NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA U ovim pravilima sadržana je suština i osobenost ZPP po kojima se on razlikuje od svih drugih postupaka : Načelo

dispozicije Lat.rijeci dispozitio = raspolagati, razvrstati U GPP –u dispozicija se svodi na ovlascenja stranaka: Da odluce da li ce traziti sudsku zastitu i ostvarenje svojih prva, tj.da li ce pokrenuti sudski postupak, nastaviti ga ili odustati od njega Da odredjuju predmet i oblik sudske zastite Da slobodno raspolazu predmetom spora Nacelo dispozicije u parnicnom postupku nadovezuje se na ono nacelo materijalnog prava koje se ispoljava u slobodi zasnivanja, mijenjanja i gasenja subjektivnog prava, te koriscenju , ostvarivanju i odricanju od tih prava. Time sto subjektu povrijedjenog prava pripada trazenje zastite. Ovaj postupak se bitno razlikuje od krivicnog (koji se po pravilu pokrece po sluzbenoj duznosti ex officio) Pravilo dispozicije svodi se na tvrdnju : nema parnice bez tuzbe tuzioca tj.u ZPP-u se kaze „parnicni postupak pokrece se tuzbom“. Ovo pravilo trpi izuzetak u bracnim sporovima u kojima se resava uz glavnu stvar. Stoga je rijec o pravilu a ne o izuzetku. Ovo nacelo prisutno je kod odrzavanja parnice u toku, jer od volje stranaka zavisi da li ce se jednom pokrenuta parnica voditi do kraja tj.do donosenja odluke ili ce se zavrsiti prije njenog donosenja. Ovo nacelo dovodi i do mirovanja postupka. Ono je izrazeno i u postupku po zalbi i uopste pravnim ljekovima kako preko odredjivanja granica u kojima se pobija odluka tako i u raspolaganju sa pravnim lijekom. Posto ga moze povuci (odustati od njega ) sve do odlucivanja. Nacelo dispozicije se ovdje osporava u pravu tuzioca da odredi oblik i obim zastite. (sa obzirom na promjenjivost tuzbenog zahtjeva, postoji mogucnost tuzioca da umjesto prvobitnog zahtjeva, postavi drugi. Tj.preinarci tuzbu. Ovo nacelo ide dalje ka vezanosti suda na zahtjev. Rimsko pravilo: ne eat index ultra et extra petit partium = ne ici iznad, ispod i mimo tuzbenog zahtjeva. Sto znaci da sud ne moze odlucivati o necemu sto nije predmet spora i dosuditi tuziocu vise od toga nego sto je trazio. Ali sud ostaje u granicama petituma, ako tuziocu dosudi manje nego sto je on trazio, jer je u tom slucaju zahtjev u jednom dijelu usvojen, a u drugom odbijen. Raspolagananja u parnici do kojih dolazi voljom stranaka (neposredne parnicne radnje) npr odricanje od tuzbenog zahtjeva i povlacenje tuzbenog zahtjeva protivtuzbe ili povlacenje protivtuzbe , opredjeljena su pravilima dispozicije. Dispozitivnost nalazimo u poravnanju ili priznanju tuzbenog zahtjeva, izricitom ili precutnom RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO U parnici,sud procesnu gradju prikuplja u toku trajanja rasprave, dokazivanjem, slijedom navoda stranaka. Rimljani su to sazeli u pravilu: ludex iudicat secundum allegata et probata partium. Izuzetno, u nekim posebnim parnicama i odredjenim situacijama opste parnice, moze se odlucivati i bez rasprave npr u postupku izdvajanja platnog naloga ili zaslucaj priznanja ili neopravdanog izostanka sa prvog rocista za glavnu rapravu Rasprava kao pravilo modernih gradjansko-sudskih postupaka , ispoljila se iz potrebe dijaloga, u kome su skrivena nastojanja da se iznosenjem suprotnih gledista dodje do sinteze U modernim pravima raspravno nacelo se koriguje sa nacelom sudskog upravaljanja postupkom. Tu sud umjesto da pasivnog posmatraca postaje aktivni sudionik u toku cijelog postupka , pa i u

prikupljanju i formiranju procesne gradje, jer odredjuje od ponudjenih cinjenicnih navoda one koje valja utvrditi i odabira dokaze kojima se potkrepljuju i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev , kao i cinjenice kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika. ZPP : „Stranke su duzne da iznesu sve cinjenice na kojim zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice“ U teoriji se raspravlja – da li sud uzima za procesnu gradju onu cinjenicu do koje je dosao prilikom izvodjenja dokazivanja, cak iako stranke na nju ne ukazuju. Po jednom sud u pogledu odlucivanja moze uzeti takvu cinjenicu samo ako je stranke navodno istaknu. Drugi misle da je sud duzan uzeti takvu cinjenicu u obzir , cak i kada stranke ne ukazuju, jer odluka treba da pociva na istini. To misljenje prihvata nas ZPP „sud sudi po svom uvjerenju, na osnovu svjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezulatata cjelokupnog postupka.“ U pravima u kojima se pravilo „index indicare secundum alegata et probata partium“ totalno primjenjuje , uloga suda u prikupljanju dokaza, svedena je na pasivnog posmatraca sve do donosenja odluke odn dok stranke ne konstatuju da su zavrsile sa prikupljanjem procesne gradje. To je slobodnije shvatanje parnice, koja se ne srece u kontinentalnim pravima, a u precedentnim je bilo pravilo pocetkom 19vijeka. U modernim parnicnim postupcima rasprava je nezaobilazna pa iako ima istraznog nacela ono je izuzetak. To je logicno kao pravila da priroda subjektivnog prava koja se stite u parnici odredjuju pravila zastite. Ta subjektivna prava su dispozitivna , sem u izuzecima rasprava je logicna posljedica dispozitivnosti , jer nacelo dispozicije sputava sud da se samoinicijativno koristi cinjenicam koje su mu u znanju , ako na njih stranke ne ukazuju. Ovo se ne odnosi na pretpostavke za sudjenje , jer o njima sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem parnicnom postupku istraznog nacela i kada ima ono je ogranicenog obima, tj nema neogranicenu primjenu. Prema ZPP sud je ovlascen da izvede dokaze o sporinim cinjenicama, koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje, npr ako je ocigledno da stranke ne iznose cinjenice koje su protivne pravu i moralu tudjim pravima npr sa tudjom najcesce drzavnom svojinom.Mimo ovog prisustvo istraznog nacela ne bi imalo pravno politickog opravdanja, jer se dispozitivni karakter preko nacela raspravnosti proteze za vrijeme trajanja cijele parnice Prisustvo istraznog nacela je potreba jer omogucava uskracivanje zloupotreba nacela dispozicije u toku i prije postupka. NAČELO OBOSTRANOG SASLUŠANjA STRANAKA Audiatur et altera pars – sto znaci da je u svakoj fazi postupka stranci data mogucnost da se brani od neopravdanih predloga i zahtjeva protivne stranke , koja je u blagovremenom obavjestavanju o cinjicnim navodima predlozima i zahtjevima protivne stranke. Sud ce svakoj stranci pruziti mogucnost da se izjasni o navodima i zahtjevima protivne stranke- ZPP U afirmaciji ovog nacela sadrzana je i kontradiktornost cija je smisao u obavezi suda da strankama pruzi priliku da se izjasne o tvrdnjama i predlozima protivnika. To je pravo stranke a ne njena duznost, jer propustanje ove mogucnosti je njena volja, nju posljedice pogadjaju, sto ne iskljucuje sud od daljeg rada U raspravljanju u odsustvu jedne od stranaka je pravilo o negativnoj litiskontentaciji ( po kome sud uzima kao da je osporena cinjenica koju je protivnik iznio u odsustvu odsutnosti druge strane, pa je volja utvrdjivati) U teoriji ima razlicita razmisljanja. Po jednima cinjenice na koje se ukazuje u odsutnosti jedne od stranaka treba cijeniti kao priznate- pricip afirmativne litiskontentacije. Po drugima treba uzeti princip neopredjeljenog stava prema pasivnosti strana tj.vodeci racuna o svim okolnostima , sud

logicnoscu. npr. U okviru slobonog sudijskog uvjerenja cinjenica se uzima kao dokazna . Medjutim uprkos tome desava se da pravi razlozi izostanu. Kontradiktornost se provlaci krioz cijeli postupak.slobodnom ocjenom zakljucuje da li cinjenicu iznesenu u odsustvu protivne stranke treba uzeti za priznatu ili osporenu. a zasnivala se na pravilu „o ocjeni dokaza voljuje norma“. ali ni tamo bez izuzetka jer npr moze se voditi postupak radi osiguranja dokaza bez preslusanja protivnika. u kome je prisutan jedan izuzetak a to je : ako tuzeni ne ospori podneskom tuzbeni zahtjev i izostane sa pripremnog rocista odn prvog rocista za gl. Tuzeni se od dostavljanja tuzbe.propustanjem dostavljanja. tj da se daju proizvoljni razlozi koji ne objasnjavaju odluku. Tako se uvodi degradacija u sudskom redu. svako je jednakog znacaja i mogu se koristiti za potvrdju postojanja odn nepostojanja bilo koje cinjenice.rasprave kad zakon to ne dozvoljava. kako i prije pripremnog rocista tako i na njemu. Takva ocjena pretpostavlja savjesnost. koja ima izuzetke. Povreda ovog nacela je bitna povreda apsolutnog karaktera i dovoljan razlog za ukidanje prvostepene odluke po zalbi. u kojoj je izuzetno afirmisano pravilo afirmativne litiskontentacije(jedini slucaj presuda na osnovu izostanka). Bez znacaja je broj izvedenih dokaza jer dokazna snaga dokaznog sredstva se cijeni zavisno od okolnosti svakog konkretnog slucaja i nezavisno od broja izvedenih dokaza. U postupku po pravnom lijeku ovo nacelo je izrazeno kroz duznost suda da primjerak pravnog lijeka dostavi na odgovor drugoj strani. U takvim pravima je i zakletva. moze izjasniti o navodima tuzbe. Do povrede dolazi i kada je stranci uskracena mogucnost da raspravlja pred sudom. uprkos treceg koji istice sasvim obrnuto i vecom argumentacijom i boljim opazanjem.strana. odmjerenost i logicnost svakog dokaza posebno i svih zajedno . kao i izricati odluka o privremenim mjerama. Ova dva principa (negativne i afirmativne ) litiskontentacije imaju i prednosti i mane. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – slobono sudijsko uvjerenje Parnica se zavrsava donosenjem odluke nakon ocjene dokaza. Tako je po njoj istina ono sto potvrdjuju iskazi svjedoka. Ukoliko slobodno sudijsko uvjerenje ne bi bilo uslovljeno savjesnim radom. a sve u okviru slobodnog uvjerenja suda. Ovo nacelo ne dolazi do izrazaja u fazi ocjene dopustenosti tuzbe sve dok se o njoj odlucuje prije dostavljanja tuzbe tuzenome. Dokazna sredstva se kod slobodne ocjene dokaza ne rangiraju. kada stranku zastupa lazni punomocnik. Ovo pravilo ne vazi kada se odlucuje o sukobu nadleznosti jer se odlucuje bez prisustva stranaka. Ta dostava je licna. Replika pretpostavlja osvrt druge strane. i dr bilo bi prostora zloupotrebe Garancija nepristrasnosti u ocjeni dokaza je u duznosti suda da uz ocjenu iznese razloge. On je ovlascen na ove radnje. samo ako iz ocjene dokaza slijedi da je tvrdnja kojom je ona iznesena istinita tj kada ti dokazi potvrdjuju tu tvrdnju. Ona je pocivala na formalnoj logici. a da se ne izjasnjava dr. Slobodnom sudijskom uvjerenju kao modernom pravilu parnice je predhodila zakonska (legalna) ocjena dokaza. brizljivost.dokazno sredstvo. dokaznim sredstvima koja nisu propisana za te cinjenice. U ocjeni dokaza je sadrzan odgovor na pitanje koje sporne cinjenice postoje odn ne postoje odn koje su dokazne a koje nisu. Nacelo obostranog saslusanja je pravilo parnice .postupaka. Izuzetak je i postupak po platnom nalogu Ovo pravilo je zlatno pravilo i dr. jer su van njega mogucnosti zloupotrebe. Pominjemo jer predhode ili su uz parnicu. tako i u pogledu dopustenosti. donosenje odluke bez gl. kako u pogledu osnovanosti. pravicnoscu.raspravu (ako pripremno nije odrzano) sud uzima cinjenicne tvrdnje prisutnog tuzioca bez dokazivanja. Npr za slucaj presude na osnovu izostanka. . Ova ocjena dokaza iskljucuje dokazivanje odredjene vrste cinjenica.

tj ne mogu se isticati cinjenice u drugostepenom postupku. Pri tom se mora cuvati kapcioznih i sugestivnih pitanja. kako strankama. (metoda strogog zakonskog rada).Ovim nacelom se potvrdjuje i nacelo istine. Ovo nacelo se obezbjedjuje i duznoscu suda da na drugom i daljim rocistima radi u istom sastavu. Treba razlikovati da li je propust namjeran ili nije. Moderna prava ne poznaju eventualni maximum. Za slucaj da iz opravdanih razloga dodje do promjene (sudije) jedinstvenost se obezbjedjuje raspravom od pocetka sa novim sudijom. Po njoj se ne moze ukazivati na cinjenice niti ih utvrdjivati mimo prvostepenog postupka. o cemu sud donosi odluku u dijelu o troskovima. uprkos toj teznji. Sve to upotpunjuje i usmenost kao pravilo izvodjenja dokazivanja. u krajnjem. Za pripremu se rezervise vrijeme ciji se dio ostavlja svakoj strani radi izjasnjavanja na navode iz podnesaka ove druge. a to nije ucinila u namjeri da drugu stranu izlozi vecim troskovima onda je mogu pogadjati troskovi koji se odnose na taj dio. To je u potrebi i nacela neposrednosti. U ovom pravilu je rizik za istinitu podlogu. rasvjetlili cinjenicno stanje sto je moguce bolje. cinjenicama oznacavanjem odgovarajucih dokaza. Sve to opredjeljuje beneficium novorum.raspravu odlaze zbog nemogucnosti da se izvedu svi dokazi. a uz saglasnost stranaka novi sudija moze odluciti da se ne saslusavaju vec saslusani svjedoci i vjestaci. pa joj se dopusta da se moze sluziti novim cinjenicama u postpku pred drugostepenim sudom. Sva rocista se zakazuju u cilju dokazivanja i raspravljanja u predmetu spora i cine glavnu raspravu. Zbog ekonomicnosti postpka. NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE Preko nacela koncentracije istaknuta je teznja da se parnica zavrsi sto prije. Ovo nacelo dolazi do izrazaja preko duznosti suda da postavljanjem odgovarajucih pitanja . U pravima gdje se parnica vodi posredstvom advokata taj rizik je neznatan. cesto se desava se rociste za gl. Razlozi istine ovlascuju stranke da u postupku po zalbi iznose nove cinjenice i predloge. Zbog toga ovo pravilo kod nas ne vazi jer stranka laik sama moze sama da vodi postupak. Ako ih je mogla upotrebiti u prvostepenom postupku. kao i da se ne vrsi uvidjaj. Da se cini jasno. NAČELO SAVJESNOG KORIŠDENjA PROCESNIM PRAVILIMA . U tome je sadrzano nacelo jedinstva gl. NAČELO KONCENTRACIJE PROCESNE GRAĐE U teznji da se kompletna procesna gradja iznese i raspravi po mogucnosti vec na prvom rocistu za glavnu raspravu ili u drugostepenom postupku. Za slobodnu ocjenu dokaza od prvorazrednog znacaja je i neposrednost ( u kojoj je potreba da ocjena dokaza bude data pod neposrednim utiskom rezultata dokazivanja. tako i svjedocima i vjestacima.rasprave. vec da se umjesto toga procitaju zapisnici o vec izvedenim dokazima. U modernim pravima se namjeran propust najcesce kaznjava teretom troskova za naknadno istaknute predloge bez obzira na ishod spora. kratko i sazeto. u prvostepenom postupku sadrzano je nacelo koncentracije procesne gradje Ozivotvorenju ovog pravila stranke doprinose podnosenjem pripremnih podnesaka sa novim navodima. na prvom rocistu za glavnu raspravu. I pored teznji ovo nacelo nije u ZPP konsekventno sprovedeno. i predlozi nove dokaze tako sve dok se rasprava ne okonca. To ne utice na pravo stranke da na sledecem rocistu iznese nove tvrdnje i cinjenice. u protivnom bi propust stranke da ukaze na sve cinjenice pred prvostepenim sudom imao za posljedicu neadekvatnu odluku. jer iskljucuje mogucnost da se isticu nove cinjenice pred drugostepenim sudom.

na sud to ima domasaja jer se izlaze posebnom angazovanju. NAČELO PROCESNE EKONOMIJE Da se spor rjesi sa sto manje izdataka I troskova. STRANKE U PARNICI . tako i na one koje se primaju k znanju. Prekoracenjem nacela dolazi se do povrede postupka. u zelji da izdejstvuje izvrsni naslov. Npr nudjenjem novih dokaza za koje je stranka svjesna da nece doprinijeti drukcijem uvjerenju ZPP-om je predvidjena duznost stranaka da govore istinu. a ne da ih precutkuju Stranke iznose sve cinjenice onako kako su se po njima stvari dogodile Stranka ne osporava tvrdnje protivnika za koje zna da su neistinite Duznost kazivanja istine odnosi se i na zastupnika. Ona obuhvata da: Stranke iznesu sve cinjenice koje mogu biti odlucucjuce za ishod spora .stranka nije priznavala. iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi osnovanosti tuzbenog zahtjeva. Otklanjanje je skopcano sa posebnim troskovima. Zastupljeno je shvatanje da stranka moze da iznosi tvrdnje u ciju istinitost sumnja. pa njeno uvjerenje da je spor rijesen zloupotrijebi dolaskom na rociste trazeci od suda donosenje presude na osnovu izostanka. kako u odnosu na radnje koje se preduzimaju. procesnom prevarom. stranke mogu postici zastitu za povrijedjeno pravo odn odbraniti se od zahtjeva ako je on neosnovan. Tuzeni iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi ka tome da se tuzbeni zahtjev odbije. Ako se stranke tako ne ponasaju zloupotrebljavaju procesna pravila. Do prividne parnice dolazi kada se stranke unaprijed dogovore da tuzilac podnosenjem tuzbe povede parnicu o necem sto mu ne pripada i protiv lica kome ne pripada pravo da osporava tuziocevo trazenje. pri cemu ne bi smjela ici tako daleko da iznosi i tvrdnje koje nemaju nikakav oslonac. Obje stranke mogu pokusati da obmanu sud. U oba slucaja to je pokusaj porcesne prevare.Ovo nacelo je u postenju i savjesnosti. druga je izlozena posebnim naporima da otkloni lose posljedice takvog prekoracenja. Tuzilac znajuci da ne postoji pravo koje trazi. Prekoracenjem jedne stranke. izlozi je troskovima ili neosnovano ostvari neki interes. Tuzilac zloupotrebljava pravo na trazenje sudske zastite kad podnoseci tuzbu pokrece postupak bez razloga. nego su gola nagadjanja.Vazi od pocetka pa do kraja sudjenja. raznih pobuda da napakosti drugoj strani. U pogledu aktivnog drzanja stranke zakonodvac je jasan: stranka moze da prizna ili da porice. kako bi nakon toga zajednicki podijelili plijen. Ako porice istinitost potivnikovih tvrdnji onda se one dokazuju ako potvrdi tvrdnju koja je za nju nepovoljna sud je ne dokazuje izuzev ako stranka priznanjem ide tome da raspolaze zahtjevom protivno ZPP-u. Prekoracenja pravila postenog i savjesnog parnicenja protivna su cilju parnice. Najcesce zloupotrebe su u smisljanju radnji radi odugovlacenja postupka. Npr povodom nekretnine koja pripada drzavi a kojoj su stranke pomedjasi. Vidovi nepoštenog parnicenja Stranke mogu zloupotrebljavati pravilo savjesnog i postenog parnicenja na vise nacina: nr prividnom parnicom. Postenje i savjesnost stranaka je da se koriste procesnim pravom.Svodi se na zahtjev da se spor brzo razrijesi. Samo dosljednim parnicenjem. Procesnoj prevari stranka vodi npr ako drugu navede na vansudsko poravnjanje u vrijeme po dostavljanju poziva za pripremno rociste. zloupotrebom prava trazenja sudske zastite itd. Stoga ako stranka kaze da u nesto sumnja sud i takve tvrdnje dokazuje jer ih dr.

koje moze biti nosilac procesnih prava i duznosti. tvrdeci da on to pravo ne vrijedja ili da ono tuziocu ne pripada. Polozaj tuzioca stice se podnosenjem tuzbe. pod uslovom da se oni ne mogu otkloniti. Propusti koji se odnose na ovu pretpostavku mogu se otkloniti i po vanrednim pravnim ljekovima. Pravna lica je sticu upisom u registar. kao i onda kada tuzilac nema nikavo svoje pravo prema tuziocu. Ona je sira od pravne sposobnosti jer pripada i stranci po duznosti. Sposobnost biti parnicna stranka – stranacka sposobnost Stranka u postupku moze biti svako fizicko i pravno lice. parnicni sud moze priznati stranacku sposobnost i oblicima udruzivanja koji ispunjavaju bitne uslove za stranacku sposobnost. sud se ne moze upustati u odlucivanje o predmetu spora. U ovim polozajima stranke ostaju dok traje postupak. Ovo gledanje preovladjuje u savremenoj procesno pravnoj teoriji. Poistovjecuje se sa pravnom koja za razliku od nje moze biti ogranicena ili neogranicena. Ako je nedostatak uocen u toku postupka. a tuzeni (reus) nastoji da odbije tuziocevo trazenje . s tim da se tuzilac moze povuci i povlacenjem tuzbe . dok su ostali sekundarni procesni subjekti ili ucesnici u postupku Stranke u postupku su : tuzilac i tuzeni. odn ako bude tuzen (tuzeni) . Razlika je zatim u mogucnostima stranacke sposobnostima po samom zakonu jer javni tuzilac moze pokrenuti parnicni postupak po samom zakonu. Stranke po duznosti U procesno pravnoj teoriji se raspravlja o procesnom polozaju lica koja vode spor po sluzbenoj duznosti o tudjem pravu npr javnom tuziocu.Tuzeni. preduzete parnicne radnje su nepunovazne i tuzba se odbacuje. tuzilac i sud – primarni procesni subjekti. Veliki nedostatak ovog gledanja je sto se pojam stranke ne moze objasniti za slucaj kad sud odbije tuziocev zahtjev. dok za tuzenog ta mogucnost ne postoji. U slucaju prestanka pravnog lica na njegovo mjesto stupa subjekt koji je preuzeo njegova prava i obaveze. Ona je potpuna i neogranicena. Nedostatak ove sposobnosti ima znacaj procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti i tokom cijelog postupka. koga samo zastupaju. a tuzenikadostavljanjem mu tuzbe. a gube je brisanjem. a bice to ako podnese tuzbu (tuzilac). Fizicka lica je sticu rodjenjem. Materijalno pravno – pojam stranke odredjen je materijalno pravnim odnosom.duznosti imati svojstvo stranke a kad za zakonskog zastupnika. kao i kod tzv tuzbe negativnog utvrdjenja.stranacka sposobnost. Nesporno je da je tuzilac stranka i onda kad je sud odbio njegov zahtjev . U nasem pravu zakonskim propisima je odredjeno u kojim slucajevima ce procesni subjekat koji preduzima radnje po sluzb. Parnicna sposobnost . a narocito imaju imovinu na kojoj se moze sprovesti izvrsenje. Pojam stranke u procesnom pravu – postoje 2 gledista: Procesno pravno – stranke valja posmatrati nezavisno od odnosa koji ih odredjuje i one su opredjeljene procesno pravnim polozajem u parnici. ona se priznaje i nasciturusu. Po jednima ovim subjektima se priznaje procesni polozaj stranke. U nedostatku ove sposobnosti . Sem toga. Njihovi interesi su suprostavljeni : tuzilac(actor) trazi da mu se pruzi zastita . Za slucaj smrti stranke u taj polozaj po sukcesiji dolaze nasljednici. jer oni predstavljaju organ kome to pravo pripada po samom zakonu – njemacki procesualisti Po drugima oni nisu stranke vec parnicu vode u ime i na racun trecega .

onda to cini tzv prigovorom legitimacije (sredstvo kojim tuzeni na pocetku parnice skrece paznju sudu na to da tuziocu ne pripada pravo da vodi parnicu). Po jednima narusava se pravilo „nema parnice bez tuzenog i tuzioca pa tuzbu treba odbaciti.Pod parnicnom sposobnoscu podrazumijeva se svojstvo odredjenog lica da preduzima I prima parnicne radnje koje druga stranka preko suda preduzima prema njemu.onda je duzan ponovo otvoriti glavnu raspravu.Ovim je I strankama koje nemaju materijalne mogucnosti da se koriste pravnom na zastitu omoguceno da preduzimaju spostvene radnje I da takvu zastitu obezbijede.Ako se ne otklone nedostaci u odredjenom roku sud ce odbaciti tuzbu. vodi parnicu u sopstveno ime . Aktivno je legitimisan (tuzilac) njemu pripada pravo da trazi zastitu. Lice koje je stranka na osnovu prava vodjenje spora.ponasanja koja odgovara pravu za koje tuzilac trazi zastitu.na nju sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom cijelog postupka. U nasem pravu parnicno je sposobna stranka ako je fakticki nesposobna da preduzima radnju u postupku npr: gluvonijemi. Zasnivanje pranice u slucaju smrti stranke Podnosenjem tuzbe odredjeno lice postaje tuzilac za razliku od tuzenog koji to postaje mimo svoje volje.Karakteristicna je za nase pravo. Na postojanje prava na vodjenje sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. cak ni u slucaju kad je punomocnik dostavio tuzbu posle smrti stranke.a ove se mogu vrsiti licno ili posredno preko punomocnika koga stranka postavlja. Na nedostatak parnicne sposobnosti pazi se i u postupku po zalbi I to po sluzbenoj duznosti. Parnicno nesposobnim licima zastita se u postupku pred sudovima obezbjedjuje posredstvom zakonskog zastupnika. sud presudom odbija tuzbeni zahtjev kao neosnovan. To je to je pojam materijalnog prava ona je odredjena odnosom prema spornom pravu.jer je u pitanju nedostatak koji je oznacen kao bitna povreda odredaba parnicnog postupka.Kad sud uoci nedostatak parnicne sposobnosti preduzima mjere za otklanjanje tog nedostatka. Od stvarne legitimacije kao subjektivnog odnosa razlikuje se pravo na vodjenje spora(to je specificno pravo koje ne izvire iz subjektivnog odnosa vec samog zakona). Nedostatak parnicne sposobnosti oznacen je kao procesna pretpostavka. dok je pasivno legitimisan (tuzeni) na njemu je obaveza odredj. Parnicno je sposoban I onaj koji je po dozvoli stupio u brak posto je tim cinom emancipiranizjednacen sa punoljetnim licem. Postoje: aktivna i pasivna. Po njima ovlascenje za zastupanje u parnici. Nedostatak stvarne legitimacije sud uzima u obzir.V rsenje radnje u postupku odredjuje sadrzaj parnicne sposobnosti. Tada tuzilac moze opet da prigovorom opovrgnuti navode prigovora tuzenoga. Dok po drugima nema mjesta odbacivanju tuzbe.Kad nedostatak uoci u vrijeme od zakljucenje rasprave do objavljivanja odnosno otklanjanja odluke. Dalji ishod parnice zavisi od sudbine prigovora. Postoje razlicita gledista za slucaj da stranka umre prije i u toku parnice. bez obzira da li stranka na njega ukazuje na nedostatak. Postulaciona sposobnost Predstavlja sposobnost stranke da sam preduzima parnicne radnje. STVARNA LEGITIMACIJA Pod legitimacijom se podrazumijeva odnos stranaka prema pravu za ciju se zastitu postupak pokrece. ne prestaje smrcu davaoca te je punomocnik ovlascen preduzimati radnje dok nasljednici sukcesijom ne stupe na njegovo mjesto. Nasljednici u momentu . iako nije nosilac subjektivnog prava.a zatim preduzeti mjere za otklanjanje nedostatka. ako je on osnovan.

on mora imati posebna ovlascenja. kvalifikovane (oni koji to rade iz zanata. tj to su sva druga fizicka lica koja su parnicno sposobna a opunomocena su).stranci i sudu) Razlika izmedju zastupanja kvalifikovanog i nekvalifikovanog punomocnika Osnovna razlika je u kvalitetu preduzetih radnji.zastupnik je duzan savjesno vrsiti zastupanje jer u suprotnom odgovara za nastalu stetu. bez posebnog ovlascenja. advokati) i 2. kao i lica koja nisu u mogucnosti da vrse svoje pravo npr odsutna lica.zastupnik nemaju punomocnika a nalaze se u inostranstvu tako da se dostavljanje nije moglo izvrsiti PUNOMODNICI Punomocnik je zastunik stranke koji parnicu vodi po njenom ovlascenju. Zakonski zastupnik moze prenijeti na punomocnika ovlascenje da umjesto njega vodi parnicu Zak.prava) i 2. da zahtijeva izdavanje . Prihvatanjem ovlascenja zasniva se punomocje i nastaju 2 odnosa: 1.zastupnik po samom zakonu ovlascen da preduzima parnicne radnje i primati k znaju radnje drugih strana i suda . da trazi u izvrsnom postupku i izvrsenje odluke . A za radnje od neposrednog znacaja za parnicu kao sto su npr povlacenje odn zakljucivanje poravnanja po posebnim propisima.zatupanje postoji radi zastite interesa djece(roditelj) i odraslih lica lisenih poslovne sposobnosti (staratelj). Izuzetno.zastupnika Ako je boraviste tuzenog nepoznato a on nema punomocnika Ako tuzneni i njegov zak. ZASTUPNICI Razlikuje se zakonsko i voljno zastupanje.zastupnika. On je takodje ovlascen da od protivne strane primi odredjene parnicne troskove. ukoliko to ne ucini to nije osnov za odbacivanje tuzbe vec osnov za postavljanje privremenog zastupnika od strane suda. bez obzira sto one u punomocju nisu posebno naglasene. spoljasnji ponasanje prema dr. a izuzetno usmeno na zapisnik kod suda. I pravna lica imaju zastupnike Zakonski zastupnici Zakonosko zastupanje je zastupanje u kome se ovlascenja za zastupanje interesa drugog lica dobija po sili zakona. inace je u pitanju zastupanje Zak.zastupanju. Ovlascenje za zastupanje se daje jednostranom izjavom davaoca ovlascenja u pismenom obliku u vidu punomocja. Ako sud primijeti da on ne pokazuje potrebnu paznju o tome obavjestava organ starateljstva. Ako se vrsi u interesu parnicno nesposobnih lica radi se o zak. Razlikujemo ih na: 1. Na ovu mogucnost sud je ovlascen u sledecim slucajevima: Ako tuzeni nije parnicno sposoban a nema parnicnog zastupnika Ako postoje suprotni interesi tuzenog i njegovog zak. Zastupanje se ogleda u obavljanju procesnih radnji u tudje ime i za tudj racun. radnja ce biti konvalidisana. U zamjeni nije subjektivno preinarcenje ali u faktickom smislu jeste promjena stranke. kvalifikovani punomocnici mogu biti i svrseni pravnicii u mjestima gdje nema advokature.smrti stupaju u njegova prava pa i u pravo na vodjenje postupka. Aktivno je kad zastupnik preduzima radnje tuzioca dok je pasivno kada preduzima radnje tuzenog. jer kvalifikovani punomocnik je ovlascen da u parnici preduzima sve radnje do okoncavanja postupka.zatupnika Ako obje stranke imaju istog z. Ako ipak preduzme radnju bez ovlascenja . nekvalifikovane (koji to rade ad hoc. Pravilo je da je zak. koji je predmet obligac. Druge razlike proisticu iz ovlascenja. a u suprotnom ostace bez dejstva. unutrasnji( po prirodi ugovorni odnos. pa ga u predvidjenom roku pribavi. koji je duzan da postavi novog zak.

ali nasljednici odn njihovi zak. 2. Medjutim ako uz punomocnika i stranka preduzima radnje valjana je ona koju stranka preduzme. Npr jedan od njih ne moze otkloniti dejstvo neopozive radnje koju je drugi preduzeo. Kako prestaje punomocje? Okoncanjem parnice. za sve preduzete i buduce radnje. Suda . Ima pravo na naknadu i nagradu. pri cemu njegov odnos prema stranci ne prestaje. Nedostake neurednog punomocja stranke mogu otkloniti naknadnim davanjem punomocja. Punomocnikove radnje imaju dejstva samo ako ih preduzima na osnovu urednog punomocja ( to je procesna pretpostavka).zastupnici mogu tako punomocje opozvati. Za razliku od njea. Njegov obim odredjuje stranka i pri tom ga moze ovlastiti na sve ili samo neke radnje. prama funkciji : ofanzivne i defanzivne Parnicna radnja je osnovni i polazni pojam GPP-a na kome se gradi ukupnost postupka i kao takav se ne definise Prema logickim pravilima definicija mora biti : 1. Stranka Prema sadrzaju dijele se na : radnje pripremanja i radnje odlucivanja Prema formi na : Pisane i usmene. 2. Ukoliko ih preduzima bez punomocja u uvjerenju da ga uvijek moze dobiti ili se neuredno opunomocuje . Spoljni odnos – punomocje je odredjeno radnjama. Primjerena. otkazom Opozivom prestaje punomocje po volji punomocnika. njegovim trajanjem i prestankom. ne odgovara za uspjeh ali odgovara za stetu ucinjenu stranci zastupanjem. 4. nekvalifikovan punomocnik nije ovlascen da preduzima neposredne radnje ako nisu naznacene u punomocju.pravu negotium gestor) radnje preduzete na osnovu neurednog punomocja predstavljaju bitnu povredu postupka. 3. smrcu punomocnika. Ne smije biti tantoloska. dolazi do ukidanja presude i vracanja na ponovni postupak. spoljasnji ( punomocnika prema sudu i 3 licima) unutrasnji odnos – punomocnik je duzan da zastupanje vrsi savjesno.ima samo naknadu u viku podvoznih troskova i dangube. Zatim kvalifikovani ima pravo na naknadu i nagradu dok nekvalifik. 3. 2. zastupanju stranke posredstvom vise punomocnika U istoj parnici jedna stranka moze imati vise punomocnika i svaki od njih je ovlascen da sam stranku zastupa. Smrcu stranke ne prestaje punomocje. PARNIČNE RADNjE Parnicni postupak je ukupnost radnji suda i stranka. unutrasnji (izmedju punomocnika i stranke) i 2. U postupku po zalbi u nedostatku neurednog punomocja . ali ne duze od 15 dana. drzeci se uputstava stranke. a sud ne utvrdi sadrzinu punomocja ili je pogresno utvrdi – radi se o FALSUS PROCURATORU (procesna ustanova slicna ustanovi materij. opozivom. Ne smije biti izrecena u negativnom obliku. On moze bez posebnog ovlascenja strranke prenijeti parnicno punomocje na drugog (supstituta) . odnosima koji se zasnivaju punomocjem punomocjem se zasnivaju dvostruki odnosi : 1. jer punomocnik po samom zakonu je ovlascen da preduzima radnje u postupku.privremenih mjera obezbjedjenja. ali moze prestati i prije okoncanja pranice: 1. cija se cijena odredjuje advokatskom tarifom. Osnovna podjela je na radnje : 1. Treba da bude pregledna i sazeta Razlika izmedju izjave volje(pojam materijalnog prava) i parnicne radnje(pojam procesnog prava) . Za slucaj otkaza punomocnik je duzan jos neko vrijeme preduzimati radnje da ne bi doslo do nastupanja stetnih posledica za stranku.

i okoncavanja postupka.. Tvrdnje (cinjenicne i pravne) . Sadrzina pripremnog podneska se ne moze zaobici. Priznanje tuzbenog zahtjeva. za koje traze da se utvrde u toku rasprave. Podnesci se dijele na odredjujuce.) Pripremni podnesci su oni kojima stranke ukazuju na cinjenice mimo onih u tuzbi. kojom se stavljaju neki stvarni ili procesni predlozi ( tuzba. Odricanje i odustajanje od pravnog lijeka. Mnoge se radnje mogu preduzimati i u jednoj i u dr. Poravnanje. moze . 2. kada je u pitanju materijalno pravni posao. 3. One se mogu preduzimati tokom cijelog postupka i uvijek su opozive bez navodjenja razloga Neposredne radnje su one koje kad se preduzimaju. parnicnu sposobnost. PODNESCI To je pismeni oblik parnicne radnje stranaka. Radnje se preduzimaju u svrhu pokretanja. Neke preduzima tuzilac. Npr. Za punovaznost radnje potrebno je da je lice koje je preduzelo ima: stranacku sposobnost . razvoja ili okoncavanja parnice. Oznacenje dokaznog sredstava cinjenica. odgovor na pravni lijek.. odgovor na tuzbu. izuzev radnje priznanja tuzbenog zahtjeva. Druga strana se moze odmah izjasniti o navodima iz podneska. prestaje.tuzba se redovno preduzima podneskom ali se moze dati i usmeno na zapisnik. a ponekad i okoncanju spora. 5.Parnicna radnja podrazumijeva djelovanje odredjenih subjekta u postupku odn spoljno ponasanje koje slijedi iz norme.formi. izuzetno jednostranom izjavom volje (testament) PARNIČNE RADNjE STRANAKA Stranke preduzimaju parnicne radnje radi zasnivanja. 6. On se drugoj stranci najcesce urucuje na rocistu.organom ne pobijaju se zbog prevare. prinude i zablude za razliku od izjave volje Stranka je po samom zakonu ovlascena da trazi ponavljanje postupka ali ne i ponistaj pojedine radnje kao sto se to moze traziti kod izjave volje. To su : 1. Znacajna je podjela parnice na : 1. Za razliku od nje izjavom volje nastaje. mijenja se i ukida materijalno pravni posao(odnos) Dalja razlika je u subjektivnim predpostavkama predvidjenim za punovaznost radnji u odnosu na one za punovaznost izjave volje. a moze traziti odlaganje rocista. U toj formi se uglavnom preduzimaju radnje van rocista. Dok materijalno pravni posao nastaje saglasnoscu volja . Povlacenje tuzbe.rasprave odn donosenja presude. Prema u kojoj se formi preduzimaju radnje stranaka se dijele na: pismene (preduzimaju se podnescima-pismena na kojima su radnje saopstene) i usmene (preduzimaju se neposredno na raspravi). stvaraju jednu novu procesnu situaciju koja najcesce vodi okoncanju postupka. jer stranka cinjenice koje je ukazala i dokaze koje je ponudila. postulacionu sposobnost( koje ako nema onda uredno zastupanje dok se za punovaznost izjave volje trazi pravna i poslovna sposobnost) Radnje ne djeluju uslovno i na rok za razliku od izjave volje. 2. One od posrednog znacaja. Radnje se daju pred sudom kao drz. neke tuzeni dok kod poravnanja se sticu ponasanja oboje. razvoja. Izjava o mirovanju postupka. Ugovori sa procesno pravnim dejstvom kao sto su oni o mjesnoj nadleznosti nisu parnicne radnje sve dok se podneskom ne stavi do znanja sudu i tada su to jednostrano parnicne radnje. To su : predlozi (stvarni i procesni) . 2. Odredjujuci podnesak je ona pismena radnja stranaka. 4. koju tuzeni moze opozvati do zakljucenja gl. Neposredne radnje su neopozive. pravni lijek. One od neposrednog znacaja Posredne radnje su one koje se preduzimaju u cilju donosenja odluke odredjene sadrzine. Odricanje tuzbenog zahtjeva. pripremne i ostale. 3. Tuzba i zalba tretiraju se kao neposredne parnicne radnje.

Oznacenje stranaka (ime i prezime. PARNIČNE RADNjE SUDA To su: Radnje upravljanja postupkom . prebivaliste odn boraviste) . Radnje vijecanja. Radnje izvodjenja dokaza (dokazivanje) Radnje vodjenja zapisnika.oni kojima se tuzeni brani i koje preduzima da bi odbio tuzbeni zahtjev. zanimanje.prezentirati po zalbi drugostepenom sudu a ovaj ih je duzan uzeti na razmatranje.zastupnika i punomocnika ako same ne preduzimaju radnje. Prelazenje preko onoga sto je u pripremnom podnesku bez objasnjenja suda. nekad sadrzi pismeno koje sadrzi procesnu radnju. onda se moraju navesti i cinjenice na kojima se taj predlog zasniva. Ako se podneskom stavlja neki predlog. nekad tuziocevo trazenje. Neuredan podnesak stranka mora ispraviti i popuniti u roku koji joj je ostavljen od suda (8dana). a nekad tuzbeni zahtjev. I u tom slucaju kao dan predaje smatrace se dan kad je prvi put predan.npr pismeno kojim se sudu saopstava adresa svjedoka. Oznacenje njihovih zak. Urednost podneska je opsta procesna predpostavka. VRSTE TUŽBI Tuzbe na cinidbu (kondemnatorne) . U protivnom smatrace se da je podnesak povucen. odlucivanja Za valjanost ovih radnji treba da su ispunjenje predpostavke o nadleznosti i da su preduzete u propisanom obliku i nepristrasno. Potrebno je da je sadrzaj podneska razumljiv. predaju se u dovoljnom broju i za sud i za suprotnu stranku. promjena adrese stranke ili opoziv punomocja itd SADRŽINA PODNESKA Podnesak sadrzi: 1. Neke druge podjele parnicnih radnji stranaka. Defanzivne. Ofanzivne – one na kojima tuzilac zasniva tuzbu i one koje iznosi radi obezvredjivanja prigovora tuzenog. Oznacenje suda. Ostali podnesci. Pismeno koje predstavlja tuzbu uvijek je dvostruko adresovano: na sud i drugu stranku. za koje treba ponuditi dokaze. 2. Radnje dostavljanja . TUŽBI I NjENOM PODNOŠENJU Ne upotrebljava se uvijek u istom smislu.akt koji vodi postupak. 3. U teoriji imamo dva shvatanja : Materijalno pravni (tuzba se objasnjava kao tuzbeni zahtjev) Formalno pravni (pod tuzbom se podrazumijeva parnicna radnja) Kao radnja tuzba je akt procesne inicijative. predstavlja povredu koja vodi ukidanju zalbe a time i odugovlacenju postupka. glasanja.

u njegovu korist.osnovu potrebno je i da je tuzbeni zahtjev potpuno odredjen. i oznacenju njihovih zastupnika i punomocnika Tuzbeni zahtjev. One su u praksi najcesce. kada se tuzbeni zahtjev usvoji pravosnaznom odlukom. Stranka usmeno saopstava sustinu spora. Treba razlikovati zahtjev kao procesno pravni pojam od materijalno pravnog zahtjeva. propustanju ili trpljenju. Pod materijalno pravnim zahtjevom – podrazumijeva se pravo na cinidbu po tuzbenom ili nekom dr. imenu. TUŽBENI PRIJEDLOG To je dio podneska u kome je tuzilac formulisao kako treba da glasi izreka presude. koja slijedi iz predmeta spora.Tuzbe za preobrazaj ( konstitutivne) Tuzbe za utvrdjivanje ( deklarativne) PODNOŠENjE TUŽBE Podnosi se u okviru odredjujuceg podneska. koja se moze sastojati u vrsenju. Cinidba se moze sastojati i u necinjenju npr tuzba da se zabrani sadasnje i buduce uznemiravanje i smetanje. jer je on sadrzan u radnji. koje ce znaciti njegovo pravo. njenog zastupnika ili punomocnika PREDMET SPORA (PETITUM) Predmet spora ili tuzbeni zahtjev je tuziocevo trazenje u pogledu glavne i sporednih stvari. TUŽBA KAO PODNESAK Kao podnesak ona sadrzi: Oznacenje suda Oznacenje stranaka po prezimenu. tvrdnje i dokaze. boravistu i polozaju u parnici. kako u pogledu gl. Kod ovih tuzbi ne treba posebno isticati pravni interes. kako po obimu.podrazumijeva tuziocevo trazenje ili tvrdjenje . Tako se najcesce podnosi protivtuzba. Procesno pravni zahtjev. Nas ZPP ne govori o tuzbenom predlogu TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU (kondemnatorna) To su trazenja tuzioca da se tuzeni obaveze na odredjenu radnju.stvari tako i u pogledu sporednih potrazivanja Predlog tuzioca kako treba da glasi odluka suda Oznacenje priloga i njihov broj. tako i sadrzinom. . u protivnom tuzba je neuredna. zanimanju. a sud uzimajuci to na zapisnik ispisuje tuzbu. Razlika proizilazi iz njihovih definicija. Ona se moze podnijeti i na zapisnik kod suda. ne vrsenju. kao i da li se podnose u izvorniku ili prepisu Potpis same stranke.

jer je on sadrzan u preobrazaju. Zato je presuda na utvrdjenje (deklarativna) i izdejstvovana. tj. Sudski akt kojim se ukazuje da su nastupile sve pretpostavke za promjenu prava ili pravnog stanja.tuzbi vodi novoj parnici. Isticanje pravnog interesa ima karaktar procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna tokom cijelog postupka. Preobrazajne tuzbe se razvrstavaju na one: koje idu za prestankom pravnog odnosa npr tuzba za razvod koje idu za promejenom procesne situacije npr tuzba za proglasenje vaznosti ugovora o izabranom sudu koje idu za izmjenom pravnog odnosa npr tuzba kojom dijete trazi povecanje iznosa izdrzavanja DOSTAVLjANjE Dostavljanje je radnja su koja se sastoji u predaju strankama I ucesnicima u postupku odgovarajuceg pismena. moze biti predmet tuzbe.da je dostava ucinjena na vrijeme I da je adresant mogao biti upoznat sa sadrzajem poneska (a ne mora). samo ako se njegovo ranije postojanje moze vezati za neko pravo u sadasnjosti npr kada se tuzbom utvrdjuje da je brak postojao . Utvrdjivanje odnosa koji vise ne postoji. U teoriji su mnogo sporne zato ih ZPP ne predvidja posebno. Izuzetno dostavljanje se moze uciniti I oglasavanjem preko sudske table I u sluzbenom listu. jer je prethodno odredjen tuzbom ostavioca. Dostavljanje se vrsi neposredno I preko dostavne sluzbe suda. RAZLIKA U ODNOSU NA TUŽBU NA ČINIDBU tj. Nepostovanje utvrdjenog odnosa u presudi po dekl. dok po deklarativnoj to nije nikada.deklarativna se razlikuje od kondemnatorne po tome sto: deklarativna vodi presudi koja sadrzi naredbu cije se izvrsenje moze obezbijediti posredstvom prinude u izvrsnom postupku. sada i po tuzbi na cinidbu (kondemnatornoj). Ovim tuzbama stite se tzv preobrazajna prava (prava za ciju promjenu nije dovoljna volja subjekata.Takav nacin predvidjen je u tri slucaja:ako sud postavi predmetno zastupanja tuzenom cije je boraviste . Da bi dostavljanje proizvelo pravno dejstvo potrebno je:da je izvrseno na nacin predvidjen zakonom. TUŽBA ZA PREOBRAŽAJ (KONSTITUTIVNA) To su tuzbe koje idu za uspostavljanjem novog stanja. Nasljednici ne ukazuju na pravni interes jer se on u tim situacijama pretpostavlja. Presuda po kondemnatornoj tuzbi je izvrsni naslov. Podnosenjem ove tuzbe tuzilac je duzan da ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa (poseban interes tuzioca). a ona brise sve razlike. Neki teoreticari smatraju da i njih treba smatrati utvrdjujucim. vec takva promjena nastupa pravosnaznom presudom). novog odnosa ili prava. Tj odlukom se konstatuje da su ispunjeni uslovi za promjenu u pravu odn pravnom stanju. da bi se u sadasnjosti ostvarilo pravo na porodicnu penziju. Pravni interes nije potrebno posebno isticati. Nasljedinci treba da pokazu da je tuzba bila osnovana.UTVRĐUJUDA TUŽBA (deklarativna) Ovom tuzbom tuzilac trazi da se utvrdi da postoji odn da je postojao neki odnos ili pravo. Tvrdnjom da je svaka odluka deklarisanje prava izvrsena je generalizacija.

za tuzenog koji nema punomocnika u CG I nalazi se u inostranstvu.Takvu obavezu moze naloziti u odnosu na predmete koje treba razgledati ako su pogodni za donosenje u sud.kada stranka promjeni adresu a o tome ne obavijesti sud. Rociste se odrzava u cilju pripremanja glavne rasprave. Pripremno rociste ostvara predsjednik vijeca.Dilatorni privremeno sprecavaju nastupanje.uzdrzava se od preduzimanja bilo kakve radnje I upusta se u odbranu.Pripremno rociste pocinje kad su obje stran prisutne.Osporavati osnovanost tuzbenog zahtjeva-negacija pravnog odnosa iz tuzbe.U pripremi ovog rocista je blagovremeno trazenje od tuzioca.jer prebijanja nema ako se tuzba ne pokaze osnovanom.nepoznato I nema punomocnika.da isprave donese I pokaze na rocistu. Prebijanje se raspravlja na zahtjev I tek kad se u toku rasprave sud uvjeri u osnovanost tuzbe. Materijalno-pravni prigovori se dijele na:dilatorne I peremptorne. Od trenutnka dostavljanja tuzbe tuzeni se ponasa na jedan od sledecih nacina:priznajetuzbeni zahtjev.Dalji red sud odredjuje po sopstvenom nahodjenju.Isticanjem materijalno-pravnih prigovora-ovlascenje jednog lica da se isticanjem okolnosti suprostavi ostvarivanju tudjih subjektivnih prava.tuzilac moze povuci tuzbu samo uz njegov pristanak. ODBRANA TUŽENOG.okoncanje postupka poravnanjem.ako zahtjev dokazuje ispravama koje se kod njega nalaze. PRIPREMNO ROČIŠTE.Prije toga utvrdjuje da li su stranke uredno pozvane.a peremtorni da cinidbu uskrate trajno.Rok je sudski I nije prekluzivan.Svaki naknadno ukljucen prigovor ne ovdi njegovom utvrdjivanju ako je prethodni dovoljan za odbijanje tuzbe. Okonacanjem pripremnog rocista ucinjeno je sve da se nastavi sa postupkom a dalje preko rocista za glavnu raspravu.onda je to situacija koja se razrjesava presudom na osnovu izostanka.Pocinje izlaganjem tuzbe od strane tuzioca. Kako se odlucuje o prigovoru prebijanja prigovoru prebijanja odlucuje se uz odluku o glavnoj stvari iz tuzbe kojom se usvaja zahtjev iz tuzbe u cjelini ili djelimicno. Prigovor prebijanja Je odbrambeno sredstvo tuzenoga kojim se ovaj koristi kada prema tuziocu istice svoje potrazivanje koje jeiste vrste kao I ono iz tuzbe I koje u vrijeme isticanja mora biti dospjelo.pa tuzeni moze odgovoriti na tuzbu I posto ovaj protekne.Tada sud polazi prvo od onih koji vode odbijanju tuzbenog zahtjeva I dalje redom.osporavanje tuzbenog zahtjeva itd.a nije odgovorio na tuzbu a uredno je pozvan.tuzenom se mora odrediti rok za njegovo podnosenje. Kad se tuzeni brani osporavanjem moze:oporavati istinitost cinjenice ili cinjenica na kojima tuzilac zasniva svoj zahtjev.Prigovorom se inace zasniva litispendencija. Dostava se dokazuje dostavnicom-pismenom ispravom koja je po formi unaprije pripremljena. . Od trenutka kad se tuzeni upusti u odbranu.Pozivaju se stranke. Ako se trazi odgovor na tuzbu.odricanjem od tuzbenog zahtjeva I povlacenjem tuzbe.Prigovor se moze istaci za vrijeme trajanja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.Prethodno tuzenom valja dostaviti tuzbu (najkasnije 8 dana prije rocista).Ako rocistu ne pristupi tuzeni. Pripremno rociste vodisudija pojedinac. Odbranu cine seprocesne radnje I aktivnosti preduzete u svrhu suprostavljanja tuzbi I tuzbenom zahtjevu. Kako se postupa kad se istakne vise prigovora U istoj parnici moze sistaci vise prigovora. U sledecim slucajevima se moze odluciti na pripremnom rocistu:donosenje presude na osnovu priznanja.Svode se na:osporavanje dopustenosti tuzbe.

ROČIŠTE Rociste je vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka.Raskidni (terminus ex quo) I odlozeni (terminus ad quem).Zakonski rokovi sup o pravilu prekluzivni.Trajanje roka je odredjeno ili po zakonu ili po odluci suda.Ovi rokovi mogu biti produzivani. Fakultativnim rocistima se cijene ona rocista koja sud zakazuje kad se opredijeli da je o nekom procesnom pitanju cjelishodno raspravljati na posebnom rocistu I mimo onog koje je zakazano povodom predmeta spora. Sa aspekta teorije o parnici kao odnosu. dok je pasivno kada je ta mnozina na strani tuzenog. suparnicarstvo bi mogli odrediti i kao mnozinu odnosa kojih ima koliko i procesnih subjekata. Ako je ta mnozina na strani tuzioca radi se o aktivnom suparnicarstvu. Raskidni rok je onaj rok cijim protekom pravni posao proizvodi pravno dejstvo. Zakon ne propisuje obavezu suparnicarastva. Obaveznim rocistem se cijeni rociste za glavnu raspravu I rociste za raspravljanje o predlogu za povracaj u predjasnje stanje.Izuzetno to moze biti I van suda.dok se odloznim rokom podrazumijeva onaj rok cijim protekom nastaje pravna mogucnost vrsenja nekog subjektivnog prava.Rocista zakazuju sudovi.U teoriji se rocista dijele na:obavezna I fakultativna. roku Rok je vremenski razmak odredjen za preduzimanje radnji u postupku.U procesnim pravima vrijeme je u njegovim izrazima:u roku I rocistu. MNOŽINA SUBJEKATA SUPARNIČARSTVO .Odlozan je rok. Rok je odlozan ako je radnja preduzeta prije nego je rok istekao.Ako je trajanje roka odredjeno zakonom.nezavisno od volje ucesnika postupka.litis consortium Postoji kada se u parnici u istoj stranackoj ulozi pojavljuje vise procesnih subjekata.Za slucaj povlacenja I odricanja od tuzbe po prigovoru se ne mzoe nastaviti postupak ukoliko ga tuzeni ne uoblici prije povlacenja u protivtuzbu.Stoga se kaze da prigovor dijeli sudbinu tuzbe. VRIJEME PARNIČNIH RADNjI Vrijeme je cinjenica koja nastupa sama po sebi.ako je podnesak za slucaj pogresne pravne pouke podnesen u roku za pouke.kao npr:rok za zalbu Sudske rokove odredjuje sud svojom odlukom I ti rokovi nijesu prekluzivni.na mjestu gdje se dogadjaj dogodio.onda je rijec o zakonskim rokovima. . jer je ona u volji stranaka( fakultativna) ali ipak nastaje pod uslovima koje zakon odredjuje. U materijalnim pravima rokovi se razlikuju I drugacije. S obzirom na moment od kojeg se racunaju razlikujemo ih na:subjektivne I objektivne.Za razliku prekluzivni rokovosi su neproduzivi.preciznije na mjestu uvidjaja.uprkos da je istekao zakonski rok. Suparnicarstvo se ne moze zasnovati nalogom suda.Mjesto preduzimanja radnji na rocistu je redovno u prostorijama suda.Ostali su sudski I trajanje se odredjuje sudskom odlukom.

suparnicarstvo se dijeli na : formalno i materijalno Materijalno pravno suparnicarstvo – postoji kada je vise lica u odnosu na predmet spora u pravnoj zajednici ili se njihova prava zasnivaju na istom pravnom ili cinjenicnom osnovu. U slucaju jedinstvenog suparnicarstva suparnicari se cijene kao jedna stranka. Problem se svodi na pitanje koja je radnja povoljnija : priznanje ili propustanje. prava ili obaveze nisu zajednicki ali su iste vrste i zasnovani na istovrsnom cinjenicnom pravnom osnovu . naravno ukoliko je ona povoljnija od nepreduzete. simislis factum OBIČNO I JEDINSTVENO SUPARNIČARSTVO Obicno suparnicarstvo postoji ako u parnici svaki suparnik ima polozaj stranke. similis isus. a drugi su je preuzeli. a spor je takav da iz prirode pravnog odnosa slijedi da ga treba rijesiti jedinstveno. spajanjem parnica ili stupanjem nasljednika na mjesto umrle stranke. Poseban problem nastaje kada suparniari preduzimaju razlicite radnje odn one koje se ne slazu. PROBLEM POVOLjNE RADNjE To je fakticki problem koji se cijeni prema svakom konkretnom slucaju. Kako se posljedice propustanja mogu odkloniti predlogom za povracaj u predjasnje stanje. Ako do njega dolazi pristupanjem novog tuzioca. Prisutni priznaju tuzbeni zahtjev a prema odsutnim se moze donijeti presuda na osnovu izostanka a na predlog tuzioca. tako da njegove radnje i propustanja ne koriste drugim suparnicarima. Tada treba uzeti onu radnju koja je za sve suparnicare najpovoljnija. Stoga ako pojedini suparnicari propuste parnicnu radnju. ako su za to ispunjeni uslovi iz zakona. radnja propustanja je povoljnija. Npr uzmimo da se neki suparnicari sa tuzene strane odazovu pripremnom rocistu. posto je za slucaj priznanja to nemoguce. rijec je o naknadnom suparnicarstvu. prema njemu vise lica mogu jednom tuzbom tuziti odn biti tuzeni: ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odn obaveze proisticu od istog cinjenicnog i pravnog osnova ako su predmet spora zahtjevi odn obaveze iste vrste koje se zasnivaju na istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu i ako postoji mjesna i stvarna nadleznost istog suda za isti zahtjev i za svakog tuzenog posebni se utvrdjuju ZPP om ili dr zakonom. Npr suparnicarstvo koje se zasniva po tuzbi suvlasnika idem ius. Opste utvrdjuje ZPP. idem factum Formalno (nepravo) suparnicarstvo postoji kada predmet spora. .USLOVI ZA ZASNIVANjE SUPARNIČARSTVA Suparnicarska parnica je dopustena kada su prema svakom suparnicaru ispunjene opste pretpostavke i kada su ispunjeni svi uslovi od kojih zavisi mogucnost zasnivanja suparnicarstva. prosirenjem tuzbe na novog tuzenog. njeno dejstvo se onda odnosi i na one koji je nisu preuzeli. Uslove razlikujemo na : opste i posebne. Pretpostavke moraju postojati prema svakom suparnicaru. Prema pravnom dogadjaju ili zajednici. Jedinstveno suparnicarstvo imamo ako je odnos medju suparnicarima takav da spor valja rijesiti na jednak nacin prema svakom od njih. dok neki to ne ucine. U ZPP se to cini kada je u pitanju supsidijarno suparnistvo ili za slucaj glavnog mijesanja kada se suparnicarstvo zasniva tuzbom onda ga nazivamo predhodnim.

Umijesac ne moze biti obavezan odlukom. moze presudom koji vodi taj postupak tuziti obje stranke jednom tuzbom. pa i u potonjoj parnici koju stranka poslije neuspjeha pokrece protiv njega. sto radja za stranku pravo prema umijesacu njegova umjesaca. On je ovlascen da preduzima predloge i dr parnicne radnje u rokovima u kojima bi ih mogla preduzimati stranka kojoj se pridruzio a imaju dejstva ako nisu u suprotnosti sa radnjama koje je sama stranka preduzela. U ovom postupku sa vise zahtjeva donosi se jedinstvena odluka.Sudija prihvata onu ranju koja je povoljnija da predlog presude suparnicara dovede do uspjeha. Tada treba prekinuti sa prvobitnom parnicom sve dok se ne rijesi po tuzbi 3 lica. kada odluka o sporu utice neposredno ili posredno na njegove pravne odnose prema stranci uz koju se mijesa tj taj interes se sastoji najcesce u tome sto u slucaju da stranka uz koju se umijesac mijesa. Glavno mijesanje – lice koje u cjelini ili djelimicno trazi stvari ili pravo o kome vec tece parnica medju drugim licima. ali ne i na odnos medju njima. Do mnozine odnosa a time i zahtjeva se dolazi i spajanjem vise parnica koje su u toku pred istim sudom . NUŽNO SUPRANIČARSTVO To je poseban oblik jedinstvenog suparnicarstva. a onda i mogucnost novog spora. Ovdje se na istoj strani mogu naci razliciti ucesnici koje ne vezuju zajednicki interesi. Ovdje se mijesanje preplice sa suparnicarstvom. izgubi spor. Taj odnos se razjesva u postupku prema prvobitnoj tuzbi. osigura uspjeh. to pridruzivanje se oznacava kao sporedna intervenicija odn mijesanje. On moze stupiti u parnicu u svako doba trajanja postupka. UČEŠDE TREDIH LICA U PARNICI – ne uči se! Parica se redovno odvija izmedju tuzioca i tuzenog. Za ovu tuzbu odredjena je stvarna nadleznost po predhodnom postupku – nadlezan je prvostepeni sud u tekucoj parnici. Sporedno mijesanje – sporedni mijesalac je lice koje se pod uslovima predvidjenim zakonom. ona prema njemu ima intervencijsko dejstvo. Presuda po tuzbi 3lica dejstvuje prema svakom od tuzenih. Rasprava po predhodnoj tuzbi i tuzbi 3 lica se cini u spojenoj parnici gdje je odluka jedinstvena. Na tu mogucnost ga opredjeljuju razlozi cjelishodnosti i ekonomicnosti. MNOŽINA TUŽBENIH ZAHTJEVA Tuzilac moze istom tuzbom istaci vise zahtjeva. U slucaju kada se trece lice koje ima pravni interes pridruzi stranci u zelji da joj pomogne. Takvo mijesanje imamo kada 3lice isticuci neko stvarno pravo na predmetu spora ustaje posebnom tuzbom protiv dosadasnjih stranaka. pridruzuje jednoj od stranaka. Ako je parnica odnos. Do njega dolazi ako su novom tuzbom obuhvaceni svi parnicari kako sa aktivne tako i sa pasivne strane. Postoje i misljenja da usljed preduzimanja razlicitih radnji od strane jedinstvenih suparnicara. Umijesac mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku njegova mijesanja. bracni drugovi su suparnicari na pasivnoj strani.sluzi mu u parnici koju ce voditi. On ima pravni interes za mijesanje. Npr ako su suvlasnici tuzeni suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvrdjivanje suzbenosti prolaza ili u sporu za ponistaj braka po tuzbi javnog tuzioca . To ne znaci da se ne moze raspravljati odvojeno. Novom tuzbom 3 lica zasniva se suparnicarstvo(mnozina subjekata) na pasivnoj strani i glavno mijesanje. sud treba da cijeni kao da nije preduzeta nikakva. mnozina zahtjeva. pretpostavlja i mnozinu odnosa. Ono je ovlasceno na tu mogucnost sve dok se predhodni postupak pravosnazno ne okonca.

Svaka promjena tuz. Subjektivno OBJEKTIVNO PREINAČENjE to je promjena istovjetnosti zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva uz postojeci i povecenjem postojeceg zahtjeva. Tako kad se zastita za povrijedjeno pravo trazi izvrsenjem ove ili one cinidbe. Smanjenje nije preinarcenje. Do preinarcenja povecanjem tuzbenog zahtjeva dolazi utvrdjivanjem novih cinjenica. ako je isti sud stvarno nadlezan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. PREINAČENjE TUŽBE U preinarcenju su neke promjene tuzbenog zahtjeva ili promjene tuzenog. Spajanjem vise parnica uvodi se zajednicki postupak za njih. Razlikuju se 2 vrste preinarcenje: 1. Kumulativno spajanje – kumulativno su postavljeni zahtjevi kako su istom tuzbom istaknuti kao prost zbir zahtjeva istom tuzbom se moze istaci vise zahtjeva ako su povezani istim cinjenicama i pravnim osnovom.zahtjeva nije preinarcenje. Rjedje dolazi do spajanja kada su osnovi razliciti. Objektivno. ako se prvi odn prethodni zahtjev pokaze neosnovanim. I za takva spajanja potrebno je da je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva. po drugima – uslovnu litispendenciju event. radi se o alternativnom spajanju koga nas ZPP ne poznaje Umjesto alternativnog spajanja u ZPP-u se govori o trazenju na alternativnu cinidbu. Djelimicna presuda poredstavlja pogodnost u kumulativnom spajanju jer dolazi do izvjesnosti pojedinih zahtjeva prije nego sto se postupak okonca. To su obaveze kod kojih se duguje samo jedan predmet. Zahtjevi se postavljaju u eventualnom odnosu ako izmedju njih postoji veza i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za sve zahtjeve Na ovaj nacin tuzilac izbjegava novu parnicu. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji kad ase umjesto prvobitnog postavi novi ili kada dodje do promjene osnova Isticanje drugog ili drugih zahtjeva uz postojece je moguce ako su u toku postupka takvi zahtjevi dospjeli i ako proisticu iz dogadjaja. Nije preinarcenje promjena ponudjenih dokaza kao ni promjena pravnog osnova. Po jednim teoreticarima eventualni zahtjev znaci eventualnu tuzbu. Eventualno spajanje – tuzbeni zahtjevi su postavljeni u eventualnom odnosu tako da sud raspravlja i odlucuje o drugom odn narednom kada se prvi odn predhodni pokaze neosnovanim.zahtjevu ne moze se odluciti djelimicnom presudom Alternativno spajanje – ako bi zahtjevi u tuzbi bili postavljeni u relaciji sveznika „ili“. U praksi se najcesce spaja postupak po tuzbi i protivtuzbi. ali se duznik moze osloboditi ako umjesto njega da drugi odredjeni predmet. Nasa teorija i to vidi kao ovlascenje na alternativno trazenje. I suparnicarstvom (subjektivan kumulacija) moze da nastane objektivna kumulacija.Kad se istom tuzbom postavlja vise zahtjeva oni se postavljaju: kumulativno ili eventualno. U ovome je naglasena ekonomicnost i svrsishodnost a i tuzilac vremenski prije obezbjedjuje zastitu. . Svako povecanje tuzbenog zahtjeva se smatra preinarcenjem Dok smanjenje tuzbenog zahtjeva iako znaci promjenu tuzbenog zahtjeva nije preinarcenje jer se cijeni da se tuzilac za umanjenje odrekao tuzbenog zahtjeva. 2. Teorija pominje i alternativno. ZOO poznaje i obligatio fakultativas. Od donosenja ZOO kod nas je moguce alternativno spajanje.

koje se moze i precutno manifestovati. Na takvo postupanje tuzilac je ovlascen do okoncanja prvostepenog postupka Za subjektivno preinarcenje prema ZPPu potreban je pristanak ne samo lica koje treba da stupi u parnicu na mjesto dosadasnjeg tuzenoga. sto je u skladu sa smanjenjem tuzbenog zahtjeva. Preinarcenje se moze traziti podneskom. da sud u konkretnoj parnici odluci o osnovanosti tuzioceva trazenja. (naravno ako je usvojeno preinarcenje) Resenje kojim se ne dopusta preinarcenje tuzilac moze napadati posebnom zalbom. ne pretpostavlja pristanak prvobitno tuzenoga. jer on i ne zna za tuzbu. U suprotnom smatrace se da je pristao na povlacenje. nego i prvobitno tuzenoga. Moguce je i djelimicno povlacenje. Ukoliko njegov pristanak izostane. Nepristanak lica koje treba da stupi na mjesto tuzenoga povlaci odbijanje subjektivnog preinarcenja.SUBJEKTIVNO PREINAČENjE (promjena tuženog) To je promjena tuzenog. cini se bez pristanka tuzenoga. trazi se iz razloga sto stupanjem treba primiti parnicu. Povlacenjem se ne gasi povrijedjeno subjektivno pravo. on se moze protiviti povlacenju u roku od 15dana od prijema obavjestenja da je ta radnja preduzeta. a moze i na zapisnik kod suda Ako preinarcenjem dolazi do promjene stvarne nadleznosti. cijim izlaskom se smatra kao da je tuzba povucena prema njemu. POSTUPAK PREINAČENjA Tuzba se moze preinarciti od dostavljanja sudu do zakljucenja glavne rasprave. Od dostavljanja tuzbe tuzenom trazi se njegov pristanak. Preinarcenje u fazi od dostavljanja tuzbe sudu do njenog dostavljanja tuzenom. ako mu je prije toga dostavljena tuzba Promjena tuzenoga prije litispendencije. Do povlacenja dolazi i kada se postojeci zahtjev zamijeni novim Ako se tuzeni upusti u raspravu ovlascen je protiviti se povlacenju Tuzioceva izjava o povlacenju daje se usmeno na rocistu ili podneskom. nadleznom sudu. kojim se gasi sama parnica Povlacenjem tuzbe ne nastupa prekid zastarjelosti potrazivanja Tuzba se moze povuci do zakljucenja gl.lice. kakva je ona u tom trenutku uz pristanak dosadasnjeg tuzenoga. Protiv takvog resenja dopustena je posebna zalba. kada bi svaku novu parnicu povodom istog spora mogao odbiti prigovorom presudjene stvari. . onda sud kome je prvobitna tuzba dostavljena dostavlja tuzbu sa spisima. Ona se moze povuci i u vrijeme mirovanja postupka. do koje dolazi izjavom tuzioca da umjesto dosadasnjeg tuzenoga tuzi dr. POVLAČENjE TUŽBE To je jednostavna radnja tuzioca kojom izjavljuje da odustaje od trazenja zastite. Ako je tuzba povucena na rocistu u odlustnosti tuzenoga. Odlucuje se u formi resenja protiv koga nije dozvoljena posebna zalba.rasprave u prvostepenom postupku. sto mu ne bi odgovaralo ako je uvjeren da mu krajnji ishod parnice obecava dobijanje tuzbenog zahtjeva. tj tuzilac odustaje od konkretnog postupanja suda. o preinarcenju ce odluciti sud. Pristanak lica koje stupa na mjesto tuzenoga. Ovo se prije svega odnosi na objektivno preinarcenje.

Ta veza je u pravnom odnosu ili dogadjaju. Ovom tuzbom se tuzeni koristi kada istice prema tuziocu svoje potrazivanje koje mora biti istorodno sa onim iz tuzbe i da je dospjelo Tuzeni ne osporava osnov tuziocevog potrazivanja vec trazi prebijanje do iznosa tog potrazivanja. Za razliku od tuzbe koja je ofanzivna radnja stranaka. Zakon poznaje i pretpostavljenao povlacenje – ako nijedna od stranaka ne trazi da se umirovljeni postupak nastavi. i mora da sadrzi sve kao i tuzba. To je jedna od razlika u odbrani putem prigovora i kompenzaci. PROTIVTUŽBA Tuzba tuzenoga protiv tuzioca. VRSTE PROTIVTUŽBE Koneksna. njegova su nastojanja da zahjev iz tuzbe dovede u vezu sa tvrdnjom iz protivtuzbe.razlika. ali ne i za vece potrazivanje od onog u tuzbi. ona je uvijek konkemnatorna. Prejudicijelna tuzba Tuzba kojom tuzeni trazi razrjesenje prethodnog prejudicijelnog pitanja Tuzeni nastoji da pokaze da ne postoji uslovljavajuci odnos.Tuzilac koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadokanditi parnicne troskove. Prigovor dijeli sudbinu tuzbe.protivtuzbe. jer povucena tuzba ima za posljedicu neodlucivanje o prigovoru za razliku od toga povucena tuzba pretpostavlja nastavljanje po protivtuzbi. Ona je samostalna tuzba. U protivtuzbi stranke su obrnuto oznacene u odnosu na tuzbu: tuzilac je tuzeni. posto se koristi protiv tuziocevog napada. sem kada je potrazivanje iz protivtuzbe vece. tuzeni se moze braniti i isticanjem prigovora. Prejudicijelna. a tuzeni tuzilac. u pranici koju je tuzilac ranije pokrenuo. Ovo je tuzba deklarativnog karaktera jer ide za utvrdjivanjem postojanja odn nepostojanja odredjneog odnosa odn prava Kompenzaciona protivtuzba Je tuzba tuzenog koja ide za prebijanje zahtjeva. i da se tako brani od tuziocevog trazenja Umjesto ovakvom protivtuzbom. ima i dr. ISTOVJETNOST TUŽBENIH ZAHTJEVA – ne uči se POVRADAJ U PREĐAŠNjE STANjE Povracaj u predjasnje stanje je opsta procesna ustanova cija je svrha da strancu omoguci da naknadno preduzme parnnicnu radnju koje je neskrivljeno propustila da preduzme . tada tuzeni trazi i da mu se dosudi razlika Slicne efekte moze postici i kompenzacionim prigovorom tada prebijanje do potrazivanja iz tuzbe. te da je tuzba tuzioca zbog toga neosnovana Tj kada se tuzeni brani prejudicijelnom protivtuzbom. Kompenzaciona Koneksna protivtuzba Je takva tuzba na koju je tuzeni ovlascen kad izmedju zahtjeva iz tuzbe i protivtuzbe postoji izvjesna veza. i tako treba da je postavljena da oba zahtjeva (i iz tuzbei iz protivtuzbe) izviru iz dogadjaja odn pravnog odnosa. Kao podensak protivtuzba spada u odredjujuce. izuzev ako je povlacenje uslijedilo odmah posle ispunjenja zahtjeva od strane tuzenog. kao samostalnoj tuzbi. protivtuzba je defanzivna.

onda se parnica povodom koje su se javila ovakva prethodna pitanja prekida.Kao I svako pravilo I ovo ima svoje izuzetke.predlagac je duzan da istovremeno sa podnosenjem predloga izvrsi propustenu radnju.odnosno prava od koga zavisi postojanje spornog odnosa.Neki ovo sredstvo vide kao vanredni lijek.sud moze da to prethodno pitanje razrijesi I ako je non u nadleznostu upravnog organa.sud moze da rijesi ako o tome nije vec odluceno pred nadleznim organom ili se o njemu ne vodi postupak.blagovremeno.Troskove postupka koji su nastali povodom povracaja u predjasnje stanje snosi stranka koja je predlozila povracaj.Sud prekida postuak I onda kad je kao pretono pitanje postavljeno pitanje odnosa ili prava o kome vec tece postupak pred nadleznim organom.Rok od 3 mjeseca je objektivni.U zakonu je povracaj tako postavljen da samo trazenje povracaja ne utice na tok parnice.Povracaj u predjasnje stanje se trazi predlogom.Kad se kao prethodno pitanje pojavi pitanje bracnog ili roditeljskog statusa. Uslovi za povracaj u predjasnje stanje Uslovi za povracaj u predjasnje stanje su zakonom odredjeni.Po ZPP to su: 1.odnosno odluka o tuzbenom zahtjevu.Do povracaja dolazi kad se ti uslovi ispune.da je propustanje opravdano i 3.a takvog su znacaja das u mogle biti relevantne za presudjenje.ZPP poznaje dva roka:subjektivni I objektivni. prethodnom pitanju moze odluciti sud pred kojim se vodi parnica.Pocinje teci od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propustanje. prethodnom pitanju.blagovremeno.Isto tako valja omoguciti povracaj ako stranka opravdano propusti sudski rok u kome je morala dopuniti ili ispraviti zalbu.povracaj se ni u kom slucajune ne moze zahtijevati.INCIDENTNO PITANjE U toku trajanja parnicnog postupka moze se postaviti pitanje postojanja odnosno nepostojanja nekog pravnog odnosa. Subjektivni rok iznosi 15 dana.Ponekad se tice samo pojedinacnog a ne cijelog tuzbenog zahtjeva.Rijec je o radnjaa za koje je predvidjen strogo prekluzivni rok.ili je za njihovo izvodjenje odredjeno posebno rociste. 2. Za koje propustene radnje se moze traziti povracaj To su radnje koje su strogo vezane za rok ili rociste.a stranke upucuju da pitanje tog statusa rijese u posebnim parnicama.da postoji razlog propustanja koji ima za posledicu prekluziju.da se povracaj trazi u zato predvidjenom roku. Ako tuzilac prepusti sudski rok za obezbjedjenje troskova ima za posledicu povlacenje tuzbe kojim propustom je prekludiran.U literturi ih oznacavaju kao pretpostavke. Ako se povracaj u predjasnje stanje predlaze sbog propustanja roka.zalba nije dozvoljena.Tako npr:ako se u odredjenom svojinskom sporu ppojavi prethodno pitanju da li je zemljiste po kultutri suma ili nije. Protiv rjesenja kojim se usvaja predlog za povracaj u predjasnje stanje.To je sredstvo.Prekinuce postupak I onda kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje koje ukazuje da je ucinjeno krivicno djelo. Potice iz rimskog prava u kome je bila oznacena kao restitution integrum. Ako o prethodnom pitanju rjesava sud pred kojim tece parnica onda odluka o tom pitanju ne djeluje mimo konkretnog spora.s tim sto je prethodno duzan podnijeti prijavu nadleznom tuzilastvu.ne zahvata je pavosnaznost.Predlog je blagovremen ako je podnesen u roku.Tako pitanje je prema spornom zahtjevu prethodno (incidentno) pitanje. . PRETHODNO .Po isteku 3 mjeseca od dana propustanja.

ako rocistu ne pristupi nijedan ni druga stranka. Rukovodjenje glavnom raspravom Glavna rasprava se vodi pred vijecem.diktira u zapisnik.Predsjednik vijeca nakon uzetih uskaza. Pored ovoga predsjednik oglasava nakon sto su izvedeni svi potrebni dokazi. Uslovi za odrzavanje glavne rasprave Glavna rasprava se moze odrzati samo nda ako su uredno pozvane parnicne stranke. Predsjednik je duzan da upozori svjedoka na posljedice laznog svjedocenja.onda je to situacija koja vodi mirovanju postupka. Predsjednik vijeca u toku rasprave poucava stranke o njihovim procesnim pravima.a ako niejsu da li su uredno pozvane.a niejsu pristupile rocistu.a oni koji nijesu.a posebno nacelo raspravnosti I kontradiktornosti.predsjednik vijeca odlucuje koje ce svjedoke I vjestake pozvati. Rociste za glavnu raspravu mora biti zakazano tako da od obavjestenja ostaje najmanje 8 dana. Pismenim pozivom stranke se obavjestavaju o rocistu za glavnu raspravu ako nije odrano pripremno rociste.Za novo rociste poziva obje stranke. Druga je I posebna situacija kad su stranke uredno pozvane.Predsjedniku vijeca pripda davanje I oduzimanje rijeci.a ne stoje mogucnosti za presudu na osnovu izostanka.ili po zakonu iskljucena javnost.Ako ne postoji razlozi. Rociste za glavnu raspravu se odvija javno.Glavnu raspravu cine sva rocista koja se zakazuju u svrhu raspravljanja I dokazivanja u konkretnom postupku.konsultuje o tim radnjama.Na ovom rocistu dolaze do izrazaja sva ncela parnicnog postupka.odlaganju I zakljucivanju rasprave itd.vjestacima I strankama u vezi sa datim iskazima itd.Pored izlozenog.kao I prisutne na cuvanje tajne ako je odlukom suda.Vijece donosi rjesenje o izvodjenju dokaza.U teoriji se to naziva rukovodjenje postupkom.provjerava da li su rocistu pristupili svjedoci I vjestaci.Tu treba razlikovati vise slucajeva I to: 1.a uredno su pozvane.jesu li uredno pozvani.Parnica se mora vratiti na polozaj prije rocista.da je rasprava zakljucena.Predsjednik vijeca zakazuje rociste za glavnu raspravu.provjeravanje da li su stranke prisutne.rociste se ne mzoe odrzati.sud moze I u tom slucaju raspravu odloziti. Udaljenje stranke sa glavne rasprave zbog ometanja rada nije prepreka sa odrzavanje rasprave. .postavljanje pitanja svjedocima.Radnje preduzete od strane suda na ovim rocistima u svrhu obrazovanja procesne gradje za donosenje odluke sadrzina su te rasprave.onda takva situacija vodi mirovanju.ako nije dosao tuzenik. U radnje takvog rukovodjenja spadaju:otvaranje rasprave. 2.objavljivanje odluke itd.Ako nije bilo pripremnog rocista.zivrsene su pripreme za dalji postupak koji ce se odvijati na rocistu za glavnu raspravu.Mirovanju vodi I kada tuzilac nije dosao a tuzeni se ne upusta u parnicu ili se udalji sa rocista.Ako bi bilo odrzano stetne spoljedice se mogu otkoniti u postupku pravnim ljekovima.predsjednik se stara o odrzavanju reda na raspravi. U odsutnosti obe strane moze se izvesti dokaz saslusanjem svjedoka zamolbenim putem preko drugog suda.Izostane li to prema kojoj od stranaka. 3.o iskljucenju javnosti.To je pravilo.preduzetih radnji I izvedenih dokaza.ako obe stranke ne pristupe rocistu za glavnu raspravu.raspravljace se u njegovoj odsutnosti.U tom slucaju rasprava se odvija bez udaljene stranke.GLAVNA RASPRAVA Okoncavajuci pripremno rociste.Sto je ovlascen da onim koji ne postuju red I mir uputi opomenu.kao I kada na pripremnom rocistu nije zakazano rociste za glavnu raspravu. Pored stranaka na rociste se pozivaju svjedoci I vijestaci za koje je na pripremnom rocistu odluceno da budu pozvani.a ovim rukovodi predsjednik vijeca.

Na spajanje nema znacaja to sto je za jedne parnice nadlezan sudija pojedinaca.U vijecu se takodje donosi mjera udaljenja stranke sa rasprave.Ako nije odrzano pripremno rociste. Razlozi za odlaganje su mnogobornojni. Rasprava se zavrsava izlaganjem tuzioca I tuzenog.O odlaganju se odlucuje rjesenjem.odluke o iskljucenju javnosti.predsjednik vijeca donosi niz rjesenja o incidentnim procesnim pitanjima.U rjesenju se mora naznaciti koji ce se dokazi izvesti.kad stranka I njen zastupnik nijesu u mogucnosti da se izjasne a nemaju punomocnika.o dostavljanju pismena. Odlaganje glavne rasprave Kad se zakazno rociste ne moze odrzati.a stranke mogu da isprave I dopune izvjestaj.o obezbjedjenju dokaza itd.da donese presudu na osnovu priznanja I na osnovu odricanja primanjem izjave o odricanju.kada je potrebno objasnjenje odredjenog organa u vezi sa slobodnim raspolaganjim stranaka ako postoji osnovna sumnja da raspolazu protivno zakonu I moralu itd.Poslednja izlaganja stranaka su oznacena kao davanje zavrsnih rijeci. Spajanjem vise parnica u jednu stvorena je mogucnost da se donese zajednicka odluka.o polaganju predujma troskova za izlazak I izvodjenje dokaza na licu mjesta.odnosno raznih tuzenih.kao I kad treba izvesti nove dokaze. Do spajanja moze doci I ako isti subjekat nema u svakoj od tih parnica istu stranacku ulogu.Vijece dlucuje o zabrani koju je izrekao predsjednik vijeca.Poslije toga prelazi se na izvodjenje dokazivanja.o otklanjanju neurednosti punomocja.parnice ne gube samostalnost. Van rocista za glavnu raspravu sud je ovlascen da primi na zapisnik izjavu o poravnanju.Tako u jednoj moze biti tuzilac.kada punomocnik nije sposoban za vrsenje svoje duznosti.O spajanju se odlucuje u formi rjesenja.o postavljanju privremenog zastupnika.a za druge sudsko vijece.odluke po kojima seodbija predlog za izvodjenje dokaza.Nakon otvaranja predsjednik objavljuje predmet raspravljanja I utvrdjuje da li su ispunjene pretpostavke za njeno odrzavanje.Protiv ovog rjesenja nije dozvoljena posebna zalba.kad sud poziva stranku da se izjasni o nekim naknadnim pitanjima.ili ako je ista stranka protivnik raznih tuzilaca.kad zastupnik stranke ne pokazuje potreb I duznu paznju u zastupanju.o obezbjedjenju parnicnih troskova. Spajanje radi zajednickog raspravljanja Do spajanja po pravilu dolazi kad istovremeno pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih stranaka.kada se tuzeni brni protivtuzbom.Spajanjem parnica radi zajednickog raspravljanja. Odlucivanje van rocista za glavnu raspravu Izmedju dva rocista za glavnu raspravu.Ako je prije rasprave odrazno pripremno rociste.Kao I kod spajanja I rzadvajanje se moze napadati sao uz odluku o glavnoj stvari. Odrzavanje reda na rocistu .rocistee za glavnu raspravu pocinje iznosenjem od stranke stranaka navoda iz tuzbe I odgovora na tuzbu.kada je potrebno da se tuzeni pripremi za raspravljanje.a najcesce:kad treba izvesti novopredlozene dokaze.a u drugoj sa kojim se ova spaja tuzeni.a koja se odnosi na postavljanje pitanja.Vijece u toku glavne rasprave donosi:odluke o izvodjenju dokaza.Evo nekih:o urednosti podnesaka.Rasprava se odlaze ako se iz ovih ili onih razloga ne mogu izvesti svi dokazi za koje jesud oslucio da ih treba izvesti.odluke o zakljucenju I ponovnom otvaranju glavne rasprave itd. Nakon izlaganja stranaka sud donosi rjesenje o izvodjenju dokazivanja.onda umjesto da stranke same izlazu svoje navode iz tuzbe I odgovora. Tok glavne rasprave Glavna rasprava pocinje otvaranjem iste od strane predsjednika vijeca.I ovdje se odlucuje u formi rjesenja.Obrnut process od spajanja je razdvajanje.rasprava se odlaze.predsjednik vijeca razmatra rezulate pripremnog rocista.da izrekne presudu na osnovu izostanka ako to nije bilo moguce da se ucini da prvom rocistu posto nije bilo dokaza da je tuzeni bio uredno pozvan.

npr:javnog tuzioca. Kazna udaljenja se ne izvrsava prema licu koje vrsi radnje u ime odrgana.odlucice da otvori raspravu I o tom dijelu.Kad je udaljen advokat.Ako se odrzavanje reda I mira dovede u pitanje npr.Umjesto toga sud obavjestava organ u ime koga lice koje narusava red na rspravi. Zakljucenje rasprave je posao vijeca.Vijece moze zakljuciti raspravu kad je rpeostalo pribavljanje spisa drugog predmeta u kom slucaju ih sud po sluzbenoj duznosti pribavlja.vrijedja sud ili druge ucesnike u postupku ili ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca u vezi sa radom.kad vijece nadje da se o dijelu kojim se trazi dopuna nije ni raspravljalo ni odlucivalo.Udaljenje jedne stranke ne sprijecava raspravljanje s drugom-princip negativne litiskontestacije.Zakljucice raspravu I kada stranke nemaju drugih predloga za dopunu postupka.preduzima radnje u postupku. Zakljucenje glavne rasprave Kad sud nadje da je u toku rasprave izvedeno dovoljno dokaza za utvrdjivanje odlucnih cinejnica od znacaja za presudjenje.pored stranke ciji je on punomocnik sud je duzan da obavijesti I advokatsku komoru. Glavno rasprava ce se zakljuciti ako stranke prethodno pruze dokaz da su spor rijesile u vansudskom poravnanju. Ponovno otvaranje glavne rasprave U postupku dopune presude.Predsjednik vijeca se brine o odrzavanju reda.Poslednji se izjasnjava tuzeni.ili kao slusalac prisustvuje raspravi. Odluka o ponovnom otvaranju glavnee rasprave donosi se u formi rjesenja.Isto ce uciniti ako tako nadje u toku vijecanja I glasanja. Rasprava se redovno zakljucuje kad je postupak okoncan davanjem zavrsnih rijeci.udaljenje iz sudnice I novcana kazna. Udaljavanje I novcanu kaznu izrice sudsko vijeceSankcija seizrice ako lice koje ucestvuje u postupku.zakljucice raspravu.ako ucesnici galame.Protiv ovog rjesenja nije dozovljena posebna zalba.a odluku o zakljucenju saopstava predsjednik vijeca.ili je stranka u postupku. .onda su moguce sledece mjere protiv njih:opomena.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful