Petar Adamović1, Časlav Dunović2, Boris Uremović3

UPOTREBA MODERNIH MATERIJALA ZA SANACIJU PODNIH KONSTRUKCIJA STARIH ZGRADA
SAŽETAK Rekonstrukcija unutrašnjosti starih zgrada, od početka prošlog stoljeća, koje predstavljaju povijesno i kulturalno naslijeñe, uobičajeno uključuje i obnavljanje podnih površina zbog njihovog neprikladnog stanja. U tom slučaju potrebna je intervencija na završnim podnim slojevima i na nosivim slojevima podova. Prvi dio ovog rada će pružiti pregled grañevinskih metoda izrade podnih konstrukcija u starim zgradama. Drugi dio ovog rada će pružiti pregled učinkovitih metoda njihovog renoviranja s posebnim osvrtom na konstrukcije s drvenim gredama. Analiza će uzeti u obzir neke od uobičajenih i neke od novih materijala za zvučnu izolaciju, vrijeme potrebno za sanaciju, cijenu i kvalitetu. Ključne riječi podna konstrukcija, drvene grede, renoviranje podnih slojeva, zvučna izolacija, vrijeme

USAGE OF MODERN MATERIALS FOR RENOVATION OF FLOOR SURFACES IN THE OLD BUILDINGS
SUMMARY Interior reconstruction of old buildings, from the beginning of the last century, representing historical and cultural heritage, usually includes floor surface renovation because of its inappropriate condition. In this case an intervention is required on final surface layer and on the basis layers. The first part of this paper will provide overview of building methods of floor constructions in mentioned buildings. The second part will provide effective method for their renovation with special attention to those with wooden beams. The analysis will take into consideration some of the most common and some of new acoustical isolation materials, as well as duration, cost and quality aspects. Key words Floor constructions, wooden beams, renovation of floor layers, acoustical isolation, time
1 2

mr.sc., dipl.inž.grañ., Av.V.Holjevca 15, Zagreb, petar.adamovic@tvz.hr dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, caslav.dunovic@tvz.hr 3 dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, boris.uremovic@tvz.hr

18×20. najčešće pokrivali drvenim stropovima. piljenjem ili tesanjem. Tijekom skorije povijesti graditeljstva (prije početka masovnije primjene konstruktivnih elemenata od armiranog betona. higijenski i estetski uvjeti. dok iznimno. grede od platica i sastavljene grede. Najčešće su izrañene od jele ili od smreke (iznimno od hrasta za upotrebu u podrumskim prostorijama). vidi se jedan od karakterističnih presjeka stropne konstrukcije drvenih stropova. Na slici 1.[1] .parket različitih dimenzija i izrañen od različitih vrsta drveta (koji je čavlima pribijen na daske). koji predstavlja podlogu za završnu podnu oblogu. Presjek meñukatne konstrukcije s primarnim čeličnim i sekundarnim drvenim nosačima Nosivi sustav čine masivne drvene grede. Za drvene stropove najprikladniji su rasponi 4. te nasip od «šute» koji predstavlja zvučnu i toplinsku izolaciju. U nasip su položene blazinice na koje je pobijen novi red dasaka. uobičajenih dimenzija od 16×16. a tih je na svijetu uvijek bilo više nego onih prvih. 20×24 te 20×28 cm. Iako su se tijekom povijesti prostori monumentalnih i značajnih zgrada pokrivali različitim vrstama zidanih svodova. Donja površina grednika (strop) zatvara se ili obrañuje tako da se zadovolje praktični.1. nekoliko je uobičajenih i najčešćih načina gradnje stropnih konstrukcija. jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih dijelova koji je potrebno sanirati. adaptaciji ili održavanju starih zgrada. uske grede. ipak su se prostori manjih i jednostavnijih zgrada. Slika 1. od kojih drveni stropovi predstavljaju najstariju i sve do našeg stoljeća najmasovniju vrstu istih. koja služi kao podloga i pomaže boljem prianjanju vapnene žbuke. UVOD Pri rekonstrukciji. konstrukciju stropa čini trstika pričvršćena odozdo na drvene grede. 16×18. Slika 2. Presjek meñukatne konstrukcije s drvenim grednicima. u ovisnosti o potrebnim dimenzijama presjeka dobivenim statičkim proračunom. Na slici 1. Grede koje se upotrebljavaju za drvene grednike mogu se svrstati u četiri skupine: masivne grede. uobičajeno je podna (stropna) ploha. dobivene po jedna iz jednog trupca.[1] Podnu konstrukciju zatim čine daske dimenzija 24 mm. koji su u nas tek desetak godina prije početka prošlog rata počeli nadmoćno nadomještati drvene stropove). što predstavlja ujedno i najčešći detalj plafona.60 m. sa jačim gredama rasponi mogu biti i preko 6 m.

Meñutim. Dimenzije poprečnog presjeka čeličnih profila. budući da su napravljeni od prirodnog materijala.. već je intervencija nužna i na slojevima ispod njih. Na slici 2. već se manifestiraju neravninom završne obloge. [1] Izučavanjem i boljim upoznavanjem čelika. stropne konstrukcije su se često izrañivale i kao kombinacija čeličnih i drvenih nosača. kako bi podnosili predviñene terete. tijekom vremena.Pri projektiranju se stropne grede rasporeñuju na tlocrtu one etaže iznad koje će se postavljati. otvaranjem reški meñu daščica parketa itd. [1] Izmeñu početnih i završnih greda rasporeñuju se i označuju uzdužne osi srednjih greda na jednakim ili približno jednakim meñusobnim razmacima. strop mora dobro izolirati zvukove. te mora biti dobar toplinski izolator. doživljavaju odreñene trajne plastične deformacije (uobičajeno. iz navedenih razloga. u dobrom stanju. Stranice greda koje su uza zid moraju biti od njega odmaknute za 2 do 4 cm. Navedene deformacije se pokazuju na završnim podnim oblogama koje ih ne mogu pratiti. nije dovoljno intervenirati samo na završnim slojevima poda. Ti razmaci za pune i složene grede. zahtijeva se da zadovoljavaju po pitanju nosivosti. te nisu potrebni zahvati na rekonstrukciji nosivog sklopa. . SANACIJA PODLOGE ZA ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Kao glavne osobine stropnih konstrukcija. Istodobno. dopuštene veličine). vidi se karakteristični presjek stropne konstrukcije izrañene od kombinacije čeličnih I profila kao primarnih nosača. a za grede od platica do 50 cm. te njegovoj primjeni u procesima gradnja. Prilikom sanacije takvih podnih obloga. te savijanja (strop se ne smije ljuljati ili tresti). projektanti starih zgrada. drveni stropovi. Danas se drveni stropovi rade uglavnom za grañevine kojima su i zidovi od drveta. Sve navedeno. te uskih drvenih greda kao sekundarnih nosača. te u šumovitim krajevima bez pijeska i šljunka.. Po mogućnosti isti treba biti i relativno male vlastite težine. da ne propušta zrak. isti je kao na slici br. Prvi korak sanacije podne konstrukcije. zatim za zidane zgrade kojima je potreban lak i brzo izvediv strop. Ostali dio podne i stropne konstrukcije. 2. te drvenih greda u ovisnosti su o potrebnim dobivenim statičkim proračunom. može se pristupiti sanaciji svih slojeva koji čine podlogu za završne podne obloge. plinove i sl. da ne bi previše teretio konstrukcije koje ga nose. imali su na umu prilikom projektiranja. u kojima drveni stropovi mogu još uvijek biti znatno jeftiniji od masivnih. Ukoliko se nakon otvaranja ustanovi da su masivne drvene grede. pa tako i kod drvenih stropova. uobičajeno ne prelaze 90 (iznimno 100 cm). te trajnosti kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade. koje čine osnovni konstruktivni element stropa. za uske ili polugrede 77 (iznimno 85 cm). mora biti dovoljne gustoće.1. obuhvaća uklanjanje svih slojeva do nosive konstrukcije (na taj je način podna konstrukcija značajno «olakšana»).

Na taj način omogućava se sprezanje izmeñu masivnih drvenih greda i buduće tanke. Naposljetku. Na slici 4. te pobijaju u prethodno probušene rupe.Slika 3. krovna ljepenka) koji onemogućava da voda iz betona s vremenom izazove oštećenje dasaka i masivnih drvenih greda. postavlja se izolacijski materijal (npr. u cilju dobivanja potpuno ravne podloge. betonira se tanka AB ploča debljine 5-6 cm. Nakon toga. Podna konstrukcija nakon uklanjanja slojeva do nosive konstrukcije Nakon što su uklonjeni svi slojevi do nosive konstrukcije koju čine masivne drvene grede (Slika 3. Trnovi se namaču u epoksi ljepilo. daske je potrebno postaviti tako da se izbjegne veliko odstupanje od projektirane debljine AB ploče. AB ploče. te dobiva pogodna podloga za završne podne obloge. na drvene grede postavljene su daske koje čine tzv. Izvedbom AB ploče. S obzirom na postojeće deformacije nosive konstrukcije. podna konstrukcija se ukrućuje u horizontalnom smislu (na horizontalna djelovanja). Nakon toga. «izgubljenu» oplatu za buduću armirano betonsku tanku ploču. vrši se po potrebi ravnanje masom za niveliranje. koja je oslonjena na nosive zidove u prethodno napravljenim ležajevima. vidi se detalj presjeka podne konstrukcije nakon opisane sanacije. Izmeñu buduće AB ploče i dasaka.). Presjek podne konstrukcije nakon sanacije . Slika 4. u iste su pobijeni trnovi načinjeni od rebraste armature duljine i promjera odreñenih statičkim proračunom.

. može donekle poskupiti . Takoñer. vidi se jedan od uobičajenih načina izvoñenja podloge za završne podne obloge. ima akustično izolacijsku vrijednost i do 20 dB. Nasip od «šute» često nakon otvaranja reški meñu daščicama parketa izaziva neprestano prašenje podnih površina. na tržištu nude za polaganje lakši zvučno izolacijski sklop. na koju se nakon toga slobodno polažu OSB ploče. Postavljanje navedenog sloja je jednostavno. a samim time i loše higijenske uvjete boravka u tim prostorima..3.. 2. kamen. a u ovisnosti o proizvoñaču. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije sa zvučno izolacijskim sklopom od stiropora i OSB ploča Ovakav način izvoñenja zvučno izolacijskog sklopa.) na saniranu podnu konstrukciju.). 400-500 kg/m³. Dunlop. Mnogi europski proizvoñači (Uzin. Ukoliko je nasip unutar podnih konstrukcija visok. nije prikladan za polaganje kamena ili keramičkih pločica. debljina stiropora je 1 cm). te preuzima naprezanja na spoju podloge i obloge. Slika 5. Na slici 5. Kao završni sloj – zvučno izolacijski sklop. plino-betonskim blokovima čija je vlastita težina do cca. U ovisnosti o proizvoñaču. Svima je zajednički cilj. koji se sastoji od polaganja sloja grañevinskog stiropora neposredno na novu AB ploču (min. 1400-1600 kg/m³). te pripremljenu primer predpremazom). mogu se upotrijebiti različita rješenja. omogućava postavljanje raznih završnih podnih obloga (lijepljenjem) – parket. Suvremeni izolacijski materijali omogućavaju mnogo «lakša» i higijenski prihvatljivija rješenja. isti je potrebno nadomjestiti. navedeni zvučnoizolacijski sklop.. uz jednake ili čak bolje karakteristike. izmeñu ostalog i nasip od «šute» koji je predstavljao zvučnu i toplinsku izolaciju. isti se može nadomjestiti mnogo lakšim materijalima (npr. keramičkih pločica .. lijepljenjem direktno na AB ploču (prethodno izniveliranu masom. Visina nasipa po etažama može značajno varirati (čak i do 80 cm).. omogućava se jednostavnija i brža izvedba. ZVUČNO IZOLACIJSKI SKLOP KAO PODLOGA ZA POSTAVLJANJE ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Budući da se u procesu adaptacije podne konstrukcije. prekinuti neposredan prijenos zvuka sa završne podne obloge (parketa. keramičke pločice . koji ujedno predstavlja neposrednu podlogu za polaganje završnih podnih obloga. dok je vlastita težina šute i do cca. Minimalna visina slojeva navedenog zvučno-izolacijskog sklopa je cca.0 cm. Isti je debljine od svega nekoliko milimetara. Takoñer je prikazan detalj presjeka navedene konstrukcije. kamena. koji uspješno smanjuje prijenos buke. Smanjenom debljinom zvučno izolacijskog sklopa. uklone svi slojevi do nosive konstrukcije od masivnih greda.. te na njih lijepi parket.

moguće je relativno jednostavnim zahvatima koji ne zadiru u rekonstrukciju nosive podne konstrukcije.11 W/mK. Na način sanacije podova koji je ovdje prikazan. koja je ujedno i podloga završnim podnim slojevima. a postiže se uspješno sudjelovanje u nosivosti (sprezanje) postojećih drvenih grednika i tanke armirano betonske ploče. Tehnička knjiga. ZAKLJUČAK Kod starih zgrada. različitim izolacijskim materijalima znatno se može poboljšati i smanjiti prijenos zvuka i vibracija u postojećoj meñukatnoj konstrukciji. meñutim u slučajevima gdje su debljina podnih slojeva i brzina postavljanja ograničavajući faktori. postići kvalitetnu podlogu za završne podne obloge. ð. LITERATURA: [1] [2] ð. 1986. U ovisnosti o zahtjevima budućeg korisnika. 4. Materijali korišteni pri izgradnji starih zgrada. Zvučno izolacijski sklop može postići zahtijevanu razinu zvučne izolacije sa veoma malim debljinama. zahvaljujući napretku grañevinske industrije u pogledu izolacijskih i svih ostalih grañevnih materijala. 1986. pretrpjevši promjene i deformacije postale smanjeno funkcionalne. pa čak i ranije. Zagreb. Boravak i rad u ovako saniranim prostorima mnogo je kvalitetniji i prilagoñeniji današnjim zahtjevima življenja i rada. Zagreb. može značajno olakšati sam proces projektiranja i izvoñenja. Peulić: „Konstruktivni elementi zgrada I“ . Njegova akustično izolacijska vrijednost je 14 dB. unutarnje ureñenje podrazumijeva obično i ureñenje podnih površina koje su tijekom vremena. Peulić: Konstruktivni elementi zgrada II. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije za zvučno izolacijskim sklopom Uzin Multimoll Soft Sonic Na slici 6. Danas. vidi se način polaganja zvučno izolacijskog sklopa Uzin Multimoll Soft Sonic.sanaciju. debljine 4 mm. sama konstrukcija je stabilnija na horizontalna djelovanja. uz jednostavno i brzo postavljanje. a u roku od nekoliko sati. Tehnička knjiga. te u ovisnosti od namjene prostora. slijedi postava završne podne obloge. a toplinske vodljivost 0. Slika 6. izgrañenih početkom devetnaestog stoljeća. Isti se lijepi direktno za podlogu ljepilom za parket. na pripremljenu betonsku podlogu. . bili su prilagoñeni projektiranju i mogućnostima tog doba.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful