P. 1
Zidar u Kuci i Stanu, Savjeti Za Odrzavanje Popravak i Bolje Koristenje

Zidar u Kuci i Stanu, Savjeti Za Odrzavanje Popravak i Bolje Koristenje

|Views: 1,058|Likes:
Published by radonja67

More info:

Published by: radonja67 on Apr 22, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/22/2012

pdf

text

original

PRAKTICNI

PRIRUCNIK

f-

·STA

UKC

Z'DAR
..,
)
Savjetiza odrzavanje.tpopravak i bolje koristenje

r

)

.!

Glavni i odgovorni

urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec Strucna recenzija i adaptacija: dipl. inz.: J OSI P I(umel'ieki, Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin Graficko uredenje: Tornislav Toth Tehnicko uredenje: Mladinska knjiqa: Herman Miklic Snirnk e: Zarko Mahovic Prijevod: J osi pa Balenovic Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© ©

Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sa m svoj rnajstor. Vjesnik, OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4, Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu Suizdavac za slovensko izdanje: Tehniska zalozba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako prestarnpavanje i prenoserije bez odobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti su priprernljeni na osnovi iskustva i struc nog znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakva odgovornost u slucaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na prornet odlukom Republ iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturu i fizicku kufturu SR H broj 1602/1-1975.

,
I

I ~l

j

betona i zbuke Mjerni alat Pripremanje mortova Pijesak i sljunak Mort Beton Odsijecanje i rezanje opeke i crijepa Cisti rez Grubo lomljenje iii odsijecanje 8 10 10 10 10 12 12 12 RADDVI NA llDDVIMA 16 17 19 20 Unutresnj! zidovi i preareoe Temelj Podizanje zida Sastavljanje i madusobno povezivanje dvaju zidova Pravokutni uglovi zidova Potporni zid Ocjena kvalitete zidova Busenja pregradnog zida Nova vrata Vrata u nosivom zidu Otvor u nenosivom zidu 20 21 23 24 25 25 26 .SADRZAJ 8 8 time kopati Pripremanje rnorta.

Jednostresnadrvena konstrukcija Krov Vanjski zidovl Izo lacij a terase Bitumen u reskarna izmedu plocs Kako izolirati pukotine Polaqanje hidroizolacijskih slojeva na terass Odvodnjavanje terase (Pre)star odvod Izrada odvodnog kanalica na terasi Limeni zljebovi Odrzavan]e lskrivljeni zlijeb Oblici potkrovnih i natkrovnih zljebova Kako ucvrstiti odvodnu cijev Kako postaviti ncvizlijeb Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih eijevi Opsav dimnjaka I I . I \ I I I f I . \ .28 29 30 31 33 33 34 Izg rada pregradn ih zidova G ipsane pregrade Drveni kostur I<ako zbukati Mali pornocni Police za boee Kamin radovi KROVDVI 38 39 40 40 42 42 43 44 45 46 46 47 48 48 48 50 51 53 54 54 55 56 56 57 58 59 60 61 62 62 63 64 Tehnike pokrivanja krovova Kako hodati po krovu Preslagivanje crijepova Kako slofitl kanaliee Popravak sljemena krova Pticja gnijezda Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa Salonitni pokrov Kako zamijeniti plocu Pokrov od limenih ploca Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Kako zamljsniti plocu Nadstresnica za automobil Temelji ..I I I .

ed izvedbe zbuke nagibi po 1 m2 krova prccelja zbuke prema vrsti veziva omjerima rnijesanja dijelovi a opekama zrnaca pregled pijeska izvedbe za zbuke unutarnjih s volumnim 1 m2 zbuke Vrsta opeke Vrsta zidova i masa kose plohe Kako koristiti prostor .66 66 67 67 Dimnjaci Osteceni Dimnjak dimnjak bez propuha specijalnih nastavaka Postavljanje oBVOO VoBE I RABoVI NA DTVDRENOM 70 71 72 Izvan kuce Sivi odvod Reviziono okno (saht) Zacepljeno Zacepljene Zaglavljeni reviziono cijevi reviziono okno okno 73 73 74 75 76 76 78 79 80 81 81 82 82 83 83 84 84 84 84 86 86 86 87 88 88 88 88 89 ·89 89 90 Kako napraviti poklopac Stazica u vrtu Staza do garaze Staza Pcplocavanje Pukotina Razbijeni staze Plocnik oko kuce na stazi plocnik Stube Kako trasi rati stube Betonske stube Stu be ad opeka Ograda kao slobodni Betonski Zeljezni parapetni stupovi zid ograde .zid Osteceni zid ograde Tabele Podjela Sastavni Podaci Velicina Okvirni zbuka Okvirni Potrosnja Najmanji pokrova pregl.

Da bi se danas konstruirala. To se odnosi ina one koji stanuju u unajmljenim kucama. koji na . zvijeri i drugih opasnosti.. od Osjecej. praktican i ekonornican temelja do krova. zalost gotovo nikada nema vremena za maZidarski zanat jedan je od najstarijih. nego 0 njenom vajuci najbolje materijate koje mu nudi priodrzavan]u (u dobrom stanju). pricin]a svome vlasniku niz problema: krov propusta vodu. Ako ti problemi rnuce gradevinska poduzeca. . pregradni zid treba srusiti iii sazidati.. jer je nje vazne probleme. iskusnijih . poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate. U pocetku je sam pravio nemo dobri i svestrani majstori. nema razloga da ne uspijete. ma koliko rnalena bila. maloj cisterni. Konacno. Cesto primjecujerno kako radnik rusi nesto sto je netko drugi nesolidno napravio. Zidar jednoq. PRASTARD UMJICI ..lalost radove s odredenom garancijom u uspjeh. grubo izradenim voljom. nacrt za kucu. nedostaju vrata. A da ne Umijece zldanja staro je skoro koliko I covie. ogradama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn i zidove. kamin ne »vuce«. zacepljen zlijeb. u potrebljaradi se 0 projektiranju kuce.ugasila genijalnost mnogih. Svaki problem ima svoga strucnjaka. volja za rad. od dotjerivanja do i nstaliduh te djelotvornost poticu nas da postaranja vodovcda.govorimo 0 radovima na otvorenom: puteljkovs zelja da sagradi cetiri zlda i krov da bl se cima i stazama prohodnim i po losern vremenu. Pccnete Ii roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre[ednostavnirn poslovima. nabavite potreban alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete bama i ukusu. njihov poduzetan duh i sposobnost prilagodavanja najrazlicitijim situacijama. skromnom komadu zelenila 0 kome zestitio od nevremene. pokvaren odvod . sada vee davnog vremena..I I I \ ) 6 . tada se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake obitelji ~ imati vlastitu kucicu. stara i coviekova teznja da sagradi sigurno A zasto to ne bismo radili sami.. upucujuci ih U osnovne vrsava nje prokrcilo si je put pa se je na . ne sklon iste za sebe i svoju obitelj. mogao je napraviti prakticki sve za kucu. S vremenom ta se univerzalOva knjiga zeli pomoci citaocima pri njihonost zidara sve vise suzavala: strucno usavim prvim koracima. Pristupimo IIovom pos/u odveino Is svatko sanja. Kuca. a koje mogu i zele prilagoditi vlastitirn potrebama. popravila iii same uspjesno odrzavala jedna kuca. potrebna je brojna ekipa raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak dolaze u sukob.I • . svatko ad nas moci ce odrieveti krov vrtnim stubama. slobodnim zidovima.

.

I njih ima vise vrsta. Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio] obradi lica zida. pijesak). gips) i vode. Za preciznu i kvalitetno sjece~ nje zidnih ploca. Irna ih vise vrsta (rnodela).Za busenje i sjecenje sluze budak (trnokop) i teski cekic. Uz pijuk bit ce potrebna i lopata. a !J l_j :. betona zbuke Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je potreban mort. Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka.i Ii krupnog lomljenog agregata upotrijebit cerno sito. rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i skuporn. [pak.'7 Cime kopatl i v !) r I J I I Mjerni alat Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska.u stanu . Utaknite drzek tako da se deblji kraj cvrsto usadi u pijuk i usicu. a drugi kraci i tup. oprema (skela). cementa i vode. beton iii zbuka.J . Pripremanje marta. vapno i gips)i vodu.. kojom se mogu pripremiti i manje kolicine zbuke. a vi nabavite onaj tipican za kopanje s dva slljka razllcltih duljina. a nanosi zidarskom zlicom. Mort se prenosi u zidarsko] kanti. libele (razulja)i metra. Ponekad je potreban i metalni. topete). To su rnjesavine agreg ata (sljunak. Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno se sluziti. pomagala (teiike. potrebne su tacke..CIMI KD IIATI uzima se ona koja je najprikladnija za najceste radove. za neko vrijeme irnat cemo sve sto je potrebno. Obican stolarski cekic. Kao pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana eetka za struga nje zbuke i ciscenje. veziva (cement vapno. mart). Ne treba nabavljati sve odjednom. crude (piju). Oprema potrebna za izvoderije radova. Osnovno crude za kopanje je pijuk. mjemi a/at (libele. jedan je duzi i ostar. mottsrke). Zbuka se zagladuje gladilicom. visek ). a ruke koznirn rukavicama. Pri pripremanju morta upotrebljava se mortarka (posuda od dasaka) te greblica. prornatra Ii se u cjelini. Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvucati onima koji zive._j U l_j 8 U . poneka letvica i jedno klupko [ace zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu gradnju zidova. . zidarska cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa. Da bisrno dobili mort. . \ -) I \ I Sto je sve potrebno za zidanje: a/at (cekic. za svaki pojedini posao naznacena je minimalno potrebna oprerna. spomenutih u ovoj knjizi. Beton nastaje mijesanjern sljunka (veliclna zrna do 30 mm). Ima ih razlicitih vrsta i velicina. Drzak ucvrstite na lopatu pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce prsstati ako sve zajedno potopimo na nekoliko sati u vodu . grac1evni materija! (opeka. po mogutnosti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke. rnijssarno pijesak (velicina zrna do 4 mm). malo cavala. Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s jednog mjesta na drugo iii ih ima puno. i u stanu ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zidanju i prezidavanju. ciqli i plocica preporuca se upotreba kutne brusilice s brusnom plocorn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi oci naocalarna. ztice). To je rnedutirn sva oprerna potrebna za izvoc1enje svih radova. kutnik. cement (a za produzni mort i.

lopete. ~~ ~. 11.brusni k Glutza rezanje (ze el.. 32 .zidarski eekle... 13 i 14-kistovi. '.. 37 . .pi/uk.teck».iieana cetke.stolarski meter. umetek.. 6. 28 .. 19 . 15 . '. 27 . 4 ..~28 \J... 7.' ~. 20 .__. 23 .lopetice. 9 ." . 24zidarski pravokutnlk...gladilica. \ '. 17.zestitne neocete.16'~. 78. 12 -Jibela.. 26 .. 16..J ~ 30 . 3 .. 26 . 5 kanta. - . _ _ ~ ~ . 29eavli razliCitih mjera (vel/Cina).. 8.. 22 .sito..zidarska cet):a. I.34 31 ~ 33 Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1 .radne rukevice. 33meta/ni umeci.{_.zidarske ilice. _.cement vepno i gotove zbuke. 34 . 27 . 30 .dlijeta.insekticid. ~ ' """.klupko konca.r.eekle. 25 . 2 .obicni cekic.. busiticu] . 9i 10.plesticn.elektricne busiJica..visek.

cementa i pijeska nazivaju se produznim mortavima. Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta I beton. Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8 »na suha« dak se ne dobije homagena smjesa u kaju treba dodati priblizno 18 posto vade da bi se dabila plasticna smjesa. vrijedi obalama nasih rijeka i u gorama. Aka se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro koje sadrf aka 8 litara pijeska. Mortavi se dijele prema vrstama veziva na hidraulicke i zracne. bez astatka suhog materijatemelje. pijesak uvijek preteze u odnosu na veziva i obicno se mjeri u jedinicama za obujam. Taka se npr. vel/kim i malim. kao mort. Da bi se dobia mort i beton ispravne kvalitetetreba pornijesati pijesak (sliunak) s vezivima u tocno prapisanim omjerima. u sljunak je uvijek umijeda se sljunak ne odijeli ad cementa. a mastan aka se na svaki kubicni metar dada aka 400 kg veziva. Ne dodajite previse vade izmedu 4 i 40 mm. npr. taka i za potporne zidove i armirani la. Mortovi dobiveni mijesanjem vapna. a neka ne. ali u gradevinarstvu najbolje rezulmaze varirati ad 8 do 10 posta. a veziva masenim jedinicama npr. mogu rnijesati vapno i cement. cement prema pijesku). maze biti mrsav iii mastan sto avisi a kolicini cementa. 10 .4 kg cementa na jedna Pijesak i sljunak puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka. veziva i vade (vapno.. a za dabri 3. smjese. Velicina zrnaca sljunkaje suvise naprezali. zidovima. Hidraulicki se dabivaju mijesanjem cementa i pijeska. Velicina vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce zrnaca je izmedu 1 i 3 mm. za slabi mort se dada 2 kg veznog materijala. Medutim. Vr!o jednastavno se magu pripremiti manje kolicine morta. Krupni se upotrebljava pri Pripremajte male kolicine da se ne biste zidanju i zbukanju. cement i gips. kilogramima. Kolicina vode pijeska. pijeskom.. Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki kubicni metar dada aka 250 kg veziva. kubnim metrima. I Pripremanje mortova Mort Svajstva morta adredena su adnosam pijeska. kako za nakan zavrsena rnijesania treba imati plasticnu cvrstocu. Samo je fi ni . to jest ne smiju se rnijesati s ostalim vezivima. i ) Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne . Najcesee upatrebljavana veziva u gradevinarstvu su vapno.2 kg. Gips i tzv. Nakon sto su dvije kamponente dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ranastavlja rnijesati. Posebna je prikladan za pripremanje betana. a zraeni vapna i pijeska. dove i zbukanja. Tog pijeska ima narocito mnogo na vise nega razgovar 0 postocima. iii za male kolicine aka 2. te vapna i gips. san sitniji iii krupniji pijesak. Beton Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je 300kg cementa na svaki m3 sljunka. Neka se veziva magu medusobno rnijesati. vee ih treba mijesati s . brzovezni cementi upotrebljavaju se sarni. Da bi magli povezivati razlicite materijale ne smiju se upotrebljavati sami. betan. Beton. tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki pijesak.

pofagano se sipe u vodu i paZljivo mijeie. Gips se priprema obmuto. promijesajte i dodajte vade F. tf. 11 . Pri otverenju vrece vapna ifi cementa. Zatim istresite na hrpu piiesek i paifjivo promijesajte na suho. stavite ruku pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C.6 Da bi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sito A. Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E.

Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na koji ee se tip busilice montirati. buduci da ce rez lrnati oblik slova V kako se to vidi na crtezu. gotovo metalni zvuk. ali lomljiva. jos bol]e. a zatim nosivi elementi (rebra). udara se lagano u odredenu tocku: prije se rezu tanje. Zatim se oblikuje i pece u posebnim pecima. Puna iii polupuna opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakim udarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo odlucan udarac. glina je slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako upije manje. IIi. vazno je znati kako se mogu prilagoditi razlicitim potrebarna.Odsijecanje i rezanje opeka i . tvrda. Zatim ce se odbiti i vrh oznacen toekorn.. a razlog je vise nego jasan. Vazno je znati razl'ikovati opekarski proi zvod dobre i lose kvalitete. Drzeci ih na dlanu. cruepa Prije nego pogledamo specificnu upotrebu ovi h materija la za 9 radnju. I l 8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom odsijecanju i rezsnju. sto je obicno popraceno svjetlijom zutom bojorn. U tom S8 slucaju upotrebljava eekle. Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj postavi. Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni od ciglarskih proizvoda. a tehnika ovisi 0 razlicitim tipovima opeke. potrebna je opreznost. budu6i da se u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlicitih brzina i rotacija. Lomimo Ii ceki6em. jasnim bridovima. Udara se urnjerano cekicern nesto dalje. Aka upije vise. tj. Tehnike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu. nenosive stranice. r \ . glina je prepecena. mjesto reza osloni se na tvrdi brid. 1 12 . Prilagodavanje zahtijeva sjecenje. Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn. Cigla se radi od gline iii kremenog pijeska. Okrecuci crijep izravnavamo eventualne izbocine. Da bismo zastitill oci od prasine koja ce se pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastitne naocale. jednolicnim povrsinama i crveno-narancasto] boji. Gruba lornljenje illi odsijecanje Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva. Odlican je test pornccu vode: opekarski proizvod monjen u vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog volumena.I . Brusna ploca za rezanje rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu. Cisti rez Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je stroj za rezanje. lzuzetak od ovih opcih pravila cine crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju slabije upijati. Upotreba brusne place zahtijeva neke predostroznosti kako bismo rnouli raditi potpuno sigurno. pornijesanoq s vodorn. prije svega busitica treba da ima stitnik sto pokriva plocu koja mora biti potpuno centrirana. kvalltetan proizvod daje jasan. a na prelomljenom mjestu struktura je zmasta i staklasta.gdje je pokrivena zbukom. strukturu i potrebne preciznosti rezanja. Kval'iteta se prije sveqa ocjenjuje prema pravilnim oblicima.

treba upotrijebiti brusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici. Obavezno stavite zestitne neocs!e B.3 6 RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje. a zatim prijeci na rebra F. Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C. a zatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D. Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti brid i utierejuci u udubinu nesto dalle kao ne G. becejuci taka prasinu na niie. 13 . Ploiu treba okretsti u smjeru strelice.

.

. unutarnji l vanjski. koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemo tek probiti .n ] Zidovi kuce. pricinjaju mnostvo problema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici: uleanuce.. prsnuce. pregrade. Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar. ogu/jena ibuke koju treba popraviti..

Danas. Zidovi imaju dvije zadace: a) preuzimanje opterecenja b) zastita Ijudi i zivotinja od topline.. J . valja znati koje zidove rnozerno zidati sami . ) ) 5 ~ \ • _J 16 . hladnoce.. buke.UNUTHASNJI ZIOOVI 1 PHIGHADI •r I 1I eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive zidove. vremenskih nepogoda . kada seizrnicko inzenjerstvo preporucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa. Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih meterijete: od kamena pa do gotovih betonskih elemenata.

a s kracorn stranom veznjak. koji se ispunjavaju rnortorn moraju biti sireki oko 1 em.unutarnjih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasadnih zidova. odnosno 1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na donji red. Sudarniee dodirnih redova opeka (iii blokova) u zidu moraju biti odmaknuti za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom N neznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao na D. Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan je na crtezlma. Zid mora biti napravljen od sto vise eijelih opeka (iii blokova). ranije smatralo da zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara tavan) nije nosiv i kako njemu ne treba posvecivati paznju po pitanju cvrstoce i konstrukeije. U pravilu se moramo posavjetovati s arhitektima-projektantima koji ce nam objasniti koji su zid ovi nosivi. Ako je nemste.2 em. Kod pravilno sazidanog debelog zida (25 em) mora se na lieu zida vidjeti jedan red opeke po duzlru. to jest koji ne preuzimaju znacajno opterecenje. Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda opeka (iii blokova) u zidu. koji mora biti debeo 01<0 1.kao SAMOG RADITELJI. zidanja? Zato. Temelj Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. Vanjske j unutarnje plohe zida moraju biti okomite. No kod potresa su obicno ti zidovi bili uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini zgrade. Unutarnje nenosive zidave rnozerno postsvljati direktno na donju betonsku padlagu Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid potrebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidroizo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi se kapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornje siojeve podne konstrukcije). a drugi posirini. glavni iii konstruktivni. Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva se duznjak. Prije pocetka zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila: Redovi opeka (iii blokova) moraju biti vodoravni kako po sirini tako po duzini zida Razmaei izmedu opeke (iii blokova). Ta] vertikalni meduprostor zove se sudarniea. a koji S8 zove lezajnica. treba da pocive na so/idnom temelju i da se podigne vertikalno. Takve zidove i skoro sve ostale treba zidati profesionalni zidar iii sarnograditelj prema projektu iii uputi projektanta. a koji n~nosivi. a pregradni tanji. Takoder valja znati i potrosriju morta za zidanje jer to olaksava nabavku vapna i pijeska. Kada se kupuje opeka i doprema na gradiIiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike. Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zidovi deblji. pritis(. • Valja odmah razlikovati dvije vrste temeljenja naknadno izvedenih zidova . 17 . takoder je ispunjen mortem. 2 Da biste ravno rezali plocice E upotrijebite brusnu plocu L montirenu na busilicu.uf:/ ploCicu dtenovime. Zasto pitati projektanta prije jer S8 npr.

Zidarskorn zlicom evrsto ga obradite i nabijte taka da izadu mjehurici zraka. izbetoniramo pritmeticne temelje (u desceno] oplsti). 2. hidroizolacija. morat cete podici sve plocice koje prelaze liniju zida. .. Udubina mora biti dovoljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja ispod temelja.I . o 8 o 18 . stedeci tako beton. temelj ce se nalaziti u zemlji. Ovako se radi priprema za zidanje zida. a upotrijebit cere beton pripremljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelova pijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece cvrsto kamenje.I . Tako je osnova za zid spremna. Pornocu celicnog sjekaca dignite plocice iii drugu podnu oblogu. izravnavajte zati m zid arskom zlicorn cernentni mort dok se na povrsini ne pojavi nesto vode. Pazite da se ne susi prebrzo. U slucaju da gradite zid na otvorenom. Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripremit cete na slican nacin kao i onu koju radite na podu. Na eementni mort stavite dasclcu. ako je rnoquce pokusajte linije zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli suvisan posao. Odstranite i toplinsko-zvucni izolator. •I 3 Moze i ovsko: ako iettmo da zid od opeke izlazi izravno iz zemlje. 1. rupa za temelj bit ce duboka 80cm. a zatim s obje njene strane jos dvije u razmaku koji iznosi polovicu debljine zida plus 4-5 em. pazeci pri tom da ih ne slornite. Na donju betonsku podlogu postavlja se izravnavajuCi sloj.radi kasnijeg prodiranja kapilarne vlage. Pazite da ne ostetite izolaeiju . koji ce lezati na padlozi prethodno izolirano] od kapilarne vlage. vee zasticenu hidroizolaeijom. Ako su plocice rasporedene tako da prave uzorak kao na sl. Na crtezu 1 vide se slojevi podne konstrukcije. Pricekajte 48 sati prije nastavka zidanja. Ostale pokusajte dlijetom odlijepiti od tla. Odstranite plocice (iii parket) i zatim cekicern razbijte donje slojeve. a siroka 40-50cm. a na nju libelu i tako provjerite da Ii je izravnajuci sloj ravan. Pripremite smjesu od cementnog morta (cement: pijesak = 1 : 3) kojom cete izravnati (iznivelirati) neravnine na staroj podlozi. U zavrsno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi plocice po mjeri kao na sl. Olovkom povucite na tlu simetralu buduceq zida. sve do horizontalne izolacije (Ijepenke i smole). Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn zernljistu tada se betonira direktno u iskopu. najvjerojatnije cete morati razbiti prvu plo cicu. mozete se posluziti sjekacsm i dlijetom. Da biste to napravili. postevimo hidroizolecijski slo} i na njemu zidamo zid od opeke. provjerite libelom da Ii je podloga horizontal na. Sloj cementnog morta nanosite u sirini zida i debljine 4-5 cm. U stucaju da gradite zid debljine opeke iii opeke i pol. slojevi zvucne i toplinske izolacije i finalni pod sa potrebnom gornjom betonskom podlogom.

prcduzni. Aka se radi /0 vecsrn zidu. Zatim izmedu dvije letvice razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan.te kako tete nenositi mort. Pornocu zidarske zlice odstranite mort koji izide ispod opeka. Nakon toga se razmazuje zidarskam zlicorn do 1. 19 . koja rnoze biti prizmaticnoq (sira prema dnu) iii oblika kvadra. pripremljen u omjeru 1 : 2: 6 (cement. Prije nego pocnete zidati. zabiljez. Dok zid raste. Blokovi iii opeke moraju se neznatno dotieati napetog konopca . pocinjuci s oba kraja zida prema sredini. Ako se ova] omjer dijelova morta toen ije izracu na onda za 1 m3 gotovog morta treba: 270 kg cementa 0. Pri zidanju opekama treba paziti da drugi red ima na licu zida duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake.Zidanje drugog reda blokova iii opeka jednako je prvom s tim sto se sada rnortom popunjavaju i reske izmedu opeka iii blokova prvog reda.ima 1 i 2 viditekako se izmjenjuju redo vi. treba postici vezanje s ostalirn zidovima na koje se nastavlja..29 m3 gasenog vapna 0. treba u pravilnim razmacima umetnuti metalne klinove u nj. odatle pocnite rediti. te od cementa. blokova ugraduju se u mort. Komadi opeke iii ~ 4 Oznecite zid K .5cm debljine. Najcesce se stavljaju dva sloja Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza. oplatu. a da ga ne uglacavate. Prije pocetka zidanja rnorate na betonski temelj poloziti tzv. vapna i pijeska pripremite mort. Valja primijeniti dvije Ijepenke br. horizontalnu izolaciju s vru6im namazima i izolacijskim trakama (ljepenkama). vapno i pijesak). Da bi zid bio cvrst.87 m3 pijeska 270 I vode U posudi za pripremu marta 'na suho se dobro izmljesaju cement i pijesak. rnijesalice za beton tu su pravi pornocnici. Najprije se zidarskom tavicom (rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort po podlazi. a okomitost viskorn.jepenka se mara na spojevima preklapati za 1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu6eg opecnoq zida. Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja opeke (sl. provjeravajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova uzlcorn. 4). 80.N a pjescanom tlu potrebno je najprije izrad iti. Podizanje zida Na pripremljenom temelju rnoze se poceti podizati zid. opeke dobro natopite u vodi. Na mjestu spoja treba skinuti zbuku s postojeeeg zida. Na detal. Mort za zidanje zidova mora biti tzv. Osim toga. l. potom se doda qaseno vapno i voda te se sve skupa »rnijesa« na mokra.

Prlje lijevanja betona treba pripremiti cetiri zeljezne sipke presjeka 12 mrn. nekon svekih nekoliko 510leva zida. tzv. novi i stari zid iii pregradni zidovi) valja izbetonirati armirano. otvorite supl] ne u sta rom zidu. kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid ne ostane ogoljen. koje se protezu od temelja do vrha zida. Prema tome. 0 ne bi trebale drzati sirinu i visinu veznih zidova. kako je to prikazano na slid 2. koji se necs doticati staroq. Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim podrucjima umjesto zidanih sastava zidova (sto je bilo uobicajeno ranije) budu armiranobetonske vertikalne veze.staticars. Pocevsi odozdo. vise se ne zida pravokutni ugao vee se zidaju samo krakovi zidova do ug Ia. ) I Pravokutni uglovi zidova Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni ugao. a koje moraju biti taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa stranieama od oko 25 em. Radite odozgo prema dolje. kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja . U ranijoj tehniei zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u opecnorn zidu predvidena za opecni spoj -I 20 . gdje se nazupcenjern ostavlja rasporsupljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu okomitih dijelova zida. Sad a rnozete nastaviti zidati novi zid. bilo da zidovi cine pravokutnik iii se pravokutno sudaraju (npr.Sastavljanje i medusobno. povezrvanje dvaju zidova Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje: a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa starim b) stari i no vi zid cine ugao. 1 Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebe voditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotje povezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem. Nakon toga izradi se oplata (slika 2) u koju se izlije beton. izmedu starog i novog zida.betonske stupove tzv. Dakle. Nakon sto se dvjema paralelnim linijama obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na kom ce se novi zid pripojiti starom. koje cete popuniti betonom. nego ce izrnedu ostati pro star' za armiranobetonsku vezu (sl. uglovne (vertikalne) serklaze. Betonira se postepeno. . Pri zidanju novih nosivih zidova obavezno treba zatrafiti savjetarhitekta odnosno konstruktora . sve udubine. na jednakim razmaeima (3 reda). ostave se nazupcenja 5 isturenim i povucenirn opekama iii blokovima. Prije betoniranja dobra operitesupljine. u slucaju zida s jednim licern na svakih 18-19 em. Zbog opasnosti od potresa danas se taj tzv. npr. 1 ). zidarskim dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka duz dviju linija. . vertikalne serklaze. prevezn i sloj opeke zamjenjuje betonom i armiranobetonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva zida.

pri konstruiranju duz zida stavljajte dvije opeke. Na primjer. vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu. 2. predstavljat ce pravu branu kisi koja steti zidu.Potporni zid Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze podnijeti pornicanje i klizanje tla. morate napraviti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak zemlje i vlagu. ne toliko pritiskom.5 dijela pijeska). morat cete rezati iii lorniti opeke po mjeri (sl. Zid rnoze biti i od betonskih blokova. Oa biste postigli potpu nu okomitost straznje 1 De biste zid dobro uzideh. Kao i za podizanje bilo kog zida na otvorsnom. C. Oa biste poduprli mali nasip. koje ce s luziti kao vodilje pri radu i pocnite zidati zid minimalne debljine 50em u bazi. koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u dodiru. Pricvrstite ih potpornjima G. njegova vanjska strana mora imati odreden nagib. Kao sto vidite na sl. najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje. potrebno je pripremiti dobar temelj i koristiti si Iikatne opeke. napravite u zidu otvore (is~ puste) kroz koje ce otjeeati voda. Kada zid bude gotov. Na njih postavite uzice. posebno na vlaznim terenirna. R 2 Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite ne potpornom zldu na nekoliko mjesta ovskve ispuste za vodu R. Da biste umanjili taj rizik. rebijte na kraje vime iskopa A okvir od letava B. Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlicitih redova pocnite uvijek od prednje strane. zabijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~ profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv klizanja. Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte cavle. E i F. D. Buduci da bi zid trebao podnijeti pritisak zemlje. za zid visine 1 metar i debljine baze 50 em. gornja ploha bit cesiroka 33-34 em. necirn opterecene. Cavli H s/uie de biste poloiiti konopac / opterecen olov om (visak). 3). odrezani dio okrenite unutra nakon sto ste ga premazali cementnim rnortom (1 dio cementa i 2. otporne na smrzavi ~ cu. strane zida. koji su jeftiniji od silikatne opeke. jednu na drugu. Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti letvicom polozenorn uz bridove opeka. Ako se zid podize na nagnutom i nestabilnom terenu. a da se pri tom ne osreti. 1). prijeko potrebnog za pravilnu gradnju (sl. Posluzit ce vam za napinjanje ko~ nopca. Uobicajeno je pravilo da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. Stavite okvire od letvi na oba kraja iskopa. Prije nego pocnete s lijevanjem betona. te na 21 . Ispusti se prave od istih ili supljih opeka.

tj. Prije betoniranja vrh zida se polije vodom. stavljenih u red. Po potrebi opeke lomimo iii ako posjedujema reznu plocu . Letvice forme D oblikovat ce okepnicu. Kako s gradnjom odrnicete uvis. kako je to prikazano na slici 3. 3). otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda probija. a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenim Zlijebom.njih trecu po duljiru. Da bi povrsina bila sto tvrda pospite je tankim slojem cementa. Vazno je da u betonskom vijencu bude izadena okapnica. nanizite ih na dvije letvice ad drveta. lid lei! na sneznom temelju ad betons B.sijecemo (detal} 2). 22 . jednak je debljini jedne opeke. Taka 6ete napraviti otvor koji se mora protezati kroz cijelu debljinu zida. J. a dascica E klizuci po rubnim daskama daje vijencu jednoliiien oblik gornje p/ohe. Da biste bili sigurni da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad biti dobar. uzduzna udubina s donje strane da se voda s vijenca ne bi cijedila niza zid. koje cere izvuci kad uzidate garnji red zida. Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije taka da u strukturu zida umetnete suplje opeke s uzduznirn otvorima. Beton treba biti kompaktan s omjerom Cementa i pijeska najmanje 1 : 3. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F. Te opeke ugradite u dubinu zida taka da rupe u njima budu medusobno povezane. Cigle upotrijebljene za pravljenje otvora treba medusobno povezati mortem Preporucl] iva je na un utarnju stranu otvora nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom zlicom. Prije betoniranja izradite oplatu. • • I 3 Potporni zid treba napraviti taka da maze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stopu temelja. Prostor izmedu dviju opeka. Da bi se zid ad opeka zastitio ad vlage pokriva se betonskim vijencem (1 .

detalj B). Dimenzije su sliiedece: duljina 12 em. skinite zbuku oko pukotine (slika. dodajte vodu i napravite smjesu mekanu poput tijesta. a da biste to saznali. Da biste to ucinili. S obje strane ostecenja stavite eementni mort u razmaeima od 2030 em. 23 . dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijeganjem zida i temelja koje se do kraja primirilo. zbog vlage bi se taj materijal mogao deform irati i izazvati pueanje stakalaea. detalj A). Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela cementa i 3 dijela finog pijeska. rninirnalna sirina 2em. U svakom slucaju. Iz blizine osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebite povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0 svjezem iii starorn ostecen]u. Uzmite tanku celicnu zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. medutim. imaju ostre bridove i svijetle su boje. pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na mjestu gdje je i puknuo zid. upotrijebite sjekac. udarajte cekicern u blizini pukotine i slusajte odjek: mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od zida i da je cijela struktura zida izgubila pocetnu ejelovitost. sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. Umetnite jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana na crteiu C. Stare pukotine imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i prasnjave: svjeze. iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ). oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu.Ocjena kvalitete zidova A Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pukalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih popreviti? Deformacije i ostecenja posebno se javljaju na starim zidovima. Prije nego pozovete strucnjaka u pornoc. uklonite ih i popravite pukotin u: prosi rite je i na punite cementnim mortom a vece supljine zacepite kornadicima eigle. No. pokusajte sami procijeniti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i bas tu pocnite pregledati zid. Ako cak nakon 30 dana stakalca ostanu eijela. Spuzvorn operite zid s kog ste prije skinuli zbuku. nemojte se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje. Pri upotrebi klinova s vanjske stra ne zidova ne smijete koristiti gips. Forma tog klina je u obliku slova X (slika. detalj C). Prvo treba utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii dublje. u svakom slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno razdvajanjem zbuke od zida. u to narnjestite stakla poprecno na pukotine (slika. najveca siri na 6 em.

Otvor zagladite gipsom i utisnite okvite. ispunite »zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed ista. Prije nego pocnete prosiriveti busotinu. pripremite iitku smjesu od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode. pocnite sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj strani kruga i to s obje strane.Busen]e preqradnoq zida Ne dogada se svaki dan da morate bustti pregradni zid. lopatieom skidajte preostali gips. Poslije nekoliko sati rnozste postaviti eijev. Da biste izg. to nije teiek poseo. naravno aka se izvodi pravilno. Potrebna oprema se sastoji od sjekaca dugog 25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce pojednostaviti posao i pornoci da srusite samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista potrebno. Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje strane dok se ne zabiju s najmanje pola eentimetra u zid.i. / 3 Nastavite iskopavanja s obje strene. ana kojaje potrebna za prolaz eijevi za vodu iii za odvod. Postoj i mogucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan dijela zida u kom ce biti rupa. Kada provucete eijev. Izvadi- 1 Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busite skroz neskroz. Kako cete raditi? Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora. 2) s poklopeem.lacali okolni zid. za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga10. Postavite okvir 0 i po njemu izravnajte preostale izbocine. kaa npr. te okvire (rozete). zatim pronadite eentar i u toj tocki pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton. Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid je uvodenje instalaeije. Ako rupa mora biti puna manja. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok ne dobijete potpuno cilindrican otvor.1 • t \ Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku. Da bi posao izgledao profesionalno izveden. Nastavite raditi dlijetom izvana prema sredini. . usmjerenim prema centra. npr. dimovodnecijev. najprije koso a zetim okomito na zid. ureiite kruinlcu B dlijetom C. Sad radite siekacern. ali ne predstavlja poseban problem. Pogledajte kroz rupu i dlijetom uklonite preostale izbocine. 24 . rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim okvirom (sl. prakticira se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja se paslije prosiruje sjekacern. Nasuprot onome sto bi se mog/o ocekiveti. zagipsajte rupu aka je otvor slucajno prevelik. naizrnjenicno s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi otvor.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em. Prije qipsanja otvora metalne eijevi omotejte pustenim trakama. Na isti nacin moiete i na drugoj strani obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se podudarati s prvim.

. Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba voditi brigu 0 tzv..50-2 m).. Ovaj posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor umjerene velicine (najvise 1. glavnom zidu. kako zbog detaljnog »snirnanja« stanja zidova tako i zbog eventualno potrebnih statickih proracuna. Vrata u nosivom zidu Prije bilo kakvog zahvata treba se posavjetovati s projektantom. nadvoja H i otvors I za grede-klijesta podupirata. ali se more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u nosivom. . I _______________ l I .. I 2 Najprije izbusite rupe I u koje se umecu gredeklijesta po dupira ca. G ~/: 1 Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uzice F. Otvor mora biti samo malo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu.Nova vrata voditi neko specijalno rasterecivanjo. 25 . Na zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii oznacite zaernjenim uzetom. To se vecinorn radi u pregradnom nenosivom zidu. nego i za vrijeme dok radimo.---r~=--:~:---~J H. ne samo kad je posao zavrsen..2 m rasterecivanje obavlja 9 ornj i plast zida iii armiranobetonski serklaz._I"r:J I. nosivih i pregradnih. I . pa nije nuzno iz- --. a eijela se konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata premjestiti na drugu stranu. Iznacl vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije rupe dimenzija 12 x 12 em kroz koje ce se provuci podupiraci. crtei otvora vrata G. Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste zidova .glavnih. Odebrsti pozicije rupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro.. Kod malih otvora raspona do 1.-J I -. I I Probijanje otvora za nova vrata je u svakorn slucaju odgovoran posao i obavlja se s mnogo paznie i opreznosti kako bi se zadrzala potrebna stabilnost svih preinacenih zidova. povezani i ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12 em (kao klijesta). Oznake moraju biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da budu vidljive i nakon pccetka radova. vece radove ipak prepustite strucnjaku. Na grede-klijesta tik ispod stropa stavlja se potporna greda. __ ~ . nenosivih. I . . Podupiraci su u stvari stupovi. rasterecivanju tog dijela zida. .

detalj 2) inace se izraduju odmah pri podizanju zida. drvenog okvira i dovratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv icom. rnoze se dogoditi da donja podloga (iii stropna konstrukeija) popusti pri opterecenju. Uzljebina treba biti visoka 14-15 em.opeke.72 sata. Radite pazfjivo kako ne biste poqresnim udareima unlstili vise zida nego sto je potrebno.1 • I I • Otvor u nenosivom zidu Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni stropnim konstrukeijama. detalj 4). Istake za dovratnike (slika 3. ostavlja se rub od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik. Daske povezite uza zid pornocu celicmh svornjaka iii drvenih gredica. Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna je navedenoj. 3). Danas se vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni armiranobetonski nadvoji. MONTA . Nakon toga. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu pova. Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosireni otvor zida. Za izradu podupiraca obicno se koriste grede 12 x 12 em (sl. Hasterecenje se izvodi tako da se na ove daske cavlirna pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja zida. tj. srusite dio preostalog zida te ucvrstite drugi nosac jednakih dimenzija. celicne nosacs treba pokriti tzv. Ako je pregradni zid jako visok. koja proizlazi iz statickcq proracuna. a duboka 12-13em. traverza). Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti otvor. Ostali zahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisanirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove. mogu se upotrebljavati prenapregnute armiranobetonske gred ice iii grede od tzv. postavljenu na cementni mort. . 26 . Nakon 510 ste naerta Ii otvor za vrata u zid u. »umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju. Ako se radi a nosivom zidu debljine 25 em morate izraditi istaku (spaletu) u zidu. dok se kod probijanja novih vrata usijecaju pornocu celicnog sjekaca. kojeg cete ucvrstiti dijelovirna eigle i cementnog morta. Ako se koristi beton. Beton je omjera 1 : 3 (cement: sljunak ). podupirace rnozete skinuti. Znatno su tanji od nosivih zidova. koje leze na podlozi (slika 3. vanjske strane nadvoja se zapune betonom iii obzidaju. detalj 1). nego na podloznu plocu od eelienog lima. tada oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu (vidi sliku 3. kao u prethodnom sluca]u. poslije 48. Obicno se oko 30 em iznad vrata izbuse tri rupe. Rad je tu jednostavniji i brz i i ne zahtijeva privremeno podupiranje stropne konstrukeije. Naime. Traverza iii celicni nosac ne polaze se direktno na jednu opeku. Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u buducern nadvoju. Dakle. N912 vi sine 12 em. privremeno rasteretite zid kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jednostavno. Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja treba biti 20 em veca od sirine vratij u. Preostale supljlne izmedu drvenog okvira i zida obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom. tako da se u nju rnoze smjestiti eelieni I nosac (tzv. Kada se beton stvrdne.I 1. Pri zapunjavanju iii obzidavanju eementnim mortom. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekoracujte polovieu debljine zida. Spojniee izmedu zida. rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar nacinjenoq naerta. Kosniei se takoder postave na daske. kojeg dimenzije odgovaraju dimenzijama dovratnika i u kojem ce biti vrata.klinovima izmedu dviju stropnih konstrukcija. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv. U opecnom zidu izradi se istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir »na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. a rupe zatvoriti mortom i komadima opeke. rabie mrezorn s okancima promjera1 em na koju se nabaeuje mort i zagladuje. Sada prijedite na drugu stranu zida i ponovite postupak. prije nego postavite rnontazni nadvoj. Moze biti i N914 iii neka druga visina nosaca. Prije ukrucivanja posebnu paznju treba obratiti na donju podlogu koja drzi teret stupova. izdubite zid iznad vrata da biste naprav iii sjediste za montazni nadvoj. No za preuzimanje opterecenja zida iznad vrata.

--_ ---I-I I I I I I I I I I I I I I I I I 3 I I B I I I I I I II I I i __ __ _l I 5 3 Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucene kroz rupe na zidu C. Meduprostor adazga zap unite betonam I. r 27 . Napravite siedist« E za nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1 ali tsko da rupu za drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu. I I I I L I I I --. a 5 dve momeine tipa nadvoja. Zatim se iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3).2 I I --oJ . Detalj 4 prikazuje kako poduprijetipregradnizid. prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke. Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zids izraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata.

ne znaci da se to svida i susjedima. " I 1 Posao mora biti jednostavan da ga i pocetnik rnoze savladati. Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse. u sluca/u da ne moiet e dobiti panele dovoljne veticine morat cete se odluciti za zidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rnaterijslom npr. C su najcesee ad sluminije iIipocincenoq lima.Izrada pregradnih zidova 1. pogotovu ne ako materijal pripremate na stepenistu.(. Kako napraviti drvenu pregradu? Moqucnost da kUGU adaptirate po ietii i ujedno stedite. B . Osim toga. Valja irnati na umu da u gradu nema mjesta za pripremanje vecih kolicina morta iii za gomilanje potrebne cigle. N e zaboravite pripremiti dobar temelj Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plata A lJ metalne profile B I C. stropu I podu odredite zidarskim konopcem. sup/jam opekom. Poloiaj buduce pregrade na zkiu. Profili se ucvr(. aka se netko od nas raduje rade6i nepoznate poslove. 28 .. pregradni zid mozete podignuti pornocusupljih opeka. Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinu zida do strops. Ako imate dvoriste za priprernu rnorta.1 .uju za zid i za pod pomocu vijaka i plesticnih umetska. Na detaljima 1 i 2 Vide se pojedinosti stezanja gradevinskih panela pornocu treke C lJ profi/ B.

pazljivo izmjerite duzinu zida.i stijene najvise se izvode taka da se na vanjske povrsine postave gipsane place. sivi finis. presvucene posebnim papirom na kog se direktno mogu lijepiti tapete. koja stiti donje rubove ploce. Kod nas se najvise primenjuju gips-kartonske ploce. Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za lijepljenje tapeta. Panel-ploce su pravokutna oblika i prikladne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca te ploea i zida.c A (~ B i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima gdje ce ill se dotaci novi zid . tj.. Gipsane pregrade U prodavaonieama se rnogu kupiti panelploce (panelke) namijenjene upravo brzoj rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova. a istovremeno se uz nju postavl i profi/irana kutne lei va. Zatim kupite onoliko panelki koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri dodavsi 1 em. Kad ih donesete kuci. Izrnedu razlicifih postojecih tlpova (vrsta) odabrali srno. Ovaj tip panel. drvoeementne i gips place kao sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rnaterijalima izmedu dviju ploca (sendvic stijene). Zelite Ii zatirn u zidu napraviti vrata. pokucstvo pomaknite. ucinite slicno po uputarna u prethodnom poglavlju. Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi. nemaju papirnatu oblogu nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem i licenjem glatkog zida. prekrijte plasticnorn folijom i pocnite s po- 2 Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umecima. Panelke mozete rezati obicnom pilom iii kutnorn brusilieom. zbog primjera. jedan tip gips panel-ploca sa srednjicom od sacaste konstrukcije. 29 . preporucljivo je upotrijebiti materijale koji zahtijevaju najmanju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke. Odaberete Ii ovaj tip panela. Ako sav posao morate obaviti u stanu. Zategnite zidarski konae kako biste oznacili mjesto gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte okomitost zida pornocu viska.pi ace izraduje se u standardnim dimenzijama i prikladna je za prostorije visine 3 m. Pregradni zidovi il. Paneli se mogu postavljati i za tzv.

a B ze strop pomocu plastii5nih vijaka. Krajne stupove napravite ad jelovih grediea dimenzija3 x 7 em iii slicnih. u sredi ni (srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite na podnu gredicu drveni klin (slika 4) s jedne strane okomite letve. Provjerite okomitost i prikueajte kli n cavlima. ali za samagraditelja ta teoretska razlika nije bitna. paral elno izradite dvije konstrukcije drvenog kostura. to isto ucinite na gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no vertikalno (pr. Izmedu ploca unutar gredica mogu se . 1 4 Nosiva konstrukcija je napravljena od stupova C. Drveni kostur Izvedba drvenog kostura nije posao za zidara. Oba umetka zabijte za gredieu na stropu iii za stup. na drugu stranu stupa umetnite dr.I I slom.. Na kraju konstrukeiju oblozite s obje strane materijalom po telji. posluzivsi se plasticnim vijeima i 8-m01 urnecirna.ugi klin od tvrdog drveta. drvenom oplatom iii gipskartonskim plocama. Nastavite pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvije moraju bit. Zatim odgavaralucu gredicu na podu ucvrstite na isti nacln. Oebljina takvih zidova sa zvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko 17cm. Grediee su istih dimenzija. a druge na razmaku 40 em. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinosti ucvrsciven]«. Vratite se na pod. Zelite Ii zid dobrih zvucnoizolacijskih svojstava u ovoj »monting« tehnici. 1 3 Da biste napravili nosivu drvenu konstrukciju kao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gredicu A za pod. Na gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim klinom (umetkom). U ovorn slucaju se prije svega izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili). utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rnineralna vuna). 1. u dodiru sa zidom. Izmedu stu pova ucvrstite poprecne grede koje ce pojacati eijelu konstrukciju. upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F i G. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i poneki put kontrolirajte mjere: maze se dogoditi da strop i pod n isu sasvim para lei n i. 30 . Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne. tako da lakse mozete raditi. Nakon pribijanja pregradnih gredica H suplja resetke se puni izotscijskim meterijelom i obleie prema ze/ji. Dvjema crtama. razmaknutim za debljinu panelke oznacite poloza] novog zida. .. Pricvrstite najprije gredieu za strop. unutar kojeg se po laze mineralna vuna. Okornite grediee maraju biti krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na gornju i donju gredieu.ovjerite pornocu viska)..

sloj je tzv.5 mm (mulj). a vapnene samo za unutarnje radove. Zatim meduprostor ispunite mortom C nabacite ga na zid. 1 U svakom slucaju. Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesanjem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vapno : cement: pijesak). Postoje ibuke s mineralnim vezivima. Zid dobra navlazite.2: 3 (cement: vapno: pijesak). Ova pravilo ima samo jednu iznimku: aka je zid ad betona maze se zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati uz njega. Kruinim pokretima gladilice F zeqtsdite ibuku. Za mjerenje volumena obicno se uzima lopata iii neka manja posuda. Za fine zbuke upotrebljava se pijesak veliclne cestica od 0 do 0. Drug. i tzv. da se tzv. zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne dobije podatna smjesa za zbukanje. Kubni metar zbuke obicno je dovoljan za 40 m2 zida. koja se sastoji ad 1. U pravilu. prije zbukanja novog zida treba pricekati 40-50 dana. Ooicno se kaze. Prije svega zid ne mora biti nov. gruba zbuka. 150 kg cementa i 1520 kg pijeska. ziderskom ilicom kao na primjeru D. koje znetno o/akSavaju posao. 2 Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvom rsvnjscom E. volumnog dijela cementa i 3 volumna dijela pijeska.Kako zbu kati . a pomiCite je i desno -lijeva. koja se obicno rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hidrantno vapno u prahu). Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbuke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska. Letva mora kliziti s viseg na niie. a aka je od kamena morate ga ocistiti da bi se zouka bolje primila. najprije na suho. jer ce se u suprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu opeka. produzne zbuke sa cementom primjenjuju za vanjske. Cementu se dada 10 do 20% vapna. Po kolicini veziva. oibukejte trake vadi/ice A pomocu letve B. finoci pijeska i narnjeni zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. da bi se zbuka nanijela i· izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti nekih jednostavnih pravila. cementni »spric: iii cementna prskana zbuka. Prvi sloj zbuke je tzv. plesticne ibuke koje se isporucuju u pastoznom stsnju i nije im potreban nikakav do datak. Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u omjeru 1 : 3 (vapno: pijesak) i cementom u omjeru 1 : 0. Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm. kojime treba dodati samo vodu. Danas se na nesem triistu mogu proneci gotove industrijski proizvedene ibuke. zbuka se nanosi u dva iii tri sloja. Pazljivo promijesaite sve sastojke. Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm. Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijedecih postupaka: a) na zid se nabacuje mort i poravnava u ploce promjera oko 15 cm 31 . Da biste revno oibuketi zid.

nabacena izrnedu dviju traka pocevsi odozgo. Prikucajte najprije dascicu (duz eijelog zida) s jedne strane (jos neobradene) tako da strsi 1 em izvan liea zida. naprotiv grubo zagladena povrsina pomoci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje prione uz prvu. Eventualne neravnine obrusite brusnim papirom. 3 Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskom cetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazuju strelice. Ako se za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele mrlje. brid s jedne strane ucvrstite dascicorn. znak je da odnekud prodire vlaga. Ako zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanom zbukorn. skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni zid isto da strsi 1 em. Zbuka se najjednostavnije i najbolje zagladuje pornocu gladilice . zaravnajte i ocistite metalnu povrsinu. '. finalnu obradu zidnih povrsina.»Prva ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrsenosti... Tad ozbukajte neozbukani zid. Za drugu ruku. Ako zelite ozbukati udubine. fino zbukan]e ne morate pricvrsciveti dascicu. G pokazuje poloie. sastruzite ih priie nego olicite zid. ali bi bilo dobro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi povrsina brida bila cvrsca. posluzit ce za vodenje letvica kojirna se izravnava zbuka. Kad zbuka »pr imi«. Da biste je zagladili do savrsenosti. zbukaj- te lice zida kao sto smo vee opisa!i.b) vodoravno i okomito poravnavaju se ploce na razmaku od 1.5 m pornccu letve. ostavite zbuku da se susi bar 40-50 dana. a zati m isto ponovite na slijedecern dijelu zida. a sluze za drugu ruku zbukania iii za tzv. radite ovako: ispunite do polovice zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava i zato uvijek pripremajte male kolicine. N aizrnjenicno je izravnavajte i izglad ujte. Gipsanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite rnasu pod kutom od 300 uz zid. tj. u suprotnom cete na zidu imati vlazne mrlje. nanose6i zbuku sasvim do daseice. Prije licenja iii postavljanja tapeta. pricvrstite za zid metalni kutni profil s malo marta tako da njegova vanjska povrsina bude u visini buduce zbuke.. zatim viska i libele c) ploce od marta spoje se zatirn zbukanjem u okornite trake vodilice koje ce posluzlti za vodenje letve d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava se mortem odozga prema dolje i zbuka poravna letvom ravnjacom i drvenom gladilicom e) kada se osuse. Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdje postoji rnoqucnost ostecenja. letva mora kliziti odozgo prema dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo i desno (slika 2). Zatim nanesite mort na zid kao sto je vee opisano. lrna ih razlici ti h vrsta. Ako se ponovno pojave. uqlove i bridove zida ne radite istovremeno na oba zida. Danas postoje i plasticne zbuke u pastoznom stanju koje se isporucuju gotove. 32 . dobra je cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati pomocu drvene letve kojom cete prelaziti preko traka. g/adilice pri upotrebi gotovih plesticnii: ibuka.

Raznovrsnost preinaka ovisit ce a rnastovitosti svakog pocetnika. Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4 dijela pijeska): zaronite suplje i obicne opeke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu. moze i ana koj a se inace korist i pri izgrad nji dimnjaka. 2) na dovoljnoj udaljenosti od 33 . na prostoru ispod stepenica iii tame gdje stanujete. mozete poceti zidati. trasnjirn 2 Pol ice za boce Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako sluze kao police za odlaganje boca s vinom Za bezu od ciga/a prosttite mort G.Mali pornoenl radovi Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa materija/a. Ovdje cerno opisati samo nekoliko primjera. u preostalom okolnom volurnenu. Konstrukciju mozete podici u podrumu. 0 nacinu kako ce slagati geometrijske oblike od ovih rnaterijala. stijedeci crtu F i na njega poloiite cigle H preme mjerama sa slike 1. Potrebna je opeka posebna oblika. 1). Izmjerite udaljenost E i oznecite na podu crtu F ietiene du/jine. N anesite na tlo »posteljicu« od marta i na nju slozite red punih opeka (sl. Morate imati tocno toliko supljih opeka koliko boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka. potoiite brid cig/e A na pod B taka da se stranica C douce zida D. Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unupregradnim zidovima da bi se stan ucinio funkcionalnijim. U ovom zadnjem slucaju radite pazljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent. nalaze se uzduzni kanalici. radi se 0 supljo] opeci cetvrtasta presjeka s velikom ruporn promjera oko 12cm u sredini. koji u primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu toplinskog izolatora. Na cigle opel stevite mort i oznecite potois] supljih cigala L. Izmjerite razmak koji dijeli drugi donji kraj opeke ad poda (sl. Zbog mjers. ti. s pogodnim naqiborn i dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit» je funkcionalnom. na hladno rnjesto. Oko rupe. Ta udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. Primaknite opeku donjem bridu zida i podignite je gore dok se kosa stranica ne priljubi sasvim uza zid. ali ie odgovornost mania zbog oqranicenosti posla. Kao i za zidove potrebni su opeka i mort. a pocet cerno od upotrebe supljih opeka i blokova za pravilno cuvanje dobrog vina.

Zadnjih godina se medutirn karnin ponovno vraca u mnoge domove. Najprije su ga zarnijenile peel. Na opeke nanesite malo morts i gore stavite suplje opeke. koji potjece od drveta. Aka su medutim state velike trebat be potpuno izmijeniti unutrasnjost kamina. mozete ih i prebojati. Zna se da je poszija plamena. ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T. S vremenom mogu sejaviti slijedece smetn]e: pukotine. slsiuci cigte jednu na druou.zida da na njih mozete poloziti prednje krajeve prvog reda supljih opeka. odstranite usisacem. Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih opeka iii posebnih blokova nacinienih od vatrostalnih materijala. a zatim prakticni radijatori i drugi izvori topline. vee prerna tome sto bolje odgovara ambijentu gdje se nalaze. Popunjavanje resk» i pukotine vatrostalnim mortem pomocu liCilacke lopatice. malo nagnute natrag. pucketava i neodoljiva. ako ielite tskirejte. 3 Zidajte do iefjene visine. Stoga kamin valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila 4 Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu. Svu prasim. lzboiiine M izgladite brusnim pap/rom N. boja ce ostati nepromijenjena. Kamin Kamin. Ne treba ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno (slika 3). kistom U dobra ope rite dio koji cete poprav/jati. Lezeci u otvorima u cig lama. unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i sigurnosti. 34 . Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te popravite bridove. Ako nosac za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti s kucnirn barom. prasina kamin gubi svoju cvrstocu. Ne zaboravite odstraniti lopaticorn iii zidarskom zlicom visak rnorta Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiripet dana nastavite sa zavrsnirn radovima. eig le mozete lakirati prozi rnim lakern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine.v. Izmedu supljih opeka takoder stavite mort. boce ce biti u tami izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqibom koji pogoduje cuvanju vina. Isto ucinite i s opekama koje cine bazu. nekad jedini izvor topline gotovo je potpuno nestao iz kuca. Pravodobna pornoc produzit ce trajnost karnina.

ucinite to prije na dnu lozista i bocno (sl. vatrostalnim mortorn od gline i sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicarskog materijala. Odstranite srusene zidove i pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i bridove svih prijasnjih spojeva. Istim mortom spojite gornji blok s dimovodnom cijevi. od blokova iii opeka. obrlsite prasinu te dobro operite.) Provjerite da ll je vatrostalni mort dobra popunio pukotine. a povezite ih medusobno vee spomenutom smjesom. 35 . Ako je straznji zid kamina. radite to cskicern i sjekacem. 6) izmjenicnim slaganjem reski. Stari kist dobra narnocite vodom i njime perite pukotinu da upije sto vise vode. staklene vode. Ako kamin oblazete vatrostalnim opekama. Kada sve to dobro prornijesate. Mokrim prstom zamazite reske i pukotine te uklonite visak gline. odstranite sve izbocine ad marta. Pricekajte nekoliko dana prije nego ponovno zapalite vatru. Ti se blokovi inace ugraduju u konstrukciju prije dovrsavanja kamina pa cete morati pronaci manje komade koji se mogu uloziti u gotov kamin. Ako se oko zida kamina pojavi cad. \ 5 Zamjena blokova u starom kaminu A: nove elemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlm cementnim mortom umetnutim iza i u spajeve. Leziste blokova iii opeka dobro natopite vodom. Pripremite mort ad dijela vapna. treba naci slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi u kamin. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjern unutrasnjosti starog kamina. To je posao koji svakako treba obavljati Ijeti. 6 Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesve dobra ocistiti i oprali zid. Pricekajte bar 24 sata prije nego ponovno zapalite vatru u kaminu. ako je kamin zidan ad blokova. pornocu sjekaca prosirite pukotine i odstranite dijelove koji se lome. upotrijebite opeke. U slucaju da ne uspijete pronaci zamjen u. Ucinite ovo: najprije ocistite metalnom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i pregledajte pukotinu. Blokove je dovoljno ulagati u lezista. Zatim uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazite pukotinu. ubacujuci iza njih mort (sastav: jedan dio cementa. (Tvornica »Zaqorka« u Bedekovci ni prodaje vee gotove vatrostalne mase. popunite reske. obloitte ga vatrostalnim opekama G spojenim medusobno vatrostalnim glinenim mortem.svaka pojedina pukotina vee u samom pocetku. jedan za drugim. dijela cementa i devet dijelova pijeska i tzv. odstranite je zicanom cetkorn. jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelova finog pijeska). Radi Ii se 0 opekama. izgubio cvrstocu i poceo se mrviti morate ga potpuno izrnijeniti. Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete skin uti prasinu s obje strane pukotine. nabavite ih onoliko koliko je potrebno za obnovu zidova kamina i lofists (upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke). Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sa dimnjekom C. Dobro ostruzite mjesta gdje su opeke spojene. lsti postupak cete prirnijeniti ako popunjavate iii obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske strane kamina.

.

Strebe. iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie. garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje. Konstruirajmo »krov« za svo] eutomobil. Uvijek dobro izolirana terese. .KRoVoVI K ako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se izbjeglo opasno prodiranje vode.

eementazbestni h ploca -salonit. skrilievackih ploca. C .lpak.krov pokriven salonitom (salonitkeravne ptoce): D-pokrov od lima. Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A od vucenth t/jebnjaka-kana/ica. kad se rnisll na pokrov krova najces6e se misli na erijep. lima iii valovitih plasticnih materijala. polozene (manje od 30°) i ravne (manje od 3°). Pokrov od skrifjevca iii cementazbestnih ploca-salonita upotrebljava se za strme krovove. dok je popravak ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1eima.J 38 .(".'" r \ I Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e na strme (vise od 30°). f • I ) ) .pokrov od valovitih selonitnih iIi Iimenih ptoi:«. pokrov I 1 . B potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenog crijepa. na deta/jima se vidi necln spa/an/a. Cementazbestne ploce (salonit ploce) upotrebljavaju se i za blage (polozene) pokrove (valovite ploce cak do 80 nagiba). TEHNIKE POKRIVANJA KRDVOVA Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo Samograditelji se mogu prihvatiti popravaka na strmim i polozenirn. E . Pokrov strmih i polozenih krovova uglavnom je nacinjen od crijepa. U nasoj zemlji se najcesce upotrebljavaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni. 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci u poglavlju 0 terasama. ) .

skela. Materijali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmosferskim utjecajima. Krovovi. Ukoliko za vrijeme popravljanja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji. hodate Iikako to prikazuje slika N. U ovakvim slucajevima uvijek je bolje raditi udvoje. 2 Za krov od utomog erijepa opreme te tste samo dodajte ios malo ietjezne iice. Za rad na krovu morate obuti lagane cipele s gumenim donom (slika 1) koj dobro prianja uz crijepove pa cete se sigurnije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. vjetar. mogli biste razbiti erijep i po vrijediti nogu. snijeg. provjera cvrstoce drvenih konstrukdja letve. vise nego bilo koji drugi dio kuce. Aka morate raditi u blizini strehe. vezan sigurnosnim konopcem. stopalo stavljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu tijela. konop G i plesticne folija H. popravlja krov. ceki6 D. Tome valja pridodati stete koje cine ptice dok prave gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju tv-antene. Ako je krov prekriven utornim crijepam. cavli F. vjerojatno cete pronaci poneki slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. Stopalom stanite na preklop erijepa kao sto vidite na slici 1.Kako hodati po krovu Pazite na mjere sigurnosti . 39 . rad u tim uvjetima je narocito opasan. vezanje uietom. Sto god popravljali na krovu morate raditi krajnje oprezno da ne biste napravili velike stete iii ugrozili vlastiti zivot. drugi. Aka je nagib krova velik.npr. Na slici oznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati. ispod njih su sigurno potporne letve i crijep se nece slomiti. klijesta E. ponesite za svaki slucaj nekol iko crijepova. hodajte taka da stopa 10m uvijek istovremeno stanete na dva povezana crijepa Hodajte malo savijenih koljena. Po krovu. Izmedu ostalog to su Ijestve s kukama. roienice. prijeko je potrebna. aka i jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a lomu crijepa. stavite stopalo poprecno na mjesto gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2). voda. Dok jedan ostaje na sigurnom mjestu. zahtijevaju konstantno odrzavanje. ne rnozets raditi bez pornocnoq pribora. Upotreba sigurnosnog konopca. Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0 moteoroloskim uvjetima. Kakav god bio tip krova i njegov nagib. bile one u drvu iii zidu. pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije krova. Ne penjite se na krov aka pada kisa iii snij eg. niti aka je mokar iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven mrazom (injem). krecite se vrlo oprezno. a u tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne radove prepustiti strucnjacima. obavezno zovite strucnjaka. Radovi koie rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na popravak krova bez diranja u drvenu krovnu konstrukciju. Oprema potrebna za popravak pokro va: eipele s gumenim donom A neprtniscs B s nekoliko erijepova C. led i tuca udaraju i h bez mi losti. pokrivenom polukruznim crijepovima. Kad se iz bilo kog razloga penjete na krov.

tako da su uzi krajevi dol]e a sid gore. gledano duz strehe. Kako slozit] kanalice Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostavna. 40 . Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort. narocito na mjestima na Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaru vjetra. Prije postavljanja drugog reda u prvom nizu treba slagati kanalice prvog reda u drugom nizu. Prepolovtienu kana/leu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E. a ako su bez nosa pricvrseuju se pornocu cavala za letve. ali je treba tocno slijediti do najsitnije pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje vode iii stete na krovu. vee drugog) krov Obavlja se povremeno. Ako su s »nosom« onda se nos kvaci za gornju letvu.rijepova Ovaj posao nije suvise teiek. uz sljeme i okap. ali F zebtijev« njenu zamjenu. dok gornju letvu prelaze za 3 em. sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn pakrovom od kanalica. u razlicitirn vremenskim razmacima. upotrijebiti vsci komad razbijene kanalice i s dodatkom druge (ne drugi komad istog erijepa. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamijeniti iii sloziti. Prvi iii donji red je postavljen na letve na hrbat. morta. Provizorno ih mozete popraviti pomocu plssticne folije C. Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4 bocna reda. Tehnike slaganja se razlikuju. U svakom nizu postoji prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i tako naizrnjenicno. poloziti na sloj 1 Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazuju slike A i B. polozeni na letve. Kanalice prelaze na donju .Preslagivanje c. lako je rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovicarna Mozete npr. ali ga morate obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe stete. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve strane strehe. Kad se sarno jedna kanalica razbije. kanalice su polozene u nizu.pocetnu dvostruku letvu za 7-8 em. Preklopi kanalica iznose 8 do 10 em. Pokrov od kanalica sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od strehe do sljemena. Naj prije se postavlja prvi red kanalica u prvom nizu.

2

drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc! po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ce i druge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D kao sto vidite na deta!ju.

o

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu i postavite je (tako da udubljenje bude dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i; skinite oba crijepa do razbijenog i postavite kao i onaj prvi. Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto povezane; u sl ucaju da je nekoliko razbijenih (1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo pomaknuli; dobro je da za gornji red upotrijebite nove kanalice. Da biste uklonili one iz donjeg reda, morate pomaknuti jednu iii dvije iz gornjeg reda. Sad postavite donji i slozite gornji red pocevsi odozdo (ad strehe) prema gore i nastavite onako kako smo to vee opisali. Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti. Kad popravljate krov na brzinu pa koristite dijelove kanalica, dobro je imati na umu da su oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za posljedicu imati prodiranje vode. Da biste to sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a nemate potrebnu kana lieu za popravak krova, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie (sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne boje, glatke povrsinei malo masne. Stareci povrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na takve na svom krovu, najbolje je da ih zamijenite drugima. Vodite racuna da je za pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg. Ako je kuca niska i okruzena visokim drvecern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepova skupljati suho lisee. Kad pada kisa ove prepreke stvaraju mala »jezera« koji onda uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41

..
r

,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha) krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih treba ukloniti).

Popravak sljemena

krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen ostecenjima, No, kada se pod utjecajem atmosferskih djelovanja mort, kojim su kanaliee pricvrscene za sljeme krova, pocne mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena. mort ispod nje pocinje se raspadati i krov gubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj sloj, nema lezista ni za slijedece redove. U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crijepove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom razbijte mort dok ne dodete do nosive strukture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela pijeska pripremite cernentni mort i njime napunite kanal nastao izmedu crijepova. lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs: ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj) koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode po nagibu pokrova.

ponovnom stavljanju crijepova, nego i brizIjivom ciscenju potkrovlja od tragova gn ijezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hodajuci po vrhu krova pogledajte duz nagiba da Ii je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen (na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih zljebrjjaka.

3 Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite siekscern A stare kana/ice s vrha B i mort Ispod njih. Secuvejt« eije/e kana/ice.

Pticja gnijezda
Neke vrste ptica rado prave gnijezda u konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe, Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One. vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se domogle mladih pticica, Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

,

)

4 Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove, istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Na nagibima ucvrstite kama de kana/ica H kaka biste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.

42

Pokrov od utorenog tlacenog crijepa
Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii ga osteti stablo koje raste u neposrednoj blizini. Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena konstrukcija krova sasto]i se od roznica i letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznlce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio (nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje. Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar) nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu. I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne strane strehe, napredujuci prerna lijevo] strajL Crijepove na okapnici strehe treba pastaviti na sjekomice pastavljene letve kako bi pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali. Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora imati desnu stranu uglavljenu pod pry! crijep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci pamala upravo stavljen erijep da biste urnetnuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju slijedecih redova obratite paznju na utare i pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero i utore dvaju erijepova. Kada to obavite, zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep ima rupicu kroz koju se moze provuci zica. Ako je medutim streha od betona i armiranih stupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno. Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka. Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utorene tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se zakvace za one iz zadnjeg reda. Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvornog metra krova potrebno mnogo manje erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornl metar pokrova treba 40 kana lie a, za istu je povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crijepova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5 Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plosnatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B i C (utore i pere), slaze se na letve keo na D iii na dsske iii betonsku piocu s rebrima E kao F Crfepov! se medusobno prievrscuju.

6 Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crljepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni ze pojedine letve D. Cnjepove koji leie na desksme. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrova od utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crijepom su manje od mase konstrukcije gdje je pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih krovnih konstrukcija iznose od 10251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi 75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad kanaliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-

tar.
Zelite li popraviti tlacnim erijepom, krov pokriven utorenim najprije morate odvojiti

43

razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu). tzv. te vam preporucarno da ne popravljate tu vrstu pokrova. svaka od tih ploca mora biti probusena na vrhu. Montirei:« ih zatim kao na slici B. da biste to ucinili morate sici u potkrovlje. detalj A). a mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama. Ovaj materijal je prillcno savitljiv.i kut C za fetve D.. 44 . a iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez opasnosti njena prodiranja. Sa salonitorn. sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje se ad prije opisanih. Polozite novi erijep u njegovo leziste i ponovno spustite ta dva crijepa cirn utvrdite da su doticna rebra medusobno umetnuta jedno u drugo. tzv. Popravak sljemena krova i zljebnjaka slican je popravku pokrova od kanaliee. Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn. Popravak ove vrste krova pocinje od strehe. a izraden je od azbestnih vlakana i cementa. pocetnica tako da mozets sloziti prvi red iii strehu. ako nagib krova nije pretjeran. Ako je krovna konstrukcija ad armiranobetonskih ploca tada u plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje drvenih letvi. maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik. Ne zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom zicorn (slika 6). nece biti lako prona6i bas onaj koji ste upravo stavili. Pazite da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi materijal. vrlo lagan i otporan. Ovaj tip pokrivanja. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e pomocucavala u letve. oznacavati pravi erijep.a i svi crijepovi su jednaki. Nekad su se u tu svrhu koristiIe ploce skriljevca Krovove pokrivene skriIjevcem mora papravljati strucnjak: place od skriljevca su neprikladne ne samo za nagib krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg). koneem u bo]i dugim 30-40 em koje ce. savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi. Pripremite potreban broj ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7. Tako pripremljene place postavite duzorn stranicom 7 Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola po di/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca. pricvrstite gorn. rnoze se skliznuti i povrijediti slucajncq prolaznika. dok desnom podizete pomalo crijep nadesno i onaj iz donjeg reda. Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada. obiljezite. Salonitni pokrov Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u sjevernim krajevima i koji su izlozsni talozenju snijega. to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski.. Salonitne place mogu biti ravne i valovite. viseci. Kad radite na krovu dobro je preko ramena nositi malu koznu naprtnjacu s alatom i potrebnim materija10m. Buduci da s oskudnim sviet10m. Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika ad 40-60em. Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku ploca razticitih dimenzija. uglavnom su prekriveni salonitnim plocarna. Razmak izmedu letvi mora biti takav da jedna ploca lezi na tri susjedne.

iii na slijedeci nacin: specijalnom polugom podignite place polozene desno i lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i odmaknuti ad ostecene. drugu postavite kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu. koje znatno olaksavaju posao. Reske izmedu susjednih ploca. prije stavljanja nove ploce morate odstraniti kornadic cavla iz letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. Sad lagano podignite gornju plocu (slika 9) i. ostala. Take ce se bridovi dviju spojenih ploca odvojiti. treba ih odmah zamijeniti. vee taka da izmedu glave cavla i ploce ostane mali razmak. detalj B). Posao bas i nije [ednostavan. sdesna nalijevo. Radite preci zno da biste ploce savrseno poredali. Ako ste cavae prerezali. Svaki put. 8 Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GU letve B i C podignite plocu DiE. Da biste zakucali novi cavao morate malo zarotirati gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti rupicu na novoj ploci. Zatim pripremite isto toliko ploca kojima cete odrezati po jedan ugao za oko 7 ern. Jos je preostalo da adstranite ostscenu plccu i zamijenite je drugom jednakih dimenzija. Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da bi se mogle slofiti pri vrhu krova. pocetn iea su 2-3 rnm. Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite je na nacin kako je to prikazana na slici 8. kada je to mogu6e. jer je. U krajevima gdje irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene dascice pricvrscuju i medusobnim zakivanjem u vise tocaka. Pricvrstite novu plocu keo sto je prikazano na detalju 2. kao sto srno vidjeli. Plocu ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem uglu (prema vrhu krova). prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u prvorn redu tako da se njezin odrezani kut slaze s linijorn strehe (slika 7. 45 . . dugim 30 mm za letve koje se nalaze ispod. najbolje je raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova na krovu. poduprite je drvenom dascicorn pri cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrsceria razbijena ploca. dok ne pokrijete cijeli krov. Pod glavu cavla podmetnite polugu kojom se vade cavli i izvueite Kako zamijeniti plocu Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije iii se pornicu sto za posljedicu irna prodiranje vode kroz krov. I u tom slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste boje kao i salonitne ploee. Nemojte ga zakueati do kraja da ne bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknuti). Upotrijebite pocincani cavae. da bi taka gao Cini Ii yam se to teskim. Predite na drugi red. Polugom F [detst] 1) izvucite ca vao. Nastavite slagati horizontalne redove. cavae rnozete prerezati iii presjeci dlijetom za metale. Danas se vee mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha. tzv. svaka ploca pricvrscena cavlom.(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavlirna.

U drzaci su od istog lima kao i krovne place. svakom drugom slucaju pozovite strucnjaka-Iirnara. ali se poprecno na daske pribijaju jos trapezne letve iii gredice. Vrlo je vazno da se potkrovlje dobra prozracuje kako se za hladnag vremena ne bi javljala neugodna kondenzacija vi age. opsav ravne dascane opiate. Da biste to uCinil. letve i ostale slojeve pokrova. Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene ploca. tj. a ne krovopokrivacev..lntervencija samovca na ovoj vrsti krova mora se cqraniciti na popravke manjih povrsina i to ne strmom nagibu krova. Posao zavrsite slaganjem ploca u prvobitan polozaj.'podignite malo uglove Hi I. ostobodivsi je od U drza{:a G. Cesto puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenka koja je savijena iii ispucana. Say posao se odviie nad raskrivenim krovom. Pocincani lim je jeftini]i. 10 Da biste skinuli limenu plocu L odvojite (otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C. podignite i plocu L. gredice presjeka trapeze (3. Presjek im je u obliku slova U.55 do 0. Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze jedna preko druge vise od 5 ern.6 mm. Najcesce se primjenjuje lim debljine 0. Limena traka je ponekad priiivrscene za letvicu V ciniienim zskoviceme. Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prijevoje koji stite boone krajeve metalnih ploca ad prodiranja vode. krovne se plohe pokrivaju pocincanim iii cincanirn limom. Dascicu koja je drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je taka da se njen donji brid poklopi s bridom ploca. a rubovi zavrnuti van. Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum limom izvodi S8 ka6 tzv. pazeci da prekrije ostecenu krovnu Ijepenku. Drugi je nacin rebrasto pokrivanje koje se takoder izraduje na dascano] oplati. U Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee. pricvrstite ga cavlichna za donje dascice. Da se pokrov- Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek provjerite stanje drvene konstrukcije krova npr. koje treba ukloniti. odrezite komad krovne Ijepenke u obliku pravokutnika (neka bude malo veci ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga stavite pod place. 46 . Pokrov od limenih ploca 9 U krajevima gdje su padavine nosene Jakim vjetrorn.Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova mjesto pocev od qornje. Kada uklonite plocu. plocu mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog (pribora) alata koji morate podmetnuti pod plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je pricvrscena. jertoje njegov posao.5 x 3 x 4 em).

Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo] izmedu zida i pokrova. Gornjirub (dio) ploce mora biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli pricvrstiti za plocu iznad. Donji dio ploce ne mora biti potpuno zavrnut. za donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama cavlirna iii take da su krajevi savijeni u prijevoj. Uvucite je na njeno mjesto. Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali kao uzorak. Provjerite da Ii je pravilno pricvrscena tako da je lagano povucete prema dolje. Nakon skidanja pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se moraju izvinuti prema gore kako bi se mogJa izvaditi ostecena lirnena ploca. slijedeCi nagib krovs dok je cijelu ne izvucete. pri radu se posluiite iiekicem M. Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova dok ne udari u stepenieu obloge. Sad predite na gornji red. Ona mora imati dva pregiba sa strane kako biste je mogli umetnuti uz U drzace.na limena traka ne bi izvukla (ispala). U slucaju opisanog krova. Sad rnozete dovrsiti savijanje na donjem bridu tako da se ploca rnoze pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnite zavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrscivanje ploca. Kako zamijeniti plocu Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi skidanje same ploce. Vazno je da ploce u drugom redu budu dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu tocno na svom mjestu. Umetnite pod brid gornje place drvenu dascicu. 11 Da biste zam/jen/li plocu. tezinu tijela rasporedite na dvije daske koje ste namjestili na rogove i naknadna na ploce. Najprije odviiacem i hvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosirite krajeve U drzaca kako biste olaksali pornieanje ploce (slika 11). a zatim pripremite pravu plocu koju cete staviti na krov. dva do tri reda ploca vise je nego dovoljno da biste dosegli zid . Gurnite plocu dok ne asjetite da S8 zakacila. Klijestirna izvueite cavle kojima je pokrovna traka zabijena. koja ce se oslobodena tereta gornje place laka izvuci. Stegnite krajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite. skinite pokrovnu treku i prosirite kod U drieiie zavrnute krajeve G pomocu kf/jesta. davaljno je samo naznaciti pregib. Detetj 1 pokezuje jednu vrstu takv/h ptoce. ali pazite da je ne deformirate iii ne unistite. prije svega moramo reel da se po plasticnirn plocama ne moze hodati. 12 Pripremite plocu L istog ob/ika kao one koju morete zamijeniti. Objema rukama povucite plocu L.. vratite U drzace na njihovo mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano. 47 . Ada biste to postigli marate podignuti i gornju plocu pornocu dvije poluge. Na rogu kraj zida stavite vijke na udaljenosti 30~35 em. podignite prema gore i istodobno povucite prema dolje ostecenu ploeu. Od starog lima napravite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti rub place koju cere zamijeniti i uspravite je toliko da je mozete odvojiti ad gornje place. Plocu utisnite medu U drzace. zatim je povucite nadolje u smjeru strehe.

za temelje okomitih potpornja. izbetanirati betonsku kosuljicu debljine 10em. Pripremite pet kestenovih stupova presjeka 12 x 12 em ad kajih su tri duga 2. za nasivu konstrukeiju i za krov. To maze biti sama krov (otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zidovima i vratima. zabijanjem drvenih kocica u zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite dimenzije krova. Prije svega.. zatim se pabrinite za mort. U betan utisnite male karnencice iii dielice apeke. Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije. a dva 3. Krovovi mogu biti razliclt]: najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se naslanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao dobar oslonac i ujedna dio nasive konstrukeije. a u najnizc] tockl biti visok 1. U blizini pripremite betonsku smjesu od jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te njame napunite rupe oko drvenih stupova. nemate ni mnogo moqucnosti. a drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton- .5 m. sto je bolje. postaje sve vafnije kako ga zastitif od vremenskih nepagoda. Temelji Odaberite najpristupacniju stranu kuce. najbolje rjesenje je napraviti natkriveno skloniste za automabil. na kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti zasticena od prejakih vjetrova. Zaprava. Pazite da ne pokisne (posebno u prvim satirna). Prvo sto se treba uciniti jest urediti tlo na kom cete napraviti skioniste. Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce. iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em. Ako je teren na toj strani neravan.• I Nadstresnica za automobil mora pakrivati povrsinu od 2. treba ga izravnati i prekriti bar krupnim sljunkorn iii. Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj kutiji za alat. preostaje yam sama jed no . a cuvajte ga i od prejakog sunca (pokrijte mokrim novinama). Ostavite aka tjedan dana da beton ocvrsne. jelove grediee razlicitih dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii azbesteementa. Opisat cerno upravo taj tip krova: krov odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti nacin.3-2. Morate ih staviti potpuna okamita (pravjerite pomocu viska).5-6m. No.80 m. Stupove usadite okomita u iskopane rupe. Aka posjedujete jelove stupee tada najprije izbetoni rajte 50 em visake betonske stupove na koje se pornocu kovanih papuca ad lima pricvrscu] u (nataknu) stupovi. Moze ga lako napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za kratka vrijeme. Ako nemate qarazu. Aka nemate gradu od kestenovog drva. Za automabil prosjecne velicine krov 48 . S malo materijala i uz male izdatke mozete napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubimca na cetir! kotei». Potreban materijal.5 m. Ova najduza stavite na krajeve uz zid postojece zgrade. Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih potporanja. Na taj naei n se izbjegava brzo truljenje drveta.da automabil prekrijete eeradom (nepromocivim platnom). ako imate kornadic zemlje u blizini. U trenutku kad automobil pastaje sve skuplji. lako cete naci u prodavaonieama.5 x 5.

na sredini /e poduprite rukom D.B 1 Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicu C koju moiete sastaviti ad dva dije/a. Montirejte drugu podroinicu H na stupove A iN. U6vrstite ragove (roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M. 49 . spojite metiusobno stupove Ai B klijestime FiG. Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1). pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2).

duzi ne 3 m koje cere za krov sir ine 2. Ove dvije grede (ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i pribijene s vanjske strane stupa. Na vise stupove kraj zg rade polaze S8. Nastavile s ptocom M tako da je s dva vala (rebra) stavite na prethodnu ploiiu. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu metalnih spona (vidi stiku).5 m pricvrstiti ooprecno iznad podroznice tako da dobijete jednostresni krov. 2 U rupu A namjestite stup B. gornja podrolnica. Plasticne ploce su cetiri puta laganije i lako se rezu (obicnorn pilom). Aka ste tocno slijedili nase upute. Krov pocinje poprimati svoj izgled. Sad stavite drugu podroznicu. salonita iii plastike.5 x 12 em u presjeku. ucvrstite ga u okomitom poioieju provizomim potpomjime. Oba stupa kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije spone (slika 1 detalj 1). Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim salonitnim plocarna. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar da ne bi probijala voda. 50 . priiivrstite je ltd. Ucvrstite ih cavlirna. spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima suprotne vanjske stupove. Vrijeme je da montirate rozenice krova. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovima dobit cete ako spojeve pojacate tzv.. Nosiva konstrukeija nadstresnice je gotova. duge koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2. 3 Pricvrstite plocu E dui bride F. sidrenih u temeljnu stopu. ucvrstite je cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m) mozete napraviti od dviju jelovih greda presjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn. Jos pricvrstite tri iii cetiri grediee koje cete razmjestiti prema vrsti pokrova. postolje stu pa izved ite ad celicmb papuca. zatim ispunite rupu betonom C.. 1 detalj 2). kako je to na slici 1 prikazano. Posao pocinje bas Jednostresna drvena konstrukcija Na postavljene stupove stavljaju se grede 10 x 1 2 koje se zovu podroznice. Provjerite okomitost viskom D. ne plocu E stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii L. rukama tako da ih koso zabijete izmedu podroznice i stupa (sl.5 rn). poslusajte nekoliko jed nostavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca koje cete staviti na grediee i prievrstiti ih vijeima. Krov Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclncanag lima. Ove ploce u trgovini mozete kupiti u razlicitirn vel ici nama i bojam a. Da biste napravili siguran zaklon koji nece propustati vodu. kao sto vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje podroznice da bi voda kapala daleko ad nosivih stupova. Spoj dviju dascica pojacajte dvjema letvieama sa strane. skom smjestom tru ne. konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna. Radi se 0 tri grede 10 x 12 em u presjeku. S dvije gredice (klijesta) od 2. Na sredini podroznicu treba »podbociti« drvenim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za zid.

zida. od tog odbijte dok se ocistite pazljivo 4 ieko je neiiednostsvntie. odrezite gao To cete uciniti taka da je stavite izmedu dvije drvene dascice. horizontalno postavite letve (promjer 2. Vanjski zidovi Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve6enom krovovirna govori i a zidovima. Da biste izb]egli vibriranje ploca od vjetra. postevljenje drvenih stupova direktno u bel Oil nije i nejbotie riesenje. Ovaj prvi red ploca pricvrstite samo za prvi rag. Poskroplte -uzljebinu vodom. Slijedecu plocu stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka dalje. ali uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu sa spojevima medu plocama. radite zdesna nalijevo. Prvi red slazite ad strehe. Prepilite je po duljini rebra. Kada se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravo smo ga opisali) moquce je istim materijalom napraviti i zidove i taka bolje zastititi automobil od vremenskih nepogoda. !!/zotrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini. Na okomite stupove. Trenutak je da postavite prve valovite ploce. Tako ste napravili dobru podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa zidom i krovom. U tom slucaju pocnite raditi odozdo. 51 . ukljucuju6i i ulaz. bez obeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. zida (5). Kao prvo morate duz linije opsega nadstresnice. prvu u visini 6 Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na sudaru selonitnoq pokrova . Krovna konstrukcija koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi se ploce mogle pricvrstiti. iskopati brazdu dubine 10-15 em. Na deta/ju je vijek N s brivom O. Prije odstreoiti silikonski pepir. E 5 Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a dva i rupe ne vrhovima rebre. Prije no sto postavite place preporucljivo je eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazurnim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcrena iako je krov stiti. Elektricnom busilicorn iii rucno probusite place. Zeto je preporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ceIlene stope usidrene u betonski temelj. Strs: Ii zadnja ploca pravise. Vijei se nabavljaju zajedno s valovitim plocarna. Zicanom cetkom udubinu nastalu u zidu.5x6cm). Zidarskim dlijetom i cekicern oko 15 em zbuke iznad prve letve ne pokaze opeka. a kasnije predite na gornje redove. ima Ii previse istaka. tj. Suborn krpom (U) ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice. kako to pokeeuje slika. Neka prva ploca strsi van aka 1 Oem ad letve. prvi red ploca pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih 30-35 em. ako to zahtijevaju dimenzije konstrukeije. Kasnije sve ocistite od prasine.

. Mozda ce yam se straznja strana konstrukcije. Radite ovako: provizorno stavite prvu plocu koso na garnji rub. Montirajte place Vi pricvrstite ih. u tom slucaju slazite plocu po plocu. polozite plocu na dno iskopane brazde i pribijte za letve. tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju polofite u brazdu. Postavljajte ih tako da valovi rebra stoje okomito. I I I I . vrlo je jednostavna izrezati place. pokusa- 7 Iskopajte brazdu S dui linije opsega konstrukcije (nossce) T pricvrstite poprecne tetve-qredice U. Visak place odreiite. mazda cere morati jas mala kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamencie. Pricvrstits je Z8 donji red ploca (neka donjim svojim rubom prekriva gornji rub place ispod) i nastavite taka s ostalim plocama. nemojte staviti vijke duz brida s gornje lijeve strane. i za stupove 8 U zamjenu za salonitni pokrov nedstresice moiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni pokrov. Nastavite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn. umecuct jednu pad druqu. dio kraj vrata kao i zabat uclniti problematicnim. Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red ploca. Fiksira se ZETA vijeima (kao setonit) 118 hrptu vala. tako da bude na isto] visini kao i prva. taj »preklop« ne mora biti veei od 15-20cm. vijeima X. Laks. naslonite je na nagib (krova) tako da se slaze s rogavima. preklapite ih jedne preko drugih. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima. Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri. Medutim. Kad vijcima pricvrscujete desni brid druge place pricvrstite i lijevi brid prve ploce. Ako je konstrukcija niza ad stranice plcce. Pocnite od ulaza. J . a format kupljenih ptoce osigurava laksi transport i rukovenje na gradilistu sa cvrstom belom. je ad sslonite. Kad pricvrscujete prvu plocu. J . Na isti nacin eete obloziti i zabat gdje se nalazi ulaz. terena. Da biste dobili bolju cvrstocu mozda ce na straznjoj strani krovne struktu re (stra na nasu prot ulaw) trebati staviti jos jedan okomiti nosac (promjer 12 x 12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave »zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice od krova. Dobra je ostaviti pukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka. Oznacite i odrefite u skladu s nagibom pokrovnih ploca. 52 vaj ucl ag raniciti reza nje.. Kada prievrstite donji rub drugog reda plcca.I . Nastavite tako duz straniea. Slijedi drugi red. a ostale na razmaku oko 70 em (duljina ploca). pricvrstit cete istodobno i gornji rub donjeg reda.

Toplinski izolator lezi na tankom sloju cementnog rnorta.hidroizolscije. Na beton za pad se stavljaj u hid rai zolaeijski slojevi koji se sastoje od tri iii vise slojeva krovne ljepenke polozene u vruci namaz bitumena.toplinsko -izotecijski sloi: E. F . 0. C .parna brene: B .betonske iii tereco ploce: H .eementni mort G . 1 Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tetesa: a) A .rabieirana i dilatirana cementna glazura. na izolaciju se opet stavlja beton za pad koji daje potreban lagani nagib.tlscns ptoce konstrukcije u laganom padu.Izolacija terase njemu zadrzavaju velike kolicine vode i snijega.hidroizolaeija. Na hidroizolaeijske slojeve S8 polazu betonske ploce dimenzija 40-60 em kao zastitna obloga. L .toplinsko-izolacijski sloj: C .s/oj laganog betona u padu. To je intervencija koju treba poduzeti na vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj» mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u prostorije koje se na/aze ispod terase.reske ispunjene bitumen om.tlecna ploce konstrukcije.parna brana. A 1 . Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevima ponekad su krovovi napravljeni kao terase. Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stalnog rastezanja materijala. lzrnedu ploca se astavlja reska slrine 1 em u koju se ulijeva bitumenska masa (bitumen + pijesak). Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi se racuna 0 njegovoj izolaeiji.slo] bitumenske Ijepenke: 0 . Tipicni nedostaei ovog krova su da prokisnjava ida se na 63 . E . b) A .

posao ce napredovati. jed nostavan popravak nije dovoljan. dade Ii do neocekivanih neprilika svaki je trenutak pogodan za popravak. Danas u trgovinama ima i polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i obicnih biturnenskih masa koje je potrebno rastaliti grijanjem. Dok to radite otpatke bitumena pokupite u jednu vrscicu da ne biste zaprljali pod. r 3 Napuknuta betonske obloga papravlja se taka de se pukotine G prosire dlijetam H. Kad je ostecenje velika (na veco] povrsini).oge ad betonskih ploca iii popunjavanje reski u kojima je vrucina rastalila bitumen. Taj posao svakako prepustite strucnjaku. dosadan je i sve u svemu prilicno skup. Pukotinu mozete popraviti jednostavno pornocu polimer-bitumenskog narnaza (npr. Najprije je prosirite dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen. tanke pukatine ce se brzo prosiriti. Njime lstruzite bitumen izmedu plocica. zsvrnite vrh A stare turpije B i njime istruiite steri bitumen C. samo izlazenje bitumena iz meduprostora plocica nece prouzrociti prodiranje vade. Kako izolirati pukotine Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i odmah se ne popravi. Lijevajte vruci bitumen iz limenke D u dobra ociscene reske. 54 . Sve radove na ovoj vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena. Pukotina nastaje uslijed toplinskog naprezanja u betonskorn sloju. samoljepljive papirne vrpce. Nakon pocetne nesigurnosti. Da se ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne rukavice. Psitiivo ocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicane cetke. Zelite Ii popraviti terasu. Da biste ga ulijevali u zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebicern iii jednostavno plosnatu limenku. valja intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom put vodi biti slobodan. Aka je terasa izvedena pravilno. Reske sad ispu nite bitu menom (smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u limenkama. na stranama gdje su udubljenja. Bitumen u reskarna izmedu ploca To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj. 2 Da biste promijeniti bitumen u resksme izmeau ptoce. No. Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen u reske. na plocice nalijepite. POLYAZBITOL Grrneca iz Zemuna). Medutim.Laicke intervencije na ovom tipu obloge odnose se na izvedbu zastitne obl. potrebno je popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijske obloge. Ovaj posao maze trajati priliena dugo. Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne biste uprljali pod. radite ovako: od vrha stare turpije napravite struqac sa snaznorn i ostrorn kukom. Bitumen nalijte taka da bude nekoliko milimetara ispod ravnine plocica. veda prod irati u obilnim kolicinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenja donjih izolacijskih slojeva.

Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio terase za druqu traku. prvi red mora biti na suprotnoj strani od ulaza na terasu. Prije nego je zalijepite za smolu. Prva traka krovne Ijepenke mora u ovom slucaju biti siroka koliko i zadnja traka prvog sloja. ako je terasa prohodna. koliko treba) i pocev ad sredine. kad ih stavite jednu preko druge na terasu. Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka. Ako terasa nije prohodna. vee smo opisali. Odrezite traku Ijepenke (po duljini. stavite betonske ploce na fini pijesak. Bitumensku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m. Nastavimo raditi kao i prije. preko ociS6ene terase gradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) K razvucite bitumen.popraviti cijelu terasu. posljednju traku krovne Ijepenke odrezite.Urezujte tankim dlijetom tako da njime rnozete uci u dubinu. Ako su medutim pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih samo popunite polimer-bitumenom. Pogledajte na detalju redos/ljed Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimo drugi sloj smale. Srotsnu /jepenku J kao sto to prikazuje stika stavite na sredinu premezsnag dijela terase I rastegnite nogama te usput uk/onite eventualne mjehurice zraka. ali izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn bitumenskom rnasorn. rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4). 5 Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitumenskom masom premaza/i /jepenke A I B. Pri kupnji materijala imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m ida ce. u suprotnom se obratite strucnjaku. takoder prema potrebi. Taka nastavite prerna izlazu. Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivaju spojeve Ijepenki A i B.5-1 em. dok sve ne zavrsirno. 55 . Pukotine nakon prosirivanja mogu biti siroke 0. najbolji trenutak za ovaj posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine najsire (beton je stegnut). Sad se nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srnoIe. Ne radite na brzinu jer posao necete obaviti kvalitetno. preklop iznositi oko 10 em. izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m. pri tome narnazlte rub ad 10 em prve trake jer ce je slijedeca traka prekrivati za 10 em.bitumen. kako bi lijepo legla na preostali prostor. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern za prasinu brizno uklonite sve nacistoce kako biste pripremili dobra »leziste« za polimer. hidroizolacijske slojeve pospite krupnim sljunkorn: poprskajte vapnorn. Kako cete izliti bitumen u pukoti ne. 4 Za ponovno ob/aganje. Radite sisternaticno kako ne biste predvidjeli koju pukotinu. mora! cete poduzeti nesto vise . Ako povrsina nije velika mozete to uciniti sami. Polaganje hidroizolacijskih slojeva na terase Za dobru hidraizalaciju terase potrebna su najmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitumenske mase (smola). ne smij e biti rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko milimetara niza ad razine eementnih ploca terase.

druqacije je ako je terasa okruzena para petom.•I Odvodnjavanje terase Cest o predstavlja poteskocu. Jednostavan sistem zastite je upotreba starog kisobrana . s malim nagibom.otvorite ga i objesite na ogradu (sl. 56 . Poqledajmo razllclte slucajeve koje mozerno predociti. a to je vrlo tesko usta noviti i popraviti. a zatim ponovno stavite novu eijev. U oba slueaja veda ostaje na terasi i predstavlja opasnost za nju. mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda. valja raditi pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga ozlijedili. nakon popravaka zastitnih slojeva terase. a da se okomiti zljebovi ne bi zacepili otpacima zbuke. • I 1 Prije nego pocnete izvoditi odvod vode. isprazn] ujte kisobran cesto da tezina materija la ne bi probi la platno. koji u nekim slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom. sto mozemo uciniti? Svaka terasa. 1). Prosirite rupu na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi. 1) tako da mu rub bude malo ispod odvoda. Nekad je i razina povrsine zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u odnosu na eijev. npr. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko rupe. a zatim nastavite sve dublje i dublje ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad razine terase. radi se 0 zarnjeni eijevi kroz koju prolazi voda. Buduci da su terase u vecini slucajeva okrenute prema uliei iii nekom javnom mjestu. Najcesce se dogada da su odvodi u zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na naqib terase iii su premaleni da bi brzo propustali vodu. upotrijebite mokre krpe kako biste na oqranicenorn prostoru zadrza!l otpadne materijale (sl. Kad ste probili zid oko odvodne eijevi. namjestite mokru krpu A u kanal ilijeba. Zatim pticvrstite stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke. Problema nece biti ako je ograda koja zasticuje bridove terase napravljena od metala. nerocito ako se oko terase naJaziparapetnizid. udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista. Preostala voda se malo -po malo upija u konstrukeiju terase. valja pristupiti popravku odvodne eijevi. Posao je vrlo jednostavan. uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditi cekicem i dlijetom. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb za vodu. (Pre)star odvod Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja vodolovnog grla iii pak zbog preuske odvodne eijevi. Dakle.

To je vrlo vamo. a nemogu6e je napraviti direktan odvod. ponovno provjerite pad. sad rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev veceg prornjera. Sjetite se da smocite zid. Zidarskom zlicorn oblikujte i odozgo pospite cementom. pokrijte ga betonom (1 dio cementa. pri tom nastojte ne micati ostale dijelove plocica. pripremite malo betona (jedan dio cementa. da bude nile (deta!j 2). osim sto sluzi za baratanje sa cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba. Dlijetom odvojite (otrgnite) dijelove plocica lzrnedu crte i ograde. I I 57 . kako biste mogli spojiti sredists. U zadnjem slucaju cijev mora strsati ad ograde bar 15cm kako se voda ne bi slijevala niz vanjske zidove ku6e. Izrada odvodnog kanalica na terasi Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize iii dalje od odvoda. Uvucite cijev u rupu nakon sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak merle: daska. Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke. Dobra zagladite vanjski i unutrasnji izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo napraviti tzv. napravite mali unutrasnji kanal sa zeljenim padom.u laziti. 2 Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocu descice i libe/e. Duz crte ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s brusnom plocorn. Pazite da ulaz eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto da izlazi . Danas se u trgovinama mogu kupiti odginalni slivniei sa zastitnim mrezicama. gresku ispravite taka da na najpovoljnijem mjestu napravite novi odvod. Ako je prethodni odvod bio malen. narocito za onaga tko na terasiima mnogo biljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod terase nego i zljebove. kako bi beton bolje »primio«. Pomaknite odvod preme do/je. Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u odnosu na nagib terase. Cijev ispunite krpama kako se ne bi zacepila. 3 dijela pijeska) i istom dascicorn ga poravnajte tako da dobijete kanalic zeljenog nagiba. a na L _-__ _ -_-_--~s-. Ravnom daskom i libelom (sl. Na podu nacrtajte debe10molovkom crtu paralelnu s ogradom.Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje tako da napravite mali pad. 5-6 ern. Srnocite kanal. Betonom punite zid sto je rnoquce dublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna opeka. vodolovno grlo za odvod. tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu. mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvodom. To mozete uciniti i na ogradi ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka postoji zlijeb iii direktno na tlu. U slucaju da nema zlijeba. Ako je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat ce lijevak kojim ce otjecati sva voda. Kopajte dui ograde B kanal C. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali nemojte ostetiti donje slojeve. 2) provjerite pad prerna odvodu. lskopajte kanalic ad lokve prerna odvodu sam a u vanjskoj oblozi terase i pri tom ne dirajte izolaeijske slojeve.

najbolje je upotrijebiti skele. I obruii. U prvom slucaju se zeli izbjeCI da voda ne zavrsi ispod zlijeba. C koljena Hijeba.imeni z jebovi Predstavljaju sistem »kenele« za odvod kisnice sa krova. N odvod za kanalizaci/u. Medutim. »koljenirna« i zatvorenim krajevirna. Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odnosu na prvi red crijepa.2 iii 1 m s dijelovima za spajanje. 58 . Kada radite na odvodnim cijevima. koje se pricvrscuju za roznics krova i moraju se pravilno rasporediti. L sabimi lijevak. 1 Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnju kisnice: A ilijeb koj. iii ako . G obiiino trodljelno kotjeno: H cijev. zatim koljena i ispusti. morateih bez daljnjega sigurno ucvrstiti kako biste sprijecili nezgode. moie biti raz/ieitog oblika i veticine. Zljebovi su za strehu pricvrsceni kukama. natkrovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni na strehi tako da se uopce ne zapazaju. se prievrscuje za strehu. il i od p lastike koji se vide na skoro svi m zgradama. Izmedu su specijalni zljebovi s rupama za odvod i spajanje s okomitim cijevlrna. Ti se zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgradama. ako upotrebljavate Ijestve. Ostali elementi za odvodnju vode su: limene odvodne eijevi te obruci za njihova pricvrscivanje na zid. Cijevi mogu voditi vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete upotpuniti posebnim kosim koljenima. 8 osta/i element! za odvodnju vade su: limene odvodne cijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid. a u drugom da ne bi prskala van. zattm ko/jena i ispusti. a najcesce u visecim zljebovima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog lima. Kad zelite da se veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu okomitu cijev. Kako ih treba odrisveti? Kisa koja pada po krovovima skuplja se na razlicite nacine. Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni sistem kisnice su slijedeci: prije svega se zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebovi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3. je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori:ontalni zlijeb. koriste se i tzv. postavite jedan vodokotlic koji ce skupljati vodu. F kuke. M ispust. 0 z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljucente odvodne cuevt. ako krov ima mali nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen.

Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih medusobno spojite. I I . spojeve i kuke za pncvrscivan]e i postepeno uklanjajte necistoce. dovoljno je da pri]e zatvorite spojeve nekakvim krpama..zlijeb. Pocnlts od zlijeba pod strehom. To se dogacfa u krajevima gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim mjestima.Odrzavanje Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih biljaka u blizini kuce. Ako se radi 0 koljenima iii yam ne pode za rukom da izvadite sve necistoce. Zbog preteznoq lemljenja cijevi i iljebova prilikom rastavljanja i sastavljanja najprakticnije je pozvati limara za taj posao. stavite pod odvodnu cijev kantu (sl. Cijev se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva voda u nju sluzec. Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti zastitnu zicanu rnrezicu. Sjetite se da ako radite na ljestvarna. riskirate neku nesrecu.i se pri tom i staporn i pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku vode . Radite u rukevicsms. Pazite da ne odu u odvodne cijevi. koje uvijek morate skupljati i pornicati. kojim cete odstraniti otpatke i baciti ih u vjedro. Isk. Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne biste ozlijedili ruke. Zice rnozete naci u trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od nekoliko poclncanih zica.Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi.rivljeni zlijeb S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie mogu iskriviti. a posljedice su prasina. narocito plasticni: ipak na podrucjima koja su bogata vegetaeijom i gdje ima velikih nanosa snijega. otpaci ne bi zacepili. provjerite jeste li sve dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra vode. Oluei su obicno dugotrajni.{(D za odstrenjivente otpadeka E. pa je jednostavnije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati. 2). najmanje jednom godisnje. zemlja i lisce u cijevima. ako nisu savinute. Vjetar i vegetacija uzrokuju zaceptjenje. rastavita cijev. Lisee koje pada u oluk rnoze zacepiti odvod. mozete u potrijebiti sta p na ciji jedan kraj prlcvrstite statu krpu tako da bude malo manjeg promjera od cijevi.2 Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust B da se tie bi zacepI!a rupa C. da bi mogao vrsiti svoju 59 . Zlijeb. prije dolaska ruzn09 vrernena. Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna dolje i usput kontrolirajte sve dijelove. Za ciscenje okomitih cijevi.' Od plastike neprevite praff/lrani iistruga(. Pripremite kornadic sperploce iii plastike istog profile kao i . snijeg rnoze prouzrocititeze stetei pomicanje cijevi. Prije nego pocnete raditi. prijeko je potrebno kontrolirati cistocu horizontalnlh zljebova. Tako ocistite cijeli kanal. Ako je cijev direktno povezana na zajednicki odvodni sistem. Zstim pail/iva ponovno postevite cijev na mjesto. bilo bi dobro rastaviti krajnji dio. odstra nite naslage blata i rdu. 3 Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda? Odstranite vece otpstke. a cijev ocistite stepom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnom sipkom Hi onde ze/ijte vodom. ako nisrno ovladali tehnikom lemljenja. da je lisce i drugi .

preporucljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od one gdje se nalazi odvodna cijev. nakon sto ste ga ocistili. 4 Ako je Z/ijeb pod strehom iskrivljen.5-1 %). Skinite steri dio kuke C i stavite no vi. Pazite: ovo pomicanje je vazno i ne smije biti vece od 1. svojim gornjim bridovima su obieseni na pravokutne. Pornocu zice i libele provjerite da Ii je kanal dobio zeljeni pad. iii izmijenite brtvila na spojevima cijevi. Crij epove stavite pokraj otvorenog mjesta. prema odvodnoj cijevi. lemljenjem. Neki plasticni zlijebovi s valovitim uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke klasicncq tipa. vodeci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se nalazi ispod nj ih. zsmiienite je. Kada popravite eventualno i cijev. Pri lemljenju dobra zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati. a ako je potrebno. potrebno je podiqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi prije nego nastavite raditi druge poslove na zlijebu. U tom slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme. Ako se radi 0 plastlcnorn zlijebu. Zatim povrsinu koju cete lemiti istrIjajte kalafonijem. umetn ite i dopu nske kuke tj. Postavite kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. Zatim ta rnjesta prernazite specijalnom smjesom solne kiseline i cinka. 5 Ako je kuka T ostecen». Pomaknite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojima je kuka oriiivricene. Ne morale skidati cijev. potrebno je ponovno uGvrstiti spojeve npr. krajeve kanala odvrnite kako biste mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u alkohol. . dok ne postignete zeljeni rezultat. Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova za lemljenje tako da dobijete potpuno glatku traku. nakon sto adstranite svu necistocu. u njoj se formira udubljenje u korn se talofi voda. mora imati minimalan pravilan nagib (0. drzaceo Da biste provjerili pad prerna izlazu. Ako se zbog deformacije pocnu razdvajati dva susjedna spoja zlijeba iii cijevi.r funkciju. jer ih ne treba lemiti kao pocincane. Kako biste umetnuli dopunsku kuku. premazite je nekim srsdstvom protiv rde. Ovaj posao je nesto jednostavniji na plasticnim zljebovima. zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu uzieu. provjerile tibelom je Ii uzica nagnuta prema odvodu S. Aka se jedan dio cijevi savine.5em. Kuku pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima. Nategnite uzieu na suprotnu stranu eijevi i libelom kontrolirajte pad. Lemljenje cete obaviti bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u. Krajeve koji se spajaju prernazite dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba dijela. lisce i necistoce dok ne dade do curenja. ispravite ga. Umetnite kuku pod eijev taka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrscuje. Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza. Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen. Zlijeb od pocincanoq lima. nalazi iznad raga krova. ocistite brusnim papirorn oko spojeva. Ako je deformacija Zlijeba ogranieena na jednom mjestu povucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal. inace ce biti doveden u pitanje polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih cijevi. 60 . za to posebno profilirane petlje. u suprotnorn slucaju gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje. Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zaraca za lemljenje (letkol). neteqnite uzicu P izmec1u Q j R.

Pravilnom postavom. jako deformiran. Nije naodmet napomenuti da se kuke ku puj u po redoslijedu postave: prva s najkracim ovjese-njem . segmenta polukruznoq pocincanoq 2:lijeba s vee oblikovanim vanjskim (okrugUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanim bridovima. Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn vrhorn. u tom slucaju 'skinlte cijevispod strehe i stavite novu a djelornicno i advodnu eijev. koja pri koristenju u pravilu prvi rdaju. te sarno razlicitorn vi61 . zakovieama fiksiranih na obje strane povijenag dijela kuke. bez obzira od kog materijala je napravljen. vee ga jednostavno zamijenite.. Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete postavu i montazu zalistaka (elasticna pera na kukarna).. nemojte ga ispravljati. Oblici potkrovnih zljebova natkrovnih Potrebno je naznaciti i koje su osnovns razlike izmedu patkrovnih (visecih) i natkrovnih (Iezecih) zljebova. koj i pricvrseuje zl ljeb i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece. Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka. okruqlih poeincanih zljebova koje mozerno kupiti u sastavnim elementima gotovo u svim prodavaan icama metal ne galanterije u J uqoslaviji. Horizontalni pad zlijeba (0. 3. polukruzne kuke od plosnog zeljeza: 2. te predstavljaju veliki problem za odrzavanje zljebnjaka. Zlijeb A sastoji se od: 1. dvaju elasticnih limenih zalistaka. tada treba nabaviti: 1. Na crtezu A i B prjkazana su dva tipa potkrovnih. zadnja s naiduzirn. Isto vrijedi [ aka pad kanala nije debar. U ovorn slucaju montirarno ih na bocne stranice roznica Na taj nacin nema zabune pri kupnji kuka jer su sve jednako skrojene.5-1 %) postize se razlicitim ovjesenjern kuke. visinska razlika unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora biti 2-4cm..U slucaju da je kanal.

Segment polukruznog pocincanoq zlijeba s vee oblikovanim bridovima. a pravilan polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod naglavka.bez rubnog lima strehe Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike natkrovnih zljebova. ne steze prejako cijev i da nije presirok. Vanjske cijevi su bez sumnje prakticnije. Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno promatrati u dvije osnovne varijante: a . kad je zatvoren. sa vee torrniranirn okruglim ojacanjima na rubovima. Ovako oblikovane dijelove treba na qradilistu sarno medusobno lemiti. Danas se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknutim strehama iz estetskih razloqa. Rubni lim. »skrojens« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i.r sinskom postavom na roznici postizerno pad zlijeba. a promjerom su vee prilagodene pojedinim sistemima oluke. natkrovni zljebnjaci. Obujmice se proizvode u reznim obticime. stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits vijkom. U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi otislo se korak dalje. a to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profila) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova. Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti. Priteiu se vljeima IIiumetenjem posebnih osiqureiie. jer je natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne plohe. a na unutarnjem pornocu limene kvacice za podlogu. Kod oba nac ina treba postaviti horizontalni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi 3-4 cm od va njskog radi otjecanja vode iz prepunog zuebnjaka od strehe. buduci da su. regulirajte polozaj obruca tako da. jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem pornocu zapinjaca. a ne prerna njoj. Kako postaviti novi zlijeb Jugoslavensko trziste nudi gotove. ove kuke lakse montiramo i demontiramo. zatim pricvrstite cijev. upotrebljavaju se iskljucivo lezeci . na vanjskom rubu fiksira se zalisl<om. bilo da se radi 0 osteeenjima iii uobicajenorn odrzavanju. one trazenije. Gornji dio kuke ucvrscu]e se na roznicu. 3. kako bismo form irali horizontalni zlijeb. U krajevima gdje se grade obiteljske kuce bez istaknutih streha. Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid bar jednom na svakom segmentu. tako da nalazimo uz pocincane i bakrene odvodne vertikalne 7 Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zld obujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispod mensete. U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju fiksirano sarno po jedno elasticno pero (zalistak). Radi zastlte zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D). u segmentima od 1 do vise rnetara. Odmaknite cijev koliko je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm). Osim toga. dostupne pa se maze brzo intervenirati i nema problematicnog propustania vode koje je tssko utvrditi. iii pak komibinirano.zlijeb s ru bnim limom strehe b . Za ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo62 J . Nasi proizvodaci nude i ostale dijelove horizontalnog sistema. Kal<o ucvrstiti odvodnu cijev Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida. 2. sanducastoq profila). Postavite cijev sasvim okomito. Segment horizontalnog zljebnjaka jednakog je profila kao i kuka.

odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu koje cete sastaviti koljena. Pretpostavljarno da kupujete gotove proizvode i sami ih lemite i montirate. Nastavite raditi prema dol/e. iIi tako da cijev direktno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj 6). priiivrstite ko/feno ispusta H obrucem G. Siguran i miran rad omogucit ce yam metalna skela (mozets je i pozajmiti). Odreiite pos/jednji element cijevi po mjeri (detaii 5). kako biste pravilno polozill novi zlijeb i odredili njegov pad.eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i plasticne (npr. Ako zamjenjujete stari dotrajali zlijeb od poeincanog lima. podijelite posao na tl'i dijela: obiljezavanje smjera olu ka i ucvrscivanje lezista. 63 . Pricvrstite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4). ako koristite Ijestve. OI(ITEN) sa samo djelomicno rijesenim sistemom pricvrSCivanja. Sve tri faze rada posebno provjerite. Ali za obujmiee moramo se jos raspitivati u prodavaonieama zeljezne robe. Kada skinete stari oluk. posta vljanje zlijeba i provjeravanje rada odvoda. Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljenirna« raznih kutova. Sistem bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove mogli izraditi istim materijalom. koristite se polozajsm i izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka. 8 Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane premazite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3). mjeru prenesite na plasticnu eijev pocevsi ad naglavka zgloba za spajanje. Pricvrs6ivanje plasticnih vertlkaln ih cijevi PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i odvodne eijevi. Ljestve svakako morate privezati da se ne bi poskliznule. U potrijebite komad stare eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba. posao ce biti tezi i sporiji. mozemo oblikovati neophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste vertikalnih odvodnih eijevi na teren. Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisniee sa krova rnozs biti nova vertikalna »okitenska« eijev.

Olovkom naznacite na zidu visinu do koje doseze kraj donjeg koljena. stisnite donie koljeno (spoja) unutar naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid. a drugi na sredini. Gornja Ako je povrslna krova veea od 400 m' treba uvrsti1i nove ver1ikalne odvode odgovarajucih profila. Aka izljev direktno ulazi u reviziono okno. spojite oba koIjena za eijev tako da budu u istoj ravnini. da biste dobro izbusili rupe za obruc. 64 .. Kad se Ijepilo osusi. Budu6i da je eijev vee tu. Iskoristite elasticnost plasticnih eijevi. na zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi. donji kraj umetnite u rupu za odvod i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi.rtikalni odvod. pogledajte kroz eijev duz spoja. drugo. «' . prvo. DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH ODVODA ZA OBORINSKU VOOU. Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba.• Malam nazubljenom pilieom otpilite suvisan dio i zagladite glatkim brusnim papirom. Ako je posljednji element predug. Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera 12 mm izbusite potrebnu rupu. Umetnite gornje koljeno u rupu za odvod koja se nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite donje koljeno zidu duz kog ce se spustati odvodna eijev. Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u zlijebu).' ). Okrugli gumeni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn spajamo elemente. Ako naidete na velik otpor predlazerno da posao obavite u dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo promjera 5-6 mm. Uglavite naglavak zadnje eijevi u koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obruca. U toj tocki pritegnite obruc i zatvorite reske eementn irn mortom oko eijevi koja vodi u reviziono okno. koje cerno odsad nazivati gornjim. Za svakih 15 m duljine zlijeba treba u pravilu predvidjeti [edan ve. Cijeli sistem zljebnjaka postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odnosno stezanj u. Requlirajte obruc prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev. nastavite posao. Pricvrstite dobro piasticnl umetak za pricvrscivanje obruca. Isto kao i prije. Cijevi dva (otvorene) zadnja obruca stavite u reviziono okno da biste ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg elementa. oznaCite koliko treba odrezati. morate uqlacati brusnim papirom na vanjskoj povrsini gdje nema naglavka za spajanje. Tako pripremljene krajeve eijevi i prikljucaka prernezite Ijepilom. Gledajuci sistern pad a krova gornja strana i boone straniee limenog opsava pcdvlace se pod pokrov.6 DO 1 mm Slivna povrsjna m' Balkoni i lode Krovovi do 6 I{rovovi do 50 Krovovi do 150 Krovovi do 250 Krovovi do 400 Promjer odvodne cijevi u mm minimum Poprecnl presjek em' 50 50 20 20 36 f 70 100 125 150 80 120 175 Opsav dimnjaka Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitno je pratiti padove i najkra6e odvodenje kisnice. zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u kanalizaeiju. obujmiea mora biti odmah ispod naglavka. IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0. Sad definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste provjerili da se spoj sa zljebom nije pornaknuo. a zatirn one od 12mm. Zadnji obruc mora biti postavljen odmah pod naglavak koljena. Zatim uzmite dva koljena. nastavite posao. U ovorn slucaju nije potreban srednji obruc. da biste ga po mjeri odrezali. jedan odmah ispod naglavka. Ver1ikalni odvodi odreduju se prema duljini ilijeba. a na zidu oznacitc sredinu cijevi. nemojte ih lijepiti. donje koljeno. da biste cijev odrezali po mjeri. bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi. lzvucite cijev i odrezite visak. Kad se Ijepilo osusi. Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast prve cijevi. a eventualne neravnine izglacajtB brusnim papirom. dok j8 donja straniea postavljena na krovni pokrivac. Obruce montirajte na svaku eijev.1 . morat cete je polako pomaknuti u stranu. Obiljezite koliko treba odrezati. prernazite s unutrasn]e strane ljepi10m. u toj tccki cere pricvrstiti drugi obruc. pomaknite ga prema gore uza zid tako da donji kraj bude na zeljenoj visini. obrezite visak eijevi. Cijev mora stajati okomito.

Zavrsni spoj (Iimeni nabor poput okapnice) mora biti »uquran« u slie tijela zida dimnjaka. Danas je klasican nacin krojenja opsava nesto jednostavniji. Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela. Montireite umecuci jedan u drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C (detalj 2). na kotecicim« E (detal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4). 65 . koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih materijala i ne pueaju (princip dilataeije). jer se sudari ploha uglavnom »brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm kitovima. Spoj garnje i bocnih straniea mora biti takav da gornji dio pnjevoja lima pokriva donji. bez horizontalni h prijevoja (nabora). 10 Za siguran rad sa iljebovime preporucemo da se posluiite malom pokretnom skelom A koju moiete iznajmiti.straniea mora biti krojena ad jedne limene trake. Limene vertikale oko dimnjaka moraju forrnirati visoku manzetu (20-30 em) iznad linije krova i slijediti pad krova. Baze mogu bit. kako bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom najkriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvrscenim na zid radi trganja u naletu vjetra.

Aka je dimnjak od apeka. rnorate paziti _da sl uzi svrsi [ da opet bude dobra izveden opsav uz proboj dirnnjaka kroz krovne plohe.dati crijep iii kanalice koji pokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krovnu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen mortam. a na novijim od lima. postavljeni medusobno kako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima. Odstrenite kapu dimnjaka C i mortom D poprevite grlo dimnjaka. Ovi zljebniaci -kana Iice. prije svega u provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu cvrstoce opeka. nagnuto prema krovu. tada treba ski. Na starim kucama ovaj tip »opsava« je ad morta. Osteceni dimnjak . 3 dijela pijeska). Papravak se sastoj i. rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid (sastavak na krovu. Limeni opsav mozete izvesti na Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitati zbog cega. drzeci se istih kriterija. slika 2).imnjaci Moguce intervencije su popravci i pobolisenje propuha. Da biste dim- 1 Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A i nerocito posvetite painju grfu dimnjak. Ostrom cetkorn ostruzite cad. a otvor kaji vise ne upotrebljavate zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban gubitak topline. 2 Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kao ptivretneno rfesenje moie vam posluiiti izotrak . Da biste ga vratil i u prijasnje stan]e. 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvalu dimnjaka ispod po krovnih ploi». zatim stavite uz dimnjak kanalice s istim padom kao krov i s donjim krajevima koji nadvisuju kanalice pricvrscene na nizu stranu. 66 . a uz osta/e stranice na pokrov.semotjepliive bitumenska traka (Urine 5. cekicem i dlijetom razbijte mort ako je napuknut te pazljivo kistom ocistite svu praslnu. Obilno smocite spa] i postavite kanalice na cementni mort (1 dio cementa. s jedne strane napravite laqani pad. Prve kanalice slozite na donju stranu dimnjaka. Odstra nite sve otpatkezbuke.Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak rusenja dimnjaka. na starijim kucarna su ad opeka.lma razlicitih vrsta dimnjaka. dobro smocite dimnjak i spoj oko njega. njak vrati Ii u pnjasnje stanje.a na novijim od pretabriciranih opeka i cijevi. Najzad slozite zljebnjake na najvisu stranu.a B. odstran ite razbijene kana Iice siekacem. pa uokolo ad cementnog marta napravite homage no leziste za kanalice.

Zatim uzidamo produinu cijev Tsa stitnikom. 67 j . Za postizavanje boljeg propuha u dirnovodnim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla dimnjaka specijal ni nastavci od betona iii lima. aka je razlika u visini minima Ina. morate dati izraditi (kod vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nastayak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na grlo dimnjaka. Drugi uvjet dobrag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka na krovistu. Da biste dimnjak preuredili u dimnjak ovog tipa. preporucarno da jednu iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn grlom dimnjaka i eventualno zastitite od vjetra pornocu celicne uzadi. To su razliciti elementi priIjubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnog kanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju cijevi. Ako ga budete morali podizati vise.ovim dimnjacima pocincanirn limorn. predvida razliku u visini najmanje 5 metara. U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotrebljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim nastavkom. Provjerite stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje. ako je manja maze se popraviti podizanjem dimnjaka. Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dimnjaka (zida) i ne propustati zrak. rnozete ga nadozidati od starih opeka. ukoliko je dirnnjak udaljen ad sljernena. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna sto povecava sposobnost vucenja (slika 3). Posta vlja nj e specij a Inih nastavaka Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku s njega. ccistite gornju plohu u grlu dirnnjaka te pomocu eementnog morta (odnos 1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak kojeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje dimnih plinova. odnosno. Na crteiu V eerodinemicki nastavci uzidani morlom M. sto je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iii zbog stabilnosti dimnjaka. 3 Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vuci najprije skidamo poklopac C i stupice L. Dimnjak bez propuha Dva su preduvjeta za debar propuh dimnjaka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema zgradi i okalici. Takoder i izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova utjece na prapuh u dimnjaku. Danas vee tvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjak kojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. Na crteiu S je samoorjentiraju6i limen! stitnik. Visina grla dimnjaka mora biti 30 em iznad sljemena krova. ucvrscsnirn za zbuku dimnjaka. povezan s projektom kuce. Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak. Prvi od ova dva uvjeta. grlo mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno okomito na povrsinu krovne plohe. ali taj posao zahtijeva malo vise iskustva i opreme pa je najbolje zatreziti pornoc strucnjaka. Aka dimnjak vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace kape i poklopac zatvoriti.

.

. poploceti stezu £I vrtu.. .DOVDD VoDE I RADDV NA DTVORENDM 1 "I J J Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce. podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu . Kako izrediti odvod za kisnicu.

a posebno u velikim zgradama. Djelotvorno odrzavanje starog odvodnog kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizacija«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se upotrebljava.. kupaoniee i zahoda odlazi u iste eijevi i rnijesa se .. U mnogim kucama. izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti).to je donedavna bilo pravilo skoro u svirn seoskim kucarna. narocito ako ih obavlja eijela o bitelj. medusobno spojenih eementnim mortem. Okolis uredite da bude praktican i lijep. Vee smo spomenu Ii uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice. bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako napraviti potporne zidove vee srno opisali) bilo zbog samoq terena.IlVAN ) KUGI J I I ) ! . npr. ~ 1 ) . rasirena upotreba razlicitih kemikalija i sredstava za ciseenje. Plocnik oko kuce. Uobicajeni nacin ciscenja nije davao pozitivne rezultate pa je betonske eijevi trebalo zamijeniti plasticnim. na kraju tjedna. I ) J ) 70 . sto usporava prolaz vode i ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne zacepi. bilo da se radi a zidovima iii krovovima. Govorili srno. npr. Do pred kratko vrijeme ovi su se odvodi izradivali od betonskih eijevi. 0 nadstresnici za automobil. Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih rnoqucih poslova oko kuce. ali je vrlo vazno upoznati osnovne tehnike rada i izbor prepustiti osobnom ukusu. Prisutnost deterdzenata u sivim otpadnim vodama sugerira uredivanje pogodni h revizion ih otvora koji su lako dostupni i lako se ciste. aka nemate bar dio vlastite opreme. Pazljivost i preeiznost ustedjet ce mnogo vremena i truda. a cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i eijevima. Ne zaboravite skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same odgada posao koji mozete i sami obaviti. Kada se radi 0 kucarna za jednu iii dvije obitelji. Nisu teski ni kornplieirani. staza do nadstresnice za autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs treba obaviti oko kuce. Izvedbu treba sagledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon toga nabavljati potreban materijal i alat. Kad mnogih starih zgrada postojale su dvije odvojene kanalizaeijske mreze .I " _I . jer su se kroz »ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije. odrzavanje i preuredivanje se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce. stazama . Isti problem se odnosi i na odvod kisnice. otezava protok vode. na hrapavoj povrsini betonskih eijevi taloze se Ijepljive naslage pa se promjer eijevi suzuje. Naime. ) :1 I Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se odnose na kucu.. No. voda iz kuhinja. Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce.

Pregledajte nagib cijevi S. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono okno. povecavajuci sami sebi posao. mjesto koje treba savinuti drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino okrecite cijev. naglavak spoja namjestite na prvi dio cijevl. Nakon polaganja. ~ Kao sto smo vee rekli. Nakon kratkog vremena plastika ce orneksati i rnocicete je savijati. tj. kojeg kod starih zgrada cesto nerna. Najtezi posao je. Ne savijajte previse kako ne biste napravi Ii nabore. na koljeno koje ste vee stavili. To koljeno oznacava smjer kopanja. Sjekacern i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razlicitirn presjecima kako bists je magi i izvaditi. zatim zidarskorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno rova i provjerite tocnost pada daskom ravnjacorn i libelom. eijev mortom pricvrstite u spoj izmedu koljena koje povezuje vodoravnu s okomitom cijevi.Sivi odvod bude potpuno pravoertna zbog zida iii neceg slicnoq. Kako zamijeniti staru betonsku cijev koja se natazi u zemtji. 71 . odredivanje srnjera eijevi pod zemljom. 2 Razbijte zglobove G koji spajaju stare betonske cijevi Fpomocu pI/uk a V iIi teskog cekice: Uktonite cijev. I<ako ne biste kopali uzalud.i staiite nove plssticne cijevi. narocito kod starih zgrada. prije nego spojite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznjana (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii otpada): zatim postavljajte eijevi. Nastavite tlo A u pregiba kom je kopeti. eijevi od PVC-a mozete malo saviti. Odvod otpadnih voda iz kuhinja. Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan pad.. kupaonica i s krove. Otvorite roy sirok oko 10-15 em i vodite racuna a zacepljeno] cijevi. Cijev najprije pospite zemljom. Da bisteto ucinili. Najprije umetnite koljeno pod eijev okomitog odvoda. Poslije nekoliko minuta eijev ce se ukrutiti. cekicem i sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okornitu eijev s jamom iii kanalorn. a zatim otpaeima zbuke i otkopanim materijalom. Sluzeci se opisanim tehnikama. Ako trasa ne 1 Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte blizini cijevi B dok ne dodete do (koljen?) C ko]! oznsceve smjer u postavljena odvodna cijev. vazno je poci od tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsine zernlje. Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad eijevi na ulazu u jamu iii kanal. Na mjestima spojeva cijevi opazit cete zadebljanja od eementnog rnorta. Tlo dobra ugazite i obilno ga zalijte vodorn. rad i se 0 zamjeni starih betonskih eijevi modernijima od plastike.

ocistite ulaze cijevi. sudopera. M je cijev za dotjecanje vade. U takvim kinetama manje dolazi do zacepljenja. na taj nacin se na dna mogu taloziti tezi otpaci. kako ne bi zacepiii cijev. Usmjeravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala koji spajaju dotok i odtok voda. itd. Zidarskom illcom C odstrenite talog D s dna. Na detalju 7 vidite odvodne jame. ali i otpadnih voda. sifoni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta (umivaonika. narocito onom za odvod kisnice. treba napraviti okno za ciseenje otpadaka.). svaki put kad odvodna cijev mijenja smjer. a S je cijev ko]s otpadne vode odvodi iz okne. • 72 . Danas se tzv. Kao na deta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca. Konstrukcije revizionih jama kakve se vide na slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su sprecavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacijskih rnreza do prostorija. U okno maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a izlazit ce samo kroz jednu. kinete u revizionom oknu koje po svojoj konstrukciji usmjeravaju tok vode u njemu.. narocito ako odvodi vodu iz kuhinje i praonice. Svaki bi samovac trebao znati pronaci ostecenu cijev i otkloniti je. No danas se sve vise izvode tzv. Ako je kanalizacija stara i nema reviziono okno. vee je u odnosu na njega visa. dobra je napraviti jedno iii vise revizionih okana (po duljini) kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek dosadan ali vrlo znacajan. Donja razina ave odvodne cijevi nikad se ne podudara s dnom jame. .Reviziono (saht) okno Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popraviti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi? U kanalizacijskom sistemu. Izbacajte zatim limenkom B iIi vjedrom la/og. I Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac A i odtoiite ga na stranu.

Za provjeru pustite da kroz cijevi tece voda.s I . Pri tom ne zaboravite da je lijevano zeljezo lomljiv metal. udarajte okolo drskorn ceklca. D • " .1 icom izbacite i. Umjesto zice rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 68 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinjala u cijevi (slika 3). Da biste olaksali posao. Ako je poklopac od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo zatvoren. Dno revizionog okna trebat cecistiti vise puta. ispreznite odvodnu jamu P i u cijev uvucite metalnusipku (zicu) H s kukom na vrhu B. vjerojatno ceteqa tesko otvoriti. probajte ga otopiti lijevanjem hladne vode i otopine klseline. izlifte nesto vode u jamu B. Na vrh zlce maze se prlcvrstiti kuka. voda C mora uc! u drugu jamu ctste. voda koja dolazi iz razlicitih kanala treba utjeeati u cisto reviziono okno. U slucaju neuspjeha morate sasvim zamijeniti cijev i to na nacin koji smo opisali na pocetku ovoq poglavlja. plocica i slicno. . Bridom zidarske zHce iii struqacem pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijevanag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhog morta (najbolje bez vade) koji ce olaksati podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i hermeticki zatvarati okno. Zidarskom z. Okrecite je i postepeno oslobadajte ciiev od otpadaka.blato koje se natalozllo na dnu te ocistite dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno sakupljaju na izlazu.ijev voda i ako je potrebno. Ako je cijev zaista cista voda mora protjecati brzo i u jamu utjecati bistra. izvucite je i ne vrteci je odstranite necistocu s nje. Aka je talog nemogu6e otkloniti. u suprotnom treba ocistitii odvodnu cijev. vrskorn odvijaca ostruzite necistocu koja se natalozila u pukotini oko poklopca i dok zatirn povlacite poklopae uvis. Kada otvorite reviziono okno ispraznite vodu pornocu limenke j vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim rukavicama. ne ulazi slobodno u reviziono okno. sipku i okre6ite je na drzacu. bez krutih otpadaka.. koja protice dovodnim cijevirna. Ta druga jama moie bititzv. Reviziona okna treba cistiti bar jednom godisnje kako bi se posao brzo obavio i izbjeglo zacepljenje eijevi. kako smo vee pisali. Provjerite prolazi Ii kroz c. Sipka medutirn rnoze biti i nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi na nspristupacnorn rnjestu i ako je zacepljena eijev duga.. 3 Kad je cijev zai5epljena. . eiscenje ponovite vise puta. provjerite da Ii su slivnici i okna u koje voda otice cisti.Zacepljeno reviziono okno Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz kuhinje tesko odlaze.r 2 Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvorite reviziono okno A . Zacepljene cijevi Aka voda. Gurnite kolikoje vise mogu6e \ • 73 . Podignite poklopac s okna. septicka jama iii upijajuCi bunar. Pustite da nesto vode protece cijevima kroz reviziono okno pa cete tako upotpuniti ciscenje. cijevi treba osloboditi od svih zapreka savitljivim zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti jedna za drugu.

Da bi se dno dobra stvrd!o.I<ako napraviti reviziono okno Kako biste izbjegli. na mjestima gdje eijev m ijenja smjer. Pravilnom izvedbom kineta na dnu sahta kao i polozajem u lazne iizlazne eijevi potpu no je sprijeceno zadrzavanje necistoca u sahtu. lzravnajte sto bolje dna odvodne [arne. iskopajte rupu u obliku kvadrata straniea aka 60-70 em i dubine dvadesetak centimstara ispod donje razine odvodne cijevi koja ide prema kanalu. Dodatno osiguranje rnoze biti sloj zemlje 30cm. Izravnajte dna zidarskom ilicorn. pornocu zidarske zlice dobro nabijajte masu rnorta. ali i vise) od kojih su npr. malo ga utabajte i eventualno dodajte s/junka. iznad okvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se slagati S okvirom poklopca. Pri kopanju pazite da ne ostetite cijevi. U samogradnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad lagano armiranog betona koji u potpunosti zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. unutrasnji zidovi okna moraju se podudarati s unutrasnjirn bridovima okvira. Prije nego pocnete raditi kupite poklopae u obliku kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stranice 40 em). t]. ~I 5 Na dna razgrnite cementni mort C. pospite podlogu cementom u prahu. Pripremite malu kolicinu eementnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela finog pijeska). Natako izvedenom betonskom dnu (temel]na ploca) uokolo konstruirajte zidic (maze opeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl. Raditi morale smireno i precizno. Mozete ih izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao samegraditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih betonskih eijevi 050-60 em. sa zlijeba) za neku vee postoje6u. 5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije cijevi. a dna F je niie ad cijevi MiS.ji polozaj. a usc» cijevi ostavite slobodne. Zidic mora biti dovoljno visokda poklopac bude nekoliko milimetara iznad okolnog terena. Odredite pozieiju revizionog okna odabiranjem najblize tocke obim eijevima. prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov unutrasnji opseg. Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii septickoj jami. . Morate voditi racuna o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh zidica pornocu istog cernentnoq marta. da se cijevi odvodne instalaeije u ogranicenom padu. koji postavljamo na poklopae sahta. dvije dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna). • < I < I 4 Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgovara oknu. Zatim sagradite zidi6 M koristeci cementni mort G. a time i 74 siren]e zadaha. dok se na povrsini ne pojavi voda. Isti je slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda (npr. postavljaju se reviziona okna. Kada odredite najpogodni. Da ne biste pcqrljeslll. one koje cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami. U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna izvode se iskljucivo ad betona. Kod starih instalaeija nisu uvijek ugradene i u tom sluca]u ih je dobra sto prije postaviti. Narnocite dno jame i po njemu prostrite slaj betonske pod loge debljine 7-8 em. Polozaj u kern morate raditi nije udoban jer zidic mora biti ispod razine terena. zacepe. posluzite se zidarskom zlicom i vlastitim rukarna koje svakako treba zastititi gumenim rukavieama.

jer na taj nacin odred ujete stvarne kote ulaznih cijevi. Ne zaboravite ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno biti. dno jame zastitite plasticnorn folijom. tezak talog za eijevi. a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati nakon zavrsetka radova. povezujte eementnim rnortom. jer je poklopac ispod razine ceste. Sspticku jarnu mozete montirati sarni. Namjestajte ga dascicom dok ne bude u razini okolnog tereta te odstranite visak morts. Poklopac se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove odvodne jame. Okno s eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze na povrsini morts 6 Unutresnje zidove odvodne jame i ulez I oibukejte cementnim mortom G. Vas dio rada je betonska podloga (dna jame) koju morats precizno iznivelirati. ova radna organizaeija yam moze pornoci svojom gotovom trodijelnom septickorn jarnorn. mozete upotrijebiti brzovezne eemente koji brze otvrdnjavaju. ostruqavsi uokolo pukotine i udarajuci po uglovima na vee opisan nacin. Poklopac nernojte staviti odrnah na okvir. Zaglavljeni poldopac Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlijepiti poklopae. Poznato je da se eijevi ne smiju upotrebljavati dok obavljate ove poslove.elite zavrsitl naznaceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi u zadanu jarnu. pocev od odvodnih eijevi spajujuci medusobno straniee okna s dnorn. Nakon 24 sat a stavite poklopac i zazbukajts eementnim rnortorn. Prevrnite okvir. 75 . Podmetnite sjek ac dolje i izvadite metal ni okvir. Dok zbukate. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti kad zavrsite posao. Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame. Ako z. Da biste ubrzali otvrdnjavanje okna. Nanesite sloj eementnog morta i polozite okvir. mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa zidorn. koju sami prerna broju ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzionirati. voda bi isprala cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme razmrvio. a dijelove koji na sebi imaju izvedene utore. Pornocu zidarskog sjekaca i siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na oko 3 em od straniea okvira. prt/e nego stevite poklopac ostevite mort da otvrdne. Novi sloj asfalta iii betona djelomicno pokriva jarnu i blokira otvor. Prije nego pocnete zbukati provjerite (ispust) izbocinu odvodnih plasticnih iii betonskih cijevi koja ne mora biti veca ad 5-6 em. Poklopac se rnoze blokirati i prigodom asfaltiranja iii betoniranja okolnog terena. dobro je odvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim papirorn. PGP »Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski proizvodac cijelog sistema gotovih montaznih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu samograditelj ima. povezavsi jamu s ravninom ceste. U rezujte u dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste dobro zarezali beton svud uokolo.odvajanja okvira od zida. zastilivsi ga daskeme. pazljivo oclstite leziste koje tete kasnije i oprati. bridovima ga polozite na drvene dascice i pornocu spreja za rdu i udaranjem drskorn cekica odvojite poklopae.idova jarne. Ako prijeti kisa prekrijte okno. Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklopea i otkrijte eijeli okvir. Ne 'ulsz pricvrstite okvir B. Prije stavljanja cementnog rnorta dobro operite eigle. u suprotnorn visak eijevi odrezite pilieom za plastiku. Nakon zbukanja unutrasniih z.Ovim mortem mozete odmah ozbukati unutrasniost jarne. treba se latiti teskoq posla . nemojte se zavaravati prisutnoscu vode: ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato.

Metalnim grabljama razgrnite na dno jarka sl oj sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekriti finim pijeskom i politi vodom. Zatim pripremite dascicu iii cijev duqacku koliko je siroka staza i oznacite sredinu. koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu ostaje trava. Vazno je da srednja traka bude uza od razmaka kotaca i manja od predvidenog ulaza u qarazu. postavite na sljunak tako da strsi od razine . Ako je medutim trasa duqacka. Povueite liniju po sredini i pornocu drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti kocice (stupi6e). ) 76 . dok na zavojima iii neravninama moraju biti blizu jedan drugom. Okvir kojeg je jedna stranica duga koliko je sirok a traka.Stazica u vrtu Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu. Ako je staza siroka 2 m trake mogu biti stroke 50-60 em. Srednja traka bit ce uvijek jednako siroka aka upotrebljavate dasku odgovaraju6e d uljine pornocu koje cete oznacavati paralelne linije na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice. Minimalna sirina ove staze mora biti 1. Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu. Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka. Rijee je 0 plocama. Rasporedite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih uzicom. Zato cerno dati nekoliko primjera koji mogu posluziti kao ideja pri uredenju dvorista. Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u potrebi da hodamo iii prolazimo automobi10m duz zelenih povrsina. Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu dobro iskoristene jer prostari namijenjeni cvijecu. Uvijek pazite na zelenilo. odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i okolnog terena bude dubina od oko 25 em. Tako obiljezite obje trake. dovoljno je da polazete dvije medusobno paralelne trake. Odstranite red eentralnih kocica i pocnite raditi. Trasu naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih povucite uzicu. boravku na otvarenom i slicno nisu racionalno povezani stazama i puteljcima.5cm) koje mogu biti i jednostavnog oblika kao sto je pravukutnik iii razlicitoq profila.90-2 m. Staza do g.araze Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna o velicini automobila (iii 0 prosjecnom automobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren. Najjednostavniji nacin izrade staze je postavljanje (direktno na tlo) betonskih ploca. slijedeci najkra6i put koji spaja ulaz garaie s vratima ograde. Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. moze biti sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. a ne 0 monolitnom betoniranju staze. Kociei mogu biti i udaljeni jedan od drugoga na ravnim dijelovima. Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (dascice siroke 10-12em i debele 2. ako je kratka napravite je ravno.

1 Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B. Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3). I i L koji Cine dvije trake. D. 77 . Napravite iskopinu M i na dno nagmite sljunak N. E i f ucvrstite ostale stupice i uzicu G. Postavite pregradu 0 i nsnesite beton Pte ga uglacajte (detalj 1). Uktordte centralnu uzicu. zatim pomocu daske S i znakova C. H.

Ne hodajte po betonu dok se ne stvrdne. Tada zernljorn ispunite preostale rupe i reske izmedu pojedinih betonskih ploca. mozete napraviti oko 3 m piste na dan. Po betonu S8 moze hodati nakon 2-3 dana.5 m navecer. mozete maknuti drvene okvire (pregrade) ujutr o izbetoniranog dijela. Dodajte potrebnu vodu i ponovno prornuckajte. poslijepodne. Za ovaj zadnji posao upotrijebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da bude nekoliko centimetara niza ad betona. Drvene okvire operite i ostruzite naslage betona kako biste ih mogli dalje koristiti. Travu posijte u pukotine i dobro zalijte. Kamene ploce mogu biti i nepravilna oblika. 2 Potozit» Riljacom maknite dubine i kamen A tamo gdje ga felite ukopati. Staza Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom prekrivenoj zemlji. Prolazenje autamobila nece ostetlti korijen trave pasijane u pukotine. Smjesu istresite u kalup i izravnajte daskom. jer je zemlja u njima niza od razine betona. Povrsinu betona uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom zlieom tako da se na povrsini pokaze voda koja nestaje kada je pospete suhim eementom u prahu. libelom odredite horizontalan polozaj. t]. 1. Umjesto kamenih mozete koristiti betonske ploce. Sada cete kopati do do votjne poloiite kamen na njegovo mjesto. dirnenzije straniea su 40-50 em a debljina 4-5 em.5 m ujutro i 1. Nakon nekoliko sati. U tom sl ucaju izraduje S8 drveni kalup 78 .5m npr. Polijevajte ga vodorn. Rasporedivsi dvije dascice duge 1. preporucarno da upotrijebite kamene stroke ploce postavljene na pravilne razmake. Kako biste izbjeqli rnijesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo naporan) savjetujemo vam da podijelite posao. Na prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste unistavali livadu) mort od jednog dijela cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s pijeskom.terena s jedne strane za nekoliko centimetara. Libelom provjerite raspored okvira i postavite ih tako da budu u istoj razini s izbetoniranim dijelom. one koje odgovaraju prosjecnom covjecjem koraku. B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i kamen. npr.

U tom slucaju treba ih ispuniti bitumenom. Pripazite da ne bude previse krivudava. Ako ovim postupkom ne dobijete zeljeni rezultat. padu 0. Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti iz terena 2-3 em. Uspite betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te uqlacajte zidarskom zllcorn. Nacin betoniranja smo vee prije opisali: betonska se srnjesa izlije izrnedu dascica. Park blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze rasti trava. podignite kamen i popravite dno rupe.5 m. odstranite zelen u povrsinu i kopajte do dubine 20 em. PAZITE: postavljajte ploce u min. nespite slo] cementnog marta F i ne njega pricvrstite place Pili mremorne place. a trasa »rnastovitija« od one koja vodi do qaraze. Predlazerno da obliei budu jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine obavljanja posla. a na njega stavite kalup.zeljenog oblika. 3 Ze stazu ad betona na dna iskopine nespite sloj tucanog kemene M (krupnog stiunke}. Mofe biti siroka oko 120 em. Mozete ga izravnati udarajuci ga odozgo drskorn cekica. a posebno da biste i h mog Ii potpuno izravnati. I ovu stazu treba ozriacif stupicirna i uzicorn.' izrevnejte ih drskom ziderske itice G. izravna drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zidarskorn drvenorn gladilieom. Nestsvite betonireti place C i ravnati ih letvicom L. Polazite ih naizmienicno desno-lijevo od centralne osi puta kako biste olaksali hodanje. morat cete betonski sloj »presijecati« dascicarna poprecno postavljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje staza sira od 1. pripremljenu orije. Razmak izmedu ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti 50-60 ern. bez pomicanja. Da biste mogli napraviti betonske ploce.5% radi otjecanja vode. a mi cerno prikazati one pornocu opeke iii betonskih ploca Za oblaganje staze betonom prethodno treba lagano iskopati teren na koji cerno nanijeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em. U prodavaoniearna gradevinskoq materijala mozete kupiti tzv. 4 Na betonsku plocu C. iskopajte i odstran ite iskopanu zemlju. Dascice izmedu pojedinih ploca (sl. kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali« zavoje. Poplocavanje staze Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu. postevite drvenu konstrukciju A / poprecne deske T. Moqucnosti poploceva nja su razl icite. ponekad treba poplociti eijelu stazu. Pripazite da se bitumen za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije. Ako umjesto kamena upotrebljavate betonske ploce. 3) mogu S8 ostaviti i nakon zavrsenoq posla. odstranivsi malo zemlje tamo gdje je zqnjecena i dodaJUGije ramo gdje kamen nije ostavio svoj trag. 79 . Kamen polazite na zeljeno rnjesto i lopatorn ozriacite njegov oblik. dobro zalijte i postavite kamen koji mora sigurno nasjedati u rupi. Dno pospite sljunkom. Provizorno postavite kamen.

koje u tom slucaju rnoraju biti nize od razine terena.Zelite Ii maduti m stazu od opeka (visokopecena opeka. a zatim dobra nameeenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom. U oba sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do 1 m. Na betonske place nanesite cementn i mort. Zatim stevite beton H na podlogu od cementnog morts i postsvite betonske place. 6 Za plocnik od betona pripremite rub F na mjestu kao sto vidite na slid (G) iIi pomocu rubnike koji se kupuju keo monteini etemenu. sig u rno za kratko vrijeme prouzroeili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje dijelova obloge. Od ave faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi na dva nacina: U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi ovako: gdje ste polozili sljunak. kako voda koja se odbija od plocnike ne bi suvise ovteii!e zid. kl [rrker) i nepravilnih komada mramora. zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj razini kao i prva i tako redom. tada najprije treba izliti betonske ploce. Betonom o ispunite prostor izmedu rube i zida. klinker. kad udu u pukoti ne. Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne. vee tzv. 80 . Zldarskim sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u visini petnaestak eentimetara. nalijte sloj betona (8 em) priprernljen od jednog volumnog dijela cementa i cetiri volumna dijela sljunka te potrebne vade. slufite se plocnicima I njih mozete napraviti na najrazliciti]e nacine od kojih yam predlazemo dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od prednapregnutih betonskih ploca. Kada prekopate zernlju nastavite kopati do du bi ne dvadesetak eentimetara. Zid kuce o'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom. Plocnik o k o kuce Da biste se rakse kretali oko kuce. Za rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i polofite u beton. a izmedu njih u reske ulijte 5 Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille' opeke B. koje se peku na visirn temperaturama pri cernu se glina tali sto opeku eini otpornijom prerna srnrzavici. Prije oblaganja pripremite say potreban materijal. dodajte 15 em sljunka te 2 em debeo sloj finog pijeska. Vrlo je vazno da meduprost ort izmedu pojedlnacnib opeka budu dobro zaliveni eementnim mortem: u suprotnom bi voda i led. a izmedu njih ulijte mort C. Otpatke zbuke saspite na dno rupe. Kada beton veze nakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer plocnika.

Ocistite Ieziste od prasine i starog morta. Opeke slazite prema naso] slid. Zbog toga su prakticni]e ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee ohrapavljena. 81 . Pospite cementnim prahom kako bi se povrsina morta ucinila cvrscorn. Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem zarezite beton s obje strane pukotine dok ne dobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka u obliku slova V. 7 Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite i ispunite cementnim mortem iii bitumenom. Place se mogu raditi na lieu mjesta. na gradiliStu prilikom eega se pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u velicine od 1 x 1 m. Sjekacern i eekicem razbijte ostecene opeke i odstranite ih. Potois] kamena B koji se klima popravite taka da ispod njega stavite s!junak c. Odstran ite visak morts i izravnajte sa susjednim cigla- rna.. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opasna za onog tko tuda prolazi. Zatim celienom cetkorn pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu. Povrsina betonskih ploca koje se izraduju na qradilistu (a narocito vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapaviti. Pri polaganju ploce se moraju ponekad poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista kao i kod polaganja opeka. odsirsnite i zamijenite no Yom. Ispunjavaju se naknadno cementnim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca do 4 mm. cak i ako u tom slucaju morate poma knuti susjedno opeke. te obilno zalijte vodom. Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti oko 1 em. npr. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti od poskliznuca. a istovremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje cvrsto. rubove cete napraviti pornocu rubnog betona koji je kao traka izbetoniran uz plocnik. Pripremite mort od jednog volu mnog dijela cementa i tri dijela finog pijeska: malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok njeni kraievi ne upiju dosta vode. Pornocu zidarskez. U slucaju da pravite plocnik od betonskih ploca.liee ispunite rupu eementnim mortem. ali se nemojte sluzlti polugom. a zatim je izravnajte i utapkajte dok na povrsinu ne izbi]e voda iz marta. Pukotina na stazi Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka garazi moze s vremenom nastati pukotina (napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu. Razbijeni pjocnik i' I Ne zaboravite da je rub najslabija tccka plccnika. pranog kulira. Kada nategnete uzicu koja oznacu]e smjer plocnika. pocnite polagati ploce razqrcuci ispod njih beton. Umetnite novu ciglu koristeci se drskorn zidarske zl ice.cementni mort. U udubinu i po okomitim stranicama nanesite bogat sloj cementnog morta. tj.Odvojenu iIi rezbijenu cig/v razbljte na komedice.

1 Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoije breiutjke B. 1) koja se mora doticati s donjim kocicern. U posebnom slucaju (rad na otvorenom) maze se raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do 13 x 37 em. Aka je 2 Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstite kotieima N. Da biste odredili nagib. postavite letvieu C pomocu libete. U stanovima omjer visine i sirine stepeniea moze varirati na sirokorn prostoru od 20 x 37 ern (stube na otvorenom). I I Kako trasirati stu be Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli. zabijte kocie D. U praksi se cesto odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii 2 v + S = 63 em. Dakle 75 :15'" 5 i 33 x 5 =165. s osloneem direktno u zemlji. Vazno je da letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ). U slijedeclrn primjerima je srednji omjer 15 x 33 em. G i H su visina i duljina cijelih stepeniea. Za visinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd.Stube Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. Zatim eavlima pricvrstite pokretne desiiice 0 tako da ostanu malo podignute od iskopanog dna kao sto to vidite na detetiu. visinska razlika npr. dobro je dva terena razlicite razine spojiti jednostavnim stu barna. Da bi stube u eijeloj duzini mag Ie imati jednak nagib. Olovkom naznacite tocku u kojoj donja Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce. u najvisoj tocki stuba stavite vodoravno jednu letvieu (vidi sl. Od velike je veinosti koji cete im nagib dati. Formula se cita: dvije visine stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom hodu. zauzet ce vodoravan razmak ad 165 em. Zemlju izmedu dviju uziea F iskopajte. slijedite upute: zabijte okomito kocic na najnizu razinu.26 = 37 em. sirina mora biti S = 63 . Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. I za ovu vrstu konstrukeije irna vise moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jednostavnije stube ad betona i kompleksnije ali i dekorativnije stube od opeke i betona. 75em. Npr. 82 . za svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu gazista iii nastupne plohe od 33 em. potrebno je najprije napraviti plohu oslonea s jednakim nagibom koji odgovara omjeru visine i duzine stuba. ako je odabrana visina stepeniea 13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63.

Na taj nacin izradili ste oplatu za stepeniee.je gotovo. Izravnajte beton do vrha poprecne dascice. spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom pornocu nagnute betonske rampe (plohe). Kod drugih nagiba terena potrebno je drugacije posta viti opeke na betonsku podlogu stube.strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je zabijen kocic).5% da ornoqucite otjecanje vode. na oamoriste (plocu} Ai stube B nanesite sloj eementnog morta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D spejejuci ill medusobno mortom E. Na donju razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu dascicu koja bi morala biti visoka 15 em. Daske ce pridrzavati kocici zabijeni u zemlji i podupiraci. zatim napravite drugu stepenicu i tako do kraja. Da biste to ucinili morate iskopati pravokutnu udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je betonom..podest. Ako nagib terena »odreduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzije opeke (s/ika 3) onda se mogu primijeniti klinker opeke za oblaganje stepenica. Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete betonirati betonsku plocu . Teren rnorate kopati sve dok dvije uzice. Temeljenje stepeniea. Nakon 24 sata rnozete skin uti oplatu. Radite od dna preme vrhu. Ako su stepeniee siroke. 33 ern). Pune klinkeropeke pornocu kojih cete napraviti stube morate priovrstiti mortom na betonske kao leziste koje ste prije napravili. nategnute na dva donja kocica ne budu pravoertne i paralelne s terenom (slika 1). Dakle. Cementne stubs dobro polijte vodom i pocevsi od donje ploce . Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni s tlorn. umetnite sloj cementnog morta debljine 3 emi na njega sa strane rasporedite eigle. Betonske stube Duz svakog kraka stepenica postavite dasku malo visu od stepeniea i siroku oko dvadesetak eentimetara. dobiveni broj ce se slagati s brojem potrebnih stuba. Ovu duljinu podijelite sa sirinorn stuba (npr. za razliku ad prve ova ce biti podignuta od terena za 4-5 em. Kada uklonite oplatu morat cete urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijati travu. Zatim pripremite beton od jednog dijela cementa icetiri dijela sljunka te potrebne vode i pocnite raditi najprije donju stepenicu. gornja dva kocica spoje se s konopcem paralelno s donjim kocicirna. Dakle. 1 ). Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0. U gornjim i donjim tockama zamisljenih stepeniea zabijte kocice koje povezete s konopclcern (vidi sl. poprecne dascice poduprite letvicom. prije napravite stube od betona i zatirn ih oblazite opekama pa ce na taj nacin biti podignute od okolnog terena. Stube od opeka Za stube od opeke treba izgraditi leziste slicno betonskim stubama. Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno visini stuba. I . Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu. c I 83 . 3 Za oblaganje stepenice. Nastavite tako do vrha. a stepeniee koristiti tek nakon tricetlrl dana. Od nje nog vrha prenesite horizontalno na donju plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu takoder vi soku 15 em. Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina (hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepniee lezati na zemlji. Ako od pocetne mjere i visinske razlike stepeniea nema cijeli broj stuba.

2:3 32 -468 __ -- 1520 - VOLUMNI OMJERI MIJESANJA u kilogramima u litrama 1:4. 2:1:8 sto znaci: 2 volumna dijela vapna 1 volumni dia cementa 8 voiurnnih dijelova pijeska 86 .5-4.5 430 400 305 _43Q_ _38~ 272 --.0 0.5 iii 1:4.0 VAPNENE ZBUKE 1.5:1:10 1. hlrola PLATICNA ZBUKA: teraplast Razlicite HIDROIZOLACIONE ZBUKE I TOPLINSKE ZSUKE . osirn ccmentne.136 .2:4 1:0.'. npr.n.0-4. Ornjeri rnijssania za zbuke.165 140 135 150 150 125 115 I. vrijedi grubo pravito da se mort iii.-~ 345 136 400 345 305 173 155 272 1--r-.r-360 390 300 ------.I PODJElA ZBUI<E PREMA VRSTI VEZIVA S VOLUMNIM d.r-.0 I) I Ib II PRODUZNE ZSUKE CEMENTNE III ZSUKE GIPSANE IVa ZSUKE GIPS-VAPNENE 1Vb ZBUKE INDUSTRIJSKI V PR01ZVEDENE iSUKE To z.0:0.5:1:9 III 2:1:9 Dodaje se jos 20% vapna cementu Dodaju se adilivi se adilivi 3.5 3.5 GASENO HIDRATIZIRANO HIDRAULICKO CEMENT 5TUKATURNI PIJESAK z::.5:1 :9 1.0.0 3.5 1:4 1:4.5:1 :8 PRODUZNA ZBUKA Gaseno yapn~ __ Cement Pijesa-k-~-CEMENTNA ZBUKA Hidrat~i~no vapno Cement -----Pijesak 275 '_c_ 180 --1530 1:0.~ la 1.1--I-.5:1:8 1. l I SASTAVNI DIJELOVI 1 m3 ZBUKE lzrszeno: 1:3 VAPNENA Z8UKA S gasenim ~aEnom_ .0 1._ ~-----1560 Pijesak 2:1 :8 PRODUZNA ZBUKA 140 Hidratiziran~ vapn~ I.----.500 200 S hidraliziranim vapnom ---.0 1. teranova.----.5:1:11 1.5:1:9 1.5 iii 2 iii 2 1.0 Dodaju PLEMENITE ZBUKE: terabona.1560 1200 1170 J l- t - - - Dodatak vode: Za sve zbuke.--f---.5 1:3 1:3.0-3..0 9-11 3.0 3.1575 1585 1600 1210 1200 1220 1230 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1. zbuka treba mijesati tako gusto da se drzl na puno zahvaceno] zidarskoj zlici Cementne zbuke za tzv.0 1.4.260 144 156 130 120 .---~40_ r-.---.-168 Cement -------1460 Pijesak 1.0 1.0 1..1520-1170 1200-1610 1560 1120 1.aci: 1.10 2:1 :11 280 130 120 113 -.----~-----1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250 1.0 1. »spric« trebaju biti rjede mijesane.2:3 1:0.5:1:11 220 200 210 250 230 185 170 --.140 .2:4 24 80 60 .0-4..0 1:4.l VRSTA ZBUKE GIPS VAPNO VAPNO NCO VAPNO O'N ~~ d.. I OMJERIMA MIJESANJA NAPOMENA To znaci 1:4 iii U. tako da se mogu nabacivati zidarskom tavicom.5-1.5 1:3.5:1:10 1.

01 013 Sacasta opeka JUS. 011 Puna opeka fasadna JUS.5 2.NAPOMENA: Zastita fasada mineralnom vunom izvodi se tako da se kao kisna brans izradi od fasadne opeke iii azbestcementnih ploca.5 em 25 x 12 x 6. ~ 0 -'" VI :~ "0 c. 01.. <IJ 'N -'" .. BI. 01 013 Sacasta opeka JUS.5 285 285 385 385 385 15% 20% 35% 35% 27% I 224 83 153 190 83 110 87 .I "0 (J) > '" to c::: ~ . .. B.. 0 ·0 .c " c.5 em 25 x'12 x 14 ern 29 x 19 x 19 em 25 x 19 x 14 em nema 3.. 020 Sacastl blok JUS. -'" 'N <1> <1> '0 0 Q) . Prije izvodenja plasticnih zbuka. B. kod betonskih..I ~ E Q..:...: 0:: Q) I 'c o Betol1·(oplata) Beton-blokovi Opeka Plinobeton-plcee Plinobeton-blokovi Orvoeementne Azbesleementne • uoblcajana zastila "t:l \'\l - rnanle uobicajena zastlta nije uobicajena primjena en u. -'l <IJ 0:: ::I -'l ::I .N <1> ~ 0..5 em 25 x 12 x 6. B. B. 015 Modularni blok JUS. 0 '" ~ 0 0 0 - 0 0 0 0 - 0 • 0 0 0 0 0 - - - plocs i blokovi 0 - • - • - 0 0 0 ploee 0 - PODACI 0 OPEI(AMA MJERE Puna opeka obicna JUS..s i5. 01 015 5UPLJINA MASA kq/kom BROJ KOMAOA u1l ZA 1 Ill' ZIOA TREBA (kom) 25 x 12 x 6. . 01. Takoder prr primjeni plasticnc zbuke na plinobetonskim iii drvocementnim plocarna treba upotrijebiti odredenu masu za izravnavanje sa iii bez arrnirajuce mrezice.5 4. Objasnjenje znakova: "0 ::I " :ff C1l '" ~ OJ N OJ e 'N Cl <1> '" E . opecnih i drvocementnih biokova treba primijeniti produznu zbuku.5 kg 3. B. B.40 12 6..~ '" c::: 'c Q..5 C1l N c.

'~ ..0 "" :::> 35% OKV1RNI PREGLED IZVEDBE UNUTARNJIH 12 83 83 NAMJENA ZBUKA VRSTA Z..§ ~ <IJ E <I> Gipsane place I iii IV ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J IV IV .IV '" .4-2.. samo bez upotrebe zbuke .~ 0 ...~ Sve je jednako kao i od1 do 5.5 ern. .:. PRAVILA. -0 0 a <= .: E 32 obiena opeka 6.. Preporucuierno za kuhinje i ostale vlazne prostore vapnene bole.:::0- .:"c. Zid od betona III II IV .- <1> E 0.IV .. 17i . 6:2 [ 1:1 a. 88 • .N .7 mrn 0 0 0 PODLOiNA ZBUKA ZAVRSNA IBUKA 'PR5KANI SLOJ _ CEMENTNI SPRIC UNUTARNJE ZBUKE f---:.rvo-cemenlne II I• II p~o.§ Q.INA ZRNA 'PIJESKA .:.V '.en cO VRSTA ZIDOVA ( - Oblik ....1'.:. .5 blok opska '~ I . 0: :2 .- 4 5 <11 .5 110 25 x 24 x 14 blok opeka ..6 420-480 duzjna 5 m visina 4 m unutar ukrucen]a 50 420 40 220 25 x 12 x 6.:. .:. N E 0 ~h[). PODLOZNA ZBUKA ZIDOVAI ZAVRSNA iBUKA SmOPOVA - .:::.: 0 "'C ro .:::.'1 I. ._ 0 ~ ~ 2i'a~0:8' 3 '" c. rijede isla' pravila za kolicinu V vema ksoi ked vanjskih zbuka. 0 _ N Zid od opeke IV .VRSTA OPEI<A .> "C' C> 0 385 ne duzi od 75 m 25cm 96 384 63 276 I .2 mm U~Er: Unutarnje zbuke trebaju biti 0onzontalno .~ '~ :~. 0 Debljina zida Dozvoljena velicina zida du:i:ina max 4 m visina max 27 m Cigle kom/nv Svjezeg morta kom/m' 11m '1/nl' 452 20 167 OJ '0 0 0. .D ~ =l S ~ ~~ Eo N -'" OJ OJ 0.~ 40% 9.!i ~. verikalno ravno izvedene a cvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika' da se mogu na izvedene P?yr?ine ibuka nalijepitl tapete I~ narujeti uobicajcne boje. DEBLJINA Z8UKE: Debljina unutarnjh zbuka Je 1.c .: '0 '" E 0 oN '2 "'C ro E ..:.I VELICINA ZRNA PIJESKA ZA ZBUKE 'PRIMJENA VANJSKE iBUKE SLOJEVI NANOSENJA Z8UKE PRSKANI SLOJ CEMENTNI SPRIC VELlC.: ro U1 ro .5 285 385 I _ 1 .lDA 29 x 19 x 19 iasadna opeka 15% 25 x 12 x 6.5 300·285 385 12em 40% 2...IV t \ ! ~~o.5 mm 5 mm 3 mm 0 .3 mm 0-0.0 .1·3.5 3._ "'C '2._e ~~~-+~:__4~_::_+~~ .: .5ern unutsr ukrucenja 0 3..5 suplja opeka s: e ...~ - 0... 25 x 12 x 6.~~~~~~~~~-4~~II 9. ·ti ..0 Jl <I> s: OJ 0.:. ' 0 N c 0 0..

OKVIRNI PREGlED IZVEDBE PROCELJA NAMIENA VRSTA. ZIDA

slojevi zastite

Br.
I;

~-3 ~..o

'"
c

111

'N

Q.IN

Zid od opeke Betonski zid, blokovi III 2 Fasadne Drvo-cernentne ploce II 3 Betonskl zld-qladak 4 povrsine Zidovi isped zemlje i III 5 pednoz]e fasade zidova Toplinske lzolacijske 6 ploce

-

-c" 0 ..0
Co'N

'" _g . .:.:

c '"

.-

~=~,(tI

>VlJ:.U'I"'C ~ :::l~'~ 1'1;1..0 {IJ,":c N~NN: 0

II
1.1

II

III

II iii V II iii V I iii V V III V

--

I

III II I iii V 7 Stropovi Betonske ploce UVJETI: Fasadna zbuka lreba zastiti gradevinu od annosfsrskih padavina, loplinskih i zvucrh uljecaja, pozara, Ie mora odvoditi atrnoslerski lalog i difuznu vlagu. PRAVILO: ZAVRSNA zbi.ka mora imati manje veziva nego sto ga ima podloina zbuka, dok podlozni sloj ibuke treba imati manje veziva od prskanog sloja ibuke. Debljna zbuke obicno ie 2 em.
I

NAIMANll NAGIBI KROVA r MASA POKROVA KOSE PLOHE Najman]i nagib Masa Vrsla pok rova stup, emlm kglm' jedno struk i 40' 65 84 Obieni erijep dvostruki 30' 58 90 krunskl Vuceni utorenl erijep 22' 40 ~ flaeeni utorenl erijep 60 22' ZI]ebnjaei na let.vama 50 110 Skriljevci, dvostrukl pokrov -'!.1.Q_ 18' Salonit, dvostruki pokrov 32 45 Salonil, dijagonalni pokrov 35 em Valovlli preklop salonil 1 1/2. vall20 em na gredieama brtveni preklop 1 1'12 vamo em preklop 1/2 vala/15 17'

I

31 18 25 12 5 31 58 31
5

10'
7'

1 ploce,

brlveni prek Iop

3' 17' 30' 17'
3'

Kastelanke (salonilke) u lemu Staklene ploee bez lema li]epljene trake
utoreni pokrov

25
30

6'
10'

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m' VRSTA ZBUKE prskani sloj 1 VAN)SKE ZBUKE podlozna zbuka
zavrsna zbuks

Lim POTROSNJA
5

valovite ploce valovite drvene ploce

10 18 12 84
84 10

28 30 25 60 30 35 40 70 180 65 65

7'
40' 40' 6' 3'

2 UNUTARNJA ZBUKA glalko zaribana obojeno zrno karneno brasno PRANI KULIR 3 cemenl INDUSTRIJSKI 4 PROIZVEDENE ZBUKE PLASTJCNE ZBUKE Prskane zbuke (hirola) Plemsnita zbuka (terabona)

11 16 18 32 kg
4 kg

16 kg
2-4 kg 4 kg

Slama i Irska Dascice, dvostrukl pokrov Jednostruki Bilumenska dvostrukl IJepenka na drvenoj trostruki oplali s uvaljanim sljunkom
nasuti pokrov

5 0,5 0,5 0,5 0,5

25 kg

Plastiens trake s cementnim namazom Poliesterski namaz s eementnim namazom

89

KAKO KORISTITI

PROSTOR

Prolaz najmanje

Prolaz, s jedne strane niska zapreka

Visina dosega za zenu na sirokorn komadu namjesta]a

Pristup niskom narniestaju

Prostar za ustaian]e sa stoia

90

Prostor za sjedenje, prekrlzene noge bez stoia

Prostor za stol od

r ~Inn nj~
s osoba
3m

1003~~
5od;rl'
Koristenje stoia na otvorenom

Stol na uskom prostoru

U

prostoru Covjek koji Guci iscen]e pod niskim pokucstvorn

L-cm_U--:-U=--,
-1-----

_U~l
Ciscenje pod posteljom

3.7 m ----+

Rad sa registratorom

90em Prostor za daktilografa

40 em I I

I I I I

190cm

Prostor za krevet na izvlacerue

L

55 em

I

_

91

I .'LJESKE -.

31LJE5KE .

BILJE5KE l . 1 I I ) 1 . I I .

BILJESKE .

BILJE$KE l t \ I . I I I I l .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->