P. 1
Drvene Podne Konstrukcije_sanacija

Drvene Podne Konstrukcije_sanacija

|Views: 1,344|Likes:
Published by isrhoj

More info:

Published by: isrhoj on Apr 15, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/15/2012

pdf

text

original

Petar Adamović1, Časlav Dunović2, Boris Uremović3

UPOTREBA MODERNIH MATERIJALA ZA SANACIJU PODNIH KONSTRUKCIJA STARIH ZGRADA
SAŽETAK Rekonstrukcija unutrašnjosti starih zgrada, od početka prošlog stoljeća, koje predstavljaju povijesno i kulturalno naslijeñe, uobičajeno uključuje i obnavljanje podnih površina zbog njihovog neprikladnog stanja. U tom slučaju potrebna je intervencija na završnim podnim slojevima i na nosivim slojevima podova. Prvi dio ovog rada će pružiti pregled grañevinskih metoda izrade podnih konstrukcija u starim zgradama. Drugi dio ovog rada će pružiti pregled učinkovitih metoda njihovog renoviranja s posebnim osvrtom na konstrukcije s drvenim gredama. Analiza će uzeti u obzir neke od uobičajenih i neke od novih materijala za zvučnu izolaciju, vrijeme potrebno za sanaciju, cijenu i kvalitetu. Ključne riječi podna konstrukcija, drvene grede, renoviranje podnih slojeva, zvučna izolacija, vrijeme

USAGE OF MODERN MATERIALS FOR RENOVATION OF FLOOR SURFACES IN THE OLD BUILDINGS
SUMMARY Interior reconstruction of old buildings, from the beginning of the last century, representing historical and cultural heritage, usually includes floor surface renovation because of its inappropriate condition. In this case an intervention is required on final surface layer and on the basis layers. The first part of this paper will provide overview of building methods of floor constructions in mentioned buildings. The second part will provide effective method for their renovation with special attention to those with wooden beams. The analysis will take into consideration some of the most common and some of new acoustical isolation materials, as well as duration, cost and quality aspects. Key words Floor constructions, wooden beams, renovation of floor layers, acoustical isolation, time
1 2

mr.sc., dipl.inž.grañ., Av.V.Holjevca 15, Zagreb, petar.adamovic@tvz.hr dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, caslav.dunovic@tvz.hr 3 dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, boris.uremovic@tvz.hr

od kojih drveni stropovi predstavljaju najstariju i sve do našeg stoljeća najmasovniju vrstu istih. Donja površina grednika (strop) zatvara se ili obrañuje tako da se zadovolje praktični. jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih dijelova koji je potrebno sanirati. adaptaciji ili održavanju starih zgrada. 16×18. koja služi kao podloga i pomaže boljem prianjanju vapnene žbuke. Presjek meñukatne konstrukcije s primarnim čeličnim i sekundarnim drvenim nosačima Nosivi sustav čine masivne drvene grede. Najčešće su izrañene od jele ili od smreke (iznimno od hrasta za upotrebu u podrumskim prostorijama).[1] . grede od platica i sastavljene grede. uske grede. uobičajenih dimenzija od 16×16. Na slici 1. Slika 2.[1] Podnu konstrukciju zatim čine daske dimenzija 24 mm. higijenski i estetski uvjeti. vidi se jedan od karakterističnih presjeka stropne konstrukcije drvenih stropova.parket različitih dimenzija i izrañen od različitih vrsta drveta (koji je čavlima pribijen na daske). Tijekom skorije povijesti graditeljstva (prije početka masovnije primjene konstruktivnih elemenata od armiranog betona. a tih je na svijetu uvijek bilo više nego onih prvih. koji su u nas tek desetak godina prije početka prošlog rata počeli nadmoćno nadomještati drvene stropove). dok iznimno. koji predstavlja podlogu za završnu podnu oblogu. Za drvene stropove najprikladniji su rasponi 4. Presjek meñukatne konstrukcije s drvenim grednicima. Slika 1. dobivene po jedna iz jednog trupca. piljenjem ili tesanjem. što predstavlja ujedno i najčešći detalj plafona. te nasip od «šute» koji predstavlja zvučnu i toplinsku izolaciju. 20×24 te 20×28 cm. UVOD Pri rekonstrukciji. nekoliko je uobičajenih i najčešćih načina gradnje stropnih konstrukcija. sa jačim gredama rasponi mogu biti i preko 6 m. U nasip su položene blazinice na koje je pobijen novi red dasaka. Na slici 1. ipak su se prostori manjih i jednostavnijih zgrada.1. najčešće pokrivali drvenim stropovima. Grede koje se upotrebljavaju za drvene grednike mogu se svrstati u četiri skupine: masivne grede. Iako su se tijekom povijesti prostori monumentalnih i značajnih zgrada pokrivali različitim vrstama zidanih svodova. konstrukciju stropa čini trstika pričvršćena odozdo na drvene grede. 18×20.60 m. uobičajeno je podna (stropna) ploha. u ovisnosti o potrebnim dimenzijama presjeka dobivenim statičkim proračunom.

te njegovoj primjeni u procesima gradnja. te u šumovitim krajevima bez pijeska i šljunka. Stranice greda koje su uza zid moraju biti od njega odmaknute za 2 do 4 cm. Dimenzije poprečnog presjeka čeličnih profila.. budući da su napravljeni od prirodnog materijala. dopuštene veličine). mora biti dovoljne gustoće. imali su na umu prilikom projektiranja. kako bi podnosili predviñene terete. Po mogućnosti isti treba biti i relativno male vlastite težine. 2. doživljavaju odreñene trajne plastične deformacije (uobičajeno. drveni stropovi. Istodobno. uobičajeno ne prelaze 90 (iznimno 100 cm). Ukoliko se nakon otvaranja ustanovi da su masivne drvene grede. [1] Izučavanjem i boljim upoznavanjem čelika. tijekom vremena.1. stropne konstrukcije su se često izrañivale i kao kombinacija čeličnih i drvenih nosača. otvaranjem reški meñu daščica parketa itd. Prilikom sanacije takvih podnih obloga. za uske ili polugrede 77 (iznimno 85 cm). iz navedenih razloga. da ne propušta zrak. plinove i sl. te mora biti dobar toplinski izolator. te uskih drvenih greda kao sekundarnih nosača. pa tako i kod drvenih stropova.. a za grede od platica do 50 cm. SANACIJA PODLOGE ZA ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Kao glavne osobine stropnih konstrukcija. . Prvi korak sanacije podne konstrukcije. te savijanja (strop se ne smije ljuljati ili tresti). može se pristupiti sanaciji svih slojeva koji čine podlogu za završne podne obloge.Pri projektiranju se stropne grede rasporeñuju na tlocrtu one etaže iznad koje će se postavljati. Danas se drveni stropovi rade uglavnom za grañevine kojima su i zidovi od drveta. u kojima drveni stropovi mogu još uvijek biti znatno jeftiniji od masivnih. isti je kao na slici br. zatim za zidane zgrade kojima je potreban lak i brzo izvediv strop. koje čine osnovni konstruktivni element stropa. već je intervencija nužna i na slojevima ispod njih. Na slici 2. obuhvaća uklanjanje svih slojeva do nosive konstrukcije (na taj je način podna konstrukcija značajno «olakšana»). Meñutim. projektanti starih zgrada. zahtijeva se da zadovoljavaju po pitanju nosivosti. Ostali dio podne i stropne konstrukcije. nije dovoljno intervenirati samo na završnim slojevima poda. Ti razmaci za pune i složene grede. u dobrom stanju. da ne bi previše teretio konstrukcije koje ga nose. te drvenih greda u ovisnosti su o potrebnim dobivenim statičkim proračunom. Sve navedeno. već se manifestiraju neravninom završne obloge. strop mora dobro izolirati zvukove. vidi se karakteristični presjek stropne konstrukcije izrañene od kombinacije čeličnih I profila kao primarnih nosača. te nisu potrebni zahvati na rekonstrukciji nosivog sklopa. te trajnosti kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade. Navedene deformacije se pokazuju na završnim podnim oblogama koje ih ne mogu pratiti. [1] Izmeñu početnih i završnih greda rasporeñuju se i označuju uzdužne osi srednjih greda na jednakim ili približno jednakim meñusobnim razmacima.

Slika 3. Na slici 4. Nakon toga. Izvedbom AB ploče. podna konstrukcija se ukrućuje u horizontalnom smislu (na horizontalna djelovanja). koja je oslonjena na nosive zidove u prethodno napravljenim ležajevima. Na taj način omogućava se sprezanje izmeñu masivnih drvenih greda i buduće tanke. u iste su pobijeni trnovi načinjeni od rebraste armature duljine i promjera odreñenih statičkim proračunom. Slika 4. AB ploče.). Nakon toga. S obzirom na postojeće deformacije nosive konstrukcije. vrši se po potrebi ravnanje masom za niveliranje. te dobiva pogodna podloga za završne podne obloge. na drvene grede postavljene su daske koje čine tzv. Naposljetku. Podna konstrukcija nakon uklanjanja slojeva do nosive konstrukcije Nakon što su uklonjeni svi slojevi do nosive konstrukcije koju čine masivne drvene grede (Slika 3. Trnovi se namaču u epoksi ljepilo. Presjek podne konstrukcije nakon sanacije . vidi se detalj presjeka podne konstrukcije nakon opisane sanacije. «izgubljenu» oplatu za buduću armirano betonsku tanku ploču. betonira se tanka AB ploča debljine 5-6 cm. daske je potrebno postaviti tako da se izbjegne veliko odstupanje od projektirane debljine AB ploče. Izmeñu buduće AB ploče i dasaka. postavlja se izolacijski materijal (npr. te pobijaju u prethodno probušene rupe. u cilju dobivanja potpuno ravne podloge. krovna ljepenka) koji onemogućava da voda iz betona s vremenom izazove oštećenje dasaka i masivnih drvenih greda.

koji se sastoji od polaganja sloja grañevinskog stiropora neposredno na novu AB ploču (min. Smanjenom debljinom zvučno izolacijskog sklopa.. kamena. a samim time i loše higijenske uvjete boravka u tim prostorima. uklone svi slojevi do nosive konstrukcije od masivnih greda.. te preuzima naprezanja na spoju podloge i obloge. debljina stiropora je 1 cm). Takoñer je prikazan detalj presjeka navedene konstrukcije.) na saniranu podnu konstrukciju. keramičke pločice .. izmeñu ostalog i nasip od «šute» koji je predstavljao zvučnu i toplinsku izolaciju. mogu se upotrijebiti različita rješenja. Kao završni sloj – zvučno izolacijski sklop. keramičkih pločica . te pripremljenu primer predpremazom). nije prikladan za polaganje kamena ili keramičkih pločica. 2. plino-betonskim blokovima čija je vlastita težina do cca. Suvremeni izolacijski materijali omogućavaju mnogo «lakša» i higijenski prihvatljivija rješenja. Mnogi europski proizvoñači (Uzin. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije sa zvučno izolacijskim sklopom od stiropora i OSB ploča Ovakav način izvoñenja zvučno izolacijskog sklopa.. 400-500 kg/m³... te na njih lijepi parket. Isti je debljine od svega nekoliko milimetara.3. Nasip od «šute» često nakon otvaranja reški meñu daščicama parketa izaziva neprestano prašenje podnih površina. Visina nasipa po etažama može značajno varirati (čak i do 80 cm). Slika 5. kamen. lijepljenjem direktno na AB ploču (prethodno izniveliranu masom. ima akustično izolacijsku vrijednost i do 20 dB. omogućava se jednostavnija i brža izvedba. koji uspješno smanjuje prijenos buke. isti je potrebno nadomjestiti. isti se može nadomjestiti mnogo lakšim materijalima (npr.). Minimalna visina slojeva navedenog zvučno-izolacijskog sklopa je cca. prekinuti neposredan prijenos zvuka sa završne podne obloge (parketa. Dunlop.0 cm. koji ujedno predstavlja neposrednu podlogu za polaganje završnih podnih obloga. vidi se jedan od uobičajenih načina izvoñenja podloge za završne podne obloge. dok je vlastita težina šute i do cca. 1400-1600 kg/m³). Postavljanje navedenog sloja je jednostavno. može donekle poskupiti . omogućava postavljanje raznih završnih podnih obloga (lijepljenjem) – parket. uz jednake ili čak bolje karakteristike. na koju se nakon toga slobodno polažu OSB ploče. na tržištu nude za polaganje lakši zvučno izolacijski sklop. navedeni zvučnoizolacijski sklop. Takoñer. Na slici 5. ZVUČNO IZOLACIJSKI SKLOP KAO PODLOGA ZA POSTAVLJANJE ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Budući da se u procesu adaptacije podne konstrukcije. a u ovisnosti o proizvoñaču.. U ovisnosti o proizvoñaču. Ukoliko je nasip unutar podnih konstrukcija visok. Svima je zajednički cilj.

11 W/mK. meñutim u slučajevima gdje su debljina podnih slojeva i brzina postavljanja ograničavajući faktori. Tehnička knjiga. U ovisnosti o zahtjevima budućeg korisnika. Peulić: „Konstruktivni elementi zgrada I“ . a postiže se uspješno sudjelovanje u nosivosti (sprezanje) postojećih drvenih grednika i tanke armirano betonske ploče. 1986. uz jednostavno i brzo postavljanje. Materijali korišteni pri izgradnji starih zgrada. Tehnička knjiga. izgrañenih početkom devetnaestog stoljeća. ð. a toplinske vodljivost 0. Na način sanacije podova koji je ovdje prikazan. postići kvalitetnu podlogu za završne podne obloge. te u ovisnosti od namjene prostora. pretrpjevši promjene i deformacije postale smanjeno funkcionalne. . vidi se način polaganja zvučno izolacijskog sklopa Uzin Multimoll Soft Sonic. slijedi postava završne podne obloge. 1986. bili su prilagoñeni projektiranju i mogućnostima tog doba. različitim izolacijskim materijalima znatno se može poboljšati i smanjiti prijenos zvuka i vibracija u postojećoj meñukatnoj konstrukciji. Danas. ZAKLJUČAK Kod starih zgrada.sanaciju. unutarnje ureñenje podrazumijeva obično i ureñenje podnih površina koje su tijekom vremena. pa čak i ranije. debljine 4 mm. sama konstrukcija je stabilnija na horizontalna djelovanja. Boravak i rad u ovako saniranim prostorima mnogo je kvalitetniji i prilagoñeniji današnjim zahtjevima življenja i rada. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije za zvučno izolacijskim sklopom Uzin Multimoll Soft Sonic Na slici 6. zahvaljujući napretku grañevinske industrije u pogledu izolacijskih i svih ostalih grañevnih materijala. Zagreb. koja je ujedno i podloga završnim podnim slojevima. 4. može značajno olakšati sam proces projektiranja i izvoñenja. LITERATURA: [1] [2] ð. Zagreb. Slika 6. Isti se lijepi direktno za podlogu ljepilom za parket. na pripremljenu betonsku podlogu. moguće je relativno jednostavnim zahvatima koji ne zadiru u rekonstrukciju nosive podne konstrukcije. Peulić: Konstruktivni elementi zgrada II. Njegova akustično izolacijska vrijednost je 14 dB. Zvučno izolacijski sklop može postići zahtijevanu razinu zvučne izolacije sa veoma malim debljinama. a u roku od nekoliko sati.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->