Petar Adamović1, Časlav Dunović2, Boris Uremović3

UPOTREBA MODERNIH MATERIJALA ZA SANACIJU PODNIH KONSTRUKCIJA STARIH ZGRADA
SAŽETAK Rekonstrukcija unutrašnjosti starih zgrada, od početka prošlog stoljeća, koje predstavljaju povijesno i kulturalno naslijeñe, uobičajeno uključuje i obnavljanje podnih površina zbog njihovog neprikladnog stanja. U tom slučaju potrebna je intervencija na završnim podnim slojevima i na nosivim slojevima podova. Prvi dio ovog rada će pružiti pregled grañevinskih metoda izrade podnih konstrukcija u starim zgradama. Drugi dio ovog rada će pružiti pregled učinkovitih metoda njihovog renoviranja s posebnim osvrtom na konstrukcije s drvenim gredama. Analiza će uzeti u obzir neke od uobičajenih i neke od novih materijala za zvučnu izolaciju, vrijeme potrebno za sanaciju, cijenu i kvalitetu. Ključne riječi podna konstrukcija, drvene grede, renoviranje podnih slojeva, zvučna izolacija, vrijeme

USAGE OF MODERN MATERIALS FOR RENOVATION OF FLOOR SURFACES IN THE OLD BUILDINGS
SUMMARY Interior reconstruction of old buildings, from the beginning of the last century, representing historical and cultural heritage, usually includes floor surface renovation because of its inappropriate condition. In this case an intervention is required on final surface layer and on the basis layers. The first part of this paper will provide overview of building methods of floor constructions in mentioned buildings. The second part will provide effective method for their renovation with special attention to those with wooden beams. The analysis will take into consideration some of the most common and some of new acoustical isolation materials, as well as duration, cost and quality aspects. Key words Floor constructions, wooden beams, renovation of floor layers, acoustical isolation, time
1 2

mr.sc., dipl.inž.grañ., Av.V.Holjevca 15, Zagreb, petar.adamovic@tvz.hr dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, caslav.dunovic@tvz.hr 3 dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, boris.uremovic@tvz.hr

Za drvene stropove najprikladniji su rasponi 4. Najčešće su izrañene od jele ili od smreke (iznimno od hrasta za upotrebu u podrumskim prostorijama). higijenski i estetski uvjeti. 16×18. Iako su se tijekom povijesti prostori monumentalnih i značajnih zgrada pokrivali različitim vrstama zidanih svodova. Slika 1. Na slici 1. 20×24 te 20×28 cm.parket različitih dimenzija i izrañen od različitih vrsta drveta (koji je čavlima pribijen na daske). najčešće pokrivali drvenim stropovima. konstrukciju stropa čini trstika pričvršćena odozdo na drvene grede. 18×20. Presjek meñukatne konstrukcije s drvenim grednicima. što predstavlja ujedno i najčešći detalj plafona. dok iznimno.60 m. U nasip su položene blazinice na koje je pobijen novi red dasaka. piljenjem ili tesanjem. grede od platica i sastavljene grede.[1] Podnu konstrukciju zatim čine daske dimenzija 24 mm.[1] . adaptaciji ili održavanju starih zgrada. koji su u nas tek desetak godina prije početka prošlog rata počeli nadmoćno nadomještati drvene stropove). Presjek meñukatne konstrukcije s primarnim čeličnim i sekundarnim drvenim nosačima Nosivi sustav čine masivne drvene grede. uobičajeno je podna (stropna) ploha. Tijekom skorije povijesti graditeljstva (prije početka masovnije primjene konstruktivnih elemenata od armiranog betona. koji predstavlja podlogu za završnu podnu oblogu. Na slici 1. te nasip od «šute» koji predstavlja zvučnu i toplinsku izolaciju. koja služi kao podloga i pomaže boljem prianjanju vapnene žbuke. a tih je na svijetu uvijek bilo više nego onih prvih. Slika 2.1. Grede koje se upotrebljavaju za drvene grednike mogu se svrstati u četiri skupine: masivne grede. od kojih drveni stropovi predstavljaju najstariju i sve do našeg stoljeća najmasovniju vrstu istih. Donja površina grednika (strop) zatvara se ili obrañuje tako da se zadovolje praktični. u ovisnosti o potrebnim dimenzijama presjeka dobivenim statičkim proračunom. jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih dijelova koji je potrebno sanirati. ipak su se prostori manjih i jednostavnijih zgrada. uske grede. uobičajenih dimenzija od 16×16. UVOD Pri rekonstrukciji. vidi se jedan od karakterističnih presjeka stropne konstrukcije drvenih stropova. dobivene po jedna iz jednog trupca. nekoliko je uobičajenih i najčešćih načina gradnje stropnih konstrukcija. sa jačim gredama rasponi mogu biti i preko 6 m.

drveni stropovi. može se pristupiti sanaciji svih slojeva koji čine podlogu za završne podne obloge. otvaranjem reški meñu daščica parketa itd. pa tako i kod drvenih stropova. te njegovoj primjeni u procesima gradnja. Stranice greda koje su uza zid moraju biti od njega odmaknute za 2 do 4 cm. iz navedenih razloga. plinove i sl. isti je kao na slici br. za uske ili polugrede 77 (iznimno 85 cm). doživljavaju odreñene trajne plastične deformacije (uobičajeno.. te u šumovitim krajevima bez pijeska i šljunka. uobičajeno ne prelaze 90 (iznimno 100 cm). Ukoliko se nakon otvaranja ustanovi da su masivne drvene grede. Prvi korak sanacije podne konstrukcije. te uskih drvenih greda kao sekundarnih nosača. Meñutim.1.. Ti razmaci za pune i složene grede. te savijanja (strop se ne smije ljuljati ili tresti). mora biti dovoljne gustoće. te drvenih greda u ovisnosti su o potrebnim dobivenim statičkim proračunom. . u kojima drveni stropovi mogu još uvijek biti znatno jeftiniji od masivnih. zahtijeva se da zadovoljavaju po pitanju nosivosti. obuhvaća uklanjanje svih slojeva do nosive konstrukcije (na taj je način podna konstrukcija značajno «olakšana»). Ostali dio podne i stropne konstrukcije. nije dovoljno intervenirati samo na završnim slojevima poda. Po mogućnosti isti treba biti i relativno male vlastite težine. Sve navedeno. Navedene deformacije se pokazuju na završnim podnim oblogama koje ih ne mogu pratiti. tijekom vremena. projektanti starih zgrada. u dobrom stanju. dopuštene veličine). da ne bi previše teretio konstrukcije koje ga nose. strop mora dobro izolirati zvukove. već je intervencija nužna i na slojevima ispod njih. [1] Izmeñu početnih i završnih greda rasporeñuju se i označuju uzdužne osi srednjih greda na jednakim ili približno jednakim meñusobnim razmacima. 2. Na slici 2.Pri projektiranju se stropne grede rasporeñuju na tlocrtu one etaže iznad koje će se postavljati. kako bi podnosili predviñene terete. zatim za zidane zgrade kojima je potreban lak i brzo izvediv strop. Istodobno. te nisu potrebni zahvati na rekonstrukciji nosivog sklopa. Prilikom sanacije takvih podnih obloga. stropne konstrukcije su se često izrañivale i kao kombinacija čeličnih i drvenih nosača. SANACIJA PODLOGE ZA ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Kao glavne osobine stropnih konstrukcija. već se manifestiraju neravninom završne obloge. da ne propušta zrak. koje čine osnovni konstruktivni element stropa. Danas se drveni stropovi rade uglavnom za grañevine kojima su i zidovi od drveta. te trajnosti kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade. vidi se karakteristični presjek stropne konstrukcije izrañene od kombinacije čeličnih I profila kao primarnih nosača. imali su na umu prilikom projektiranja. [1] Izučavanjem i boljim upoznavanjem čelika. a za grede od platica do 50 cm. Dimenzije poprečnog presjeka čeličnih profila. te mora biti dobar toplinski izolator. budući da su napravljeni od prirodnog materijala.

Nakon toga. Izvedbom AB ploče. Naposljetku. «izgubljenu» oplatu za buduću armirano betonsku tanku ploču. te dobiva pogodna podloga za završne podne obloge. vrši se po potrebi ravnanje masom za niveliranje.Slika 3.). podna konstrukcija se ukrućuje u horizontalnom smislu (na horizontalna djelovanja). Slika 4. vidi se detalj presjeka podne konstrukcije nakon opisane sanacije. Podna konstrukcija nakon uklanjanja slojeva do nosive konstrukcije Nakon što su uklonjeni svi slojevi do nosive konstrukcije koju čine masivne drvene grede (Slika 3. Na taj način omogućava se sprezanje izmeñu masivnih drvenih greda i buduće tanke. Nakon toga. postavlja se izolacijski materijal (npr. Na slici 4. na drvene grede postavljene su daske koje čine tzv. Trnovi se namaču u epoksi ljepilo. te pobijaju u prethodno probušene rupe. u cilju dobivanja potpuno ravne podloge. koja je oslonjena na nosive zidove u prethodno napravljenim ležajevima. Izmeñu buduće AB ploče i dasaka. betonira se tanka AB ploča debljine 5-6 cm. u iste su pobijeni trnovi načinjeni od rebraste armature duljine i promjera odreñenih statičkim proračunom. krovna ljepenka) koji onemogućava da voda iz betona s vremenom izazove oštećenje dasaka i masivnih drvenih greda. AB ploče. S obzirom na postojeće deformacije nosive konstrukcije. Presjek podne konstrukcije nakon sanacije . daske je potrebno postaviti tako da se izbjegne veliko odstupanje od projektirane debljine AB ploče.

keramičkih pločica . plino-betonskim blokovima čija je vlastita težina do cca. Na slici 5. Slika 5. lijepljenjem direktno na AB ploču (prethodno izniveliranu masom. a samim time i loše higijenske uvjete boravka u tim prostorima. koji se sastoji od polaganja sloja grañevinskog stiropora neposredno na novu AB ploču (min.. omogućava se jednostavnija i brža izvedba. uz jednake ili čak bolje karakteristike. Suvremeni izolacijski materijali omogućavaju mnogo «lakša» i higijenski prihvatljivija rješenja. ZVUČNO IZOLACIJSKI SKLOP KAO PODLOGA ZA POSTAVLJANJE ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Budući da se u procesu adaptacije podne konstrukcije. ima akustično izolacijsku vrijednost i do 20 dB. te pripremljenu primer predpremazom).3. isti se može nadomjestiti mnogo lakšim materijalima (npr. Ukoliko je nasip unutar podnih konstrukcija visok. keramičke pločice . Isti je debljine od svega nekoliko milimetara. Visina nasipa po etažama može značajno varirati (čak i do 80 cm). kamen. a u ovisnosti o proizvoñaču. te preuzima naprezanja na spoju podloge i obloge. Minimalna visina slojeva navedenog zvučno-izolacijskog sklopa je cca. 400-500 kg/m³. prekinuti neposredan prijenos zvuka sa završne podne obloge (parketa. koji uspješno smanjuje prijenos buke.. može donekle poskupiti .0 cm. Smanjenom debljinom zvučno izolacijskog sklopa. mogu se upotrijebiti različita rješenja. uklone svi slojevi do nosive konstrukcije od masivnih greda. Takoñer je prikazan detalj presjeka navedene konstrukcije. te na njih lijepi parket. Mnogi europski proizvoñači (Uzin.. Postavljanje navedenog sloja je jednostavno. koji ujedno predstavlja neposrednu podlogu za polaganje završnih podnih obloga. vidi se jedan od uobičajenih načina izvoñenja podloge za završne podne obloge. dok je vlastita težina šute i do cca. Nasip od «šute» često nakon otvaranja reški meñu daščicama parketa izaziva neprestano prašenje podnih površina. na tržištu nude za polaganje lakši zvučno izolacijski sklop.. 1400-1600 kg/m³). isti je potrebno nadomjestiti.) na saniranu podnu konstrukciju.. Dunlop. Svima je zajednički cilj. na koju se nakon toga slobodno polažu OSB ploče. Kao završni sloj – zvučno izolacijski sklop.). 2. U ovisnosti o proizvoñaču. debljina stiropora je 1 cm). Takoñer.. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije sa zvučno izolacijskim sklopom od stiropora i OSB ploča Ovakav način izvoñenja zvučno izolacijskog sklopa. omogućava postavljanje raznih završnih podnih obloga (lijepljenjem) – parket. navedeni zvučnoizolacijski sklop. nije prikladan za polaganje kamena ili keramičkih pločica. kamena. izmeñu ostalog i nasip od «šute» koji je predstavljao zvučnu i toplinsku izolaciju..

a toplinske vodljivost 0. Slika 6. može značajno olakšati sam proces projektiranja i izvoñenja. Peulić: „Konstruktivni elementi zgrada I“ . 1986. Zagreb. zahvaljujući napretku grañevinske industrije u pogledu izolacijskih i svih ostalih grañevnih materijala. Na način sanacije podova koji je ovdje prikazan. a postiže se uspješno sudjelovanje u nosivosti (sprezanje) postojećih drvenih grednika i tanke armirano betonske ploče. Tehnička knjiga. te u ovisnosti od namjene prostora. sama konstrukcija je stabilnija na horizontalna djelovanja. koja je ujedno i podloga završnim podnim slojevima. 4. ð. Isti se lijepi direktno za podlogu ljepilom za parket. meñutim u slučajevima gdje su debljina podnih slojeva i brzina postavljanja ograničavajući faktori. 1986. Tehnička knjiga. bili su prilagoñeni projektiranju i mogućnostima tog doba. LITERATURA: [1] [2] ð. slijedi postava završne podne obloge. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije za zvučno izolacijskim sklopom Uzin Multimoll Soft Sonic Na slici 6. Boravak i rad u ovako saniranim prostorima mnogo je kvalitetniji i prilagoñeniji današnjim zahtjevima življenja i rada. Zvučno izolacijski sklop može postići zahtijevanu razinu zvučne izolacije sa veoma malim debljinama. ZAKLJUČAK Kod starih zgrada. unutarnje ureñenje podrazumijeva obično i ureñenje podnih površina koje su tijekom vremena. postići kvalitetnu podlogu za završne podne obloge. pretrpjevši promjene i deformacije postale smanjeno funkcionalne. . moguće je relativno jednostavnim zahvatima koji ne zadiru u rekonstrukciju nosive podne konstrukcije. Njegova akustično izolacijska vrijednost je 14 dB. pa čak i ranije.sanaciju. Peulić: Konstruktivni elementi zgrada II. uz jednostavno i brzo postavljanje. Danas. vidi se način polaganja zvučno izolacijskog sklopa Uzin Multimoll Soft Sonic. izgrañenih početkom devetnaestog stoljeća.11 W/mK. Zagreb. Materijali korišteni pri izgradnji starih zgrada. a u roku od nekoliko sati. na pripremljenu betonsku podlogu. debljine 4 mm. U ovisnosti o zahtjevima budućeg korisnika. različitim izolacijskim materijalima znatno se može poboljšati i smanjiti prijenos zvuka i vibracija u postojećoj meñukatnoj konstrukciji.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful