NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA U ovim pravilima sadržana je suština i osobenost ZPP po kojima se on razlikuje od svih drugih postupaka : Načelo

dispozicije Lat.rijeci dispozitio = raspolagati, razvrstati U GPP –u dispozicija se svodi na ovlascenja stranaka: Da odluce da li ce traziti sudsku zastitu i ostvarenje svojih prva, tj.da li ce pokrenuti sudski postupak, nastaviti ga ili odustati od njega Da odredjuju predmet i oblik sudske zastite Da slobodno raspolazu predmetom spora Nacelo dispozicije u parnicnom postupku nadovezuje se na ono nacelo materijalnog prava koje se ispoljava u slobodi zasnivanja, mijenjanja i gasenja subjektivnog prava, te koriscenju , ostvarivanju i odricanju od tih prava. Time sto subjektu povrijedjenog prava pripada trazenje zastite. Ovaj postupak se bitno razlikuje od krivicnog (koji se po pravilu pokrece po sluzbenoj duznosti ex officio) Pravilo dispozicije svodi se na tvrdnju : nema parnice bez tuzbe tuzioca tj.u ZPP-u se kaze „parnicni postupak pokrece se tuzbom“. Ovo pravilo trpi izuzetak u bracnim sporovima u kojima se resava uz glavnu stvar. Stoga je rijec o pravilu a ne o izuzetku. Ovo nacelo prisutno je kod odrzavanja parnice u toku, jer od volje stranaka zavisi da li ce se jednom pokrenuta parnica voditi do kraja tj.do donosenja odluke ili ce se zavrsiti prije njenog donosenja. Ovo nacelo dovodi i do mirovanja postupka. Ono je izrazeno i u postupku po zalbi i uopste pravnim ljekovima kako preko odredjivanja granica u kojima se pobija odluka tako i u raspolaganju sa pravnim lijekom. Posto ga moze povuci (odustati od njega ) sve do odlucivanja. Nacelo dispozicije se ovdje osporava u pravu tuzioca da odredi oblik i obim zastite. (sa obzirom na promjenjivost tuzbenog zahtjeva, postoji mogucnost tuzioca da umjesto prvobitnog zahtjeva, postavi drugi. Tj.preinarci tuzbu. Ovo nacelo ide dalje ka vezanosti suda na zahtjev. Rimsko pravilo: ne eat index ultra et extra petit partium = ne ici iznad, ispod i mimo tuzbenog zahtjeva. Sto znaci da sud ne moze odlucivati o necemu sto nije predmet spora i dosuditi tuziocu vise od toga nego sto je trazio. Ali sud ostaje u granicama petituma, ako tuziocu dosudi manje nego sto je on trazio, jer je u tom slucaju zahtjev u jednom dijelu usvojen, a u drugom odbijen. Raspolagananja u parnici do kojih dolazi voljom stranaka (neposredne parnicne radnje) npr odricanje od tuzbenog zahtjeva i povlacenje tuzbenog zahtjeva protivtuzbe ili povlacenje protivtuzbe , opredjeljena su pravilima dispozicije. Dispozitivnost nalazimo u poravnanju ili priznanju tuzbenog zahtjeva, izricitom ili precutnom RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO U parnici,sud procesnu gradju prikuplja u toku trajanja rasprave, dokazivanjem, slijedom navoda stranaka. Rimljani su to sazeli u pravilu: ludex iudicat secundum allegata et probata partium. Izuzetno, u nekim posebnim parnicama i odredjenim situacijama opste parnice, moze se odlucivati i bez rasprave npr u postupku izdvajanja platnog naloga ili zaslucaj priznanja ili neopravdanog izostanka sa prvog rocista za glavnu rapravu Rasprava kao pravilo modernih gradjansko-sudskih postupaka , ispoljila se iz potrebe dijaloga, u kome su skrivena nastojanja da se iznosenjem suprotnih gledista dodje do sinteze U modernim pravima raspravno nacelo se koriguje sa nacelom sudskog upravaljanja postupkom. Tu sud umjesto da pasivnog posmatraca postaje aktivni sudionik u toku cijelog postupka , pa i u

prikupljanju i formiranju procesne gradje, jer odredjuje od ponudjenih cinjenicnih navoda one koje valja utvrditi i odabira dokaze kojima se potkrepljuju i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev , kao i cinjenice kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika. ZPP : „Stranke su duzne da iznesu sve cinjenice na kojim zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice“ U teoriji se raspravlja – da li sud uzima za procesnu gradju onu cinjenicu do koje je dosao prilikom izvodjenja dokazivanja, cak iako stranke na nju ne ukazuju. Po jednom sud u pogledu odlucivanja moze uzeti takvu cinjenicu samo ako je stranke navodno istaknu. Drugi misle da je sud duzan uzeti takvu cinjenicu u obzir , cak i kada stranke ne ukazuju, jer odluka treba da pociva na istini. To misljenje prihvata nas ZPP „sud sudi po svom uvjerenju, na osnovu svjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezulatata cjelokupnog postupka.“ U pravima u kojima se pravilo „index indicare secundum alegata et probata partium“ totalno primjenjuje , uloga suda u prikupljanju dokaza, svedena je na pasivnog posmatraca sve do donosenja odluke odn dok stranke ne konstatuju da su zavrsile sa prikupljanjem procesne gradje. To je slobodnije shvatanje parnice, koja se ne srece u kontinentalnim pravima, a u precedentnim je bilo pravilo pocetkom 19vijeka. U modernim parnicnim postupcima rasprava je nezaobilazna pa iako ima istraznog nacela ono je izuzetak. To je logicno kao pravila da priroda subjektivnog prava koja se stite u parnici odredjuju pravila zastite. Ta subjektivna prava su dispozitivna , sem u izuzecima rasprava je logicna posljedica dispozitivnosti , jer nacelo dispozicije sputava sud da se samoinicijativno koristi cinjenicam koje su mu u znanju , ako na njih stranke ne ukazuju. Ovo se ne odnosi na pretpostavke za sudjenje , jer o njima sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem parnicnom postupku istraznog nacela i kada ima ono je ogranicenog obima, tj nema neogranicenu primjenu. Prema ZPP sud je ovlascen da izvede dokaze o sporinim cinjenicama, koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje, npr ako je ocigledno da stranke ne iznose cinjenice koje su protivne pravu i moralu tudjim pravima npr sa tudjom najcesce drzavnom svojinom.Mimo ovog prisustvo istraznog nacela ne bi imalo pravno politickog opravdanja, jer se dispozitivni karakter preko nacela raspravnosti proteze za vrijeme trajanja cijele parnice Prisustvo istraznog nacela je potreba jer omogucava uskracivanje zloupotreba nacela dispozicije u toku i prije postupka. NAČELO OBOSTRANOG SASLUŠANjA STRANAKA Audiatur et altera pars – sto znaci da je u svakoj fazi postupka stranci data mogucnost da se brani od neopravdanih predloga i zahtjeva protivne stranke , koja je u blagovremenom obavjestavanju o cinjicnim navodima predlozima i zahtjevima protivne stranke. Sud ce svakoj stranci pruziti mogucnost da se izjasni o navodima i zahtjevima protivne stranke- ZPP U afirmaciji ovog nacela sadrzana je i kontradiktornost cija je smisao u obavezi suda da strankama pruzi priliku da se izjasne o tvrdnjama i predlozima protivnika. To je pravo stranke a ne njena duznost, jer propustanje ove mogucnosti je njena volja, nju posljedice pogadjaju, sto ne iskljucuje sud od daljeg rada U raspravljanju u odsustvu jedne od stranaka je pravilo o negativnoj litiskontentaciji ( po kome sud uzima kao da je osporena cinjenica koju je protivnik iznio u odsustvu odsutnosti druge strane, pa je volja utvrdjivati) U teoriji ima razlicita razmisljanja. Po jednima cinjenice na koje se ukazuje u odsutnosti jedne od stranaka treba cijeniti kao priznate- pricip afirmativne litiskontentacije. Po drugima treba uzeti princip neopredjeljenog stava prema pasivnosti strana tj.vodeci racuna o svim okolnostima , sud

moze izjasniti o navodima tuzbe. Tuzeni se od dostavljanja tuzbe. Bez znacaja je broj izvedenih dokaza jer dokazna snaga dokaznog sredstva se cijeni zavisno od okolnosti svakog konkretnog slucaja i nezavisno od broja izvedenih dokaza. Dokazna sredstva se kod slobodne ocjene dokaza ne rangiraju. Izuzetak je i postupak po platnom nalogu Ovo pravilo je zlatno pravilo i dr. U postupku po pravnom lijeku ovo nacelo je izrazeno kroz duznost suda da primjerak pravnog lijeka dostavi na odgovor drugoj strani. Do povrede dolazi i kada je stranci uskracena mogucnost da raspravlja pred sudom. i dr bilo bi prostora zloupotrebe Garancija nepristrasnosti u ocjeni dokaza je u duznosti suda da uz ocjenu iznese razloge. svako je jednakog znacaja i mogu se koristiti za potvrdju postojanja odn nepostojanja bilo koje cinjenice. Takva ocjena pretpostavlja savjesnost. Ova ocjena dokaza iskljucuje dokazivanje odredjene vrste cinjenica. Ta dostava je licna.propustanjem dostavljanja. Ova dva principa (negativne i afirmativne ) litiskontentacije imaju i prednosti i mane. On je ovlascen na ove radnje. U ocjeni dokaza je sadrzan odgovor na pitanje koje sporne cinjenice postoje odn ne postoje odn koje su dokazne a koje nisu. tako i u pogledu dopustenosti.slobodnom ocjenom zakljucuje da li cinjenicu iznesenu u odsustvu protivne stranke treba uzeti za priznatu ili osporenu. u kome je prisutan jedan izuzetak a to je : ako tuzeni ne ospori podneskom tuzbeni zahtjev i izostane sa pripremnog rocista odn prvog rocista za gl.rasprave kad zakon to ne dozvoljava. donosenje odluke bez gl. Pominjemo jer predhode ili su uz parnicu. kada stranku zastupa lazni punomocnik. Povreda ovog nacela je bitna povreda apsolutnog karaktera i dovoljan razlog za ukidanje prvostepene odluke po zalbi. u kojoj je izuzetno afirmisano pravilo afirmativne litiskontentacije(jedini slucaj presuda na osnovu izostanka). Tako je po njoj istina ono sto potvrdjuju iskazi svjedoka. jer su van njega mogucnosti zloupotrebe. a da se ne izjasnjava dr. tj da se daju proizvoljni razlozi koji ne objasnjavaju odluku. a sve u okviru slobodnog uvjerenja suda. . Ovo nacelo ne dolazi do izrazaja u fazi ocjene dopustenosti tuzbe sve dok se o njoj odlucuje prije dostavljanja tuzbe tuzenome. npr. Slobodnom sudijskom uvjerenju kao modernom pravilu parnice je predhodila zakonska (legalna) ocjena dokaza. koja ima izuzetke.postupaka.strana. kako i prije pripremnog rocista tako i na njemu. Kontradiktornost se provlaci krioz cijeli postupak. Ukoliko slobodno sudijsko uvjerenje ne bi bilo uslovljeno savjesnim radom. logicnoscu. Npr za slucaj presude na osnovu izostanka.dokazno sredstvo. kako u pogledu osnovanosti. Tako se uvodi degradacija u sudskom redu. Nacelo obostranog saslusanja je pravilo parnice . U takvim pravima je i zakletva. Replika pretpostavlja osvrt druge strane.raspravu (ako pripremno nije odrzano) sud uzima cinjenicne tvrdnje prisutnog tuzioca bez dokazivanja. pravicnoscu. odmjerenost i logicnost svakog dokaza posebno i svih zajedno . samo ako iz ocjene dokaza slijedi da je tvrdnja kojom je ona iznesena istinita tj kada ti dokazi potvrdjuju tu tvrdnju. ali ni tamo bez izuzetka jer npr moze se voditi postupak radi osiguranja dokaza bez preslusanja protivnika. Ovo pravilo ne vazi kada se odlucuje o sukobu nadleznosti jer se odlucuje bez prisustva stranaka. Medjutim uprkos tome desava se da pravi razlozi izostanu. NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – slobono sudijsko uvjerenje Parnica se zavrsava donosenjem odluke nakon ocjene dokaza. U okviru slobonog sudijskog uvjerenja cinjenica se uzima kao dokazna . dokaznim sredstvima koja nisu propisana za te cinjenice. brizljivost. kao i izricati odluka o privremenim mjerama. Ona je pocivala na formalnoj logici. a zasnivala se na pravilu „o ocjeni dokaza voljuje norma“. uprkos treceg koji istice sasvim obrnuto i vecom argumentacijom i boljim opazanjem.

Za slobodnu ocjenu dokaza od prvorazrednog znacaja je i neposrednost ( u kojoj je potreba da ocjena dokaza bude data pod neposrednim utiskom rezultata dokazivanja. Zbog toga ovo pravilo kod nas ne vazi jer stranka laik sama moze sama da vodi postupak. kako strankama. Zbog ekonomicnosti postpka. tako i svjedocima i vjestacima. vec da se umjesto toga procitaju zapisnici o vec izvedenim dokazima.raspravu odlaze zbog nemogucnosti da se izvedu svi dokazi. Za slucaj da iz opravdanih razloga dodje do promjene (sudije) jedinstvenost se obezbjedjuje raspravom od pocetka sa novim sudijom. To ne utice na pravo stranke da na sledecem rocistu iznese nove tvrdnje i cinjenice. Ovo nacelo dolazi do izrazaja preko duznosti suda da postavljanjem odgovarajucih pitanja . Ovo nacelo se obezbjedjuje i duznoscu suda da na drugom i daljim rocistima radi u istom sastavu. U tome je sadrzano nacelo jedinstva gl. o cemu sud donosi odluku u dijelu o troskovima. u protivnom bi propust stranke da ukaze na sve cinjenice pred prvostepenim sudom imao za posljedicu neadekvatnu odluku. Treba razlikovati da li je propust namjeran ili nije. NAČELO KONCENTRACIJE PROCESNE GRAĐE U teznji da se kompletna procesna gradja iznese i raspravi po mogucnosti vec na prvom rocistu za glavnu raspravu ili u drugostepenom postupku. rasvjetlili cinjenicno stanje sto je moguce bolje. Po njoj se ne moze ukazivati na cinjenice niti ih utvrdjivati mimo prvostepenog postupka. I pored teznji ovo nacelo nije u ZPP konsekventno sprovedeno. cinjenicama oznacavanjem odgovarajucih dokaza. Sve to upotpunjuje i usmenost kao pravilo izvodjenja dokazivanja. jer iskljucuje mogucnost da se isticu nove cinjenice pred drugostepenim sudom. tj ne mogu se isticati cinjenice u drugostepenom postupku. Da se cini jasno. Za pripremu se rezervise vrijeme ciji se dio ostavlja svakoj strani radi izjasnjavanja na navode iz podnesaka ove druge. NAČELO SAVJESNOG KORIŠDENjA PROCESNIM PRAVILIMA . kao i da se ne vrsi uvidjaj. na prvom rocistu za glavnu raspravu. a uz saglasnost stranaka novi sudija moze odluciti da se ne saslusavaju vec saslusani svjedoci i vjestaci. i predlozi nove dokaze tako sve dok se rasprava ne okonca. Sve to opredjeljuje beneficium novorum. cesto se desava se rociste za gl. Moderna prava ne poznaju eventualni maximum. u krajnjem. kratko i sazeto. Sva rocista se zakazuju u cilju dokazivanja i raspravljanja u predmetu spora i cine glavnu raspravu. Ako ih je mogla upotrebiti u prvostepenom postupku. Razlozi istine ovlascuju stranke da u postupku po zalbi iznose nove cinjenice i predloge. U modernim pravima se namjeran propust najcesce kaznjava teretom troskova za naknadno istaknute predloge bez obzira na ishod spora. a to nije ucinila u namjeri da drugu stranu izlozi vecim troskovima onda je mogu pogadjati troskovi koji se odnose na taj dio. u prvostepenom postupku sadrzano je nacelo koncentracije procesne gradje Ozivotvorenju ovog pravila stranke doprinose podnosenjem pripremnih podnesaka sa novim navodima. Pri tom se mora cuvati kapcioznih i sugestivnih pitanja. pa joj se dopusta da se moze sluziti novim cinjenicama u postpku pred drugostepenim sudom. To je u potrebi i nacela neposrednosti. uprkos toj teznji. (metoda strogog zakonskog rada).rasprave. NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE Preko nacela koncentracije istaknuta je teznja da se parnica zavrsi sto prije.Ovim nacelom se potvrdjuje i nacelo istine. U pravima gdje se parnica vodi posredstvom advokata taj rizik je neznatan. U ovom pravilu je rizik za istinitu podlogu.

zloupotrebom prava trazenja sudske zastite itd. Npr povodom nekretnine koja pripada drzavi a kojoj su stranke pomedjasi.Svodi se na zahtjev da se spor brzo razrijesi. Prekoracenja pravila postenog i savjesnog parnicenja protivna su cilju parnice. Tuzeni iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi ka tome da se tuzbeni zahtjev odbije. U oba slucaja to je pokusaj porcesne prevare. na sud to ima domasaja jer se izlaze posebnom angazovanju. Vidovi nepoštenog parnicenja Stranke mogu zloupotrebljavati pravilo savjesnog i postenog parnicenja na vise nacina: nr prividnom parnicom. izlozi je troskovima ili neosnovano ostvari neki interes. Ona obuhvata da: Stranke iznesu sve cinjenice koje mogu biti odlucucjuce za ishod spora . Prekoracenjem nacela dolazi se do povrede postupka. NAČELO PROCESNE EKONOMIJE Da se spor rjesi sa sto manje izdataka I troskova. Postenje i savjesnost stranaka je da se koriste procesnim pravom. Ako se stranke tako ne ponasaju zloupotrebljavaju procesna pravila. raznih pobuda da napakosti drugoj strani. Tuzilac zloupotrebljava pravo na trazenje sudske zastite kad podnoseci tuzbu pokrece postupak bez razloga. kako u odnosu na radnje koje se preduzimaju. Stoga ako stranka kaze da u nesto sumnja sud i takve tvrdnje dokazuje jer ih dr. STRANKE U PARNICI . tako i na one koje se primaju k znanju. druga je izlozena posebnim naporima da otkloni lose posljedice takvog prekoracenja. stranke mogu postici zastitu za povrijedjeno pravo odn odbraniti se od zahtjeva ako je on neosnovan. U pogledu aktivnog drzanja stranke zakonodvac je jasan: stranka moze da prizna ili da porice. Obje stranke mogu pokusati da obmanu sud. a ne da ih precutkuju Stranke iznose sve cinjenice onako kako su se po njima stvari dogodile Stranka ne osporava tvrdnje protivnika za koje zna da su neistinite Duznost kazivanja istine odnosi se i na zastupnika. kako bi nakon toga zajednicki podijelili plijen. procesnom prevarom. Samo dosljednim parnicenjem. Npr nudjenjem novih dokaza za koje je stranka svjesna da nece doprinijeti drukcijem uvjerenju ZPP-om je predvidjena duznost stranaka da govore istinu. nego su gola nagadjanja. Ako porice istinitost potivnikovih tvrdnji onda se one dokazuju ako potvrdi tvrdnju koja je za nju nepovoljna sud je ne dokazuje izuzev ako stranka priznanjem ide tome da raspolaze zahtjevom protivno ZPP-u. Tuzilac znajuci da ne postoji pravo koje trazi. Do prividne parnice dolazi kada se stranke unaprijed dogovore da tuzilac podnosenjem tuzbe povede parnicu o necem sto mu ne pripada i protiv lica kome ne pripada pravo da osporava tuziocevo trazenje. Zastupljeno je shvatanje da stranka moze da iznosi tvrdnje u ciju istinitost sumnja. Najcesce zloupotrebe su u smisljanju radnji radi odugovlacenja postupka.Ovo nacelo je u postenju i savjesnosti.Vazi od pocetka pa do kraja sudjenja. Prekoracenjem jedne stranke. pri cemu ne bi smjela ici tako daleko da iznosi i tvrdnje koje nemaju nikakav oslonac. Otklanjanje je skopcano sa posebnim troskovima. iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi osnovanosti tuzbenog zahtjeva.stranka nije priznavala. pa njeno uvjerenje da je spor rijesen zloupotrijebi dolaskom na rociste trazeci od suda donosenje presude na osnovu izostanka. u zelji da izdejstvuje izvrsni naslov. Procesnoj prevari stranka vodi npr ako drugu navede na vansudsko poravnjanje u vrijeme po dostavljanju poziva za pripremno rociste.

parnicni sud moze priznati stranacku sposobnost i oblicima udruzivanja koji ispunjavaju bitne uslove za stranacku sposobnost. kao i kod tzv tuzbe negativnog utvrdjenja. Ona je sira od pravne sposobnosti jer pripada i stranci po duznosti. Materijalno pravno – pojam stranke odredjen je materijalno pravnim odnosom. tvrdeci da on to pravo ne vrijedja ili da ono tuziocu ne pripada. Propusti koji se odnose na ovu pretpostavku mogu se otkloniti i po vanrednim pravnim ljekovima. a narocito imaju imovinu na kojoj se moze sprovesti izvrsenje. Ovo gledanje preovladjuje u savremenoj procesno pravnoj teoriji. U slucaju prestanka pravnog lica na njegovo mjesto stupa subjekt koji je preuzeo njegova prava i obaveze.Tuzeni. a tuzenikadostavljanjem mu tuzbe. U nedostatku ove sposobnosti . s tim da se tuzilac moze povuci i povlacenjem tuzbe . kao i onda kada tuzilac nema nikavo svoje pravo prema tuziocu. Sposobnost biti parnicna stranka – stranacka sposobnost Stranka u postupku moze biti svako fizicko i pravno lice. Nedostatak ove sposobnosti ima znacaj procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti i tokom cijelog postupka. Polozaj tuzioca stice se podnosenjem tuzbe. jer oni predstavljaju organ kome to pravo pripada po samom zakonu – njemacki procesualisti Po drugima oni nisu stranke vec parnicu vode u ime i na racun trecega . Za slucaj smrti stranke u taj polozaj po sukcesiji dolaze nasljednici. Pravna lica je sticu upisom u registar.duznosti imati svojstvo stranke a kad za zakonskog zastupnika. koga samo zastupaju. Pojam stranke u procesnom pravu – postoje 2 gledista: Procesno pravno – stranke valja posmatrati nezavisno od odnosa koji ih odredjuje i one su opredjeljene procesno pravnim polozajem u parnici. Njihovi interesi su suprostavljeni : tuzilac(actor) trazi da mu se pruzi zastita . Veliki nedostatak ovog gledanja je sto se pojam stranke ne moze objasniti za slucaj kad sud odbije tuziocev zahtjev. Fizicka lica je sticu rodjenjem. a tuzeni (reus) nastoji da odbije tuziocevo trazenje .stranacka sposobnost. Nesporno je da je tuzilac stranka i onda kad je sud odbio njegov zahtjev . koje moze biti nosilac procesnih prava i duznosti. Po jednima ovim subjektima se priznaje procesni polozaj stranke. tuzilac i sud – primarni procesni subjekti. U nasem pravu zakonskim propisima je odredjeno u kojim slucajevima ce procesni subjekat koji preduzima radnje po sluzb. Poistovjecuje se sa pravnom koja za razliku od nje moze biti ogranicena ili neogranicena. dok su ostali sekundarni procesni subjekti ili ucesnici u postupku Stranke u postupku su : tuzilac i tuzeni. pod uslovom da se oni ne mogu otkloniti. preduzete parnicne radnje su nepunovazne i tuzba se odbacuje. Razlika je zatim u mogucnostima stranacke sposobnostima po samom zakonu jer javni tuzilac moze pokrenuti parnicni postupak po samom zakonu. a gube je brisanjem. Ako je nedostatak uocen u toku postupka. Parnicna sposobnost . Stranke po duznosti U procesno pravnoj teoriji se raspravlja o procesnom polozaju lica koja vode spor po sluzbenoj duznosti o tudjem pravu npr javnom tuziocu. a bice to ako podnese tuzbu (tuzilac). ona se priznaje i nasciturusu. U ovim polozajima stranke ostaju dok traje postupak. Ona je potpuna i neogranicena. odn ako bude tuzen (tuzeni) . Sem toga. sud se ne moze upustati u odlucivanje o predmetu spora. dok za tuzenog ta mogucnost ne postoji.

jer je u pitanju nedostatak koji je oznacen kao bitna povreda odredaba parnicnog postupka. Nedostatak stvarne legitimacije sud uzima u obzir. Parnicno je sposoban I onaj koji je po dozvoli stupio u brak posto je tim cinom emancipiranizjednacen sa punoljetnim licem. Od stvarne legitimacije kao subjektivnog odnosa razlikuje se pravo na vodjenje spora(to je specificno pravo koje ne izvire iz subjektivnog odnosa vec samog zakona). U nasem pravu parnicno je sposobna stranka ako je fakticki nesposobna da preduzima radnju u postupku npr: gluvonijemi. cak ni u slucaju kad je punomocnik dostavio tuzbu posle smrti stranke.onda je duzan ponovo otvoriti glavnu raspravu. vodi parnicu u sopstveno ime . Zasnivanje pranice u slucaju smrti stranke Podnosenjem tuzbe odredjeno lice postaje tuzilac za razliku od tuzenog koji to postaje mimo svoje volje. Postoje: aktivna i pasivna.Ako se ne otklone nedostaci u odredjenom roku sud ce odbaciti tuzbu. Na nedostatak parnicne sposobnosti pazi se i u postupku po zalbi I to po sluzbenoj duznosti. Nasljednici u momentu . Dok po drugima nema mjesta odbacivanju tuzbe. ne prestaje smrcu davaoca te je punomocnik ovlascen preduzimati radnje dok nasljednici sukcesijom ne stupe na njegovo mjesto. To je to je pojam materijalnog prava ona je odredjena odnosom prema spornom pravu.a zatim preduzeti mjere za otklanjanje nedostatka. Nedostatak parnicne sposobnosti oznacen je kao procesna pretpostavka. Tada tuzilac moze opet da prigovorom opovrgnuti navode prigovora tuzenoga.Kad nedostatak uoci u vrijeme od zakljucenje rasprave do objavljivanja odnosno otklanjanja odluke. Lice koje je stranka na osnovu prava vodjenje spora.ponasanja koja odgovara pravu za koje tuzilac trazi zastitu. iako nije nosilac subjektivnog prava. Po jednima narusava se pravilo „nema parnice bez tuzenog i tuzioca pa tuzbu treba odbaciti. dok je pasivno legitimisan (tuzeni) na njemu je obaveza odredj. bez obzira da li stranka na njega ukazuje na nedostatak.V rsenje radnje u postupku odredjuje sadrzaj parnicne sposobnosti. ako je on osnovan. Na postojanje prava na vodjenje sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti.a ove se mogu vrsiti licno ili posredno preko punomocnika koga stranka postavlja. Postulaciona sposobnost Predstavlja sposobnost stranke da sam preduzima parnicne radnje. Postoje razlicita gledista za slucaj da stranka umre prije i u toku parnice.Karakteristicna je za nase pravo. sud presudom odbija tuzbeni zahtjev kao neosnovan. onda to cini tzv prigovorom legitimacije (sredstvo kojim tuzeni na pocetku parnice skrece paznju sudu na to da tuziocu ne pripada pravo da vodi parnicu). Dalji ishod parnice zavisi od sudbine prigovora. STVARNA LEGITIMACIJA Pod legitimacijom se podrazumijeva odnos stranaka prema pravu za ciju se zastitu postupak pokrece.na nju sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom cijelog postupka.Kad sud uoci nedostatak parnicne sposobnosti preduzima mjere za otklanjanje tog nedostatka. Aktivno je legitimisan (tuzilac) njemu pripada pravo da trazi zastitu.Pod parnicnom sposobnoscu podrazumijeva se svojstvo odredjenog lica da preduzima I prima parnicne radnje koje druga stranka preko suda preduzima prema njemu.Ovim je I strankama koje nemaju materijalne mogucnosti da se koriste pravnom na zastitu omoguceno da preduzimaju spostvene radnje I da takvu zastitu obezbijede. Parnicno nesposobnim licima zastita se u postupku pred sudovima obezbjedjuje posredstvom zakonskog zastupnika. Po njima ovlascenje za zastupanje u parnici.

inace je u pitanju zastupanje Zak. Druge razlike proisticu iz ovlascenja. bez obzira sto one u punomocju nisu posebno naglasene. Ovlascenje za zastupanje se daje jednostranom izjavom davaoca ovlascenja u pismenom obliku u vidu punomocja. spoljasnji ponasanje prema dr. koji je predmet obligac.zastupanju. Ako sud primijeti da on ne pokazuje potrebnu paznju o tome obavjestava organ starateljstva.zastupnika. kao i lica koja nisu u mogucnosti da vrse svoje pravo npr odsutna lica.zatupanje postoji radi zastite interesa djece(roditelj) i odraslih lica lisenih poslovne sposobnosti (staratelj). Ako ipak preduzme radnju bez ovlascenja .stranci i sudu) Razlika izmedju zastupanja kvalifikovanog i nekvalifikovanog punomocnika Osnovna razlika je u kvalitetu preduzetih radnji. Aktivno je kad zastupnik preduzima radnje tuzioca dok je pasivno kada preduzima radnje tuzenog. Zastupanje se ogleda u obavljanju procesnih radnji u tudje ime i za tudj racun. ukoliko to ne ucini to nije osnov za odbacivanje tuzbe vec osnov za postavljanje privremenog zastupnika od strane suda. Na ovu mogucnost sud je ovlascen u sledecim slucajevima: Ako tuzeni nije parnicno sposoban a nema parnicnog zastupnika Ako postoje suprotni interesi tuzenog i njegovog zak. Ako se vrsi u interesu parnicno nesposobnih lica radi se o zak. tj to su sva druga fizicka lica koja su parnicno sposobna a opunomocena su). kvalifikovane (oni koji to rade iz zanata. bez posebnog ovlascenja. on mora imati posebna ovlascenja. Pravilo je da je zak. Razlikujemo ih na: 1. jer kvalifikovani punomocnik je ovlascen da u parnici preduzima sve radnje do okoncavanja postupka. kvalifikovani punomocnici mogu biti i svrseni pravnicii u mjestima gdje nema advokature. I pravna lica imaju zastupnike Zakonski zastupnici Zakonosko zastupanje je zastupanje u kome se ovlascenja za zastupanje interesa drugog lica dobija po sili zakona. koji je duzan da postavi novog zak.prava) i 2. radnja ce biti konvalidisana.zastupnik je duzan savjesno vrsiti zastupanje jer u suprotnom odgovara za nastalu stetu.zatupnika Ako obje stranke imaju istog z. A za radnje od neposrednog znacaja za parnicu kao sto su npr povlacenje odn zakljucivanje poravnanja po posebnim propisima.zastupnika Ako je boraviste tuzenog nepoznato a on nema punomocnika Ako tuzneni i njegov zak. Izuzetno. Zakonski zastupnik moze prenijeti na punomocnika ovlascenje da umjesto njega vodi parnicu Zak.zastupnik po samom zakonu ovlascen da preduzima parnicne radnje i primati k znaju radnje drugih strana i suda . nekvalifikovane (koji to rade ad hoc. On je takodje ovlascen da od protivne strane primi odredjene parnicne troskove. unutrasnji( po prirodi ugovorni odnos. da trazi u izvrsnom postupku i izvrsenje odluke . U zamjeni nije subjektivno preinarcenje ali u faktickom smislu jeste promjena stranke. a izuzetno usmeno na zapisnik kod suda. a u suprotnom ostace bez dejstva.zastupnik nemaju punomocnika a nalaze se u inostranstvu tako da se dostavljanje nije moglo izvrsiti PUNOMODNICI Punomocnik je zastunik stranke koji parnicu vodi po njenom ovlascenju. ZASTUPNICI Razlikuje se zakonsko i voljno zastupanje.smrti stupaju u njegova prava pa i u pravo na vodjenje postupka. da zahtijeva izdavanje . advokati) i 2. pa ga u predvidjenom roku pribavi. Prihvatanjem ovlascenja zasniva se punomocje i nastaju 2 odnosa: 1.

Ne smije biti tantoloska. Njegov obim odredjuje stranka i pri tom ga moze ovlastiti na sve ili samo neke radnje. smrcu punomocnika.zastupnici mogu tako punomocje opozvati. a sud ne utvrdi sadrzinu punomocja ili je pogresno utvrdi – radi se o FALSUS PROCURATORU (procesna ustanova slicna ustanovi materij.privremenih mjera obezbjedjenja. Smrcu stranke ne prestaje punomocje. 3. zastupanju stranke posredstvom vise punomocnika U istoj parnici jedna stranka moze imati vise punomocnika i svaki od njih je ovlascen da sam stranku zastupa. jer punomocnik po samom zakonu je ovlascen da preduzima radnje u postupku.ima samo naknadu u viku podvoznih troskova i dangube. opozivom. PARNIČNE RADNjE Parnicni postupak je ukupnost radnji suda i stranka. Nedostake neurednog punomocja stranke mogu otkloniti naknadnim davanjem punomocja. Za razliku od njea. ali nasljednici odn njihovi zak. ne odgovara za uspjeh ali odgovara za stetu ucinjenu stranci zastupanjem. za sve preduzete i buduce radnje. Osnovna podjela je na radnje : 1. otkazom Opozivom prestaje punomocje po volji punomocnika. 2. Suda . cija se cijena odredjuje advokatskom tarifom. pri cemu njegov odnos prema stranci ne prestaje. spoljasnji ( punomocnika prema sudu i 3 licima) unutrasnji odnos – punomocnik je duzan da zastupanje vrsi savjesno. Ukoliko ih preduzima bez punomocja u uvjerenju da ga uvijek moze dobiti ili se neuredno opunomocuje . Npr jedan od njih ne moze otkloniti dejstvo neopozive radnje koju je drugi preduzeo. 3. Kako prestaje punomocje? Okoncanjem parnice. U postupku po zalbi u nedostatku neurednog punomocja . Stranka Prema sadrzaju dijele se na : radnje pripremanja i radnje odlucivanja Prema formi na : Pisane i usmene. nekvalifikovan punomocnik nije ovlascen da preduzima neposredne radnje ako nisu naznacene u punomocju. 2. Medjutim ako uz punomocnika i stranka preduzima radnje valjana je ona koju stranka preduzme. odnosima koji se zasnivaju punomocjem punomocjem se zasnivaju dvostruki odnosi : 1. unutrasnji (izmedju punomocnika i stranke) i 2. prama funkciji : ofanzivne i defanzivne Parnicna radnja je osnovni i polazni pojam GPP-a na kome se gradi ukupnost postupka i kao takav se ne definise Prema logickim pravilima definicija mora biti : 1. Ne smije biti izrecena u negativnom obliku. Spoljni odnos – punomocje je odredjeno radnjama. Ima pravo na naknadu i nagradu. 2. njegovim trajanjem i prestankom. On moze bez posebnog ovlascenja strranke prenijeti parnicno punomocje na drugog (supstituta) . Zatim kvalifikovani ima pravo na naknadu i nagradu dok nekvalifik. ali moze prestati i prije okoncanja pranice: 1. drzeci se uputstava stranke. Za slucaj otkaza punomocnik je duzan jos neko vrijeme preduzimati radnje da ne bi doslo do nastupanja stetnih posledica za stranku. dolazi do ukidanja presude i vracanja na ponovni postupak. Primjerena. Punomocnikove radnje imaju dejstva samo ako ih preduzima na osnovu urednog punomocja ( to je procesna pretpostavka). ali ne duze od 15 dana.pravu negotium gestor) radnje preduzete na osnovu neurednog punomocja predstavljaju bitnu povredu postupka. 4. Treba da bude pregledna i sazeta Razlika izmedju izjave volje(pojam materijalnog prava) i parnicne radnje(pojam procesnog prava) .

One od neposrednog znacaja Posredne radnje su one koje se preduzimaju u cilju donosenja odluke odredjene sadrzine. Izjava o mirovanju postupka.. koju tuzeni moze opozvati do zakljucenja gl. U toj formi se uglavnom preduzimaju radnje van rocista. Tvrdnje (cinjenicne i pravne) . Povlacenje tuzbe. Za punovaznost radnje potrebno je da je lice koje je preduzelo ima: stranacku sposobnost .organom ne pobijaju se zbog prevare. moze . za koje traze da se utvrde u toku rasprave. To su : 1. postulacionu sposobnost( koje ako nema onda uredno zastupanje dok se za punovaznost izjave volje trazi pravna i poslovna sposobnost) Radnje ne djeluju uslovno i na rok za razliku od izjave volje. odgovor na tuzbu. 4. Mnoge se radnje mogu preduzimati i u jednoj i u dr.) Pripremni podnesci su oni kojima stranke ukazuju na cinjenice mimo onih u tuzbi. prestaje. a moze traziti odlaganje rocista. Druga strana se moze odmah izjasniti o navodima iz podneska.formi. razvoja. Npr. kojom se stavljaju neki stvarni ili procesni predlozi ( tuzba. Znacajna je podjela parnice na : 1. 2. 2. razvoja ili okoncavanja parnice. Poravnanje. a ponekad i okoncanju spora. On se drugoj stranci najcesce urucuje na rocistu. jer stranka cinjenice koje je ukazala i dokaze koje je ponudila.rasprave odn donosenja presude. kada je u pitanju materijalno pravni posao. Radnje se daju pred sudom kao drz. mijenja se i ukida materijalno pravni posao(odnos) Dalja razlika je u subjektivnim predpostavkama predvidjenim za punovaznost radnji u odnosu na one za punovaznost izjave volje. Sadrzina pripremnog podneska se ne moze zaobici. pravni lijek. Priznanje tuzbenog zahtjeva. Odricanje tuzbenog zahtjeva. odgovor na pravni lijek. Neposredne radnje su neopozive. neke tuzeni dok kod poravnanja se sticu ponasanja oboje.tuzba se redovno preduzima podneskom ali se moze dati i usmeno na zapisnik. Ugovori sa procesno pravnim dejstvom kao sto su oni o mjesnoj nadleznosti nisu parnicne radnje sve dok se podneskom ne stavi do znanja sudu i tada su to jednostrano parnicne radnje. izuzetno jednostranom izjavom volje (testament) PARNIČNE RADNjE STRANAKA Stranke preduzimaju parnicne radnje radi zasnivanja. prinude i zablude za razliku od izjave volje Stranka je po samom zakonu ovlascena da trazi ponavljanje postupka ali ne i ponistaj pojedine radnje kao sto se to moze traziti kod izjave volje.. 2. Tuzba i zalba tretiraju se kao neposredne parnicne radnje. Odredjujuci podnesak je ona pismena radnja stranaka. parnicnu sposobnost. Oznacenje dokaznog sredstava cinjenica. i okoncavanja postupka. Podnesci se dijele na odredjujuce. izuzev radnje priznanja tuzbenog zahtjeva. One od posrednog znacaja. stvaraju jednu novu procesnu situaciju koja najcesce vodi okoncanju postupka. Neke preduzima tuzilac. 3. 6. pripremne i ostale. Za razliku od nje izjavom volje nastaje. Dok materijalno pravni posao nastaje saglasnoscu volja . To su : predlozi (stvarni i procesni) . One se mogu preduzimati tokom cijelog postupka i uvijek su opozive bez navodjenja razloga Neposredne radnje su one koje kad se preduzimaju. PODNESCI To je pismeni oblik parnicne radnje stranaka. Odricanje i odustajanje od pravnog lijeka. 3. Radnje se preduzimaju u svrhu pokretanja. 5.Parnicna radnja podrazumijeva djelovanje odredjenih subjekta u postupku odn spoljno ponasanje koje slijedi iz norme. Prema u kojoj se formi preduzimaju radnje stranaka se dijele na: pismene (preduzimaju se podnescima-pismena na kojima su radnje saopstene) i usmene (preduzimaju se neposredno na raspravi).

Prelazenje preko onoga sto je u pripremnom podnesku bez objasnjenja suda.npr pismeno kojim se sudu saopstava adresa svjedoka. zanimanje. nekad tuziocevo trazenje.prezentirati po zalbi drugostepenom sudu a ovaj ih je duzan uzeti na razmatranje.zastupnika i punomocnika ako same ne preduzimaju radnje. nekad sadrzi pismeno koje sadrzi procesnu radnju. Ako se podneskom stavlja neki predlog. promjena adrese stranke ili opoziv punomocja itd SADRŽINA PODNESKA Podnesak sadrzi: 1. predaju se u dovoljnom broju i za sud i za suprotnu stranku. Urednost podneska je opsta procesna predpostavka. PARNIČNE RADNjE SUDA To su: Radnje upravljanja postupkom . U teoriji imamo dva shvatanja : Materijalno pravni (tuzba se objasnjava kao tuzbeni zahtjev) Formalno pravni (pod tuzbom se podrazumijeva parnicna radnja) Kao radnja tuzba je akt procesne inicijative. I u tom slucaju kao dan predaje smatrace se dan kad je prvi put predan. Radnje dostavljanja . Ostali podnesci. Radnje izvodjenja dokaza (dokazivanje) Radnje vodjenja zapisnika. Potrebno je da je sadrzaj podneska razumljiv. odlucivanja Za valjanost ovih radnji treba da su ispunjenje predpostavke o nadleznosti i da su preduzete u propisanom obliku i nepristrasno. predstavlja povredu koja vodi ukidanju zalbe a time i odugovlacenju postupka. Pismeno koje predstavlja tuzbu uvijek je dvostruko adresovano: na sud i drugu stranku. Neuredan podnesak stranka mora ispraviti i popuniti u roku koji joj je ostavljen od suda (8dana). Oznacenje njihovih zak. Defanzivne. za koje treba ponuditi dokaze.oni kojima se tuzeni brani i koje preduzima da bi odbio tuzbeni zahtjev. U protivnom smatrace se da je podnesak povucen. Radnje vijecanja. glasanja. prebivaliste odn boraviste) . Neke druge podjele parnicnih radnji stranaka. VRSTE TUŽBI Tuzbe na cinidbu (kondemnatorne) . Oznacenje stranaka (ime i prezime. a nekad tuzbeni zahtjev. Oznacenje suda. onda se moraju navesti i cinjenice na kojima se taj predlog zasniva. 2. 3. Ofanzivne – one na kojima tuzilac zasniva tuzbu i one koje iznosi radi obezvredjivanja prigovora tuzenog.akt koji vodi postupak. TUŽBI I NjENOM PODNOŠENJU Ne upotrebljava se uvijek u istom smislu.

Tako se najcesce podnosi protivtuzba. Stranka usmeno saopstava sustinu spora. u njegovu korist. jer je on sadrzan u radnji. imenu. zanimanju. Ona se moze podnijeti i na zapisnik kod suda. koja se moze sastojati u vrsenju. tvrdnje i dokaze. Kod ovih tuzbi ne treba posebno isticati pravni interes. Procesno pravni zahtjev. a sud uzimajuci to na zapisnik ispisuje tuzbu. TUŽBA KAO PODNESAK Kao podnesak ona sadrzi: Oznacenje suda Oznacenje stranaka po prezimenu. Nas ZPP ne govori o tuzbenom predlogu TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU (kondemnatorna) To su trazenja tuzioca da se tuzeni obaveze na odredjenu radnju. tako i sadrzinom. Treba razlikovati zahtjev kao procesno pravni pojam od materijalno pravnog zahtjeva.osnovu potrebno je i da je tuzbeni zahtjev potpuno odredjen. kada se tuzbeni zahtjev usvoji pravosnaznom odlukom. njenog zastupnika ili punomocnika PREDMET SPORA (PETITUM) Predmet spora ili tuzbeni zahtjev je tuziocevo trazenje u pogledu glavne i sporednih stvari. Pod materijalno pravnim zahtjevom – podrazumijeva se pravo na cinidbu po tuzbenom ili nekom dr. koje ce znaciti njegovo pravo. Cinidba se moze sastojati i u necinjenju npr tuzba da se zabrani sadasnje i buduce uznemiravanje i smetanje. kako po obimu.stvari tako i u pogledu sporednih potrazivanja Predlog tuzioca kako treba da glasi odluka suda Oznacenje priloga i njihov broj.Tuzbe za preobrazaj ( konstitutivne) Tuzbe za utvrdjivanje ( deklarativne) PODNOŠENjE TUŽBE Podnosi se u okviru odredjujuceg podneska. kako u pogledu gl. TUŽBENI PRIJEDLOG To je dio podneska u kome je tuzilac formulisao kako treba da glasi izreka presude. . ne vrsenju. One su u praksi najcesce. kao i da li se podnose u izvorniku ili prepisu Potpis same stranke. koja slijedi iz predmeta spora. Razlika proizilazi iz njihovih definicija. u protivnom tuzba je neuredna. propustanju ili trpljenju. boravistu i polozaju u parnici. i oznacenju njihovih zastupnika i punomocnika Tuzbeni zahtjev.podrazumijeva tuziocevo trazenje ili tvrdjenje .

tj. Preobrazajne tuzbe se razvrstavaju na one: koje idu za prestankom pravnog odnosa npr tuzba za razvod koje idu za promejenom procesne situacije npr tuzba za proglasenje vaznosti ugovora o izabranom sudu koje idu za izmjenom pravnog odnosa npr tuzba kojom dijete trazi povecanje iznosa izdrzavanja DOSTAVLjANjE Dostavljanje je radnja su koja se sastoji u predaju strankama I ucesnicima u postupku odgovarajuceg pismena. Podnosenjem ove tuzbe tuzilac je duzan da ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa (poseban interes tuzioca). Pravni interes nije potrebno posebno isticati. jer je on sadrzan u preobrazaju. Isticanje pravnog interesa ima karaktar procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna tokom cijelog postupka. Sudski akt kojim se ukazuje da su nastupile sve pretpostavke za promjenu prava ili pravnog stanja. Nasljedinci treba da pokazu da je tuzba bila osnovana.Takav nacin predvidjen je u tri slucaja:ako sud postavi predmetno zastupanja tuzenom cije je boraviste . Nepostovanje utvrdjenog odnosa u presudi po dekl. jer je prethodno odredjen tuzbom ostavioca. a ona brise sve razlike.UTVRĐUJUDA TUŽBA (deklarativna) Ovom tuzbom tuzilac trazi da se utvrdi da postoji odn da je postojao neki odnos ili pravo. novog odnosa ili prava.tuzbi vodi novoj parnici.deklarativna se razlikuje od kondemnatorne po tome sto: deklarativna vodi presudi koja sadrzi naredbu cije se izvrsenje moze obezbijediti posredstvom prinude u izvrsnom postupku. Izuzetno dostavljanje se moze uciniti I oglasavanjem preko sudske table I u sluzbenom listu. Utvrdjivanje odnosa koji vise ne postoji. Ovim tuzbama stite se tzv preobrazajna prava (prava za ciju promjenu nije dovoljna volja subjekata. U teoriji su mnogo sporne zato ih ZPP ne predvidja posebno. dok po deklarativnoj to nije nikada. Dostavljanje se vrsi neposredno I preko dostavne sluzbe suda. Nasljednici ne ukazuju na pravni interes jer se on u tim situacijama pretpostavlja. da bi se u sadasnjosti ostvarilo pravo na porodicnu penziju. Tj odlukom se konstatuje da su ispunjeni uslovi za promjenu u pravu odn pravnom stanju. Da bi dostavljanje proizvelo pravno dejstvo potrebno je:da je izvrseno na nacin predvidjen zakonom. Presuda po kondemnatornoj tuzbi je izvrsni naslov. samo ako se njegovo ranije postojanje moze vezati za neko pravo u sadasnjosti npr kada se tuzbom utvrdjuje da je brak postojao . vec takva promjena nastupa pravosnaznom presudom). RAZLIKA U ODNOSU NA TUŽBU NA ČINIDBU tj. Tvrdnjom da je svaka odluka deklarisanje prava izvrsena je generalizacija. TUŽBA ZA PREOBRAŽAJ (KONSTITUTIVNA) To su tuzbe koje idu za uspostavljanjem novog stanja. Neki teoreticari smatraju da i njih treba smatrati utvrdjujucim. moze biti predmet tuzbe.da je dostava ucinjena na vrijeme I da je adresant mogao biti upoznat sa sadrzajem poneska (a ne mora). sada i po tuzbi na cinidbu (kondemnatornoj). Zato je presuda na utvrdjenje (deklarativna) i izdejstvovana.

Dostava se dokazuje dostavnicom-pismenom ispravom koja je po formi unaprije pripremljena.Pocinje izlaganjem tuzbe od strane tuzioca. Kako se odlucuje o prigovoru prebijanja prigovoru prebijanja odlucuje se uz odluku o glavnoj stvari iz tuzbe kojom se usvaja zahtjev iz tuzbe u cjelini ili djelimicno.a nije odgovorio na tuzbu a uredno je pozvan. Kad se tuzeni brani osporavanjem moze:oporavati istinitost cinjenice ili cinjenica na kojima tuzilac zasniva svoj zahtjev.Prije toga utvrdjuje da li su stranke uredno pozvane.jer prebijanja nema ako se tuzba ne pokaze osnovanom.pa tuzeni moze odgovoriti na tuzbu I posto ovaj protekne. Prigovor prebijanja Je odbrambeno sredstvo tuzenoga kojim se ovaj koristi kada prema tuziocu istice svoje potrazivanje koje jeiste vrste kao I ono iz tuzbe I koje u vrijeme isticanja mora biti dospjelo.da isprave donese I pokaze na rocistu. Kako se postupa kad se istakne vise prigovora U istoj parnici moze sistaci vise prigovora. Pripremno rociste ostvara predsjednik vijeca.tuzilac moze povuci tuzbu samo uz njegov pristanak.Takvu obavezu moze naloziti u odnosu na predmete koje treba razgledati ako su pogodni za donosenje u sud.Svode se na:osporavanje dopustenosti tuzbe.Pozivaju se stranke. . Prebijanje se raspravlja na zahtjev I tek kad se u toku rasprave sud uvjeri u osnovanost tuzbe.ako zahtjev dokazuje ispravama koje se kod njega nalaze. Materijalno-pravni prigovori se dijele na:dilatorne I peremptorne. Okonacanjem pripremnog rocista ucinjeno je sve da se nastavi sa postupkom a dalje preko rocista za glavnu raspravu. Od trenutnka dostavljanja tuzbe tuzeni se ponasa na jedan od sledecih nacina:priznajetuzbeni zahtjev. Odbranu cine seprocesne radnje I aktivnosti preduzete u svrhu suprostavljanja tuzbi I tuzbenom zahtjevu.a peremtorni da cinidbu uskrate trajno. Pripremno rociste vodisudija pojedinac. ODBRANA TUŽENOG.odricanjem od tuzbenog zahtjeva I povlacenjem tuzbe.Prigovorom se inace zasniva litispendencija.Dalji red sud odredjuje po sopstvenom nahodjenju.za tuzenog koji nema punomocnika u CG I nalazi se u inostranstvu. Od trenutka kad se tuzeni upusti u odbranu. U sledecim slucajevima se moze odluciti na pripremnom rocistu:donosenje presude na osnovu priznanja.Pripremno rociste pocinje kad su obje stran prisutne.U pripremi ovog rocista je blagovremeno trazenje od tuzioca.okoncanje postupka poravnanjem. PRIPREMNO ROČIŠTE.Ako rocistu ne pristupi tuzeni.Prethodno tuzenom valja dostaviti tuzbu (najkasnije 8 dana prije rocista).Svaki naknadno ukljucen prigovor ne ovdi njegovom utvrdjivanju ako je prethodni dovoljan za odbijanje tuzbe.Dilatorni privremeno sprecavaju nastupanje. Ako se trazi odgovor na tuzbu.tuzenom se mora odrediti rok za njegovo podnosenje.Prigovor se moze istaci za vrijeme trajanja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.uzdrzava se od preduzimanja bilo kakve radnje I upusta se u odbranu.nepoznato I nema punomocnika.onda je to situacija koja se razrjesava presudom na osnovu izostanka.Isticanjem materijalno-pravnih prigovora-ovlascenje jednog lica da se isticanjem okolnosti suprostavi ostvarivanju tudjih subjektivnih prava.Osporavati osnovanost tuzbenog zahtjeva-negacija pravnog odnosa iz tuzbe.osporavanje tuzbenog zahtjeva itd.Tada sud polazi prvo od onih koji vode odbijanju tuzbenog zahtjeva I dalje redom.kada stranka promjeni adresu a o tome ne obavijesti sud.Rok je sudski I nije prekluzivan. Rociste se odrzava u cilju pripremanja glavne rasprave.

Suparnicarstvo se ne moze zasnovati nalogom suda. Fakultativnim rocistima se cijene ona rocista koja sud zakazuje kad se opredijeli da je o nekom procesnom pitanju cjelishodno raspravljati na posebnom rocistu I mimo onog koje je zakazano povodom predmeta spora.Stoga se kaze da prigovor dijeli sudbinu tuzbe.Rocista zakazuju sudovi. suparnicarstvo bi mogli odrediti i kao mnozinu odnosa kojih ima koliko i procesnih subjekata.Zakonski rokovi sup o pravilu prekluzivni. roku Rok je vremenski razmak odredjen za preduzimanje radnji u postupku. Ako je ta mnozina na strani tuzioca radi se o aktivnom suparnicarstvu.preciznije na mjestu uvidjaja.dok se odloznim rokom podrazumijeva onaj rok cijim protekom nastaje pravna mogucnost vrsenja nekog subjektivnog prava.U teoriji se rocista dijele na:obavezna I fakultativna.nezavisno od volje ucesnika postupka.uprkos da je istekao zakonski rok. S obzirom na moment od kojeg se racunaju razlikujemo ih na:subjektivne I objektivne. Rok je odlozan ako je radnja preduzeta prije nego je rok istekao.Raskidni (terminus ex quo) I odlozeni (terminus ad quem). MNOŽINA SUBJEKATA SUPARNIČARSTVO . jer je ona u volji stranaka( fakultativna) ali ipak nastaje pod uslovima koje zakon odredjuje.kao npr:rok za zalbu Sudske rokove odredjuje sud svojom odlukom I ti rokovi nijesu prekluzivni. ROČIŠTE Rociste je vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka.U procesnim pravima vrijeme je u njegovim izrazima:u roku I rocistu.Izuzetno to moze biti I van suda.Trajanje roka je odredjeno ili po zakonu ili po odluci suda. U materijalnim pravima rokovi se razlikuju I drugacije.Za slucaj povlacenja I odricanja od tuzbe po prigovoru se ne mzoe nastaviti postupak ukoliko ga tuzeni ne uoblici prije povlacenja u protivtuzbu. dok je pasivno kada je ta mnozina na strani tuzenog. Raskidni rok je onaj rok cijim protekom pravni posao proizvodi pravno dejstvo. Obaveznim rocistem se cijeni rociste za glavnu raspravu I rociste za raspravljanje o predlogu za povracaj u predjasnje stanje.Za razliku prekluzivni rokovosi su neproduzivi.Mjesto preduzimanja radnji na rocistu je redovno u prostorijama suda.onda je rijec o zakonskim rokovima.Ako je trajanje roka odredjeno zakonom.na mjestu gdje se dogadjaj dogodio.ako je podnesak za slucaj pogresne pravne pouke podnesen u roku za pouke.litis consortium Postoji kada se u parnici u istoj stranackoj ulozi pojavljuje vise procesnih subjekata. VRIJEME PARNIČNIH RADNjI Vrijeme je cinjenica koja nastupa sama po sebi. Zakon ne propisuje obavezu suparnicarastva.Odlozan je rok.Ovi rokovi mogu biti produzivani.Ostali su sudski I trajanje se odredjuje sudskom odlukom. Sa aspekta teorije o parnici kao odnosu. .

njeno dejstvo se onda odnosi i na one koji je nisu preuzeli. U slucaju jedinstvenog suparnicarstva suparnicari se cijene kao jedna stranka. Prisutni priznaju tuzbeni zahtjev a prema odsutnim se moze donijeti presuda na osnovu izostanka a na predlog tuzioca. naravno ukoliko je ona povoljnija od nepreduzete. simislis factum OBIČNO I JEDINSTVENO SUPARNIČARSTVO Obicno suparnicarstvo postoji ako u parnici svaki suparnik ima polozaj stranke. Ako do njega dolazi pristupanjem novog tuzioca. prema njemu vise lica mogu jednom tuzbom tuziti odn biti tuzeni: ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odn obaveze proisticu od istog cinjenicnog i pravnog osnova ako su predmet spora zahtjevi odn obaveze iste vrste koje se zasnivaju na istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu i ako postoji mjesna i stvarna nadleznost istog suda za isti zahtjev i za svakog tuzenog posebni se utvrdjuju ZPP om ili dr zakonom. Tada treba uzeti onu radnju koja je za sve suparnicare najpovoljnija. dok neki to ne ucine. Prema pravnom dogadjaju ili zajednici. . rijec je o naknadnom suparnicarstvu. posto je za slucaj priznanja to nemoguce. a drugi su je preuzeli. prava ili obaveze nisu zajednicki ali su iste vrste i zasnovani na istovrsnom cinjenicnom pravnom osnovu . Uslove razlikujemo na : opste i posebne. Npr uzmimo da se neki suparnicari sa tuzene strane odazovu pripremnom rocistu. Poseban problem nastaje kada suparniari preduzimaju razlicite radnje odn one koje se ne slazu. idem factum Formalno (nepravo) suparnicarstvo postoji kada predmet spora. Kako se posljedice propustanja mogu odkloniti predlogom za povracaj u predjasnje stanje. spajanjem parnica ili stupanjem nasljednika na mjesto umrle stranke. Pretpostavke moraju postojati prema svakom suparnicaru. Opste utvrdjuje ZPP. suparnicarstvo se dijeli na : formalno i materijalno Materijalno pravno suparnicarstvo – postoji kada je vise lica u odnosu na predmet spora u pravnoj zajednici ili se njihova prava zasnivaju na istom pravnom ili cinjenicnom osnovu. prosirenjem tuzbe na novog tuzenog. Jedinstveno suparnicarstvo imamo ako je odnos medju suparnicarima takav da spor valja rijesiti na jednak nacin prema svakom od njih. tako da njegove radnje i propustanja ne koriste drugim suparnicarima. radnja propustanja je povoljnija. PROBLEM POVOLjNE RADNjE To je fakticki problem koji se cijeni prema svakom konkretnom slucaju. Stoga ako pojedini suparnicari propuste parnicnu radnju. a spor je takav da iz prirode pravnog odnosa slijedi da ga treba rijesiti jedinstveno. U ZPP se to cini kada je u pitanju supsidijarno suparnistvo ili za slucaj glavnog mijesanja kada se suparnicarstvo zasniva tuzbom onda ga nazivamo predhodnim. similis isus. Npr suparnicarstvo koje se zasniva po tuzbi suvlasnika idem ius. Problem se svodi na pitanje koja je radnja povoljnija : priznanje ili propustanje.USLOVI ZA ZASNIVANjE SUPARNIČARSTVA Suparnicarska parnica je dopustena kada su prema svakom suparnicaru ispunjene opste pretpostavke i kada su ispunjeni svi uslovi od kojih zavisi mogucnost zasnivanja suparnicarstva. ako su za to ispunjeni uslovi iz zakona.

Ovdje se na istoj strani mogu naci razliciti ucesnici koje ne vezuju zajednicki interesi. Do mnozine odnosa a time i zahtjeva se dolazi i spajanjem vise parnica koje su u toku pred istim sudom . kada odluka o sporu utice neposredno ili posredno na njegove pravne odnose prema stranci uz koju se mijesa tj taj interes se sastoji najcesce u tome sto u slucaju da stranka uz koju se umijesac mijesa. ali ne i na odnos medju njima. mnozina zahtjeva. MNOŽINA TUŽBENIH ZAHTJEVA Tuzilac moze istom tuzbom istaci vise zahtjeva. sto radja za stranku pravo prema umijesacu njegova umjesaca. Presuda po tuzbi 3lica dejstvuje prema svakom od tuzenih. pa i u potonjoj parnici koju stranka poslije neuspjeha pokrece protiv njega. Do njega dolazi ako su novom tuzbom obuhvaceni svi parnicari kako sa aktivne tako i sa pasivne strane. Taj odnos se razjesva u postupku prema prvobitnoj tuzbi. Sporedno mijesanje – sporedni mijesalac je lice koje se pod uslovima predvidjenim zakonom. Rasprava po predhodnoj tuzbi i tuzbi 3 lica se cini u spojenoj parnici gdje je odluka jedinstvena. Ovdje se mijesanje preplice sa suparnicarstvom. Umijesac mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku njegova mijesanja. pridruzuje jednoj od stranaka.Sudija prihvata onu ranju koja je povoljnija da predlog presude suparnicara dovede do uspjeha. osigura uspjeh. Takvo mijesanje imamo kada 3lice isticuci neko stvarno pravo na predmetu spora ustaje posebnom tuzbom protiv dosadasnjih stranaka. izgubi spor. Na tu mogucnost ga opredjeljuju razlozi cjelishodnosti i ekonomicnosti. Umijesac ne moze biti obavezan odlukom. Postoje i misljenja da usljed preduzimanja razlicitih radnji od strane jedinstvenih suparnicara. U ovom postupku sa vise zahtjeva donosi se jedinstvena odluka. moze presudom koji vodi taj postupak tuziti obje stranke jednom tuzbom. On ima pravni interes za mijesanje. Glavno mijesanje – lice koje u cjelini ili djelimicno trazi stvari ili pravo o kome vec tece parnica medju drugim licima. a onda i mogucnost novog spora. ona prema njemu ima intervencijsko dejstvo. Npr ako su suvlasnici tuzeni suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvrdjivanje suzbenosti prolaza ili u sporu za ponistaj braka po tuzbi javnog tuzioca . Za ovu tuzbu odredjena je stvarna nadleznost po predhodnom postupku – nadlezan je prvostepeni sud u tekucoj parnici. UČEŠDE TREDIH LICA U PARNICI – ne uči se! Parica se redovno odvija izmedju tuzioca i tuzenog. U slucaju kada se trece lice koje ima pravni interes pridruzi stranci u zelji da joj pomogne. On je ovlascen da preduzima predloge i dr parnicne radnje u rokovima u kojima bi ih mogla preduzimati stranka kojoj se pridruzio a imaju dejstva ako nisu u suprotnosti sa radnjama koje je sama stranka preduzela. Tada treba prekinuti sa prvobitnom parnicom sve dok se ne rijesi po tuzbi 3 lica. NUŽNO SUPRANIČARSTVO To je poseban oblik jedinstvenog suparnicarstva. sud treba da cijeni kao da nije preduzeta nikakva. pretpostavlja i mnozinu odnosa.sluzi mu u parnici koju ce voditi. to pridruzivanje se oznacava kao sporedna intervenicija odn mijesanje. bracni drugovi su suparnicari na pasivnoj strani. On moze stupiti u parnicu u svako doba trajanja postupka. Ako je parnica odnos. Novom tuzbom 3 lica zasniva se suparnicarstvo(mnozina subjekata) na pasivnoj strani i glavno mijesanje. To ne znaci da se ne moze raspravljati odvojeno. Ono je ovlasceno na tu mogucnost sve dok se predhodni postupak pravosnazno ne okonca.

. ZOO poznaje i obligatio fakultativas. Tako kad se zastita za povrijedjeno pravo trazi izvrsenjem ove ili one cinidbe. Rjedje dolazi do spajanja kada su osnovi razliciti. Djelimicna presuda poredstavlja pogodnost u kumulativnom spajanju jer dolazi do izvjesnosti pojedinih zahtjeva prije nego sto se postupak okonca. Subjektivno OBJEKTIVNO PREINAČENjE to je promjena istovjetnosti zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva uz postojeci i povecenjem postojeceg zahtjeva. I za takva spajanja potrebno je da je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva. Spajanjem vise parnica uvodi se zajednicki postupak za njih. I suparnicarstvom (subjektivan kumulacija) moze da nastane objektivna kumulacija. Svako povecanje tuzbenog zahtjeva se smatra preinarcenjem Dok smanjenje tuzbenog zahtjeva iako znaci promjenu tuzbenog zahtjeva nije preinarcenje jer se cijeni da se tuzilac za umanjenje odrekao tuzbenog zahtjeva. Eventualno spajanje – tuzbeni zahtjevi su postavljeni u eventualnom odnosu tako da sud raspravlja i odlucuje o drugom odn narednom kada se prvi odn predhodni pokaze neosnovanim. To su obaveze kod kojih se duguje samo jedan predmet. Nije preinarcenje promjena ponudjenih dokaza kao ni promjena pravnog osnova. Svaka promjena tuz. Po jednim teoreticarima eventualni zahtjev znaci eventualnu tuzbu. 2.Kad se istom tuzbom postavlja vise zahtjeva oni se postavljaju: kumulativno ili eventualno. ako se prvi odn prethodni zahtjev pokaze neosnovanim. radi se o alternativnom spajanju koga nas ZPP ne poznaje Umjesto alternativnog spajanja u ZPP-u se govori o trazenju na alternativnu cinidbu. Zahtjevi se postavljaju u eventualnom odnosu ako izmedju njih postoji veza i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za sve zahtjeve Na ovaj nacin tuzilac izbjegava novu parnicu. Do preinarcenja povecanjem tuzbenog zahtjeva dolazi utvrdjivanjem novih cinjenica. ali se duznik moze osloboditi ako umjesto njega da drugi odredjeni predmet.zahtjevu ne moze se odluciti djelimicnom presudom Alternativno spajanje – ako bi zahtjevi u tuzbi bili postavljeni u relaciji sveznika „ili“. Razlikuju se 2 vrste preinarcenje: 1. Objektivno. Nasa teorija i to vidi kao ovlascenje na alternativno trazenje. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji kad ase umjesto prvobitnog postavi novi ili kada dodje do promjene osnova Isticanje drugog ili drugih zahtjeva uz postojece je moguce ako su u toku postupka takvi zahtjevi dospjeli i ako proisticu iz dogadjaja. Smanjenje nije preinarcenje. Od donosenja ZOO kod nas je moguce alternativno spajanje. U praksi se najcesce spaja postupak po tuzbi i protivtuzbi. po drugima – uslovnu litispendenciju event. U ovome je naglasena ekonomicnost i svrsishodnost a i tuzilac vremenski prije obezbjedjuje zastitu. PREINAČENjE TUŽBE U preinarcenju su neke promjene tuzbenog zahtjeva ili promjene tuzenog. Kumulativno spajanje – kumulativno su postavljeni zahtjevi kako su istom tuzbom istaknuti kao prost zbir zahtjeva istom tuzbom se moze istaci vise zahtjeva ako su povezani istim cinjenicama i pravnim osnovom. ako je isti sud stvarno nadlezan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Teorija pominje i alternativno.zahtjeva nije preinarcenje.

(naravno ako je usvojeno preinarcenje) Resenje kojim se ne dopusta preinarcenje tuzilac moze napadati posebnom zalbom. da sud u konkretnoj parnici odluci o osnovanosti tuzioceva trazenja. POSTUPAK PREINAČENjA Tuzba se moze preinarciti od dostavljanja sudu do zakljucenja glavne rasprave. tj tuzilac odustaje od konkretnog postupanja suda. on se moze protiviti povlacenju u roku od 15dana od prijema obavjestenja da je ta radnja preduzeta. sto mu ne bi odgovaralo ako je uvjeren da mu krajnji ishod parnice obecava dobijanje tuzbenog zahtjeva. nadleznom sudu. kakva je ona u tom trenutku uz pristanak dosadasnjeg tuzenoga. Odlucuje se u formi resenja protiv koga nije dozvoljena posebna zalba. POVLAČENjE TUŽBE To je jednostavna radnja tuzioca kojom izjavljuje da odustaje od trazenja zastite. Ukoliko njegov pristanak izostane. nego i prvobitno tuzenoga. kojim se gasi sama parnica Povlacenjem tuzbe ne nastupa prekid zastarjelosti potrazivanja Tuzba se moze povuci do zakljucenja gl. U suprotnom smatrace se da je pristao na povlacenje. cijim izlaskom se smatra kao da je tuzba povucena prema njemu. Moguce je i djelimicno povlacenje. onda sud kome je prvobitna tuzba dostavljena dostavlja tuzbu sa spisima. koje se moze i precutno manifestovati. jer on i ne zna za tuzbu. sto je u skladu sa smanjenjem tuzbenog zahtjeva. Do povlacenja dolazi i kada se postojeci zahtjev zamijeni novim Ako se tuzeni upusti u raspravu ovlascen je protiviti se povlacenju Tuzioceva izjava o povlacenju daje se usmeno na rocistu ili podneskom. Nepristanak lica koje treba da stupi na mjesto tuzenoga povlaci odbijanje subjektivnog preinarcenja.lice. kada bi svaku novu parnicu povodom istog spora mogao odbiti prigovorom presudjene stvari. Ako je tuzba povucena na rocistu u odlustnosti tuzenoga. . Ovo se prije svega odnosi na objektivno preinarcenje. Povlacenjem se ne gasi povrijedjeno subjektivno pravo. ako mu je prije toga dostavljena tuzba Promjena tuzenoga prije litispendencije. ne pretpostavlja pristanak prvobitno tuzenoga. do koje dolazi izjavom tuzioca da umjesto dosadasnjeg tuzenoga tuzi dr. cini se bez pristanka tuzenoga. Protiv takvog resenja dopustena je posebna zalba. Ona se moze povuci i u vrijeme mirovanja postupka. Preinarcenje u fazi od dostavljanja tuzbe sudu do njenog dostavljanja tuzenom.rasprave u prvostepenom postupku. o preinarcenju ce odluciti sud. Pristanak lica koje stupa na mjesto tuzenoga.SUBJEKTIVNO PREINAČENjE (promjena tuženog) To je promjena tuzenog. Od dostavljanja tuzbe tuzenom trazi se njegov pristanak. Na takvo postupanje tuzilac je ovlascen do okoncanja prvostepenog postupka Za subjektivno preinarcenje prema ZPPu potreban je pristanak ne samo lica koje treba da stupi u parnicu na mjesto dosadasnjeg tuzenoga. a moze i na zapisnik kod suda Ako preinarcenjem dolazi do promjene stvarne nadleznosti. Preinarcenje se moze traziti podneskom. trazi se iz razloga sto stupanjem treba primiti parnicu.

ISTOVJETNOST TUŽBENIH ZAHTJEVA – ne uči se POVRADAJ U PREĐAŠNjE STANjE Povracaj u predjasnje stanje je opsta procesna ustanova cija je svrha da strancu omoguci da naknadno preduzme parnnicnu radnju koje je neskrivljeno propustila da preduzme . Kompenzaciona Koneksna protivtuzba Je takva tuzba na koju je tuzeni ovlascen kad izmedju zahtjeva iz tuzbe i protivtuzbe postoji izvjesna veza. jer povucena tuzba ima za posljedicu neodlucivanje o prigovoru za razliku od toga povucena tuzba pretpostavlja nastavljanje po protivtuzbi.razlika. Zakon poznaje i pretpostavljenao povlacenje – ako nijedna od stranaka ne trazi da se umirovljeni postupak nastavi. te da je tuzba tuzioca zbog toga neosnovana Tj kada se tuzeni brani prejudicijelnom protivtuzbom. posto se koristi protiv tuziocevog napada. ona je uvijek konkemnatorna. Ona je samostalna tuzba. i da se tako brani od tuziocevog trazenja Umjesto ovakvom protivtuzbom. tada tuzeni trazi i da mu se dosudi razlika Slicne efekte moze postici i kompenzacionim prigovorom tada prebijanje do potrazivanja iz tuzbe. izuzev ako je povlacenje uslijedilo odmah posle ispunjenja zahtjeva od strane tuzenog. tuzeni se moze braniti i isticanjem prigovora. VRSTE PROTIVTUŽBE Koneksna. sem kada je potrazivanje iz protivtuzbe vece. Ovom tuzbom se tuzeni koristi kada istice prema tuziocu svoje potrazivanje koje mora biti istorodno sa onim iz tuzbe i da je dospjelo Tuzeni ne osporava osnov tuziocevog potrazivanja vec trazi prebijanje do iznosa tog potrazivanja.protivtuzbe. Prejudicijelna. i tako treba da je postavljena da oba zahtjeva (i iz tuzbei iz protivtuzbe) izviru iz dogadjaja odn pravnog odnosa. u pranici koju je tuzilac ranije pokrenuo. To je jedna od razlika u odbrani putem prigovora i kompenzaci. a tuzeni tuzilac. ima i dr. kao samostalnoj tuzbi.Tuzilac koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadokanditi parnicne troskove. njegova su nastojanja da zahjev iz tuzbe dovede u vezu sa tvrdnjom iz protivtuzbe. Ovo je tuzba deklarativnog karaktera jer ide za utvrdjivanjem postojanja odn nepostojanja odredjneog odnosa odn prava Kompenzaciona protivtuzba Je tuzba tuzenog koja ide za prebijanje zahtjeva. Prigovor dijeli sudbinu tuzbe. Prejudicijelna tuzba Tuzba kojom tuzeni trazi razrjesenje prethodnog prejudicijelnog pitanja Tuzeni nastoji da pokaze da ne postoji uslovljavajuci odnos. ali ne i za vece potrazivanje od onog u tuzbi. PROTIVTUŽBA Tuzba tuzenoga protiv tuzioca. U protivtuzbi stranke su obrnuto oznacene u odnosu na tuzbu: tuzilac je tuzeni. Ta veza je u pravnom odnosu ili dogadjaju. Kao podensak protivtuzba spada u odredjujuce. protivtuzba je defanzivna. Za razliku od tuzbe koja je ofanzivna radnja stranaka. i mora da sadrzi sve kao i tuzba.

Uslovi za povracaj u predjasnje stanje Uslovi za povracaj u predjasnje stanje su zakonom odredjeni. prethodnom pitanju.ZPP poznaje dva roka:subjektivni I objektivni.Rok od 3 mjeseca je objektivni.povracaj se ni u kom slucajune ne moze zahtijevati.U zakonu je povracaj tako postavljen da samo trazenje povracaja ne utice na tok parnice.da se povracaj trazi u zato predvidjenom roku. . Za koje propustene radnje se moze traziti povracaj To su radnje koje su strogo vezane za rok ili rociste.predlagac je duzan da istovremeno sa podnosenjem predloga izvrsi propustenu radnju.ili je za njihovo izvodjenje odredjeno posebno rociste. PRETHODNO . prethodnom pitanju moze odluciti sud pred kojim se vodi parnica.Ponekad se tice samo pojedinacnog a ne cijelog tuzbenog zahtjeva.INCIDENTNO PITANjE U toku trajanja parnicnog postupka moze se postaviti pitanje postojanja odnosno nepostojanja nekog pravnog odnosa.sud moze da to prethodno pitanje razrijesi I ako je non u nadleznostu upravnog organa. 2.Kad se kao prethodno pitanje pojavi pitanje bracnog ili roditeljskog statusa.da postoji razlog propustanja koji ima za posledicu prekluziju.ne zahvata je pavosnaznost.blagovremeno.Tako npr:ako se u odredjenom svojinskom sporu ppojavi prethodno pitanju da li je zemljiste po kultutri suma ili nije. Ako o prethodnom pitanju rjesava sud pred kojim tece parnica onda odluka o tom pitanju ne djeluje mimo konkretnog spora.Predlog je blagovremen ako je podnesen u roku.Sud prekida postuak I onda kad je kao pretono pitanje postavljeno pitanje odnosa ili prava o kome vec tece postupak pred nadleznim organom. Subjektivni rok iznosi 15 dana.Rijec je o radnjaa za koje je predvidjen strogo prekluzivni rok.Po isteku 3 mjeseca od dana propustanja.Neki ovo sredstvo vide kao vanredni lijek.Do povracaja dolazi kad se ti uslovi ispune.s tim sto je prethodno duzan podnijeti prijavu nadleznom tuzilastvu.Troskove postupka koji su nastali povodom povracaja u predjasnje stanje snosi stranka koja je predlozila povracaj.U literturi ih oznacavaju kao pretpostavke.To je sredstvo.Tako pitanje je prema spornom zahtjevu prethodno (incidentno) pitanje.Po ZPP to su: 1.Kao I svako pravilo I ovo ima svoje izuzetke.a stranke upucuju da pitanje tog statusa rijese u posebnim parnicama.da je propustanje opravdano i 3.odnosno odluka o tuzbenom zahtjevu.onda se parnica povodom koje su se javila ovakva prethodna pitanja prekida.odnosno prava od koga zavisi postojanje spornog odnosa. Ako tuzilac prepusti sudski rok za obezbjedjenje troskova ima za posledicu povlacenje tuzbe kojim propustom je prekludiran.Pocinje teci od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propustanje. Ako se povracaj u predjasnje stanje predlaze sbog propustanja roka.Isto tako valja omoguciti povracaj ako stranka opravdano propusti sudski rok u kome je morala dopuniti ili ispraviti zalbu.blagovremeno.a takvog su znacaja das u mogle biti relevantne za presudjenje.sud moze da rijesi ako o tome nije vec odluceno pred nadleznim organom ili se o njemu ne vodi postupak.Prekinuce postupak I onda kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje koje ukazuje da je ucinjeno krivicno djelo. Potice iz rimskog prava u kome je bila oznacena kao restitution integrum.zalba nije dozvoljena. Protiv rjesenja kojim se usvaja predlog za povracaj u predjasnje stanje.Povracaj u predjasnje stanje se trazi predlogom.

preduzetih radnji I izvedenih dokaza.U tom slucaju rasprava se odvija bez udaljene stranke.ako rocistu ne pristupi nijedan ni druga stranka.postavljanje pitanja svjedocima.Vijece donosi rjesenje o izvodjenju dokaza.onda je to situacija koja vodi mirovanju postupka. Predsjednik vijeca u toku rasprave poucava stranke o njihovim procesnim pravima.ili po zakonu iskljucena javnost.Ako bi bilo odrzano stetne spoljedice se mogu otkoniti u postupku pravnim ljekovima. Predsjednik je duzan da upozori svjedoka na posljedice laznog svjedocenja. 2.Parnica se mora vratiti na polozaj prije rocista. Uslovi za odrzavanje glavne rasprave Glavna rasprava se moze odrzati samo nda ako su uredno pozvane parnicne stranke.Ako nije bilo pripremnog rocista.Radnje preduzete od strane suda na ovim rocistima u svrhu obrazovanja procesne gradje za donosenje odluke sadrzina su te rasprave.Na ovom rocistu dolaze do izrazaja sva ncela parnicnog postupka. 3.odlaganju I zakljucivanju rasprave itd.jesu li uredno pozvani.a oni koji nijesu.sud moze I u tom slucaju raspravu odloziti.Predsjednik vijeca zakazuje rociste za glavnu raspravu.da je rasprava zakljucena.zivrsene su pripreme za dalji postupak koji ce se odvijati na rocistu za glavnu raspravu. Pored ovoga predsjednik oglasava nakon sto su izvedeni svi potrebni dokazi.ako obe stranke ne pristupe rocistu za glavnu raspravu.Tu treba razlikovati vise slucajeva I to: 1.predsjednik se stara o odrzavanju reda na raspravi. Udaljenje stranke sa glavne rasprave zbog ometanja rada nije prepreka sa odrzavanje rasprave.diktira u zapisnik.a niejsu pristupile rocistu.a ako niejsu da li su uredno pozvane.vjestacima I strankama u vezi sa datim iskazima itd.kao I kada na pripremnom rocistu nije zakazano rociste za glavnu raspravu.a ovim rukovodi predsjednik vijeca.o iskljucenju javnosti.U teoriji se to naziva rukovodjenje postupkom.a uredno su pozvane. Druga je I posebna situacija kad su stranke uredno pozvane.provjerava da li su rocistu pristupili svjedoci I vjestaci. U odsutnosti obe strane moze se izvesti dokaz saslusanjem svjedoka zamolbenim putem preko drugog suda.provjeravanje da li su stranke prisutne.raspravljace se u njegovoj odsutnosti. Pored stranaka na rociste se pozivaju svjedoci I vijestaci za koje je na pripremnom rocistu odluceno da budu pozvani.Za novo rociste poziva obje stranke.Ako ne postoji razlozi.Pored izlozenog.onda takva situacija vodi mirovanju.Glavnu raspravu cine sva rocista koja se zakazuju u svrhu raspravljanja I dokazivanja u konkretnom postupku.To je pravilo.Mirovanju vodi I kada tuzilac nije dosao a tuzeni se ne upusta u parnicu ili se udalji sa rocista.rociste se ne mzoe odrzati. Rociste za glavnu raspravu mora biti zakazano tako da od obavjestenja ostaje najmanje 8 dana.Sto je ovlascen da onim koji ne postuju red I mir uputi opomenu. . Pismenim pozivom stranke se obavjestavaju o rocistu za glavnu raspravu ako nije odrano pripremno rociste.Predsjedniku vijeca pripda davanje I oduzimanje rijeci.Izostane li to prema kojoj od stranaka.ako nije dosao tuzenik. Rociste za glavnu raspravu se odvija javno.konsultuje o tim radnjama. Rukovodjenje glavnom raspravom Glavna rasprava se vodi pred vijecem.predsjednik vijeca odlucuje koje ce svjedoke I vjestake pozvati. U radnje takvog rukovodjenja spadaju:otvaranje rasprave.GLAVNA RASPRAVA Okoncavajuci pripremno rociste.a posebno nacelo raspravnosti I kontradiktornosti.Predsjednik vijeca nakon uzetih uskaza.objavljivanje odluke itd.a ne stoje mogucnosti za presudu na osnovu izostanka.kao I prisutne na cuvanje tajne ako je odlukom suda.

kada punomocnik nije sposoban za vrsenje svoje duznosti.a u drugoj sa kojim se ova spaja tuzeni.rasprava se odlaze. Spajanjem vise parnica u jednu stvorena je mogucnost da se donese zajednicka odluka.ili ako je ista stranka protivnik raznih tuzilaca.predsjednik vijeca razmatra rezulate pripremnog rocista.da donese presudu na osnovu priznanja I na osnovu odricanja primanjem izjave o odricanju.rocistee za glavnu raspravu pocinje iznosenjem od stranke stranaka navoda iz tuzbe I odgovora na tuzbu.da izrekne presudu na osnovu izostanka ako to nije bilo moguce da se ucini da prvom rocistu posto nije bilo dokaza da je tuzeni bio uredno pozvan.onda umjesto da stranke same izlazu svoje navode iz tuzbe I odgovora.o obezbjedjenju dokaza itd. Do spajanja moze doci I ako isti subjekat nema u svakoj od tih parnica istu stranacku ulogu.Vijece u toku glavne rasprave donosi:odluke o izvodjenju dokaza.o polaganju predujma troskova za izlazak I izvodjenje dokaza na licu mjesta.Poslednja izlaganja stranaka su oznacena kao davanje zavrsnih rijeci.o postavljanju privremenog zastupnika. Tok glavne rasprave Glavna rasprava pocinje otvaranjem iste od strane predsjednika vijeca.Tako u jednoj moze biti tuzilac.o dostavljanju pismena.a koja se odnosi na postavljanje pitanja.Protiv ovog rjesenja nije dozvoljena posebna zalba.kad sud poziva stranku da se izjasni o nekim naknadnim pitanjima.Poslije toga prelazi se na izvodjenje dokazivanja.Evo nekih:o urednosti podnesaka. Spajanje radi zajednickog raspravljanja Do spajanja po pravilu dolazi kad istovremeno pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih stranaka.o otklanjanju neurednosti punomocja.parnice ne gube samostalnost.Nakon otvaranja predsjednik objavljuje predmet raspravljanja I utvrdjuje da li su ispunjene pretpostavke za njeno odrzavanje. Rasprava se zavrsava izlaganjem tuzioca I tuzenog.Ako nije odrzano pripremno rociste. Odrzavanje reda na rocistu .Kao I kod spajanja I rzadvajanje se moze napadati sao uz odluku o glavnoj stvari.kada je potrebno da se tuzeni pripremi za raspravljanje.a najcesce:kad treba izvesti novopredlozene dokaze.odnosno raznih tuzenih.kada se tuzeni brni protivtuzbom.Obrnut process od spajanja je razdvajanje.kad zastupnik stranke ne pokazuje potreb I duznu paznju u zastupanju.odluke po kojima seodbija predlog za izvodjenje dokaza.U vijecu se takodje donosi mjera udaljenja stranke sa rasprave.a za druge sudsko vijece. Razlozi za odlaganje su mnogobornojni. Odlucivanje van rocista za glavnu raspravu Izmedju dva rocista za glavnu raspravu.Rasprava se odlaze ako se iz ovih ili onih razloga ne mogu izvesti svi dokazi za koje jesud oslucio da ih treba izvesti.O spajanju se odlucuje u formi rjesenja.kada je potrebno objasnjenje odredjenog organa u vezi sa slobodnim raspolaganjim stranaka ako postoji osnovna sumnja da raspolazu protivno zakonu I moralu itd.a stranke mogu da isprave I dopune izvjestaj. Nakon izlaganja stranaka sud donosi rjesenje o izvodjenju dokazivanja.o obezbjedjenju parnicnih troskova.Spajanjem parnica radi zajednickog raspravljanja.O odlaganju se odlucuje rjesenjem.odluke o zakljucenju I ponovnom otvaranju glavne rasprave itd.Ako je prije rasprave odrazno pripremno rociste. Na spajanje nema znacaja to sto je za jedne parnice nadlezan sudija pojedinaca.predsjednik vijeca donosi niz rjesenja o incidentnim procesnim pitanjima. Odlaganje glavne rasprave Kad se zakazno rociste ne moze odrzati.I ovdje se odlucuje u formi rjesenja.Vijece dlucuje o zabrani koju je izrekao predsjednik vijeca. Van rocista za glavnu raspravu sud je ovlascen da primi na zapisnik izjavu o poravnanju.kad stranka I njen zastupnik nijesu u mogucnosti da se izjasne a nemaju punomocnika.U rjesenju se mora naznaciti koji ce se dokazi izvesti.odluke o iskljucenju javnosti.kao I kad treba izvesti nove dokaze.

Udaljenje jedne stranke ne sprijecava raspravljanje s drugom-princip negativne litiskontestacije.ako ucesnici galame. Rasprava se redovno zakljucuje kad je postupak okoncan davanjem zavrsnih rijeci.a odluku o zakljucenju saopstava predsjednik vijeca.Ako se odrzavanje reda I mira dovede u pitanje npr. .udaljenje iz sudnice I novcana kazna.Protiv ovog rjesenja nije dozovljena posebna zalba.onda su moguce sledece mjere protiv njih:opomena. Glavno rasprava ce se zakljuciti ako stranke prethodno pruze dokaz da su spor rijesile u vansudskom poravnanju.Predsjednik vijeca se brine o odrzavanju reda. Odluka o ponovnom otvaranju glavnee rasprave donosi se u formi rjesenja.Poslednji se izjasnjava tuzeni.pored stranke ciji je on punomocnik sud je duzan da obavijesti I advokatsku komoru.Umjesto toga sud obavjestava organ u ime koga lice koje narusava red na rspravi.preduzima radnje u postupku.Isto ce uciniti ako tako nadje u toku vijecanja I glasanja.kad vijece nadje da se o dijelu kojim se trazi dopuna nije ni raspravljalo ni odlucivalo.ili je stranka u postupku.ili kao slusalac prisustvuje raspravi.odlucice da otvori raspravu I o tom dijelu.Zakljucice raspravu I kada stranke nemaju drugih predloga za dopunu postupka.zakljucice raspravu. Kazna udaljenja se ne izvrsava prema licu koje vrsi radnje u ime odrgana.vrijedja sud ili druge ucesnike u postupku ili ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca u vezi sa radom. Zakljucenje rasprave je posao vijeca. Ponovno otvaranje glavne rasprave U postupku dopune presude. Zakljucenje glavne rasprave Kad sud nadje da je u toku rasprave izvedeno dovoljno dokaza za utvrdjivanje odlucnih cinejnica od znacaja za presudjenje.Kad je udaljen advokat.Vijece moze zakljuciti raspravu kad je rpeostalo pribavljanje spisa drugog predmeta u kom slucaju ih sud po sluzbenoj duznosti pribavlja.npr:javnog tuzioca. Udaljavanje I novcanu kaznu izrice sudsko vijeceSankcija seizrice ako lice koje ucestvuje u postupku.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful