Petar Adamović1, Časlav Dunović2, Boris Uremović3

UPOTREBA MODERNIH MATERIJALA ZA SANACIJU PODNIH KONSTRUKCIJA STARIH ZGRADA
SAŽETAK Rekonstrukcija unutrašnjosti starih zgrada, od početka prošlog stoljeća, koje predstavljaju povijesno i kulturalno naslijeñe, uobičajeno uključuje i obnavljanje podnih površina zbog njihovog neprikladnog stanja. U tom slučaju potrebna je intervencija na završnim podnim slojevima i na nosivim slojevima podova. Prvi dio ovog rada će pružiti pregled grañevinskih metoda izrade podnih konstrukcija u starim zgradama. Drugi dio ovog rada će pružiti pregled učinkovitih metoda njihovog renoviranja s posebnim osvrtom na konstrukcije s drvenim gredama. Analiza će uzeti u obzir neke od uobičajenih i neke od novih materijala za zvučnu izolaciju, vrijeme potrebno za sanaciju, cijenu i kvalitetu. Ključne riječi podna konstrukcija, drvene grede, renoviranje podnih slojeva, zvučna izolacija, vrijeme

USAGE OF MODERN MATERIALS FOR RENOVATION OF FLOOR SURFACES IN THE OLD BUILDINGS
SUMMARY Interior reconstruction of old buildings, from the beginning of the last century, representing historical and cultural heritage, usually includes floor surface renovation because of its inappropriate condition. In this case an intervention is required on final surface layer and on the basis layers. The first part of this paper will provide overview of building methods of floor constructions in mentioned buildings. The second part will provide effective method for their renovation with special attention to those with wooden beams. The analysis will take into consideration some of the most common and some of new acoustical isolation materials, as well as duration, cost and quality aspects. Key words Floor constructions, wooden beams, renovation of floor layers, acoustical isolation, time
1 2

mr.sc., dipl.inž.grañ., Av.V.Holjevca 15, Zagreb, petar.adamovic@tvz.hr dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, caslav.dunovic@tvz.hr 3 dipl.inž.grañ, Av.V.Holjevca 15, Zagreb, boris.uremovic@tvz.hr

u ovisnosti o potrebnim dimenzijama presjeka dobivenim statičkim proračunom. higijenski i estetski uvjeti. vidi se jedan od karakterističnih presjeka stropne konstrukcije drvenih stropova. što predstavlja ujedno i najčešći detalj plafona.[1] Podnu konstrukciju zatim čine daske dimenzija 24 mm. jedan od najvažnijih i najzahtjevnijih dijelova koji je potrebno sanirati. Najčešće su izrañene od jele ili od smreke (iznimno od hrasta za upotrebu u podrumskim prostorijama). UVOD Pri rekonstrukciji.1. U nasip su položene blazinice na koje je pobijen novi red dasaka.parket različitih dimenzija i izrañen od različitih vrsta drveta (koji je čavlima pribijen na daske). uobičajenih dimenzija od 16×16. ipak su se prostori manjih i jednostavnijih zgrada. uske grede. dok iznimno. od kojih drveni stropovi predstavljaju najstariju i sve do našeg stoljeća najmasovniju vrstu istih. grede od platica i sastavljene grede. koji su u nas tek desetak godina prije početka prošlog rata počeli nadmoćno nadomještati drvene stropove). 16×18. Grede koje se upotrebljavaju za drvene grednike mogu se svrstati u četiri skupine: masivne grede. Presjek meñukatne konstrukcije s primarnim čeličnim i sekundarnim drvenim nosačima Nosivi sustav čine masivne drvene grede. te nasip od «šute» koji predstavlja zvučnu i toplinsku izolaciju. a tih je na svijetu uvijek bilo više nego onih prvih. Slika 1. Na slici 1. adaptaciji ili održavanju starih zgrada. sa jačim gredama rasponi mogu biti i preko 6 m. Tijekom skorije povijesti graditeljstva (prije početka masovnije primjene konstruktivnih elemenata od armiranog betona.[1] . Slika 2.60 m. 18×20. Na slici 1. najčešće pokrivali drvenim stropovima. konstrukciju stropa čini trstika pričvršćena odozdo na drvene grede. koja služi kao podloga i pomaže boljem prianjanju vapnene žbuke. dobivene po jedna iz jednog trupca. Iako su se tijekom povijesti prostori monumentalnih i značajnih zgrada pokrivali različitim vrstama zidanih svodova. nekoliko je uobičajenih i najčešćih načina gradnje stropnih konstrukcija. piljenjem ili tesanjem. koji predstavlja podlogu za završnu podnu oblogu. Presjek meñukatne konstrukcije s drvenim grednicima. uobičajeno je podna (stropna) ploha. 20×24 te 20×28 cm. Za drvene stropove najprikladniji su rasponi 4. Donja površina grednika (strop) zatvara se ili obrañuje tako da se zadovolje praktični.

te trajnosti kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade. iz navedenih razloga. Ukoliko se nakon otvaranja ustanovi da su masivne drvene grede. a za grede od platica do 50 cm. mora biti dovoljne gustoće. kako bi podnosili predviñene terete. te u šumovitim krajevima bez pijeska i šljunka. [1] Izučavanjem i boljim upoznavanjem čelika.. SANACIJA PODLOGE ZA ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Kao glavne osobine stropnih konstrukcija. isti je kao na slici br.Pri projektiranju se stropne grede rasporeñuju na tlocrtu one etaže iznad koje će se postavljati. dopuštene veličine). pa tako i kod drvenih stropova. Ostali dio podne i stropne konstrukcije. Prilikom sanacije takvih podnih obloga.1. strop mora dobro izolirati zvukove. te drvenih greda u ovisnosti su o potrebnim dobivenim statičkim proračunom. da ne propušta zrak. Dimenzije poprečnog presjeka čeličnih profila. već je intervencija nužna i na slojevima ispod njih. te njegovoj primjeni u procesima gradnja. zatim za zidane zgrade kojima je potreban lak i brzo izvediv strop. zahtijeva se da zadovoljavaju po pitanju nosivosti. Istodobno. te nisu potrebni zahvati na rekonstrukciji nosivog sklopa. uobičajeno ne prelaze 90 (iznimno 100 cm). Na slici 2. Stranice greda koje su uza zid moraju biti od njega odmaknute za 2 do 4 cm.. te mora biti dobar toplinski izolator. te savijanja (strop se ne smije ljuljati ili tresti). plinove i sl. već se manifestiraju neravninom završne obloge. imali su na umu prilikom projektiranja. za uske ili polugrede 77 (iznimno 85 cm). budući da su napravljeni od prirodnog materijala. može se pristupiti sanaciji svih slojeva koji čine podlogu za završne podne obloge. vidi se karakteristični presjek stropne konstrukcije izrañene od kombinacije čeličnih I profila kao primarnih nosača. Prvi korak sanacije podne konstrukcije. u kojima drveni stropovi mogu još uvijek biti znatno jeftiniji od masivnih. da ne bi previše teretio konstrukcije koje ga nose. otvaranjem reški meñu daščica parketa itd. 2. Sve navedeno. drveni stropovi. u dobrom stanju. Navedene deformacije se pokazuju na završnim podnim oblogama koje ih ne mogu pratiti. Meñutim. Po mogućnosti isti treba biti i relativno male vlastite težine. projektanti starih zgrada. Danas se drveni stropovi rade uglavnom za grañevine kojima su i zidovi od drveta. doživljavaju odreñene trajne plastične deformacije (uobičajeno. nije dovoljno intervenirati samo na završnim slojevima poda. . [1] Izmeñu početnih i završnih greda rasporeñuju se i označuju uzdužne osi srednjih greda na jednakim ili približno jednakim meñusobnim razmacima. te uskih drvenih greda kao sekundarnih nosača. tijekom vremena. stropne konstrukcije su se često izrañivale i kao kombinacija čeličnih i drvenih nosača. koje čine osnovni konstruktivni element stropa. Ti razmaci za pune i složene grede. obuhvaća uklanjanje svih slojeva do nosive konstrukcije (na taj je način podna konstrukcija značajno «olakšana»).

Na slici 4. Naposljetku. koja je oslonjena na nosive zidove u prethodno napravljenim ležajevima. Trnovi se namaču u epoksi ljepilo. postavlja se izolacijski materijal (npr. AB ploče. podna konstrukcija se ukrućuje u horizontalnom smislu (na horizontalna djelovanja). krovna ljepenka) koji onemogućava da voda iz betona s vremenom izazove oštećenje dasaka i masivnih drvenih greda. «izgubljenu» oplatu za buduću armirano betonsku tanku ploču. na drvene grede postavljene su daske koje čine tzv. Izmeñu buduće AB ploče i dasaka. u iste su pobijeni trnovi načinjeni od rebraste armature duljine i promjera odreñenih statičkim proračunom. Izvedbom AB ploče. u cilju dobivanja potpuno ravne podloge. Na taj način omogućava se sprezanje izmeñu masivnih drvenih greda i buduće tanke. te dobiva pogodna podloga za završne podne obloge. vrši se po potrebi ravnanje masom za niveliranje. Podna konstrukcija nakon uklanjanja slojeva do nosive konstrukcije Nakon što su uklonjeni svi slojevi do nosive konstrukcije koju čine masivne drvene grede (Slika 3. vidi se detalj presjeka podne konstrukcije nakon opisane sanacije. Slika 4. te pobijaju u prethodno probušene rupe. Nakon toga. daske je potrebno postaviti tako da se izbjegne veliko odstupanje od projektirane debljine AB ploče.).Slika 3. Presjek podne konstrukcije nakon sanacije . betonira se tanka AB ploča debljine 5-6 cm. S obzirom na postojeće deformacije nosive konstrukcije. Nakon toga.

Takoñer.. vidi se jedan od uobičajenih načina izvoñenja podloge za završne podne obloge. kamena. 1400-1600 kg/m³). Postavljanje navedenog sloja je jednostavno. Smanjenom debljinom zvučno izolacijskog sklopa.. keramičke pločice . isti je potrebno nadomjestiti. omogućava se jednostavnija i brža izvedba.. Visina nasipa po etažama može značajno varirati (čak i do 80 cm). dok je vlastita težina šute i do cca. debljina stiropora je 1 cm). a samim time i loše higijenske uvjete boravka u tim prostorima. Dunlop.. te preuzima naprezanja na spoju podloge i obloge. Nasip od «šute» često nakon otvaranja reški meñu daščicama parketa izaziva neprestano prašenje podnih površina. ima akustično izolacijsku vrijednost i do 20 dB. izmeñu ostalog i nasip od «šute» koji je predstavljao zvučnu i toplinsku izolaciju. kamen. Ukoliko je nasip unutar podnih konstrukcija visok. U ovisnosti o proizvoñaču. nije prikladan za polaganje kamena ili keramičkih pločica. Takoñer je prikazan detalj presjeka navedene konstrukcije. Slika 5. na tržištu nude za polaganje lakši zvučno izolacijski sklop. Kao završni sloj – zvučno izolacijski sklop. 400-500 kg/m³. omogućava postavljanje raznih završnih podnih obloga (lijepljenjem) – parket. uklone svi slojevi do nosive konstrukcije od masivnih greda.3. Mnogi europski proizvoñači (Uzin. koji se sastoji od polaganja sloja grañevinskog stiropora neposredno na novu AB ploču (min. 2.. mogu se upotrijebiti različita rješenja.0 cm.) na saniranu podnu konstrukciju. na koju se nakon toga slobodno polažu OSB ploče. navedeni zvučnoizolacijski sklop. isti se može nadomjestiti mnogo lakšim materijalima (npr.. plino-betonskim blokovima čija je vlastita težina do cca. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije sa zvučno izolacijskim sklopom od stiropora i OSB ploča Ovakav način izvoñenja zvučno izolacijskog sklopa. te na njih lijepi parket. a u ovisnosti o proizvoñaču. Na slici 5. uz jednake ili čak bolje karakteristike. Minimalna visina slojeva navedenog zvučno-izolacijskog sklopa je cca. Svima je zajednički cilj.. Isti je debljine od svega nekoliko milimetara. lijepljenjem direktno na AB ploču (prethodno izniveliranu masom. ZVUČNO IZOLACIJSKI SKLOP KAO PODLOGA ZA POSTAVLJANJE ZAVRŠNE PODNE OBLOGE Budući da se u procesu adaptacije podne konstrukcije. Suvremeni izolacijski materijali omogućavaju mnogo «lakša» i higijenski prihvatljivija rješenja. te pripremljenu primer predpremazom). koji uspješno smanjuje prijenos buke. može donekle poskupiti . prekinuti neposredan prijenos zvuka sa završne podne obloge (parketa. koji ujedno predstavlja neposrednu podlogu za polaganje završnih podnih obloga. keramičkih pločica .).

a u roku od nekoliko sati. bili su prilagoñeni projektiranju i mogućnostima tog doba. Tehnička knjiga. meñutim u slučajevima gdje su debljina podnih slojeva i brzina postavljanja ograničavajući faktori. postići kvalitetnu podlogu za završne podne obloge. zahvaljujući napretku grañevinske industrije u pogledu izolacijskih i svih ostalih grañevnih materijala. Materijali korišteni pri izgradnji starih zgrada. Peulić: „Konstruktivni elementi zgrada I“ . koja je ujedno i podloga završnim podnim slojevima. 1986. 4. na pripremljenu betonsku podlogu. Boravak i rad u ovako saniranim prostorima mnogo je kvalitetniji i prilagoñeniji današnjim zahtjevima življenja i rada. Zagreb. Peulić: Konstruktivni elementi zgrada II.sanaciju. može značajno olakšati sam proces projektiranja i izvoñenja. 1986. Danas. sama konstrukcija je stabilnija na horizontalna djelovanja. . ZAKLJUČAK Kod starih zgrada. Njegova akustično izolacijska vrijednost je 14 dB. LITERATURA: [1] [2] ð. različitim izolacijskim materijalima znatno se može poboljšati i smanjiti prijenos zvuka i vibracija u postojećoj meñukatnoj konstrukciji. debljine 4 mm. U ovisnosti o zahtjevima budućeg korisnika. Na način sanacije podova koji je ovdje prikazan. Tehnička knjiga. vidi se način polaganja zvučno izolacijskog sklopa Uzin Multimoll Soft Sonic. uz jednostavno i brzo postavljanje. slijedi postava završne podne obloge. Zagreb. ð. moguće je relativno jednostavnim zahvatima koji ne zadiru u rekonstrukciju nosive podne konstrukcije. a toplinske vodljivost 0. Faze izvoñenja i detalj podne konstrukcije za zvučno izolacijskim sklopom Uzin Multimoll Soft Sonic Na slici 6. te u ovisnosti od namjene prostora. Isti se lijepi direktno za podlogu ljepilom za parket. a postiže se uspješno sudjelovanje u nosivosti (sprezanje) postojećih drvenih grednika i tanke armirano betonske ploče. izgrañenih početkom devetnaestog stoljeća.11 W/mK. pa čak i ranije. unutarnje ureñenje podrazumijeva obično i ureñenje podnih površina koje su tijekom vremena. Zvučno izolacijski sklop može postići zahtijevanu razinu zvučne izolacije sa veoma malim debljinama. pretrpjevši promjene i deformacije postale smanjeno funkcionalne. Slika 6.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful