Petar Adamović1, Časlav Dunović2, Boris Uremović3

UPOTREBA MODERNIH MATERIJALA ZA SANACIJU PODNIH KONSTRUKCIJA STARIH ZGRADA
SAŽETAK Rekonstrukcija unutrašnjosti starih zgrada, od početka prošlog stoljeća, koje predstavljaju povijesno i kulturalno naslijeñe, uobičajeno uključuje i obnavljanje podnih površina zbog njihovog neprikladnog stanja. U tom slučaju potrebna je intervencija na završnim podnim slojevima i na nosivim slojevima podova. Prvi dio ovog rada će pružiti pregled grañevinskih metoda izrade podnih konstrukcija u starim zgradama. Drugi dio ovog rada će pružiti pregled učinkovitih metoda njihovog renoviranja s posebnim osvrtom na konstrukcije s drvenim gredama. Analiza će uzeti u obzir neke od uobičajenih i neke od novih materijala za zvučnu izolaciju, vrijeme potrebno za sanaciju, cijenu i kvalitetu. Ključne riječi podna konstrukcija, drvene grede, renoviranje podnih slojeva, zvučna izolacija, vrijeme

USAGE OF MODERN MATERIALS FOR RENOVATION OF FLOOR SURFACES IN THE OLD BUILDINGS
SUMMARY Interior reconstruction of old buildings, from the beginning of the last century, representing historical and cultural heritage, usually includes floor surface renovation because of its inappropriate condition. In this case an intervention is required on final surface layer and on the basis layers. The first part of this paper will provide overview of building methods of floor constructions in mentioned buildings. The second part will provide effective method for their renovation with special attention to those with wooden beams. The analysis will take into consideration some of the most common and some of new acoustical isolation materials, as well as duration, cost and quality aspects. Key words Floor constructions, wooden beams, renovation of floor layers, acoustical isolation, time
1 2

mr.sc., dipl.inž.grañ., Av.V.Holjevca 15, Zagreb, petar.adamovic@tvz.hr dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, caslav.dunovic@tvz.hr 3 dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, boris.uremovic@tvz.hr

adaptaciji ili održavanju starih zgrada. Slika 1.60 m. u ovisnosti o potrebnim dimenzijama presjeka dobivenim statičkim proračunom. U nasip su položene blazinice na koje je pobijen novi red dasaka. najčešće pokrivali drvenim stropovima. što predstavlja ujedno i najčešći detalj plafona. ipak su se prostori manjih i jednostavnijih zgrada. 16×18. konstrukciju stropa čini trstika pričvršćena odozdo na drvene grede. Na slici 1. Najčešće su izrañene od jele ili od smreke (iznimno od hrasta za upotrebu u podrumskim prostorijama). Iako su se tijekom povijesti prostori monumentalnih i značajnih zgrada pokrivali različitim vrstama zidanih svodova.[1] . od kojih drveni stropovi predstavljaju najstariju i sve do našeg stoljeća najmasovniju vrstu istih. koji su u nas tek desetak godina prije početka prošlog rata počeli nadmoćno nadomještati drvene stropove). Tijekom skorije povijesti graditeljstva (prije početka masovnije primjene konstruktivnih elemenata od armiranog betona. grede od platica i sastavljene grede. nekoliko je uobičajenih i najčešćih načina gradnje stropnih konstrukcija. te nasip od «šute» koji predstavlja zvučnu i toplinsku izolaciju. koja služi kao podloga i pomaže boljem prianjanju vapnene žbuke. uske grede. higijenski i estetski uvjeti. 20×24 te 20×28 cm. UVOD Pri rekonstrukciji. Slika 2. uobičajenih dimenzija od 16×16. a tih je na svijetu uvijek bilo više nego onih prvih. jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih dijelova koji je potrebno sanirati. sa jačim gredama rasponi mogu biti i preko 6 m. 18×20. vidi se jedan od karakterističnih presjeka stropne konstrukcije drvenih stropova. piljenjem ili tesanjem.parket različitih dimenzija i izrañen od različitih vrsta drveta (koji je čavlima pribijen na daske). uobičajeno je podna (stropna) ploha.[1] Podnu konstrukciju zatim čine daske dimenzija 24 mm. Za drvene stropove najprikladniji su rasponi 4. koji predstavlja podlogu za završnu podnu oblogu. Donja površina grednika (strop) zatvara se ili obrañuje tako da se zadovolje praktični. Presjek meñukatne konstrukcije s primarnim čeličnim i sekundarnim drvenim nosačima Nosivi sustav čine masivne drvene grede. Presjek meñukatne konstrukcije s drvenim grednicima. dok iznimno. Na slici 1. Grede koje se upotrebljavaju za drvene grednike mogu se svrstati u četiri skupine: masivne grede.1. dobivene po jedna iz jednog trupca.

mora biti dovoljne gustoće. SANACIJA PODLOGE ZA ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Kao glavne osobine stropnih konstrukcija.1. tijekom vremena. budući da su napravljeni od prirodnog materijala. obuhvaća uklanjanje svih slojeva do nosive konstrukcije (na taj je način podna konstrukcija značajno «olakšana»).. da ne propušta zrak.. Ti razmaci za pune i složene grede. 2. te drvenih greda u ovisnosti su o potrebnim dobivenim statičkim proračunom. a za grede od platica do 50 cm. nije dovoljno intervenirati samo na završnim slojevima poda. projektanti starih zgrada. Stranice greda koje su uza zid moraju biti od njega odmaknute za 2 do 4 cm. doživljavaju odreñene trajne plastične deformacije (uobičajeno. isti je kao na slici br. te u šumovitim krajevima bez pijeska i šljunka. te trajnosti kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade. koje čine osnovni konstruktivni element stropa. Ukoliko se nakon otvaranja ustanovi da su masivne drvene grede. otvaranjem reški meñu daščica parketa itd. već je intervencija nužna i na slojevima ispod njih. [1] Izmeñu početnih i završnih greda rasporeñuju se i označuju uzdužne osi srednjih greda na jednakim ili približno jednakim meñusobnim razmacima. stropne konstrukcije su se često izrañivale i kao kombinacija čeličnih i drvenih nosača. iz navedenih razloga. za uske ili polugrede 77 (iznimno 85 cm). [1] Izučavanjem i boljim upoznavanjem čelika. zatim za zidane zgrade kojima je potreban lak i brzo izvediv strop. Po mogućnosti isti treba biti i relativno male vlastite težine. pa tako i kod drvenih stropova. te nisu potrebni zahvati na rekonstrukciji nosivog sklopa. da ne bi previše teretio konstrukcije koje ga nose. uobičajeno ne prelaze 90 (iznimno 100 cm). Sve navedeno. . Na slici 2. plinove i sl. te uskih drvenih greda kao sekundarnih nosača. Navedene deformacije se pokazuju na završnim podnim oblogama koje ih ne mogu pratiti. zahtijeva se da zadovoljavaju po pitanju nosivosti. Danas se drveni stropovi rade uglavnom za grañevine kojima su i zidovi od drveta. Prvi korak sanacije podne konstrukcije. može se pristupiti sanaciji svih slojeva koji čine podlogu za završne podne obloge. te savijanja (strop se ne smije ljuljati ili tresti). dopuštene veličine). drveni stropovi. te mora biti dobar toplinski izolator. imali su na umu prilikom projektiranja. Istodobno. u kojima drveni stropovi mogu još uvijek biti znatno jeftiniji od masivnih. Ostali dio podne i stropne konstrukcije. vidi se karakteristični presjek stropne konstrukcije izrañene od kombinacije čeličnih I profila kao primarnih nosača. Meñutim. Prilikom sanacije takvih podnih obloga. strop mora dobro izolirati zvukove. Dimenzije poprečnog presjeka čeličnih profila. kako bi podnosili predviñene terete. u dobrom stanju.Pri projektiranju se stropne grede rasporeñuju na tlocrtu one etaže iznad koje će se postavljati. te njegovoj primjeni u procesima gradnja. već se manifestiraju neravninom završne obloge.

podna konstrukcija se ukrućuje u horizontalnom smislu (na horizontalna djelovanja).). postavlja se izolacijski materijal (npr. Izmeñu buduće AB ploče i dasaka. krovna ljepenka) koji onemogućava da voda iz betona s vremenom izazove oštećenje dasaka i masivnih drvenih greda. AB ploče.Slika 3. daske je potrebno postaviti tako da se izbjegne veliko odstupanje od projektirane debljine AB ploče. te pobijaju u prethodno probušene rupe. Podna konstrukcija nakon uklanjanja slojeva do nosive konstrukcije Nakon što su uklonjeni svi slojevi do nosive konstrukcije koju čine masivne drvene grede (Slika 3. Trnovi se namaču u epoksi ljepilo. u cilju dobivanja potpuno ravne podloge. te dobiva pogodna podloga za završne podne obloge. vidi se detalj presjeka podne konstrukcije nakon opisane sanacije. Na taj način omogućava se sprezanje izmeñu masivnih drvenih greda i buduće tanke. Nakon toga. betonira se tanka AB ploča debljine 5-6 cm. koja je oslonjena na nosive zidove u prethodno napravljenim ležajevima. na drvene grede postavljene su daske koje čine tzv. S obzirom na postojeće deformacije nosive konstrukcije. Naposljetku. u iste su pobijeni trnovi načinjeni od rebraste armature duljine i promjera odreñenih statičkim proračunom. Na slici 4. Slika 4. «izgubljenu» oplatu za buduću armirano betonsku tanku ploču. vrši se po potrebi ravnanje masom za niveliranje. Izvedbom AB ploče. Presjek podne konstrukcije nakon sanacije . Nakon toga.

2. keramičke pločice . Minimalna visina slojeva navedenog zvučno-izolacijskog sklopa je cca.. mogu se upotrijebiti različita rješenja. 400-500 kg/m³. Slika 5.. na tržištu nude za polaganje lakši zvučno izolacijski sklop. ima akustično izolacijsku vrijednost i do 20 dB. Mnogi europski proizvoñači (Uzin. uz jednake ili čak bolje karakteristike. Svima je zajednički cilj. kamena.. U ovisnosti o proizvoñaču.. dok je vlastita težina šute i do cca. koji ujedno predstavlja neposrednu podlogu za polaganje završnih podnih obloga. može donekle poskupiti . vidi se jedan od uobičajenih načina izvoñenja podloge za završne podne obloge. Takoñer.3. te pripremljenu primer predpremazom).. 1400-1600 kg/m³). Nasip od «šute» često nakon otvaranja reški meñu daščicama parketa izaziva neprestano prašenje podnih površina. Na slici 5. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije sa zvučno izolacijskim sklopom od stiropora i OSB ploča Ovakav način izvoñenja zvučno izolacijskog sklopa. omogućava se jednostavnija i brža izvedba. izmeñu ostalog i nasip od «šute» koji je predstavljao zvučnu i toplinsku izolaciju. uklone svi slojevi do nosive konstrukcije od masivnih greda. a u ovisnosti o proizvoñaču. keramičkih pločica . isti je potrebno nadomjestiti.) na saniranu podnu konstrukciju. lijepljenjem direktno na AB ploču (prethodno izniveliranu masom..). na koju se nakon toga slobodno polažu OSB ploče. a samim time i loše higijenske uvjete boravka u tim prostorima. Postavljanje navedenog sloja je jednostavno. prekinuti neposredan prijenos zvuka sa završne podne obloge (parketa. ZVUČNO IZOLACIJSKI SKLOP KAO PODLOGA ZA POSTAVLJANJE ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Budući da se u procesu adaptacije podne konstrukcije. te preuzima naprezanja na spoju podloge i obloge. Visina nasipa po etažama može značajno varirati (čak i do 80 cm). omogućava postavljanje raznih završnih podnih obloga (lijepljenjem) – parket. Takoñer je prikazan detalj presjeka navedene konstrukcije. nije prikladan za polaganje kamena ili keramičkih pločica. navedeni zvučnoizolacijski sklop. koji se sastoji od polaganja sloja grañevinskog stiropora neposredno na novu AB ploču (min. kamen. isti se može nadomjestiti mnogo lakšim materijalima (npr. Isti je debljine od svega nekoliko milimetara. Ukoliko je nasip unutar podnih konstrukcija visok..0 cm. Dunlop. Smanjenom debljinom zvučno izolacijskog sklopa. te na njih lijepi parket. plino-betonskim blokovima čija je vlastita težina do cca. Suvremeni izolacijski materijali omogućavaju mnogo «lakša» i higijenski prihvatljivija rješenja. debljina stiropora je 1 cm). koji uspješno smanjuje prijenos buke. Kao završni sloj – zvučno izolacijski sklop.

Zvučno izolacijski sklop može postići zahtijevanu razinu zvučne izolacije sa veoma malim debljinama. moguće je relativno jednostavnim zahvatima koji ne zadiru u rekonstrukciju nosive podne konstrukcije. Boravak i rad u ovako saniranim prostorima mnogo je kvalitetniji i prilagoñeniji današnjim zahtjevima življenja i rada. a postiže se uspješno sudjelovanje u nosivosti (sprezanje) postojećih drvenih grednika i tanke armirano betonske ploče. na pripremljenu betonsku podlogu. može značajno olakšati sam proces projektiranja i izvoñenja. Zagreb.sanaciju. različitim izolacijskim materijalima znatno se može poboljšati i smanjiti prijenos zvuka i vibracija u postojećoj meñukatnoj konstrukciji. unutarnje ureñenje podrazumijeva obično i ureñenje podnih površina koje su tijekom vremena. Na način sanacije podova koji je ovdje prikazan. pretrpjevši promjene i deformacije postale smanjeno funkcionalne. 1986. Tehnička knjiga. Danas. postići kvalitetnu podlogu za završne podne obloge. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije za zvučno izolacijskim sklopom Uzin Multimoll Soft Sonic Na slici 6. bili su prilagoñeni projektiranju i mogućnostima tog doba. Slika 6. debljine 4 mm. 4. Zagreb. Njegova akustično izolacijska vrijednost je 14 dB. pa čak i ranije. LITERATURA: [1] [2] ð. Tehnička knjiga. sama konstrukcija je stabilnija na horizontalna djelovanja. uz jednostavno i brzo postavljanje. zahvaljujući napretku grañevinske industrije u pogledu izolacijskih i svih ostalih grañevnih materijala. Isti se lijepi direktno za podlogu ljepilom za parket. te u ovisnosti od namjene prostora. Peulić: „Konstruktivni elementi zgrada I“ . Materijali korišteni pri izgradnji starih zgrada.11 W/mK. Peulić: Konstruktivni elementi zgrada II. izgrañenih početkom devetnaestog stoljeća. U ovisnosti o zahtjevima budućeg korisnika. a toplinske vodljivost 0. ZAKLJUČAK Kod starih zgrada. slijedi postava završne podne obloge. 1986. meñutim u slučajevima gdje su debljina podnih slojeva i brzina postavljanja ograničavajući faktori. koja je ujedno i podloga završnim podnim slojevima. a u roku od nekoliko sati. ð. . vidi se način polaganja zvučno izolacijskog sklopa Uzin Multimoll Soft Sonic.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful