NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA

NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA U ovim pravilima sadržana je suština i osobenost ZPP po kojima se on razlikuje od svih drugih postupaka : Načelo

dispozicije Lat.rijeci dispozitio = raspolagati, razvrstati U GPP –u dispozicija se svodi na ovlascenja stranaka: Da odluce da li ce traziti sudsku zastitu i ostvarenje svojih prva, tj.da li ce pokrenuti sudski postupak, nastaviti ga ili odustati od njega Da odredjuju predmet i oblik sudske zastite Da slobodno raspolazu predmetom spora Nacelo dispozicije u parnicnom postupku nadovezuje se na ono nacelo materijalnog prava koje se ispoljava u slobodi zasnivanja, mijenjanja i gasenja subjektivnog prava, te koriscenju , ostvarivanju i odricanju od tih prava. Time sto subjektu povrijedjenog prava pripada trazenje zastite. Ovaj postupak se bitno razlikuje od krivicnog (koji se po pravilu pokrece po sluzbenoj duznosti ex officio) Pravilo dispozicije svodi se na tvrdnju : nema parnice bez tuzbe tuzioca tj.u ZPP-u se kaze „parnicni postupak pokrece se tuzbom“. Ovo pravilo trpi izuzetak u bracnim sporovima u kojima se resava uz glavnu stvar. Stoga je rijec o pravilu a ne o izuzetku. Ovo nacelo prisutno je kod odrzavanja parnice u toku, jer od volje stranaka zavisi da li ce se jednom pokrenuta parnica voditi do kraja tj.do donosenja odluke ili ce se zavrsiti prije njenog donosenja. Ovo nacelo dovodi i do mirovanja postupka. Ono je izrazeno i u postupku po zalbi i uopste pravnim ljekovima kako preko odredjivanja granica u kojima se pobija odluka tako i u raspolaganju sa pravnim lijekom. Posto ga moze povuci (odustati od njega ) sve do odlucivanja. Nacelo dispozicije se ovdje osporava u pravu tuzioca da odredi oblik i obim zastite. (sa obzirom na promjenjivost tuzbenog zahtjeva, postoji mogucnost tuzioca da umjesto prvobitnog zahtjeva, postavi drugi. Tj.preinarci tuzbu. Ovo nacelo ide dalje ka vezanosti suda na zahtjev. Rimsko pravilo: ne eat index ultra et extra petit partium = ne ici iznad, ispod i mimo tuzbenog zahtjeva. Sto znaci da sud ne moze odlucivati o necemu sto nije predmet spora i dosuditi tuziocu vise od toga nego sto je trazio. Ali sud ostaje u granicama petituma, ako tuziocu dosudi manje nego sto je on trazio, jer je u tom slucaju zahtjev u jednom dijelu usvojen, a u drugom odbijen. Raspolagananja u parnici do kojih dolazi voljom stranaka (neposredne parnicne radnje) npr odricanje od tuzbenog zahtjeva i povlacenje tuzbenog zahtjeva protivtuzbe ili povlacenje protivtuzbe , opredjeljena su pravilima dispozicije. Dispozitivnost nalazimo u poravnanju ili priznanju tuzbenog zahtjeva, izricitom ili precutnom RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO U parnici,sud procesnu gradju prikuplja u toku trajanja rasprave, dokazivanjem, slijedom navoda stranaka. Rimljani su to sazeli u pravilu: ludex iudicat secundum allegata et probata partium. Izuzetno, u nekim posebnim parnicama i odredjenim situacijama opste parnice, moze se odlucivati i bez rasprave npr u postupku izdvajanja platnog naloga ili zaslucaj priznanja ili neopravdanog izostanka sa prvog rocista za glavnu rapravu Rasprava kao pravilo modernih gradjansko-sudskih postupaka , ispoljila se iz potrebe dijaloga, u kome su skrivena nastojanja da se iznosenjem suprotnih gledista dodje do sinteze U modernim pravima raspravno nacelo se koriguje sa nacelom sudskog upravaljanja postupkom. Tu sud umjesto da pasivnog posmatraca postaje aktivni sudionik u toku cijelog postupka , pa i u

prikupljanju i formiranju procesne gradje, jer odredjuje od ponudjenih cinjenicnih navoda one koje valja utvrditi i odabira dokaze kojima se potkrepljuju i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev , kao i cinjenice kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika. ZPP : „Stranke su duzne da iznesu sve cinjenice na kojim zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice“ U teoriji se raspravlja – da li sud uzima za procesnu gradju onu cinjenicu do koje je dosao prilikom izvodjenja dokazivanja, cak iako stranke na nju ne ukazuju. Po jednom sud u pogledu odlucivanja moze uzeti takvu cinjenicu samo ako je stranke navodno istaknu. Drugi misle da je sud duzan uzeti takvu cinjenicu u obzir , cak i kada stranke ne ukazuju, jer odluka treba da pociva na istini. To misljenje prihvata nas ZPP „sud sudi po svom uvjerenju, na osnovu svjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezulatata cjelokupnog postupka.“ U pravima u kojima se pravilo „index indicare secundum alegata et probata partium“ totalno primjenjuje , uloga suda u prikupljanju dokaza, svedena je na pasivnog posmatraca sve do donosenja odluke odn dok stranke ne konstatuju da su zavrsile sa prikupljanjem procesne gradje. To je slobodnije shvatanje parnice, koja se ne srece u kontinentalnim pravima, a u precedentnim je bilo pravilo pocetkom 19vijeka. U modernim parnicnim postupcima rasprava je nezaobilazna pa iako ima istraznog nacela ono je izuzetak. To je logicno kao pravila da priroda subjektivnog prava koja se stite u parnici odredjuju pravila zastite. Ta subjektivna prava su dispozitivna , sem u izuzecima rasprava je logicna posljedica dispozitivnosti , jer nacelo dispozicije sputava sud da se samoinicijativno koristi cinjenicam koje su mu u znanju , ako na njih stranke ne ukazuju. Ovo se ne odnosi na pretpostavke za sudjenje , jer o njima sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem parnicnom postupku istraznog nacela i kada ima ono je ogranicenog obima, tj nema neogranicenu primjenu. Prema ZPP sud je ovlascen da izvede dokaze o sporinim cinjenicama, koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje, npr ako je ocigledno da stranke ne iznose cinjenice koje su protivne pravu i moralu tudjim pravima npr sa tudjom najcesce drzavnom svojinom.Mimo ovog prisustvo istraznog nacela ne bi imalo pravno politickog opravdanja, jer se dispozitivni karakter preko nacela raspravnosti proteze za vrijeme trajanja cijele parnice Prisustvo istraznog nacela je potreba jer omogucava uskracivanje zloupotreba nacela dispozicije u toku i prije postupka. NAČELO OBOSTRANOG SASLUŠANjA STRANAKA Audiatur et altera pars – sto znaci da je u svakoj fazi postupka stranci data mogucnost da se brani od neopravdanih predloga i zahtjeva protivne stranke , koja je u blagovremenom obavjestavanju o cinjicnim navodima predlozima i zahtjevima protivne stranke. Sud ce svakoj stranci pruziti mogucnost da se izjasni o navodima i zahtjevima protivne stranke- ZPP U afirmaciji ovog nacela sadrzana je i kontradiktornost cija je smisao u obavezi suda da strankama pruzi priliku da se izjasne o tvrdnjama i predlozima protivnika. To je pravo stranke a ne njena duznost, jer propustanje ove mogucnosti je njena volja, nju posljedice pogadjaju, sto ne iskljucuje sud od daljeg rada U raspravljanju u odsustvu jedne od stranaka je pravilo o negativnoj litiskontentaciji ( po kome sud uzima kao da je osporena cinjenica koju je protivnik iznio u odsustvu odsutnosti druge strane, pa je volja utvrdjivati) U teoriji ima razlicita razmisljanja. Po jednima cinjenice na koje se ukazuje u odsutnosti jedne od stranaka treba cijeniti kao priznate- pricip afirmativne litiskontentacije. Po drugima treba uzeti princip neopredjeljenog stava prema pasivnosti strana tj.vodeci racuna o svim okolnostima , sud

U takvim pravima je i zakletva. . Izuzetak je i postupak po platnom nalogu Ovo pravilo je zlatno pravilo i dr. Do povrede dolazi i kada je stranci uskracena mogucnost da raspravlja pred sudom. U okviru slobonog sudijskog uvjerenja cinjenica se uzima kao dokazna . Medjutim uprkos tome desava se da pravi razlozi izostanu. Ova dva principa (negativne i afirmativne ) litiskontentacije imaju i prednosti i mane. kao i izricati odluka o privremenim mjerama. donosenje odluke bez gl. Bez znacaja je broj izvedenih dokaza jer dokazna snaga dokaznog sredstva se cijeni zavisno od okolnosti svakog konkretnog slucaja i nezavisno od broja izvedenih dokaza. Ukoliko slobodno sudijsko uvjerenje ne bi bilo uslovljeno savjesnim radom.propustanjem dostavljanja. kako i prije pripremnog rocista tako i na njemu.raspravu (ako pripremno nije odrzano) sud uzima cinjenicne tvrdnje prisutnog tuzioca bez dokazivanja. Ova ocjena dokaza iskljucuje dokazivanje odredjene vrste cinjenica. dokaznim sredstvima koja nisu propisana za te cinjenice. Slobodnom sudijskom uvjerenju kao modernom pravilu parnice je predhodila zakonska (legalna) ocjena dokaza. U postupku po pravnom lijeku ovo nacelo je izrazeno kroz duznost suda da primjerak pravnog lijeka dostavi na odgovor drugoj strani. uprkos treceg koji istice sasvim obrnuto i vecom argumentacijom i boljim opazanjem. logicnoscu. moze izjasniti o navodima tuzbe. a zasnivala se na pravilu „o ocjeni dokaza voljuje norma“. a sve u okviru slobodnog uvjerenja suda. Ovo nacelo ne dolazi do izrazaja u fazi ocjene dopustenosti tuzbe sve dok se o njoj odlucuje prije dostavljanja tuzbe tuzenome. kako u pogledu osnovanosti.strana. Tako je po njoj istina ono sto potvrdjuju iskazi svjedoka. u kome je prisutan jedan izuzetak a to je : ako tuzeni ne ospori podneskom tuzbeni zahtjev i izostane sa pripremnog rocista odn prvog rocista za gl. i dr bilo bi prostora zloupotrebe Garancija nepristrasnosti u ocjeni dokaza je u duznosti suda da uz ocjenu iznese razloge. Tuzeni se od dostavljanja tuzbe.rasprave kad zakon to ne dozvoljava. kada stranku zastupa lazni punomocnik. Dokazna sredstva se kod slobodne ocjene dokaza ne rangiraju. svako je jednakog znacaja i mogu se koristiti za potvrdju postojanja odn nepostojanja bilo koje cinjenice. tako i u pogledu dopustenosti. tj da se daju proizvoljni razlozi koji ne objasnjavaju odluku. Npr za slucaj presude na osnovu izostanka. brizljivost. Tako se uvodi degradacija u sudskom redu. Ovo pravilo ne vazi kada se odlucuje o sukobu nadleznosti jer se odlucuje bez prisustva stranaka. Kontradiktornost se provlaci krioz cijeli postupak. pravicnoscu. samo ako iz ocjene dokaza slijedi da je tvrdnja kojom je ona iznesena istinita tj kada ti dokazi potvrdjuju tu tvrdnju. Ta dostava je licna. u kojoj je izuzetno afirmisano pravilo afirmativne litiskontentacije(jedini slucaj presuda na osnovu izostanka). U ocjeni dokaza je sadrzan odgovor na pitanje koje sporne cinjenice postoje odn ne postoje odn koje su dokazne a koje nisu. a da se ne izjasnjava dr. Ona je pocivala na formalnoj logici. npr.slobodnom ocjenom zakljucuje da li cinjenicu iznesenu u odsustvu protivne stranke treba uzeti za priznatu ili osporenu. Nacelo obostranog saslusanja je pravilo parnice . NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – slobono sudijsko uvjerenje Parnica se zavrsava donosenjem odluke nakon ocjene dokaza. koja ima izuzetke.dokazno sredstvo. jer su van njega mogucnosti zloupotrebe. Replika pretpostavlja osvrt druge strane. Takva ocjena pretpostavlja savjesnost. odmjerenost i logicnost svakog dokaza posebno i svih zajedno . On je ovlascen na ove radnje. ali ni tamo bez izuzetka jer npr moze se voditi postupak radi osiguranja dokaza bez preslusanja protivnika.postupaka. Pominjemo jer predhode ili su uz parnicu. Povreda ovog nacela je bitna povreda apsolutnog karaktera i dovoljan razlog za ukidanje prvostepene odluke po zalbi.

vec da se umjesto toga procitaju zapisnici o vec izvedenim dokazima. u krajnjem. jer iskljucuje mogucnost da se isticu nove cinjenice pred drugostepenim sudom.Ovim nacelom se potvrdjuje i nacelo istine. tj ne mogu se isticati cinjenice u drugostepenom postupku. cesto se desava se rociste za gl. Po njoj se ne moze ukazivati na cinjenice niti ih utvrdjivati mimo prvostepenog postupka. Sve to upotpunjuje i usmenost kao pravilo izvodjenja dokazivanja. o cemu sud donosi odluku u dijelu o troskovima.raspravu odlaze zbog nemogucnosti da se izvedu svi dokazi. uprkos toj teznji. U modernim pravima se namjeran propust najcesce kaznjava teretom troskova za naknadno istaknute predloge bez obzira na ishod spora.rasprave. To je u potrebi i nacela neposrednosti. Za slobodnu ocjenu dokaza od prvorazrednog znacaja je i neposrednost ( u kojoj je potreba da ocjena dokaza bude data pod neposrednim utiskom rezultata dokazivanja. a to nije ucinila u namjeri da drugu stranu izlozi vecim troskovima onda je mogu pogadjati troskovi koji se odnose na taj dio. Zbog toga ovo pravilo kod nas ne vazi jer stranka laik sama moze sama da vodi postupak. a uz saglasnost stranaka novi sudija moze odluciti da se ne saslusavaju vec saslusani svjedoci i vjestaci. Sve to opredjeljuje beneficium novorum. rasvjetlili cinjenicno stanje sto je moguce bolje. u prvostepenom postupku sadrzano je nacelo koncentracije procesne gradje Ozivotvorenju ovog pravila stranke doprinose podnosenjem pripremnih podnesaka sa novim navodima. (metoda strogog zakonskog rada). kratko i sazeto. I pored teznji ovo nacelo nije u ZPP konsekventno sprovedeno. Pri tom se mora cuvati kapcioznih i sugestivnih pitanja. NAČELO KONCENTRACIJE PROCESNE GRAĐE U teznji da se kompletna procesna gradja iznese i raspravi po mogucnosti vec na prvom rocistu za glavnu raspravu ili u drugostepenom postupku. NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE Preko nacela koncentracije istaknuta je teznja da se parnica zavrsi sto prije. U tome je sadrzano nacelo jedinstva gl. Za pripremu se rezervise vrijeme ciji se dio ostavlja svakoj strani radi izjasnjavanja na navode iz podnesaka ove druge. Sva rocista se zakazuju u cilju dokazivanja i raspravljanja u predmetu spora i cine glavnu raspravu. Moderna prava ne poznaju eventualni maximum. U ovom pravilu je rizik za istinitu podlogu. Ovo nacelo dolazi do izrazaja preko duznosti suda da postavljanjem odgovarajucih pitanja . Zbog ekonomicnosti postpka. NAČELO SAVJESNOG KORIŠDENjA PROCESNIM PRAVILIMA . u protivnom bi propust stranke da ukaze na sve cinjenice pred prvostepenim sudom imao za posljedicu neadekvatnu odluku. To ne utice na pravo stranke da na sledecem rocistu iznese nove tvrdnje i cinjenice. Ako ih je mogla upotrebiti u prvostepenom postupku. Ovo nacelo se obezbjedjuje i duznoscu suda da na drugom i daljim rocistima radi u istom sastavu. tako i svjedocima i vjestacima. na prvom rocistu za glavnu raspravu. cinjenicama oznacavanjem odgovarajucih dokaza. kao i da se ne vrsi uvidjaj. U pravima gdje se parnica vodi posredstvom advokata taj rizik je neznatan. i predlozi nove dokaze tako sve dok se rasprava ne okonca. Da se cini jasno. Razlozi istine ovlascuju stranke da u postupku po zalbi iznose nove cinjenice i predloge. Treba razlikovati da li je propust namjeran ili nije. pa joj se dopusta da se moze sluziti novim cinjenicama u postpku pred drugostepenim sudom. Za slucaj da iz opravdanih razloga dodje do promjene (sudije) jedinstvenost se obezbjedjuje raspravom od pocetka sa novim sudijom. kako strankama.

izlozi je troskovima ili neosnovano ostvari neki interes. Tuzilac zloupotrebljava pravo na trazenje sudske zastite kad podnoseci tuzbu pokrece postupak bez razloga. druga je izlozena posebnim naporima da otkloni lose posljedice takvog prekoracenja. Postenje i savjesnost stranaka je da se koriste procesnim pravom. Ako porice istinitost potivnikovih tvrdnji onda se one dokazuju ako potvrdi tvrdnju koja je za nju nepovoljna sud je ne dokazuje izuzev ako stranka priznanjem ide tome da raspolaze zahtjevom protivno ZPP-u. Zastupljeno je shvatanje da stranka moze da iznosi tvrdnje u ciju istinitost sumnja. u zelji da izdejstvuje izvrsni naslov.Vazi od pocetka pa do kraja sudjenja. stranke mogu postici zastitu za povrijedjeno pravo odn odbraniti se od zahtjeva ako je on neosnovan. Stoga ako stranka kaze da u nesto sumnja sud i takve tvrdnje dokazuje jer ih dr. Tuzeni iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi ka tome da se tuzbeni zahtjev odbije. STRANKE U PARNICI . NAČELO PROCESNE EKONOMIJE Da se spor rjesi sa sto manje izdataka I troskova. Samo dosljednim parnicenjem. zloupotrebom prava trazenja sudske zastite itd. pri cemu ne bi smjela ici tako daleko da iznosi i tvrdnje koje nemaju nikakav oslonac. Prekoracenja pravila postenog i savjesnog parnicenja protivna su cilju parnice. Najcesce zloupotrebe su u smisljanju radnji radi odugovlacenja postupka. Prekoracenjem nacela dolazi se do povrede postupka. Obje stranke mogu pokusati da obmanu sud. nego su gola nagadjanja.Ovo nacelo je u postenju i savjesnosti. a ne da ih precutkuju Stranke iznose sve cinjenice onako kako su se po njima stvari dogodile Stranka ne osporava tvrdnje protivnika za koje zna da su neistinite Duznost kazivanja istine odnosi se i na zastupnika. kako u odnosu na radnje koje se preduzimaju. raznih pobuda da napakosti drugoj strani. Ona obuhvata da: Stranke iznesu sve cinjenice koje mogu biti odlucucjuce za ishod spora . pa njeno uvjerenje da je spor rijesen zloupotrijebi dolaskom na rociste trazeci od suda donosenje presude na osnovu izostanka. Prekoracenjem jedne stranke. iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi osnovanosti tuzbenog zahtjeva. U oba slucaja to je pokusaj porcesne prevare. na sud to ima domasaja jer se izlaze posebnom angazovanju. Npr nudjenjem novih dokaza za koje je stranka svjesna da nece doprinijeti drukcijem uvjerenju ZPP-om je predvidjena duznost stranaka da govore istinu. Procesnoj prevari stranka vodi npr ako drugu navede na vansudsko poravnjanje u vrijeme po dostavljanju poziva za pripremno rociste. Otklanjanje je skopcano sa posebnim troskovima. procesnom prevarom. Do prividne parnice dolazi kada se stranke unaprijed dogovore da tuzilac podnosenjem tuzbe povede parnicu o necem sto mu ne pripada i protiv lica kome ne pripada pravo da osporava tuziocevo trazenje. Vidovi nepoštenog parnicenja Stranke mogu zloupotrebljavati pravilo savjesnog i postenog parnicenja na vise nacina: nr prividnom parnicom. Ako se stranke tako ne ponasaju zloupotrebljavaju procesna pravila.stranka nije priznavala. Tuzilac znajuci da ne postoji pravo koje trazi. kako bi nakon toga zajednicki podijelili plijen. U pogledu aktivnog drzanja stranke zakonodvac je jasan: stranka moze da prizna ili da porice. tako i na one koje se primaju k znanju. Npr povodom nekretnine koja pripada drzavi a kojoj su stranke pomedjasi.Svodi se na zahtjev da se spor brzo razrijesi.

Ona je sira od pravne sposobnosti jer pripada i stranci po duznosti. preduzete parnicne radnje su nepunovazne i tuzba se odbacuje. tuzilac i sud – primarni procesni subjekti. Sposobnost biti parnicna stranka – stranacka sposobnost Stranka u postupku moze biti svako fizicko i pravno lice. Njihovi interesi su suprostavljeni : tuzilac(actor) trazi da mu se pruzi zastita . Ako je nedostatak uocen u toku postupka. s tim da se tuzilac moze povuci i povlacenjem tuzbe . Stranke po duznosti U procesno pravnoj teoriji se raspravlja o procesnom polozaju lica koja vode spor po sluzbenoj duznosti o tudjem pravu npr javnom tuziocu. Ovo gledanje preovladjuje u savremenoj procesno pravnoj teoriji. Po jednima ovim subjektima se priznaje procesni polozaj stranke. Polozaj tuzioca stice se podnosenjem tuzbe. pod uslovom da se oni ne mogu otkloniti. Fizicka lica je sticu rodjenjem. koje moze biti nosilac procesnih prava i duznosti. kao i onda kada tuzilac nema nikavo svoje pravo prema tuziocu. ona se priznaje i nasciturusu. Ona je potpuna i neogranicena. a tuzeni (reus) nastoji da odbije tuziocevo trazenje . dok za tuzenog ta mogucnost ne postoji. jer oni predstavljaju organ kome to pravo pripada po samom zakonu – njemacki procesualisti Po drugima oni nisu stranke vec parnicu vode u ime i na racun trecega . Materijalno pravno – pojam stranke odredjen je materijalno pravnim odnosom.stranacka sposobnost. U ovim polozajima stranke ostaju dok traje postupak. Razlika je zatim u mogucnostima stranacke sposobnostima po samom zakonu jer javni tuzilac moze pokrenuti parnicni postupak po samom zakonu. Pravna lica je sticu upisom u registar.Tuzeni. Nesporno je da je tuzilac stranka i onda kad je sud odbio njegov zahtjev . Propusti koji se odnose na ovu pretpostavku mogu se otkloniti i po vanrednim pravnim ljekovima. Parnicna sposobnost . U slucaju prestanka pravnog lica na njegovo mjesto stupa subjekt koji je preuzeo njegova prava i obaveze. U nasem pravu zakonskim propisima je odredjeno u kojim slucajevima ce procesni subjekat koji preduzima radnje po sluzb. a gube je brisanjem. koga samo zastupaju. Sem toga. Pojam stranke u procesnom pravu – postoje 2 gledista: Procesno pravno – stranke valja posmatrati nezavisno od odnosa koji ih odredjuje i one su opredjeljene procesno pravnim polozajem u parnici. kao i kod tzv tuzbe negativnog utvrdjenja. a tuzenikadostavljanjem mu tuzbe. odn ako bude tuzen (tuzeni) . parnicni sud moze priznati stranacku sposobnost i oblicima udruzivanja koji ispunjavaju bitne uslove za stranacku sposobnost. a narocito imaju imovinu na kojoj se moze sprovesti izvrsenje. tvrdeci da on to pravo ne vrijedja ili da ono tuziocu ne pripada. a bice to ako podnese tuzbu (tuzilac). Veliki nedostatak ovog gledanja je sto se pojam stranke ne moze objasniti za slucaj kad sud odbije tuziocev zahtjev. Za slucaj smrti stranke u taj polozaj po sukcesiji dolaze nasljednici. Poistovjecuje se sa pravnom koja za razliku od nje moze biti ogranicena ili neogranicena. Nedostatak ove sposobnosti ima znacaj procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti i tokom cijelog postupka. dok su ostali sekundarni procesni subjekti ili ucesnici u postupku Stranke u postupku su : tuzilac i tuzeni. U nedostatku ove sposobnosti .duznosti imati svojstvo stranke a kad za zakonskog zastupnika. sud se ne moze upustati u odlucivanje o predmetu spora.

Karakteristicna je za nase pravo. dok je pasivno legitimisan (tuzeni) na njemu je obaveza odredj.na nju sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom cijelog postupka. Aktivno je legitimisan (tuzilac) njemu pripada pravo da trazi zastitu.Pod parnicnom sposobnoscu podrazumijeva se svojstvo odredjenog lica da preduzima I prima parnicne radnje koje druga stranka preko suda preduzima prema njemu.Ovim je I strankama koje nemaju materijalne mogucnosti da se koriste pravnom na zastitu omoguceno da preduzimaju spostvene radnje I da takvu zastitu obezbijede. Na nedostatak parnicne sposobnosti pazi se i u postupku po zalbi I to po sluzbenoj duznosti. Postoje razlicita gledista za slucaj da stranka umre prije i u toku parnice. Dok po drugima nema mjesta odbacivanju tuzbe. STVARNA LEGITIMACIJA Pod legitimacijom se podrazumijeva odnos stranaka prema pravu za ciju se zastitu postupak pokrece. Postulaciona sposobnost Predstavlja sposobnost stranke da sam preduzima parnicne radnje. Parnicno je sposoban I onaj koji je po dozvoli stupio u brak posto je tim cinom emancipiranizjednacen sa punoljetnim licem.Ako se ne otklone nedostaci u odredjenom roku sud ce odbaciti tuzbu. Nedostatak parnicne sposobnosti oznacen je kao procesna pretpostavka.a ove se mogu vrsiti licno ili posredno preko punomocnika koga stranka postavlja. Od stvarne legitimacije kao subjektivnog odnosa razlikuje se pravo na vodjenje spora(to je specificno pravo koje ne izvire iz subjektivnog odnosa vec samog zakona). U nasem pravu parnicno je sposobna stranka ako je fakticki nesposobna da preduzima radnju u postupku npr: gluvonijemi. Na postojanje prava na vodjenje sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. To je to je pojam materijalnog prava ona je odredjena odnosom prema spornom pravu. Nasljednici u momentu . Parnicno nesposobnim licima zastita se u postupku pred sudovima obezbjedjuje posredstvom zakonskog zastupnika. sud presudom odbija tuzbeni zahtjev kao neosnovan. Tada tuzilac moze opet da prigovorom opovrgnuti navode prigovora tuzenoga.Kad nedostatak uoci u vrijeme od zakljucenje rasprave do objavljivanja odnosno otklanjanja odluke.V rsenje radnje u postupku odredjuje sadrzaj parnicne sposobnosti.ponasanja koja odgovara pravu za koje tuzilac trazi zastitu. bez obzira da li stranka na njega ukazuje na nedostatak. Nedostatak stvarne legitimacije sud uzima u obzir.a zatim preduzeti mjere za otklanjanje nedostatka. Po njima ovlascenje za zastupanje u parnici. Po jednima narusava se pravilo „nema parnice bez tuzenog i tuzioca pa tuzbu treba odbaciti. Postoje: aktivna i pasivna. Zasnivanje pranice u slucaju smrti stranke Podnosenjem tuzbe odredjeno lice postaje tuzilac za razliku od tuzenog koji to postaje mimo svoje volje. vodi parnicu u sopstveno ime . cak ni u slucaju kad je punomocnik dostavio tuzbu posle smrti stranke. Lice koje je stranka na osnovu prava vodjenje spora.jer je u pitanju nedostatak koji je oznacen kao bitna povreda odredaba parnicnog postupka. onda to cini tzv prigovorom legitimacije (sredstvo kojim tuzeni na pocetku parnice skrece paznju sudu na to da tuziocu ne pripada pravo da vodi parnicu). Dalji ishod parnice zavisi od sudbine prigovora. ako je on osnovan. ne prestaje smrcu davaoca te je punomocnik ovlascen preduzimati radnje dok nasljednici sukcesijom ne stupe na njegovo mjesto.Kad sud uoci nedostatak parnicne sposobnosti preduzima mjere za otklanjanje tog nedostatka.onda je duzan ponovo otvoriti glavnu raspravu. iako nije nosilac subjektivnog prava.

pa ga u predvidjenom roku pribavi. ukoliko to ne ucini to nije osnov za odbacivanje tuzbe vec osnov za postavljanje privremenog zastupnika od strane suda.zastupnika. Zakonski zastupnik moze prenijeti na punomocnika ovlascenje da umjesto njega vodi parnicu Zak. kvalifikovani punomocnici mogu biti i svrseni pravnicii u mjestima gdje nema advokature. kvalifikovane (oni koji to rade iz zanata.stranci i sudu) Razlika izmedju zastupanja kvalifikovanog i nekvalifikovanog punomocnika Osnovna razlika je u kvalitetu preduzetih radnji. I pravna lica imaju zastupnike Zakonski zastupnici Zakonosko zastupanje je zastupanje u kome se ovlascenja za zastupanje interesa drugog lica dobija po sili zakona. a u suprotnom ostace bez dejstva. Izuzetno. kao i lica koja nisu u mogucnosti da vrse svoje pravo npr odsutna lica.smrti stupaju u njegova prava pa i u pravo na vodjenje postupka.zastupanju. on mora imati posebna ovlascenja. bez posebnog ovlascenja. inace je u pitanju zastupanje Zak. koji je predmet obligac. Na ovu mogucnost sud je ovlascen u sledecim slucajevima: Ako tuzeni nije parnicno sposoban a nema parnicnog zastupnika Ako postoje suprotni interesi tuzenog i njegovog zak. da trazi u izvrsnom postupku i izvrsenje odluke . Ovlascenje za zastupanje se daje jednostranom izjavom davaoca ovlascenja u pismenom obliku u vidu punomocja. Prihvatanjem ovlascenja zasniva se punomocje i nastaju 2 odnosa: 1.prava) i 2.zastupnik je duzan savjesno vrsiti zastupanje jer u suprotnom odgovara za nastalu stetu. bez obzira sto one u punomocju nisu posebno naglasene. Ako sud primijeti da on ne pokazuje potrebnu paznju o tome obavjestava organ starateljstva. unutrasnji( po prirodi ugovorni odnos. Pravilo je da je zak. Razlikujemo ih na: 1. ZASTUPNICI Razlikuje se zakonsko i voljno zastupanje.zatupnika Ako obje stranke imaju istog z.zastupnika Ako je boraviste tuzenog nepoznato a on nema punomocnika Ako tuzneni i njegov zak.zatupanje postoji radi zastite interesa djece(roditelj) i odraslih lica lisenih poslovne sposobnosti (staratelj). nekvalifikovane (koji to rade ad hoc. jer kvalifikovani punomocnik je ovlascen da u parnici preduzima sve radnje do okoncavanja postupka. Zastupanje se ogleda u obavljanju procesnih radnji u tudje ime i za tudj racun.zastupnik nemaju punomocnika a nalaze se u inostranstvu tako da se dostavljanje nije moglo izvrsiti PUNOMODNICI Punomocnik je zastunik stranke koji parnicu vodi po njenom ovlascenju. On je takodje ovlascen da od protivne strane primi odredjene parnicne troskove. U zamjeni nije subjektivno preinarcenje ali u faktickom smislu jeste promjena stranke.zastupnik po samom zakonu ovlascen da preduzima parnicne radnje i primati k znaju radnje drugih strana i suda . Ako se vrsi u interesu parnicno nesposobnih lica radi se o zak. a izuzetno usmeno na zapisnik kod suda. tj to su sva druga fizicka lica koja su parnicno sposobna a opunomocena su). Druge razlike proisticu iz ovlascenja. koji je duzan da postavi novog zak. Ako ipak preduzme radnju bez ovlascenja . advokati) i 2. spoljasnji ponasanje prema dr. A za radnje od neposrednog znacaja za parnicu kao sto su npr povlacenje odn zakljucivanje poravnanja po posebnim propisima. da zahtijeva izdavanje . radnja ce biti konvalidisana. Aktivno je kad zastupnik preduzima radnje tuzioca dok je pasivno kada preduzima radnje tuzenog.

ali moze prestati i prije okoncanja pranice: 1. odnosima koji se zasnivaju punomocjem punomocjem se zasnivaju dvostruki odnosi : 1. Spoljni odnos – punomocje je odredjeno radnjama. PARNIČNE RADNjE Parnicni postupak je ukupnost radnji suda i stranka. 4. nekvalifikovan punomocnik nije ovlascen da preduzima neposredne radnje ako nisu naznacene u punomocju. Ne smije biti izrecena u negativnom obliku. 2. otkazom Opozivom prestaje punomocje po volji punomocnika.pravu negotium gestor) radnje preduzete na osnovu neurednog punomocja predstavljaju bitnu povredu postupka. Punomocnikove radnje imaju dejstva samo ako ih preduzima na osnovu urednog punomocja ( to je procesna pretpostavka). Kako prestaje punomocje? Okoncanjem parnice. Za slucaj otkaza punomocnik je duzan jos neko vrijeme preduzimati radnje da ne bi doslo do nastupanja stetnih posledica za stranku. jer punomocnik po samom zakonu je ovlascen da preduzima radnje u postupku.privremenih mjera obezbjedjenja. 2. zastupanju stranke posredstvom vise punomocnika U istoj parnici jedna stranka moze imati vise punomocnika i svaki od njih je ovlascen da sam stranku zastupa. 2. spoljasnji ( punomocnika prema sudu i 3 licima) unutrasnji odnos – punomocnik je duzan da zastupanje vrsi savjesno. Smrcu stranke ne prestaje punomocje. prama funkciji : ofanzivne i defanzivne Parnicna radnja je osnovni i polazni pojam GPP-a na kome se gradi ukupnost postupka i kao takav se ne definise Prema logickim pravilima definicija mora biti : 1. Npr jedan od njih ne moze otkloniti dejstvo neopozive radnje koju je drugi preduzeo. unutrasnji (izmedju punomocnika i stranke) i 2. Osnovna podjela je na radnje : 1. Treba da bude pregledna i sazeta Razlika izmedju izjave volje(pojam materijalnog prava) i parnicne radnje(pojam procesnog prava) . Ukoliko ih preduzima bez punomocja u uvjerenju da ga uvijek moze dobiti ili se neuredno opunomocuje . smrcu punomocnika. pri cemu njegov odnos prema stranci ne prestaje. za sve preduzete i buduce radnje. Suda . Njegov obim odredjuje stranka i pri tom ga moze ovlastiti na sve ili samo neke radnje. a sud ne utvrdi sadrzinu punomocja ili je pogresno utvrdi – radi se o FALSUS PROCURATORU (procesna ustanova slicna ustanovi materij.zastupnici mogu tako punomocje opozvati. ali nasljednici odn njihovi zak. opozivom. Ne smije biti tantoloska. On moze bez posebnog ovlascenja strranke prenijeti parnicno punomocje na drugog (supstituta) . cija se cijena odredjuje advokatskom tarifom. njegovim trajanjem i prestankom. Medjutim ako uz punomocnika i stranka preduzima radnje valjana je ona koju stranka preduzme. drzeci se uputstava stranke. Primjerena. 3. ali ne duze od 15 dana. U postupku po zalbi u nedostatku neurednog punomocja . 3. Ima pravo na naknadu i nagradu. dolazi do ukidanja presude i vracanja na ponovni postupak. ne odgovara za uspjeh ali odgovara za stetu ucinjenu stranci zastupanjem. Nedostake neurednog punomocja stranke mogu otkloniti naknadnim davanjem punomocja. Za razliku od njea. Stranka Prema sadrzaju dijele se na : radnje pripremanja i radnje odlucivanja Prema formi na : Pisane i usmene. Zatim kvalifikovani ima pravo na naknadu i nagradu dok nekvalifik.ima samo naknadu u viku podvoznih troskova i dangube.

One od posrednog znacaja. Neposredne radnje su neopozive. Povlacenje tuzbe. postulacionu sposobnost( koje ako nema onda uredno zastupanje dok se za punovaznost izjave volje trazi pravna i poslovna sposobnost) Radnje ne djeluju uslovno i na rok za razliku od izjave volje. U toj formi se uglavnom preduzimaju radnje van rocista.Parnicna radnja podrazumijeva djelovanje odredjenih subjekta u postupku odn spoljno ponasanje koje slijedi iz norme.formi. 2. Prema u kojoj se formi preduzimaju radnje stranaka se dijele na: pismene (preduzimaju se podnescima-pismena na kojima su radnje saopstene) i usmene (preduzimaju se neposredno na raspravi). odgovor na tuzbu. prinude i zablude za razliku od izjave volje Stranka je po samom zakonu ovlascena da trazi ponavljanje postupka ali ne i ponistaj pojedine radnje kao sto se to moze traziti kod izjave volje. 5. Ugovori sa procesno pravnim dejstvom kao sto su oni o mjesnoj nadleznosti nisu parnicne radnje sve dok se podneskom ne stavi do znanja sudu i tada su to jednostrano parnicne radnje. stvaraju jednu novu procesnu situaciju koja najcesce vodi okoncanju postupka. Radnje se daju pred sudom kao drz.tuzba se redovno preduzima podneskom ali se moze dati i usmeno na zapisnik. Priznanje tuzbenog zahtjeva. Sadrzina pripremnog podneska se ne moze zaobici. On se drugoj stranci najcesce urucuje na rocistu. 4. One se mogu preduzimati tokom cijelog postupka i uvijek su opozive bez navodjenja razloga Neposredne radnje su one koje kad se preduzimaju. pripremne i ostale. Oznacenje dokaznog sredstava cinjenica. Izjava o mirovanju postupka. Podnesci se dijele na odredjujuce. jer stranka cinjenice koje je ukazala i dokaze koje je ponudila. Tuzba i zalba tretiraju se kao neposredne parnicne radnje.organom ne pobijaju se zbog prevare. kojom se stavljaju neki stvarni ili procesni predlozi ( tuzba. parnicnu sposobnost. izuzev radnje priznanja tuzbenog zahtjeva. Tvrdnje (cinjenicne i pravne) . Za razliku od nje izjavom volje nastaje. 2.) Pripremni podnesci su oni kojima stranke ukazuju na cinjenice mimo onih u tuzbi. To su : 1. 3. Znacajna je podjela parnice na : 1. neke tuzeni dok kod poravnanja se sticu ponasanja oboje. koju tuzeni moze opozvati do zakljucenja gl. mijenja se i ukida materijalno pravni posao(odnos) Dalja razlika je u subjektivnim predpostavkama predvidjenim za punovaznost radnji u odnosu na one za punovaznost izjave volje. kada je u pitanju materijalno pravni posao. moze . a moze traziti odlaganje rocista. i okoncavanja postupka. Za punovaznost radnje potrebno je da je lice koje je preduzelo ima: stranacku sposobnost . razvoja. Druga strana se moze odmah izjasniti o navodima iz podneska. pravni lijek. Neke preduzima tuzilac. 3. 2. Odredjujuci podnesak je ona pismena radnja stranaka.. odgovor na pravni lijek. a ponekad i okoncanju spora. 6. za koje traze da se utvrde u toku rasprave. Radnje se preduzimaju u svrhu pokretanja. Dok materijalno pravni posao nastaje saglasnoscu volja . Mnoge se radnje mogu preduzimati i u jednoj i u dr. Odricanje tuzbenog zahtjeva. prestaje. izuzetno jednostranom izjavom volje (testament) PARNIČNE RADNjE STRANAKA Stranke preduzimaju parnicne radnje radi zasnivanja. Poravnanje. One od neposrednog znacaja Posredne radnje su one koje se preduzimaju u cilju donosenja odluke odredjene sadrzine. Npr. razvoja ili okoncavanja parnice. To su : predlozi (stvarni i procesni) . Odricanje i odustajanje od pravnog lijeka.. PODNESCI To je pismeni oblik parnicne radnje stranaka.rasprave odn donosenja presude.

3. Radnje vijecanja. I u tom slucaju kao dan predaje smatrace se dan kad je prvi put predan. Neke druge podjele parnicnih radnji stranaka. onda se moraju navesti i cinjenice na kojima se taj predlog zasniva. Defanzivne. za koje treba ponuditi dokaze. Pismeno koje predstavlja tuzbu uvijek je dvostruko adresovano: na sud i drugu stranku. Radnje izvodjenja dokaza (dokazivanje) Radnje vodjenja zapisnika. predstavlja povredu koja vodi ukidanju zalbe a time i odugovlacenju postupka. Urednost podneska je opsta procesna predpostavka. a nekad tuzbeni zahtjev. nekad sadrzi pismeno koje sadrzi procesnu radnju. Ako se podneskom stavlja neki predlog. prebivaliste odn boraviste) .prezentirati po zalbi drugostepenom sudu a ovaj ih je duzan uzeti na razmatranje. Ostali podnesci. U protivnom smatrace se da je podnesak povucen. TUŽBI I NjENOM PODNOŠENJU Ne upotrebljava se uvijek u istom smislu. Neuredan podnesak stranka mora ispraviti i popuniti u roku koji joj je ostavljen od suda (8dana). Oznacenje suda. U teoriji imamo dva shvatanja : Materijalno pravni (tuzba se objasnjava kao tuzbeni zahtjev) Formalno pravni (pod tuzbom se podrazumijeva parnicna radnja) Kao radnja tuzba je akt procesne inicijative. Radnje dostavljanja . zanimanje.npr pismeno kojim se sudu saopstava adresa svjedoka. predaju se u dovoljnom broju i za sud i za suprotnu stranku. nekad tuziocevo trazenje. PARNIČNE RADNjE SUDA To su: Radnje upravljanja postupkom . Prelazenje preko onoga sto je u pripremnom podnesku bez objasnjenja suda. 2. promjena adrese stranke ili opoziv punomocja itd SADRŽINA PODNESKA Podnesak sadrzi: 1. Oznacenje njihovih zak.zastupnika i punomocnika ako same ne preduzimaju radnje. Potrebno je da je sadrzaj podneska razumljiv. glasanja. Oznacenje stranaka (ime i prezime. Ofanzivne – one na kojima tuzilac zasniva tuzbu i one koje iznosi radi obezvredjivanja prigovora tuzenog. VRSTE TUŽBI Tuzbe na cinidbu (kondemnatorne) .oni kojima se tuzeni brani i koje preduzima da bi odbio tuzbeni zahtjev.akt koji vodi postupak. odlucivanja Za valjanost ovih radnji treba da su ispunjenje predpostavke o nadleznosti i da su preduzete u propisanom obliku i nepristrasno.

propustanju ili trpljenju.osnovu potrebno je i da je tuzbeni zahtjev potpuno odredjen. Ona se moze podnijeti i na zapisnik kod suda. Treba razlikovati zahtjev kao procesno pravni pojam od materijalno pravnog zahtjeva. Kod ovih tuzbi ne treba posebno isticati pravni interes. koja slijedi iz predmeta spora. Procesno pravni zahtjev. Tako se najcesce podnosi protivtuzba. Nas ZPP ne govori o tuzbenom predlogu TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU (kondemnatorna) To su trazenja tuzioca da se tuzeni obaveze na odredjenu radnju. kako po obimu. boravistu i polozaju u parnici.stvari tako i u pogledu sporednih potrazivanja Predlog tuzioca kako treba da glasi odluka suda Oznacenje priloga i njihov broj. koja se moze sastojati u vrsenju. i oznacenju njihovih zastupnika i punomocnika Tuzbeni zahtjev.podrazumijeva tuziocevo trazenje ili tvrdjenje . kada se tuzbeni zahtjev usvoji pravosnaznom odlukom. Stranka usmeno saopstava sustinu spora. TUŽBA KAO PODNESAK Kao podnesak ona sadrzi: Oznacenje suda Oznacenje stranaka po prezimenu. Cinidba se moze sastojati i u necinjenju npr tuzba da se zabrani sadasnje i buduce uznemiravanje i smetanje. . Pod materijalno pravnim zahtjevom – podrazumijeva se pravo na cinidbu po tuzbenom ili nekom dr. TUŽBENI PRIJEDLOG To je dio podneska u kome je tuzilac formulisao kako treba da glasi izreka presude. njenog zastupnika ili punomocnika PREDMET SPORA (PETITUM) Predmet spora ili tuzbeni zahtjev je tuziocevo trazenje u pogledu glavne i sporednih stvari. imenu. kao i da li se podnose u izvorniku ili prepisu Potpis same stranke. Razlika proizilazi iz njihovih definicija. zanimanju. u protivnom tuzba je neuredna. One su u praksi najcesce. ne vrsenju. koje ce znaciti njegovo pravo. jer je on sadrzan u radnji. tvrdnje i dokaze. tako i sadrzinom.Tuzbe za preobrazaj ( konstitutivne) Tuzbe za utvrdjivanje ( deklarativne) PODNOŠENjE TUŽBE Podnosi se u okviru odredjujuceg podneska. u njegovu korist. a sud uzimajuci to na zapisnik ispisuje tuzbu. kako u pogledu gl.

deklarativna se razlikuje od kondemnatorne po tome sto: deklarativna vodi presudi koja sadrzi naredbu cije se izvrsenje moze obezbijediti posredstvom prinude u izvrsnom postupku. jer je on sadrzan u preobrazaju.UTVRĐUJUDA TUŽBA (deklarativna) Ovom tuzbom tuzilac trazi da se utvrdi da postoji odn da je postojao neki odnos ili pravo. TUŽBA ZA PREOBRAŽAJ (KONSTITUTIVNA) To su tuzbe koje idu za uspostavljanjem novog stanja.tuzbi vodi novoj parnici. Nasljedinci treba da pokazu da je tuzba bila osnovana.Takav nacin predvidjen je u tri slucaja:ako sud postavi predmetno zastupanja tuzenom cije je boraviste . Izuzetno dostavljanje se moze uciniti I oglasavanjem preko sudske table I u sluzbenom listu. Utvrdjivanje odnosa koji vise ne postoji. a ona brise sve razlike. Isticanje pravnog interesa ima karaktar procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna tokom cijelog postupka. Presuda po kondemnatornoj tuzbi je izvrsni naslov. novog odnosa ili prava. Zato je presuda na utvrdjenje (deklarativna) i izdejstvovana. Podnosenjem ove tuzbe tuzilac je duzan da ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa (poseban interes tuzioca). Da bi dostavljanje proizvelo pravno dejstvo potrebno je:da je izvrseno na nacin predvidjen zakonom.da je dostava ucinjena na vrijeme I da je adresant mogao biti upoznat sa sadrzajem poneska (a ne mora). Tvrdnjom da je svaka odluka deklarisanje prava izvrsena je generalizacija. vec takva promjena nastupa pravosnaznom presudom). Tj odlukom se konstatuje da su ispunjeni uslovi za promjenu u pravu odn pravnom stanju. jer je prethodno odredjen tuzbom ostavioca. Ovim tuzbama stite se tzv preobrazajna prava (prava za ciju promjenu nije dovoljna volja subjekata. tj. samo ako se njegovo ranije postojanje moze vezati za neko pravo u sadasnjosti npr kada se tuzbom utvrdjuje da je brak postojao . Nasljednici ne ukazuju na pravni interes jer se on u tim situacijama pretpostavlja. Sudski akt kojim se ukazuje da su nastupile sve pretpostavke za promjenu prava ili pravnog stanja. U teoriji su mnogo sporne zato ih ZPP ne predvidja posebno. moze biti predmet tuzbe. RAZLIKA U ODNOSU NA TUŽBU NA ČINIDBU tj. sada i po tuzbi na cinidbu (kondemnatornoj). Preobrazajne tuzbe se razvrstavaju na one: koje idu za prestankom pravnog odnosa npr tuzba za razvod koje idu za promejenom procesne situacije npr tuzba za proglasenje vaznosti ugovora o izabranom sudu koje idu za izmjenom pravnog odnosa npr tuzba kojom dijete trazi povecanje iznosa izdrzavanja DOSTAVLjANjE Dostavljanje je radnja su koja se sastoji u predaju strankama I ucesnicima u postupku odgovarajuceg pismena. dok po deklarativnoj to nije nikada. Neki teoreticari smatraju da i njih treba smatrati utvrdjujucim. da bi se u sadasnjosti ostvarilo pravo na porodicnu penziju. Nepostovanje utvrdjenog odnosa u presudi po dekl. Pravni interes nije potrebno posebno isticati. Dostavljanje se vrsi neposredno I preko dostavne sluzbe suda.

tuzenom se mora odrediti rok za njegovo podnosenje.Svode se na:osporavanje dopustenosti tuzbe. Materijalno-pravni prigovori se dijele na:dilatorne I peremptorne.pa tuzeni moze odgovoriti na tuzbu I posto ovaj protekne. Od trenutka kad se tuzeni upusti u odbranu. Od trenutnka dostavljanja tuzbe tuzeni se ponasa na jedan od sledecih nacina:priznajetuzbeni zahtjev.da isprave donese I pokaze na rocistu.nepoznato I nema punomocnika.osporavanje tuzbenog zahtjeva itd. ODBRANA TUŽENOG. Rociste se odrzava u cilju pripremanja glavne rasprave.tuzilac moze povuci tuzbu samo uz njegov pristanak.Isticanjem materijalno-pravnih prigovora-ovlascenje jednog lica da se isticanjem okolnosti suprostavi ostvarivanju tudjih subjektivnih prava.jer prebijanja nema ako se tuzba ne pokaze osnovanom.Prije toga utvrdjuje da li su stranke uredno pozvane.a peremtorni da cinidbu uskrate trajno.Tada sud polazi prvo od onih koji vode odbijanju tuzbenog zahtjeva I dalje redom.okoncanje postupka poravnanjem. Pripremno rociste ostvara predsjednik vijeca.Prigovor se moze istaci za vrijeme trajanja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.a nije odgovorio na tuzbu a uredno je pozvan.ako zahtjev dokazuje ispravama koje se kod njega nalaze.Pocinje izlaganjem tuzbe od strane tuzioca. Odbranu cine seprocesne radnje I aktivnosti preduzete u svrhu suprostavljanja tuzbi I tuzbenom zahtjevu. Prebijanje se raspravlja na zahtjev I tek kad se u toku rasprave sud uvjeri u osnovanost tuzbe.Osporavati osnovanost tuzbenog zahtjeva-negacija pravnog odnosa iz tuzbe.Ako rocistu ne pristupi tuzeni. Kako se odlucuje o prigovoru prebijanja prigovoru prebijanja odlucuje se uz odluku o glavnoj stvari iz tuzbe kojom se usvaja zahtjev iz tuzbe u cjelini ili djelimicno.kada stranka promjeni adresu a o tome ne obavijesti sud.za tuzenog koji nema punomocnika u CG I nalazi se u inostranstvu.Prigovorom se inace zasniva litispendencija. Kako se postupa kad se istakne vise prigovora U istoj parnici moze sistaci vise prigovora. Kad se tuzeni brani osporavanjem moze:oporavati istinitost cinjenice ili cinjenica na kojima tuzilac zasniva svoj zahtjev.odricanjem od tuzbenog zahtjeva I povlacenjem tuzbe.Svaki naknadno ukljucen prigovor ne ovdi njegovom utvrdjivanju ako je prethodni dovoljan za odbijanje tuzbe. Ako se trazi odgovor na tuzbu.Prethodno tuzenom valja dostaviti tuzbu (najkasnije 8 dana prije rocista).Rok je sudski I nije prekluzivan.uzdrzava se od preduzimanja bilo kakve radnje I upusta se u odbranu.Takvu obavezu moze naloziti u odnosu na predmete koje treba razgledati ako su pogodni za donosenje u sud. . Pripremno rociste vodisudija pojedinac. PRIPREMNO ROČIŠTE.Dalji red sud odredjuje po sopstvenom nahodjenju.Pripremno rociste pocinje kad su obje stran prisutne.onda je to situacija koja se razrjesava presudom na osnovu izostanka.Dilatorni privremeno sprecavaju nastupanje.Pozivaju se stranke. Prigovor prebijanja Je odbrambeno sredstvo tuzenoga kojim se ovaj koristi kada prema tuziocu istice svoje potrazivanje koje jeiste vrste kao I ono iz tuzbe I koje u vrijeme isticanja mora biti dospjelo. U sledecim slucajevima se moze odluciti na pripremnom rocistu:donosenje presude na osnovu priznanja. Dostava se dokazuje dostavnicom-pismenom ispravom koja je po formi unaprije pripremljena. Okonacanjem pripremnog rocista ucinjeno je sve da se nastavi sa postupkom a dalje preko rocista za glavnu raspravu.U pripremi ovog rocista je blagovremeno trazenje od tuzioca.

U procesnim pravima vrijeme je u njegovim izrazima:u roku I rocistu. Rok je odlozan ako je radnja preduzeta prije nego je rok istekao. roku Rok je vremenski razmak odredjen za preduzimanje radnji u postupku.kao npr:rok za zalbu Sudske rokove odredjuje sud svojom odlukom I ti rokovi nijesu prekluzivni.Trajanje roka je odredjeno ili po zakonu ili po odluci suda.Za razliku prekluzivni rokovosi su neproduzivi.dok se odloznim rokom podrazumijeva onaj rok cijim protekom nastaje pravna mogucnost vrsenja nekog subjektivnog prava. Fakultativnim rocistima se cijene ona rocista koja sud zakazuje kad se opredijeli da je o nekom procesnom pitanju cjelishodno raspravljati na posebnom rocistu I mimo onog koje je zakazano povodom predmeta spora. . Raskidni rok je onaj rok cijim protekom pravni posao proizvodi pravno dejstvo. VRIJEME PARNIČNIH RADNjI Vrijeme je cinjenica koja nastupa sama po sebi.Izuzetno to moze biti I van suda.Stoga se kaze da prigovor dijeli sudbinu tuzbe. Ako je ta mnozina na strani tuzioca radi se o aktivnom suparnicarstvu. jer je ona u volji stranaka( fakultativna) ali ipak nastaje pod uslovima koje zakon odredjuje.Ovi rokovi mogu biti produzivani.Mjesto preduzimanja radnji na rocistu je redovno u prostorijama suda. Suparnicarstvo se ne moze zasnovati nalogom suda. MNOŽINA SUBJEKATA SUPARNIČARSTVO . U materijalnim pravima rokovi se razlikuju I drugacije.U teoriji se rocista dijele na:obavezna I fakultativna. Sa aspekta teorije o parnici kao odnosu.Zakonski rokovi sup o pravilu prekluzivni.preciznije na mjestu uvidjaja.Ostali su sudski I trajanje se odredjuje sudskom odlukom.na mjestu gdje se dogadjaj dogodio. suparnicarstvo bi mogli odrediti i kao mnozinu odnosa kojih ima koliko i procesnih subjekata.ako je podnesak za slucaj pogresne pravne pouke podnesen u roku za pouke. ROČIŠTE Rociste je vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka. Zakon ne propisuje obavezu suparnicarastva.Ako je trajanje roka odredjeno zakonom.litis consortium Postoji kada se u parnici u istoj stranackoj ulozi pojavljuje vise procesnih subjekata.Za slucaj povlacenja I odricanja od tuzbe po prigovoru se ne mzoe nastaviti postupak ukoliko ga tuzeni ne uoblici prije povlacenja u protivtuzbu.Odlozan je rok.Raskidni (terminus ex quo) I odlozeni (terminus ad quem). dok je pasivno kada je ta mnozina na strani tuzenog. S obzirom na moment od kojeg se racunaju razlikujemo ih na:subjektivne I objektivne.uprkos da je istekao zakonski rok.Rocista zakazuju sudovi.onda je rijec o zakonskim rokovima. Obaveznim rocistem se cijeni rociste za glavnu raspravu I rociste za raspravljanje o predlogu za povracaj u predjasnje stanje.nezavisno od volje ucesnika postupka.

Ako do njega dolazi pristupanjem novog tuzioca. a drugi su je preuzeli. suparnicarstvo se dijeli na : formalno i materijalno Materijalno pravno suparnicarstvo – postoji kada je vise lica u odnosu na predmet spora u pravnoj zajednici ili se njihova prava zasnivaju na istom pravnom ili cinjenicnom osnovu. Jedinstveno suparnicarstvo imamo ako je odnos medju suparnicarima takav da spor valja rijesiti na jednak nacin prema svakom od njih. U ZPP se to cini kada je u pitanju supsidijarno suparnistvo ili za slucaj glavnog mijesanja kada se suparnicarstvo zasniva tuzbom onda ga nazivamo predhodnim. U slucaju jedinstvenog suparnicarstva suparnicari se cijene kao jedna stranka. Poseban problem nastaje kada suparniari preduzimaju razlicite radnje odn one koje se ne slazu.USLOVI ZA ZASNIVANjE SUPARNIČARSTVA Suparnicarska parnica je dopustena kada su prema svakom suparnicaru ispunjene opste pretpostavke i kada su ispunjeni svi uslovi od kojih zavisi mogucnost zasnivanja suparnicarstva. Prema pravnom dogadjaju ili zajednici. similis isus. Prisutni priznaju tuzbeni zahtjev a prema odsutnim se moze donijeti presuda na osnovu izostanka a na predlog tuzioca. prava ili obaveze nisu zajednicki ali su iste vrste i zasnovani na istovrsnom cinjenicnom pravnom osnovu . idem factum Formalno (nepravo) suparnicarstvo postoji kada predmet spora. posto je za slucaj priznanja to nemoguce. Npr suparnicarstvo koje se zasniva po tuzbi suvlasnika idem ius. Pretpostavke moraju postojati prema svakom suparnicaru. Kako se posljedice propustanja mogu odkloniti predlogom za povracaj u predjasnje stanje. Npr uzmimo da se neki suparnicari sa tuzene strane odazovu pripremnom rocistu. Problem se svodi na pitanje koja je radnja povoljnija : priznanje ili propustanje. Uslove razlikujemo na : opste i posebne. . dok neki to ne ucine. tako da njegove radnje i propustanja ne koriste drugim suparnicarima. Stoga ako pojedini suparnicari propuste parnicnu radnju. njeno dejstvo se onda odnosi i na one koji je nisu preuzeli. PROBLEM POVOLjNE RADNjE To je fakticki problem koji se cijeni prema svakom konkretnom slucaju. a spor je takav da iz prirode pravnog odnosa slijedi da ga treba rijesiti jedinstveno. radnja propustanja je povoljnija. simislis factum OBIČNO I JEDINSTVENO SUPARNIČARSTVO Obicno suparnicarstvo postoji ako u parnici svaki suparnik ima polozaj stranke. Opste utvrdjuje ZPP. ako su za to ispunjeni uslovi iz zakona. prema njemu vise lica mogu jednom tuzbom tuziti odn biti tuzeni: ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odn obaveze proisticu od istog cinjenicnog i pravnog osnova ako su predmet spora zahtjevi odn obaveze iste vrste koje se zasnivaju na istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu i ako postoji mjesna i stvarna nadleznost istog suda za isti zahtjev i za svakog tuzenog posebni se utvrdjuju ZPP om ili dr zakonom. Tada treba uzeti onu radnju koja je za sve suparnicare najpovoljnija. prosirenjem tuzbe na novog tuzenog. spajanjem parnica ili stupanjem nasljednika na mjesto umrle stranke. naravno ukoliko je ona povoljnija od nepreduzete. rijec je o naknadnom suparnicarstvu.

Tada treba prekinuti sa prvobitnom parnicom sve dok se ne rijesi po tuzbi 3 lica. To ne znaci da se ne moze raspravljati odvojeno. Glavno mijesanje – lice koje u cjelini ili djelimicno trazi stvari ili pravo o kome vec tece parnica medju drugim licima. On ima pravni interes za mijesanje. moze presudom koji vodi taj postupak tuziti obje stranke jednom tuzbom. NUŽNO SUPRANIČARSTVO To je poseban oblik jedinstvenog suparnicarstva. Umijesac mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku njegova mijesanja. izgubi spor. osigura uspjeh. U ovom postupku sa vise zahtjeva donosi se jedinstvena odluka. a onda i mogucnost novog spora. kada odluka o sporu utice neposredno ili posredno na njegove pravne odnose prema stranci uz koju se mijesa tj taj interes se sastoji najcesce u tome sto u slucaju da stranka uz koju se umijesac mijesa. bracni drugovi su suparnicari na pasivnoj strani. sto radja za stranku pravo prema umijesacu njegova umjesaca. ona prema njemu ima intervencijsko dejstvo. pretpostavlja i mnozinu odnosa. Do njega dolazi ako su novom tuzbom obuhvaceni svi parnicari kako sa aktivne tako i sa pasivne strane. U slucaju kada se trece lice koje ima pravni interes pridruzi stranci u zelji da joj pomogne. Ovdje se na istoj strani mogu naci razliciti ucesnici koje ne vezuju zajednicki interesi. sud treba da cijeni kao da nije preduzeta nikakva. pa i u potonjoj parnici koju stranka poslije neuspjeha pokrece protiv njega. MNOŽINA TUŽBENIH ZAHTJEVA Tuzilac moze istom tuzbom istaci vise zahtjeva. Takvo mijesanje imamo kada 3lice isticuci neko stvarno pravo na predmetu spora ustaje posebnom tuzbom protiv dosadasnjih stranaka. Rasprava po predhodnoj tuzbi i tuzbi 3 lica se cini u spojenoj parnici gdje je odluka jedinstvena. On je ovlascen da preduzima predloge i dr parnicne radnje u rokovima u kojima bi ih mogla preduzimati stranka kojoj se pridruzio a imaju dejstva ako nisu u suprotnosti sa radnjama koje je sama stranka preduzela. to pridruzivanje se oznacava kao sporedna intervenicija odn mijesanje. Npr ako su suvlasnici tuzeni suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvrdjivanje suzbenosti prolaza ili u sporu za ponistaj braka po tuzbi javnog tuzioca .sluzi mu u parnici koju ce voditi. Ovdje se mijesanje preplice sa suparnicarstvom. Ono je ovlasceno na tu mogucnost sve dok se predhodni postupak pravosnazno ne okonca. Presuda po tuzbi 3lica dejstvuje prema svakom od tuzenih. mnozina zahtjeva.Sudija prihvata onu ranju koja je povoljnija da predlog presude suparnicara dovede do uspjeha. pridruzuje jednoj od stranaka. Na tu mogucnost ga opredjeljuju razlozi cjelishodnosti i ekonomicnosti. UČEŠDE TREDIH LICA U PARNICI – ne uči se! Parica se redovno odvija izmedju tuzioca i tuzenog. Sporedno mijesanje – sporedni mijesalac je lice koje se pod uslovima predvidjenim zakonom. Umijesac ne moze biti obavezan odlukom. Taj odnos se razjesva u postupku prema prvobitnoj tuzbi. Do mnozine odnosa a time i zahtjeva se dolazi i spajanjem vise parnica koje su u toku pred istim sudom . Ako je parnica odnos. ali ne i na odnos medju njima. On moze stupiti u parnicu u svako doba trajanja postupka. Za ovu tuzbu odredjena je stvarna nadleznost po predhodnom postupku – nadlezan je prvostepeni sud u tekucoj parnici. Postoje i misljenja da usljed preduzimanja razlicitih radnji od strane jedinstvenih suparnicara. Novom tuzbom 3 lica zasniva se suparnicarstvo(mnozina subjekata) na pasivnoj strani i glavno mijesanje.

Smanjenje nije preinarcenje.zahtjeva nije preinarcenje. po drugima – uslovnu litispendenciju event. U ovome je naglasena ekonomicnost i svrsishodnost a i tuzilac vremenski prije obezbjedjuje zastitu. Djelimicna presuda poredstavlja pogodnost u kumulativnom spajanju jer dolazi do izvjesnosti pojedinih zahtjeva prije nego sto se postupak okonca. ali se duznik moze osloboditi ako umjesto njega da drugi odredjeni predmet. Objektivno. Rjedje dolazi do spajanja kada su osnovi razliciti. Svaka promjena tuz. Nije preinarcenje promjena ponudjenih dokaza kao ni promjena pravnog osnova. . Svako povecanje tuzbenog zahtjeva se smatra preinarcenjem Dok smanjenje tuzbenog zahtjeva iako znaci promjenu tuzbenog zahtjeva nije preinarcenje jer se cijeni da se tuzilac za umanjenje odrekao tuzbenog zahtjeva. U praksi se najcesce spaja postupak po tuzbi i protivtuzbi. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji kad ase umjesto prvobitnog postavi novi ili kada dodje do promjene osnova Isticanje drugog ili drugih zahtjeva uz postojece je moguce ako su u toku postupka takvi zahtjevi dospjeli i ako proisticu iz dogadjaja. radi se o alternativnom spajanju koga nas ZPP ne poznaje Umjesto alternativnog spajanja u ZPP-u se govori o trazenju na alternativnu cinidbu. PREINAČENjE TUŽBE U preinarcenju su neke promjene tuzbenog zahtjeva ili promjene tuzenog.zahtjevu ne moze se odluciti djelimicnom presudom Alternativno spajanje – ako bi zahtjevi u tuzbi bili postavljeni u relaciji sveznika „ili“. ako se prvi odn prethodni zahtjev pokaze neosnovanim. ako je isti sud stvarno nadlezan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Razlikuju se 2 vrste preinarcenje: 1. Od donosenja ZOO kod nas je moguce alternativno spajanje. Subjektivno OBJEKTIVNO PREINAČENjE to je promjena istovjetnosti zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva uz postojeci i povecenjem postojeceg zahtjeva. I suparnicarstvom (subjektivan kumulacija) moze da nastane objektivna kumulacija.Kad se istom tuzbom postavlja vise zahtjeva oni se postavljaju: kumulativno ili eventualno. I za takva spajanja potrebno je da je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva. Po jednim teoreticarima eventualni zahtjev znaci eventualnu tuzbu. To su obaveze kod kojih se duguje samo jedan predmet. Do preinarcenja povecanjem tuzbenog zahtjeva dolazi utvrdjivanjem novih cinjenica. Tako kad se zastita za povrijedjeno pravo trazi izvrsenjem ove ili one cinidbe. Nasa teorija i to vidi kao ovlascenje na alternativno trazenje. ZOO poznaje i obligatio fakultativas. 2. Teorija pominje i alternativno. Zahtjevi se postavljaju u eventualnom odnosu ako izmedju njih postoji veza i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za sve zahtjeve Na ovaj nacin tuzilac izbjegava novu parnicu. Kumulativno spajanje – kumulativno su postavljeni zahtjevi kako su istom tuzbom istaknuti kao prost zbir zahtjeva istom tuzbom se moze istaci vise zahtjeva ako su povezani istim cinjenicama i pravnim osnovom. Eventualno spajanje – tuzbeni zahtjevi su postavljeni u eventualnom odnosu tako da sud raspravlja i odlucuje o drugom odn narednom kada se prvi odn predhodni pokaze neosnovanim. Spajanjem vise parnica uvodi se zajednicki postupak za njih.

Preinarcenje u fazi od dostavljanja tuzbe sudu do njenog dostavljanja tuzenom. cijim izlaskom se smatra kao da je tuzba povucena prema njemu. koje se moze i precutno manifestovati. (naravno ako je usvojeno preinarcenje) Resenje kojim se ne dopusta preinarcenje tuzilac moze napadati posebnom zalbom. Protiv takvog resenja dopustena je posebna zalba. sto je u skladu sa smanjenjem tuzbenog zahtjeva. U suprotnom smatrace se da je pristao na povlacenje. Pristanak lica koje stupa na mjesto tuzenoga. Ako je tuzba povucena na rocistu u odlustnosti tuzenoga. Preinarcenje se moze traziti podneskom. do koje dolazi izjavom tuzioca da umjesto dosadasnjeg tuzenoga tuzi dr. . ako mu je prije toga dostavljena tuzba Promjena tuzenoga prije litispendencije.SUBJEKTIVNO PREINAČENjE (promjena tuženog) To je promjena tuzenog. POSTUPAK PREINAČENjA Tuzba se moze preinarciti od dostavljanja sudu do zakljucenja glavne rasprave. ne pretpostavlja pristanak prvobitno tuzenoga. nadleznom sudu. onda sud kome je prvobitna tuzba dostavljena dostavlja tuzbu sa spisima.lice. kojim se gasi sama parnica Povlacenjem tuzbe ne nastupa prekid zastarjelosti potrazivanja Tuzba se moze povuci do zakljucenja gl. Do povlacenja dolazi i kada se postojeci zahtjev zamijeni novim Ako se tuzeni upusti u raspravu ovlascen je protiviti se povlacenju Tuzioceva izjava o povlacenju daje se usmeno na rocistu ili podneskom. POVLAČENjE TUŽBE To je jednostavna radnja tuzioca kojom izjavljuje da odustaje od trazenja zastite. on se moze protiviti povlacenju u roku od 15dana od prijema obavjestenja da je ta radnja preduzeta. tj tuzilac odustaje od konkretnog postupanja suda. Povlacenjem se ne gasi povrijedjeno subjektivno pravo. trazi se iz razloga sto stupanjem treba primiti parnicu. Nepristanak lica koje treba da stupi na mjesto tuzenoga povlaci odbijanje subjektivnog preinarcenja. kada bi svaku novu parnicu povodom istog spora mogao odbiti prigovorom presudjene stvari. nego i prvobitno tuzenoga. jer on i ne zna za tuzbu. Moguce je i djelimicno povlacenje. Ukoliko njegov pristanak izostane. kakva je ona u tom trenutku uz pristanak dosadasnjeg tuzenoga. Od dostavljanja tuzbe tuzenom trazi se njegov pristanak. Ona se moze povuci i u vrijeme mirovanja postupka. Na takvo postupanje tuzilac je ovlascen do okoncanja prvostepenog postupka Za subjektivno preinarcenje prema ZPPu potreban je pristanak ne samo lica koje treba da stupi u parnicu na mjesto dosadasnjeg tuzenoga. o preinarcenju ce odluciti sud. da sud u konkretnoj parnici odluci o osnovanosti tuzioceva trazenja. cini se bez pristanka tuzenoga. a moze i na zapisnik kod suda Ako preinarcenjem dolazi do promjene stvarne nadleznosti. sto mu ne bi odgovaralo ako je uvjeren da mu krajnji ishod parnice obecava dobijanje tuzbenog zahtjeva. Ovo se prije svega odnosi na objektivno preinarcenje. Odlucuje se u formi resenja protiv koga nije dozvoljena posebna zalba.rasprave u prvostepenom postupku.

protivtuzba je defanzivna. Prigovor dijeli sudbinu tuzbe. njegova su nastojanja da zahjev iz tuzbe dovede u vezu sa tvrdnjom iz protivtuzbe. VRSTE PROTIVTUŽBE Koneksna. jer povucena tuzba ima za posljedicu neodlucivanje o prigovoru za razliku od toga povucena tuzba pretpostavlja nastavljanje po protivtuzbi. To je jedna od razlika u odbrani putem prigovora i kompenzaci. Ta veza je u pravnom odnosu ili dogadjaju. tuzeni se moze braniti i isticanjem prigovora. i tako treba da je postavljena da oba zahtjeva (i iz tuzbei iz protivtuzbe) izviru iz dogadjaja odn pravnog odnosa. Kompenzaciona Koneksna protivtuzba Je takva tuzba na koju je tuzeni ovlascen kad izmedju zahtjeva iz tuzbe i protivtuzbe postoji izvjesna veza. Zakon poznaje i pretpostavljenao povlacenje – ako nijedna od stranaka ne trazi da se umirovljeni postupak nastavi.Tuzilac koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadokanditi parnicne troskove. ISTOVJETNOST TUŽBENIH ZAHTJEVA – ne uči se POVRADAJ U PREĐAŠNjE STANjE Povracaj u predjasnje stanje je opsta procesna ustanova cija je svrha da strancu omoguci da naknadno preduzme parnnicnu radnju koje je neskrivljeno propustila da preduzme . Kao podensak protivtuzba spada u odredjujuce. Ovom tuzbom se tuzeni koristi kada istice prema tuziocu svoje potrazivanje koje mora biti istorodno sa onim iz tuzbe i da je dospjelo Tuzeni ne osporava osnov tuziocevog potrazivanja vec trazi prebijanje do iznosa tog potrazivanja. u pranici koju je tuzilac ranije pokrenuo. posto se koristi protiv tuziocevog napada. ali ne i za vece potrazivanje od onog u tuzbi. ima i dr. sem kada je potrazivanje iz protivtuzbe vece. tada tuzeni trazi i da mu se dosudi razlika Slicne efekte moze postici i kompenzacionim prigovorom tada prebijanje do potrazivanja iz tuzbe. kao samostalnoj tuzbi. Ovo je tuzba deklarativnog karaktera jer ide za utvrdjivanjem postojanja odn nepostojanja odredjneog odnosa odn prava Kompenzaciona protivtuzba Je tuzba tuzenog koja ide za prebijanje zahtjeva. U protivtuzbi stranke su obrnuto oznacene u odnosu na tuzbu: tuzilac je tuzeni. te da je tuzba tuzioca zbog toga neosnovana Tj kada se tuzeni brani prejudicijelnom protivtuzbom.razlika. Ona je samostalna tuzba. i da se tako brani od tuziocevog trazenja Umjesto ovakvom protivtuzbom. i mora da sadrzi sve kao i tuzba. Za razliku od tuzbe koja je ofanzivna radnja stranaka. Prejudicijelna. PROTIVTUŽBA Tuzba tuzenoga protiv tuzioca.protivtuzbe. Prejudicijelna tuzba Tuzba kojom tuzeni trazi razrjesenje prethodnog prejudicijelnog pitanja Tuzeni nastoji da pokaze da ne postoji uslovljavajuci odnos. a tuzeni tuzilac. ona je uvijek konkemnatorna. izuzev ako je povlacenje uslijedilo odmah posle ispunjenja zahtjeva od strane tuzenog.

Sud prekida postuak I onda kad je kao pretono pitanje postavljeno pitanje odnosa ili prava o kome vec tece postupak pred nadleznim organom.Povracaj u predjasnje stanje se trazi predlogom.a stranke upucuju da pitanje tog statusa rijese u posebnim parnicama.Rijec je o radnjaa za koje je predvidjen strogo prekluzivni rok.ZPP poznaje dva roka:subjektivni I objektivni.Tako pitanje je prema spornom zahtjevu prethodno (incidentno) pitanje.zalba nije dozvoljena. 2.U zakonu je povracaj tako postavljen da samo trazenje povracaja ne utice na tok parnice.Kad se kao prethodno pitanje pojavi pitanje bracnog ili roditeljskog statusa.ili je za njihovo izvodjenje odredjeno posebno rociste.Tako npr:ako se u odredjenom svojinskom sporu ppojavi prethodno pitanju da li je zemljiste po kultutri suma ili nije.Prekinuce postupak I onda kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje koje ukazuje da je ucinjeno krivicno djelo.povracaj se ni u kom slucajune ne moze zahtijevati.da je propustanje opravdano i 3. Ako o prethodnom pitanju rjesava sud pred kojim tece parnica onda odluka o tom pitanju ne djeluje mimo konkretnog spora.Isto tako valja omoguciti povracaj ako stranka opravdano propusti sudski rok u kome je morala dopuniti ili ispraviti zalbu. .blagovremeno.Kao I svako pravilo I ovo ima svoje izuzetke.da postoji razlog propustanja koji ima za posledicu prekluziju.odnosno prava od koga zavisi postojanje spornog odnosa.a takvog su znacaja das u mogle biti relevantne za presudjenje. Potice iz rimskog prava u kome je bila oznacena kao restitution integrum.da se povracaj trazi u zato predvidjenom roku.onda se parnica povodom koje su se javila ovakva prethodna pitanja prekida. Za koje propustene radnje se moze traziti povracaj To su radnje koje su strogo vezane za rok ili rociste.ne zahvata je pavosnaznost.To je sredstvo.odnosno odluka o tuzbenom zahtjevu.U literturi ih oznacavaju kao pretpostavke. Protiv rjesenja kojim se usvaja predlog za povracaj u predjasnje stanje.blagovremeno.sud moze da rijesi ako o tome nije vec odluceno pred nadleznim organom ili se o njemu ne vodi postupak.Ponekad se tice samo pojedinacnog a ne cijelog tuzbenog zahtjeva.Pocinje teci od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propustanje. prethodnom pitanju moze odluciti sud pred kojim se vodi parnica. Subjektivni rok iznosi 15 dana.s tim sto je prethodno duzan podnijeti prijavu nadleznom tuzilastvu.predlagac je duzan da istovremeno sa podnosenjem predloga izvrsi propustenu radnju. prethodnom pitanju.Predlog je blagovremen ako je podnesen u roku.Neki ovo sredstvo vide kao vanredni lijek. Ako se povracaj u predjasnje stanje predlaze sbog propustanja roka.Rok od 3 mjeseca je objektivni.Do povracaja dolazi kad se ti uslovi ispune.Po ZPP to su: 1.sud moze da to prethodno pitanje razrijesi I ako je non u nadleznostu upravnog organa.INCIDENTNO PITANjE U toku trajanja parnicnog postupka moze se postaviti pitanje postojanja odnosno nepostojanja nekog pravnog odnosa.Troskove postupka koji su nastali povodom povracaja u predjasnje stanje snosi stranka koja je predlozila povracaj. Ako tuzilac prepusti sudski rok za obezbjedjenje troskova ima za posledicu povlacenje tuzbe kojim propustom je prekludiran. PRETHODNO .Po isteku 3 mjeseca od dana propustanja. Uslovi za povracaj u predjasnje stanje Uslovi za povracaj u predjasnje stanje su zakonom odredjeni.

provjerava da li su rocistu pristupili svjedoci I vjestaci. 3.To je pravilo.postavljanje pitanja svjedocima.a posebno nacelo raspravnosti I kontradiktornosti.kao I prisutne na cuvanje tajne ako je odlukom suda.Izostane li to prema kojoj od stranaka. Rociste za glavnu raspravu mora biti zakazano tako da od obavjestenja ostaje najmanje 8 dana.a ako niejsu da li su uredno pozvane.Vijece donosi rjesenje o izvodjenju dokaza.o iskljucenju javnosti.Mirovanju vodi I kada tuzilac nije dosao a tuzeni se ne upusta u parnicu ili se udalji sa rocista.GLAVNA RASPRAVA Okoncavajuci pripremno rociste. Uslovi za odrzavanje glavne rasprave Glavna rasprava se moze odrzati samo nda ako su uredno pozvane parnicne stranke.Parnica se mora vratiti na polozaj prije rocista.Predsjednik vijeca nakon uzetih uskaza.Ako bi bilo odrzano stetne spoljedice se mogu otkoniti u postupku pravnim ljekovima.a oni koji nijesu.Za novo rociste poziva obje stranke.Glavnu raspravu cine sva rocista koja se zakazuju u svrhu raspravljanja I dokazivanja u konkretnom postupku.a ovim rukovodi predsjednik vijeca. 2.kao I kada na pripremnom rocistu nije zakazano rociste za glavnu raspravu.diktira u zapisnik.Predsjednik vijeca zakazuje rociste za glavnu raspravu. U odsutnosti obe strane moze se izvesti dokaz saslusanjem svjedoka zamolbenim putem preko drugog suda.provjeravanje da li su stranke prisutne.ako nije dosao tuzenik.Radnje preduzete od strane suda na ovim rocistima u svrhu obrazovanja procesne gradje za donosenje odluke sadrzina su te rasprave.Na ovom rocistu dolaze do izrazaja sva ncela parnicnog postupka.Sto je ovlascen da onim koji ne postuju red I mir uputi opomenu. Druga je I posebna situacija kad su stranke uredno pozvane.raspravljace se u njegovoj odsutnosti.ako rocistu ne pristupi nijedan ni druga stranka.onda takva situacija vodi mirovanju.a ne stoje mogucnosti za presudu na osnovu izostanka.U teoriji se to naziva rukovodjenje postupkom. U radnje takvog rukovodjenja spadaju:otvaranje rasprave.jesu li uredno pozvani. Udaljenje stranke sa glavne rasprave zbog ometanja rada nije prepreka sa odrzavanje rasprave.da je rasprava zakljucena.preduzetih radnji I izvedenih dokaza.predsjednik vijeca odlucuje koje ce svjedoke I vjestake pozvati. Pored stranaka na rociste se pozivaju svjedoci I vijestaci za koje je na pripremnom rocistu odluceno da budu pozvani.ili po zakonu iskljucena javnost. Pismenim pozivom stranke se obavjestavaju o rocistu za glavnu raspravu ako nije odrano pripremno rociste. Predsjednik je duzan da upozori svjedoka na posljedice laznog svjedocenja.U tom slucaju rasprava se odvija bez udaljene stranke.objavljivanje odluke itd.Ako ne postoji razlozi. Rociste za glavnu raspravu se odvija javno.a niejsu pristupile rocistu.rociste se ne mzoe odrzati.a uredno su pozvane. Rukovodjenje glavnom raspravom Glavna rasprava se vodi pred vijecem.sud moze I u tom slucaju raspravu odloziti.vjestacima I strankama u vezi sa datim iskazima itd.Ako nije bilo pripremnog rocista. Predsjednik vijeca u toku rasprave poucava stranke o njihovim procesnim pravima.odlaganju I zakljucivanju rasprave itd. Pored ovoga predsjednik oglasava nakon sto su izvedeni svi potrebni dokazi.ako obe stranke ne pristupe rocistu za glavnu raspravu.Pored izlozenog.onda je to situacija koja vodi mirovanju postupka.predsjednik se stara o odrzavanju reda na raspravi.zivrsene su pripreme za dalji postupak koji ce se odvijati na rocistu za glavnu raspravu. .Tu treba razlikovati vise slucajeva I to: 1.Predsjedniku vijeca pripda davanje I oduzimanje rijeci.konsultuje o tim radnjama.

a u drugoj sa kojim se ova spaja tuzeni.rasprava se odlaze.Spajanjem parnica radi zajednickog raspravljanja.odluke o iskljucenju javnosti.odnosno raznih tuzenih.parnice ne gube samostalnost.a koja se odnosi na postavljanje pitanja.o dostavljanju pismena.o obezbjedjenju dokaza itd.kad stranka I njen zastupnik nijesu u mogucnosti da se izjasne a nemaju punomocnika. Odrzavanje reda na rocistu .odluke po kojima seodbija predlog za izvodjenje dokaza. Rasprava se zavrsava izlaganjem tuzioca I tuzenog.Vijece u toku glavne rasprave donosi:odluke o izvodjenju dokaza.O spajanju se odlucuje u formi rjesenja.Poslednja izlaganja stranaka su oznacena kao davanje zavrsnih rijeci.ili ako je ista stranka protivnik raznih tuzilaca. Do spajanja moze doci I ako isti subjekat nema u svakoj od tih parnica istu stranacku ulogu.da donese presudu na osnovu priznanja I na osnovu odricanja primanjem izjave o odricanju. Spajanje radi zajednickog raspravljanja Do spajanja po pravilu dolazi kad istovremeno pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih stranaka.predsjednik vijeca donosi niz rjesenja o incidentnim procesnim pitanjima.a stranke mogu da isprave I dopune izvjestaj.rocistee za glavnu raspravu pocinje iznosenjem od stranke stranaka navoda iz tuzbe I odgovora na tuzbu.kada je potrebno da se tuzeni pripremi za raspravljanje.kada punomocnik nije sposoban za vrsenje svoje duznosti.O odlaganju se odlucuje rjesenjem.Rasprava se odlaze ako se iz ovih ili onih razloga ne mogu izvesti svi dokazi za koje jesud oslucio da ih treba izvesti.kad sud poziva stranku da se izjasni o nekim naknadnim pitanjima.o postavljanju privremenog zastupnika.o polaganju predujma troskova za izlazak I izvodjenje dokaza na licu mjesta. Razlozi za odlaganje su mnogobornojni.Obrnut process od spajanja je razdvajanje.Evo nekih:o urednosti podnesaka.Kao I kod spajanja I rzadvajanje se moze napadati sao uz odluku o glavnoj stvari.U vijecu se takodje donosi mjera udaljenja stranke sa rasprave.kad zastupnik stranke ne pokazuje potreb I duznu paznju u zastupanju.da izrekne presudu na osnovu izostanka ako to nije bilo moguce da se ucini da prvom rocistu posto nije bilo dokaza da je tuzeni bio uredno pozvan.Nakon otvaranja predsjednik objavljuje predmet raspravljanja I utvrdjuje da li su ispunjene pretpostavke za njeno odrzavanje.odluke o zakljucenju I ponovnom otvaranju glavne rasprave itd.I ovdje se odlucuje u formi rjesenja.Protiv ovog rjesenja nije dozvoljena posebna zalba.Ako nije odrzano pripremno rociste.Tako u jednoj moze biti tuzilac.onda umjesto da stranke same izlazu svoje navode iz tuzbe I odgovora. Odlaganje glavne rasprave Kad se zakazno rociste ne moze odrzati.Ako je prije rasprave odrazno pripremno rociste. Spajanjem vise parnica u jednu stvorena je mogucnost da se donese zajednicka odluka.kao I kad treba izvesti nove dokaze.a najcesce:kad treba izvesti novopredlozene dokaze.U rjesenju se mora naznaciti koji ce se dokazi izvesti. Na spajanje nema znacaja to sto je za jedne parnice nadlezan sudija pojedinaca.predsjednik vijeca razmatra rezulate pripremnog rocista. Odlucivanje van rocista za glavnu raspravu Izmedju dva rocista za glavnu raspravu.a za druge sudsko vijece.kada se tuzeni brni protivtuzbom. Nakon izlaganja stranaka sud donosi rjesenje o izvodjenju dokazivanja.Poslije toga prelazi se na izvodjenje dokazivanja.kada je potrebno objasnjenje odredjenog organa u vezi sa slobodnim raspolaganjim stranaka ako postoji osnovna sumnja da raspolazu protivno zakonu I moralu itd. Van rocista za glavnu raspravu sud je ovlascen da primi na zapisnik izjavu o poravnanju.o obezbjedjenju parnicnih troskova.o otklanjanju neurednosti punomocja. Tok glavne rasprave Glavna rasprava pocinje otvaranjem iste od strane predsjednika vijeca.Vijece dlucuje o zabrani koju je izrekao predsjednik vijeca.

.Poslednji se izjasnjava tuzeni.a odluku o zakljucenju saopstava predsjednik vijeca.ili kao slusalac prisustvuje raspravi.Vijece moze zakljuciti raspravu kad je rpeostalo pribavljanje spisa drugog predmeta u kom slucaju ih sud po sluzbenoj duznosti pribavlja.ili je stranka u postupku.onda su moguce sledece mjere protiv njih:opomena. Odluka o ponovnom otvaranju glavnee rasprave donosi se u formi rjesenja.Zakljucice raspravu I kada stranke nemaju drugih predloga za dopunu postupka. Zakljucenje rasprave je posao vijeca.ako ucesnici galame. Glavno rasprava ce se zakljuciti ako stranke prethodno pruze dokaz da su spor rijesile u vansudskom poravnanju.Umjesto toga sud obavjestava organ u ime koga lice koje narusava red na rspravi.kad vijece nadje da se o dijelu kojim se trazi dopuna nije ni raspravljalo ni odlucivalo.preduzima radnje u postupku.Kad je udaljen advokat.pored stranke ciji je on punomocnik sud je duzan da obavijesti I advokatsku komoru.Protiv ovog rjesenja nije dozovljena posebna zalba.odlucice da otvori raspravu I o tom dijelu.Isto ce uciniti ako tako nadje u toku vijecanja I glasanja.udaljenje iz sudnice I novcana kazna.npr:javnog tuzioca.Ako se odrzavanje reda I mira dovede u pitanje npr. Zakljucenje glavne rasprave Kad sud nadje da je u toku rasprave izvedeno dovoljno dokaza za utvrdjivanje odlucnih cinejnica od znacaja za presudjenje.Predsjednik vijeca se brine o odrzavanju reda. Udaljavanje I novcanu kaznu izrice sudsko vijeceSankcija seizrice ako lice koje ucestvuje u postupku. Rasprava se redovno zakljucuje kad je postupak okoncan davanjem zavrsnih rijeci.Udaljenje jedne stranke ne sprijecava raspravljanje s drugom-princip negativne litiskontestacije. Ponovno otvaranje glavne rasprave U postupku dopune presude. Kazna udaljenja se ne izvrsava prema licu koje vrsi radnje u ime odrgana.vrijedja sud ili druge ucesnike u postupku ili ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca u vezi sa radom.zakljucice raspravu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful