PRAKTICNI

PRIRUCNIK

f-

·STA

UKC

Z'DAR
..,
)
Savjetiza odrzavanje.tpopravak i bolje koristenje

r

)

.!

Glavni i odgovorni

urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec Strucna recenzija i adaptacija: dipl. inz.: J OSI P I(umel'ieki, Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin Graficko uredenje: Tornislav Toth Tehnicko uredenje: Mladinska knjiqa: Herman Miklic Snirnk e: Zarko Mahovic Prijevod: J osi pa Balenovic Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© ©

Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sa m svoj rnajstor. Vjesnik, OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4, Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu Suizdavac za slovensko izdanje: Tehniska zalozba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako prestarnpavanje i prenoserije bez odobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti su priprernljeni na osnovi iskustva i struc nog znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakva odgovornost u slucaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na prornet odlukom Republ iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturu i fizicku kufturu SR H broj 1602/1-1975.

,
I

I ~l

j

SADRZAJ 8 8 time kopati Pripremanje rnorta. betona i zbuke Mjerni alat Pripremanje mortova Pijesak i sljunak Mort Beton Odsijecanje i rezanje opeke i crijepa Cisti rez Grubo lomljenje iii odsijecanje 8 10 10 10 10 12 12 12 RADDVI NA llDDVIMA 16 17 19 20 Unutresnj! zidovi i preareoe Temelj Podizanje zida Sastavljanje i madusobno povezivanje dvaju zidova Pravokutni uglovi zidova Potporni zid Ocjena kvalitete zidova Busenja pregradnog zida Nova vrata Vrata u nosivom zidu Otvor u nenosivom zidu 20 21 23 24 25 25 26 .

28 29 30 31 33 33 34 Izg rada pregradn ih zidova G ipsane pregrade Drveni kostur I<ako zbukati Mali pornocni Police za boee Kamin radovi KROVDVI 38 39 40 40 42 42 43 44 45 46 46 47 48 48 48 50 51 53 54 54 55 56 56 57 58 59 60 61 62 62 63 64 Tehnike pokrivanja krovova Kako hodati po krovu Preslagivanje crijepova Kako slofitl kanaliee Popravak sljemena krova Pticja gnijezda Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa Salonitni pokrov Kako zamijeniti plocu Pokrov od limenih ploca Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Kako zamljsniti plocu Nadstresnica za automobil Temelji .Jednostresnadrvena konstrukcija Krov Vanjski zidovl Izo lacij a terase Bitumen u reskarna izmedu plocs Kako izolirati pukotine Polaqanje hidroizolacijskih slojeva na terass Odvodnjavanje terase (Pre)star odvod Izrada odvodnog kanalica na terasi Limeni zljebovi Odrzavan]e lskrivljeni zlijeb Oblici potkrovnih i natkrovnih zljebova Kako ucvrstiti odvodnu cijev Kako postaviti ncvizlijeb Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih eijevi Opsav dimnjaka I I . I \ I I I f I ..I I I . \ .

66 66 67 67 Dimnjaci Osteceni Dimnjak dimnjak bez propuha specijalnih nastavaka Postavljanje oBVOO VoBE I RABoVI NA DTVDRENOM 70 71 72 Izvan kuce Sivi odvod Reviziono okno (saht) Zacepljeno Zacepljene Zaglavljeni reviziono cijevi reviziono okno okno 73 73 74 75 76 76 78 79 80 81 81 82 82 83 83 84 84 84 84 86 86 86 87 88 88 88 88 89 ·89 89 90 Kako napraviti poklopac Stazica u vrtu Staza do garaze Staza Pcplocavanje Pukotina Razbijeni staze Plocnik oko kuce na stazi plocnik Stube Kako trasi rati stube Betonske stube Stu be ad opeka Ograda kao slobodni Betonski Zeljezni parapetni stupovi zid ograde .ed izvedbe zbuke nagibi po 1 m2 krova prccelja zbuke prema vrsti veziva omjerima rnijesanja dijelovi a opekama zrnaca pregled pijeska izvedbe za zbuke unutarnjih s volumnim 1 m2 zbuke Vrsta opeke Vrsta zidova i masa kose plohe Kako koristiti prostor .zid Osteceni zid ograde Tabele Podjela Sastavni Podaci Velicina Okvirni zbuka Okvirni Potrosnja Najmanji pokrova pregl.

svatko ad nas moci ce odrieveti krov vrtnim stubama. zvijeri i drugih opasnosti. potrebna je brojna ekipa raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak dolaze u sukob. Cesto primjecujerno kako radnik rusi nesto sto je netko drugi nesolidno napravio. stara i coviekova teznja da sagradi sigurno A zasto to ne bismo radili sami. nacrt za kucu. pregradni zid treba srusiti iii sazidati. maloj cisterni. nema razloga da ne uspijete.. zalost gotovo nikada nema vremena za maZidarski zanat jedan je od najstarijih.I I I \ ) 6 . Kuca. Pccnete Ii roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre[ednostavnirn poslovima. od Osjecej. njihov poduzetan duh i sposobnost prilagodavanja najrazlicitijim situacijama. jer je nje vazne probleme. koji na . nego 0 njenom vajuci najbolje materijate koje mu nudi priodrzavan]u (u dobrom stanju). volja za rad. grubo izradenim voljom.lalost radove s odredenom garancijom u uspjeh. skromnom komadu zelenila 0 kome zestitio od nevremene. ogradama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn i zidove.. Da bi se danas konstruirala. sada vee davnog vremena. nedostaju vrata. To se odnosi ina one koji stanuju u unajmljenim kucama. Zidar jednoq. U pocetku je sam pravio nemo dobri i svestrani majstori. Konacno.ugasila genijalnost mnogih. u potrebljaradi se 0 projektiranju kuce.. . slobodnim zidovima. od dotjerivanja do i nstaliduh te djelotvornost poticu nas da postaranja vodovcda. nabavite potreban alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete bama i ukusu. Pristupimo IIovom pos/u odveino Is svatko sanja. pricin]a svome vlasniku niz problema: krov propusta vodu. iskusnijih .. mogao je napraviti prakticki sve za kucu. pokvaren odvod . tada se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake obitelji ~ imati vlastitu kucicu. Svaki problem ima svoga strucnjaka. upucujuci ih U osnovne vrsava nje prokrcilo si je put pa se je na . Ako ti problemi rnuce gradevinska poduzeca.. S vremenom ta se univerzalOva knjiga zeli pomoci citaocima pri njihonost zidara sve vise suzavala: strucno usavim prvim koracima. kamin ne »vuce«. PRASTARD UMJICI .I • . ne sklon iste za sebe i svoju obitelj. a koje mogu i zele prilagoditi vlastitirn potrebama. A da ne Umijece zldanja staro je skoro koliko I covie. praktican i ekonornican temelja do krova.govorimo 0 radovima na otvorenom: puteljkovs zelja da sagradi cetiri zlda i krov da bl se cima i stazama prohodnim i po losern vremenu. popravila iii same uspjesno odrzavala jedna kuca. poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate. zacepljen zlijeb. ma koliko rnalena bila.

.

. To je rnedutirn sva oprerna potrebna za izvoc1enje svih radova. za svaki pojedini posao naznacena je minimalno potrebna oprerna. kutnik.Za busenje i sjecenje sluze budak (trnokop) i teski cekic. Irna ih vise vrsta (rnodela). visek ). Ponekad je potreban i metalni. Utaknite drzek tako da se deblji kraj cvrsto usadi u pijuk i usicu. oprema (skela). gips) i vode. Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno se sluziti. Kao pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana eetka za struga nje zbuke i ciscenje. vapno i gips)i vodu. veziva (cement vapno. . ztice). libele (razulja)i metra. Beton nastaje mijesanjern sljunka (veliclna zrna do 30 mm).u stanu .i Ii krupnog lomljenog agregata upotrijebit cerno sito. mart).CIMI KD IIATI uzima se ona koja je najprikladnija za najceste radove. Ne treba nabavljati sve odjednom. Mort se prenosi u zidarsko] kanti. Za preciznu i kvalitetno sjece~ nje zidnih ploca. zidarska cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa. malo cavala. Oprema potrebna za izvoderije radova. Da bisrno dobili mort. rnijssarno pijesak (velicina zrna do 4 mm). cementa i vode. I njih ima vise vrsta. a ruke koznirn rukavicama. Drzak ucvrstite na lopatu pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce prsstati ako sve zajedno potopimo na nekoliko sati u vodu . rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i skuporn. Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio] obradi lica zida. . a vi nabavite onaj tipican za kopanje s dva slljka razllcltih duljina. betona zbuke Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je potreban mort. Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka.'7 Cime kopatl i v !) r I J I I Mjerni alat Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska. i u stanu ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zidanju i prezidavanju. a drugi kraci i tup. beton iii zbuka. To su rnjesavine agreg ata (sljunak. Pri pripremanju morta upotrebljava se mortarka (posuda od dasaka) te greblica. po mogutnosti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke.J . za neko vrijeme irnat cemo sve sto je potrebno. \ -) I \ I Sto je sve potrebno za zidanje: a/at (cekic. Obican stolarski cekic. crude (piju). ciqli i plocica preporuca se upotreba kutne brusilice s brusnom plocorn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi oci naocalarna. Osnovno crude za kopanje je pijuk. jedan je duzi i ostar.. mottsrke). a !J l_j :. Uz pijuk bit ce potrebna i lopata. Ima ih razlicitih vrsta i velicina. prornatra Ii se u cjelini. grac1evni materija! (opeka. [pak. cement (a za produzni mort i. mjemi a/at (libele. Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvucati onima koji zive. topete). Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s jednog mjesta na drugo iii ih ima puno. potrebne su tacke. poneka letvica i jedno klupko [ace zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu gradnju zidova. pijesak). Pripremanje marta. pomagala (teiike. a nanosi zidarskom zlicom._j U l_j 8 U . Zbuka se zagladuje gladilicom. kojom se mogu pripremiti i manje kolicine zbuke. spomenutih u ovoj knjizi.

'.teck». 34 .__. 27 .16'~.. _.. 78.plesticn.cement vepno i gotove zbuke. 5 kanta.' ~. busiticu] ." .lopete.visek.lopetice. '..{_. 19 . umetek. 32 .. \ '.iieana cetke. 4 .J ~ 30 . 28 . 37 .klupko konca.. ~ ' """.brusni k Glutza rezanje (ze el. 11. 20 .34 31 ~ 33 Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1 . 8. - ..gladilica.zestitne neocete.pi/uk.radne rukevice. ~~ ~. 33meta/ni umeci. 6...dlijeta.zidarska cet):a.. 26 ..~28 \J.elektricne busiJica. 25 . 13 i 14-kistovi.. 15 . 30 .stolarski meter. 29eavli razliCitih mjera (vel/Cina).obicni cekic. . 27 .r. 9i 10. _ _ ~ ~ .insekticid.. 7. 22 . 17. 2 . 26 ... I.. 3 .. 9 . 23 .sito..zidarske ilice.. 16..eekle.zidarski eekle. 12 -Jibela.. 24zidarski pravokutnlk.

Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8 »na suha« dak se ne dobije homagena smjesa u kaju treba dodati priblizno 18 posto vade da bi se dabila plasticna smjesa. brzovezni cementi upotrebljavaju se sarni. cement prema pijesku). Mortovi dobiveni mijesanjem vapna. pijesak uvijek preteze u odnosu na veziva i obicno se mjeri u jedinicama za obujam. betan. cementa i pijeska nazivaju se produznim mortavima. pijeskom. a zraeni vapna i pijeska. Beton. to jest ne smiju se rnijesati s ostalim vezivima. te vapna i gips. Krupni se upotrebljava pri Pripremajte male kolicine da se ne biste zidanju i zbukanju. Velicina vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce zrnaca je izmedu 1 i 3 mm.2 kg. a za dabri 3. za slabi mort se dada 2 kg veznog materijala. 10 . Taka se npr. vel/kim i malim. smjese. Beton Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je 300kg cementa na svaki m3 sljunka. Posebna je prikladan za pripremanje betana. cement i gips. Da bi se dobia mort i beton ispravne kvalitetetreba pornijesati pijesak (sliunak) s vezivima u tocno prapisanim omjerima. Neka se veziva magu medusobno rnijesati. Ne dodajite previse vade izmedu 4 i 40 mm. kao mort. kilogramima. I Pripremanje mortova Mort Svajstva morta adredena su adnosam pijeska. i ) Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne . veziva i vade (vapno. Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki kubicni metar dada aka 250 kg veziva. Medutim. zidovima. Nakon sto su dvije kamponente dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ranastavlja rnijesati. Gips i tzv. npr.. tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki pijesak. Mortavi se dijele prema vrstama veziva na hidraulicke i zracne. Hidraulicki se dabivaju mijesanjem cementa i pijeska. vrijedi obalama nasih rijeka i u gorama. maze biti mrsav iii mastan sto avisi a kolicini cementa. Tog pijeska ima narocito mnogo na vise nega razgovar 0 postocima. Najcesee upatrebljavana veziva u gradevinarstvu su vapno. Samo je fi ni . bez astatka suhog materijatemelje. Da bi magli povezivati razlicite materijale ne smiju se upotrebljavati sami. Kolicina vode pijeska. Aka se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro koje sadrf aka 8 litara pijeska. a mastan aka se na svaki kubicni metar dada aka 400 kg veziva. san sitniji iii krupniji pijesak. kubnim metrima. u sljunak je uvijek umijeda se sljunak ne odijeli ad cementa.4 kg cementa na jedna Pijesak i sljunak puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka.. Velicina zrnaca sljunkaje suvise naprezali. Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta I beton. mogu rnijesati vapno i cement. taka i za potporne zidove i armirani la. dove i zbukanja. ali u gradevinarstvu najbolje rezulmaze varirati ad 8 do 10 posta. kako za nakan zavrsena rnijesania treba imati plasticnu cvrstocu. iii za male kolicine aka 2. Vr!o jednastavno se magu pripremiti manje kolicine morta. vee ih treba mijesati s . a neka ne. a veziva masenim jedinicama npr.

6 Da bi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sito A. Zatim istresite na hrpu piiesek i paifjivo promijesajte na suho. tf. Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E. promijesajte i dodajte vade F. 11 . pofagano se sipe u vodu i paZljivo mijeie. Pri otverenju vrece vapna ifi cementa. stavite ruku pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C. Gips se priprema obmuto.

mjesto reza osloni se na tvrdi brid. a tehnika ovisi 0 razlicitim tipovima opeke. potrebna je opreznost. Udara se urnjerano cekicern nesto dalje. Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na koji ee se tip busilice montirati.I .. Tehnike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu. jednolicnim povrsinama i crveno-narancasto] boji. kvalltetan proizvod daje jasan.gdje je pokrivena zbukom. gotovo metalni zvuk. pornijesanoq s vodorn. Cigla se radi od gline iii kremenog pijeska. Drzeci ih na dlanu. I l 8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom odsijecanju i rezsnju. Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj postavi. buduci da ce rez lrnati oblik slova V kako se to vidi na crtezu. Upotreba brusne place zahtijeva neke predostroznosti kako bismo rnouli raditi potpuno sigurno. strukturu i potrebne preciznosti rezanja.Odsijecanje i rezanje opeka i . Kval'iteta se prije sveqa ocjenjuje prema pravilnim oblicima. Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn. Zatim ce se odbiti i vrh oznacen toekorn. glina je prepecena. tvrda. nenosive stranice. Zatim se oblikuje i pece u posebnim pecima. Okrecuci crijep izravnavamo eventualne izbocine. lzuzetak od ovih opcih pravila cine crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju slabije upijati. Vazno je znati razl'ikovati opekarski proi zvod dobre i lose kvalitete. Brusna ploca za rezanje rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu. Prilagodavanje zahtijeva sjecenje. a na prelomljenom mjestu struktura je zmasta i staklasta. ali lomljiva. Puna iii polupuna opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakim udarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo odlucan udarac. tj. Aka upije vise. Lomimo Ii ceki6em. 1 12 . a zatim nosivi elementi (rebra). prije svega busitica treba da ima stitnik sto pokriva plocu koja mora biti potpuno centrirana. Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni od ciglarskih proizvoda. cruepa Prije nego pogledamo specificnu upotrebu ovi h materija la za 9 radnju. sto je obicno popraceno svjetlijom zutom bojorn. U tom S8 slucaju upotrebljava eekle. jos bol]e. IIi. budu6i da se u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlicitih brzina i rotacija. Da bismo zastitill oci od prasine koja ce se pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastitne naocale. Cisti rez Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je stroj za rezanje. jasnim bridovima. glina je slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako upije manje. r \ . udara se lagano u odredenu tocku: prije se rezu tanje. vazno je znati kako se mogu prilagoditi razlicitim potrebarna. Gruba lornljenje illi odsijecanje Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva. Odlican je test pornccu vode: opekarski proizvod monjen u vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog volumena. a razlog je vise nego jasan.

Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E. becejuci taka prasinu na niie. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti brid i utierejuci u udubinu nesto dalle kao ne G. 13 . Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C. a zatim prijeci na rebra F. treba upotrijebiti brusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici. Ploiu treba okretsti u smjeru strelice. a zatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D.3 6 RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje. Obavezno stavite zestitne neocs!e B.

.

. pricinjaju mnostvo problema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici: uleanuce. unutarnji l vanjski. pregrade. .n ] Zidovi kuce.. koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemo tek probiti . Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar. prsnuce. ogu/jena ibuke koju treba popraviti.

UNUTHASNJI ZIOOVI 1 PHIGHADI •r I 1I eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive zidove. Zidovi imaju dvije zadace: a) preuzimanje opterecenja b) zastita Ijudi i zivotinja od topline. hladnoce. vremenskih nepogoda . Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih meterijete: od kamena pa do gotovih betonskih elemenata... Danas. ) ) 5 ~ \ • _J 16 . kada seizrnicko inzenjerstvo preporucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa. buke. J . valja znati koje zidove rnozerno zidati sami .

a koji S8 zove lezajnica. noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom N neznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao na D. a koji n~nosivi. treba da pocive na so/idnom temelju i da se podigne vertikalno. koji se ispunjavaju rnortorn moraju biti sireki oko 1 em. 17 . Zid mora biti napravljen od sto vise eijelih opeka (iii blokova). koji mora biti debeo 01<0 1. Takve zidove i skoro sve ostale treba zidati profesionalni zidar iii sarnograditelj prema projektu iii uputi projektanta. No kod potresa su obicno ti zidovi bili uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini zgrade. Unutarnje nenosive zidave rnozerno postsvljati direktno na donju betonsku padlagu Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid potrebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidroizo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi se kapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornje siojeve podne konstrukcije). Prije pocetka zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila: Redovi opeka (iii blokova) moraju biti vodoravni kako po sirini tako po duzini zida Razmaei izmedu opeke (iii blokova). pritis(. Sudarniee dodirnih redova opeka (iii blokova) u zidu moraju biti odmaknuti za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. Ta] vertikalni meduprostor zove se sudarniea. Kod pravilno sazidanog debelog zida (25 em) mora se na lieu zida vidjeti jedan red opeke po duzlru. Vanjske j unutarnje plohe zida moraju biti okomite. a s kracorn stranom veznjak. takoder je ispunjen mortem.kao SAMOG RADITELJI. odnosno 1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na donji red. 2 Da biste ravno rezali plocice E upotrijebite brusnu plocu L montirenu na busilicu. to jest koji ne preuzimaju znacajno opterecenje. zidanja? Zato. glavni iii konstruktivni. Ako je nemste. Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda opeka (iii blokova) u zidu. Zasto pitati projektanta prije jer S8 npr. a pregradni tanji. Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zidovi deblji. ranije smatralo da zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara tavan) nije nosiv i kako njemu ne treba posvecivati paznju po pitanju cvrstoce i konstrukeije. Kada se kupuje opeka i doprema na gradiIiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike. Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva se duznjak. U pravilu se moramo posavjetovati s arhitektima-projektantima koji ce nam objasniti koji su zid ovi nosivi. Temelj Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. Takoder valja znati i potrosriju morta za zidanje jer to olaksava nabavku vapna i pijeska. a drugi posirini.uf:/ ploCicu dtenovime. • Valja odmah razlikovati dvije vrste temeljenja naknadno izvedenih zidova .2 em.unutarnjih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasadnih zidova. Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan je na crtezlma.

U zavrsno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi plocice po mjeri kao na sl. Ostale pokusajte dlijetom odlijepiti od tla. Na eementni mort stavite dasclcu. a na nju libelu i tako provjerite da Ii je izravnajuci sloj ravan. vee zasticenu hidroizolaeijom. najvjerojatnije cete morati razbiti prvu plo cicu. Pazite da se ne susi prebrzo. •I 3 Moze i ovsko: ako iettmo da zid od opeke izlazi izravno iz zemlje. U slucaju da gradite zid na otvorenom. Ovako se radi priprema za zidanje zida. provjerite libelom da Ii je podloga horizontal na. Na donju betonsku podlogu postavlja se izravnavajuCi sloj. koji ce lezati na padlozi prethodno izolirano] od kapilarne vlage. U stucaju da gradite zid debljine opeke iii opeke i pol.radi kasnijeg prodiranja kapilarne vlage. Odstranite i toplinsko-zvucni izolator. Odstranite plocice (iii parket) i zatim cekicern razbijte donje slojeve. slojevi zvucne i toplinske izolacije i finalni pod sa potrebnom gornjom betonskom podlogom. a siroka 40-50cm. Pripremite smjesu od cementnog morta (cement: pijesak = 1 : 3) kojom cete izravnati (iznivelirati) neravnine na staroj podlozi. Da biste to napravili. Pornocu celicnog sjekaca dignite plocice iii drugu podnu oblogu. temelj ce se nalaziti u zemlji. Ako su plocice rasporedene tako da prave uzorak kao na sl. . o 8 o 18 .I .. morat cete podici sve plocice koje prelaze liniju zida. rupa za temelj bit ce duboka 80cm. 1. 2. pazeci pri tom da ih ne slornite. Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripremit cete na slican nacin kao i onu koju radite na podu. postevimo hidroizolecijski slo} i na njemu zidamo zid od opeke. izravnavajte zati m zid arskom zlicorn cernentni mort dok se na povrsini ne pojavi nesto vode. mozete se posluziti sjekacsm i dlijetom. Sloj cementnog morta nanosite u sirini zida i debljine 4-5 cm. Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn zernljistu tada se betonira direktno u iskopu. Tako je osnova za zid spremna. stedeci tako beton. izbetoniramo pritmeticne temelje (u desceno] oplsti). Pazite da ne ostetite izolaeiju . Na crtezu 1 vide se slojevi podne konstrukcije. Pricekajte 48 sati prije nastavka zidanja. hidroizolacija. Udubina mora biti dovoljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja ispod temelja. a zatim s obje njene strane jos dvije u razmaku koji iznosi polovicu debljine zida plus 4-5 em.I . Zidarskorn zlicom evrsto ga obradite i nabijte taka da izadu mjehurici zraka. sve do horizontalne izolacije (Ijepenke i smole). Olovkom povucite na tlu simetralu buduceq zida. ako je rnoquce pokusajte linije zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli suvisan posao. a upotrijebit cere beton pripremljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelova pijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece cvrsto kamenje.

N a pjescanom tlu potrebno je najprije izrad iti. Zatim izmedu dvije letvice razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan. a da ga ne uglacavate. opeke dobro natopite u vodi. Da bi zid bio cvrst. Aka se radi /0 vecsrn zidu. horizontalnu izolaciju s vru6im namazima i izolacijskim trakama (ljepenkama). vapna i pijeska pripremite mort. 80. a okomitost viskorn. te od cementa. Prije nego pocnete zidati.87 m3 pijeska 270 I vode U posudi za pripremu marta 'na suho se dobro izmljesaju cement i pijesak. Mort za zidanje zidova mora biti tzv. treba postici vezanje s ostalirn zidovima na koje se nastavlja. Podizanje zida Na pripremljenom temelju rnoze se poceti podizati zid. odatle pocnite rediti.jepenka se mara na spojevima preklapati za 1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu6eg opecnoq zida. prcduzni. rnijesalice za beton tu su pravi pornocnici. Najprije se zidarskom tavicom (rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort po podlazi. Na detal. Najcesce se stavljaju dva sloja Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza. 4). treba u pravilnim razmacima umetnuti metalne klinove u nj. Osim toga.ima 1 i 2 viditekako se izmjenjuju redo vi.5cm debljine. oplatu. provjeravajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova uzlcorn.te kako tete nenositi mort. Prije pocetka zidanja rnorate na betonski temelj poloziti tzv. 19 . Blokovi iii opeke moraju se neznatno dotieati napetog konopca . koja rnoze biti prizmaticnoq (sira prema dnu) iii oblika kvadra. l.Zidanje drugog reda blokova iii opeka jednako je prvom s tim sto se sada rnortom popunjavaju i reske izmedu opeka iii blokova prvog reda. Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja opeke (sl. Ako se ova] omjer dijelova morta toen ije izracu na onda za 1 m3 gotovog morta treba: 270 kg cementa 0. Valja primijeniti dvije Ijepenke br. Nakon toga se razmazuje zidarskam zlicorn do 1. zabiljez. potom se doda qaseno vapno i voda te se sve skupa »rnijesa« na mokra. pocinjuci s oba kraja zida prema sredini. Dok zid raste.29 m3 gasenog vapna 0. Pri zidanju opekama treba paziti da drugi red ima na licu zida duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake. pripremljen u omjeru 1 : 2: 6 (cement. Pornocu zidarske zlice odstranite mort koji izide ispod opeka. vapno i pijesak). blokova ugraduju se u mort.. Komadi opeke iii ~ 4 Oznecite zid K . Na mjestu spoja treba skinuti zbuku s postojeeeg zida.

Nakon toga izradi se oplata (slika 2) u koju se izlije beton. U ranijoj tehniei zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u opecnorn zidu predvidena za opecni spoj -I 20 . Betonira se postepeno. 1 ). 0 ne bi trebale drzati sirinu i visinu veznih zidova. kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja . koji se necs doticati staroq. koje se protezu od temelja do vrha zida. a koje moraju biti taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa stranieama od oko 25 em. ostave se nazupcenja 5 isturenim i povucenirn opekama iii blokovima.Sastavljanje i medusobno. Prema tome. Prije betoniranja dobra operitesupljine. u slucaju zida s jednim licern na svakih 18-19 em. Zbog opasnosti od potresa danas se taj tzv. Pri zidanju novih nosivih zidova obavezno treba zatrafiti savjetarhitekta odnosno konstruktora . zidarskim dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka duz dviju linija. . bilo da zidovi cine pravokutnik iii se pravokutno sudaraju (npr.betonske stupove tzv. . nego ce izrnedu ostati pro star' za armiranobetonsku vezu (sl. sve udubine. prevezn i sloj opeke zamjenjuje betonom i armiranobetonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva zida. Nakon sto se dvjema paralelnim linijama obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na kom ce se novi zid pripojiti starom. povezrvanje dvaju zidova Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje: a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa starim b) stari i no vi zid cine ugao. Sad a rnozete nastaviti zidati novi zid. kako je to prikazano na slid 2. ) I Pravokutni uglovi zidova Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni ugao. Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim podrucjima umjesto zidanih sastava zidova (sto je bilo uobicajeno ranije) budu armiranobetonske vertikalne veze. Radite odozgo prema dolje.staticars. kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid ne ostane ogoljen. koje cete popuniti betonom. novi i stari zid iii pregradni zidovi) valja izbetonirati armirano. gdje se nazupcenjern ostavlja rasporsupljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu okomitih dijelova zida. vertikalne serklaze. uglovne (vertikalne) serklaze. na jednakim razmaeima (3 reda). npr. 1 Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebe voditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotje povezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem. Prlje lijevanja betona treba pripremiti cetiri zeljezne sipke presjeka 12 mrn. nekon svekih nekoliko 510leva zida. izmedu starog i novog zida. Dakle. otvorite supl] ne u sta rom zidu. vise se ne zida pravokutni ugao vee se zidaju samo krakovi zidova do ug Ia. Pocevsi odozdo. tzv.

Na njih postavite uzice. 3). Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti letvicom polozenorn uz bridove opeka. Buduci da bi zid trebao podnijeti pritisak zemlje. ne toliko pritiskom. Oa biste postigli potpu nu okomitost straznje 1 De biste zid dobro uzideh. R 2 Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite ne potpornom zldu na nekoliko mjesta ovskve ispuste za vodu R. Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlicitih redova pocnite uvijek od prednje strane. Ako se zid podize na nagnutom i nestabilnom terenu. Prije nego pocnete s lijevanjem betona.Potporni zid Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze podnijeti pornicanje i klizanje tla. Da biste umanjili taj rizik. odrezani dio okrenite unutra nakon sto ste ga premazali cementnim rnortom (1 dio cementa i 2. najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje. 1). Kao sto vidite na sl. za zid visine 1 metar i debljine baze 50 em. a da se pri tom ne osreti. otporne na smrzavi ~ cu. C. Cavli H s/uie de biste poloiiti konopac / opterecen olov om (visak). te na 21 . napravite u zidu otvore (is~ puste) kroz koje ce otjeeati voda. morate napraviti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak zemlje i vlagu. necirn opterecene. Uobicajeno je pravilo da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. Kao i za podizanje bilo kog zida na otvorsnom. njegova vanjska strana mora imati odreden nagib. predstavljat ce pravu branu kisi koja steti zidu. Ispusti se prave od istih ili supljih opeka. potrebno je pripremiti dobar temelj i koristiti si Iikatne opeke. zabijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~ profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv klizanja. Stavite okvire od letvi na oba kraja iskopa. rebijte na kraje vime iskopa A okvir od letava B. Na primjer. Oa biste poduprli mali nasip. Zid rnoze biti i od betonskih blokova. Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte cavle. koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u dodiru. morat cete rezati iii lorniti opeke po mjeri (sl. Pricvrstite ih potpornjima G. prijeko potrebnog za pravilnu gradnju (sl. pri konstruiranju duz zida stavljajte dvije opeke. koje ce s luziti kao vodilje pri radu i pocnite zidati zid minimalne debljine 50em u bazi. 2. gornja ploha bit cesiroka 33-34 em. jednu na drugu. D.5 dijela pijeska). Posluzit ce vam za napinjanje ko~ nopca. posebno na vlaznim terenirna. E i F. strane zida. Kada zid bude gotov. vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu. koji su jeftiniji od silikatne opeke.

nanizite ih na dvije letvice ad drveta. J. Te opeke ugradite u dubinu zida taka da rupe u njima budu medusobno povezane. Letvice forme D oblikovat ce okepnicu. otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda probija. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F. Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije taka da u strukturu zida umetnete suplje opeke s uzduznirn otvorima. Po potrebi opeke lomimo iii ako posjedujema reznu plocu . kako je to prikazano na slici 3. Vazno je da u betonskom vijencu bude izadena okapnica. Beton treba biti kompaktan s omjerom Cementa i pijeska najmanje 1 : 3. stavljenih u red. 3). Prije betoniranja vrh zida se polije vodom. Prije betoniranja izradite oplatu. 22 . Da bi povrsina bila sto tvrda pospite je tankim slojem cementa. Prostor izmedu dviju opeka. Da biste bili sigurni da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad biti dobar. Kako s gradnjom odrnicete uvis. jednak je debljini jedne opeke. koje cere izvuci kad uzidate garnji red zida. Da bi se zid ad opeka zastitio ad vlage pokriva se betonskim vijencem (1 . Taka 6ete napraviti otvor koji se mora protezati kroz cijelu debljinu zida. Cigle upotrijebljene za pravljenje otvora treba medusobno povezati mortem Preporucl] iva je na un utarnju stranu otvora nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom zlicom. lid lei! na sneznom temelju ad betons B. a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenim Zlijebom.sijecemo (detal} 2).njih trecu po duljiru. uzduzna udubina s donje strane da se voda s vijenca ne bi cijedila niza zid. tj. • • I 3 Potporni zid treba napraviti taka da maze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stopu temelja. a dascica E klizuci po rubnim daskama daje vijencu jednoliiien oblik gornje p/ohe.

zbog vlage bi se taj materijal mogao deform irati i izazvati pueanje stakalaea. sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. u to narnjestite stakla poprecno na pukotine (slika. Umetnite jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana na crteiu C. dodajte vodu i napravite smjesu mekanu poput tijesta. uklonite ih i popravite pukotin u: prosi rite je i na punite cementnim mortom a vece supljine zacepite kornadicima eigle. Prije nego pozovete strucnjaka u pornoc. rninirnalna sirina 2em. U svakom slucaju. S obje strane ostecenja stavite eementni mort u razmaeima od 2030 em. imaju ostre bridove i svijetle su boje. Iz blizine osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebite povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0 svjezem iii starorn ostecen]u. dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijeganjem zida i temelja koje se do kraja primirilo. Stare pukotine imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i prasnjave: svjeze. pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na mjestu gdje je i puknuo zid. Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela cementa i 3 dijela finog pijeska. a da biste to saznali. Forma tog klina je u obliku slova X (slika. udarajte cekicern u blizini pukotine i slusajte odjek: mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od zida i da je cijela struktura zida izgubila pocetnu ejelovitost. Prvo treba utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii dublje. u svakom slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno razdvajanjem zbuke od zida. upotrijebite sjekac. Dimenzije su sliiedece: duljina 12 em. Da biste to ucinili. iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ). pokusajte sami procijeniti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i bas tu pocnite pregledati zid. najveca siri na 6 em. detalj C). Uzmite tanku celicnu zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. nemojte se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje. Ako cak nakon 30 dana stakalca ostanu eijela. 23 . Spuzvorn operite zid s kog ste prije skinuli zbuku. No. skinite zbuku oko pukotine (slika. medutim. detalj A). oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu. detalj B).Ocjena kvalitete zidova A Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pukalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih popreviti? Deformacije i ostecenja posebno se javljaju na starim zidovima. Pri upotrebi klinova s vanjske stra ne zidova ne smijete koristiti gips.

Na isti nacin moiete i na drugoj strani obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se podudarati s prvim. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok ne dobijete potpuno cilindrican otvor. . za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga10. Prije nego pocnete prosiriveti busotinu. ispunite »zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed ista. ana kojaje potrebna za prolaz eijevi za vodu iii za odvod. Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid je uvodenje instalaeije. najprije koso a zetim okomito na zid. 24 . Pogledajte kroz rupu i dlijetom uklonite preostale izbocine. Nasuprot onome sto bi se mog/o ocekiveti. Kada provucete eijev. naizrnjenicno s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi otvor. Otvor zagladite gipsom i utisnite okvite. npr. Postoj i mogucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan dijela zida u kom ce biti rupa.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em. Prije qipsanja otvora metalne eijevi omotejte pustenim trakama. lopatieom skidajte preostali gips. Ako rupa mora biti puna manja. to nije teiek poseo. kaa npr. Da biste izg. Nastavite raditi dlijetom izvana prema sredini.i. zagipsajte rupu aka je otvor slucajno prevelik. Potrebna oprema se sastoji od sjekaca dugog 25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce pojednostaviti posao i pornoci da srusite samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista potrebno. te okvire (rozete). Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje strane dok se ne zabiju s najmanje pola eentimetra u zid. Poslije nekoliko sati rnozste postaviti eijev. Sad radite siekacern.lacali okolni zid. ureiite kruinlcu B dlijetom C. Postavite okvir 0 i po njemu izravnajte preostale izbocine. rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim okvirom (sl. prakticira se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja se paslije prosiruje sjekacern. pocnite sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj strani kruga i to s obje strane.Busen]e preqradnoq zida Ne dogada se svaki dan da morate bustti pregradni zid. pripremite iitku smjesu od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode. Da bi posao izgledao profesionalno izveden. 2) s poklopeem. naravno aka se izvodi pravilno. / 3 Nastavite iskopavanja s obje strene. dimovodnecijev. usmjerenim prema centra. zatim pronadite eentar i u toj tocki pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton. Kako cete raditi? Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora. Izvadi- 1 Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busite skroz neskroz. ali ne predstavlja poseban problem.1 • t \ Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku.

Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste zidova . rasterecivanju tog dijela zida. Vrata u nosivom zidu Prije bilo kakvog zahvata treba se posavjetovati s projektantom. __ ~ . nenosivih. ali se more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u nosivom. Otvor mora biti samo malo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu. ne samo kad je posao zavrsen. 25 . povezani i ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12 em (kao klijesta). . Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba voditi brigu 0 tzv. crtei otvora vrata G. nosivih i pregradnih.. .50-2 m)._I"r:J I. Podupiraci su u stvari stupovi.---r~=--:~:---~J H. Ovaj posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor umjerene velicine (najvise 1.-J I -. Iznacl vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije rupe dimenzija 12 x 12 em kroz koje ce se provuci podupiraci. I .Nova vrata voditi neko specijalno rasterecivanjo. I I Probijanje otvora za nova vrata je u svakorn slucaju odgovoran posao i obavlja se s mnogo paznie i opreznosti kako bi se zadrzala potrebna stabilnost svih preinacenih zidova. nego i za vrijeme dok radimo. kako zbog detaljnog »snirnanja« stanja zidova tako i zbog eventualno potrebnih statickih proracuna. Na zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii oznacite zaernjenim uzetom. pa nije nuzno iz- --.. I . Kod malih otvora raspona do 1.. .. I 2 Najprije izbusite rupe I u koje se umecu gredeklijesta po dupira ca. I _______________ l I . G ~/: 1 Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uzice F. a eijela se konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata premjestiti na drugu stranu. Odebrsti pozicije rupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro. glavnom zidu. .2 m rasterecivanje obavlja 9 ornj i plast zida iii armiranobetonski serklaz. nadvoja H i otvors I za grede-klijesta podupirata.glavnih. To se vecinorn radi u pregradnom nenosivom zidu. vece radove ipak prepustite strucnjaku. Oznake moraju biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da budu vidljive i nakon pccetka radova. Na grede-klijesta tik ispod stropa stavlja se potporna greda..

Obicno se oko 30 em iznad vrata izbuse tri rupe. 3). tada oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu (vidi sliku 3. Ako se radi a nosivom zidu debljine 25 em morate izraditi istaku (spaletu) u zidu. Ako je pregradni zid jako visok. Pri zapunjavanju iii obzidavanju eementnim mortom. Za izradu podupiraca obicno se koriste grede 12 x 12 em (sl. No za preuzimanje opterecenja zida iznad vrata.72 sata. postavljenu na cementni mort. poslije 48. MONTA . Spojniee izmedu zida. Rad je tu jednostavniji i brz i i ne zahtijeva privremeno podupiranje stropne konstrukeije. Moze biti i N914 iii neka druga visina nosaca. a rupe zatvoriti mortom i komadima opeke. drvenog okvira i dovratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv icom. Nakon 510 ste naerta Ii otvor za vrata u zid u. . Daske povezite uza zid pornocu celicmh svornjaka iii drvenih gredica. srusite dio preostalog zida te ucvrstite drugi nosac jednakih dimenzija. koje leze na podlozi (slika 3. izdubite zid iznad vrata da biste naprav iii sjediste za montazni nadvoj. Beton je omjera 1 : 3 (cement: sljunak ). Sada prijedite na drugu stranu zida i ponovite postupak. tj. kojeg dimenzije odgovaraju dimenzijama dovratnika i u kojem ce biti vrata. Danas se vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni armiranobetonski nadvoji. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv. celicne nosacs treba pokriti tzv. Kada se beton stvrdne. Radite pazfjivo kako ne biste poqresnim udareima unlstili vise zida nego sto je potrebno. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekoracujte polovieu debljine zida. nego na podloznu plocu od eelienog lima. dok se kod probijanja novih vrata usijecaju pornocu celicnog sjekaca. vanjske strane nadvoja se zapune betonom iii obzidaju. Ako se koristi beton. Znatno su tanji od nosivih zidova. Nakon toga. Dakle. rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar nacinjenoq naerta. Preostale supljlne izmedu drvenog okvira i zida obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom. Hasterecenje se izvodi tako da se na ove daske cavlirna pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja zida. mogu se upotrebljavati prenapregnute armiranobetonske gred ice iii grede od tzv. Ostali zahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisanirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove. detalj 1). koja proizlazi iz statickcq proracuna. »umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju. Kosniei se takoder postave na daske. Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja treba biti 20 em veca od sirine vratij u. Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosireni otvor zida.I 1. tako da se u nju rnoze smjestiti eelieni I nosac (tzv.1 • I I • Otvor u nenosivom zidu Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni stropnim konstrukeijama. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu pova. 26 . N912 vi sine 12 em. rabie mrezorn s okancima promjera1 em na koju se nabaeuje mort i zagladuje.opeke. a duboka 12-13em. traverza). U opecnom zidu izradi se istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir »na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. detalj 4).klinovima izmedu dviju stropnih konstrukcija. Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti otvor. kao u prethodnom sluca]u. rnoze se dogoditi da donja podloga (iii stropna konstrukeija) popusti pri opterecenju. Traverza iii celicni nosac ne polaze se direktno na jednu opeku. Istake za dovratnike (slika 3. Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u buducern nadvoju. Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna je navedenoj. Prije ukrucivanja posebnu paznju treba obratiti na donju podlogu koja drzi teret stupova. podupirace rnozete skinuti. prije nego postavite rnontazni nadvoj. detalj 2) inace se izraduju odmah pri podizanju zida. kojeg cete ucvrstiti dijelovirna eigle i cementnog morta. privremeno rasteretite zid kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jednostavno. Uzljebina treba biti visoka 14-15 em. Naime. ostavlja se rub od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik.

a 5 dve momeine tipa nadvoja. Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zids izraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata. prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke. r 27 . Meduprostor adazga zap unite betonam I. Napravite siedist« E za nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1 ali tsko da rupu za drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu.2 I I --oJ . I I I I L I I I --. Detalj 4 prikazuje kako poduprijetipregradnizid. Zatim se iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3).--_ ---I-I I I I I I I I I I I I I I I I I 3 I I B I I I I I I II I I i __ __ _l I 5 3 Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucene kroz rupe na zidu C.

Osim toga.(. Ako imate dvoriste za priprernu rnorta. aka se netko od nas raduje rade6i nepoznate poslove. N e zaboravite pripremiti dobar temelj Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plata A lJ metalne profile B I C.. pogotovu ne ako materijal pripremate na stepenistu. ne znaci da se to svida i susjedima. " I 1 Posao mora biti jednostavan da ga i pocetnik rnoze savladati. 28 . Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinu zida do strops. Valja irnati na umu da u gradu nema mjesta za pripremanje vecih kolicina morta iii za gomilanje potrebne cigle. pregradni zid mozete podignuti pornocusupljih opeka.1 . Na detaljima 1 i 2 Vide se pojedinosti stezanja gradevinskih panela pornocu treke C lJ profi/ B. Profili se ucvr(.Izrada pregradnih zidova 1. B . stropu I podu odredite zidarskim konopcem. Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse.uju za zid i za pod pomocu vijaka i plesticnih umetska. sup/jam opekom. Poloiaj buduce pregrade na zkiu. C su najcesee ad sluminije iIipocincenoq lima. u sluca/u da ne moiet e dobiti panele dovoljne veticine morat cete se odluciti za zidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rnaterijslom npr. Kako napraviti drvenu pregradu? Moqucnost da kUGU adaptirate po ietii i ujedno stedite.

Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi.c A (~ B i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima gdje ce ill se dotaci novi zid . Paneli se mogu postavljati i za tzv. Odaberete Ii ovaj tip panela. preporucljivo je upotrijebiti materijale koji zahtijevaju najmanju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke. Zatim kupite onoliko panelki koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri dodavsi 1 em. Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za lijepljenje tapeta. Panelke mozete rezati obicnom pilom iii kutnorn brusilieom. pokucstvo pomaknite. Ovaj tip panel. ucinite slicno po uputarna u prethodnom poglavlju. drvoeementne i gips place kao sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rnaterijalima izmedu dviju ploca (sendvic stijene). presvucene posebnim papirom na kog se direktno mogu lijepiti tapete. prekrijte plasticnorn folijom i pocnite s po- 2 Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umecima. tj. sivi finis. 29 . Zategnite zidarski konae kako biste oznacili mjesto gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte okomitost zida pornocu viska. zbog primjera. Kod nas se najvise primenjuju gips-kartonske ploce.i stijene najvise se izvode taka da se na vanjske povrsine postave gipsane place. Pregradni zidovi il. Zelite Ii zatirn u zidu napraviti vrata. Panel-ploce su pravokutna oblika i prikladne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca te ploea i zida. Kad ih donesete kuci. a istovremeno se uz nju postavl i profi/irana kutne lei va. Ako sav posao morate obaviti u stanu. Izrnedu razlicifih postojecih tlpova (vrsta) odabrali srno.. pazljivo izmjerite duzinu zida. nemaju papirnatu oblogu nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem i licenjem glatkog zida. jedan tip gips panel-ploca sa srednjicom od sacaste konstrukcije. koja stiti donje rubove ploce. Gipsane pregrade U prodavaonieama se rnogu kupiti panelploce (panelke) namijenjene upravo brzoj rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova.pi ace izraduje se u standardnim dimenzijama i prikladna je za prostorije visine 3 m.

I I slom. na drugu stranu stupa umetnite dr. Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne. Izmedu stu pova ucvrstite poprecne grede koje ce pojacati eijelu konstrukciju. upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F i G.ovjerite pornocu viska). . Pricvrstite najprije gredieu za strop. drvenom oplatom iii gipskartonskim plocama. Nakon pribijanja pregradnih gredica H suplja resetke se puni izotscijskim meterijelom i obleie prema ze/ji. Nastavite pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvije moraju bit. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i poneki put kontrolirajte mjere: maze se dogoditi da strop i pod n isu sasvim para lei n i. Grediee su istih dimenzija. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinosti ucvrsciven]«. posluzivsi se plasticnim vijeima i 8-m01 urnecirna. Okornite grediee maraju biti krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na gornju i donju gredieu. razmaknutim za debljinu panelke oznacite poloza] novog zida. 1 3 Da biste napravili nosivu drvenu konstrukciju kao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gredicu A za pod. unutar kojeg se po laze mineralna vuna. paral elno izradite dvije konstrukcije drvenog kostura. a B ze strop pomocu plastii5nih vijaka. Oebljina takvih zidova sa zvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko 17cm.. Drveni kostur Izvedba drvenog kostura nije posao za zidara.. Krajne stupove napravite ad jelovih grediea dimenzija3 x 7 em iii slicnih.ugi klin od tvrdog drveta. Oba umetka zabijte za gredieu na stropu iii za stup. Izmedu ploca unutar gredica mogu se . u dodiru sa zidom. Dvjema crtama. u sredi ni (srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite na podnu gredicu drveni klin (slika 4) s jedne strane okomite letve. a druge na razmaku 40 em. to isto ucinite na gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no vertikalno (pr. Zelite Ii zid dobrih zvucnoizolacijskih svojstava u ovoj »monting« tehnici. 1 4 Nosiva konstrukcija je napravljena od stupova C. Na kraju konstrukeiju oblozite s obje strane materijalom po telji. 30 . U ovorn slucaju se prije svega izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili). Provjerite okomitost i prikueajte kli n cavlima. 1. Vratite se na pod. tako da lakse mozete raditi. Zatim odgavaralucu gredicu na podu ucvrstite na isti nacln. utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rnineralna vuna). ali za samagraditelja ta teoretska razlika nije bitna. Na gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim klinom (umetkom)..

Prije svega zid ne mora biti nov. oibukejte trake vadi/ice A pomocu letve B. produzne zbuke sa cementom primjenjuju za vanjske. plesticne ibuke koje se isporucuju u pastoznom stsnju i nije im potreban nikakav do datak. Postoje ibuke s mineralnim vezivima. Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm.2: 3 (cement: vapno: pijesak). Prvi sloj zbuke je tzv. najprije na suho. Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm. da bi se zbuka nanijela i· izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti nekih jednostavnih pravila. Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesanjem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vapno : cement: pijesak). Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbuke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska. Cementu se dada 10 do 20% vapna. Zid dobra navlazite. volumnog dijela cementa i 3 volumna dijela pijeska. a vapnene samo za unutarnje radove. Kruinim pokretima gladilice F zeqtsdite ibuku. da se tzv. Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u omjeru 1 : 3 (vapno: pijesak) i cementom u omjeru 1 : 0. Da biste revno oibuketi zid.5 mm (mulj). Zatim meduprostor ispunite mortom C nabacite ga na zid. i tzv. U pravilu. Drug. Kubni metar zbuke obicno je dovoljan za 40 m2 zida. zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne dobije podatna smjesa za zbukanje. Pazljivo promijesaite sve sastojke. a pomiCite je i desno -lijeva. Ooicno se kaze. koje znetno o/akSavaju posao. finoci pijeska i narnjeni zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. kojime treba dodati samo vodu. Za fine zbuke upotrebljava se pijesak veliclne cestica od 0 do 0. koja se sastoji ad 1. cementni »spric: iii cementna prskana zbuka. 2 Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvom rsvnjscom E. ziderskom ilicom kao na primjeru D. sloj je tzv. prije zbukanja novog zida treba pricekati 40-50 dana. Danas se na nesem triistu mogu proneci gotove industrijski proizvedene ibuke. Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijedecih postupaka: a) na zid se nabacuje mort i poravnava u ploce promjera oko 15 cm 31 .Kako zbu kati . Letva mora kliziti s viseg na niie. a aka je od kamena morate ga ocistiti da bi se zouka bolje primila. 1 U svakom slucaju. jer ce se u suprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu opeka. 150 kg cementa i 1520 kg pijeska. Za mjerenje volumena obicno se uzima lopata iii neka manja posuda. koja se obicno rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hidrantno vapno u prahu). Po kolicini veziva. gruba zbuka. Ova pravilo ima samo jednu iznimku: aka je zid ad betona maze se zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati uz njega. zbuka se nanosi u dva iii tri sloja.

G pokazuje poloie. Ako se za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele mrlje. fino zbukan]e ne morate pricvrsciveti dascicu. Da biste je zagladili do savrsenosti. nabacena izrnedu dviju traka pocevsi odozgo. N aizrnjenicno je izravnavajte i izglad ujte. skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni zid isto da strsi 1 em. znak je da odnekud prodire vlaga. Danas postoje i plasticne zbuke u pastoznom stanju koje se isporucuju gotove. Zbuka se najjednostavnije i najbolje zagladuje pornocu gladilice . sastruzite ih priie nego olicite zid. dobra je cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati pomocu drvene letve kojom cete prelaziti preko traka. zbukaj- te lice zida kao sto smo vee opisa!i. nanose6i zbuku sasvim do daseice. lrna ih razlici ti h vrsta. zaravnajte i ocistite metalnu povrsinu. a zati m isto ponovite na slijedecern dijelu zida. posluzit ce za vodenje letvica kojirna se izravnava zbuka. ali bi bilo dobro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi povrsina brida bila cvrsca.b) vodoravno i okomito poravnavaju se ploce na razmaku od 1. finalnu obradu zidnih povrsina. Zatim nanesite mort na zid kao sto je vee opisano. ostavite zbuku da se susi bar 40-50 dana. naprotiv grubo zagladena povrsina pomoci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje prione uz prvu. pricvrstite za zid metalni kutni profil s malo marta tako da njegova vanjska povrsina bude u visini buduce zbuke. Ako se ponovno pojave. uqlove i bridove zida ne radite istovremeno na oba zida. u suprotnom cete na zidu imati vlazne mrlje. 32 .. '. brid s jedne strane ucvrstite dascicorn. 3 Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskom cetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazuju strelice. letva mora kliziti odozgo prema dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo i desno (slika 2). Za drugu ruku.. tj. a sluze za drugu ruku zbukania iii za tzv. Tad ozbukajte neozbukani zid. Kad zbuka »pr imi«.. radite ovako: ispunite do polovice zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava i zato uvijek pripremajte male kolicine. Ako zelite ozbukati udubine. Eventualne neravnine obrusite brusnim papirom. Gipsanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite rnasu pod kutom od 300 uz zid. Prikucajte najprije dascicu (duz eijelog zida) s jedne strane (jos neobradene) tako da strsi 1 em izvan liea zida.»Prva ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrsenosti.5 m pornccu letve. g/adilice pri upotrebi gotovih plesticnii: ibuka. zatim viska i libele c) ploce od marta spoje se zatirn zbukanjem u okornite trake vodilice koje ce posluzlti za vodenje letve d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava se mortem odozga prema dolje i zbuka poravna letvom ravnjacom i drvenom gladilicom e) kada se osuse. Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdje postoji rnoqucnost ostecenja. Prije licenja iii postavljanja tapeta. Ako zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanom zbukorn.

trasnjirn 2 Pol ice za boce Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako sluze kao police za odlaganje boca s vinom Za bezu od ciga/a prosttite mort G. stijedeci crtu F i na njega poloiite cigle H preme mjerama sa slike 1. 1). na prostoru ispod stepenica iii tame gdje stanujete. Izmjerite razmak koji dijeli drugi donji kraj opeke ad poda (sl. a pocet cerno od upotrebe supljih opeka i blokova za pravilno cuvanje dobrog vina. koji u primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu toplinskog izolatora. u preostalom okolnom volurnenu. Na cigle opel stevite mort i oznecite potois] supljih cigala L.Mali pornoenl radovi Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa materija/a. s pogodnim naqiborn i dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta. N anesite na tlo »posteljicu« od marta i na nju slozite red punih opeka (sl. Oko rupe. Morate imati tocno toliko supljih opeka koliko boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka. na hladno rnjesto. Izmjerite udaljenost E i oznecite na podu crtu F ietiene du/jine. mozete poceti zidati. 0 nacinu kako ce slagati geometrijske oblike od ovih rnaterijala. Potrebna je opeka posebna oblika. nalaze se uzduzni kanalici. Kao i za zidove potrebni su opeka i mort. Primaknite opeku donjem bridu zida i podignite je gore dok se kosa stranica ne priljubi sasvim uza zid. 2) na dovoljnoj udaljenosti od 33 . potoiite brid cig/e A na pod B taka da se stranica C douce zida D. U ovom zadnjem slucaju radite pazljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent. moze i ana koj a se inace korist i pri izgrad nji dimnjaka. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit» je funkcionalnom. Ta udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. ti. Ovdje cerno opisati samo nekoliko primjera. Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4 dijela pijeska): zaronite suplje i obicne opeke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu. Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unupregradnim zidovima da bi se stan ucinio funkcionalnijim. Raznovrsnost preinaka ovisit ce a rnastovitosti svakog pocetnika. ali ie odgovornost mania zbog oqranicenosti posla. Konstrukciju mozete podici u podrumu. radi se 0 supljo] opeci cetvrtasta presjeka s velikom ruporn promjera oko 12cm u sredini. Zbog mjers.

Aka su medutim state velike trebat be potpuno izmijeniti unutrasnjost kamina. mozete ih i prebojati. eig le mozete lakirati prozi rnim lakern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine. lzboiiine M izgladite brusnim pap/rom N. Lezeci u otvorima u cig lama. nekad jedini izvor topline gotovo je potpuno nestao iz kuca. vee prerna tome sto bolje odgovara ambijentu gdje se nalaze. ako ielite tskirejte. odstranite usisacem. Isto ucinite i s opekama koje cine bazu. Izmedu supljih opeka takoder stavite mort. a zatim prakticni radijatori i drugi izvori topline. slsiuci cigte jednu na druou. boja ce ostati nepromijenjena. Zadnjih godina se medutirn karnin ponovno vraca u mnoge domove. koji potjece od drveta.v. malo nagnute natrag. Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te popravite bridove. Zna se da je poszija plamena. kistom U dobra ope rite dio koji cete poprav/jati. Kamin Kamin. prasina kamin gubi svoju cvrstocu. Ne zaboravite odstraniti lopaticorn iii zidarskom zlicom visak rnorta Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiripet dana nastavite sa zavrsnirn radovima. Ako nosac za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti s kucnirn barom. Pravodobna pornoc produzit ce trajnost karnina. ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T. pucketava i neodoljiva. S vremenom mogu sejaviti slijedece smetn]e: pukotine. 34 . Svu prasim.zida da na njih mozete poloziti prednje krajeve prvog reda supljih opeka. 3 Zidajte do iefjene visine. Stoga kamin valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila 4 Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu. Najprije su ga zarnijenile peel. Popunjavanje resk» i pukotine vatrostalnim mortem pomocu liCilacke lopatice. Na opeke nanesite malo morts i gore stavite suplje opeke. unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i sigurnosti. Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih opeka iii posebnih blokova nacinienih od vatrostalnih materijala. Ne treba ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno (slika 3). boce ce biti u tami izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqibom koji pogoduje cuvanju vina.

dijela cementa i devet dijelova pijeska i tzv.) Provjerite da ll je vatrostalni mort dobra popunio pukotine. Pripremite mort ad dijela vapna. nabavite ih onoliko koliko je potrebno za obnovu zidova kamina i lofists (upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke). izgubio cvrstocu i poceo se mrviti morate ga potpuno izrnijeniti. Dobro ostruzite mjesta gdje su opeke spojene. odstranite sve izbocine ad marta. Kada sve to dobro prornijesate. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjern unutrasnjosti starog kamina. jedan za drugim. U slucaju da ne uspijete pronaci zamjen u. 6 Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesve dobra ocistiti i oprali zid. upotrijebite opeke. Ako kamin oblazete vatrostalnim opekama. Pricekajte bar 24 sata prije nego ponovno zapalite vatru u kaminu. 35 . \ 5 Zamjena blokova u starom kaminu A: nove elemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlm cementnim mortom umetnutim iza i u spajeve. Zatim uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazite pukotinu. ucinite to prije na dnu lozista i bocno (sl. staklene vode. Leziste blokova iii opeka dobro natopite vodom. radite to cskicern i sjekacem. Radi Ii se 0 opekama. Ako se oko zida kamina pojavi cad. 6) izmjenicnim slaganjem reski. Ako je straznji zid kamina. Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sa dimnjekom C. Odstranite srusene zidove i pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i bridove svih prijasnjih spojeva.svaka pojedina pukotina vee u samom pocetku. To je posao koji svakako treba obavljati Ijeti. (Tvornica »Zaqorka« u Bedekovci ni prodaje vee gotove vatrostalne mase. Istim mortom spojite gornji blok s dimovodnom cijevi. Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete skin uti prasinu s obje strane pukotine. pornocu sjekaca prosirite pukotine i odstranite dijelove koji se lome. ubacujuci iza njih mort (sastav: jedan dio cementa. jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelova finog pijeska). Ti se blokovi inace ugraduju u konstrukciju prije dovrsavanja kamina pa cete morati pronaci manje komade koji se mogu uloziti u gotov kamin. treba naci slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi u kamin. vatrostalnim mortorn od gline i sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicarskog materijala. popunite reske. od blokova iii opeka. Pricekajte nekoliko dana prije nego ponovno zapalite vatru. Blokove je dovoljno ulagati u lezista. ako je kamin zidan ad blokova. obrlsite prasinu te dobro operite. Stari kist dobra narnocite vodom i njime perite pukotinu da upije sto vise vode. Mokrim prstom zamazite reske i pukotine te uklonite visak gline. a povezite ih medusobno vee spomenutom smjesom. lsti postupak cete prirnijeniti ako popunjavate iii obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske strane kamina. odstranite je zicanom cetkorn. Ucinite ovo: najprije ocistite metalnom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i pregledajte pukotinu. obloitte ga vatrostalnim opekama G spojenim medusobno vatrostalnim glinenim mortem.

.

iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie. . Uvijek dobro izolirana terese. Konstruirajmo »krov« za svo] eutomobil. garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje.KRoVoVI K ako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se izbjeglo opasno prodiranje vode. Strebe.

polozene (manje od 30°) i ravne (manje od 3°).krov pokriven salonitom (salonitkeravne ptoce): D-pokrov od lima. pokrov I 1 .pokrov od valovitih selonitnih iIi Iimenih ptoi:«. f • I ) ) . ) . lima iii valovitih plasticnih materijala. TEHNIKE POKRIVANJA KRDVOVA Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo Samograditelji se mogu prihvatiti popravaka na strmim i polozenirn. kad se rnisll na pokrov krova najces6e se misli na erijep. C . B potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenog crijepa. Cementazbestne ploce (salonit ploce) upotrebljavaju se i za blage (polozene) pokrove (valovite ploce cak do 80 nagiba).J 38 . 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci u poglavlju 0 terasama.'" r \ I Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e na strme (vise od 30°). skrilievackih ploca. Pokrov strmih i polozenih krovova uglavnom je nacinjen od crijepa.(".lpak. E . Pokrov od skrifjevca iii cementazbestnih ploca-salonita upotrebljava se za strme krovove. na deta/jima se vidi necln spa/an/a. U nasoj zemlji se najcesce upotrebljavaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni. Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A od vucenth t/jebnjaka-kana/ica. dok je popravak ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1eima. eementazbestni h ploca -salonit.

zahtijevaju konstantno odrzavanje. Kad se iz bilo kog razloga penjete na krov. pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije krova. stavite stopalo poprecno na mjesto gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2). ne rnozets raditi bez pornocnoq pribora. klijesta E. Oprema potrebna za popravak pokro va: eipele s gumenim donom A neprtniscs B s nekoliko erijepova C. krecite se vrlo oprezno. aka i jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a lomu crijepa. stopalo stavljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu tijela. U ovakvim slucajevima uvijek je bolje raditi udvoje. Upotreba sigurnosnog konopca. Po krovu. snijeg. bile one u drvu iii zidu. ponesite za svaki slucaj nekol iko crijepova. Za rad na krovu morate obuti lagane cipele s gumenim donom (slika 1) koj dobro prianja uz crijepove pa cete se sigurnije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. konop G i plesticne folija H. Kakav god bio tip krova i njegov nagib. ispod njih su sigurno potporne letve i crijep se nece slomiti. popravlja krov. vezanje uietom. Aka je nagib krova velik. voda. mogli biste razbiti erijep i po vrijediti nogu. vjerojatno cete pronaci poneki slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. Materijali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmosferskim utjecajima. Ne penjite se na krov aka pada kisa iii snij eg. Sto god popravljali na krovu morate raditi krajnje oprezno da ne biste napravili velike stete iii ugrozili vlastiti zivot. prijeko je potrebna. a u tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne radove prepustiti strucnjacima. Krovovi.Kako hodati po krovu Pazite na mjere sigurnosti . provjera cvrstoce drvenih konstrukdja letve. Radovi koie rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na popravak krova bez diranja u drvenu krovnu konstrukciju. hodate Iikako to prikazuje slika N. rad u tim uvjetima je narocito opasan. led i tuca udaraju i h bez mi losti. skela. hodajte taka da stopa 10m uvijek istovremeno stanete na dva povezana crijepa Hodajte malo savijenih koljena. Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0 moteoroloskim uvjetima. Ako je krov prekriven utornim crijepam. niti aka je mokar iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven mrazom (injem). Na slici oznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati. Stopalom stanite na preklop erijepa kao sto vidite na slici 1. 39 . ceki6 D. Aka morate raditi u blizini strehe. Dok jedan ostaje na sigurnom mjestu. obavezno zovite strucnjaka. 2 Za krov od utomog erijepa opreme te tste samo dodajte ios malo ietjezne iice. drugi. pokrivenom polukruznim crijepovima. cavli F. vjetar. Ukoliko za vrijeme popravljanja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji. roienice. vezan sigurnosnim konopcem. Izmedu ostalog to su Ijestve s kukama. vise nego bilo koji drugi dio kuce. Tome valja pridodati stete koje cine ptice dok prave gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju tv-antene.npr.

pocetnu dvostruku letvu za 7-8 em. Kako slozit] kanalice Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostavna. kanalice su polozene u nizu. tako da su uzi krajevi dol]e a sid gore. U svakom nizu postoji prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i tako naizrnjenicno. 40 . Provizorno ih mozete popraviti pomocu plssticne folije C. u razlicitirn vremenskim razmacima. Kanalice prelaze na donju . dok gornju letvu prelaze za 3 em. Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4 bocna reda. Kad se sarno jedna kanalica razbije.Preslagivanje c. ali je treba tocno slijediti do najsitnije pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje vode iii stete na krovu. Preklopi kanalica iznose 8 do 10 em. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve strane strehe. polozeni na letve. vee drugog) krov Obavlja se povremeno. Naj prije se postavlja prvi red kanalica u prvom nizu. Ako su s »nosom« onda se nos kvaci za gornju letvu. upotrijebiti vsci komad razbijene kanalice i s dodatkom druge (ne drugi komad istog erijepa. morta. Prije postavljanja drugog reda u prvom nizu treba slagati kanalice prvog reda u drugom nizu. poloziti na sloj 1 Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazuju slike A i B. uz sljeme i okap. ali F zebtijev« njenu zamjenu. gledano duz strehe. a ako su bez nosa pricvrseuju se pornocu cavala za letve. ali ga morate obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe stete. Prvi iii donji red je postavljen na letve na hrbat. Tehnike slaganja se razlikuju. Pokrov od kanalica sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od strehe do sljemena. Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamijeniti iii sloziti. narocito na mjestima na Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaru vjetra.rijepova Ovaj posao nije suvise teiek. sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn pakrovom od kanalica. Prepolovtienu kana/leu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E. lako je rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovicarna Mozete npr.

2

drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc! po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ce i druge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D kao sto vidite na deta!ju.

o

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu i postavite je (tako da udubljenje bude dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i; skinite oba crijepa do razbijenog i postavite kao i onaj prvi. Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto povezane; u sl ucaju da je nekoliko razbijenih (1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo pomaknuli; dobro je da za gornji red upotrijebite nove kanalice. Da biste uklonili one iz donjeg reda, morate pomaknuti jednu iii dvije iz gornjeg reda. Sad postavite donji i slozite gornji red pocevsi odozdo (ad strehe) prema gore i nastavite onako kako smo to vee opisali. Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti. Kad popravljate krov na brzinu pa koristite dijelove kanalica, dobro je imati na umu da su oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za posljedicu imati prodiranje vode. Da biste to sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a nemate potrebnu kana lieu za popravak krova, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie (sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne boje, glatke povrsinei malo masne. Stareci povrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na takve na svom krovu, najbolje je da ih zamijenite drugima. Vodite racuna da je za pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg. Ako je kuca niska i okruzena visokim drvecern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepova skupljati suho lisee. Kad pada kisa ove prepreke stvaraju mala »jezera« koji onda uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41

..
r

,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha) krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih treba ukloniti).

Popravak sljemena

krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen ostecenjima, No, kada se pod utjecajem atmosferskih djelovanja mort, kojim su kanaliee pricvrscene za sljeme krova, pocne mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena. mort ispod nje pocinje se raspadati i krov gubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj sloj, nema lezista ni za slijedece redove. U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crijepove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom razbijte mort dok ne dodete do nosive strukture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela pijeska pripremite cernentni mort i njime napunite kanal nastao izmedu crijepova. lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs: ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj) koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode po nagibu pokrova.

ponovnom stavljanju crijepova, nego i brizIjivom ciscenju potkrovlja od tragova gn ijezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hodajuci po vrhu krova pogledajte duz nagiba da Ii je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen (na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih zljebrjjaka.

3 Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite siekscern A stare kana/ice s vrha B i mort Ispod njih. Secuvejt« eije/e kana/ice.

Pticja gnijezda
Neke vrste ptica rado prave gnijezda u konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe, Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One. vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se domogle mladih pticica, Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

,

)

4 Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove, istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Na nagibima ucvrstite kama de kana/ica H kaka biste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.

42

Pokrov od utorenog tlacenog crijepa
Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii ga osteti stablo koje raste u neposrednoj blizini. Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena konstrukcija krova sasto]i se od roznica i letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznlce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio (nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje. Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar) nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu. I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne strane strehe, napredujuci prerna lijevo] strajL Crijepove na okapnici strehe treba pastaviti na sjekomice pastavljene letve kako bi pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali. Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora imati desnu stranu uglavljenu pod pry! crijep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci pamala upravo stavljen erijep da biste urnetnuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju slijedecih redova obratite paznju na utare i pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero i utore dvaju erijepova. Kada to obavite, zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep ima rupicu kroz koju se moze provuci zica. Ako je medutim streha od betona i armiranih stupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno. Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka. Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utorene tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se zakvace za one iz zadnjeg reda. Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvornog metra krova potrebno mnogo manje erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornl metar pokrova treba 40 kana lie a, za istu je povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crijepova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5 Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plosnatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B i C (utore i pere), slaze se na letve keo na D iii na dsske iii betonsku piocu s rebrima E kao F Crfepov! se medusobno prievrscuju.

6 Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crljepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni ze pojedine letve D. Cnjepove koji leie na desksme. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrova od utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crijepom su manje od mase konstrukcije gdje je pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih krovnih konstrukcija iznose od 10251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi 75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad kanaliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-

tar.
Zelite li popraviti tlacnim erijepom, krov pokriven utorenim najprije morate odvojiti

43

Salonitne place mogu biti ravne i valovite. pocetnica tako da mozets sloziti prvi red iii strehu. nece biti lako prona6i bas onaj koji ste upravo stavili. Popravak sljemena krova i zljebnjaka slican je popravku pokrova od kanaliee. Popravak ove vrste krova pocinje od strehe. to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski. savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi.. Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada. tzv. Ovaj materijal je prillcno savitljiv.. vrlo lagan i otporan. detalj A). razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu). ako nagib krova nije pretjeran. 44 . koneem u bo]i dugim 30-40 em koje ce. Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku ploca razticitih dimenzija. uglavnom su prekriveni salonitnim plocarna. Razmak izmedu letvi mora biti takav da jedna ploca lezi na tri susjedne. tzv. sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje se ad prije opisanih. Kad radite na krovu dobro je preko ramena nositi malu koznu naprtnjacu s alatom i potrebnim materija10m. Pripremite potreban broj ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7. Buduci da s oskudnim sviet10m. Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika ad 40-60em. pricvrstite gorn. a mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama. Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn. Pazite da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi materijal. Nekad su se u tu svrhu koristiIe ploce skriljevca Krovove pokrivene skriIjevcem mora papravljati strucnjak: place od skriljevca su neprikladne ne samo za nagib krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg). Salonitni pokrov Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u sjevernim krajevima i koji su izlozsni talozenju snijega. Montirei:« ih zatim kao na slici B. Polozite novi erijep u njegovo leziste i ponovno spustite ta dva crijepa cirn utvrdite da su doticna rebra medusobno umetnuta jedno u drugo. Ovaj tip pokrivanja. Ako je krovna konstrukcija ad armiranobetonskih ploca tada u plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje drvenih letvi. Tako pripremljene place postavite duzorn stranicom 7 Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola po di/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca. maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik. te vam preporucarno da ne popravljate tu vrstu pokrova.i kut C za fetve D. a iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez opasnosti njena prodiranja. obiljezite. a izraden je od azbestnih vlakana i cementa.a i svi crijepovi su jednaki. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e pomocucavala u letve. da biste to ucinili morate sici u potkrovlje. dok desnom podizete pomalo crijep nadesno i onaj iz donjeg reda. Sa salonitorn. oznacavati pravi erijep. viseci. Ne zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom zicorn (slika 6). rnoze se skliznuti i povrijediti slucajncq prolaznika. svaka od tih ploca mora biti probusena na vrhu.

dok ne pokrijete cijeli krov. U krajevima gdje irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene dascice pricvrscuju i medusobnim zakivanjem u vise tocaka. Pod glavu cavla podmetnite polugu kojom se vade cavli i izvueite Kako zamijeniti plocu Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije iii se pornicu sto za posljedicu irna prodiranje vode kroz krov. Predite na drugi red. koje znatno olaksavaju posao. Radite preci zno da biste ploce savrseno poredali. kao sto srno vidjeli. Jos je preostalo da adstranite ostscenu plccu i zamijenite je drugom jednakih dimenzija. Take ce se bridovi dviju spojenih ploca odvojiti. Nastavite slagati horizontalne redove. Pricvrstite novu plocu keo sto je prikazano na detalju 2. svaka ploca pricvrscena cavlom. Da biste zakucali novi cavao morate malo zarotirati gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti rupicu na novoj ploci. detalj B). Reske izmedu susjednih ploca. Zatim pripremite isto toliko ploca kojima cete odrezati po jedan ugao za oko 7 ern. treba ih odmah zamijeniti. Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da bi se mogle slofiti pri vrhu krova. pocetn iea su 2-3 rnm. da bi taka gao Cini Ii yam se to teskim. vee taka da izmedu glave cavla i ploce ostane mali razmak. prije stavljanja nove ploce morate odstraniti kornadic cavla iz letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. kada je to mogu6e. 8 Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GU letve B i C podignite plocu DiE. Polugom F [detst] 1) izvucite ca vao. Sad lagano podignite gornju plocu (slika 9) i. prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u prvorn redu tako da se njezin odrezani kut slaze s linijorn strehe (slika 7. sdesna nalijevo. cavae rnozete prerezati iii presjeci dlijetom za metale. 45 . iii na slijedeci nacin: specijalnom polugom podignite place polozene desno i lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i odmaknuti ad ostecene. Danas se vee mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha. .(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavlirna. Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite je na nacin kako je to prikazana na slici 8. tzv. jer je. Nemojte ga zakueati do kraja da ne bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknuti). Posao bas i nije [ednostavan. najbolje je raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova na krovu. I u tom slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste boje kao i salonitne ploee. drugu postavite kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu. Plocu ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem uglu (prema vrhu krova). dugim 30 mm za letve koje se nalaze ispod. Ako ste cavae prerezali. Upotrijebite pocincani cavae. poduprite je drvenom dascicorn pri cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrsceria razbijena ploca. ostala. Svaki put.

'podignite malo uglove Hi I. Najcesce se primjenjuje lim debljine 0. pricvrstite ga cavlichna za donje dascice. Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze jedna preko druge vise od 5 ern. Limena traka je ponekad priiivrscene za letvicu V ciniienim zskoviceme. Vrlo je vazno da se potkrovlje dobra prozracuje kako se za hladnag vremena ne bi javljala neugodna kondenzacija vi age. Dascicu koja je drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je taka da se njen donji brid poklopi s bridom ploca. 10 Da biste skinuli limenu plocu L odvojite (otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C. svakom drugom slucaju pozovite strucnjaka-Iirnara. 46 . U Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee.6 mm. ostobodivsi je od U drza{:a G. Say posao se odviie nad raskrivenim krovom. Kada uklonite plocu. opsav ravne dascane opiate. a rubovi zavrnuti van. a ne krovopokrivacev. letve i ostale slojeve pokrova. Posao zavrsite slaganjem ploca u prvobitan polozaj. Presjek im je u obliku slova U. jertoje njegov posao. Pocincani lim je jeftini]i. Drugi je nacin rebrasto pokrivanje koje se takoder izraduje na dascano] oplati. pazeci da prekrije ostecenu krovnu Ijepenku.Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova mjesto pocev od qornje. tj. Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene ploca.lntervencija samovca na ovoj vrsti krova mora se cqraniciti na popravke manjih povrsina i to ne strmom nagibu krova. plocu mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog (pribora) alata koji morate podmetnuti pod plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je pricvrscena. U drzaci su od istog lima kao i krovne place. gredice presjeka trapeze (3. podignite i plocu L. ali se poprecno na daske pribijaju jos trapezne letve iii gredice.5 x 3 x 4 em). koje treba ukloniti. Da biste to uCinil. Cesto puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenka koja je savijena iii ispucana. Da se pokrov- Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek provjerite stanje drvene konstrukcije krova npr. Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum limom izvodi S8 ka6 tzv.. Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prijevoje koji stite boone krajeve metalnih ploca ad prodiranja vode. Pokrov od limenih ploca 9 U krajevima gdje su padavine nosene Jakim vjetrorn. odrezite komad krovne Ijepenke u obliku pravokutnika (neka bude malo veci ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga stavite pod place. krovne se plohe pokrivaju pocincanim iii cincanirn limom.55 do 0.

12 Pripremite plocu L istog ob/ika kao one koju morete zamijeniti. vratite U drzace na njihovo mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano. Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova dok ne udari u stepenieu obloge. Detetj 1 pokezuje jednu vrstu takv/h ptoce. Od starog lima napravite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti rub place koju cere zamijeniti i uspravite je toliko da je mozete odvojiti ad gornje place. Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo] izmedu zida i pokrova. Kako zamijeniti plocu Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi skidanje same ploce.na limena traka ne bi izvukla (ispala). Vazno je da ploce u drugom redu budu dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu tocno na svom mjestu. Plocu utisnite medu U drzace. Ona mora imati dva pregiba sa strane kako biste je mogli umetnuti uz U drzace. podignite prema gore i istodobno povucite prema dolje ostecenu ploeu. Ada biste to postigli marate podignuti i gornju plocu pornocu dvije poluge. dva do tri reda ploca vise je nego dovoljno da biste dosegli zid . skinite pokrovnu treku i prosirite kod U drieiie zavrnute krajeve G pomocu kf/jesta. koja ce se oslobodena tereta gornje place laka izvuci. slijedeCi nagib krovs dok je cijelu ne izvucete. Donji dio ploce ne mora biti potpuno zavrnut. 11 Da biste zam/jen/li plocu. Nakon skidanja pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se moraju izvinuti prema gore kako bi se mogJa izvaditi ostecena lirnena ploca. Uvucite je na njeno mjesto. Klijestirna izvueite cavle kojima je pokrovna traka zabijena. ali pazite da je ne deformirate iii ne unistite. Najprije odviiacem i hvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosirite krajeve U drzaca kako biste olaksali pornieanje ploce (slika 11). Na rogu kraj zida stavite vijke na udaljenosti 30~35 em. a zatim pripremite pravu plocu koju cete staviti na krov. Stegnite krajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite. zatim je povucite nadolje u smjeru strehe. Gurnite plocu dok ne asjetite da S8 zakacila. Sad rnozete dovrsiti savijanje na donjem bridu tako da se ploca rnoze pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnite zavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrscivanje ploca. Umetnite pod brid gornje place drvenu dascicu. prije svega moramo reel da se po plasticnirn plocama ne moze hodati. Gornjirub (dio) ploce mora biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli pricvrstiti za plocu iznad. Provjerite da Ii je pravilno pricvrscena tako da je lagano povucete prema dolje. davaljno je samo naznaciti pregib. pri radu se posluiite iiekicem M.. Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali kao uzorak. za donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama cavlirna iii take da su krajevi savijeni u prijevoj. 47 . Objema rukama povucite plocu L. Sad predite na gornji red. tezinu tijela rasporedite na dvije daske koje ste namjestili na rogove i naknadna na ploce. U slucaju opisanog krova.

a drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton- .5 m.da automabil prekrijete eeradom (nepromocivim platnom). Prvo sto se treba uciniti jest urediti tlo na kom cete napraviti skioniste. Ako nemate qarazu. Pazite da ne pokisne (posebno u prvim satirna).80 m. Potreban materijal. lako cete naci u prodavaonieama. a u najnizc] tockl biti visok 1.3-2. treba ga izravnati i prekriti bar krupnim sljunkorn iii. Morate ih staviti potpuna okamita (pravjerite pomocu viska). Ova najduza stavite na krajeve uz zid postojece zgrade. Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj kutiji za alat. nemate ni mnogo moqucnosti. Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih potporanja. za temelje okomitih potpornja. Aka posjedujete jelove stupee tada najprije izbetoni rajte 50 em visake betonske stupove na koje se pornocu kovanih papuca ad lima pricvrscu] u (nataknu) stupovi. Temelji Odaberite najpristupacniju stranu kuce. Aka nemate gradu od kestenovog drva.. sto je bolje. a dva 3. jelove grediee razlicitih dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii azbesteementa. No. U betan utisnite male karnencice iii dielice apeke. S malo materijala i uz male izdatke mozete napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubimca na cetir! kotei». Zaprava.5-6m.5 m. najbolje rjesenje je napraviti natkriveno skloniste za automabil. zabijanjem drvenih kocica u zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite dimenzije krova.• I Nadstresnica za automobil mora pakrivati povrsinu od 2. postaje sve vafnije kako ga zastitif od vremenskih nepagoda. Moze ga lako napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za kratka vrijeme. na kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti zasticena od prejakih vjetrova.5 x 5. Ostavite aka tjedan dana da beton ocvrsne. Pripremite pet kestenovih stupova presjeka 12 x 12 em ad kajih su tri duga 2. zatim se pabrinite za mort. a cuvajte ga i od prejakog sunca (pokrijte mokrim novinama). U trenutku kad automobil pastaje sve skuplji. izbetanirati betonsku kosuljicu debljine 10em. Krovovi mogu biti razliclt]: najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se naslanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao dobar oslonac i ujedna dio nasive konstrukeije. Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce. Stupove usadite okomita u iskopane rupe. preostaje yam sama jed no . Za automabil prosjecne velicine krov 48 . Prije svega. ako imate kornadic zemlje u blizini. Ako je teren na toj strani neravan. U blizini pripremite betonsku smjesu od jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te njame napunite rupe oko drvenih stupova. Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije. iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em. Na taj naei n se izbjegava brzo truljenje drveta. Opisat cerno upravo taj tip krova: krov odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti nacin. To maze biti sama krov (otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zidovima i vratima. za nasivu konstrukeiju i za krov.

spojite metiusobno stupove Ai B klijestime FiG.B 1 Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicu C koju moiete sastaviti ad dva dije/a. na sredini /e poduprite rukom D. pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2). Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1). Montirejte drugu podroinicu H na stupove A iN. 49 . U6vrstite ragove (roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M.

1 detalj 2). Na sredini podroznicu treba »podbociti« drvenim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za zid. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar da ne bi probijala voda. ucvrstite ga u okomitom poioieju provizomim potpomjime. gornja podrolnica. Krov Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclncanag lima.5 m pricvrstiti ooprecno iznad podroznice tako da dobijete jednostresni krov. ucvrstite je cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m) mozete napraviti od dviju jelovih greda presjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn. Krov pocinje poprimati svoj izgled. konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna. Radi se 0 tri grede 10 x 12 em u presjeku. S dvije gredice (klijesta) od 2.5 rn). priiivrstite je ltd. Oba stupa kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije spone (slika 1 detalj 1). Jos pricvrstite tri iii cetiri grediee koje cete razmjestiti prema vrsti pokrova. kao sto vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje podroznice da bi voda kapala daleko ad nosivih stupova. Posao pocinje bas Jednostresna drvena konstrukcija Na postavljene stupove stavljaju se grede 10 x 1 2 koje se zovu podroznice. poslusajte nekoliko jed nostavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca koje cete staviti na grediee i prievrstiti ih vijeima. salonita iii plastike. Spoj dviju dascica pojacajte dvjema letvieama sa strane. Ucvrstite ih cavlirna. Ove dvije grede (ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i pribijene s vanjske strane stupa. postolje stu pa izved ite ad celicmb papuca. Ove ploce u trgovini mozete kupiti u razlicitirn vel ici nama i bojam a. Nosiva konstrukeija nadstresnice je gotova. Sad stavite drugu podroznicu. ne plocu E stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii L. spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima suprotne vanjske stupove. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu metalnih spona (vidi stiku). zatim ispunite rupu betonom C. Plasticne ploce su cetiri puta laganije i lako se rezu (obicnorn pilom). rukama tako da ih koso zabijete izmedu podroznice i stupa (sl. Vrijeme je da montirate rozenice krova. Na vise stupove kraj zg rade polaze S8. Provjerite okomitost viskom D. Nastavile s ptocom M tako da je s dva vala (rebra) stavite na prethodnu ploiiu.5 x 12 em u presjeku. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovima dobit cete ako spojeve pojacate tzv. 50 . duzi ne 3 m koje cere za krov sir ine 2. 2 U rupu A namjestite stup B.. 3 Pricvrstite plocu E dui bride F.. Da biste napravili siguran zaklon koji nece propustati vodu. skom smjestom tru ne. Aka ste tocno slijedili nase upute. duge koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2. Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim salonitnim plocarna. sidrenih u temeljnu stopu. kako je to na slici 1 prikazano.

Prepilite je po duljini rebra.5x6cm). Zeto je preporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ceIlene stope usidrene u betonski temelj. E 5 Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a dva i rupe ne vrhovima rebre. Slijedecu plocu stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka dalje. Zidarskim dlijetom i cekicern oko 15 em zbuke iznad prve letve ne pokaze opeka. Zicanom cetkom udubinu nastalu u zidu. horizontalno postavite letve (promjer 2. iskopati brazdu dubine 10-15 em. ima Ii previse istaka. ali uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu sa spojevima medu plocama. radite zdesna nalijevo. Kada se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravo smo ga opisali) moquce je istim materijalom napraviti i zidove i taka bolje zastititi automobil od vremenskih nepogoda. Kasnije sve ocistite od prasine. Ovaj prvi red ploca pricvrstite samo za prvi rag. prvu u visini 6 Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na sudaru selonitnoq pokrova . Prvi red slazite ad strehe. U tom slucaju pocnite raditi odozdo. Krovna konstrukcija koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi se ploce mogle pricvrstiti. Vijei se nabavljaju zajedno s valovitim plocarna. Da biste izb]egli vibriranje ploca od vjetra. Poskroplte -uzljebinu vodom. Kao prvo morate duz linije opsega nadstresnice. Prije no sto postavite place preporucljivo je eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazurnim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcrena iako je krov stiti. Neka prva ploca strsi van aka 1 Oem ad letve. 51 . a kasnije predite na gornje redove. zida (5). prvi red ploca pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih 30-35 em. Tako ste napravili dobru podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa zidom i krovom. od tog odbijte dok se ocistite pazljivo 4 ieko je neiiednostsvntie. Na okomite stupove. ako to zahtijevaju dimenzije konstrukeije. !!/zotrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini. postevljenje drvenih stupova direktno u bel Oil nije i nejbotie riesenje. ukljucuju6i i ulaz. Elektricnom busilicorn iii rucno probusite place. tj. Prije odstreoiti silikonski pepir. Trenutak je da postavite prve valovite ploce. Suborn krpom (U) ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice.zida. Strs: Ii zadnja ploca pravise. odrezite gao To cete uciniti taka da je stavite izmedu dvije drvene dascice. bez obeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. kako to pokeeuje slika. Vanjski zidovi Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve6enom krovovirna govori i a zidovima. Na deta/ju je vijek N s brivom O.

Postavljajte ih tako da valovi rebra stoje okomito. Kada prievrstite donji rub drugog reda plcca.I . Mozda ce yam se straznja strana konstrukcije. Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri. J . Laks. Nastavite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn.. I I I I . Da biste dobili bolju cvrstocu mozda ce na straznjoj strani krovne struktu re (stra na nasu prot ulaw) trebati staviti jos jedan okomiti nosac (promjer 12 x 12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave »zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice od krova. Nastavite tako duz straniea. Fiksira se ZETA vijeima (kao setonit) 118 hrptu vala. tako da bude na isto] visini kao i prva. Pocnite od ulaza. preklapite ih jedne preko drugih. Montirajte place Vi pricvrstite ih. Oznacite i odrefite u skladu s nagibom pokrovnih ploca. polozite plocu na dno iskopane brazde i pribijte za letve. Na isti nacin eete obloziti i zabat gdje se nalazi ulaz. Kad vijcima pricvrscujete desni brid druge place pricvrstite i lijevi brid prve ploce. Ako je konstrukcija niza ad stranice plcce. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima. je ad sslonite. pokusa- 7 Iskopajte brazdu S dui linije opsega konstrukcije (nossce) T pricvrstite poprecne tetve-qredice U. u tom slucaju slazite plocu po plocu. Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red ploca. i za stupove 8 U zamjenu za salonitni pokrov nedstresice moiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni pokrov. 52 vaj ucl ag raniciti reza nje. a ostale na razmaku oko 70 em (duljina ploca). vijeima X. terena. mazda cere morati jas mala kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamencie. tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju polofite u brazdu. Radite ovako: provizorno stavite prvu plocu koso na garnji rub. J .. umecuct jednu pad druqu. Visak place odreiite. naslonite je na nagib (krova) tako da se slaze s rogavima. vrlo je jednostavna izrezati place. Medutim. Kad pricvrscujete prvu plocu. pricvrstit cete istodobno i gornji rub donjeg reda. Dobra je ostaviti pukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka. taj »preklop« ne mora biti veei od 15-20cm. nemojte staviti vijke duz brida s gornje lijeve strane. a format kupljenih ptoce osigurava laksi transport i rukovenje na gradilistu sa cvrstom belom. dio kraj vrata kao i zabat uclniti problematicnim. Pricvrstits je Z8 donji red ploca (neka donjim svojim rubom prekriva gornji rub place ispod) i nastavite taka s ostalim plocama. Slijedi drugi red.

reske ispunjene bitumen om.Izolacija terase njemu zadrzavaju velike kolicine vode i snijega. 1 Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tetesa: a) A .slo] bitumenske Ijepenke: 0 . Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi se racuna 0 njegovoj izolaeiji.hidroizolscije.rabieirana i dilatirana cementna glazura.s/oj laganog betona u padu. E . To je intervencija koju treba poduzeti na vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj» mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u prostorije koje se na/aze ispod terase.parna brana. Tipicni nedostaei ovog krova su da prokisnjava ida se na 63 . 0.tlecna ploce konstrukcije. C . F . Toplinski izolator lezi na tankom sloju cementnog rnorta.eementni mort G . lzrnedu ploca se astavlja reska slrine 1 em u koju se ulijeva bitumenska masa (bitumen + pijesak). Na hidroizolaeijske slojeve S8 polazu betonske ploce dimenzija 40-60 em kao zastitna obloga. na izolaciju se opet stavlja beton za pad koji daje potreban lagani nagib. b) A .toplinsko-izolacijski sloj: C .parna brene: B .hidroizolaeija. L . A 1 .tlscns ptoce konstrukcije u laganom padu. Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevima ponekad su krovovi napravljeni kao terase.betonske iii tereco ploce: H . Na beton za pad se stavljaj u hid rai zolaeijski slojevi koji se sastoje od tri iii vise slojeva krovne ljepenke polozene u vruci namaz bitumena. Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stalnog rastezanja materijala.toplinsko -izotecijski sloi: E.

r 3 Napuknuta betonske obloga papravlja se taka de se pukotine G prosire dlijetam H.oge ad betonskih ploca iii popunjavanje reski u kojima je vrucina rastalila bitumen. 54 . Danas u trgovinama ima i polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i obicnih biturnenskih masa koje je potrebno rastaliti grijanjem. veda prod irati u obilnim kolicinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenja donjih izolacijskih slojeva. Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen u reske.Laicke intervencije na ovom tipu obloge odnose se na izvedbu zastitne obl. Najprije je prosirite dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen. radite ovako: od vrha stare turpije napravite struqac sa snaznorn i ostrorn kukom. Sve radove na ovoj vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena. Psitiivo ocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicane cetke. Pukotinu mozete popraviti jednostavno pornocu polimer-bitumenskog narnaza (npr. 2 Da biste promijeniti bitumen u resksme izmeau ptoce. Aka je terasa izvedena pravilno. Da biste ga ulijevali u zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebicern iii jednostavno plosnatu limenku. na stranama gdje su udubljenja. Taj posao svakako prepustite strucnjaku. Dok to radite otpatke bitumena pokupite u jednu vrscicu da ne biste zaprljali pod. Njime lstruzite bitumen izmedu plocica. valja intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom put vodi biti slobodan. Da se ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne rukavice. Bitumen nalijte taka da bude nekoliko milimetara ispod ravnine plocica. potrebno je popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijske obloge. zsvrnite vrh A stare turpije B i njime istruiite steri bitumen C. Reske sad ispu nite bitu menom (smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u limenkama. jed nostavan popravak nije dovoljan. Lijevajte vruci bitumen iz limenke D u dobra ociscene reske. Bitumen u reskarna izmedu ploca To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj. dade Ii do neocekivanih neprilika svaki je trenutak pogodan za popravak. Pukotina nastaje uslijed toplinskog naprezanja u betonskorn sloju. posao ce napredovati. Medutim. Kako izolirati pukotine Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i odmah se ne popravi. Ovaj posao maze trajati priliena dugo. Kad je ostecenje velika (na veco] povrsini). samo izlazenje bitumena iz meduprostora plocica nece prouzrociti prodiranje vade. na plocice nalijepite. Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne biste uprljali pod. dosadan je i sve u svemu prilicno skup. tanke pukatine ce se brzo prosiriti. POLYAZBITOL Grrneca iz Zemuna). No. samoljepljive papirne vrpce. Nakon pocetne nesigurnosti. Zelite Ii popraviti terasu.

koliko treba) i pocev ad sredine. rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4). Taka nastavite prerna izlazu. kako bi lijepo legla na preostali prostor. 5 Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitumenskom masom premaza/i /jepenke A I B. 4 Za ponovno ob/aganje. Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka. ali izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn bitumenskom rnasorn.bitumen.Urezujte tankim dlijetom tako da njime rnozete uci u dubinu. Ako povrsina nije velika mozete to uciniti sami. ako je terasa prohodna. Sad se nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srnoIe. dok sve ne zavrsirno. prvi red mora biti na suprotnoj strani od ulaza na terasu. vee smo opisali. Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivaju spojeve Ijepenki A i B. 55 . Kako cete izliti bitumen u pukoti ne. Srotsnu /jepenku J kao sto to prikazuje stika stavite na sredinu premezsnag dijela terase I rastegnite nogama te usput uk/onite eventualne mjehurice zraka. preklop iznositi oko 10 em. Ako su medutim pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih samo popunite polimer-bitumenom.5-1 em. mora! cete poduzeti nesto vise . kad ih stavite jednu preko druge na terasu. Radite sisternaticno kako ne biste predvidjeli koju pukotinu. hidroizolacijske slojeve pospite krupnim sljunkorn: poprskajte vapnorn.popraviti cijelu terasu. najbolji trenutak za ovaj posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine najsire (beton je stegnut). Prva traka krovne Ijepenke mora u ovom slucaju biti siroka koliko i zadnja traka prvog sloja. Odrezite traku Ijepenke (po duljini. izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m. takoder prema potrebi. Prije nego je zalijepite za smolu. u suprotnom se obratite strucnjaku. pri tome narnazlte rub ad 10 em prve trake jer ce je slijedeca traka prekrivati za 10 em. Bitumensku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m. stavite betonske ploce na fini pijesak. Polaganje hidroizolacijskih slojeva na terase Za dobru hidraizalaciju terase potrebna su najmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitumenske mase (smola). posljednju traku krovne Ijepenke odrezite. Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio terase za druqu traku. Pukotine nakon prosirivanja mogu biti siroke 0. ne smij e biti rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko milimetara niza ad razine eementnih ploca terase. preko ociS6ene terase gradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) K razvucite bitumen. Nastavimo raditi kao i prije. Ako terasa nije prohodna. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern za prasinu brizno uklonite sve nacistoce kako biste pripremili dobra »leziste« za polimer. Pri kupnji materijala imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m ida ce. Pogledajte na detalju redos/ljed Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimo drugi sloj smale. Ne radite na brzinu jer posao necete obaviti kvalitetno.

nerocito ako se oko terase naJaziparapetnizid. sto mozemo uciniti? Svaka terasa. Posao je vrlo jednostavan. Zatim pticvrstite stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke. radi se 0 zarnjeni eijevi kroz koju prolazi voda. 56 . valja raditi pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga ozlijedili.•I Odvodnjavanje terase Cest o predstavlja poteskocu. • I 1 Prije nego pocnete izvoditi odvod vode. a to je vrlo tesko usta noviti i popraviti. 1) tako da mu rub bude malo ispod odvoda. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb za vodu. npr. Najcesce se dogada da su odvodi u zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na naqib terase iii su premaleni da bi brzo propustali vodu. udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista. Prosirite rupu na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi. s malim nagibom.otvorite ga i objesite na ogradu (sl. namjestite mokru krpu A u kanal ilijeba. Poqledajmo razllclte slucajeve koje mozerno predociti. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko rupe. Buduci da su terase u vecini slucajeva okrenute prema uliei iii nekom javnom mjestu. nakon popravaka zastitnih slojeva terase. mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda. 1). isprazn] ujte kisobran cesto da tezina materija la ne bi probi la platno. a zatim nastavite sve dublje i dublje ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad razine terase. Jednostavan sistem zastite je upotreba starog kisobrana . a da se okomiti zljebovi ne bi zacepili otpacima zbuke. a zatim ponovno stavite novu eijev. koji u nekim slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom. Problema nece biti ako je ograda koja zasticuje bridove terase napravljena od metala. druqacije je ako je terasa okruzena para petom. uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditi cekicem i dlijetom. (Pre)star odvod Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja vodolovnog grla iii pak zbog preuske odvodne eijevi. upotrijebite mokre krpe kako biste na oqranicenorn prostoru zadrza!l otpadne materijale (sl. Dakle. Kad ste probili zid oko odvodne eijevi. Nekad je i razina povrsine zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u odnosu na eijev. valja pristupiti popravku odvodne eijevi. Preostala voda se malo -po malo upija u konstrukeiju terase. U oba slueaja veda ostaje na terasi i predstavlja opasnost za nju.

Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje tako da napravite mali pad. I I 57 . Pomaknite odvod preme do/je. pokrijte ga betonom (1 dio cementa. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali nemojte ostetiti donje slojeve. U zadnjem slucaju cijev mora strsati ad ograde bar 15cm kako se voda ne bi slijevala niz vanjske zidove ku6e. a nemogu6e je napraviti direktan odvod. pripremite malo betona (jedan dio cementa. Ravnom daskom i libelom (sl. To mozete uciniti i na ogradi ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka postoji zlijeb iii direktno na tlu. Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke. Izrada odvodnog kanalica na terasi Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize iii dalje od odvoda. mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvodom. gresku ispravite taka da na najpovoljnijem mjestu napravite novi odvod. 2 Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocu descice i libe/e. osim sto sluzi za baratanje sa cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba. Dobra zagladite vanjski i unutrasnji izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo napraviti tzv. U slucaju da nema zlijeba. a na L _-__ _ -_-_--~s-. To je vrlo vamo. 2) provjerite pad prerna odvodu. Uvucite cijev u rupu nakon sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak merle: daska. lskopajte kanalic ad lokve prerna odvodu sam a u vanjskoj oblozi terase i pri tom ne dirajte izolaeijske slojeve. napravite mali unutrasnji kanal sa zeljenim padom. ponovno provjerite pad. da bude nile (deta!j 2). Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u odnosu na nagib terase. pri tom nastojte ne micati ostale dijelove plocica. sad rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev veceg prornjera. Pazite da ulaz eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto da izlazi . Kopajte dui ograde B kanal C.u laziti. Betonom punite zid sto je rnoquce dublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna opeka. kako bi beton bolje »primio«. Srnocite kanal. Ako je prethodni odvod bio malen. Duz crte ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s brusnom plocorn. Zidarskom zlicorn oblikujte i odozgo pospite cementom. 3 dijela pijeska) i istom dascicorn ga poravnajte tako da dobijete kanalic zeljenog nagiba. Sjetite se da smocite zid. Danas se u trgovinama mogu kupiti odginalni slivniei sa zastitnim mrezicama. vodolovno grlo za odvod. narocito za onaga tko na terasiima mnogo biljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod terase nego i zljebove. tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu. 5-6 ern. kako biste mogli spojiti sredists. Cijev ispunite krpama kako se ne bi zacepila. Dlijetom odvojite (otrgnite) dijelove plocica lzrnedu crte i ograde. Na podu nacrtajte debe10molovkom crtu paralelnu s ogradom. Ako je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat ce lijevak kojim ce otjecati sva voda.

L sabimi lijevak. Medutim. je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori:ontalni zlijeb. ako krov ima mali nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen. Izmedu su specijalni zljebovi s rupama za odvod i spajanje s okomitim cijevlrna. iii ako . 0 z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljucente odvodne cuevt. koje se pricvrscuju za roznics krova i moraju se pravilno rasporediti. a u drugom da ne bi prskala van. Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni sistem kisnice su slijedeci: prije svega se zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebovi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3. 58 . morateih bez daljnjega sigurno ucvrstiti kako biste sprijecili nezgode. najbolje je upotrijebiti skele. Ostali elementi za odvodnju vode su: limene odvodne eijevi te obruci za njihova pricvrscivanje na zid. a najcesce u visecim zljebovima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog lima. Zljebovi su za strehu pricvrsceni kukama. ako upotrebljavate Ijestve. Kada radite na odvodnim cijevima. Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odnosu na prvi red crijepa. U prvom slucaju se zeli izbjeCI da voda ne zavrsi ispod zlijeba. 8 osta/i element! za odvodnju vade su: limene odvodne cijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid. natkrovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni na strehi tako da se uopce ne zapazaju. il i od p lastike koji se vide na skoro svi m zgradama. 1 Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnju kisnice: A ilijeb koj. koriste se i tzv. Ti se zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgradama. zatim koljena i ispusti. N odvod za kanalizaci/u. I obruii. Kako ih treba odrisveti? Kisa koja pada po krovovima skuplja se na razlicite nacine. moie biti raz/ieitog oblika i veticine. se prievrscuje za strehu.2 iii 1 m s dijelovima za spajanje. C koljena Hijeba. Cijevi mogu voditi vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete upotpuniti posebnim kosim koljenima. Kad zelite da se veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu okomitu cijev.imeni z jebovi Predstavljaju sistem »kenele« za odvod kisnice sa krova. »koljenirna« i zatvorenim krajevirna. M ispust. G obiiino trodljelno kotjeno: H cijev. F kuke. zattm ko/jena i ispusti. postavite jedan vodokotlic koji ce skupljati vodu.

Oluei su obicno dugotrajni. provjerite jeste li sve dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra vode. Radite u rukevicsms. dovoljno je da pri]e zatvorite spojeve nekakvim krpama. Zice rnozete naci u trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od nekoliko poclncanih zica. To se dogacfa u krajevima gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim mjestima. da je lisce i drugi . Za ciscenje okomitih cijevi.Odrzavanje Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih biljaka u blizini kuce. mozete u potrijebiti sta p na ciji jedan kraj prlcvrstite statu krpu tako da bude malo manjeg promjera od cijevi. Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna dolje i usput kontrolirajte sve dijelove. Zbog preteznoq lemljenja cijevi i iljebova prilikom rastavljanja i sastavljanja najprakticnije je pozvati limara za taj posao. Ako se radi 0 koljenima iii yam ne pode za rukom da izvadite sve necistoce. Zlijeb. Tako ocistite cijeli kanal. Zstim pail/iva ponovno postevite cijev na mjesto. ako nisrno ovladali tehnikom lemljenja. Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti zastitnu zicanu rnrezicu. Isk.. otpaci ne bi zacepili. Ako je cijev direktno povezana na zajednicki odvodni sistem. Cijev se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva voda u nju sluzec.{(D za odstrenjivente otpadeka E. najmanje jednom godisnje. ako nisu savinute. Prije nego pocnete raditi.2 Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust B da se tie bi zacepI!a rupa C.Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi. Pripremite kornadic sperploce iii plastike istog profile kao i . prije dolaska ruzn09 vrernena. prijeko je potrebno kontrolirati cistocu horizontalnlh zljebova. koje uvijek morate skupljati i pornicati. 2).' Od plastike neprevite praff/lrani iistruga(. Lisee koje pada u oluk rnoze zacepiti odvod. Vjetar i vegetacija uzrokuju zaceptjenje. da bi mogao vrsiti svoju 59 . Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne biste ozlijedili ruke. I I . riskirate neku nesrecu. pa je jednostavnije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati. zemlja i lisce u cijevima. bilo bi dobro rastaviti krajnji dio. rastavita cijev. spojeve i kuke za pncvrscivan]e i postepeno uklanjajte necistoce.rivljeni zlijeb S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie mogu iskriviti. Pazite da ne odu u odvodne cijevi. snijeg rnoze prouzrocititeze stetei pomicanje cijevi. Pocnlts od zlijeba pod strehom. kojim cete odstraniti otpatke i baciti ih u vjedro. a posljedice su prasina. Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih medusobno spojite. 3 Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda? Odstranite vece otpstke. narocito plasticni: ipak na podrucjima koja su bogata vegetaeijom i gdje ima velikih nanosa snijega.zlijeb. stavite pod odvodnu cijev kantu (sl. a cijev ocistite stepom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnom sipkom Hi onde ze/ijte vodom. Sjetite se da ako radite na ljestvarna.i se pri tom i staporn i pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku vode . odstra nite naslage blata i rdu.

Pomaknite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojima je kuka oriiivricene. dok ne postignete zeljeni rezultat. Pornocu zice i libele provjerite da Ii je kanal dobio zeljeni pad. prema odvodnoj cijevi. 60 . provjerile tibelom je Ii uzica nagnuta prema odvodu S. Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen. preporucljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od one gdje se nalazi odvodna cijev. Zatim povrsinu koju cete lemiti istrIjajte kalafonijem. Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zaraca za lemljenje (letkol). Skinite steri dio kuke C i stavite no vi. Nategnite uzieu na suprotnu stranu eijevi i libelom kontrolirajte pad. Zatim ta rnjesta prernazite specijalnom smjesom solne kiseline i cinka. Lemljenje cete obaviti bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u. zsmiienite je. . 4 Ako je Z/ijeb pod strehom iskrivljen. svojim gornjim bridovima su obieseni na pravokutne. lisce i necistoce dok ne dade do curenja. u suprotnorn slucaju gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje. jer ih ne treba lemiti kao pocincane. umetn ite i dopu nske kuke tj. Kada popravite eventualno i cijev. inace ce biti doveden u pitanje polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih cijevi. a ako je potrebno. Crij epove stavite pokraj otvorenog mjesta. Ako je deformacija Zlijeba ogranieena na jednom mjestu povucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal. zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu uzieu. u njoj se formira udubljenje u korn se talofi voda. Kuku pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima. Postavite kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. Ako se radi 0 plastlcnorn zlijebu.5-1 %). vodeci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se nalazi ispod nj ih. nalazi iznad raga krova. drzaceo Da biste provjerili pad prerna izlazu. Pazite: ovo pomicanje je vazno i ne smije biti vece od 1. potrebno je podiqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova. Krajeve koji se spajaju prernazite dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba dijela. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi prije nego nastavite raditi druge poslove na zlijebu. U tom slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme. mora imati minimalan pravilan nagib (0. nakon sto adstranite svu necistocu. premazite je nekim srsdstvom protiv rde. neteqnite uzicu P izmec1u Q j R. Kako biste umetnuli dopunsku kuku. Aka se jedan dio cijevi savine. za to posebno profilirane petlje. ocistite brusnim papirorn oko spojeva. nakon sto ste ga ocistili. krajeve kanala odvrnite kako biste mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u alkohol. Ako se zbog deformacije pocnu razdvajati dva susjedna spoja zlijeba iii cijevi. Umetnite kuku pod eijev taka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrscuje. 5 Ako je kuka T ostecen». potrebno je ponovno uGvrstiti spojeve npr. lemljenjem. Neki plasticni zlijebovi s valovitim uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke klasicncq tipa. Pri lemljenju dobra zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati. Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza. Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova za lemljenje tako da dobijete potpuno glatku traku. ispravite ga. Ne morale skidati cijev. iii izmijenite brtvila na spojevima cijevi.r funkciju. Zlijeb od pocincanoq lima.5em. Ovaj posao je nesto jednostavniji na plasticnim zljebovima.

Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete postavu i montazu zalistaka (elasticna pera na kukarna). segmenta polukruznoq pocincanoq 2:lijeba s vee oblikovanim vanjskim (okrugUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanim bridovima. polukruzne kuke od plosnog zeljeza: 2. Oblici potkrovnih zljebova natkrovnih Potrebno je naznaciti i koje su osnovns razlike izmedu patkrovnih (visecih) i natkrovnih (Iezecih) zljebova. koj i pricvrseuje zl ljeb i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece. te predstavljaju veliki problem za odrzavanje zljebnjaka. jako deformiran. Pravilnom postavom. dvaju elasticnih limenih zalistaka. visinska razlika unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora biti 2-4cm. koja pri koristenju u pravilu prvi rdaju.5-1 %) postize se razlicitim ovjesenjern kuke. okruqlih poeincanih zljebova koje mozerno kupiti u sastavnim elementima gotovo u svim prodavaan icama metal ne galanterije u J uqoslaviji. vee ga jednostavno zamijenite. nemojte ga ispravljati.. Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka.. Isto vrijedi [ aka pad kanala nije debar. U ovorn slucaju montirarno ih na bocne stranice roznica Na taj nacin nema zabune pri kupnji kuka jer su sve jednako skrojene. Nije naodmet napomenuti da se kuke ku puj u po redoslijedu postave: prva s najkracim ovjese-njem . Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn vrhorn. u tom slucaju 'skinlte cijevispod strehe i stavite novu a djelornicno i advodnu eijev. te sarno razlicitorn vi61 .U slucaju da je kanal. zadnja s naiduzirn. zakovieama fiksiranih na obje strane povijenag dijela kuke. Horizontalni pad zlijeba (0. bez obzira od kog materijala je napravljen. Zlijeb A sastoji se od: 1. Na crtezu A i B prjkazana su dva tipa potkrovnih. tada treba nabaviti: 1. 3..

a na unutarnjem pornocu limene kvacice za podlogu. »skrojens« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i. 3. u segmentima od 1 do vise rnetara. Vanjske cijevi su bez sumnje prakticnije. iii pak komibinirano. U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi otislo se korak dalje. Rubni lim. U krajevima gdje se grade obiteljske kuce bez istaknutih streha. na vanjskom rubu fiksira se zalisl<om. dostupne pa se maze brzo intervenirati i nema problematicnog propustania vode koje je tssko utvrditi. a ne prerna njoj. Priteiu se vljeima IIiumetenjem posebnih osiqureiie. Obujmice se proizvode u reznim obticime. Nasi proizvodaci nude i ostale dijelove horizontalnog sistema. Osim toga. Gornji dio kuke ucvrscu]e se na roznicu. kako bismo form irali horizontalni zlijeb. Ovako oblikovane dijelove treba na qradilistu sarno medusobno lemiti. Danas se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknutim strehama iz estetskih razloqa. buduci da su. sa vee torrniranirn okruglim ojacanjima na rubovima. Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid bar jednom na svakom segmentu. zatim pricvrstite cijev. Za ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo62 J . Odmaknite cijev koliko je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm).r sinskom postavom na roznici postizerno pad zlijeba. Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti. sanducastoq profila). jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem pornocu zapinjaca. ne steze prejako cijev i da nije presirok. Kako postaviti novi zlijeb Jugoslavensko trziste nudi gotove. Segment horizontalnog zljebnjaka jednakog je profila kao i kuka. regulirajte polozaj obruca tako da.bez rubnog lima strehe Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike natkrovnih zljebova. one trazenije. Kal<o ucvrstiti odvodnu cijev Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida. a pravilan polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod naglavka. Radi zastlte zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D). stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits vijkom. a promjerom su vee prilagodene pojedinim sistemima oluke. tako da nalazimo uz pocincane i bakrene odvodne vertikalne 7 Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zld obujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispod mensete. ove kuke lakse montiramo i demontiramo. Postavite cijev sasvim okomito. natkrovni zljebnjaci. Segment polukruznog pocincanoq zlijeba s vee oblikovanim bridovima.zlijeb s ru bnim limom strehe b . jer je natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne plohe. a to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profila) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova. upotrebljavaju se iskljucivo lezeci . kad je zatvoren. U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju fiksirano sarno po jedno elasticno pero (zalistak). bilo da se radi 0 osteeenjima iii uobicajenorn odrzavanju. Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno promatrati u dvije osnovne varijante: a . 2. Kod oba nac ina treba postaviti horizontalni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi 3-4 cm od va njskog radi otjecanja vode iz prepunog zuebnjaka od strehe.

Ako zamjenjujete stari dotrajali zlijeb od poeincanog lima. OI(ITEN) sa samo djelomicno rijesenim sistemom pricvrSCivanja. Pretpostavljarno da kupujete gotove proizvode i sami ih lemite i montirate. 8 Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane premazite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3). odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu koje cete sastaviti koljena. koristite se polozajsm i izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka. Ali za obujmiee moramo se jos raspitivati u prodavaonieama zeljezne robe. Pricvrstite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4). posao ce biti tezi i sporiji. 63 . ako koristite Ijestve. Pricvrs6ivanje plasticnih vertlkaln ih cijevi PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i odvodne eijevi. U potrijebite komad stare eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba.eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i plasticne (npr. priiivrstite ko/feno ispusta H obrucem G. Siguran i miran rad omogucit ce yam metalna skela (mozets je i pozajmiti). Nastavite raditi prema dol/e. Kada skinete stari oluk. podijelite posao na tl'i dijela: obiljezavanje smjera olu ka i ucvrscivanje lezista. Sve tri faze rada posebno provjerite. Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisniee sa krova rnozs biti nova vertikalna »okitenska« eijev. Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljenirna« raznih kutova. iIi tako da cijev direktno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj 6). mjeru prenesite na plasticnu eijev pocevsi ad naglavka zgloba za spajanje. posta vljanje zlijeba i provjeravanje rada odvoda. mozemo oblikovati neophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste vertikalnih odvodnih eijevi na teren. kako biste pravilno polozill novi zlijeb i odredili njegov pad. Odreiite pos/jednji element cijevi po mjeri (detaii 5). Sistem bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove mogli izraditi istim materijalom. Ljestve svakako morate privezati da se ne bi poskliznule.

Gledajuci sistern pad a krova gornja strana i boone straniee limenog opsava pcdvlace se pod pokrov. 64 . Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u zlijebu). da biste ga po mjeri odrezali. Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast prve cijevi. Ako je posljednji element predug.• Malam nazubljenom pilieom otpilite suvisan dio i zagladite glatkim brusnim papirom. Sad definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste provjerili da se spoj sa zljebom nije pornaknuo. Kad se Ijepilo osusi. Ver1ikalni odvodi odreduju se prema duljini ilijeba. Ako naidete na velik otpor predlazerno da posao obavite u dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo promjera 5-6 mm. Tako pripremljene krajeve eijevi i prikljucaka prernezite Ijepilom. pomaknite ga prema gore uza zid tako da donji kraj bude na zeljenoj visini. Obruce montirajte na svaku eijev. DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH ODVODA ZA OBORINSKU VOOU. nemojte ih lijepiti. Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba. Za svakih 15 m duljine zlijeba treba u pravilu predvidjeti [edan ve. stisnite donie koljeno (spoja) unutar naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid. koje cerno odsad nazivati gornjim. a na zidu oznacitc sredinu cijevi. prvo.' ). Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera 12 mm izbusite potrebnu rupu. oznaCite koliko treba odrezati. «' . nastavite posao. a zatirn one od 12mm. Zadnji obruc mora biti postavljen odmah pod naglavak koljena.rtikalni odvod. Budu6i da je eijev vee tu. Iskoristite elasticnost plasticnih eijevi. Umetnite gornje koljeno u rupu za odvod koja se nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite donje koljeno zidu duz kog ce se spustati odvodna eijev. Gornja Ako je povrslna krova veea od 400 m' treba uvrsti1i nove ver1ikalne odvode odgovarajucih profila.1 . drugo. da biste cijev odrezali po mjeri. obujmiea mora biti odmah ispod naglavka. bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi.6 DO 1 mm Slivna povrsjna m' Balkoni i lode Krovovi do 6 I{rovovi do 50 Krovovi do 150 Krovovi do 250 Krovovi do 400 Promjer odvodne cijevi u mm minimum Poprecnl presjek em' 50 50 20 20 36 f 70 100 125 150 80 120 175 Opsav dimnjaka Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitno je pratiti padove i najkra6e odvodenje kisnice. Isto kao i prije. Aka izljev direktno ulazi u reviziono okno. donji kraj umetnite u rupu za odvod i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi. Pricvrstite dobro piasticnl umetak za pricvrscivanje obruca. U toj tocki pritegnite obruc i zatvorite reske eementn irn mortom oko eijevi koja vodi u reviziono okno. zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u kanalizaeiju. a eventualne neravnine izglacajtB brusnim papirom. jedan odmah ispod naglavka. donje koljeno. Cijeli sistem zljebnjaka postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odnosno stezanj u. Cijev mora stajati okomito. prernazite s unutrasn]e strane ljepi10m. Okrugli gumeni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn spajamo elemente. lzvucite cijev i odrezite visak. Zatim uzmite dva koljena. pogledajte kroz eijev duz spoja. Kad se Ijepilo osusi. morat cete je polako pomaknuti u stranu. dok j8 donja straniea postavljena na krovni pokrivac. u toj tccki cere pricvrstiti drugi obruc. Requlirajte obruc prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev. obrezite visak eijevi. Cijevi dva (otvorene) zadnja obruca stavite u reviziono okno da biste ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg elementa. nastavite posao. Olovkom naznacite na zidu visinu do koje doseze kraj donjeg koljena. a drugi na sredini. IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0. morate uqlacati brusnim papirom na vanjskoj povrsini gdje nema naglavka za spajanje. da biste dobro izbusili rupe za obruc. na zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi. Uglavite naglavak zadnje eijevi u koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obruca.. spojite oba koIjena za eijev tako da budu u istoj ravnini. U ovorn slucaju nije potreban srednji obruc. Obiljezite koliko treba odrezati.

Montireite umecuci jedan u drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C (detalj 2). Danas je klasican nacin krojenja opsava nesto jednostavniji. koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih materijala i ne pueaju (princip dilataeije). Zavrsni spoj (Iimeni nabor poput okapnice) mora biti »uquran« u slie tijela zida dimnjaka. 10 Za siguran rad sa iljebovime preporucemo da se posluiite malom pokretnom skelom A koju moiete iznajmiti. na kotecicim« E (detal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4). Baze mogu bit. kako bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom najkriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvrscenim na zid radi trganja u naletu vjetra.straniea mora biti krojena ad jedne limene trake. jer se sudari ploha uglavnom »brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm kitovima. bez horizontalni h prijevoja (nabora). 65 . Limene vertikale oko dimnjaka moraju forrnirati visoku manzetu (20-30 em) iznad linije krova i slijediti pad krova. Spoj garnje i bocnih straniea mora biti takav da gornji dio pnjevoja lima pokriva donji. Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela.

a otvor kaji vise ne upotrebljavate zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban gubitak topline.a na novijim od pretabriciranih opeka i cijevi. Limeni opsav mozete izvesti na Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitati zbog cega. Obilno smocite spa] i postavite kanalice na cementni mort (1 dio cementa.a B. prije svega u provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu cvrstoce opeka. rnorate paziti _da sl uzi svrsi [ da opet bude dobra izveden opsav uz proboj dirnnjaka kroz krovne plohe. dobro smocite dimnjak i spoj oko njega. cekicem i dlijetom razbijte mort ako je napuknut te pazljivo kistom ocistite svu praslnu. Aka je dimnjak od apeka. Prve kanalice slozite na donju stranu dimnjaka.lma razlicitih vrsta dimnjaka. Ovi zljebniaci -kana Iice. a uz osta/e stranice na pokrov.imnjaci Moguce intervencije su popravci i pobolisenje propuha. nagnuto prema krovu. Najzad slozite zljebnjake na najvisu stranu. odstran ite razbijene kana Iice siekacem. Da biste dim- 1 Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A i nerocito posvetite painju grfu dimnjak. Da biste ga vratil i u prijasnje stan]e. drzeci se istih kriterija. 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvalu dimnjaka ispod po krovnih ploi». Odstrenite kapu dimnjaka C i mortom D poprevite grlo dimnjaka. slika 2). Papravak se sastoj i. postavljeni medusobno kako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima. zatim stavite uz dimnjak kanalice s istim padom kao krov i s donjim krajevima koji nadvisuju kanalice pricvrscene na nizu stranu. pa uokolo ad cementnog marta napravite homage no leziste za kanalice.dati crijep iii kanalice koji pokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krovnu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen mortam.semotjepliive bitumenska traka (Urine 5. Osteceni dimnjak . Na starim kucama ovaj tip »opsava« je ad morta. Ostrom cetkorn ostruzite cad. a na novijim od lima. 66 .Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak rusenja dimnjaka. 2 Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kao ptivretneno rfesenje moie vam posluiiti izotrak . na starijim kucarna su ad opeka. s jedne strane napravite laqani pad. 3 dijela pijeska). tada treba ski. njak vrati Ii u pnjasnje stanje. Odstra nite sve otpatkezbuke. rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid (sastavak na krovu.

Visina grla dimnjaka mora biti 30 em iznad sljemena krova. Posta vlja nj e specij a Inih nastavaka Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku s njega. Na crteiu S je samoorjentiraju6i limen! stitnik. morate dati izraditi (kod vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nastayak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na grlo dimnjaka. 3 Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vuci najprije skidamo poklopac C i stupice L. Aka dimnjak vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace kape i poklopac zatvoriti. ukoliko je dirnnjak udaljen ad sljernena. Danas vee tvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjak kojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. Prvi od ova dva uvjeta. Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak. Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dimnjaka (zida) i ne propustati zrak. Na crteiu V eerodinemicki nastavci uzidani morlom M. Da biste dimnjak preuredili u dimnjak ovog tipa. Drugi uvjet dobrag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka na krovistu. To su razliciti elementi priIjubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnog kanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju cijevi. aka je razlika u visini minima Ina. Za postizavanje boljeg propuha u dirnovodnim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla dimnjaka specijal ni nastavci od betona iii lima. odnosno. preporucarno da jednu iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn grlom dimnjaka i eventualno zastitite od vjetra pornocu celicne uzadi. sto je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iii zbog stabilnosti dimnjaka. 67 j . povezan s projektom kuce. ali taj posao zahtijeva malo vise iskustva i opreme pa je najbolje zatreziti pornoc strucnjaka. ako je manja maze se popraviti podizanjem dimnjaka. grlo mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno okomito na povrsinu krovne plohe. Dimnjak bez propuha Dva su preduvjeta za debar propuh dimnjaka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema zgradi i okalici. Provjerite stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje. Zatim uzidamo produinu cijev Tsa stitnikom. rnozete ga nadozidati od starih opeka. Takoder i izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova utjece na prapuh u dimnjaku.ovim dimnjacima pocincanirn limorn. ucvrscsnirn za zbuku dimnjaka. U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotrebljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim nastavkom. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna sto povecava sposobnost vucenja (slika 3). Ako ga budete morali podizati vise. predvida razliku u visini najmanje 5 metara. ccistite gornju plohu u grlu dirnnjaka te pomocu eementnog morta (odnos 1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak kojeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje dimnih plinova.

.

podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu .DOVDD VoDE I RADDV NA DTVORENDM 1 "I J J Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce. Kako izrediti odvod za kisnicu. . poploceti stezu £I vrtu...

npr. Djelotvorno odrzavanje starog odvodnog kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizacija«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se upotrebljava. bilo da se radi a zidovima iii krovovima. narocito ako ih obavlja eijela o bitelj. staza do nadstresnice za autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs treba obaviti oko kuce.. ~ 1 ) . voda iz kuhinja. bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako napraviti potporne zidove vee srno opisali) bilo zbog samoq terena. izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti). Nisu teski ni kornplieirani.I " _I . I ) J ) 70 . Vee smo spomenu Ii uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice.. ali je vrlo vazno upoznati osnovne tehnike rada i izbor prepustiti osobnom ukusu. a cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i eijevima. Naime. otezava protok vode. jer su se kroz »ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije. Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih rnoqucih poslova oko kuce. Do pred kratko vrijeme ovi su se odvodi izradivali od betonskih eijevi. npr. stazama . Okolis uredite da bude praktican i lijep. rasirena upotreba razlicitih kemikalija i sredstava za ciseenje. Plocnik oko kuce. na hrapavoj povrsini betonskih eijevi taloze se Ijepljive naslage pa se promjer eijevi suzuje. Kada se radi 0 kucarna za jednu iii dvije obitelji. Govorili srno. odrzavanje i preuredivanje se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce. Isti problem se odnosi i na odvod kisnice. Kad mnogih starih zgrada postojale su dvije odvojene kanalizaeijske mreze .. Ne zaboravite skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same odgada posao koji mozete i sami obaviti. sto usporava prolaz vode i ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne zacepi. ) :1 I Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se odnose na kucu. U mnogim kucama. Izvedbu treba sagledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon toga nabavljati potreban materijal i alat. Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce. na kraju tjedna. a posebno u velikim zgradama. Prisutnost deterdzenata u sivim otpadnim vodama sugerira uredivanje pogodni h revizion ih otvora koji su lako dostupni i lako se ciste.IlVAN ) KUGI J I I ) ! . medusobno spojenih eementnim mortem. No. kupaoniee i zahoda odlazi u iste eijevi i rnijesa se . aka nemate bar dio vlastite opreme. 0 nadstresnici za automobil.to je donedavna bilo pravilo skoro u svirn seoskim kucarna. Uobicajeni nacin ciscenja nije davao pozitivne rezultate pa je betonske eijevi trebalo zamijeniti plasticnim. Pazljivost i preeiznost ustedjet ce mnogo vremena i truda.

eijevi od PVC-a mozete malo saviti. Tlo dobra ugazite i obilno ga zalijte vodorn. To koljeno oznacava smjer kopanja. Kako zamijeniti staru betonsku cijev koja se natazi u zemtji. rad i se 0 zamjeni starih betonskih eijevi modernijima od plastike. eijev mortom pricvrstite u spoj izmedu koljena koje povezuje vodoravnu s okomitom cijevi. kojeg kod starih zgrada cesto nerna. na koljeno koje ste vee stavili. cekicem i sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okornitu eijev s jamom iii kanalorn. prije nego spojite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznjana (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii otpada): zatim postavljajte eijevi. Nakon polaganja. mjesto koje treba savinuti drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino okrecite cijev. kupaonica i s krove. naglavak spoja namjestite na prvi dio cijevl. Ako trasa ne 1 Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte blizini cijevi B dok ne dodete do (koljen?) C ko]! oznsceve smjer u postavljena odvodna cijev. ~ Kao sto smo vee rekli. povecavajuci sami sebi posao.. Na mjestima spojeva cijevi opazit cete zadebljanja od eementnog rnorta. Otvorite roy sirok oko 10-15 em i vodite racuna a zacepljeno] cijevi. 2 Razbijte zglobove G koji spajaju stare betonske cijevi Fpomocu pI/uk a V iIi teskog cekice: Uktonite cijev. Najtezi posao je. a zatim otpaeima zbuke i otkopanim materijalom. Sluzeci se opisanim tehnikama. Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad eijevi na ulazu u jamu iii kanal. tj.i staiite nove plssticne cijevi.Sivi odvod bude potpuno pravoertna zbog zida iii neceg slicnoq. Da bisteto ucinili. Cijev najprije pospite zemljom. odredivanje srnjera eijevi pod zemljom. narocito kod starih zgrada. Nakon kratkog vremena plastika ce orneksati i rnocicete je savijati. Sjekacern i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razlicitirn presjecima kako bists je magi i izvaditi. I<ako ne biste kopali uzalud. Nastavite tlo A u pregiba kom je kopeti. Najprije umetnite koljeno pod eijev okomitog odvoda. Pregledajte nagib cijevi S. Ne savijajte previse kako ne biste napravi Ii nabore. vazno je poci od tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsine zernlje. Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan pad. Poslije nekoliko minuta eijev ce se ukrutiti. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono okno. 71 . Odvod otpadnih voda iz kuhinja. zatim zidarskorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno rova i provjerite tocnost pada daskom ravnjacorn i libelom.

vee je u odnosu na njega visa. U okno maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a izlazit ce samo kroz jednu. U takvim kinetama manje dolazi do zacepljenja. I Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac A i odtoiite ga na stranu. . M je cijev za dotjecanje vade. Svaki bi samovac trebao znati pronaci ostecenu cijev i otkloniti je. Izbacajte zatim limenkom B iIi vjedrom la/og. Zidarskom illcom C odstrenite talog D s dna. Konstrukcije revizionih jama kakve se vide na slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su sprecavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacijskih rnreza do prostorija. itd. Usmjeravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala koji spajaju dotok i odtok voda. Ako je kanalizacija stara i nema reviziono okno. a S je cijev ko]s otpadne vode odvodi iz okne. na taj nacin se na dna mogu taloziti tezi otpaci. No danas se sve vise izvode tzv. narocito onom za odvod kisnice. sifoni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta (umivaonika. kinete u revizionom oknu koje po svojoj konstrukciji usmjeravaju tok vode u njemu. Kao na deta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca. sudopera. narocito ako odvodi vodu iz kuhinje i praonice. Donja razina ave odvodne cijevi nikad se ne podudara s dnom jame.. kako ne bi zacepiii cijev.). • 72 .Reviziono (saht) okno Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popraviti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi? U kanalizacijskom sistemu. Na detalju 7 vidite odvodne jame. treba napraviti okno za ciseenje otpadaka. dobra je napraviti jedno iii vise revizionih okana (po duljini) kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek dosadan ali vrlo znacajan. ocistite ulaze cijevi. svaki put kad odvodna cijev mijenja smjer. ali i otpadnih voda. Danas se tzv.

Aka je talog nemogu6e otkloniti.. Podignite poklopac s okna. D • " . vjerojatno ceteqa tesko otvoriti. Na vrh zlce maze se prlcvrstiti kuka. Ako je poklopac od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo zatvoren.blato koje se natalozllo na dnu te ocistite dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno sakupljaju na izlazu. Okrecite je i postepeno oslobadajte ciiev od otpadaka.ijev voda i ako je potrebno. Pustite da nesto vode protece cijevima kroz reviziono okno pa cete tako upotpuniti ciscenje. Umjesto zice rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 68 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinjala u cijevi (slika 3). Sipka medutirn rnoze biti i nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi na nspristupacnorn rnjestu i ako je zacepljena eijev duga. Da biste olaksali posao. cijevi treba osloboditi od svih zapreka savitljivim zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti jedna za drugu. bez krutih otpadaka. plocica i slicno. Gurnite kolikoje vise mogu6e \ • 73 . septicka jama iii upijajuCi bunar. koja protice dovodnim cijevirna. Zidarskom z. izlifte nesto vode u jamu B. izvucite je i ne vrteci je odstranite necistocu s nje. probajte ga otopiti lijevanjem hladne vode i otopine klseline. eiscenje ponovite vise puta. Dno revizionog okna trebat cecistiti vise puta. Ako je cijev zaista cista voda mora protjecati brzo i u jamu utjecati bistra. .r 2 Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvorite reviziono okno A . Ta druga jama moie bititzv. vrskorn odvijaca ostruzite necistocu koja se natalozila u pukotini oko poklopca i dok zatirn povlacite poklopae uvis.s I . 3 Kad je cijev zai5epljena.Zacepljeno reviziono okno Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz kuhinje tesko odlaze. udarajte okolo drskorn ceklca. Zacepljene cijevi Aka voda. Pri tom ne zaboravite da je lijevano zeljezo lomljiv metal. . Provjerite prolazi Ii kroz c. kako smo vee pisali. Za provjeru pustite da kroz cijevi tece voda. Bridom zidarske zHce iii struqacem pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijevanag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhog morta (najbolje bez vade) koji ce olaksati podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i hermeticki zatvarati okno. voda C mora uc! u drugu jamu ctste.. provjerite da Ii su slivnici i okna u koje voda otice cisti. voda koja dolazi iz razlicitih kanala treba utjeeati u cisto reviziono okno.1 icom izbacite i. Reviziona okna treba cistiti bar jednom godisnje kako bi se posao brzo obavio i izbjeglo zacepljenje eijevi. ne ulazi slobodno u reviziono okno. u suprotnom treba ocistitii odvodnu cijev. ispreznite odvodnu jamu P i u cijev uvucite metalnusipku (zicu) H s kukom na vrhu B. U slucaju neuspjeha morate sasvim zamijeniti cijev i to na nacin koji smo opisali na pocetku ovoq poglavlja. Kada otvorite reviziono okno ispraznite vodu pornocu limenke j vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim rukavicama. sipku i okre6ite je na drzacu.

a dna F je niie ad cijevi MiS. lzravnajte sto bolje dna odvodne [arne. prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov unutrasnji opseg. Pripremite malu kolicinu eementnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela finog pijeska). Da ne biste pcqrljeslll. • < I < I 4 Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgovara oknu. dok se na povrsini ne pojavi voda. Isti je slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda (npr. Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se slagati S okvirom poklopca. Mozete ih izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao samegraditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih betonskih eijevi 050-60 em. malo ga utabajte i eventualno dodajte s/junka. 5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije cijevi. Morate voditi racuna o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh zidica pornocu istog cernentnoq marta. a usc» cijevi ostavite slobodne. Kada odredite najpogodni. Da bi se dno dobra stvrd!o. iskopajte rupu u obliku kvadrata straniea aka 60-70 em i dubine dvadesetak centimstara ispod donje razine odvodne cijevi koja ide prema kanalu. ~I 5 Na dna razgrnite cementni mort C. Izravnajte dna zidarskom ilicorn. Prije nego pocnete raditi kupite poklopae u obliku kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stranice 40 em). Polozaj u kern morate raditi nije udoban jer zidic mora biti ispod razine terena. postavljaju se reviziona okna. Pri kopanju pazite da ne ostetite cijevi. . U samogradnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad lagano armiranog betona koji u potpunosti zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. Natako izvedenom betonskom dnu (temel]na ploca) uokolo konstruirajte zidic (maze opeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl.ji polozaj. Narnocite dno jame i po njemu prostrite slaj betonske pod loge debljine 7-8 em. Zatim sagradite zidi6 M koristeci cementni mort G. da se cijevi odvodne instalaeije u ogranicenom padu. unutrasnji zidovi okna moraju se podudarati s unutrasnjirn bridovima okvira. sa zlijeba) za neku vee postoje6u. zacepe. Zidic mora biti dovoljno visokda poklopac bude nekoliko milimetara iznad okolnog terena. Pravilnom izvedbom kineta na dnu sahta kao i polozajem u lazne iizlazne eijevi potpu no je sprijeceno zadrzavanje necistoca u sahtu. one koje cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami. Dodatno osiguranje rnoze biti sloj zemlje 30cm. U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna izvode se iskljucivo ad betona. pospite podlogu cementom u prahu. Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii septickoj jami. iznad okvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. posluzite se zidarskom zlicom i vlastitim rukarna koje svakako treba zastititi gumenim rukavieama.I<ako napraviti reviziono okno Kako biste izbjegli. a time i 74 siren]e zadaha. ali i vise) od kojih su npr. Kod starih instalaeija nisu uvijek ugradene i u tom sluca]u ih je dobra sto prije postaviti. Raditi morale smireno i precizno. t]. Odredite pozieiju revizionog okna odabiranjem najblize tocke obim eijevima. na mjestima gdje eijev m ijenja smjer. koji postavljamo na poklopae sahta. pornocu zidarske zlice dobro nabijajte masu rnorta. dvije dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna).

Prije stavljanja cementnog rnorta dobro operite eigle. Ako prijeti kisa prekrijte okno. koju sami prerna broju ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzionirati. jer je poklopac ispod razine ceste. mozete upotrijebiti brzovezne eemente koji brze otvrdnjavaju. Dok zbukate. Poklopac nernojte staviti odrnah na okvir. Prevrnite okvir. nemojte se zavaravati prisutnoscu vode: ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato. ostruqavsi uokolo pukotine i udarajuci po uglovima na vee opisan nacin. Okno s eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze na povrsini morts 6 Unutresnje zidove odvodne jame i ulez I oibukejte cementnim mortom G.Ovim mortem mozete odmah ozbukati unutrasniost jarne. pocev od odvodnih eijevi spajujuci medusobno straniee okna s dnorn. povezujte eementnim rnortom. Sspticku jarnu mozete montirati sarni. Nanesite sloj eementnog morta i polozite okvir. Novi sloj asfalta iii betona djelomicno pokriva jarnu i blokira otvor. u suprotnorn visak eijevi odrezite pilieom za plastiku. a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati nakon zavrsetka radova. U rezujte u dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste dobro zarezali beton svud uokolo. jer na taj nacin odred ujete stvarne kote ulaznih cijevi. Pornocu zidarskog sjekaca i siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na oko 3 em od straniea okvira. bridovima ga polozite na drvene dascice i pornocu spreja za rdu i udaranjem drskorn cekica odvojite poklopae. pazljivo oclstite leziste koje tete kasnije i oprati. Poznato je da se eijevi ne smiju upotrebljavati dok obavljate ove poslove.elite zavrsitl naznaceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi u zadanu jarnu. treba se latiti teskoq posla . mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa zidorn. Da biste ubrzali otvrdnjavanje okna. Ne 'ulsz pricvrstite okvir B. Poklopac se rnoze blokirati i prigodom asfaltiranja iii betoniranja okolnog terena. Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame. Namjestajte ga dascicom dok ne bude u razini okolnog tereta te odstranite visak morts. dno jame zastitite plasticnorn folijom. zastilivsi ga daskeme. Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklopea i otkrijte eijeli okvir. Zaglavljeni poldopac Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlijepiti poklopae.odvajanja okvira od zida. Vas dio rada je betonska podloga (dna jame) koju morats precizno iznivelirati. Nakon 24 sat a stavite poklopac i zazbukajts eementnim rnortorn. Podmetnite sjek ac dolje i izvadite metal ni okvir. Nakon zbukanja unutrasniih z. tezak talog za eijevi. povezavsi jamu s ravninom ceste. PGP »Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski proizvodac cijelog sistema gotovih montaznih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu samograditelj ima. voda bi isprala cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme razmrvio. Prije nego pocnete zbukati provjerite (ispust) izbocinu odvodnih plasticnih iii betonskih cijevi koja ne mora biti veca ad 5-6 em. Poklopac se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove odvodne jame. dobro je odvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim papirorn. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti kad zavrsite posao.idova jarne. ova radna organizaeija yam moze pornoci svojom gotovom trodijelnom septickorn jarnorn. prt/e nego stevite poklopac ostevite mort da otvrdne. Ako z. 75 . a dijelove koji na sebi imaju izvedene utore. Ne zaboravite ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno biti.

Metalnim grabljama razgrnite na dno jarka sl oj sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekriti finim pijeskom i politi vodom. koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu ostaje trava. Rasporedite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih uzicom. Odstranite red eentralnih kocica i pocnite raditi. ako je kratka napravite je ravno. Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u potrebi da hodamo iii prolazimo automobi10m duz zelenih povrsina. Zato cerno dati nekoliko primjera koji mogu posluziti kao ideja pri uredenju dvorista. Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka. ) 76 . dok na zavojima iii neravninama moraju biti blizu jedan drugom. Staza do g. postavite na sljunak tako da strsi od razine .90-2 m. slijedeci najkra6i put koji spaja ulaz garaie s vratima ograde. boravku na otvarenom i slicno nisu racionalno povezani stazama i puteljcima. Kociei mogu biti i udaljeni jedan od drugoga na ravnim dijelovima. Tako obiljezite obje trake. odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i okolnog terena bude dubina od oko 25 em. Minimalna sirina ove staze mora biti 1. Povueite liniju po sredini i pornocu drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti kocice (stupi6e). Uvijek pazite na zelenilo. Ako je medutim trasa duqacka. Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu. moze biti sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. Ako je staza siroka 2 m trake mogu biti stroke 50-60 em. Rijee je 0 plocama. Trasu naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih povucite uzicu. Najjednostavniji nacin izrade staze je postavljanje (direktno na tlo) betonskih ploca.Stazica u vrtu Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu. Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu dobro iskoristene jer prostari namijenjeni cvijecu. Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (dascice siroke 10-12em i debele 2. Srednja traka bit ce uvijek jednako siroka aka upotrebljavate dasku odgovaraju6e d uljine pornocu koje cete oznacavati paralelne linije na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice.5cm) koje mogu biti i jednostavnog oblika kao sto je pravukutnik iii razlicitoq profila. Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. Zatim pripremite dascicu iii cijev duqacku koliko je siroka staza i oznacite sredinu. a ne 0 monolitnom betoniranju staze. Okvir kojeg je jedna stranica duga koliko je sirok a traka.araze Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna o velicini automobila (iii 0 prosjecnom automobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren. Vazno je da srednja traka bude uza od razmaka kotaca i manja od predvidenog ulaza u qarazu. dovoljno je da polazete dvije medusobno paralelne trake.

Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3). Napravite iskopinu M i na dno nagmite sljunak N. H. 77 .1 Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B. E i f ucvrstite ostale stupice i uzicu G. zatim pomocu daske S i znakova C. I i L koji Cine dvije trake. Uktordte centralnu uzicu. Postavite pregradu 0 i nsnesite beton Pte ga uglacajte (detalj 1). D.

2 Potozit» Riljacom maknite dubine i kamen A tamo gdje ga felite ukopati. Povrsinu betona uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom zlieom tako da se na povrsini pokaze voda koja nestaje kada je pospete suhim eementom u prahu. Travu posijte u pukotine i dobro zalijte.5m npr. 1. Umjesto kamenih mozete koristiti betonske ploce. Dodajte potrebnu vodu i ponovno prornuckajte. Na prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste unistavali livadu) mort od jednog dijela cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s pijeskom. B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i kamen.5 m ujutro i 1. U tom sl ucaju izraduje S8 drveni kalup 78 . jer je zemlja u njima niza od razine betona. poslijepodne. libelom odredite horizontalan polozaj.5 m navecer. Za ovaj zadnji posao upotrijebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da bude nekoliko centimetara niza ad betona. preporucarno da upotrijebite kamene stroke ploce postavljene na pravilne razmake. one koje odgovaraju prosjecnom covjecjem koraku. mozete maknuti drvene okvire (pregrade) ujutr o izbetoniranog dijela. Rasporedivsi dvije dascice duge 1. Kamene ploce mogu biti i nepravilna oblika. Drvene okvire operite i ostruzite naslage betona kako biste ih mogli dalje koristiti. Ne hodajte po betonu dok se ne stvrdne. Polijevajte ga vodorn. Kako biste izbjeqli rnijesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo naporan) savjetujemo vam da podijelite posao. t]. Po betonu S8 moze hodati nakon 2-3 dana. Smjesu istresite u kalup i izravnajte daskom. Tada zernljorn ispunite preostale rupe i reske izmedu pojedinih betonskih ploca. Sada cete kopati do do votjne poloiite kamen na njegovo mjesto. Prolazenje autamobila nece ostetlti korijen trave pasijane u pukotine. npr.terena s jedne strane za nekoliko centimetara. Libelom provjerite raspored okvira i postavite ih tako da budu u istoj razini s izbetoniranim dijelom. Nakon nekoliko sati. dirnenzije straniea su 40-50 em a debljina 4-5 em. Staza Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom prekrivenoj zemlji. mozete napraviti oko 3 m piste na dan.

3) mogu S8 ostaviti i nakon zavrsenoq posla. nespite slo] cementnog marta F i ne njega pricvrstite place Pili mremorne place. U tom slucaju treba ih ispuniti bitumenom. Pripazite da se bitumen za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije.' izrevnejte ih drskom ziderske itice G. Ako ovim postupkom ne dobijete zeljeni rezultat. bez pomicanja. a posebno da biste i h mog Ii potpuno izravnati. padu 0. odstranite zelen u povrsinu i kopajte do dubine 20 em. pripremljenu orije. 79 . Kamen polazite na zeljeno rnjesto i lopatorn ozriacite njegov oblik. ponekad treba poplociti eijelu stazu. Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti iz terena 2-3 em. a mi cerno prikazati one pornocu opeke iii betonskih ploca Za oblaganje staze betonom prethodno treba lagano iskopati teren na koji cerno nanijeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em. Nestsvite betonireti place C i ravnati ih letvicom L. I ovu stazu treba ozriacif stupicirna i uzicorn. Da biste mogli napraviti betonske ploce. postevite drvenu konstrukciju A / poprecne deske T.5 m. a na njega stavite kalup. Pripazite da ne bude previse krivudava. Nacin betoniranja smo vee prije opisali: betonska se srnjesa izlije izrnedu dascica. iskopajte i odstran ite iskopanu zemlju. Predlazerno da obliei budu jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine obavljanja posla.zeljenog oblika. Polazite ih naizmienicno desno-lijevo od centralne osi puta kako biste olaksali hodanje. PAZITE: postavljajte ploce u min. 3 Ze stazu ad betona na dna iskopine nespite sloj tucanog kemene M (krupnog stiunke}. Moqucnosti poploceva nja su razl icite. Park blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze rasti trava. 4 Na betonsku plocu C. Poplocavanje staze Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu. Razmak izmedu ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti 50-60 ern. Uspite betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te uqlacajte zidarskom zllcorn.5% radi otjecanja vode. Ako umjesto kamena upotrebljavate betonske ploce. Dno pospite sljunkom. Dascice izmedu pojedinih ploca (sl. Mofe biti siroka oko 120 em. dobro zalijte i postavite kamen koji mora sigurno nasjedati u rupi. podignite kamen i popravite dno rupe. U prodavaoniearna gradevinskoq materijala mozete kupiti tzv. morat cete betonski sloj »presijecati« dascicarna poprecno postavljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje staza sira od 1. kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali« zavoje. odstranivsi malo zemlje tamo gdje je zqnjecena i dodaJUGije ramo gdje kamen nije ostavio svoj trag. izravna drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zidarskorn drvenorn gladilieom. Mozete ga izravnati udarajuci ga odozgo drskorn cekica. Provizorno postavite kamen. a trasa »rnastovitija« od one koja vodi do qaraze.

kako voda koja se odbija od plocnike ne bi suvise ovteii!e zid. sig u rno za kratko vrijeme prouzroeili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje dijelova obloge. zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj razini kao i prva i tako redom. Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne. Zid kuce o'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom. kl [rrker) i nepravilnih komada mramora. a izmedu njih u reske ulijte 5 Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille' opeke B. a zatim dobra nameeenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom. U oba sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do 1 m. kad udu u pukoti ne. Kada beton veze nakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer plocnika. klinker. Zldarskim sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u visini petnaestak eentimetara. Vrlo je vazno da meduprost ort izmedu pojedlnacnib opeka budu dobro zaliveni eementnim mortem: u suprotnom bi voda i led. tada najprije treba izliti betonske ploce. Betonom o ispunite prostor izmedu rube i zida. 80 . slufite se plocnicima I njih mozete napraviti na najrazliciti]e nacine od kojih yam predlazemo dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od prednapregnutih betonskih ploca. Otpatke zbuke saspite na dno rupe. 6 Za plocnik od betona pripremite rub F na mjestu kao sto vidite na slid (G) iIi pomocu rubnike koji se kupuju keo monteini etemenu. Plocnik o k o kuce Da biste se rakse kretali oko kuce. vee tzv. nalijte sloj betona (8 em) priprernljen od jednog volumnog dijela cementa i cetiri volumna dijela sljunka te potrebne vade. dodajte 15 em sljunka te 2 em debeo sloj finog pijeska.Zelite Ii maduti m stazu od opeka (visokopecena opeka. Kada prekopate zernlju nastavite kopati do du bi ne dvadesetak eentimetara. a izmedu njih ulijte mort C. Na betonske place nanesite cementn i mort. Od ave faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi na dva nacina: U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi ovako: gdje ste polozili sljunak. Za rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i polofite u beton. Zatim stevite beton H na podlogu od cementnog morts i postsvite betonske place. Prije oblaganja pripremite say potreban materijal. koje u tom slucaju rnoraju biti nize od razine terena. koje se peku na visirn temperaturama pri cernu se glina tali sto opeku eini otpornijom prerna srnrzavici.

cak i ako u tom slucaju morate poma knuti susjedno opeke. na gradiliStu prilikom eega se pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u velicine od 1 x 1 m. Place se mogu raditi na lieu mjesta. Zbog toga su prakticni]e ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee ohrapavljena. a zatim je izravnajte i utapkajte dok na povrsinu ne izbi]e voda iz marta. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opasna za onog tko tuda prolazi. Pukotina na stazi Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka garazi moze s vremenom nastati pukotina (napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu.cementni mort. ali se nemojte sluzlti polugom. Opeke slazite prema naso] slid. Kada nategnete uzicu koja oznacu]e smjer plocnika. Umetnite novu ciglu koristeci se drskorn zidarske zl ice.. Pri polaganju ploce se moraju ponekad poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista kao i kod polaganja opeka. Odstran ite visak morts i izravnajte sa susjednim cigla- rna. Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem zarezite beton s obje strane pukotine dok ne dobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka u obliku slova V. U udubinu i po okomitim stranicama nanesite bogat sloj cementnog morta. odsirsnite i zamijenite no Yom. Potois] kamena B koji se klima popravite taka da ispod njega stavite s!junak c. Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti oko 1 em. Pornocu zidarskez. te obilno zalijte vodom. rubove cete napraviti pornocu rubnog betona koji je kao traka izbetoniran uz plocnik. 7 Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite i ispunite cementnim mortem iii bitumenom. npr. Razbijeni pjocnik i' I Ne zaboravite da je rub najslabija tccka plccnika. pocnite polagati ploce razqrcuci ispod njih beton.liee ispunite rupu eementnim mortem. Ispunjavaju se naknadno cementnim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca do 4 mm. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti od poskliznuca. tj. Sjekacern i eekicem razbijte ostecene opeke i odstranite ih. a istovremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje cvrsto. Povrsina betonskih ploca koje se izraduju na qradilistu (a narocito vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapaviti. Ocistite Ieziste od prasine i starog morta. Zatim celienom cetkorn pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu. Pospite cementnim prahom kako bi se povrsina morta ucinila cvrscorn. 81 . U slucaju da pravite plocnik od betonskih ploca. Pripremite mort od jednog volu mnog dijela cementa i tri dijela finog pijeska: malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok njeni kraievi ne upiju dosta vode. pranog kulira.Odvojenu iIi rezbijenu cig/v razbljte na komedice.

I za ovu vrstu konstrukeije irna vise moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jednostavnije stube ad betona i kompleksnije ali i dekorativnije stube od opeke i betona. Formula se cita: dvije visine stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom hodu.Stube Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. postavite letvieu C pomocu libete. Da biste odredili nagib.26 = 37 em. G i H su visina i duljina cijelih stepeniea. Npr. zauzet ce vodoravan razmak ad 165 em. 1 Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoije breiutjke B. zabijte kocie D. U stanovima omjer visine i sirine stepeniea moze varirati na sirokorn prostoru od 20 x 37 ern (stube na otvorenom). Da bi stube u eijeloj duzini mag Ie imati jednak nagib. Dakle 75 :15'" 5 i 33 x 5 =165. 75em. 82 . ako je odabrana visina stepeniea 13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63. U slijedeclrn primjerima je srednji omjer 15 x 33 em. za svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu gazista iii nastupne plohe od 33 em. u najvisoj tocki stuba stavite vodoravno jednu letvieu (vidi sl. Vazno je da letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ). sirina mora biti S = 63 . Od velike je veinosti koji cete im nagib dati. Zemlju izmedu dviju uziea F iskopajte. slijedite upute: zabijte okomito kocic na najnizu razinu. Zatim eavlima pricvrstite pokretne desiiice 0 tako da ostanu malo podignute od iskopanog dna kao sto to vidite na detetiu. Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. Olovkom naznacite tocku u kojoj donja Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce. s osloneem direktno u zemlji. potrebno je najprije napraviti plohu oslonea s jednakim nagibom koji odgovara omjeru visine i duzine stuba. dobro je dva terena razlicite razine spojiti jednostavnim stu barna. 1) koja se mora doticati s donjim kocicern. visinska razlika npr. U praksi se cesto odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii 2 v + S = 63 em. U posebnom slucaju (rad na otvorenom) maze se raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do 13 x 37 em. Za visinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd. Aka je 2 Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstite kotieima N. I I Kako trasirati stu be Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli.

Kada uklonite oplatu morat cete urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijati travu. I . Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina (hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepniee lezati na zemlji. Ako su stepeniee siroke. Od nje nog vrha prenesite horizontalno na donju plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu takoder vi soku 15 em. dobiveni broj ce se slagati s brojem potrebnih stuba. Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu. poprecne dascice poduprite letvicom. Daske ce pridrzavati kocici zabijeni u zemlji i podupiraci.5% da ornoqucite otjecanje vode. Ovu duljinu podijelite sa sirinorn stuba (npr. c I 83 . Radite od dna preme vrhu. 3 Za oblaganje stepenice. Ako od pocetne mjere i visinske razlike stepeniea nema cijeli broj stuba. Stube od opeka Za stube od opeke treba izgraditi leziste slicno betonskim stubama. Nastavite tako do vrha. zatim napravite drugu stepenicu i tako do kraja. prije napravite stube od betona i zatirn ih oblazite opekama pa ce na taj nacin biti podignute od okolnog terena. za razliku ad prve ova ce biti podignuta od terena za 4-5 em.strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je zabijen kocic). Dakle. Kod drugih nagiba terena potrebno je drugacije posta viti opeke na betonsku podlogu stube. Teren rnorate kopati sve dok dvije uzice. 1 ). Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni s tlorn. Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno visini stuba. Cementne stubs dobro polijte vodom i pocevsi od donje ploce . Ako nagib terena »odreduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzije opeke (s/ika 3) onda se mogu primijeniti klinker opeke za oblaganje stepenica. Nakon 24 sata rnozete skin uti oplatu. Na taj nacin izradili ste oplatu za stepeniee. spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom pornocu nagnute betonske rampe (plohe). gornja dva kocica spoje se s konopcem paralelno s donjim kocicirna. Zatim pripremite beton od jednog dijela cementa icetiri dijela sljunka te potrebne vode i pocnite raditi najprije donju stepenicu.podest. U gornjim i donjim tockama zamisljenih stepeniea zabijte kocice koje povezete s konopclcern (vidi sl. Pune klinkeropeke pornocu kojih cete napraviti stube morate priovrstiti mortom na betonske kao leziste koje ste prije napravili.je gotovo. Temeljenje stepeniea. a stepeniee koristiti tek nakon tricetlrl dana. Na donju razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu dascicu koja bi morala biti visoka 15 em. 33 ern). Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete betonirati betonsku plocu . Betonske stube Duz svakog kraka stepenica postavite dasku malo visu od stepeniea i siroku oko dvadesetak eentimetara. na oamoriste (plocu} Ai stube B nanesite sloj eementnog morta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D spejejuci ill medusobno mortom E.. umetnite sloj cementnog morta debljine 3 emi na njega sa strane rasporedite eigle. nategnute na dva donja kocica ne budu pravoertne i paralelne s terenom (slika 1). Izravnajte beton do vrha poprecne dascice. Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0. Da biste to ucinili morate iskopati pravokutnu udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je betonom. Dakle.

4.0-4.1520-1170 1200-1610 1560 1120 1.5:1:9 1. »spric« trebaju biti rjede mijesane.5 iii 2 iii 2 1.5:1:11 220 200 210 250 230 185 170 --.r-360 390 300 ------.500 200 S hidraliziranim vapnom ---.1--I-.260 144 156 130 120 .--f---.140 .0 1. osirn ccmentne.0 1.5 430 400 305 _43Q_ _38~ 272 --.0 1:4.5:1 :9 1.0:0.---. zbuka treba mijesati tako gusto da se drzl na puno zahvaceno] zidarskoj zlici Cementne zbuke za tzv.l VRSTA ZBUKE GIPS VAPNO VAPNO NCO VAPNO O'N ~~ d.165 140 135 150 150 125 115 I.r-.5:1:10 1.2:4 1:0.aci: 1.5 1:3. teranova.~ la 1..0 0. tako da se mogu nabacivati zidarskom tavicom.2:3 32 -468 __ -- 1520 - VOLUMNI OMJERI MIJESANJA u kilogramima u litrama 1:4.5 3.5:1 :8 PRODUZNA ZBUKA Gaseno yapn~ __ Cement Pijesa-k-~-CEMENTNA ZBUKA Hidrat~i~no vapno Cement -----Pijesak 275 '_c_ 180 --1530 1:0.----.0 VAPNENE ZBUKE 1. I OMJERIMA MIJESANJA NAPOMENA To znaci 1:4 iii U.0-4.I PODJElA ZBUI<E PREMA VRSTI VEZIVA S VOLUMNIM d.-~ 345 136 400 345 305 173 155 272 1--r-.0 1.0-3.1560 1200 1170 J l- t - - - Dodatak vode: Za sve zbuke.0 1.0 Dodaju PLEMENITE ZBUKE: terabona..2:3 1:0.5:1:10 1. l I SASTAVNI DIJELOVI 1 m3 ZBUKE lzrszeno: 1:3 VAPNENA Z8UKA S gasenim ~aEnom_ .0 I) I Ib II PRODUZNE ZSUKE CEMENTNE III ZSUKE GIPSANE IVa ZSUKE GIPS-VAPNENE 1Vb ZBUKE INDUSTRIJSKI V PR01ZVEDENE iSUKE To z.5 iii 1:4._ ~-----1560 Pijesak 2:1 :8 PRODUZNA ZBUKA 140 Hidratiziran~ vapn~ I.5 1:4 1:4.0 9-11 3.136 .5-1..0 1.0.5 1:3 1:3.5-4.5:1:9 III 2:1:9 Dodaje se jos 20% vapna cementu Dodaju se adilivi se adilivi 3. vrijedi grubo pravito da se mort iii.5:1:11 1.5:1:8 1.0 3.----. npr.---~40_ r-.1575 1585 1600 1210 1200 1220 1230 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1.-168 Cement -------1460 Pijesak 1.2:4 24 80 60 .0 1.n. Ornjeri rnijssania za zbuke. hlrola PLATICNA ZBUKA: teraplast Razlicite HIDROIZOLACIONE ZBUKE I TOPLINSKE ZSUKE .. 2:1:8 sto znaci: 2 volumna dijela vapna 1 volumni dia cementa 8 voiurnnih dijelova pijeska 86 .'.10 2:1 :11 280 130 120 113 -.----~-----1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250 1.5 GASENO HIDRATIZIRANO HIDRAULICKO CEMENT 5TUKATURNI PIJESAK z::.0 3.

. Prije izvodenja plasticnih zbuka. 0 ·0 . 01. B.. B. ~ 0 -'" VI :~ "0 c.:.5 C1l N c.c " c. 01 013 Sacasta opeka JUS....5 2.: 0:: Q) I 'c o Betol1·(oplata) Beton-blokovi Opeka Plinobeton-plcee Plinobeton-blokovi Orvoeementne Azbesleementne • uoblcajana zastila "t:l \'\l - rnanle uobicajena zastlta nije uobicajena primjena en u.I ~ E Q. Takoder prr primjeni plasticnc zbuke na plinobetonskim iii drvocementnim plocarna treba upotrijebiti odredenu masu za izravnavanje sa iii bez arrnirajuce mrezice. kod betonskih.. B. 01. 01 015 5UPLJINA MASA kq/kom BROJ KOMAOA u1l ZA 1 Ill' ZIOA TREBA (kom) 25 x 12 x 6. opecnih i drvocementnih biokova treba primijeniti produznu zbuku.5 kg 3. -'l <IJ 0:: ::I -'l ::I .5 em 25 x 12 x 6. BI. 020 Sacastl blok JUS. 0 '" ~ 0 0 0 - 0 0 0 0 - 0 • 0 0 0 0 0 - - - plocs i blokovi 0 - • - • - 0 0 0 ploee 0 - PODACI 0 OPEI(AMA MJERE Puna opeka obicna JUS.5 285 285 385 385 385 15% 20% 35% 35% 27% I 224 83 153 190 83 110 87 .5 4..40 12 6. 01 013 Sacasta opeka JUS...NAPOMENA: Zastita fasada mineralnom vunom izvodi se tako da se kao kisna brans izradi od fasadne opeke iii azbestcementnih ploca.. B. -'" 'N <1> <1> '0 0 Q) .. 015 Modularni blok JUS.5 em 25 x 12 x 6. B. B.N <1> ~ 0. <IJ 'N -'" .s i5. 011 Puna opeka fasadna JUS.... Objasnjenje znakova: "0 ::I " :ff C1l '" ~ OJ N OJ e 'N Cl <1> '" E . .5 em 25 x'12 x 14 ern 29 x 19 x 19 em 25 x 19 x 14 em nema 3.I "0 (J) > '" to c::: ~ .~ '" c::: 'c Q.

: .~ - 0.3 mm 0-0.7 mrn 0 0 0 PODLOiNA ZBUKA ZAVRSNA IBUKA 'PR5KANI SLOJ _ CEMENTNI SPRIC UNUTARNJE ZBUKE f---:.. . 0 Debljina zida Dozvoljena velicina zida du:i:ina max 4 m visina max 27 m Cigle kom/nv Svjezeg morta kom/m' 11m '1/nl' 452 20 167 OJ '0 0 0.INA ZRNA 'PIJESKA ...lDA 29 x 19 x 19 iasadna opeka 15% 25 x 12 x 6. 17i ..~~~~~~~~~-4~~II 9..:.~ '~ :~..~ 40% 9. samo bez upotrebe zbuke .~ 0 .IV .:.:. 25 x 12 x 6.5 3..1·3. .5 300·285 385 12em 40% 2..en cO VRSTA ZIDOVA ( - Oblik ..0 ..:::._ "'C '2. rijede isla' pravila za kolicinu V vema ksoi ked vanjskih zbuka.> "C' C> 0 385 ne duzi od 75 m 25cm 96 384 63 276 I .6 420-480 duzjna 5 m visina 4 m unutar ukrucen]a 50 420 40 220 25 x 12 x 6..'1 I. 0: :2 .IV '" .IV t \ ! ~~o. . ' 0 N c 0 0. . Preporucuierno za kuhinje i ostale vlazne prostore vapnene bole. .._ 0 ~ ~ 2i'a~0:8' 3 '" c.5ern unutsr ukrucenja 0 3.5 110 25 x 24 x 14 blok opeka . PODLOZNA ZBUKA ZIDOVAI ZAVRSNA iBUKA SmOPOVA - .I VELICINA ZRNA PIJESKA ZA ZBUKE 'PRIMJENA VANJSKE iBUKE SLOJEVI NANOSENJA Z8UKE PRSKANI SLOJ CEMENTNI SPRIC VELlC.V '. '~ .§ ~ <IJ E <I> Gipsane place I iii IV ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J IV IV . 6:2 [ 1:1 a.: ro U1 ro .rvo-cemenlne II I• II p~o. DEBLJINA Z8UKE: Debljina unutarnjh zbuka Je 1..5 mm 5 mm 3 mm 0 ...- <1> E 0.~ Sve je jednako kao i od1 do 5..5 ern.c . verikalno ravno izvedene a cvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika' da se mogu na izvedene P?yr?ine ibuka nalijepitl tapete I~ narujeti uobicajcne boje. -0 0 a <= .4-2.- 4 5 <11 .:::.VRSTA OPEI<A .!i ~..: 0 "'C ro .:. 0 _ N Zid od opeke IV .: E 32 obiena opeka 6.: '0 '" E 0 oN '2 "'C ro E .D ~ =l S ~ ~~ Eo N -'" OJ OJ 0. PRAVILA..§ Q.:"c.:.N .:.5 suplja opeka s: e .1'. ·ti .:... 88 • .5 blok opska '~ I .5 285 385 I _ 1 . Zid od betona III II IV .0 "" :::> 35% OKV1RNI PREGLED IZVEDBE UNUTARNJIH 12 83 83 NAMJENA ZBUKA VRSTA Z. N E 0 ~h[).:::0- .0 Jl <I> s: OJ 0..2 mm U~Er: Unutarnje zbuke trebaju biti 0onzontalno ._e ~~~-+~:__4~_::_+~~ .

OKVIRNI PREGlED IZVEDBE PROCELJA NAMIENA VRSTA. ZIDA

slojevi zastite

Br.
I;

~-3 ~..o

'"
c

111

'N

Q.IN

Zid od opeke Betonski zid, blokovi III 2 Fasadne Drvo-cernentne ploce II 3 Betonskl zld-qladak 4 povrsine Zidovi isped zemlje i III 5 pednoz]e fasade zidova Toplinske lzolacijske 6 ploce

-

-c" 0 ..0
Co'N

'" _g . .:.:

c '"

.-

~=~,(tI

>VlJ:.U'I"'C ~ :::l~'~ 1'1;1..0 {IJ,":c N~NN: 0

II
1.1

II

III

II iii V II iii V I iii V V III V

--

I

III II I iii V 7 Stropovi Betonske ploce UVJETI: Fasadna zbuka lreba zastiti gradevinu od annosfsrskih padavina, loplinskih i zvucrh uljecaja, pozara, Ie mora odvoditi atrnoslerski lalog i difuznu vlagu. PRAVILO: ZAVRSNA zbi.ka mora imati manje veziva nego sto ga ima podloina zbuka, dok podlozni sloj ibuke treba imati manje veziva od prskanog sloja ibuke. Debljna zbuke obicno ie 2 em.
I

NAIMANll NAGIBI KROVA r MASA POKROVA KOSE PLOHE Najman]i nagib Masa Vrsla pok rova stup, emlm kglm' jedno struk i 40' 65 84 Obieni erijep dvostruki 30' 58 90 krunskl Vuceni utorenl erijep 22' 40 ~ flaeeni utorenl erijep 60 22' ZI]ebnjaei na let.vama 50 110 Skriljevci, dvostrukl pokrov -'!.1.Q_ 18' Salonit, dvostruki pokrov 32 45 Salonil, dijagonalni pokrov 35 em Valovlli preklop salonil 1 1/2. vall20 em na gredieama brtveni preklop 1 1'12 vamo em preklop 1/2 vala/15 17'

I

31 18 25 12 5 31 58 31
5

10'
7'

1 ploce,

brlveni prek Iop

3' 17' 30' 17'
3'

Kastelanke (salonilke) u lemu Staklene ploee bez lema li]epljene trake
utoreni pokrov

25
30

6'
10'

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m' VRSTA ZBUKE prskani sloj 1 VAN)SKE ZBUKE podlozna zbuka
zavrsna zbuks

Lim POTROSNJA
5

valovite ploce valovite drvene ploce

10 18 12 84
84 10

28 30 25 60 30 35 40 70 180 65 65

7'
40' 40' 6' 3'

2 UNUTARNJA ZBUKA glalko zaribana obojeno zrno karneno brasno PRANI KULIR 3 cemenl INDUSTRIJSKI 4 PROIZVEDENE ZBUKE PLASTJCNE ZBUKE Prskane zbuke (hirola) Plemsnita zbuka (terabona)

11 16 18 32 kg
4 kg

16 kg
2-4 kg 4 kg

Slama i Irska Dascice, dvostrukl pokrov Jednostruki Bilumenska dvostrukl IJepenka na drvenoj trostruki oplali s uvaljanim sljunkom
nasuti pokrov

5 0,5 0,5 0,5 0,5

25 kg

Plastiens trake s cementnim namazom Poliesterski namaz s eementnim namazom

89

KAKO KORISTITI

PROSTOR

Prolaz najmanje

Prolaz, s jedne strane niska zapreka

Visina dosega za zenu na sirokorn komadu namjesta]a

Pristup niskom narniestaju

Prostar za ustaian]e sa stoia

90

Prostor za sjedenje, prekrlzene noge bez stoia

Prostor za stol od

r ~Inn nj~
s osoba
3m

1003~~
5od;rl'
Koristenje stoia na otvorenom

Stol na uskom prostoru

U

prostoru Covjek koji Guci iscen]e pod niskim pokucstvorn

L-cm_U--:-U=--,
-1-----

_U~l
Ciscenje pod posteljom

3.7 m ----+

Rad sa registratorom

90em Prostor za daktilografa

40 em I I

I I I I

190cm

Prostor za krevet na izvlacerue

L

55 em

I

_

91

I .'LJESKE -.

31LJE5KE .

1 I I ) 1 .BILJE5KE l . I I .

BILJESKE .

BILJE$KE l t \ I . I I I I l .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful