Petar Adamović1, Časlav Dunović2, Boris Uremović3

UPOTREBA MODERNIH MATERIJALA ZA SANACIJU PODNIH KONSTRUKCIJA STARIH ZGRADA
SAŽETAK Rekonstrukcija unutrašnjosti starih zgrada, od početka prošlog stoljeća, koje predstavljaju povijesno i kulturalno naslijeñe, uobičajeno uključuje i obnavljanje podnih površina zbog njihovog neprikladnog stanja. U tom slučaju potrebna je intervencija na završnim podnim slojevima i na nosivim slojevima podova. Prvi dio ovog rada će pružiti pregled grañevinskih metoda izrade podnih konstrukcija u starim zgradama. Drugi dio ovog rada će pružiti pregled učinkovitih metoda njihovog renoviranja s posebnim osvrtom na konstrukcije s drvenim gredama. Analiza će uzeti u obzir neke od uobičajenih i neke od novih materijala za zvučnu izolaciju, vrijeme potrebno za sanaciju, cijenu i kvalitetu. Ključne riječi podna konstrukcija, drvene grede, renoviranje podnih slojeva, zvučna izolacija, vrijeme

USAGE OF MODERN MATERIALS FOR RENOVATION OF FLOOR SURFACES IN THE OLD BUILDINGS
SUMMARY Interior reconstruction of old buildings, from the beginning of the last century, representing historical and cultural heritage, usually includes floor surface renovation because of its inappropriate condition. In this case an intervention is required on final surface layer and on the basis layers. The first part of this paper will provide overview of building methods of floor constructions in mentioned buildings. The second part will provide effective method for their renovation with special attention to those with wooden beams. The analysis will take into consideration some of the most common and some of new acoustical isolation materials, as well as duration, cost and quality aspects. Key words Floor constructions, wooden beams, renovation of floor layers, acoustical isolation, time
1 2

mr.sc., dipl.inž.grañ., Av.V.Holjevca 15, Zagreb, petar.adamovic@tvz.hr dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, caslav.dunovic@tvz.hr 3 dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, boris.uremovic@tvz.hr

vidi se jedan od karakterističnih presjeka stropne konstrukcije drvenih stropova.[1] Podnu konstrukciju zatim čine daske dimenzija 24 mm. uske grede. piljenjem ili tesanjem. Donja površina grednika (strop) zatvara se ili obrañuje tako da se zadovolje praktični. u ovisnosti o potrebnim dimenzijama presjeka dobivenim statičkim proračunom. adaptaciji ili održavanju starih zgrada. Presjek meñukatne konstrukcije s primarnim čeličnim i sekundarnim drvenim nosačima Nosivi sustav čine masivne drvene grede. koji su u nas tek desetak godina prije početka prošlog rata počeli nadmoćno nadomještati drvene stropove). ipak su se prostori manjih i jednostavnijih zgrada. dobivene po jedna iz jednog trupca. jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih dijelova koji je potrebno sanirati. 18×20.parket različitih dimenzija i izrañen od različitih vrsta drveta (koji je čavlima pribijen na daske). uobičajeno je podna (stropna) ploha. 16×18. koji predstavlja podlogu za završnu podnu oblogu. Za drvene stropove najprikladniji su rasponi 4. od kojih drveni stropovi predstavljaju najstariju i sve do našeg stoljeća najmasovniju vrstu istih. higijenski i estetski uvjeti.60 m. Slika 1. Na slici 1. sa jačim gredama rasponi mogu biti i preko 6 m.[1] . što predstavlja ujedno i najčešći detalj plafona. nekoliko je uobičajenih i najčešćih načina gradnje stropnih konstrukcija. Grede koje se upotrebljavaju za drvene grednike mogu se svrstati u četiri skupine: masivne grede. dok iznimno.1. Najčešće su izrañene od jele ili od smreke (iznimno od hrasta za upotrebu u podrumskim prostorijama). 20×24 te 20×28 cm. Na slici 1. Slika 2. U nasip su položene blazinice na koje je pobijen novi red dasaka. grede od platica i sastavljene grede. UVOD Pri rekonstrukciji. uobičajenih dimenzija od 16×16. koja služi kao podloga i pomaže boljem prianjanju vapnene žbuke. te nasip od «šute» koji predstavlja zvučnu i toplinsku izolaciju. Tijekom skorije povijesti graditeljstva (prije početka masovnije primjene konstruktivnih elemenata od armiranog betona. Presjek meñukatne konstrukcije s drvenim grednicima. najčešće pokrivali drvenim stropovima. Iako su se tijekom povijesti prostori monumentalnih i značajnih zgrada pokrivali različitim vrstama zidanih svodova. a tih je na svijetu uvijek bilo više nego onih prvih. konstrukciju stropa čini trstika pričvršćena odozdo na drvene grede.

iz navedenih razloga. Prvi korak sanacije podne konstrukcije. zatim za zidane zgrade kojima je potreban lak i brzo izvediv strop. dopuštene veličine). koje čine osnovni konstruktivni element stropa. te mora biti dobar toplinski izolator. te drvenih greda u ovisnosti su o potrebnim dobivenim statičkim proračunom. u kojima drveni stropovi mogu još uvijek biti znatno jeftiniji od masivnih. [1] Izučavanjem i boljim upoznavanjem čelika. vidi se karakteristični presjek stropne konstrukcije izrañene od kombinacije čeličnih I profila kao primarnih nosača. imali su na umu prilikom projektiranja. plinove i sl. da ne propušta zrak. 2. da ne bi previše teretio konstrukcije koje ga nose. SANACIJA PODLOGE ZA ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Kao glavne osobine stropnih konstrukcija. kako bi podnosili predviñene terete. projektanti starih zgrada. obuhvaća uklanjanje svih slojeva do nosive konstrukcije (na taj je način podna konstrukcija značajno «olakšana»). zahtijeva se da zadovoljavaju po pitanju nosivosti. a za grede od platica do 50 cm. te njegovoj primjeni u procesima gradnja. te uskih drvenih greda kao sekundarnih nosača. Ukoliko se nakon otvaranja ustanovi da su masivne drvene grede. Meñutim. u dobrom stanju. drveni stropovi. tijekom vremena. te trajnosti kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade. te u šumovitim krajevima bez pijeska i šljunka. može se pristupiti sanaciji svih slojeva koji čine podlogu za završne podne obloge. Ostali dio podne i stropne konstrukcije. . [1] Izmeñu početnih i završnih greda rasporeñuju se i označuju uzdužne osi srednjih greda na jednakim ili približno jednakim meñusobnim razmacima. već je intervencija nužna i na slojevima ispod njih. nije dovoljno intervenirati samo na završnim slojevima poda. mora biti dovoljne gustoće. Prilikom sanacije takvih podnih obloga.. strop mora dobro izolirati zvukove. uobičajeno ne prelaze 90 (iznimno 100 cm). Po mogućnosti isti treba biti i relativno male vlastite težine. otvaranjem reški meñu daščica parketa itd. Stranice greda koje su uza zid moraju biti od njega odmaknute za 2 do 4 cm. te nisu potrebni zahvati na rekonstrukciji nosivog sklopa. te savijanja (strop se ne smije ljuljati ili tresti). za uske ili polugrede 77 (iznimno 85 cm).Pri projektiranju se stropne grede rasporeñuju na tlocrtu one etaže iznad koje će se postavljati. Navedene deformacije se pokazuju na završnim podnim oblogama koje ih ne mogu pratiti. doživljavaju odreñene trajne plastične deformacije (uobičajeno. Na slici 2. Sve navedeno.1. Istodobno.. Dimenzije poprečnog presjeka čeličnih profila. već se manifestiraju neravninom završne obloge. stropne konstrukcije su se često izrañivale i kao kombinacija čeličnih i drvenih nosača. pa tako i kod drvenih stropova. isti je kao na slici br. budući da su napravljeni od prirodnog materijala. Ti razmaci za pune i složene grede. Danas se drveni stropovi rade uglavnom za grañevine kojima su i zidovi od drveta.

u iste su pobijeni trnovi načinjeni od rebraste armature duljine i promjera odreñenih statičkim proračunom. u cilju dobivanja potpuno ravne podloge. te dobiva pogodna podloga za završne podne obloge. krovna ljepenka) koji onemogućava da voda iz betona s vremenom izazove oštećenje dasaka i masivnih drvenih greda. Trnovi se namaču u epoksi ljepilo. koja je oslonjena na nosive zidove u prethodno napravljenim ležajevima. Izvedbom AB ploče. Slika 4. podna konstrukcija se ukrućuje u horizontalnom smislu (na horizontalna djelovanja). Presjek podne konstrukcije nakon sanacije .).Slika 3. Nakon toga. AB ploče. S obzirom na postojeće deformacije nosive konstrukcije. Naposljetku. Nakon toga. betonira se tanka AB ploča debljine 5-6 cm. vrši se po potrebi ravnanje masom za niveliranje. na drvene grede postavljene su daske koje čine tzv. vidi se detalj presjeka podne konstrukcije nakon opisane sanacije. postavlja se izolacijski materijal (npr. «izgubljenu» oplatu za buduću armirano betonsku tanku ploču. daske je potrebno postaviti tako da se izbjegne veliko odstupanje od projektirane debljine AB ploče. Na taj način omogućava se sprezanje izmeñu masivnih drvenih greda i buduće tanke. Na slici 4. Izmeñu buduće AB ploče i dasaka. Podna konstrukcija nakon uklanjanja slojeva do nosive konstrukcije Nakon što su uklonjeni svi slojevi do nosive konstrukcije koju čine masivne drvene grede (Slika 3. te pobijaju u prethodno probušene rupe.

kamen. plino-betonskim blokovima čija je vlastita težina do cca. koji se sastoji od polaganja sloja grañevinskog stiropora neposredno na novu AB ploču (min.. isti se može nadomjestiti mnogo lakšim materijalima (npr. Dunlop. 1400-1600 kg/m³). te na njih lijepi parket. vidi se jedan od uobičajenih načina izvoñenja podloge za završne podne obloge. prekinuti neposredan prijenos zvuka sa završne podne obloge (parketa. koji uspješno smanjuje prijenos buke.. ZVUČNO IZOLACIJSKI SKLOP KAO PODLOGA ZA POSTAVLJANJE ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Budući da se u procesu adaptacije podne konstrukcije. Takoñer. a samim time i loše higijenske uvjete boravka u tim prostorima. lijepljenjem direktno na AB ploču (prethodno izniveliranu masom. Postavljanje navedenog sloja je jednostavno. Mnogi europski proizvoñači (Uzin. uklone svi slojevi do nosive konstrukcije od masivnih greda. na koju se nakon toga slobodno polažu OSB ploče. Minimalna visina slojeva navedenog zvučno-izolacijskog sklopa je cca. te pripremljenu primer predpremazom). kamena.) na saniranu podnu konstrukciju.. U ovisnosti o proizvoñaču.. debljina stiropora je 1 cm). a u ovisnosti o proizvoñaču. Smanjenom debljinom zvučno izolacijskog sklopa. 400-500 kg/m³.. Svima je zajednički cilj. keramičkih pločica . uz jednake ili čak bolje karakteristike.. mogu se upotrijebiti različita rješenja. Na slici 5. Ukoliko je nasip unutar podnih konstrukcija visok. omogućava postavljanje raznih završnih podnih obloga (lijepljenjem) – parket. isti je potrebno nadomjestiti.3. ima akustično izolacijsku vrijednost i do 20 dB. keramičke pločice . Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije sa zvučno izolacijskim sklopom od stiropora i OSB ploča Ovakav način izvoñenja zvučno izolacijskog sklopa. Visina nasipa po etažama može značajno varirati (čak i do 80 cm). Isti je debljine od svega nekoliko milimetara. 2. izmeñu ostalog i nasip od «šute» koji je predstavljao zvučnu i toplinsku izolaciju. te preuzima naprezanja na spoju podloge i obloge. nije prikladan za polaganje kamena ili keramičkih pločica. Takoñer je prikazan detalj presjeka navedene konstrukcije. dok je vlastita težina šute i do cca. Slika 5. na tržištu nude za polaganje lakši zvučno izolacijski sklop. navedeni zvučnoizolacijski sklop.). može donekle poskupiti . Suvremeni izolacijski materijali omogućavaju mnogo «lakša» i higijenski prihvatljivija rješenja.. omogućava se jednostavnija i brža izvedba. Kao završni sloj – zvučno izolacijski sklop. Nasip od «šute» često nakon otvaranja reški meñu daščicama parketa izaziva neprestano prašenje podnih površina. koji ujedno predstavlja neposrednu podlogu za polaganje završnih podnih obloga.0 cm.

1986. Njegova akustično izolacijska vrijednost je 14 dB.11 W/mK. Zagreb. pa čak i ranije. Materijali korišteni pri izgradnji starih zgrada. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije za zvučno izolacijskim sklopom Uzin Multimoll Soft Sonic Na slici 6. . unutarnje ureñenje podrazumijeva obično i ureñenje podnih površina koje su tijekom vremena. zahvaljujući napretku grañevinske industrije u pogledu izolacijskih i svih ostalih grañevnih materijala. Boravak i rad u ovako saniranim prostorima mnogo je kvalitetniji i prilagoñeniji današnjim zahtjevima življenja i rada. U ovisnosti o zahtjevima budućeg korisnika. 4. Zagreb. LITERATURA: [1] [2] ð. izgrañenih početkom devetnaestog stoljeća. pretrpjevši promjene i deformacije postale smanjeno funkcionalne. na pripremljenu betonsku podlogu. ZAKLJUČAK Kod starih zgrada. Peulić: „Konstruktivni elementi zgrada I“ . a toplinske vodljivost 0. uz jednostavno i brzo postavljanje. Slika 6. Zvučno izolacijski sklop može postići zahtijevanu razinu zvučne izolacije sa veoma malim debljinama. debljine 4 mm. različitim izolacijskim materijalima znatno se može poboljšati i smanjiti prijenos zvuka i vibracija u postojećoj meñukatnoj konstrukciji. sama konstrukcija je stabilnija na horizontalna djelovanja. Tehnička knjiga.sanaciju. Na način sanacije podova koji je ovdje prikazan. bili su prilagoñeni projektiranju i mogućnostima tog doba. meñutim u slučajevima gdje su debljina podnih slojeva i brzina postavljanja ograničavajući faktori. te u ovisnosti od namjene prostora. Danas. Peulić: Konstruktivni elementi zgrada II. a u roku od nekoliko sati. može značajno olakšati sam proces projektiranja i izvoñenja. moguće je relativno jednostavnim zahvatima koji ne zadiru u rekonstrukciju nosive podne konstrukcije. ð. Tehnička knjiga. koja je ujedno i podloga završnim podnim slojevima. 1986. slijedi postava završne podne obloge. Isti se lijepi direktno za podlogu ljepilom za parket. a postiže se uspješno sudjelovanje u nosivosti (sprezanje) postojećih drvenih grednika i tanke armirano betonske ploče. postići kvalitetnu podlogu za završne podne obloge. vidi se način polaganja zvučno izolacijskog sklopa Uzin Multimoll Soft Sonic.