Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Preddiplomski studij

Semniarski rad iz kolegija: Sustavi za potporu odluivanju

Naslov rada: Ekspertni sustav za donoenje odluke o kupovini rabljenih automobila

Osijek, travanj 2010.

1

Sadraj:
1. Uvod to je ekspertni sustav?.......................................................................................3 2. Inteligentni sustavi..........................................................................................................4 3. Osnove ekspertnih sustava..............................................................................................5 3.1.Karakteristike ekspertnog sustava.............................................................................5 4. Ekspertni sustav za donoenje odluke o kupovini rabljenih automobila........................6 4.1.Reprezentacija znanja................................................................................................6 4.2. Stablo odluivanja Logic block.............................................................................8 4.3. Pitanja.....................................................................................................................12 4.4. Konana odluka zakljuivanje............................................................................14 4.5. Zakljuivanje s nepouzdanim znanjem..................................................................15 5. Zakljuak.......................................................................................................................16 6. Literatura.......................................................................................................................17

1. Uvod to je ekspertni sustav?

Ekspertni sustavi su raunalni programi koji imaju sposobnost savjetovanja. Oni su projektirani i razvijeni za rjeavanje zadatake teih problema na istoj razini kao to bi ih rjeavali kometentni pojedinci. Uz prednosti koje nude drugi tradicionalni oblici raunalnih programa, ekspertni sustavi imaju i druge prednosti: mogunost da nestrunjak radi posao strunjaka utedu vremena u obavljanju specifinih radnji pojednostavljenje nekih operacija automatsko ponavljanje Podjela ekspernih sustava: nesimboliki ekspertni sustavi (umjetne neuronske mree ANN) ES utemeljeni na obradi simbola (klasini) ES utemeljeni na probabilistikim mreama [1] Korisnik

Korisnik suelja

Stroj za zakljuivanje: -pravila interpretatora -strategija upravljanja

Baza znanja: -pravila -sklopovi -semantike mree

Baza znanja (radna memorija) -stanje sustava -poetno stanje -sadanje stanje -injenice

Slika 1. Nain rada ekspertnih sustava [1]

2. Inteligentni sustavi
Pod umjetnom inteligencijom se obino podrazumijeva interdisciplinarno podruje istraivanja, koje kombinira spoznaje i metode kognitivne psihologije i kompjutorskih znanosti u cilju razvoja umjetnih sistema koji bi postigli neke karakteristike ljudskog miljenja. Takvi sistemi trebali bi izvoditi operacije koje su sline ovjekovim sposobnostima uenja, zakljuivanja i donoenja odluka. Ovo je jedno od najzanimljivijih i najperspektivnijih podruja razvoja znanosti, budui razvojem novih generacija raunala sa sve veim mogunostima, granice razvoja ovog podruja teko je naslutiti. Psiholoke spoznaje olakavaju razvoj pojedinih elektronskih sustava, dok psihologija takoer dobiva mogunost objanjenja nekih svojih problema razvojem kompjutorske teorije i prakse. Neki klasini psiholoki problemi definiranja inteligencije i njezina mjerenja, perceptivnih zakona i dr., promatraju se u novom kontekstu. Sve su ee usporedbe ljudskog mozga i elektronikog raunala, te naglaavanje pojedinih slinosti i razlika. Struni sustavi (expert systems) su oni koji sadre znanje i mehanizme za rjeavanje problema koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju, i njihove ope karakteristike su rjeavanje sloenih problema, komuniciraju s ljudima na razliite naine, upotrebljavaju simbolike opise i manipuliraju njima, ispituju vlastite zakljuke i posjeduju odreenu koliinu fleksibilnosti. Struni sustavi su jo uvijek u razvojnoj fazi i s nedovoljno istraenom opom teorijom. Neka od podruja primjene strunih sustava su u medicinskoj dijagnostici, vojnom planiranju, upravljanju procesima, i sl. Jedno od najvanijih podruja istraivanja jesu vidni sustavi i strojno opaanje, tj. prerada ulazne informacije u podatke na temelju kojih stroj sainjava plan djelovanja. [3] Umjetni sustavi inteligentog sustava: Sposobnost prikupljanja i uporabe znanja Sposobnost postavljanja problema Sposobnost uenja, zakljuivanja i rijeavanja problema Sposobnost obrade i razmjene znanja

3. Osnove ekspertnih sustava

Ekspertni sustavi predstavljaju vii stupanj jezinih informacijskih sustava i kao takvi pripadaju podruju umjetne inteligencije. Nain izgradnje i funkcioniranja ovog sustava se umnogome razlikuje od web portala znanja, intranet / knowledge management sustava i digitalnih knjinica. U osnovi, ekspertni sustav predstavlja softver umjetne inteligencije koji se koristi za rjeavanje problema u koracima. Problemi se obino tiu tono odreenog podruja ije "znanje" inenjer znanja uz pomo ljudskog eksperta prethodno oblikuje te pohranjuje u bazu znanja ekspertnog sustava. Na osnovu tog "znanja" i opcije odabrane u prethodnom koraku, ekspertni sustav se odluuje na sljedei korak na putu ka rjeenju problema. Ekspertni sustav se u pravilu sastoji od baze znanja, dijela za procesiranje znanja, te korisnikog suelja (Slika 2). Korisniko suelje ima funkciju punjenja baze znanja novim faktima, te funkciju koritenja ekspertnog sustava od strane ne-eksperta. Znanje koje se pohranjuje u bazi znanja mogu biti opi faktografski podaci, znanja i heuristika znanja eksperta. [3]

Slika 2. Ekspertni sustavi [4]

3.1.

Karakteristike ekspertnog sustava

Glavne karakteristike ekspertnog sustava: jednostavno dodavanje novih znanja; fleksibilna strategija rjeavanja problema; visoki stupanj rjeavanja problema: mogunost objanjenja to je napravljeno i zato je napravljeno Automatsko zakljuivanje u ekspertnim sustavima odvija se kroz interpretaciju znanja, logike procedure, te moe mijenjati bazu znanja na temelju novo-izvedenih zakljuaka. Za svaki model zakljuivanja postoji adekvatna strategija kojom se kontroliraju i usklauju procesi pretraivanja baze znanja i zakljuivanja. [4]

4. Ekspertni sustav za donoenje odluke o kupovini rabljenih automobila

Ekspertni sustav za donoenje odluke o kupovini rabljenih automobila moe biti jako koristan osobama koje nisu kompetentna za kupnju automobila te im je potrebna dodatna pomo prilikom smanjenja izbora za donoenje odluke o kupovini rabljenih automobila. Ekspertni sustav obraen u ovom seminaru spada u tip problema dizajn.

4.1.

Reprezentacija znanja

Prvo se koristi tablica s atributima gdje su navedeni svi atributi i njihove vrijednosti te ishodi koji su potrebni za definiranje procesa donoenja odluke. Atributi (kriteriji) koriteni u ekspertnom sustavu su sijedei: Tablica 1. Popis atributa (kriterija) za odluivanje [vlastiti izvor] Model Godina automobila proizvodnje limuzina <2000. godina >=2000. godina Vrsta motora dizel Cijena automobila <20.000 kn >=20.000 kn Pogon Proizvoa Odluka VW Golf 6 Ibiza, Leon e 350 cdi BMW 5, BMW 7 Audi Q7, Audi A6 Jeep Cherokee

prednji

Volkswagen

karavan

benzin

zadnji

Seat

SUV

hibrid

4x4

Mercedes

BMW

Audi

Jeep

Zadatak dizajnera ekspertnog sustava, koji intervjuira korisnika, je dranje kontrole nad brojem pravila. To podrazumijeva kreiranje veeg broja logikih cjelina (blokova pravila), sa optimalnim brojem varijabli koje su znaajne prilikom razmatranja ciljne varijable. U programu Exsys Corvid prvo se u prozor Varijable (Variables) unose atributi i njihove vrijednosti koje se koriste u logikom bloku.

Slika 3. Prozor za unos varijabli [vlastiti izvor]

Reprezentacija znanja bazrana na logici: AKO kupac odabere model automobila limuzinu I kupac zahtijeva godinu proizvodnje izdan 2000. godine I kupac zahtijeva vrstu motora benzin I kupac zahtijeva cijenu automobila iznad 20.000 kn I kupac zahtijeva prednji pogon automobila I kupac zahtijeva proizvoaa automobila Seat TADA izbor automobila je slijedei: Seat Ibiza i Seat Leon

4.2.

Stablo odluivanja - Logic Block

Stablo odluivanja omoguuje prikaz znanja i zakljuivanja pomou znanja i zbog svojeg hijerarhijskog karaktera, stabla odluivanja su prirodna metoda za klasifikaciju objekata. U stablu, znanje se opisuje pomou skupa atributa nekog objekta ili problema. Vrhovi stabla opisuju testiranje atributa i nazivaju se i vorovi odluivanja. Ishodi testa (odluke) mogu biti da ili ne, a mogu biti i izbori izmeu vie od dviju moguih vrijednosti (npr. izbor jednog od ponuenih podruja vrijednosti atributa). Stabla odluivanje mogu imati i vie od dva odgovora na pitanje, odnosno vie od dvije grane koje izlaze iz jednog vora. Stabla odluivanja mogu se mehaniki prevesti u pravila tako da se za svaki vor odluivanja i svaki njegov ishod formira jedno pravilo. Tako se vor odluivanja Cijena automobila koji ima dva ishoda pretvara u sljedea dva pravila: AKO pitanje glasi Cijena automobila i odgovor je 15.000 TADA odluka je U naoj ponudi nema automobila ispod 20.000 kuna! AKO pitanje glasi Cijena automobila i odgovor je 45.000 TADA se postavlja pitanje Pogon automobila. Odlike stabala odluivanja: znanje je prikazano u kompaktnijem obliku nego kod pravila, ono je u tom obliku ujedno i itljivije u stablu odluivanja je mnogo lake pronai greke nego kod skupa pravila (konfliktna pravila, neke vrijednosti faktora nedostaju, redundantnost pravila) dijelove sloenih stabala odluivanja (npr. Pojedine izbore) moemo odvojeno opisati kao posebno stablo, to olakava i razvoj stabala odluivanja i njihovo testiranje. [2] Logiki blokovi govore na koji nain se dolazi do odluke. U njima se unose i mijenjaju pravila koja ine bazu znanja ekspertnog sustava. Npr. Uneseno je jedno od pravila npr. Model automobila: limuzina, slijedei korak je opcija IF BELOW zatim se upisuje Godina proizvodnje ispod 2000. godine i odluka: U naem asortimanu nema automobila starijih od 2000. godine. Zatim slijedi opcija SAME LAVEL i unosi se Godina proizvodnje iznad 2000. godine i ide se na IF BELOW te se upisuje Vrsta motora: benzin, dizel, hibrid te kod hibrida slijedi odluka THEN VARIABLE koja se dodjeljuje vrijednosti nekoj varijabli ako je uvjet IF ispunjen i tada se kreira prvo pravilo, odluka: Automobil koji moete kupiti je Toyota Prius!.

Stablo odluivanja ekspertnog sustava za donoenje odluke o kupovini rabljenih automobila

Model automobila limuzin Godina proizvodnje < 2000. god >= 2000. god

odluka: U naoj ponudi nema automobila starijih od 2000. godita! Vrsta motora dizel

Cijena automobila < 20.000 >= 20.000

odluka: U naoj ponudi nema automobila ispod 20.000 kuna! Pogon prednji Proizvoa VW odluka: Golf 6 Seat odluka: Ibiza, Leon zadnji Proizvoa Mercedes BMW Proizvoa Audi

odluka: e 350 cdi odluka: BMW 5 BMW 7 odluka: Audi Q7 Audi A6 odluka: Cherokee

4x4

Jeep

benzin

Cijena automobila < 20.000 odluka: U naoj ponudi nema automobila ispod 20.000 kuna! >= 20.000 Pogon prednji Proizvoa VW odluka: Golf 6 Seat odluka: Ibiza, Leon zadnji Proizvoa Mercedes BMW Proizvoa Audi

odluka: e 350 cdi odluka: BMW 5 BMW 7 odluka: Audi Q7 Audi A6 odluka: Cherokee

4x4

Jeep

hibrid

odluka: Automobil koji moete kupiti je: Toyota Prius!

karavan

Godina proizvodnje < 2000. god >= 2000. god

odluka: U naoj ponudi nema automobila starijih od 2000. godita! Vrsta motora dizel

Cijena automobila < 20.000 >= 20.000

odluka: U naoj ponudi nema automobila ispod 20.000 kuna! Pogon prednji Proizvoa VW odluka: Golf 6 Seat odluka: Ibiza, Leon zadnji Proizvoa Mercedes BMW Proizvoa Audi

odluka: e 350 cdi odluka: BMW 5 BMW 7 odluka: Audi Q7 Audi A6 odluka: Cherokee

4x4

Jeep

benzin

Cijena automobila < 20.000 odluka: U naoj ponudi nema automobila ispod 20.000 kuna! >= 20.000 Pogon prednji Proizvoa VW odluka: Golf 6 Seat odluka: Ibiza, Leon zadnji Proizvoa Mercedes BMW Proizvoa Audi

odluka: e 350 cdi odluka: BMW 5 BMW 7 odluka: Audi Q7 Audi A6 odluka: Cherokee

4x4

Jeep

hibrid

odluka: Automobil koji moete kupiti je: Toyota Prius!

10

SUV

Godina proizvodnje < 2000. god >= 2000. god

odluka: U naoj ponudi nema automobila starijih od 2000. godita! Vrsta motora dizel

Cijena automobila < 20.000 >= 20.000

odluka: U naoj ponudi nema automobila ispod 20.000 kuna! Pogon prednji Proizvoa VW odluka: Golf 6 Seat odluka: Ibiza, Leon zadnji Proizvoa Mercedes BMW Proizvoa Audi

odluka: e 350 cdi odluka: BMW 5 BMW 7 odluka: Audi Q7 Audi A6 odluka: Cherokee

4x4

Jeep

benzin

Cijena automobila < 20.000 odluka: U naoj ponudi nema automobila ispod 20.000 kuna! >= 20.000 Pogon prednji Proizvoa VW odluka: Golf 6 Seat odluka: Ibiza, Leon zadnji Proizvoa Mercedes BMW Proizvoa Audi

odluka: e 350 cdi odluka: BMW 5 BMW 7 odluka: Audi Q7 Audi A6 odluka: Cherokee

4x4

Jeep

hibrid

odluka: Automobil koji moete kupiti je: Toyota Prius!

11

Slika 4. Stablo odluivanja (Logic Block) za odluku o kupovini rabljenog automobila [vlastiti izvor]

4.3.

Pitanja

U ovom ekspertnom sustavu za odluku o kupnji rabljenih automobila koritene su statike i numerike varijable za postavljanje pitanja.

12

Slika 5. Statika varijabla [vlastiti izvor]

Slika 6. Numerika varijabla [vlastiti izvor]

13

4.4.

Konana odluka zakljuivanje

Zadatak mehanizma zakljuivanja jest da koritenjem injenica i pravila izvede niz akcija pomou kojih e pokuati dokazati neku hipotezu. Dva osnovna tipa zakljuivanja jesu ulanavanje prema natrag i ulanavanje prema naprijed: Zakljuivanje prema natrag: proces zakljuivanja izvodi se od zadanog cilja (hipoteze) pretraivanja prema injenicama. Ukoliko se cilj ne nalazi meu poznatim injenicama, tada se trae pravila iji se zakljuci mogu podudarati sa ciljem. Ako je takvo pravilo pronaeno ispituje se da li je ispunjena njegova pretpostavka, i to bilo podudaranjem klauzula iz pretpostavke s postojeim injenicama ili sa zakljucima nekih drugih pravila, itd. Ovaj se postupak ponavlja dok se ili dokae cilj, ili se pokae da cilj nije mogue dokazati. Zakljuivanje prema naprijed: zakljuivanje polazi od dostupnih injenica i ide prema moguim zakljucima, a moe i dokazivati cilj zakljuivanja (ukoliko je zadan). Ispituje se koji se sve zakljuci mogu dokazati na temelju postojeih injenica i pravila iz baze znanja. Mehanizam zakljuivanja funkcionira tako da se trae pravila ije se pretpostavke podudaraju s injenicama. Kada su dokazani svi uvjeti pretpostavke nekog pravila (podudaranjem s injenicama) tada zakljuak tog pravila postaje nova injenica koja se dodaje bazi injenica. Ta nova injenica moe omoguiti dokazivanje pretpostavke nekog pravila koje se prije toga nije moglo dokazati, time zakljuak tog pravila postaje nova injenica, itd. Kod ulanavanja prema naprijed moe se postaviti neki cilj (hipoteza) cilj je mogue dokazati ako se on podudara sa nekom od novo stvorenih injenica koje su dodane bazi injenica kao posljedica dokazivanja pravila kada je cilj dokazan, zakljuivanje je zavreno ukoliko nema zadanog cilja zakljuivanje traje sve dok se ne dokau sva pravila iz baze znanja koja je mogue dokazati. [2] Prikaz postupka zakljuivanja prema naprijed 1. Podudaranje - pokuava se podudaranje pretpostavki svih pravila sa injenicama iz baze injenica. 2. Razrjeavanje konflikata - ako se pretpostavke vie od jednog pravila podudaraju s injenicama iz baze injenica, tada treba izabrati pravila koja e se izvoditi. Izbor se radi prema nekoj od strategija za razrjeavanje konflikata. 3. Izvoenje - izvode se pravila izabrana u prethodnoj fazi, i zakljuci tih pravila dodaju se bazi injenica zatim se ide na korak 1.. Ukoliko je postavljen cilj, tada se ispituje da li je taj cilj dokazan podudaranjem s novostvorenom injenicom. Ukoliko je cilj dokazan, proces zakljuivanja je zavren. Ako nije, ide se na korak 1..
14

Slika 7. Konana odluka [vlastiti izvor]

4.5.

Zakljuivanje s nepouzdanim znanjem

Informacije koje eksperti imaju su esto nepotpune, nekonzistentne i nepouzdane. Ali, mnoge odluke se ipak temelje na takvim informacijama. Primjer: odluke o investiranju gdje su procjene cijena i potranje u budunosti nepouzdane. Budui su informacije nepouzdane, nepouzdane su i odluke temeljene na takvim informacijama. Ekspertni sustavi trebaju biti u stanju donositi zakljuke na temelju nepouzdanih informacija jer su i samo djelomino pouzdani zakljuci bolji nego nikakvi. Nepouzdanost se moe opisati kao nedostatak egzaktnog znanja koje bi omoguilo postizanje potpuno pouzdanih zakljuaka. Kod ekspertnih sustava izvori nepouzdanosti mogu biti razliiti: tekoe kod definiranja stupnja pouzdanosti znanja nepreciznost jezika injenica da je znanje u svojoj sutini dvosmisleno i neprecizno (opis rijeima: brzo, veliko, jako esto, ...) kombiniranje znanja raznih eksperata (mogu imati razliita ili ak kontradiktorna miljenja) Kod svih metoda prikaza nepouzdanih informacija osnovni postupak jest odreivanje vjerojatnosti (odnosno stupnja istinitosti, sigurnosti ili faktora pouzdanosti) to je proces izbora toke na skali, npr. cijelog broja u podruju od 0 do 1. Nakon to su te vrijednosti dodijeljene skupu temeljnih dogaaja, moramo nai metodu za raunanje sastavljenih dogaaja. [2]

15

5. Zakljuak
Kako sama auto industrija obuhvaa iroko podruje, ekspertni sustav za odluku o kupovini rabljenog automobila sigirno nalazi svoje mjesto u odreenim segmentima te industrije. Donedavno je u Hrvatskoj postojao trend kupnje novih automobila, ali trenutana ekonomska situacija u dravi mnoge je sprijeila da izaberu svog novog limenog ljubimca. Ljudi se okreu tritu rabljenih automobila traei ono najbolje to se moe kupiti za novce kojim rapolau. Za razliku od kupnje novog automobila, kupnja rabljenog zahtjeva ipak odreeno znanje i poznavanje ovog trita. Ovdje Ekspertni sustav za donoenje odluke pri kupnji rabljenog automobila moe biti od velike pomoi jer pomae kupcu da po najvanijim kriterijima suzi izbor na samo dva ili tri automobila koji odgovaraju njegovim osobnim preferencijama. Ovaj sustav mogao bi se implementirati u internet stranice auto kua gdje bi se posjetiteljima pruila struna pomo pri izboru automobila i tako ih privukli da kupe autombil za koji su sigurni da im odgovara. Jer zadovoljan kupac je vjeran kupac i dobra preporuka na ovom tritu od velikog je znaaja za ugled auto kue. Jo jedna mogunost praktine primjene ovog ekspertnog sustava je i na internet stranicama auto oglasnika. Na stranicama oglasnika postoje sustavi koji omoguavaju da si korisnici malo olakaju izbor traenog automobila. Ti sustavi se koriste samo s par atributa koji suavaju izbor na sto ili vie automobila to i nije od velike pomoi nekome tko prvi put kupuje atomobil, ali i iskusnijim vozaima. Ovdje dolazi do izraaja prednost Ekspertnog sustva za pomo pri odluci o kupnji rabljenog automobila jer raspolae veim brojem kriterija koji ne razvrstavaju automobile samo ugrubo, nego je orjentiran kupcima i njihovim individualnim zahtjevima kao to je boja automobila, pogon, broj sjedala i sl. to ovom ekspertnom sustavu daje prednost ispred ostalih koji se trenutno koriste na tritu rabljenih automobila.

16

6. Literatura
[1] Prof.dr.sc. N. Bogunovi, Nastavni materijali za predavanja iz kolegija Ekspertni sustavi www.zemris.fer.hr/predmeti/tes/Uvod.ppt 14.4.2010. [2] Prof.dr.sc. V. eri, Nastavni materijali za predavanja iz kolegija Ekspertne sustave http://web.efzg.hr/dok/INF/Ceric/spo/ekspertni_sustavi.pdf 11.4.2010. [3] Prof. dr. sc. H. Gold, Ekspertni sustavi u prometu, Uvod www.fpz.hr/~goldh/DRSTUDIJ/.../4005-ESUP-200910-01-Uvod.pdf 14.4.2010. [4] Prof dr.sc. S. Knezi, Nastavni materijali za predavanja iz kolegija Ekspertni sustavi sustavi temeljeni na bazama znanja http://www.gradst.hr/katedre/ortegr/nastava_knezic/ekspertni_sustavi.htm 14.4.2010.

17