropu I podu odredite zidarskim konopcem. Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinu zida do strops. aka se netko od nas raduje rade6i nepoznate poslove. pregradni zid mozete podignuti pornocusupljih opeka. Valja irnati na umu da u gradu nema mjesta za pripremanje vecih kolicina morta iii za gomilanje potrebne cigle. u sluca/u da ne moiet e dobiti panele dovoljne veticine morat cete se odluciti za zidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rnaterijslom npr. Ako imate dvoriste za priprernu rnorta. Profili se ucvr(. Na detaljima 1 i 2 Vide se pojedinosti stezanja gradevinskih panela pornocu treke C lJ profi/ B.uju za zid i za pod pomocu vijaka i plesticnih umetska. B .1 .

Zelite Ii zatirn u zidu napraviti vrata. Zatim kupite onoliko panelki koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri dodavsi 1 em.pi ace izraduje se u standardnim dimenzijama i prikladna je za prostorije visine 3 m. jedan tip gips panel-ploca sa srednjicom od sacaste konstrukcije. pazljivo izmjerite duzinu zida. tj. presvucene posebnim papirom na kog se direktno mogu lijepiti tapete. sivi finis. Ako sav posao morate obaviti u stanu. prekrijte plasticnorn folijom i pocnite s po- 2 Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umecima. Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za lijepljenje tapeta. a istovremeno se uz nju postavl i profi/irana kutne lei va. koja stiti donje rubove ploce. Ovaj tip panel. Gipsane pregrade U prodavaonieama se rnogu kupiti panelploce (panelke) namijenjene upravo brzoj rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova. Odaberete Ii ovaj tip panela. Izrnedu razlicifih postojecih tlpova (vrsta) odabrali srno. Kod nas se najvise primenjuju gips-kartonske ploce. Zategnite zidarski konae kako biste oznacili mjesto gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte okomitost zida pornocu viska. Pregradni zidovi il. ucinite slicno po uputarna u prethodnom poglavlju.i stijene najvise se izvode taka da se na vanjske povrsine postave gipsane place. preporucljivo je upotrijebiti materijale koji zahtijevaju najmanju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke. drvoeementne i gips place kao sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rnaterijalima izmedu dviju ploca (sendvic stijene). Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi. 29 .. nemaju papirnatu oblogu nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem i licenjem glatkog zida. Paneli se mogu postavljati i za tzv. Panel-ploce su pravokutna oblika i prikladne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca te ploea i zida. Panelke mozete rezati obicnom pilom iii kutnorn brusilieom. zbog primjera.c A (~ B i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima gdje ce ill se dotaci novi zid . Kad ih donesete kuci. pokucstvo pomaknite.

ugi klin od tvrdog drveta.. u dodiru sa zidom. unutar kojeg se po laze mineralna vuna. Okornite grediee maraju biti krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na gornju i donju gredieu. a B ze strop pomocu plastii5nih vijaka. u sredi ni (srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite na podnu gredicu drveni klin (slika 4) s jedne strane okomite letve. posluzivsi se plasticnim vijeima i 8-m01 urnecirna. razmaknutim za debljinu panelke oznacite poloza] novog zida.I I slom. Oebljina takvih zidova sa zvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko 17cm. U ovorn slucaju se prije svega izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili). Grediee su istih dimenzija. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i poneki put kontrolirajte mjere: maze se dogoditi da strop i pod n isu sasvim para lei n i. ali za samagraditelja ta teoretska razlika nije bitna. Zatim odgavaralucu gredicu na podu ucvrstite na isti nacln. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinosti ucvrsciven]«. Drveni kostur Izvedba drvenog kostura nije posao za zidara. Na kraju konstrukeiju oblozite s obje strane materijalom po telji. Izmedu ploca unutar gredica mogu se .ovjerite pornocu viska). 1. Provjerite okomitost i prikueajte kli n cavlima. Pricvrstite najprije gredieu za strop. a druge na razmaku 40 em. upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F i G. Nakon pribijanja pregradnih gredica H suplja resetke se puni izotscijskim meterijelom i obleie prema ze/ji. to isto ucinite na gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no vertikalno (pr. Zelite Ii zid dobrih zvucnoizolacijskih svojstava u ovoj »monting« tehnici. .. tako da lakse mozete raditi. na drugu stranu stupa umetnite dr.. Na gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim klinom (umetkom). 30 . Oba umetka zabijte za gredieu na stropu iii za stup. Nastavite pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvije moraju bit. paral elno izradite dvije konstrukcije drvenog kostura. Krajne stupove napravite ad jelovih grediea dimenzija3 x 7 em iii slicnih. Vratite se na pod. Dvjema crtama. utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rnineralna vuna). drvenom oplatom iii gipskartonskim plocama. Izmedu stu pova ucvrstite poprecne grede koje ce pojacati eijelu konstrukciju. 1 4 Nosiva konstrukcija je napravljena od stupova C. Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne. 1 3 Da biste napravili nosivu drvenu konstrukciju kao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gredicu A za pod.

koja se obicno rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hidrantno vapno u prahu). finoci pijeska i narnjeni zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. oibukejte trake vadi/ice A pomocu letve B. Ova pravilo ima samo jednu iznimku: aka je zid ad betona maze se zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati uz njega. Prvi sloj zbuke je tzv. i tzv. 150 kg cementa i 1520 kg pijeska. kojime treba dodati samo vodu. Kubni metar zbuke obicno je dovoljan za 40 m2 zida. 2 Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvom rsvnjscom E. Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijedecih postupaka: a) na zid se nabacuje mort i poravnava u ploce promjera oko 15 cm 31 . Pazljivo promijesaite sve sastojke. a vapnene samo za unutarnje radove. Cementu se dada 10 do 20% vapna. koja se sastoji ad 1. Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u omjeru 1 : 3 (vapno: pijesak) i cementom u omjeru 1 : 0. Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbuke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska. Ooicno se kaze.5 mm (mulj).2: 3 (cement: vapno: pijesak). Zatim meduprostor ispunite mortom C nabacite ga na zid. Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm. a pomiCite je i desno -lijeva. zbuka se nanosi u dva iii tri sloja. Za mjerenje volumena obicno se uzima lopata iii neka manja posuda. Kruinim pokretima gladilice F zeqtsdite ibuku. Za fine zbuke upotrebljava se pijesak veliclne cestica od 0 do 0. Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesanjem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vapno : cement: pijesak). U pravilu.Kako zbu kati . jer ce se u suprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu opeka. sloj je tzv. volumnog dijela cementa i 3 volumna dijela pijeska. zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne dobije podatna smjesa za zbukanje. produzne zbuke sa cementom primjenjuju za vanjske. ziderskom ilicom kao na primjeru D. koje znetno o/akSavaju posao. plesticne ibuke koje se isporucuju u pastoznom stsnju i nije im potreban nikakav do datak. Da biste revno oibuketi zid. Zid dobra navlazite. Letva mora kliziti s viseg na niie. da bi se zbuka nanijela i· izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti nekih jednostavnih pravila. Po kolicini veziva. Prije svega zid ne mora biti nov. Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm. najprije na suho. Drug. Postoje ibuke s mineralnim vezivima. a aka je od kamena morate ga ocistiti da bi se zouka bolje primila. 1 U svakom slucaju. cementni »spric: iii cementna prskana zbuka. Danas se na nesem triistu mogu proneci gotove industrijski proizvedene ibuke. gruba zbuka. prije zbukanja novog zida treba pricekati 40-50 dana. da se tzv.

Za drugu ruku. 32 . N aizrnjenicno je izravnavajte i izglad ujte. znak je da odnekud prodire vlaga. Gipsanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite rnasu pod kutom od 300 uz zid. Tad ozbukajte neozbukani zid. Ako zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanom zbukorn. posluzit ce za vodenje letvica kojirna se izravnava zbuka. 3 Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskom cetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazuju strelice. a zati m isto ponovite na slijedecern dijelu zida. Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdje postoji rnoqucnost ostecenja. Kad zbuka »pr imi«. Ako se ponovno pojave. nanose6i zbuku sasvim do daseice. zbukaj- te lice zida kao sto smo vee opisa!i.5 m pornccu letve. Zatim nanesite mort na zid kao sto je vee opisano. ali bi bilo dobro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi povrsina brida bila cvrsca. lrna ih razlici ti h vrsta. ostavite zbuku da se susi bar 40-50 dana. g/adilice pri upotrebi gotovih plesticnii: ibuka.. G pokazuje poloie. Ako zelite ozbukati udubine. Zbuka se najjednostavnije i najbolje zagladuje pornocu gladilice . Da biste je zagladili do savrsenosti. skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni zid isto da strsi 1 em. Ako se za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele mrlje.b) vodoravno i okomito poravnavaju se ploce na razmaku od 1.. zaravnajte i ocistite metalnu povrsinu. fino zbukan]e ne morate pricvrsciveti dascicu. '. tj. letva mora kliziti odozgo prema dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo i desno (slika 2). nabacena izrnedu dviju traka pocevsi odozgo. u suprotnom cete na zidu imati vlazne mrlje. uqlove i bridove zida ne radite istovremeno na oba zida. zatim viska i libele c) ploce od marta spoje se zatirn zbukanjem u okornite trake vodilice koje ce posluzlti za vodenje letve d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava se mortem odozga prema dolje i zbuka poravna letvom ravnjacom i drvenom gladilicom e) kada se osuse. pricvrstite za zid metalni kutni profil s malo marta tako da njegova vanjska povrsina bude u visini buduce zbuke. Danas postoje i plasticne zbuke u pastoznom stanju koje se isporucuju gotove.»Prva ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrsenosti. Prije licenja iii postavljanja tapeta. a sluze za drugu ruku zbukania iii za tzv. sastruzite ih priie nego olicite zid. naprotiv grubo zagladena povrsina pomoci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje prione uz prvu. dobra je cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. Prikucajte najprije dascicu (duz eijelog zida) s jedne strane (jos neobradene) tako da strsi 1 em izvan liea zida. Eventualne neravnine obrusite brusnim papirom. Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati pomocu drvene letve kojom cete prelaziti preko traka. brid s jedne strane ucvrstite dascicorn. finalnu obradu zidnih povrsina. radite ovako: ispunite do polovice zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava i zato uvijek pripremajte male kolicine..

stijedeci crtu F i na njega poloiite cigle H preme mjerama sa slike 1. Oko rupe. na hladno rnjesto. U ovom zadnjem slucaju radite pazljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent. Konstrukciju mozete podici u podrumu. Izmjerite razmak koji dijeli drugi donji kraj opeke ad poda (sl.Mali pornoenl radovi Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa materija/a. Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unupregradnim zidovima da bi se stan ucinio funkcionalnijim. a pocet cerno od upotrebe supljih opeka i blokova za pravilno cuvanje dobrog vina. nalaze se uzduzni kanalici. na prostoru ispod stepenica iii tame gdje stanujete. trasnjirn 2 Pol ice za boce Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako sluze kao police za odlaganje boca s vinom Za bezu od ciga/a prosttite mort G. 1). ali ie odgovornost mania zbog oqranicenosti posla. Raznovrsnost preinaka ovisit ce a rnastovitosti svakog pocetnika. Izmjerite udaljenost E i oznecite na podu crtu F ietiene du/jine. 0 nacinu kako ce slagati geometrijske oblike od ovih rnaterijala. Ovdje cerno opisati samo nekoliko primjera. Morate imati tocno toliko supljih opeka koliko boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit» je funkcionalnom. s pogodnim naqiborn i dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta. Kao i za zidove potrebni su opeka i mort. u preostalom okolnom volurnenu. mozete poceti zidati. moze i ana koj a se inace korist i pri izgrad nji dimnjaka. Ta udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. ti. Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4 dijela pijeska): zaronite suplje i obicne opeke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu. Na cigle opel stevite mort i oznecite potois] supljih cigala L. Zbog mjers. Primaknite opeku donjem bridu zida i podignite je gore dok se kosa stranica ne priljubi sasvim uza zid. potoiite brid cig/e A na pod B taka da se stranica C douce zida D. radi se 0 supljo] opeci cetvrtasta presjeka s velikom ruporn promjera oko 12cm u sredini. N anesite na tlo »posteljicu« od marta i na nju slozite red punih opeka (sl. 2) na dovoljnoj udaljenosti od 33 . Potrebna je opeka posebna oblika. koji u primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu toplinskog izolatora.

Svu prasim. nekad jedini izvor topline gotovo je potpuno nestao iz kuca. prasina kamin gubi svoju cvrstocu. Stoga kamin valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila 4 Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu.v.zida da na njih mozete poloziti prednje krajeve prvog reda supljih opeka. Lezeci u otvorima u cig lama. odstranite usisacem. S vremenom mogu sejaviti slijedece smetn]e: pukotine. Izmedu supljih opeka takoder stavite mort. 34 . Na opeke nanesite malo morts i gore stavite suplje opeke. Ne zaboravite odstraniti lopaticorn iii zidarskom zlicom visak rnorta Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiripet dana nastavite sa zavrsnirn radovima. Pravodobna pornoc produzit ce trajnost karnina. Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te popravite bridove. Aka su medutim state velike trebat be potpuno izmijeniti unutrasnjost kamina. malo nagnute natrag. Popunjavanje resk» i pukotine vatrostalnim mortem pomocu liCilacke lopatice. kistom U dobra ope rite dio koji cete poprav/jati. unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i sigurnosti. ako ielite tskirejte. ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T. a zatim prakticni radijatori i drugi izvori topline. Zna se da je poszija plamena. Ako nosac za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti s kucnirn barom. mozete ih i prebojati. boce ce biti u tami izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqibom koji pogoduje cuvanju vina. koji potjece od drveta. Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih opeka iii posebnih blokova nacinienih od vatrostalnih materijala. vee prerna tome sto bolje odgovara ambijentu gdje se nalaze. Ne treba ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno (slika 3). eig le mozete lakirati prozi rnim lakern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine. Isto ucinite i s opekama koje cine bazu. lzboiiine M izgladite brusnim pap/rom N. Najprije su ga zarnijenile peel. pucketava i neodoljiva. Zadnjih godina se medutirn karnin ponovno vraca u mnoge domove. 3 Zidajte do iefjene visine. Kamin Kamin. boja ce ostati nepromijenjena. slsiuci cigte jednu na druou.

Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete skin uti prasinu s obje strane pukotine. jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelova finog pijeska). Radi Ii se 0 opekama. treba naci slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi u kamin. \ 5 Zamjena blokova u starom kaminu A: nove elemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlm cementnim mortom umetnutim iza i u spajeve. Ako se oko zida kamina pojavi cad. Istim mortom spojite gornji blok s dimovodnom cijevi. Leziste blokova iii opeka dobro natopite vodom. odstranite je zicanom cetkorn. Pricekajte bar 24 sata prije nego ponovno zapalite vatru u kaminu. ucinite to prije na dnu lozista i bocno (sl. Zatim uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazite pukotinu. popunite reske. staklene vode. Pricekajte nekoliko dana prije nego ponovno zapalite vatru. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjern unutrasnjosti starog kamina. od blokova iii opeka. Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sa dimnjekom C. Ti se blokovi inace ugraduju u konstrukciju prije dovrsavanja kamina pa cete morati pronaci manje komade koji se mogu uloziti u gotov kamin. Ucinite ovo: najprije ocistite metalnom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i pregledajte pukotinu. lsti postupak cete prirnijeniti ako popunjavate iii obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske strane kamina. Kada sve to dobro prornijesate. Stari kist dobra narnocite vodom i njime perite pukotinu da upije sto vise vode. radite to cskicern i sjekacem. Ako kamin oblazete vatrostalnim opekama. vatrostalnim mortorn od gline i sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicarskog materijala.svaka pojedina pukotina vee u samom pocetku. nabavite ih onoliko koliko je potrebno za obnovu zidova kamina i lofists (upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke). Odstranite srusene zidove i pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i bridove svih prijasnjih spojeva. U slucaju da ne uspijete pronaci zamjen u. ubacujuci iza njih mort (sastav: jedan dio cementa. izgubio cvrstocu i poceo se mrviti morate ga potpuno izrnijeniti. Mokrim prstom zamazite reske i pukotine te uklonite visak gline. 6) izmjenicnim slaganjem reski. dijela cementa i devet dijelova pijeska i tzv. 6 Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesve dobra ocistiti i oprali zid.) Provjerite da ll je vatrostalni mort dobra popunio pukotine. (Tvornica »Zaqorka« u Bedekovci ni prodaje vee gotove vatrostalne mase. Dobro ostruzite mjesta gdje su opeke spojene. upotrijebite opeke. odstranite sve izbocine ad marta. obrlsite prasinu te dobro operite. Ako je straznji zid kamina. obloitte ga vatrostalnim opekama G spojenim medusobno vatrostalnim glinenim mortem. pornocu sjekaca prosirite pukotine i odstranite dijelove koji se lome. 35 . To je posao koji svakako treba obavljati Ijeti. ako je kamin zidan ad blokova. Blokove je dovoljno ulagati u lezista. Pripremite mort ad dijela vapna. jedan za drugim. a povezite ih medusobno vee spomenutom smjesom.

.

KRoVoVI K ako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se izbjeglo opasno prodiranje vode. Konstruirajmo »krov« za svo] eutomobil. Uvijek dobro izolirana terese. garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje. . Strebe. iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie.

dok je popravak ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1eima. f • I ) ) . U nasoj zemlji se najcesce upotrebljavaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni.pokrov od valovitih selonitnih iIi Iimenih ptoi:«. B potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenog crijepa. Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A od vucenth t/jebnjaka-kana/ica. Pokrov od skrifjevca iii cementazbestnih ploca-salonita upotrebljava se za strme krovove. Pokrov strmih i polozenih krovova uglavnom je nacinjen od crijepa. pokrov I 1 . kad se rnisll na pokrov krova najces6e se misli na erijep. eementazbestni h ploca -salonit. polozene (manje od 30°) i ravne (manje od 3°). ) . TEHNIKE POKRIVANJA KRDVOVA Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo Samograditelji se mogu prihvatiti popravaka na strmim i polozenirn. Cementazbestne ploce (salonit ploce) upotrebljavaju se i za blage (polozene) pokrove (valovite ploce cak do 80 nagiba).'" r \ I Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e na strme (vise od 30°). lima iii valovitih plasticnih materijala. skrilievackih ploca. na deta/jima se vidi necln spa/an/a.lpak.(". E .krov pokriven salonitom (salonitkeravne ptoce): D-pokrov od lima. C . 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci u poglavlju 0 terasama.J 38 .

aka i jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a lomu crijepa. Na slici oznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati. Krovovi. stavite stopalo poprecno na mjesto gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2). ne rnozets raditi bez pornocnoq pribora. vjetar. ponesite za svaki slucaj nekol iko crijepova. popravlja krov. stopalo stavljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu tijela. Dok jedan ostaje na sigurnom mjestu. vjerojatno cete pronaci poneki slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. cavli F. skela. voda. Za rad na krovu morate obuti lagane cipele s gumenim donom (slika 1) koj dobro prianja uz crijepove pa cete se sigurnije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. provjera cvrstoce drvenih konstrukdja letve. Radovi koie rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na popravak krova bez diranja u drvenu krovnu konstrukciju. Oprema potrebna za popravak pokro va: eipele s gumenim donom A neprtniscs B s nekoliko erijepova C. 2 Za krov od utomog erijepa opreme te tste samo dodajte ios malo ietjezne iice. hodajte taka da stopa 10m uvijek istovremeno stanete na dva povezana crijepa Hodajte malo savijenih koljena. roienice. konop G i plesticne folija H. led i tuca udaraju i h bez mi losti. Tome valja pridodati stete koje cine ptice dok prave gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju tv-antene. Aka morate raditi u blizini strehe. Kakav god bio tip krova i njegov nagib. niti aka je mokar iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven mrazom (injem).npr. a u tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne radove prepustiti strucnjacima. hodate Iikako to prikazuje slika N. 39 . Materijali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmosferskim utjecajima. vezanje uietom. bile one u drvu iii zidu. vezan sigurnosnim konopcem. snijeg. drugi. krecite se vrlo oprezno. Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0 moteoroloskim uvjetima. Po krovu. Upotreba sigurnosnog konopca. mogli biste razbiti erijep i po vrijediti nogu. klijesta E. Kad se iz bilo kog razloga penjete na krov. ceki6 D. prijeko je potrebna. U ovakvim slucajevima uvijek je bolje raditi udvoje. Ukoliko za vrijeme popravljanja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji. Ne penjite se na krov aka pada kisa iii snij eg. pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije krova. pokrivenom polukruznim crijepovima. Ako je krov prekriven utornim crijepam. rad u tim uvjetima je narocito opasan.Kako hodati po krovu Pazite na mjere sigurnosti . ispod njih su sigurno potporne letve i crijep se nece slomiti. zahtijevaju konstantno odrzavanje. obavezno zovite strucnjaka. vise nego bilo koji drugi dio kuce. Izmedu ostalog to su Ijestve s kukama. Aka je nagib krova velik. Sto god popravljali na krovu morate raditi krajnje oprezno da ne biste napravili velike stete iii ugrozili vlastiti zivot. Stopalom stanite na preklop erijepa kao sto vidite na slici 1.

Provizorno ih mozete popraviti pomocu plssticne folije C. polozeni na letve. kanalice su polozene u nizu. gledano duz strehe. u razlicitirn vremenskim razmacima. poloziti na sloj 1 Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazuju slike A i B.rijepova Ovaj posao nije suvise teiek. dok gornju letvu prelaze za 3 em. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve strane strehe. Kanalice prelaze na donju . Kako slozit] kanalice Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostavna. Preklopi kanalica iznose 8 do 10 em. ali F zebtijev« njenu zamjenu. Kad se sarno jedna kanalica razbije. 40 . ali je treba tocno slijediti do najsitnije pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje vode iii stete na krovu. sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn pakrovom od kanalica. Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4 bocna reda. tako da su uzi krajevi dol]e a sid gore. Prepolovtienu kana/leu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E. Prvi iii donji red je postavljen na letve na hrbat.pocetnu dvostruku letvu za 7-8 em. Ako su s »nosom« onda se nos kvaci za gornju letvu. lako je rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovicarna Mozete npr. vee drugog) krov Obavlja se povremeno. narocito na mjestima na Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaru vjetra. Naj prije se postavlja prvi red kanalica u prvom nizu.Preslagivanje c. uz sljeme i okap. Prije postavljanja drugog reda u prvom nizu treba slagati kanalice prvog reda u drugom nizu. a ako su bez nosa pricvrseuju se pornocu cavala za letve. upotrijebiti vsci komad razbijene kanalice i s dodatkom druge (ne drugi komad istog erijepa. Pokrov od kanalica sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od strehe do sljemena. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamijeniti iii sloziti. Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort. U svakom nizu postoji prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i tako naizrnjenicno. Tehnike slaganja se razlikuju. morta. ali ga morate obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe stete.

2

drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc! po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ce i druge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D kao sto vidite na deta!ju.

o

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu i postavite je (tako da udubljenje bude dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i; skinite oba crijepa do razbijenog i postavite kao i onaj prvi. Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto povezane; u sl ucaju da je nekoliko razbijenih (1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo pomaknuli; dobro je da za gornji red upotrijebite nove kanalice. Da biste uklonili one iz donjeg reda, morate pomaknuti jednu iii dvije iz gornjeg reda. Sad postavite donji i slozite gornji red pocevsi odozdo (ad strehe) prema gore i nastavite onako kako smo to vee opisali. Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti. Kad popravljate krov na brzinu pa koristite dijelove kanalica, dobro je imati na umu da su oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za posljedicu imati prodiranje vode. Da biste to sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a nemate potrebnu kana lieu za popravak krova, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie (sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne boje, glatke povrsinei malo masne. Stareci povrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na takve na svom krovu, najbolje je da ih zamijenite drugima. Vodite racuna da je za pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg. Ako je kuca niska i okruzena visokim drvecern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepova skupljati suho lisee. Kad pada kisa ove prepreke stvaraju mala »jezera« koji onda uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41

..
r

,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha) krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih treba ukloniti).

Popravak sljemena

krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen ostecenjima, No, kada se pod utjecajem atmosferskih djelovanja mort, kojim su kanaliee pricvrscene za sljeme krova, pocne mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena. mort ispod nje pocinje se raspadati i krov gubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj sloj, nema lezista ni za slijedece redove. U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crijepove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom razbijte mort dok ne dodete do nosive strukture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela pijeska pripremite cernentni mort i njime napunite kanal nastao izmedu crijepova. lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs: ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj) koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode po nagibu pokrova.

ponovnom stavljanju crijepova, nego i brizIjivom ciscenju potkrovlja od tragova gn ijezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hodajuci po vrhu krova pogledajte duz nagiba da Ii je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen (na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih zljebrjjaka.

3 Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite siekscern A stare kana/ice s vrha B i mort Ispod njih. Secuvejt« eije/e kana/ice.

Pticja gnijezda
Neke vrste ptica rado prave gnijezda u konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe, Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One. vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se domogle mladih pticica, Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

,

)

4 Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove, istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Na nagibima ucvrstite kama de kana/ica H kaka biste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.

42

Pokrov od utorenog tlacenog crijepa
Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii ga osteti stablo koje raste u neposrednoj blizini. Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena konstrukcija krova sasto]i se od roznica i letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznlce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio (nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje. Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar) nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu. I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne strane strehe, napredujuci prerna lijevo] strajL Crijepove na okapnici strehe treba pastaviti na sjekomice pastavljene letve kako bi pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali. Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora imati desnu stranu uglavljenu pod pry! crijep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci pamala upravo stavljen erijep da biste urnetnuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju slijedecih redova obratite paznju na utare i pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero i utore dvaju erijepova. Kada to obavite, zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep ima rupicu kroz koju se moze provuci zica. Ako je medutim streha od betona i armiranih stupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno. Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka. Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utorene tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se zakvace za one iz zadnjeg reda. Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvornog metra krova potrebno mnogo manje erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornl metar pokrova treba 40 kana lie a, za istu je povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crijepova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5 Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plosnatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B i C (utore i pere), slaze se na letve keo na D iii na dsske iii betonsku piocu s rebrima E kao F Crfepov! se medusobno prievrscuju.

6 Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crljepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni ze pojedine letve D. Cnjepove koji leie na desksme. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrova od utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crijepom su manje od mase konstrukcije gdje je pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih krovnih konstrukcija iznose od 10251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi 75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad kanaliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-

tar.
Zelite li popraviti tlacnim erijepom, krov pokriven utorenim najprije morate odvojiti

43

koneem u bo]i dugim 30-40 em koje ce. Polozite novi erijep u njegovo leziste i ponovno spustite ta dva crijepa cirn utvrdite da su doticna rebra medusobno umetnuta jedno u drugo. dok desnom podizete pomalo crijep nadesno i onaj iz donjeg reda. Sa salonitorn. da biste to ucinili morate sici u potkrovlje. Nekad su se u tu svrhu koristiIe ploce skriljevca Krovove pokrivene skriIjevcem mora papravljati strucnjak: place od skriljevca su neprikladne ne samo za nagib krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg). Popravak sljemena krova i zljebnjaka slican je popravku pokrova od kanaliee. a iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez opasnosti njena prodiranja. Ako je krovna konstrukcija ad armiranobetonskih ploca tada u plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje drvenih letvi. tzv. Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku ploca razticitih dimenzija. vrlo lagan i otporan. Pazite da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi materijal. Razmak izmedu letvi mora biti takav da jedna ploca lezi na tri susjedne. Ovaj tip pokrivanja. rnoze se skliznuti i povrijediti slucajncq prolaznika. Salonitni pokrov Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u sjevernim krajevima i koji su izlozsni talozenju snijega. nece biti lako prona6i bas onaj koji ste upravo stavili. a izraden je od azbestnih vlakana i cementa. ako nagib krova nije pretjeran. obiljezite. Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada. Ovaj materijal je prillcno savitljiv. sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje se ad prije opisanih. pocetnica tako da mozets sloziti prvi red iii strehu. Ne zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom zicorn (slika 6). detalj A). uglavnom su prekriveni salonitnim plocarna. oznacavati pravi erijep.. Salonitne place mogu biti ravne i valovite.a i svi crijepovi su jednaki. pricvrstite gorn. to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski. a mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama. svaka od tih ploca mora biti probusena na vrhu. viseci. Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn. Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika ad 40-60em. Buduci da s oskudnim sviet10m. Popravak ove vrste krova pocinje od strehe. savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi.i kut C za fetve D. Montirei:« ih zatim kao na slici B. Kad radite na krovu dobro je preko ramena nositi malu koznu naprtnjacu s alatom i potrebnim materija10m. maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik. tzv. Pripremite potreban broj ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7.. 44 . razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu). te vam preporucarno da ne popravljate tu vrstu pokrova. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e pomocucavala u letve. Tako pripremljene place postavite duzorn stranicom 7 Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola po di/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca.

dok ne pokrijete cijeli krov. 45 . sdesna nalijevo. Jos je preostalo da adstranite ostscenu plccu i zamijenite je drugom jednakih dimenzija. detalj B). I u tom slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste boje kao i salonitne ploee. kada je to mogu6e. kao sto srno vidjeli.(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavlirna. Nemojte ga zakueati do kraja da ne bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknuti). vee taka da izmedu glave cavla i ploce ostane mali razmak. Posao bas i nije [ednostavan. Sad lagano podignite gornju plocu (slika 9) i. Nastavite slagati horizontalne redove. prije stavljanja nove ploce morate odstraniti kornadic cavla iz letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. Ako ste cavae prerezali. jer je. da bi taka gao Cini Ii yam se to teskim. prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u prvorn redu tako da se njezin odrezani kut slaze s linijorn strehe (slika 7. Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da bi se mogle slofiti pri vrhu krova. poduprite je drvenom dascicorn pri cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrsceria razbijena ploca. . Zatim pripremite isto toliko ploca kojima cete odrezati po jedan ugao za oko 7 ern. Take ce se bridovi dviju spojenih ploca odvojiti. Polugom F [detst] 1) izvucite ca vao. cavae rnozete prerezati iii presjeci dlijetom za metale. Upotrijebite pocincani cavae. Danas se vee mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha. Da biste zakucali novi cavao morate malo zarotirati gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti rupicu na novoj ploci. najbolje je raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova na krovu. dugim 30 mm za letve koje se nalaze ispod. Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite je na nacin kako je to prikazana na slici 8. treba ih odmah zamijeniti. tzv. Reske izmedu susjednih ploca. Plocu ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem uglu (prema vrhu krova). Radite preci zno da biste ploce savrseno poredali. svaka ploca pricvrscena cavlom. U krajevima gdje irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene dascice pricvrscuju i medusobnim zakivanjem u vise tocaka. Svaki put. ostala. Pod glavu cavla podmetnite polugu kojom se vade cavli i izvueite Kako zamijeniti plocu Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije iii se pornicu sto za posljedicu irna prodiranje vode kroz krov. pocetn iea su 2-3 rnm. Pricvrstite novu plocu keo sto je prikazano na detalju 2. Predite na drugi red. drugu postavite kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu. iii na slijedeci nacin: specijalnom polugom podignite place polozene desno i lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i odmaknuti ad ostecene. koje znatno olaksavaju posao. 8 Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GU letve B i C podignite plocu DiE.

Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum limom izvodi S8 ka6 tzv. Cesto puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenka koja je savijena iii ispucana. 46 . krovne se plohe pokrivaju pocincanim iii cincanirn limom. 10 Da biste skinuli limenu plocu L odvojite (otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C. Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze jedna preko druge vise od 5 ern. tj. ali se poprecno na daske pribijaju jos trapezne letve iii gredice. Vrlo je vazno da se potkrovlje dobra prozracuje kako se za hladnag vremena ne bi javljala neugodna kondenzacija vi age.5 x 3 x 4 em). Pocincani lim je jeftini]i. ostobodivsi je od U drza{:a G.Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova mjesto pocev od qornje. pricvrstite ga cavlichna za donje dascice.55 do 0. Dascicu koja je drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je taka da se njen donji brid poklopi s bridom ploca. jertoje njegov posao. Pokrov od limenih ploca 9 U krajevima gdje su padavine nosene Jakim vjetrorn. U Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee. plocu mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog (pribora) alata koji morate podmetnuti pod plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je pricvrscena. Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prijevoje koji stite boone krajeve metalnih ploca ad prodiranja vode. Presjek im je u obliku slova U. pazeci da prekrije ostecenu krovnu Ijepenku. svakom drugom slucaju pozovite strucnjaka-Iirnara. Da biste to uCinil. Say posao se odviie nad raskrivenim krovom. Drugi je nacin rebrasto pokrivanje koje se takoder izraduje na dascano] oplati. podignite i plocu L. koje treba ukloniti. Najcesce se primjenjuje lim debljine 0. opsav ravne dascane opiate. letve i ostale slojeve pokrova. a rubovi zavrnuti van. Da se pokrov- Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek provjerite stanje drvene konstrukcije krova npr.'podignite malo uglove Hi I. Kada uklonite plocu. Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene ploca.lntervencija samovca na ovoj vrsti krova mora se cqraniciti na popravke manjih povrsina i to ne strmom nagibu krova. gredice presjeka trapeze (3. a ne krovopokrivacev. Limena traka je ponekad priiivrscene za letvicu V ciniienim zskoviceme. U drzaci su od istog lima kao i krovne place.6 mm. odrezite komad krovne Ijepenke u obliku pravokutnika (neka bude malo veci ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga stavite pod place. Posao zavrsite slaganjem ploca u prvobitan polozaj..

na limena traka ne bi izvukla (ispala). tezinu tijela rasporedite na dvije daske koje ste namjestili na rogove i naknadna na ploce. Provjerite da Ii je pravilno pricvrscena tako da je lagano povucete prema dolje.. Ona mora imati dva pregiba sa strane kako biste je mogli umetnuti uz U drzace. Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali kao uzorak. Gurnite plocu dok ne asjetite da S8 zakacila. Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova dok ne udari u stepenieu obloge. Najprije odviiacem i hvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosirite krajeve U drzaca kako biste olaksali pornieanje ploce (slika 11). a zatim pripremite pravu plocu koju cete staviti na krov. vratite U drzace na njihovo mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano. slijedeCi nagib krovs dok je cijelu ne izvucete. Umetnite pod brid gornje place drvenu dascicu. prije svega moramo reel da se po plasticnirn plocama ne moze hodati. za donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama cavlirna iii take da su krajevi savijeni u prijevoj. pri radu se posluiite iiekicem M. Detetj 1 pokezuje jednu vrstu takv/h ptoce. Gornjirub (dio) ploce mora biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli pricvrstiti za plocu iznad. Vazno je da ploce u drugom redu budu dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu tocno na svom mjestu. Sad predite na gornji red. U slucaju opisanog krova. dva do tri reda ploca vise je nego dovoljno da biste dosegli zid . Sad rnozete dovrsiti savijanje na donjem bridu tako da se ploca rnoze pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnite zavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrscivanje ploca. Uvucite je na njeno mjesto. ali pazite da je ne deformirate iii ne unistite. 11 Da biste zam/jen/li plocu. koja ce se oslobodena tereta gornje place laka izvuci. Od starog lima napravite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti rub place koju cere zamijeniti i uspravite je toliko da je mozete odvojiti ad gornje place. Stegnite krajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite. Klijestirna izvueite cavle kojima je pokrovna traka zabijena. davaljno je samo naznaciti pregib. Ada biste to postigli marate podignuti i gornju plocu pornocu dvije poluge. Donji dio ploce ne mora biti potpuno zavrnut. Nakon skidanja pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se moraju izvinuti prema gore kako bi se mogJa izvaditi ostecena lirnena ploca. Plocu utisnite medu U drzace. 47 . skinite pokrovnu treku i prosirite kod U drieiie zavrnute krajeve G pomocu kf/jesta. Na rogu kraj zida stavite vijke na udaljenosti 30~35 em. Objema rukama povucite plocu L. Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo] izmedu zida i pokrova. podignite prema gore i istodobno povucite prema dolje ostecenu ploeu. 12 Pripremite plocu L istog ob/ika kao one koju morete zamijeniti. Kako zamijeniti plocu Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi skidanje same ploce. zatim je povucite nadolje u smjeru strehe.

lako cete naci u prodavaonieama. Ova najduza stavite na krajeve uz zid postojece zgrade. Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih potporanja. iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em.80 m. izbetanirati betonsku kosuljicu debljine 10em.5-6m. jelove grediee razlicitih dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii azbesteementa. za temelje okomitih potpornja. S malo materijala i uz male izdatke mozete napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubimca na cetir! kotei». nemate ni mnogo moqucnosti. na kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti zasticena od prejakih vjetrova. Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije. a dva 3. Ostavite aka tjedan dana da beton ocvrsne. U blizini pripremite betonsku smjesu od jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te njame napunite rupe oko drvenih stupova. Stupove usadite okomita u iskopane rupe. Na taj naei n se izbjegava brzo truljenje drveta. treba ga izravnati i prekriti bar krupnim sljunkorn iii..• I Nadstresnica za automobil mora pakrivati povrsinu od 2. U betan utisnite male karnencice iii dielice apeke.3-2. a drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton- . Pazite da ne pokisne (posebno u prvim satirna). Prvo sto se treba uciniti jest urediti tlo na kom cete napraviti skioniste. sto je bolje. Prije svega. Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce. Morate ih staviti potpuna okamita (pravjerite pomocu viska). Krovovi mogu biti razliclt]: najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se naslanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao dobar oslonac i ujedna dio nasive konstrukeije. To maze biti sama krov (otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zidovima i vratima.5 m. Aka nemate gradu od kestenovog drva.da automabil prekrijete eeradom (nepromocivim platnom). U trenutku kad automobil pastaje sve skuplji. Zaprava. a cuvajte ga i od prejakog sunca (pokrijte mokrim novinama).5 x 5. najbolje rjesenje je napraviti natkriveno skloniste za automabil.5 m. Za automabil prosjecne velicine krov 48 . Temelji Odaberite najpristupacniju stranu kuce. a u najnizc] tockl biti visok 1. postaje sve vafnije kako ga zastitif od vremenskih nepagoda. Ako nemate qarazu. Ako je teren na toj strani neravan. zabijanjem drvenih kocica u zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite dimenzije krova. ako imate kornadic zemlje u blizini. Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj kutiji za alat. Opisat cerno upravo taj tip krova: krov odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti nacin. preostaje yam sama jed no . Pripremite pet kestenovih stupova presjeka 12 x 12 em ad kajih su tri duga 2. Moze ga lako napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za kratka vrijeme. No. Potreban materijal. Aka posjedujete jelove stupee tada najprije izbetoni rajte 50 em visake betonske stupove na koje se pornocu kovanih papuca ad lima pricvrscu] u (nataknu) stupovi. zatim se pabrinite za mort. za nasivu konstrukeiju i za krov.

B 1 Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicu C koju moiete sastaviti ad dva dije/a. U6vrstite ragove (roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M. spojite metiusobno stupove Ai B klijestime FiG. na sredini /e poduprite rukom D. 49 . Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1). pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2). Montirejte drugu podroinicu H na stupove A iN.

gornja podrolnica. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu metalnih spona (vidi stiku). kako je to na slici 1 prikazano. Aka ste tocno slijedili nase upute. Posao pocinje bas Jednostresna drvena konstrukcija Na postavljene stupove stavljaju se grede 10 x 1 2 koje se zovu podroznice. Krov Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclncanag lima. Nastavile s ptocom M tako da je s dva vala (rebra) stavite na prethodnu ploiiu. Radi se 0 tri grede 10 x 12 em u presjeku. Ove ploce u trgovini mozete kupiti u razlicitirn vel ici nama i bojam a. sidrenih u temeljnu stopu. Ucvrstite ih cavlirna. Ove dvije grede (ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i pribijene s vanjske strane stupa. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovima dobit cete ako spojeve pojacate tzv. Krov pocinje poprimati svoj izgled. konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna. Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim salonitnim plocarna. Nosiva konstrukeija nadstresnice je gotova. Sad stavite drugu podroznicu. 2 U rupu A namjestite stup B. kao sto vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje podroznice da bi voda kapala daleko ad nosivih stupova. duge koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2. Spoj dviju dascica pojacajte dvjema letvieama sa strane. Plasticne ploce su cetiri puta laganije i lako se rezu (obicnorn pilom). poslusajte nekoliko jed nostavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca koje cete staviti na grediee i prievrstiti ih vijeima.5 x 12 em u presjeku. Oba stupa kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije spone (slika 1 detalj 1). priiivrstite je ltd. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar da ne bi probijala voda. ucvrstite ga u okomitom poioieju provizomim potpomjime.5 m pricvrstiti ooprecno iznad podroznice tako da dobijete jednostresni krov. Provjerite okomitost viskom D. salonita iii plastike. skom smjestom tru ne.5 rn). zatim ispunite rupu betonom C. ucvrstite je cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m) mozete napraviti od dviju jelovih greda presjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn. spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima suprotne vanjske stupove. 50 . Na vise stupove kraj zg rade polaze S8.. ne plocu E stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii L. 1 detalj 2).. Na sredini podroznicu treba »podbociti« drvenim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za zid. rukama tako da ih koso zabijete izmedu podroznice i stupa (sl. Vrijeme je da montirate rozenice krova. Da biste napravili siguran zaklon koji nece propustati vodu. Jos pricvrstite tri iii cetiri grediee koje cete razmjestiti prema vrsti pokrova. S dvije gredice (klijesta) od 2. duzi ne 3 m koje cere za krov sir ine 2. postolje stu pa izved ite ad celicmb papuca. 3 Pricvrstite plocu E dui bride F.

Suborn krpom (U) ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice. Prvi red slazite ad strehe. Na deta/ju je vijek N s brivom O. Poskroplte -uzljebinu vodom. U tom slucaju pocnite raditi odozdo. Kasnije sve ocistite od prasine. Prije no sto postavite place preporucljivo je eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazurnim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcrena iako je krov stiti. Da biste izb]egli vibriranje ploca od vjetra. Prepilite je po duljini rebra. Na okomite stupove. Elektricnom busilicorn iii rucno probusite place. Vijei se nabavljaju zajedno s valovitim plocarna. Tako ste napravili dobru podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa zidom i krovom. Slijedecu plocu stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka dalje. kako to pokeeuje slika. iskopati brazdu dubine 10-15 em.5x6cm). a kasnije predite na gornje redove. Prije odstreoiti silikonski pepir. ali uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu sa spojevima medu plocama. bez obeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. Neka prva ploca strsi van aka 1 Oem ad letve. Strs: Ii zadnja ploca pravise. tj. Ovaj prvi red ploca pricvrstite samo za prvi rag. Krovna konstrukcija koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi se ploce mogle pricvrstiti. horizontalno postavite letve (promjer 2. prvu u visini 6 Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na sudaru selonitnoq pokrova . Kao prvo morate duz linije opsega nadstresnice. ako to zahtijevaju dimenzije konstrukeije. prvi red ploca pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih 30-35 em. ukljucuju6i i ulaz. Vanjski zidovi Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve6enom krovovirna govori i a zidovima. Kada se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravo smo ga opisali) moquce je istim materijalom napraviti i zidove i taka bolje zastititi automobil od vremenskih nepogoda.zida. E 5 Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a dva i rupe ne vrhovima rebre. zida (5). Zicanom cetkom udubinu nastalu u zidu. ima Ii previse istaka. od tog odbijte dok se ocistite pazljivo 4 ieko je neiiednostsvntie. Zidarskim dlijetom i cekicern oko 15 em zbuke iznad prve letve ne pokaze opeka. postevljenje drvenih stupova direktno u bel Oil nije i nejbotie riesenje. 51 . Zeto je preporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ceIlene stope usidrene u betonski temelj. Trenutak je da postavite prve valovite ploce. radite zdesna nalijevo. odrezite gao To cete uciniti taka da je stavite izmedu dvije drvene dascice. !!/zotrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini.

Oznacite i odrefite u skladu s nagibom pokrovnih ploca. J .I . u tom slucaju slazite plocu po plocu. Nastavite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn. I I I I . pokusa- 7 Iskopajte brazdu S dui linije opsega konstrukcije (nossce) T pricvrstite poprecne tetve-qredice U. Fiksira se ZETA vijeima (kao setonit) 118 hrptu vala. Mozda ce yam se straznja strana konstrukcije. polozite plocu na dno iskopane brazde i pribijte za letve. Nastavite tako duz straniea. je ad sslonite. a ostale na razmaku oko 70 em (duljina ploca). a format kupljenih ptoce osigurava laksi transport i rukovenje na gradilistu sa cvrstom belom. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima. Pocnite od ulaza. dio kraj vrata kao i zabat uclniti problematicnim. Slijedi drugi red. umecuct jednu pad druqu. Laks. tako da bude na isto] visini kao i prva. Da biste dobili bolju cvrstocu mozda ce na straznjoj strani krovne struktu re (stra na nasu prot ulaw) trebati staviti jos jedan okomiti nosac (promjer 12 x 12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave »zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice od krova. Dobra je ostaviti pukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka. nemojte staviti vijke duz brida s gornje lijeve strane. Na isti nacin eete obloziti i zabat gdje se nalazi ulaz. Medutim. Ako je konstrukcija niza ad stranice plcce. 52 vaj ucl ag raniciti reza nje. Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri. Radite ovako: provizorno stavite prvu plocu koso na garnji rub. Montirajte place Vi pricvrstite ih. Kada prievrstite donji rub drugog reda plcca. vrlo je jednostavna izrezati place. Postavljajte ih tako da valovi rebra stoje okomito. Kad vijcima pricvrscujete desni brid druge place pricvrstite i lijevi brid prve ploce. Pricvrstits je Z8 donji red ploca (neka donjim svojim rubom prekriva gornji rub place ispod) i nastavite taka s ostalim plocama. pricvrstit cete istodobno i gornji rub donjeg reda. Kad pricvrscujete prvu plocu.. vijeima X. taj »preklop« ne mora biti veei od 15-20cm. mazda cere morati jas mala kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamencie.. i za stupove 8 U zamjenu za salonitni pokrov nedstresice moiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni pokrov. Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red ploca. naslonite je na nagib (krova) tako da se slaze s rogavima. tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju polofite u brazdu. preklapite ih jedne preko drugih. J . terena. Visak place odreiite.

E . Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi se racuna 0 njegovoj izolaeiji. Na hidroizolaeijske slojeve S8 polazu betonske ploce dimenzija 40-60 em kao zastitna obloga. F . lzrnedu ploca se astavlja reska slrine 1 em u koju se ulijeva bitumenska masa (bitumen + pijesak).s/oj laganog betona u padu. Tipicni nedostaei ovog krova su da prokisnjava ida se na 63 . Na beton za pad se stavljaj u hid rai zolaeijski slojevi koji se sastoje od tri iii vise slojeva krovne ljepenke polozene u vruci namaz bitumena.parna brana.betonske iii tereco ploce: H .toplinsko-izolacijski sloj: C . b) A . 0.rabieirana i dilatirana cementna glazura. 1 Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tetesa: a) A .tlecna ploce konstrukcije.Izolacija terase njemu zadrzavaju velike kolicine vode i snijega.toplinsko -izotecijski sloi: E.eementni mort G .hidroizolscije. Toplinski izolator lezi na tankom sloju cementnog rnorta. na izolaciju se opet stavlja beton za pad koji daje potreban lagani nagib.hidroizolaeija.slo] bitumenske Ijepenke: 0 . Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevima ponekad su krovovi napravljeni kao terase. A 1 . L .tlscns ptoce konstrukcije u laganom padu.parna brene: B .reske ispunjene bitumen om. Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stalnog rastezanja materijala. C . To je intervencija koju treba poduzeti na vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj» mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u prostorije koje se na/aze ispod terase.

Najprije je prosirite dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen. Da se ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne rukavice. dade Ii do neocekivanih neprilika svaki je trenutak pogodan za popravak. Nakon pocetne nesigurnosti. Kad je ostecenje velika (na veco] povrsini). 2 Da biste promijeniti bitumen u resksme izmeau ptoce. Bitumen u reskarna izmedu ploca To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj. Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne biste uprljali pod. zsvrnite vrh A stare turpije B i njime istruiite steri bitumen C. posao ce napredovati. na plocice nalijepite. na stranama gdje su udubljenja. r 3 Napuknuta betonske obloga papravlja se taka de se pukotine G prosire dlijetam H. Sve radove na ovoj vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena. Zelite Ii popraviti terasu. Medutim. Pukotinu mozete popraviti jednostavno pornocu polimer-bitumenskog narnaza (npr. jed nostavan popravak nije dovoljan. samoljepljive papirne vrpce. Pukotina nastaje uslijed toplinskog naprezanja u betonskorn sloju. Taj posao svakako prepustite strucnjaku. Aka je terasa izvedena pravilno. samo izlazenje bitumena iz meduprostora plocica nece prouzrociti prodiranje vade. Ovaj posao maze trajati priliena dugo. Kako izolirati pukotine Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i odmah se ne popravi. No. dosadan je i sve u svemu prilicno skup. Danas u trgovinama ima i polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i obicnih biturnenskih masa koje je potrebno rastaliti grijanjem. Lijevajte vruci bitumen iz limenke D u dobra ociscene reske. Njime lstruzite bitumen izmedu plocica. Bitumen nalijte taka da bude nekoliko milimetara ispod ravnine plocica. POLYAZBITOL Grrneca iz Zemuna). valja intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom put vodi biti slobodan. Da biste ga ulijevali u zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebicern iii jednostavno plosnatu limenku. 54 . Dok to radite otpatke bitumena pokupite u jednu vrscicu da ne biste zaprljali pod. veda prod irati u obilnim kolicinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenja donjih izolacijskih slojeva.Laicke intervencije na ovom tipu obloge odnose se na izvedbu zastitne obl. Psitiivo ocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicane cetke. potrebno je popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijske obloge. Reske sad ispu nite bitu menom (smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u limenkama.oge ad betonskih ploca iii popunjavanje reski u kojima je vrucina rastalila bitumen. Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen u reske. radite ovako: od vrha stare turpije napravite struqac sa snaznorn i ostrorn kukom. tanke pukatine ce se brzo prosiriti.

kad ih stavite jednu preko druge na terasu. Taka nastavite prerna izlazu. ali izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn bitumenskom rnasorn.5-1 em. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern za prasinu brizno uklonite sve nacistoce kako biste pripremili dobra »leziste« za polimer. Prije nego je zalijepite za smolu. Ne radite na brzinu jer posao necete obaviti kvalitetno. Sad se nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srnoIe. dok sve ne zavrsirno. Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio terase za druqu traku. Ako su medutim pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih samo popunite polimer-bitumenom. vee smo opisali.Urezujte tankim dlijetom tako da njime rnozete uci u dubinu. 5 Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitumenskom masom premaza/i /jepenke A I B. Nastavimo raditi kao i prije.popraviti cijelu terasu. izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m. prvi red mora biti na suprotnoj strani od ulaza na terasu. pri tome narnazlte rub ad 10 em prve trake jer ce je slijedeca traka prekrivati za 10 em. Prva traka krovne Ijepenke mora u ovom slucaju biti siroka koliko i zadnja traka prvog sloja. Polaganje hidroizolacijskih slojeva na terase Za dobru hidraizalaciju terase potrebna su najmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitumenske mase (smola). Ako terasa nije prohodna. Pukotine nakon prosirivanja mogu biti siroke 0. Ako povrsina nije velika mozete to uciniti sami. Srotsnu /jepenku J kao sto to prikazuje stika stavite na sredinu premezsnag dijela terase I rastegnite nogama te usput uk/onite eventualne mjehurice zraka. takoder prema potrebi. Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka. 55 . Kako cete izliti bitumen u pukoti ne. u suprotnom se obratite strucnjaku.bitumen. stavite betonske ploce na fini pijesak. Pri kupnji materijala imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m ida ce. kako bi lijepo legla na preostali prostor. 4 Za ponovno ob/aganje. preklop iznositi oko 10 em. ako je terasa prohodna. najbolji trenutak za ovaj posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine najsire (beton je stegnut). ne smij e biti rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko milimetara niza ad razine eementnih ploca terase. koliko treba) i pocev ad sredine. mora! cete poduzeti nesto vise . Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivaju spojeve Ijepenki A i B. preko ociS6ene terase gradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) K razvucite bitumen. rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4). Bitumensku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m. posljednju traku krovne Ijepenke odrezite. Radite sisternaticno kako ne biste predvidjeli koju pukotinu. hidroizolacijske slojeve pospite krupnim sljunkorn: poprskajte vapnorn. Pogledajte na detalju redos/ljed Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimo drugi sloj smale. Odrezite traku Ijepenke (po duljini.

valja pristupiti popravku odvodne eijevi. Preostala voda se malo -po malo upija u konstrukeiju terase. Dakle. radi se 0 zarnjeni eijevi kroz koju prolazi voda. 1). namjestite mokru krpu A u kanal ilijeba. a zatim nastavite sve dublje i dublje ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad razine terase. mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda. npr. U oba slueaja veda ostaje na terasi i predstavlja opasnost za nju.•I Odvodnjavanje terase Cest o predstavlja poteskocu. (Pre)star odvod Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja vodolovnog grla iii pak zbog preuske odvodne eijevi. Posao je vrlo jednostavan. Kad ste probili zid oko odvodne eijevi. sto mozemo uciniti? Svaka terasa. Buduci da su terase u vecini slucajeva okrenute prema uliei iii nekom javnom mjestu. nerocito ako se oko terase naJaziparapetnizid. Zatim pticvrstite stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke. • I 1 Prije nego pocnete izvoditi odvod vode. a to je vrlo tesko usta noviti i popraviti.otvorite ga i objesite na ogradu (sl. udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista. nakon popravaka zastitnih slojeva terase. druqacije je ako je terasa okruzena para petom. 56 . Najcesce se dogada da su odvodi u zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na naqib terase iii su premaleni da bi brzo propustali vodu. koji u nekim slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom. 1) tako da mu rub bude malo ispod odvoda. a da se okomiti zljebovi ne bi zacepili otpacima zbuke. a zatim ponovno stavite novu eijev. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko rupe. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb za vodu. Prosirite rupu na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi. valja raditi pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga ozlijedili. upotrijebite mokre krpe kako biste na oqranicenorn prostoru zadrza!l otpadne materijale (sl. s malim nagibom. Poqledajmo razllclte slucajeve koje mozerno predociti. uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditi cekicem i dlijetom. Nekad je i razina povrsine zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u odnosu na eijev. Problema nece biti ako je ograda koja zasticuje bridove terase napravljena od metala. Jednostavan sistem zastite je upotreba starog kisobrana . isprazn] ujte kisobran cesto da tezina materija la ne bi probi la platno.

Danas se u trgovinama mogu kupiti odginalni slivniei sa zastitnim mrezicama. a na L _-__ _ -_-_--~s-. Uvucite cijev u rupu nakon sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak merle: daska. pri tom nastojte ne micati ostale dijelove plocica. Ako je prethodni odvod bio malen. tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu. Na podu nacrtajte debe10molovkom crtu paralelnu s ogradom. Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke. Ako je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat ce lijevak kojim ce otjecati sva voda. I I 57 . 2 Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocu descice i libe/e. Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u odnosu na nagib terase. kako bi beton bolje »primio«. 2) provjerite pad prerna odvodu. Duz crte ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s brusnom plocorn.u laziti.Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje tako da napravite mali pad. vodolovno grlo za odvod. pokrijte ga betonom (1 dio cementa. To je vrlo vamo. Cijev ispunite krpama kako se ne bi zacepila. lskopajte kanalic ad lokve prerna odvodu sam a u vanjskoj oblozi terase i pri tom ne dirajte izolaeijske slojeve. sad rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev veceg prornjera. osim sto sluzi za baratanje sa cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba. U slucaju da nema zlijeba. Srnocite kanal. mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvodom. Ravnom daskom i libelom (sl. 5-6 ern. Izrada odvodnog kanalica na terasi Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize iii dalje od odvoda. Dlijetom odvojite (otrgnite) dijelove plocica lzrnedu crte i ograde. napravite mali unutrasnji kanal sa zeljenim padom. ponovno provjerite pad. Sjetite se da smocite zid. U zadnjem slucaju cijev mora strsati ad ograde bar 15cm kako se voda ne bi slijevala niz vanjske zidove ku6e. Pazite da ulaz eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto da izlazi . Kopajte dui ograde B kanal C. Pomaknite odvod preme do/je. Zidarskom zlicorn oblikujte i odozgo pospite cementom. Betonom punite zid sto je rnoquce dublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna opeka. kako biste mogli spojiti sredists. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali nemojte ostetiti donje slojeve. To mozete uciniti i na ogradi ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka postoji zlijeb iii direktno na tlu. Dobra zagladite vanjski i unutrasnji izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo napraviti tzv. 3 dijela pijeska) i istom dascicorn ga poravnajte tako da dobijete kanalic zeljenog nagiba. pripremite malo betona (jedan dio cementa. a nemogu6e je napraviti direktan odvod. da bude nile (deta!j 2). gresku ispravite taka da na najpovoljnijem mjestu napravite novi odvod. narocito za onaga tko na terasiima mnogo biljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod terase nego i zljebove.

1 Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnju kisnice: A ilijeb koj. a u drugom da ne bi prskala van. je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori:ontalni zlijeb. Kad zelite da se veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu okomitu cijev. koje se pricvrscuju za roznics krova i moraju se pravilno rasporediti. se prievrscuje za strehu. natkrovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni na strehi tako da se uopce ne zapazaju. zattm ko/jena i ispusti. morateih bez daljnjega sigurno ucvrstiti kako biste sprijecili nezgode. il i od p lastike koji se vide na skoro svi m zgradama. C koljena Hijeba. Cijevi mogu voditi vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete upotpuniti posebnim kosim koljenima. F kuke. Zljebovi su za strehu pricvrsceni kukama. I obruii.2 iii 1 m s dijelovima za spajanje. najbolje je upotrijebiti skele. iii ako . 58 . G obiiino trodljelno kotjeno: H cijev. Kako ih treba odrisveti? Kisa koja pada po krovovima skuplja se na razlicite nacine. Izmedu su specijalni zljebovi s rupama za odvod i spajanje s okomitim cijevlrna. a najcesce u visecim zljebovima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog lima. koriste se i tzv. M ispust. Ostali elementi za odvodnju vode su: limene odvodne eijevi te obruci za njihova pricvrscivanje na zid. moie biti raz/ieitog oblika i veticine. U prvom slucaju se zeli izbjeCI da voda ne zavrsi ispod zlijeba. N odvod za kanalizaci/u. ako upotrebljavate Ijestve. zatim koljena i ispusti. L sabimi lijevak.imeni z jebovi Predstavljaju sistem »kenele« za odvod kisnice sa krova. Medutim. Kada radite na odvodnim cijevima. 0 z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljucente odvodne cuevt. ako krov ima mali nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen. Ti se zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgradama. postavite jedan vodokotlic koji ce skupljati vodu. Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni sistem kisnice su slijedeci: prije svega se zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebovi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3. Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odnosu na prvi red crijepa. 8 osta/i element! za odvodnju vade su: limene odvodne cijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid. »koljenirna« i zatvorenim krajevirna.

stavite pod odvodnu cijev kantu (sl. Isk. mozete u potrijebiti sta p na ciji jedan kraj prlcvrstite statu krpu tako da bude malo manjeg promjera od cijevi. dovoljno je da pri]e zatvorite spojeve nekakvim krpama.{(D za odstrenjivente otpadeka E. narocito plasticni: ipak na podrucjima koja su bogata vegetaeijom i gdje ima velikih nanosa snijega. kojim cete odstraniti otpatke i baciti ih u vjedro. Radite u rukevicsms. Tako ocistite cijeli kanal. koje uvijek morate skupljati i pornicati.rivljeni zlijeb S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie mogu iskriviti. najmanje jednom godisnje. prijeko je potrebno kontrolirati cistocu horizontalnlh zljebova. Ako je cijev direktno povezana na zajednicki odvodni sistem. prije dolaska ruzn09 vrernena. I I . Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna dolje i usput kontrolirajte sve dijelove. Sjetite se da ako radite na ljestvarna. Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne biste ozlijedili ruke. 3 Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda? Odstranite vece otpstke. Pazite da ne odu u odvodne cijevi. To se dogacfa u krajevima gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim mjestima. Oluei su obicno dugotrajni. Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti zastitnu zicanu rnrezicu. Ako se radi 0 koljenima iii yam ne pode za rukom da izvadite sve necistoce. Za ciscenje okomitih cijevi. rastavita cijev.' Od plastike neprevite praff/lrani iistruga(. ako nisu savinute. Zstim pail/iva ponovno postevite cijev na mjesto.. a cijev ocistite stepom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnom sipkom Hi onde ze/ijte vodom.Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi. odstra nite naslage blata i rdu. Pripremite kornadic sperploce iii plastike istog profile kao i . Pocnlts od zlijeba pod strehom. ako nisrno ovladali tehnikom lemljenja. 2). pa je jednostavnije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati. otpaci ne bi zacepili. bilo bi dobro rastaviti krajnji dio. Zice rnozete naci u trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od nekoliko poclncanih zica. provjerite jeste li sve dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra vode. da bi mogao vrsiti svoju 59 . riskirate neku nesrecu.zlijeb.i se pri tom i staporn i pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku vode . Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih medusobno spojite. spojeve i kuke za pncvrscivan]e i postepeno uklanjajte necistoce. snijeg rnoze prouzrocititeze stetei pomicanje cijevi. Prije nego pocnete raditi. Cijev se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva voda u nju sluzec. a posljedice su prasina. Vjetar i vegetacija uzrokuju zaceptjenje. zemlja i lisce u cijevima. da je lisce i drugi . Zbog preteznoq lemljenja cijevi i iljebova prilikom rastavljanja i sastavljanja najprakticnije je pozvati limara za taj posao.Odrzavanje Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih biljaka u blizini kuce. Lisee koje pada u oluk rnoze zacepiti odvod. Zlijeb.2 Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust B da se tie bi zacepI!a rupa C.

. Ako se radi 0 plastlcnorn zlijebu. Kada popravite eventualno i cijev. dok ne postignete zeljeni rezultat. U tom slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme. potrebno je podiqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova. lemljenjem. Pri lemljenju dobra zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati. Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova za lemljenje tako da dobijete potpuno glatku traku. lisce i necistoce dok ne dade do curenja. Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen. ispravite ga. ocistite brusnim papirorn oko spojeva. Kuku pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima. u njoj se formira udubljenje u korn se talofi voda. 4 Ako je Z/ijeb pod strehom iskrivljen. u suprotnorn slucaju gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje. Skinite steri dio kuke C i stavite no vi. nakon sto ste ga ocistili. 60 . umetn ite i dopu nske kuke tj. neteqnite uzicu P izmec1u Q j R. Nategnite uzieu na suprotnu stranu eijevi i libelom kontrolirajte pad. Zatim povrsinu koju cete lemiti istrIjajte kalafonijem. Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zaraca za lemljenje (letkol). vodeci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se nalazi ispod nj ih. Zlijeb od pocincanoq lima. a ako je potrebno. Lemljenje cete obaviti bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u.5em. jer ih ne treba lemiti kao pocincane. preporucljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od one gdje se nalazi odvodna cijev. inace ce biti doveden u pitanje polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih cijevi. Ne morale skidati cijev. Krajeve koji se spajaju prernazite dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba dijela. Umetnite kuku pod eijev taka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrscuje. za to posebno profilirane petlje. prema odvodnoj cijevi. Aka se jedan dio cijevi savine. Pornocu zice i libele provjerite da Ii je kanal dobio zeljeni pad. premazite je nekim srsdstvom protiv rde. Neki plasticni zlijebovi s valovitim uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke klasicncq tipa.r funkciju. Ovaj posao je nesto jednostavniji na plasticnim zljebovima. Kako biste umetnuli dopunsku kuku. 5 Ako je kuka T ostecen». krajeve kanala odvrnite kako biste mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u alkohol. Zatim ta rnjesta prernazite specijalnom smjesom solne kiseline i cinka. provjerile tibelom je Ii uzica nagnuta prema odvodu S. Pazite: ovo pomicanje je vazno i ne smije biti vece od 1. Ako se zbog deformacije pocnu razdvajati dva susjedna spoja zlijeba iii cijevi. Ako je deformacija Zlijeba ogranieena na jednom mjestu povucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal. iii izmijenite brtvila na spojevima cijevi. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi prije nego nastavite raditi druge poslove na zlijebu. Pomaknite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojima je kuka oriiivricene. nakon sto adstranite svu necistocu. potrebno je ponovno uGvrstiti spojeve npr. Postavite kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. mora imati minimalan pravilan nagib (0. zsmiienite je. svojim gornjim bridovima su obieseni na pravokutne. Crij epove stavite pokraj otvorenog mjesta. drzaceo Da biste provjerili pad prerna izlazu. nalazi iznad raga krova. Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza.5-1 %). zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu uzieu.

polukruzne kuke od plosnog zeljeza: 2. Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn vrhorn. dvaju elasticnih limenih zalistaka. Oblici potkrovnih zljebova natkrovnih Potrebno je naznaciti i koje su osnovns razlike izmedu patkrovnih (visecih) i natkrovnih (Iezecih) zljebova. Pravilnom postavom. segmenta polukruznoq pocincanoq 2:lijeba s vee oblikovanim vanjskim (okrugUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanim bridovima. tada treba nabaviti: 1. Nije naodmet napomenuti da se kuke ku puj u po redoslijedu postave: prva s najkracim ovjese-njem . jako deformiran. okruqlih poeincanih zljebova koje mozerno kupiti u sastavnim elementima gotovo u svim prodavaan icama metal ne galanterije u J uqoslaviji.5-1 %) postize se razlicitim ovjesenjern kuke. nemojte ga ispravljati. Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete postavu i montazu zalistaka (elasticna pera na kukarna). Zlijeb A sastoji se od: 1. te predstavljaju veliki problem za odrzavanje zljebnjaka. u tom slucaju 'skinlte cijevispod strehe i stavite novu a djelornicno i advodnu eijev.. 3.U slucaju da je kanal. U ovorn slucaju montirarno ih na bocne stranice roznica Na taj nacin nema zabune pri kupnji kuka jer su sve jednako skrojene. vee ga jednostavno zamijenite. bez obzira od kog materijala je napravljen. Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka. zakovieama fiksiranih na obje strane povijenag dijela kuke. visinska razlika unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora biti 2-4cm.. koja pri koristenju u pravilu prvi rdaju. te sarno razlicitorn vi61 . Isto vrijedi [ aka pad kanala nije debar.. koj i pricvrseuje zl ljeb i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece. zadnja s naiduzirn. Na crtezu A i B prjkazana su dva tipa potkrovnih. Horizontalni pad zlijeba (0.

Postavite cijev sasvim okomito. a ne prerna njoj. Ovako oblikovane dijelove treba na qradilistu sarno medusobno lemiti. kako bismo form irali horizontalni zlijeb. Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti. »skrojens« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i. U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi otislo se korak dalje. bilo da se radi 0 osteeenjima iii uobicajenorn odrzavanju. U krajevima gdje se grade obiteljske kuce bez istaknutih streha. 3. a promjerom su vee prilagodene pojedinim sistemima oluke. ove kuke lakse montiramo i demontiramo. jer je natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne plohe. buduci da su. one trazenije. a to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profila) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova. jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem pornocu zapinjaca. ne steze prejako cijev i da nije presirok. iii pak komibinirano. Nasi proizvodaci nude i ostale dijelove horizontalnog sistema. Rubni lim. na vanjskom rubu fiksira se zalisl<om. zatim pricvrstite cijev. natkrovni zljebnjaci. Odmaknite cijev koliko je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm). a pravilan polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod naglavka. regulirajte polozaj obruca tako da. Gornji dio kuke ucvrscu]e se na roznicu. Segment horizontalnog zljebnjaka jednakog je profila kao i kuka. sa vee torrniranirn okruglim ojacanjima na rubovima. kad je zatvoren. stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits vijkom. Radi zastlte zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D). Segment polukruznog pocincanoq zlijeba s vee oblikovanim bridovima. sanducastoq profila). Priteiu se vljeima IIiumetenjem posebnih osiqureiie. Osim toga. Danas se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknutim strehama iz estetskih razloqa. Kal<o ucvrstiti odvodnu cijev Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida.r sinskom postavom na roznici postizerno pad zlijeba. Obujmice se proizvode u reznim obticime. Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid bar jednom na svakom segmentu. Vanjske cijevi su bez sumnje prakticnije. 2. u segmentima od 1 do vise rnetara. Za ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo62 J . upotrebljavaju se iskljucivo lezeci .zlijeb s ru bnim limom strehe b . dostupne pa se maze brzo intervenirati i nema problematicnog propustania vode koje je tssko utvrditi.bez rubnog lima strehe Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike natkrovnih zljebova. a na unutarnjem pornocu limene kvacice za podlogu. Kako postaviti novi zlijeb Jugoslavensko trziste nudi gotove. U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju fiksirano sarno po jedno elasticno pero (zalistak). Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno promatrati u dvije osnovne varijante: a . Kod oba nac ina treba postaviti horizontalni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi 3-4 cm od va njskog radi otjecanja vode iz prepunog zuebnjaka od strehe. tako da nalazimo uz pocincane i bakrene odvodne vertikalne 7 Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zld obujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispod mensete.

Sve tri faze rada posebno provjerite. koristite se polozajsm i izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka. Pretpostavljarno da kupujete gotove proizvode i sami ih lemite i montirate. Ljestve svakako morate privezati da se ne bi poskliznule. Ako zamjenjujete stari dotrajali zlijeb od poeincanog lima. U potrijebite komad stare eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba. podijelite posao na tl'i dijela: obiljezavanje smjera olu ka i ucvrscivanje lezista. Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisniee sa krova rnozs biti nova vertikalna »okitenska« eijev. odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu koje cete sastaviti koljena. ako koristite Ijestve. kako biste pravilno polozill novi zlijeb i odredili njegov pad. Pricvrstite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4). Kada skinete stari oluk. priiivrstite ko/feno ispusta H obrucem G. Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljenirna« raznih kutova. 63 . Ali za obujmiee moramo se jos raspitivati u prodavaonieama zeljezne robe. Nastavite raditi prema dol/e. mozemo oblikovati neophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste vertikalnih odvodnih eijevi na teren. 8 Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane premazite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3). posta vljanje zlijeba i provjeravanje rada odvoda. Odreiite pos/jednji element cijevi po mjeri (detaii 5). iIi tako da cijev direktno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj 6). Sistem bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove mogli izraditi istim materijalom. mjeru prenesite na plasticnu eijev pocevsi ad naglavka zgloba za spajanje.eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i plasticne (npr. posao ce biti tezi i sporiji. Pricvrs6ivanje plasticnih vertlkaln ih cijevi PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i odvodne eijevi. Siguran i miran rad omogucit ce yam metalna skela (mozets je i pozajmiti). OI(ITEN) sa samo djelomicno rijesenim sistemom pricvrSCivanja.

Cijev mora stajati okomito. Ver1ikalni odvodi odreduju se prema duljini ilijeba. lzvucite cijev i odrezite visak. Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba. Isto kao i prije. Tako pripremljene krajeve eijevi i prikljucaka prernezite Ijepilom. Iskoristite elasticnost plasticnih eijevi. zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u kanalizaeiju. Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast prve cijevi. obujmiea mora biti odmah ispod naglavka. jedan odmah ispod naglavka. Obruce montirajte na svaku eijev. nemojte ih lijepiti. U toj tocki pritegnite obruc i zatvorite reske eementn irn mortom oko eijevi koja vodi u reviziono okno. koje cerno odsad nazivati gornjim. prvo.rtikalni odvod. nastavite posao. DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH ODVODA ZA OBORINSKU VOOU.• Malam nazubljenom pilieom otpilite suvisan dio i zagladite glatkim brusnim papirom. spojite oba koIjena za eijev tako da budu u istoj ravnini. oznaCite koliko treba odrezati. «' . a zatirn one od 12mm. Olovkom naznacite na zidu visinu do koje doseze kraj donjeg koljena. Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u zlijebu). a eventualne neravnine izglacajtB brusnim papirom. Sad definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste provjerili da se spoj sa zljebom nije pornaknuo. Okrugli gumeni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn spajamo elemente. Requlirajte obruc prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev. stisnite donie koljeno (spoja) unutar naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid. a drugi na sredini. Zatim uzmite dva koljena. Cijeli sistem zljebnjaka postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odnosno stezanj u.' ). da biste ga po mjeri odrezali. Zadnji obruc mora biti postavljen odmah pod naglavak koljena. Aka izljev direktno ulazi u reviziono okno. da biste cijev odrezali po mjeri. 64 . a na zidu oznacitc sredinu cijevi. donji kraj umetnite u rupu za odvod i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi.. morate uqlacati brusnim papirom na vanjskoj povrsini gdje nema naglavka za spajanje. nastavite posao. Umetnite gornje koljeno u rupu za odvod koja se nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite donje koljeno zidu duz kog ce se spustati odvodna eijev. u toj tccki cere pricvrstiti drugi obruc. Ako naidete na velik otpor predlazerno da posao obavite u dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo promjera 5-6 mm. Kad se Ijepilo osusi. Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera 12 mm izbusite potrebnu rupu. U ovorn slucaju nije potreban srednji obruc. morat cete je polako pomaknuti u stranu. Budu6i da je eijev vee tu. Obiljezite koliko treba odrezati. Kad se Ijepilo osusi. Gornja Ako je povrslna krova veea od 400 m' treba uvrsti1i nove ver1ikalne odvode odgovarajucih profila. drugo. Cijevi dva (otvorene) zadnja obruca stavite u reviziono okno da biste ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg elementa. Pricvrstite dobro piasticnl umetak za pricvrscivanje obruca. obrezite visak eijevi. dok j8 donja straniea postavljena na krovni pokrivac. Za svakih 15 m duljine zlijeba treba u pravilu predvidjeti [edan ve. IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0. donje koljeno. Uglavite naglavak zadnje eijevi u koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obruca. Ako je posljednji element predug. da biste dobro izbusili rupe za obruc. na zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi. bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi.1 . pomaknite ga prema gore uza zid tako da donji kraj bude na zeljenoj visini. Gledajuci sistern pad a krova gornja strana i boone straniee limenog opsava pcdvlace se pod pokrov.6 DO 1 mm Slivna povrsjna m' Balkoni i lode Krovovi do 6 I{rovovi do 50 Krovovi do 150 Krovovi do 250 Krovovi do 400 Promjer odvodne cijevi u mm minimum Poprecnl presjek em' 50 50 20 20 36 f 70 100 125 150 80 120 175 Opsav dimnjaka Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitno je pratiti padove i najkra6e odvodenje kisnice. pogledajte kroz eijev duz spoja. prernazite s unutrasn]e strane ljepi10m.

Danas je klasican nacin krojenja opsava nesto jednostavniji. Montireite umecuci jedan u drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C (detalj 2).straniea mora biti krojena ad jedne limene trake. Zavrsni spoj (Iimeni nabor poput okapnice) mora biti »uquran« u slie tijela zida dimnjaka. jer se sudari ploha uglavnom »brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm kitovima. na kotecicim« E (detal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4). Baze mogu bit. koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih materijala i ne pueaju (princip dilataeije). 10 Za siguran rad sa iljebovime preporucemo da se posluiite malom pokretnom skelom A koju moiete iznajmiti. kako bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom najkriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvrscenim na zid radi trganja u naletu vjetra. Limene vertikale oko dimnjaka moraju forrnirati visoku manzetu (20-30 em) iznad linije krova i slijediti pad krova. Spoj garnje i bocnih straniea mora biti takav da gornji dio pnjevoja lima pokriva donji. bez horizontalni h prijevoja (nabora). Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela. 65 .

Osteceni dimnjak . Limeni opsav mozete izvesti na Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitati zbog cega. rnorate paziti _da sl uzi svrsi [ da opet bude dobra izveden opsav uz proboj dirnnjaka kroz krovne plohe.dati crijep iii kanalice koji pokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krovnu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen mortam.a B. Ovi zljebniaci -kana Iice. na starijim kucarna su ad opeka. pa uokolo ad cementnog marta napravite homage no leziste za kanalice. rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid (sastavak na krovu. drzeci se istih kriterija. cekicem i dlijetom razbijte mort ako je napuknut te pazljivo kistom ocistite svu praslnu. a otvor kaji vise ne upotrebljavate zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban gubitak topline. slika 2). Da biste dim- 1 Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A i nerocito posvetite painju grfu dimnjak. postavljeni medusobno kako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima. prije svega u provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu cvrstoce opeka. Odstrenite kapu dimnjaka C i mortom D poprevite grlo dimnjaka. Prve kanalice slozite na donju stranu dimnjaka. Aka je dimnjak od apeka.Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak rusenja dimnjaka.a na novijim od pretabriciranih opeka i cijevi. Obilno smocite spa] i postavite kanalice na cementni mort (1 dio cementa.imnjaci Moguce intervencije su popravci i pobolisenje propuha. s jedne strane napravite laqani pad.lma razlicitih vrsta dimnjaka. nagnuto prema krovu. Odstra nite sve otpatkezbuke. 66 . tada treba ski. Najzad slozite zljebnjake na najvisu stranu. a uz osta/e stranice na pokrov. 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvalu dimnjaka ispod po krovnih ploi». a na novijim od lima. njak vrati Ii u pnjasnje stanje. Na starim kucama ovaj tip »opsava« je ad morta. zatim stavite uz dimnjak kanalice s istim padom kao krov i s donjim krajevima koji nadvisuju kanalice pricvrscene na nizu stranu.semotjepliive bitumenska traka (Urine 5. Ostrom cetkorn ostruzite cad. odstran ite razbijene kana Iice siekacem. 2 Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kao ptivretneno rfesenje moie vam posluiiti izotrak . Da biste ga vratil i u prijasnje stan]e. dobro smocite dimnjak i spoj oko njega. 3 dijela pijeska). Papravak se sastoj i.

Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak. 67 j . predvida razliku u visini najmanje 5 metara. Danas vee tvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjak kojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. Prvi od ova dva uvjeta. morate dati izraditi (kod vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nastayak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na grlo dimnjaka. ucvrscsnirn za zbuku dimnjaka. grlo mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno okomito na povrsinu krovne plohe. Provjerite stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje. povezan s projektom kuce. Posta vlja nj e specij a Inih nastavaka Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku s njega. preporucarno da jednu iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn grlom dimnjaka i eventualno zastitite od vjetra pornocu celicne uzadi. Aka dimnjak vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace kape i poklopac zatvoriti. U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotrebljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim nastavkom. Visina grla dimnjaka mora biti 30 em iznad sljemena krova. 3 Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vuci najprije skidamo poklopac C i stupice L. odnosno. Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dimnjaka (zida) i ne propustati zrak. Ako ga budete morali podizati vise. Zatim uzidamo produinu cijev Tsa stitnikom. Takoder i izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova utjece na prapuh u dimnjaku. ako je manja maze se popraviti podizanjem dimnjaka. Za postizavanje boljeg propuha u dirnovodnim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla dimnjaka specijal ni nastavci od betona iii lima. Na crteiu S je samoorjentiraju6i limen! stitnik. ali taj posao zahtijeva malo vise iskustva i opreme pa je najbolje zatreziti pornoc strucnjaka. ukoliko je dirnnjak udaljen ad sljernena. Na crteiu V eerodinemicki nastavci uzidani morlom M. aka je razlika u visini minima Ina. To su razliciti elementi priIjubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnog kanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju cijevi. Drugi uvjet dobrag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka na krovistu. rnozete ga nadozidati od starih opeka. sto je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iii zbog stabilnosti dimnjaka. Da biste dimnjak preuredili u dimnjak ovog tipa. ccistite gornju plohu u grlu dirnnjaka te pomocu eementnog morta (odnos 1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak kojeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje dimnih plinova.ovim dimnjacima pocincanirn limorn. Dimnjak bez propuha Dva su preduvjeta za debar propuh dimnjaka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema zgradi i okalici. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna sto povecava sposobnost vucenja (slika 3).

.

DOVDD VoDE I RADDV NA DTVORENDM 1 "I J J Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce.. Kako izrediti odvod za kisnicu. . poploceti stezu £I vrtu.. podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu .

IlVAN ) KUGI J I I ) ! . odrzavanje i preuredivanje se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce.. Govorili srno. stazama . No. ~ 1 ) . 0 nadstresnici za automobil. aka nemate bar dio vlastite opreme.to je donedavna bilo pravilo skoro u svirn seoskim kucarna. bilo da se radi a zidovima iii krovovima.I " _I . Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce. na hrapavoj povrsini betonskih eijevi taloze se Ijepljive naslage pa se promjer eijevi suzuje. ) :1 I Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se odnose na kucu. Kada se radi 0 kucarna za jednu iii dvije obitelji. rasirena upotreba razlicitih kemikalija i sredstava za ciseenje. kupaoniee i zahoda odlazi u iste eijevi i rnijesa se . Okolis uredite da bude praktican i lijep. otezava protok vode. U mnogim kucama. jer su se kroz »ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije. narocito ako ih obavlja eijela o bitelj. Naime. a posebno u velikim zgradama. a cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i eijevima. izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti). Isti problem se odnosi i na odvod kisnice. Do pred kratko vrijeme ovi su se odvodi izradivali od betonskih eijevi. staza do nadstresnice za autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs treba obaviti oko kuce. npr. Nisu teski ni kornplieirani. Djelotvorno odrzavanje starog odvodnog kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizacija«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se upotrebljava. medusobno spojenih eementnim mortem... npr. na kraju tjedna. Izvedbu treba sagledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon toga nabavljati potreban materijal i alat. sto usporava prolaz vode i ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne zacepi. Plocnik oko kuce. Kad mnogih starih zgrada postojale su dvije odvojene kanalizaeijske mreze . Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih rnoqucih poslova oko kuce. I ) J ) 70 . Prisutnost deterdzenata u sivim otpadnim vodama sugerira uredivanje pogodni h revizion ih otvora koji su lako dostupni i lako se ciste. Ne zaboravite skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same odgada posao koji mozete i sami obaviti. ali je vrlo vazno upoznati osnovne tehnike rada i izbor prepustiti osobnom ukusu. Uobicajeni nacin ciscenja nije davao pozitivne rezultate pa je betonske eijevi trebalo zamijeniti plasticnim. Pazljivost i preeiznost ustedjet ce mnogo vremena i truda. Vee smo spomenu Ii uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice. voda iz kuhinja. bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako napraviti potporne zidove vee srno opisali) bilo zbog samoq terena.

eijev mortom pricvrstite u spoj izmedu koljena koje povezuje vodoravnu s okomitom cijevi. zatim zidarskorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno rova i provjerite tocnost pada daskom ravnjacorn i libelom. Cijev najprije pospite zemljom. prije nego spojite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznjana (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii otpada): zatim postavljajte eijevi. Da bisteto ucinili. Sluzeci se opisanim tehnikama. kojeg kod starih zgrada cesto nerna. Tlo dobra ugazite i obilno ga zalijte vodorn. Odvod otpadnih voda iz kuhinja. Na mjestima spojeva cijevi opazit cete zadebljanja od eementnog rnorta. 71 . na koljeno koje ste vee stavili. Najprije umetnite koljeno pod eijev okomitog odvoda. naglavak spoja namjestite na prvi dio cijevl. Ako trasa ne 1 Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte blizini cijevi B dok ne dodete do (koljen?) C ko]! oznsceve smjer u postavljena odvodna cijev. Pregledajte nagib cijevi S. Nakon polaganja. Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan pad. Kako zamijeniti staru betonsku cijev koja se natazi u zemtji. a zatim otpaeima zbuke i otkopanim materijalom. To koljeno oznacava smjer kopanja. povecavajuci sami sebi posao. vazno je poci od tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsine zernlje. Otvorite roy sirok oko 10-15 em i vodite racuna a zacepljeno] cijevi. I<ako ne biste kopali uzalud. Sjekacern i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razlicitirn presjecima kako bists je magi i izvaditi.Sivi odvod bude potpuno pravoertna zbog zida iii neceg slicnoq. Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad eijevi na ulazu u jamu iii kanal. Najtezi posao je. narocito kod starih zgrada. 2 Razbijte zglobove G koji spajaju stare betonske cijevi Fpomocu pI/uk a V iIi teskog cekice: Uktonite cijev.i staiite nove plssticne cijevi. Nastavite tlo A u pregiba kom je kopeti. mjesto koje treba savinuti drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino okrecite cijev. Poslije nekoliko minuta eijev ce se ukrutiti. rad i se 0 zamjeni starih betonskih eijevi modernijima od plastike. eijevi od PVC-a mozete malo saviti.. Ne savijajte previse kako ne biste napravi Ii nabore. tj. kupaonica i s krove. ~ Kao sto smo vee rekli. cekicem i sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okornitu eijev s jamom iii kanalorn. Nakon kratkog vremena plastika ce orneksati i rnocicete je savijati. odredivanje srnjera eijevi pod zemljom. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono okno.

kinete u revizionom oknu koje po svojoj konstrukciji usmjeravaju tok vode u njemu. Danas se tzv. Donja razina ave odvodne cijevi nikad se ne podudara s dnom jame. sudopera. Konstrukcije revizionih jama kakve se vide na slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su sprecavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacijskih rnreza do prostorija. U takvim kinetama manje dolazi do zacepljenja. na taj nacin se na dna mogu taloziti tezi otpaci. Kao na deta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca. ali i otpadnih voda.. a S je cijev ko]s otpadne vode odvodi iz okne. • 72 . .). ocistite ulaze cijevi. Na detalju 7 vidite odvodne jame. sifoni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta (umivaonika. dobra je napraviti jedno iii vise revizionih okana (po duljini) kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek dosadan ali vrlo znacajan.Reviziono (saht) okno Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popraviti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi? U kanalizacijskom sistemu. M je cijev za dotjecanje vade. Usmjeravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala koji spajaju dotok i odtok voda. svaki put kad odvodna cijev mijenja smjer. kako ne bi zacepiii cijev. narocito ako odvodi vodu iz kuhinje i praonice. Ako je kanalizacija stara i nema reviziono okno. itd. Svaki bi samovac trebao znati pronaci ostecenu cijev i otkloniti je. narocito onom za odvod kisnice. I Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac A i odtoiite ga na stranu. U okno maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a izlazit ce samo kroz jednu. Zidarskom illcom C odstrenite talog D s dna. No danas se sve vise izvode tzv. Izbacajte zatim limenkom B iIi vjedrom la/og. vee je u odnosu na njega visa. treba napraviti okno za ciseenje otpadaka.

u suprotnom treba ocistitii odvodnu cijev. Ako je poklopac od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo zatvoren. Ako je cijev zaista cista voda mora protjecati brzo i u jamu utjecati bistra. sipku i okre6ite je na drzacu. udarajte okolo drskorn ceklca. 3 Kad je cijev zai5epljena. septicka jama iii upijajuCi bunar. Okrecite je i postepeno oslobadajte ciiev od otpadaka. . eiscenje ponovite vise puta. ne ulazi slobodno u reviziono okno.Zacepljeno reviziono okno Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz kuhinje tesko odlaze. . Podignite poklopac s okna. Na vrh zlce maze se prlcvrstiti kuka. Pri tom ne zaboravite da je lijevano zeljezo lomljiv metal. D • " . probajte ga otopiti lijevanjem hladne vode i otopine klseline. plocica i slicno. Za provjeru pustite da kroz cijevi tece voda. vrskorn odvijaca ostruzite necistocu koja se natalozila u pukotini oko poklopca i dok zatirn povlacite poklopae uvis. provjerite da Ii su slivnici i okna u koje voda otice cisti. Aka je talog nemogu6e otkloniti. bez krutih otpadaka. vjerojatno ceteqa tesko otvoriti. Bridom zidarske zHce iii struqacem pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijevanag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhog morta (najbolje bez vade) koji ce olaksati podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i hermeticki zatvarati okno. Gurnite kolikoje vise mogu6e \ • 73 .s I . voda C mora uc! u drugu jamu ctste. Kada otvorite reviziono okno ispraznite vodu pornocu limenke j vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim rukavicama.. izlifte nesto vode u jamu B. Pustite da nesto vode protece cijevima kroz reviziono okno pa cete tako upotpuniti ciscenje.blato koje se natalozllo na dnu te ocistite dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno sakupljaju na izlazu. koja protice dovodnim cijevirna. Ta druga jama moie bititzv. Da biste olaksali posao. kako smo vee pisali. Umjesto zice rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 68 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinjala u cijevi (slika 3).1 icom izbacite i. Zacepljene cijevi Aka voda. Zidarskom z. Dno revizionog okna trebat cecistiti vise puta. cijevi treba osloboditi od svih zapreka savitljivim zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti jedna za drugu. voda koja dolazi iz razlicitih kanala treba utjeeati u cisto reviziono okno. izvucite je i ne vrteci je odstranite necistocu s nje. Sipka medutirn rnoze biti i nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi na nspristupacnorn rnjestu i ako je zacepljena eijev duga.ijev voda i ako je potrebno. Provjerite prolazi Ii kroz c. Reviziona okna treba cistiti bar jednom godisnje kako bi se posao brzo obavio i izbjeglo zacepljenje eijevi.r 2 Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvorite reviziono okno A . U slucaju neuspjeha morate sasvim zamijeniti cijev i to na nacin koji smo opisali na pocetku ovoq poglavlja.. ispreznite odvodnu jamu P i u cijev uvucite metalnusipku (zicu) H s kukom na vrhu B.

. unutrasnji zidovi okna moraju se podudarati s unutrasnjirn bridovima okvira. posluzite se zidarskom zlicom i vlastitim rukarna koje svakako treba zastititi gumenim rukavieama. dok se na povrsini ne pojavi voda. • < I < I 4 Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgovara oknu. t]. Zatim sagradite zidi6 M koristeci cementni mort G. Isti je slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda (npr. Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se slagati S okvirom poklopca. Natako izvedenom betonskom dnu (temel]na ploca) uokolo konstruirajte zidic (maze opeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl. Da bi se dno dobra stvrd!o. Dodatno osiguranje rnoze biti sloj zemlje 30cm. U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna izvode se iskljucivo ad betona. ali i vise) od kojih su npr. a time i 74 siren]e zadaha. dvije dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna). Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii septickoj jami. postavljaju se reviziona okna. da se cijevi odvodne instalaeije u ogranicenom padu. Pripremite malu kolicinu eementnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela finog pijeska). pornocu zidarske zlice dobro nabijajte masu rnorta. koji postavljamo na poklopae sahta. Polozaj u kern morate raditi nije udoban jer zidic mora biti ispod razine terena. Narnocite dno jame i po njemu prostrite slaj betonske pod loge debljine 7-8 em. sa zlijeba) za neku vee postoje6u.ji polozaj. Zidic mora biti dovoljno visokda poklopac bude nekoliko milimetara iznad okolnog terena. ~I 5 Na dna razgrnite cementni mort C.I<ako napraviti reviziono okno Kako biste izbjegli. a dna F je niie ad cijevi MiS. a usc» cijevi ostavite slobodne. Odredite pozieiju revizionog okna odabiranjem najblize tocke obim eijevima. pospite podlogu cementom u prahu. prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov unutrasnji opseg. Izravnajte dna zidarskom ilicorn. malo ga utabajte i eventualno dodajte s/junka. zacepe. Kod starih instalaeija nisu uvijek ugradene i u tom sluca]u ih je dobra sto prije postaviti. Pravilnom izvedbom kineta na dnu sahta kao i polozajem u lazne iizlazne eijevi potpu no je sprijeceno zadrzavanje necistoca u sahtu. Kada odredite najpogodni. Raditi morale smireno i precizno. na mjestima gdje eijev m ijenja smjer. Mozete ih izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao samegraditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih betonskih eijevi 050-60 em. Pri kopanju pazite da ne ostetite cijevi. U samogradnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad lagano armiranog betona koji u potpunosti zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. lzravnajte sto bolje dna odvodne [arne. Da ne biste pcqrljeslll. iznad okvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. iskopajte rupu u obliku kvadrata straniea aka 60-70 em i dubine dvadesetak centimstara ispod donje razine odvodne cijevi koja ide prema kanalu. one koje cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami. 5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije cijevi. Morate voditi racuna o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh zidica pornocu istog cernentnoq marta. Prije nego pocnete raditi kupite poklopae u obliku kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stranice 40 em).

Okno s eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze na povrsini morts 6 Unutresnje zidove odvodne jame i ulez I oibukejte cementnim mortom G. treba se latiti teskoq posla . povezavsi jamu s ravninom ceste. Prevrnite okvir. 75 . mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa zidorn. povezujte eementnim rnortom. Prije nego pocnete zbukati provjerite (ispust) izbocinu odvodnih plasticnih iii betonskih cijevi koja ne mora biti veca ad 5-6 em. jer na taj nacin odred ujete stvarne kote ulaznih cijevi. nemojte se zavaravati prisutnoscu vode: ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato. ova radna organizaeija yam moze pornoci svojom gotovom trodijelnom septickorn jarnorn. dno jame zastitite plasticnorn folijom. Namjestajte ga dascicom dok ne bude u razini okolnog tereta te odstranite visak morts.Ovim mortem mozete odmah ozbukati unutrasniost jarne. Nakon 24 sat a stavite poklopac i zazbukajts eementnim rnortorn. Ako prijeti kisa prekrijte okno. dobro je odvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim papirorn. Podmetnite sjek ac dolje i izvadite metal ni okvir. PGP »Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski proizvodac cijelog sistema gotovih montaznih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu samograditelj ima. Poznato je da se eijevi ne smiju upotrebljavati dok obavljate ove poslove. u suprotnorn visak eijevi odrezite pilieom za plastiku. Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame.idova jarne.elite zavrsitl naznaceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi u zadanu jarnu. jer je poklopac ispod razine ceste. Pornocu zidarskog sjekaca i siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na oko 3 em od straniea okvira. Poklopac se rnoze blokirati i prigodom asfaltiranja iii betoniranja okolnog terena. ostruqavsi uokolo pukotine i udarajuci po uglovima na vee opisan nacin. Prije stavljanja cementnog rnorta dobro operite eigle. a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati nakon zavrsetka radova. Da biste ubrzali otvrdnjavanje okna.odvajanja okvira od zida. Ako z. zastilivsi ga daskeme. tezak talog za eijevi. Nanesite sloj eementnog morta i polozite okvir. Poklopac se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove odvodne jame. pazljivo oclstite leziste koje tete kasnije i oprati. Vas dio rada je betonska podloga (dna jame) koju morats precizno iznivelirati. mozete upotrijebiti brzovezne eemente koji brze otvrdnjavaju. Sspticku jarnu mozete montirati sarni. voda bi isprala cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme razmrvio. Dok zbukate. prt/e nego stevite poklopac ostevite mort da otvrdne. Poklopac nernojte staviti odrnah na okvir. Zaglavljeni poldopac Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlijepiti poklopae. koju sami prerna broju ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzionirati. pocev od odvodnih eijevi spajujuci medusobno straniee okna s dnorn. Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklopea i otkrijte eijeli okvir. Ne zaboravite ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno biti. Nakon zbukanja unutrasniih z. Ne 'ulsz pricvrstite okvir B. a dijelove koji na sebi imaju izvedene utore. bridovima ga polozite na drvene dascice i pornocu spreja za rdu i udaranjem drskorn cekica odvojite poklopae. U rezujte u dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste dobro zarezali beton svud uokolo. Novi sloj asfalta iii betona djelomicno pokriva jarnu i blokira otvor. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti kad zavrsite posao.

dovoljno je da polazete dvije medusobno paralelne trake. slijedeci najkra6i put koji spaja ulaz garaie s vratima ograde.90-2 m. dok na zavojima iii neravninama moraju biti blizu jedan drugom. a ne 0 monolitnom betoniranju staze.5cm) koje mogu biti i jednostavnog oblika kao sto je pravukutnik iii razlicitoq profila. Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (dascice siroke 10-12em i debele 2. Povueite liniju po sredini i pornocu drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti kocice (stupi6e). Staza do g. Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. Odstranite red eentralnih kocica i pocnite raditi. Zato cerno dati nekoliko primjera koji mogu posluziti kao ideja pri uredenju dvorista. ako je kratka napravite je ravno.araze Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna o velicini automobila (iii 0 prosjecnom automobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren. Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu dobro iskoristene jer prostari namijenjeni cvijecu. Najjednostavniji nacin izrade staze je postavljanje (direktno na tlo) betonskih ploca. moze biti sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka. Tako obiljezite obje trake. koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu ostaje trava. Vazno je da srednja traka bude uza od razmaka kotaca i manja od predvidenog ulaza u qarazu. Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu. Trasu naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih povucite uzicu. odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i okolnog terena bude dubina od oko 25 em. Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u potrebi da hodamo iii prolazimo automobi10m duz zelenih povrsina. Srednja traka bit ce uvijek jednako siroka aka upotrebljavate dasku odgovaraju6e d uljine pornocu koje cete oznacavati paralelne linije na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice. Kociei mogu biti i udaljeni jedan od drugoga na ravnim dijelovima. Uvijek pazite na zelenilo. Minimalna sirina ove staze mora biti 1. Ako je medutim trasa duqacka. Metalnim grabljama razgrnite na dno jarka sl oj sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekriti finim pijeskom i politi vodom. Rasporedite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih uzicom. Okvir kojeg je jedna stranica duga koliko je sirok a traka. Ako je staza siroka 2 m trake mogu biti stroke 50-60 em.Stazica u vrtu Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu. Rijee je 0 plocama. ) 76 . Zatim pripremite dascicu iii cijev duqacku koliko je siroka staza i oznacite sredinu. boravku na otvarenom i slicno nisu racionalno povezani stazama i puteljcima. postavite na sljunak tako da strsi od razine .

E i f ucvrstite ostale stupice i uzicu G. Napravite iskopinu M i na dno nagmite sljunak N. Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3). H. Postavite pregradu 0 i nsnesite beton Pte ga uglacajte (detalj 1). zatim pomocu daske S i znakova C. D. I i L koji Cine dvije trake. Uktordte centralnu uzicu. 77 .1 Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B.

Povrsinu betona uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom zlieom tako da se na povrsini pokaze voda koja nestaje kada je pospete suhim eementom u prahu.5 m ujutro i 1. jer je zemlja u njima niza od razine betona. B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i kamen. Kako biste izbjeqli rnijesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo naporan) savjetujemo vam da podijelite posao. one koje odgovaraju prosjecnom covjecjem koraku. Drvene okvire operite i ostruzite naslage betona kako biste ih mogli dalje koristiti. Polijevajte ga vodorn. Rasporedivsi dvije dascice duge 1. 2 Potozit» Riljacom maknite dubine i kamen A tamo gdje ga felite ukopati. 1. Travu posijte u pukotine i dobro zalijte. Kamene ploce mogu biti i nepravilna oblika. mozete maknuti drvene okvire (pregrade) ujutr o izbetoniranog dijela. Libelom provjerite raspored okvira i postavite ih tako da budu u istoj razini s izbetoniranim dijelom.terena s jedne strane za nekoliko centimetara. t]. Nakon nekoliko sati. Po betonu S8 moze hodati nakon 2-3 dana. Staza Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom prekrivenoj zemlji.5m npr. Smjesu istresite u kalup i izravnajte daskom. libelom odredite horizontalan polozaj. U tom sl ucaju izraduje S8 drveni kalup 78 . preporucarno da upotrijebite kamene stroke ploce postavljene na pravilne razmake. dirnenzije straniea su 40-50 em a debljina 4-5 em.5 m navecer. Umjesto kamenih mozete koristiti betonske ploce. mozete napraviti oko 3 m piste na dan. Tada zernljorn ispunite preostale rupe i reske izmedu pojedinih betonskih ploca. Za ovaj zadnji posao upotrijebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da bude nekoliko centimetara niza ad betona. npr. poslijepodne. Ne hodajte po betonu dok se ne stvrdne. Sada cete kopati do do votjne poloiite kamen na njegovo mjesto. Prolazenje autamobila nece ostetlti korijen trave pasijane u pukotine. Dodajte potrebnu vodu i ponovno prornuckajte. Na prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste unistavali livadu) mort od jednog dijela cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s pijeskom.

Poplocavanje staze Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu. 3) mogu S8 ostaviti i nakon zavrsenoq posla. izravna drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zidarskorn drvenorn gladilieom. iskopajte i odstran ite iskopanu zemlju. odstranivsi malo zemlje tamo gdje je zqnjecena i dodaJUGije ramo gdje kamen nije ostavio svoj trag. a mi cerno prikazati one pornocu opeke iii betonskih ploca Za oblaganje staze betonom prethodno treba lagano iskopati teren na koji cerno nanijeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em. 79 .zeljenog oblika. Provizorno postavite kamen.5% radi otjecanja vode. Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti iz terena 2-3 em. Pripazite da ne bude previse krivudava. Uspite betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te uqlacajte zidarskom zllcorn. morat cete betonski sloj »presijecati« dascicarna poprecno postavljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje staza sira od 1. padu 0. Kamen polazite na zeljeno rnjesto i lopatorn ozriacite njegov oblik. pripremljenu orije. PAZITE: postavljajte ploce u min. Dno pospite sljunkom. postevite drvenu konstrukciju A / poprecne deske T. nespite slo] cementnog marta F i ne njega pricvrstite place Pili mremorne place. Pripazite da se bitumen za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije. U prodavaoniearna gradevinskoq materijala mozete kupiti tzv. a trasa »rnastovitija« od one koja vodi do qaraze. Dascice izmedu pojedinih ploca (sl. I ovu stazu treba ozriacif stupicirna i uzicorn. Nacin betoniranja smo vee prije opisali: betonska se srnjesa izlije izrnedu dascica. odstranite zelen u povrsinu i kopajte do dubine 20 em. 4 Na betonsku plocu C. dobro zalijte i postavite kamen koji mora sigurno nasjedati u rupi. Polazite ih naizmienicno desno-lijevo od centralne osi puta kako biste olaksali hodanje. Nestsvite betonireti place C i ravnati ih letvicom L. bez pomicanja. Mozete ga izravnati udarajuci ga odozgo drskorn cekica. a posebno da biste i h mog Ii potpuno izravnati. podignite kamen i popravite dno rupe.' izrevnejte ih drskom ziderske itice G. Ako umjesto kamena upotrebljavate betonske ploce. Park blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze rasti trava. Mofe biti siroka oko 120 em. Ako ovim postupkom ne dobijete zeljeni rezultat. ponekad treba poplociti eijelu stazu. U tom slucaju treba ih ispuniti bitumenom.5 m. 3 Ze stazu ad betona na dna iskopine nespite sloj tucanog kemene M (krupnog stiunke}. a na njega stavite kalup. Razmak izmedu ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti 50-60 ern. Moqucnosti poploceva nja su razl icite. Predlazerno da obliei budu jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine obavljanja posla. Da biste mogli napraviti betonske ploce. kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali« zavoje.

zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj razini kao i prva i tako redom. Za rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i polofite u beton. 80 . tada najprije treba izliti betonske ploce. koje u tom slucaju rnoraju biti nize od razine terena. Prije oblaganja pripremite say potreban materijal. klinker. Na betonske place nanesite cementn i mort. kl [rrker) i nepravilnih komada mramora. kako voda koja se odbija od plocnike ne bi suvise ovteii!e zid. Kada beton veze nakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer plocnika. nalijte sloj betona (8 em) priprernljen od jednog volumnog dijela cementa i cetiri volumna dijela sljunka te potrebne vade. a zatim dobra nameeenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom. Plocnik o k o kuce Da biste se rakse kretali oko kuce. Vrlo je vazno da meduprost ort izmedu pojedlnacnib opeka budu dobro zaliveni eementnim mortem: u suprotnom bi voda i led. Otpatke zbuke saspite na dno rupe. Kada prekopate zernlju nastavite kopati do du bi ne dvadesetak eentimetara. Od ave faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi na dva nacina: U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi ovako: gdje ste polozili sljunak. kad udu u pukoti ne. koje se peku na visirn temperaturama pri cernu se glina tali sto opeku eini otpornijom prerna srnrzavici. Zatim stevite beton H na podlogu od cementnog morts i postsvite betonske place. dodajte 15 em sljunka te 2 em debeo sloj finog pijeska. Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne. a izmedu njih ulijte mort C. a izmedu njih u reske ulijte 5 Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille' opeke B. sig u rno za kratko vrijeme prouzroeili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje dijelova obloge. vee tzv.Zelite Ii maduti m stazu od opeka (visokopecena opeka. slufite se plocnicima I njih mozete napraviti na najrazliciti]e nacine od kojih yam predlazemo dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od prednapregnutih betonskih ploca. U oba sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do 1 m. Zldarskim sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u visini petnaestak eentimetara. 6 Za plocnik od betona pripremite rub F na mjestu kao sto vidite na slid (G) iIi pomocu rubnike koji se kupuju keo monteini etemenu. Betonom o ispunite prostor izmedu rube i zida. Zid kuce o'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom.

Pripremite mort od jednog volu mnog dijela cementa i tri dijela finog pijeska: malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok njeni kraievi ne upiju dosta vode. Pornocu zidarskez. Ispunjavaju se naknadno cementnim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca do 4 mm. odsirsnite i zamijenite no Yom. na gradiliStu prilikom eega se pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u velicine od 1 x 1 m. Pospite cementnim prahom kako bi se povrsina morta ucinila cvrscorn. cak i ako u tom slucaju morate poma knuti susjedno opeke. Ocistite Ieziste od prasine i starog morta.. pranog kulira. Odstran ite visak morts i izravnajte sa susjednim cigla- rna. U udubinu i po okomitim stranicama nanesite bogat sloj cementnog morta. npr. Place se mogu raditi na lieu mjesta.liee ispunite rupu eementnim mortem. Kada nategnete uzicu koja oznacu]e smjer plocnika. Razbijeni pjocnik i' I Ne zaboravite da je rub najslabija tccka plccnika. Sjekacern i eekicem razbijte ostecene opeke i odstranite ih. Potois] kamena B koji se klima popravite taka da ispod njega stavite s!junak c. te obilno zalijte vodom. pocnite polagati ploce razqrcuci ispod njih beton.cementni mort. ali se nemojte sluzlti polugom. Zatim celienom cetkorn pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu. Zbog toga su prakticni]e ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee ohrapavljena. Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem zarezite beton s obje strane pukotine dok ne dobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka u obliku slova V. rubove cete napraviti pornocu rubnog betona koji je kao traka izbetoniran uz plocnik. Umetnite novu ciglu koristeci se drskorn zidarske zl ice. a istovremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje cvrsto. tj.Odvojenu iIi rezbijenu cig/v razbljte na komedice. Pukotina na stazi Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka garazi moze s vremenom nastati pukotina (napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu. Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti oko 1 em. Opeke slazite prema naso] slid. Povrsina betonskih ploca koje se izraduju na qradilistu (a narocito vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapaviti. a zatim je izravnajte i utapkajte dok na povrsinu ne izbi]e voda iz marta. U slucaju da pravite plocnik od betonskih ploca. 81 . 7 Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite i ispunite cementnim mortem iii bitumenom. Pri polaganju ploce se moraju ponekad poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista kao i kod polaganja opeka. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opasna za onog tko tuda prolazi. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti od poskliznuca.

G i H su visina i duljina cijelih stepeniea. I I Kako trasirati stu be Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli.26 = 37 em. 1) koja se mora doticati s donjim kocicern. zabijte kocie D. Da bi stube u eijeloj duzini mag Ie imati jednak nagib. potrebno je najprije napraviti plohu oslonea s jednakim nagibom koji odgovara omjeru visine i duzine stuba. Dakle 75 :15'" 5 i 33 x 5 =165. 1 Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoije breiutjke B. slijedite upute: zabijte okomito kocic na najnizu razinu. Aka je 2 Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstite kotieima N. zauzet ce vodoravan razmak ad 165 em. postavite letvieu C pomocu libete. sirina mora biti S = 63 . 82 . Npr. I za ovu vrstu konstrukeije irna vise moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jednostavnije stube ad betona i kompleksnije ali i dekorativnije stube od opeke i betona. Zatim eavlima pricvrstite pokretne desiiice 0 tako da ostanu malo podignute od iskopanog dna kao sto to vidite na detetiu. U praksi se cesto odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii 2 v + S = 63 em. s osloneem direktno u zemlji. Formula se cita: dvije visine stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom hodu.Stube Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. Od velike je veinosti koji cete im nagib dati. za svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu gazista iii nastupne plohe od 33 em. u najvisoj tocki stuba stavite vodoravno jednu letvieu (vidi sl. Da biste odredili nagib. Zemlju izmedu dviju uziea F iskopajte. ako je odabrana visina stepeniea 13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63. dobro je dva terena razlicite razine spojiti jednostavnim stu barna. visinska razlika npr. Za visinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd. U posebnom slucaju (rad na otvorenom) maze se raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do 13 x 37 em. 75em. Vazno je da letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ). U stanovima omjer visine i sirine stepeniea moze varirati na sirokorn prostoru od 20 x 37 ern (stube na otvorenom). Olovkom naznacite tocku u kojoj donja Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce. U slijedeclrn primjerima je srednji omjer 15 x 33 em.

nategnute na dva donja kocica ne budu pravoertne i paralelne s terenom (slika 1).5% da ornoqucite otjecanje vode. za razliku ad prve ova ce biti podignuta od terena za 4-5 em. Nakon 24 sata rnozete skin uti oplatu. Pune klinkeropeke pornocu kojih cete napraviti stube morate priovrstiti mortom na betonske kao leziste koje ste prije napravili. Ako su stepeniee siroke.podest. Betonske stube Duz svakog kraka stepenica postavite dasku malo visu od stepeniea i siroku oko dvadesetak eentimetara. Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0. Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina (hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepniee lezati na zemlji. na oamoriste (plocu} Ai stube B nanesite sloj eementnog morta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D spejejuci ill medusobno mortom E. Kod drugih nagiba terena potrebno je drugacije posta viti opeke na betonsku podlogu stube. U gornjim i donjim tockama zamisljenih stepeniea zabijte kocice koje povezete s konopclcern (vidi sl. Temeljenje stepeniea. Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni s tlorn. Zatim pripremite beton od jednog dijela cementa icetiri dijela sljunka te potrebne vode i pocnite raditi najprije donju stepenicu. spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom pornocu nagnute betonske rampe (plohe). Ako od pocetne mjere i visinske razlike stepeniea nema cijeli broj stuba. gornja dva kocica spoje se s konopcem paralelno s donjim kocicirna. Radite od dna preme vrhu. Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu. Cementne stubs dobro polijte vodom i pocevsi od donje ploce . Dakle. Od nje nog vrha prenesite horizontalno na donju plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu takoder vi soku 15 em. Na taj nacin izradili ste oplatu za stepeniee. zatim napravite drugu stepenicu i tako do kraja. Ako nagib terena »odreduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzije opeke (s/ika 3) onda se mogu primijeniti klinker opeke za oblaganje stepenica. poprecne dascice poduprite letvicom. 1 ). 33 ern). Stube od opeka Za stube od opeke treba izgraditi leziste slicno betonskim stubama. Kada uklonite oplatu morat cete urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijati travu. Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno visini stuba. Daske ce pridrzavati kocici zabijeni u zemlji i podupiraci.strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je zabijen kocic). Ovu duljinu podijelite sa sirinorn stuba (npr. c I 83 . Nastavite tako do vrha. umetnite sloj cementnog morta debljine 3 emi na njega sa strane rasporedite eigle. prije napravite stube od betona i zatirn ih oblazite opekama pa ce na taj nacin biti podignute od okolnog terena. Izravnajte beton do vrha poprecne dascice.je gotovo. a stepeniee koristiti tek nakon tricetlrl dana. 3 Za oblaganje stepenice.. Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete betonirati betonsku plocu . Teren rnorate kopati sve dok dvije uzice. dobiveni broj ce se slagati s brojem potrebnih stuba. Dakle. I . Da biste to ucinili morate iskopati pravokutnu udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je betonom. Na donju razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu dascicu koja bi morala biti visoka 15 em.

zbuka treba mijesati tako gusto da se drzl na puno zahvaceno] zidarskoj zlici Cementne zbuke za tzv.10 2:1 :11 280 130 120 113 -.2:4 1:0. 2:1:8 sto znaci: 2 volumna dijela vapna 1 volumni dia cementa 8 voiurnnih dijelova pijeska 86 . hlrola PLATICNA ZBUKA: teraplast Razlicite HIDROIZOLACIONE ZBUKE I TOPLINSKE ZSUKE ..140 .165 140 135 150 150 125 115 I.5 1:3.r-360 390 300 ------.0 1:4.2:4 24 80 60 . osirn ccmentne.5-1..5:1:11 1.260 144 156 130 120 .2:3 32 -468 __ -- 1520 - VOLUMNI OMJERI MIJESANJA u kilogramima u litrama 1:4.I PODJElA ZBUI<E PREMA VRSTI VEZIVA S VOLUMNIM d.5:1 :8 PRODUZNA ZBUKA Gaseno yapn~ __ Cement Pijesa-k-~-CEMENTNA ZBUKA Hidrat~i~no vapno Cement -----Pijesak 275 '_c_ 180 --1530 1:0.0 9-11 3.0 1.5 1:3 1:3. tako da se mogu nabacivati zidarskom tavicom. l I SASTAVNI DIJELOVI 1 m3 ZBUKE lzrszeno: 1:3 VAPNENA Z8UKA S gasenim ~aEnom_ . I OMJERIMA MIJESANJA NAPOMENA To znaci 1:4 iii U.2:3 1:0.5-4.0-3.500 200 S hidraliziranim vapnom ---. teranova._ ~-----1560 Pijesak 2:1 :8 PRODUZNA ZBUKA 140 Hidratiziran~ vapn~ I. »spric« trebaju biti rjede mijesane.0 3.0 I) I Ib II PRODUZNE ZSUKE CEMENTNE III ZSUKE GIPSANE IVa ZSUKE GIPS-VAPNENE 1Vb ZBUKE INDUSTRIJSKI V PR01ZVEDENE iSUKE To z.1--I-.0 0.1575 1585 1600 1210 1200 1220 1230 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1.5 3. Ornjeri rnijssania za zbuke.r-. npr.. vrijedi grubo pravito da se mort iii.0 Dodaju PLEMENITE ZBUKE: terabona.136 .5:1:9 III 2:1:9 Dodaje se jos 20% vapna cementu Dodaju se adilivi se adilivi 3.~ la 1.----.---~40_ r-.5 iii 2 iii 2 1.-168 Cement -------1460 Pijesak 1.----.----~-----1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250 1.0:0..5:1:10 1.0 VAPNENE ZBUKE 1.1560 1200 1170 J l- t - - - Dodatak vode: Za sve zbuke.0 1.0.0 1.0 3.0 1.5:1:11 220 200 210 250 230 185 170 --.n.0 1.5 1:4 1:4.0 1.5:1:10 1.5:1:9 1.5:1 :9 1.4.--f---.0-4.---.5 iii 1:4.5 GASENO HIDRATIZIRANO HIDRAULICKO CEMENT 5TUKATURNI PIJESAK z::.'.0-4.5:1:8 1.1520-1170 1200-1610 1560 1120 1.l VRSTA ZBUKE GIPS VAPNO VAPNO NCO VAPNO O'N ~~ d.-~ 345 136 400 345 305 173 155 272 1--r-.5 430 400 305 _43Q_ _38~ 272 --.aci: 1.

.: 0:: Q) I 'c o Betol1·(oplata) Beton-blokovi Opeka Plinobeton-plcee Plinobeton-blokovi Orvoeementne Azbesleementne • uoblcajana zastila "t:l \'\l - rnanle uobicajena zastlta nije uobicajena primjena en u.I "0 (J) > '" to c::: ~ .5 em 25 x 12 x 6...:.5 C1l N c.. 01. 0 '" ~ 0 0 0 - 0 0 0 0 - 0 • 0 0 0 0 0 - - - plocs i blokovi 0 - • - • - 0 0 0 ploee 0 - PODACI 0 OPEI(AMA MJERE Puna opeka obicna JUS.5 2. B.. 01 013 Sacasta opeka JUS. BI...~ '" c::: 'c Q. 011 Puna opeka fasadna JUS. 020 Sacastl blok JUS..N <1> ~ 0. B. .5 em 25 x 12 x 6.40 12 6. ~ 0 -'" VI :~ "0 c. B. Prije izvodenja plasticnih zbuka. 0 ·0 . Objasnjenje znakova: "0 ::I " :ff C1l '" ~ OJ N OJ e 'N Cl <1> '" E . opecnih i drvocementnih biokova treba primijeniti produznu zbuku.. -'" 'N <1> <1> '0 0 Q) . <IJ 'N -'" .5 kg 3. kod betonskih.5 em 25 x'12 x 14 ern 29 x 19 x 19 em 25 x 19 x 14 em nema 3. 01. B. -'l <IJ 0:: ::I -'l ::I .c " c.NAPOMENA: Zastita fasada mineralnom vunom izvodi se tako da se kao kisna brans izradi od fasadne opeke iii azbestcementnih ploca.. Takoder prr primjeni plasticnc zbuke na plinobetonskim iii drvocementnim plocarna treba upotrijebiti odredenu masu za izravnavanje sa iii bez arrnirajuce mrezice.. B. 01 015 5UPLJINA MASA kq/kom BROJ KOMAOA u1l ZA 1 Ill' ZIOA TREBA (kom) 25 x 12 x 6. 015 Modularni blok JUS. B. .I ~ E Q...5 4. 01 013 Sacasta opeka JUS.s i5.5 285 285 385 385 385 15% 20% 35% 35% 27% I 224 83 153 190 83 110 87 .

' 0 N c 0 0.IV '" ._e ~~~-+~:__4~_::_+~~ .5 suplja opeka s: e .c .0 "" :::> 35% OKV1RNI PREGLED IZVEDBE UNUTARNJIH 12 83 83 NAMJENA ZBUKA VRSTA Z.: '0 '" E 0 oN '2 "'C ro E .:::0- . 25 x 12 x 6.. rijede isla' pravila za kolicinu V vema ksoi ked vanjskih zbuka.5 3.N ...> "C' C> 0 385 ne duzi od 75 m 25cm 96 384 63 276 I .5 110 25 x 24 x 14 blok opeka .~ Sve je jednako kao i od1 do 5..- 4 5 <11 ._ "'C '2.I VELICINA ZRNA PIJESKA ZA ZBUKE 'PRIMJENA VANJSKE iBUKE SLOJEVI NANOSENJA Z8UKE PRSKANI SLOJ CEMENTNI SPRIC VELlC. .~ 0 . 0 Debljina zida Dozvoljena velicina zida du:i:ina max 4 m visina max 27 m Cigle kom/nv Svjezeg morta kom/m' 11m '1/nl' 452 20 167 OJ '0 0 0.. N E 0 ~h[)..V '.:::.. ·ti ...~ 40% 9.D ~ =l S ~ ~~ Eo N -'" OJ OJ 0.:.VRSTA OPEI<A .5ern unutsr ukrucenja 0 3.:.:::. .§ Q.!i ~. Preporucuierno za kuhinje i ostale vlazne prostore vapnene bole.2 mm U~Er: Unutarnje zbuke trebaju biti 0onzontalno .5 ern.IV t \ ! ~~o.. 0: :2 .lDA 29 x 19 x 19 iasadna opeka 15% 25 x 12 x 6.: ro U1 ro .~~~~~~~~~-4~~II 9.1'.. verikalno ravno izvedene a cvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika' da se mogu na izvedene P?yr?ine ibuka nalijepitl tapete I~ narujeti uobicajcne boje. ._ 0 ~ ~ 2i'a~0:8' 3 '" c.~ '~ :~.1·3.5 mm 5 mm 3 mm 0 .:..:. 17i . DEBLJINA Z8UKE: Debljina unutarnjh zbuka Je 1..en cO VRSTA ZIDOVA ( - Oblik .~ - 0.0 Jl <I> s: OJ 0..: .. '~ .'1 I. 6:2 [ 1:1 a.0 .:.. .:"c... 0 _ N Zid od opeke IV . PODLOZNA ZBUKA ZIDOVAI ZAVRSNA iBUKA SmOPOVA - ..rvo-cemenlne II I• II p~o.:.6 420-480 duzjna 5 m visina 4 m unutar ukrucen]a 50 420 40 220 25 x 12 x 6. .5 285 385 I _ 1 .5 300·285 385 12em 40% 2.5 blok opska '~ I .7 mrn 0 0 0 PODLOiNA ZBUKA ZAVRSNA IBUKA 'PR5KANI SLOJ _ CEMENTNI SPRIC UNUTARNJE ZBUKE f---:.IV . 88 • .- <1> E 0. PRAVILA.: 0 "'C ro .4-2. Zid od betona III II IV .: E 32 obiena opeka 6.3 mm 0-0.INA ZRNA 'PIJESKA .§ ~ <IJ E <I> Gipsane place I iii IV ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J IV IV ..:. samo bez upotrebe zbuke .. -0 0 a <= .

OKVIRNI PREGlED IZVEDBE PROCELJA NAMIENA VRSTA. ZIDA

slojevi zastite

Br.
I;

~-3 ~..o

'"
c

111

'N

Q.IN

Zid od opeke Betonski zid, blokovi III 2 Fasadne Drvo-cernentne ploce II 3 Betonskl zld-qladak 4 povrsine Zidovi isped zemlje i III 5 pednoz]e fasade zidova Toplinske lzolacijske 6 ploce

-

-c" 0 ..0
Co'N

'" _g . .:.:

c '"

.-

~=~,(tI

>VlJ:.U'I"'C ~ :::l~'~ 1'1;1..0 {IJ,":c N~NN: 0

II
1.1

II

III

II iii V II iii V I iii V V III V

--

I

III II I iii V 7 Stropovi Betonske ploce UVJETI: Fasadna zbuka lreba zastiti gradevinu od annosfsrskih padavina, loplinskih i zvucrh uljecaja, pozara, Ie mora odvoditi atrnoslerski lalog i difuznu vlagu. PRAVILO: ZAVRSNA zbi.ka mora imati manje veziva nego sto ga ima podloina zbuka, dok podlozni sloj ibuke treba imati manje veziva od prskanog sloja ibuke. Debljna zbuke obicno ie 2 em.
I

NAIMANll NAGIBI KROVA r MASA POKROVA KOSE PLOHE Najman]i nagib Masa Vrsla pok rova stup, emlm kglm' jedno struk i 40' 65 84 Obieni erijep dvostruki 30' 58 90 krunskl Vuceni utorenl erijep 22' 40 ~ flaeeni utorenl erijep 60 22' ZI]ebnjaei na let.vama 50 110 Skriljevci, dvostrukl pokrov -'!.1.Q_ 18' Salonit, dvostruki pokrov 32 45 Salonil, dijagonalni pokrov 35 em Valovlli preklop salonil 1 1/2. vall20 em na gredieama brtveni preklop 1 1'12 vamo em preklop 1/2 vala/15 17'

I

31 18 25 12 5 31 58 31
5

10'
7'

1 ploce,

brlveni prek Iop

3' 17' 30' 17'
3'

Kastelanke (salonilke) u lemu Staklene ploee bez lema li]epljene trake
utoreni pokrov

25
30

6'
10'

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m' VRSTA ZBUKE prskani sloj 1 VAN)SKE ZBUKE podlozna zbuka
zavrsna zbuks

Lim POTROSNJA
5

valovite ploce valovite drvene ploce

10 18 12 84
84 10

28 30 25 60 30 35 40 70 180 65 65

7'
40' 40' 6' 3'

2 UNUTARNJA ZBUKA glalko zaribana obojeno zrno karneno brasno PRANI KULIR 3 cemenl INDUSTRIJSKI 4 PROIZVEDENE ZBUKE PLASTJCNE ZBUKE Prskane zbuke (hirola) Plemsnita zbuka (terabona)

11 16 18 32 kg
4 kg

16 kg
2-4 kg 4 kg

Slama i Irska Dascice, dvostrukl pokrov Jednostruki Bilumenska dvostrukl IJepenka na drvenoj trostruki oplali s uvaljanim sljunkom
nasuti pokrov

5 0,5 0,5 0,5 0,5

25 kg

Plastiens trake s cementnim namazom Poliesterski namaz s eementnim namazom

89

KAKO KORISTITI

PROSTOR

Prolaz najmanje

Prolaz, s jedne strane niska zapreka

Visina dosega za zenu na sirokorn komadu namjesta]a

Pristup niskom narniestaju

Prostar za ustaian]e sa stoia

90

Prostor za sjedenje, prekrlzene noge bez stoia

Prostor za stol od

r ~Inn nj~
s osoba
3m

1003~~
5od;rl'
Koristenje stoia na otvorenom

Stol na uskom prostoru

U

prostoru Covjek koji Guci iscen]e pod niskim pokucstvorn

L-cm_U--:-U=--,
-1-----

_U~l
Ciscenje pod posteljom

3.7 m ----+

Rad sa registratorom

90em Prostor za daktilografa

40 em I I

I I I I

190cm

Prostor za krevet na izvlacerue

L

55 em

I

_

91

'LJESKE -. I .

31LJE5KE .

BILJE5KE l . I I . 1 I I ) 1 .

BILJESKE .

I I I I l .BILJE$KE l t \ I .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful