NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA U ovim pravilima sadržana je suština i osobenost ZPP po kojima se on razlikuje od svih drugih postupaka : Načelo

dispozicije Lat.rijeci dispozitio = raspolagati, razvrstati U GPP –u dispozicija se svodi na ovlascenja stranaka: Da odluce da li ce traziti sudsku zastitu i ostvarenje svojih prva, tj.da li ce pokrenuti sudski postupak, nastaviti ga ili odustati od njega Da odredjuju predmet i oblik sudske zastite Da slobodno raspolazu predmetom spora Nacelo dispozicije u parnicnom postupku nadovezuje se na ono nacelo materijalnog prava koje se ispoljava u slobodi zasnivanja, mijenjanja i gasenja subjektivnog prava, te koriscenju , ostvarivanju i odricanju od tih prava. Time sto subjektu povrijedjenog prava pripada trazenje zastite. Ovaj postupak se bitno razlikuje od krivicnog (koji se po pravilu pokrece po sluzbenoj duznosti ex officio) Pravilo dispozicije svodi se na tvrdnju : nema parnice bez tuzbe tuzioca tj.u ZPP-u se kaze „parnicni postupak pokrece se tuzbom“. Ovo pravilo trpi izuzetak u bracnim sporovima u kojima se resava uz glavnu stvar. Stoga je rijec o pravilu a ne o izuzetku. Ovo nacelo prisutno je kod odrzavanja parnice u toku, jer od volje stranaka zavisi da li ce se jednom pokrenuta parnica voditi do kraja tj.do donosenja odluke ili ce se zavrsiti prije njenog donosenja. Ovo nacelo dovodi i do mirovanja postupka. Ono je izrazeno i u postupku po zalbi i uopste pravnim ljekovima kako preko odredjivanja granica u kojima se pobija odluka tako i u raspolaganju sa pravnim lijekom. Posto ga moze povuci (odustati od njega ) sve do odlucivanja. Nacelo dispozicije se ovdje osporava u pravu tuzioca da odredi oblik i obim zastite. (sa obzirom na promjenjivost tuzbenog zahtjeva, postoji mogucnost tuzioca da umjesto prvobitnog zahtjeva, postavi drugi. Tj.preinarci tuzbu. Ovo nacelo ide dalje ka vezanosti suda na zahtjev. Rimsko pravilo: ne eat index ultra et extra petit partium = ne ici iznad, ispod i mimo tuzbenog zahtjeva. Sto znaci da sud ne moze odlucivati o necemu sto nije predmet spora i dosuditi tuziocu vise od toga nego sto je trazio. Ali sud ostaje u granicama petituma, ako tuziocu dosudi manje nego sto je on trazio, jer je u tom slucaju zahtjev u jednom dijelu usvojen, a u drugom odbijen. Raspolagananja u parnici do kojih dolazi voljom stranaka (neposredne parnicne radnje) npr odricanje od tuzbenog zahtjeva i povlacenje tuzbenog zahtjeva protivtuzbe ili povlacenje protivtuzbe , opredjeljena su pravilima dispozicije. Dispozitivnost nalazimo u poravnanju ili priznanju tuzbenog zahtjeva, izricitom ili precutnom RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO U parnici,sud procesnu gradju prikuplja u toku trajanja rasprave, dokazivanjem, slijedom navoda stranaka. Rimljani su to sazeli u pravilu: ludex iudicat secundum allegata et probata partium. Izuzetno, u nekim posebnim parnicama i odredjenim situacijama opste parnice, moze se odlucivati i bez rasprave npr u postupku izdvajanja platnog naloga ili zaslucaj priznanja ili neopravdanog izostanka sa prvog rocista za glavnu rapravu Rasprava kao pravilo modernih gradjansko-sudskih postupaka , ispoljila se iz potrebe dijaloga, u kome su skrivena nastojanja da se iznosenjem suprotnih gledista dodje do sinteze U modernim pravima raspravno nacelo se koriguje sa nacelom sudskog upravaljanja postupkom. Tu sud umjesto da pasivnog posmatraca postaje aktivni sudionik u toku cijelog postupka , pa i u

prikupljanju i formiranju procesne gradje, jer odredjuje od ponudjenih cinjenicnih navoda one koje valja utvrditi i odabira dokaze kojima se potkrepljuju i dokaze na kojima zasnivaju svoj zahtjev , kao i cinjenice kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika. ZPP : „Stranke su duzne da iznesu sve cinjenice na kojim zasnivaju svoje zahtjeve i da predloze dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice“ U teoriji se raspravlja – da li sud uzima za procesnu gradju onu cinjenicu do koje je dosao prilikom izvodjenja dokazivanja, cak iako stranke na nju ne ukazuju. Po jednom sud u pogledu odlucivanja moze uzeti takvu cinjenicu samo ako je stranke navodno istaknu. Drugi misle da je sud duzan uzeti takvu cinjenicu u obzir , cak i kada stranke ne ukazuju, jer odluka treba da pociva na istini. To misljenje prihvata nas ZPP „sud sudi po svom uvjerenju, na osnovu svjesne i brizljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezulatata cjelokupnog postupka.“ U pravima u kojima se pravilo „index indicare secundum alegata et probata partium“ totalno primjenjuje , uloga suda u prikupljanju dokaza, svedena je na pasivnog posmatraca sve do donosenja odluke odn dok stranke ne konstatuju da su zavrsile sa prikupljanjem procesne gradje. To je slobodnije shvatanje parnice, koja se ne srece u kontinentalnim pravima, a u precedentnim je bilo pravilo pocetkom 19vijeka. U modernim parnicnim postupcima rasprava je nezaobilazna pa iako ima istraznog nacela ono je izuzetak. To je logicno kao pravila da priroda subjektivnog prava koja se stite u parnici odredjuju pravila zastite. Ta subjektivna prava su dispozitivna , sem u izuzecima rasprava je logicna posljedica dispozitivnosti , jer nacelo dispozicije sputava sud da se samoinicijativno koristi cinjenicam koje su mu u znanju , ako na njih stranke ne ukazuju. Ovo se ne odnosi na pretpostavke za sudjenje , jer o njima sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. U nasem parnicnom postupku istraznog nacela i kada ima ono je ogranicenog obima, tj nema neogranicenu primjenu. Prema ZPP sud je ovlascen da izvede dokaze o sporinim cinjenicama, koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi od znacaja za odlucivanje, npr ako je ocigledno da stranke ne iznose cinjenice koje su protivne pravu i moralu tudjim pravima npr sa tudjom najcesce drzavnom svojinom.Mimo ovog prisustvo istraznog nacela ne bi imalo pravno politickog opravdanja, jer se dispozitivni karakter preko nacela raspravnosti proteze za vrijeme trajanja cijele parnice Prisustvo istraznog nacela je potreba jer omogucava uskracivanje zloupotreba nacela dispozicije u toku i prije postupka. NAČELO OBOSTRANOG SASLUŠANjA STRANAKA Audiatur et altera pars – sto znaci da je u svakoj fazi postupka stranci data mogucnost da se brani od neopravdanih predloga i zahtjeva protivne stranke , koja je u blagovremenom obavjestavanju o cinjicnim navodima predlozima i zahtjevima protivne stranke. Sud ce svakoj stranci pruziti mogucnost da se izjasni o navodima i zahtjevima protivne stranke- ZPP U afirmaciji ovog nacela sadrzana je i kontradiktornost cija je smisao u obavezi suda da strankama pruzi priliku da se izjasne o tvrdnjama i predlozima protivnika. To je pravo stranke a ne njena duznost, jer propustanje ove mogucnosti je njena volja, nju posljedice pogadjaju, sto ne iskljucuje sud od daljeg rada U raspravljanju u odsustvu jedne od stranaka je pravilo o negativnoj litiskontentaciji ( po kome sud uzima kao da je osporena cinjenica koju je protivnik iznio u odsustvu odsutnosti druge strane, pa je volja utvrdjivati) U teoriji ima razlicita razmisljanja. Po jednima cinjenice na koje se ukazuje u odsutnosti jedne od stranaka treba cijeniti kao priznate- pricip afirmativne litiskontentacije. Po drugima treba uzeti princip neopredjeljenog stava prema pasivnosti strana tj.vodeci racuna o svim okolnostima , sud

NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA – slobono sudijsko uvjerenje Parnica se zavrsava donosenjem odluke nakon ocjene dokaza.postupaka. jer su van njega mogucnosti zloupotrebe. Ova dva principa (negativne i afirmativne ) litiskontentacije imaju i prednosti i mane. Do povrede dolazi i kada je stranci uskracena mogucnost da raspravlja pred sudom. Povreda ovog nacela je bitna povreda apsolutnog karaktera i dovoljan razlog za ukidanje prvostepene odluke po zalbi. kako u pogledu osnovanosti. U okviru slobonog sudijskog uvjerenja cinjenica se uzima kao dokazna . kada stranku zastupa lazni punomocnik. a sve u okviru slobodnog uvjerenja suda. Dokazna sredstva se kod slobodne ocjene dokaza ne rangiraju. koja ima izuzetke. On je ovlascen na ove radnje. Medjutim uprkos tome desava se da pravi razlozi izostanu. Ta dostava je licna. Npr za slucaj presude na osnovu izostanka. npr. u kojoj je izuzetno afirmisano pravilo afirmativne litiskontentacije(jedini slucaj presuda na osnovu izostanka). odmjerenost i logicnost svakog dokaza posebno i svih zajedno . Tako je po njoj istina ono sto potvrdjuju iskazi svjedoka. i dr bilo bi prostora zloupotrebe Garancija nepristrasnosti u ocjeni dokaza je u duznosti suda da uz ocjenu iznese razloge. pravicnoscu. dokaznim sredstvima koja nisu propisana za te cinjenice. kao i izricati odluka o privremenim mjerama. U postupku po pravnom lijeku ovo nacelo je izrazeno kroz duznost suda da primjerak pravnog lijeka dostavi na odgovor drugoj strani. Ovo nacelo ne dolazi do izrazaja u fazi ocjene dopustenosti tuzbe sve dok se o njoj odlucuje prije dostavljanja tuzbe tuzenome. moze izjasniti o navodima tuzbe. Replika pretpostavlja osvrt druge strane. Ova ocjena dokaza iskljucuje dokazivanje odredjene vrste cinjenica. Ona je pocivala na formalnoj logici. donosenje odluke bez gl. a zasnivala se na pravilu „o ocjeni dokaza voljuje norma“. brizljivost. U ocjeni dokaza je sadrzan odgovor na pitanje koje sporne cinjenice postoje odn ne postoje odn koje su dokazne a koje nisu. tj da se daju proizvoljni razlozi koji ne objasnjavaju odluku. logicnoscu. . Ukoliko slobodno sudijsko uvjerenje ne bi bilo uslovljeno savjesnim radom.rasprave kad zakon to ne dozvoljava. ali ni tamo bez izuzetka jer npr moze se voditi postupak radi osiguranja dokaza bez preslusanja protivnika. Pominjemo jer predhode ili su uz parnicu. Ovo pravilo ne vazi kada se odlucuje o sukobu nadleznosti jer se odlucuje bez prisustva stranaka. Slobodnom sudijskom uvjerenju kao modernom pravilu parnice je predhodila zakonska (legalna) ocjena dokaza. a da se ne izjasnjava dr. Nacelo obostranog saslusanja je pravilo parnice . u kome je prisutan jedan izuzetak a to je : ako tuzeni ne ospori podneskom tuzbeni zahtjev i izostane sa pripremnog rocista odn prvog rocista za gl. Bez znacaja je broj izvedenih dokaza jer dokazna snaga dokaznog sredstva se cijeni zavisno od okolnosti svakog konkretnog slucaja i nezavisno od broja izvedenih dokaza. tako i u pogledu dopustenosti. Izuzetak je i postupak po platnom nalogu Ovo pravilo je zlatno pravilo i dr.strana. Takva ocjena pretpostavlja savjesnost. Kontradiktornost se provlaci krioz cijeli postupak. samo ako iz ocjene dokaza slijedi da je tvrdnja kojom je ona iznesena istinita tj kada ti dokazi potvrdjuju tu tvrdnju.propustanjem dostavljanja. U takvim pravima je i zakletva.slobodnom ocjenom zakljucuje da li cinjenicu iznesenu u odsustvu protivne stranke treba uzeti za priznatu ili osporenu. svako je jednakog znacaja i mogu se koristiti za potvrdju postojanja odn nepostojanja bilo koje cinjenice. kako i prije pripremnog rocista tako i na njemu.raspravu (ako pripremno nije odrzano) sud uzima cinjenicne tvrdnje prisutnog tuzioca bez dokazivanja. Tako se uvodi degradacija u sudskom redu. uprkos treceg koji istice sasvim obrnuto i vecom argumentacijom i boljim opazanjem.dokazno sredstvo. Tuzeni se od dostavljanja tuzbe.

kako strankama. Sva rocista se zakazuju u cilju dokazivanja i raspravljanja u predmetu spora i cine glavnu raspravu. I pored teznji ovo nacelo nije u ZPP konsekventno sprovedeno. rasvjetlili cinjenicno stanje sto je moguce bolje. Pri tom se mora cuvati kapcioznih i sugestivnih pitanja. kratko i sazeto. Ovo nacelo dolazi do izrazaja preko duznosti suda da postavljanjem odgovarajucih pitanja . u krajnjem. Sve to opredjeljuje beneficium novorum.raspravu odlaze zbog nemogucnosti da se izvedu svi dokazi. NAČELO SAVJESNOG KORIŠDENjA PROCESNIM PRAVILIMA . NAČELO KONCENTRACIJE PROCESNE GRAĐE U teznji da se kompletna procesna gradja iznese i raspravi po mogucnosti vec na prvom rocistu za glavnu raspravu ili u drugostepenom postupku.Ovim nacelom se potvrdjuje i nacelo istine. U tome je sadrzano nacelo jedinstva gl. uprkos toj teznji. na prvom rocistu za glavnu raspravu. Za slucaj da iz opravdanih razloga dodje do promjene (sudije) jedinstvenost se obezbjedjuje raspravom od pocetka sa novim sudijom. pa joj se dopusta da se moze sluziti novim cinjenicama u postpku pred drugostepenim sudom. To ne utice na pravo stranke da na sledecem rocistu iznese nove tvrdnje i cinjenice. U ovom pravilu je rizik za istinitu podlogu. kao i da se ne vrsi uvidjaj. tj ne mogu se isticati cinjenice u drugostepenom postupku. Da se cini jasno. Ovo nacelo se obezbjedjuje i duznoscu suda da na drugom i daljim rocistima radi u istom sastavu. U pravima gdje se parnica vodi posredstvom advokata taj rizik je neznatan. cesto se desava se rociste za gl. Za slobodnu ocjenu dokaza od prvorazrednog znacaja je i neposrednost ( u kojoj je potreba da ocjena dokaza bude data pod neposrednim utiskom rezultata dokazivanja. i predlozi nove dokaze tako sve dok se rasprava ne okonca. Zbog ekonomicnosti postpka. u prvostepenom postupku sadrzano je nacelo koncentracije procesne gradje Ozivotvorenju ovog pravila stranke doprinose podnosenjem pripremnih podnesaka sa novim navodima. jer iskljucuje mogucnost da se isticu nove cinjenice pred drugostepenim sudom. Po njoj se ne moze ukazivati na cinjenice niti ih utvrdjivati mimo prvostepenog postupka. cinjenicama oznacavanjem odgovarajucih dokaza. u protivnom bi propust stranke da ukaze na sve cinjenice pred prvostepenim sudom imao za posljedicu neadekvatnu odluku. a uz saglasnost stranaka novi sudija moze odluciti da se ne saslusavaju vec saslusani svjedoci i vjestaci. Moderna prava ne poznaju eventualni maximum. NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE Preko nacela koncentracije istaknuta je teznja da se parnica zavrsi sto prije. (metoda strogog zakonskog rada). Za pripremu se rezervise vrijeme ciji se dio ostavlja svakoj strani radi izjasnjavanja na navode iz podnesaka ove druge. Sve to upotpunjuje i usmenost kao pravilo izvodjenja dokazivanja. Treba razlikovati da li je propust namjeran ili nije. Ako ih je mogla upotrebiti u prvostepenom postupku. U modernim pravima se namjeran propust najcesce kaznjava teretom troskova za naknadno istaknute predloge bez obzira na ishod spora. Razlozi istine ovlascuju stranke da u postupku po zalbi iznose nove cinjenice i predloge. To je u potrebi i nacela neposrednosti. vec da se umjesto toga procitaju zapisnici o vec izvedenim dokazima. Zbog toga ovo pravilo kod nas ne vazi jer stranka laik sama moze sama da vodi postupak. o cemu sud donosi odluku u dijelu o troskovima. a to nije ucinila u namjeri da drugu stranu izlozi vecim troskovima onda je mogu pogadjati troskovi koji se odnose na taj dio. tako i svjedocima i vjestacima.rasprave.

procesnom prevarom. Otklanjanje je skopcano sa posebnim troskovima. pa njeno uvjerenje da je spor rijesen zloupotrijebi dolaskom na rociste trazeci od suda donosenje presude na osnovu izostanka. Tuzilac znajuci da ne postoji pravo koje trazi. nego su gola nagadjanja. Prekoracenjem nacela dolazi se do povrede postupka. na sud to ima domasaja jer se izlaze posebnom angazovanju. Stoga ako stranka kaze da u nesto sumnja sud i takve tvrdnje dokazuje jer ih dr. a ne da ih precutkuju Stranke iznose sve cinjenice onako kako su se po njima stvari dogodile Stranka ne osporava tvrdnje protivnika za koje zna da su neistinite Duznost kazivanja istine odnosi se i na zastupnika. Do prividne parnice dolazi kada se stranke unaprijed dogovore da tuzilac podnosenjem tuzbe povede parnicu o necem sto mu ne pripada i protiv lica kome ne pripada pravo da osporava tuziocevo trazenje. stranke mogu postici zastitu za povrijedjeno pravo odn odbraniti se od zahtjeva ako je on neosnovan. tako i na one koje se primaju k znanju. druga je izlozena posebnim naporima da otkloni lose posljedice takvog prekoracenja. kako u odnosu na radnje koje se preduzimaju. Obje stranke mogu pokusati da obmanu sud. U oba slucaja to je pokusaj porcesne prevare.stranka nije priznavala.Vazi od pocetka pa do kraja sudjenja. Tuzilac zloupotrebljava pravo na trazenje sudske zastite kad podnoseci tuzbu pokrece postupak bez razloga. zloupotrebom prava trazenja sudske zastite itd.Svodi se na zahtjev da se spor brzo razrijesi. u zelji da izdejstvuje izvrsni naslov. U pogledu aktivnog drzanja stranke zakonodvac je jasan: stranka moze da prizna ili da porice. Vidovi nepoštenog parnicenja Stranke mogu zloupotrebljavati pravilo savjesnog i postenog parnicenja na vise nacina: nr prividnom parnicom. STRANKE U PARNICI . NAČELO PROCESNE EKONOMIJE Da se spor rjesi sa sto manje izdataka I troskova. iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi osnovanosti tuzbenog zahtjeva. raznih pobuda da napakosti drugoj strani. kako bi nakon toga zajednicki podijelili plijen. Procesnoj prevari stranka vodi npr ako drugu navede na vansudsko poravnjanje u vrijeme po dostavljanju poziva za pripremno rociste. Prekoracenjem jedne stranke. Prekoracenja pravila postenog i savjesnog parnicenja protivna su cilju parnice. Samo dosljednim parnicenjem. Ako porice istinitost potivnikovih tvrdnji onda se one dokazuju ako potvrdi tvrdnju koja je za nju nepovoljna sud je ne dokazuje izuzev ako stranka priznanjem ide tome da raspolaze zahtjevom protivno ZPP-u. Najcesce zloupotrebe su u smisljanju radnji radi odugovlacenja postupka. Npr povodom nekretnine koja pripada drzavi a kojoj su stranke pomedjasi. Tuzeni iznosi neistinite tvrdnje koje da postoje vodile bi ka tome da se tuzbeni zahtjev odbije.Ovo nacelo je u postenju i savjesnosti. Ako se stranke tako ne ponasaju zloupotrebljavaju procesna pravila. izlozi je troskovima ili neosnovano ostvari neki interes. Postenje i savjesnost stranaka je da se koriste procesnim pravom. Npr nudjenjem novih dokaza za koje je stranka svjesna da nece doprinijeti drukcijem uvjerenju ZPP-om je predvidjena duznost stranaka da govore istinu. pri cemu ne bi smjela ici tako daleko da iznosi i tvrdnje koje nemaju nikakav oslonac. Ona obuhvata da: Stranke iznesu sve cinjenice koje mogu biti odlucucjuce za ishod spora . Zastupljeno je shvatanje da stranka moze da iznosi tvrdnje u ciju istinitost sumnja.

pod uslovom da se oni ne mogu otkloniti.duznosti imati svojstvo stranke a kad za zakonskog zastupnika. Nedostatak ove sposobnosti ima znacaj procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti i tokom cijelog postupka. Ako je nedostatak uocen u toku postupka. s tim da se tuzilac moze povuci i povlacenjem tuzbe . Ona je sira od pravne sposobnosti jer pripada i stranci po duznosti. Pojam stranke u procesnom pravu – postoje 2 gledista: Procesno pravno – stranke valja posmatrati nezavisno od odnosa koji ih odredjuje i one su opredjeljene procesno pravnim polozajem u parnici. a gube je brisanjem. koga samo zastupaju. koje moze biti nosilac procesnih prava i duznosti. U ovim polozajima stranke ostaju dok traje postupak. Nesporno je da je tuzilac stranka i onda kad je sud odbio njegov zahtjev . Materijalno pravno – pojam stranke odredjen je materijalno pravnim odnosom. tuzilac i sud – primarni procesni subjekti. Veliki nedostatak ovog gledanja je sto se pojam stranke ne moze objasniti za slucaj kad sud odbije tuziocev zahtjev. tvrdeci da on to pravo ne vrijedja ili da ono tuziocu ne pripada. Fizicka lica je sticu rodjenjem. Sem toga. dok su ostali sekundarni procesni subjekti ili ucesnici u postupku Stranke u postupku su : tuzilac i tuzeni. Parnicna sposobnost . parnicni sud moze priznati stranacku sposobnost i oblicima udruzivanja koji ispunjavaju bitne uslove za stranacku sposobnost. Razlika je zatim u mogucnostima stranacke sposobnostima po samom zakonu jer javni tuzilac moze pokrenuti parnicni postupak po samom zakonu. a tuzenikadostavljanjem mu tuzbe. U slucaju prestanka pravnog lica na njegovo mjesto stupa subjekt koji je preuzeo njegova prava i obaveze. jer oni predstavljaju organ kome to pravo pripada po samom zakonu – njemacki procesualisti Po drugima oni nisu stranke vec parnicu vode u ime i na racun trecega . odn ako bude tuzen (tuzeni) . ona se priznaje i nasciturusu. a tuzeni (reus) nastoji da odbije tuziocevo trazenje . a bice to ako podnese tuzbu (tuzilac). Propusti koji se odnose na ovu pretpostavku mogu se otkloniti i po vanrednim pravnim ljekovima. Ovo gledanje preovladjuje u savremenoj procesno pravnoj teoriji. Po jednima ovim subjektima se priznaje procesni polozaj stranke. Njihovi interesi su suprostavljeni : tuzilac(actor) trazi da mu se pruzi zastita . Poistovjecuje se sa pravnom koja za razliku od nje moze biti ogranicena ili neogranicena. U nedostatku ove sposobnosti . kao i kod tzv tuzbe negativnog utvrdjenja. kao i onda kada tuzilac nema nikavo svoje pravo prema tuziocu. preduzete parnicne radnje su nepunovazne i tuzba se odbacuje. sud se ne moze upustati u odlucivanje o predmetu spora.stranacka sposobnost. U nasem pravu zakonskim propisima je odredjeno u kojim slucajevima ce procesni subjekat koji preduzima radnje po sluzb. Pravna lica je sticu upisom u registar. Polozaj tuzioca stice se podnosenjem tuzbe. Ona je potpuna i neogranicena. dok za tuzenog ta mogucnost ne postoji. Stranke po duznosti U procesno pravnoj teoriji se raspravlja o procesnom polozaju lica koja vode spor po sluzbenoj duznosti o tudjem pravu npr javnom tuziocu. Sposobnost biti parnicna stranka – stranacka sposobnost Stranka u postupku moze biti svako fizicko i pravno lice.Tuzeni. a narocito imaju imovinu na kojoj se moze sprovesti izvrsenje. Za slucaj smrti stranke u taj polozaj po sukcesiji dolaze nasljednici.

jer je u pitanju nedostatak koji je oznacen kao bitna povreda odredaba parnicnog postupka. dok je pasivno legitimisan (tuzeni) na njemu je obaveza odredj. To je to je pojam materijalnog prava ona je odredjena odnosom prema spornom pravu. Dalji ishod parnice zavisi od sudbine prigovora.Kad sud uoci nedostatak parnicne sposobnosti preduzima mjere za otklanjanje tog nedostatka.a ove se mogu vrsiti licno ili posredno preko punomocnika koga stranka postavlja.Pod parnicnom sposobnoscu podrazumijeva se svojstvo odredjenog lica da preduzima I prima parnicne radnje koje druga stranka preko suda preduzima prema njemu. onda to cini tzv prigovorom legitimacije (sredstvo kojim tuzeni na pocetku parnice skrece paznju sudu na to da tuziocu ne pripada pravo da vodi parnicu). STVARNA LEGITIMACIJA Pod legitimacijom se podrazumijeva odnos stranaka prema pravu za ciju se zastitu postupak pokrece. Tada tuzilac moze opet da prigovorom opovrgnuti navode prigovora tuzenoga. ako je on osnovan.ponasanja koja odgovara pravu za koje tuzilac trazi zastitu. Na postojanje prava na vodjenje sud vodi racuna po sluzbenoj duznosti. Nasljednici u momentu . Dok po drugima nema mjesta odbacivanju tuzbe. vodi parnicu u sopstveno ime .V rsenje radnje u postupku odredjuje sadrzaj parnicne sposobnosti.Ovim je I strankama koje nemaju materijalne mogucnosti da se koriste pravnom na zastitu omoguceno da preduzimaju spostvene radnje I da takvu zastitu obezbijede.Karakteristicna je za nase pravo. Od stvarne legitimacije kao subjektivnog odnosa razlikuje se pravo na vodjenje spora(to je specificno pravo koje ne izvire iz subjektivnog odnosa vec samog zakona). Na nedostatak parnicne sposobnosti pazi se i u postupku po zalbi I to po sluzbenoj duznosti. sud presudom odbija tuzbeni zahtjev kao neosnovan.na nju sud pazi po sluzbenoj duznosti tokom cijelog postupka. U nasem pravu parnicno je sposobna stranka ako je fakticki nesposobna da preduzima radnju u postupku npr: gluvonijemi. Aktivno je legitimisan (tuzilac) njemu pripada pravo da trazi zastitu. Parnicno nesposobnim licima zastita se u postupku pred sudovima obezbjedjuje posredstvom zakonskog zastupnika. Zasnivanje pranice u slucaju smrti stranke Podnosenjem tuzbe odredjeno lice postaje tuzilac za razliku od tuzenog koji to postaje mimo svoje volje.Kad nedostatak uoci u vrijeme od zakljucenje rasprave do objavljivanja odnosno otklanjanja odluke. Lice koje je stranka na osnovu prava vodjenje spora. iako nije nosilac subjektivnog prava. Postoje razlicita gledista za slucaj da stranka umre prije i u toku parnice.onda je duzan ponovo otvoriti glavnu raspravu. Parnicno je sposoban I onaj koji je po dozvoli stupio u brak posto je tim cinom emancipiranizjednacen sa punoljetnim licem. Po jednima narusava se pravilo „nema parnice bez tuzenog i tuzioca pa tuzbu treba odbaciti. Postulaciona sposobnost Predstavlja sposobnost stranke da sam preduzima parnicne radnje. Nedostatak stvarne legitimacije sud uzima u obzir. cak ni u slucaju kad je punomocnik dostavio tuzbu posle smrti stranke.Ako se ne otklone nedostaci u odredjenom roku sud ce odbaciti tuzbu. ne prestaje smrcu davaoca te je punomocnik ovlascen preduzimati radnje dok nasljednici sukcesijom ne stupe na njegovo mjesto. bez obzira da li stranka na njega ukazuje na nedostatak. Postoje: aktivna i pasivna. Po njima ovlascenje za zastupanje u parnici. Nedostatak parnicne sposobnosti oznacen je kao procesna pretpostavka.a zatim preduzeti mjere za otklanjanje nedostatka.

Ako ipak preduzme radnju bez ovlascenja . Ako se vrsi u interesu parnicno nesposobnih lica radi se o zak. pa ga u predvidjenom roku pribavi.zastupnik nemaju punomocnika a nalaze se u inostranstvu tako da se dostavljanje nije moglo izvrsiti PUNOMODNICI Punomocnik je zastunik stranke koji parnicu vodi po njenom ovlascenju. bez posebnog ovlascenja.zastupanju.zastupnika Ako je boraviste tuzenog nepoznato a on nema punomocnika Ako tuzneni i njegov zak. kao i lica koja nisu u mogucnosti da vrse svoje pravo npr odsutna lica. ZASTUPNICI Razlikuje se zakonsko i voljno zastupanje. spoljasnji ponasanje prema dr. a u suprotnom ostace bez dejstva.zastupnika. kvalifikovani punomocnici mogu biti i svrseni pravnicii u mjestima gdje nema advokature. On je takodje ovlascen da od protivne strane primi odredjene parnicne troskove. kvalifikovane (oni koji to rade iz zanata. Razlikujemo ih na: 1. Ako sud primijeti da on ne pokazuje potrebnu paznju o tome obavjestava organ starateljstva. Druge razlike proisticu iz ovlascenja. jer kvalifikovani punomocnik je ovlascen da u parnici preduzima sve radnje do okoncavanja postupka. on mora imati posebna ovlascenja. Aktivno je kad zastupnik preduzima radnje tuzioca dok je pasivno kada preduzima radnje tuzenog.zatupanje postoji radi zastite interesa djece(roditelj) i odraslih lica lisenih poslovne sposobnosti (staratelj). radnja ce biti konvalidisana. da trazi u izvrsnom postupku i izvrsenje odluke .zastupnik je duzan savjesno vrsiti zastupanje jer u suprotnom odgovara za nastalu stetu. nekvalifikovane (koji to rade ad hoc. Zakonski zastupnik moze prenijeti na punomocnika ovlascenje da umjesto njega vodi parnicu Zak. U zamjeni nije subjektivno preinarcenje ali u faktickom smislu jeste promjena stranke.zastupnik po samom zakonu ovlascen da preduzima parnicne radnje i primati k znaju radnje drugih strana i suda . ukoliko to ne ucini to nije osnov za odbacivanje tuzbe vec osnov za postavljanje privremenog zastupnika od strane suda. bez obzira sto one u punomocju nisu posebno naglasene.stranci i sudu) Razlika izmedju zastupanja kvalifikovanog i nekvalifikovanog punomocnika Osnovna razlika je u kvalitetu preduzetih radnji. A za radnje od neposrednog znacaja za parnicu kao sto su npr povlacenje odn zakljucivanje poravnanja po posebnim propisima.smrti stupaju u njegova prava pa i u pravo na vodjenje postupka. Pravilo je da je zak. Izuzetno. tj to su sva druga fizicka lica koja su parnicno sposobna a opunomocena su). advokati) i 2. Na ovu mogucnost sud je ovlascen u sledecim slucajevima: Ako tuzeni nije parnicno sposoban a nema parnicnog zastupnika Ako postoje suprotni interesi tuzenog i njegovog zak.prava) i 2.zatupnika Ako obje stranke imaju istog z. Prihvatanjem ovlascenja zasniva se punomocje i nastaju 2 odnosa: 1. Zastupanje se ogleda u obavljanju procesnih radnji u tudje ime i za tudj racun. da zahtijeva izdavanje . a izuzetno usmeno na zapisnik kod suda. koji je duzan da postavi novog zak. koji je predmet obligac. unutrasnji( po prirodi ugovorni odnos. Ovlascenje za zastupanje se daje jednostranom izjavom davaoca ovlascenja u pismenom obliku u vidu punomocja. inace je u pitanju zastupanje Zak. I pravna lica imaju zastupnike Zakonski zastupnici Zakonosko zastupanje je zastupanje u kome se ovlascenja za zastupanje interesa drugog lica dobija po sili zakona.

dolazi do ukidanja presude i vracanja na ponovni postupak.ima samo naknadu u viku podvoznih troskova i dangube. jer punomocnik po samom zakonu je ovlascen da preduzima radnje u postupku. Kako prestaje punomocje? Okoncanjem parnice. nekvalifikovan punomocnik nije ovlascen da preduzima neposredne radnje ako nisu naznacene u punomocju. prama funkciji : ofanzivne i defanzivne Parnicna radnja je osnovni i polazni pojam GPP-a na kome se gradi ukupnost postupka i kao takav se ne definise Prema logickim pravilima definicija mora biti : 1. 3. Suda . cija se cijena odredjuje advokatskom tarifom. Za slucaj otkaza punomocnik je duzan jos neko vrijeme preduzimati radnje da ne bi doslo do nastupanja stetnih posledica za stranku. zastupanju stranke posredstvom vise punomocnika U istoj parnici jedna stranka moze imati vise punomocnika i svaki od njih je ovlascen da sam stranku zastupa. 3. Ima pravo na naknadu i nagradu. Osnovna podjela je na radnje : 1.zastupnici mogu tako punomocje opozvati. ne odgovara za uspjeh ali odgovara za stetu ucinjenu stranci zastupanjem. 2.pravu negotium gestor) radnje preduzete na osnovu neurednog punomocja predstavljaju bitnu povredu postupka. pri cemu njegov odnos prema stranci ne prestaje. za sve preduzete i buduce radnje. Za razliku od njea. Medjutim ako uz punomocnika i stranka preduzima radnje valjana je ona koju stranka preduzme. ali ne duze od 15 dana. ali nasljednici odn njihovi zak. a sud ne utvrdi sadrzinu punomocja ili je pogresno utvrdi – radi se o FALSUS PROCURATORU (procesna ustanova slicna ustanovi materij. Nedostake neurednog punomocja stranke mogu otkloniti naknadnim davanjem punomocja. smrcu punomocnika. On moze bez posebnog ovlascenja strranke prenijeti parnicno punomocje na drugog (supstituta) . Stranka Prema sadrzaju dijele se na : radnje pripremanja i radnje odlucivanja Prema formi na : Pisane i usmene. Primjerena. U postupku po zalbi u nedostatku neurednog punomocja . opozivom. Treba da bude pregledna i sazeta Razlika izmedju izjave volje(pojam materijalnog prava) i parnicne radnje(pojam procesnog prava) .privremenih mjera obezbjedjenja. Zatim kvalifikovani ima pravo na naknadu i nagradu dok nekvalifik. unutrasnji (izmedju punomocnika i stranke) i 2. Ne smije biti izrecena u negativnom obliku. 2. njegovim trajanjem i prestankom. ali moze prestati i prije okoncanja pranice: 1. PARNIČNE RADNjE Parnicni postupak je ukupnost radnji suda i stranka. odnosima koji se zasnivaju punomocjem punomocjem se zasnivaju dvostruki odnosi : 1. otkazom Opozivom prestaje punomocje po volji punomocnika. 4. Npr jedan od njih ne moze otkloniti dejstvo neopozive radnje koju je drugi preduzeo. Njegov obim odredjuje stranka i pri tom ga moze ovlastiti na sve ili samo neke radnje. Ne smije biti tantoloska. Ukoliko ih preduzima bez punomocja u uvjerenju da ga uvijek moze dobiti ili se neuredno opunomocuje . Smrcu stranke ne prestaje punomocje. Punomocnikove radnje imaju dejstva samo ako ih preduzima na osnovu urednog punomocja ( to je procesna pretpostavka). drzeci se uputstava stranke. Spoljni odnos – punomocje je odredjeno radnjama. 2. spoljasnji ( punomocnika prema sudu i 3 licima) unutrasnji odnos – punomocnik je duzan da zastupanje vrsi savjesno.

3. Priznanje tuzbenog zahtjeva. Znacajna je podjela parnice na : 1. 2. One se mogu preduzimati tokom cijelog postupka i uvijek su opozive bez navodjenja razloga Neposredne radnje su one koje kad se preduzimaju. Izjava o mirovanju postupka. postulacionu sposobnost( koje ako nema onda uredno zastupanje dok se za punovaznost izjave volje trazi pravna i poslovna sposobnost) Radnje ne djeluju uslovno i na rok za razliku od izjave volje. jer stranka cinjenice koje je ukazala i dokaze koje je ponudila. Neke preduzima tuzilac. stvaraju jednu novu procesnu situaciju koja najcesce vodi okoncanju postupka. Radnje se daju pred sudom kao drz. Mnoge se radnje mogu preduzimati i u jednoj i u dr.organom ne pobijaju se zbog prevare. neke tuzeni dok kod poravnanja se sticu ponasanja oboje. kojom se stavljaju neki stvarni ili procesni predlozi ( tuzba. razvoja. Sadrzina pripremnog podneska se ne moze zaobici. 5. To su : predlozi (stvarni i procesni) . 4. 3. Odredjujuci podnesak je ona pismena radnja stranaka. Za razliku od nje izjavom volje nastaje. Poravnanje. Odricanje i odustajanje od pravnog lijeka. One od neposrednog znacaja Posredne radnje su one koje se preduzimaju u cilju donosenja odluke odredjene sadrzine. PODNESCI To je pismeni oblik parnicne radnje stranaka. Povlacenje tuzbe. parnicnu sposobnost. Druga strana se moze odmah izjasniti o navodima iz podneska. 2. Tuzba i zalba tretiraju se kao neposredne parnicne radnje. 2. U toj formi se uglavnom preduzimaju radnje van rocista. pravni lijek. za koje traze da se utvrde u toku rasprave. Za punovaznost radnje potrebno je da je lice koje je preduzelo ima: stranacku sposobnost . Prema u kojoj se formi preduzimaju radnje stranaka se dijele na: pismene (preduzimaju se podnescima-pismena na kojima su radnje saopstene) i usmene (preduzimaju se neposredno na raspravi). Dok materijalno pravni posao nastaje saglasnoscu volja . prinude i zablude za razliku od izjave volje Stranka je po samom zakonu ovlascena da trazi ponavljanje postupka ali ne i ponistaj pojedine radnje kao sto se to moze traziti kod izjave volje. Tvrdnje (cinjenicne i pravne) . a ponekad i okoncanju spora. kada je u pitanju materijalno pravni posao.formi. prestaje. Podnesci se dijele na odredjujuce.tuzba se redovno preduzima podneskom ali se moze dati i usmeno na zapisnik. moze . Neposredne radnje su neopozive.Parnicna radnja podrazumijeva djelovanje odredjenih subjekta u postupku odn spoljno ponasanje koje slijedi iz norme. pripremne i ostale.) Pripremni podnesci su oni kojima stranke ukazuju na cinjenice mimo onih u tuzbi. Odricanje tuzbenog zahtjeva. odgovor na tuzbu. Radnje se preduzimaju u svrhu pokretanja. izuzev radnje priznanja tuzbenog zahtjeva. Npr. On se drugoj stranci najcesce urucuje na rocistu. a moze traziti odlaganje rocista. odgovor na pravni lijek. Ugovori sa procesno pravnim dejstvom kao sto su oni o mjesnoj nadleznosti nisu parnicne radnje sve dok se podneskom ne stavi do znanja sudu i tada su to jednostrano parnicne radnje. mijenja se i ukida materijalno pravni posao(odnos) Dalja razlika je u subjektivnim predpostavkama predvidjenim za punovaznost radnji u odnosu na one za punovaznost izjave volje. razvoja ili okoncavanja parnice. i okoncavanja postupka. koju tuzeni moze opozvati do zakljucenja gl. izuzetno jednostranom izjavom volje (testament) PARNIČNE RADNjE STRANAKA Stranke preduzimaju parnicne radnje radi zasnivanja.rasprave odn donosenja presude.. Oznacenje dokaznog sredstava cinjenica.. To su : 1. One od posrednog znacaja. 6.

U teoriji imamo dva shvatanja : Materijalno pravni (tuzba se objasnjava kao tuzbeni zahtjev) Formalno pravni (pod tuzbom se podrazumijeva parnicna radnja) Kao radnja tuzba je akt procesne inicijative. Oznacenje njihovih zak.npr pismeno kojim se sudu saopstava adresa svjedoka. promjena adrese stranke ili opoziv punomocja itd SADRŽINA PODNESKA Podnesak sadrzi: 1. Radnje dostavljanja . Neuredan podnesak stranka mora ispraviti i popuniti u roku koji joj je ostavljen od suda (8dana). za koje treba ponuditi dokaze. a nekad tuzbeni zahtjev.akt koji vodi postupak. Radnje izvodjenja dokaza (dokazivanje) Radnje vodjenja zapisnika. Oznacenje suda. Pismeno koje predstavlja tuzbu uvijek je dvostruko adresovano: na sud i drugu stranku. odlucivanja Za valjanost ovih radnji treba da su ispunjenje predpostavke o nadleznosti i da su preduzete u propisanom obliku i nepristrasno. VRSTE TUŽBI Tuzbe na cinidbu (kondemnatorne) . onda se moraju navesti i cinjenice na kojima se taj predlog zasniva. Ako se podneskom stavlja neki predlog.zastupnika i punomocnika ako same ne preduzimaju radnje. Oznacenje stranaka (ime i prezime. Prelazenje preko onoga sto je u pripremnom podnesku bez objasnjenja suda. Radnje vijecanja. glasanja. predstavlja povredu koja vodi ukidanju zalbe a time i odugovlacenju postupka. U protivnom smatrace se da je podnesak povucen. Ostali podnesci. Defanzivne. PARNIČNE RADNjE SUDA To su: Radnje upravljanja postupkom . nekad sadrzi pismeno koje sadrzi procesnu radnju. zanimanje. predaju se u dovoljnom broju i za sud i za suprotnu stranku. nekad tuziocevo trazenje. Urednost podneska je opsta procesna predpostavka. Potrebno je da je sadrzaj podneska razumljiv. prebivaliste odn boraviste) . 3. I u tom slucaju kao dan predaje smatrace se dan kad je prvi put predan. TUŽBI I NjENOM PODNOŠENJU Ne upotrebljava se uvijek u istom smislu. Neke druge podjele parnicnih radnji stranaka. 2.oni kojima se tuzeni brani i koje preduzima da bi odbio tuzbeni zahtjev. Ofanzivne – one na kojima tuzilac zasniva tuzbu i one koje iznosi radi obezvredjivanja prigovora tuzenog.prezentirati po zalbi drugostepenom sudu a ovaj ih je duzan uzeti na razmatranje.

Procesno pravni zahtjev. kako u pogledu gl. Kod ovih tuzbi ne treba posebno isticati pravni interes. tvrdnje i dokaze. Stranka usmeno saopstava sustinu spora. koja se moze sastojati u vrsenju. Razlika proizilazi iz njihovih definicija. TUŽBA KAO PODNESAK Kao podnesak ona sadrzi: Oznacenje suda Oznacenje stranaka po prezimenu. tako i sadrzinom. Tako se najcesce podnosi protivtuzba. kao i da li se podnose u izvorniku ili prepisu Potpis same stranke. boravistu i polozaju u parnici. u njegovu korist. . Nas ZPP ne govori o tuzbenom predlogu TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU (kondemnatorna) To su trazenja tuzioca da se tuzeni obaveze na odredjenu radnju. TUŽBENI PRIJEDLOG To je dio podneska u kome je tuzilac formulisao kako treba da glasi izreka presude.podrazumijeva tuziocevo trazenje ili tvrdjenje . i oznacenju njihovih zastupnika i punomocnika Tuzbeni zahtjev. Cinidba se moze sastojati i u necinjenju npr tuzba da se zabrani sadasnje i buduce uznemiravanje i smetanje. njenog zastupnika ili punomocnika PREDMET SPORA (PETITUM) Predmet spora ili tuzbeni zahtjev je tuziocevo trazenje u pogledu glavne i sporednih stvari. Pod materijalno pravnim zahtjevom – podrazumijeva se pravo na cinidbu po tuzbenom ili nekom dr. a sud uzimajuci to na zapisnik ispisuje tuzbu. kada se tuzbeni zahtjev usvoji pravosnaznom odlukom.stvari tako i u pogledu sporednih potrazivanja Predlog tuzioca kako treba da glasi odluka suda Oznacenje priloga i njihov broj. koja slijedi iz predmeta spora. imenu. kako po obimu. propustanju ili trpljenju.osnovu potrebno je i da je tuzbeni zahtjev potpuno odredjen. u protivnom tuzba je neuredna. Ona se moze podnijeti i na zapisnik kod suda. jer je on sadrzan u radnji. ne vrsenju. Treba razlikovati zahtjev kao procesno pravni pojam od materijalno pravnog zahtjeva. zanimanju. koje ce znaciti njegovo pravo. One su u praksi najcesce.Tuzbe za preobrazaj ( konstitutivne) Tuzbe za utvrdjivanje ( deklarativne) PODNOŠENjE TUŽBE Podnosi se u okviru odredjujuceg podneska.

moze biti predmet tuzbe. Presuda po kondemnatornoj tuzbi je izvrsni naslov. Pravni interes nije potrebno posebno isticati. dok po deklarativnoj to nije nikada. TUŽBA ZA PREOBRAŽAJ (KONSTITUTIVNA) To su tuzbe koje idu za uspostavljanjem novog stanja. Podnosenjem ove tuzbe tuzilac je duzan da ucini vjerovatnim postojanje pravnog interesa (poseban interes tuzioca). Ovim tuzbama stite se tzv preobrazajna prava (prava za ciju promjenu nije dovoljna volja subjekata. Utvrdjivanje odnosa koji vise ne postoji. a ona brise sve razlike. novog odnosa ili prava. Izuzetno dostavljanje se moze uciniti I oglasavanjem preko sudske table I u sluzbenom listu. Isticanje pravnog interesa ima karaktar procesne pretpostavke o kojoj sud vodi racuna tokom cijelog postupka. Sudski akt kojim se ukazuje da su nastupile sve pretpostavke za promjenu prava ili pravnog stanja.deklarativna se razlikuje od kondemnatorne po tome sto: deklarativna vodi presudi koja sadrzi naredbu cije se izvrsenje moze obezbijediti posredstvom prinude u izvrsnom postupku. jer je on sadrzan u preobrazaju. Tj odlukom se konstatuje da su ispunjeni uslovi za promjenu u pravu odn pravnom stanju. vec takva promjena nastupa pravosnaznom presudom). Neki teoreticari smatraju da i njih treba smatrati utvrdjujucim. sada i po tuzbi na cinidbu (kondemnatornoj). jer je prethodno odredjen tuzbom ostavioca. Nepostovanje utvrdjenog odnosa u presudi po dekl. Nasljednici ne ukazuju na pravni interes jer se on u tim situacijama pretpostavlja.Takav nacin predvidjen je u tri slucaja:ako sud postavi predmetno zastupanja tuzenom cije je boraviste .da je dostava ucinjena na vrijeme I da je adresant mogao biti upoznat sa sadrzajem poneska (a ne mora). Nasljedinci treba da pokazu da je tuzba bila osnovana. Zato je presuda na utvrdjenje (deklarativna) i izdejstvovana. tj. Da bi dostavljanje proizvelo pravno dejstvo potrebno je:da je izvrseno na nacin predvidjen zakonom. Preobrazajne tuzbe se razvrstavaju na one: koje idu za prestankom pravnog odnosa npr tuzba za razvod koje idu za promejenom procesne situacije npr tuzba za proglasenje vaznosti ugovora o izabranom sudu koje idu za izmjenom pravnog odnosa npr tuzba kojom dijete trazi povecanje iznosa izdrzavanja DOSTAVLjANjE Dostavljanje je radnja su koja se sastoji u predaju strankama I ucesnicima u postupku odgovarajuceg pismena. da bi se u sadasnjosti ostvarilo pravo na porodicnu penziju. samo ako se njegovo ranije postojanje moze vezati za neko pravo u sadasnjosti npr kada se tuzbom utvrdjuje da je brak postojao .tuzbi vodi novoj parnici. RAZLIKA U ODNOSU NA TUŽBU NA ČINIDBU tj.UTVRĐUJUDA TUŽBA (deklarativna) Ovom tuzbom tuzilac trazi da se utvrdi da postoji odn da je postojao neki odnos ili pravo. U teoriji su mnogo sporne zato ih ZPP ne predvidja posebno. Dostavljanje se vrsi neposredno I preko dostavne sluzbe suda. Tvrdnjom da je svaka odluka deklarisanje prava izvrsena je generalizacija.

Ako se trazi odgovor na tuzbu.Rok je sudski I nije prekluzivan. Okonacanjem pripremnog rocista ucinjeno je sve da se nastavi sa postupkom a dalje preko rocista za glavnu raspravu.a nije odgovorio na tuzbu a uredno je pozvan. Kad se tuzeni brani osporavanjem moze:oporavati istinitost cinjenice ili cinjenica na kojima tuzilac zasniva svoj zahtjev. Pripremno rociste vodisudija pojedinac.Prigovor se moze istaci za vrijeme trajanja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.pa tuzeni moze odgovoriti na tuzbu I posto ovaj protekne.Svode se na:osporavanje dopustenosti tuzbe.onda je to situacija koja se razrjesava presudom na osnovu izostanka.Pozivaju se stranke.Prethodno tuzenom valja dostaviti tuzbu (najkasnije 8 dana prije rocista).za tuzenog koji nema punomocnika u CG I nalazi se u inostranstvu.Prije toga utvrdjuje da li su stranke uredno pozvane. Od trenutnka dostavljanja tuzbe tuzeni se ponasa na jedan od sledecih nacina:priznajetuzbeni zahtjev.Pripremno rociste pocinje kad su obje stran prisutne.a peremtorni da cinidbu uskrate trajno. Od trenutka kad se tuzeni upusti u odbranu.jer prebijanja nema ako se tuzba ne pokaze osnovanom. Materijalno-pravni prigovori se dijele na:dilatorne I peremptorne.tuzenom se mora odrediti rok za njegovo podnosenje.Ako rocistu ne pristupi tuzeni. . Odbranu cine seprocesne radnje I aktivnosti preduzete u svrhu suprostavljanja tuzbi I tuzbenom zahtjevu.odricanjem od tuzbenog zahtjeva I povlacenjem tuzbe. Prigovor prebijanja Je odbrambeno sredstvo tuzenoga kojim se ovaj koristi kada prema tuziocu istice svoje potrazivanje koje jeiste vrste kao I ono iz tuzbe I koje u vrijeme isticanja mora biti dospjelo.tuzilac moze povuci tuzbu samo uz njegov pristanak.Takvu obavezu moze naloziti u odnosu na predmete koje treba razgledati ako su pogodni za donosenje u sud.Isticanjem materijalno-pravnih prigovora-ovlascenje jednog lica da se isticanjem okolnosti suprostavi ostvarivanju tudjih subjektivnih prava.Prigovorom se inace zasniva litispendencija.Dilatorni privremeno sprecavaju nastupanje. PRIPREMNO ROČIŠTE.nepoznato I nema punomocnika.uzdrzava se od preduzimanja bilo kakve radnje I upusta se u odbranu. Kako se postupa kad se istakne vise prigovora U istoj parnici moze sistaci vise prigovora.Pocinje izlaganjem tuzbe od strane tuzioca. Rociste se odrzava u cilju pripremanja glavne rasprave.Svaki naknadno ukljucen prigovor ne ovdi njegovom utvrdjivanju ako je prethodni dovoljan za odbijanje tuzbe.osporavanje tuzbenog zahtjeva itd. Pripremno rociste ostvara predsjednik vijeca. Kako se odlucuje o prigovoru prebijanja prigovoru prebijanja odlucuje se uz odluku o glavnoj stvari iz tuzbe kojom se usvaja zahtjev iz tuzbe u cjelini ili djelimicno. ODBRANA TUŽENOG.ako zahtjev dokazuje ispravama koje se kod njega nalaze. U sledecim slucajevima se moze odluciti na pripremnom rocistu:donosenje presude na osnovu priznanja.Tada sud polazi prvo od onih koji vode odbijanju tuzbenog zahtjeva I dalje redom.kada stranka promjeni adresu a o tome ne obavijesti sud. Prebijanje se raspravlja na zahtjev I tek kad se u toku rasprave sud uvjeri u osnovanost tuzbe.Dalji red sud odredjuje po sopstvenom nahodjenju.U pripremi ovog rocista je blagovremeno trazenje od tuzioca.da isprave donese I pokaze na rocistu.Osporavati osnovanost tuzbenog zahtjeva-negacija pravnog odnosa iz tuzbe. Dostava se dokazuje dostavnicom-pismenom ispravom koja je po formi unaprije pripremljena.okoncanje postupka poravnanjem.

U procesnim pravima vrijeme je u njegovim izrazima:u roku I rocistu. Ako je ta mnozina na strani tuzioca radi se o aktivnom suparnicarstvu. ROČIŠTE Rociste je vrijeme namijenjeno usmenim radnjama stranaka.kao npr:rok za zalbu Sudske rokove odredjuje sud svojom odlukom I ti rokovi nijesu prekluzivni. suparnicarstvo bi mogli odrediti i kao mnozinu odnosa kojih ima koliko i procesnih subjekata.Trajanje roka je odredjeno ili po zakonu ili po odluci suda. VRIJEME PARNIČNIH RADNjI Vrijeme je cinjenica koja nastupa sama po sebi. Fakultativnim rocistima se cijene ona rocista koja sud zakazuje kad se opredijeli da je o nekom procesnom pitanju cjelishodno raspravljati na posebnom rocistu I mimo onog koje je zakazano povodom predmeta spora.U teoriji se rocista dijele na:obavezna I fakultativna.Ovi rokovi mogu biti produzivani.Izuzetno to moze biti I van suda. MNOŽINA SUBJEKATA SUPARNIČARSTVO .uprkos da je istekao zakonski rok. Raskidni rok je onaj rok cijim protekom pravni posao proizvodi pravno dejstvo.Mjesto preduzimanja radnji na rocistu je redovno u prostorijama suda.dok se odloznim rokom podrazumijeva onaj rok cijim protekom nastaje pravna mogucnost vrsenja nekog subjektivnog prava. dok je pasivno kada je ta mnozina na strani tuzenog. Obaveznim rocistem se cijeni rociste za glavnu raspravu I rociste za raspravljanje o predlogu za povracaj u predjasnje stanje.nezavisno od volje ucesnika postupka.Za razliku prekluzivni rokovosi su neproduzivi.Ako je trajanje roka odredjeno zakonom.Odlozan je rok. .na mjestu gdje se dogadjaj dogodio. jer je ona u volji stranaka( fakultativna) ali ipak nastaje pod uslovima koje zakon odredjuje.litis consortium Postoji kada se u parnici u istoj stranackoj ulozi pojavljuje vise procesnih subjekata. Rok je odlozan ako je radnja preduzeta prije nego je rok istekao. Zakon ne propisuje obavezu suparnicarastva. S obzirom na moment od kojeg se racunaju razlikujemo ih na:subjektivne I objektivne.Stoga se kaze da prigovor dijeli sudbinu tuzbe.preciznije na mjestu uvidjaja. U materijalnim pravima rokovi se razlikuju I drugacije.Za slucaj povlacenja I odricanja od tuzbe po prigovoru se ne mzoe nastaviti postupak ukoliko ga tuzeni ne uoblici prije povlacenja u protivtuzbu.Ostali su sudski I trajanje se odredjuje sudskom odlukom.Rocista zakazuju sudovi.Raskidni (terminus ex quo) I odlozeni (terminus ad quem). Suparnicarstvo se ne moze zasnovati nalogom suda. roku Rok je vremenski razmak odredjen za preduzimanje radnji u postupku.Zakonski rokovi sup o pravilu prekluzivni.ako je podnesak za slucaj pogresne pravne pouke podnesen u roku za pouke. Sa aspekta teorije o parnici kao odnosu.onda je rijec o zakonskim rokovima.

tako da njegove radnje i propustanja ne koriste drugim suparnicarima. U slucaju jedinstvenog suparnicarstva suparnicari se cijene kao jedna stranka. PROBLEM POVOLjNE RADNjE To je fakticki problem koji se cijeni prema svakom konkretnom slucaju.USLOVI ZA ZASNIVANjE SUPARNIČARSTVA Suparnicarska parnica je dopustena kada su prema svakom suparnicaru ispunjene opste pretpostavke i kada su ispunjeni svi uslovi od kojih zavisi mogucnost zasnivanja suparnicarstva. Problem se svodi na pitanje koja je radnja povoljnija : priznanje ili propustanje. Prisutni priznaju tuzbeni zahtjev a prema odsutnim se moze donijeti presuda na osnovu izostanka a na predlog tuzioca. Npr suparnicarstvo koje se zasniva po tuzbi suvlasnika idem ius. U ZPP se to cini kada je u pitanju supsidijarno suparnistvo ili za slucaj glavnog mijesanja kada se suparnicarstvo zasniva tuzbom onda ga nazivamo predhodnim. Poseban problem nastaje kada suparniari preduzimaju razlicite radnje odn one koje se ne slazu. a spor je takav da iz prirode pravnog odnosa slijedi da ga treba rijesiti jedinstveno. Stoga ako pojedini suparnicari propuste parnicnu radnju. Jedinstveno suparnicarstvo imamo ako je odnos medju suparnicarima takav da spor valja rijesiti na jednak nacin prema svakom od njih. spajanjem parnica ili stupanjem nasljednika na mjesto umrle stranke. simislis factum OBIČNO I JEDINSTVENO SUPARNIČARSTVO Obicno suparnicarstvo postoji ako u parnici svaki suparnik ima polozaj stranke. Opste utvrdjuje ZPP. suparnicarstvo se dijeli na : formalno i materijalno Materijalno pravno suparnicarstvo – postoji kada je vise lica u odnosu na predmet spora u pravnoj zajednici ili se njihova prava zasnivaju na istom pravnom ili cinjenicnom osnovu. Prema pravnom dogadjaju ili zajednici. similis isus. Ako do njega dolazi pristupanjem novog tuzioca. prosirenjem tuzbe na novog tuzenog. . prava ili obaveze nisu zajednicki ali su iste vrste i zasnovani na istovrsnom cinjenicnom pravnom osnovu . Pretpostavke moraju postojati prema svakom suparnicaru. Uslove razlikujemo na : opste i posebne. prema njemu vise lica mogu jednom tuzbom tuziti odn biti tuzeni: ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odn obaveze proisticu od istog cinjenicnog i pravnog osnova ako su predmet spora zahtjevi odn obaveze iste vrste koje se zasnivaju na istovrsnom cinjenicnom i pravnom osnovu i ako postoji mjesna i stvarna nadleznost istog suda za isti zahtjev i za svakog tuzenog posebni se utvrdjuju ZPP om ili dr zakonom. rijec je o naknadnom suparnicarstvu. Tada treba uzeti onu radnju koja je za sve suparnicare najpovoljnija. Kako se posljedice propustanja mogu odkloniti predlogom za povracaj u predjasnje stanje. Npr uzmimo da se neki suparnicari sa tuzene strane odazovu pripremnom rocistu. a drugi su je preuzeli. ako su za to ispunjeni uslovi iz zakona. posto je za slucaj priznanja to nemoguce. dok neki to ne ucine. njeno dejstvo se onda odnosi i na one koji je nisu preuzeli. radnja propustanja je povoljnija. idem factum Formalno (nepravo) suparnicarstvo postoji kada predmet spora. naravno ukoliko je ona povoljnija od nepreduzete.

Sudija prihvata onu ranju koja je povoljnija da predlog presude suparnicara dovede do uspjeha. NUŽNO SUPRANIČARSTVO To je poseban oblik jedinstvenog suparnicarstva. Novom tuzbom 3 lica zasniva se suparnicarstvo(mnozina subjekata) na pasivnoj strani i glavno mijesanje. Ovdje se na istoj strani mogu naci razliciti ucesnici koje ne vezuju zajednicki interesi. Presuda po tuzbi 3lica dejstvuje prema svakom od tuzenih. Tada treba prekinuti sa prvobitnom parnicom sve dok se ne rijesi po tuzbi 3 lica. UČEŠDE TREDIH LICA U PARNICI – ne uči se! Parica se redovno odvija izmedju tuzioca i tuzenog. to pridruzivanje se oznacava kao sporedna intervenicija odn mijesanje. Postoje i misljenja da usljed preduzimanja razlicitih radnji od strane jedinstvenih suparnicara. On moze stupiti u parnicu u svako doba trajanja postupka. sto radja za stranku pravo prema umijesacu njegova umjesaca. Ono je ovlasceno na tu mogucnost sve dok se predhodni postupak pravosnazno ne okonca. izgubi spor. bracni drugovi su suparnicari na pasivnoj strani. ali ne i na odnos medju njima. To ne znaci da se ne moze raspravljati odvojeno. pretpostavlja i mnozinu odnosa. sud treba da cijeni kao da nije preduzeta nikakva. pridruzuje jednoj od stranaka. Do njega dolazi ako su novom tuzbom obuhvaceni svi parnicari kako sa aktivne tako i sa pasivne strane. Do mnozine odnosa a time i zahtjeva se dolazi i spajanjem vise parnica koje su u toku pred istim sudom . Taj odnos se razjesva u postupku prema prvobitnoj tuzbi. On ima pravni interes za mijesanje. Takvo mijesanje imamo kada 3lice isticuci neko stvarno pravo na predmetu spora ustaje posebnom tuzbom protiv dosadasnjih stranaka.sluzi mu u parnici koju ce voditi. MNOŽINA TUŽBENIH ZAHTJEVA Tuzilac moze istom tuzbom istaci vise zahtjeva. ona prema njemu ima intervencijsko dejstvo. moze presudom koji vodi taj postupak tuziti obje stranke jednom tuzbom. U ovom postupku sa vise zahtjeva donosi se jedinstvena odluka. a onda i mogucnost novog spora. Ako je parnica odnos. mnozina zahtjeva. On je ovlascen da preduzima predloge i dr parnicne radnje u rokovima u kojima bi ih mogla preduzimati stranka kojoj se pridruzio a imaju dejstva ako nisu u suprotnosti sa radnjama koje je sama stranka preduzela. Glavno mijesanje – lice koje u cjelini ili djelimicno trazi stvari ili pravo o kome vec tece parnica medju drugim licima. Npr ako su suvlasnici tuzeni suvlasnici nepokretnosti u parnici za utvrdjivanje suzbenosti prolaza ili u sporu za ponistaj braka po tuzbi javnog tuzioca . kada odluka o sporu utice neposredno ili posredno na njegove pravne odnose prema stranci uz koju se mijesa tj taj interes se sastoji najcesce u tome sto u slucaju da stranka uz koju se umijesac mijesa. Za ovu tuzbu odredjena je stvarna nadleznost po predhodnom postupku – nadlezan je prvostepeni sud u tekucoj parnici. pa i u potonjoj parnici koju stranka poslije neuspjeha pokrece protiv njega. Umijesac ne moze biti obavezan odlukom. Rasprava po predhodnoj tuzbi i tuzbi 3 lica se cini u spojenoj parnici gdje je odluka jedinstvena. osigura uspjeh. Na tu mogucnost ga opredjeljuju razlozi cjelishodnosti i ekonomicnosti. Sporedno mijesanje – sporedni mijesalac je lice koje se pod uslovima predvidjenim zakonom. U slucaju kada se trece lice koje ima pravni interes pridruzi stranci u zelji da joj pomogne. Ovdje se mijesanje preplice sa suparnicarstvom. Umijesac mora primiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u trenutku njegova mijesanja.

Do preinarcenja povecanjem tuzbenog zahtjeva dolazi utvrdjivanjem novih cinjenica. Rjedje dolazi do spajanja kada su osnovi razliciti. Svaka promjena tuz. Objektivno. PREINAČENjE TUŽBE U preinarcenju su neke promjene tuzbenog zahtjeva ili promjene tuzenog. Nije preinarcenje promjena ponudjenih dokaza kao ni promjena pravnog osnova. ali se duznik moze osloboditi ako umjesto njega da drugi odredjeni predmet.zahtjeva nije preinarcenje. Spajanjem vise parnica uvodi se zajednicki postupak za njih. Subjektivno OBJEKTIVNO PREINAČENjE to je promjena istovjetnosti zahtjeva isticanjem drugog zahtjeva uz postojeci i povecenjem postojeceg zahtjeva. Po jednim teoreticarima eventualni zahtjev znaci eventualnu tuzbu.zahtjevu ne moze se odluciti djelimicnom presudom Alternativno spajanje – ako bi zahtjevi u tuzbi bili postavljeni u relaciji sveznika „ili“. po drugima – uslovnu litispendenciju event. ako se prvi odn prethodni zahtjev pokaze neosnovanim. To su obaveze kod kojih se duguje samo jedan predmet.Kad se istom tuzbom postavlja vise zahtjeva oni se postavljaju: kumulativno ili eventualno. . ako je isti sud stvarno nadlezan za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka. Teorija pominje i alternativno. 2. Zahtjevi se postavljaju u eventualnom odnosu ako izmedju njih postoji veza i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za sve zahtjeve Na ovaj nacin tuzilac izbjegava novu parnicu. ZOO poznaje i obligatio fakultativas. I suparnicarstvom (subjektivan kumulacija) moze da nastane objektivna kumulacija. Nasa teorija i to vidi kao ovlascenje na alternativno trazenje. Smanjenje nije preinarcenje. Svako povecanje tuzbenog zahtjeva se smatra preinarcenjem Dok smanjenje tuzbenog zahtjeva iako znaci promjenu tuzbenog zahtjeva nije preinarcenje jer se cijeni da se tuzilac za umanjenje odrekao tuzbenog zahtjeva. Tako kad se zastita za povrijedjeno pravo trazi izvrsenjem ove ili one cinidbe. U ovome je naglasena ekonomicnost i svrsishodnost a i tuzilac vremenski prije obezbjedjuje zastitu. Promjena istovjetnosti zahtjeva postoji kad ase umjesto prvobitnog postavi novi ili kada dodje do promjene osnova Isticanje drugog ili drugih zahtjeva uz postojece je moguce ako su u toku postupka takvi zahtjevi dospjeli i ako proisticu iz dogadjaja. U praksi se najcesce spaja postupak po tuzbi i protivtuzbi. Eventualno spajanje – tuzbeni zahtjevi su postavljeni u eventualnom odnosu tako da sud raspravlja i odlucuje o drugom odn narednom kada se prvi odn predhodni pokaze neosnovanim. Djelimicna presuda poredstavlja pogodnost u kumulativnom spajanju jer dolazi do izvjesnosti pojedinih zahtjeva prije nego sto se postupak okonca. radi se o alternativnom spajanju koga nas ZPP ne poznaje Umjesto alternativnog spajanja u ZPP-u se govori o trazenju na alternativnu cinidbu. Razlikuju se 2 vrste preinarcenje: 1. Kumulativno spajanje – kumulativno su postavljeni zahtjevi kako su istom tuzbom istaknuti kao prost zbir zahtjeva istom tuzbom se moze istaci vise zahtjeva ako su povezani istim cinjenicama i pravnim osnovom. I za takva spajanja potrebno je da je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva. Od donosenja ZOO kod nas je moguce alternativno spajanje.

. cini se bez pristanka tuzenoga. Odlucuje se u formi resenja protiv koga nije dozvoljena posebna zalba. kojim se gasi sama parnica Povlacenjem tuzbe ne nastupa prekid zastarjelosti potrazivanja Tuzba se moze povuci do zakljucenja gl. koje se moze i precutno manifestovati. Na takvo postupanje tuzilac je ovlascen do okoncanja prvostepenog postupka Za subjektivno preinarcenje prema ZPPu potreban je pristanak ne samo lica koje treba da stupi u parnicu na mjesto dosadasnjeg tuzenoga. o preinarcenju ce odluciti sud. tj tuzilac odustaje od konkretnog postupanja suda. Moguce je i djelimicno povlacenje. a moze i na zapisnik kod suda Ako preinarcenjem dolazi do promjene stvarne nadleznosti. Ako je tuzba povucena na rocistu u odlustnosti tuzenoga. Do povlacenja dolazi i kada se postojeci zahtjev zamijeni novim Ako se tuzeni upusti u raspravu ovlascen je protiviti se povlacenju Tuzioceva izjava o povlacenju daje se usmeno na rocistu ili podneskom. cijim izlaskom se smatra kao da je tuzba povucena prema njemu. Ona se moze povuci i u vrijeme mirovanja postupka. Ovo se prije svega odnosi na objektivno preinarcenje. on se moze protiviti povlacenju u roku od 15dana od prijema obavjestenja da je ta radnja preduzeta. Pristanak lica koje stupa na mjesto tuzenoga. Povlacenjem se ne gasi povrijedjeno subjektivno pravo. onda sud kome je prvobitna tuzba dostavljena dostavlja tuzbu sa spisima. kakva je ona u tom trenutku uz pristanak dosadasnjeg tuzenoga. ako mu je prije toga dostavljena tuzba Promjena tuzenoga prije litispendencije. do koje dolazi izjavom tuzioca da umjesto dosadasnjeg tuzenoga tuzi dr. nadleznom sudu. jer on i ne zna za tuzbu. Protiv takvog resenja dopustena je posebna zalba. da sud u konkretnoj parnici odluci o osnovanosti tuzioceva trazenja.lice. POVLAČENjE TUŽBE To je jednostavna radnja tuzioca kojom izjavljuje da odustaje od trazenja zastite. Od dostavljanja tuzbe tuzenom trazi se njegov pristanak. kada bi svaku novu parnicu povodom istog spora mogao odbiti prigovorom presudjene stvari.rasprave u prvostepenom postupku. POSTUPAK PREINAČENjA Tuzba se moze preinarciti od dostavljanja sudu do zakljucenja glavne rasprave. ne pretpostavlja pristanak prvobitno tuzenoga.SUBJEKTIVNO PREINAČENjE (promjena tuženog) To je promjena tuzenog. Ukoliko njegov pristanak izostane. Nepristanak lica koje treba da stupi na mjesto tuzenoga povlaci odbijanje subjektivnog preinarcenja. (naravno ako je usvojeno preinarcenje) Resenje kojim se ne dopusta preinarcenje tuzilac moze napadati posebnom zalbom. Preinarcenje se moze traziti podneskom. trazi se iz razloga sto stupanjem treba primiti parnicu. sto je u skladu sa smanjenjem tuzbenog zahtjeva. sto mu ne bi odgovaralo ako je uvjeren da mu krajnji ishod parnice obecava dobijanje tuzbenog zahtjeva. U suprotnom smatrace se da je pristao na povlacenje. nego i prvobitno tuzenoga. Preinarcenje u fazi od dostavljanja tuzbe sudu do njenog dostavljanja tuzenom.

protivtuzbe. sem kada je potrazivanje iz protivtuzbe vece. Prejudicijelna tuzba Tuzba kojom tuzeni trazi razrjesenje prethodnog prejudicijelnog pitanja Tuzeni nastoji da pokaze da ne postoji uslovljavajuci odnos. VRSTE PROTIVTUŽBE Koneksna.razlika. U protivtuzbi stranke su obrnuto oznacene u odnosu na tuzbu: tuzilac je tuzeni. kao samostalnoj tuzbi. i da se tako brani od tuziocevog trazenja Umjesto ovakvom protivtuzbom. posto se koristi protiv tuziocevog napada. tada tuzeni trazi i da mu se dosudi razlika Slicne efekte moze postici i kompenzacionim prigovorom tada prebijanje do potrazivanja iz tuzbe. To je jedna od razlika u odbrani putem prigovora i kompenzaci. Kompenzaciona Koneksna protivtuzba Je takva tuzba na koju je tuzeni ovlascen kad izmedju zahtjeva iz tuzbe i protivtuzbe postoji izvjesna veza. i mora da sadrzi sve kao i tuzba. Ovom tuzbom se tuzeni koristi kada istice prema tuziocu svoje potrazivanje koje mora biti istorodno sa onim iz tuzbe i da je dospjelo Tuzeni ne osporava osnov tuziocevog potrazivanja vec trazi prebijanje do iznosa tog potrazivanja.Tuzilac koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadokanditi parnicne troskove. ISTOVJETNOST TUŽBENIH ZAHTJEVA – ne uči se POVRADAJ U PREĐAŠNjE STANjE Povracaj u predjasnje stanje je opsta procesna ustanova cija je svrha da strancu omoguci da naknadno preduzme parnnicnu radnju koje je neskrivljeno propustila da preduzme . njegova su nastojanja da zahjev iz tuzbe dovede u vezu sa tvrdnjom iz protivtuzbe. Ona je samostalna tuzba. tuzeni se moze braniti i isticanjem prigovora. Za razliku od tuzbe koja je ofanzivna radnja stranaka. a tuzeni tuzilac. te da je tuzba tuzioca zbog toga neosnovana Tj kada se tuzeni brani prejudicijelnom protivtuzbom. Ta veza je u pravnom odnosu ili dogadjaju. jer povucena tuzba ima za posljedicu neodlucivanje o prigovoru za razliku od toga povucena tuzba pretpostavlja nastavljanje po protivtuzbi. Prejudicijelna. Zakon poznaje i pretpostavljenao povlacenje – ako nijedna od stranaka ne trazi da se umirovljeni postupak nastavi. i tako treba da je postavljena da oba zahtjeva (i iz tuzbei iz protivtuzbe) izviru iz dogadjaja odn pravnog odnosa. ali ne i za vece potrazivanje od onog u tuzbi. PROTIVTUŽBA Tuzba tuzenoga protiv tuzioca. protivtuzba je defanzivna. Kao podensak protivtuzba spada u odredjujuce. u pranici koju je tuzilac ranije pokrenuo. Prigovor dijeli sudbinu tuzbe. ima i dr. ona je uvijek konkemnatorna. izuzev ako je povlacenje uslijedilo odmah posle ispunjenja zahtjeva od strane tuzenog. Ovo je tuzba deklarativnog karaktera jer ide za utvrdjivanjem postojanja odn nepostojanja odredjneog odnosa odn prava Kompenzaciona protivtuzba Je tuzba tuzenog koja ide za prebijanje zahtjeva.

povracaj se ni u kom slucajune ne moze zahtijevati.a takvog su znacaja das u mogle biti relevantne za presudjenje.da je propustanje opravdano i 3. Ako se povracaj u predjasnje stanje predlaze sbog propustanja roka. Protiv rjesenja kojim se usvaja predlog za povracaj u predjasnje stanje.Neki ovo sredstvo vide kao vanredni lijek. .Kad se kao prethodno pitanje pojavi pitanje bracnog ili roditeljskog statusa.Povracaj u predjasnje stanje se trazi predlogom.Tako npr:ako se u odredjenom svojinskom sporu ppojavi prethodno pitanju da li je zemljiste po kultutri suma ili nije.blagovremeno.Ponekad se tice samo pojedinacnog a ne cijelog tuzbenog zahtjeva.Po isteku 3 mjeseca od dana propustanja. Uslovi za povracaj u predjasnje stanje Uslovi za povracaj u predjasnje stanje su zakonom odredjeni. 2. prethodnom pitanju moze odluciti sud pred kojim se vodi parnica.INCIDENTNO PITANjE U toku trajanja parnicnog postupka moze se postaviti pitanje postojanja odnosno nepostojanja nekog pravnog odnosa.s tim sto je prethodno duzan podnijeti prijavu nadleznom tuzilastvu.Tako pitanje je prema spornom zahtjevu prethodno (incidentno) pitanje.U zakonu je povracaj tako postavljen da samo trazenje povracaja ne utice na tok parnice.onda se parnica povodom koje su se javila ovakva prethodna pitanja prekida.odnosno odluka o tuzbenom zahtjevu. Potice iz rimskog prava u kome je bila oznacena kao restitution integrum.Predlog je blagovremen ako je podnesen u roku.da postoji razlog propustanja koji ima za posledicu prekluziju.Prekinuce postupak I onda kada se kao prethodno pitanje pojavi pitanje koje ukazuje da je ucinjeno krivicno djelo.odnosno prava od koga zavisi postojanje spornog odnosa.Po ZPP to su: 1.U literturi ih oznacavaju kao pretpostavke.Do povracaja dolazi kad se ti uslovi ispune. Subjektivni rok iznosi 15 dana.ne zahvata je pavosnaznost.Rijec je o radnjaa za koje je predvidjen strogo prekluzivni rok.sud moze da to prethodno pitanje razrijesi I ako je non u nadleznostu upravnog organa. Ako tuzilac prepusti sudski rok za obezbjedjenje troskova ima za posledicu povlacenje tuzbe kojim propustom je prekludiran. Za koje propustene radnje se moze traziti povracaj To su radnje koje su strogo vezane za rok ili rociste.a stranke upucuju da pitanje tog statusa rijese u posebnim parnicama.Pocinje teci od dana prestanka razloga koji je prouzrokovao propustanje.ili je za njihovo izvodjenje odredjeno posebno rociste.sud moze da rijesi ako o tome nije vec odluceno pred nadleznim organom ili se o njemu ne vodi postupak. PRETHODNO .da se povracaj trazi u zato predvidjenom roku. Ako o prethodnom pitanju rjesava sud pred kojim tece parnica onda odluka o tom pitanju ne djeluje mimo konkretnog spora.Kao I svako pravilo I ovo ima svoje izuzetke.Troskove postupka koji su nastali povodom povracaja u predjasnje stanje snosi stranka koja je predlozila povracaj.Rok od 3 mjeseca je objektivni.predlagac je duzan da istovremeno sa podnosenjem predloga izvrsi propustenu radnju.zalba nije dozvoljena.blagovremeno. prethodnom pitanju.Sud prekida postuak I onda kad je kao pretono pitanje postavljeno pitanje odnosa ili prava o kome vec tece postupak pred nadleznim organom.ZPP poznaje dva roka:subjektivni I objektivni.To je sredstvo.Isto tako valja omoguciti povracaj ako stranka opravdano propusti sudski rok u kome je morala dopuniti ili ispraviti zalbu.

ako obe stranke ne pristupe rocistu za glavnu raspravu.a ne stoje mogucnosti za presudu na osnovu izostanka.U teoriji se to naziva rukovodjenje postupkom. 2.GLAVNA RASPRAVA Okoncavajuci pripremno rociste.U tom slucaju rasprava se odvija bez udaljene stranke.a posebno nacelo raspravnosti I kontradiktornosti.onda je to situacija koja vodi mirovanju postupka.Tu treba razlikovati vise slucajeva I to: 1.Za novo rociste poziva obje stranke.objavljivanje odluke itd. U odsutnosti obe strane moze se izvesti dokaz saslusanjem svjedoka zamolbenim putem preko drugog suda.kao I kada na pripremnom rocistu nije zakazano rociste za glavnu raspravu.odlaganju I zakljucivanju rasprave itd.jesu li uredno pozvani.predsjednik se stara o odrzavanju reda na raspravi.vjestacima I strankama u vezi sa datim iskazima itd.a ako niejsu da li su uredno pozvane.provjerava da li su rocistu pristupili svjedoci I vjestaci.Ako bi bilo odrzano stetne spoljedice se mogu otkoniti u postupku pravnim ljekovima.Predsjednik vijeca nakon uzetih uskaza.postavljanje pitanja svjedocima.onda takva situacija vodi mirovanju.da je rasprava zakljucena.Vijece donosi rjesenje o izvodjenju dokaza.predsjednik vijeca odlucuje koje ce svjedoke I vjestake pozvati.To je pravilo.Radnje preduzete od strane suda na ovim rocistima u svrhu obrazovanja procesne gradje za donosenje odluke sadrzina su te rasprave.rociste se ne mzoe odrzati.konsultuje o tim radnjama. Rociste za glavnu raspravu mora biti zakazano tako da od obavjestenja ostaje najmanje 8 dana.kao I prisutne na cuvanje tajne ako je odlukom suda.o iskljucenju javnosti. U radnje takvog rukovodjenja spadaju:otvaranje rasprave.preduzetih radnji I izvedenih dokaza.Ako nije bilo pripremnog rocista.a oni koji nijesu.Ako ne postoji razlozi.a niejsu pristupile rocistu.ili po zakonu iskljucena javnost.provjeravanje da li su stranke prisutne.diktira u zapisnik.ako nije dosao tuzenik.a uredno su pozvane. Uslovi za odrzavanje glavne rasprave Glavna rasprava se moze odrzati samo nda ako su uredno pozvane parnicne stranke.Glavnu raspravu cine sva rocista koja se zakazuju u svrhu raspravljanja I dokazivanja u konkretnom postupku.Na ovom rocistu dolaze do izrazaja sva ncela parnicnog postupka. Predsjednik vijeca u toku rasprave poucava stranke o njihovim procesnim pravima.Predsjedniku vijeca pripda davanje I oduzimanje rijeci. . Rociste za glavnu raspravu se odvija javno. 3.Mirovanju vodi I kada tuzilac nije dosao a tuzeni se ne upusta u parnicu ili se udalji sa rocista.Parnica se mora vratiti na polozaj prije rocista.a ovim rukovodi predsjednik vijeca. Rukovodjenje glavnom raspravom Glavna rasprava se vodi pred vijecem.Sto je ovlascen da onim koji ne postuju red I mir uputi opomenu. Udaljenje stranke sa glavne rasprave zbog ometanja rada nije prepreka sa odrzavanje rasprave. Pored stranaka na rociste se pozivaju svjedoci I vijestaci za koje je na pripremnom rocistu odluceno da budu pozvani.sud moze I u tom slucaju raspravu odloziti.raspravljace se u njegovoj odsutnosti. Pismenim pozivom stranke se obavjestavaju o rocistu za glavnu raspravu ako nije odrano pripremno rociste.Pored izlozenog.ako rocistu ne pristupi nijedan ni druga stranka. Pored ovoga predsjednik oglasava nakon sto su izvedeni svi potrebni dokazi. Druga je I posebna situacija kad su stranke uredno pozvane.Izostane li to prema kojoj od stranaka.zivrsene su pripreme za dalji postupak koji ce se odvijati na rocistu za glavnu raspravu. Predsjednik je duzan da upozori svjedoka na posljedice laznog svjedocenja.Predsjednik vijeca zakazuje rociste za glavnu raspravu.

odluke o iskljucenju javnosti.odluke po kojima seodbija predlog za izvodjenje dokaza.Rasprava se odlaze ako se iz ovih ili onih razloga ne mogu izvesti svi dokazi za koje jesud oslucio da ih treba izvesti.predsjednik vijeca razmatra rezulate pripremnog rocista.Protiv ovog rjesenja nije dozvoljena posebna zalba. Odlaganje glavne rasprave Kad se zakazno rociste ne moze odrzati.kada se tuzeni brni protivtuzbom.kad zastupnik stranke ne pokazuje potreb I duznu paznju u zastupanju.o postavljanju privremenog zastupnika.Obrnut process od spajanja je razdvajanje.a najcesce:kad treba izvesti novopredlozene dokaze. Tok glavne rasprave Glavna rasprava pocinje otvaranjem iste od strane predsjednika vijeca.Kao I kod spajanja I rzadvajanje se moze napadati sao uz odluku o glavnoj stvari.o dostavljanju pismena. Spajanjem vise parnica u jednu stvorena je mogucnost da se donese zajednicka odluka.kada je potrebno objasnjenje odredjenog organa u vezi sa slobodnim raspolaganjim stranaka ako postoji osnovna sumnja da raspolazu protivno zakonu I moralu itd.a u drugoj sa kojim se ova spaja tuzeni.Tako u jednoj moze biti tuzilac.Poslednja izlaganja stranaka su oznacena kao davanje zavrsnih rijeci. Odlucivanje van rocista za glavnu raspravu Izmedju dva rocista za glavnu raspravu.U rjesenju se mora naznaciti koji ce se dokazi izvesti.o obezbjedjenju dokaza itd.o otklanjanju neurednosti punomocja.kao I kad treba izvesti nove dokaze.kad sud poziva stranku da se izjasni o nekim naknadnim pitanjima. Spajanje radi zajednickog raspravljanja Do spajanja po pravilu dolazi kad istovremeno pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih stranaka.da izrekne presudu na osnovu izostanka ako to nije bilo moguce da se ucini da prvom rocistu posto nije bilo dokaza da je tuzeni bio uredno pozvan. Odrzavanje reda na rocistu .ili ako je ista stranka protivnik raznih tuzilaca.rasprava se odlaze.kada punomocnik nije sposoban za vrsenje svoje duznosti.da donese presudu na osnovu priznanja I na osnovu odricanja primanjem izjave o odricanju.rocistee za glavnu raspravu pocinje iznosenjem od stranke stranaka navoda iz tuzbe I odgovora na tuzbu.o obezbjedjenju parnicnih troskova.Ako nije odrzano pripremno rociste.predsjednik vijeca donosi niz rjesenja o incidentnim procesnim pitanjima. Razlozi za odlaganje su mnogobornojni.onda umjesto da stranke same izlazu svoje navode iz tuzbe I odgovora. Rasprava se zavrsava izlaganjem tuzioca I tuzenog. Van rocista za glavnu raspravu sud je ovlascen da primi na zapisnik izjavu o poravnanju.o polaganju predujma troskova za izlazak I izvodjenje dokaza na licu mjesta. Nakon izlaganja stranaka sud donosi rjesenje o izvodjenju dokazivanja.kada je potrebno da se tuzeni pripremi za raspravljanje.Evo nekih:o urednosti podnesaka.parnice ne gube samostalnost.I ovdje se odlucuje u formi rjesenja.odnosno raznih tuzenih.odluke o zakljucenju I ponovnom otvaranju glavne rasprave itd.Vijece u toku glavne rasprave donosi:odluke o izvodjenju dokaza.a za druge sudsko vijece.kad stranka I njen zastupnik nijesu u mogucnosti da se izjasne a nemaju punomocnika.O spajanju se odlucuje u formi rjesenja.Ako je prije rasprave odrazno pripremno rociste.a koja se odnosi na postavljanje pitanja.O odlaganju se odlucuje rjesenjem.Poslije toga prelazi se na izvodjenje dokazivanja. Na spajanje nema znacaja to sto je za jedne parnice nadlezan sudija pojedinaca.Vijece dlucuje o zabrani koju je izrekao predsjednik vijeca.U vijecu se takodje donosi mjera udaljenja stranke sa rasprave.Spajanjem parnica radi zajednickog raspravljanja.Nakon otvaranja predsjednik objavljuje predmet raspravljanja I utvrdjuje da li su ispunjene pretpostavke za njeno odrzavanje. Do spajanja moze doci I ako isti subjekat nema u svakoj od tih parnica istu stranacku ulogu.a stranke mogu da isprave I dopune izvjestaj.

Zakljucenje glavne rasprave Kad sud nadje da je u toku rasprave izvedeno dovoljno dokaza za utvrdjivanje odlucnih cinejnica od znacaja za presudjenje.Protiv ovog rjesenja nije dozovljena posebna zalba.ili je stranka u postupku.pored stranke ciji je on punomocnik sud je duzan da obavijesti I advokatsku komoru. Zakljucenje rasprave je posao vijeca.a odluku o zakljucenju saopstava predsjednik vijeca.onda su moguce sledece mjere protiv njih:opomena.Isto ce uciniti ako tako nadje u toku vijecanja I glasanja.Ako se odrzavanje reda I mira dovede u pitanje npr.ako ucesnici galame.udaljenje iz sudnice I novcana kazna. Odluka o ponovnom otvaranju glavnee rasprave donosi se u formi rjesenja. Kazna udaljenja se ne izvrsava prema licu koje vrsi radnje u ime odrgana. Udaljavanje I novcanu kaznu izrice sudsko vijeceSankcija seizrice ako lice koje ucestvuje u postupku.Udaljenje jedne stranke ne sprijecava raspravljanje s drugom-princip negativne litiskontestacije.preduzima radnje u postupku. Ponovno otvaranje glavne rasprave U postupku dopune presude.Umjesto toga sud obavjestava organ u ime koga lice koje narusava red na rspravi.Zakljucice raspravu I kada stranke nemaju drugih predloga za dopunu postupka.Kad je udaljen advokat.Poslednji se izjasnjava tuzeni.ili kao slusalac prisustvuje raspravi.Predsjednik vijeca se brine o odrzavanju reda.Vijece moze zakljuciti raspravu kad je rpeostalo pribavljanje spisa drugog predmeta u kom slucaju ih sud po sluzbenoj duznosti pribavlja.odlucice da otvori raspravu I o tom dijelu. Glavno rasprava ce se zakljuciti ako stranke prethodno pruze dokaz da su spor rijesile u vansudskom poravnanju.npr:javnog tuzioca.zakljucice raspravu.vrijedja sud ili druge ucesnike u postupku ili ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca u vezi sa radom. Rasprava se redovno zakljucuje kad je postupak okoncan davanjem zavrsnih rijeci. .kad vijece nadje da se o dijelu kojim se trazi dopuna nije ni raspravljalo ni odlucivalo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful