P. 1
NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA

NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA

|Views: 2,862|Likes:
Published by milenicasunshine

More info:

Published by: milenicasunshine on Apr 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/12/2013

pdf

text

original

NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA U ovim pravilima sadržana je suština i osobenost ZPP po kojima se on razlikuje od svih drugih postupaka : Načelo

dispozicije Lat.rijeci dispozitio = raspolagati, razvrstati U GPP –u dispozicija se svodi na ovlascenja stranaka: Da odluce da li ce traziti sudsku zastitu i ostvarenje svojih prva, tj.da li ce pokrenuti sudski postupak, nastaviti ga ili odustati od njega Da odredjuju predmet i oblik sudske zastite Da slobodno raspolazu predmetom spora Nacelo dispozicije u parnicnom postupku nadovezuje se na ono nacelo materijalnog prava koje se ispoljava u slobodi zasnivanja, mijenjanja i gasenja subjektivnog prava, te koriscenju , ostvarivanju i odricanju od tih prava. Time sto subjektu povrijedjenog prava pripada trazenje zastite. Ovaj postupak se bitno razlikuje od krivicnog (koji se po pravilu pokrece po sluzbenoj duznosti ex officio) Pravilo dispozicije svodi se na tvrdnju : nema parnice bez tuzbe tuzioca tj.u ZPP-u se kaze „parnicni postupak pokrece se tuzbom“. Ovo pravilo trpi izuzetak u bracnim sporovima u kojima se resava uz glavnu stvar. Stoga je rijec o pravilu a ne o izuzetku. Ovo nacelo prisutno je kod odrzavanja parnice u toku, jer od volje stranaka zavisi da li ce se jednom pokrenuta parnica voditi do kraja tj.do donosenja odluke ili ce se zavrsiti prije njenog donosenja. Ovo nacelo dovodi i do mirovanja postupka. Ono je izrazeno i u postupku po zalbi i uopste pravnim ljekovima kako preko odredjivanja granica u kojima se pobija odluka tako i u raspolaganju sa pravnim lijekom. Posto ga moze povuci (odustati od njega ) sve do odlucivanja. Nacelo dispozicije se ovdje osporava u pravu tuzioca da odredi oblik i obim zastite. (sa obzirom na promjenjivost tuzbenog zahtjeva, postoji mogucnost tuzioca da umjesto prvobitnog zahtjeva, postavi drugi. Tj.preinarci tuzbu. Ovo nacelo ide dalje ka vezanosti suda na zahtjev. Rimsko pravilo: ne eat index ultra et extra petit partium = ne ici iznad, ispod i mimo tuzbenog zahtjeva. Sto znaci da sud ne moze odlucivati o necemu sto nije predmet spora i dosuditi tuziocu vise od toga nego sto je trazio. Ali sud ostaje u granicama petituma, ako tuziocu dosudi manje nego sto je on trazio, jer je u tom slucaju zahtjev u jednom dijelu usvojen, a u drugom odbijen. Raspolagananja u parnici do kojih dolazi voljom stranaka (neposredne parnicne radnje) npr odricanje od tuzbenog zahtjeva i povlacenje tuzbenog zahtjeva protivtuzbe ili povlacenje protivtuzbe , opredjeljena su pravilima dispozicije. Dispozitivnost nalazimo u poravnanju ili priznanju tuzbenog zahtjeva, izricitom ili precutnom RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO U parnici,sud procesnu gradju prikuplja u toku trajanja rasprave, dokazivanjem, slijedom navoda stranaka. Rimljani su to sazeli u pravilu: ludex iudicat secundum allegata et probata partium. Izuzetno, u nekim posebnim parnicama i odredjenim situacijama opste parnice, moze se odlucivati i bez rasprave npr u postupku izdvajanja platnog naloga ili zaslucaj priznanja ili neopravdanog izostanka sa prvog rocista za glavnu rapravu Rasprava kao pravilo modernih gradjansko-sudskih postupaka , ispoljila se iz potrebe dijaloga, u kome su skrivena nastojanja da se iznosenjem suprotnih gledista dodje do sinteze U modernim pravima raspravno nacelo se koriguje sa nacelom sudskog upravaljanja postupkom. Tu sud umjesto da pasivnog posmatraca postaje aktivni sudionik u toku cijelog postupka , pa i u

prikupljanju i formiranju procesne gradje, jer odredjuje od ponudjenih cinjenicnih navoda one koje valja utvrditi i odabira dokaze kojima se potkrepljuju i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev , kao i cinjenice kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika. ZPP : „Stranke su duzne da iznesu sve cinjenice na kojim zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice“ U teoriji se raspravlja – da li sud uzima za procesnu gradju onu cinjenicu do koje je dosao prilikom izvodjenja dokazivanja, cak iako stranke na nju ne ukazuju. Po jednom sud u pogledu odlucivanja moze uzeti takvu cinjenicu samo ako je stranke navodno istaknu. Drugi misle da je sud duzan uzeti takvu cinjenicu u obzir , cak i kada stranke ne ukazuju, jer odluka treba da pociva na istini. To misljenje prihvata nas ZPP „sud sudi po svom uvjerenju, na osnovu svjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezulatata cjelokupnog postupka.“ U pravima u kojima se pravilo „index indicare secundum alegata et probata partium“ totalno primjenjuje , uloga suda u prikupljanju dokaza, svedena je na pasivnog posmatraca sve do donosenja odluke odn dok stranke ne konstatuju da su zavrsile sa prikupljanjem procesne gradje. To je slobodnije shvatanje parnice, koja se ne srece u kontinentalnim pravima, a u precedentnim je bilo pravilo pocetkom 19vijeka. U modernim parnicnim postupcima rasprava je nezaobilazna pa iako ima istraznog nacela ono je izuzetak. To je logicno kao pravila da priroda subjektivnog prava koja se stite u parnici odredjuju pravila zastite. Ta subjektivna prava su dispozitivna , sem u izuzecima rasprava je logicna posljedica dispozitivnosti , jer nacelo dispozicije sputava sud da se samoinicijativno koristi cinjenicam koje su mu u znanju , ako na njih stranke ne ukazuju. Ovo se ne odnosi na pretpostavke za sudjenje , jer o njima sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem parnicnom postupku istraznog nacela i kada ima ono je ogranicenog obima, tj nema neogranicenu primjenu. Prema ZPP sud je ovlascen da izvede dokaze o sporinim cinjenicama, koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje, npr ako je ocigledno da stranke ne iznose cinjenice koje su protivne pravu i moralu tudjim pravima npr sa tudjom najcesce drzavnom svojinom.Mimo ovog prisustvo istraznog nacela ne bi imalo pravno politickog opravdanja, jer se dispozitivni karakter preko nacela raspravnosti proteze za vrijeme trajanja cijele parnice Prisustvo istraznog nacela je potreba jer omogucava uskracivanje zloupotreba nacela dispozicije u toku i prije postupka. NAČELO OBOSTRANOG SASLUŠANjA STRANAKA Audiatur et altera pars – sto znaci da je u svakoj fazi postupka stranci data mogucnost da se brani od neopravdanih predloga i zahtjeva protivne stranke , koja je u blagovremenom obavjestavanju o cinjicnim navodima predlozima i zahtjevima protivne stranke. Sud ce svakoj stranci pruziti mogucnost da se izjasni o navodima i zahtjevima protivne stranke- ZPP U afirmaciji ovog nacela sadrzana je i kontradiktornost cija je smisao u obavezi suda da strankama pruzi priliku da se izjasne o tvrdnjama i predlozima protivnika. To je pravo stranke a ne njena duznost, jer propustanje ove mogucnosti je njena volja, nju posljedice pogadjaju, sto ne iskljucuje sud od daljeg rada U raspravljanju u odsustvu jedne od stranaka je pravilo o negativnoj litiskontentaciji ( po kome sud uzima kao da je osporena cinjenica koju je protivnik iznio u odsustvu odsutnosti druge strane, pa je volja utvrdjivati) U teoriji ima razlicita razmisljanja. Po jednima cinjenice na koje se ukazuje u odsutnosti jedne od stranaka treba cijeniti kao priznate- pricip afirmativne litiskontentacije. Po drugima treba uzeti princip neopredjeljenog stava prema pasivnosti strana tj.vodeci racuna o svim okolnostima , sud

Izuzetak je i postupak po platnom nalogu Ovo pravilo je zlatno pravilo i dr. Ovo pravilo ne vazi kada se odlucuje o sukobu nadleznosti jer se odlucuje bez prisustva stranaka. tj da se daju proizvoljni razlozi koji ne objasnjavaju odluku. Bez znacaja je broj izvedenih dokaza jer dokazna snaga dokaznog sredstva se cijeni zavisno od okolnosti svakog konkretnog slucaja i nezavisno od broja izvedenih dokaza.postupaka.strana. odmjerenost i logicnost svakog dokaza posebno i svih zajedno . a sve u okviru slobodnog uvjerenja suda. . donosenje odluke bez gl. Tako je po njoj istina ono sto potvrdjuju iskazi svjedoka. Ukoliko slobodno sudijsko uvjerenje ne bi bilo uslovljeno savjesnim radom. jer su van njega mogucnosti zloupotrebe. Ovo nacelo ne dolazi do izrazaja u fazi ocjene dopustenosti tuzbe sve dok se o njoj odlucuje prije dostavljanja tuzbe tuzenome. ali ni tamo bez izuzetka jer npr moze se voditi postupak radi osiguranja dokaza bez preslusanja protivnika. Kontradiktornost se provlaci krioz cijeli postupak. Povreda ovog nacela je bitna povreda apsolutnog karaktera i dovoljan razlog za ukidanje prvostepene odluke po zalbi. Ova ocjena dokaza iskljucuje dokazivanje odredjene vrste cinjenica. kao i izricati odluka o privremenim mjerama. Ova dva principa (negativne i afirmativne ) litiskontentacije imaju i prednosti i mane. Ta dostava je licna. kada stranku zastupa lazni punomocnik. Medjutim uprkos tome desava se da pravi razlozi izostanu. U okviru slobonog sudijskog uvjerenja cinjenica se uzima kao dokazna . Pominjemo jer predhode ili su uz parnicu. koja ima izuzetke. Takva ocjena pretpostavlja savjesnost. Tuzeni se od dostavljanja tuzbe.raspravu (ako pripremno nije odrzano) sud uzima cinjenicne tvrdnje prisutnog tuzioca bez dokazivanja.propustanjem dostavljanja. Do povrede dolazi i kada je stranci uskracena mogucnost da raspravlja pred sudom. dokaznim sredstvima koja nisu propisana za te cinjenice.slobodnom ocjenom zakljucuje da li cinjenicu iznesenu u odsustvu protivne stranke treba uzeti za priznatu ili osporenu. Ona je pocivala na formalnoj logici. U postupku po pravnom lijeku ovo nacelo je izrazeno kroz duznost suda da primjerak pravnog lijeka dostavi na odgovor drugoj strani. Replika pretpostavlja osvrt druge strane. i dr bilo bi prostora zloupotrebe Garancija nepristrasnosti u ocjeni dokaza je u duznosti suda da uz ocjenu iznese razloge.rasprave kad zakon to ne dozvoljava. pravicnoscu. Tako se uvodi degradacija u sudskom redu. Nacelo obostranog saslusanja je pravilo parnice . svako je jednakog znacaja i mogu se koristiti za potvrdju postojanja odn nepostojanja bilo koje cinjenice. Slobodnom sudijskom uvjerenju kao modernom pravilu parnice je predhodila zakonska (legalna) ocjena dokaza. npr. U ocjeni dokaza je sadrzan odgovor na pitanje koje sporne cinjenice postoje odn ne postoje odn koje su dokazne a koje nisu. tako i u pogledu dopustenosti. Dokazna sredstva se kod slobodne ocjene dokaza ne rangiraju. u kome je prisutan jedan izuzetak a to je : ako tuzeni ne ospori podneskom tuzbeni zahtjev i izostane sa pripremnog rocista odn prvog rocista za gl. a zasnivala se na pravilu „o ocjeni dokaza voljuje norma“. brizljivost. moze izjasniti o navodima tuzbe. samo ako iz ocjene dokaza slijedi da je tvrdnja kojom je ona iznesena istinita tj kada ti dokazi potvrdjuju tu tvrdnju. kako i prije pripremnog rocista tako i na njemu. logicnoscu. u kojoj je izuzetno afirmisano pravilo afirmativne litiskontentacije(jedini slucaj presuda na osnovu izostanka). a da se ne izjasnjava dr. uprkos treceg koji istice sasvim obrnuto i vecom argumentacijom i boljim opazanjem. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – slobono sudijsko uvjerenje Parnica se zavrsava donosenjem odluke nakon ocjene dokaza. On je ovlascen na ove radnje.dokazno sredstvo. kako u pogledu osnovanosti. U takvim pravima je i zakletva. Npr za slucaj presude na osnovu izostanka.

a uz saglasnost stranaka novi sudija moze odluciti da se ne saslusavaju vec saslusani svjedoci i vjestaci. Pri tom se mora cuvati kapcioznih i sugestivnih pitanja. kratko i sazeto. Moderna prava ne poznaju eventualni maximum. Ovo nacelo dolazi do izrazaja preko duznosti suda da postavljanjem odgovarajucih pitanja . Sve to opredjeljuje beneficium novorum. Po njoj se ne moze ukazivati na cinjenice niti ih utvrdjivati mimo prvostepenog postupka. Ako ih je mogla upotrebiti u prvostepenom postupku. vec da se umjesto toga procitaju zapisnici o vec izvedenim dokazima. U ovom pravilu je rizik za istinitu podlogu.Ovim nacelom se potvrdjuje i nacelo istine. pa joj se dopusta da se moze sluziti novim cinjenicama u postpku pred drugostepenim sudom. Za slobodnu ocjenu dokaza od prvorazrednog znacaja je i neposrednost ( u kojoj je potreba da ocjena dokaza bude data pod neposrednim utiskom rezultata dokazivanja. Razlozi istine ovlascuju stranke da u postupku po zalbi iznose nove cinjenice i predloge. NAČELO SAVJESNOG KORIŠDENjA PROCESNIM PRAVILIMA . uprkos toj teznji. kao i da se ne vrsi uvidjaj. I pored teznji ovo nacelo nije u ZPP konsekventno sprovedeno. u protivnom bi propust stranke da ukaze na sve cinjenice pred prvostepenim sudom imao za posljedicu neadekvatnu odluku. u prvostepenom postupku sadrzano je nacelo koncentracije procesne gradje Ozivotvorenju ovog pravila stranke doprinose podnosenjem pripremnih podnesaka sa novim navodima. NAČELO KONCENTRACIJE PROCESNE GRAĐE U teznji da se kompletna procesna gradja iznese i raspravi po mogucnosti vec na prvom rocistu za glavnu raspravu ili u drugostepenom postupku. na prvom rocistu za glavnu raspravu. tako i svjedocima i vjestacima. kako strankama. Zbog ekonomicnosti postpka. jer iskljucuje mogucnost da se isticu nove cinjenice pred drugostepenim sudom. NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE Preko nacela koncentracije istaknuta je teznja da se parnica zavrsi sto prije. rasvjetlili cinjenicno stanje sto je moguce bolje. cesto se desava se rociste za gl. To je u potrebi i nacela neposrednosti. o cemu sud donosi odluku u dijelu o troskovima. i predlozi nove dokaze tako sve dok se rasprava ne okonca. U pravima gdje se parnica vodi posredstvom advokata taj rizik je neznatan. a to nije ucinila u namjeri da drugu stranu izlozi vecim troskovima onda je mogu pogadjati troskovi koji se odnose na taj dio. (metoda strogog zakonskog rada). Za slucaj da iz opravdanih razloga dodje do promjene (sudije) jedinstvenost se obezbjedjuje raspravom od pocetka sa novim sudijom. Da se cini jasno. Zbog toga ovo pravilo kod nas ne vazi jer stranka laik sama moze sama da vodi postupak.raspravu odlaze zbog nemogucnosti da se izvedu svi dokazi. U modernim pravima se namjeran propust najcesce kaznjava teretom troskova za naknadno istaknute predloge bez obzira na ishod spora.rasprave. Sve to upotpunjuje i usmenost kao pravilo izvodjenja dokazivanja. cinjenicama oznacavanjem odgovarajucih dokaza. Za pripremu se rezervise vrijeme ciji se dio ostavlja svakoj strani radi izjasnjavanja na navode iz podnesaka ove druge. Sva rocista se zakazuju u cilju dokazivanja i raspravljanja u predmetu spora i cine glavnu raspravu. U tome je sadrzano nacelo jedinstva gl. To ne utice na pravo stranke da na sledecem rocistu iznese nove tvrdnje i cinjenice. tj ne mogu se isticati cinjenice u drugostepenom postupku. Treba razlikovati da li je propust namjeran ili nije. Ovo nacelo se obezbjedjuje i duznoscu suda da na drugom i daljim rocistima radi u istom sastavu. u krajnjem.

u zelji da izdejstvuje izvrsni naslov. NAČELO PROCESNE EKONOMIJE Da se spor rjesi sa sto manje izdataka I troskova. kako bi nakon toga zajednicki podijelili plijen. kako u odnosu na radnje koje se preduzimaju. Zastupljeno je shvatanje da stranka moze da iznosi tvrdnje u ciju istinitost sumnja. Stoga ako stranka kaze da u nesto sumnja sud i takve tvrdnje dokazuje jer ih dr. Procesnoj prevari stranka vodi npr ako drugu navede na vansudsko poravnjanje u vrijeme po dostavljanju poziva za pripremno rociste. tako i na one koje se primaju k znanju. U pogledu aktivnog drzanja stranke zakonodvac je jasan: stranka moze da prizna ili da porice.Svodi se na zahtjev da se spor brzo razrijesi. Ako porice istinitost potivnikovih tvrdnji onda se one dokazuju ako potvrdi tvrdnju koja je za nju nepovoljna sud je ne dokazuje izuzev ako stranka priznanjem ide tome da raspolaze zahtjevom protivno ZPP-u. Prekoracenjem nacela dolazi se do povrede postupka. izlozi je troskovima ili neosnovano ostvari neki interes. Tuzilac zloupotrebljava pravo na trazenje sudske zastite kad podnoseci tuzbu pokrece postupak bez razloga. Prekoracenja pravila postenog i savjesnog parnicenja protivna su cilju parnice. Tuzilac znajuci da ne postoji pravo koje trazi. STRANKE U PARNICI . Ona obuhvata da: Stranke iznesu sve cinjenice koje mogu biti odlucucjuce za ishod spora . pri cemu ne bi smjela ici tako daleko da iznosi i tvrdnje koje nemaju nikakav oslonac. iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi osnovanosti tuzbenog zahtjeva. Otklanjanje je skopcano sa posebnim troskovima. raznih pobuda da napakosti drugoj strani. Npr povodom nekretnine koja pripada drzavi a kojoj su stranke pomedjasi. U oba slucaja to je pokusaj porcesne prevare. zloupotrebom prava trazenja sudske zastite itd. Tuzeni iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi ka tome da se tuzbeni zahtjev odbije.Vazi od pocetka pa do kraja sudjenja. Ako se stranke tako ne ponasaju zloupotrebljavaju procesna pravila. nego su gola nagadjanja. Prekoracenjem jedne stranke. Najcesce zloupotrebe su u smisljanju radnji radi odugovlacenja postupka. a ne da ih precutkuju Stranke iznose sve cinjenice onako kako su se po njima stvari dogodile Stranka ne osporava tvrdnje protivnika za koje zna da su neistinite Duznost kazivanja istine odnosi se i na zastupnika. druga je izlozena posebnim naporima da otkloni lose posljedice takvog prekoracenja. pa njeno uvjerenje da je spor rijesen zloupotrijebi dolaskom na rociste trazeci od suda donosenje presude na osnovu izostanka. Samo dosljednim parnicenjem. Obje stranke mogu pokusati da obmanu sud. Vidovi nepoštenog parnicenja Stranke mogu zloupotrebljavati pravilo savjesnog i postenog parnicenja na vise nacina: nr prividnom parnicom. Postenje i savjesnost stranaka je da se koriste procesnim pravom. procesnom prevarom. na sud to ima domasaja jer se izlaze posebnom angazovanju.Ovo nacelo je u postenju i savjesnosti. stranke mogu postici zastitu za povrijedjeno pravo odn odbraniti se od zahtjeva ako je on neosnovan. Npr nudjenjem novih dokaza za koje je stranka svjesna da nece doprinijeti drukcijem uvjerenju ZPP-om je predvidjena duznost stranaka da govore istinu. Do prividne parnice dolazi kada se stranke unaprijed dogovore da tuzilac podnosenjem tuzbe povede parnicu o necem sto mu ne pripada i protiv lica kome ne pripada pravo da osporava tuziocevo trazenje.stranka nije priznavala.

Tuzeni. Pravna lica je sticu upisom u registar.stranacka sposobnost. Razlika je zatim u mogucnostima stranacke sposobnostima po samom zakonu jer javni tuzilac moze pokrenuti parnicni postupak po samom zakonu. Materijalno pravno – pojam stranke odredjen je materijalno pravnim odnosom. Propusti koji se odnose na ovu pretpostavku mogu se otkloniti i po vanrednim pravnim ljekovima. Veliki nedostatak ovog gledanja je sto se pojam stranke ne moze objasniti za slucaj kad sud odbije tuziocev zahtjev. Nesporno je da je tuzilac stranka i onda kad je sud odbio njegov zahtjev . tvrdeci da on to pravo ne vrijedja ili da ono tuziocu ne pripada. Polozaj tuzioca stice se podnosenjem tuzbe. ona se priznaje i nasciturusu. kao i onda kada tuzilac nema nikavo svoje pravo prema tuziocu. Njihovi interesi su suprostavljeni : tuzilac(actor) trazi da mu se pruzi zastita . s tim da se tuzilac moze povuci i povlacenjem tuzbe . U ovim polozajima stranke ostaju dok traje postupak. pod uslovom da se oni ne mogu otkloniti. Po jednima ovim subjektima se priznaje procesni polozaj stranke. Sem toga. koga samo zastupaju. U slucaju prestanka pravnog lica na njegovo mjesto stupa subjekt koji je preuzeo njegova prava i obaveze. Fizicka lica je sticu rodjenjem. preduzete parnicne radnje su nepunovazne i tuzba se odbacuje.duznosti imati svojstvo stranke a kad za zakonskog zastupnika. U nedostatku ove sposobnosti . a tuzenikadostavljanjem mu tuzbe. Pojam stranke u procesnom pravu – postoje 2 gledista: Procesno pravno – stranke valja posmatrati nezavisno od odnosa koji ih odredjuje i one su opredjeljene procesno pravnim polozajem u parnici. Poistovjecuje se sa pravnom koja za razliku od nje moze biti ogranicena ili neogranicena. koje moze biti nosilac procesnih prava i duznosti. dok su ostali sekundarni procesni subjekti ili ucesnici u postupku Stranke u postupku su : tuzilac i tuzeni. Ako je nedostatak uocen u toku postupka. Ona je sira od pravne sposobnosti jer pripada i stranci po duznosti. sud se ne moze upustati u odlucivanje o predmetu spora. a tuzeni (reus) nastoji da odbije tuziocevo trazenje . kao i kod tzv tuzbe negativnog utvrdjenja. a bice to ako podnese tuzbu (tuzilac). Ona je potpuna i neogranicena. U nasem pravu zakonskim propisima je odredjeno u kojim slucajevima ce procesni subjekat koji preduzima radnje po sluzb. a narocito imaju imovinu na kojoj se moze sprovesti izvrsenje. parnicni sud moze priznati stranacku sposobnost i oblicima udruzivanja koji ispunjavaju bitne uslove za stranacku sposobnost. a gube je brisanjem. Nedostatak ove sposobnosti ima znacaj procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti i tokom cijelog postupka. tuzilac i sud – primarni procesni subjekti. Ovo gledanje preovladjuje u savremenoj procesno pravnoj teoriji. dok za tuzenog ta mogucnost ne postoji. odn ako bude tuzen (tuzeni) . Za slucaj smrti stranke u taj polozaj po sukcesiji dolaze nasljednici. Parnicna sposobnost . Sposobnost biti parnicna stranka – stranacka sposobnost Stranka u postupku moze biti svako fizicko i pravno lice. jer oni predstavljaju organ kome to pravo pripada po samom zakonu – njemacki procesualisti Po drugima oni nisu stranke vec parnicu vode u ime i na racun trecega . Stranke po duznosti U procesno pravnoj teoriji se raspravlja o procesnom polozaju lica koja vode spor po sluzbenoj duznosti o tudjem pravu npr javnom tuziocu.

bez obzira da li stranka na njega ukazuje na nedostatak. Nedostatak stvarne legitimacije sud uzima u obzir. Postulaciona sposobnost Predstavlja sposobnost stranke da sam preduzima parnicne radnje.V rsenje radnje u postupku odredjuje sadrzaj parnicne sposobnosti. cak ni u slucaju kad je punomocnik dostavio tuzbu posle smrti stranke. Tada tuzilac moze opet da prigovorom opovrgnuti navode prigovora tuzenoga. STVARNA LEGITIMACIJA Pod legitimacijom se podrazumijeva odnos stranaka prema pravu za ciju se zastitu postupak pokrece. Na postojanje prava na vodjenje sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. Lice koje je stranka na osnovu prava vodjenje spora. ne prestaje smrcu davaoca te je punomocnik ovlascen preduzimati radnje dok nasljednici sukcesijom ne stupe na njegovo mjesto. U nasem pravu parnicno je sposobna stranka ako je fakticki nesposobna da preduzima radnju u postupku npr: gluvonijemi. To je to je pojam materijalnog prava ona je odredjena odnosom prema spornom pravu. ako je on osnovan.Kad nedostatak uoci u vrijeme od zakljucenje rasprave do objavljivanja odnosno otklanjanja odluke. Zasnivanje pranice u slucaju smrti stranke Podnosenjem tuzbe odredjeno lice postaje tuzilac za razliku od tuzenog koji to postaje mimo svoje volje.Ako se ne otklone nedostaci u odredjenom roku sud ce odbaciti tuzbu. dok je pasivno legitimisan (tuzeni) na njemu je obaveza odredj. Postoje: aktivna i pasivna. Nasljednici u momentu . onda to cini tzv prigovorom legitimacije (sredstvo kojim tuzeni na pocetku parnice skrece paznju sudu na to da tuziocu ne pripada pravo da vodi parnicu). vodi parnicu u sopstveno ime .na nju sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom cijelog postupka.Ovim je I strankama koje nemaju materijalne mogucnosti da se koriste pravnom na zastitu omoguceno da preduzimaju spostvene radnje I da takvu zastitu obezbijede.onda je duzan ponovo otvoriti glavnu raspravu.a zatim preduzeti mjere za otklanjanje nedostatka. Na nedostatak parnicne sposobnosti pazi se i u postupku po zalbi I to po sluzbenoj duznosti.ponasanja koja odgovara pravu za koje tuzilac trazi zastitu.jer je u pitanju nedostatak koji je oznacen kao bitna povreda odredaba parnicnog postupka.a ove se mogu vrsiti licno ili posredno preko punomocnika koga stranka postavlja. Od stvarne legitimacije kao subjektivnog odnosa razlikuje se pravo na vodjenje spora(to je specificno pravo koje ne izvire iz subjektivnog odnosa vec samog zakona). Po njima ovlascenje za zastupanje u parnici. iako nije nosilac subjektivnog prava. Aktivno je legitimisan (tuzilac) njemu pripada pravo da trazi zastitu. sud presudom odbija tuzbeni zahtjev kao neosnovan. Parnicno je sposoban I onaj koji je po dozvoli stupio u brak posto je tim cinom emancipiranizjednacen sa punoljetnim licem. Postoje razlicita gledista za slucaj da stranka umre prije i u toku parnice.Kad sud uoci nedostatak parnicne sposobnosti preduzima mjere za otklanjanje tog nedostatka. Dalji ishod parnice zavisi od sudbine prigovora. Po jednima narusava se pravilo „nema parnice bez tuzenog i tuzioca pa tuzbu treba odbaciti.Pod parnicnom sposobnoscu podrazumijeva se svojstvo odredjenog lica da preduzima I prima parnicne radnje koje druga stranka preko suda preduzima prema njemu. Dok po drugima nema mjesta odbacivanju tuzbe.Karakteristicna je za nase pravo. Nedostatak parnicne sposobnosti oznacen je kao procesna pretpostavka. Parnicno nesposobnim licima zastita se u postupku pred sudovima obezbjedjuje posredstvom zakonskog zastupnika.

ZASTUPNICI Razlikuje se zakonsko i voljno zastupanje. da trazi u izvrsnom postupku i izvrsenje odluke .prava) i 2.smrti stupaju u njegova prava pa i u pravo na vodjenje postupka. Ovlascenje za zastupanje se daje jednostranom izjavom davaoca ovlascenja u pismenom obliku u vidu punomocja.zastupnik nemaju punomocnika a nalaze se u inostranstvu tako da se dostavljanje nije moglo izvrsiti PUNOMODNICI Punomocnik je zastunik stranke koji parnicu vodi po njenom ovlascenju. Aktivno je kad zastupnik preduzima radnje tuzioca dok je pasivno kada preduzima radnje tuzenog.stranci i sudu) Razlika izmedju zastupanja kvalifikovanog i nekvalifikovanog punomocnika Osnovna razlika je u kvalitetu preduzetih radnji. bez posebnog ovlascenja. I pravna lica imaju zastupnike Zakonski zastupnici Zakonosko zastupanje je zastupanje u kome se ovlascenja za zastupanje interesa drugog lica dobija po sili zakona. Razlikujemo ih na: 1. jer kvalifikovani punomocnik je ovlascen da u parnici preduzima sve radnje do okoncavanja postupka. koji je predmet obligac.zastupanju. On je takodje ovlascen da od protivne strane primi odredjene parnicne troskove. Pravilo je da je zak. Druge razlike proisticu iz ovlascenja.zatupanje postoji radi zastite interesa djece(roditelj) i odraslih lica lisenih poslovne sposobnosti (staratelj). radnja ce biti konvalidisana. bez obzira sto one u punomocju nisu posebno naglasene. tj to su sva druga fizicka lica koja su parnicno sposobna a opunomocena su). advokati) i 2. ukoliko to ne ucini to nije osnov za odbacivanje tuzbe vec osnov za postavljanje privremenog zastupnika od strane suda. da zahtijeva izdavanje . a izuzetno usmeno na zapisnik kod suda.zastupnika. Ako sud primijeti da on ne pokazuje potrebnu paznju o tome obavjestava organ starateljstva.zatupnika Ako obje stranke imaju istog z. a u suprotnom ostace bez dejstva.zastupnik po samom zakonu ovlascen da preduzima parnicne radnje i primati k znaju radnje drugih strana i suda . A za radnje od neposrednog znacaja za parnicu kao sto su npr povlacenje odn zakljucivanje poravnanja po posebnim propisima. Izuzetno.zastupnika Ako je boraviste tuzenog nepoznato a on nema punomocnika Ako tuzneni i njegov zak. kvalifikovani punomocnici mogu biti i svrseni pravnicii u mjestima gdje nema advokature. inace je u pitanju zastupanje Zak. Na ovu mogucnost sud je ovlascen u sledecim slucajevima: Ako tuzeni nije parnicno sposoban a nema parnicnog zastupnika Ako postoje suprotni interesi tuzenog i njegovog zak. nekvalifikovane (koji to rade ad hoc. Ako se vrsi u interesu parnicno nesposobnih lica radi se o zak. koji je duzan da postavi novog zak. kvalifikovane (oni koji to rade iz zanata.zastupnik je duzan savjesno vrsiti zastupanje jer u suprotnom odgovara za nastalu stetu. Zastupanje se ogleda u obavljanju procesnih radnji u tudje ime i za tudj racun. spoljasnji ponasanje prema dr. U zamjeni nije subjektivno preinarcenje ali u faktickom smislu jeste promjena stranke. Zakonski zastupnik moze prenijeti na punomocnika ovlascenje da umjesto njega vodi parnicu Zak. on mora imati posebna ovlascenja. Ako ipak preduzme radnju bez ovlascenja . pa ga u predvidjenom roku pribavi. unutrasnji( po prirodi ugovorni odnos. kao i lica koja nisu u mogucnosti da vrse svoje pravo npr odsutna lica. Prihvatanjem ovlascenja zasniva se punomocje i nastaju 2 odnosa: 1.

3. Ukoliko ih preduzima bez punomocja u uvjerenju da ga uvijek moze dobiti ili se neuredno opunomocuje . U postupku po zalbi u nedostatku neurednog punomocja . 3. drzeci se uputstava stranke. Primjerena. Zatim kvalifikovani ima pravo na naknadu i nagradu dok nekvalifik. Osnovna podjela je na radnje : 1. Punomocnikove radnje imaju dejstva samo ako ih preduzima na osnovu urednog punomocja ( to je procesna pretpostavka). zastupanju stranke posredstvom vise punomocnika U istoj parnici jedna stranka moze imati vise punomocnika i svaki od njih je ovlascen da sam stranku zastupa. spoljasnji ( punomocnika prema sudu i 3 licima) unutrasnji odnos – punomocnik je duzan da zastupanje vrsi savjesno. ali ne duze od 15 dana. Za slucaj otkaza punomocnik je duzan jos neko vrijeme preduzimati radnje da ne bi doslo do nastupanja stetnih posledica za stranku. Suda . 2. nekvalifikovan punomocnik nije ovlascen da preduzima neposredne radnje ako nisu naznacene u punomocju. Stranka Prema sadrzaju dijele se na : radnje pripremanja i radnje odlucivanja Prema formi na : Pisane i usmene. otkazom Opozivom prestaje punomocje po volji punomocnika. smrcu punomocnika. Smrcu stranke ne prestaje punomocje. ne odgovara za uspjeh ali odgovara za stetu ucinjenu stranci zastupanjem. 2. Npr jedan od njih ne moze otkloniti dejstvo neopozive radnje koju je drugi preduzeo. njegovim trajanjem i prestankom. PARNIČNE RADNjE Parnicni postupak je ukupnost radnji suda i stranka. Medjutim ako uz punomocnika i stranka preduzima radnje valjana je ona koju stranka preduzme. Ne smije biti izrecena u negativnom obliku. opozivom. unutrasnji (izmedju punomocnika i stranke) i 2. Kako prestaje punomocje? Okoncanjem parnice. Treba da bude pregledna i sazeta Razlika izmedju izjave volje(pojam materijalnog prava) i parnicne radnje(pojam procesnog prava) .ima samo naknadu u viku podvoznih troskova i dangube. 4. prama funkciji : ofanzivne i defanzivne Parnicna radnja je osnovni i polazni pojam GPP-a na kome se gradi ukupnost postupka i kao takav se ne definise Prema logickim pravilima definicija mora biti : 1. Nedostake neurednog punomocja stranke mogu otkloniti naknadnim davanjem punomocja. Spoljni odnos – punomocje je odredjeno radnjama. cija se cijena odredjuje advokatskom tarifom. Za razliku od njea. Ne smije biti tantoloska.privremenih mjera obezbjedjenja. dolazi do ukidanja presude i vracanja na ponovni postupak. a sud ne utvrdi sadrzinu punomocja ili je pogresno utvrdi – radi se o FALSUS PROCURATORU (procesna ustanova slicna ustanovi materij. ali nasljednici odn njihovi zak. ali moze prestati i prije okoncanja pranice: 1. Ima pravo na naknadu i nagradu. pri cemu njegov odnos prema stranci ne prestaje. On moze bez posebnog ovlascenja strranke prenijeti parnicno punomocje na drugog (supstituta) .pravu negotium gestor) radnje preduzete na osnovu neurednog punomocja predstavljaju bitnu povredu postupka.zastupnici mogu tako punomocje opozvati. za sve preduzete i buduce radnje. 2. jer punomocnik po samom zakonu je ovlascen da preduzima radnje u postupku. odnosima koji se zasnivaju punomocjem punomocjem se zasnivaju dvostruki odnosi : 1. Njegov obim odredjuje stranka i pri tom ga moze ovlastiti na sve ili samo neke radnje.

a moze traziti odlaganje rocista. One od neposrednog znacaja Posredne radnje su one koje se preduzimaju u cilju donosenja odluke odredjene sadrzine. Neke preduzima tuzilac. prestaje.rasprave odn donosenja presude. Sadrzina pripremnog podneska se ne moze zaobici. prinude i zablude za razliku od izjave volje Stranka je po samom zakonu ovlascena da trazi ponavljanje postupka ali ne i ponistaj pojedine radnje kao sto se to moze traziti kod izjave volje. PODNESCI To je pismeni oblik parnicne radnje stranaka.. To su : 1. U toj formi se uglavnom preduzimaju radnje van rocista. i okoncavanja postupka. 4. pripremne i ostale. Mnoge se radnje mogu preduzimati i u jednoj i u dr. Tvrdnje (cinjenicne i pravne) . Poravnanje. Oznacenje dokaznog sredstava cinjenica. pravni lijek.organom ne pobijaju se zbog prevare. Znacajna je podjela parnice na : 1. Odredjujuci podnesak je ona pismena radnja stranaka. 2. To su : predlozi (stvarni i procesni) . stvaraju jednu novu procesnu situaciju koja najcesce vodi okoncanju postupka. Ugovori sa procesno pravnim dejstvom kao sto su oni o mjesnoj nadleznosti nisu parnicne radnje sve dok se podneskom ne stavi do znanja sudu i tada su to jednostrano parnicne radnje. Radnje se daju pred sudom kao drz. Npr. Priznanje tuzbenog zahtjeva. Neposredne radnje su neopozive. 2. razvoja ili okoncavanja parnice. Druga strana se moze odmah izjasniti o navodima iz podneska. 3. Za razliku od nje izjavom volje nastaje.formi. moze . odgovor na pravni lijek. Dok materijalno pravni posao nastaje saglasnoscu volja . jer stranka cinjenice koje je ukazala i dokaze koje je ponudila. mijenja se i ukida materijalno pravni posao(odnos) Dalja razlika je u subjektivnim predpostavkama predvidjenim za punovaznost radnji u odnosu na one za punovaznost izjave volje. za koje traze da se utvrde u toku rasprave. odgovor na tuzbu. izuzev radnje priznanja tuzbenog zahtjeva. a ponekad i okoncanju spora. One se mogu preduzimati tokom cijelog postupka i uvijek su opozive bez navodjenja razloga Neposredne radnje su one koje kad se preduzimaju. Radnje se preduzimaju u svrhu pokretanja. 5. razvoja. Povlacenje tuzbe. On se drugoj stranci najcesce urucuje na rocistu.) Pripremni podnesci su oni kojima stranke ukazuju na cinjenice mimo onih u tuzbi. 3. kada je u pitanju materijalno pravni posao. koju tuzeni moze opozvati do zakljucenja gl. Podnesci se dijele na odredjujuce. One od posrednog znacaja. Prema u kojoj se formi preduzimaju radnje stranaka se dijele na: pismene (preduzimaju se podnescima-pismena na kojima su radnje saopstene) i usmene (preduzimaju se neposredno na raspravi). izuzetno jednostranom izjavom volje (testament) PARNIČNE RADNjE STRANAKA Stranke preduzimaju parnicne radnje radi zasnivanja.. neke tuzeni dok kod poravnanja se sticu ponasanja oboje. 6. Odricanje tuzbenog zahtjeva. Tuzba i zalba tretiraju se kao neposredne parnicne radnje. parnicnu sposobnost. Za punovaznost radnje potrebno je da je lice koje je preduzelo ima: stranacku sposobnost . kojom se stavljaju neki stvarni ili procesni predlozi ( tuzba. Izjava o mirovanju postupka. 2.Parnicna radnja podrazumijeva djelovanje odredjenih subjekta u postupku odn spoljno ponasanje koje slijedi iz norme. postulacionu sposobnost( koje ako nema onda uredno zastupanje dok se za punovaznost izjave volje trazi pravna i poslovna sposobnost) Radnje ne djeluju uslovno i na rok za razliku od izjave volje. Odricanje i odustajanje od pravnog lijeka.tuzba se redovno preduzima podneskom ali se moze dati i usmeno na zapisnik.

akt koji vodi postupak. Oznacenje suda. prebivaliste odn boraviste) . odlucivanja Za valjanost ovih radnji treba da su ispunjenje predpostavke o nadleznosti i da su preduzete u propisanom obliku i nepristrasno. 2. predstavlja povredu koja vodi ukidanju zalbe a time i odugovlacenju postupka. nekad tuziocevo trazenje. Neuredan podnesak stranka mora ispraviti i popuniti u roku koji joj je ostavljen od suda (8dana). za koje treba ponuditi dokaze. Radnje vijecanja. Ofanzivne – one na kojima tuzilac zasniva tuzbu i one koje iznosi radi obezvredjivanja prigovora tuzenog. nekad sadrzi pismeno koje sadrzi procesnu radnju. promjena adrese stranke ili opoziv punomocja itd SADRŽINA PODNESKA Podnesak sadrzi: 1. Ako se podneskom stavlja neki predlog.npr pismeno kojim se sudu saopstava adresa svjedoka. PARNIČNE RADNjE SUDA To su: Radnje upravljanja postupkom . Potrebno je da je sadrzaj podneska razumljiv. glasanja.oni kojima se tuzeni brani i koje preduzima da bi odbio tuzbeni zahtjev. U protivnom smatrace se da je podnesak povucen. TUŽBI I NjENOM PODNOŠENJU Ne upotrebljava se uvijek u istom smislu. Prelazenje preko onoga sto je u pripremnom podnesku bez objasnjenja suda. U teoriji imamo dva shvatanja : Materijalno pravni (tuzba se objasnjava kao tuzbeni zahtjev) Formalno pravni (pod tuzbom se podrazumijeva parnicna radnja) Kao radnja tuzba je akt procesne inicijative. I u tom slucaju kao dan predaje smatrace se dan kad je prvi put predan. predaju se u dovoljnom broju i za sud i za suprotnu stranku. Oznacenje stranaka (ime i prezime. 3. Defanzivne. Radnje izvodjenja dokaza (dokazivanje) Radnje vodjenja zapisnika. Urednost podneska je opsta procesna predpostavka. Pismeno koje predstavlja tuzbu uvijek je dvostruko adresovano: na sud i drugu stranku. a nekad tuzbeni zahtjev. VRSTE TUŽBI Tuzbe na cinidbu (kondemnatorne) . onda se moraju navesti i cinjenice na kojima se taj predlog zasniva.prezentirati po zalbi drugostepenom sudu a ovaj ih je duzan uzeti na razmatranje.zastupnika i punomocnika ako same ne preduzimaju radnje. Neke druge podjele parnicnih radnji stranaka. zanimanje. Ostali podnesci. Radnje dostavljanja . Oznacenje njihovih zak.

zanimanju. imenu. boravistu i polozaju u parnici. kako po obimu. Cinidba se moze sastojati i u necinjenju npr tuzba da se zabrani sadasnje i buduce uznemiravanje i smetanje.Tuzbe za preobrazaj ( konstitutivne) Tuzbe za utvrdjivanje ( deklarativne) PODNOŠENjE TUŽBE Podnosi se u okviru odredjujuceg podneska. u njegovu korist. koja slijedi iz predmeta spora. Nas ZPP ne govori o tuzbenom predlogu TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU (kondemnatorna) To su trazenja tuzioca da se tuzeni obaveze na odredjenu radnju. kada se tuzbeni zahtjev usvoji pravosnaznom odlukom.podrazumijeva tuziocevo trazenje ili tvrdjenje . jer je on sadrzan u radnji. a sud uzimajuci to na zapisnik ispisuje tuzbu. Procesno pravni zahtjev. kako u pogledu gl. i oznacenju njihovih zastupnika i punomocnika Tuzbeni zahtjev. Ona se moze podnijeti i na zapisnik kod suda.stvari tako i u pogledu sporednih potrazivanja Predlog tuzioca kako treba da glasi odluka suda Oznacenje priloga i njihov broj. Stranka usmeno saopstava sustinu spora. TUŽBENI PRIJEDLOG To je dio podneska u kome je tuzilac formulisao kako treba da glasi izreka presude. tvrdnje i dokaze. Pod materijalno pravnim zahtjevom – podrazumijeva se pravo na cinidbu po tuzbenom ili nekom dr. koje ce znaciti njegovo pravo. tako i sadrzinom. njenog zastupnika ili punomocnika PREDMET SPORA (PETITUM) Predmet spora ili tuzbeni zahtjev je tuziocevo trazenje u pogledu glavne i sporednih stvari. . kao i da li se podnose u izvorniku ili prepisu Potpis same stranke. koja se moze sastojati u vrsenju. TUŽBA KAO PODNESAK Kao podnesak ona sadrzi: Oznacenje suda Oznacenje stranaka po prezimenu. Treba razlikovati zahtjev kao procesno pravni pojam od materijalno pravnog zahtjeva. Kod ovih tuzbi ne treba posebno isticati pravni interes. Razlika proizilazi iz njihovih definicija.osnovu potrebno je i da je tuzbeni zahtjev potpuno odredjen. ne vrsenju. One su u praksi najcesce. u protivnom tuzba je neuredna. Tako se najcesce podnosi protivtuzba. propustanju ili trpljenju.

Nasljednici ne ukazuju na pravni interes jer se on u tim situacijama pretpostavlja. Preobrazajne tuzbe se razvrstavaju na one: koje idu za prestankom pravnog odnosa npr tuzba za razvod koje idu za promejenom procesne situacije npr tuzba za proglasenje vaznosti ugovora o izabranom sudu koje idu za izmjenom pravnog odnosa npr tuzba kojom dijete trazi povecanje iznosa izdrzavanja DOSTAVLjANjE Dostavljanje je radnja su koja se sastoji u predaju strankama I ucesnicima u postupku odgovarajuceg pismena. moze biti predmet tuzbe. da bi se u sadasnjosti ostvarilo pravo na porodicnu penziju. Pravni interes nije potrebno posebno isticati. Tj odlukom se konstatuje da su ispunjeni uslovi za promjenu u pravu odn pravnom stanju. novog odnosa ili prava. Tvrdnjom da je svaka odluka deklarisanje prava izvrsena je generalizacija. a ona brise sve razlike. Da bi dostavljanje proizvelo pravno dejstvo potrebno je:da je izvrseno na nacin predvidjen zakonom. Utvrdjivanje odnosa koji vise ne postoji. U teoriji su mnogo sporne zato ih ZPP ne predvidja posebno.deklarativna se razlikuje od kondemnatorne po tome sto: deklarativna vodi presudi koja sadrzi naredbu cije se izvrsenje moze obezbijediti posredstvom prinude u izvrsnom postupku. Nepostovanje utvrdjenog odnosa u presudi po dekl.Takav nacin predvidjen je u tri slucaja:ako sud postavi predmetno zastupanja tuzenom cije je boraviste . vec takva promjena nastupa pravosnaznom presudom).da je dostava ucinjena na vrijeme I da je adresant mogao biti upoznat sa sadrzajem poneska (a ne mora). Ovim tuzbama stite se tzv preobrazajna prava (prava za ciju promjenu nije dovoljna volja subjekata. Podnosenjem ove tuzbe tuzilac je duzan da ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa (poseban interes tuzioca). Zato je presuda na utvrdjenje (deklarativna) i izdejstvovana. Sudski akt kojim se ukazuje da su nastupile sve pretpostavke za promjenu prava ili pravnog stanja. sada i po tuzbi na cinidbu (kondemnatornoj).tuzbi vodi novoj parnici. TUŽBA ZA PREOBRAŽAJ (KONSTITUTIVNA) To su tuzbe koje idu za uspostavljanjem novog stanja. Dostavljanje se vrsi neposredno I preko dostavne sluzbe suda. Nasljedinci treba da pokazu da je tuzba bila osnovana. RAZLIKA U ODNOSU NA TUŽBU NA ČINIDBU tj. jer je prethodno odredjen tuzbom ostavioca. Isticanje pravnog interesa ima karaktar procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna tokom cijelog postupka. Neki teoreticari smatraju da i njih treba smatrati utvrdjujucim. Presuda po kondemnatornoj tuzbi je izvrsni naslov.UTVRĐUJUDA TUŽBA (deklarativna) Ovom tuzbom tuzilac trazi da se utvrdi da postoji odn da je postojao neki odnos ili pravo. samo ako se njegovo ranije postojanje moze vezati za neko pravo u sadasnjosti npr kada se tuzbom utvrdjuje da je brak postojao . Izuzetno dostavljanje se moze uciniti I oglasavanjem preko sudske table I u sluzbenom listu. jer je on sadrzan u preobrazaju. tj. dok po deklarativnoj to nije nikada.

Od trenutka kad se tuzeni upusti u odbranu.nepoznato I nema punomocnika.Prigovorom se inace zasniva litispendencija. . Rociste se odrzava u cilju pripremanja glavne rasprave. U sledecim slucajevima se moze odluciti na pripremnom rocistu:donosenje presude na osnovu priznanja.a peremtorni da cinidbu uskrate trajno. PRIPREMNO ROČIŠTE. Kako se odlucuje o prigovoru prebijanja prigovoru prebijanja odlucuje se uz odluku o glavnoj stvari iz tuzbe kojom se usvaja zahtjev iz tuzbe u cjelini ili djelimicno. Pripremno rociste vodisudija pojedinac.Svaki naknadno ukljucen prigovor ne ovdi njegovom utvrdjivanju ako je prethodni dovoljan za odbijanje tuzbe.Svode se na:osporavanje dopustenosti tuzbe.Osporavati osnovanost tuzbenog zahtjeva-negacija pravnog odnosa iz tuzbe. Kad se tuzeni brani osporavanjem moze:oporavati istinitost cinjenice ili cinjenica na kojima tuzilac zasniva svoj zahtjev.Dalji red sud odredjuje po sopstvenom nahodjenju.U pripremi ovog rocista je blagovremeno trazenje od tuzioca. Pripremno rociste ostvara predsjednik vijeca. Od trenutnka dostavljanja tuzbe tuzeni se ponasa na jedan od sledecih nacina:priznajetuzbeni zahtjev.Dilatorni privremeno sprecavaju nastupanje. Prigovor prebijanja Je odbrambeno sredstvo tuzenoga kojim se ovaj koristi kada prema tuziocu istice svoje potrazivanje koje jeiste vrste kao I ono iz tuzbe I koje u vrijeme isticanja mora biti dospjelo. Prebijanje se raspravlja na zahtjev I tek kad se u toku rasprave sud uvjeri u osnovanost tuzbe.Prethodno tuzenom valja dostaviti tuzbu (najkasnije 8 dana prije rocista).onda je to situacija koja se razrjesava presudom na osnovu izostanka. Okonacanjem pripremnog rocista ucinjeno je sve da se nastavi sa postupkom a dalje preko rocista za glavnu raspravu.okoncanje postupka poravnanjem.Prigovor se moze istaci za vrijeme trajanja glavne rasprave pred prvostepenim sudom. Odbranu cine seprocesne radnje I aktivnosti preduzete u svrhu suprostavljanja tuzbi I tuzbenom zahtjevu.Pozivaju se stranke.ako zahtjev dokazuje ispravama koje se kod njega nalaze.kada stranka promjeni adresu a o tome ne obavijesti sud.jer prebijanja nema ako se tuzba ne pokaze osnovanom. Dostava se dokazuje dostavnicom-pismenom ispravom koja je po formi unaprije pripremljena.Takvu obavezu moze naloziti u odnosu na predmete koje treba razgledati ako su pogodni za donosenje u sud.osporavanje tuzbenog zahtjeva itd.tuzilac moze povuci tuzbu samo uz njegov pristanak. Ako se trazi odgovor na tuzbu.Ako rocistu ne pristupi tuzeni.odricanjem od tuzbenog zahtjeva I povlacenjem tuzbe. Kako se postupa kad se istakne vise prigovora U istoj parnici moze sistaci vise prigovora.a nije odgovorio na tuzbu a uredno je pozvan.pa tuzeni moze odgovoriti na tuzbu I posto ovaj protekne.Pocinje izlaganjem tuzbe od strane tuzioca. ODBRANA TUŽENOG.Isticanjem materijalno-pravnih prigovora-ovlascenje jednog lica da se isticanjem okolnosti suprostavi ostvarivanju tudjih subjektivnih prava.Prije toga utvrdjuje da li su stranke uredno pozvane.Tada sud polazi prvo od onih koji vode odbijanju tuzbenog zahtjeva I dalje redom.Pripremno rociste pocinje kad su obje stran prisutne.za tuzenog koji nema punomocnika u CG I nalazi se u inostranstvu. Materijalno-pravni prigovori se dijele na:dilatorne I peremptorne.uzdrzava se od preduzimanja bilo kakve radnje I upusta se u odbranu.da isprave donese I pokaze na rocistu.Rok je sudski I nije prekluzivan.tuzenom se mora odrediti rok za njegovo podnosenje.

na mjestu gdje se dogadjaj dogodio.Rocista zakazuju sudovi. S obzirom na moment od kojeg se racunaju razlikujemo ih na:subjektivne I objektivne. Fakultativnim rocistima se cijene ona rocista koja sud zakazuje kad se opredijeli da je o nekom procesnom pitanju cjelishodno raspravljati na posebnom rocistu I mimo onog koje je zakazano povodom predmeta spora. Sa aspekta teorije o parnici kao odnosu.Ovi rokovi mogu biti produzivani.ako je podnesak za slucaj pogresne pravne pouke podnesen u roku za pouke. Rok je odlozan ako je radnja preduzeta prije nego je rok istekao. suparnicarstvo bi mogli odrediti i kao mnozinu odnosa kojih ima koliko i procesnih subjekata. Obaveznim rocistem se cijeni rociste za glavnu raspravu I rociste za raspravljanje o predlogu za povracaj u predjasnje stanje.Trajanje roka je odredjeno ili po zakonu ili po odluci suda. U materijalnim pravima rokovi se razlikuju I drugacije.Za slucaj povlacenja I odricanja od tuzbe po prigovoru se ne mzoe nastaviti postupak ukoliko ga tuzeni ne uoblici prije povlacenja u protivtuzbu.preciznije na mjestu uvidjaja. Suparnicarstvo se ne moze zasnovati nalogom suda. roku Rok je vremenski razmak odredjen za preduzimanje radnji u postupku. . MNOŽINA SUBJEKATA SUPARNIČARSTVO .dok se odloznim rokom podrazumijeva onaj rok cijim protekom nastaje pravna mogucnost vrsenja nekog subjektivnog prava.uprkos da je istekao zakonski rok.Ako je trajanje roka odredjeno zakonom.nezavisno od volje ucesnika postupka. Ako je ta mnozina na strani tuzioca radi se o aktivnom suparnicarstvu. Zakon ne propisuje obavezu suparnicarastva.Odlozan je rok.Za razliku prekluzivni rokovosi su neproduzivi. Raskidni rok je onaj rok cijim protekom pravni posao proizvodi pravno dejstvo.litis consortium Postoji kada se u parnici u istoj stranackoj ulozi pojavljuje vise procesnih subjekata.U teoriji se rocista dijele na:obavezna I fakultativna.Izuzetno to moze biti I van suda. dok je pasivno kada je ta mnozina na strani tuzenog.Stoga se kaze da prigovor dijeli sudbinu tuzbe. ROČIŠTE Rociste je vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka. VRIJEME PARNIČNIH RADNjI Vrijeme je cinjenica koja nastupa sama po sebi.Ostali su sudski I trajanje se odredjuje sudskom odlukom.Raskidni (terminus ex quo) I odlozeni (terminus ad quem).U procesnim pravima vrijeme je u njegovim izrazima:u roku I rocistu.Zakonski rokovi sup o pravilu prekluzivni.Mjesto preduzimanja radnji na rocistu je redovno u prostorijama suda. jer je ona u volji stranaka( fakultativna) ali ipak nastaje pod uslovima koje zakon odredjuje.kao npr:rok za zalbu Sudske rokove odredjuje sud svojom odlukom I ti rokovi nijesu prekluzivni.onda je rijec o zakonskim rokovima.

Npr uzmimo da se neki suparnicari sa tuzene strane odazovu pripremnom rocistu. Problem se svodi na pitanje koja je radnja povoljnija : priznanje ili propustanje. dok neki to ne ucine. prava ili obaveze nisu zajednicki ali su iste vrste i zasnovani na istovrsnom cinjenicnom pravnom osnovu . idem factum Formalno (nepravo) suparnicarstvo postoji kada predmet spora. posto je za slucaj priznanja to nemoguce. Uslove razlikujemo na : opste i posebne. similis isus. Ako do njega dolazi pristupanjem novog tuzioca. Stoga ako pojedini suparnicari propuste parnicnu radnju. prema njemu vise lica mogu jednom tuzbom tuziti odn biti tuzeni: ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odn obaveze proisticu od istog cinjenicnog i pravnog osnova ako su predmet spora zahtjevi odn obaveze iste vrste koje se zasnivaju na istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu i ako postoji mjesna i stvarna nadleznost istog suda za isti zahtjev i za svakog tuzenog posebni se utvrdjuju ZPP om ili dr zakonom. rijec je o naknadnom suparnicarstvu. simislis factum OBIČNO I JEDINSTVENO SUPARNIČARSTVO Obicno suparnicarstvo postoji ako u parnici svaki suparnik ima polozaj stranke. radnja propustanja je povoljnija.USLOVI ZA ZASNIVANjE SUPARNIČARSTVA Suparnicarska parnica je dopustena kada su prema svakom suparnicaru ispunjene opste pretpostavke i kada su ispunjeni svi uslovi od kojih zavisi mogucnost zasnivanja suparnicarstva. a drugi su je preuzeli. Tada treba uzeti onu radnju koja je za sve suparnicare najpovoljnija. ako su za to ispunjeni uslovi iz zakona. suparnicarstvo se dijeli na : formalno i materijalno Materijalno pravno suparnicarstvo – postoji kada je vise lica u odnosu na predmet spora u pravnoj zajednici ili se njihova prava zasnivaju na istom pravnom ili cinjenicnom osnovu. spajanjem parnica ili stupanjem nasljednika na mjesto umrle stranke. Prema pravnom dogadjaju ili zajednici. Pretpostavke moraju postojati prema svakom suparnicaru. Npr suparnicarstvo koje se zasniva po tuzbi suvlasnika idem ius. tako da njegove radnje i propustanja ne koriste drugim suparnicarima. . U slucaju jedinstvenog suparnicarstva suparnicari se cijene kao jedna stranka. Poseban problem nastaje kada suparniari preduzimaju razlicite radnje odn one koje se ne slazu. naravno ukoliko je ona povoljnija od nepreduzete. njeno dejstvo se onda odnosi i na one koji je nisu preuzeli. U ZPP se to cini kada je u pitanju supsidijarno suparnistvo ili za slucaj glavnog mijesanja kada se suparnicarstvo zasniva tuzbom onda ga nazivamo predhodnim. Opste utvrdjuje ZPP. Prisutni priznaju tuzbeni zahtjev a prema odsutnim se moze donijeti presuda na osnovu izostanka a na predlog tuzioca. a spor je takav da iz prirode pravnog odnosa slijedi da ga treba rijesiti jedinstveno. PROBLEM POVOLjNE RADNjE To je fakticki problem koji se cijeni prema svakom konkretnom slucaju. Jedinstveno suparnicarstvo imamo ako je odnos medju suparnicarima takav da spor valja rijesiti na jednak nacin prema svakom od njih. prosirenjem tuzbe na novog tuzenog. Kako se posljedice propustanja mogu odkloniti predlogom za povracaj u predjasnje stanje.

To ne znaci da se ne moze raspravljati odvojeno. Umijesac mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku njegova mijesanja. pa i u potonjoj parnici koju stranka poslije neuspjeha pokrece protiv njega. Presuda po tuzbi 3lica dejstvuje prema svakom od tuzenih. Na tu mogucnost ga opredjeljuju razlozi cjelishodnosti i ekonomicnosti. bracni drugovi su suparnicari na pasivnoj strani. U slucaju kada se trece lice koje ima pravni interes pridruzi stranci u zelji da joj pomogne. moze presudom koji vodi taj postupak tuziti obje stranke jednom tuzbom. UČEŠDE TREDIH LICA U PARNICI – ne uči se! Parica se redovno odvija izmedju tuzioca i tuzenog. pridruzuje jednoj od stranaka. On ima pravni interes za mijesanje. to pridruzivanje se oznacava kao sporedna intervenicija odn mijesanje. MNOŽINA TUŽBENIH ZAHTJEVA Tuzilac moze istom tuzbom istaci vise zahtjeva. Ono je ovlasceno na tu mogucnost sve dok se predhodni postupak pravosnazno ne okonca. Postoje i misljenja da usljed preduzimanja razlicitih radnji od strane jedinstvenih suparnicara. Takvo mijesanje imamo kada 3lice isticuci neko stvarno pravo na predmetu spora ustaje posebnom tuzbom protiv dosadasnjih stranaka. mnozina zahtjeva. a onda i mogucnost novog spora.Sudija prihvata onu ranju koja je povoljnija da predlog presude suparnicara dovede do uspjeha. Rasprava po predhodnoj tuzbi i tuzbi 3 lica se cini u spojenoj parnici gdje je odluka jedinstvena. kada odluka o sporu utice neposredno ili posredno na njegove pravne odnose prema stranci uz koju se mijesa tj taj interes se sastoji najcesce u tome sto u slucaju da stranka uz koju se umijesac mijesa. Tada treba prekinuti sa prvobitnom parnicom sve dok se ne rijesi po tuzbi 3 lica. sud treba da cijeni kao da nije preduzeta nikakva. ona prema njemu ima intervencijsko dejstvo. Taj odnos se razjesva u postupku prema prvobitnoj tuzbi. izgubi spor. NUŽNO SUPRANIČARSTVO To je poseban oblik jedinstvenog suparnicarstva. osigura uspjeh. Sporedno mijesanje – sporedni mijesalac je lice koje se pod uslovima predvidjenim zakonom.sluzi mu u parnici koju ce voditi. Ovdje se na istoj strani mogu naci razliciti ucesnici koje ne vezuju zajednicki interesi. U ovom postupku sa vise zahtjeva donosi se jedinstvena odluka. Glavno mijesanje – lice koje u cjelini ili djelimicno trazi stvari ili pravo o kome vec tece parnica medju drugim licima. Novom tuzbom 3 lica zasniva se suparnicarstvo(mnozina subjekata) na pasivnoj strani i glavno mijesanje. Za ovu tuzbu odredjena je stvarna nadleznost po predhodnom postupku – nadlezan je prvostepeni sud u tekucoj parnici. pretpostavlja i mnozinu odnosa. Ovdje se mijesanje preplice sa suparnicarstvom. Do mnozine odnosa a time i zahtjeva se dolazi i spajanjem vise parnica koje su u toku pred istim sudom . ali ne i na odnos medju njima. Umijesac ne moze biti obavezan odlukom. Ako je parnica odnos. On moze stupiti u parnicu u svako doba trajanja postupka. On je ovlascen da preduzima predloge i dr parnicne radnje u rokovima u kojima bi ih mogla preduzimati stranka kojoj se pridruzio a imaju dejstva ako nisu u suprotnosti sa radnjama koje je sama stranka preduzela. Do njega dolazi ako su novom tuzbom obuhvaceni svi parnicari kako sa aktivne tako i sa pasivne strane. Npr ako su suvlasnici tuzeni suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvrdjivanje suzbenosti prolaza ili u sporu za ponistaj braka po tuzbi javnog tuzioca . sto radja za stranku pravo prema umijesacu njegova umjesaca.

2. . To su obaveze kod kojih se duguje samo jedan predmet. Smanjenje nije preinarcenje. Svaka promjena tuz.zahtjevu ne moze se odluciti djelimicnom presudom Alternativno spajanje – ako bi zahtjevi u tuzbi bili postavljeni u relaciji sveznika „ili“. Eventualno spajanje – tuzbeni zahtjevi su postavljeni u eventualnom odnosu tako da sud raspravlja i odlucuje o drugom odn narednom kada se prvi odn predhodni pokaze neosnovanim. po drugima – uslovnu litispendenciju event. ZOO poznaje i obligatio fakultativas. Subjektivno OBJEKTIVNO PREINAČENjE to je promjena istovjetnosti zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva uz postojeci i povecenjem postojeceg zahtjeva.Kad se istom tuzbom postavlja vise zahtjeva oni se postavljaju: kumulativno ili eventualno. Svako povecanje tuzbenog zahtjeva se smatra preinarcenjem Dok smanjenje tuzbenog zahtjeva iako znaci promjenu tuzbenog zahtjeva nije preinarcenje jer se cijeni da se tuzilac za umanjenje odrekao tuzbenog zahtjeva. U praksi se najcesce spaja postupak po tuzbi i protivtuzbi. I za takva spajanja potrebno je da je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva. Djelimicna presuda poredstavlja pogodnost u kumulativnom spajanju jer dolazi do izvjesnosti pojedinih zahtjeva prije nego sto se postupak okonca. ako je isti sud stvarno nadlezan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Nasa teorija i to vidi kao ovlascenje na alternativno trazenje. Spajanjem vise parnica uvodi se zajednicki postupak za njih. Od donosenja ZOO kod nas je moguce alternativno spajanje. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji kad ase umjesto prvobitnog postavi novi ili kada dodje do promjene osnova Isticanje drugog ili drugih zahtjeva uz postojece je moguce ako su u toku postupka takvi zahtjevi dospjeli i ako proisticu iz dogadjaja. Objektivno. Rjedje dolazi do spajanja kada su osnovi razliciti. ali se duznik moze osloboditi ako umjesto njega da drugi odredjeni predmet. radi se o alternativnom spajanju koga nas ZPP ne poznaje Umjesto alternativnog spajanja u ZPP-u se govori o trazenju na alternativnu cinidbu. Tako kad se zastita za povrijedjeno pravo trazi izvrsenjem ove ili one cinidbe.zahtjeva nije preinarcenje. Po jednim teoreticarima eventualni zahtjev znaci eventualnu tuzbu. Razlikuju se 2 vrste preinarcenje: 1. Nije preinarcenje promjena ponudjenih dokaza kao ni promjena pravnog osnova. Do preinarcenja povecanjem tuzbenog zahtjeva dolazi utvrdjivanjem novih cinjenica. U ovome je naglasena ekonomicnost i svrsishodnost a i tuzilac vremenski prije obezbjedjuje zastitu. Kumulativno spajanje – kumulativno su postavljeni zahtjevi kako su istom tuzbom istaknuti kao prost zbir zahtjeva istom tuzbom se moze istaci vise zahtjeva ako su povezani istim cinjenicama i pravnim osnovom. I suparnicarstvom (subjektivan kumulacija) moze da nastane objektivna kumulacija. Teorija pominje i alternativno. Zahtjevi se postavljaju u eventualnom odnosu ako izmedju njih postoji veza i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za sve zahtjeve Na ovaj nacin tuzilac izbjegava novu parnicu. PREINAČENjE TUŽBE U preinarcenju su neke promjene tuzbenog zahtjeva ili promjene tuzenog. ako se prvi odn prethodni zahtjev pokaze neosnovanim.

do koje dolazi izjavom tuzioca da umjesto dosadasnjeg tuzenoga tuzi dr. U suprotnom smatrace se da je pristao na povlacenje. cini se bez pristanka tuzenoga. Preinarcenje se moze traziti podneskom. nadleznom sudu. jer on i ne zna za tuzbu. POVLAČENjE TUŽBE To je jednostavna radnja tuzioca kojom izjavljuje da odustaje od trazenja zastite. Na takvo postupanje tuzilac je ovlascen do okoncanja prvostepenog postupka Za subjektivno preinarcenje prema ZPPu potreban je pristanak ne samo lica koje treba da stupi u parnicu na mjesto dosadasnjeg tuzenoga. kojim se gasi sama parnica Povlacenjem tuzbe ne nastupa prekid zastarjelosti potrazivanja Tuzba se moze povuci do zakljucenja gl.SUBJEKTIVNO PREINAČENjE (promjena tuženog) To je promjena tuzenog. sto je u skladu sa smanjenjem tuzbenog zahtjeva. ako mu je prije toga dostavljena tuzba Promjena tuzenoga prije litispendencije. Pristanak lica koje stupa na mjesto tuzenoga. onda sud kome je prvobitna tuzba dostavljena dostavlja tuzbu sa spisima. Odlucuje se u formi resenja protiv koga nije dozvoljena posebna zalba. Ukoliko njegov pristanak izostane. Ovo se prije svega odnosi na objektivno preinarcenje. o preinarcenju ce odluciti sud. Moguce je i djelimicno povlacenje. Povlacenjem se ne gasi povrijedjeno subjektivno pravo. a moze i na zapisnik kod suda Ako preinarcenjem dolazi do promjene stvarne nadleznosti. Do povlacenja dolazi i kada se postojeci zahtjev zamijeni novim Ako se tuzeni upusti u raspravu ovlascen je protiviti se povlacenju Tuzioceva izjava o povlacenju daje se usmeno na rocistu ili podneskom.rasprave u prvostepenom postupku. (naravno ako je usvojeno preinarcenje) Resenje kojim se ne dopusta preinarcenje tuzilac moze napadati posebnom zalbom. sto mu ne bi odgovaralo ako je uvjeren da mu krajnji ishod parnice obecava dobijanje tuzbenog zahtjeva. nego i prvobitno tuzenoga. Nepristanak lica koje treba da stupi na mjesto tuzenoga povlaci odbijanje subjektivnog preinarcenja. Ona se moze povuci i u vrijeme mirovanja postupka. Od dostavljanja tuzbe tuzenom trazi se njegov pristanak. da sud u konkretnoj parnici odluci o osnovanosti tuzioceva trazenja. tj tuzilac odustaje od konkretnog postupanja suda. Protiv takvog resenja dopustena je posebna zalba. kakva je ona u tom trenutku uz pristanak dosadasnjeg tuzenoga. Preinarcenje u fazi od dostavljanja tuzbe sudu do njenog dostavljanja tuzenom. ne pretpostavlja pristanak prvobitno tuzenoga. koje se moze i precutno manifestovati. on se moze protiviti povlacenju u roku od 15dana od prijema obavjestenja da je ta radnja preduzeta. Ako je tuzba povucena na rocistu u odlustnosti tuzenoga. cijim izlaskom se smatra kao da je tuzba povucena prema njemu. trazi se iz razloga sto stupanjem treba primiti parnicu. kada bi svaku novu parnicu povodom istog spora mogao odbiti prigovorom presudjene stvari. POSTUPAK PREINAČENjA Tuzba se moze preinarciti od dostavljanja sudu do zakljucenja glavne rasprave.lice. .

Za razliku od tuzbe koja je ofanzivna radnja stranaka. protivtuzba je defanzivna. tuzeni se moze braniti i isticanjem prigovora. Prejudicijelna tuzba Tuzba kojom tuzeni trazi razrjesenje prethodnog prejudicijelnog pitanja Tuzeni nastoji da pokaze da ne postoji uslovljavajuci odnos. kao samostalnoj tuzbi. jer povucena tuzba ima za posljedicu neodlucivanje o prigovoru za razliku od toga povucena tuzba pretpostavlja nastavljanje po protivtuzbi. i mora da sadrzi sve kao i tuzba. U protivtuzbi stranke su obrnuto oznacene u odnosu na tuzbu: tuzilac je tuzeni. ona je uvijek konkemnatorna. ali ne i za vece potrazivanje od onog u tuzbi. PROTIVTUŽBA Tuzba tuzenoga protiv tuzioca. VRSTE PROTIVTUŽBE Koneksna. sem kada je potrazivanje iz protivtuzbe vece. izuzev ako je povlacenje uslijedilo odmah posle ispunjenja zahtjeva od strane tuzenog. Zakon poznaje i pretpostavljenao povlacenje – ako nijedna od stranaka ne trazi da se umirovljeni postupak nastavi. Prigovor dijeli sudbinu tuzbe. i da se tako brani od tuziocevog trazenja Umjesto ovakvom protivtuzbom. Prejudicijelna.protivtuzbe. ISTOVJETNOST TUŽBENIH ZAHTJEVA – ne uči se POVRADAJ U PREĐAŠNjE STANjE Povracaj u predjasnje stanje je opsta procesna ustanova cija je svrha da strancu omoguci da naknadno preduzme parnnicnu radnju koje je neskrivljeno propustila da preduzme . Kompenzaciona Koneksna protivtuzba Je takva tuzba na koju je tuzeni ovlascen kad izmedju zahtjeva iz tuzbe i protivtuzbe postoji izvjesna veza. te da je tuzba tuzioca zbog toga neosnovana Tj kada se tuzeni brani prejudicijelnom protivtuzbom. tada tuzeni trazi i da mu se dosudi razlika Slicne efekte moze postici i kompenzacionim prigovorom tada prebijanje do potrazivanja iz tuzbe. ima i dr. Ovom tuzbom se tuzeni koristi kada istice prema tuziocu svoje potrazivanje koje mora biti istorodno sa onim iz tuzbe i da je dospjelo Tuzeni ne osporava osnov tuziocevog potrazivanja vec trazi prebijanje do iznosa tog potrazivanja. a tuzeni tuzilac. Kao podensak protivtuzba spada u odredjujuce. u pranici koju je tuzilac ranije pokrenuo. To je jedna od razlika u odbrani putem prigovora i kompenzaci. Ona je samostalna tuzba. Ta veza je u pravnom odnosu ili dogadjaju. Ovo je tuzba deklarativnog karaktera jer ide za utvrdjivanjem postojanja odn nepostojanja odredjneog odnosa odn prava Kompenzaciona protivtuzba Je tuzba tuzenog koja ide za prebijanje zahtjeva. njegova su nastojanja da zahjev iz tuzbe dovede u vezu sa tvrdnjom iz protivtuzbe. i tako treba da je postavljena da oba zahtjeva (i iz tuzbei iz protivtuzbe) izviru iz dogadjaja odn pravnog odnosa.Tuzilac koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadokanditi parnicne troskove. posto se koristi protiv tuziocevog napada.razlika.

Po isteku 3 mjeseca od dana propustanja.da postoji razlog propustanja koji ima za posledicu prekluziju. Ako se povracaj u predjasnje stanje predlaze sbog propustanja roka.INCIDENTNO PITANjE U toku trajanja parnicnog postupka moze se postaviti pitanje postojanja odnosno nepostojanja nekog pravnog odnosa.Prekinuce postupak I onda kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje koje ukazuje da je ucinjeno krivicno djelo.Do povracaja dolazi kad se ti uslovi ispune.odnosno odluka o tuzbenom zahtjevu.Rok od 3 mjeseca je objektivni.U zakonu je povracaj tako postavljen da samo trazenje povracaja ne utice na tok parnice.Predlog je blagovremen ako je podnesen u roku.Kad se kao prethodno pitanje pojavi pitanje bracnog ili roditeljskog statusa. Subjektivni rok iznosi 15 dana.Troskove postupka koji su nastali povodom povracaja u predjasnje stanje snosi stranka koja je predlozila povracaj.Isto tako valja omoguciti povracaj ako stranka opravdano propusti sudski rok u kome je morala dopuniti ili ispraviti zalbu.s tim sto je prethodno duzan podnijeti prijavu nadleznom tuzilastvu. Potice iz rimskog prava u kome je bila oznacena kao restitution integrum.sud moze da to prethodno pitanje razrijesi I ako je non u nadleznostu upravnog organa.onda se parnica povodom koje su se javila ovakva prethodna pitanja prekida.Pocinje teci od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propustanje.Tako pitanje je prema spornom zahtjevu prethodno (incidentno) pitanje.Tako npr:ako se u odredjenom svojinskom sporu ppojavi prethodno pitanju da li je zemljiste po kultutri suma ili nije. prethodnom pitanju moze odluciti sud pred kojim se vodi parnica.a takvog su znacaja das u mogle biti relevantne za presudjenje.Neki ovo sredstvo vide kao vanredni lijek.Po ZPP to su: 1.Kao I svako pravilo I ovo ima svoje izuzetke.da se povracaj trazi u zato predvidjenom roku.ne zahvata je pavosnaznost.Ponekad se tice samo pojedinacnog a ne cijelog tuzbenog zahtjeva.ili je za njihovo izvodjenje odredjeno posebno rociste.sud moze da rijesi ako o tome nije vec odluceno pred nadleznim organom ili se o njemu ne vodi postupak.Rijec je o radnjaa za koje je predvidjen strogo prekluzivni rok. Uslovi za povracaj u predjasnje stanje Uslovi za povracaj u predjasnje stanje su zakonom odredjeni.blagovremeno.da je propustanje opravdano i 3.zalba nije dozvoljena.ZPP poznaje dva roka:subjektivni I objektivni. Protiv rjesenja kojim se usvaja predlog za povracaj u predjasnje stanje.odnosno prava od koga zavisi postojanje spornog odnosa.blagovremeno. Za koje propustene radnje se moze traziti povracaj To su radnje koje su strogo vezane za rok ili rociste. 2.a stranke upucuju da pitanje tog statusa rijese u posebnim parnicama. . PRETHODNO .predlagac je duzan da istovremeno sa podnosenjem predloga izvrsi propustenu radnju.U literturi ih oznacavaju kao pretpostavke.Sud prekida postuak I onda kad je kao pretono pitanje postavljeno pitanje odnosa ili prava o kome vec tece postupak pred nadleznim organom.povracaj se ni u kom slucajune ne moze zahtijevati. prethodnom pitanju. Ako tuzilac prepusti sudski rok za obezbjedjenje troskova ima za posledicu povlacenje tuzbe kojim propustom je prekludiran. Ako o prethodnom pitanju rjesava sud pred kojim tece parnica onda odluka o tom pitanju ne djeluje mimo konkretnog spora.Povracaj u predjasnje stanje se trazi predlogom.To je sredstvo.

a ovim rukovodi predsjednik vijeca.GLAVNA RASPRAVA Okoncavajuci pripremno rociste.preduzetih radnji I izvedenih dokaza.objavljivanje odluke itd.Tu treba razlikovati vise slucajeva I to: 1.Predsjednik vijeca zakazuje rociste za glavnu raspravu.onda je to situacija koja vodi mirovanju postupka.To je pravilo.Predsjednik vijeca nakon uzetih uskaza.Predsjedniku vijeca pripda davanje I oduzimanje rijeci.Sto je ovlascen da onim koji ne postuju red I mir uputi opomenu. U odsutnosti obe strane moze se izvesti dokaz saslusanjem svjedoka zamolbenim putem preko drugog suda.provjeravanje da li su stranke prisutne.ili po zakonu iskljucena javnost.Ako bi bilo odrzano stetne spoljedice se mogu otkoniti u postupku pravnim ljekovima.Na ovom rocistu dolaze do izrazaja sva ncela parnicnog postupka.kao I kada na pripremnom rocistu nije zakazano rociste za glavnu raspravu.U teoriji se to naziva rukovodjenje postupkom. U radnje takvog rukovodjenja spadaju:otvaranje rasprave.a ne stoje mogucnosti za presudu na osnovu izostanka.provjerava da li su rocistu pristupili svjedoci I vjestaci.ako rocistu ne pristupi nijedan ni druga stranka.ako nije dosao tuzenik.vjestacima I strankama u vezi sa datim iskazima itd.Pored izlozenog.predsjednik se stara o odrzavanju reda na raspravi. Predsjednik je duzan da upozori svjedoka na posljedice laznog svjedocenja. Rociste za glavnu raspravu se odvija javno. 3.postavljanje pitanja svjedocima.Ako ne postoji razlozi.diktira u zapisnik. Pored stranaka na rociste se pozivaju svjedoci I vijestaci za koje je na pripremnom rocistu odluceno da budu pozvani.rociste se ne mzoe odrzati.a oni koji nijesu.Za novo rociste poziva obje stranke.o iskljucenju javnosti.a posebno nacelo raspravnosti I kontradiktornosti.Parnica se mora vratiti na polozaj prije rocista.sud moze I u tom slucaju raspravu odloziti. Udaljenje stranke sa glavne rasprave zbog ometanja rada nije prepreka sa odrzavanje rasprave.Izostane li to prema kojoj od stranaka.Radnje preduzete od strane suda na ovim rocistima u svrhu obrazovanja procesne gradje za donosenje odluke sadrzina su te rasprave. Pismenim pozivom stranke se obavjestavaju o rocistu za glavnu raspravu ako nije odrano pripremno rociste.Ako nije bilo pripremnog rocista.onda takva situacija vodi mirovanju.da je rasprava zakljucena.a ako niejsu da li su uredno pozvane. Druga je I posebna situacija kad su stranke uredno pozvane.kao I prisutne na cuvanje tajne ako je odlukom suda.odlaganju I zakljucivanju rasprave itd. Predsjednik vijeca u toku rasprave poucava stranke o njihovim procesnim pravima.U tom slucaju rasprava se odvija bez udaljene stranke.jesu li uredno pozvani. Pored ovoga predsjednik oglasava nakon sto su izvedeni svi potrebni dokazi.ako obe stranke ne pristupe rocistu za glavnu raspravu.predsjednik vijeca odlucuje koje ce svjedoke I vjestake pozvati.Mirovanju vodi I kada tuzilac nije dosao a tuzeni se ne upusta u parnicu ili se udalji sa rocista.a uredno su pozvane.konsultuje o tim radnjama.a niejsu pristupile rocistu. .zivrsene su pripreme za dalji postupak koji ce se odvijati na rocistu za glavnu raspravu. Rukovodjenje glavnom raspravom Glavna rasprava se vodi pred vijecem.raspravljace se u njegovoj odsutnosti.Glavnu raspravu cine sva rocista koja se zakazuju u svrhu raspravljanja I dokazivanja u konkretnom postupku. 2. Uslovi za odrzavanje glavne rasprave Glavna rasprava se moze odrzati samo nda ako su uredno pozvane parnicne stranke.Vijece donosi rjesenje o izvodjenju dokaza. Rociste za glavnu raspravu mora biti zakazano tako da od obavjestenja ostaje najmanje 8 dana.

Protiv ovog rjesenja nije dozvoljena posebna zalba.kao I kad treba izvesti nove dokaze.O odlaganju se odlucuje rjesenjem.a koja se odnosi na postavljanje pitanja.O spajanju se odlucuje u formi rjesenja.onda umjesto da stranke same izlazu svoje navode iz tuzbe I odgovora. Odlucivanje van rocista za glavnu raspravu Izmedju dva rocista za glavnu raspravu. Van rocista za glavnu raspravu sud je ovlascen da primi na zapisnik izjavu o poravnanju. Razlozi za odlaganje su mnogobornojni.Nakon otvaranja predsjednik objavljuje predmet raspravljanja I utvrdjuje da li su ispunjene pretpostavke za njeno odrzavanje.predsjednik vijeca razmatra rezulate pripremnog rocista.a u drugoj sa kojim se ova spaja tuzeni.Rasprava se odlaze ako se iz ovih ili onih razloga ne mogu izvesti svi dokazi za koje jesud oslucio da ih treba izvesti.o dostavljanju pismena.rasprava se odlaze.odluke o iskljucenju javnosti.kad stranka I njen zastupnik nijesu u mogucnosti da se izjasne a nemaju punomocnika.Vijece dlucuje o zabrani koju je izrekao predsjednik vijeca.Ako nije odrzano pripremno rociste.da donese presudu na osnovu priznanja I na osnovu odricanja primanjem izjave o odricanju.U rjesenju se mora naznaciti koji ce se dokazi izvesti.a za druge sudsko vijece.kad sud poziva stranku da se izjasni o nekim naknadnim pitanjima.predsjednik vijeca donosi niz rjesenja o incidentnim procesnim pitanjima. Rasprava se zavrsava izlaganjem tuzioca I tuzenog. Na spajanje nema znacaja to sto je za jedne parnice nadlezan sudija pojedinaca. Nakon izlaganja stranaka sud donosi rjesenje o izvodjenju dokazivanja.kada se tuzeni brni protivtuzbom. Tok glavne rasprave Glavna rasprava pocinje otvaranjem iste od strane predsjednika vijeca.Poslije toga prelazi se na izvodjenje dokazivanja.kada punomocnik nije sposoban za vrsenje svoje duznosti.o otklanjanju neurednosti punomocja.Ako je prije rasprave odrazno pripremno rociste.odnosno raznih tuzenih.a stranke mogu da isprave I dopune izvjestaj.Obrnut process od spajanja je razdvajanje.rocistee za glavnu raspravu pocinje iznosenjem od stranke stranaka navoda iz tuzbe I odgovora na tuzbu.kada je potrebno da se tuzeni pripremi za raspravljanje.parnice ne gube samostalnost.a najcesce:kad treba izvesti novopredlozene dokaze.Evo nekih:o urednosti podnesaka.odluke po kojima seodbija predlog za izvodjenje dokaza.kad zastupnik stranke ne pokazuje potreb I duznu paznju u zastupanju. Spajanje radi zajednickog raspravljanja Do spajanja po pravilu dolazi kad istovremeno pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih stranaka.o obezbjedjenju parnicnih troskova. Odrzavanje reda na rocistu .Tako u jednoj moze biti tuzilac.Vijece u toku glavne rasprave donosi:odluke o izvodjenju dokaza. Odlaganje glavne rasprave Kad se zakazno rociste ne moze odrzati.ili ako je ista stranka protivnik raznih tuzilaca.o postavljanju privremenog zastupnika.odluke o zakljucenju I ponovnom otvaranju glavne rasprave itd.U vijecu se takodje donosi mjera udaljenja stranke sa rasprave.Kao I kod spajanja I rzadvajanje se moze napadati sao uz odluku o glavnoj stvari.o polaganju predujma troskova za izlazak I izvodjenje dokaza na licu mjesta. Do spajanja moze doci I ako isti subjekat nema u svakoj od tih parnica istu stranacku ulogu.Spajanjem parnica radi zajednickog raspravljanja.Poslednja izlaganja stranaka su oznacena kao davanje zavrsnih rijeci.da izrekne presudu na osnovu izostanka ako to nije bilo moguce da se ucini da prvom rocistu posto nije bilo dokaza da je tuzeni bio uredno pozvan.I ovdje se odlucuje u formi rjesenja.o obezbjedjenju dokaza itd. Spajanjem vise parnica u jednu stvorena je mogucnost da se donese zajednicka odluka.kada je potrebno objasnjenje odredjenog organa u vezi sa slobodnim raspolaganjim stranaka ako postoji osnovna sumnja da raspolazu protivno zakonu I moralu itd.

vrijedja sud ili druge ucesnike u postupku ili ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca u vezi sa radom.a odluku o zakljucenju saopstava predsjednik vijeca.Protiv ovog rjesenja nije dozovljena posebna zalba.Predsjednik vijeca se brine o odrzavanju reda.Vijece moze zakljuciti raspravu kad je rpeostalo pribavljanje spisa drugog predmeta u kom slucaju ih sud po sluzbenoj duznosti pribavlja.onda su moguce sledece mjere protiv njih:opomena.zakljucice raspravu. Glavno rasprava ce se zakljuciti ako stranke prethodno pruze dokaz da su spor rijesile u vansudskom poravnanju.odlucice da otvori raspravu I o tom dijelu.ili je stranka u postupku.preduzima radnje u postupku.Isto ce uciniti ako tako nadje u toku vijecanja I glasanja.Kad je udaljen advokat. Odluka o ponovnom otvaranju glavnee rasprave donosi se u formi rjesenja. Zakljucenje glavne rasprave Kad sud nadje da je u toku rasprave izvedeno dovoljno dokaza za utvrdjivanje odlucnih cinejnica od znacaja za presudjenje.Poslednji se izjasnjava tuzeni. . Rasprava se redovno zakljucuje kad je postupak okoncan davanjem zavrsnih rijeci.Udaljenje jedne stranke ne sprijecava raspravljanje s drugom-princip negativne litiskontestacije.kad vijece nadje da se o dijelu kojim se trazi dopuna nije ni raspravljalo ni odlucivalo. Kazna udaljenja se ne izvrsava prema licu koje vrsi radnje u ime odrgana.ili kao slusalac prisustvuje raspravi.npr:javnog tuzioca.Umjesto toga sud obavjestava organ u ime koga lice koje narusava red na rspravi.pored stranke ciji je on punomocnik sud je duzan da obavijesti I advokatsku komoru.ako ucesnici galame.udaljenje iz sudnice I novcana kazna. Udaljavanje I novcanu kaznu izrice sudsko vijeceSankcija seizrice ako lice koje ucestvuje u postupku. Ponovno otvaranje glavne rasprave U postupku dopune presude. Zakljucenje rasprave je posao vijeca.Zakljucice raspravu I kada stranke nemaju drugih predloga za dopunu postupka.Ako se odrzavanje reda I mira dovede u pitanje npr.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->