Petar Adamovi1, aslav Dunovi2, Boris Uremovi3

UPOTREBA MODERNIH MATERIJALA ZA SANACIJU PODNIH KONSTRUKCIJA STARIH ZGRADA

SAETAK Rekonstrukcija unutranjosti starih zgrada, od poetka prolog stoljea, koje predstavljaju povijesno i kulturalno naslijee, uobiajeno ukljuuje i obnavljanje podnih povrina zbog njihovog neprikladnog stanja. U tom sluaju potrebna je intervencija na zavrnim podnim slojevima i na nosivim slojevima podova. Prvi dio ovog rada e pruiti pregled graevinskih metoda izrade podnih konstrukcija u starim zgradama. Drugi dio ovog rada e pruiti pregled uinkovitih metoda njihovog renoviranja s posebnim osvrtom na konstrukcije s drvenim gredama. Analiza e uzeti u obzir neke od uobiajenih i neke od novih materijala za zvunu izolaciju, vrijeme potrebno za sanaciju, cijenu i kvalitetu. Kljune rijei podna konstrukcija, drvene grede, renoviranje podnih slojeva, zvuna izolacija, vrijeme

USAGE OF MODERN MATERIALS FOR RENOVATION OF FLOOR SURFACES IN THE OLD BUILDINGS
SUMMARY Interior reconstruction of old buildings, from the beginning of the last century, representing historical and cultural heritage, usually includes floor surface renovation because of its inappropriate condition. In this case an intervention is required on final surface layer and on the basis layers. The first part of this paper will provide overview of building methods of floor constructions in mentioned buildings. The second part will provide effective method for their renovation with special attention to those with wooden beams. The analysis will take into consideration some of the most common and some of new acoustical isolation materials, as well as duration, cost and quality aspects. Key words Floor constructions, wooden beams, renovation of floor layers, acoustical isolation, time
1 2

mr.sc., dipl.in.gra., Av.V.Holjevca 15, Zagreb, petar.adamovic@tvz.hr dipl.in.gra, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, caslav.dunovic@tvz.hr 3 dipl.in.gra, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, boris.uremovic@tvz.hr

1.

UVOD

Pri rekonstrukciji, adaptaciji ili odravanju starih zgrada, jedan od najvanijih i najzahtjevnijih dijelova koji je potrebno sanirati, uobiajeno je podna (stropna) ploha. Tijekom skorije povijesti graditeljstva (prije poetka masovnije primjene konstruktivnih elemenata od armiranog betona, koji su u nas tek desetak godina prije poetka prolog rata poeli nadmono nadomjetati drvene stropove), nekoliko je uobiajenih i najeih naina gradnje stropnih konstrukcija, od kojih drveni stropovi predstavljaju najstariju i sve do naeg stoljea najmasovniju vrstu istih. Iako su se tijekom povijesti prostori monumentalnih i znaajnih zgrada pokrivali razliitim vrstama zidanih svodova, ipak su se prostori manjih i jednostavnijih zgrada, a tih je na svijetu uvijek bilo vie nego onih prvih, najee pokrivali drvenim stropovima. Grede koje se upotrebljavaju za drvene grednike mogu se svrstati u etiri skupine: masivne grede, uske grede, grede od platica i sastavljene grede. Na slici 1. vidi se jedan od karakteristinih presjeka stropne konstrukcije drvenih stropova.

Slika 1. Presjek meukatne konstrukcije s drvenim grednicima; Slika 2. Presjek meukatne konstrukcije s primarnim elinim i sekundarnim drvenim nosaima Nosivi sustav ine masivne drvene grede, dobivene po jedna iz jednog trupca, piljenjem ili tesanjem. Najee su izraene od jele ili od smreke (iznimno od hrasta za upotrebu u podrumskim prostorijama), uobiajenih dimenzija od 1616, 1618, 1820, 2024 te 2028 cm, u ovisnosti o potrebnim dimenzijama presjeka dobivenim statikim proraunom.[1] Podnu konstrukciju zatim ine daske dimenzija 24 mm, te nasip od ute koji predstavlja zvunu i toplinsku izolaciju. U nasip su poloene blazinice na koje je pobijen novi red dasaka, koji predstavlja podlogu za zavrnu podnu oblogu- parket razliitih dimenzija i izraen od razliitih vrsta drveta (koji je avlima pribijen na daske). Donja povrina grednika (strop) zatvara se ili obrauje tako da se zadovolje praktini, higijenski i estetski uvjeti. Na slici 1. konstrukciju stropa ini trstika privrena odozdo na drvene grede, koja slui kao podloga i pomae boljem prianjanju vapnene buke, to predstavlja ujedno i najei detalj plafona. Za drvene stropove najprikladniji su rasponi 4,60 m, dok iznimno, sa jaim gredama rasponi mogu biti i preko 6 m.[1]

Pri projektiranju se stropne grede rasporeuju na tlocrtu one etae iznad koje e se postavljati.. Stranice greda koje su uza zid moraju biti od njega odmaknute za 2 do 4 cm. [1] Izmeu poetnih i zavrnih greda rasporeuju se i oznauju uzdune osi srednjih greda na jednakim ili priblino jednakim meusobnim razmacima. Ti razmaci za pune i sloene grede, uobiajeno ne prelaze 90 (iznimno 100 cm), za uske ili polugrede 77 (iznimno 85 cm), a za grede od platica do 50 cm. [1] Izuavanjem i boljim upoznavanjem elika, te njegovoj primjeni u procesima gradnja, stropne konstrukcije su se esto izraivale i kao kombinacija elinih i drvenih nosaa. Na slici 2. vidi se karakteristini presjek stropne konstrukcije izraene od kombinacije elinih I profila kao primarnih nosaa, te uskih drvenih greda kao sekundarnih nosaa. Ostali dio podne i stropne konstrukcije, isti je kao na slici br.1. Dimenzije poprenog presjeka elinih profila, te drvenih greda u ovisnosti su o potrebnim dobivenim statikim proraunom. Danas se drveni stropovi rade uglavnom za graevine kojima su i zidovi od drveta, zatim za zidane zgrade kojima je potreban lak i brzo izvediv strop, te u umovitim krajevima bez pijeska i ljunka, u kojima drveni stropovi mogu jo uvijek biti znatno jeftiniji od masivnih.

2.

SANACIJA PODLOGE ZA ZAVRNE PODNE OBLOGE

Kao glavne osobine stropnih konstrukcija, pa tako i kod drvenih stropova, zahtijeva se da zadovoljavaju po pitanju nosivosti, kako bi podnosili predviene terete, te savijanja (strop se ne smije ljuljati ili tresti). Istodobno, strop mora dobro izolirati zvukove, mora biti dovoljne gustoe, da ne proputa zrak, plinove i sl., te mora biti dobar toplinski izolator. Po mogunosti isti treba biti i relativno male vlastite teine, da ne bi previe teretio konstrukcije koje ga nose, te trajnosti kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade. Sve navedeno, projektanti starih zgrada, imali su na umu prilikom projektiranja. Meutim, tijekom vremena, drveni stropovi, budui da su napravljeni od prirodnog materijala, doivljavaju odreene trajne plastine deformacije (uobiajeno, doputene veliine). Navedene deformacije se pokazuju na zavrnim podnim oblogama koje ih ne mogu pratiti, ve se manifestiraju neravninom zavrne obloge, otvaranjem reki meu daica parketa itd. Prilikom sanacije takvih podnih obloga, iz navedenih razloga, nije dovoljno intervenirati samo na zavrnim slojevima poda, ve je intervencija nuna i na slojevima ispod njih. Prvi korak sanacije podne konstrukcije, obuhvaa uklanjanje svih slojeva do nosive konstrukcije (na taj je nain podna konstrukcija znaajno olakana). Ukoliko se nakon otvaranja ustanovi da su masivne drvene grede, koje ine osnovni konstruktivni element stropa, u dobrom stanju, te nisu potrebni zahvati na rekonstrukciji nosivog sklopa, moe se pristupiti sanaciji svih slojeva koji ine podlogu za zavrne podne obloge.

Slika 3. Podna konstrukcija nakon uklanjanja slojeva do nosive konstrukcije Nakon to su uklonjeni svi slojevi do nosive konstrukcije koju ine masivne drvene grede (Slika 3.), u iste su pobijeni trnovi nainjeni od rebraste armature duljine i promjera odreenih statikim proraunom. Trnovi se namau u epoksi ljepilo, te pobijaju u prethodno probuene rupe. Na taj nain omoguava se sprezanje izmeu masivnih drvenih greda i budue tanke, AB ploe. Nakon toga, na drvene grede postavljene su daske koje ine tzv. izgubljenu oplatu za buduu armirano betonsku tanku plou. S obzirom na postojee deformacije nosive konstrukcije, daske je potrebno postaviti tako da se izbjegne veliko odstupanje od projektirane debljine AB ploe. Izmeu budue AB ploe i dasaka, postavlja se izolacijski materijal (npr. krovna ljepenka) koji onemoguava da voda iz betona s vremenom izazove oteenje dasaka i masivnih drvenih greda. Naposljetku, betonira se tanka AB ploa debljine 5-6 cm, koja je oslonjena na nosive zidove u prethodno napravljenim leajevima. Izvedbom AB ploe, podna konstrukcija se ukruuje u horizontalnom smislu (na horizontalna djelovanja), te dobiva pogodna podloga za zavrne podne obloge. Nakon toga, vri se po potrebi ravnanje masom za niveliranje, u cilju dobivanja potpuno ravne podloge. Na slici 4. vidi se detalj presjeka podne konstrukcije nakon opisane sanacije.

Slika 4. Presjek podne konstrukcije nakon sanacije

3.

ZVUNO IZOLACIJSKI SKLOP KAO PODLOGA ZA POSTAVLJANJE ZAVRNE PODNE OBLOGE

Budui da se u procesu adaptacije podne konstrukcije, uklone svi slojevi do nosive konstrukcije od masivnih greda, izmeu ostalog i nasip od ute koji je predstavljao zvunu i toplinsku izolaciju, isti je potrebno nadomjestiti. Suvremeni izolacijski materijali omoguavaju mnogo laka i higijenski prihvatljivija rjeenja. Nasip od ute esto nakon otvaranja reki meu daicama parketa izaziva neprestano praenje podnih povrina, a samim time i loe higijenske uvjete boravka u tim prostorima. Visina nasipa po etaama moe znaajno varirati (ak i do 80 cm). Ukoliko je nasip unutar podnih konstrukcija visok, isti se moe nadomjestiti mnogo lakim materijalima (npr. plino-betonskim blokovima ija je vlastita teina do cca. 400-500 kg/m, dok je vlastita teina ute i do cca. 1400-1600 kg/m). Kao zavrni sloj zvuno izolacijski sklop, koji ujedno predstavlja neposrednu podlogu za polaganje zavrnih podnih obloga, mogu se upotrijebiti razliita rjeenja. Svima je zajedniki cilj, prekinuti neposredan prijenos zvuka sa zavrne podne obloge (parketa, kamena, keramikih ploica ...) na saniranu podnu konstrukciju. Na slici 5. vidi se jedan od uobiajenih naina izvoenja podloge za zavrne podne obloge, koji se sastoji od polaganja sloja graevinskog stiropora neposredno na novu AB plou (min. debljina stiropora je 1 cm), na koju se nakon toga slobodno polau OSB ploe, te na njih lijepi parket. Takoer je prikazan detalj presjeka navedene konstrukcije.

Slika 5. Faze izvoenja i detalj podne konstrukcije sa zvuno izolacijskim sklopom od stiropora i OSB ploa Ovakav nain izvoenja zvuno izolacijskog sklopa, nije prikladan za polaganje kamena ili keramikih ploica. Minimalna visina slojeva navedenog zvuno-izolacijskog sklopa je cca. 2,0 cm. Mnogi europski proizvoai (Uzin, Dunlop...), na tritu nude za polaganje laki zvuno izolacijski sklop, koji uspjeno smanjuje prijenos buke, te preuzima naprezanja na spoju podloge i obloge. Isti je debljine od svega nekoliko milimetara, a u ovisnosti o proizvoau, ima akustino izolacijsku vrijednost i do 20 dB. Smanjenom debljinom zvuno izolacijskog sklopa, uz jednake ili ak bolje karakteristike, omoguava se jednostavnija i bra izvedba. Postavljanje navedenog sloja je jednostavno, lijepljenjem direktno na AB plou (prethodno izniveliranu masom, te pripremljenu primer predpremazom). Takoer, navedeni zvunoizolacijski sklop, omoguava postavljanje raznih zavrnih podnih obloga (lijepljenjem) parket, kamen, keramike ploice .... U ovisnosti o proizvoau, moe donekle poskupiti

sanaciju, meutim u sluajevima gdje su debljina podnih slojeva i brzina postavljanja ograniavajui faktori, moe znaajno olakati sam proces projektiranja i izvoenja.

Slika 6. Faze izvoenja i detalj podne konstrukcije za zvuno izolacijskim sklopom Uzin Multimoll Soft Sonic Na slici 6. vidi se nain polaganja zvuno izolacijskog sklopa Uzin Multimoll Soft Sonic, debljine 4 mm, na pripremljenu betonsku podlogu. Njegova akustino izolacijska vrijednost je 14 dB, a toplinske vodljivost 0,11 W/mK. Isti se lijepi direktno za podlogu ljepilom za parket, a u roku od nekoliko sati, slijedi postava zavrne podne obloge.

4.

ZAKLJUAK

Kod starih zgrada, izgraenih poetkom devetnaestog stoljea, pa ak i ranije, unutarnje ureenje podrazumijeva obino i ureenje podnih povrina koje su tijekom vremena, pretrpjevi promjene i deformacije postale smanjeno funkcionalne. Materijali koriteni pri izgradnji starih zgrada, bili su prilagoeni projektiranju i mogunostima tog doba. Danas, zahvaljujui napretku graevinske industrije u pogledu izolacijskih i svih ostalih graevnih materijala, mogue je relativno jednostavnim zahvatima koji ne zadiru u rekonstrukciju nosive podne konstrukcije, postii kvalitetnu podlogu za zavrne podne obloge. U ovisnosti o zahtjevima budueg korisnika, te u ovisnosti od namjene prostora, razliitim izolacijskim materijalima znatno se moe poboljati i smanjiti prijenos zvuka i vibracija u postojeoj meukatnoj konstrukciji. Zvuno izolacijski sklop moe postii zahtijevanu razinu zvune izolacije sa veoma malim debljinama, uz jednostavno i brzo postavljanje. Na nain sanacije podova koji je ovdje prikazan, sama konstrukcija je stabilnija na horizontalna djelovanja, a postie se uspjeno sudjelovanje u nosivosti (sprezanje) postojeih drvenih grednika i tanke armirano betonske ploe, koja je ujedno i podloga zavrnim podnim slojevima. Boravak i rad u ovako saniranim prostorima mnogo je kvalitetniji i prilagoeniji dananjim zahtjevima ivljenja i rada.

LITERATURA:
[1] [2] . Peuli: Konstruktivni elementi zgrada I , Tehnika knjiga, Zagreb, 1986. . Peuli: Konstruktivni elementi zgrada II, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.