LEKCIJE IZ ELEMENTARNE

GEOMETRIJE
BANJA LUKA, 2010.
i
ii
Sadrˇzaj:
v
1 Prva lekcija 1
1.1 O Euklidovim “Elementima”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.2 Osnovni pojmovi u geometriji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.3 Aksiome incidencije i njihove posljedice. . . . . . . . . . . . . 4
1.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
2 Druga lekcija 7
2.1 Aksiome rasporeda i posljedice. . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
2.2 Duˇz-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor . . . . . . . . . 8
2.3 Aksiome podudarnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
2.4 Izometrije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
2.5 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
3 Tre´ca lekcija 15
3.1 Podudarnost trouglova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3.2
ˇ
Cetiri znaˇcajne taˇcke u trouglu . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
3.3 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
4
ˇ
Cetvrta lekcija 19
4.1 Vektori u ravni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
4.2 O Talesovoj teoremi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
4.3 Sliˇcni trouglovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
4.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
5 Peta lekcija 23
5.1 O krugu i kruˇznici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
5.2 Kruˇznica i mnogouglovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
5.3 Potencija taˇcke obzirom na kruˇznicu . . . . . . . . . . . . . . 24
5.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
iii
Sadrˇzaj:
6
ˇ
Sesta lekcija 27
6.1 Neke karakteristiˇcne teoreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
6.2 zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
7 Sedma lekcija-ponavljanje. 31
8 Osma lekcija 33
8.1 Poligoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
iv
v
vi
LEKCIJA 1
Prva lekcija
1.1 O Euklidovim “Elementima”.
Geometrija je (zajedno sa aritmetikom) prva oblast matematike koja je (iz
ˇcisto praktiˇcnih razloga) zanimala ljude. Najranija znanja iz geometrije su
kolekcija zapaˇzanja o duˇzinama, uglovima, povrˇsinama, itd . . . . Neka od
tih znanja su bila vrlo komplikovana: verzije Pitagorine teoreme, zapremina
zarubljene piramide, neke vrste trigonometrijskih tablica. . . .
Takod¯e, znanja iz geometrije su ljudima pomagala da razumiju svijet oko
sebe
• Aristotel i brod-zemlja je okrugla
• Eratosten i ˇstap-obim zemlje
Smatra se da je Tales iz Mileta prvi koji je “osjetio potrebu” da dokazuje
geometrijska tvrd¯enja.
• visina piramide
• ugao nad preˇcnikom je prav
• Ako paralelne prave sijeku ugao pOq u taˇckama A, B odnosno C i D
tada je
AB
CD
=
OA
OC
=
OB
OD
.
Njegov uˇcenik je Pitagora, za kojeg se smatra da nije smislio teoremu
koja nosi njegovo ime, ali da ju je prvi dokazao. Dalje, Pitagora je “otkrio”
nesamjerljive duˇzi i iracionalne brojeve.
1
1.1. O Euklidovim “Elementima”.
TEOREMA 1.1. Povrˇsina kvadrata nad hipotenuzom je ravna zbiru povrˇsina
kvadrata nad katetama.
DOKAZ. Neki dokazi Pitagorine teoreme
• Dokaz pomo´cu povrˇsina
• Dokaz pomo´cu sliˇcnosti
• Dokaz Euklida
• Dokaz ”rasjecanjem”
Vrijedi i ”obrnuta” Pitagorina teorema.
TEOREMA 1.2. Stranice trougla ´ABC su a, b i c. Ako vrijedi c
2
=
a
2
+b
2
, tada je ´ABC pravougli.
U izgradnji neke nauˇcne teorije nije mogu´ce sve tvrdnje dokazati i sve
pojmove definisati. Pre´cutno prihvatamo neke tvrdnje za istinite i nazivamo
ih aksiome; takod¯e za neke pojmove “smatramo” da je potpuno oˇcigledno
ˇsta znaˇce. Takvi pojmovi se nazivaju osnovni pojmovi.
Sve ostale pojmove ˇciji sadrˇzaj definiˇsemo nazivamo izvedenim. Takod¯e,
sva tvrd¯enja koja nisu aksiome potrebno je dokazati pomo´cu pravila izvod¯enja
i ranije dokazanih tvrd¯enja i aksioma. Te dokazane tvrdnje se nazivaju
teoreme. Ovakav naˇcin zasnivanja neke oblasti naziva se deduktivni ili ak-
siomatski. Bilo je viˇse pokuˇsaja da se znanja iz geometrije uobliˇce kao deduk-
tivna teorija. No, rasprava sa naslovom Elementi, Euklida iz Aleksandrije je
najuspjeˇsniji, najuticajniji, najznaˇcajniji i najˇcitaniji udˇzbenik ikad napisan
(u bilo kojoj nauci!). Jedina knjiga u istoriji sa viˇse izdanja je Biblija. I
danas, skoro 2 500 godina od nastanka, Elementi su dio literature kursa iz
geometrije.
U trinaest knjiga Elemenata, Euklid je postupno izloˇzio sva geometrijska
znanja iz tog vremena. Prvih ˇsest knjiga se bavi planimetrijom, naredne
ˇcetiri se bave geometrijskom teorijom brojeva, a poslednje tri se odnose na
stereometriju.
Prva knjiga Elemenata poˇcinje sa 23 definicije kojima se uvode osnovni
pojmovi. U nekoj deduktivnoj teoriji, svi pojmovi se ne mogu definisati.
Ovo razumjeti je teˇsko jednako kao i shvatiti ˇcinjenicu da se ne mogu sva
tvrd¯enja u nekoj deduktivnoj teoriji dokazati. Euklid je to primjetio, i os-
novna tvrd¯enja geometrije izlaˇze u pet postulata i devet aksioma.
2
1.2. Osnovni pojmovi u geometriji.
Kakva je razlika izmed¯u postulata i aksioma?
Postulati su tvrd¯enja koja se uglavnom odnose na geometriju, dok ve´cina
aksioma vrijedi (i primjenjuje se) i u drugim oblastima matematike.
Primjeri:
Postulat: Od taˇcke do taˇcke se moˇze povu´ci prava linija.
Aksioma: Ako se jednakim (veliˇcinama) doda jednako, onda ´ce i rezultat
biti jednak.
Danas - skoro nikakva. Tako da mi danas govorimo samo o aksiomama.
(peti postulat) Svaki put kada prava pri presjeku sa dvije druge prave
obrazuje uglove sa iste strane, ˇciji je zbir manji od dva prava ugla, te prave
se sijeku sa one strane sa koje je taj zbir uglova manji od dva prava.
Previˇse komplikovan. Da li je moˇzda to posljedica ostalih postulata i
aksioma?
1.2 Osnovni pojmovi u geometriji.
Ve´c u Hilbertovim Osnovama geometrije, pojmovi taˇcka, prava i ravan se ne
definiˇsu. Osnovni pojmovi u geometriji koji se ne definiˇsu su:
• neprazan skup S (koji nazivamo prostor, a njegovi elementi su taˇcke);
• klasa T podskupova od S (ˇcije elemente nazivamo prave );
• klasa 1 podskupova od S (ˇcije elemente nazivamo ravni).
Pored njih, ne definiˇsu se i dvije osnovne relacije:
(1) relacija izmed¯u relacija poretka taˇcaka na pravoj;
A −B −C ˇcitamo taˇcka B je izmed¯u taˇcaka A i C
(2) relacija podudarnosti (A, B)

= (C, D) ˇcitamo par taˇcaka (A, B) je
podudaran paru (C, D).
Odnosi izmed¯u osnovnih pojmova i ovih relacija se opisuju aksiomama. Te
aksiome danas dijelimo u pet grupa: aksiome incidencije, aksiome rasporeda,
aksiome podudarnosti, aksiome neprekidnosti i aksioma paralelnosti.
Geometrija zasnovana na prve ˇcetiri grupe aksioma se naziva apsolutna
geometrija. U zavisnosti da li za aksiomu paralelnosti odaberemo Plejferovu
ili aksiomu Lobˇcevskog, dobijamo euklidsku ili hiperboliˇcku geometriju.
3
1.3. Aksiome incidencije i njihove posljedice.
1.3 Aksiome incidencije i njihove posljedice.
Za nekoliko taˇcaka kaˇzemo da su kolinearane ako sve pripadaju jednoj
pravoj; inaˇce su nekolinearne. Dalje, nekoliko taˇcaka je koplanarno ako
sve pripadaju jednoj ravni; inaˇce su nekoplanarne. Takod¯e, nekoliko pravih
je koplanarno ako sve pripadaju jednoj ravni; inaˇce su nekoplanarne. Dvije
nekoplanarne prave nazivamo mimoilaznim. Nekoliko pravih ili ravni nazi-
vamo konkurentnim ako je njihov presjek jedna taˇcka.
Lik ili figura je neprazan podskup skupa taˇcaka.
Aksiome incidencije
I1 Svaka prava sadrˇzi najmanje dvije razliˇcite taˇcke
I2 Postoji bar jedna prava koja sadrˇzi dvije proizvoljne taˇcke
I3 Postoji najviˇse jedna prava koja sadrˇzi dvije proizvoljne taˇcke
I4 Svaka ravan sadrˇzi najmanje tri nekolinearne taˇcke
I5 Postoji najmanje jedna ravan koja sadrˇzi tri nekolinearne taˇcke
I6 Postoji najviˇse jedna ravan koja sadrˇzi tri nekolinearne taˇcke
I7 Ako dvije taˇcke neke prave pripadaju nekoj ravni, tada sve
taˇcke te prave pripadaju toj ravni.
I8 Ako dvije razliˇcite ravni imaju jednu zajedniˇcku taˇcku, tada
one imaju joˇs jednu zajedniˇcku taˇcku.
I9 Postoje ˇcetiri nekoplanarne taˇcke.
Iz aksioma incidencije ne moˇzemo zakljuˇciti da postoji viˇse od ˇcetiri taˇcke,
ˇsest pravih i ˇcetiri ravni! Neke oˇcigledne posledice aksioma incidencije:
• Postoji jedinstvena prava koja sadrˇzi dvije razliˇcite taˇcke; pravu odred¯enu
sa taˇckama A i B oznaˇcava´cemo sa p(AB), ili manje formalno, AB
• Postoji jedinstvena ravan koja sadrˇzi tri nekolinearne taˇcke; ravan
odred¯enu sa taˇckama A, B i C oznaˇcava´cemo sa π(ABC), ili sa ABC
• Postoji jedinstvena ravan koja sadrˇzi pravu i taˇcku koja joj ne pripada;
ravan odred¯enu sa pravom a i taˇckom A oznaˇcava´cemo sa π(aA), ili sa
aA
4
1.4. Zadaci
• Postoji jedinstvena ravan koja sadrˇzi dvije razliˇcite prave koje se sijeku;
ravan odred¯enu sa pravim a i b oznaˇcava´cemo sa π(ab), ili sa ab
• Postoje dvije mimoilazne prave
• Presjek dvije razliˇcite prave je najviˇse jedna taˇcka
• Presjek ravni i prave koja ne pripadatoj ravni je najviˇse jedna taˇcka.
TEOREMA 1.3. Ako dvije razliˇcite ravni imaju jednu zajedniˇcku taˇcku,
onda se one sijeku po pravoj.
Silvesterov problem:
U ravni je zadano n taˇcaka koje nisu sve na istoj pravoj. Dokaˇzi da postoji
prava koja sadrˇzi taˇcno dvije od zadanih taˇcaka!
1.4 Zadaci
ZANIMLJIVI ZADACI
1. Oko ekvatora je namotan konopac. Nakon toga, konopac je prosiren za
jedan metar i ponovo omotan oko ekvatora, tako da se centar tog novog
kruga podudara sa srediˇstem zemlje. Da li izmed¯u konca i zemlje moˇze
da se provuˇce miˇs?
2. Da li postoji n-tougao sa ˇcetiri oˇstra ugla?
3. Da li postoji konveksan poliedar u kojem sve strane imaju razliˇcit broj
ivica?
4. Nad¯i zbir uglova na slici (3 1 pravougaonik)
5. Da li je mogu´ce kocku podijeliti na manje kockice tako da sve te male
budu razliˇcitih ivica
PITAGORINA TEOREMA
1. U trouglu ´ABC taˇcka E je na visini AD. Dokaˇzi da je tada
AC
2
−CE
2
= AB
2
−BE
2
.
Dokaˇzi da tvrd¯enje vrijedi i ako je taˇcka E ”iza” D.
ˇ
Sta se desi ako je
taˇcka E ”ispred” taˇcke A?
5
1.4. Zadaci
2. Izmed¯u stranica AB = 7 i AC =

50 u trouglu ´ABC je ugao od
135

. Odredi stranicu BC.
Nad¯i opˇstu formulu za BC kada su duˇzine stranica AB i AC proizvoljne.
Nad¯i opˇstu formulu kada je taj ugao 120

i 150

.
3. U ˇcetverouglu ABCD je AB = 9, BC = 12, CD = 13, DA = 14 , i
dijagonala AC = 15. Normale iz B i D na AC sijeku AC u P i Q, tim
redom. Nad¯i PQ.
AKSIOME INCIDENCIJE
1. Dokaˇzi da postoje bar dvije mimoilazne prave!
2. Neka je T neka familija pravih. Ako se svake dvije prave iz T sijeku,
dokaˇzi da su sve prave iz T konkurentne ili koplanarne!
3. Taˇcka C pripada pravoj AB. Dokaˇzi da su ravni odred¯ene sa ABD i
ACD iste.
4. Date su dvije mimoilazne prave p i q i taˇcka A. Da li uvijek postoji
prava koja sadrˇzi A i koja sijeˇce prave p i q? Da li mogu postojati dvije
takve prave?
6
LEKCIJA 2
Druga lekcija
2.1 Aksiome rasporeda i posljedice.
Gaus- 1832. g. prvi primjetio da raspored taˇcaka na pravoj treba opisati
aksiomama. Prvi je opisao Moris Paˇs 1882. g.
Aksiome rasporeda opisuju osnovna svojstva relacije A − B − C “biti
izmed¯u”.
Aksiome rasporeda
R1 Ako je A −B −C tada su A, B i C tri razliˇcite kolinearne taˇcke
R2 Ako je A −B −C tada je i C −B −A
R3 Ako je A −B −C tada nije i A −C −B
R4 Ako su A i B dvije razliˇcite taˇcke tada postoji taˇcka C
takva da je A −B −C
R5 Ako su A, B i C tri kolinearne taˇcke tada je ili
A −B −C ili B −C −A ili C −A −B
R6 Paˇsova aksioma: Ako su A, B i C tri nekolinearne taˇcke i p prava u ravni ABC koja
ne sadrˇzi A, sijeˇce BC u taˇcki D tako da je B −D −C, tada prava p sijeˇce CA
u taˇcki Q tako da je C −Q−A ili p sijeˇce AB u taˇcki R tako da je A −R −B.
TEOREMA 2.1. Za kolinearne taˇcke A, B, C vrijedi taˇcno jedna od relacija
A −B −C ili B −C −A ili C −A −B.
POSLEDICA 2.2. Ako su A i B razliˇcite taˇcke, tada taˇcka X pripada
pravoj AB ako i samo ako je X = A ili X = B ili X −A−B ili A−X −B
ili A −B −X.
7
2.2. Duˇz-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor
TEOREMA 2.3. Ako su A i B razliˇcite taˇcke tada postoji taˇcka C tako da
je A −C −B.
Za konaˇcan skup kolinearnih taˇcaka A
1
, A
2
, . . . , A
n
kaˇzemo da je linearno
ured¯en ako je A
i
−A
j
−A
k
za sve 1 ≤ i < j < k ≤ n. To zapisujemo sa
A
1
−A
2
− −A
n
.
Takod¯e je tada i A
n
−A
n−1
− −A
1
.
TEOREMA 2.4. Ako je
A −B −C i B −C −D tada je i A −B −C −D.
TEOREMA 2.5 (bez dokaza). Ako je
A −B −C i A −C −D tada je i A −B −C −D.
TEOREMA 2.6 (bez dokaza). Ako je
A −B −C i A −B −D tada je A −B −C −D ili A −B −D −C.
TEOREMA 2.7 (Silvester). Ako n taˇcaka ravni ne pripada jednoj pravoj,
tada postoji prava koja sadrˇzi taˇcno dvije od tih taˇcaka.
Rjeˇsenje Silvesterovog problema pomo´cu udaljenosti. DZ: Luˇci´c:
Silvester iz rasporeda.
2.2 Duˇz-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor
Zatvorena duˇz AB (ili AB ili [AB]) je skup svih taˇcaka koje su izmed¯u
taˇcaka A i B, ukljuˇcuju´ci i njih. Taˇcke A i B su krajevi duˇzi. Na sliˇcan
naˇcin definiˇsemo i otvorene, odnosno poluotvorene duˇzi.
Geometrijski lik je podskup ravni. Za lik Φ kaˇzemo da je konveksan ako
Φ sadrˇzi sve taˇcke svih duˇzi ˇciji krajevi pripadaju Φ
TEOREMA 2.8. Presjek proizvoljne familije konveksnih likova je konvek-
san lik.
DEFINICIJA 2.9. Neka je O taˇcka na pravoj p. Ako su A i B taˇcke sa te
prave (razliˇcite od O), i ako nije A − O − B kaˇzemo da su taˇcke A i B sa
iste strane taˇcke O i piˇsemo A, B
¨
−O. Inaˇce, kaˇzemo da su A i B sa raznih
strana taˇcke O i to oznaˇcavamo sa A, B ÷O.
8
2.2. Duˇz-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor
TEOREMA 2.10. Relacija sa iste strane taˇcke O je relacija ekvivalencije.
Skup svih ostalih taˇcaka prave p (osim taˇcke O) se razloˇzi na dvije klase
ekvivalencije.
Otvorena poluprava je jedna od tih klasa ekvivalencije, a taˇcka O je tjeme
poluprave. Polupravu odred¯enu sa taˇckom A oznaˇcavamo sa [OA) ili OA.
Neka je dat skup n + 1 taˇcaka A
1
, A
2
, . . . , A
n
, A
n+1
.
Poligonska linija A
1
A
2
. . . A
n
A
n+1
je skup koji se sastoji od duˇzi
A
1
A
2
, A
2
A
3
, . . . , A
n
A
n+1
. Taˇcke A
1
, A
2
, . . . , A
n
, A
n+1
su tjemana, a duˇzi
A
1
, A
2
, A
2
A
3
, . . . , A
n
A
n+1
su stranice poligonske linije.
Ako su taˇcke A
1
i A
n+1
iste, a neka tri uzastopna tjemena nisu kolinearna
A
1
A
2
. . . A
n
A
n+1
je zatvorena poligonska linija (poligon ili mnogougao), inaˇce
je poligonska linija otvorena. Dijagonala u poligonu je duˇz koja spaja dva
nesusjedna tjemena.
Poligonska linija- povezanost u Euklidskoj geometriji.
Poligon sa n ivica se naziva n-tougao. Poligon je sloˇzen ako neke dvije njegove
ivice imaju zajedniˇckih taˇcaka (osim eventualno tjemena); inaˇce je prost.
DEFINICIJA 2.11. Neka je p prava u ravni π i neka su A i B taˇcke iz π
koje ne leˇze na p. Ako p ne sijeˇce duˇz AB kaˇzemo da su taˇcke A i B sa iste
strane prave p i piˇsemo A, B
¨
−p. Inaˇce, kaˇzemo da su A i B sa raznih strana
prave p i to oznaˇcavamo sa A, B ÷p.
TEOREMA 2.12 (bez dokaza). Relacija sa iste strane prave p u ravni π
je relacija ekvivalencije na π ¸ p, koja taj skup razloˇzi na dvije klase ekviva-
lencije.
Svaku od tih klasa nazivamo otvorena poluravan, a prava p je njena
granica. Poluravan koja je odred¯ena sa pravom p i taˇckom A oznaˇcava´cemo
sa [pA).
DEFINICIJA 2.13. Neka je π ravan u prostoru. Ako su A i B taˇcke koje
ne pripadaju π, i ako π ne sijeˇce duˇz AB, kaˇzemo da su taˇcke A i B sa iste
strane ravni π i piˇsemo A, B
¨
−π. Inaˇce, kaˇzemo da su A i B sa raznih strana
ravni π i to oznaˇcavamo sa A, B ÷π.
TEOREMA 2.14 (bez dokaza). Relacija sa iste strane ravni π je relacija
ekvivalencije koja skup S¸π (sve taˇcke prostora osim onih koje su u π) razlaˇze
na dvije klase ekvivalencije.
9
2.2. Duˇz-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor
Klase ekvivalencije su otvoreni poluprostori ograniˇceni sa π.
Ugaona linija je skup svih taˇcaka dvije zatvorene poluprave p i q sa za-
jedniˇckim tjemenom O. Poluprave p i q su kraci, a O je tjeme ugaone linije
∠pq. Ako je ∠pq ugaona linija u ravni π, a A i B taˇcke te ravni koje nisu na
ugaonoj liniji, definiˇsemo relaciju “biti sa iste strane ugaone linije”:
A, B
¨
−∠pq akko postoji poligonska linija koja spaja A i B a ne sijeˇce∠pq
TEOREMA 2.15 (bez dokaza). Relacija
¨
− je relacija ekvivalencije koja
skup svih taˇcaka ravni π koje nisu u ∠pq podjeli u dvije klase.
Svaka od tih klasa se naziva ugao.
10
2.3. Aksiome podudarnosti
2.3 Aksiome podudarnosti
OVO JE IZOSTAVLJENO na PREDAVANJU
Aksiome podudarnosti opisuju osnovna svojstva relacije

= “biti podu-
daran”.
Aksiome podudarnosti
P1 Ako su A, B, C, D taˇcke takve da je (A, B)

= (C, D) i ako je A = B
tada je i C = D
P2 Za bilo koje dvije taˇcke A i B vrijedi (A, B)

= (B, A)
P3 Ako su A, B, C, D, E, F taˇcke takve da je (A, B)

= (C, D) i
(A, B)

= (E, F) tada je (C, D)

= (E, F)
P4 Ako su C i C

taˇcke otvorenih duˇzi AB i AC takve da je
(A, C)

= (A

, C

) i (C, B)

= (C

, B

) tada je i (A, B)

= (A

, B

)
P5 Ako su A i B dvije razliˇcite taˇcke i ako je C poˇcetak neke poluprave,
tada na toj polupravoj postoji taˇcka D takva da je (A, B)

= (C, D)
P6 Ako su A, B, C tri nekolinearne taˇcke i ako su A

i B

taˇcke na granici neke
poluravni takve da je (A, B)

= (A

B

) tada u poluravni postoji jedinstvena
taˇcka C

tako da je (A, C)

= (A

C

) i (B, C)

= (B

, C

)
P7 Ako su A, B, C i A

, B

, C

dvije trojke nekolinearnih taˇcaka i ako su D i D

taˇcke na polupravim BC i B

C

tako da vrijedi (A, B)

= (A

, B

), (A, C)

= (A

, C

),
(B, C)

= (B

, C

) i (B, D)

= (B

, D

) tada je i (A, D)

= (A

, D

)
TEOREMA 2.16. Podudarnost parova taˇcaka je relacija ekvivalencije.
TEOREMA 2.17. Ako su A i B dvije razliˇcite taˇcke i ako je C poˇcetak
neke poluprave, tada na toj polupravoj postoji jedinstvena taˇcka D takva da
je (A, B)

= (C, D).
TEOREMA 2.18. Ako su A, B i C razliˇcite taˇcke neke prave p i ako su A

i B

taˇcke prave p

takve da je (A, B)

= (A

, B

), tada postoji taˇcka C

tako
da je (A, C)

= (A

, C

) i (B, C)

= (B

, C

). Dalje, C

leˇzi na p

i raspred
taˇcaka je saˇcuvan:
• ako je A −B −C onda je A

−B

−C

;
• ako je B −C −A onda je B

−C

−A

;
• ako je C −A −B onda je C

−A

−B

.
Ako su (A
1
, A
2
, . . . , A
n
) i (A

1
, A

2
, . . . , A

n
) dvije ured¯ene n-torke taˇcaka i
ako je (A
i
, A
j
)

= (A

i
, A

j
) za sve i, j re´ci ´cemo da su te n-torke podudarne:
(A
1
, A
2
, . . . , A
n
)

= (A

1
, A

2
, . . . , A

n
).
11
2.4. Izometrije
TEOREMA 2.19. Neka su A, B, C tri nekolinearne taˇcke neke ravni π i
neka su A

, B

, C

tri nekolinearne taˇcke neke ravni π

takve da je (A, B, C)

=
(A

, B

, C

). Tada za svaku taˇcku X u ravni π postoji taˇcka X

takva da je
(A, B, C, X)

= (A

, B

, C

, X

). Dalje, taˇcka X

je u ravni π

i ima isti poloˇzaj
u odnosu na A

B

, A

C

i B

C

kao i taˇcka X u odnosu na prave AB, AC i
BC.
2.4 Izometrije
DEFINICIJA 2.20. Bijekcija ¸ prave, ravni ili prostora na sebe koje ˇcuva
relaciju podudarnosti (za sve A i B je (A, B)

= (¸(A), ¸(B))) je izometrija.
Uslov da je ¸ bijekcija je suviˇsan.
TEOREMA 2.21. Sve izometrije prave, ravni ili prostora obzirom na kom-
poziciju ˇcine grupu.
TEOREMA 2.22. Izometrijom se prava slika u pravu, poluprava se slika u
polupravu, a duˇz se slika u duˇz.
TEOREMA 2.23 (bez dokaza). Izometrijom se ravan slika u ravan, polu-
ravan se slika u poluravan, a ugao se slika u ugao.
I OVO JE IZOSTAVLJENO NA PREDAVANJU
Pojam orijentacije-intuitivno!
TEOREMA 2.24. Izometrijom prave se istosmjerne duˇzi slikaju u istosm-
jerne duˇzi. Izometrijom ravni se istosmjerni trouglovi slikaju u istosmjerne
trouglovi. Izometrijom prostora se istosmjerni tetraedri se slikaju u istosm-
jerne tetraedre.
Dakle, ako izometrija prave (ravni, prostora) promjeni orijentaciju jednoj
duˇzi (trouglu, tetraedru) to uradi sa svima. Izometrije koje ne mijenjaju
orijentaciju nazivamo direktne, a izometrije koje mijenjaju orijentaciju su
indirektne.
TEOREMA 2.25. Ako su A i B dvije razliˇcite taˇcke neke prave p, a A

i
B

taˇcke te prave takve da je (A, B)

= (A

, B

), postoji jedinstvena izometrija
prave p na samu sebe takva da se A i B slikaju u A

i B

.
TEOREMA 2.26 (bez dokaza). Ako su A, B i C tri nekolinearne taˇcke
neke ravni π, a A

, B

i C

taˇcke te ravni takve da je (A, B, C)

= (A

, B

, C

),
tada postoji jedinstvena izometrija ravni π na samu sebe takva da se A, B i
C slikaju redom u A

, B

i C

.
12
2.4. Izometrije
TEOREMA 2.27 (bez dokaza). Ako su A, B, C i D ˇcetiri nekoplanarne
taˇcke , a A

, B

, C

i D

taˇcke takve da je (A, B, C, D)

= (A

, B

, C

, D

),
tada postoji jedinstvena izometrija prostora takva da se A, B, C i D slikaju
redom u A

, B

, C

i D

.
POSLEDICA 2.28. Ako neka izometrija prave ima dvije fiksne taˇcke, onda
je ona identiteta. Ako neka izometrija ravni ima tri nekolinearne fiksne taˇcke,
onda je ona identiteta. Ako neka izometrija prostora ima ˇcetiri nekoplanarne
taˇcke onda je ona identiteta.
- OVO JESMO RADILI NA PREDAVANJU -
Paralelne prave- koplanarne prave koje se ne sijeku. Podudarnost
uglova.
CTAB: Uglovi sa paralelnim kracima su ili podudarni ili suplementni.
CTAB: Unakrsni uglovi su podudarni.
CTAB: Uglovi sa normalnim kracima su podudarni ili suplementni.
TEOREMA 2.29. Zbir unutraˇsnjih uglova u trouglu je jednak 180

.
Zbir unutraˇsnjih uglova u n-touglu je jednak (n −2)180

.
Zbir spoljnih uglova u n-touglu je jednak 360

. Spoljni ugao u trouglu je
jednak zbiru dva unutraˇsnje njemu nesusjedna ugla.
13
2.5. Zadaci
2.5 Zadaci
1. Dokaˇzi da svaka prava ima beskonaˇcno mnogo taˇcaka.
2. Koliko dijagonala ima konveksan mnogougao?
3. Kada je skup ¦A, B¦ konveksan?
4. Dokaˇzi da su simetrale dva suplementna ugla su normalne!
5. Odrediti ugao koji je od njemu suplementnog manji za onoliko za koliko
je ve´ci od njemu komplementnog?
6. Dokazati da su sve prave koje se nalaze u jednoj poluravni paralelne.
7. U ´ABC taˇcke E i D su taˇcke na stranama AC i BC. Duˇz AF je
simetrala ugla ∠CAD a BF je simetrala ∠CBE. Dokaˇzi da je
∠AEB +∠ADB = 2∠AFB.
8. Ako su simetrale dva susjedna ugla ortogonalne, dokaˇzi da su ti uglovi
uporedni.
9. Dokaˇzi da se svaki (ne nuˇzno konveksan) n-tougao moˇze dijagonalama
podijeliti na trouglove.
14
LEKCIJA 3
Tre´ca lekcija
3.1 Podudarnost trouglova
DEFINICIJA 3.1. Ugao koji je jednak svom uporednom naziva se pravi
ugao. (i ostale definicije)
LEMA 3.2. Za taˇcku A i pravu p u ravni π postoji jedinstvena prava n koja
sadrˇzi A i koja je normalna na p.
Dva trougla u ravni E
2
su podudarna ako postoji izometrija 1 : E
2
→E
2
kojom se jedan slika u drugi. Oznaka

=. Neka su A, B, C tri nekolinearne
taˇcke i neka je 1 : E
2
→E
2
izometrija ravni. Ako je 1(A) = A

, 1(B) = B

i
1(C) = C

, tada je
AB

= A

B

, AC

= A

C

, BC

= B

C

i ∠A

= ∠A

, ∠B

= ∠B

, ∠C

= ∠C

Stavovi o podudarnosti trouglova:
• SSS
• SUS
• USU
• SSU
TEOREMA 3.3. U trouglu ´ABC vrijedi
∠A = ∠B ⇔BC = AC.
15
3.2.
ˇ
Cetiri znaˇcajne taˇcke u trouglu
TEOREMA 3.4. U trouglu ´ABC vrijedi:
naspram ve´ce stranice se nalazi ve´ci ugao i obrnuto.
TEOREMA 3.5. Zbir dvije stranice trougla je uvijek ve´ci od tre´ce.
TEOREMA 3.6. Neka je B
1
srediˇste stranice AC a C
1
srediˇste stranice
AB. Tada je B
1
C
1
paralelna sa BC i B
1
C
1
=
1
2
BC.
DEFINICIJA 3.7. Simetrala duˇzi. Simetrala ugla.
LEMA 3.8. Taˇcka A leˇzi na simetrali duˇzi XY ako i samo ako je AX

= AY .
Taˇcka A leˇzi na simetrali ugla ako i samo ako je jednako udaljena od krakova
ugla.
Vrste ˇcetverouglova. Za ˇcetverougao ABCD kaˇzemo da je
• paralelogram AB[[CD i AD[[BC.
Tada je AB

= CD i AD

= BC.
TEOREMA 3.9. Ekvivalentno je
1. ABCD je paralelogram.
2. susjedni uglovi u ABCD su suplementni.
3. parovi naspramnih stranica su podudarni.
4. AB

= CD i AB[[CD
5. dijagonale AC i BD se polove.
• kvadrat, pravougaonik
• romb, romboid
• trapez
3.2
ˇ
Cetiri znaˇcajne taˇcke u trouglu
• simetrala ugla
• simetrala stranice
• visina
• teˇzisna duˇz
16
3.2.
ˇ
Cetiri znaˇcajne taˇcke u trouglu
DZ: Kako se konstruiˇsu?
TEOREMA 3.10. Teˇzisne duˇzi trougla ´ABC se sijeku u jednoj taˇcki T.
Ta taˇcka se naziva teˇziste trougla ´ABC. Teˇziste dijeli teˇziˇsne duˇzi u omjeru
2 : 1
AT : TA
1
= 2 : 1.
TEOREMA 3.11. Simetrale stranica u trouglu se sijeku u jednoj taˇcki O.
Ta taˇcka je centar opisane kruˇznice.
TEOREMA 3.12. Simetrale uglova u trouglu se sijeku u jednoj taˇcki S. Ta
taˇcka je centar upisane kruˇznice.
TEOREMA 3.13. Visine u trouglu se sijeku u jednoj taˇcki H. Ta taˇcka se
naziva ortocentar.
17
3.3. Zadaci
3.3 Zadaci
1. Gdje se nalazi centar opisane kruˇznice u pravouglom trouglu?
2. Dokaˇzi da su dijagonale romba med¯usobno normalne.
3. Neka su P, Q, R, S poloviˇsta stranica proizvoljnog ˇcetverougla ABCD.
Dokaˇzi da je PQRS paralelogram.
4. U ´ABC taˇcka D se nalazi na duˇzi AC tako da je AB = AD. Ako je
∠ABC −∠ACB = 30

koliki je ∠CBD?
5. Dvije med¯usobno ortogonalne prave sijeku stranice kvadrata AB, BC,
CD i AD u taˇckama P, Q, R, S. Dokaˇzi da je PR

= QS.
6. Simetrala ugla ∠ABC i simetrala vanjskog ugla C u ´ABC se sijeku
u D. Prava paralelna sa BC kroz taˇcku D sijeˇce AC u L i AB u M.
Ako je LC = 5 a MB = 7 koliko je LM?
ˇ
Sta se desi sa LM ako je ´ABC jednakostraniˇcan?
7. Ako je zbir duˇzi koje spajaju srediˇsta naspramnih strana ˇcetverougla
jednak poluobimu, taj ˇcetverougao je paralelogram. Dokazati!
8. U pravouglom trouglu ´ABC duˇz CF je teˇzisna duˇz na hipotenuzu,
CE je simetrala pravog ugla a CD je visina. Dokaˇzi da je ∠DCE

=
∠ECF. Ako je ∠DCE

= ∠ECF dokaˇzi da je ´ABC pravougli.
9. Neka su AA

, BB

i CC

visine u oˇstrouglom ´ABC. Dokaˇzi da je
ortocentar H trougla ´ABC centar upisane kruˇznice u ´A

B

C

.
10. Taˇcka E se nalazi u kvadratu ABCD tako da je ∠EDC = ∠ECD =
15

. Dokaˇzi da je ´ABE jednakostraniˇcan!
18
LEKCIJA 4
ˇ
Cetvrta lekcija
4.1 Vektori u ravni
DEFINICIJA 4.1. Vektor=usmjerena duˇz. Nula vektor. Pravac, smjer i
intenzitet. Dva vektora su jednaka ako su istog pravca, smjera i intenziteta.
Vektor
−→
AB je predstavnik svih usmjerenih duˇzi koje su istog pravca, sm-
jera i intenziteta.
Za proizvoljnu taˇcku X u prostoru postoji jedinstvena taˇcka Y takva da
je
−→
AB =
−−→
XY .
Operacije sa vektorima (mnoˇzenje vektora sa skalarom i sabiranje vektora
ponoviti iz analitiˇcke geometrije). Dvije vaˇzne ˇcinjenice:
• ”Nadovezuju´ci” vektore a,

b, c se moˇze formirati trougao ako i samo ako
je a +

b +c =

0.
• Za proizvoljne taˇcke A, B i C vrijedi
−→
AB =
−→
AC +
−−→
CB.
Zadatak: Dokazati da se od teˇzisnica trougla ´ABC moˇze konstruisati
trougao.
4.2 O Talesovoj teoremi
DEFINICIJA 4.2 (Paralelna projekcija). Neka su p i q dvije prave u
nekoj ravni i neka je t prava koja sijeˇce i p i q. Ako je P ∈ p, sa P

oznaˇcimo
taˇcku na q u kojoj prava paralelna sa t sijeˇce pravu q. Preslikavanje P →P

se naziva paralelna projekcija p na q u pravcu prave t.
19
4.3. Sliˇcni trouglovi
TEOREMA 4.3. Paralelna projekcija je bijekcija. Paralelnom projekcijom
se podudarne duˇzi slikaju u podudarne.
• Podjela duˇzi u zadanom omjeru.
TEOREMA 4.4 (Tales). Neka su p i q dvije koplanarne prave i neka su
t
1
, t
2
, t
3
paralelne prave koje sijeku p u taˇckama A, B, C i q u A

, B

, C

. Tada
je
AB
BC
=
A

B

B

C

.
Paralelna projekcija ˇcuva odnos duˇzina disjunktnih duˇzi.
POSLEDICA 4.5. Dvije posljedice Talesove teoreme
• Neka se prave p i q sijeku u O (p ∩ q = O). Ako su presjeˇcene sa
paralelnim pravim t
1
i t
2
u P
1
, Q
1
odnosno P
2
, Q
2
tada je
OP
1
OQ
1
=
OP
2
OQ
2
,
OP
1
P
1
Q
1
=
OP
2
P
2
Q
2
,
OQ
1
Q
1
P
1
=
OQ
2
Q
2
P
2
• Simetrala unutraˇsnjeg ugla dijeli naspramnu stranicu u odnosu u kojem
su preostale dvije stranice.
4.3 Sliˇcni trouglovi
Sliˇcnost: Dvije geometrijske figure su sliˇcne ako se homotetijom (ravnom-
jernim smanjivanjem ili pove´cavanjem) od jedne moˇze dobiti druga figura.
Svi krugovi i svi kvadrati su sliˇcni. Sve elipse nisu sliˇcne.
DEFINICIJA 4.6. Za trouglove ´ABC i ´A

B

C

kaˇzemo da su sliˇcni
ako su im svi uglovi jednaki i sve stranice proporcionalne. Drugim rijeˇcima
´ABC · ´A

B

C

ako i samo ako je
∠A = ∠A

, ∠B = ∠B

, ∠C = ∠C

i
AB
A

B

=
AC
A

C

=
BC
B

C

.
Odnos odgovaraju´cih stranica u posmatranim trouglovima se naziva ko-
eficijent sliˇcnosti.
Podudarni trouglovi su sliˇcni.
20
4.3. Sliˇcni trouglovi
Teoreme o sliˇcnosti trouglova
• Ako su svi odgovaraju´ci uglovi u dva trougla podudarni, ti trouglovi su
sliˇcni.
• Ako su svi odgovaraju´ce stranice u dva trougla proporcionalne, ti trou-
glovi su sliˇcni.
• Dva trougla su sliˇcna ako su im proporcionalne dvije stranice, a uglovi
izmed¯u njih podudarni.
• Dva trougla su sliˇcna ako su im proporcionalne dvije stranice, a uglovi
naspram ve´ce od njih podudarni.
21
4.4. Zadaci
4.4 Zadaci
1. Koriste´ci vektore dokaˇzi teoremu o srednjoj liniji u trouglu.
2. Neka su M, N, P, Q, R, S redom poloviˇsta stranica nekog ˇsestougla.
Dokaˇzi da je
−−→
MN +
−→
PQ+
−→
RS =

0.
3. Zbir ˇcetiri jediniˇcna vektora je nula vektor. Dokaˇzi da su ti vektori
mogu podijeliti u dva para suprotnih vektora!
4. U ´ABC je DE[[BC,FE[[DC, pri ˇcemu je D, F ∈ AB, E, G ∈ AC.
Ako je AF = 4 a FD = 6 nad¯i DB.
5. U ´ABC taˇcka O ie poloviˇste teˇziˇsne duˇzi BE. Prava AO sijeˇce BC
u D, a prava CO sijeˇce AB u F. Ako je CO = 15, OF = 5, AO = 12,
nad¯i OD. Odrediti vezu izmed¯u AO i OD.
6. Na strani BC u ´ABC je zadana taˇcka A
1
tako da je BA
1
: A
1
C =
2 : 1. U kojem omjeru teˇziˇsna duˇz iz tjemena C dijeli AA
1
?
7. Duˇz BE dijeli ´ABC na dva sliˇcna trougla sa koeficijentom

3. Odredi
uglove u trouglu ´ABC.
8. U paralelogramu ABCD, taˇcka E je na duˇzi BC. Prava AE sijeˇce
dijagonalu BD u taˇcki G i pravu DC u taˇcki F. Ako je AG = 6 i
GE = 4, nad¯i EF.
9. Duˇz AB je podijeljena taˇckama K i L tako da je AL
2
= AK AB. Duˇz
AP je podudarna sa AL. Dokaˇzi da je PL simetrala ugla ∠KPB.
10. U ´ABC, taˇcka D se nalazi na BA i vrijedi BD : DA = 1 : 2. Taˇcka
E je na strani CB tako da je CE : EB = 1 : 4. Duˇzi DC i AE se
sijeku u F. Odrediti CF : FD.
22
LEKCIJA 5
Peta lekcija
5.1 O krugu i kruˇznici
DEFINICIJA 5.1. • Kruˇznica sa centrom O i polupreˇcnikom r je skup
svih taˇcaka u ravni koje su od taˇcke O udaljene taˇcno r.
k(O, r) = ¦X ∈ E
2
d(O, X) = r¦
• Tetiva kruˇznice k je duˇz kojoj krajnje taˇcke leˇze na k.
• Preˇcnik je tetiva koja sadrˇzi centar.
• Kruˇzni luk, centralni i periferijski ugao.
TEOREMA 5.2. Periferijskui ugao je jednak polovini centralnog ugla nad
istim lukom.
Posljedice ove teoreme su
• Svi periferijski uglovi nad istim lukom su jednaki.
• Ugao nad preˇcnikom je pravi.
• Ugao izmed¯u tangente AB i tetive je jednak periferijskom uglu nad
lukom AB.
• Centar opisane kruˇznice u ´ABC je unutar trougla akko je trougao
oˇstrougli; na polovini hipotenuze akko je ´ABC pravougli a izvan
trougla akko je ´ABC tupougli.
Zadatak: Odrediti geometrijsko mjesto taˇcaka iz kojih se duˇz AB vidi pod
uglom α.
23
5.2. Kruˇznica i mnogouglovi
5.2 Kruˇznica i mnogouglovi
Tangentni mnogougao=sve stranice dodiruju kruˇznicu.
TEOREMA 5.3. Tangentne duˇzi iz iste taˇcke su podudarne.
Zadatak: Neka upisana kruˇznica dodiruje stranice AB, BC, CAu taˇckama
R, P, Q. Izrazi duˇzi AQ, . . . , CQ preko stranica trougla a, b, c.
TEOREMA 5.4.
ˇ
Cetverougao ABCD je tangentan akko su sume duˇzina
naspramnih stranica jednake.
Tetivni mnogougao=sva tjemena pripadaju kruˇznici.
TEOREMA 5.5.
ˇ
Cetverougao ABCD je tetivan akko je suma naspramnih
uglova jednaka 180

.
5.3 Potencija taˇcke obzirom na kruˇznicu
Neka je zadana kruˇznica k(O, r) i neka je T taˇcka u ravni kruˇznice k. Ako
prave p i q koje sadrˇze T sijeku k u P
1
i P
2
, odnosno Q
1
i Q
2
. Tada je
TP
1
TP
2
= TQ
1
TQ
2
.
Dakle, ovaj proizvod zavisi samo od taˇcke T i od kruˇznice, ne zavisi od
prave. Tu vrijednost nazivamo potencija taˇcke T obzirom na kruˇznicu k.
Potencija tˇcke obzirom na kruˇznicu je funkcija Tt
k(O,r)
: E
2
→ R definisana
sa Tt
k(O,r)
(T) = OT
2
−r
2
TEOREMA 5.6. U ´ABC vrijedi
OS
2
= r
2
−2rρ
24
5.4. Zadaci
5.4 Zadaci
1. Dokaˇzi da je u pravouglom trouglu zbir kateta jednak zbiru preˇcnika
upisanog i opisanog kruga.
2. Neka je k pripisana kruˇznica za ´ABC koja dodiruje stranicu BC i
prave AB i AC. Odrediti duˇzinu tangentnih duˇzi iz taˇcke A na kruˇznicu
k.
3. Oko oˇstrouglog trougla ´ABC je opisana kruˇznica k. Visine iz A, B, C
sijeku k u taˇckama M, N, P. Dokaˇzi da je ortocentar trougla ´ABC
centar upisane kruˇznice za ´MNP.
4. Tangente AC i DB su normalne jedna na drugu i sijeku se u taˇcki G.
U ´AGD visina iz G sijeˇce AD u E, a kada se produˇzi sijeˇce BC u
taˇcki P. Dokaˇzi da je BP = PC.
5. Tetive AB i CD su normalne i sijeku se u taˇcki E. Ako je AE =
2, EB = 12, CE = 4 nad¯i udaljenost taˇcke E od kruˇznice.
6. Oko kvadrata ABCD stranice a je opisan krug. Ako je E proizvoljna
taˇcka na tom krugu odredi
AE
2
+BE
2
+CE
2
+DE
2
.
7.
ˇ
Cetverougao ABCD je upisan u kruˇznicu. Poznato je da dijagonala
BD polovi AC. Ako je AB = 10, AD = 12, DC = 11 , nad¯i BC.
8. Prava p sijeˇce krug u dijametralno suprotnim taˇckama A i C. Prava q
sijeˇce krug u taˇckama B i D i pravu p u taˇcki P izvan kruga. Na pravu
q su povuˇcene normale AE i CF. Ako je EB = 2, a BD = 6, odredi
DF.
9. U krug je upisan jednakostraniˇcan trougao ´ABC. Taˇcka M se nalazi
na luku BC kojem ne pripada taˇcka A. Dokaˇzi da je MB+MC = MA.
25
5.4. Zadaci
26
LEKCIJA 6
ˇ
Sesta lekcija
6.1 Neke karakteristiˇcne teoreme
TEOREMA 6.1 (Simsonova prava). Neka je P taˇcka na opisanoj kruˇznici
oko ´ABC. Ako su A

, B

, C

podnoˇzja normala i P na BC, CA i AB tada
su te taˇcke kolinearne. Prava koja ih sadrˇzi naziva se Simsonova prava.
Zadatak: Taˇcke simetriˇcne ortocentru obzirom na stranice trougla leˇze na
opisanoj kruˇznici.
Taˇcke simetriˇcne ortocentru obzirom na poloviˇsta stranica trougla leˇze na
opisanoj kruˇznici.
TEOREMA 6.2 (Ojlerova prava). Ortocentar, teˇziste i centar opisane
kruˇznice u ´ABC leˇze na istoj pravoj, T je izmed¯u H i O, i vrijedi HT =
2TO. Prava koja sadrˇzi H, T, O se naziva Ojlerova prava.
TEOREMA 6.3 (kruˇznica devet taˇcaka). Srediˇsta stranica, podnoˇzja
visina i srediˇsta duˇzi koje spajaju ortocentar sa tjemenima leˇze na kruˇznici
kojoj je centar srediˇste duˇzi HO.
TEOREMA 6.4 (Apolonius). Ako je ta cka X na strani BC u ´ABC
takva da je BX : CX = m : n onda je
nAB
2
+mAC
2
= nBX
2
+mCX
2
+(m+n)AX
2
= (m+n)(AX
2
+BX CX)
TEOREMA 6.5 (
ˇ
Ceva). Ako su P, Q iR taˇcke na stranicama BC, CA,
AB u ´ABC tada su prave AP, BQ i CR konkurentne ako i amo ako je
−−→
BP
−→
PC

−→
CQ
−→
QA

−→
AR
−→
RB
= 1
27
6.2. zadaci
TEOREMA 6.6 (Menelaj). Neka su P, Q iR taˇcke na stranicama BC,
CA, AB u ´ABC. Te taˇcke su kolinearne ako i amo ako je
−−→
BP
−→
PC

−→
CQ
−→
QA

−→
AR
−→
RB
= −1
TEOREMA 6.7 (Ptolomej). Ako je ABCD tetivan ˇcetverougao tada je
AC BD = AB CD +AD BC.
6.2 zadaci
1. Dokaˇzi da se presjek simetrale ugla i simetrale odgovaraju´ce stranice
nalazi na opisanoj kruˇznici.
2. Neka su AA

, BB

i CC

visine u ´ABC. Ako su P, Q, R i S podnoˇzja
normala iz A

na AB, AC, BB

i CC

, dokaˇzi da su te taˇcke kolinearne.
3. Neka je t
a
teˇziˇsna duˇz iz tjemena A. Ako su duˇzine stranica trougla
a, b i c, dokaˇzi da je
t
2
a
=
b
2
2
+
c
2
2

a
2
4
.
4. Lajbnicova teorema:
Ako je T teˇziˇste trougla ´ABC, a P proizvoljna taˇcka u ravni tada je
PA
2
+PB
2
+PC
2
= TA
2
+TB
2
+TC
2
+ 3PT
2
.
5. Stjuardova teorema:
Ako je X taˇcka na BC u ´ABC tada je
BC AX
2
= BX AC
2
+CX AB
2
−BC CX BX.
6. Karnoova teorema:
Ako su P, Q, R taˇcke na stranicama BC, AC, AB u ´ABC, prave nor-
malne na stranice trougla u tim taˇckama su konkurentne ako i samo
ako je
BP
2
−PC
2
+CQ
2
−QA
2
+AR
2
−RB
2
= 0.
7. Neka upisana kruˇznica dodiruje stranice BC, AC, AB u ´ABC u P, Q, R.
Dokaˇzi da su AP, BQ i CR konkurentne.
28
6.2. zadaci
8. Dezargova teorema:
Neka su ´ABC i ´A

B

C

trouglovi u istoj ravni. Ako su P, Q i R
redom presjeci pravih BC i B

C

, AC i A

C

te AB i A

B

. Dokazati
da su taˇcke P, Q i R kolinearne ako i samo ako su prave AA

, BB

i
CC

konkurentne.
29
6.2. zadaci
30
LEKCIJA 7
Sedma lekcija-ponavljanje.
31
32
LEKCIJA 8
Osma lekcija
8.1 Poligoni
Definicije pojmova: poligonska linija, zatvorena poligonska linija, prosta
poligonska linija.
TEOREMA 8.1 (bez dokaza). Svaka zatvorena poligonska linija dijeli
ravan na taˇcno dva dijela.
Ograniˇzen dio ravni sa poligonskom linijom se naziva poligon.
Napomena: Kako pogoditi da li je neka taˇcka ravni u unutraˇsnjosti ili nije?
Ako su poligoni P i Q takvi su njihove unutraˇsnjosti disjunktni skupovi,
definiˇsemo njihovu sumu P +Q kao uniju ta dva poligona.
TEOREMA 8.2. Svaki poligon se moˇze napisati kao zbir trouglova u kojima
su stranice jedino stranice ili dijagonale posmatranog poligona.
Podjela poligona na naˇcin opisan u prethodnoj teoremi se naziva trian-
gulacija bez dodatnih tjemena.
POSLEDICA 8.3. Zbir unutraˇsnjih uglova u n-touglu je (n −2) 180

.
Pravilni poligoni-definicija. Za svaki n ∈ N, n ≥ 3, postoji pravilan n-
tougao. Polupravilan poligon (jednakoiviˇcni-sve ivice)
33

ii

Sadrˇaj: z
v 1 Prva lekcija 1.1 O Euklidovim “Elementima”. . . . . . . 1.2 Osnovni pojmovi u geometriji. . . . . . . 1.3 Aksiome incidencije i njihove posljedice. 1.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 3 4 5

2 Druga lekcija 2.1 Aksiome rasporeda i posljedice. . . . . . . . . 2.2 Duˇ-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor z 2.3 Aksiome podudarnosti . . . . . . . . . . . . . 2.4 Izometrije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.5 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7 . 7 . 8 . 11 . 12 . 14

3 Tre´a lekcija c 15 3.1 Podudarnost trouglova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 ˇ 3.2 Cetiri znaˇajne taˇke u trouglu . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 c c 3.3 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 ˇ 4 Cetvrta lekcija 4.1 Vektori u ravni . . . 4.2 O Talesovoj teoremi . 4.3 Sliˇni trouglovi . . . c 4.4 Zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 19 19 20 22 23 23 24 24 25

5 Peta lekcija 5.1 O krugu i kruˇnici . . . . z 5.2 Kruˇnica i mnogouglovi . . z 5.3 Potencija taˇke obzirom na c 5.4 Zadaci . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . kruˇnicu z . . . . . . iii

. . .2 zadaci . . . . . . .Sadrˇaj: z ˇ 6 Sesta lekcija 27 6. . . . . . . . . . . . . 33 iv . . . . . . . . . 31 8 Osma lekcija 33 8. . . . . .1 Neke karakteristiˇne teoreme . . . . . .1 Poligoni . 28 7 Sedma lekcija-ponavljanje. 27 c 6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

v .

vi .

neke vrste trigonometrijskih tablica. . . povrˇinama. Neka od z z s tih znanja su bila vrlo komplikovana: verzije Pitagorine teoreme. Takod znanja iz geometrije su ljudima pomagala da razumiju svijet oko ¯e. . Pitagora je “otkrio” nesamjerljive duˇi i iracionalne brojeve. z 1 . Dalje. • visina piramide c • ugao nad preˇnikom je prav • Ako paralelne prave sijeku ugao pOq u taˇkama A. . . zapremina zarubljene piramide. sebe • Aristotel i brod-zemlja je okrugla s • Eratosten i ˇtap-obim zemlje Smatra se da je Tales iz Mileta prvi koji je “osjetio potrebu” da dokazuje geometrijska tvrd ¯enja. itd . ali da ju je prvi dokazao.LEKCIJA 1 Prva lekcija 1. Geometrija je (zajedno sa aritmetikom) prva oblast matematike koja je (iz ˇisto praktiˇnih razloga) zanimala ljude. CD OC OD Njegov uˇenik je Pitagora. . Najranija znanja iz geometrije su c c kolekcija zapaˇanja o duˇinama. za kojeg se smatra da nije smislio teoremu c koja nosi njegovo ime. uglovima. B odnosno C i D c tada je AB OA OB = = .1 O Euklidovim “Elementima”.

1. Bilo je viˇe pokuˇaja da se znanja iz geometrije uobliˇe kao deduks s c tivna teorija. naredne s ˇetiri se bave geometrijskom teorijom brojeva. Ovo razumjeti je teˇko jednako kao i shvatiti ˇinjenicu da se ne mogu sva s c tvrd ¯enja u nekoj deduktivnoj teoriji dokazati. Jedina knjiga u istoriji sa viˇe izdanja je Biblija. Neki dokazi Pitagorine teoreme • Dokaz pomo´u povrˇina c s • Dokaz pomo´u sliˇnosti c c • Dokaz Euklida • Dokaz ”rasjecanjem” Vrijedi i ”obrnuta” Pitagorina teorema. U nekoj deduktivnoj teoriji. Te dokazane tvrdnje se nazivaju teoreme. ABC su a. TEOREMA 1. Stranice trougla a2 + b2 . U trinaest knjiga Elemenata. skoro 2 500 godina od nastanka. Ovakav naˇin zasnivanja neke oblasti naziva se deduktivni ili akc siomatski. z 2 .1. Prvih ˇest knjiga se bavi planimetrijom. Prva knjiga Elemenata poˇinje sa 23 definicije kojima se uvode osnovni c pojmovi. takod za neke pojmove “smatramo” da je potpuno oˇigledno ¯e c ˇta znaˇe. svi pojmovi se ne mogu definisati. b i c. Takod c z s ¯e. Takvi pojmovi se nazivaju osnovni pojmovi. rasprava sa naslovom Elementi. Euklida iz Aleksandrije je najuspjeˇniji. No. Elementi su dio literature kursa iz geometrije. s c Sve ostale pojmove ˇiji sadrˇaj definiˇemo nazivamo izvedenim. a poslednje tri se odnose na c stereometriju. najuticajniji. i osnovna tvrd ¯enja geometrije izlaˇe u pet postulata i devet aksioma. sva tvrd ¯enja koja nisu aksiome potrebno je dokazati pomo´u pravila izvod c ¯enja i ranije dokazanih tvrd ¯enja i aksioma. TEOREMA 1. Pre´utno prihvatamo neke tvrdnje za istinite i nazivamo c ih aksiome. Povrˇina kvadrata nad hipotenuzom je ravna zbiru povrˇina s s kvadrata nad katetama.2. O Euklidovim “Elementima”. Ako vrijedi c2 = U izgradnji neke nauˇne teorije nije mogu´e sve tvrdnje dokazati i sve c c pojmove definisati. najznaˇajniji i najˇitaniji udˇbenik ikad napisan s c c z (u bilo kojoj nauci!). tada je ABC pravougli. Euklid je postupno izloˇio sva geometrijska z znanja iz tog vremena. Euklid je to primjetio. DOKAZ.1. I s danas.

Kakva je razlika izmed postulata i aksioma? ¯u Postulati su tvrd ¯enja koja se uglavnom odnose na geometriju. ne definiˇu se i dvije osnovne relacije: s (1) relacija izmed relacija poretka taˇaka na pravoj. (peti postulat) Svaki put kada prava pri presjeku sa dvije druge prave obrazuje uglove sa iste strane.2 Osnovni pojmovi u geometriji. Osnovni pojmovi u geometriji. te prave c se sijeku sa one strane sa koje je taj zbir uglova manji od dva prava. Osnovni pojmovi u geometriji koji se ne definiˇu su: s s • neprazan skup S (koji nazivamo prostor. Da li je moˇda to posljedica ostalih postulata i s z aksioma? 1. Danas . onda ´e i rezultat c c biti jednak. c c 3 . U zavisnosti da li za aksiomu paralelnosti odaberemo Plejferovu ili aksiomu Lobˇevskog. c • klasa R podskupova od S (ˇije elemente nazivamo ravni). Geometrija zasnovana na prve ˇetiri grupe aksioma se naziva apsolutna c geometrija. ˇiji je zbir manji od dva prava ugla. c • klasa P podskupova od S (ˇije elemente nazivamo prave ). Ve´ u Hilbertovim Osnovama geometrije. B) ∼ (C. ¯u c A − B − C ˇitamo taˇka B je izmed taˇaka A i C c c ¯u c (2) relacija podudarnosti (A. dok ve´ina c aksioma vrijedi (i primjenjuje se) i u drugim oblastima matematike. a njegovi elementi su taˇke).2. Odnosi izmed osnovnih pojmova i ovih relacija se opisuju aksiomama. prava i ravan se ne c c definiˇu. c Pored njih. aksiome neprekidnosti i aksioma paralelnosti. pojmovi taˇka. D) ˇitamo par taˇaka (A.skoro nikakva. Previˇe komplikovan. Tako da mi danas govorimo samo o aksiomama. Te ¯u aksiome danas dijelimo u pet grupa: aksiome incidencije. B) je c c = podudaran paru (C. aksiome podudarnosti. Primjeri: Postulat: Od taˇke do taˇke se moˇe povu´i prava linija. c c z c Aksioma: Ako se jednakim (veliˇinama) doda jednako. D). dobijamo euklidsku ili hiperboliˇku geometriju. aksiome rasporeda.1.

c I8 Ako dvije razliˇite ravni imaju jednu zajedniˇku taˇku. inaˇe su nekoplanarne. inaˇe su nekoplanarne. z c ravan odred ¯enu sa pravom a i taˇkom A oznaˇava´emo sa π(aA). ili sa c c c aA 4 . je koplanarno ako sve pripadaju jednoj ravni. tada c c c one imaju joˇ jednu zajedniˇku taˇku. c c Iz aksioma incidencije ne moˇemo zakljuˇiti da postoji viˇe od ˇetiri taˇke. ili manje formalno. inaˇe su nekolinearne. Za nekoliko taˇaka kaˇemo da su kolinearane ako sve pripadaju jednoj c z pravoj. ravan odred ¯enu sa taˇkama A. ili sa ABC c c c • Postoji jedinstvena ravan koja sadrˇi pravu i taˇku koja joj ne pripada. Dvije c nekoplanarne prave nazivamo mimoilaznim. s c c I9 Postoje ˇetiri nekoplanarne taˇke.1. Aksiome incidencije i njihove posljedice.3. Nekoliko pravih ili ravni nazivamo konkurentnim ako je njihov presjek jedna taˇka. 1. Takod nekoliko pravih c ¯e. pravu odred sa taˇkama A i B oznaˇava´emo sa p(AB). c Aksiome incidencije I1 Svaka prava sadrˇi najmanje dvije razliˇite taˇke z c c I2 Postoji bar jedna prava koja sadrˇi dvije proizvoljne taˇke z c I3 Postoji najviˇe jedna prava koja sadrˇi dvije proizvoljne taˇke s z c I4 Svaka ravan sadrˇi najmanje tri nekolinearne taˇke z c I5 Postoji najmanje jedna ravan koja sadrˇi tri nekolinearne taˇke z c I6 Postoji najviˇe jedna ravan koja sadrˇi tri nekolinearne taˇke s z c I7 Ako dvije taˇke neke prave pripadaju nekoj ravni. B i C oznaˇava´emo sa π(ABC).3 Aksiome incidencije i njihove posljedice. AB c c c z c • Postoji jedinstvena ravan koja sadrˇi tri nekolinearne taˇke. nekoliko taˇaka je koplanarno ako c c sve pripadaju jednoj ravni. z c s c c ˇest pravih i ˇetiri ravni! Neke oˇigledne posledice aksioma incidencije: s c c z c c ¯enu • Postoji jedinstvena prava koja sadrˇi dvije razliˇite taˇke. Dalje. tada sve c taˇke te prave pripadaju toj ravni. c Lik ili figura je neprazan podskup skupa taˇaka.

3. U trouglu ABC taˇka E je na visini AD. ili sa ab c c • Postoje dvije mimoilazne prave • Presjek dvije razliˇite prave je najviˇe jedna taˇka c s c • Presjek ravni i prave koja ne pripadatoj ravni je najviˇe jedna taˇka. Nakon toga. Sta se desi ako je c taˇka E ”ispred” taˇke A? c c 5 2 2 2 2 . tako da se centar tog novog kruga podudara sa srediˇtem zemlje. Da li postoji konveksan poliedar u kojem sve strane imaju razliˇit broj ivica? 4. Dokaˇi da je tada c z AC − CE = AB − BE . Dokaˇi da postoji c z prava koja sadrˇi taˇno dvije od zadanih taˇaka! z c c 1. Silvesterov problem: U ravni je zadano n taˇaka koje nisu sve na istoj pravoj. Da li je mogu´e kocku podijeliti na manje kockice tako da sve te male c budu razliˇitih ivica c PITAGORINA TEOREMA 1.4 Zadaci ZANIMLJIVI ZADACI 1. Da li postoji n-tougao sa ˇetiri oˇtra ugla? c s c 3.4.1. konopac je prosiren za jedan metar i ponovo omotan oko ekvatora. Ako dvije razliˇite ravni imaju jednu zajedniˇku taˇku. s c TEOREMA 1. Zadaci • Postoji jedinstvena ravan koja sadrˇi dvije razliˇite prave koje se sijeku. c c c onda se one sijeku po pravoj. Da li izmed konca i zemlje moˇe s ¯u z da se provuˇe miˇ? c s 2. Oko ekvatora je namotan konopac. z c ravan odred ¯enu sa pravim a i b oznaˇava´emo sa π(ab). Nad zbir uglova na slici (3 × 1 pravougaonik) ¯i 5. ˇ Dokaˇi da tvrd z ¯enje vrijedi i ako je taˇka E ”iza” D.

¯i AKSIOME INCIDENCIJE z 1.1. ¯i s z Nad opˇtu formulu kada je taj ugao 120◦ i 150◦ . tim redom. Nad P Q. Dokaˇi da postoje bar dvije mimoilazne prave! 2. BC = 12. CD = 13. Zadaci 2. √ 50 u trouglu ABC je ugao od Nad opˇtu formulu za BC kada su duˇine stranica AB i AC proizvoljne. dokaˇi da su sve prave iz F konkurentne ili koplanarne! z 3. DA = 14 . ¯i s 3. i c dijagonala AC = 15. Taˇka C pripada pravoj AB. Izmed stranica AB = 7 i AC = ¯u 135◦ . Neka je F neka familija pravih. c 4. Da li uvijek postoji prava koja sadrˇi A i koja sijeˇe prave p i q? Da li mogu postojati dvije z c takve prave? 6 . Odredi stranicu BC.4. Ako se svake dvije prave iz F sijeku. U ˇetverouglu ABCD je AB = 9. Normale iz B i D na AC sijeku AC u P i Q. Dokaˇi da su ravni odred c z ¯ene sa ABD i ACD iste. Date su dvije mimoilazne prave p i q i taˇka A.

sijeˇe BC u taˇki D tako da je B − D − C. 7 . Aksiome rasporeda R1 Ako je A − B − C tada su A. tada taˇka X pripada pravoj AB ako i samo ako je X = A ili X = B ili X − A − B ili A − X − B ili A − B − X. g. C vrijedi taˇno jedna od relacija c c A − B − C ili B − C − A ili C − A − B. Gaus. tada prava p sijeˇe CA z c c c u taˇki Q tako da je C − Q − A ili p sijeˇe AB u taˇki R tako da je A − R − B. g. s Aksiome rasporeda opisuju osnovna svojstva relacije A − B − C “biti izmed ¯u”. c c c TEOREMA 2. Prvi je opisao Moris Paˇ 1882. Ako su A i B razliˇite taˇke.1832. B i C tri nekolinearne taˇke i p prava u ravni ABC koja s c ne sadrˇi A.1 Aksiome rasporeda i posljedice.2. Za kolinearne taˇke A.LEKCIJA 2 Druga lekcija 2. B. B i C tri razliˇite kolinearne taˇke c c R2 Ako je A − B − C tada je i C − B − A R3 Ako je A − B − C tada nije i A − C − B R4 Ako su A i B dvije razliˇite taˇke tada postoji taˇka C c c c takva da je A − B − C R5 Ako su A. prvi primjetio da raspored taˇaka na pravoj treba opisati c aksiomama. c c c POSLEDICA 2. B i C tri kolinearne taˇke tada je ili c A − B − C ili B − C − A ili C − A − B R6 Paˇova aksioma: Ako su A.1.

Ako su A i B razliˇite taˇke tada postoji taˇka C tako da c c c je A − C − B. odnosno poluotvorene duˇi. ¯e TEOREMA 2. Taˇke A i B su krajevi duˇi. c c 8 . TEOREMA 2. Ako su A i B taˇke sa te c c prave (razliˇite od O). TEOREMA 2. Presjek proizvoljne familije konveksnih likova je konveksan lik. An kaˇemo da je linearno c c z ured ako je Ai − Aj − Ak za sve 1 ≤ i < j < k ≤ n.7 (Silvester). Na sliˇan c c c c z c naˇin definiˇemo i otvorene. Ako je A − B − C i A − C − D tada je i A − B − C − D.4. B ÷ O. TEOREMA 2. Ako je A − B − C i A − B − D tada je A − B − C − D ili A − B − D − C. Neka je O taˇka na pravoj p. . B −O.2. DEFINICIJA 2. Ako je A − B − C i B − C − D tada je i A − B − C − D. Takod je tada i An − An−1 − · · · − A1 . Duˇ-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor z TEOREMA 2. c s z Geometrijski lik je podskup ravni. 2.5 (bez dokaza). Ako n taˇaka ravni ne pripada jednoj pravoj. ukljuˇuju´i i njih. kaˇemo da su A i B sa raznih c s c z strana taˇke O i to oznaˇavamo sa A. i ako nije A − O − B kaˇemo da su taˇke A i B sa c z c ¨ iste strane taˇke O i piˇemo A. .6 (bez dokaza). A2 . Za konaˇan skup kolinearnih taˇaka A1 . DZ: Luˇi´: s c cc Silvester iz rasporeda. c tada postoji prava koja sadrˇi taˇno dvije od tih taˇaka. . To zapisujemo sa ¯en A1 − A2 − · · · − An . .3.2.8. Inaˇe.2 Duˇ-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor z Zatvorena duˇ AB (ili AB ili [AB]) je skup svih taˇaka koje su izmed z c ¯u taˇaka A i B.9. z c c Rjeˇenje Silvesterovog problema pomo´u udaljenosti. Za lik Φ kaˇemo da je konveksan ako z Φ sadrˇi sve taˇke svih duˇi ˇiji krajevi pripadaju Φ z c z c TEOREMA 2.

. c c Neka je dat skup n + 1 taˇaka A1 . Duˇ-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor z TEOREMA 2. B −π. . . Neka je π ravan u prostoru. . Otvorena poluprava je jedna od tih klasa ekvivalencije. c TEOREMA 2. a duˇi c z A1 . . A2 . A2 . An An+1 je zatvorena poligonska linija (poligon ili mnogougao). c Poligonska linija A1 A2 . . Relacija sa iste strane ravni π je relacija ekvivalencije koja skup S \π (sve taˇke prostora osim onih koje su u π) razlaˇe c z na dvije klase ekvivalencije. B ÷ p. Ako p ne sijeˇe duˇ AB kaˇemo da su taˇke A i B sa iste z c z z c ¨ Inaˇe. a prava p je njena granica. A2 A3 .povezanost u Euklidskoj geometriji. c c c DEFINICIJA 2. inaˇe c je poligonska linija otvorena.13. B ÷ π. kaˇemo da su A i B sa raznih strana strane prave p i piˇemo A. .14 (bez dokaza). B −p. c TEOREMA 2.12 (bez dokaza). An An+1 su stranice poligonske linije. koja taj skup razloˇi na dvije klase ekvivaz lencije. . Polupravu odred ¯enu sa taˇkom A oznaˇavamo sa [OA) ili OA. . Poligon sa n ivica se naziva n-tougao. A2 . 9 . Svaku od tih klasa nazivamo otvorena poluravan. Inaˇe. c DEFINICIJA 2. Taˇke A1 . A2 A3 . Poligon je sloˇen ako neke dvije njegove z ivice imaju zajedniˇkih taˇaka (osim eventualno tjemena). a neka tri uzastopna tjemena nisu kolinearna c A1 A2 . s c z prave p i to oznaˇavamo sa A.2. .11. An . . . Poligonska linija. Relacija sa iste strane prave p u ravni π je relacija ekvivalencije na π \ p. Ako su taˇke A1 i An+1 iste. a taˇka O je tjeme c poluprave. Neka je p prava u ravni π i neka su A i B taˇke iz π c koje ne leˇe na p.2. An . . . . . kaˇemo da su taˇke A i B sa iste c z z c ¨ strane ravni π i piˇemo A. . kaˇemo da su A i B sa raznih strana s c z ravni π i to oznaˇavamo sa A. . . . An An+1 . Dijagonala u poligonu je duˇ koja spaja dva z nesusjedna tjemena. Poluravan koja je odred ¯ena sa pravom p i taˇkom A oznaˇava´emo c c c sa [pA).10. inaˇe je prost. An+1 su tjemana. i ako π ne sijeˇe duˇ AB. c Skup svih ostalih taˇaka prave p (osim taˇke O) se razloˇi na dvije klase c c z ekvivalencije. Relacija sa iste strane taˇke O je relacija ekvivalencije. An An+1 je skup koji se sastoji od duˇi z A1 A2 . An+1 . Ako su A i B taˇke koje ne pripadaju π.

Ako je ∠pq ugaona linija u ravni π. B −∠pq akko postoji poligonska linija koja spaja A i B a ne sijeˇe∠pq c ¨ TEOREMA 2.2. 10 . a O je tjeme ugaone linije c ∠pq. c Svaka od tih klasa se naziva ugao. Duˇ-Poligon-Poluprava-Poluravan-Poluprostor z Klase ekvivalencije su otvoreni poluprostori ograniˇeni sa π.2.15 (bez dokaza). Relacija − je relacija ekvivalencije koja skup svih taˇaka ravni π koje nisu u ∠pq podjeli u dvije klase. Poluprave p i q su kraci. definiˇemo relaciju “biti sa iste strane ugaone linije”: s ¨ A. c Ugaona linija je skup svih taˇaka dvije zatvorene poluprave p i q sa zac jedniˇkim tjemenom O. a A i B taˇke te ravni koje nisu na c ugaonoj liniji.

An ) ∼ (A1 . . Dalje. B) ∼ (B. tada na toj polupravoj postoji jedinstvena taˇka D takva da c je (A. . B .2. C tri nekolinearne taˇke i ako su A i B taˇke na granici neke c c poluravni takve da je (A. . B) ∼ (C. B) = c = ∼ (B . c TEOREMA 2. B) ∼ (C. B) = c c da je (A. . D) ∼ (E. . tada postoji taˇka C tako i B taˇke prave p takve da je (A. . C dvije trojke nekolinearnih taˇaka i ako su D i D c ∼ (A . (A. C ) i (B. D) ∼ (A . B. An ). D ) tada je i (A. C leˇi na p i raspred z = = taˇaka je saˇuvan: c c • ako je A − B − C onda je A − B − C . . B) ∼ (C. . Aksiome podudarnosti P 1 Ako su A. B ) tada je i (A. A2 . B) ∼ (C . Ako su A. C ). F ) = = P 4 Ako su C i C taˇke otvorenih duˇi AB i AC takve da je c z ∼ (A . A2 . B) ∼ (A B ) tada u poluravni postoji jedinstvena = taˇka C tako da je (A. Aj ) za sve i. ¯ene n-torke taˇaka i c Ako su (A1 . B i C razliˇite taˇke neke prave p i ako su A c c ∼ (A . . . = 11 . B) ∼ (C. C ) c = = P 7 Ako su A.3 Aksiome podudarnosti OVO JE IZOSTAVLJENO na PREDAVANJU Aksiome podudarnosti opisuju osnovna svojstva relacije ∼ “biti podu= daran”. . D) i c = (A.16. D taˇke takve da je (A. D). B ). j re´i ´emo da su te n-torke podudarne: = (A1 . C ). Ako su A i B dvije razliˇite taˇke i ako je C poˇetak c c c neke poluprave.18. An ) dvije ured c c ako je (Ai . B) ∼ (E. B. A2 . C) ∼ (B . c c c tada na toj polupravoj postoji taˇka D takva da je (A. C) ∼ (A . . D) i ako je A = B c = tada je i C = D P 2 Za bilo koje dvije taˇke A i B vrijedi (A. . E. A) c = P 3 Ako su A. C) = = = P 5 Ako su A i B dvije razliˇite taˇke i ako je C poˇetak neke poluprave. B) ∼ (A . • ako je B − C − A onda je B − C − A . . F ) tada je (C. Aksiome podudarnosti 2. B. C.3. Aj ) ∼ (Ai . = TEOREMA 2. . • ako je C − A − B onda je C − A − B . Podudarnost parova taˇaka je relacija ekvivalencije. C ) i (B. B ) (A. C ) i (C. . C. C) ∼ (A . B ). An ) i (A1 . C i A . C) ∼ (A C ) i (B. D) ∼ (B . D. D ) (B. A2 .17. D) c = P 6 Ako su A. C) ∼ (B . C) = = = TEOREMA 2. taˇke na polupravim BC i B C tako da vrijedi (A. B. F taˇke takve da je (A.

C) ∼ c = (A .4. Tada za svaku taˇku X u ravni π postoji taˇka X takva da je c c (A. Izometrijom ravni se istosmjerni trouglovi slikaju u istosmjerne z trouglovi. relaciju podudarnosti (za sve A i B je (A. a duˇ se slika u duˇ. Sve izometrije prave. Dakle.20. TEOREMA 2. B.2. B. Dalje. Ako su A i B dvije razliˇite taˇke neke prave p. C. poluprava se slika u polupravu. B . a ugao se slika u ugao. a izometrije koje mijenjaju orijentaciju su indirektne. C ). C tri nekolinearne taˇke neke ravni π takve da je (A. c TEOREMA 2. B i C . 12 . A C i B C kao i taˇka X u odnosu na prave AB.19.4 Izometrije DEFINICIJA 2. prostora) promjeni orijentaciju jednoj duˇi (trouglu.22. Izometrijom prave se istosmjerne duˇi slikaju u istosmz jerne duˇi. C tri nekolinearne taˇke neke ravni π i c neka su A . C . tetraedru) to uradi sa svima. B. B i C taˇke te ravni takve da je (A. AC i c BC. B .26 (bez dokaza).25. poluravan se slika u poluravan. B i C slikaju redom u A . ravni ili prostora na sebe koje ˇuva c ∼ (J (A). Neka su A.21. B i C tri nekolinearne taˇke ∼ (A . postoji jedinstvena izometrija B taˇke te prave takve da je (A. Izometrijom se ravan slika u ravan. Izometrijom prostora se istosmjerni tetraedri se slikaju u istosmjerne tetraedre. 2. z z TEOREMA 2. J (B))) je izometrija. B. Izometrijom se prava slika u pravu. Izometrije TEOREMA 2.23 (bez dokaza).24. X ). s TEOREMA 2. B . a A i c c ∼ (A . c TEOREMA 2. Ako su A. B . B) = Uslov da je J bijekcija je suviˇan. B ). C ). neke ravni π. Izometrije koje ne mijenjaju z orijentaciju nazivamo direktne. B) = c prave p na samu sebe takva da se A i B slikaju u A i B . ako izometrija prave (ravni. Bijekcija J prave. ravni ili prostora obzirom na kompoziciju ˇine grupu. taˇka X je u ravni π i ima isti poloˇaj c z = u odnosu na A B . X) ∼ (A . I OVO JE IZOSTAVLJENO NA PREDAVANJU Pojam orijentacije-intuitivno! TEOREMA 2. C) = c tada postoji jedinstvena izometrija ravni π na samu sebe takva da se A. a A .

Ako neka izometrija ravni ima tri nekolinearne fiksne taˇke. Podudarnost uglova. CTAB: Unakrsni uglovi su podudarni. C. s 13 . TEOREMA 2.OVO JESMO RADILI NA PREDAVANJU Paralelne prave. D ). B . onda c je ona identiteta. B . c .4. CTAB: Uglovi sa paralelnim kracima su ili podudarni ili suplementni. Izometrije TEOREMA 2. c onda je ona identiteta. C .28. s Zbir unutraˇnjih uglova u n-touglu je jednak (n − 2)180◦ . CTAB: Uglovi sa normalnim kracima su podudarni ili suplementni. c c = tada postoji jedinstvena izometrija prostora takva da se A. s Zbir spoljnih uglova u n-touglu je jednak 360◦ . C i D taˇke takve da je (A.koplanarne prave koje se ne sijeku. POSLEDICA 2.29. a A . Ako neka izometrija prostora ima ˇetiri nekoplanarne c taˇke onda je ona identiteta. B. C i D ˇetiri nekoplanarne c taˇke . Spoljni ugao u trouglu je jednak zbiru dva unutraˇnje njemu nesusjedna ugla. B.2. C i D slikaju redom u A . B . Ako neka izometrija prave ima dvije fiksne taˇke. Ako su A.27 (bez dokaza). Zbir unutraˇnjih uglova u trouglu je jednak 180◦ . D) ∼ (A . B. C i D .

5 Zadaci 1. Ako su simetrale dva susjedna ugla ortogonalne. Koliko dijagonala ima konveksan mnogougao? 3.2. Dokazati da su sve prave koje se nalaze u jednoj poluravni paralelne. Dokaˇi da se svaki (ne nuˇno konveksan) n-tougao moˇe dijagonalama z z z podijeliti na trouglove.5. dokaˇi da su ti uglovi z uporedni. 9. Duˇ AF je simetrala ugla ∠CAD a BF je simetrala ∠CBE. Dokaˇi da svaka prava ima beskonaˇno mnogo taˇaka. z c c 2. 14 . c c z 7. B} konveksan? 4. Dokaˇi da je z ∠AEB + ∠ADB = 2∠AF B. Zadaci 2. Dokaˇi da su simetrale dva suplementna ugla su normalne! z 5. 8. Kada je skup {A. U ABC taˇke E i D su taˇke na stranama AC i BC. Odrediti ugao koji je od njemu suplementnog manji za onoliko za koliko je ve´i od njemu komplementnog? c 6.

Neka su A.3. (i ostale definicije) LEMA 3. BC ∼ B C i ∠A ∼ ∠A . U trouglu ABC vrijedi ∠A = ∠B ⇔ BC = AC. 15 . B. C tri nekolinearne = 2 2 taˇke i neka je I : E → E izometrija ravni. tada je AB ∼ A B . AC ∼ A C . z Dva trougla u ravni E2 su podudarna ako postoji izometrija I : E2 → E2 kojom se jedan slika u drugi.LEKCIJA 3 Tre´a lekcija c 3. Ako je I(A) = A . I(B) = B i c I(C) = C . ∠B ∼ ∠B . ∠C ∼ ∠C = = = = = = Stavovi o podudarnosti trouglova: • SSS • SUS • USU • SSU TEOREMA 3.2. Oznaka ∼. Ugao koji je jednak svom uporednom naziva se pravi ugao. Za taˇku A i pravu p u ravni π postoji jedinstvena prava n koja c sadrˇi A i koja je normalna na p.1.1 Podudarnost trouglova DEFINICIJA 3.

ˇ 3. Simetrala duˇi. romboid • trapez 3. 4.9. parovi naspramnih stranica su podudarni. dijagonale AC i BD se polove. = = TEOREMA 3. Neka je B1 srediˇte stranice AC a C1 srediˇte stranice s s 1 AB.2 ˇ Cetiri znaˇajne taˇke u trouglu c c • simetrala ugla • simetrala stranice • visina • teˇisna duˇ z z 16 .8. Tada je AB ∼ CD i AD ∼ BC. c c TEOREMA 3. 3. Zbir dvije stranice trougla je uvijek ve´i od tre´e. Ekvivalentno je 1. Tada je B1 C1 paralelna sa BC i B1 C1 = 2 BC. Za ˇetverougao ABCD kaˇemo da je c c z • paralelogram AB||CD i AD||BC. Simetrala ugla. U trouglu ABC vrijedi: naspram ve´e stranice se nalazi ve´i ugao i obrnuto. z LEMA 3. susjedni uglovi u ABCD su suplementni. Cetiri znaˇajne taˇke u trouglu c c TEOREMA 3. 2.6. c c TEOREMA 3.2.5.7. Taˇka A leˇi na simetrali duˇi XY ako i samo ako je AX ∼ AY . c z z = Taˇka A leˇi na simetrali ugla ako i samo ako je jednako udaljena od krakova c z ugla. DEFINICIJA 3. Vrste ˇetverouglova.4. pravougaonik • romb. • kvadrat. ABCD je paralelogram. AB ∼ CD i AB||CD = 5.

Cetiri znaˇajne taˇke u trouglu c c DZ: Kako se konstruiˇu? s TEOREMA 3. z z c Ta taˇka se naziva teˇiste trougla ABC.13. TEOREMA 3.11. Teˇisne duˇi trougla ABC se sijeku u jednoj taˇki T . c z TEOREMA 3.ˇ 3.10. Ta c taˇka je centar upisane kruˇnice. 17 . c Ta taˇka je centar opisane kruˇnice. Simetrale uglova u trouglu se sijeku u jednoj taˇki S. Ta taˇka se c c naziva ortocentar. Visine u trouglu se sijeku u jednoj taˇki H. c z TEOREMA 3. Simetrale stranica u trouglu se sijeku u jednoj taˇki O. Teˇiste dijeli teˇiˇne duˇi u omjeru c z z zs z 2:1 AT : T A1 = 2 : 1.12.2.

Dokaˇi da je P R ∼ QS. Q. S. z 4. Ako je zbir duˇi koje spajaju srediˇta naspramnih strana ˇetverougla z s c jednak poluobimu. CD i AD u taˇkama P. U ABC taˇka D se nalazi na duˇi AC tako da je AB = AD. Ako je ∠DCE = z s z 9. Neka su AA . 3. z 10. Dokaˇi da je ortocentar H trougla ABC centar upisane kruˇnice u A B C . c z = 6. R. Zadaci 3. Dokaˇi da je ABE jednakostraniˇan! z c 18 . Ako je c z ◦ ∠ABC − ∠ACB = 30 koliki je ∠CBD? 5.3. S poloviˇta stranica proizvoljnog ˇetverougla ABCD. Simetrala ugla ∠ABC i simetrala vanjskog ugla C u ABC se sijeku u D. taj ˇetverougao je paralelogram. BB i CC visine u oˇtrouglom ABC. z z z CE je simetrala pravog ugla a CD je visina. Q. Neka su P. Dvije med ¯usobno ortogonalne prave sijeku stranice kvadrata AB. s c Dokaˇi da je P QRS paralelogram. Dokazati! c 8. Gdje se nalazi centar opisane kruˇnice u pravouglom trouglu? z 2. ∠ECF . R.3 Zadaci 1. BC. c c Ako je LC = 5 a M B = 7 koliko je LM ? ˇ Sta se desi sa LM ako je ABC jednakostraniˇan? c 7. Dokaˇi da je ∠DCE ∼ z = ∼ ∠ECF dokaˇi da je ABC pravougli. Taˇka E se nalazi u kvadratu ABCD tako da je ∠EDC = ∠ECD = c 15◦ . U pravouglom trouglu ABC duˇ CF je teˇisna duˇ na hipotenuzu. Prava paralelna sa BC kroz taˇku D sijeˇe AC u L i AB u M . Dokaˇi da su dijagonale romba med z ¯usobno normalne.3.

smjera i intenziteta.1 Vektori u ravni DEFINICIJA 4. Dva vektora su jednaka ako su istog pravca. B i C vrijedi − → − → − − → AB = AC + CB. Vektor=usmjerena duˇ.LEKCIJA 4 ˇ Cetvrta lekcija 4. Operacije sa vektorima (mnoˇenje vektora sa skalarom i sabiranje vektora z ponoviti iz analitiˇke geometrije). Za proizvoljnu taˇku X u prostoru postoji jedinstvena taˇka Y takva da c c − → −→ − je AB = XY .2 O Talesovoj teoremi DEFINICIJA 4. b. Zadatak: Dokazati da se od teˇisnica trougla z trougao. sa P oznaˇimo c c taˇku na q u kojoj prava paralelna sa t sijeˇe pravu q. Nula vektor. Dvije vaˇne ˇinjenice: c z c • ”Nadovezuju´i” vektore a. smz jera i intenziteta. 19 . c se moˇe formirati trougao ako i samo ako c z je a + b + c = 0. Ako je P ∈ p.2 (Paralelna projekcija). ABC moˇe konstruisati z 4. − → Vektor AB je predstavnik svih usmjerenih duˇi koje su istog pravca. smjer i z intenzitet. Preslikavanje P → P c c se naziva paralelna projekcija p na q u pravcu prave t. Pravac. c • Za proizvoljne taˇke A. Neka su p i q dvije prave u nekoj ravni i neka je t prava koja sijeˇe i p i q.1.

Ako su presjeˇene sa c paralelnim pravim t1 i t2 u P1 . Paralelnom projekcijom se podudarne duˇi slikaju u podudarne.4 (Tales). = OQ1 OQ2 P1 Q1 P2 Q2 Q1 P1 Q2 P2 • Simetrala unutraˇnjeg ugla dijeli naspramnu stranicu u odnosu u kojem s su preostale dvije stranice. C i q u A . B . BC BC Paralelna projekcija ˇuva odnos duˇina disjunktnih duˇi. AB AC BC Odnos odgovaraju´ih stranica u posmatranim trouglovima se naziva koc eficijent sliˇnosti. Za trouglove ABC i A B C kaˇemo da su sliˇni z c ako su im svi uglovi jednaki i sve stranice proporcionalne. = . c z Svi krugovi i svi kvadrati su sliˇni.3. t3 paralelne prave koje sijeku p u taˇkama A. C .3 Sliˇni trouglovi c Sliˇnost: Dvije geometrijske figure su sliˇne ako se homotetijom (ravnomc c jernim smanjivanjem ili pove´avanjem) od jedne moˇe dobiti druga figura. Drugim rijeˇima c ABC A B C ako i samo ako je AC BC AB = = . 4. Q2 tada je OP1 OP2 OP1 OP2 OQ1 OQ2 = .4.5. z • Podjela duˇi u zadanom omjeru. Tada c je AB AB = . Sve elipse nisu sliˇne. c z z POSLEDICA 4. B. Paralelna projekcija je bijekcija. ∠C = ∠C i Podudarni trouglovi su sliˇni. z TEOREMA 4. t2 .6. Dvije posljedice Talesove teoreme • Neka se prave p i q sijeku u O (p ∩ q = O). Neka su p i q dvije koplanarne prave i neka su t1 . c c DEFINICIJA 4.3. c 20 . c ∠A = ∠A . ∠B = ∠B . Sliˇni trouglovi c TEOREMA 4. Q1 odnosno P2 .

¯u • Dva trougla su sliˇna ako su im proporcionalne dvije stranice. ti trouc glovi su sliˇni.3. a uglovi c izmed njih podudarni. c • Dva trougla su sliˇna ako su im proporcionalne dvije stranice. Sliˇni trouglovi c Teoreme o sliˇnosti trouglova c • Ako su svi odgovaraju´i uglovi u dva trougla podudarni. c 21 . c • Ako su svi odgovaraju´e stranice u dva trougla proporcionalne. a uglovi c naspram ve´e od njih podudarni.4. ti trouglovi su c sliˇni.

N. U ABC je DE||BC. Zadaci 4. U ABC taˇka O ie poloviˇte teˇiˇne duˇi BE. ¯i z c z 9. Duˇi DC i AE se z sijeku u F . pri ˇemu je D. c nad OD. G ∈ AC. 8. Q. U ABC. Ako je AG = 6 i c c GE = 4. Prava AE sijeˇe c z c dijagonalu BD u taˇki G i pravu DC u taˇki F . Taˇka c c E je na strani CB tako da je CE : EB = 1 : 4. z 3. c z 2. Odredi z c uglove u trouglu ABC. OF = 5.4. Koriste´i vektore dokaˇi teoremu o srednjoj liniji u trouglu. c Ako je AF = 4 a F D = 6 nad DB. Odrediti CF : F D. Dokaˇi da su ti vektori c c z mogu podijeliti u dva para suprotnih vektora! 4. Na strani BC u ABC je zadana taˇka A1 tako da je BA1 : A1 C = c 2 : 1. P. ¯i 5. Prava AO sijeˇe BC c s zs z c u D.F E||DC. nad EF . Zbir ˇetiri jediniˇna vektora je nula vektor. Duˇ AB je podijeljena taˇkama K i L tako da je AL2 = AK · AB. AO = 12. Odrediti vezu izmed AO i OD. 22 . a prava CO sijeˇe AB u F . Neka su M.4.4 Zadaci 1. E. U kojem omjeru teˇiˇna duˇ iz tjemena C dijeli AA1 ? zs z √ 7. taˇka D se nalazi na BA i vrijedi BD : DA = 1 : 2. F ∈ AB. S redom poloviˇta stranica nekog ˇestougla. Duˇ AP je podudarna sa AL. U paralelogramu ABCD. R. ¯i ¯u 6. Dokaˇi da je P L simetrala ugla ∠KP B. Ako je CO = 15. s s −→ − − → − → Dokaˇi da je M N + P Q + RS = 0. z 10. taˇka E je na duˇi BC. Duˇ BE dijeli ABC na dva sliˇna trougla sa koeficijentom 3.

na polovini hipotenuze akko je ABC pravougli a izvan s trougla akko je ABC tupougli. • Kruˇnica sa centrom O i polupreˇnikom r je skup z c svih taˇaka u ravni koje su od taˇke O udaljene taˇno r. centralni i periferijski ugao.1.1 O krugu i kruˇnici z DEFINICIJA 5. • Preˇnik je tetiva koja sadrˇi centar. c ¯u • Ugao izmed tangente AB i tetive je jednak periferijskom uglu nad lukom AB. 23 . X) = r} z z c z • Tetiva kruˇnice k je duˇ kojoj krajnje taˇke leˇe na k.2. Posljedice ove teoreme su • Svi periferijski uglovi nad istim lukom su jednaki. Zadatak: Odrediti geometrijsko mjesto taˇaka iz kojih se duˇ AB vidi pod c z uglom α.LEKCIJA 5 Peta lekcija 5. c z • Kruˇni luk. Periferijskui ugao je jednak polovini centralnog ugla nad istim lukom. • Ugao nad preˇnikom je pravi. z TEOREMA 5. c c c k(O. • Centar opisane kruˇnice u ABC je unutar trougla akko je trougao z oˇtrougli. r) = {X ∈ E2 d(O.

.2. Ako z c z prave p i q koje sadrˇe T sijeku k u P1 i P2 . r) i neka je T taˇka u ravni kruˇnice k. . z TEOREMA 5. 5. Tangentne duˇi iz iste taˇke su podudarne.2 Kruˇnica i mnogouglovi z Tangentni mnogougao=sve stranice dodiruju kruˇnicu. CA u taˇkama z c R. odnosno Q1 i Q2 .3 Potencija taˇke obzirom na kruˇnicu c z Neka je zadana kruˇnica k(O.5. z c Zadatak: Neka upisana kruˇnica dodiruje stranice AB. Izrazi duˇi AQ.3. Cetverougao ABCD je tangentan akko su sume duˇina z naspramnih stranica jednake. Tada je z T P 1 · T P 2 = T Q1 · T Q2 . z ˇ TEOREMA 5.4. Cetverougao ABCD je tetivan akko je suma naspramnih ◦ uglova jednaka 180 . Dakle. ne zavisi od c z prave. ovaj proizvod zavisi samo od taˇke T i od kruˇnice. Tu vrijednost nazivamo potencija taˇke T obzirom na kruˇnicu k.6.r) : E → R definisana c z sa Ptk(O. b. U ABC vrijedi OS 2 = r2 − 2rρ 24 . c z 2 Potencija tˇke obzirom na kruˇnicu je funkcija Ptk(O. Tetivni mnogougao=sva tjemena pripadaju kruˇnici. Q. z ˇ TEOREMA 5. . c. CQ preko stranica trougla a. BC.r) (T ) = OT 2 − r2 TEOREMA 5.5. . P. Kruˇnica i mnogouglovi z 5.

9. Oko oˇtrouglog trougla ABC je opisana kruˇnica k.4 Zadaci 1. 3. c U AGD visina iz G sijeˇe AD u E. B. U krug je upisan jednakostraniˇan trougao ABC. ˇ z 7. Neka je k pripisana kruˇnica za ABC koja dodiruje stranicu BC i z prave AB i AC. Tangente AC i DB su normalne jedna na drugu i sijeku se u taˇki G. P . Taˇka M se nalazi c c na luku BC kojem ne pripada taˇka A. z 4. Prava q c c sijeˇe krug u taˇkama B i D i pravu p u taˇki P izvan kruga. Odrediti duˇinu tangentnih duˇi iz taˇke A na kruˇnicu z z c z k. nad BC. EB = 12. 2. CE = 4 nad udaljenost taˇke E od kruˇnice. Oko kvadrata ABCD stranice a je opisan krug. Ako je AE = c 2. Poznato je da dijagonala BD polovi AC. c z 5. C s z sijeku k u taˇkama M. a kada se produˇi sijeˇe BC u c z c taˇki P . AD = 12. c z 25 . Dokaˇi da je ortocentar trougla ABC c z centar upisane kruˇnice za M N P . Ako je EB = 2. Ako je E proizvoljna taˇka na tom krugu odredi c AE 2 + BE 2 + CE 2 + DE 2 . Dokaˇi da je BP = P C. odredi c DF . Prava p sijeˇe krug u dijametralno suprotnim taˇkama A i C. Cetverougao ABCD je upisan u kruˇnicu. Zadaci 5.4. Ako je AB = 10. ¯i c z 6. N. Na pravu c c c q su povuˇene normale AE i CF . DC = 11 .5. ¯i 8. Dokaˇi da je u pravouglom trouglu zbir kateta jednak zbiru preˇnika z c upisanog i opisanog kruga. Dokaˇi da je M B +M C = M A. Visine iz A. a BD = 6. Tetive AB i CD su normalne i sijeku se u taˇki E.

Zadaci 26 .4.5.

c AB u ABC tada su prave AP . Ako su P. Neka je P taˇka na opisanoj kruˇnici oko ABC.2 (Ojlerova prava). z TEOREMA 6. Prava koja ih sadrˇi naziva se Simsonova prava. s z TEOREMA 6. O se naziva Ojlerova prava. z TEOREMA 6.4 (Apolonius). i vrijedi HT = z z ¯u 2T O.3 (kruˇnica devet taˇaka). Q iR taˇke na stranicama BC. z Taˇke simetriˇne ortocentru obzirom na poloviˇta stranica trougla leˇe na c c s z opisanoj kruˇnici.1 (Simsonova prava). CA i AB tada z su te taˇke kolinearne. BQ i CR konkurentne ako i amo ako je − − → BP − → PC − → CQ ·− → QA − → AR ·− =1 → RB 27 .1 Neke karakteristiˇne teoreme c c z TEOREMA 6. Srediˇta stranica. c z Zadatak: Taˇke simetriˇne ortocentru obzirom na stranice trougla leˇe na c c z opisanoj kruˇnici. B .5 (Ceva). podnoˇja z c s z visina i srediˇta duˇi koje spajaju ortocentar sa tjemenima leˇe na kruˇnici s z z z kojoj je centar srediˇte duˇi HO. Prava koja sadrˇi H. T je izmed H i O. Ortocentar. Ako je ta cka X na strani BC u takva da je BX : CX = m : n onda je ABC nAB 2 + mAC 2 = nBX 2 + mCX 2 + (m + n)AX 2 = (m + n)(AX 2 + BX · CX) ˇ TEOREMA 6. CA. T.LEKCIJA 6 ˇ Sesta lekcija 6. Ako su A . C podnoˇja normala i P na BC. teˇiste i centar opisane z kruˇnice u ABC leˇe na istoj pravoj.

Neka upisana kruˇnica dodiruje stranice BC. prave norc malne na stranice trougla u tim taˇkama su konkurentne ako i samo c ako je BP 2 − P C 2 + CQ2 − QA2 + AR2 − RB 2 = 0. Stjuardova teorema: Ako je X taˇka na BC u c ABC tada je BC · AX 2 = BX · AC 2 + CX · AB 2 − BC · CX · BX.6 (Menelaj). zadaci TEOREMA 6. a P proizvoljna taˇka u ravni tada je c P A2 + P B 2 + P C 2 = T A2 + T B 2 + T C 2 + 3P T 2 . Karnoova teorema: Ako su P. Ako su duˇine stranica trougla a. Q. 6. Ako je ABCD tetivan ˇetverougao tada je c AC · BD = AB · CD + AD · BC.7 (Ptolomej). Neka su P. BB i CC visine u ABC. dokaˇi da su te taˇke kolinearne. 6. Neka su AA .6. Neka je ta teˇiˇna duˇ iz tjemena A. AC. z 7. BB i CC . . R i S podnoˇja z normala iz A na AB. 5. R taˇke na stranicama BC. b i c. z 2. z c zs z z 3. dokaˇi da je z b2 c2 a2 t2 = + − . Te taˇke su kolinearne ako i amo ako je c − − → BP − → PC − → CQ ·− → QA − → AR · − = −1 → RB TEOREMA 6. Q. Dokaˇi da se presjek simetrale ugla i simetrale odgovaraju´e stranice z c nalazi na opisanoj kruˇnici. c CA. BQ i CR konkurentne. Ako su P. AC. AB u ABC.2. AC. a 2 2 4 4. Q iR taˇke na stranicama BC. Q. z 28 ABC u P. Lajbnicova teorema: Ako je T teˇiˇte trougla zs ABC.2 zadaci 1. AB u Dokaˇi da su AP . R. AB u ABC.

Ako su P. 29 .6. zadaci 8.2. Q i R kolinearne ako i samo ako su prave AA . BB i c CC konkurentne. Dokazati da su taˇke P. Dezargova teorema: Neka su ABC i A B C trouglovi u istoj ravni. Q i R redom presjeci pravih BC i B C . AC i A C te AB i A B .

zadaci 30 .6.2.

31 .LEKCIJA 7 Sedma lekcija-ponavljanje.

32 .

LEKCIJA 8 Osma lekcija 8.3. n ≥ 3. z Napomena: Kako pogoditi da li je neka taˇka ravni u unutraˇnjosti ili nije? c s Ako su poligoni P i Q takvi su njihove unutraˇnjosti disjunktni skupovi. zatvorena poligonska linija. s Pravilni poligoni-definicija.2. TEOREMA 8. Svaka zatvorena poligonska linija dijeli ravan na taˇno dva dijela. Polupravilan poligon (jednakoiviˇni-sve ivice) c 33 . postoji pravilan ntougao. Podjela poligona na naˇin opisan u prethodnoj teoremi se naziva trianc gulacija bez dodatnih tjemena. POSLEDICA 8. s TEOREMA 8.1 (bez dokaza). c Ograniˇen dio ravni sa poligonskom linijom se naziva poligon. prosta poligonska linija. Zbir unutraˇnjih uglova u n-touglu je (n − 2) · 180◦ . Svaki poligon se moˇe napisati kao zbir trouglova u kojima z su stranice jedino stranice ili dijagonale posmatranog poligona.1 Poligoni Definicije pojmova: poligonska linija. Za svaki n ∈ N. s definiˇemo njihovu sumu P + Q kao uniju ta dva poligona.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful