NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA U ovim pravilima sadržana je suština i osobenost ZPP po kojima se on razlikuje od svih drugih postupaka : Načelo

dispozicije Lat.rijeci dispozitio = raspolagati, razvrstati U GPP –u dispozicija se svodi na ovlascenja stranaka: Da odluce da li ce traziti sudsku zastitu i ostvarenje svojih prva, tj.da li ce pokrenuti sudski postupak, nastaviti ga ili odustati od njega Da odredjuju predmet i oblik sudske zastite Da slobodno raspolazu predmetom spora Nacelo dispozicije u parnicnom postupku nadovezuje se na ono nacelo materijalnog prava koje se ispoljava u slobodi zasnivanja, mijenjanja i gasenja subjektivnog prava, te koriscenju , ostvarivanju i odricanju od tih prava. Time sto subjektu povrijedjenog prava pripada trazenje zastite. Ovaj postupak se bitno razlikuje od krivicnog (koji se po pravilu pokrece po sluzbenoj duznosti ex officio) Pravilo dispozicije svodi se na tvrdnju : nema parnice bez tuzbe tuzioca tj.u ZPP-u se kaze „parnicni postupak pokrece se tuzbom“. Ovo pravilo trpi izuzetak u bracnim sporovima u kojima se resava uz glavnu stvar. Stoga je rijec o pravilu a ne o izuzetku. Ovo nacelo prisutno je kod odrzavanja parnice u toku, jer od volje stranaka zavisi da li ce se jednom pokrenuta parnica voditi do kraja tj.do donosenja odluke ili ce se zavrsiti prije njenog donosenja. Ovo nacelo dovodi i do mirovanja postupka. Ono je izrazeno i u postupku po zalbi i uopste pravnim ljekovima kako preko odredjivanja granica u kojima se pobija odluka tako i u raspolaganju sa pravnim lijekom. Posto ga moze povuci (odustati od njega ) sve do odlucivanja. Nacelo dispozicije se ovdje osporava u pravu tuzioca da odredi oblik i obim zastite. (sa obzirom na promjenjivost tuzbenog zahtjeva, postoji mogucnost tuzioca da umjesto prvobitnog zahtjeva, postavi drugi. Tj.preinarci tuzbu. Ovo nacelo ide dalje ka vezanosti suda na zahtjev. Rimsko pravilo: ne eat index ultra et extra petit partium = ne ici iznad, ispod i mimo tuzbenog zahtjeva. Sto znaci da sud ne moze odlucivati o necemu sto nije predmet spora i dosuditi tuziocu vise od toga nego sto je trazio. Ali sud ostaje u granicama petituma, ako tuziocu dosudi manje nego sto je on trazio, jer je u tom slucaju zahtjev u jednom dijelu usvojen, a u drugom odbijen. Raspolagananja u parnici do kojih dolazi voljom stranaka (neposredne parnicne radnje) npr odricanje od tuzbenog zahtjeva i povlacenje tuzbenog zahtjeva protivtuzbe ili povlacenje protivtuzbe , opredjeljena su pravilima dispozicije. Dispozitivnost nalazimo u poravnanju ili priznanju tuzbenog zahtjeva, izricitom ili precutnom RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO U parnici,sud procesnu gradju prikuplja u toku trajanja rasprave, dokazivanjem, slijedom navoda stranaka. Rimljani su to sazeli u pravilu: ludex iudicat secundum allegata et probata partium. Izuzetno, u nekim posebnim parnicama i odredjenim situacijama opste parnice, moze se odlucivati i bez rasprave npr u postupku izdvajanja platnog naloga ili zaslucaj priznanja ili neopravdanog izostanka sa prvog rocista za glavnu rapravu Rasprava kao pravilo modernih gradjansko-sudskih postupaka , ispoljila se iz potrebe dijaloga, u kome su skrivena nastojanja da se iznosenjem suprotnih gledista dodje do sinteze U modernim pravima raspravno nacelo se koriguje sa nacelom sudskog upravaljanja postupkom. Tu sud umjesto da pasivnog posmatraca postaje aktivni sudionik u toku cijelog postupka , pa i u

prikupljanju i formiranju procesne gradje, jer odredjuje od ponudjenih cinjenicnih navoda one koje valja utvrditi i odabira dokaze kojima se potkrepljuju i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev , kao i cinjenice kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika. ZPP : „Stranke su duzne da iznesu sve cinjenice na kojim zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice“ U teoriji se raspravlja – da li sud uzima za procesnu gradju onu cinjenicu do koje je dosao prilikom izvodjenja dokazivanja, cak iako stranke na nju ne ukazuju. Po jednom sud u pogledu odlucivanja moze uzeti takvu cinjenicu samo ako je stranke navodno istaknu. Drugi misle da je sud duzan uzeti takvu cinjenicu u obzir , cak i kada stranke ne ukazuju, jer odluka treba da pociva na istini. To misljenje prihvata nas ZPP „sud sudi po svom uvjerenju, na osnovu svjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezulatata cjelokupnog postupka.“ U pravima u kojima se pravilo „index indicare secundum alegata et probata partium“ totalno primjenjuje , uloga suda u prikupljanju dokaza, svedena je na pasivnog posmatraca sve do donosenja odluke odn dok stranke ne konstatuju da su zavrsile sa prikupljanjem procesne gradje. To je slobodnije shvatanje parnice, koja se ne srece u kontinentalnim pravima, a u precedentnim je bilo pravilo pocetkom 19vijeka. U modernim parnicnim postupcima rasprava je nezaobilazna pa iako ima istraznog nacela ono je izuzetak. To je logicno kao pravila da priroda subjektivnog prava koja se stite u parnici odredjuju pravila zastite. Ta subjektivna prava su dispozitivna , sem u izuzecima rasprava je logicna posljedica dispozitivnosti , jer nacelo dispozicije sputava sud da se samoinicijativno koristi cinjenicam koje su mu u znanju , ako na njih stranke ne ukazuju. Ovo se ne odnosi na pretpostavke za sudjenje , jer o njima sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem parnicnom postupku istraznog nacela i kada ima ono je ogranicenog obima, tj nema neogranicenu primjenu. Prema ZPP sud je ovlascen da izvede dokaze o sporinim cinjenicama, koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje, npr ako je ocigledno da stranke ne iznose cinjenice koje su protivne pravu i moralu tudjim pravima npr sa tudjom najcesce drzavnom svojinom.Mimo ovog prisustvo istraznog nacela ne bi imalo pravno politickog opravdanja, jer se dispozitivni karakter preko nacela raspravnosti proteze za vrijeme trajanja cijele parnice Prisustvo istraznog nacela je potreba jer omogucava uskracivanje zloupotreba nacela dispozicije u toku i prije postupka. NAČELO OBOSTRANOG SASLUŠANjA STRANAKA Audiatur et altera pars – sto znaci da je u svakoj fazi postupka stranci data mogucnost da se brani od neopravdanih predloga i zahtjeva protivne stranke , koja je u blagovremenom obavjestavanju o cinjicnim navodima predlozima i zahtjevima protivne stranke. Sud ce svakoj stranci pruziti mogucnost da se izjasni o navodima i zahtjevima protivne stranke- ZPP U afirmaciji ovog nacela sadrzana je i kontradiktornost cija je smisao u obavezi suda da strankama pruzi priliku da se izjasne o tvrdnjama i predlozima protivnika. To je pravo stranke a ne njena duznost, jer propustanje ove mogucnosti je njena volja, nju posljedice pogadjaju, sto ne iskljucuje sud od daljeg rada U raspravljanju u odsustvu jedne od stranaka je pravilo o negativnoj litiskontentaciji ( po kome sud uzima kao da je osporena cinjenica koju je protivnik iznio u odsustvu odsutnosti druge strane, pa je volja utvrdjivati) U teoriji ima razlicita razmisljanja. Po jednima cinjenice na koje se ukazuje u odsutnosti jedne od stranaka treba cijeniti kao priznate- pricip afirmativne litiskontentacije. Po drugima treba uzeti princip neopredjeljenog stava prema pasivnosti strana tj.vodeci racuna o svim okolnostima , sud

ali ni tamo bez izuzetka jer npr moze se voditi postupak radi osiguranja dokaza bez preslusanja protivnika.strana.slobodnom ocjenom zakljucuje da li cinjenicu iznesenu u odsustvu protivne stranke treba uzeti za priznatu ili osporenu. npr. a da se ne izjasnjava dr. kako i prije pripremnog rocista tako i na njemu.rasprave kad zakon to ne dozvoljava. donosenje odluke bez gl. Tuzeni se od dostavljanja tuzbe.dokazno sredstvo. Ona je pocivala na formalnoj logici. Npr za slucaj presude na osnovu izostanka. Bez znacaja je broj izvedenih dokaza jer dokazna snaga dokaznog sredstva se cijeni zavisno od okolnosti svakog konkretnog slucaja i nezavisno od broja izvedenih dokaza. koja ima izuzetke. tako i u pogledu dopustenosti. i dr bilo bi prostora zloupotrebe Garancija nepristrasnosti u ocjeni dokaza je u duznosti suda da uz ocjenu iznese razloge. Ta dostava je licna. Pominjemo jer predhode ili su uz parnicu.postupaka.raspravu (ako pripremno nije odrzano) sud uzima cinjenicne tvrdnje prisutnog tuzioca bez dokazivanja. U okviru slobonog sudijskog uvjerenja cinjenica se uzima kao dokazna . Replika pretpostavlja osvrt druge strane. Dokazna sredstva se kod slobodne ocjene dokaza ne rangiraju. On je ovlascen na ove radnje. samo ako iz ocjene dokaza slijedi da je tvrdnja kojom je ona iznesena istinita tj kada ti dokazi potvrdjuju tu tvrdnju. svako je jednakog znacaja i mogu se koristiti za potvrdju postojanja odn nepostojanja bilo koje cinjenice. Takva ocjena pretpostavlja savjesnost. U ocjeni dokaza je sadrzan odgovor na pitanje koje sporne cinjenice postoje odn ne postoje odn koje su dokazne a koje nisu. . brizljivost. logicnoscu. moze izjasniti o navodima tuzbe. a zasnivala se na pravilu „o ocjeni dokaza voljuje norma“. Slobodnom sudijskom uvjerenju kao modernom pravilu parnice je predhodila zakonska (legalna) ocjena dokaza. Ova dva principa (negativne i afirmativne ) litiskontentacije imaju i prednosti i mane. kako u pogledu osnovanosti. pravicnoscu. Izuzetak je i postupak po platnom nalogu Ovo pravilo je zlatno pravilo i dr. Kontradiktornost se provlaci krioz cijeli postupak. Povreda ovog nacela je bitna povreda apsolutnog karaktera i dovoljan razlog za ukidanje prvostepene odluke po zalbi. Tako se uvodi degradacija u sudskom redu.propustanjem dostavljanja. kada stranku zastupa lazni punomocnik. kao i izricati odluka o privremenim mjerama. Ovo nacelo ne dolazi do izrazaja u fazi ocjene dopustenosti tuzbe sve dok se o njoj odlucuje prije dostavljanja tuzbe tuzenome. a sve u okviru slobodnog uvjerenja suda. jer su van njega mogucnosti zloupotrebe. U takvim pravima je i zakletva. odmjerenost i logicnost svakog dokaza posebno i svih zajedno . Medjutim uprkos tome desava se da pravi razlozi izostanu. Ukoliko slobodno sudijsko uvjerenje ne bi bilo uslovljeno savjesnim radom. Tako je po njoj istina ono sto potvrdjuju iskazi svjedoka. u kome je prisutan jedan izuzetak a to je : ako tuzeni ne ospori podneskom tuzbeni zahtjev i izostane sa pripremnog rocista odn prvog rocista za gl. Ovo pravilo ne vazi kada se odlucuje o sukobu nadleznosti jer se odlucuje bez prisustva stranaka. Nacelo obostranog saslusanja je pravilo parnice . tj da se daju proizvoljni razlozi koji ne objasnjavaju odluku. u kojoj je izuzetno afirmisano pravilo afirmativne litiskontentacije(jedini slucaj presuda na osnovu izostanka). Ova ocjena dokaza iskljucuje dokazivanje odredjene vrste cinjenica. U postupku po pravnom lijeku ovo nacelo je izrazeno kroz duznost suda da primjerak pravnog lijeka dostavi na odgovor drugoj strani. Do povrede dolazi i kada je stranci uskracena mogucnost da raspravlja pred sudom. uprkos treceg koji istice sasvim obrnuto i vecom argumentacijom i boljim opazanjem. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – slobono sudijsko uvjerenje Parnica se zavrsava donosenjem odluke nakon ocjene dokaza. dokaznim sredstvima koja nisu propisana za te cinjenice.

kratko i sazeto. Ovo nacelo dolazi do izrazaja preko duznosti suda da postavljanjem odgovarajucih pitanja . Sva rocista se zakazuju u cilju dokazivanja i raspravljanja u predmetu spora i cine glavnu raspravu. NAČELO KONCENTRACIJE PROCESNE GRAĐE U teznji da se kompletna procesna gradja iznese i raspravi po mogucnosti vec na prvom rocistu za glavnu raspravu ili u drugostepenom postupku.raspravu odlaze zbog nemogucnosti da se izvedu svi dokazi. Pri tom se mora cuvati kapcioznih i sugestivnih pitanja. Razlozi istine ovlascuju stranke da u postupku po zalbi iznose nove cinjenice i predloge. uprkos toj teznji. a to nije ucinila u namjeri da drugu stranu izlozi vecim troskovima onda je mogu pogadjati troskovi koji se odnose na taj dio. Zbog ekonomicnosti postpka. tako i svjedocima i vjestacima. Ako ih je mogla upotrebiti u prvostepenom postupku. Zbog toga ovo pravilo kod nas ne vazi jer stranka laik sama moze sama da vodi postupak. tj ne mogu se isticati cinjenice u drugostepenom postupku. Za slucaj da iz opravdanih razloga dodje do promjene (sudije) jedinstvenost se obezbjedjuje raspravom od pocetka sa novim sudijom. Da se cini jasno. U ovom pravilu je rizik za istinitu podlogu. U pravima gdje se parnica vodi posredstvom advokata taj rizik je neznatan. pa joj se dopusta da se moze sluziti novim cinjenicama u postpku pred drugostepenim sudom. rasvjetlili cinjenicno stanje sto je moguce bolje. u prvostepenom postupku sadrzano je nacelo koncentracije procesne gradje Ozivotvorenju ovog pravila stranke doprinose podnosenjem pripremnih podnesaka sa novim navodima. Za slobodnu ocjenu dokaza od prvorazrednog znacaja je i neposrednost ( u kojoj je potreba da ocjena dokaza bude data pod neposrednim utiskom rezultata dokazivanja. U tome je sadrzano nacelo jedinstva gl. cinjenicama oznacavanjem odgovarajucih dokaza. u protivnom bi propust stranke da ukaze na sve cinjenice pred prvostepenim sudom imao za posljedicu neadekvatnu odluku. u krajnjem. a uz saglasnost stranaka novi sudija moze odluciti da se ne saslusavaju vec saslusani svjedoci i vjestaci. Treba razlikovati da li je propust namjeran ili nije. kao i da se ne vrsi uvidjaj.Ovim nacelom se potvrdjuje i nacelo istine. Ovo nacelo se obezbjedjuje i duznoscu suda da na drugom i daljim rocistima radi u istom sastavu. To ne utice na pravo stranke da na sledecem rocistu iznese nove tvrdnje i cinjenice. To je u potrebi i nacela neposrednosti. Sve to upotpunjuje i usmenost kao pravilo izvodjenja dokazivanja. Sve to opredjeljuje beneficium novorum. i predlozi nove dokaze tako sve dok se rasprava ne okonca. jer iskljucuje mogucnost da se isticu nove cinjenice pred drugostepenim sudom. kako strankama. o cemu sud donosi odluku u dijelu o troskovima. cesto se desava se rociste za gl. Za pripremu se rezervise vrijeme ciji se dio ostavlja svakoj strani radi izjasnjavanja na navode iz podnesaka ove druge. NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE Preko nacela koncentracije istaknuta je teznja da se parnica zavrsi sto prije. Moderna prava ne poznaju eventualni maximum. na prvom rocistu za glavnu raspravu. Po njoj se ne moze ukazivati na cinjenice niti ih utvrdjivati mimo prvostepenog postupka. U modernim pravima se namjeran propust najcesce kaznjava teretom troskova za naknadno istaknute predloge bez obzira na ishod spora. NAČELO SAVJESNOG KORIŠDENjA PROCESNIM PRAVILIMA . (metoda strogog zakonskog rada).rasprave. I pored teznji ovo nacelo nije u ZPP konsekventno sprovedeno. vec da se umjesto toga procitaju zapisnici o vec izvedenim dokazima.

pri cemu ne bi smjela ici tako daleko da iznosi i tvrdnje koje nemaju nikakav oslonac. zloupotrebom prava trazenja sudske zastite itd. izlozi je troskovima ili neosnovano ostvari neki interes.Vazi od pocetka pa do kraja sudjenja. Samo dosljednim parnicenjem. a ne da ih precutkuju Stranke iznose sve cinjenice onako kako su se po njima stvari dogodile Stranka ne osporava tvrdnje protivnika za koje zna da su neistinite Duznost kazivanja istine odnosi se i na zastupnika. Npr povodom nekretnine koja pripada drzavi a kojoj su stranke pomedjasi. Procesnoj prevari stranka vodi npr ako drugu navede na vansudsko poravnjanje u vrijeme po dostavljanju poziva za pripremno rociste. U oba slucaja to je pokusaj porcesne prevare. Ako se stranke tako ne ponasaju zloupotrebljavaju procesna pravila. Tuzilac zloupotrebljava pravo na trazenje sudske zastite kad podnoseci tuzbu pokrece postupak bez razloga. Stoga ako stranka kaze da u nesto sumnja sud i takve tvrdnje dokazuje jer ih dr. STRANKE U PARNICI . na sud to ima domasaja jer se izlaze posebnom angazovanju. kako bi nakon toga zajednicki podijelili plijen. kako u odnosu na radnje koje se preduzimaju. Zastupljeno je shvatanje da stranka moze da iznosi tvrdnje u ciju istinitost sumnja. Npr nudjenjem novih dokaza za koje je stranka svjesna da nece doprinijeti drukcijem uvjerenju ZPP-om je predvidjena duznost stranaka da govore istinu. Ako porice istinitost potivnikovih tvrdnji onda se one dokazuju ako potvrdi tvrdnju koja je za nju nepovoljna sud je ne dokazuje izuzev ako stranka priznanjem ide tome da raspolaze zahtjevom protivno ZPP-u. Ona obuhvata da: Stranke iznesu sve cinjenice koje mogu biti odlucucjuce za ishod spora . druga je izlozena posebnim naporima da otkloni lose posljedice takvog prekoracenja. NAČELO PROCESNE EKONOMIJE Da se spor rjesi sa sto manje izdataka I troskova. Tuzilac znajuci da ne postoji pravo koje trazi. u zelji da izdejstvuje izvrsni naslov. Tuzeni iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi ka tome da se tuzbeni zahtjev odbije.Svodi se na zahtjev da se spor brzo razrijesi. Postenje i savjesnost stranaka je da se koriste procesnim pravom. Prekoracenjem nacela dolazi se do povrede postupka. Prekoracenjem jedne stranke. Prekoracenja pravila postenog i savjesnog parnicenja protivna su cilju parnice.stranka nije priznavala. Do prividne parnice dolazi kada se stranke unaprijed dogovore da tuzilac podnosenjem tuzbe povede parnicu o necem sto mu ne pripada i protiv lica kome ne pripada pravo da osporava tuziocevo trazenje. pa njeno uvjerenje da je spor rijesen zloupotrijebi dolaskom na rociste trazeci od suda donosenje presude na osnovu izostanka. nego su gola nagadjanja. stranke mogu postici zastitu za povrijedjeno pravo odn odbraniti se od zahtjeva ako je on neosnovan. Najcesce zloupotrebe su u smisljanju radnji radi odugovlacenja postupka. Vidovi nepoštenog parnicenja Stranke mogu zloupotrebljavati pravilo savjesnog i postenog parnicenja na vise nacina: nr prividnom parnicom. Otklanjanje je skopcano sa posebnim troskovima. raznih pobuda da napakosti drugoj strani. tako i na one koje se primaju k znanju. U pogledu aktivnog drzanja stranke zakonodvac je jasan: stranka moze da prizna ili da porice. Obje stranke mogu pokusati da obmanu sud. procesnom prevarom. iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi osnovanosti tuzbenog zahtjeva.Ovo nacelo je u postenju i savjesnosti.

a tuzenikadostavljanjem mu tuzbe. U ovim polozajima stranke ostaju dok traje postupak. Njihovi interesi su suprostavljeni : tuzilac(actor) trazi da mu se pruzi zastita .stranacka sposobnost. Propusti koji se odnose na ovu pretpostavku mogu se otkloniti i po vanrednim pravnim ljekovima. preduzete parnicne radnje su nepunovazne i tuzba se odbacuje. odn ako bude tuzen (tuzeni) . a gube je brisanjem.Tuzeni. U nedostatku ove sposobnosti . dok su ostali sekundarni procesni subjekti ili ucesnici u postupku Stranke u postupku su : tuzilac i tuzeni. Parnicna sposobnost . Materijalno pravno – pojam stranke odredjen je materijalno pravnim odnosom. s tim da se tuzilac moze povuci i povlacenjem tuzbe . tuzilac i sud – primarni procesni subjekti. Ona je potpuna i neogranicena. Veliki nedostatak ovog gledanja je sto se pojam stranke ne moze objasniti za slucaj kad sud odbije tuziocev zahtjev.duznosti imati svojstvo stranke a kad za zakonskog zastupnika. pod uslovom da se oni ne mogu otkloniti. Sem toga. a tuzeni (reus) nastoji da odbije tuziocevo trazenje . Razlika je zatim u mogucnostima stranacke sposobnostima po samom zakonu jer javni tuzilac moze pokrenuti parnicni postupak po samom zakonu. Nedostatak ove sposobnosti ima znacaj procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti i tokom cijelog postupka. Pravna lica je sticu upisom u registar. Po jednima ovim subjektima se priznaje procesni polozaj stranke. jer oni predstavljaju organ kome to pravo pripada po samom zakonu – njemacki procesualisti Po drugima oni nisu stranke vec parnicu vode u ime i na racun trecega . Za slucaj smrti stranke u taj polozaj po sukcesiji dolaze nasljednici. ona se priznaje i nasciturusu. Ovo gledanje preovladjuje u savremenoj procesno pravnoj teoriji. kao i kod tzv tuzbe negativnog utvrdjenja. Nesporno je da je tuzilac stranka i onda kad je sud odbio njegov zahtjev . U nasem pravu zakonskim propisima je odredjeno u kojim slucajevima ce procesni subjekat koji preduzima radnje po sluzb. tvrdeci da on to pravo ne vrijedja ili da ono tuziocu ne pripada. dok za tuzenog ta mogucnost ne postoji. Pojam stranke u procesnom pravu – postoje 2 gledista: Procesno pravno – stranke valja posmatrati nezavisno od odnosa koji ih odredjuje i one su opredjeljene procesno pravnim polozajem u parnici. sud se ne moze upustati u odlucivanje o predmetu spora. koje moze biti nosilac procesnih prava i duznosti. U slucaju prestanka pravnog lica na njegovo mjesto stupa subjekt koji je preuzeo njegova prava i obaveze. a narocito imaju imovinu na kojoj se moze sprovesti izvrsenje. parnicni sud moze priznati stranacku sposobnost i oblicima udruzivanja koji ispunjavaju bitne uslove za stranacku sposobnost. Poistovjecuje se sa pravnom koja za razliku od nje moze biti ogranicena ili neogranicena. koga samo zastupaju. Ako je nedostatak uocen u toku postupka. Fizicka lica je sticu rodjenjem. a bice to ako podnese tuzbu (tuzilac). Sposobnost biti parnicna stranka – stranacka sposobnost Stranka u postupku moze biti svako fizicko i pravno lice. Stranke po duznosti U procesno pravnoj teoriji se raspravlja o procesnom polozaju lica koja vode spor po sluzbenoj duznosti o tudjem pravu npr javnom tuziocu. Ona je sira od pravne sposobnosti jer pripada i stranci po duznosti. kao i onda kada tuzilac nema nikavo svoje pravo prema tuziocu. Polozaj tuzioca stice se podnosenjem tuzbe.

Po njima ovlascenje za zastupanje u parnici. Dok po drugima nema mjesta odbacivanju tuzbe. iako nije nosilac subjektivnog prava.Kad sud uoci nedostatak parnicne sposobnosti preduzima mjere za otklanjanje tog nedostatka. Zasnivanje pranice u slucaju smrti stranke Podnosenjem tuzbe odredjeno lice postaje tuzilac za razliku od tuzenog koji to postaje mimo svoje volje. Od stvarne legitimacije kao subjektivnog odnosa razlikuje se pravo na vodjenje spora(to je specificno pravo koje ne izvire iz subjektivnog odnosa vec samog zakona). Nedostatak stvarne legitimacije sud uzima u obzir. Na nedostatak parnicne sposobnosti pazi se i u postupku po zalbi I to po sluzbenoj duznosti.jer je u pitanju nedostatak koji je oznacen kao bitna povreda odredaba parnicnog postupka. cak ni u slucaju kad je punomocnik dostavio tuzbu posle smrti stranke. Parnicno je sposoban I onaj koji je po dozvoli stupio u brak posto je tim cinom emancipiranizjednacen sa punoljetnim licem. sud presudom odbija tuzbeni zahtjev kao neosnovan.Ako se ne otklone nedostaci u odredjenom roku sud ce odbaciti tuzbu. Na postojanje prava na vodjenje sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem pravu parnicno je sposobna stranka ako je fakticki nesposobna da preduzima radnju u postupku npr: gluvonijemi.Pod parnicnom sposobnoscu podrazumijeva se svojstvo odredjenog lica da preduzima I prima parnicne radnje koje druga stranka preko suda preduzima prema njemu. vodi parnicu u sopstveno ime . Tada tuzilac moze opet da prigovorom opovrgnuti navode prigovora tuzenoga. Lice koje je stranka na osnovu prava vodjenje spora. onda to cini tzv prigovorom legitimacije (sredstvo kojim tuzeni na pocetku parnice skrece paznju sudu na to da tuziocu ne pripada pravo da vodi parnicu).onda je duzan ponovo otvoriti glavnu raspravu. Postulaciona sposobnost Predstavlja sposobnost stranke da sam preduzima parnicne radnje.Ovim je I strankama koje nemaju materijalne mogucnosti da se koriste pravnom na zastitu omoguceno da preduzimaju spostvene radnje I da takvu zastitu obezbijede. Po jednima narusava se pravilo „nema parnice bez tuzenog i tuzioca pa tuzbu treba odbaciti.ponasanja koja odgovara pravu za koje tuzilac trazi zastitu. Parnicno nesposobnim licima zastita se u postupku pred sudovima obezbjedjuje posredstvom zakonskog zastupnika. ne prestaje smrcu davaoca te je punomocnik ovlascen preduzimati radnje dok nasljednici sukcesijom ne stupe na njegovo mjesto.a ove se mogu vrsiti licno ili posredno preko punomocnika koga stranka postavlja. bez obzira da li stranka na njega ukazuje na nedostatak. Nasljednici u momentu .Kad nedostatak uoci u vrijeme od zakljucenje rasprave do objavljivanja odnosno otklanjanja odluke.V rsenje radnje u postupku odredjuje sadrzaj parnicne sposobnosti. Postoje: aktivna i pasivna. ako je on osnovan. To je to je pojam materijalnog prava ona je odredjena odnosom prema spornom pravu.a zatim preduzeti mjere za otklanjanje nedostatka.Karakteristicna je za nase pravo. dok je pasivno legitimisan (tuzeni) na njemu je obaveza odredj. Nedostatak parnicne sposobnosti oznacen je kao procesna pretpostavka. Postoje razlicita gledista za slucaj da stranka umre prije i u toku parnice.na nju sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom cijelog postupka. STVARNA LEGITIMACIJA Pod legitimacijom se podrazumijeva odnos stranaka prema pravu za ciju se zastitu postupak pokrece. Aktivno je legitimisan (tuzilac) njemu pripada pravo da trazi zastitu. Dalji ishod parnice zavisi od sudbine prigovora.

prava) i 2. Pravilo je da je zak. Ako sud primijeti da on ne pokazuje potrebnu paznju o tome obavjestava organ starateljstva. inace je u pitanju zastupanje Zak. Druge razlike proisticu iz ovlascenja.smrti stupaju u njegova prava pa i u pravo na vodjenje postupka. Ovlascenje za zastupanje se daje jednostranom izjavom davaoca ovlascenja u pismenom obliku u vidu punomocja.zastupnik je duzan savjesno vrsiti zastupanje jer u suprotnom odgovara za nastalu stetu. radnja ce biti konvalidisana. A za radnje od neposrednog znacaja za parnicu kao sto su npr povlacenje odn zakljucivanje poravnanja po posebnim propisima. Na ovu mogucnost sud je ovlascen u sledecim slucajevima: Ako tuzeni nije parnicno sposoban a nema parnicnog zastupnika Ako postoje suprotni interesi tuzenog i njegovog zak. ukoliko to ne ucini to nije osnov za odbacivanje tuzbe vec osnov za postavljanje privremenog zastupnika od strane suda.zastupnik po samom zakonu ovlascen da preduzima parnicne radnje i primati k znaju radnje drugih strana i suda . da zahtijeva izdavanje . bez posebnog ovlascenja. da trazi u izvrsnom postupku i izvrsenje odluke . Razlikujemo ih na: 1.zatupnika Ako obje stranke imaju istog z.stranci i sudu) Razlika izmedju zastupanja kvalifikovanog i nekvalifikovanog punomocnika Osnovna razlika je u kvalitetu preduzetih radnji. a u suprotnom ostace bez dejstva. bez obzira sto one u punomocju nisu posebno naglasene.zatupanje postoji radi zastite interesa djece(roditelj) i odraslih lica lisenih poslovne sposobnosti (staratelj). kao i lica koja nisu u mogucnosti da vrse svoje pravo npr odsutna lica. pa ga u predvidjenom roku pribavi. koji je predmet obligac. koji je duzan da postavi novog zak. Izuzetno. ZASTUPNICI Razlikuje se zakonsko i voljno zastupanje. Aktivno je kad zastupnik preduzima radnje tuzioca dok je pasivno kada preduzima radnje tuzenog. I pravna lica imaju zastupnike Zakonski zastupnici Zakonosko zastupanje je zastupanje u kome se ovlascenja za zastupanje interesa drugog lica dobija po sili zakona.zastupnika. Zastupanje se ogleda u obavljanju procesnih radnji u tudje ime i za tudj racun. Prihvatanjem ovlascenja zasniva se punomocje i nastaju 2 odnosa: 1. a izuzetno usmeno na zapisnik kod suda.zastupanju. kvalifikovani punomocnici mogu biti i svrseni pravnicii u mjestima gdje nema advokature. on mora imati posebna ovlascenja. unutrasnji( po prirodi ugovorni odnos. Ako ipak preduzme radnju bez ovlascenja . jer kvalifikovani punomocnik je ovlascen da u parnici preduzima sve radnje do okoncavanja postupka. advokati) i 2. Zakonski zastupnik moze prenijeti na punomocnika ovlascenje da umjesto njega vodi parnicu Zak. tj to su sva druga fizicka lica koja su parnicno sposobna a opunomocena su). nekvalifikovane (koji to rade ad hoc. kvalifikovane (oni koji to rade iz zanata. spoljasnji ponasanje prema dr. On je takodje ovlascen da od protivne strane primi odredjene parnicne troskove.zastupnik nemaju punomocnika a nalaze se u inostranstvu tako da se dostavljanje nije moglo izvrsiti PUNOMODNICI Punomocnik je zastunik stranke koji parnicu vodi po njenom ovlascenju.zastupnika Ako je boraviste tuzenog nepoznato a on nema punomocnika Ako tuzneni i njegov zak. U zamjeni nije subjektivno preinarcenje ali u faktickom smislu jeste promjena stranke. Ako se vrsi u interesu parnicno nesposobnih lica radi se o zak.

Ima pravo na naknadu i nagradu. Punomocnikove radnje imaju dejstva samo ako ih preduzima na osnovu urednog punomocja ( to je procesna pretpostavka). Zatim kvalifikovani ima pravo na naknadu i nagradu dok nekvalifik. Stranka Prema sadrzaju dijele se na : radnje pripremanja i radnje odlucivanja Prema formi na : Pisane i usmene.zastupnici mogu tako punomocje opozvati. Ne smije biti izrecena u negativnom obliku. ali ne duze od 15 dana.pravu negotium gestor) radnje preduzete na osnovu neurednog punomocja predstavljaju bitnu povredu postupka. jer punomocnik po samom zakonu je ovlascen da preduzima radnje u postupku. cija se cijena odredjuje advokatskom tarifom. otkazom Opozivom prestaje punomocje po volji punomocnika. Spoljni odnos – punomocje je odredjeno radnjama. 3. zastupanju stranke posredstvom vise punomocnika U istoj parnici jedna stranka moze imati vise punomocnika i svaki od njih je ovlascen da sam stranku zastupa. Za razliku od njea. On moze bez posebnog ovlascenja strranke prenijeti parnicno punomocje na drugog (supstituta) . 2. Smrcu stranke ne prestaje punomocje. njegovim trajanjem i prestankom. Treba da bude pregledna i sazeta Razlika izmedju izjave volje(pojam materijalnog prava) i parnicne radnje(pojam procesnog prava) . smrcu punomocnika. prama funkciji : ofanzivne i defanzivne Parnicna radnja je osnovni i polazni pojam GPP-a na kome se gradi ukupnost postupka i kao takav se ne definise Prema logickim pravilima definicija mora biti : 1. Primjerena. 2. 2. Kako prestaje punomocje? Okoncanjem parnice. Nedostake neurednog punomocja stranke mogu otkloniti naknadnim davanjem punomocja. unutrasnji (izmedju punomocnika i stranke) i 2. za sve preduzete i buduce radnje. ali nasljednici odn njihovi zak. opozivom. Ne smije biti tantoloska. 4. Suda . ne odgovara za uspjeh ali odgovara za stetu ucinjenu stranci zastupanjem. Osnovna podjela je na radnje : 1. odnosima koji se zasnivaju punomocjem punomocjem se zasnivaju dvostruki odnosi : 1. Njegov obim odredjuje stranka i pri tom ga moze ovlastiti na sve ili samo neke radnje. ali moze prestati i prije okoncanja pranice: 1. a sud ne utvrdi sadrzinu punomocja ili je pogresno utvrdi – radi se o FALSUS PROCURATORU (procesna ustanova slicna ustanovi materij. Za slucaj otkaza punomocnik je duzan jos neko vrijeme preduzimati radnje da ne bi doslo do nastupanja stetnih posledica za stranku. dolazi do ukidanja presude i vracanja na ponovni postupak. nekvalifikovan punomocnik nije ovlascen da preduzima neposredne radnje ako nisu naznacene u punomocju. Ukoliko ih preduzima bez punomocja u uvjerenju da ga uvijek moze dobiti ili se neuredno opunomocuje . U postupku po zalbi u nedostatku neurednog punomocja . PARNIČNE RADNjE Parnicni postupak je ukupnost radnji suda i stranka. Medjutim ako uz punomocnika i stranka preduzima radnje valjana je ona koju stranka preduzme. 3. pri cemu njegov odnos prema stranci ne prestaje. spoljasnji ( punomocnika prema sudu i 3 licima) unutrasnji odnos – punomocnik je duzan da zastupanje vrsi savjesno.privremenih mjera obezbjedjenja. Npr jedan od njih ne moze otkloniti dejstvo neopozive radnje koju je drugi preduzeo. drzeci se uputstava stranke.ima samo naknadu u viku podvoznih troskova i dangube.

Radnje se daju pred sudom kao drz.tuzba se redovno preduzima podneskom ali se moze dati i usmeno na zapisnik. odgovor na tuzbu. za koje traze da se utvrde u toku rasprave. Druga strana se moze odmah izjasniti o navodima iz podneska. stvaraju jednu novu procesnu situaciju koja najcesce vodi okoncanju postupka. 6. Odredjujuci podnesak je ona pismena radnja stranaka.) Pripremni podnesci su oni kojima stranke ukazuju na cinjenice mimo onih u tuzbi. postulacionu sposobnost( koje ako nema onda uredno zastupanje dok se za punovaznost izjave volje trazi pravna i poslovna sposobnost) Radnje ne djeluju uslovno i na rok za razliku od izjave volje. i okoncavanja postupka. One se mogu preduzimati tokom cijelog postupka i uvijek su opozive bez navodjenja razloga Neposredne radnje su one koje kad se preduzimaju. a moze traziti odlaganje rocista. Sadrzina pripremnog podneska se ne moze zaobici. a ponekad i okoncanju spora. izuzetno jednostranom izjavom volje (testament) PARNIČNE RADNjE STRANAKA Stranke preduzimaju parnicne radnje radi zasnivanja. parnicnu sposobnost. neke tuzeni dok kod poravnanja se sticu ponasanja oboje. One od neposrednog znacaja Posredne radnje su one koje se preduzimaju u cilju donosenja odluke odredjene sadrzine. 5. pravni lijek. Mnoge se radnje mogu preduzimati i u jednoj i u dr. 3.organom ne pobijaju se zbog prevare. Npr. Podnesci se dijele na odredjujuce.rasprave odn donosenja presude.Parnicna radnja podrazumijeva djelovanje odredjenih subjekta u postupku odn spoljno ponasanje koje slijedi iz norme. 3. odgovor na pravni lijek. 2. Odricanje tuzbenog zahtjeva. razvoja ili okoncavanja parnice. Neposredne radnje su neopozive. Radnje se preduzimaju u svrhu pokretanja. Poravnanje. mijenja se i ukida materijalno pravni posao(odnos) Dalja razlika je u subjektivnim predpostavkama predvidjenim za punovaznost radnji u odnosu na one za punovaznost izjave volje. prinude i zablude za razliku od izjave volje Stranka je po samom zakonu ovlascena da trazi ponavljanje postupka ali ne i ponistaj pojedine radnje kao sto se to moze traziti kod izjave volje. razvoja. kojom se stavljaju neki stvarni ili procesni predlozi ( tuzba. Za punovaznost radnje potrebno je da je lice koje je preduzelo ima: stranacku sposobnost .formi. koju tuzeni moze opozvati do zakljucenja gl. U toj formi se uglavnom preduzimaju radnje van rocista. pripremne i ostale. jer stranka cinjenice koje je ukazala i dokaze koje je ponudila. Tvrdnje (cinjenicne i pravne) . moze . kada je u pitanju materijalno pravni posao. Neke preduzima tuzilac. Izjava o mirovanju postupka. Za razliku od nje izjavom volje nastaje. On se drugoj stranci najcesce urucuje na rocistu. PODNESCI To je pismeni oblik parnicne radnje stranaka. To su : predlozi (stvarni i procesni) . Povlacenje tuzbe. prestaje. One od posrednog znacaja. izuzev radnje priznanja tuzbenog zahtjeva.. Dok materijalno pravni posao nastaje saglasnoscu volja . 4. Prema u kojoj se formi preduzimaju radnje stranaka se dijele na: pismene (preduzimaju se podnescima-pismena na kojima su radnje saopstene) i usmene (preduzimaju se neposredno na raspravi). Oznacenje dokaznog sredstava cinjenica. Odricanje i odustajanje od pravnog lijeka.. Tuzba i zalba tretiraju se kao neposredne parnicne radnje. Znacajna je podjela parnice na : 1. 2. 2. To su : 1. Priznanje tuzbenog zahtjeva. Ugovori sa procesno pravnim dejstvom kao sto su oni o mjesnoj nadleznosti nisu parnicne radnje sve dok se podneskom ne stavi do znanja sudu i tada su to jednostrano parnicne radnje.

predstavlja povredu koja vodi ukidanju zalbe a time i odugovlacenju postupka. TUŽBI I NjENOM PODNOŠENJU Ne upotrebljava se uvijek u istom smislu. odlucivanja Za valjanost ovih radnji treba da su ispunjenje predpostavke o nadleznosti i da su preduzete u propisanom obliku i nepristrasno.akt koji vodi postupak. Urednost podneska je opsta procesna predpostavka. U protivnom smatrace se da je podnesak povucen. glasanja. Defanzivne.npr pismeno kojim se sudu saopstava adresa svjedoka.zastupnika i punomocnika ako same ne preduzimaju radnje. Prelazenje preko onoga sto je u pripremnom podnesku bez objasnjenja suda. predaju se u dovoljnom broju i za sud i za suprotnu stranku. Ako se podneskom stavlja neki predlog. Oznacenje stranaka (ime i prezime. Neuredan podnesak stranka mora ispraviti i popuniti u roku koji joj je ostavljen od suda (8dana). Radnje dostavljanja . 2. zanimanje.prezentirati po zalbi drugostepenom sudu a ovaj ih je duzan uzeti na razmatranje. Potrebno je da je sadrzaj podneska razumljiv. Radnje vijecanja. Ofanzivne – one na kojima tuzilac zasniva tuzbu i one koje iznosi radi obezvredjivanja prigovora tuzenog. Oznacenje suda. za koje treba ponuditi dokaze. Radnje izvodjenja dokaza (dokazivanje) Radnje vodjenja zapisnika.oni kojima se tuzeni brani i koje preduzima da bi odbio tuzbeni zahtjev. Ostali podnesci. Oznacenje njihovih zak. onda se moraju navesti i cinjenice na kojima se taj predlog zasniva. a nekad tuzbeni zahtjev. nekad tuziocevo trazenje. PARNIČNE RADNjE SUDA To su: Radnje upravljanja postupkom . Pismeno koje predstavlja tuzbu uvijek je dvostruko adresovano: na sud i drugu stranku. prebivaliste odn boraviste) . U teoriji imamo dva shvatanja : Materijalno pravni (tuzba se objasnjava kao tuzbeni zahtjev) Formalno pravni (pod tuzbom se podrazumijeva parnicna radnja) Kao radnja tuzba je akt procesne inicijative. nekad sadrzi pismeno koje sadrzi procesnu radnju. 3. Neke druge podjele parnicnih radnji stranaka. VRSTE TUŽBI Tuzbe na cinidbu (kondemnatorne) . I u tom slucaju kao dan predaje smatrace se dan kad je prvi put predan. promjena adrese stranke ili opoziv punomocja itd SADRŽINA PODNESKA Podnesak sadrzi: 1.

kako po obimu.Tuzbe za preobrazaj ( konstitutivne) Tuzbe za utvrdjivanje ( deklarativne) PODNOŠENjE TUŽBE Podnosi se u okviru odredjujuceg podneska. i oznacenju njihovih zastupnika i punomocnika Tuzbeni zahtjev. kada se tuzbeni zahtjev usvoji pravosnaznom odlukom. imenu. koje ce znaciti njegovo pravo. Tako se najcesce podnosi protivtuzba. njenog zastupnika ili punomocnika PREDMET SPORA (PETITUM) Predmet spora ili tuzbeni zahtjev je tuziocevo trazenje u pogledu glavne i sporednih stvari. tvrdnje i dokaze. u njegovu korist. Kod ovih tuzbi ne treba posebno isticati pravni interes. ne vrsenju. Razlika proizilazi iz njihovih definicija. Procesno pravni zahtjev. kako u pogledu gl.stvari tako i u pogledu sporednih potrazivanja Predlog tuzioca kako treba da glasi odluka suda Oznacenje priloga i njihov broj.osnovu potrebno je i da je tuzbeni zahtjev potpuno odredjen.podrazumijeva tuziocevo trazenje ili tvrdjenje . tako i sadrzinom. Nas ZPP ne govori o tuzbenom predlogu TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU (kondemnatorna) To su trazenja tuzioca da se tuzeni obaveze na odredjenu radnju. . TUŽBA KAO PODNESAK Kao podnesak ona sadrzi: Oznacenje suda Oznacenje stranaka po prezimenu. Treba razlikovati zahtjev kao procesno pravni pojam od materijalno pravnog zahtjeva. koja se moze sastojati u vrsenju. a sud uzimajuci to na zapisnik ispisuje tuzbu. jer je on sadrzan u radnji. propustanju ili trpljenju. boravistu i polozaju u parnici. Stranka usmeno saopstava sustinu spora. One su u praksi najcesce. Pod materijalno pravnim zahtjevom – podrazumijeva se pravo na cinidbu po tuzbenom ili nekom dr. TUŽBENI PRIJEDLOG To je dio podneska u kome je tuzilac formulisao kako treba da glasi izreka presude. kao i da li se podnose u izvorniku ili prepisu Potpis same stranke. Cinidba se moze sastojati i u necinjenju npr tuzba da se zabrani sadasnje i buduce uznemiravanje i smetanje. Ona se moze podnijeti i na zapisnik kod suda. zanimanju. koja slijedi iz predmeta spora. u protivnom tuzba je neuredna.

Nepostovanje utvrdjenog odnosa u presudi po dekl. Preobrazajne tuzbe se razvrstavaju na one: koje idu za prestankom pravnog odnosa npr tuzba za razvod koje idu za promejenom procesne situacije npr tuzba za proglasenje vaznosti ugovora o izabranom sudu koje idu za izmjenom pravnog odnosa npr tuzba kojom dijete trazi povecanje iznosa izdrzavanja DOSTAVLjANjE Dostavljanje je radnja su koja se sastoji u predaju strankama I ucesnicima u postupku odgovarajuceg pismena. Tj odlukom se konstatuje da su ispunjeni uslovi za promjenu u pravu odn pravnom stanju. Pravni interes nije potrebno posebno isticati. Presuda po kondemnatornoj tuzbi je izvrsni naslov. jer je on sadrzan u preobrazaju. sada i po tuzbi na cinidbu (kondemnatornoj). novog odnosa ili prava. Isticanje pravnog interesa ima karaktar procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna tokom cijelog postupka. moze biti predmet tuzbe. samo ako se njegovo ranije postojanje moze vezati za neko pravo u sadasnjosti npr kada se tuzbom utvrdjuje da je brak postojao . Izuzetno dostavljanje se moze uciniti I oglasavanjem preko sudske table I u sluzbenom listu. Utvrdjivanje odnosa koji vise ne postoji. Neki teoreticari smatraju da i njih treba smatrati utvrdjujucim. TUŽBA ZA PREOBRAŽAJ (KONSTITUTIVNA) To su tuzbe koje idu za uspostavljanjem novog stanja. RAZLIKA U ODNOSU NA TUŽBU NA ČINIDBU tj. da bi se u sadasnjosti ostvarilo pravo na porodicnu penziju. Tvrdnjom da je svaka odluka deklarisanje prava izvrsena je generalizacija. vec takva promjena nastupa pravosnaznom presudom). jer je prethodno odredjen tuzbom ostavioca.deklarativna se razlikuje od kondemnatorne po tome sto: deklarativna vodi presudi koja sadrzi naredbu cije se izvrsenje moze obezbijediti posredstvom prinude u izvrsnom postupku. Podnosenjem ove tuzbe tuzilac je duzan da ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa (poseban interes tuzioca). Da bi dostavljanje proizvelo pravno dejstvo potrebno je:da je izvrseno na nacin predvidjen zakonom.Takav nacin predvidjen je u tri slucaja:ako sud postavi predmetno zastupanja tuzenom cije je boraviste . Ovim tuzbama stite se tzv preobrazajna prava (prava za ciju promjenu nije dovoljna volja subjekata. Dostavljanje se vrsi neposredno I preko dostavne sluzbe suda.UTVRĐUJUDA TUŽBA (deklarativna) Ovom tuzbom tuzilac trazi da se utvrdi da postoji odn da je postojao neki odnos ili pravo.da je dostava ucinjena na vrijeme I da je adresant mogao biti upoznat sa sadrzajem poneska (a ne mora). Zato je presuda na utvrdjenje (deklarativna) i izdejstvovana. Nasljedinci treba da pokazu da je tuzba bila osnovana. tj.tuzbi vodi novoj parnici. a ona brise sve razlike. U teoriji su mnogo sporne zato ih ZPP ne predvidja posebno. Nasljednici ne ukazuju na pravni interes jer se on u tim situacijama pretpostavlja. Sudski akt kojim se ukazuje da su nastupile sve pretpostavke za promjenu prava ili pravnog stanja. dok po deklarativnoj to nije nikada.

onda je to situacija koja se razrjesava presudom na osnovu izostanka.Osporavati osnovanost tuzbenog zahtjeva-negacija pravnog odnosa iz tuzbe.Dalji red sud odredjuje po sopstvenom nahodjenju.Prethodno tuzenom valja dostaviti tuzbu (najkasnije 8 dana prije rocista).pa tuzeni moze odgovoriti na tuzbu I posto ovaj protekne.jer prebijanja nema ako se tuzba ne pokaze osnovanom.Takvu obavezu moze naloziti u odnosu na predmete koje treba razgledati ako su pogodni za donosenje u sud.a nije odgovorio na tuzbu a uredno je pozvan. Od trenutka kad se tuzeni upusti u odbranu. Kako se postupa kad se istakne vise prigovora U istoj parnici moze sistaci vise prigovora.Rok je sudski I nije prekluzivan.U pripremi ovog rocista je blagovremeno trazenje od tuzioca. Kako se odlucuje o prigovoru prebijanja prigovoru prebijanja odlucuje se uz odluku o glavnoj stvari iz tuzbe kojom se usvaja zahtjev iz tuzbe u cjelini ili djelimicno.Tada sud polazi prvo od onih koji vode odbijanju tuzbenog zahtjeva I dalje redom.okoncanje postupka poravnanjem. Kad se tuzeni brani osporavanjem moze:oporavati istinitost cinjenice ili cinjenica na kojima tuzilac zasniva svoj zahtjev.ako zahtjev dokazuje ispravama koje se kod njega nalaze.za tuzenog koji nema punomocnika u CG I nalazi se u inostranstvu. Prebijanje se raspravlja na zahtjev I tek kad se u toku rasprave sud uvjeri u osnovanost tuzbe.Isticanjem materijalno-pravnih prigovora-ovlascenje jednog lica da se isticanjem okolnosti suprostavi ostvarivanju tudjih subjektivnih prava.da isprave donese I pokaze na rocistu.uzdrzava se od preduzimanja bilo kakve radnje I upusta se u odbranu. .a peremtorni da cinidbu uskrate trajno. Dostava se dokazuje dostavnicom-pismenom ispravom koja je po formi unaprije pripremljena.nepoznato I nema punomocnika.Svaki naknadno ukljucen prigovor ne ovdi njegovom utvrdjivanju ako je prethodni dovoljan za odbijanje tuzbe. U sledecim slucajevima se moze odluciti na pripremnom rocistu:donosenje presude na osnovu priznanja.osporavanje tuzbenog zahtjeva itd.kada stranka promjeni adresu a o tome ne obavijesti sud.Pocinje izlaganjem tuzbe od strane tuzioca. Pripremno rociste vodisudija pojedinac.Prigovor se moze istaci za vrijeme trajanja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.Pripremno rociste pocinje kad su obje stran prisutne.tuzilac moze povuci tuzbu samo uz njegov pristanak. Prigovor prebijanja Je odbrambeno sredstvo tuzenoga kojim se ovaj koristi kada prema tuziocu istice svoje potrazivanje koje jeiste vrste kao I ono iz tuzbe I koje u vrijeme isticanja mora biti dospjelo. PRIPREMNO ROČIŠTE.odricanjem od tuzbenog zahtjeva I povlacenjem tuzbe.Prije toga utvrdjuje da li su stranke uredno pozvane.Ako rocistu ne pristupi tuzeni. Od trenutnka dostavljanja tuzbe tuzeni se ponasa na jedan od sledecih nacina:priznajetuzbeni zahtjev. Pripremno rociste ostvara predsjednik vijeca. Ako se trazi odgovor na tuzbu. Materijalno-pravni prigovori se dijele na:dilatorne I peremptorne. Okonacanjem pripremnog rocista ucinjeno je sve da se nastavi sa postupkom a dalje preko rocista za glavnu raspravu. Odbranu cine seprocesne radnje I aktivnosti preduzete u svrhu suprostavljanja tuzbi I tuzbenom zahtjevu.tuzenom se mora odrediti rok za njegovo podnosenje.Pozivaju se stranke.Svode se na:osporavanje dopustenosti tuzbe.Dilatorni privremeno sprecavaju nastupanje.Prigovorom se inace zasniva litispendencija. Rociste se odrzava u cilju pripremanja glavne rasprave. ODBRANA TUŽENOG.

Trajanje roka je odredjeno ili po zakonu ili po odluci suda.Ovi rokovi mogu biti produzivani. roku Rok je vremenski razmak odredjen za preduzimanje radnji u postupku.Raskidni (terminus ex quo) I odlozeni (terminus ad quem). . Rok je odlozan ako je radnja preduzeta prije nego je rok istekao.Stoga se kaze da prigovor dijeli sudbinu tuzbe.Ako je trajanje roka odredjeno zakonom.Rocista zakazuju sudovi. dok je pasivno kada je ta mnozina na strani tuzenog.uprkos da je istekao zakonski rok.Izuzetno to moze biti I van suda.Zakonski rokovi sup o pravilu prekluzivni. Zakon ne propisuje obavezu suparnicarastva.onda je rijec o zakonskim rokovima. jer je ona u volji stranaka( fakultativna) ali ipak nastaje pod uslovima koje zakon odredjuje.kao npr:rok za zalbu Sudske rokove odredjuje sud svojom odlukom I ti rokovi nijesu prekluzivni. Suparnicarstvo se ne moze zasnovati nalogom suda. Raskidni rok je onaj rok cijim protekom pravni posao proizvodi pravno dejstvo. U materijalnim pravima rokovi se razlikuju I drugacije. ROČIŠTE Rociste je vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka.dok se odloznim rokom podrazumijeva onaj rok cijim protekom nastaje pravna mogucnost vrsenja nekog subjektivnog prava.Ostali su sudski I trajanje se odredjuje sudskom odlukom.litis consortium Postoji kada se u parnici u istoj stranackoj ulozi pojavljuje vise procesnih subjekata.Mjesto preduzimanja radnji na rocistu je redovno u prostorijama suda. MNOŽINA SUBJEKATA SUPARNIČARSTVO .preciznije na mjestu uvidjaja.Za slucaj povlacenja I odricanja od tuzbe po prigovoru se ne mzoe nastaviti postupak ukoliko ga tuzeni ne uoblici prije povlacenja u protivtuzbu.ako je podnesak za slucaj pogresne pravne pouke podnesen u roku za pouke. suparnicarstvo bi mogli odrediti i kao mnozinu odnosa kojih ima koliko i procesnih subjekata.U teoriji se rocista dijele na:obavezna I fakultativna. S obzirom na moment od kojeg se racunaju razlikujemo ih na:subjektivne I objektivne. Fakultativnim rocistima se cijene ona rocista koja sud zakazuje kad se opredijeli da je o nekom procesnom pitanju cjelishodno raspravljati na posebnom rocistu I mimo onog koje je zakazano povodom predmeta spora. Ako je ta mnozina na strani tuzioca radi se o aktivnom suparnicarstvu.Za razliku prekluzivni rokovosi su neproduzivi.na mjestu gdje se dogadjaj dogodio. Sa aspekta teorije o parnici kao odnosu.Odlozan je rok. Obaveznim rocistem se cijeni rociste za glavnu raspravu I rociste za raspravljanje o predlogu za povracaj u predjasnje stanje. VRIJEME PARNIČNIH RADNjI Vrijeme je cinjenica koja nastupa sama po sebi.nezavisno od volje ucesnika postupka.U procesnim pravima vrijeme je u njegovim izrazima:u roku I rocistu.

a drugi su je preuzeli. Pretpostavke moraju postojati prema svakom suparnicaru. ako su za to ispunjeni uslovi iz zakona. simislis factum OBIČNO I JEDINSTVENO SUPARNIČARSTVO Obicno suparnicarstvo postoji ako u parnici svaki suparnik ima polozaj stranke. radnja propustanja je povoljnija. Uslove razlikujemo na : opste i posebne.USLOVI ZA ZASNIVANjE SUPARNIČARSTVA Suparnicarska parnica je dopustena kada su prema svakom suparnicaru ispunjene opste pretpostavke i kada su ispunjeni svi uslovi od kojih zavisi mogucnost zasnivanja suparnicarstva. U slucaju jedinstvenog suparnicarstva suparnicari se cijene kao jedna stranka. tako da njegove radnje i propustanja ne koriste drugim suparnicarima. Jedinstveno suparnicarstvo imamo ako je odnos medju suparnicarima takav da spor valja rijesiti na jednak nacin prema svakom od njih. Npr uzmimo da se neki suparnicari sa tuzene strane odazovu pripremnom rocistu. Ako do njega dolazi pristupanjem novog tuzioca. posto je za slucaj priznanja to nemoguce. naravno ukoliko je ona povoljnija od nepreduzete. dok neki to ne ucine. Problem se svodi na pitanje koja je radnja povoljnija : priznanje ili propustanje. . rijec je o naknadnom suparnicarstvu. Kako se posljedice propustanja mogu odkloniti predlogom za povracaj u predjasnje stanje. Opste utvrdjuje ZPP. idem factum Formalno (nepravo) suparnicarstvo postoji kada predmet spora. prema njemu vise lica mogu jednom tuzbom tuziti odn biti tuzeni: ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odn obaveze proisticu od istog cinjenicnog i pravnog osnova ako su predmet spora zahtjevi odn obaveze iste vrste koje se zasnivaju na istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu i ako postoji mjesna i stvarna nadleznost istog suda za isti zahtjev i za svakog tuzenog posebni se utvrdjuju ZPP om ili dr zakonom. spajanjem parnica ili stupanjem nasljednika na mjesto umrle stranke. njeno dejstvo se onda odnosi i na one koji je nisu preuzeli. Prema pravnom dogadjaju ili zajednici. suparnicarstvo se dijeli na : formalno i materijalno Materijalno pravno suparnicarstvo – postoji kada je vise lica u odnosu na predmet spora u pravnoj zajednici ili se njihova prava zasnivaju na istom pravnom ili cinjenicnom osnovu. similis isus. prosirenjem tuzbe na novog tuzenog. U ZPP se to cini kada je u pitanju supsidijarno suparnistvo ili za slucaj glavnog mijesanja kada se suparnicarstvo zasniva tuzbom onda ga nazivamo predhodnim. Poseban problem nastaje kada suparniari preduzimaju razlicite radnje odn one koje se ne slazu. Npr suparnicarstvo koje se zasniva po tuzbi suvlasnika idem ius. Prisutni priznaju tuzbeni zahtjev a prema odsutnim se moze donijeti presuda na osnovu izostanka a na predlog tuzioca. Stoga ako pojedini suparnicari propuste parnicnu radnju. prava ili obaveze nisu zajednicki ali su iste vrste i zasnovani na istovrsnom cinjenicnom pravnom osnovu . a spor je takav da iz prirode pravnog odnosa slijedi da ga treba rijesiti jedinstveno. Tada treba uzeti onu radnju koja je za sve suparnicare najpovoljnija. PROBLEM POVOLjNE RADNjE To je fakticki problem koji se cijeni prema svakom konkretnom slucaju.

Presuda po tuzbi 3lica dejstvuje prema svakom od tuzenih. moze presudom koji vodi taj postupak tuziti obje stranke jednom tuzbom. mnozina zahtjeva. Rasprava po predhodnoj tuzbi i tuzbi 3 lica se cini u spojenoj parnici gdje je odluka jedinstvena. To ne znaci da se ne moze raspravljati odvojeno. Za ovu tuzbu odredjena je stvarna nadleznost po predhodnom postupku – nadlezan je prvostepeni sud u tekucoj parnici. On je ovlascen da preduzima predloge i dr parnicne radnje u rokovima u kojima bi ih mogla preduzimati stranka kojoj se pridruzio a imaju dejstva ako nisu u suprotnosti sa radnjama koje je sama stranka preduzela. Taj odnos se razjesva u postupku prema prvobitnoj tuzbi. sud treba da cijeni kao da nije preduzeta nikakva. Do njega dolazi ako su novom tuzbom obuhvaceni svi parnicari kako sa aktivne tako i sa pasivne strane. sto radja za stranku pravo prema umijesacu njegova umjesaca. Novom tuzbom 3 lica zasniva se suparnicarstvo(mnozina subjekata) na pasivnoj strani i glavno mijesanje. Glavno mijesanje – lice koje u cjelini ili djelimicno trazi stvari ili pravo o kome vec tece parnica medju drugim licima. pa i u potonjoj parnici koju stranka poslije neuspjeha pokrece protiv njega. On moze stupiti u parnicu u svako doba trajanja postupka. Ovdje se mijesanje preplice sa suparnicarstvom. to pridruzivanje se oznacava kao sporedna intervenicija odn mijesanje. ona prema njemu ima intervencijsko dejstvo. bracni drugovi su suparnicari na pasivnoj strani. Sporedno mijesanje – sporedni mijesalac je lice koje se pod uslovima predvidjenim zakonom. Umijesac ne moze biti obavezan odlukom. U slucaju kada se trece lice koje ima pravni interes pridruzi stranci u zelji da joj pomogne. kada odluka o sporu utice neposredno ili posredno na njegove pravne odnose prema stranci uz koju se mijesa tj taj interes se sastoji najcesce u tome sto u slucaju da stranka uz koju se umijesac mijesa. a onda i mogucnost novog spora.Sudija prihvata onu ranju koja je povoljnija da predlog presude suparnicara dovede do uspjeha. Npr ako su suvlasnici tuzeni suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvrdjivanje suzbenosti prolaza ili u sporu za ponistaj braka po tuzbi javnog tuzioca . UČEŠDE TREDIH LICA U PARNICI – ne uči se! Parica se redovno odvija izmedju tuzioca i tuzenog. Ovdje se na istoj strani mogu naci razliciti ucesnici koje ne vezuju zajednicki interesi. NUŽNO SUPRANIČARSTVO To je poseban oblik jedinstvenog suparnicarstva. Takvo mijesanje imamo kada 3lice isticuci neko stvarno pravo na predmetu spora ustaje posebnom tuzbom protiv dosadasnjih stranaka. On ima pravni interes za mijesanje. pridruzuje jednoj od stranaka. MNOŽINA TUŽBENIH ZAHTJEVA Tuzilac moze istom tuzbom istaci vise zahtjeva. Ako je parnica odnos. Na tu mogucnost ga opredjeljuju razlozi cjelishodnosti i ekonomicnosti. izgubi spor. Tada treba prekinuti sa prvobitnom parnicom sve dok se ne rijesi po tuzbi 3 lica. osigura uspjeh. Postoje i misljenja da usljed preduzimanja razlicitih radnji od strane jedinstvenih suparnicara. Umijesac mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku njegova mijesanja. Do mnozine odnosa a time i zahtjeva se dolazi i spajanjem vise parnica koje su u toku pred istim sudom .sluzi mu u parnici koju ce voditi. ali ne i na odnos medju njima. U ovom postupku sa vise zahtjeva donosi se jedinstvena odluka. Ono je ovlasceno na tu mogucnost sve dok se predhodni postupak pravosnazno ne okonca. pretpostavlja i mnozinu odnosa.

Svaka promjena tuz. To su obaveze kod kojih se duguje samo jedan predmet. po drugima – uslovnu litispendenciju event. Tako kad se zastita za povrijedjeno pravo trazi izvrsenjem ove ili one cinidbe. Smanjenje nije preinarcenje. Po jednim teoreticarima eventualni zahtjev znaci eventualnu tuzbu.zahtjeva nije preinarcenje. ako se prvi odn prethodni zahtjev pokaze neosnovanim. Svako povecanje tuzbenog zahtjeva se smatra preinarcenjem Dok smanjenje tuzbenog zahtjeva iako znaci promjenu tuzbenog zahtjeva nije preinarcenje jer se cijeni da se tuzilac za umanjenje odrekao tuzbenog zahtjeva. PREINAČENjE TUŽBE U preinarcenju su neke promjene tuzbenog zahtjeva ili promjene tuzenog. Kumulativno spajanje – kumulativno su postavljeni zahtjevi kako su istom tuzbom istaknuti kao prost zbir zahtjeva istom tuzbom se moze istaci vise zahtjeva ako su povezani istim cinjenicama i pravnim osnovom.zahtjevu ne moze se odluciti djelimicnom presudom Alternativno spajanje – ako bi zahtjevi u tuzbi bili postavljeni u relaciji sveznika „ili“. Eventualno spajanje – tuzbeni zahtjevi su postavljeni u eventualnom odnosu tako da sud raspravlja i odlucuje o drugom odn narednom kada se prvi odn predhodni pokaze neosnovanim. ZOO poznaje i obligatio fakultativas. 2. I za takva spajanja potrebno je da je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva. radi se o alternativnom spajanju koga nas ZPP ne poznaje Umjesto alternativnog spajanja u ZPP-u se govori o trazenju na alternativnu cinidbu. ako je isti sud stvarno nadlezan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Nasa teorija i to vidi kao ovlascenje na alternativno trazenje. Razlikuju se 2 vrste preinarcenje: 1. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji kad ase umjesto prvobitnog postavi novi ili kada dodje do promjene osnova Isticanje drugog ili drugih zahtjeva uz postojece je moguce ako su u toku postupka takvi zahtjevi dospjeli i ako proisticu iz dogadjaja. ali se duznik moze osloboditi ako umjesto njega da drugi odredjeni predmet. Spajanjem vise parnica uvodi se zajednicki postupak za njih. U ovome je naglasena ekonomicnost i svrsishodnost a i tuzilac vremenski prije obezbjedjuje zastitu.Kad se istom tuzbom postavlja vise zahtjeva oni se postavljaju: kumulativno ili eventualno. Rjedje dolazi do spajanja kada su osnovi razliciti. U praksi se najcesce spaja postupak po tuzbi i protivtuzbi. Zahtjevi se postavljaju u eventualnom odnosu ako izmedju njih postoji veza i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za sve zahtjeve Na ovaj nacin tuzilac izbjegava novu parnicu. Objektivno. Do preinarcenja povecanjem tuzbenog zahtjeva dolazi utvrdjivanjem novih cinjenica. I suparnicarstvom (subjektivan kumulacija) moze da nastane objektivna kumulacija. Teorija pominje i alternativno. Nije preinarcenje promjena ponudjenih dokaza kao ni promjena pravnog osnova. Od donosenja ZOO kod nas je moguce alternativno spajanje. . Djelimicna presuda poredstavlja pogodnost u kumulativnom spajanju jer dolazi do izvjesnosti pojedinih zahtjeva prije nego sto se postupak okonca. Subjektivno OBJEKTIVNO PREINAČENjE to je promjena istovjetnosti zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva uz postojeci i povecenjem postojeceg zahtjeva.

koje se moze i precutno manifestovati. do koje dolazi izjavom tuzioca da umjesto dosadasnjeg tuzenoga tuzi dr. kada bi svaku novu parnicu povodom istog spora mogao odbiti prigovorom presudjene stvari. Povlacenjem se ne gasi povrijedjeno subjektivno pravo. POSTUPAK PREINAČENjA Tuzba se moze preinarciti od dostavljanja sudu do zakljucenja glavne rasprave. kakva je ona u tom trenutku uz pristanak dosadasnjeg tuzenoga. a moze i na zapisnik kod suda Ako preinarcenjem dolazi do promjene stvarne nadleznosti. Odlucuje se u formi resenja protiv koga nije dozvoljena posebna zalba. nego i prvobitno tuzenoga. (naravno ako je usvojeno preinarcenje) Resenje kojim se ne dopusta preinarcenje tuzilac moze napadati posebnom zalbom. trazi se iz razloga sto stupanjem treba primiti parnicu. tj tuzilac odustaje od konkretnog postupanja suda.lice. . sto je u skladu sa smanjenjem tuzbenog zahtjeva. Do povlacenja dolazi i kada se postojeci zahtjev zamijeni novim Ako se tuzeni upusti u raspravu ovlascen je protiviti se povlacenju Tuzioceva izjava o povlacenju daje se usmeno na rocistu ili podneskom. POVLAČENjE TUŽBE To je jednostavna radnja tuzioca kojom izjavljuje da odustaje od trazenja zastite. onda sud kome je prvobitna tuzba dostavljena dostavlja tuzbu sa spisima. Na takvo postupanje tuzilac je ovlascen do okoncanja prvostepenog postupka Za subjektivno preinarcenje prema ZPPu potreban je pristanak ne samo lica koje treba da stupi u parnicu na mjesto dosadasnjeg tuzenoga. sto mu ne bi odgovaralo ako je uvjeren da mu krajnji ishod parnice obecava dobijanje tuzbenog zahtjeva. Pristanak lica koje stupa na mjesto tuzenoga. Ukoliko njegov pristanak izostane. ako mu je prije toga dostavljena tuzba Promjena tuzenoga prije litispendencije. Moguce je i djelimicno povlacenje. Nepristanak lica koje treba da stupi na mjesto tuzenoga povlaci odbijanje subjektivnog preinarcenja.rasprave u prvostepenom postupku. Preinarcenje u fazi od dostavljanja tuzbe sudu do njenog dostavljanja tuzenom. ne pretpostavlja pristanak prvobitno tuzenoga. Preinarcenje se moze traziti podneskom. cini se bez pristanka tuzenoga. U suprotnom smatrace se da je pristao na povlacenje. jer on i ne zna za tuzbu. Ovo se prije svega odnosi na objektivno preinarcenje. cijim izlaskom se smatra kao da je tuzba povucena prema njemu. nadleznom sudu. da sud u konkretnoj parnici odluci o osnovanosti tuzioceva trazenja.SUBJEKTIVNO PREINAČENjE (promjena tuženog) To je promjena tuzenog. Ona se moze povuci i u vrijeme mirovanja postupka. Od dostavljanja tuzbe tuzenom trazi se njegov pristanak. o preinarcenju ce odluciti sud. on se moze protiviti povlacenju u roku od 15dana od prijema obavjestenja da je ta radnja preduzeta. Ako je tuzba povucena na rocistu u odlustnosti tuzenoga. kojim se gasi sama parnica Povlacenjem tuzbe ne nastupa prekid zastarjelosti potrazivanja Tuzba se moze povuci do zakljucenja gl. Protiv takvog resenja dopustena je posebna zalba.

kao samostalnoj tuzbi. sem kada je potrazivanje iz protivtuzbe vece. njegova su nastojanja da zahjev iz tuzbe dovede u vezu sa tvrdnjom iz protivtuzbe. Prejudicijelna tuzba Tuzba kojom tuzeni trazi razrjesenje prethodnog prejudicijelnog pitanja Tuzeni nastoji da pokaze da ne postoji uslovljavajuci odnos. u pranici koju je tuzilac ranije pokrenuo. U protivtuzbi stranke su obrnuto oznacene u odnosu na tuzbu: tuzilac je tuzeni. jer povucena tuzba ima za posljedicu neodlucivanje o prigovoru za razliku od toga povucena tuzba pretpostavlja nastavljanje po protivtuzbi. i tako treba da je postavljena da oba zahtjeva (i iz tuzbei iz protivtuzbe) izviru iz dogadjaja odn pravnog odnosa. te da je tuzba tuzioca zbog toga neosnovana Tj kada se tuzeni brani prejudicijelnom protivtuzbom. PROTIVTUŽBA Tuzba tuzenoga protiv tuzioca. protivtuzba je defanzivna. i da se tako brani od tuziocevog trazenja Umjesto ovakvom protivtuzbom. ona je uvijek konkemnatorna. Zakon poznaje i pretpostavljenao povlacenje – ako nijedna od stranaka ne trazi da se umirovljeni postupak nastavi. Ona je samostalna tuzba. ISTOVJETNOST TUŽBENIH ZAHTJEVA – ne uči se POVRADAJ U PREĐAŠNjE STANjE Povracaj u predjasnje stanje je opsta procesna ustanova cija je svrha da strancu omoguci da naknadno preduzme parnnicnu radnju koje je neskrivljeno propustila da preduzme . VRSTE PROTIVTUŽBE Koneksna. a tuzeni tuzilac.Tuzilac koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadokanditi parnicne troskove. Kao podensak protivtuzba spada u odredjujuce.protivtuzbe. Prigovor dijeli sudbinu tuzbe. posto se koristi protiv tuziocevog napada. tuzeni se moze braniti i isticanjem prigovora. Ovo je tuzba deklarativnog karaktera jer ide za utvrdjivanjem postojanja odn nepostojanja odredjneog odnosa odn prava Kompenzaciona protivtuzba Je tuzba tuzenog koja ide za prebijanje zahtjeva. Prejudicijelna. To je jedna od razlika u odbrani putem prigovora i kompenzaci.razlika. i mora da sadrzi sve kao i tuzba. ima i dr. ali ne i za vece potrazivanje od onog u tuzbi. tada tuzeni trazi i da mu se dosudi razlika Slicne efekte moze postici i kompenzacionim prigovorom tada prebijanje do potrazivanja iz tuzbe. Ovom tuzbom se tuzeni koristi kada istice prema tuziocu svoje potrazivanje koje mora biti istorodno sa onim iz tuzbe i da je dospjelo Tuzeni ne osporava osnov tuziocevog potrazivanja vec trazi prebijanje do iznosa tog potrazivanja. Ta veza je u pravnom odnosu ili dogadjaju. izuzev ako je povlacenje uslijedilo odmah posle ispunjenja zahtjeva od strane tuzenog. Za razliku od tuzbe koja je ofanzivna radnja stranaka. Kompenzaciona Koneksna protivtuzba Je takva tuzba na koju je tuzeni ovlascen kad izmedju zahtjeva iz tuzbe i protivtuzbe postoji izvjesna veza.

da je propustanje opravdano i 3.a stranke upucuju da pitanje tog statusa rijese u posebnim parnicama. 2.ne zahvata je pavosnaznost.da se povracaj trazi u zato predvidjenom roku. Protiv rjesenja kojim se usvaja predlog za povracaj u predjasnje stanje.Predlog je blagovremen ako je podnesen u roku.Tako pitanje je prema spornom zahtjevu prethodno (incidentno) pitanje.blagovremeno.INCIDENTNO PITANjE U toku trajanja parnicnog postupka moze se postaviti pitanje postojanja odnosno nepostojanja nekog pravnog odnosa.odnosno odluka o tuzbenom zahtjevu.predlagac je duzan da istovremeno sa podnosenjem predloga izvrsi propustenu radnju.sud moze da to prethodno pitanje razrijesi I ako je non u nadleznostu upravnog organa.odnosno prava od koga zavisi postojanje spornog odnosa.To je sredstvo. Ako se povracaj u predjasnje stanje predlaze sbog propustanja roka.Sud prekida postuak I onda kad je kao pretono pitanje postavljeno pitanje odnosa ili prava o kome vec tece postupak pred nadleznim organom.blagovremeno. Potice iz rimskog prava u kome je bila oznacena kao restitution integrum.Povracaj u predjasnje stanje se trazi predlogom. Ako o prethodnom pitanju rjesava sud pred kojim tece parnica onda odluka o tom pitanju ne djeluje mimo konkretnog spora.s tim sto je prethodno duzan podnijeti prijavu nadleznom tuzilastvu.Isto tako valja omoguciti povracaj ako stranka opravdano propusti sudski rok u kome je morala dopuniti ili ispraviti zalbu. Za koje propustene radnje se moze traziti povracaj To su radnje koje su strogo vezane za rok ili rociste.Troskove postupka koji su nastali povodom povracaja u predjasnje stanje snosi stranka koja je predlozila povracaj.Po ZPP to su: 1. Subjektivni rok iznosi 15 dana.Kad se kao prethodno pitanje pojavi pitanje bracnog ili roditeljskog statusa.U literturi ih oznacavaju kao pretpostavke.Ponekad se tice samo pojedinacnog a ne cijelog tuzbenog zahtjeva.Po isteku 3 mjeseca od dana propustanja.Pocinje teci od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propustanje.Tako npr:ako se u odredjenom svojinskom sporu ppojavi prethodno pitanju da li je zemljiste po kultutri suma ili nije.Do povracaja dolazi kad se ti uslovi ispune. . PRETHODNO .da postoji razlog propustanja koji ima za posledicu prekluziju.povracaj se ni u kom slucajune ne moze zahtijevati.Prekinuce postupak I onda kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje koje ukazuje da je ucinjeno krivicno djelo.onda se parnica povodom koje su se javila ovakva prethodna pitanja prekida.U zakonu je povracaj tako postavljen da samo trazenje povracaja ne utice na tok parnice.Rok od 3 mjeseca je objektivni.sud moze da rijesi ako o tome nije vec odluceno pred nadleznim organom ili se o njemu ne vodi postupak.Rijec je o radnjaa za koje je predvidjen strogo prekluzivni rok. Uslovi za povracaj u predjasnje stanje Uslovi za povracaj u predjasnje stanje su zakonom odredjeni.zalba nije dozvoljena. prethodnom pitanju moze odluciti sud pred kojim se vodi parnica. Ako tuzilac prepusti sudski rok za obezbjedjenje troskova ima za posledicu povlacenje tuzbe kojim propustom je prekludiran. prethodnom pitanju.ZPP poznaje dva roka:subjektivni I objektivni.ili je za njihovo izvodjenje odredjeno posebno rociste.a takvog su znacaja das u mogle biti relevantne za presudjenje.Kao I svako pravilo I ovo ima svoje izuzetke.Neki ovo sredstvo vide kao vanredni lijek.

raspravljace se u njegovoj odsutnosti.onda je to situacija koja vodi mirovanju postupka. Predsjednik vijeca u toku rasprave poucava stranke o njihovim procesnim pravima.U tom slucaju rasprava se odvija bez udaljene stranke.a posebno nacelo raspravnosti I kontradiktornosti. Udaljenje stranke sa glavne rasprave zbog ometanja rada nije prepreka sa odrzavanje rasprave.Predsjednik vijeca nakon uzetih uskaza.Tu treba razlikovati vise slucajeva I to: 1.To je pravilo.postavljanje pitanja svjedocima. Pored stranaka na rociste se pozivaju svjedoci I vijestaci za koje je na pripremnom rocistu odluceno da budu pozvani.a niejsu pristupile rocistu. U odsutnosti obe strane moze se izvesti dokaz saslusanjem svjedoka zamolbenim putem preko drugog suda.predsjednik vijeca odlucuje koje ce svjedoke I vjestake pozvati.diktira u zapisnik.o iskljucenju javnosti.Glavnu raspravu cine sva rocista koja se zakazuju u svrhu raspravljanja I dokazivanja u konkretnom postupku.a ako niejsu da li su uredno pozvane.a oni koji nijesu.ako rocistu ne pristupi nijedan ni druga stranka.ako nije dosao tuzenik.a ovim rukovodi predsjednik vijeca.Ako ne postoji razlozi.Mirovanju vodi I kada tuzilac nije dosao a tuzeni se ne upusta u parnicu ili se udalji sa rocista. 2.provjerava da li su rocistu pristupili svjedoci I vjestaci.predsjednik se stara o odrzavanju reda na raspravi.kao I kada na pripremnom rocistu nije zakazano rociste za glavnu raspravu.rociste se ne mzoe odrzati.konsultuje o tim radnjama.Sto je ovlascen da onim koji ne postuju red I mir uputi opomenu.Za novo rociste poziva obje stranke.odlaganju I zakljucivanju rasprave itd.kao I prisutne na cuvanje tajne ako je odlukom suda.Predsjedniku vijeca pripda davanje I oduzimanje rijeci.sud moze I u tom slucaju raspravu odloziti.U teoriji se to naziva rukovodjenje postupkom.Pored izlozenog. 3.vjestacima I strankama u vezi sa datim iskazima itd.jesu li uredno pozvani.Izostane li to prema kojoj od stranaka. Pored ovoga predsjednik oglasava nakon sto su izvedeni svi potrebni dokazi. U radnje takvog rukovodjenja spadaju:otvaranje rasprave.Ako nije bilo pripremnog rocista. .Na ovom rocistu dolaze do izrazaja sva ncela parnicnog postupka.preduzetih radnji I izvedenih dokaza.onda takva situacija vodi mirovanju.provjeravanje da li su stranke prisutne. Rociste za glavnu raspravu mora biti zakazano tako da od obavjestenja ostaje najmanje 8 dana.Ako bi bilo odrzano stetne spoljedice se mogu otkoniti u postupku pravnim ljekovima.ako obe stranke ne pristupe rocistu za glavnu raspravu. Uslovi za odrzavanje glavne rasprave Glavna rasprava se moze odrzati samo nda ako su uredno pozvane parnicne stranke.Radnje preduzete od strane suda na ovim rocistima u svrhu obrazovanja procesne gradje za donosenje odluke sadrzina su te rasprave.Vijece donosi rjesenje o izvodjenju dokaza. Rociste za glavnu raspravu se odvija javno.GLAVNA RASPRAVA Okoncavajuci pripremno rociste.a ne stoje mogucnosti za presudu na osnovu izostanka.objavljivanje odluke itd. Predsjednik je duzan da upozori svjedoka na posljedice laznog svjedocenja. Rukovodjenje glavnom raspravom Glavna rasprava se vodi pred vijecem.Parnica se mora vratiti na polozaj prije rocista.a uredno su pozvane.da je rasprava zakljucena. Druga je I posebna situacija kad su stranke uredno pozvane. Pismenim pozivom stranke se obavjestavaju o rocistu za glavnu raspravu ako nije odrano pripremno rociste.zivrsene su pripreme za dalji postupak koji ce se odvijati na rocistu za glavnu raspravu.Predsjednik vijeca zakazuje rociste za glavnu raspravu.ili po zakonu iskljucena javnost.

Tako u jednoj moze biti tuzilac. Nakon izlaganja stranaka sud donosi rjesenje o izvodjenju dokazivanja.Rasprava se odlaze ako se iz ovih ili onih razloga ne mogu izvesti svi dokazi za koje jesud oslucio da ih treba izvesti.kada je potrebno da se tuzeni pripremi za raspravljanje. Van rocista za glavnu raspravu sud je ovlascen da primi na zapisnik izjavu o poravnanju.a stranke mogu da isprave I dopune izvjestaj.a u drugoj sa kojim se ova spaja tuzeni.da donese presudu na osnovu priznanja I na osnovu odricanja primanjem izjave o odricanju. Do spajanja moze doci I ako isti subjekat nema u svakoj od tih parnica istu stranacku ulogu.Obrnut process od spajanja je razdvajanje.parnice ne gube samostalnost. Odlucivanje van rocista za glavnu raspravu Izmedju dva rocista za glavnu raspravu.a najcesce:kad treba izvesti novopredlozene dokaze.Kao I kod spajanja I rzadvajanje se moze napadati sao uz odluku o glavnoj stvari.rasprava se odlaze. Odlaganje glavne rasprave Kad se zakazno rociste ne moze odrzati.o obezbjedjenju parnicnih troskova.onda umjesto da stranke same izlazu svoje navode iz tuzbe I odgovora.kad zastupnik stranke ne pokazuje potreb I duznu paznju u zastupanju.odluke po kojima seodbija predlog za izvodjenje dokaza. Rasprava se zavrsava izlaganjem tuzioca I tuzenog. Odrzavanje reda na rocistu .predsjednik vijeca donosi niz rjesenja o incidentnim procesnim pitanjima.U vijecu se takodje donosi mjera udaljenja stranke sa rasprave.kad sud poziva stranku da se izjasni o nekim naknadnim pitanjima.o obezbjedjenju dokaza itd.Ako nije odrzano pripremno rociste. Spajanje radi zajednickog raspravljanja Do spajanja po pravilu dolazi kad istovremeno pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih stranaka.ili ako je ista stranka protivnik raznih tuzilaca.O spajanju se odlucuje u formi rjesenja. Na spajanje nema znacaja to sto je za jedne parnice nadlezan sudija pojedinaca.kada je potrebno objasnjenje odredjenog organa u vezi sa slobodnim raspolaganjim stranaka ako postoji osnovna sumnja da raspolazu protivno zakonu I moralu itd.Ako je prije rasprave odrazno pripremno rociste.Nakon otvaranja predsjednik objavljuje predmet raspravljanja I utvrdjuje da li su ispunjene pretpostavke za njeno odrzavanje.kada punomocnik nije sposoban za vrsenje svoje duznosti.da izrekne presudu na osnovu izostanka ako to nije bilo moguce da se ucini da prvom rocistu posto nije bilo dokaza da je tuzeni bio uredno pozvan.Poslednja izlaganja stranaka su oznacena kao davanje zavrsnih rijeci.Spajanjem parnica radi zajednickog raspravljanja.a koja se odnosi na postavljanje pitanja.rocistee za glavnu raspravu pocinje iznosenjem od stranke stranaka navoda iz tuzbe I odgovora na tuzbu.o polaganju predujma troskova za izlazak I izvodjenje dokaza na licu mjesta. Tok glavne rasprave Glavna rasprava pocinje otvaranjem iste od strane predsjednika vijeca.odnosno raznih tuzenih.kada se tuzeni brni protivtuzbom. Razlozi za odlaganje su mnogobornojni.kao I kad treba izvesti nove dokaze.kad stranka I njen zastupnik nijesu u mogucnosti da se izjasne a nemaju punomocnika.Evo nekih:o urednosti podnesaka.Vijece u toku glavne rasprave donosi:odluke o izvodjenju dokaza.predsjednik vijeca razmatra rezulate pripremnog rocista.o otklanjanju neurednosti punomocja. Spajanjem vise parnica u jednu stvorena je mogucnost da se donese zajednicka odluka.Protiv ovog rjesenja nije dozvoljena posebna zalba.a za druge sudsko vijece.U rjesenju se mora naznaciti koji ce se dokazi izvesti.O odlaganju se odlucuje rjesenjem.odluke o iskljucenju javnosti.odluke o zakljucenju I ponovnom otvaranju glavne rasprave itd.o dostavljanju pismena.Vijece dlucuje o zabrani koju je izrekao predsjednik vijeca.o postavljanju privremenog zastupnika.Poslije toga prelazi se na izvodjenje dokazivanja.I ovdje se odlucuje u formi rjesenja.

pored stranke ciji je on punomocnik sud je duzan da obavijesti I advokatsku komoru. Kazna udaljenja se ne izvrsava prema licu koje vrsi radnje u ime odrgana. Ponovno otvaranje glavne rasprave U postupku dopune presude.a odluku o zakljucenju saopstava predsjednik vijeca. Udaljavanje I novcanu kaznu izrice sudsko vijeceSankcija seizrice ako lice koje ucestvuje u postupku.ako ucesnici galame.udaljenje iz sudnice I novcana kazna.ili je stranka u postupku.Zakljucice raspravu I kada stranke nemaju drugih predloga za dopunu postupka.Poslednji se izjasnjava tuzeni. Glavno rasprava ce se zakljuciti ako stranke prethodno pruze dokaz da su spor rijesile u vansudskom poravnanju.onda su moguce sledece mjere protiv njih:opomena.Protiv ovog rjesenja nije dozovljena posebna zalba.zakljucice raspravu.preduzima radnje u postupku.Kad je udaljen advokat.Predsjednik vijeca se brine o odrzavanju reda.npr:javnog tuzioca.kad vijece nadje da se o dijelu kojim se trazi dopuna nije ni raspravljalo ni odlucivalo.Isto ce uciniti ako tako nadje u toku vijecanja I glasanja.Umjesto toga sud obavjestava organ u ime koga lice koje narusava red na rspravi.odlucice da otvori raspravu I o tom dijelu.vrijedja sud ili druge ucesnike u postupku ili ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca u vezi sa radom.Udaljenje jedne stranke ne sprijecava raspravljanje s drugom-princip negativne litiskontestacije. Rasprava se redovno zakljucuje kad je postupak okoncan davanjem zavrsnih rijeci. Odluka o ponovnom otvaranju glavnee rasprave donosi se u formi rjesenja. Zakljucenje glavne rasprave Kad sud nadje da je u toku rasprave izvedeno dovoljno dokaza za utvrdjivanje odlucnih cinejnica od znacaja za presudjenje.ili kao slusalac prisustvuje raspravi.Ako se odrzavanje reda I mira dovede u pitanje npr. Zakljucenje rasprave je posao vijeca. .Vijece moze zakljuciti raspravu kad je rpeostalo pribavljanje spisa drugog predmeta u kom slucaju ih sud po sluzbenoj duznosti pribavlja.