NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA U ovim pravilima sadržana je suština i osobenost ZPP po kojima se on razlikuje od svih drugih postupaka : Načelo

dispozicije Lat.rijeci dispozitio = raspolagati, razvrstati U GPP –u dispozicija se svodi na ovlascenja stranaka: Da odluce da li ce traziti sudsku zastitu i ostvarenje svojih prva, tj.da li ce pokrenuti sudski postupak, nastaviti ga ili odustati od njega Da odredjuju predmet i oblik sudske zastite Da slobodno raspolazu predmetom spora Nacelo dispozicije u parnicnom postupku nadovezuje se na ono nacelo materijalnog prava koje se ispoljava u slobodi zasnivanja, mijenjanja i gasenja subjektivnog prava, te koriscenju , ostvarivanju i odricanju od tih prava. Time sto subjektu povrijedjenog prava pripada trazenje zastite. Ovaj postupak se bitno razlikuje od krivicnog (koji se po pravilu pokrece po sluzbenoj duznosti ex officio) Pravilo dispozicije svodi se na tvrdnju : nema parnice bez tuzbe tuzioca tj.u ZPP-u se kaze „parnicni postupak pokrece se tuzbom“. Ovo pravilo trpi izuzetak u bracnim sporovima u kojima se resava uz glavnu stvar. Stoga je rijec o pravilu a ne o izuzetku. Ovo nacelo prisutno je kod odrzavanja parnice u toku, jer od volje stranaka zavisi da li ce se jednom pokrenuta parnica voditi do kraja tj.do donosenja odluke ili ce se zavrsiti prije njenog donosenja. Ovo nacelo dovodi i do mirovanja postupka. Ono je izrazeno i u postupku po zalbi i uopste pravnim ljekovima kako preko odredjivanja granica u kojima se pobija odluka tako i u raspolaganju sa pravnim lijekom. Posto ga moze povuci (odustati od njega ) sve do odlucivanja. Nacelo dispozicije se ovdje osporava u pravu tuzioca da odredi oblik i obim zastite. (sa obzirom na promjenjivost tuzbenog zahtjeva, postoji mogucnost tuzioca da umjesto prvobitnog zahtjeva, postavi drugi. Tj.preinarci tuzbu. Ovo nacelo ide dalje ka vezanosti suda na zahtjev. Rimsko pravilo: ne eat index ultra et extra petit partium = ne ici iznad, ispod i mimo tuzbenog zahtjeva. Sto znaci da sud ne moze odlucivati o necemu sto nije predmet spora i dosuditi tuziocu vise od toga nego sto je trazio. Ali sud ostaje u granicama petituma, ako tuziocu dosudi manje nego sto je on trazio, jer je u tom slucaju zahtjev u jednom dijelu usvojen, a u drugom odbijen. Raspolagananja u parnici do kojih dolazi voljom stranaka (neposredne parnicne radnje) npr odricanje od tuzbenog zahtjeva i povlacenje tuzbenog zahtjeva protivtuzbe ili povlacenje protivtuzbe , opredjeljena su pravilima dispozicije. Dispozitivnost nalazimo u poravnanju ili priznanju tuzbenog zahtjeva, izricitom ili precutnom RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO U parnici,sud procesnu gradju prikuplja u toku trajanja rasprave, dokazivanjem, slijedom navoda stranaka. Rimljani su to sazeli u pravilu: ludex iudicat secundum allegata et probata partium. Izuzetno, u nekim posebnim parnicama i odredjenim situacijama opste parnice, moze se odlucivati i bez rasprave npr u postupku izdvajanja platnog naloga ili zaslucaj priznanja ili neopravdanog izostanka sa prvog rocista za glavnu rapravu Rasprava kao pravilo modernih gradjansko-sudskih postupaka , ispoljila se iz potrebe dijaloga, u kome su skrivena nastojanja da se iznosenjem suprotnih gledista dodje do sinteze U modernim pravima raspravno nacelo se koriguje sa nacelom sudskog upravaljanja postupkom. Tu sud umjesto da pasivnog posmatraca postaje aktivni sudionik u toku cijelog postupka , pa i u

prikupljanju i formiranju procesne gradje, jer odredjuje od ponudjenih cinjenicnih navoda one koje valja utvrditi i odabira dokaze kojima se potkrepljuju i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev , kao i cinjenice kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika. ZPP : „Stranke su duzne da iznesu sve cinjenice na kojim zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice“ U teoriji se raspravlja – da li sud uzima za procesnu gradju onu cinjenicu do koje je dosao prilikom izvodjenja dokazivanja, cak iako stranke na nju ne ukazuju. Po jednom sud u pogledu odlucivanja moze uzeti takvu cinjenicu samo ako je stranke navodno istaknu. Drugi misle da je sud duzan uzeti takvu cinjenicu u obzir , cak i kada stranke ne ukazuju, jer odluka treba da pociva na istini. To misljenje prihvata nas ZPP „sud sudi po svom uvjerenju, na osnovu svjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezulatata cjelokupnog postupka.“ U pravima u kojima se pravilo „index indicare secundum alegata et probata partium“ totalno primjenjuje , uloga suda u prikupljanju dokaza, svedena je na pasivnog posmatraca sve do donosenja odluke odn dok stranke ne konstatuju da su zavrsile sa prikupljanjem procesne gradje. To je slobodnije shvatanje parnice, koja se ne srece u kontinentalnim pravima, a u precedentnim je bilo pravilo pocetkom 19vijeka. U modernim parnicnim postupcima rasprava je nezaobilazna pa iako ima istraznog nacela ono je izuzetak. To je logicno kao pravila da priroda subjektivnog prava koja se stite u parnici odredjuju pravila zastite. Ta subjektivna prava su dispozitivna , sem u izuzecima rasprava je logicna posljedica dispozitivnosti , jer nacelo dispozicije sputava sud da se samoinicijativno koristi cinjenicam koje su mu u znanju , ako na njih stranke ne ukazuju. Ovo se ne odnosi na pretpostavke za sudjenje , jer o njima sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem parnicnom postupku istraznog nacela i kada ima ono je ogranicenog obima, tj nema neogranicenu primjenu. Prema ZPP sud je ovlascen da izvede dokaze o sporinim cinjenicama, koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje, npr ako je ocigledno da stranke ne iznose cinjenice koje su protivne pravu i moralu tudjim pravima npr sa tudjom najcesce drzavnom svojinom.Mimo ovog prisustvo istraznog nacela ne bi imalo pravno politickog opravdanja, jer se dispozitivni karakter preko nacela raspravnosti proteze za vrijeme trajanja cijele parnice Prisustvo istraznog nacela je potreba jer omogucava uskracivanje zloupotreba nacela dispozicije u toku i prije postupka. NAČELO OBOSTRANOG SASLUŠANjA STRANAKA Audiatur et altera pars – sto znaci da je u svakoj fazi postupka stranci data mogucnost da se brani od neopravdanih predloga i zahtjeva protivne stranke , koja je u blagovremenom obavjestavanju o cinjicnim navodima predlozima i zahtjevima protivne stranke. Sud ce svakoj stranci pruziti mogucnost da se izjasni o navodima i zahtjevima protivne stranke- ZPP U afirmaciji ovog nacela sadrzana je i kontradiktornost cija je smisao u obavezi suda da strankama pruzi priliku da se izjasne o tvrdnjama i predlozima protivnika. To je pravo stranke a ne njena duznost, jer propustanje ove mogucnosti je njena volja, nju posljedice pogadjaju, sto ne iskljucuje sud od daljeg rada U raspravljanju u odsustvu jedne od stranaka je pravilo o negativnoj litiskontentaciji ( po kome sud uzima kao da je osporena cinjenica koju je protivnik iznio u odsustvu odsutnosti druge strane, pa je volja utvrdjivati) U teoriji ima razlicita razmisljanja. Po jednima cinjenice na koje se ukazuje u odsutnosti jedne od stranaka treba cijeniti kao priznate- pricip afirmativne litiskontentacije. Po drugima treba uzeti princip neopredjeljenog stava prema pasivnosti strana tj.vodeci racuna o svim okolnostima , sud

rasprave kad zakon to ne dozvoljava. Tako se uvodi degradacija u sudskom redu. pravicnoscu. odmjerenost i logicnost svakog dokaza posebno i svih zajedno . Do povrede dolazi i kada je stranci uskracena mogucnost da raspravlja pred sudom. Dokazna sredstva se kod slobodne ocjene dokaza ne rangiraju. Ova ocjena dokaza iskljucuje dokazivanje odredjene vrste cinjenica. Kontradiktornost se provlaci krioz cijeli postupak. On je ovlascen na ove radnje. Npr za slucaj presude na osnovu izostanka. uprkos treceg koji istice sasvim obrnuto i vecom argumentacijom i boljim opazanjem. U okviru slobonog sudijskog uvjerenja cinjenica se uzima kao dokazna . a da se ne izjasnjava dr. ali ni tamo bez izuzetka jer npr moze se voditi postupak radi osiguranja dokaza bez preslusanja protivnika. Tako je po njoj istina ono sto potvrdjuju iskazi svjedoka. Izuzetak je i postupak po platnom nalogu Ovo pravilo je zlatno pravilo i dr. Bez znacaja je broj izvedenih dokaza jer dokazna snaga dokaznog sredstva se cijeni zavisno od okolnosti svakog konkretnog slucaja i nezavisno od broja izvedenih dokaza. donosenje odluke bez gl. logicnoscu. tj da se daju proizvoljni razlozi koji ne objasnjavaju odluku. Ovo nacelo ne dolazi do izrazaja u fazi ocjene dopustenosti tuzbe sve dok se o njoj odlucuje prije dostavljanja tuzbe tuzenome. npr. kako i prije pripremnog rocista tako i na njemu. Ta dostava je licna. jer su van njega mogucnosti zloupotrebe. U postupku po pravnom lijeku ovo nacelo je izrazeno kroz duznost suda da primjerak pravnog lijeka dostavi na odgovor drugoj strani. kada stranku zastupa lazni punomocnik. Ukoliko slobodno sudijsko uvjerenje ne bi bilo uslovljeno savjesnim radom. svako je jednakog znacaja i mogu se koristiti za potvrdju postojanja odn nepostojanja bilo koje cinjenice. Medjutim uprkos tome desava se da pravi razlozi izostanu.propustanjem dostavljanja. kako u pogledu osnovanosti. Slobodnom sudijskom uvjerenju kao modernom pravilu parnice je predhodila zakonska (legalna) ocjena dokaza. i dr bilo bi prostora zloupotrebe Garancija nepristrasnosti u ocjeni dokaza je u duznosti suda da uz ocjenu iznese razloge. Tuzeni se od dostavljanja tuzbe. brizljivost. koja ima izuzetke. Nacelo obostranog saslusanja je pravilo parnice . Takva ocjena pretpostavlja savjesnost.dokazno sredstvo. a zasnivala se na pravilu „o ocjeni dokaza voljuje norma“. a sve u okviru slobodnog uvjerenja suda. U ocjeni dokaza je sadrzan odgovor na pitanje koje sporne cinjenice postoje odn ne postoje odn koje su dokazne a koje nisu. Ova dva principa (negativne i afirmativne ) litiskontentacije imaju i prednosti i mane. U takvim pravima je i zakletva.strana. u kojoj je izuzetno afirmisano pravilo afirmativne litiskontentacije(jedini slucaj presuda na osnovu izostanka). NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – slobono sudijsko uvjerenje Parnica se zavrsava donosenjem odluke nakon ocjene dokaza. Replika pretpostavlja osvrt druge strane. tako i u pogledu dopustenosti.postupaka. Ona je pocivala na formalnoj logici. u kome je prisutan jedan izuzetak a to je : ako tuzeni ne ospori podneskom tuzbeni zahtjev i izostane sa pripremnog rocista odn prvog rocista za gl. samo ako iz ocjene dokaza slijedi da je tvrdnja kojom je ona iznesena istinita tj kada ti dokazi potvrdjuju tu tvrdnju. . kao i izricati odluka o privremenim mjerama.raspravu (ako pripremno nije odrzano) sud uzima cinjenicne tvrdnje prisutnog tuzioca bez dokazivanja. Ovo pravilo ne vazi kada se odlucuje o sukobu nadleznosti jer se odlucuje bez prisustva stranaka. dokaznim sredstvima koja nisu propisana za te cinjenice.slobodnom ocjenom zakljucuje da li cinjenicu iznesenu u odsustvu protivne stranke treba uzeti za priznatu ili osporenu. Pominjemo jer predhode ili su uz parnicu. moze izjasniti o navodima tuzbe. Povreda ovog nacela je bitna povreda apsolutnog karaktera i dovoljan razlog za ukidanje prvostepene odluke po zalbi.

pa joj se dopusta da se moze sluziti novim cinjenicama u postpku pred drugostepenim sudom. kako strankama. Po njoj se ne moze ukazivati na cinjenice niti ih utvrdjivati mimo prvostepenog postupka. Pri tom se mora cuvati kapcioznih i sugestivnih pitanja. vec da se umjesto toga procitaju zapisnici o vec izvedenim dokazima. a to nije ucinila u namjeri da drugu stranu izlozi vecim troskovima onda je mogu pogadjati troskovi koji se odnose na taj dio. Moderna prava ne poznaju eventualni maximum. jer iskljucuje mogucnost da se isticu nove cinjenice pred drugostepenim sudom. i predlozi nove dokaze tako sve dok se rasprava ne okonca. u krajnjem. tako i svjedocima i vjestacima. U ovom pravilu je rizik za istinitu podlogu.rasprave. uprkos toj teznji. Treba razlikovati da li je propust namjeran ili nije. u protivnom bi propust stranke da ukaze na sve cinjenice pred prvostepenim sudom imao za posljedicu neadekvatnu odluku. U tome je sadrzano nacelo jedinstva gl. cinjenicama oznacavanjem odgovarajucih dokaza. Ovo nacelo dolazi do izrazaja preko duznosti suda da postavljanjem odgovarajucih pitanja . U modernim pravima se namjeran propust najcesce kaznjava teretom troskova za naknadno istaknute predloge bez obzira na ishod spora. kao i da se ne vrsi uvidjaj. tj ne mogu se isticati cinjenice u drugostepenom postupku. Zbog toga ovo pravilo kod nas ne vazi jer stranka laik sama moze sama da vodi postupak. Ovo nacelo se obezbjedjuje i duznoscu suda da na drugom i daljim rocistima radi u istom sastavu. I pored teznji ovo nacelo nije u ZPP konsekventno sprovedeno. rasvjetlili cinjenicno stanje sto je moguce bolje. Za slobodnu ocjenu dokaza od prvorazrednog znacaja je i neposrednost ( u kojoj je potreba da ocjena dokaza bude data pod neposrednim utiskom rezultata dokazivanja. U pravima gdje se parnica vodi posredstvom advokata taj rizik je neznatan. a uz saglasnost stranaka novi sudija moze odluciti da se ne saslusavaju vec saslusani svjedoci i vjestaci. Razlozi istine ovlascuju stranke da u postupku po zalbi iznose nove cinjenice i predloge.raspravu odlaze zbog nemogucnosti da se izvedu svi dokazi. Za slucaj da iz opravdanih razloga dodje do promjene (sudije) jedinstvenost se obezbjedjuje raspravom od pocetka sa novim sudijom. Sve to upotpunjuje i usmenost kao pravilo izvodjenja dokazivanja. To je u potrebi i nacela neposrednosti. na prvom rocistu za glavnu raspravu. cesto se desava se rociste za gl. (metoda strogog zakonskog rada). o cemu sud donosi odluku u dijelu o troskovima. Sva rocista se zakazuju u cilju dokazivanja i raspravljanja u predmetu spora i cine glavnu raspravu. Ako ih je mogla upotrebiti u prvostepenom postupku.Ovim nacelom se potvrdjuje i nacelo istine. Zbog ekonomicnosti postpka. NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE Preko nacela koncentracije istaknuta je teznja da se parnica zavrsi sto prije. Da se cini jasno. To ne utice na pravo stranke da na sledecem rocistu iznese nove tvrdnje i cinjenice. u prvostepenom postupku sadrzano je nacelo koncentracije procesne gradje Ozivotvorenju ovog pravila stranke doprinose podnosenjem pripremnih podnesaka sa novim navodima. NAČELO KONCENTRACIJE PROCESNE GRAĐE U teznji da se kompletna procesna gradja iznese i raspravi po mogucnosti vec na prvom rocistu za glavnu raspravu ili u drugostepenom postupku. Za pripremu se rezervise vrijeme ciji se dio ostavlja svakoj strani radi izjasnjavanja na navode iz podnesaka ove druge. kratko i sazeto. NAČELO SAVJESNOG KORIŠDENjA PROCESNIM PRAVILIMA . Sve to opredjeljuje beneficium novorum.

Zastupljeno je shvatanje da stranka moze da iznosi tvrdnje u ciju istinitost sumnja. Tuzilac znajuci da ne postoji pravo koje trazi. iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi osnovanosti tuzbenog zahtjeva.Ovo nacelo je u postenju i savjesnosti. Stoga ako stranka kaze da u nesto sumnja sud i takve tvrdnje dokazuje jer ih dr. raznih pobuda da napakosti drugoj strani. kako u odnosu na radnje koje se preduzimaju. zloupotrebom prava trazenja sudske zastite itd. izlozi je troskovima ili neosnovano ostvari neki interes.stranka nije priznavala.Svodi se na zahtjev da se spor brzo razrijesi. Npr povodom nekretnine koja pripada drzavi a kojoj su stranke pomedjasi. druga je izlozena posebnim naporima da otkloni lose posljedice takvog prekoracenja. Prekoracenjem nacela dolazi se do povrede postupka. u zelji da izdejstvuje izvrsni naslov. stranke mogu postici zastitu za povrijedjeno pravo odn odbraniti se od zahtjeva ako je on neosnovan. pa njeno uvjerenje da je spor rijesen zloupotrijebi dolaskom na rociste trazeci od suda donosenje presude na osnovu izostanka. Obje stranke mogu pokusati da obmanu sud. a ne da ih precutkuju Stranke iznose sve cinjenice onako kako su se po njima stvari dogodile Stranka ne osporava tvrdnje protivnika za koje zna da su neistinite Duznost kazivanja istine odnosi se i na zastupnika. Tuzilac zloupotrebljava pravo na trazenje sudske zastite kad podnoseci tuzbu pokrece postupak bez razloga. tako i na one koje se primaju k znanju. nego su gola nagadjanja. procesnom prevarom. Ako se stranke tako ne ponasaju zloupotrebljavaju procesna pravila. Vidovi nepoštenog parnicenja Stranke mogu zloupotrebljavati pravilo savjesnog i postenog parnicenja na vise nacina: nr prividnom parnicom. Postenje i savjesnost stranaka je da se koriste procesnim pravom. Samo dosljednim parnicenjem. Najcesce zloupotrebe su u smisljanju radnji radi odugovlacenja postupka. pri cemu ne bi smjela ici tako daleko da iznosi i tvrdnje koje nemaju nikakav oslonac. Ona obuhvata da: Stranke iznesu sve cinjenice koje mogu biti odlucucjuce za ishod spora . U oba slucaja to je pokusaj porcesne prevare. Do prividne parnice dolazi kada se stranke unaprijed dogovore da tuzilac podnosenjem tuzbe povede parnicu o necem sto mu ne pripada i protiv lica kome ne pripada pravo da osporava tuziocevo trazenje. NAČELO PROCESNE EKONOMIJE Da se spor rjesi sa sto manje izdataka I troskova. U pogledu aktivnog drzanja stranke zakonodvac je jasan: stranka moze da prizna ili da porice. Procesnoj prevari stranka vodi npr ako drugu navede na vansudsko poravnjanje u vrijeme po dostavljanju poziva za pripremno rociste. Prekoracenjem jedne stranke. Npr nudjenjem novih dokaza za koje je stranka svjesna da nece doprinijeti drukcijem uvjerenju ZPP-om je predvidjena duznost stranaka da govore istinu. kako bi nakon toga zajednicki podijelili plijen. Ako porice istinitost potivnikovih tvrdnji onda se one dokazuju ako potvrdi tvrdnju koja je za nju nepovoljna sud je ne dokazuje izuzev ako stranka priznanjem ide tome da raspolaze zahtjevom protivno ZPP-u. STRANKE U PARNICI . Otklanjanje je skopcano sa posebnim troskovima. na sud to ima domasaja jer se izlaze posebnom angazovanju. Prekoracenja pravila postenog i savjesnog parnicenja protivna su cilju parnice. Tuzeni iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi ka tome da se tuzbeni zahtjev odbije.Vazi od pocetka pa do kraja sudjenja.

Za slucaj smrti stranke u taj polozaj po sukcesiji dolaze nasljednici. Njihovi interesi su suprostavljeni : tuzilac(actor) trazi da mu se pruzi zastita . Razlika je zatim u mogucnostima stranacke sposobnostima po samom zakonu jer javni tuzilac moze pokrenuti parnicni postupak po samom zakonu. Sposobnost biti parnicna stranka – stranacka sposobnost Stranka u postupku moze biti svako fizicko i pravno lice. dok su ostali sekundarni procesni subjekti ili ucesnici u postupku Stranke u postupku su : tuzilac i tuzeni. tvrdeci da on to pravo ne vrijedja ili da ono tuziocu ne pripada. Ona je sira od pravne sposobnosti jer pripada i stranci po duznosti. Fizicka lica je sticu rodjenjem. Ako je nedostatak uocen u toku postupka. Parnicna sposobnost . Stranke po duznosti U procesno pravnoj teoriji se raspravlja o procesnom polozaju lica koja vode spor po sluzbenoj duznosti o tudjem pravu npr javnom tuziocu.Tuzeni. a bice to ako podnese tuzbu (tuzilac). s tim da se tuzilac moze povuci i povlacenjem tuzbe . U ovim polozajima stranke ostaju dok traje postupak. Materijalno pravno – pojam stranke odredjen je materijalno pravnim odnosom. kao i onda kada tuzilac nema nikavo svoje pravo prema tuziocu. a gube je brisanjem. tuzilac i sud – primarni procesni subjekti. dok za tuzenog ta mogucnost ne postoji. Polozaj tuzioca stice se podnosenjem tuzbe. koje moze biti nosilac procesnih prava i duznosti. preduzete parnicne radnje su nepunovazne i tuzba se odbacuje. Po jednima ovim subjektima se priznaje procesni polozaj stranke. a tuzenikadostavljanjem mu tuzbe. Poistovjecuje se sa pravnom koja za razliku od nje moze biti ogranicena ili neogranicena. Veliki nedostatak ovog gledanja je sto se pojam stranke ne moze objasniti za slucaj kad sud odbije tuziocev zahtjev. Sem toga. Ona je potpuna i neogranicena. U nasem pravu zakonskim propisima je odredjeno u kojim slucajevima ce procesni subjekat koji preduzima radnje po sluzb. odn ako bude tuzen (tuzeni) . Nesporno je da je tuzilac stranka i onda kad je sud odbio njegov zahtjev . kao i kod tzv tuzbe negativnog utvrdjenja. a tuzeni (reus) nastoji da odbije tuziocevo trazenje . ona se priznaje i nasciturusu. U slucaju prestanka pravnog lica na njegovo mjesto stupa subjekt koji je preuzeo njegova prava i obaveze. U nedostatku ove sposobnosti . Propusti koji se odnose na ovu pretpostavku mogu se otkloniti i po vanrednim pravnim ljekovima. Ovo gledanje preovladjuje u savremenoj procesno pravnoj teoriji. Pojam stranke u procesnom pravu – postoje 2 gledista: Procesno pravno – stranke valja posmatrati nezavisno od odnosa koji ih odredjuje i one su opredjeljene procesno pravnim polozajem u parnici. koga samo zastupaju. Pravna lica je sticu upisom u registar. a narocito imaju imovinu na kojoj se moze sprovesti izvrsenje. jer oni predstavljaju organ kome to pravo pripada po samom zakonu – njemacki procesualisti Po drugima oni nisu stranke vec parnicu vode u ime i na racun trecega .duznosti imati svojstvo stranke a kad za zakonskog zastupnika. parnicni sud moze priznati stranacku sposobnost i oblicima udruzivanja koji ispunjavaju bitne uslove za stranacku sposobnost.stranacka sposobnost. pod uslovom da se oni ne mogu otkloniti. sud se ne moze upustati u odlucivanje o predmetu spora. Nedostatak ove sposobnosti ima znacaj procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti i tokom cijelog postupka.

Po jednima narusava se pravilo „nema parnice bez tuzenog i tuzioca pa tuzbu treba odbaciti. iako nije nosilac subjektivnog prava. bez obzira da li stranka na njega ukazuje na nedostatak. cak ni u slucaju kad je punomocnik dostavio tuzbu posle smrti stranke. Dok po drugima nema mjesta odbacivanju tuzbe. Lice koje je stranka na osnovu prava vodjenje spora. dok je pasivno legitimisan (tuzeni) na njemu je obaveza odredj. Parnicno nesposobnim licima zastita se u postupku pred sudovima obezbjedjuje posredstvom zakonskog zastupnika. ne prestaje smrcu davaoca te je punomocnik ovlascen preduzimati radnje dok nasljednici sukcesijom ne stupe na njegovo mjesto. Od stvarne legitimacije kao subjektivnog odnosa razlikuje se pravo na vodjenje spora(to je specificno pravo koje ne izvire iz subjektivnog odnosa vec samog zakona).Ako se ne otklone nedostaci u odredjenom roku sud ce odbaciti tuzbu. ako je on osnovan. vodi parnicu u sopstveno ime . Nedostatak parnicne sposobnosti oznacen je kao procesna pretpostavka. To je to je pojam materijalnog prava ona je odredjena odnosom prema spornom pravu. Postulaciona sposobnost Predstavlja sposobnost stranke da sam preduzima parnicne radnje.Pod parnicnom sposobnoscu podrazumijeva se svojstvo odredjenog lica da preduzima I prima parnicne radnje koje druga stranka preko suda preduzima prema njemu.a ove se mogu vrsiti licno ili posredno preko punomocnika koga stranka postavlja.Karakteristicna je za nase pravo. Postoje: aktivna i pasivna. Tada tuzilac moze opet da prigovorom opovrgnuti navode prigovora tuzenoga.onda je duzan ponovo otvoriti glavnu raspravu. Nasljednici u momentu . Zasnivanje pranice u slucaju smrti stranke Podnosenjem tuzbe odredjeno lice postaje tuzilac za razliku od tuzenog koji to postaje mimo svoje volje. STVARNA LEGITIMACIJA Pod legitimacijom se podrazumijeva odnos stranaka prema pravu za ciju se zastitu postupak pokrece.na nju sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom cijelog postupka. Aktivno je legitimisan (tuzilac) njemu pripada pravo da trazi zastitu. U nasem pravu parnicno je sposobna stranka ako je fakticki nesposobna da preduzima radnju u postupku npr: gluvonijemi. Dalji ishod parnice zavisi od sudbine prigovora. Po njima ovlascenje za zastupanje u parnici.Kad sud uoci nedostatak parnicne sposobnosti preduzima mjere za otklanjanje tog nedostatka. onda to cini tzv prigovorom legitimacije (sredstvo kojim tuzeni na pocetku parnice skrece paznju sudu na to da tuziocu ne pripada pravo da vodi parnicu).Ovim je I strankama koje nemaju materijalne mogucnosti da se koriste pravnom na zastitu omoguceno da preduzimaju spostvene radnje I da takvu zastitu obezbijede.jer je u pitanju nedostatak koji je oznacen kao bitna povreda odredaba parnicnog postupka.Kad nedostatak uoci u vrijeme od zakljucenje rasprave do objavljivanja odnosno otklanjanja odluke. Na nedostatak parnicne sposobnosti pazi se i u postupku po zalbi I to po sluzbenoj duznosti. Postoje razlicita gledista za slucaj da stranka umre prije i u toku parnice.ponasanja koja odgovara pravu za koje tuzilac trazi zastitu. Parnicno je sposoban I onaj koji je po dozvoli stupio u brak posto je tim cinom emancipiranizjednacen sa punoljetnim licem. Na postojanje prava na vodjenje sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. sud presudom odbija tuzbeni zahtjev kao neosnovan.a zatim preduzeti mjere za otklanjanje nedostatka. Nedostatak stvarne legitimacije sud uzima u obzir.V rsenje radnje u postupku odredjuje sadrzaj parnicne sposobnosti.

da trazi u izvrsnom postupku i izvrsenje odluke . a u suprotnom ostace bez dejstva. inace je u pitanju zastupanje Zak. Druge razlike proisticu iz ovlascenja.zatupnika Ako obje stranke imaju istog z.zastupnik je duzan savjesno vrsiti zastupanje jer u suprotnom odgovara za nastalu stetu. bez obzira sto one u punomocju nisu posebno naglasene. Na ovu mogucnost sud je ovlascen u sledecim slucajevima: Ako tuzeni nije parnicno sposoban a nema parnicnog zastupnika Ako postoje suprotni interesi tuzenog i njegovog zak. Prihvatanjem ovlascenja zasniva se punomocje i nastaju 2 odnosa: 1. Ovlascenje za zastupanje se daje jednostranom izjavom davaoca ovlascenja u pismenom obliku u vidu punomocja. Aktivno je kad zastupnik preduzima radnje tuzioca dok je pasivno kada preduzima radnje tuzenog.prava) i 2. spoljasnji ponasanje prema dr. kvalifikovane (oni koji to rade iz zanata. pa ga u predvidjenom roku pribavi. On je takodje ovlascen da od protivne strane primi odredjene parnicne troskove.zatupanje postoji radi zastite interesa djece(roditelj) i odraslih lica lisenih poslovne sposobnosti (staratelj). tj to su sva druga fizicka lica koja su parnicno sposobna a opunomocena su). radnja ce biti konvalidisana. I pravna lica imaju zastupnike Zakonski zastupnici Zakonosko zastupanje je zastupanje u kome se ovlascenja za zastupanje interesa drugog lica dobija po sili zakona. bez posebnog ovlascenja. ZASTUPNICI Razlikuje se zakonsko i voljno zastupanje. Zastupanje se ogleda u obavljanju procesnih radnji u tudje ime i za tudj racun. kao i lica koja nisu u mogucnosti da vrse svoje pravo npr odsutna lica. kvalifikovani punomocnici mogu biti i svrseni pravnicii u mjestima gdje nema advokature. Razlikujemo ih na: 1. on mora imati posebna ovlascenja. da zahtijeva izdavanje . a izuzetno usmeno na zapisnik kod suda. Zakonski zastupnik moze prenijeti na punomocnika ovlascenje da umjesto njega vodi parnicu Zak. koji je predmet obligac. koji je duzan da postavi novog zak. Ako sud primijeti da on ne pokazuje potrebnu paznju o tome obavjestava organ starateljstva. unutrasnji( po prirodi ugovorni odnos. Ako se vrsi u interesu parnicno nesposobnih lica radi se o zak.zastupnika. advokati) i 2.zastupnik po samom zakonu ovlascen da preduzima parnicne radnje i primati k znaju radnje drugih strana i suda . U zamjeni nije subjektivno preinarcenje ali u faktickom smislu jeste promjena stranke. Izuzetno. jer kvalifikovani punomocnik je ovlascen da u parnici preduzima sve radnje do okoncavanja postupka. nekvalifikovane (koji to rade ad hoc. Ako ipak preduzme radnju bez ovlascenja . Pravilo je da je zak. A za radnje od neposrednog znacaja za parnicu kao sto su npr povlacenje odn zakljucivanje poravnanja po posebnim propisima.zastupnik nemaju punomocnika a nalaze se u inostranstvu tako da se dostavljanje nije moglo izvrsiti PUNOMODNICI Punomocnik je zastunik stranke koji parnicu vodi po njenom ovlascenju.smrti stupaju u njegova prava pa i u pravo na vodjenje postupka.stranci i sudu) Razlika izmedju zastupanja kvalifikovanog i nekvalifikovanog punomocnika Osnovna razlika je u kvalitetu preduzetih radnji.zastupanju.zastupnika Ako je boraviste tuzenog nepoznato a on nema punomocnika Ako tuzneni i njegov zak. ukoliko to ne ucini to nije osnov za odbacivanje tuzbe vec osnov za postavljanje privremenog zastupnika od strane suda.

Spoljni odnos – punomocje je odredjeno radnjama. Nedostake neurednog punomocja stranke mogu otkloniti naknadnim davanjem punomocja. 2. drzeci se uputstava stranke. cija se cijena odredjuje advokatskom tarifom. dolazi do ukidanja presude i vracanja na ponovni postupak. PARNIČNE RADNjE Parnicni postupak je ukupnost radnji suda i stranka. Stranka Prema sadrzaju dijele se na : radnje pripremanja i radnje odlucivanja Prema formi na : Pisane i usmene. Smrcu stranke ne prestaje punomocje. prama funkciji : ofanzivne i defanzivne Parnicna radnja je osnovni i polazni pojam GPP-a na kome se gradi ukupnost postupka i kao takav se ne definise Prema logickim pravilima definicija mora biti : 1. unutrasnji (izmedju punomocnika i stranke) i 2. Za razliku od njea. 4. On moze bez posebnog ovlascenja strranke prenijeti parnicno punomocje na drugog (supstituta) . jer punomocnik po samom zakonu je ovlascen da preduzima radnje u postupku. odnosima koji se zasnivaju punomocjem punomocjem se zasnivaju dvostruki odnosi : 1. Medjutim ako uz punomocnika i stranka preduzima radnje valjana je ona koju stranka preduzme. ali ne duze od 15 dana. Ne smije biti tantoloska. 2. opozivom.pravu negotium gestor) radnje preduzete na osnovu neurednog punomocja predstavljaju bitnu povredu postupka. 3.ima samo naknadu u viku podvoznih troskova i dangube. nekvalifikovan punomocnik nije ovlascen da preduzima neposredne radnje ako nisu naznacene u punomocju. 2. Kako prestaje punomocje? Okoncanjem parnice. njegovim trajanjem i prestankom. smrcu punomocnika. Punomocnikove radnje imaju dejstva samo ako ih preduzima na osnovu urednog punomocja ( to je procesna pretpostavka). Njegov obim odredjuje stranka i pri tom ga moze ovlastiti na sve ili samo neke radnje. ali nasljednici odn njihovi zak. Ima pravo na naknadu i nagradu.privremenih mjera obezbjedjenja. a sud ne utvrdi sadrzinu punomocja ili je pogresno utvrdi – radi se o FALSUS PROCURATORU (procesna ustanova slicna ustanovi materij. zastupanju stranke posredstvom vise punomocnika U istoj parnici jedna stranka moze imati vise punomocnika i svaki od njih je ovlascen da sam stranku zastupa. Osnovna podjela je na radnje : 1. za sve preduzete i buduce radnje. Primjerena. pri cemu njegov odnos prema stranci ne prestaje. otkazom Opozivom prestaje punomocje po volji punomocnika. Ukoliko ih preduzima bez punomocja u uvjerenju da ga uvijek moze dobiti ili se neuredno opunomocuje . Zatim kvalifikovani ima pravo na naknadu i nagradu dok nekvalifik. Npr jedan od njih ne moze otkloniti dejstvo neopozive radnje koju je drugi preduzeo. Treba da bude pregledna i sazeta Razlika izmedju izjave volje(pojam materijalnog prava) i parnicne radnje(pojam procesnog prava) . Suda .zastupnici mogu tako punomocje opozvati. U postupku po zalbi u nedostatku neurednog punomocja . Ne smije biti izrecena u negativnom obliku. 3. spoljasnji ( punomocnika prema sudu i 3 licima) unutrasnji odnos – punomocnik je duzan da zastupanje vrsi savjesno. ali moze prestati i prije okoncanja pranice: 1. ne odgovara za uspjeh ali odgovara za stetu ucinjenu stranci zastupanjem. Za slucaj otkaza punomocnik je duzan jos neko vrijeme preduzimati radnje da ne bi doslo do nastupanja stetnih posledica za stranku.

Odricanje tuzbenog zahtjeva. stvaraju jednu novu procesnu situaciju koja najcesce vodi okoncanju postupka. razvoja.. Radnje se daju pred sudom kao drz. prinude i zablude za razliku od izjave volje Stranka je po samom zakonu ovlascena da trazi ponavljanje postupka ali ne i ponistaj pojedine radnje kao sto se to moze traziti kod izjave volje. a moze traziti odlaganje rocista. i okoncavanja postupka. One od neposrednog znacaja Posredne radnje su one koje se preduzimaju u cilju donosenja odluke odredjene sadrzine. Mnoge se radnje mogu preduzimati i u jednoj i u dr. 6. Npr. Radnje se preduzimaju u svrhu pokretanja. To su : predlozi (stvarni i procesni) . Podnesci se dijele na odredjujuce. Druga strana se moze odmah izjasniti o navodima iz podneska. izuzetno jednostranom izjavom volje (testament) PARNIČNE RADNjE STRANAKA Stranke preduzimaju parnicne radnje radi zasnivanja. Dok materijalno pravni posao nastaje saglasnoscu volja .tuzba se redovno preduzima podneskom ali se moze dati i usmeno na zapisnik. izuzev radnje priznanja tuzbenog zahtjeva.Parnicna radnja podrazumijeva djelovanje odredjenih subjekta u postupku odn spoljno ponasanje koje slijedi iz norme. razvoja ili okoncavanja parnice. Odricanje i odustajanje od pravnog lijeka. prestaje. a ponekad i okoncanju spora. PODNESCI To je pismeni oblik parnicne radnje stranaka.) Pripremni podnesci su oni kojima stranke ukazuju na cinjenice mimo onih u tuzbi. Za razliku od nje izjavom volje nastaje. 3. Izjava o mirovanju postupka. Povlacenje tuzbe. Tuzba i zalba tretiraju se kao neposredne parnicne radnje. 2. Neposredne radnje su neopozive. Oznacenje dokaznog sredstava cinjenica. parnicnu sposobnost. koju tuzeni moze opozvati do zakljucenja gl. moze . neke tuzeni dok kod poravnanja se sticu ponasanja oboje. Odredjujuci podnesak je ona pismena radnja stranaka.rasprave odn donosenja presude. Ugovori sa procesno pravnim dejstvom kao sto su oni o mjesnoj nadleznosti nisu parnicne radnje sve dok se podneskom ne stavi do znanja sudu i tada su to jednostrano parnicne radnje. postulacionu sposobnost( koje ako nema onda uredno zastupanje dok se za punovaznost izjave volje trazi pravna i poslovna sposobnost) Radnje ne djeluju uslovno i na rok za razliku od izjave volje. 4. jer stranka cinjenice koje je ukazala i dokaze koje je ponudila. pripremne i ostale. 2. odgovor na pravni lijek. Tvrdnje (cinjenicne i pravne) . 3. Priznanje tuzbenog zahtjeva. 2. U toj formi se uglavnom preduzimaju radnje van rocista.organom ne pobijaju se zbog prevare. Znacajna je podjela parnice na : 1. kada je u pitanju materijalno pravni posao. mijenja se i ukida materijalno pravni posao(odnos) Dalja razlika je u subjektivnim predpostavkama predvidjenim za punovaznost radnji u odnosu na one za punovaznost izjave volje. Poravnanje. za koje traze da se utvrde u toku rasprave. Za punovaznost radnje potrebno je da je lice koje je preduzelo ima: stranacku sposobnost . kojom se stavljaju neki stvarni ili procesni predlozi ( tuzba. Neke preduzima tuzilac. To su : 1.formi. Prema u kojoj se formi preduzimaju radnje stranaka se dijele na: pismene (preduzimaju se podnescima-pismena na kojima su radnje saopstene) i usmene (preduzimaju se neposredno na raspravi). 5.. Sadrzina pripremnog podneska se ne moze zaobici. odgovor na tuzbu. One od posrednog znacaja. On se drugoj stranci najcesce urucuje na rocistu. One se mogu preduzimati tokom cijelog postupka i uvijek su opozive bez navodjenja razloga Neposredne radnje su one koje kad se preduzimaju. pravni lijek.

Urednost podneska je opsta procesna predpostavka. Ofanzivne – one na kojima tuzilac zasniva tuzbu i one koje iznosi radi obezvredjivanja prigovora tuzenog. Pismeno koje predstavlja tuzbu uvijek je dvostruko adresovano: na sud i drugu stranku.npr pismeno kojim se sudu saopstava adresa svjedoka. TUŽBI I NjENOM PODNOŠENJU Ne upotrebljava se uvijek u istom smislu. Oznacenje suda.akt koji vodi postupak. 2. Ostali podnesci. Neuredan podnesak stranka mora ispraviti i popuniti u roku koji joj je ostavljen od suda (8dana). Defanzivne. 3. nekad tuziocevo trazenje. Radnje dostavljanja . a nekad tuzbeni zahtjev. U protivnom smatrace se da je podnesak povucen. glasanja. Oznacenje stranaka (ime i prezime. PARNIČNE RADNjE SUDA To su: Radnje upravljanja postupkom . onda se moraju navesti i cinjenice na kojima se taj predlog zasniva. Ako se podneskom stavlja neki predlog. Prelazenje preko onoga sto je u pripremnom podnesku bez objasnjenja suda. promjena adrese stranke ili opoziv punomocja itd SADRŽINA PODNESKA Podnesak sadrzi: 1. odlucivanja Za valjanost ovih radnji treba da su ispunjenje predpostavke o nadleznosti i da su preduzete u propisanom obliku i nepristrasno. VRSTE TUŽBI Tuzbe na cinidbu (kondemnatorne) . prebivaliste odn boraviste) . Radnje vijecanja.prezentirati po zalbi drugostepenom sudu a ovaj ih je duzan uzeti na razmatranje. predstavlja povredu koja vodi ukidanju zalbe a time i odugovlacenju postupka. Potrebno je da je sadrzaj podneska razumljiv. I u tom slucaju kao dan predaje smatrace se dan kad je prvi put predan. za koje treba ponuditi dokaze.oni kojima se tuzeni brani i koje preduzima da bi odbio tuzbeni zahtjev. predaju se u dovoljnom broju i za sud i za suprotnu stranku. zanimanje. Neke druge podjele parnicnih radnji stranaka. U teoriji imamo dva shvatanja : Materijalno pravni (tuzba se objasnjava kao tuzbeni zahtjev) Formalno pravni (pod tuzbom se podrazumijeva parnicna radnja) Kao radnja tuzba je akt procesne inicijative.zastupnika i punomocnika ako same ne preduzimaju radnje. Radnje izvodjenja dokaza (dokazivanje) Radnje vodjenja zapisnika. Oznacenje njihovih zak. nekad sadrzi pismeno koje sadrzi procesnu radnju.

kao i da li se podnose u izvorniku ili prepisu Potpis same stranke.stvari tako i u pogledu sporednih potrazivanja Predlog tuzioca kako treba da glasi odluka suda Oznacenje priloga i njihov broj. Treba razlikovati zahtjev kao procesno pravni pojam od materijalno pravnog zahtjeva. koja se moze sastojati u vrsenju. u protivnom tuzba je neuredna. TUŽBENI PRIJEDLOG To je dio podneska u kome je tuzilac formulisao kako treba da glasi izreka presude.podrazumijeva tuziocevo trazenje ili tvrdjenje . Cinidba se moze sastojati i u necinjenju npr tuzba da se zabrani sadasnje i buduce uznemiravanje i smetanje. u njegovu korist. kako po obimu.Tuzbe za preobrazaj ( konstitutivne) Tuzbe za utvrdjivanje ( deklarativne) PODNOŠENjE TUŽBE Podnosi se u okviru odredjujuceg podneska. jer je on sadrzan u radnji. propustanju ili trpljenju. tako i sadrzinom. a sud uzimajuci to na zapisnik ispisuje tuzbu. i oznacenju njihovih zastupnika i punomocnika Tuzbeni zahtjev. kada se tuzbeni zahtjev usvoji pravosnaznom odlukom. ne vrsenju. Stranka usmeno saopstava sustinu spora. koja slijedi iz predmeta spora. njenog zastupnika ili punomocnika PREDMET SPORA (PETITUM) Predmet spora ili tuzbeni zahtjev je tuziocevo trazenje u pogledu glavne i sporednih stvari. koje ce znaciti njegovo pravo. kako u pogledu gl. One su u praksi najcesce. Tako se najcesce podnosi protivtuzba.osnovu potrebno je i da je tuzbeni zahtjev potpuno odredjen. Ona se moze podnijeti i na zapisnik kod suda. Pod materijalno pravnim zahtjevom – podrazumijeva se pravo na cinidbu po tuzbenom ili nekom dr. Razlika proizilazi iz njihovih definicija. Kod ovih tuzbi ne treba posebno isticati pravni interes. . Nas ZPP ne govori o tuzbenom predlogu TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU (kondemnatorna) To su trazenja tuzioca da se tuzeni obaveze na odredjenu radnju. tvrdnje i dokaze. imenu. zanimanju. TUŽBA KAO PODNESAK Kao podnesak ona sadrzi: Oznacenje suda Oznacenje stranaka po prezimenu. Procesno pravni zahtjev. boravistu i polozaju u parnici.

Nasljednici ne ukazuju na pravni interes jer se on u tim situacijama pretpostavlja. Podnosenjem ove tuzbe tuzilac je duzan da ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa (poseban interes tuzioca). TUŽBA ZA PREOBRAŽAJ (KONSTITUTIVNA) To su tuzbe koje idu za uspostavljanjem novog stanja. U teoriji su mnogo sporne zato ih ZPP ne predvidja posebno. Sudski akt kojim se ukazuje da su nastupile sve pretpostavke za promjenu prava ili pravnog stanja. Tvrdnjom da je svaka odluka deklarisanje prava izvrsena je generalizacija. Preobrazajne tuzbe se razvrstavaju na one: koje idu za prestankom pravnog odnosa npr tuzba za razvod koje idu za promejenom procesne situacije npr tuzba za proglasenje vaznosti ugovora o izabranom sudu koje idu za izmjenom pravnog odnosa npr tuzba kojom dijete trazi povecanje iznosa izdrzavanja DOSTAVLjANjE Dostavljanje je radnja su koja se sastoji u predaju strankama I ucesnicima u postupku odgovarajuceg pismena. Ovim tuzbama stite se tzv preobrazajna prava (prava za ciju promjenu nije dovoljna volja subjekata. RAZLIKA U ODNOSU NA TUŽBU NA ČINIDBU tj. Tj odlukom se konstatuje da su ispunjeni uslovi za promjenu u pravu odn pravnom stanju. tj. Izuzetno dostavljanje se moze uciniti I oglasavanjem preko sudske table I u sluzbenom listu. Zato je presuda na utvrdjenje (deklarativna) i izdejstvovana. sada i po tuzbi na cinidbu (kondemnatornoj).Takav nacin predvidjen je u tri slucaja:ako sud postavi predmetno zastupanja tuzenom cije je boraviste . Nasljedinci treba da pokazu da je tuzba bila osnovana. vec takva promjena nastupa pravosnaznom presudom). Isticanje pravnog interesa ima karaktar procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna tokom cijelog postupka. Da bi dostavljanje proizvelo pravno dejstvo potrebno je:da je izvrseno na nacin predvidjen zakonom. Nepostovanje utvrdjenog odnosa u presudi po dekl. novog odnosa ili prava. da bi se u sadasnjosti ostvarilo pravo na porodicnu penziju. Neki teoreticari smatraju da i njih treba smatrati utvrdjujucim. Pravni interes nije potrebno posebno isticati. moze biti predmet tuzbe.tuzbi vodi novoj parnici. dok po deklarativnoj to nije nikada. Dostavljanje se vrsi neposredno I preko dostavne sluzbe suda.da je dostava ucinjena na vrijeme I da je adresant mogao biti upoznat sa sadrzajem poneska (a ne mora).deklarativna se razlikuje od kondemnatorne po tome sto: deklarativna vodi presudi koja sadrzi naredbu cije se izvrsenje moze obezbijediti posredstvom prinude u izvrsnom postupku. jer je on sadrzan u preobrazaju. jer je prethodno odredjen tuzbom ostavioca. samo ako se njegovo ranije postojanje moze vezati za neko pravo u sadasnjosti npr kada se tuzbom utvrdjuje da je brak postojao . Utvrdjivanje odnosa koji vise ne postoji. a ona brise sve razlike. Presuda po kondemnatornoj tuzbi je izvrsni naslov.UTVRĐUJUDA TUŽBA (deklarativna) Ovom tuzbom tuzilac trazi da se utvrdi da postoji odn da je postojao neki odnos ili pravo.

Tada sud polazi prvo od onih koji vode odbijanju tuzbenog zahtjeva I dalje redom.odricanjem od tuzbenog zahtjeva I povlacenjem tuzbe.kada stranka promjeni adresu a o tome ne obavijesti sud. Okonacanjem pripremnog rocista ucinjeno je sve da se nastavi sa postupkom a dalje preko rocista za glavnu raspravu. Odbranu cine seprocesne radnje I aktivnosti preduzete u svrhu suprostavljanja tuzbi I tuzbenom zahtjevu. ODBRANA TUŽENOG. Prebijanje se raspravlja na zahtjev I tek kad se u toku rasprave sud uvjeri u osnovanost tuzbe.Prije toga utvrdjuje da li su stranke uredno pozvane.Svaki naknadno ukljucen prigovor ne ovdi njegovom utvrdjivanju ako je prethodni dovoljan za odbijanje tuzbe. U sledecim slucajevima se moze odluciti na pripremnom rocistu:donosenje presude na osnovu priznanja. Kako se odlucuje o prigovoru prebijanja prigovoru prebijanja odlucuje se uz odluku o glavnoj stvari iz tuzbe kojom se usvaja zahtjev iz tuzbe u cjelini ili djelimicno. Pripremno rociste vodisudija pojedinac. PRIPREMNO ROČIŠTE. Od trenutka kad se tuzeni upusti u odbranu. Kako se postupa kad se istakne vise prigovora U istoj parnici moze sistaci vise prigovora.jer prebijanja nema ako se tuzba ne pokaze osnovanom.tuzenom se mora odrediti rok za njegovo podnosenje.a peremtorni da cinidbu uskrate trajno.Pocinje izlaganjem tuzbe od strane tuzioca.Prethodno tuzenom valja dostaviti tuzbu (najkasnije 8 dana prije rocista). Kad se tuzeni brani osporavanjem moze:oporavati istinitost cinjenice ili cinjenica na kojima tuzilac zasniva svoj zahtjev.tuzilac moze povuci tuzbu samo uz njegov pristanak.a nije odgovorio na tuzbu a uredno je pozvan. Rociste se odrzava u cilju pripremanja glavne rasprave. .osporavanje tuzbenog zahtjeva itd.U pripremi ovog rocista je blagovremeno trazenje od tuzioca.Pripremno rociste pocinje kad su obje stran prisutne.Dilatorni privremeno sprecavaju nastupanje. Ako se trazi odgovor na tuzbu. Pripremno rociste ostvara predsjednik vijeca.Takvu obavezu moze naloziti u odnosu na predmete koje treba razgledati ako su pogodni za donosenje u sud.Pozivaju se stranke.okoncanje postupka poravnanjem.Isticanjem materijalno-pravnih prigovora-ovlascenje jednog lica da se isticanjem okolnosti suprostavi ostvarivanju tudjih subjektivnih prava.za tuzenog koji nema punomocnika u CG I nalazi se u inostranstvu.Prigovor se moze istaci za vrijeme trajanja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.Rok je sudski I nije prekluzivan. Od trenutnka dostavljanja tuzbe tuzeni se ponasa na jedan od sledecih nacina:priznajetuzbeni zahtjev.da isprave donese I pokaze na rocistu. Dostava se dokazuje dostavnicom-pismenom ispravom koja je po formi unaprije pripremljena.onda je to situacija koja se razrjesava presudom na osnovu izostanka.Ako rocistu ne pristupi tuzeni.Prigovorom se inace zasniva litispendencija.pa tuzeni moze odgovoriti na tuzbu I posto ovaj protekne.Svode se na:osporavanje dopustenosti tuzbe.Dalji red sud odredjuje po sopstvenom nahodjenju.Osporavati osnovanost tuzbenog zahtjeva-negacija pravnog odnosa iz tuzbe.nepoznato I nema punomocnika. Prigovor prebijanja Je odbrambeno sredstvo tuzenoga kojim se ovaj koristi kada prema tuziocu istice svoje potrazivanje koje jeiste vrste kao I ono iz tuzbe I koje u vrijeme isticanja mora biti dospjelo.uzdrzava se od preduzimanja bilo kakve radnje I upusta se u odbranu. Materijalno-pravni prigovori se dijele na:dilatorne I peremptorne.ako zahtjev dokazuje ispravama koje se kod njega nalaze.

litis consortium Postoji kada se u parnici u istoj stranackoj ulozi pojavljuje vise procesnih subjekata. Suparnicarstvo se ne moze zasnovati nalogom suda.ako je podnesak za slucaj pogresne pravne pouke podnesen u roku za pouke.preciznije na mjestu uvidjaja.Ostali su sudski I trajanje se odredjuje sudskom odlukom. jer je ona u volji stranaka( fakultativna) ali ipak nastaje pod uslovima koje zakon odredjuje. Obaveznim rocistem se cijeni rociste za glavnu raspravu I rociste za raspravljanje o predlogu za povracaj u predjasnje stanje. suparnicarstvo bi mogli odrediti i kao mnozinu odnosa kojih ima koliko i procesnih subjekata. Ako je ta mnozina na strani tuzioca radi se o aktivnom suparnicarstvu.Trajanje roka je odredjeno ili po zakonu ili po odluci suda.Za slucaj povlacenja I odricanja od tuzbe po prigovoru se ne mzoe nastaviti postupak ukoliko ga tuzeni ne uoblici prije povlacenja u protivtuzbu. Fakultativnim rocistima se cijene ona rocista koja sud zakazuje kad se opredijeli da je o nekom procesnom pitanju cjelishodno raspravljati na posebnom rocistu I mimo onog koje je zakazano povodom predmeta spora.U procesnim pravima vrijeme je u njegovim izrazima:u roku I rocistu.kao npr:rok za zalbu Sudske rokove odredjuje sud svojom odlukom I ti rokovi nijesu prekluzivni.Izuzetno to moze biti I van suda.Stoga se kaze da prigovor dijeli sudbinu tuzbe. VRIJEME PARNIČNIH RADNjI Vrijeme je cinjenica koja nastupa sama po sebi. Zakon ne propisuje obavezu suparnicarastva.onda je rijec o zakonskim rokovima.U teoriji se rocista dijele na:obavezna I fakultativna.Raskidni (terminus ex quo) I odlozeni (terminus ad quem). Rok je odlozan ako je radnja preduzeta prije nego je rok istekao. . ROČIŠTE Rociste je vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka. MNOŽINA SUBJEKATA SUPARNIČARSTVO .Rocista zakazuju sudovi.na mjestu gdje se dogadjaj dogodio. dok je pasivno kada je ta mnozina na strani tuzenog. roku Rok je vremenski razmak odredjen za preduzimanje radnji u postupku.Odlozan je rok. Sa aspekta teorije o parnici kao odnosu.Mjesto preduzimanja radnji na rocistu je redovno u prostorijama suda.dok se odloznim rokom podrazumijeva onaj rok cijim protekom nastaje pravna mogucnost vrsenja nekog subjektivnog prava. S obzirom na moment od kojeg se racunaju razlikujemo ih na:subjektivne I objektivne.nezavisno od volje ucesnika postupka.Ako je trajanje roka odredjeno zakonom.Zakonski rokovi sup o pravilu prekluzivni.Ovi rokovi mogu biti produzivani. Raskidni rok je onaj rok cijim protekom pravni posao proizvodi pravno dejstvo.Za razliku prekluzivni rokovosi su neproduzivi. U materijalnim pravima rokovi se razlikuju I drugacije.uprkos da je istekao zakonski rok.

naravno ukoliko je ona povoljnija od nepreduzete. prava ili obaveze nisu zajednicki ali su iste vrste i zasnovani na istovrsnom cinjenicnom pravnom osnovu . radnja propustanja je povoljnija. Prisutni priznaju tuzbeni zahtjev a prema odsutnim se moze donijeti presuda na osnovu izostanka a na predlog tuzioca. Problem se svodi na pitanje koja je radnja povoljnija : priznanje ili propustanje. Stoga ako pojedini suparnicari propuste parnicnu radnju. spajanjem parnica ili stupanjem nasljednika na mjesto umrle stranke. Kako se posljedice propustanja mogu odkloniti predlogom za povracaj u predjasnje stanje. rijec je o naknadnom suparnicarstvu. U ZPP se to cini kada je u pitanju supsidijarno suparnistvo ili za slucaj glavnog mijesanja kada se suparnicarstvo zasniva tuzbom onda ga nazivamo predhodnim. similis isus. tako da njegove radnje i propustanja ne koriste drugim suparnicarima. a drugi su je preuzeli. Uslove razlikujemo na : opste i posebne. U slucaju jedinstvenog suparnicarstva suparnicari se cijene kao jedna stranka. simislis factum OBIČNO I JEDINSTVENO SUPARNIČARSTVO Obicno suparnicarstvo postoji ako u parnici svaki suparnik ima polozaj stranke. njeno dejstvo se onda odnosi i na one koji je nisu preuzeli. Ako do njega dolazi pristupanjem novog tuzioca. Npr suparnicarstvo koje se zasniva po tuzbi suvlasnika idem ius. Opste utvrdjuje ZPP. prosirenjem tuzbe na novog tuzenog. Pretpostavke moraju postojati prema svakom suparnicaru. suparnicarstvo se dijeli na : formalno i materijalno Materijalno pravno suparnicarstvo – postoji kada je vise lica u odnosu na predmet spora u pravnoj zajednici ili se njihova prava zasnivaju na istom pravnom ili cinjenicnom osnovu. ako su za to ispunjeni uslovi iz zakona. PROBLEM POVOLjNE RADNjE To je fakticki problem koji se cijeni prema svakom konkretnom slucaju. Npr uzmimo da se neki suparnicari sa tuzene strane odazovu pripremnom rocistu. . Jedinstveno suparnicarstvo imamo ako je odnos medju suparnicarima takav da spor valja rijesiti na jednak nacin prema svakom od njih.USLOVI ZA ZASNIVANjE SUPARNIČARSTVA Suparnicarska parnica je dopustena kada su prema svakom suparnicaru ispunjene opste pretpostavke i kada su ispunjeni svi uslovi od kojih zavisi mogucnost zasnivanja suparnicarstva. a spor je takav da iz prirode pravnog odnosa slijedi da ga treba rijesiti jedinstveno. Poseban problem nastaje kada suparniari preduzimaju razlicite radnje odn one koje se ne slazu. prema njemu vise lica mogu jednom tuzbom tuziti odn biti tuzeni: ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odn obaveze proisticu od istog cinjenicnog i pravnog osnova ako su predmet spora zahtjevi odn obaveze iste vrste koje se zasnivaju na istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu i ako postoji mjesna i stvarna nadleznost istog suda za isti zahtjev i za svakog tuzenog posebni se utvrdjuju ZPP om ili dr zakonom. dok neki to ne ucine. Prema pravnom dogadjaju ili zajednici. Tada treba uzeti onu radnju koja je za sve suparnicare najpovoljnija. posto je za slucaj priznanja to nemoguce. idem factum Formalno (nepravo) suparnicarstvo postoji kada predmet spora.

Ako je parnica odnos. Sporedno mijesanje – sporedni mijesalac je lice koje se pod uslovima predvidjenim zakonom. osigura uspjeh. To ne znaci da se ne moze raspravljati odvojeno. Rasprava po predhodnoj tuzbi i tuzbi 3 lica se cini u spojenoj parnici gdje je odluka jedinstvena. UČEŠDE TREDIH LICA U PARNICI – ne uči se! Parica se redovno odvija izmedju tuzioca i tuzenog. Umijesac mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku njegova mijesanja. NUŽNO SUPRANIČARSTVO To je poseban oblik jedinstvenog suparnicarstva. On moze stupiti u parnicu u svako doba trajanja postupka. mnozina zahtjeva. Tada treba prekinuti sa prvobitnom parnicom sve dok se ne rijesi po tuzbi 3 lica. sto radja za stranku pravo prema umijesacu njegova umjesaca. pridruzuje jednoj od stranaka. Do njega dolazi ako su novom tuzbom obuhvaceni svi parnicari kako sa aktivne tako i sa pasivne strane. pretpostavlja i mnozinu odnosa. Presuda po tuzbi 3lica dejstvuje prema svakom od tuzenih. kada odluka o sporu utice neposredno ili posredno na njegove pravne odnose prema stranci uz koju se mijesa tj taj interes se sastoji najcesce u tome sto u slucaju da stranka uz koju se umijesac mijesa. U slucaju kada se trece lice koje ima pravni interes pridruzi stranci u zelji da joj pomogne. moze presudom koji vodi taj postupak tuziti obje stranke jednom tuzbom. Novom tuzbom 3 lica zasniva se suparnicarstvo(mnozina subjekata) na pasivnoj strani i glavno mijesanje. bracni drugovi su suparnicari na pasivnoj strani. Npr ako su suvlasnici tuzeni suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvrdjivanje suzbenosti prolaza ili u sporu za ponistaj braka po tuzbi javnog tuzioca . Umijesac ne moze biti obavezan odlukom. ali ne i na odnos medju njima. to pridruzivanje se oznacava kao sporedna intervenicija odn mijesanje. ona prema njemu ima intervencijsko dejstvo. On je ovlascen da preduzima predloge i dr parnicne radnje u rokovima u kojima bi ih mogla preduzimati stranka kojoj se pridruzio a imaju dejstva ako nisu u suprotnosti sa radnjama koje je sama stranka preduzela. On ima pravni interes za mijesanje. pa i u potonjoj parnici koju stranka poslije neuspjeha pokrece protiv njega. Na tu mogucnost ga opredjeljuju razlozi cjelishodnosti i ekonomicnosti. izgubi spor. MNOŽINA TUŽBENIH ZAHTJEVA Tuzilac moze istom tuzbom istaci vise zahtjeva. a onda i mogucnost novog spora. U ovom postupku sa vise zahtjeva donosi se jedinstvena odluka. Do mnozine odnosa a time i zahtjeva se dolazi i spajanjem vise parnica koje su u toku pred istim sudom .sluzi mu u parnici koju ce voditi. Taj odnos se razjesva u postupku prema prvobitnoj tuzbi. Ono je ovlasceno na tu mogucnost sve dok se predhodni postupak pravosnazno ne okonca.Sudija prihvata onu ranju koja je povoljnija da predlog presude suparnicara dovede do uspjeha. sud treba da cijeni kao da nije preduzeta nikakva. Ovdje se mijesanje preplice sa suparnicarstvom. Ovdje se na istoj strani mogu naci razliciti ucesnici koje ne vezuju zajednicki interesi. Postoje i misljenja da usljed preduzimanja razlicitih radnji od strane jedinstvenih suparnicara. Za ovu tuzbu odredjena je stvarna nadleznost po predhodnom postupku – nadlezan je prvostepeni sud u tekucoj parnici. Glavno mijesanje – lice koje u cjelini ili djelimicno trazi stvari ili pravo o kome vec tece parnica medju drugim licima. Takvo mijesanje imamo kada 3lice isticuci neko stvarno pravo na predmetu spora ustaje posebnom tuzbom protiv dosadasnjih stranaka.

Smanjenje nije preinarcenje. Tako kad se zastita za povrijedjeno pravo trazi izvrsenjem ove ili one cinidbe. Po jednim teoreticarima eventualni zahtjev znaci eventualnu tuzbu. Od donosenja ZOO kod nas je moguce alternativno spajanje. . Svako povecanje tuzbenog zahtjeva se smatra preinarcenjem Dok smanjenje tuzbenog zahtjeva iako znaci promjenu tuzbenog zahtjeva nije preinarcenje jer se cijeni da se tuzilac za umanjenje odrekao tuzbenog zahtjeva. Eventualno spajanje – tuzbeni zahtjevi su postavljeni u eventualnom odnosu tako da sud raspravlja i odlucuje o drugom odn narednom kada se prvi odn predhodni pokaze neosnovanim. Subjektivno OBJEKTIVNO PREINAČENjE to je promjena istovjetnosti zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva uz postojeci i povecenjem postojeceg zahtjeva. Djelimicna presuda poredstavlja pogodnost u kumulativnom spajanju jer dolazi do izvjesnosti pojedinih zahtjeva prije nego sto se postupak okonca. Nasa teorija i to vidi kao ovlascenje na alternativno trazenje. PREINAČENjE TUŽBE U preinarcenju su neke promjene tuzbenog zahtjeva ili promjene tuzenog. ako se prvi odn prethodni zahtjev pokaze neosnovanim.zahtjeva nije preinarcenje. U ovome je naglasena ekonomicnost i svrsishodnost a i tuzilac vremenski prije obezbjedjuje zastitu. I za takva spajanja potrebno je da je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva. Rjedje dolazi do spajanja kada su osnovi razliciti. po drugima – uslovnu litispendenciju event. 2. Kumulativno spajanje – kumulativno su postavljeni zahtjevi kako su istom tuzbom istaknuti kao prost zbir zahtjeva istom tuzbom se moze istaci vise zahtjeva ako su povezani istim cinjenicama i pravnim osnovom. ali se duznik moze osloboditi ako umjesto njega da drugi odredjeni predmet. ZOO poznaje i obligatio fakultativas. U praksi se najcesce spaja postupak po tuzbi i protivtuzbi. Zahtjevi se postavljaju u eventualnom odnosu ako izmedju njih postoji veza i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za sve zahtjeve Na ovaj nacin tuzilac izbjegava novu parnicu. Teorija pominje i alternativno. I suparnicarstvom (subjektivan kumulacija) moze da nastane objektivna kumulacija.zahtjevu ne moze se odluciti djelimicnom presudom Alternativno spajanje – ako bi zahtjevi u tuzbi bili postavljeni u relaciji sveznika „ili“. Nije preinarcenje promjena ponudjenih dokaza kao ni promjena pravnog osnova.Kad se istom tuzbom postavlja vise zahtjeva oni se postavljaju: kumulativno ili eventualno. To su obaveze kod kojih se duguje samo jedan predmet. Objektivno. Svaka promjena tuz. Do preinarcenja povecanjem tuzbenog zahtjeva dolazi utvrdjivanjem novih cinjenica. ako je isti sud stvarno nadlezan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji kad ase umjesto prvobitnog postavi novi ili kada dodje do promjene osnova Isticanje drugog ili drugih zahtjeva uz postojece je moguce ako su u toku postupka takvi zahtjevi dospjeli i ako proisticu iz dogadjaja. radi se o alternativnom spajanju koga nas ZPP ne poznaje Umjesto alternativnog spajanja u ZPP-u se govori o trazenju na alternativnu cinidbu. Razlikuju se 2 vrste preinarcenje: 1. Spajanjem vise parnica uvodi se zajednicki postupak za njih.

da sud u konkretnoj parnici odluci o osnovanosti tuzioceva trazenja. cini se bez pristanka tuzenoga. Preinarcenje u fazi od dostavljanja tuzbe sudu do njenog dostavljanja tuzenom.lice. cijim izlaskom se smatra kao da je tuzba povucena prema njemu. Ukoliko njegov pristanak izostane. Moguce je i djelimicno povlacenje. Preinarcenje se moze traziti podneskom. Ona se moze povuci i u vrijeme mirovanja postupka. Ako je tuzba povucena na rocistu u odlustnosti tuzenoga. U suprotnom smatrace se da je pristao na povlacenje. do koje dolazi izjavom tuzioca da umjesto dosadasnjeg tuzenoga tuzi dr. onda sud kome je prvobitna tuzba dostavljena dostavlja tuzbu sa spisima. Pristanak lica koje stupa na mjesto tuzenoga. Od dostavljanja tuzbe tuzenom trazi se njegov pristanak. jer on i ne zna za tuzbu. kada bi svaku novu parnicu povodom istog spora mogao odbiti prigovorom presudjene stvari. ako mu je prije toga dostavljena tuzba Promjena tuzenoga prije litispendencije. on se moze protiviti povlacenju u roku od 15dana od prijema obavjestenja da je ta radnja preduzeta. . nadleznom sudu. nego i prvobitno tuzenoga. POVLAČENjE TUŽBE To je jednostavna radnja tuzioca kojom izjavljuje da odustaje od trazenja zastite. kakva je ona u tom trenutku uz pristanak dosadasnjeg tuzenoga. (naravno ako je usvojeno preinarcenje) Resenje kojim se ne dopusta preinarcenje tuzilac moze napadati posebnom zalbom. tj tuzilac odustaje od konkretnog postupanja suda. ne pretpostavlja pristanak prvobitno tuzenoga. sto je u skladu sa smanjenjem tuzbenog zahtjeva. trazi se iz razloga sto stupanjem treba primiti parnicu. Ovo se prije svega odnosi na objektivno preinarcenje. Odlucuje se u formi resenja protiv koga nije dozvoljena posebna zalba.SUBJEKTIVNO PREINAČENjE (promjena tuženog) To je promjena tuzenog. Na takvo postupanje tuzilac je ovlascen do okoncanja prvostepenog postupka Za subjektivno preinarcenje prema ZPPu potreban je pristanak ne samo lica koje treba da stupi u parnicu na mjesto dosadasnjeg tuzenoga. Nepristanak lica koje treba da stupi na mjesto tuzenoga povlaci odbijanje subjektivnog preinarcenja.rasprave u prvostepenom postupku. sto mu ne bi odgovaralo ako je uvjeren da mu krajnji ishod parnice obecava dobijanje tuzbenog zahtjeva. kojim se gasi sama parnica Povlacenjem tuzbe ne nastupa prekid zastarjelosti potrazivanja Tuzba se moze povuci do zakljucenja gl. Do povlacenja dolazi i kada se postojeci zahtjev zamijeni novim Ako se tuzeni upusti u raspravu ovlascen je protiviti se povlacenju Tuzioceva izjava o povlacenju daje se usmeno na rocistu ili podneskom. koje se moze i precutno manifestovati. POSTUPAK PREINAČENjA Tuzba se moze preinarciti od dostavljanja sudu do zakljucenja glavne rasprave. Povlacenjem se ne gasi povrijedjeno subjektivno pravo. o preinarcenju ce odluciti sud. Protiv takvog resenja dopustena je posebna zalba. a moze i na zapisnik kod suda Ako preinarcenjem dolazi do promjene stvarne nadleznosti.

Kao podensak protivtuzba spada u odredjujuce. jer povucena tuzba ima za posljedicu neodlucivanje o prigovoru za razliku od toga povucena tuzba pretpostavlja nastavljanje po protivtuzbi. PROTIVTUŽBA Tuzba tuzenoga protiv tuzioca. Prigovor dijeli sudbinu tuzbe. i da se tako brani od tuziocevog trazenja Umjesto ovakvom protivtuzbom.Tuzilac koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadokanditi parnicne troskove. Prejudicijelna tuzba Tuzba kojom tuzeni trazi razrjesenje prethodnog prejudicijelnog pitanja Tuzeni nastoji da pokaze da ne postoji uslovljavajuci odnos. i tako treba da je postavljena da oba zahtjeva (i iz tuzbei iz protivtuzbe) izviru iz dogadjaja odn pravnog odnosa. VRSTE PROTIVTUŽBE Koneksna. a tuzeni tuzilac. Prejudicijelna. Za razliku od tuzbe koja je ofanzivna radnja stranaka. ona je uvijek konkemnatorna.protivtuzbe. ima i dr. te da je tuzba tuzioca zbog toga neosnovana Tj kada se tuzeni brani prejudicijelnom protivtuzbom. posto se koristi protiv tuziocevog napada. U protivtuzbi stranke su obrnuto oznacene u odnosu na tuzbu: tuzilac je tuzeni. u pranici koju je tuzilac ranije pokrenuo. Ona je samostalna tuzba. ISTOVJETNOST TUŽBENIH ZAHTJEVA – ne uči se POVRADAJ U PREĐAŠNjE STANjE Povracaj u predjasnje stanje je opsta procesna ustanova cija je svrha da strancu omoguci da naknadno preduzme parnnicnu radnju koje je neskrivljeno propustila da preduzme . sem kada je potrazivanje iz protivtuzbe vece. kao samostalnoj tuzbi. i mora da sadrzi sve kao i tuzba. Ovo je tuzba deklarativnog karaktera jer ide za utvrdjivanjem postojanja odn nepostojanja odredjneog odnosa odn prava Kompenzaciona protivtuzba Je tuzba tuzenog koja ide za prebijanje zahtjeva. protivtuzba je defanzivna. Kompenzaciona Koneksna protivtuzba Je takva tuzba na koju je tuzeni ovlascen kad izmedju zahtjeva iz tuzbe i protivtuzbe postoji izvjesna veza. tuzeni se moze braniti i isticanjem prigovora. Ta veza je u pravnom odnosu ili dogadjaju. Ovom tuzbom se tuzeni koristi kada istice prema tuziocu svoje potrazivanje koje mora biti istorodno sa onim iz tuzbe i da je dospjelo Tuzeni ne osporava osnov tuziocevog potrazivanja vec trazi prebijanje do iznosa tog potrazivanja. Zakon poznaje i pretpostavljenao povlacenje – ako nijedna od stranaka ne trazi da se umirovljeni postupak nastavi. izuzev ako je povlacenje uslijedilo odmah posle ispunjenja zahtjeva od strane tuzenog. To je jedna od razlika u odbrani putem prigovora i kompenzaci. tada tuzeni trazi i da mu se dosudi razlika Slicne efekte moze postici i kompenzacionim prigovorom tada prebijanje do potrazivanja iz tuzbe.razlika. njegova su nastojanja da zahjev iz tuzbe dovede u vezu sa tvrdnjom iz protivtuzbe. ali ne i za vece potrazivanje od onog u tuzbi.

Potice iz rimskog prava u kome je bila oznacena kao restitution integrum.da se povracaj trazi u zato predvidjenom roku.onda se parnica povodom koje su se javila ovakva prethodna pitanja prekida.Rok od 3 mjeseca je objektivni.Do povracaja dolazi kad se ti uslovi ispune.U literturi ih oznacavaju kao pretpostavke. 2.Pocinje teci od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propustanje. Za koje propustene radnje se moze traziti povracaj To su radnje koje su strogo vezane za rok ili rociste.Rijec je o radnjaa za koje je predvidjen strogo prekluzivni rok.odnosno prava od koga zavisi postojanje spornog odnosa.Prekinuce postupak I onda kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje koje ukazuje da je ucinjeno krivicno djelo.U zakonu je povracaj tako postavljen da samo trazenje povracaja ne utice na tok parnice. Ako tuzilac prepusti sudski rok za obezbjedjenje troskova ima za posledicu povlacenje tuzbe kojim propustom je prekludiran. .To je sredstvo.da postoji razlog propustanja koji ima za posledicu prekluziju.da je propustanje opravdano i 3.blagovremeno.INCIDENTNO PITANjE U toku trajanja parnicnog postupka moze se postaviti pitanje postojanja odnosno nepostojanja nekog pravnog odnosa.ZPP poznaje dva roka:subjektivni I objektivni.Neki ovo sredstvo vide kao vanredni lijek.Kao I svako pravilo I ovo ima svoje izuzetke. Subjektivni rok iznosi 15 dana. Uslovi za povracaj u predjasnje stanje Uslovi za povracaj u predjasnje stanje su zakonom odredjeni. prethodnom pitanju.Po ZPP to su: 1.Tako pitanje je prema spornom zahtjevu prethodno (incidentno) pitanje. Ako se povracaj u predjasnje stanje predlaze sbog propustanja roka.a takvog su znacaja das u mogle biti relevantne za presudjenje. Ako o prethodnom pitanju rjesava sud pred kojim tece parnica onda odluka o tom pitanju ne djeluje mimo konkretnog spora.sud moze da to prethodno pitanje razrijesi I ako je non u nadleznostu upravnog organa.Troskove postupka koji su nastali povodom povracaja u predjasnje stanje snosi stranka koja je predlozila povracaj.Sud prekida postuak I onda kad je kao pretono pitanje postavljeno pitanje odnosa ili prava o kome vec tece postupak pred nadleznim organom.Povracaj u predjasnje stanje se trazi predlogom.Predlog je blagovremen ako je podnesen u roku.predlagac je duzan da istovremeno sa podnosenjem predloga izvrsi propustenu radnju.povracaj se ni u kom slucajune ne moze zahtijevati.zalba nije dozvoljena.ne zahvata je pavosnaznost.Ponekad se tice samo pojedinacnog a ne cijelog tuzbenog zahtjeva.Tako npr:ako se u odredjenom svojinskom sporu ppojavi prethodno pitanju da li je zemljiste po kultutri suma ili nije.ili je za njihovo izvodjenje odredjeno posebno rociste.Po isteku 3 mjeseca od dana propustanja.s tim sto je prethodno duzan podnijeti prijavu nadleznom tuzilastvu.Isto tako valja omoguciti povracaj ako stranka opravdano propusti sudski rok u kome je morala dopuniti ili ispraviti zalbu.sud moze da rijesi ako o tome nije vec odluceno pred nadleznim organom ili se o njemu ne vodi postupak.blagovremeno. prethodnom pitanju moze odluciti sud pred kojim se vodi parnica.a stranke upucuju da pitanje tog statusa rijese u posebnim parnicama.odnosno odluka o tuzbenom zahtjevu. Protiv rjesenja kojim se usvaja predlog za povracaj u predjasnje stanje. PRETHODNO .Kad se kao prethodno pitanje pojavi pitanje bracnog ili roditeljskog statusa.

Vijece donosi rjesenje o izvodjenju dokaza.ako nije dosao tuzenik.a uredno su pozvane. .Mirovanju vodi I kada tuzilac nije dosao a tuzeni se ne upusta u parnicu ili se udalji sa rocista.rociste se ne mzoe odrzati.kao I prisutne na cuvanje tajne ako je odlukom suda.a niejsu pristupile rocistu.Ako bi bilo odrzano stetne spoljedice se mogu otkoniti u postupku pravnim ljekovima.Izostane li to prema kojoj od stranaka.predsjednik se stara o odrzavanju reda na raspravi. 2.Parnica se mora vratiti na polozaj prije rocista.preduzetih radnji I izvedenih dokaza.jesu li uredno pozvani. Predsjednik je duzan da upozori svjedoka na posljedice laznog svjedocenja. Druga je I posebna situacija kad su stranke uredno pozvane.Glavnu raspravu cine sva rocista koja se zakazuju u svrhu raspravljanja I dokazivanja u konkretnom postupku. Pored ovoga predsjednik oglasava nakon sto su izvedeni svi potrebni dokazi.a posebno nacelo raspravnosti I kontradiktornosti. U radnje takvog rukovodjenja spadaju:otvaranje rasprave. Pored stranaka na rociste se pozivaju svjedoci I vijestaci za koje je na pripremnom rocistu odluceno da budu pozvani.a ako niejsu da li su uredno pozvane. Rociste za glavnu raspravu mora biti zakazano tako da od obavjestenja ostaje najmanje 8 dana.Sto je ovlascen da onim koji ne postuju red I mir uputi opomenu.sud moze I u tom slucaju raspravu odloziti.Na ovom rocistu dolaze do izrazaja sva ncela parnicnog postupka.postavljanje pitanja svjedocima.predsjednik vijeca odlucuje koje ce svjedoke I vjestake pozvati.ako rocistu ne pristupi nijedan ni druga stranka.a ovim rukovodi predsjednik vijeca.onda je to situacija koja vodi mirovanju postupka.Pored izlozenog. 3.Radnje preduzete od strane suda na ovim rocistima u svrhu obrazovanja procesne gradje za donosenje odluke sadrzina su te rasprave.konsultuje o tim radnjama.ili po zakonu iskljucena javnost. U odsutnosti obe strane moze se izvesti dokaz saslusanjem svjedoka zamolbenim putem preko drugog suda. Rukovodjenje glavnom raspravom Glavna rasprava se vodi pred vijecem. Rociste za glavnu raspravu se odvija javno.Za novo rociste poziva obje stranke. Uslovi za odrzavanje glavne rasprave Glavna rasprava se moze odrzati samo nda ako su uredno pozvane parnicne stranke.Ako ne postoji razlozi.provjeravanje da li su stranke prisutne.onda takva situacija vodi mirovanju.U teoriji se to naziva rukovodjenje postupkom.objavljivanje odluke itd. Pismenim pozivom stranke se obavjestavaju o rocistu za glavnu raspravu ako nije odrano pripremno rociste.raspravljace se u njegovoj odsutnosti.diktira u zapisnik. Predsjednik vijeca u toku rasprave poucava stranke o njihovim procesnim pravima.kao I kada na pripremnom rocistu nije zakazano rociste za glavnu raspravu. Udaljenje stranke sa glavne rasprave zbog ometanja rada nije prepreka sa odrzavanje rasprave.U tom slucaju rasprava se odvija bez udaljene stranke.Predsjedniku vijeca pripda davanje I oduzimanje rijeci.vjestacima I strankama u vezi sa datim iskazima itd.GLAVNA RASPRAVA Okoncavajuci pripremno rociste.odlaganju I zakljucivanju rasprave itd.Tu treba razlikovati vise slucajeva I to: 1.a oni koji nijesu.o iskljucenju javnosti.To je pravilo.da je rasprava zakljucena.provjerava da li su rocistu pristupili svjedoci I vjestaci.a ne stoje mogucnosti za presudu na osnovu izostanka.Predsjednik vijeca nakon uzetih uskaza.zivrsene su pripreme za dalji postupak koji ce se odvijati na rocistu za glavnu raspravu.Predsjednik vijeca zakazuje rociste za glavnu raspravu.Ako nije bilo pripremnog rocista.ako obe stranke ne pristupe rocistu za glavnu raspravu.

I ovdje se odlucuje u formi rjesenja.rasprava se odlaze.odluke o zakljucenju I ponovnom otvaranju glavne rasprave itd.predsjednik vijeca donosi niz rjesenja o incidentnim procesnim pitanjima.Poslednja izlaganja stranaka su oznacena kao davanje zavrsnih rijeci.U vijecu se takodje donosi mjera udaljenja stranke sa rasprave.predsjednik vijeca razmatra rezulate pripremnog rocista.o obezbjedjenju parnicnih troskova.kada punomocnik nije sposoban za vrsenje svoje duznosti.a u drugoj sa kojim se ova spaja tuzeni.Ako nije odrzano pripremno rociste.kad sud poziva stranku da se izjasni o nekim naknadnim pitanjima.onda umjesto da stranke same izlazu svoje navode iz tuzbe I odgovora.a za druge sudsko vijece.U rjesenju se mora naznaciti koji ce se dokazi izvesti.parnice ne gube samostalnost.a stranke mogu da isprave I dopune izvjestaj.o dostavljanju pismena.Vijece u toku glavne rasprave donosi:odluke o izvodjenju dokaza.kada je potrebno objasnjenje odredjenog organa u vezi sa slobodnim raspolaganjim stranaka ako postoji osnovna sumnja da raspolazu protivno zakonu I moralu itd.kada je potrebno da se tuzeni pripremi za raspravljanje.kad stranka I njen zastupnik nijesu u mogucnosti da se izjasne a nemaju punomocnika.Kao I kod spajanja I rzadvajanje se moze napadati sao uz odluku o glavnoj stvari.Rasprava se odlaze ako se iz ovih ili onih razloga ne mogu izvesti svi dokazi za koje jesud oslucio da ih treba izvesti.O odlaganju se odlucuje rjesenjem.o obezbjedjenju dokaza itd.odluke po kojima seodbija predlog za izvodjenje dokaza.ili ako je ista stranka protivnik raznih tuzilaca.Tako u jednoj moze biti tuzilac. Rasprava se zavrsava izlaganjem tuzioca I tuzenog.O spajanju se odlucuje u formi rjesenja.Evo nekih:o urednosti podnesaka.a koja se odnosi na postavljanje pitanja. Odlucivanje van rocista za glavnu raspravu Izmedju dva rocista za glavnu raspravu.rocistee za glavnu raspravu pocinje iznosenjem od stranke stranaka navoda iz tuzbe I odgovora na tuzbu.Nakon otvaranja predsjednik objavljuje predmet raspravljanja I utvrdjuje da li su ispunjene pretpostavke za njeno odrzavanje.o otklanjanju neurednosti punomocja. Nakon izlaganja stranaka sud donosi rjesenje o izvodjenju dokazivanja. Spajanjem vise parnica u jednu stvorena je mogucnost da se donese zajednicka odluka.Poslije toga prelazi se na izvodjenje dokazivanja.Vijece dlucuje o zabrani koju je izrekao predsjednik vijeca.Ako je prije rasprave odrazno pripremno rociste. Odlaganje glavne rasprave Kad se zakazno rociste ne moze odrzati.Obrnut process od spajanja je razdvajanje.da izrekne presudu na osnovu izostanka ako to nije bilo moguce da se ucini da prvom rocistu posto nije bilo dokaza da je tuzeni bio uredno pozvan.da donese presudu na osnovu priznanja I na osnovu odricanja primanjem izjave o odricanju.Spajanjem parnica radi zajednickog raspravljanja.o polaganju predujma troskova za izlazak I izvodjenje dokaza na licu mjesta.o postavljanju privremenog zastupnika. Odrzavanje reda na rocistu . Do spajanja moze doci I ako isti subjekat nema u svakoj od tih parnica istu stranacku ulogu.kao I kad treba izvesti nove dokaze. Van rocista za glavnu raspravu sud je ovlascen da primi na zapisnik izjavu o poravnanju. Na spajanje nema znacaja to sto je za jedne parnice nadlezan sudija pojedinaca.kada se tuzeni brni protivtuzbom.kad zastupnik stranke ne pokazuje potreb I duznu paznju u zastupanju. Spajanje radi zajednickog raspravljanja Do spajanja po pravilu dolazi kad istovremeno pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih stranaka. Razlozi za odlaganje su mnogobornojni.odnosno raznih tuzenih.a najcesce:kad treba izvesti novopredlozene dokaze.odluke o iskljucenju javnosti.Protiv ovog rjesenja nije dozvoljena posebna zalba. Tok glavne rasprave Glavna rasprava pocinje otvaranjem iste od strane predsjednika vijeca.

zakljucice raspravu.Ako se odrzavanje reda I mira dovede u pitanje npr.odlucice da otvori raspravu I o tom dijelu. Udaljavanje I novcanu kaznu izrice sudsko vijeceSankcija seizrice ako lice koje ucestvuje u postupku.Protiv ovog rjesenja nije dozovljena posebna zalba.npr:javnog tuzioca.kad vijece nadje da se o dijelu kojim se trazi dopuna nije ni raspravljalo ni odlucivalo. Odluka o ponovnom otvaranju glavnee rasprave donosi se u formi rjesenja.vrijedja sud ili druge ucesnike u postupku ili ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca u vezi sa radom.Vijece moze zakljuciti raspravu kad je rpeostalo pribavljanje spisa drugog predmeta u kom slucaju ih sud po sluzbenoj duznosti pribavlja.ili kao slusalac prisustvuje raspravi. Kazna udaljenja se ne izvrsava prema licu koje vrsi radnje u ime odrgana.Zakljucice raspravu I kada stranke nemaju drugih predloga za dopunu postupka. Glavno rasprava ce se zakljuciti ako stranke prethodno pruze dokaz da su spor rijesile u vansudskom poravnanju.Kad je udaljen advokat.Umjesto toga sud obavjestava organ u ime koga lice koje narusava red na rspravi. Rasprava se redovno zakljucuje kad je postupak okoncan davanjem zavrsnih rijeci.ili je stranka u postupku.Udaljenje jedne stranke ne sprijecava raspravljanje s drugom-princip negativne litiskontestacije. Ponovno otvaranje glavne rasprave U postupku dopune presude.Isto ce uciniti ako tako nadje u toku vijecanja I glasanja.a odluku o zakljucenju saopstava predsjednik vijeca.ako ucesnici galame.preduzima radnje u postupku. Zakljucenje rasprave je posao vijeca.Poslednji se izjasnjava tuzeni.Predsjednik vijeca se brine o odrzavanju reda.pored stranke ciji je on punomocnik sud je duzan da obavijesti I advokatsku komoru.udaljenje iz sudnice I novcana kazna. . Zakljucenje glavne rasprave Kad sud nadje da je u toku rasprave izvedeno dovoljno dokaza za utvrdjivanje odlucnih cinejnica od znacaja za presudjenje.onda su moguce sledece mjere protiv njih:opomena.