P. 1
Mikroekonomija Sve Za Prvu Parcijalu

Mikroekonomija Sve Za Prvu Parcijalu

|Views: 798|Likes:
Published by Damin Kovač

More info:

Published by: Damin Kovač on Apr 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/15/2014

pdf

text

original

1.

Šta od navedenog uzrokuje promjenu tražnje za automobilskim gumama: a) cijena goriva b) dohodak potrošača c) snadbijevanje gorivom d) cijena guma e) ni jedno od navedenog f) sve od navedenog 2. U determinante ponude računara spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 3. Usklađivanje ponude i tražnje na tržištu vrši se preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) cijena d) putem nestašica i viškova proizvoda e) razmjene informacija na berzi 4. Osnovne komponente teorijskih modela: a) matrice b) egzogene varijable c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 5. Na kojim ključnim pretpostavkama su zasnovani ekonomski modeli: a) Koordinacija b) Broj učesnika c) Racionalan izbor d) Djelatnosti e) Ograničenost resursa i tehnologije f) Preferencije 6. Menadžeri baziraju svoje poslovne odluke prvenstveno u želji da: a) maksimiziraju inpute b) maksimiziraju profite c) maksimiziraju prihode dioničara d) minimiziraju negativne eksternalije 7. Razlog zbog čega tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno. 8. Na promjenu ponuđene količine drvene građe utječu: a) promjena proizvodne tehnologije

b) promjena veličine kapaciteta preduzeća i otklanjanje uskih grla u proizvodnji c) promjena krajnje cijene drvene građe d) porast općih troškova poslovanja e) porast troškova nafte na tržištu 9. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 10) Definišite Mikroekonomiju Mikroekonomija je grana ekonomije koja proučava odluke pojedinačnih kućanstava i preduzeća, funkcionisanje pojedinačnih tržišta i utjecaj regulacije i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. Mikroekonomija je analiza koja se bavi ponašanjem pojedinačnih subjekata u tržišnoj ekonomiji, takvih kao što su određivanje cijena nekog proizvoda ili ponašanje pojedinačnog potrošača ili preduzeća. Mikroekonomija je proučavanje ekonomskog ponašanja pojedinačnih jedinica odlučivanja, kao što su pojedinačni potrošači, vlasnici sredstava i preduzeća u sistemu slobodnog preduzetništva.

11) Navedite razliku između ponude i ponuđene količine Ukoliko se promijeni cijena nekog proizvoda, a ostale determinante ostanu nepromijenjene, dolazi do povećanja ponuđene količine na tržištu. Sa druge strane ako se promijeni neka od ostalih determinanti ponude, pomjera se cijela funkcija ponude. 12) Navedite razliku između tražnje i tražene količine Tražnja je količina robe ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri svim cijenama, u određenom vremenskom razdoblju i na određenom tržištu. Tražena količina je količina roba ili usluga koju su kupci spremni kupiti pri tačno određenoj cijeni u određenom razdoblju i na određenom tržištu. 13) Definišite efekat dohotka i efekat supstitucije Efekat dohotka je pojava da sa poskupljenjem određenog proizvoda dolazi do smanjenja tražnje za tim proizvodom jer su kupci realno siromašniji, dok je efekat supstitucije postupak zamjene skuplje robe jeftinijom od strane kupaca, kada cijena jedne robe raste. 14) „Padne li cijena nekog dobra X, kupci mogu umjesto Y kupovati X. Iako je cijena Y ostala nepromijenjena, dobro Y će sada biti relativno skuplje.“ To bi bio ekefat (dohotka/supstitucije) On bi vrijedio (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce.

(DA/NE) 18) Osnovni cilj poslovanja preduzeća je maksimiziranje vrijednosti u dugom roku. funkcija ponude je horizontalna i elastičnost je beskonačna. 16) Stavite u zagradu (S) ako opis odgovara efektu supstitucije. ako postoji cijena po kojoj su ponuđači spremni ponuditi bilo koju količinu koja se traži na tržištu. (N) ne odgovara opis nijednom ni drugom. pa zbog toga prebacuju dio svojih kupovina sa maslaca na margarin. Ponuda je perfektno elastična. trenutni i dugi rok) . U drugom slučaju. Pri takvom porastu dohotka kupci mogu poželjeti kupovati više dobara uključujući i dobro X. 21) Koji faktori određuju stepen cjenovne elastičnosti ponude Elastičnost ponude zavisi od: Mogućnosti zamjene faktora proizvodnje i Vremenskog perioda (kratki. (N) 17) Pod pojmom „Modelski pristup“ podrazumijevamo postupak po kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. To je efekat (dohotka/supstitucije) i vrijedi (samo za stare/samo za nove/i za stare i za nove) kupce. (D) Porasla je cijena kožnih jakni pa kupci više kupuju jakne od teksasa.Ako bi cijena X porasla (samo bi stari/samo bi novi/i stari bi i novi) kupci umjesto X kupovali Y zbog toga što bi dobro Y sada bilo relativno (skuplje/jeftinije) 15) Pad cijena dobra X sličan je porastu dohotka zato što kupci sad mogu kupovati istu količinu X i još im ostane novca. više maslaca i seli u veći stan. (D) ako opis odgovara efektu dohotka. Neka je porodica ocijenila da njeni gosti ne prave razliku između maslaca i margarina. (DA/NE) 19) Definišite cjenovnu elastičnost ponude Elastičnost ponude pokazuje promjenu ponuđene količine nekog dobra kada se cijena promijeni. Ako se ponuđena količina ne mijenja bez obzira na promjenu cijene. tada je funkcija ponude vertikalna i elastičnost ponude je 0. (S) Porodici je znatno porastao dohodak i zbog toga kupuje između ostalog. Računa se preko sljedeće formule: 20) U kom se rasponu kreće koeficijent cjenovne elastičnosti ponude Postoje dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude. (S) Veliki porast stanarine prisilio je porodicu da se preseli u manji stan. Ponuda je savršeno neelastična.

kratkoročna i dugoročna funkcija ponude Trenutni rok se definiše kao vremensko razdoblje koje je dovoljno kratko da ne može doći do promjene niti fiksnih niti varijabilnih faktora u toku procesa proizvodnje (fiksni faktori su tehnologija. kada cijena opada MR je veći od nule. DA NE 8. Kada je Ed<1. Granična stopa susptitucije faktora se povećava kako idemo na grafiku udesno. DA NE 6.22) Šta predstavljaju trenutna. DA NE 16. kapital) Kratki vremenski rok je vremensko razdoblje koje je dovoljno dugo da preduzeće može povećati obim angažovanja varijabilnih inputa. Kada je Ed>1. Ograničavajući budžetski pravac se može predstaviti jednačinom Y= . Savršeno elastična ponuda ima vrijednost koeficijenta elastičnosti ponude jednak 0. Što je dobro više nužno za život to je elastičnost tražnje veća. Koeficijent elastičnosti tražnje može biti i veći i manji od jedan. a varijabilni rad. Pod pojmom «Modelski pristup» podrazumijevamo postupak u kojem se na temelju niza realnih činjenica konstruira model privredne situacije koja je predmet istraživanja. postrojenja. Preduzeće uvijek teži situaciji da je tražnja za njegovim proizvodom što elastičnija. DA NE . DA NE 9. Cjenovna elastičnost tražnje se izvodi iz Hiksovog opšteg zakona tražnje.Savršeno elastična ponuda ima uvijek vrijednost između 1 i ∞. DA NE 7. Kretanje duž krivulje tražnje nastaje zbog promjene ukusa potrošača. u prvom redu rada. Dugi rok je vremensko razdoblje u toku kojeg jedno preduzeće može promijeniti svoju tehnologiju. DA NE 13.(py/px)+I/py. DA NE 11. DA NE 15. DA NE 4. preduzeću se isplati povećavati cijenu proizvoda. DA NE 2. DA NE 14. 1. zgrade. Polaznu tačku objektivne teorije vrijednosti čine pojedinac i njegove potrebe. DA NE 10. Ograničavajući budžetski pravac je pravac koji povezuje geometrijska mjesta svih mogućih kombinacija dobra X i dobra Y u koordinatnom sistemu. Kada je Ed=5. DA NE 5. DA NE 17. DA NE 12. Kod supstituta koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje je manji od 0. kada cijena raste MR je veći od nule. završiti započete investicije ili instalirati u potpunosti nove proizvodne kapacitete. Vlasnicima trgovinskim preduzeća više odgovara viši koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje ako se nalaze visoko na krivoj tražnje. DA NE 3.

Suše i hladnoće će na tržištu sniziti cijenu kafe.36 d) 2.18. DA NE 19. U determinante ponude spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 5. Cjenovna elastičnost u bilo kojoj tački krive tražnje je: a) Jednaka 1 b) Veća od 1 ali manja od ∞ c) Manja od 1 d) Ni jedno od navedenog 4.44 c) 1. Razlog zbog koga tražena količina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: a) smanjenje cijene pomjera krivu ponude udesno b) kupci postaju bogatiji i raste njihova potrošnja proizvoda c) ponuđači su spremni ponuditi više pri nižoj cijeni d) smanjenje cijene pomjera krivu tražnje udesno.24 b) 0. Ako je cijena robe 40 KM. . kupljena količina je 5.600 kom/dan. kupljena količina će pasti na 4.400 kom/dan.41 6.51 e) 1. Kombinacija iznad budžetskog pravca prikazuju sve moguće kombinacije dvaju dobara koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak. Iz kojeg zakona tražnje se izvodi dohodovna elastičnost tražnje: a) Cournot-Marshallovog b) Hicks-Allenovog c) Moore-Schultzovog d) Walrasovog e) Edgewortovog 3. Kada je koeficijent unakrsne elastičnosti jednak nuli radi se o: a) luksuznim dobrima b) trajnim dobrima c) inferornim dobrima d) komplementarnim dobrima e) sredstvima nužnim za život f) ni jedno od navedenog 2. Ako cijena poraste na 45 KM. DA NE 1. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive tražnje je 1. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0.

kupljena količina je 6. Usklađivanje ponude i tražnje se vrši preko: a) troškova proizvodnje b) tehnologije c) tržišnih prilika d) cijena e) putem nestašica i viškova proizvoda f) razmjene informacija na berzi 8. Koeficijent unakrsne elastičnosti tražnje kod supstituta je uvijek: a) beskonačan b) jedan c) nula d) između –1 i nula e) veći od nule f) ne može se odrediti 10.44 c) 1.500 kom/dan. Cjenovna elastičnost tražnje je približno: a) 0. Osnovne komponente teorijskih modela su: a) matrice b) egzogene varijable .01 KM.51 e) 3.600 kom/dan.33 f) ∞ 13.36 d) 2. kupljena količina će pasti na 2. U determinante tražnje spadaju: a) ukusi b) specijalni utjecaji c) cijena datog dobra d) prosječni dohodak e) tehnologija f) broj stanovnika g) veličina tržišta 12.24 b) 0.7. Ako je koeficijent dohodovne elastičnosti jednak 1 tada se radi o: a) Sredstvima nužnim za život b) Supstitutima c) Komplementima d) Luksuznim dobrima e) Inferiornim dobrima 11. Ako cijena poraste na 250. Najviša cijena određena ispod ravnotežne cijene može prouzrokovati: a) da tražena količina prevaziđe količinu koja bi rado bila ponuđena b) da tražena količina bude manja od količine koja bi rado bila ponuđena c) da tražena količina još uvijek odgovara količini koja bi rado bila ponuđena zbog ravnotežne jednakosti d) bez promjene na ravnotežnom tržištu jer nije obavezna e) ništa od navedenog 9. Ako je cijena robe 250 KM.

piće. Ako raste tražnja za konkretnim proizvodom a ponuda ostaje ista: a) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje b) Ravnotežna količina se smanjuje i ravnotežna cijena opada c) Ravnotežna količina se povećava a ravnotežna cijena opada d) Ravnotežna cijena raste a ravnotežna količina se smanjuje e) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina se ne mijenjaju f) Ravnotežna cijena i ravnotežna količina rastu. zdravlje) Ostale potrebe:obuhvataju potrebe za luksuznim proizodima. Porast dohotka će: a) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod inferiorno dobro b) Povećati tražnju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro c) Povećati ponudu tog proizvoda d) Smanjiti tražnju za proizvodom ako proizvod ima veoma nisku cijenu e) Smanjiti ponudu proizvoda 15. 16) Objasnite slučaj špekulacije kao jednu od iznimki opšteg zakona tražnje Kupci uvijek prate šta se dešava sa cijenama proizvoda na tržištu.c) endogene varijable d) koeficijenti e) pretpostavke o ponašanju f) parametri g) matematičke formule 14. 17) Na osnovu koje formule računamo granični fizički proizvod Granični proizvod označava veličinu prirasta ukupnog proizvoda izazvanu ulaganjem dodatne jedinice varijabilnog inputa. druženjem. dokazivanjem u društvu Potencijalne potrebe: potrebe koje kupac ima ali ih ne može zadovoljiti zbog toga što mu to ne dozvoljava njegov dohodak Efektivne potrebe: potrebe koje može zadovoljiti i za koje posjeduje dovoljno novca 19) Za šta nam služi mikroekonomski model . a razlog je informacija da će cijene još više rasti. putovanjem. stan. Zbog toga nekada i pored rasta cijena proizvoda kupci povećavaju svoju kupovinu. Prate njihov trend i nastoje predvidjeti buduća kretan cijena. sigurnost. Fundamentalne potrebe : obuhvataju osnovne potrebe za život čovjeka ( hrana. 18) Definišite potrebe potrošača Potrebe predstavljaju zahtjeve pojedinaca ili grupa za materijalnim dobrima i uslugama radi otklanjanja nezadovoljenosti i postizanja odgovarajućeg blagostanja.

Tražnja za korištenjem usluga gradskog saobraćaja. a korisnost je osnova objašnjenja prometne vrijednosti i ponašanja potrošača. Vrijednost robe se određuje korisnošću zadnje jedinice robe kojom se maksimizira zadovoljenje potrebe kupca. Iznos korisnosti su mjerili u UTILIMA. tražnja za hamburgerima i drugom hranom niskog kvaliteta. eksternalije. 23) Za šta nam služi dohodovna elastičnost tražnje Za neke proizvode je važan nivo dohodka kao odrednica tražnje za njim. 20) Razlika između Hicksove i Slutskyeve metode razvijanja efekta dohotka i supstitucije Pema Hicksovoj metodi razdvajanja postupak je sljedeći: Ukoliko dođe do porasta cijene proizvoda X tada se početni budžetski pravac IG rotira oko tačke i na y osi. Postupak razdvajanaj je potpuno isti kao i kod prethodne metode za pomjeranje budžetskog pravca IG na pravac IH. 21) Nedostaci tržišta Neefikasnost (Monopol. Slutsky je pokušao da istovremeno posmatra više proizvoda ali uz korištenje istog pristupa. spor ekonomski rast) 22) Na kojim pretpostavkama počiva „Teorija granične korisnosti“ Pristalice ove teorije su zastupali ideju da je moguće egzaktno utvrditi koliko korisnosti potrošaču donosi potrošnja svakog dobra. javna dobra) Nejednakost (Neprihvatljive nejednakosti dohotka i bogatstva) Makroekonomski problemi ( Visoka inflacija. E>0 – Superiorna dobra E<0 – Inferiorna dobra (roba slabijeg kvaliteta) E>1 – Sredstva luksuzne potrošnje 0<E<1 – Sredstva nužna za život 24) Definišite unaksnu elastičnost tražnje Koefcijent unaksrcne tražnje pokazuje osjetljivost tražene količine proizvoda X u odnosu na promjenu cijene proizvoda Y. Umjesto proizvoda X i Y on je posmatrao korpu proizvoda X i Y koje u sebi mogu sadržavati veliki broj različitih dobara. Zbog toga što je svaka pojava koja se proulava pod utjecajem različitih faktora.Model predstvalja pojednostavljenu sliku stvarnosti i ima široku primjenu u ekonomiji iz razloga što model kao način spoznavanja ima određenih prednosti u odnosu na druge načine. U tom slučaju početna tačka ravnoteže A sada više ne predstavlja ravnotežu nego je to tačka B.. svi faktori često ne mogu biti uključeni u analizu. visoka nezaposlenost. E>0 – Supstituti .. Vrijednot robe ovisi o korisnosti koju pruža potrošačima. To je npr.

DA NE 5. DA NE 9. Kriva ukupnih troškova polazi iz koordinatnog početka. Granična stopa supstitucije opada slijeva udesno. Uvijek pokušavamo imati što manje fiksnih troškova prilikom osnivanja preduzeća. a da bi zadržao isti nivo korisnosti. DA NE 11. DA NE 13.E<0 – Komplementi 25) Definišite cjenovnu elastičnost tražnje Cjenovna elastičnost tražnje pokazuje intenzitet reagiranja obima tražnje za nekom robom zbog promjene cijene te robe. 27) Pojasnite termin granična stopa supstitucije i napišite formulu za njeno računanje Granična stopa supstitucije definira se odnosom količine dobra Y kojeg se potrošač mora odreći da bi postigao dodatnu potrošnju jedinice dobra X. Prosječan proizvod se dobije dijeljenjem TPx sa svim angažovanim inputima. Krivulja LRATC je uvijek ispod krivulje SRATC koju zaokružuje. DA NE 4. DA NE 1. U trenutnom roku aktivne snage u određivanju cijene proizvoda su i ponuda i tražnja. Dio krivulje graničnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajućih prinosa. DA NE 19. E>1 – elastična tražnja E<1 – neelastična tražnja E=1 – jedinično elastična tražnja 26) Definišite potrošačev višak Potrošačev višak predstavlja razliku između vrijednosti nekog dobra kojeg dobija potrošač konzumiranjem tog dobra i njegove cijene na tržištu. Poslovni profit je isto što i ekonomski profit. DA NE 8. Proizvodna funkcija iskazuje tehnološki optimalne razine outputa. DA NE 12. Tradicionalna teorija se razlikuje od Savremene po tzv. Kako se spuštamo niz izokvatu MRTS raste. DA NE 2. Prema savremenoj teoriji troškova optimalan obim proizvodnje u kratkom roku nije u minimumu ATC. DA NE 16. Zakon opadajućih prinosa važi i u kratkom i u dugom roku. Prema savremenoj teoriji troškova funkcija dugoročnih prosječnih troškova ima oblik slova U. DA NE 6. Što je izokvanta udaljenija od koordinatnog početka angažovanje faktora proizvodnje je veće. DA NE 15. rezervnom kapacitetu. DA NE 17. Najniža cijena po kojoj bi preduzeće u kratkom roku bilo spremno prodavati svoj proizvod jeste cijena na nivou: a) ukupnih fiksnih troškova b) prosječnih varijabilnih troškova . DA NE 3. DA NE 7. Eksterna ekonomija predstavlja smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. DA NE 10. Prema tradicionalnoj teoriji troškova kriva LATC je uvijek ispod krivih ATC. DA NE 14. DA NE 18. Funkcija MC siječe funkcije AFC i AVC u njihovom minimumu. 1. U kratkom roku granični troškovi se izvode iz varijabilnih troškova.

tada se prosječni varijabilni troškovi asimptotski približavaju: a) nuli b) graničnim troškovima c) prosječnim fiksnim troškovima d) prosječnim ukupnim troškovima 4. Kada obim proizvodnje teži beskonačno. U III zoni proizvodnje: a) ukupni proizvod opada ubrzano b) vrijednost graničnog proizvoda je veća od 0 c) prosječni proizvod je veći od graničnog proizvoda d) ukupni proizvod raste usporeno e) prosječni proizvod je jednak graničnom proizvodu 5. b) Veličine dobavljača.c) graničnih troškova d) prosječnih ukupnih troškova 2. c) Tehnologije. Tačka zatvaranja jeste tačka presjeka a) graničnih i ukupnih troškova b) graničnih i prosječnih varijabilnih troškova c) graničnih i ukupnih prosječnih troškova d) graničnih i ukupnih fiksnih troškova 3. U fiksne troškove spadaju slijedeće kategorije troškova: a) troškovi materijala i sirovina b) plate direktora c) kamate na kredite preduzeća d) plate radnika 7. Funkcija dugoročnih troškova zavisi od: a) Nivoa proizvodnje. d) Cijene faktora. 9. Ukupan fizički proizvod je: a) Ukupna proizvodnja preduzeća b) Zbir graničnih fizičkih proizvoda c) Rezultat angažovanja fiksnih faktora proizvodnje d) Rezultat angažovanja varijabilnih faktora proizvodnje 10. Granična stopa supstitucije kako idemo slijeva udesno: a) raste b) opada c) ostaje konstantna d) zavisi od vrste proizvoda 6. Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: a) Pomjeranja funkcije ATC ulijevo . Dugoročni troškovi prema savremenoj teoriji se dijele na: a) troškove proizvodnje b) troškove istraživanja i razvoja c) troškove upravljanja 8.

granični troškovi su: a) Jednaki prosječnim troškovima b) Opadajući c) Veći od prosječnih troškova d) Manji od prosječnih troškova 18. U varijabilne troškove spadaju: a) troškovi plata administracije b) troškovi pogonske energije c) troškovi premije osiguranja d) troškovi kamata na uzete kredite preduzeća 12. Troškovi sirovina spadaju u: a) Apsolutno fiksne troškove b) Relativno fiksne troškove c) Varijabilne troškove d) Ni jedno od navedenog . 11. Kada su prosječni troškovi rastući. Količnik ukupnog outputa sa angažovanim dodatnim varijabilnim faktorom proizvodnje naziva se: a) granični proizvod b) minimalni proizvod c) prosječni proizvod d) ni jedno od navedenog 14.b) Pomjeranja funkcije ATC udesno c) Pomjeranja funkcije ATC prema dole d) Pomjeranja funkcije ATC prema gore. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su ATC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC dostiže maksimum c) MC =ATC d) MC dostiže minimum e) MC = AFC 13. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnje gdje su AVC minimalni: a) MC=ATC=AVC b) MC =ATC c) MC dostiže minimum d) MC = AVC 17. Šta je od navedenog tačno pri obimu proizvodnju gdje su MC minimalni: a) MC=AVC b) MC=ATC c) MC=AFC=ATC d) ATC=AVC e) Ni jedno od navedenog 15. Tačka pokrića predstavlja: a) obim proizvodnje pri kojem je MC=ATC b) obim proizvodnje pri kojem je MC=AFC c) obim proizvodnje pri kojem je MC=AVC d) ni jedno od navedenog 16.

a eksterna disekonomija podrazumijeva povećanje ovih troškova. uz jednaki novčani izdatak. 24) Šta predstavljaju izokvante S obzirom da su izokvante kružne linije relevantno područje proizvodnje je samo u prvom kvadrantu koordinatnog sistema. Šta od sljedećeg može imati negativnu vrijednost: a) Ukupan prihod b) Granični prihod c) Granični trošak d) Prosječan trošak 20. n<1 (opadajuci prinosi) 22) Šta je ekonomija. 23) Šta je eksterna ekonomija. 26) Objasnite izotroškovni pravac Izotroškovni pravac čini geometrijsko mjesto koje pokazuje sve kombinacije faktora X i Y koje preduzeće može kupiti pri datim cijenama faktora proizvodnje.19. n>1 (rastuci prinosi) . Ako je n=1 (konstantni prinosi). Zakon opadajućih prinosa važi kada: a) tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu b) utrošak bar nekih proizvodnih faktora fiksan c) postoji mogućnost variranja proporcije utrošaka variranjem jednog ili više proizvodnih faktora d) iza neke tačke. Jednačina tog pravca glasi: . Ekonomija obima. a nakon njega disekonomija obima. a šta eksterna diekonomija Eksterna ekonomija podrazumijeva smanjenje troškova drugih preduzeća zbog našeg poslovanja. a šta disekonomija obima Prije minimuma dugoročnih prosječnih ukupnih troškova (LATC) na sceni je tzv. odnosno iza utroška koji se obično postiže e) ni jedno od navedenog 21) Šta predstavlja zakon rastućih prinosa Kod funkcije rastućih prinosa nakon povećanja angažovanja određenih proizvodnih inputa rezultirajući outputi rastu mnogo brže nego inputi. 25) Šta predstavlja proizvodna funkcija Proizvodna funkcija izražava odnose između korištenih količina inputa u proizvodnji I maksimalnih veličina outputa pri datoj tehnologiji.

px • qx + py • qy =TC 1. NE 15. DA 11. DA 16. NE 7. U krivu prosjecnih ukupnih troskova (ATC). NE 4. NE 10. Drzava se mijesa u rad trzista zato sto trzista ne vrse dobro odredjivanje ravnotezne cijene. Polaznu tacku subjektivne teorije vrijednosti cine pojedinac i njegove potrebe. Elasticna ponuda ima uvijek vrijednost izmedju 2 i 10. Izmedju krivih AVC i ATC moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. NE 2. Potrebe za resursima preduzeca nisu izvedene potrebe. Firma tezi situaciji da je cjenovna elasticnost potraznje za njegovim proizvodom sto veca. Rezervni kapacitet je karakteristican samo za Savremenu teoriju troskova. NE DA . Da 12. Cjenovna elasticnost ponude se izvodi iz Marsalovog opsteg zakona ponude. Funkcija traznje je najelasticnija u tacki gdje traznja sijece y osu. MR je manji od 0. NE 18. Izokvante su kruzne linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz datu potrosnju proizvoda. Kada je Ed =0. NE 20. DA 6. Granicna stopa supstitucije faktora se povecava kako idemo na grafikonu ulijevo. DA 9. NE 8. Elasticnost ponude je jednaka 1 na vrhu krive ponude. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzeca je varijabilna. Nagib izotroskovne linije jednak je omjeru cijena gotovih proizvoda koje firma proizvodi. NE 17. Izotroskovni pravac uvijek mora biti pravac. 5. DA 13. NE 14. ne moze biti ukljucen i prosjecan profit.5. Modeli u Mikroekonomiji sluze samo da bismo bolje razumijeli ekonomsku stvarnost. DA 19. Za preduzece je najbolje da ima sto manje elasticnu ponudu. 3. Na cijene nafte na svjetskom trzistu utice veliki broj veoma vaznih faktora.

kvalitet proizvoda. trenutnom i dugom vremenskom periodu. 4. Iz kojeg zakona traznje se izvodi unakrsna elasticnost ponude: Nijedno od navedenih. Razlika izmedju vrijednosti proizvoda i njegove cijene je poznata kao: potrosacev visak. Determinante ponude postoje samo u : U kratkom. Lucnu elasticnost traznje racunamo primarno za: Proizvode koji imaju znacajnu promjenu cijene i /ili kolicine. kupljena kolicina je 1400 kom/dan. Cjenovna elasticnost traznje nam je najvaznija: U kratkom. ne postoji. 9. komplemenata i supstituta. 7. Cijena proizvoda je: konstantna. Ako je cijena robe 40 KM. 5. posebno posmatramo: unakrsnu elasticnost traznje.) 13. Kada je koeficijent dohodovne elasticnosti ponude jednak nuli radi se o: Nijedno od navedenih. Porast primanja kupaca ce: Smanjiti traznju za inferiornim proizvodom. dugorocni granicni troskovi su: veci od dugorocnih prosjecnih troskova. ( Kod nesavrsenog trzista je opadajuca. U determinante ponudjene kolicine spadaju: Cijena proizvoda. 14. Kada donosimo odluku o tome da li diferencirati proizvoda ili ne. 2. 3. Cjenovna elasticnost ponude u bilo kojoj tacki krive ponude je jednaka: 2.1. Kada su dugorocni prosjecni troskovi rastuci. cijene drugih proizvoda. 17. trenutnom i dugom roku. cijene i preferencija. Ukupan proizvod preduzeca je maksimalan tamo gdje je: Granicni prohod = ukupnom prohodu. Cjenovna elasticnost traznje je priblizno: beskonacno. 15. 10. 6. Budzetska linija zavisi prvenstveno od: dohotka. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive ponude je 2. kupljena kolicina ce opasti na 5 kom/dan. . cijena. 8. 12. a kod savrsenog rastuca. 11. U determinante potraznje spadaju: velicina trzista. Najnizi koeficijent elasticnosti ima: Odjeca. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive TR je +1. 16. Ako cijena poraste na 41KM.

Prosjecan proizvod se dobije dijeljenjem ukupne proizvodnje sa svim angazovanim inputima. Granicni troskovi se izvode iz prosjecnih ukupnih troskova. vremenske prilike. U 4. (Troskovi poslovanja. NE 4. DA 14. 19. NE 15. NE 12.18. NE . DA 8. dostupnost prizvoda.) 1. Izmedju krivih AVC i ATC ne moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. lokacija. Izokvante su kruzne linije koje pokazuju isti obim proizvodnje uz date proizvodne faktore. NE 5. NE 3. U kratkom vremenskom periodu ponuda preduzeca je fiksna. cijene inputa. Granicni fizicki proizvod se moze izvesti iz prosjecnog fizickog proizvoda. NE 11. (Q/C) 20. Rezervni kapacitet je karakteristican samo za Tradicionalnu teoriju troskova. U determinante ponude spadaju: specijalni uticaji i tehnologija. Gdje ce se proizvoditi ( u kojoj zoni proizvodnje) ovisi od relativnih odnosa cijena inputa. Dohodovna elasticnost traznje se izvodi iz Hiksovog opsteg zakona traznje. NE 6. NE 2. NE 13.tno povecanje cijene proizvoda prouzrokuje smanjenje potrazivane kolicine za 10%. NE 7. DA 9. tehnologija. DA 16. Kretanje duz krive traznje nastaje zbog promjene ukusa potrosaca. DA 10. Najniza cijena odredjena ispod ravnotezne cijene moze prouzrokovati: Da trazena kolicina prevazidje kolicinu koja bi rado bila ponudjena. zoni proizvodnje granicni fizicki proizvod raste. Ako je 10% . koeficijent cjenovne elasticnosti traznje iznosi: 1. Sto je dobro vise nuzno za zivot to je elasticnost traznje veca. Suse i hladnoce ce na trzistu sniziti cijenu kafe. Kod normalnih dobara koeficijent unakrsne elasticnosti traznje je manji od 0. Potrebe za resursima preduzeca nisu izvedene potrebe. organizacija poslovanja. Osnovni cilj poslovanja preduzeca je maksimiziranje vrijednosti preduzeca u dugom roku. NE 17. Elasticnost traznje je jednaka 1 na vrhu krive traznje.

5. Ukupan fizicki proizvod predstavlja: Proizvodnja ostvarena ulaganjem fiksnog i varijabilnog inputa u proces proizvodnje. velicine promjene cijene. 13. a B… (A=B) 2. a B predstavlja ponudu auta. Kada su dugorocni prosjecni troskovi konstantni. Pretpostavite da A predstavlja traznju za autima. Koeficijent lucne elasticnosti traznje koristimo kada imamo: Povecanje traznje ili cijene u vecim rasponima. 3. 12. 7. 8. 6. Koeficijent unakrsne elasticnosti traznje… NE 1. 4. 9. Parametri predstavljaju: Kvantitativno izrazene karakteristike okruzenja. NE 20. NE 19. Cjenovna elasticnost traznje je manja od 1 za: Bankarske usluge i usluge osiguranja. Granicni proizvod je maksimalan u: Zoni konstantnog prinosa. . Razlika izmedju vrijednosti proizvoda i njegove cijene je poznata kao: Potrosacev visak. cigarete. Velicina efekta dohotka i efekta supstitucije ovisi prvenstveno od: Kolicine novca. 10. masinske proizvode.18. raste tada moze rasti i potrazivacka kolicina. Endogene varijable predstavljaju: Dogadjaje ili pojave koji se proucavaju. vrste proizvoda. relativnih odnosa cijena proizvoda. Kada raste cijena proiz. Kada prosjecna velicina ostaje konstantna: Granicna velicina je jednaka prosjecnoj. Pad trazene kolicine za proizvodom x moze biti uzrokovan: Rastom cijene proizvoda x. Najniza cijena odredjena iznad ravnotezne cijene moze prouzrokovati: Da trazena kolicina bude manja od kolicine koja bi rado bila ponudjena. 11. Izmedju krivih AFC i AVC se uvijek nalazi cijela funkcija ponude preduzeca. 14. granici troskovi su: Jednaki dugorocnim prosjecnim troskovima. Funkcija traznje za proizvodom preduzeca na moze imati i opadajuci nagib. Ako je A : P = 10 000 – 2q. To je slucaj kod: Giffenovih proizvoda.

NE . Teorija granicne korisnosti je nastala zbog nedostatka teorije indiferencije. to je elasticnost ponude manja. Osnovna svrha mikroekonomskih modela jeste analiza i predvidjanje trzisnih pojava.15. 18. NE (poljoprivredni proizvodi DA) 11. Cjenovna elasticnost u bilo kojoj tacki krive traznje moze biti: ? 17. Determinante potreba su: Dohodak. NE 2. obicaji. Graficki oblik granicnog prihoda preduzeca zavisi od trzisnog stanja na kome se posmatra. cijene inputa. Ako je koeficijent dohodovne elasticnosti jednak 1. Prag zakona o prinosima je u tacki gdje su MC optimalni. 16. Apsolutna vrijednost nagiba funkcije krive traznje je 3. 20. Troskovi sirovina spadaju u: Varijabilne troskove. Kada je Ed = 1 i kada cijena usluge raste MR moze biti veci od nule. Sto je dobro manje nuzno za zivot. DA 14. 19. DA 13. Savrseno neelasticna ponuda ima uvijek vrijednost izmedju 1 i beskonacno. NE 8. Prosjecan fizicki proizvod se moze izvesti iz tangensa ukupnog fizickog proizvoda. Kod supstituta koeficijent dohodovne elasticnosti ponude je veci od 0. 1. DA 9. Nagib izotroskovne linije jednak je omjeru kolicina faktora proizvodnje koje koristimo. Izmedju krivih AVC i ATC ne moze se nalaziti cijela funkcija ponude preduzeca. NE 4. NE 12. NE 7. djelatnosti u kojoj preduzece posluje.50 tada se radi o: Luksuznim proizvodima. NE 10. DA 5. NE 3. Iz kojeg zakona traznje unakrsna elasticnost traznje? Walrasovog zakona. NE 6. Funkcija dugorocnih troskova zavisi od: Vremenskog perioda. Kod supstituta koeficijent dohodovne elasticnosti traznje je manji od 0. Proizvodi cija se cijena najcesce krece u odredjenim granicama jesu industrijski proizvodi. Proizvodjaci ne bi trebali u dugom roku snizavati cijene proizvoda ako im je Ed manje od 1.

Osnovne komponente teorijskih modela su: Endogene varijable. NE 1. NE 18. 9. 12. Proizvodjaci bi uvijek trebali u kratkom roku snizavati cijene proizvoda da prosire trziste. DA 20. Elasticnost ponude je jednaka 1 samo na vrhu krive ponude.15. Nagib funkcije ponude je 1. 5. DA 17. Koeficijent dohodovne elasticnosti traznje je negativan za : Inferiorne proizvode. 10. 3. Stopa povrata predstavlja iznos nesto profita kojeg firma ostvari na investirana sredstva. parametri . 4. 11. . Ako je cijena robe 350 KM/kom. Iz kojeg zakona traznje se izvodi dinamicka elasticnost traznje? Ne postoji dinamicka elasticnost traznje. Kada je koeficijent cjenovne elasticnosti jednak 1 radi se o: Jedinicna elasticnost traznje. Polaznu tacku objektivne teorije vrijednosti cine pojedinac i njegove potrebe. 6. Cjenovna elasticnost u bilo kojoj tacki krive traznje je: nijedno od navedenih. 2. Cjenovna elasticnost traznje je priblizno: 3.2. 8. Ako cijena poraste na 370 KM kupljena kolicina ce pasti na 4600 kom/dan. Sta spada u determinante ponudjene kolicine? Cijena datog proizvoda. NE 16. NE 19.01 tada se radi o: luksuznim proizvodima. kupljena kolicina je 5400 kom/dan. Za preduzece su posebno vazne sljedece potrebe: Efektivne potrebe. 7. Ukupan prihod preduzeca na savrsenim trzistima je maksimalan tamo gdje je: Ed= . Razlog zbog koga trazena kolicina neke robe raste kada joj cijena pada jeste: Kupci postaju bogatiji i raste njihova potrosnja proizvoda. pretpostavke o ponasanju. Ako je koeficijent dohodovne elasticnosti jednak 1. Porast dohotka ce: Povecati traznju za proizvodom ako je proizvod normalno dobro. Granicni fizicki proizvod se moze izvesti iz prosjecnog ukupnog fizickog proizvoda. Svaka proizvodnja ima vise razlicitih proizvodnih procesa.

DA 8. NE 16. 15. 4. NE 15.Pretpostavka o koordinaciji ucesnika teorijskom modelu govori o tome da u modelu za proizvodom ne postoji traznja. 20.Kada obim proizvodnje tezi beskonacno. Iz funkcije MC se izvodi: Funkcija ponude. Ako je koeficijent cjenovne elasticnosti traznje manji od nula. 17. Kada je efekat dohotka dominantan u preduzecu nakon povecanja cijene proizvoda tada je potrebno: Proizvod prodavati na kredit. NE 19. 19.Kada obracunavamo porez u preduzecu mi posebno posmatramo implicitne troskove preduzeca. 18.Kod supstituta koeficijent unkrsne elasticnosti traznje je manji od 0. Najvisi koeficijent elasticnosti ima: Namjestaj. . 8. 20.Dugorocni troskovi prema Savremenoj teoriji se dijele na: Troskove proizvodnje i troskove upravljanja. 16. znaci da je rijec o: Nista od navedenog. . DA 12. Naucni metod je osnovni metod putem kojeg saznajemo ekonomske zakonitosti. troskovi pogonske energije. 7.Ako kod elasticne krive traznje dodje do opadanja ponude povecanje ukupnog prihoda je vece od smanjanja ukupnog prihoda. rente zemljista. kamate na kredite preduzeca. Uskladjivanje ponude i traznje se vrsi preko: Cijena. 15. postoje adekvatna pitanja. NE 11. Tacka zatvaranja jeste tacka presjeka: Granicni i prosjecni varijabilni troskovi.Sta je od navedenog tacno pri obimu proizvodnje gdje su MC minimalni: Nijedno od navedenog.Skala ponude predstavlja ponudjenu kolicinu pri odredjenoj cijeni proizvoda. 3. licence. tada se prosjecni varijabilni troskovi asimptotski priblizavaju: Prosjecnim ukupnim troskovima.Granicni troskovi se izvode iz prosjecnih fiksnih troskova.Inovacije u proizvodnom procesu dovode do: Pomijeranja funkcije ATC prema dole.13.U fiksne troskove spadaju sljedece kategorije troskova: Plate direktora. 4.Tacka zatvaranja je u tacki gdje MC sijeku AVC. Kada je koeficijent unakrsne elasticnosti ponude jednak nuli radi se o: Nista od navedenog. Problem graficke analize teorije proizvodnje jeste sto: Proizvodni proces sadrzi previse faktora proizvodnje. Funkcija ponude moze biti vertikalna jedino: U trenutnom roku. 7.Dio krivulje granicnog proizvoda koji opada je odraz zakona opadajucih prinosa.U varijabilne troskove spadaju: Troskovi plata administracije.Ako zelimo izracunati prosjecan granicni prihod iz ukupnog posmatramo nagib tangente na prosjecan prihod u nekoj tacki. te se stoga i ukupan prihod preduzeca povecava. (Ekonomski izuzeci) 14. 12. 11.

prosječan profit mogu investirati u inovacije proizvoda samo u: NIKADA. 5) MRS opada: S LIJEVA U DESNO. jedan učesnik na strani ponude i malo učesnika na strani tražnje je: KVAZIMONOPOL. NE. DA 4) Postepeni proces prihvatanja nove tehnologije je: DIFUZIJE. NE 12) Nepotrebni društveni trošak ili gubitak šteti svim učesnicima na tržištu čak i monopolu.16. odnosno iza utroska koji se obicno postize. vezana je za ekonomsku efikasnost.Posmatramo poslovanje u kratkom roku. -Postoji mogucnost variranja proporcije utrosaka variranjem jednog ili vise proizvodnih faktora. unakrsne el. DA 11) Stakelberova klasifikacija je dopuna Weitraubovoj. 21) Na TPK preduzeće u određenim okolnostima mogu uticati na formiranje troškova proizvoda.Zakon opadajuccih prinosa vazi kada: . 10) Međuovisnost preduzeća je posebno izraženo na Monopolu i Oligopolu. NE 9) Prema Stakelbergovoj kasifikaciji. DA . 6) Na kojim tržištima je koef. 19) Extraprofit u kratkom roku je moguć za sva tržišna stanja.Tacka pokrica predstavlja? Obim proizvodnje pri kojem je MC = AVC. optimuje se. 16)Najbol ja osnova interkonekcije prema Direktivi EU jeste: LRAIC. DA 15) Stvarni nepotrebni gubitak (DWL) najčešće prisvaja država a ne ponuđači i potrošači.proizvodnu. . 3)Ekonomski efikasan sistem nije isto i pravičan sistem. NE.sa razvojem industrijske proizvodnje. granicna korisnost. .tehničku.Tehnika proizvodnje data i ne mijenja se u posmatranom vremenu. 20) Uslov ravnoteže TPK u kratkom roku je: MC=MR. tražnje nula: TPK i MONOPOL. . 20.Utrosak bar nekih proizvodnih faktora fiksan.Sta od sljedeceg moze imati negativnu vrijednost: Granicni prihod. -Iza neke tacke. DA 14) Utvrđivanje cijena po graničnim troškovima podrazumjeva izjednačavanje potražnje sa prosječnim troškovima u koje je uključen normalan profit. NE. 17) Osnovni razlog uspostavljanja cijena interkonekcije jeste: POSTEPENO UGAŠENJE DOMINANTNOG MONOPOLISTE. 18)Male firme. 1)Jedan od preduslova za postizanje tehničke efikasnosti sa stanovišta društva kao cjeline jeste stanje pune zaposlenosti ekonomskog sistema. 19. niko ne prisvaja. DA 13) Prve klasifikacije tržišnih stanja se pojavljuje do 1934 g. 2)Osnovni cilj instrumenata zaštite okoline jeste da se zagađenje svede na nulu.alokativnu. . 8) Cilj svakog preduzeća jeste da efikasno posluje. 7) Stratešku efikasnost na nivou društva kao cjeline možemo posmatrati kao: .

regulacije monopola utvrđivanjem cijena na bazi vrsnog opterećenja. . DA 32) Oktopodski monopol nastaje: .ima horizontalan položaj.nema funkciju ponude. . NE. .zbog dodjele licence od strane države.ima dio funkcije ponude po fiksnim troškovima.regulacija monopola putem gr.kada je koef.ima samo ponuđenu količinu =>(važi i u kratkom i dugom roku). . 34) Ekonomski monopoli mogu nastati i kada se oformi kartel na tržištu.ima funkciju ponude po graničnim troškovima. .troškova monopoliste. uticaj tražnje na formiranje cijene je veći. uticaj države na formiranje cijene je manji. NE.22) Na TPK kod preduzeća sa rastućim troškovima kriva ponude u dugom roku: . .zbog koncentracije kapitala i posjedovanje strateških sirovina.kada neko posjeduje strateške sirovine. utiče na troškove.regulacija stopre povrata na uložena sredstva . 24) Na TPK preduzeće extraprofit ostvaruje u: TRENUTNOM i KRATKOM ROKU. država nema uticaj. 26) Na TPK što je vremenski rok duži. 33) U dugom roku. 23) Na TPK. cijena koju zaračunava monopolista u odnosu na kratkoročnu cijenu je: MANJA. NE.politika potpunog ne miješanja države . uticaj ponude na formiranje cijene je viši. 31) Na tržištu monopola što je vremenski rok duži. 28) Kod monopola ravnoteža se uspostavlja u zoni: OPADAJUĆIH PROSJEČNIH TROŠKOVA. unakrsne el. 25) Na TPK preduzeće u određenim oklonostima mogu uticati na formiranje cijene proizvoda. .porez na monopolski profit . DA 35) Ako monopolista nekon regulacije ostvaruje extraprofit njegovi prosječni troškovi su: ISPOD FUNKCIJE TRAŽNJE U TAČKI RAVNOTEŽE. 29) U ostale metode regulacije monopola spadaju: . DA 27) Kratkoročna ravnoteža na TPK je istovremeno i dugoročna ravnoteža. 30) Monopol u kratkom roku: .opada. .raste. tražnje dovoljno veliki broj. kratkoročna jedna od ravnoteža pored dugoročne). što je vremenski rok kraći. (niti ponudu) . .

to je bilat. Bertrantov model je. Na strani ponude. . NE 38) Privatizacija prirodnih monopola ima osnovni cilj da poveća stepen konkurencije. (ponuda i tražnja) 37) Kad monopolista nema troškova. liberalizacija. NE.DA 43) Liberalizacija nekog tržišta će dugoročno dovesti do: OPADANJA CIJENE PROIZVODA. NE.trošku. NE.36) Na tržištu monopola. 45) Kod monopolskog preduzeća funkcija troškova u dugom roku u odnosu na kratkoročnu jeste: ELASTIČNIJA. troškova i profita kod reguliranja stope povrata monopoliste prikazujemo: TR=OC+CD+r(vAD) 47) Edgewortov model oligopola objašnjava ravnotežu učesnika na strani ponude praćenjem reakcije 1-nog učesnika na cijene drugog učesnika. 54) Osnovna prednost Teorije igara jeste što može analizirati na sve vrste cjenovnih strategija. što je vremenski rok duži.monopol. 41) Monopolista bi poslovao efikasno ako bi cijena njegovog proizvoda bila jednaka gran.imaju periode velike potražnje. extraprofit oligopoliste u kratkom roku je manji. DA 56) Oligopoliska preduzeća se ne mogu udruživati na tržištu jer su im interesi suprostavljeni. tada njegov MR uvijek veći od 0.DA 55) Osnovna svrha diskriminacije cijena jeste rast cijene proizvoda postojećim kupcima. DA 42) Država najčešće u svom vlasništvu drži prirodne monopole. NE. 48) Oligopolista ne može istovremeno određivati i količinu i cijenu svih proizvoda NE 49) Što je veći nagib krive tražnje. 46) Vezu rashoda. NE. DA 53) Metodologija utvrđivanja cijena na bazi vrsnog opterećenja vrše preduzeća koja: . 39) Monopolista pored ulaznih ima i brojne izlazne barijere. uticaj količine na formiranje cijene je veći. 51)Oligopol ista može istovremeno određivati i cijenu i količinu svojih proizvoda.imaju ograničen kapacitet. DA 52) Što je nagib krive tražnje veći. extraprofit oligopoliste u kratkom roku je veći. 44) Kriva MRP-a kod monopoliste: GRANIČNI PRIHOD OSTVAREN ANGAŽOVANJEM PROIZVODNOG FAKTORA Pa. NE . DA 40) Kvazimonopol predstavlja da su na strani ponude i tražnje po 1 učesnik. NE 50) Jedna od bitnih karakteristika oligopola je mogućnost udruživanja učesnika na strani tražnje.

.blagi diferencirani proizvodi.mogućnost tajnih sporazuma na strani ponude.MC=ATC . 59) Troškovno liderstvo prisutno je na tržištu: OLIGOPOLA.opadajuća funkcija tražnje. 69) Kod monopsona zaposlenost nije veća nego kad na strani kupaca faktora proizvodnje postoji TPK. 63) Jedna od bitnih karakteristika TMK je mogućnost udruživanja na strani ponude. . FORMIRA 62) Teorija igara se formira na konkurentske borbe između oligopolista su: PRAVILA. .sloboda ulaska i izlaska iz grane. NE 66) Kod monopolističke konkurencije ravnoteža se uspostavlja u zoni opadajućih prosječnih troškoa. . e) nijedno od navedenih. d) dugoročnim varijabilnim troškovima uvećanim za prosječen profit.značajno diferenciran proizvod.MR=MC . c) dugoročnim ATC uvećanim za prosječan profit.mali broj učesnika na strani ponude.NE 58) Preduzeće u dugom roku nudi proizvode na tržištu oligopola: a) minimalnim dugoročnim granič. STRATEGIJA I MATRICA REZULTATA.DA 67) Uslov ravnoteže na TMK u kratkom roku je: . 65) Jedna od bitnih karakteristka TMK je mogućnost udruživanja učesnika na strani potraživanja.57) Teorija igara se najčešće koristi kada znamo mali broj strategija. DA . 61) Preduzeće na tržištu oligopola u dugom roku nudi proizvode po: ZAVISNOSTI SVOJE POZICIJE SVOJU CIJENU.MC=p .troškovima uvećanim za prosječan profit.nijedan.min AFC . 60) Konkurisanje cijenama na oligopolskom tržištu će: REZULTIRATI SMANJENJEM PROFITA U INDUSTRIJI. . 68) U koje tržišno stanje spadaju benzinske pumpe u jednom većem gradu: TMK. DA 64) Karakteristike TMK su: . b) dugoročnim ukupnim troškovima uvećanim za povećani profit.

70) Cijena proizvoda monopsoniste je zadana veličina. . NE 73) Kod monopsona ravnoteža se uspostavlja u zoni rastućih prosječnih troškova. DA 74) Monopsonista ima veći extraprofit od monopoliste. DA 71) Monopson je stanje kada imamo jednog kupca nasuprot mnoštva konkurentskih ponuđača. DA 75) Preduzeće na monopsonu u kratkom roku nudi proizvode po: TRŽIŠNIM CIJENAMA. DA 72) Monopson uvijek angažuje više proizvodnih faktora u odnosu na TPK.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->