P. 1
Oslobođenje [broj 23465, 14.4.2012]

Oslobođenje [broj 23465, 14.4.2012]

|Views: 262|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Apr 14, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/15/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

KAKO SU SRBI OTI[LI IZ GRADA
PODVALE I ISTINE O OPSADI SARAJEVA
SUBOTA, 14. 4. 2012.

NETA^NO JE TVRDITI DA JE RAT U BiH PO^EO 3. MAJA 1992. GODINE

Godina LXVIII • Broj 23.465

Zakazana vanredna Skup{tina Bosnalijeka

Smjena NO zbog Arslanagi}a
U ovom slu~aju Vlada FBiH nastupa kao dioni~ar i sve {to radimo, radimo u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, ka`e Erdal Trhulj
4. strana

Mirsad Kebo

OVAKAV USTAV LIMITIRA RAZVOJ
5. strana

Nakon svirepog ubistva Enijada ^ehaji}a

DANAS JE KAKANJCI PRIORITET ULAZAK U NATO TRA@E SMJENE
Obilje`ena 20. godi{njica Armije RBiH
Armija RBiH je stvorena u najte`em periodu BiH da bi za kratko vrijeme postala respektabilna vojna sila koja je odbranila suverenitet i nezavisnost BiH 2. strana

NA^ELNIKA

11. strana

U @I@I
Obilje`ena 20. godi{njica Armije RBiH

2

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SDA o globalnom fiskalnom okviru

Om~a oko vrata dr`avi BiH
Pove}anje bud`eta entiteta i ostalih razina vlasti, uz istovremeno zamrzavanje bud`eta BiH, nije ni{ta drugo nego degradiranje dr`avnih institucija i paraliziranje njihovog rada, ka`u u SDA
Stranka demokratske akcije ocijenila je ju~er da je odlukom o usvajanju globalnog fiskalnog okvira za period 2012 - 2015. zamrznuta bud`etska potro{nja Bosne i Hercegovine na nivou 2008. godine. SDA navodi da je istovremeno dozvoljen rast bud`etske potro{nje entiteta i drugih razina vlasti koji ~ine 92,7 posto. U istom periodu, od 2008. do 2011. godine, bud`et entiteta RS-a porastao je za 75 posto, a FBiH za 50 posto. “Potpuno je nejasno na osnovu kojih finansijskih i ekonomskih parametara imamo ovoliko uve}anje bud`eta RS-a, koji je u ovoj godini porastao za dodatnih 11 posto. Odluka o zamrzavanju bud`eta BiH na nivo 2008. godine donesena je isklju~ivo s ciljem da se degradiraju dr`avne institucije i paralizira njihov rad” , isti~u u ovoj stranci.

Ibrahimovi} i Izetbegovi} pred sve~anim strojem

Danas je prioritet ulazak u NATO
Armija RBiH je stvorena u najte`em periodu BiH da bi za kratko vrijeme postala respektabilna vojna sila koja je odbranila suverenitet i nezavisnost BiH
Centralna sve~anost obilje`avanja 20 godina Armije RBiH i sedme godi{njice Drugog rend`erskog pje{adijskog puka Oru`anih snaga BiH organizovana je u op}ini Fo~a-Ustikolina u prisustvu velikog broja zvanica te predsjedavaju}eg Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovi}a. - Danas sam kazao da moramo pokazati dvije spremnosti, jedna je da branimo na{u domovinu i da nikada ne dopustimo onakve okolnosti kakve smo imali prije 20 godina, da budemo spremniji da je odbranimo. Druga je spremnost da se okrenemo budu}nosti, ne zaboravljaju}i pro{lost i da napravimo prosperitetnu zemlju integrisanu u euroatlantske integracije i dr`avu koja garantuje svojim gra|anima bolju budu}nost, poru~io je Izetbegovi}. Prioritet dr`ave BiH i svih njenih struktura je ulazak u NATO i ispunjavanje uslova koji prethode tom ~inu. Na sve~anosti je re~eno da Bosna i Hercegovina treba iskoristiti {ansu koja se nudi radi svoje budu}nosti.

Neophodno osigurati sredstva za normalno funkcionisanje dr`avnih institucija

Odbranili BiH
Predajom raporta Izetbegovi}u u krugu kasarne 2. rend`erskog pje{adijskog puka OSBiH u op}ini Fo~a-Ustikolina, po~ela je sve~anost obilje`avanja sedme godi{njice formiranja ove jedinice i 20. godi{njice formiranja Armije RBiH. Stvorena je u najte`em periodu BiH da bi za kratko vrijeme postala respektabilna vojna sila koja je odbranila suverenitet i nezavisnost BiH. - Armija je stvorena iz odlu~nosti i rije{enosti gra|ana BiH da zajedni~ki sa~uvaju najvredniju tvorevinu bh. dru{tva, su`ivot svih njenih gra|ana i osta}e upam}ena da je nastala u najte`im trenucima svoje zemlje bore}i se za njenu cjelovitost i nezavisnost, istakao je brigadir Ferid Mazalovi}, komandant Pje{adijskog puka OSBiH. ^estitke organizatorima otpora u najte`im godinama u istoriji BiH, godinama stradanja, isku{enja i odlu~nosti, ali i vremenu u kojem se sa~uvao obraz i ~ast armije koja je stvorena, uputio je i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}.

Dug spisak potreba
Podsje}a se da je od 2008. godine do danas formirano 15 novih dr`avnih institucija, a za ovu

Moderne OS
- @elja mi je da ove Oru`ane snage postanu moderne i opremljene, obu~avane i kompatibilne sa standardima NATO-a i da BiH {to prije pristupi evroatlantskim integracijama. Mi smo danas na jednom vrlo va`nom, kvalitetnom, dobrom i optimisti~nom putu kada je u pitanju pristup NATO-u, kazao je Muhamed Ibrahimovi}, ministar odbrane BiH. Obilje`avanju godi{njice formiranja Drugog rend`erskog puka i Armije RBiH prisustvovali su i brojni predstavnici politi~kog, vjerskog i kulturnog `ivota na{e zemlje te predstavnici ambasada u BiH, a prire|en je i kulturno-zabaA. HAMZI] vni program.

bud`etsku godinu je neophodno osigurati jo{ i dodatna sredstva za isplatu penzija pripadnicima Oru`anih snaga BiH, izgradnju najmanje dva grani~na prelaza za izvoz roba prema Hrvatskoj/EU (veterinarska i fitosanitarna za{tita), provo|enje lokalnih izbora, finansiranje priprema za popis stanovni{tva BiH i druge potrebe. “Gra|ani i institucije BiH imaju pravo znati ko je potpisao fiskalni okvir na {tetu dr`ave BiH. Posebno je problemati~na i prozirna namjera da se umanje sredstva za sigurnosno-odbrambene strukture BiH, ~ime bi se visina pla}e, toplog obroka, regresa, dnevnica i drugo dodatno smanjila, iako je njihov rast ve} zamrznut od 2008. godine, uz istovremeno pove}anje stavke bud`eta Ministarstva finansija i trezora BiH za 47 posto” navodi , se u saop}enju. Dodaje se da, ako se pritom uzme u obzir ~injenica da mjese~na primanja ministra finansi ja BiH izno se naj ma nje

11.000 KM, postavlja se pitanje principijelnosti stavova i teza o u{tedama.

Sve pred javnost
Rje{enje klju~nog problema u vezi s usvajanjem dr`avnog bud`eta BiH za ovu godinu SDA vidi u promjeni globalnog fiskalnog okvira jer je postoje}i direktan atak na dr`avu BiH. Iz navedenih razloga, SDA ne}e mo}i podr`ati ovakav bud`et jer bi to zna~ilo pristanak na razgradnju institucija BiH, uz znatno reduciranje njenih kapaciteta u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i ispunjavanja ostalih uvjeta iz evroatlantske agende. “Zato tra`imo da predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH objavi globalni fiskalni okvir i u~ini ga dostupnim gra|anima i institucijama jer javnost ima pravo i mora znati ko je i u ~ije ime pristao na fiskalni okvir, koji prakti~no zna~i razgradnju institucija dr`ave BiH” ka`e se u sa, op}enju.

V I J E S T I

SUTRA JE VASKRS

Podsje}anje na bogatstvo razli~itosti
Mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju i svim pravoslavcima u BiH i dalje sti`u ~estitke povodom Vaskrsa. Tako predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH uz ~estitku i `elju da veliki hri{}anski praznik Vaskrs provedu u zdravlju, porodi~noj radosti i duhovnoj ispunjenosti ka`e: “Praznici u na{oj zemlji uvijek su prilika da se zajedno podsjetimo na bogatstvo razli~itosti koje ba{tinimo. Neka nam upravo to bogatstvo bude vodilja za jo{ ve}e uzajamno po{tovanje i izgradnju stabilne, sigurne i prosperitetne dr`ave BiH”. “Va{e visoko preosve{tenstvo, povodom velikog praznika Vaskrsa, Vama, sve{tenstvu i svim vjernicima pravoslavne vjere u BiH upu}ujem iskrene ~estitke i `elje da ovaj praznik provedete u zdravlju, miru i sre}i”, navodi u ~estitki mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju i pravoslavcima u BiH ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}. ^estitku je uputio i reisu-l-ulema Mustafa Ceri}. “Povodomu Va{eg blagdana Vaskrsa, Vama i svim pravoslavcima u BiH upu}ujem ~estitke, uz `elju da ga pro-

vedete u radosti, sre}i, blagostanju i duhovnom miru”, ka`e Ceri}. Predsjedatelj Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda, u osobno ime i u ime Vije}a ministara BiH, tako|er je uputio ~estitku povodom Vaskrsa mitropolitu dabrobosanskom Nikolaju, sve{tenstvu i svim pravoslavnim vjernicima. ^estitke su uputili i predsjednik FBiH @ivko Budimir, ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija, predsjedavaju}i i zamjenik predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Milorad @ivkovi} i Denis Be}irovi}, premijer FBiH Nermin Nik{i}, zamjenik predsjedatelja Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Bo`o Ljubi}, visoki predstavnik Valentin Inzko, gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen i mnogi drugi.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

U @I@I

3

PETAK, 13. Reakcije na odluku predsjednika FBiH

HVIDRA: Revizorski timovi nepo`eljni u HNK-u
Zovko: Blokirat }emo ceste Dahi}: Ministar Helez ima na{u podr{ku Ho{i}: Ima nepravilnosti Tuti}: Ministarstvo dobro radi
Odluka predsjednika Federacije BiH da ukine Tim za koordinaciju revizije, pozove ~lanove da napuste revizorske timove, u udrugama koje predstavljaju stradalnike rata HVO-a, do~ekana je s odobravanjem. Do~im, kako je i bilo za o~ekivati, bo{nja~ke udruge, za nastavak su revizije. Svako, dakako, ima svoje razloge. Ale Ho{i}, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida BiH (SRVIBiH), obja{njava da je njima, ratnim vojnim invalidima, najvi{e stalo da se iz prava, ali pravednom revizijom, izvedu oni koji i ne treba da ih u`ivaju. Ka`e, s terena u SRVIBiH sti`u primjedbe iz kojih se ~ita kako ljudi koji su ranjavani i po nekoliko puta ostaju bez prava ili im se procenat invalidnosti drasti~no smanjuje. populacije, na~in na koji se ona provodi, uplela u personalni sukob Zukana Heleza, ministra za bora~ka pitanja, i @ivka Budimira, predsjednika FBiH. - Predsjednik Budimir je sve ovo {to je uradio ovih dana, mogao napraviti i prije godinu. Revizija se ne smije i ne mo`e zaustaviti, iz prava se moraju izvesti oni koji su ih nelegalno ostvarili. Dakle, ministar Helez treba da nastavi s kontrolom bora~ke populacije. I ima na{u podr{ku, zaklju~uje Dahi}. Opet, Zoran Zovko, predsjednik HVIDRA Hercegova~ko-neretvanskog kantona (HNK), u potpunosti podr`ava odluku predsjednika FBiH. Ionako se, tvrdi on, revizija u HNK-u, kada su u pitanju pripadnici HVO-a, odvijala pod pratnjom policije. Naro~ito u Mostaru.

Almir Tuti}: Komunikacija mora biti bolja

Ismet Dahi}: Revizija se ne smije zaustaviti

Praksa i teorija
- Do~im, oni koje bi zaista trebalo ostaviti bez prava, nisu dirnuti. Nadalje, revizorski timovi bi, shodno zakonu i pravilnicima, trebalo da se formiraju i uz konsultacije s temeljnim bora~kim udru`enjima i or ga ni za ci ja ma. Me|utim, ima slu~ajeva kada to sada{nji, ali ni stari ministar za bora~ka pitanja nisu radili. Uzgred, u Unsko-sanskom kantonu je te{ko napraviti tim za reviziju jer HVO to opstruira. Ustavnost zakona o reviziji ne bih komentarisao. Neka to uradi Ustavni sud FBiH, preporu~uje Ho{i}. Ismet Dahi}, predsjednik Saveza brigadnih udru`enja 1. korpusa BiH, ni{ta ne preporu~uje. Misli da se kontrola bora~ke

RAZGOVOR Vi{e nije ni bitno tko je u ovoj pri~i u pravu, ministar Zukan Helez ili predsjednik @ivko Budimir! Bitno je da se sjedne za stol, razgovara
- Kontrolni tim koji su nam poslali u reviziju nije bio formiran u skladu sa Zakonom o reviziji. Recimo, nije tra`ena na{a suglasnost da se formira tim u takvom sastavu, ~lanovi tima nisu, kako Zakon nala`e, imali najmanje tri godine iskustva u vo|enju upravnih postupaka. Kontrolne timove ko-

ji su dobili na{u suglasnost da rade kontrolu, Ministarstvo branitelja je raspustilo (zato {to nisu bili u~inkoviti, obja{njavao je ministar Helez, op.a). Nadalje, u timu koji pru`a podr{ku reviziji ima, mo`da, jedan Hrvat. U samom Ministarstvu branitelja dva-tri Hrvata. Kad tra`imo da pomognu na{e sportske igre, odgovor je uvijek negativan. Ukoliko nam Ministarstvo branitelja FBiH nakon odluke predsjednika FBiH po{alje nekog u kontrolu, spremni smo blokirati puteve. Ve} se spremamo za takvo {ta! Na kraju, vi{e nije ni bitno tko je u ovoj pri~i u pravu, ministar Zukan Helez ili predsjednik @ivko Budimir! Bitno je da se sjedne za stol, razgovara i poprave stvari koje nisu uredu, cijeni predsjednik Zovko. Predsjednik Saveza demobilisanih boraca (SDB) FBiH Almir Tuti} ne misli da je odluka predsjednika FBiH dobra. Jer postoji, ka`e, ogroman dio bora~ke populacije koji u`iva prava koja mu ni po ~emu ne pripadaju. Stoga, zaklju~uje, reviziju treba nastaviti. - Nesporazumi izme|u ministra Heleza i predsjednika Budimira nas ne zanimaju. Mislimo da resorno ministarstvo dobro radi, ali da komunikacija ministra i predsjednika FBiH mora biti daleko bolja. Reviziju je tre-

balo po~eti od potpisanih deviznih knji`ica. Imamo 200.000 ljudi koji su na osnovu toga ostvarili neka prava. Stalno revidiramo ljude koji su po {est puta revidirani, a oni koji su bora~ko pravo ostvarili samo zato {to su ministri, direktori, lije~nici i sli~no, ne revidiraju se. Oni koji su im dali ta rje{enja ne `ele reviziju. Jesmo tra`ili da se obustavi revizija u dolini Sane, zapravo u svim podru~jima koja su za rata bila okupirana. Njih treba posebno revidirati, veli Tuti}.

Politika se uplela
Radi se, objasnit }e, o ljudima koji su protjerani, popaljeni, familijama u kojima je majka izgubila i po pet sinova. U USK-u ima, zna on, 5.600 poginulih, 700 porodica ostvaruje pravo po postoje}im zakonima, a 400 bi trebalo revizijom izvesti iz prava. - Da se primijetiti, politika se debelo uplela u kontrolu bora~ke populacije! Reviziju treba nastaviti, preporu~uje Tuti}. Komentar na odluku predsjednika FBiH, tra`ili smo i od predsjednika JOB-a - Unija veterana, predsjednika Organizacije {ehidskih i porodica poginulih boraca. Prvi je imao lak{u saobra}ajnu nesre}u, drugi je tek iza{ao iz bolnice. Ju~er je bio petak, 13.
A. BE^IROVI]

IVO JOSIPOVI]

[TEFAN FÜLE

BEVANDA - ABREU

IRINA BOKOVA

Sutra u Ljubu{kom i Mostaru Preostali uslov BiH za SSP
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} sutra }e posjetiti Ljubu{ki i Mostar. Josipovi} }e posjetu Hercegovini zapo~eti sastankom s ~elnicima Op}ine Ljubu{ki, a tokom poslijepodneva }e u Mostaru posjetiti Biskupski ordinarijat Mostar i susresti se s biskupom Ratkom Peri}em. Hrvatski predsjednik }e prisustvovati i otvaranju Parka nobelovaca, nakon ~ega }e se sastati s vladikom Grigorijem. Posjetu Mostaru Josipovi} }e zavr{iti na otvaranju Mostarskog prolje}a. Ovo je ~etvrti put u posljednje dvije godine, otkako je preuzeo predsjedni~ki mandat, da Josipovi} dola zi u posjetu Hercegovini. Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU je nadomak. Ono {to je klju~no jeste da se sada ispuni preostali uslov za njegovo stupanje na snagu - vjerodostojni napor za izmjene Ustava BiH u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, odnosno u skladu s presudom u slu~aju Sejdi} - Finci, mi{ljenje je komesara EU za pro{irenje [tefana Fülea. “Osim toga, zakon o dr`avnom bud`etu za 2012. mora biti usvojen bez odgode da bi se osiguralo finansiranje klju~nih institucija koje igraju va`nu ulogu u procesu integracije u EU, kao i jedinstven ekonomski prostor unutar same zemlje”, ka`e Füle.

Prora~un korak natrag
Predsjedatelj Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda ju~er se u Mostaru susreo sa {eficom ureda Svjetske banke u BiH Anabelom Abreu, koju je informirao o aktivnostima na dono{enju prora~una za 2012. godinu. “^inilo se da smo pokrenuli sve snage kako bismo krenuli naprijed, ali politi~ke manipulacije su dovele do toga da smo oti{li korak unatrag i jo{ nemamo prora~una. Ja sam ipak optimista i nadam se da }emo na narednoj sjednici dobiti potporu cijelog Vije}a ministara BiH”, rekao je Bevanda. Abreu je izrazila spremnost SB-a da pomogne, kako bi sredstva predvi|ena za BiH bila sa~uvana za eventualni aran`man s MMF-om.

Privr`enost UNESCO-a BiH
Generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova izrazila je privr`enost UNESCO-a promoviranju me|ureligijskog i interkulturalnog dijaloga kao preduvjeta dru{tvene kohezije i mira u BiH. Odgovor je to Bokove na pismo koje joj je u januaru uputio reisu-lulema Mustafa Ceri} povodom situacije u kojoj se nalaze Nacionalni muzej i druge kulturne institucije u BiH. Bokova je istakla da je “UNESCO upravo zavr{io sveukupnu analizu postoje}ih pravnih okvira u BiH, izvje{taj koji bi mogao biti od zna~aja relevantnim autoritetima, kao osnova za adresiranje problema s kojima se suo~avaju institucije kulture od dr`avnog zna~aja”.

4

DOGA\AJI

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Bosna i Hercegovina je ponovno u blokadi zbog politi~kih manipulacija

Zakazana vanrednal Skup{tina Bosnalijekal

Smjena NO
vodi kao dioni~ar kapitala u Bosnalijeku, a to je sazivanje Skup{tine, i procesa vezanih za istragu koju vodi Finansijska policija FBiH, gdje se Vlada pojavljuje u svom svojstvu izvr{ne vlasti. - Tu su dvije stvari koje se ti~u Bosnalijeka. Jedna je da je Vlada FBiH dioni~ar kao i ostali dioni~ari i postupak koji provodimo radimo da bismo za{titili kapital Vlade FBiH koji ima u Bosnalijeku. S druge strane,

zbog Arslanagi}a
U ovom slu~aju Vlada FBiH nastupa kao dioni~ar i sve {to radimo, radimo u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, ka`e Erdal Trhulj
Po{to Nadzorni odbor Bosnalijeka d.d. nije ispo{tovao zaklju~ak Vlade FBiH kojim se tra`ilo razrje{enje direktora ove kompanije Edina Arslanagi}a i Uprave dru{tva, Ministarstvo energije, industrije i rudarstva FBiH sazvalo je vanrednu Skup{tinu dioni~ara privrednog dru{tva Bosnalijek za subotu, 5. maj. U prijedlogu dnevnog reda je i razrje{enje sada{njeg i imeno va nje no vog Nad zor nog odbora ove kompanije. nemaju nikakvu raspodjelu dobiti, mo`da dioni~ari vole da im je zamrznut kapital i da nemaju ni{ta od toga. Bi}e to najbolje mjesto i da se odlu~i i o tome da li i}i u raspodjelu dobiti dioni~arima, a ne na neku drugu stranu ukoliko Bosnalijek ima velike prihode, smatra Trhulj. Podsjetimo da je federalna Vlada na sjednici odr`anoj 7. marta, nakon razmatranja stanja u Bosnalijeku, u kojem je FBiH

Minimum 60 posto
- Ministarstvo je u skladu sa zaklju~cima Vlade FBiH sazvalo ovu skup{tinu. Naime, predsjednik NO oglu{io se o zahtjev dva ~lana NO koja su po zakonu tra`ila sazivanje sjednice NO. Ministarstvo je u skladu sa drugim zaklju~kom Vlade bilo zadu`eno da sazove vanrednu Skup{tinu i da se na njoj glasa o (ne)povjerenju ~lanovima NO i izboru novih ~lanova koji }e za{tititi kapital dioni~ara. U ovom slu~aju Vlada FBiH nastupa kao dioni~ar i sve {to radimo, radimo u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, poja{njava Erdal Trhulj, federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Prema zakonskim propisima, za odr`avanje prve sjednice Skup{tine potrebno je prisustvo dioni~ara koji imaju minimum 60 posto kapitala. - Pitanje je sad da li }emo za prvu skup{tinu mo}i sakupiti 60 posto dioni~ara iz razloga {to je na svim skup{tinama Bosnalijeka dosad bilo prisutno oko 60 do 65 posto dioni~ara. No, ukoliko ta prva skup{tina ne uspije, u skladu sa zakonom, za 15 dana ponovo se saziva skup{tina i taj put je limit na 30 posto, obja{njava ministar Trhulj. On poru~uje da }e Skup{tina biti najbolje mjerilo toga {ta je interes dioni~ara. - To }e biti pravo mjesto da se to vidi. Mo`da dioni~ari vole da

Vjedavaju}i Vije}a ministaravanda, koslav Be BiH predsje

DOBAR LO[

ZAO

SADIK AHMETOVI]
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} u intervjuu za Oslobo|enje upozorio je da bi predlo`eno smanjenje stavki u dr`avnom bud`etu dovelo do velikih problema u funkcionisanju policijskih agencija u BiH. To bi, smatra Ahmetovi}, moglo skupo ko{tati BiH, mnogo skuplje od onog koliko je nu`no izdvojiti novca za potrebe sigurnosnog sektora.

Erdal Trhulj: Puno povjerenje u Finansijsku policiju FBiH

FLORENCE HARTMANN
Francuska novinarka i biv{a glasnogovornica Ha{kog tu`ila{tva Florence Hartmann, na predavanju koje je odr`ala studentima Sarajevo School of Sceince and Technology, govorila je o ulozi novinara u ratu. Novinari su, veli Hartmann, poku{ali uticati na me|unarodnu zajednicu kako bi rat kra}e trajao, ali, na`alost, nisu uspjeli.

ZUKAN HELEZ
Predsjednik FBiH @ivko Budimir raspustio je Tim za koordinaciju revizorskih timova. Budimir je prona{ao opravdanje za ovaj potez navode}i niz propusta u~injenih tokom revizije koju vodi federalni ministar za bora~ka pitanja Zukan Helez. Svaki nastavak ovakve revizije, upozorio je predsjednik FBiH, nelegalan je.

najve}i pojedina~ni dioni~ar s 19,7 posto udjela u kapitalu, zatra`ila od NO smjenu Arslanagi}a, a od Finansijske policije hitnu istragu o poslovanju Bosnalijeka i kompanija sa kojima je ovaj sarajevski proizvo|a~ lijekova poslovao. Na istoj sjednici je Vlada FBiH ovlastila federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije da ukoliko NO ne provede prethodni zaklju~ak, u najkra}em roku organizuje sjednicu Skup{tine dioni~ara koja bi razrije{ila ~lanove NO Bosnalijeka.

Odvojeni procesi
Resorni ministar Trhulj poja{njava da su dva odvojena procesa procesi koje Vlada FBiH
Foto: Amer KAJMOVI]

mnogo je va`nije {ta }e uraditi institucije sistema u skladu sa onim {to se dobije kad se zavr{e istrage, kada se utvrdi da li su dosada{nje indicije osnovane ili ne i {ta }e biti nakon toga. Mislim da je to mnogo zna~ajnije. Sve zavisi {ta }e istraga pokazati. Mo`da su sve bile indicije, a mo`da je stanje puno gore, ka`e ministar Trhulj. On ka`e da nema nikakvih podataka o toku istrage Finansijske policije FBiH i da bi bilo neprofesionalno u toku istrage pri~ati o bilo kakvim rezultatima. - Zaista imam puno povjerenje u Finansijsku policiju i o~ekujem da }e ustanoviti stvarno stanje, ka`e ministar Trhulj.
M. \. R.

VIJEST U OBJEKTIVU

Dan {kole
SEJAD SALIHOVI]
Nogometa{ Hoffeinheima Sejad Salihovi} bio je strijelac i asistent u trijumfu protiv Hamburgera (4:0) u vanrednom kolu Bundeslige. Za odli~an nastup Salihovi} je od uglednog Kickera dobio ocjenu 1,5, {to mu je zagarantovalo mjesto u najboljem timu kola. Prigodnim kulturno-zabavnim programom u~enici i nastavnici Osnovne {kole “]amil Sijari}” u sarajevskoj op}ini Novi Grad uz prisustvo roditelja i brojnih zvanica ju~er su obilje`ili Dan {kole i Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine. U~enici su priredili izuzetan per formans u kojem su pokazali svu kreativnost i ma{tu, za {to su nagra|ivani burnim aplauzima prisutnih. Ovoj po svemu posebnoj manifestaciji prisustvovali su i brojni gosti, me|u kojima su bili predstavnici Ambasade Malezije u BiH, Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Prosvjetno-pedago{kog zavoda KS-a i Op}ine Novi Grad.

VIJEST U

BROJU

ku}a i stan na podru~ju op{tine Bosansko Grahovo jo{ ~eka na obnovu.

1.551

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

INTERVJU

5

Mirsad Kebo, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine

OVAKAV USTAV LIMITIRA RAZVOJ
Temeljni problem koji se mora rije{iti u Ustavu je nacionalno pitanje koje }e se praktikovati na cijelom teritoriju BiH bez obzira na sada{nje ili budu}e unutra{nje ure|enje dr`ave BiH
Razgovarala: Mimi \UROVI] RUKAVINA

• Predsjednik FBiH @ivko Budimir donio je odluku o imenovanju troje nedostaju}ih sudija Ustavnog suda FBiH. Kada bi imena mogla i}i na potvr|ivanje u Parlament FBiH? - Prije svega, dozvolite da javnost podsjetim na to da je dosada{nja, ustaljena procedura za imenovanje sudija Ustavnog suda definisana ovla{tenjima predsjednika i dva potpredsjednika datim u Ustavu FBiH. Nagla{avam, moje opredjeljenje kao jednog od potpredsjednika FBiH jeste izgradnja ambijenta da sve institucije rade u punom kapacitetu i u skladu sa zakonima po kojima te iste institucije rade i funkcioni{u. Kada je u pitanju imenovanje troje nedostaju}ih sudija Ustavnog suda FBiH, ispunili smo sve procedure i postupke i s tim u vezi sam dao saglasnost na odluku predsjednika Federacije BiH na imenovanje sudija Ustavnog su da FBiH. Izra `a vam ~u|enje za{to do danas ta odluka nije proslije|ena Parlamentu FBiH na potvr|ivanje.

Zajedni~ki nastup
• SDA je pozvala probosanske snage na zajedni~ki nastup na lokalnim izborima za Srebrenicu, a SDP je najavio da }e sami izlaziti na sve izbore, uklju~uju}i i Srebrenicu. [ta to zna~i u slu~aju Srebrenice, je li to rasipanje glasova? - Lokalni izbori u Srebrenici uvijek izazivaju posebnu pa`nju doma}e i me|unarodne javnosti. Moram ista}i, kao osoba koja se dugo bavi pitanjima osnovnih ljudskih prava i po{tovanja istih, da sam principijelno stava da svim onim osobama, koje su iz bilo kog razloga i ne svojom voljom promijenile mjesto prebivali{ta u zadnjih 20 godina, naro~ito u periodu od 1992. do 1995, treba omogu}iti Izbornim zakonom da se izjasne za

koju lokalnu zajednicu `ele dati glas, ~ime se opredjeljuju da imaju namjeru tu zajednicu graditi boljom, a samim tim i dr`avu u kojoj `ive. U slu~aju Srebrenice, to dobija posebnu dimenziju, na{a je obaveza da ispo{tujemo presude Me|unarodnog suda pravde u kome smo svi mi obavezani da izvr{imo reparaciju i ponavljam “reparacija mora, koliko je to mogu}e, izbrisati sve posljedice protivpravnog djelovanja i ponovo uspostaviti situaciju koja bi, sasvim izvjesno, postojala da takvo djelo nije u~injeno” tako stoji u presudi i , kada je to pitanje, ni{ta ne bih ni dodavao niti komentarisao ve} pozvao nadle`ne institucije da to izvr{e. Ta~no, SDA je pozvala i poziva sve probosanske snage na zajedni~ki nastup i taj poziv treba smatrati jednim moralnim ~inom sa ciljem za{tite dostojanstva svih gra|ana u Srebrenici i to pitanje ja li~no smatram prije i iznad strana~kim. • Kad bi se i kakvo rje{enje moglo o~ekivati vezano za provo|enje odluka Ustavnog suda BiH za Mostar? - Ukratko, Mostar treba prepustiti Mostarcima. Gradsko vije}e jo{ nije pokrenulo aktivnosti na provedbi odluka Ustavnog suda BiH o Mostaru. Vi{e stranaka iznijelo je stav o ovom pitanju, me|utim, bez Mostaraca nema kona~ne odluke. Vjerujem da }e Mostarci kroz ustavne i zakonske procedure na}i rje{enje i promijeniti Statut dvotre}inskom ve}inom, {to zna~i da }e rje{enja koja }e se usvojiti morati biti, po svojoj logici, rezultat kompromisa.

nesuglasica i oko nekih novih pitanja koja nisu nazna~ena u platformi, ali razlikujemo se u mi{ljenjima na koji na~in i kojim metodama pristupiti otvorenim pitanjima i o ~emu }emo posti}i saglasnost. Pojedine izjave da SDA treba da se reformi{e nemaju upori{ta, jer je SDA, prije svega, dr`avotvorna stranka, sa velikim iskustvom, sposobnim kadrovima i istorijski je dokazano da SDA nije pokleknula ni pred ve}im izazovima kao {to su o~uvanje suvereniteta i integriteta BiH, a ne}e ni sada. Isto tako, SDA je nau~ila da se prilago|ava aktuelnom dru{tvenopoliti~kom trenutku, {to o~ito nekim treba vremena da shvate i nau~e. Na kraju, ukupni odnosi SDA i SDP-a mogu se opisati kao olovka i korektor na listovima papira, ~as su jedni ovo prvo, ~as su ovi drugi prvo, smjenjuju se, ali, isti~em, stranice tih listova su svakog dana sve urednije, jer svi uvi|aju da jedino politikama korak po korak ali stalno naprijed mo`emo ne{to bolje posti}i, jer alternativa trenutno ne postoji.

Nacionalizam i siroma{tvo
• Kako se sla`ete vas trojica predsjednik i dva potpredsjednika FBiH? Da li postoji obaveza ~ekanja odluka lidera ili ima Va{eg samostalnog djelovanja? - Saradnja izme|u predsjednika i potpredsjednika je odraz stanja unutar stranaka platforme. Po mom mi{ljenju, ono na ~emu trebamo raditi jeste da bi zajedni~ki i usagla{eni stavovi trebali izlaziti prema institucijama i prema javnosti u Federaciji BiH po odre|enim pitanjima. Kao {to su npr. odre|ena imenovanja u na{oj nadle`nosti, stavovi ~elnika Federacije BiH o aktuelnom politi~kom trenutku, odnosu prema socijalnoj situaciji, prema bora~koj populaciji i sl. Potvr|ujem da postoji i moja unutarstrana~ka konsultacija sa SDA, ali ona ne ugro`ava mo-

Odnos SDA - SDP
• Ka ko ko men ta ri {e te sve ~e{}e nesuglasice unutar platforme izme|u SDA i SDP-a? - SDA smatra da su se platforma i stranke okupljene u istoj dogovorile oko programa na kojima }e raditi. Tako|e, mo`ete vidjeti {ta pi{e u platformi o pitanjima i mjerama koje }e se poduzimati. Nema

OLOVKA I KOREKTOR Ukupni odnosi SDA i SDP-a mogu se opisati kao olovka i korektor na listovima papira, ~as su jedni ovo prvo, ~as su ovi drugi prvo, smjenjuju se, ali, isti~em, stranice tih listova su svakog dana sve urednije

ju samostalnost u radu niti dovodi u pitanje moje obaveze predvi|ene Ustavom FBiH. • Kako ocjenjujete situaciju u BiH? Da li vidite ikakav pomak na bo lje na kon po slje dnjih izbora? - Moram biti otvoren i potvrditi javnosti, po mom mi{ljenju, nalazimo se u te{koj politi~koj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji. U detektovanju uzroka na{ih problema sigurno da prvo mjesto zauzima struktura na{eg politi~kog sistema. Pored velike ekonomske pa i politi~ke krize u svijetu, koje svakako uti~u i na na{u zemlju, BiH se mora suo~iti sa uzrocima problema uobli~enih u Dejtonskom sporazumu. Ovakav Ustav limitira svaki razvoj i pozitivne promjene, a za posljedicu imamo odr`avanje nacionalizma i stvaranje sve ve}eg siroma{tva. Na{i razgovori treba da se usmjere u stvaranje na~ela ustavnih reformi. Time se te{ko baviti i, na`alost, tu se ta pri~a gubi zbog floskula i populisti~kih izjava i guranja pod tepih tog, po mom mi{ljenju, su{tinskog problema koji }e do}i na dnevni red prije ili kasnije. Temeljni problem koji se mora rije{iti u Ustavu je nacionalno pitanje koje }e se praktikovati na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine bez obzira na sada{nje ili budu}e unutra{nje ure|enje dr`ave BiH. U BiH jo{ nije rije{eno nacionalno pitanje. Njegovim rje{avanjem bi se napravio veliki politi~ki iskorak i uspostavila stabilnost u zemlji {to je preduslov da gra|anima ponudimo vi{e novih radnih mjesta i bolji ambijent za ve}a ulaganja i pove}anje standarda svih u BiH. Bez naprijed navedenog ostavlja se prostora nacionalizmima, ili, kako neki vole re}i, vi{im nacionalnim interesima, kao opravdanjima za o~uvanje vlastitih pozicija, a sve u cilju dr`anja gra|ana i javnosti pod kontrolom i u izmaglici predizbornih obe}anja.

TAKORE]I... APEL
Udru`enje @ena `rtva rata ju~er je, povodom 20 godina od agresije i ulaska U`i~kog korpusa biv{e JNA pod komandom Dragoljuba Ojdani}a u Vi{egrad, jo{ jednom uputilo apel svima koji mogu pomo}i u pronalasku posmrtnih ostataka `rtava da to u~ine, uz podsje}anje da je u ovom gradu ubijeno oko 3.000 njegovih stanovnika Bo{njaka. “Mrtvi imaju pravo na dostojanstven ukop. Zato i na ovu 20. tu`nu godi{njicu apeliramo na sve one, koji su vidjeli, ~uli i znaju gdje su grobnice, da o tome kona~no progovore”, navodi se u saop}enju za javnost upu}enom iz Udru`enja.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Nastavljeno su|enje Bojad`i}u i ostalim

Zeleno svjetlo za ubistva
Svjedok je u Trusini vidio le{eve i plja~ku stanovni{tva

Dolaze turski energeti~ari
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, po povratku iz Turske, gdje je boravio s delegacijom BiH na 15. evroazijskom ekonomskom forumu, izjavio je za Fenu da je s tamo{njim zvani~nicima razgovarao o saradnji BiH, odnosno FBiH i Turske u oblasti energije i industrije, a posebno namjenske industrije te da je bilo i konkretnih dogovora. Istakao je da Turska pokazuje veliko interesovanje za ulaganje u energetski sektor BiH te da je dogovoreno da u narednih mjesec dana pri turskom ministarstvu energije bude formirana grupa koja }e do}i u BiH i sagledati mogu}nosti i stvarne potencijale u BiH, a kasnije se prijaviti i na objavljene javne me|unarodne tendere. Trhulj je istakao i da je zajedno s premijerom FBiH Nerminom Nik{i}em imao zna~ajan sastanak s podsekretarom u MO Turske koji je zadu`en za namjensku industriju.

U nastavku su|enja za zlo~ine u Trusini kod Konjica, po~injene u aprilu 1993. godine, svjedo~io je biv{i pripadnik Specijalnog odreda za posebne namjene “Zulfikar” On je razlike u is. kazima, koje je dao u istrazi i na su|enju, objasnio placebo efektom, javlja BIRN. Braniteljica optu`enog Nihada Bojad`i}a tra`ila je od za{ti}enog svjedoka da objasni za{to je tokom svjedo~enja rekao da je pred polazak u Trusinu Bojad`i} bio u d`ipu, a da to nije naveo u izjavi koju je dao Tu`ila{tvu BiH 2008. godine.

{njavaju}i razlike. Svjedok je, tokom direktnog ispitivanja, rekao da je u Trusini vidio le{eve i plja~kanje stanovni{tva, te da je ~uo optu`enog Hod`i}a kako preko motorole od nekoga tra`i zeleno svjetlo za ubistva, {to mu je odobreno.

Postrojavanje 1993.
Podsje}amo da optu`nica, uz Bojad`i}a, tereti Mensura Memi}a, D`evada Sal~ina, Senada Hakalovi}a, Ned`ada Hod`i}a i Zulfikara Ali{pagu za ubistva 18 civila i ~etiri pripadnika HVO-a po~injena u selu Trusina 16. aprila 1993. godine. Tu`ila{tvo BiH tereti Memi}a, Sal~ina i Hod`i}a, biv{e pripadnike odreda “Zulfikar” pri [VK ARBiH, i Hakalovi}a, biv{eg pripadnika 45. brigade Neretvica ARBiH, da su u~estvovali u napadu na Trusinu i ubistvima civila i ratnih zarobljenika. Bojad`i}, biv{i zamjenik komandanta odreda “Zulfikar” rukovodio je napadom na Tru, sinu, stoji u optu`nici, dok je Ali{pago optu`en da nije kaznio vojnike koji su u~estvovali u ubistvima. Protiv D`eke, koji je u pritvoru, Tu`ila{tvo BiH provodi istragu. Za{ti}eni svjedok je ponovio da je na postrojavanju u aprilu 1993. Bojad`i} obavijes-

Naknadna sje}anja
- Nakon 17 godina do{ao sam u dodir sa tim doga|ajima. Naknadno sam se sje}ao. Nihad je bio u jednom od d`ipova, ali se tada nisam mogao sjetiti, rekao je za{ti}eni svjedok. Tokom svjedo~enja po~etkom aprila, za{ti}eni svjedok je rekao da je Nusreta Avdibegovi}a, biv{eg pripadnika Armije BiH, vidio u selu Parsovi}i kod Trusine, zajedno sa optu`enim Bojad`i}em i jo{ nekim vojnicima, a u izjavi koju je dao po~etkom januara protiv Edina D`eke, to nije mogao potvrditi. - Moja kona~na izjava je: Vidio sam ga i na Bradini i u Parsovi}ima, odgovorio je za{ti}eni svjedok ju~er na Sudu BiH, poja-

Optu`eni u sudnici

tio vojnike o akciji na podru~ju Konjica. Nastavak su|enja zakazan je za ponedjeljak, 16. aprila, kada bi odbrane optu`enih trebale zapo~eti ispitivanje Raseme Handanovi}, biv{e pripadnice odreda “Zulfikar” koja je sa Tu, `ila{tvom BiH sklopila sporazum o priznanju krivice za zlo~ine u Trusini.

Novi program USAID-a
Predsjedateljica i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Karolina Pavlovi} i Jasmin Smailbegovi} sastali su se s Keithom Schulzom, eksper tom iz Odjela za pitanja vlasti/upravljanja USAID-a iz Washingtona, te Svjetlanom Deraji}, rukovoditeljicom programa za potporu parlamentarnim tijelima i politi~kim procesima, saop}eno je iz kabineta predsjedateljice. Sastanak je odr`an povodom ovog novog programa misije USAID-a u BiH koji }e podr`ati daljnji demokratski razvitak struktura vlasti u na{oj zemlji. “Uloga me|unarodnih organizacija u BiH veoma je zna~ajna i one su svakako doprinijele unapre|enju demokracije u na{em dru{tvu. Svaki program usmjeren na pobolj{anje struktura vlasti je dobrodo{ao samo ako }e on u kona~nici zna~iti boljitak na{im gra|anima, jer demokracija bez gra|ana nije demokracija”, kazala je Pavlovi}.

PROTESTI, DAN 25. ^ekaju}i 18. april

Nismo otpu{teni, nego penzionisani
Dvadeset i peti dan protesta penzionisanih pripadnika Oru`anih snaga BiH (OSBiH) protekao je bez incidenata kojeg, misle protestanti, neki od ministara u Vije}u ministara BiH jedva ~ekaju, ali i u besparici prosvjednika, njihovom lo{em zdravstvenom stanju. Usprkos tome, oni su, re}i }e nam [emsudin Pojata, jedan od njihovih predstavnika, odlu~ni u namjeri da na Trgu BiH u Sarajevu do~ekaju 18. april i sjednicu VMa. Na toj bi se sjednici, pretpostavljaju, trebalo da okon~aju njihove muke. “O~ekujemo da se osiguraju novci za isplatu na{ih mirovina. Podsje}am, na{e mirovine, koje smo dobili po zakonu, ~ekamo ve} Radna grupa, na ~ijem je ~elu ministar obrane BiH, a ~ine je i predstavnici entitetskih penzionih fondova, jo{ nije uskladila stavove o izmjenama i dopunama Zakona o slu`bi u OSBiH. Problem je, kako je objasnio Senad Hubjer, predsjednik Udru`enja penzionisanih pripadnika OS-a BiH, da predstavnici Republike Srpske ka`u kako Zakon o PIORS-u ne poznaje prijevremeno penzionisanje prije 65. godine. No, pravo na penziju biv{im pripadnicima OS-a BiH je utvr|eno zakonom koji je pro{ao kompletnu parlamentarnu proceduru, bio na Ustavnom sudu i tu se, misli Hubjer, nema {ta komentarisati.
A. B.

25 mjeseci. Obe}ali su, novci za penzije }e biti u bud`etu, na{e }e se mirovine uskladiti sa primanjima nama srodnih kategorija. Zanimljivo je da se, kada je u pitanju nacrt bud`eta za 2012, mi spominjemo kao najve}i problem. No, iz-

gleda da nije tako! Problem su i novci za Grani~nu policiju, pripadnike SIPA. Uzgred, u javnosti se misli kako smo mi otpu{teni pripadnici OS-a. Objasnite, nismo otpu{teni, nego penzionisani” , obja{njava Pojata.

16 godina Stranke za BiH
Ravnopravnost spolova
Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH organizirala je, zajedno sa [tabom NATO-a u Sarajevu i UN WOMEN, forum na kojem su razmijenjene informacije o aktivnostima vladinih institucija, nevladinih i me|unarodnih organizacija u provedbi Akcionog plana za implementaciju rezolucije UN-a 1325 - @ene, mir i sigurnost. Zamjenik komandanta [taba NATOa Sarajevo brigadir John Olsen izjavio je da je veoma zadovoljan konferencijom koja je okupila vode}e pojedince i klju~ne institucije i agencije koje rade na pitanjima rodne ravnopravnosti u BiH. U Stranci BiH smo svjesni kako }e promjene koje se odvijaju u Mostaru i Br~kom biti paradigma budu}ega ure|enja ove dr`ave, rekao je ju~er u Mostaru predsjednik mostarskog Gradskog savjeta Stranke za BiH Safet Omerovi}. Naime, Stranka za BiH je ju~er u Mostaru obilje`ila svoju 16. godi{njicu, a Omerovi} je istaknuo kako su ciljevi ove stranke demokrati~nost, po{tivanje ljudskih prava, jedinstveni Mostar i jedinstvena BiH. - Znamo da je Mostar do`ivio dvije agresije i u tim je agresijama do{lo do progona i razaranja, a sve je rezultiralo i etni~kim ~i{}enjem te genocidom. Te ~injenice su uva`e-

Jedinstven Mostar

ne i u Daytonu, rekao je Omerovi}, ina~e zastupnik u Skup{tini Hercegova~ko-neretvanske `upanije. Istaknuo je kako se mostarski Statut vi{e politizira, a manje provodi te kako stoga u SBiH sumnjaju u postojanje drugih politi~kih ciljeva u Mostaru. U SBiH se, veli Omerovi}, zala`u za jedinstven Mostar, administrativno i funkcionalno, te bez etni~kih podjela. - Predla`emo prijelazno rje{enje za Mostar. Odluka Ustavnoga suda se mo`e ispo{tovati na na~in da se centralna gradska zona formira kao izborna jedinica i da daje svoga vije}nika, potom da najve}a izborna jedinica Mostar-Jugoza-

pad daje ~etiri, umjesto tri vije}nika te da najmanje izborne jedinice Mostar-Jugoistok i Mostar-Jug daju po dva vije}nika, umjesto dosada{nja tri. To bi bilo samo privremeno rje{enje, jer za temeljitije reforme treba u~initi i vi{e promjena, rekao je Omerovi}. Predsjednik SBiH Amer Jerlagi} je rekao kako je danas, vi{e no ikad, potrebno poslati poruku Mostarcima da je SBiH uz njih, kao i uz sve Bosance i Hercegovce. - @elimo jedinstven i ravnopravan Mostar. Ovih 16 godina je SBiH ne-

sebi~no radio na tim ciljevima u Mostaru. Statut nije ispo{tovan zbog onih koji ga nisu implementirali onako kako ga je OHR donio, rekao je Jerlagi}, te dodao kako je SBiH danas reformirana stranka. “Zbog krilatice 100 posto BiH smo progla{avani radikalnima i na neki na~in smo ka`njeni, dok danas imamo tri puta 100 posto, ali ne za BiH, nego za odre|ene ideje i me|unarodne mentore koji `ele manipulisati politi~arima” rekao , je Jerlagi}.
J. G.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012. OSLOBO\ENJE I NEZAVISNE NOVINE PREDSTAVLJAJU USPJE[NE @ENE Srebrenka Goli}, ministar za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RS-a

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Za ispunjenje `elja ne treba mi zlatna ribica
Vrijeme i `ivotno iskustvo nau~ili su je da ne pravi dugoro~ne planove, ali `eli da resore za koje je odgovorna ostavi gra|anima ure|ene i stabilne
Kada bih morala da biram izme|u karijere i porodi~nog `ivota, bez javne funkcije, lak{e bi se odrekla karijere, bez imalo zadr{ke. Porodica mi je glavni pokreta~ i oslonac u `ivotu i tu nema dileme, jer sre}a moje porodice je uvijek na prvom mjestu. Uostalom, i kad mi je ponu|ena javna funkcija, prihvatila sam je tek kad sam dobila podr{ku porodice, pri~a Srebrenka Goli}, ministar za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RS-a. Iako se nalazi na ~elu resora koji je, po mi{ljenju mnogih, “mu{ki” , Srebrenka ka`e da ne voli podjele na mu{ke i `enske poslove, pa iz tog razloga i ne vidi zbog ~ega se resor na ~ijem je ~elu karakteri{e kao mu{ki. To potkrepljuje ~injenicom da su ve}ina zaposlenih u ovom ministarstvu `ene, i to arhitekte, in`enjeri gra|evinarstva i poljoprivredni tehnolozi, pravnici i ekonomisti.

Sloboda pristupa informacijama
Ambasador Velike Britanije u BiH Nigel Casey izjavio je ju~er da je sloboda pristupa informacijama jako bitna za gra|ane BiH kako bi vlasti u~inili efikasnijim i odgovornijim. Na promociji rezultata projekta Priprema sveobuhvatnih materijala za slobodan pristup informacijama, koji je proveo Centar za slobodan pristup informacijama, Casey je izra zio zadovoljstvo {to je vlada Velike Britanije pomogla realizaciju ovog projekta. “Sloboda pristupa informacijama ne slu`i da se osramote vlasti, institucije ili individue, nego je na~in da se dobiju informacije o radu vlade”, istakao je on. Britanski ambasador rekao je da treba praviti ra zliku izme|u slobode pristupa informacijama i za{tite privatnosti li~nosti. “Tu je najva`nije odrediti balans prava javnosti da ima neku informaciju i prava lica na privatnost”, zaklju~io je Casey.

Drugi o Srebrenki

Foto: A. ^AVI]

Jednake {anse
“Dakle, ne smatram da je bitno da li je posao, ‘mu{ki’ ili ‘`enski’ ne, go s kojom odgovorno{}u, stru~no{}u i entuzijazmom mu se pristupa” objasnila nam je Srebrenka , Goli}. Govore}i o tome da li `ene imaju dovoljno prostora na rukovode}im funkcijama i da li su bolji menad`eri od mu{karaca, rekla nam je da `ene imaju onoliko prostora koliko se same za to izbore ili, preciznije, onoliko koliko su ambiciozne. “Smatram da `ivot svima daje podjednake {anse, a da je na pojedincu da ih iskoristi ili upropasti i to nema puno veze sa polom, jer svaki pojedinac, bez obzira na pol, mo`e da ostvari uspje{nu karijeru ukoliko odgovorno i zakonito obavlja posao koji mu je povjeren” , pri~a Goli}eva i obja{njava da `ivimo u dru{tvu koje jo{ robuje tradicijama, ali da, ako `ena zaista `eli da ostvari uspje{nu karijeru, to i uspijeva. Za sebe ka`e da je kao ministar odgovorna, te da na prvo mjesto stavlja zakonitost u radu, ali i da je

odlu~na i a`urna, a da je kao majka, supruga, k}erka i sestra odana, po`rtvovana i pretjerano osjetljiva. Ka`e da za hobije nikad nije imala vremena niti strpljenja, te da svoje slobodno vrijeme voli da dijeli sa dragim ljudima, a ne sa stvarima. Ona ka`e da su njeni glavni prioriteti zdravlje i sre}a porodice, ali i da joj za ispunjavanje `elja ne treba zlatna ribica, ve} da u budu}nosti jedva ~eka da postane svekrva i baka. Svoje slobodno vrijeme, kako ka`e, ne mjeri satima ili danima, nego po na~inu na koji ga provodi. “Dru`enje sa prijateljima mi je omiljeni na~in relaksacije. Uvijek napravimo dobru atmosferu, sa puno smijeha i pjesme, tako da me dru`enja s njima zaista opu{taju” , pri~a Srebrenka. Pri~a da su je vrijeme i `ivotno iskustvo nau~ili da ne pravi dugoro~ne planove, pa su joj `elje vezane uglavnom za porodicu, a kao ministar `eli da resore za koje je odgovorna i zadu`ena, ostavi ure|ene, stabilne i na korist gra|anima RS-a.

Put uspjeha
Iako je pravnik po struci, Srebrenka je prije studija imala druge `elje, pa nam je otkrila da je `eljela studirati medicinu, ali da su njeni roditelji bili prosvjetni ra-

dnici, pa nisu imali finansijskih mogu}nosti da je {koluju izvan Banje Luke. “Tako sam izabrala fakultet koji je postojao u mom gradu, a bio je najbli`i mojim interesovanjima. Moram re}i da se ipak nisam pokajala i da sam se prona{la u ovom poslu, ali i u pravu kao nauci” is, pri~ala je Srebrenka. Ka`e da je njeno prvo radno iskustvo bilo u Op{tini ^elinac, te da je tu pro{la put od pripravnika do {efa Slu`be za imovinskopravne poslove. Nakon toga prelazi u [ipad-komerc, gdje je od sekretara napredovala do pomo}nika direktora za pravne poslove. “Potom sam pre{la u Sekretarijat Glavnog odbora SNSD-a, te sam 2006. godine imenovana za {efa kabineta predsjednika Vlade, pa potom savjetnika predsjednika Vlade i tu ostajem do 2009. godine, kada sam imenovana za direktora Javne ustanove Slu`beni glasnik RS-a, sa koje sam preuzela du`nost ministra” ispri~ala je svoj , uspje{ni poslovni put Goli}eva i naglasila da je vi{e od 25 godina radila na rukovode}im radnim mjestima, tako da joj to iskustvo itekako dobro do|e u rukovo|enju Ministarstvom. Istakla je da je njen sada{nji rad daleko vi{e izlo`en javnosti i da su obaveze brojnije.
Nikola SALAPURA, Edina KAMENICA

Goran VUKMIR: Srebrenku Goli} poznajem od vremena kada je bila {ef kabineta u Vladi RS-a, ali je to poznanstvo intenzivirano kada je postala ministar, jer UNDP organizacija za koju radim ima dobru saradnju s ovim ministarstvom. Srebrenka je unijela potpuno novu energiju u sve djelatnosti Ministarstva na ~ijem je ~elu, gdje se sada radi mnogo ozbiljnije i aktivnije.

Sa rije~i na djela
Udru`enje @ene `enama iz Sarajeva pozvalo je sve politi~ke stranke u BiH da pred lokalne izbore u oktobru iska`u politi~ku volju i sa deklarativnog promovisanja ravnopravnosti spolova pre|u na djelo, tako da na listama za direktne i kompenzacijske mandate pove}aju kvotu, odnosno uvedu omjer od 40 posto manje zastupljenog spola. Strankama se predla`e da, ukoliko isti~u kandidate za skup{tinu op}ine i za na~elnika, kandidat koji je nosilac liste i kandidat za na~elnika ne mogu da budu istog spola. Iz ovog udru`enja poru~uju da }e nevladine organizacije u BiH, koje u fokusu rada imaju zalaganje za `enska ljudska prava i ravnopravnost spolova, u skladu sa programskim opredjeljenjima pratiti predizbornu kampanju vode}i ra~una o kr{enju Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Borko \URI]: Poznajemo se dugo, tako da je dobro znam i kao osobu i nekog ko se u stru~nom pogledu bavi vrlo ozbiljnim radom. Od kada je do{la na mjesto ministra, napravila je izuzetan pomak u odnosu na prethodni period. Ura|eno je mno{tvo podzakonskih akata i bitnih zakona. Visoku ocjenu bih dao i njenoj odlu~nosti u stvaranju jakog tima unutar Ministarstva i okupljanju kadrova koji znaju, mogu i ho}e da rje{avaju probleme.

BiH nikad ne}e priznati Kosovo
BiH ne}e priznati nezavisnost Kosova jer RS, koji je njen sastavni dio, ne}e dati saglasnost za to, ponovio je predsjednik RS-a Milorad Dodik. Ustvrdio je da je “na prvoj sjednici Vije}a ministara BiH ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija poku{ao da ubaci uredbu koja je trebalo da dovede do nekog neformalnog priznanja Kosova”. “Kosovo su vje{ta~ki priznale zemlje i velike mo}ne sile u aroganciji da kazne Srbiju i srpski narod, da ga jo{ jednom ponize i takvo Kosovo ne mo`e da dobije legitimitet od RS-a”, naveo je Dodik za bijeljinsku BN televiziju.

Niko nema protekcije
• Va{ resor spaja oblast gra|enja i samu ekologiju? Kako pomiriti zahtjeve ovih dviju `ivotnih sfera kada one ~esto potiru jedna drugu? - Ne bih se slo`ila da gra|evinarstvo i ekologija potiru jedno drugo. Naprotiv, oni se mogu i moraju dopunjavati, jer je to uslov za zdrav `ivot i nas i na{ih potomaka. Moj i zadatak mojih saradnika je da stvorimo zakonski okvir u kojem }e se gra|enje odvijati po ekolo{kim standardima, ali i kontrolne mehanizme koji }e sprije~iti neodgovorne pojedince da svojim djelovanjem ugroze `ivotnu sredinu. • Gra|evinarstvo “otima” zemlji{te od poljoprivrede... Mnogo je gradnje na “divlje”, a onda se dr`avnim mjerama to progla{ava zakonitim... Za{to dr`ava tu popu{ta? - Ovo je pitanje za ministra poljoprivrede i Geodetsku upravu. Kada je u pitanju divlja gradnja, koja je zna~ajno devastirala prostor, dosada{nji poku{aji da se ta dru{tveno {tetna pojava sprije~i nisu donijeli primjetne rezultate, pa }emo do kraja godine usvojiti nova zakonska rje{enja kojima }e se tome stati na put. • Mnogo se pisalo i pi{e o gra|evinskoj mafiji... Da li vjerujete u njeno postojanje? [ta mo`ete poru~iti gra|anima u vezi s tim? - Zaista bih voljela da mi neko donese dokaze o postojanju gra|evinske mafije pa da pokrenem sve nadle`ne organe da se tome stane na put! Mislim da se kod nas, u javnosti, olako barata te{kim kvalifikacijama, a ono {to ja mogu da poru~im gra|anima je da u mom radu nema protekcije ni prema kome, da imam jednake ar{ine prema svima i da kod mene nema privilegovanih.

8

OGLASI

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

GP «PUT» DD SARAJEVO Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine Federacije BiH broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,68/05, 91/07, 84/08, 88708,7/09 i 63/10 ) i ~lana 54. Statuta GP «PUT» DD Sarajevo, Nadzorni odbor GP «PUT» DD Sarajevo je 10.4.2012. donio odluku o sazivanju Skup{tine dioni~ara GP «PUT» DD Sarajevo i ovim putem objavljuje:

Na osnovu ~lana 244. Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`bene novine FBiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10), Nadzorni odbor “[IPAD” d.d. Sarajevo objavljuje

O SAZIVANJU REDOVNE SKUP[TINE DIONI^ARA “[IPAD” DD SARAJEVO Skup{tina dioni~ara “[IPAD” d.d. Sarajevo }e se odr`ati u Sarajevu, u ponedjeljak, 14. 5. 2012. godine, s po~etkom u 12 sati u prostorijama “[IPAD” d.d. Sarajevo, Ul. branilaca Sarajeva 20/2. Za Skup{tinu je utvr|en sljede}i dnevni red: 1. Usvajanje godi{njeg finansijskog izvje{taja (zavr{nog ra~una) Dru{tva za 2011. godinu; 2. Utvr|ivanje Statuta Dru{tva i usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta i to o pove}anju osnovnog kapitala Dru{tva; 3. Razrje{enje predsjednika Nadzornog odbora, izbor i imenovanje novog predsjednika Nadzornog odbora; 4. Teku}a pitanja. Pravo odlu~ivanja u Skup{tini ima dioni~ar koji se nalazio na listi dioni~ara kod Registra 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Skup{tini Dru{tva mogu prisustvovati dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara, koji su se prijavili Odboru za glasanje putem pisane prijave najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine. Dioni~ari i punomo}nici dioni~ara imaju pravo uvida u isprave i materijale pripremljene za Skup{tinu, u prostorijama dru{tva, Ul. branilaca Sarajeva 20/2, svakim radnim danom od 9 do 11 sati. Kontakt-telefon: 033 210 117, fax: 033 210 117.

O B AV J E [ T E N J E

o sazivanju Skup{tine dioni~ara GP «PUT» DD Sarajevo Saziva se Skup{tina dioni~ara GP «PUT» DD Sarajevo za 7.5.2012. godine sa po~etkom u 11 sati u sali GP “PUT” DD Sarajevo u Sarajevu u Ulici Alipa{ina 22 A. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i dnevni red: 1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva dioni~ara za ovjeru zapisnika, 2. Razmatranje i usvajanje izvje{taja o poslovanju GP»PUT»DD Sarajevo za 2011. godinu koji uklju~uje finansijski izvje{taj i izvje{taje revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju, 3. Razmatranje i usvajanje Programa stabilizacije poslovanja GP “PUT” DD Sarajevo i pokri}e gubitka iskazanog poslovanjem Dru{tva u 2011. godini, 4. Razmatranje i usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta GP “PUT” DD Sarajevo, 5. Razrje{enje Odbora za reviziju GP “PUT” DD Sarajevo, 6. Izbor Odbora za reviziju GP “PUT” DD Sarajevo. Pravo odlu~ivanja na Skup{tini dru{tva imaju dioni~ari koji su se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira nalazili 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine dru{tva ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Skup{tini dru{tva mogu prisustvovati dioni~ari koji su svoje u~e{}e prijavili pisano Odboru za glasanje najkasnije 3 dana prije po~etka rada Skup{tine. Skup{tini mogu prisustvovati dioni~ari li~no ili putem punomo}nika. Punomo} za zastupanje izdata i potpisana u skladu sa Zakonom dostavlja se Odboru za glasanje u roku propisanom za registraciju dioni~ara. Glasanje }e se vr{iti u skladu sa Zakonom. Uvid u materijale po svim ta~kama Dnevnog reda mo`e se izvr{iti u prostorijama GP «PUT» DD Sarajevo u Ulici Alipa{ina 22 A. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5 % ukupnog broja dionica sa pravom glasa imaju pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

O B AV J E [ T E N J E

Nadzorni odbor

Sarajevo, 12. 4. 2012. godine.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

OGLASI

9

10

CRNA HRONIKA

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Osam privedenih zbog droge

Na podru~ju Tuzle, Lukavca i Srebrenika pretreseno je nekoliko osoba i lokacija te zaplijenjena odre|ena koli~ina droge. U stanu @. M. u Tuzli prona|en je heroin, dok su u stanu Z. ]. policajci prona{li kanabis. U Tuzli su zbog heroina privedeni J. M. (29) i M. J. (29), kao i C. L. (41) iz Srebrenika. Prilikom kontrole u Lukavcu, S. N. (20) je odbacio paketi} heroina, dok su S. ]. (29) i A. B. (20) progutali drogu.

Po`ar u banjalu~kom naselju Borik

Nepokretni bolesnik

izgorio u stanu
Sin stradalog Ivice Mati}a ka`e da je mogu}e da je po`ar izazvala cigareta
[ezdesetdvogodi{nji nepokretni bolesnik Ivica Mati} preminuo je nedugo nakon {to je u ~etvrtak, pola sata prije pono}i, izbio po`ar u njegovoj sobi u stanu u Ulici majke Kne`opoljke u banjalu~kom naselju Borik. Vatrogasci koji su provalili u sobu zatekli su Mati}a na krevetu u plamenu. Umotali su ga u }ebe i izvukli. U Kliniku za anesteziju i intenzivno lije~enje banjalu~ke bolnice primljen je sa opekotinama tre}eg i ~etvrtog stepena na pribli`no 90 posto tijela. Ljekari ga, na`alost, nisu uspjeli spasiti. Tanja Mr|a, tu`iteljica Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka, pojasnila je da je u trenutku izbijanja po`ara Mati} bio sam u sobi, a zbog te{ke bolesti - karcinoma, nepokretan. Pozive u pomo} ~ula je njegova supruga Grozda, koja je spavala u susjednoj prostoriji. Odmah je poku{ala u}i u suprugovu sobu, ali su se vrata od toplote defor-

Stan u kojem je stradao Ivica Mati}

misala i nije ih mogla otvoriti. “@ena je iza{la na hodnik i pozvala u pomo} kom{ije koji su obavijestili vatrogasce. Kada smo do{li na uvi|aj, soba je bila ugljenisana. Vje{tak protivpo`arne za{tite isklju~io je kvar na elektroinstalacijama. Mati} je le`ao na du{eku koji ima elektri~nu spravicu za masa`u, pa se pomislilo da nije do{lo do kvara i po`ara na instalacijama. Ali, kablovi u sobi nisu bili istopljeni. Jo{ ne znam da li je po`ar izazvala upaljena cigareta” , kazala je Mr|a. D. P.

Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo
Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu zatra`ilo je odre|ivanje pritvora za 22-godi{njeg Adija Kari}a, osumnji~enog za ranjavanje K1 borca Alije Tucaka u utorak nave~er kod Olimpijske dvorane Zetra. Nadle`ni tu`ilac otvorio je istragu protiv Kari}a i osumnji~io ga za izazivanje op{te opa-

Zatra`eno
snosti, nano{enja te{kih povreda i nedozvoljeno posjedovanje oru`ja. Prekju~er su privedeni i ispitani Muamer Kulosman (23) i Semir Rastoder (23), te su pu{teni na slobodu, kao i Benjamin Delali} (19) te Amar Trbovi} (23), koji su zbog dovo|enja u vezu sa pucnjavom ispred Zetre uhap{eni u srijedu. D. P.

pritvaranje Adija Kari}a

Sarajevska policija uhapsila Adnana Kozicu

“Pao” na 16. prevari
Adnan Kozica (37) uhap{en je u ~etvrtak prilikom poku{aja prevare uposlenika firme Sarajevo publishing d.o.o. Tokom krim-obrade on je priznao da je od novembra 2011. do aprila 2012. prevario uposlenike 15 sarajevskih firmi. [esnaesti put mu to nije po{lo za rukom, te je priveden, saslu{an i ju~er predat Kantonalnom tu`ila{tvu. Inspektori Odjela za privredni kriminal u ovom periodu dobili su prijave od razli~itih firmi da ih je prevarila osoba koja se predstavljala kao uposlenik Op}ine Novo Sarajevo, ~lan SDA i vlasnik STR Tezga. Varao ih je naru~uju}i raznu robu, uz napomenu da }e je platiti `iralnim putem, odnosno, da }e na ra~un o{te}enih privrednih subjekata uplatiti novac. Naknadno je kao dokaz o navodno izvr{enom pla}anju uposlenicima o{te}enih firmi dostavljao uplatne naloge na kojima je bio otisnut pe~at automatskog ure|aja Raiffeisen banke u okviru kojeg je bila ispisana oznaka “primljeno” Ovi uplatni nalozi nisu bi. li dostavljeni na realizaciju ovoj banci te ni{ta nije ni upla}eno na ra~une o{te}enih. Me|utim, na osnovu fal{ uplatnog naloga, Kozica je varao uposlenike i uzimao im robu. Istragom je utvr|eno da je Kozica na ovaj na~in 15 o{te}enih firmi “olak{ao” za 21.246 KM, a robu je prodavao na sarajevskim pijacama. Ina~e, policija je za ovim vi{estrukim povratnikom u izvr{enju prevara raspisala potragu jo{ u novembru 2011. D. P.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

CRNA HRONIKA
U sudaru tramvaja i pe`oa 307, koji se desio ju~er kod tramvajske remize, lak{e je povrije|ena N. Z. Ona je bila za volanom auta, a prema rije~ima svjedoka, gre{kom je skrenula u zabranu na raskrsnici te je u momentu kada se pe`o na{ao na {inama, nai{ao tramvaj. Sre}a je, ka`u svjedoci, da je tramvaj i{ao sporo, te je tako izbjegnuta ve}a nesre}a. Povrije|enoj je pomo} ukazana u KUM-u bolZ. \. nice Ko{evo.

11

Pe`oom izletjela pred tramvaj

Obio ~etiri povratni~ke ku}e

Slu`benici PS Istok - PU Tuzla priveli su u ~etvrtak J. I. (1988) iz Kalesije zbog sumnje da je izvr{io kra|u u ku}i vlasni{tvo M. \. u povratni~kom naselju \oki}i. Njega su policajci zatekli dok je iz ku}e krao vodovodne cijevi i kablove. J. I. je priveden, a tokom saslu{anja policajci su do{li do saznanja da je pokrao i ku}e povratnika A. V, M. V. i N. P. Policija radi na dokumentovanju predmeta.

olicija je i ju~er tragala za Kenanom Tokali}em (25), za kojeg se sumnja da je u srijedu nave~er nao~igled 100-tinjak gostiju u kakanjskom kafi}u Enjoy ubio 47-godi{njeg autoprevoznika Enijada ^ehaji}a. Tako|er, traga se za jo{ jednom osobom za koju se sumnja da je u~estvovala u hladnokrvnoj egzekuciji, ali ne radi se o Kenanovom 17-godi{njem bratu B, koji je ju~er ispitan u policiji, a kako su prenijeli pojedini mediji.

P

Nakon svirepog ubistva Enijada ^ehaji}a

Likvidiran s le|a
Tokali} je, podsje}amo, pri{ao {anku za kojim je ^ehaji} sjedio sa prijateljima i likvidirao ga hicem iz pi{tolja u potiljak i le|a, a potom ispalio jo{ nekoliko metaka te sa dva pogodio u ruku Aldina Islamovi}a (24). A dok je policija tragala za ubicom, ju~er je u Kaknju odr`an mirni protestni skup na kojem su gra|ani, autoprevoznici, te pripadnici 3. manevarskog bataljona ARBiH, ~iji je ^ehaji} bio pripadnik, izrazili nezadovoljstvo bezbjednosnom situacijom u gradu rudara. Prvo su blokirali saobra}aj na glavnoj cesti, potom od mjesta gdje je ubijen njihov kolega i sugra|anin krenuli ka zgradi Op}ine. - Kada smo ~uli za vijest o ubistvu Enijada na takav brutalan na~in u kafi}u, gdje mu je pri{ao balavac iza le|a i pucao mu u potiljak, odlu~ili smo da podignemo svoj glas. Enijad je sa~uvao glavu u ratu gdje se borio za ovu dr`avu, a neko do|e i tek tako `eli da po-

KAKANJCI TRA@E smjene na~elnika
Policija traga za osumnji~enim Kenanom Tokali}em i osobom koja je bila sa njim Mirni protest i zahtjev za smjene na~elnika Policijske stanice, op}ine i komesara MUP-a ZDK-a
nesu neki inventar, od na{eg prijatelja i kuma” .

Foto: A. KAJMOVI]

Prijavili kra|u, ali...
- Htjeli su iznijeti inventar vrijedan 200-300 hiljada KM. Brat i ja smo do{li dolje po{to nam je prijatelj bio na putu i brat im je rekao da to ne mogu iznositi dok ne donesu sudski nalog i tako doka`u da je to njihovo. Prijavili smo odmah kra|u policiji. Te stvari od prijatelja su ina~e bile u na{em prostoru. Nakon prijave komandir nije htio uop{te da reaguje. Tek na poziv na{eg prijatelja je naredio ovima da istovare stvari sa kamiona, a sutradan je oti{ao na bolovanje. Od tada je po~elo sve... Taj dan su dolazili meni ku}i i prijetili, prijetili su mi djetetu. Sve sam to uredno prijavljivao u policiju. Nisu ni{ta uradili da za{tite ni mene, a posebno ne brata” ispri~ao nam je Ad, mir ^ehaji}. M. DAJI]

Gra|ani blokirali glavnu saobra}ajnicu, a potom se zaputili pred Op}inu

ni{ti sve to. Mirnim prosvjedom smo `eljeli da poka`emo Kakanjcima da imaju na koga da ra~unaju, istakao je komandant 3. manevarskog bataljona ARBiH Elvedin Dinko [ehagi}. Admir ^ehaji}, brat ubijenog, dodao je kako gra|ani zbog svega zahtijevaju smjenu komandira PS Kakanj Esnafa Buze, na~elnika

Op}ine Mensura Ja{arspahi}a i komesara policije ZDK-a Fahrudina Be~irovi}a. - Daj Bo`e da ovo bude zadnja `rtva, da se stopira nasilje u gradu jer je Kakanj postao Divlji zapad pogotovo od kada je Esnaf Buza komandir Policijske stanice, tvrdi Admir ^ehaji} i dodaje da mu brata nisu mogli dru-

ga~ije ubiti osim da mu pri|u s le|a i pucaju. Ovo je bio ~etvrti put da je u posljednjih nekoliko godina pucano na Enijada. Na pitanje da li su razlog sva|e nerije{eni imovinski odnosi u objektu CC1, koji je danas napu{ten i pod hipotekom, odgovorio je da je “mo`da ispao problem {to su oni tu htjeli da iz-

Ramo Brki} i jo{ 17 optu`enih izjasnili se o krivici

Biv{i policijski komesar tvrdi da nije kriv
Ramo Brki}, biv{i komesar MUP-a USK-a, ju~er je u Sudu BiH pred sutkinjom za prethodno saslu{anje Minkom Kreho izjavio da nije kriv ni po jednoj ta~ki optu`nice koja ga tereti za organizirani kriminal, odnosno niz krivi~nih djela i to {verc drogom, zloupotrebu polo`aja ili ovla{tenja, primanje mita, o{te}enje tu|e stvari i ovjeravanje neistinitog sadr`aja.

[verc drogom, krivotvorenje....
Prema optu`nici, Senad [abi}, Satko Keki}, Enver Okanovi}, Mustafa i Husein Kasumovi}, te Osman Viki} terete se za organizirani kriminal i {verc drogom. [abi}u se na teret stavlja jo{ i davanje dara i drugih oblika koristi. Emir Selimovi}, Mehmed Libi}, Mesud Me{i}, Sanela Abdulahovi} i Ibrahim Hod`i} optu`eni su za zloupotrebu polo`aja ili ovlasti. Me{i} se tereti jo{ i za krivotvorenje slu`bene isprave, a Hod`i} za primanje dara. Aris Ma{i}, Sakib Memi}, Mesud Komi}, Enes Selimovi}, Adnan Alijagi}, tako|er, izjavili su da nisu krivi, a terete se za krivi~no djelo protuzakonito posredovanje. movi} i biv{i {ef saobra}ajne policije MUP-a USK-a Ibrahim Hod`i}, te Mehmed Libi}, Mesud Me{i}, Sanela Abdulahovi}, Aris Ma{i}, Sakib Memi}, Mesud Komi}, Enes Selimovi} i Adnan Alijagi}, koji su se ju~er tako|er izjasnili da nisu krivi. S druge strane, sporazume o priznanju krivice sa tu`iocem Olegom ^avkom sklopilo je {est optu`enih i u odnosu na njih je

Razdvojen postupak
Za neka od ovih krivi~nih djela optu`eni su i Senad [abi}, Satko Keki}, Enver Okanovi}, Mustafa Kasumovi}, Husein Kasumovi}, Osman Viki}, te biv{i komandir PS-a Biha} Emir Seli-

razdvojen krivi~ni postupak. Radi se o biv{em {efu Brki}evog kabineta Asmiru Ma{i}u, te Esadu Begi}u, Elviri Feli}, Mahi ^ufurovi}u, Huseinu Hod`i}u i Mustafi Dizdarevi}u. Ro~i{te za razmatranje sporazuma bit }e naknadno zakazano. ^ufurovi}, Hod`i} i Dizdarevi} se terete za davanje dara i drugih oblika koristi, Ma{i} i Begi} za zloupotrebu polo`aja ili ovlasti, a Feli}eva za krivotvorenje isprave.

Foto: M. TUNOVI]

Akcija Kastel
Optu`eni su, podsje}amo, “pali” u policijskoj akciji Kastel, koja je uslijedila nakon vi{emjese~nog prislu{kivanja i pra}enja, a nakon {to su istra`itelji do{li do

podatka da komesar Brki} ima tal u uzgoju droge, te da {titi [abi}a ali i da je znao za njegove planta`e i laboratorije za uzgoj marihuane. Brki} je, optu`nicom, ozna~en kao organizator grupe koja se bavila {vercom droge i on se od po~etka istrage teretio da je iskoristio svoj polo`aj, te zapo{ljavao srodnike, prijatelje i poznanike ~lanova Komisije za izbor policijskih slu`benika, kako bi zauzvrat pro{ao reizbor. Brki} je, kako se navodi u optu`nici, stvorio mre`u korupcije me|u sebi pot~injenim i podobnim policajcima nakon ~ega je ostvario apsolutnu kontrolu nad svim njemu bitnim procesima. Z. \.

12

OGLASI

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Broj: 01-014-307 /12 Srebrenica10.04.2012.god. Na osnovu ~lana 43. Zakona o lokalnoj samoupravi (Sl. gl. Rep. Srpske br. 101/04, 42/05, 118/05), ~lana 65. Statuta Op{tine Srebrenica (Bilten Op{tine Srebrenica br. 10/05), na osnovu Zakona o stvarnim pravima (Sl. gl. Rep. Srp. br. 124/08, 58/09, 95/11), Pravilnika o postupku javnog konkursa za raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave (Sl. gl. Rep. Srpske br. 20/12) i na osnovu Zaklju~ka Skup{tine op{tine Srebrenica br. 01-022-42 od 26.3.2012. godine, zamjenik na~elnika Op{tine donosi o na~inu i uslovima javnog izdavanja zemlji{ta pod zakup vlasni{tvo Op{tine Srebrenica, u okviru industrijske zone Poto~ari, za namjene izgradnje poslovnog objekta. I Predmet zakupa: 1. Zemlji{te K.^. 141/1 povr{ine 2.400 m2 K.O. Pe}i{ta, 2. Zemlji{te K.^. 142/1 povr{ine 3.920 m2 K.O. Pe}i{ta 3. Zemlji{te K.^. 148/1 povr{ine 2.350 m2 K.O. Pe}i{ta Svega povr{ina zemlji{ta = 8.670 m2. II Vlasnik zemlji{ta je Op{tina Srebrenica, Posjedovni list br. 336/3 K.O. Pe}i{ta. III U skladu sa strategijom razvoja op{tine Srebrenica, navedeno zemlji{te je namijenjeno za izgradnju objekata za proizvodne pogone. Zemlji{te je opremljeno osnovnom infrastrukturom, {to podrazumijeva izgra|enu saobra}ajnicu, vodovodnu mre`u, elektromre`u sa mogu}nosti priklju~ka. Po~etna cijena za zakup iznosi 0,10 KM/m2 mjese~ne zakupnine, koja je u skladu sa tr`i{nom cijenom zakupa zemlji{ta koja je predmet zakupa (~lan 7 Pravilnika o postupku javnog konkursa za raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave (Sl. gl. Rep. Srp. br. 20/12). Zemlji{te se izdaje pod zakup na period od 10 godina. IV Za u~e{}e u postupku licitacije u~esnici su du`ni uplatiti iznos kaucije od 500 KM. Iznos zakupnine pla}a}e se mjese~no na ra~un Op{tine Srebrenica. Prva rata zakupnine pla}a se odmah po potpisivanju ugovora. Uslovi licitacije: Odre|uju se prema Pravilniku o postupku javnog konkursa za raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave (Sl. gl. RS br. 20/12). V Postupak licitacije zemlji{ta prove{}e op{tinska Komisija za izdavanje zemlji{ta pod zakup. VI Oglas za izdavanje zemlji{ta pod zakup za izgradnju poslovno-proizvodnog pogona objavi}e se u listu “Glas Srpske” i “Dnevni avaz”, kao i na oglasnoj tabli Op{tine Srebrenica i web sajtu Op{tine Srebrenica. VI Ovla{}uje se zamjenik na~elnika Op{tine Srebrenica da po okon~anju licitacionog postupka sa najpovoljnijim ponu|a~em zaklju~i ugovor o zakupu zemlji{ta, a po pribavljenom mi{ljenju zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedi{tem u Vlasenici. VII Zakupac je du`an da po preuzimanju zemlji{ta pod zakup pribavi potrebne dozvole, zatra`i izdavanje rje{enja o odobrenju gradnje objekta i da u {to skorijem roku pristupi izgradnji objekta. VIII Pored ugovora o zakupu, zakupac je du`an da sa vlasnikom zemlji{ta, tj. Op{tinom Srebrenica, zaklju~i ugovor o me|usobnim pravima i obavezama kojim se defini{u obim i rokovi minimalnog opremanja zemlji{ta osnovnom infrastrukturom, kao i rokovi izgradnje objekta za predvi|ene namjene. IX Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja na oglasnoj tabli i u dnevnim novinama. Javni oglas ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. Svi zainteresovani mogu svoje zahtjeve za u~e{}e sa dokazom o polo`enoj kauciji predati na {alter-sali Op{tine Srebrenica. Zamjenik na~elnika ]amil Durakovi}

ODLUKU

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INA ZAVIDOVI]I JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA “VOZU]A” - VOZU]A Broj: 46/12 Dana 10. 4. 2012. Na osnovu ~lana 86. te ~lana 70. Zakona o osnovnoj {koli, ~lanova 83. i 102. Pravila {kole, [kolski odbor Osnovne {kole “Vozu}a” u Vozu}i na sjednici odr`anoj 14. 3. 2012. god. donosi odluku o raspisivanju konkursa

- uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak, - ljekarsko uvjerenje - po prijemu kandidata. Za kandidate koji ne ispunjavaju uslove propisane stru~ne spreme dostaviti dodatne dokumente: uvjerenje fakulteta o godini studija i uvjerenje o polo`enim ispitima. Pri istim uslovima prednost imaju RVI, demobilizirani branioci i ~lanovi porodice {ehida, poginulog, umrlog i nestalog branioca, isti su du`ni dostaviti uvjerenje da su pripadnici jedne od navedenih kategorija i uvjerenje da su na evidenciji Slu`be za zapo{ljavanje kantona. Kandidati su du`ni prilo`iti i dodatnu dokumentaciju na osnovu koje }e se izvr{iti bodovanje svih kandidata u skladu sa modelom kriterija donesenih 2011. god. o na~inu bodovanja kandidata prilikom zasnivanja radnog odnosa i obaviti intervju, kao {to su: dokaz o progla{enju tehnolo{kim vi{kom, uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, uvjerenje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme, uvjerenje o prosjeku ocjena ostvarenih na visoko{kolskoj ustanovi, uvjerenje o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon sticanja odgovaraju}e stru~ne spreme. Intervju }e se obaviti 3. 5. 2012. sa po~etkom u 12 sati u prostorijama centralne {kole. - Kandidati koji ne pristupe na intervju }e se smatrati da su odustali. Nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Molbe dostaviti na adresu: Osnovna {kola “Vozu}a” ([kolski odbor) Prijava na konkurs 72227 Vozu}a Predsjednik [kolskog odbora Keserovi} Edin
Op}inski sud Sarajevo 065-0-Reg-09-002773 od 27.10.2009. godine PDV broj: 200630090001 @iro ra~un: 338-900-22080473-85 UniCredit bank d.d. Sarajevo 161-000-00367200-40 Raiffeisen bank Sarajevo

0202

1

Na osnovu Odluke o prodaji {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja - licitacije broj 0103-953-4/12 od 10. 4. 2012. putem KJP “Sarajevo - {ume”d.o.o. Sarajevo objavljuje

za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja - licitacije 1. Predmet oglasa: prodaja {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja - licitacije: Lot 1. OJ “Trnovo” GJ “Crna Rijeka - @eljeznica”, odjel: 49, 57, 58, 61 i 73 - sje~anica sve vrste drve}a (kod panja): 900,00 m³. Po~etna cijena bez PDV-a je 23,00KM/ m³ - ostatak iza sje~e (sabir) sve vrste drve}a (kod panja): 370,00 m³. Po~etna cijena bez PDV-a je 18,00KM/ m³ Lot 2. OJ “Had`i}i” GJ “Mehina Luka” odjel 71 i 72 - sje~anica sve vrste drve}a (kod panja): 310,00 m³. Po~etna cijena bez PDV-a je 23,00KM/ m³ - ostatak iza sje~e (sabir) sve vrste drve}a (kod panja): 80,00 m³. Po~etna cijena bez PDV-a je 18,00KM/ m³ OJ “Had`i}i” GJ “ Igman” odjel 113 i 126 - sje~anica sve vrste drve}a (kod panja): 110,00 m³. Po~etna cijena je 23,00KM/ m³ - ostatak iza sje~e (sabir) sve vrste drve}a (kod panja): 30,00 m³. Po~etna cijena je 18,00KM/m m³ Kvalitet, dimenzije i mjere {umskih drvnih sortimenata su u skladu sa va`e}im standardima. Rok za podno{enje ponuda: Ponude slati u zatvorenoj koverti najkasnije do 23. 4. 2012. godine do 10 sati na protokol KJP «Sarajevo-{ume»d.o.o. Sarajevo, sa naznakom “Ponuda po javnom oglasu br. 0103-953-5 /12 - prodaja {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetanja sa naznakom lota - NE OTVARAJ “ Prijave slati na adresu KJP «Sarajevo-{ume»d.o.o. Sarajevo, Mar{ala Tita 7/II. Otvaranje ponuda: Javno otvaranje ponuda }e se obaviti dana 23.04.2012.godine u 12,00 sati za lot 1 i u 12,15 za lot 2 u prostorijama direkcije Preduze}a.

J AV N I O G L A S

KONKURS
(ZA IZBOR NASTAVNIKA)

1. Nastavnik islamske vjeronauke

18 ~asova do 30. 6. 2012. godine

Konkurs ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja ({tampe). - Uslovi u pogledu stru~ne spreme - pored op}ih uslova propisanih zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i uslove propisane Zakonom o osnovnoj {koli, u skladu sa zahtjevima nastavnih planova i programa. - Ukoliko se na konkurs ne jave kandidati koji ispunjavaju uvjete propisane NPP, vr{it }e se prijem u skladu sa Uputstvom za anga`ovanje nestru~nih nastavnika u redovnoj i instruktivnoj nastavi {kolske 2011/2012. godine, broj 10-34 15125/11 od 8. 6. 2011. godine. Uz molbu, dostaviti: (original ili ovjerene kopije sljede}ih dokumenata ne starije od {est mjeseci) - diplomu zavr{ene odgovaraju}e {kole, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - uvjerenje o dr`avljanstvu BiH,

2.

3.

Napomena: Sve neophodne informacije za javni oglas mogu se dobiti u Slu`bi za marketing i komercijalne poslove na broj tel. 033/219-173. Objava cijelog teksta javnog oglasa mo`e se na}i na Web stranici www.sarajevo-sume.ba i na oglasnoj plo~i Preduze}a.
Tel: 00 387 33 219 172; Fax 00 387 33 219 172 Ul. Mar{ala Tita 7/II, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: ssume@bih.net.ba Web: www.sarajevo-sume.ba

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

REGION
VIJESTI

13

Makedonija klju~a nakon ubistava mladi}a

Zukorli} tra`i podr{ku Tadi}a
Kandidat za predsjednika Srbije na izborima 6. maja, glavni muf tija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli}, zatra`io je od lidera DS-a Borisa Tadi}a, koji je i sam kandidat na predsjedni~kim izborima, da ga podr`i u drugom krugu izbora. Zukorli} ka`e da je to na~in da mu uzvrati za glasove Bo{njaka koje je dobijao na prethodnim izborima. - Znamo da je Tadi} dva puta pobijedio zahvaljuju}i glasovima Bo{njaka. Poznato je {ta je tada obe}avao i da ni{ta nije ispunio. Zato je do{lo vrijeme da snosi politi~ke posljedice, rekao je Zukorli} na konferenciji za novinare u Novom Pazaru. Muf tija je najavio da }e najvjerovatnije danas Republi~koj izbornoj komisiji predati 12.000 potpisa gra|ana koji podr`avaju njegovu kandidaturu. Zukorli} je dodao da je i pored opstrukcije dr`avnih organa i par tija na vlasti, u rekordnom roku prikupio vi{e od zakonom predvi|enog broja potpisa.

Policija i stanovnici ne pu{taju ni novinare u selo Radi{ani

Pripadnici Alfe ponovo na ulicama Makedonije

Specijalci smiruju
sukobe kod Skoplja
Blokirani putevi prema Skoplju nakon klasi~nog smaknu}a ~etiri mladi}a i jednog sredovje~nog mu{karca, za kojeg se smatra da je svjedok ubistava • Kamenovane ku}e Albanaca
Tijela ~etvorice mladi}a i jednog mu{karca srednjih godina prona|ena su ju~er u no}i kod @elezarskih jezera, u blizini obilaznice oko Skoplja, ali motiv tih ubistava ni po~inioci jo{ nisu poznati. Policija je potvrdila da su ubijeni mladi}i dobi od 18 do 20 godina iz skopskog naselja Radi{ani i 45-godi{njak Bor~e Stefanovski iz sela Cre{evo.

OD 18 DO 20 GODINA Policija je potvrdila da su ubijeni mladi}i dobi od 18 do 20 godina iz skopskog naselja Radi{ani i 45-godi{njak iz sela Cre{evo. Pojedini mediji su prenijeli tvrdnje stanovni{tva da je motiv etni~ke prirode, nakon ~ega je MUP apelirao da se ne podi`u tenzije
lo prona|eno je stotinjak metara dalje. Policija, koja je formirala poseban {tab za istragu o ovom slu~aju, saop{tila je da na mjestu zlo~ina nije prona|eno nikakvo oru`je, ali je prikupljen veliki broj ~ahura. Tijela ubijenih su na obdukciji, saop{tila je policija, navode}i samo da su ubijeni vatrenim oru`jem. Za sada nema nikakvih indicija o mogu}im motivima tog zlo~ina, ali policija apeluje na gra|ane da ostanu mirni kako se ne bi podizale me|unacionalne tenzije. Stanovnici sela Radi{ani, odakle su ~etvorica od petorice ubijenih, vjeruju da su po~inioci ubistva Albanci. Njih nekoliko stotina, kao i stanovnici okolnih makedonskih sela, blokiralo je put oko albanskog sela Ljuboten. Kako je u MUP-u Makedonije potvr|eno za B92, mnogo je ljudi na ulicama, putevi su blokirani i podignute su tenzije, a bilo je i kamenovanja ku}a Albanaca. Nezvani~no se saznaje da je zapaljen i jedan autobus, dok je televizija 24 u svom programu potvrdila da je napadnut njen kamerman i ponovila apel MUPa na smirivanje tenzija. Mje{tani makedonskih sela Smiljkovci i Cre{evo blokirali su

ju~er ujutro autoput kod Skoplja protestuju}i zbog ubistava, a lokalno stanovni{tvo je blokiralo i put ka naselju Radi{ani odakle su ~etiri ubijena mladi}a. Oni tra`e da se {to prije prona|e ubica. Policija je poja~ala prisustvo i ne propu{ta vozila i novinarske ekipe, a stanovnici su prijetili novinarima da }e im polomiti kamere ako u|u u selo.

Kre{i}: Inom upravlja MOL
^lan uprave Ine Ivan Kre{i} posvjedo~io je ju~er na su|enju u aferi Ina - MOL da se od izmjena me|udioni~kog ugovora, koji je s ma|arskim par tnerom potpisala Vlada optu`enog Ive Sanadera, hrvatska naf tna kompanija razvija kao podru`nica MOL-a, umjesto da bude sna`na i samostalna regionalna kompanija. - Ina je ki~ma hrvatskog energetskog sistema i cjelokupnog gospodarstva, kazao je Kre{i}, isti~u}i da izmjene ugovora iz 2009. nisu doprinijele njenom ja~anju, jer je MOL-u pripalo nesrazmjerno puno upravlja~kih prava u odnosu na vlasni~ki udio. Svjedo~e}i na su|enju Sanaderu optu`enom da je za 10 miliona eura mita Ma|arima prepustio upravlja~ka prava u Ini, Kre{i} je ustvrdio da izmjene dioni~arskog ugovora nisu bile dobre za hrvatske interese. On je, kao i njegov kolega Davor Mayer u ~etvrtak, posvjedo~io da predstavnici hrvatske Vlade nemaju nikakvog uticaja na odlu~ivanje u Ini.

Veliki broj ~ahura
Lokalni ribari su tijela prona{li dva i po sata po{to su stanovnici ku}a koje se nalaze u blizini ~uli pucnjeve. ^etiri le{a su bila poredana jedan do drugog, pa se sumnja da je rije~ o likvidaciji, {to je izazvalo uznemirenje me|u lokalnim Makedoncima i Albancima. Stefanovski je pecao na vje{ta~kom jezeru u blizini tog mjesta i najvjerovatnije nije poznavao ~etvoricu mladi}a koji su ubijeni, ve} je ubijen kako ne bi svjedo~io, prenose makedonski mediji. Njegovo tije-

Ministrica policije
Policija je formirala specijalnu jedinicu zadu`enu za ovaj slu~aj, a mjesto zlo~ina obi{ao je vrh makedonskog MUP-a, predvo|en ministricom Gordanom Jankulovskom. Zbog potencijalnih nereda u Radi{ane su poslati i pripadnici Alfe, specijalne jedinice makedonske policije. Petorostruko ubistvo je uslijedilo nekoliko sedmica po{to su se sti{ali obra~uni makedonskih i albanskih grupa u nekoliko gradova u toj dr`avi.

Raste napetost u regionu Kosovske Mitrovice

Zagreb: Prosvjedi desni~ara i antifa{ista

KFOR na gotovs
Komanda KFOR-a izdala je naredbu jedinicama KFOR-a u regionu Kosovske Mitrovice da sprije~e bilo kakav poku{aj pripadnika specijalne jedinice kosovske policije ROSU da pre|u u sjeverni dio grada i naselje Tri Solitera, javila je Srna. “Komanda KFOR-a dobila je informaciju o pripremanju upada pripadnika ROSU u sjeverni dio grada i zato je izdata naredba o podizanju gotovosti vojnika iz kampa KFOR-a u selu Ma|unsko kod Vu~itrna” , re~eno je Srni u komandi KFOR-a. KFOR je, ka`e izvor, zadu`en za bezbjednost gra|ana i taj izvr{ni mandat ove misije niko ne mo`e ugroziti. “Vojnici KFOR-a nadgledaju aktivnosti pripadnika kosovske policijske slu`be. Ne}e im biti dozvoljeno da pre|u u sjeverni dio grada. Nadgledamo kamp Belvedere u ju`nom dijelu grada u kome su stacionirani pripadnici kosovske policije i njihove elitne jedinice ROSU” rekao je izvor. , Ovaj izvor je naglasio da je komandant KFOR-a Erhard Drews upozorio najvi{e predstavnike Ministarstva unutra{njih poslova Kosova i kosovske policije da ne}e dozvoliti pokrete jedinice ROSU niti njihov bilo kakav poku{aj upada u sjeverni dio grada. Srbi sa sjevera Kosova ka`u da su spremni da sprije~e bilo kakve upade specijalaca ROSU i da o~ekuju da KFOR i EULEX obavljaju svoje uloge u skladu sa mandatom. Udru`enja proistekla iz albanske Oslobodila~ke vojske Kosova (OVK) upozoravaju da }e se mobilisati da za{tite Albance na sjeveru Kosova, ako ih ne za{tite kosovska Vlada, KFOR i EULEX.

Policija sprije~ila incidente
Uz tenzije ali bez ve}ih incidenata zavr{eni su sino} u sredi{tu Zagreba prosvjedi esktremno desne marginalne udruge Hrvatski uljudbeni pokret i protuprosvjedi inicijative “Ujedinjeni protiv fa{izma” Nakon {to je policija zabra. nila odr`avanje skupa esktremnih desni~ara u organizaciji Hrvatske ~iste stranke prava (H^SP) najavljen za sino} na centralnom zagreba~kom Trgu bana Jela~i}a, iz Hrvatskog uljudbenog pokreta objavljeno je da su ishodili dozvolu za okupljanje na Trgu u 18 sati a njihovom pozivu odazvalo se 20-tak uglavnom mla|ih ljudi. Pola sata ranije na istom mjestu okupilo se oko 500 gra|ana koji su na poziv Gra|anske inicijative do{li sprije~iti odr`avanje desni~arskog skupa i “jasno kazati i pokazati da Zagreb ne `eli fa{izam na svojim ulicama” Sre. di{te Zagreba bilo je sino} pod policijskom opsadom. Dvostruki kordon pripadnika interventne policije protezao se {irinom cijelog Trga bana Jela~i}a, `ivi zid policajaca razdvajao je sukobljene strane pa je sve zavr{ilo na me|usobnim uvredama. Prema policijskim izvorima privedene su ~etiri osobe a dvije su ubrzo pu{tene. Jedan desni~ar priveden je nakon isticanja nacisti~kog pozdrava. Navodno su u policiji zadr`ana dvojica prosvjednika antifa{ista. MUP je zabranio i odr`avanje mimohoda desni~arske internacionale planiran za danas u sredi{tu Zagreba. No, inicijativa “Ujedinjeni protiv fa{izma” objavila je proglas kojim se gra|ani Zagreba pozivaju da se i danas u 11 sati okupe na Trgu na istom mjestu kako bi se usprotivili mogu}em okupljanju ultradesni~ara.
J. DIZDAR

14

OGLASI

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 56. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 35/05), a u skladu sa Odlukom o usvajanju Programa utro{ka sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava teku}ih transfera utvr|enih bud`etom Federacije Bosne i Hercegovine za 2012. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj: 27/12 ), federalni ministar kulture i sporta objavljuje

J AV N I P O Z I V
za odabir programa i projekata koji }e se sufinansirati iz bud`eta Federacije Bosne i Hercegovine u 2012. godini 1. TRANSFER ZA OBNOVU KULTURNOG I GRADITELJSKOG NASLIJE\A U bud`etu Federacije Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za obnovu i za{titu objekata kulturnog i graditeljskog naslije|a Bosne i Hercegovine. Pravo podno{enja prijava na ovaj poziv imaju pravne i fizi~ke osobe koje obavljaju djelatnosti u kulturnoj ba{tini na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine javne i vjerske ustanove, gra|ani i udru`enja, te jedinice lokalne samouprave. I Odabir programa i projekata vr{it }e se u skladu s usvojenim op}im i posebnim kriterijima. Op}i kriteriji za raspodjelu sredstava - kvalitet kandidiranih programa i projekata i njihov doprinos podizanju op}eg nivoa u oblastima za{tite kulturnog i graditeljskog naslije|a, - doprinos uspje{nom prezentiranju i afirmaciji Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u svijetu, - regionalna i nacionalna zastupljenost, - sufinansiranje programa u oblasti za{tite kulturnog i graditeljskog naslije|a koji su podr`ani od drugih nivoa vlasti i imaju obezbije|eno sufinansiranje. Posebni kriteriji za raspodjelu sredstava - nastavak realizacije zapo~etih projekata, - vrijednost objekta (historijska, umjetni~ka, arhitektonska, kulturna, duhovna, prostorna), - prioritet i neophodnost radova u skladu sa stanjem objekata koji imaju status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, - za{tita i o~uvanje pokretnih i nematerijalnih kulturno-historijskih dobara. II Odabir programa i projekata vr{it }e se u svrhu obnove i za{tite objekata kulturnog naslije|a i to: 1. Javnih objekata, 2. Sakralnih objekata, 3. Stambenih objekata, 4. Pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara. Op}i kriteriji za raspodjelu sredstava - kvalitet kandidiranih projekata/programa i afirmacija kulturnog i umjetni~kog stvarala{tva, - doprinos kandidiranih projekata/programa podizanju op}eg kulturnog nivoa gra|ana u lokalnoj zajednici i dru{tvu, - potvr|en status i zna~aj kandidiranog projekta, - regionalna i nacionalna zastupljenost, - doprinos anga`iranju i afirmaciji mladih u oblasti kulture, - doprinos ja~anju nacionalne i vjerske tolerancije. Posebni kriteriji za raspodjelu sredstava - interes kulturne javnosti, zna~aj za kulturni `ivot lokalne zajednice i dru{tva; - zna~aj programa na doma}em i me|unarodnom planu; - poticanje razmjene, realizacija u kooperaciji ili koprodukciji; - samoodr`ivost programa i projekta; - broj aktivnih u~esnika u projektu, naro~ito potvr|enih stru~njaka iz oblasti koju program/projekat predstavlja; - kontinuitet kvalitetnog rada udru`enja ili organizacije, priznanja i nagrade za dosada{nji rad; - doprinos reafirmaciji i stvaranju autenti~nog kulturno-historijskog naslije|a Bosne i Hercegovine. II Obavezna dokumentacija: 1. Popunjena, potpisana i ovjerena prijava na aplikacijskom obrascu, 2. Uvjerenje o poreznoj registraciji (identifikacijski broj), 3. Rje{enje o registraciji podnositelja zahtjeva, 4. Kopija ugovora s bankom o otvaranju transakcijskog ra~una, 5. Detaljan projekt ili program za koji se tra`i sufinansiranje. Dodatna dokumentacija: 1. Detaljno razra|en i opisan projekat/program za koji se tra`i podr{ka, uz finansijski plan, 2. Informacija/izvje{taj o istom ili sli~nom programu ukoliko je realiziran u prethodne dvije godine (kratka verzija), 3. Informacija o glavnim aktivnostima i uspjesima u radu aplikanta u segmentu kulture tokom prethodne dvije godine (kratka verzija), 4. Okvirni plan rada za dvije naredne godine sa statusom programa u narednom periodu za koji se tra`i podr{ka (kratka verzija). 3. TRANSFER ZA MLADE U bud`etu Federacije Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za podr{ku projektima omladinskih organizacija teku}eg transfera neprofitnim organizacijama - Transfer za mlade. Pravo podno{enja prijava na ovaj poziv imaju omladinske organizacije, asocijacije, institucije i udru`enja koja obavljaju djelatnosti u oblasti omladinskog aktivizma u Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosni i Hercegovini. I Odabir programa i projekata vr{it }e se u skladu s usvojenim op}im i posebnim kriterijima. Op}i kriteriji za raspodjelu sredstava: Rok za podno{enje prijava je do 4.5.2012. godine. kvalitet kandidiranih programa/projekata, zna~aj projekta za mlade u Federaciji BiH, doprinos popularizaciji i razvoju omladinskog aktivizma, regionalna i nacionalna zastupljenost, doprinos unapre|enju polo`aja mladih u Federaciji BiH, pobolj{anje polo`aja dru{tveno osjetljivih kategorija mladih osoba. DOSTAVLJANJE DOKUMENTACIJE Svi zainteresirani koji ispunjavaju op}e i posebne kriterije svoje programe/projekte trebaju dostaviti isklju~ivo na propisanim aplikacijskim obrascima koje mogu dobiti na protokolu Federalnog ministarstva kulture i sporta (Obala Maka Dizdara 2, Sarajevo) ili na web portalu Ministarstva: www.fmksa.com. Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu treba poslati na adresu: Federalno ministarstvo kulture i sporta Obala Maka Dizdara 2, 71000 Sarajevo. Potrebno je nazna~iti “Za javni poziv” i naziv transfera na koji se projekt/program odnosi (za Transfer za obnovu kulturnog i graditeljskog naslije|a navesti program za koji se aplicira). - zna~aj projekta za ve}u dru{tvenu uklju~enost mladih u `ivot lokalne zajednice, - ja~anje kapaciteta omladinskih organizacija s ciljem formiranja Vije}a mladih FBiH, - izgradnja i ja~anje razvoja sposobnosti kod mladih. II Obavezna dokumentacija: 1. Popunjena, potpisana i ovjerena prijava na aplikacijskom obrascu, 2. Uvjerenje o poreznoj registraciji (identifikacijski broj), 3. Rje{enje o registraciji podnositelja zahtjeva, 4. Kopija ugovora s bankom o otvaranju transakcijskog ra~una, 5. Detaljan projekt ili program za koji se tra`i sufinansiranje s jasnom definicijom: ciljeva, ciljne grupe, o~ekivanim rezultatima, aktivnostima, finansijski plan sa specifikacijom tro{kova, vremenskim planom provo|enja aktivnosti i nosiocima aktivnosti. Dodatna dokumentacija: 1. Dokaz da je udru`enje na op}inskom popisu omladinskih udru`enja, tj. da je 2/3 mladih u upravlja~kom tijelu udru`enja (~l. 4. Zakona o mladima FBiH), 2. Informacija/izvje{taj o istom ili sli~nom projektu/programu ukoliko je realiziran u prethodne dvije godine (kratka verzija), informacija o glavnim aktivnostima i uspjesima u radu aplikanta u segmentu rada sa mladima tokom prethodne dvije godine (kratka verzija), okvirni plan rada za dvije naredne godine sa statusom programa u narednom periodu za koji se tra`i podr{ka (kratka verzija); da li je rad udru`enja podr`an od drugih nivoa vlasti, da li je istim projektom aplikant aplicirao kod inostranih fondova, 3. Bilans stanja i uspjeha za proteklu godinu, ovjeren kod nadle`nog organa (ovjerena kopija). Sredstva za sufinansiranje programa i projekata dodjeljivat }e se u skladu s Odlukom o usvajanju Programa utro{ka sredstava i kriterijima raspodjele sredstava teku}eg transfera utvr|enog bud`etom Federacije Bosne i Hercegovine za 2012. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta. Aplikacije za Interventna sredstva po svim transferima utvr|enim Odlukom o usvajanju Programa utro{ka sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava teku}ih transfera utvr|enih bud`etom Federacije Bosne i Hercegovine za 2012. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta, razmatrat }e se tokom cijele godine.

III Obavezna dokumentacija: 1. Popunjena, potpisana i ovjerena prijava na aplikacijskom obrascu, 2. Uvjerenje o poreznoj registraciji (identifikacijski broj), 3. Rje{enje o registraciji podnositelja zahtjeva, 4. Kopija ugovora s bankom o otvaranju transakcijskog ra~una, 5. Detaljan projekt ili program za koji se tra`i sufinansiranje, 6. Finansijski plan projekta. Dodatna dokumentacija: 1. Preporuka resornog, kantonalnog ministarstva ili lokalne zajednice s potvrdom o sufinansiranju (obrazlo`enje i iznos sredstava kojima se sudjeluje u finansiranju programa), 2. Prethodno izdato stru~no mi{ljenje o valjanosti projekta od Zavoda za za{titu spomenika FBiH.

2. TRANSFER ZA UDRU@ENJA GRA\ANA I ORGANIZACIJA U OBLASTI KULTURE U bud`etu Federacije Bosne i Hercegovine osiguravaju se sredstva za podr{ku projektima udru`enja i organizacija u oblasti kulture. Pravo podno{enja prijava na ovaj poziv imaju udru`enja i organizacije u oblasti kulture koji se bave afirmacijom i produkcijom kulturnog i umjetni~kog stvarala{tva. I Odabir programa i projekata vr{it }e se u skladu s usvojenim op}im i posebnim kriterijima.

Posebni kriteriji za raspodjelu sredstava: - broj u~esnika (direktnih/indirektnih) koji su uklju~eni u projekat,

NAPOMENA: Prijave koje nisu dostavljene na propisanim aplikacijskim obrascima, neta~ne i nepotpune prijave i prijave koje nisu dostavljene u navedenom roku, ne}e biti razmatrane. Tako|er, prijave korisnika koji nisu pravdali namjenski utro{ak sredstava dodijeljenih u prethodne dvije godine ( 2010. i 2011.), ne}e biti razmatrane. MINISTAR Salmir Kaplan

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012. Akcije sirijskih snaga sigurnosti

SVIJET
VIJESTI

15

Ubijena tri demonstranta
Pripadnici snaga sigurnosti blokirali ulice u mnogim gradovima kako bi sprije~ili demonstrante da odr`e ve}e demonstracije protiv Asada • Pucnjava u blizini granice sa Turskom
Si rij ska vojska sukobi la se ju~er sa pobunjeni~kim borcima u blizini granice sa Turskom. ^uli su se pucnji i mogla su se vidjeti ~etiri tenka sirijske vojske, prenosi agencija Anadolija. To je bio prvi oru`ani okr{aj od kada je stupilo na snagu primirje dan ranije, ali nije bilo raketnih napada, saop{tila je sirijska organizacija za ljudska prava.

Njema~ka: Troje mrtvih u `eljezni~koj nesre}i
Tri osobe su poginule, a 13 ih je povrije|eno kada se njema~ki regionalni voz ju~er ujutro sudario s lokomotivom na kojoj se nalazio kran kod Offenbacha. Voz, koji je putovao od Frankfurta do Hanaua, prevozio je 35 putnika u vrijeme nesre}e, prenosi Fena. Policija je saop}ila da je voz udario u kran za odr`avanje `eljezni~ke linije koji se nalazio na pruzi. Ma{inovo|a i dva ~lana ekipe za odr`avanje poginuli su. Sedam ljudi je preba~eno u bolnicu sa te{kim ozljedama. Uzrok nesre}e jo{ je nepoznat.

Prekid vatre
Najmanje trojica demonstranata poginula su ju~er u akcijama sirijskih snaga sigurnosti, tokom drugog dana op{teg prekida vatre koji bi trebalo da dovede do politi~kog dijaloga poslije 13 mjeseci nasilja, saop{tili su opozicioni aktivisti. Ubistva su se dogodila tokom demonstracija protiv predsjednika Ba{ara al-Asada, koji je prihvatio uslove mirovnog plana UN-a. Sirijci su iza{li na uli~ne proteste {irom zemlje poslije redovne molitve petkom u nadi da vojska ne}e intervenisati protiv njih, po{to je na snazi prekid vatre. Aktivisti navode da su pripadnici snaga sigurnosti blokirali ulice u mnogim gradovima kako bi sprije~ili demonstrante da odr`e ve}e demonstracije protiv Asada. U me|uvremenu, ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutolu sastao se u Istanbulu

Reuters Demonstracije zbog Asadovog re`ima traju od marta pro{le godine

Vojni udar u Gvineji Bisao
Vojnici su ju~er u Gvineji Bisao uhapsili premijera na odlasku Carlosa Gomesa Juniora, a sve upu}uje na to da je rije~ o klasi~nom vojnom udaru. U blizini njegove rezidencije u ~etvrtak nave~er ~ula se pucnjava, a glasnogovornik vojske ju~er je potvrdio hap{enje. Vojska, tako|er, u pritvoru dr`i i prelaznog predsjednika Raimunda Pereiru, prenosi Index.hr. Premijer Gomes trenutno se natje~e na prijevremenim predsjedni~kim izborima, te je izvjesno da }e pobijediti u drugom krugu, jer je njegov protukandidat najavio povla~enje zbog sumnje u izbornu prevaru. Me|utim, njegova }e pobjeda, odnosno samo u~estvovanje, sada do}i u pitanje jer jo{ nije poznato {ta vojska kani u~initi s njim. Gomes me|u vojnim krugovima nije popularan, jer je najavio smanjivanje njene uloge i obujma. S druge strane, vojska tvrdi kako ne `eli ugrabiti vlast, ve} je djelovala kako bi sprije~ila “stranu intervenciju”. Tvrde kako je prelazna vlada navodno sklopila tajni dogovor s vojskom Angole da “izbri{u” vojne trupe Gvineje Bisao.

sa ministrom vanjskih poslova Jordana Nasirom D`udeom. Na pres-konferenciji odr`anoj nakon sastanka Davutolu je napomenuo da su Turska i Jordan dvije dr`ave na koje najvi{e uti~e situacija u Siriji. “Iz tog razloga, od samog po~etka sukoba u Siriji, Turska i Jordan su u stalnom kontaktu. U Turskoj se trenutno nalazi gotovo 25 hiljada registrovanih izbjeglica, dok se u Jordanu nalazi oko 100 hiljada” , rekao je Davutolu. Turski ministar je naglasio da

su razgovarali o mogu}im mjerama u slu~aju jo{ ve}eg broja izbjeglica, te o mogu}im uticajima na obje dr`ave. Davutolu je tako|er rekao da je Turska odlu~ila da po~ne primati me|unarodnu humanitarnu pomo} za sirijske izbjeglice koje se nalaze na njenoj teritoriji.

Posmatra~i
Glasnogovornik Kofija Annana Ahmed Favzi naglasio je ju~er u Genevi da se prekid vatre ko-

ji je stupio na snagu u ~etvrtak ujutro “relativno po{tuje” do sada i da je va`no da se {to je br`e mogu}e po{alju me|unarodni posmatra~i u Siriju da nadgle da ju nje go vu pri mje nu. “Kompletna misija bi brojala 250 trupa i zvali bi se posmatra~i” rekao je on i precizirao da , bi se moglo raditi o trupama koje su ve} prisutne u regionu i koje bi mogle biti brzo raspore|ene jer su spremne da interveniraju.
A. [. i agencije

Neuspje{no lansiranje u Sjevernoj Koreji

Raketa pala u more
Sjevernokorejska provokativna akcija prijetnja je regionalnoj sigurnosti, kr{i me|unarodno pravo i u opreci je s njenim nedavno preuzetim obavezama, rekao je Carney
Sjeverna Koreja lansirala je ju~er ujutro dalekometnu raketu koja se nedugo nakon lansiranja raspala i pala u @uto more na zapadnoj strani Korejskog poluostrva, objavile su agencije, dodaju}i da je taj ~in Pjongjanga izazvao o{tru osudu me|unarodne zajednice, prenosi Fena. Bijela ku}a objavila je kako je neuspjelo lansiranje sjevernokorejske rakete bilo ~in provokacije koji je zemlju stavio u izolaciju i predstavlja kr{enje me|unarodnog prava. “Uprkos neuspjehu u poku{aju lansiranja rakete, sjevernokorejska provokativna akcija prijetnja je regionalnoj sigurnosti, kr{i me|unarodno pravo i u opreci je s njenim nedavno preuzetim obavezama” rekao je u , izjavi glasnogovornik Bijele ku}e Jay Carney. Ju`na Koreja tako|er je o{tro osudila lansiranje ustvrdiv{i da je rije~ o provokaciji koja prijeti stabilnosti Korejskog poluostrva i regije u cjelini. “To je jasno kr{enje rezolucije UN-a koja brani Sjevernoj Koreji svako lansiranje koje koristi tehnologiju balisti~kih raketa” kazao je ju`nokorejski mi, nistar vanjskih poslova Kim Sung-Hwan. Rusija je ju~er kritikovala Sjevernu Koreju zbog tvrdoglavog insistiranja na lansiranju Sjeverna Koreja ranije je objavila kako `eli da raketa Unha-3 ponese u orbitu meteorolo{ki satelit, iako su njeni kriti~ari mi{ljenja da je ona trebala poslu`iti unapre|enju sjevernokorejskih mogu}nosti za proizvodnju interkontinentalne balisti~ke rakete sposobne nositi nuklearnu bojevu glavu. Zami{ljeno je da lansiranje koincidira sa 100. godi{njicom ro|enja biv{eg korejskog ~elnika i utemeljitelja komunisti~ke Sjeverne Koreje Kim Il-sunga. Ovo je bilo drugo neuspjelo sjevernokorejsko lansiranje satelita u orbitu, iako je ta zemlja tvrdila da je lansiranje 2009. bilo uspje{no, navodi Reuters. Kako bi svijetu i susjedima pokazali da im propali poku{aj lansiranja rakete nije uni{tio nacionalni ponos, Sjevernokorejci su jo{ jednom utjehu potra`ili u Dragom vo|i, odnosno njegovoj predimenzioniranoj statui koju su ju~er sve~ano otkrili javnosti. Reuters prenosi da su hiljade gra|ana prisustvovali jo{ jednom veli~anju kulta li~nosti Kim Jong-ila ~iji je velebni kip postavljen kraj o~evog. Time je osniva~ dr`ave Kim IlSung dobio dostojnu pratnju, a sve~ani moment svojim je dolaskom uveli~ao i nasljednik dinastije Kim Jong-Un.

Cameron u historijskoj posjeti Mijanmaru
Britanski premijer David Cameron je po dolasku u glavni grad Mijanmara Nay Pyi Taw postao prvi {ef britanske vlade koji je posjetio tu zemlju u proteklih 60 godina, prenosi Srna. Cameron se nakon dolaska u mijanmarsku prijestolnicu sastao sa predsjednikom Theinom Seinom, a nakon toga, britanski premijer je nastavio putovanje u Yangon, gdje se sastao sa liderkom opozicije i dobitnicom Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi. On je, govore}i na pisti po dolasku u Nay Pyi Taw, rekao da vlada Mijanmara mora da poka`e da je njeno kretanje ka demokratiji nepovratno. “Sada{nja vlada navodi da je posve}ena reformama, da je po~ela da preduzima korake i smatram da je ispravno ohrabriti te korake”, istakao je britanski premijer, dodaju}i da, ipak, ne treba gubiti iluziju o tome koliki put vlada biv{e Burme mora da pre|e kako bi pokazala da su preduzete reforme stvarne i nepovratne.

Raketa Unha-3 navodno je trebala u orbitu ponijeti meteorolo{ki satelit

rakete, ali protivi se novim sankcijama Pjongjangu i sla`e se s Kinom da je nu`no tra`iti suzdr`anost od susjednih zemalja, prenosi Fena.

16

OGLASI

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 37/09), objavljujemo

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTJE^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU Puna i skra}ena firma Privredno dru{tvo za proizvodnju piva i osvje`avaju}ih pi}a “Sarajevska pivara” d.d. Sarajevo Skra}ena firma: “Sarajevska pivara” d.d. Sarajevo Sarajevo, Franjeva~ka 15 (033) 401-301; (033) 491-304 info@pivara.ba; www.sarajevska-pivara.ba Odluka o sazivanju skup{tine dioni~ara

Adresa sjedi{ta Broj telefona i telefaksa e-mail i web stranica II - PODACI O DOGA\AJU - Navesti doga|aj iz ~lana 12. i 13. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira - Datum nastanka doga|aja - Kratak opis i razlog doga|aja

- Potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - Mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

3. 4. 2012. godine Nakon proteka zakonskog roka za izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka dvanaeste Skup{tine “Sarajevska pivara” d.d. Sarajevo, koja }e se odr`ati 27. 4. 2012. godine u sjedi{tu Dru{tva u Sarajevu, Ulica franjeva~ka broj 15, sa po~etkom u 9 sati, a u skladu s dostavljenim prijedlogom dioni~ara Selimovi} Hilme, mijenja se dnevni red tako {to se iza ~etvrte ta~ke (alineje) dodaje peta ta~ka (alineja): - Dono{enje odluke o verifikaciji odluka Nadzornog odbora i Uprave Dru{tva o prihvatanju reprograma kreditnih zadu`enja. Nazif Brankovi}, direktor

Sarajevo, 13. 4. 2012. godine Smajlagi} Eljub, sekretar

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012. Zagreba~ki velesajam predstavljen u Sarajevu
Kompanija Stani} Trade ju~er je otvorila novi malopro daj ni obje kat Tec hno Shop na preko 660 kvadratnih metara u novom prodajnom centru Mepas Mall u Mostaru. U novom prodajnom objektu se mo`e na}i {irok asortiman ure|aja svjetski poznatih brendova kao {to su LG, Phi lips, Sony, Sharp, Ho tpo int Aris ton i Electrolux. U prvoj sedmici su za sve kup ce obe zbi je|ene posebne akcijske cijene ure|aja te prigodni pokloni za kupovinu.
Poziv bh. kompanijama da do|u u Zagreb
Foto: D. TORCHE

BIZNIS/BERZE

17

Techno Shop u Mepas Mallu

Prilika za izlazak na

1.484,44

BIFX

753,39

SASX-10

902,76

SASX-30

evropsko tr`i{te
Iz BiH je na raznim manifestacijama Zagreba~kog velesajma do sada u~estvovalo oko 390 izlaga~a
Direktor Zagreba~kog velesajma Milan Trbojevi} pozvao je bosanskohercegova~ke privrednike da u~estvuju u sajamskim manifestacijama Zagreba~kog velesajma, dodav{i da je to prilika da uspostave kontakte sa potencijalnim partnerima, dogovore saradnju i prezentiraju svoju ponudu. “BiH je Hrvatskoj najzna~ajniji partner, isto kao {to je i Hrvatska najzna~ajniji partner za BiH, tako da su se poklopili materijalni interesi dvije zemlje koje treba njegovati i ~uvati, ali i unaprijediti” kazao je Trbojevi}. ,

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu

Kursna - te~ajna lista - broj 073 - 14. 4. 2012. godine.
Srednji za devize Prodajni za devize

i uspje{no iza{le na ovo tr`i{te. Direktor Zagreba~kog velesajma pojasnio je da ova sajamska manifestacija ima tradiciju du`u od 100 godina, ali je percepcija ovog sajma u javnosti opala od 1990, kada je Velesajam bio na vrhuncu, tako da se mora raditi na vra}anju sajma na mjesto gdje je nekada bio.

6.000 kompanija
Trbojevi} je najavio da }e u 2012. godini biti organizovana 23 sajamska projekta. Prema dosada{njim iskustvima, na Zagreba~kom velesajamu u~estvuje oko 6.000 doma}ih i stranih izlaga~a iz 50 zemalja, a sajamske manifestacije posjeti vi{e od 600.000 ljudi. Iz BiH je na raznim manifestacijama Zagreba~kog velesajma do sada u~estvovalo oko 390 izlaga~a, a najvi{e ih je bilo na sajmu namje{taja, unutra{njeg ure|enja i prate}e industrije - AMBIENTA.
J. Sa.

Evropska unija
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Boji} ka`e da se svi pla{e ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, ali on je mi{ljenja da je to pozitivno te da BiH treba u~initi sve da svoju privredu uvede u EU. Upravo zbog toga, kazao je Boji}, va`no je da se na{e kompanije predstavljaju na sajmovima poput zagreba~kog, kako bi prona{le partnere u EU

EMU 978 EUR Australija 036 AUD Kanada 124 CAD Hrvatska 191 HRK Ceska R 203 CZK Danska 208 DKK Maðarska 348 HUF Japan 392 JPY Litvanija 440 LTL Norveska 578 NOK Svedska 752 SEK Svicarska 756 CHF Turska 949 TRY V.Britanija 826 GBP SAD 840 USD Rusija 643 RUB Kina 156 CNY Srbija 941 RSD SDR (Special Drawing Rights) na dan 12. 04. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 12. 04. 2012 =

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.543466 1.492914 26.101982 0.078825 0.262273 0.656772 1.832041 0.565032 0.256737 0.219342 1.623484 0.828918 2.365350 1.483830 0.050274 0.235425 1.748659 USD 1.54242 BAM 2.293563

1.955830 1.547334 1.496656 26.167400 0.079023 0.262930 0.658418 1.836633 0.566448 0.257380 0.219892 1.627553 0.830995 2.371278 1.487549 0.050400 0.236015 1.753042

1.955830 1.551202 1.500398 26.232819 0.079221 0.263587 0.660064 1.841225 0.567864 0.258023 0.220442 1.631622 0.833072 2.377206 1.491268 0.050526 0.236605 1.757425

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 13. april/travanj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Gra~anica

Kovanu ugovor od milion eura

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF CROBIH Fond dd Mostar KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija R PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo Hidrogradnja d.d. Sarajevo IK Banka dd Zenica JP Elektroprivreda HZHB Mostar RMU Banovici dd Banovici Solana dd Tuzla SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE GIPS d.d. Tuzla (K2) TERCIJARNO SLOBODNO TR@I[TE Elektro grupa d.d. Jajce 210,00 0,00 210,00 210,00 48 10.080,00 1 13,62 0,00 13,62 13,62 209 2.846,58 2 19,67 0,05 3,70 2,78 45,62 -0,26 2,05 0,00 66,02 -1,46 38,00 -2,56 20,50 -2,84 18,00 -10,00 19,67 3,70 45,62 2,05 66,02 38,00 20,50 18,00 19,67 3,62 45,62 2,05 66,02 38,00 20,50 18,00 300 295 15 405 10 65 245 196 5.901,00 1.075,90 684,30 830,25 660,20 2.470,00 5.022,50 3.528,00 3 2 1 2 1 2 2 1 30,86 70,00 2,86 0,00 30,90 70,00 30,80 70,00 69.100 19.603 21.322,80 13.722,10 2 1 3,80 5,20 0,00 3,17 3,80 5,20 3,80 5,20 3.626 3.202 13.778,80 16.650,40 6 4 10,50 4,96 10,80 10,48 577 6.055,92 3

Ve} tri godine metalna industrija Kovan iz Gra~anice ima uspje{nu saradnju sa hrvatskom kompanijom Cro-pelet. Ova saradnja je u petak krunisana potpisivanjem ugovora o isporuci kotlova na pelet ovog renomiranog proizvo|a~a na hrvatsko tr`i{te. Uz prisustvo na~elnika Gra~anice Nusreta Heli}a, ugovor vrijedan milion eura potpisali su vlasnik firme Cro-pelet Ivi} Pa{ali} i Said Karali}, vlasnik gra~ani~kog proizvo|a~a kotlova. “Na{a firma maksimalno je iskoritila saradnju da upozna hrvatsko tr`i{te sa prednostima kori{tenja peleta i eko kotlova tako da su rezultati svakim danom sve bolji. Upravo smo se zbog toga odlu~ili potpisati ovaj ugovor, jer je za ovim energentom, pa samim time i za Kovanovim kotlovima, u Hrvatskoj izra`en veliki interes. Kovanovi eko kotlovi svojim tehni~kim karakteristima zadovoljavaju visoke ekolo{ke zahtjeve, a time i standarde evropskog tr`i{ta, {to nam je iznimno bitno” kazao je Ivi} Pa{ali}. , Firma Kovan je izrasla u respektabilnu kompaniju ~iji se proizvodi ve} nalaze na svjetskom tr`i{tu. Kao dokaz sve ve}e potra`nje za gra~ani~kim eko-kotlovima svjedo~e brojni pozivi metalnoj industriji Kovan da prisustvuje na svjetskim sajmovima.

Ivi} Pa{ali} i Said Karali}

Direktor Kovana Said Karali} tokom aprila prestavi}e eko-kotlove u Turskoj, a narednog mjeseca u okviru Drugog sajma male privrede, razvoja, obrta i poduzetni{tva Grapos-Expo izlazi sa novom paletom proizvoda. Karali} nakon potpisivanja ovog ugovora o~ekuje sna`niji prodor Kovana na probirljivo evropsko tr`i{te jer se Hrvatska sprema za ulazak u EU. “Tokom ove godine prilagodi}emo se evropskim standardima kako bi nesmetano na{i kotlovi bili prisutni ne samo u na{em susjedstvu ve} i {ire, jer nam ve} dolaze zahtjevi za isporuku kotlova iz zemalja Beneluksa i drugih zemalja zapadne Evrope” kazao je , Karali}.
M. B.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

121,59 1,98

$ 0,10 %

1.672,70 32,24

$ 0,47 %

660,75 629,50

$ 0,23 %

PLIN
$ 0,00 %

SREBRO
$ 0,88 %

KUKURUZ
$ 0,08 %

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Dom pionira “Bo{ko Buha”

Po~etak izgradnje na ljeto
Za rekonstrukciju je potrebno oko dva miliona maraka, dok je u izgradnju prije skoro 50 godina utro{eno 300 hiljada dinara • Prostor gdje se danas nalazi Dom bio je planiran za projekte vojske Jugoslavije, kazala je Abad`i}
Dom pionira “Bo{ko Buha” izgra|en je 1963. godine dobrovoljnim sredstvima Udru`enja za socijalisti~ko vaspitanje i brigu o djeci “Bane [urbat” Njegova zada}a je . bila da se organizuje slobodno vrijeme, odnosno vrijeme izme|u ku}e i {kole, za djecu do 14, a da kroz neke aktivnosti obuhvati i djecu do 18 godina. Dom je radio tokom cijele sedmice i nudio pregr{t aktivnosti. Tako je u toku godine kroz razli~ite programe Doma pionira prolazilo oko 3.200 djece. - Ovo udru`enje je uspjelo prikupiti sredstva, ali i dobiti prostor koji je planiran za projekte vojske Jugoslavije. Uspjeli su sa garnizonom da obezbijede prostor, ubijede komandanta da njihovu gra|evinsku jedinicu stavi u funkciju izgradnje tog doma. Tako je vojska sa grupom gra|ana iz gra di la Dom pi oni ra, objasnila je za Oslobo|enje @ivica Abad`i}, prijeratna direktorica Doma pionira “Bo{ko Buha” . ski centar u Zagrebu. - Me|u brojnim aktivnostima koje smo nudili, ponajvi{e se isticao engleski jezik, tako su na{i polaznici mjesec boravili u ljetnom kampu na Cambridgeu. Cijena kursa bila je jednaka cijeni kilograma mesa, {to je nama bio paritet, kazala je Abad`i}. Radnici KJKP Rad iz prijeratnog Doma pionira na Grbavici odvezli su devet kamiona sme}a, nakon ~ega je postavljena i za{titna ograda. - Kada su se Srbi povukli iz Grbavice, istina je iznijeli su sve {to su mogli, knjige na{e biblioteke, namje{taj, ostalo je samo par stolica. Ali tek nakon reintegracije Grbavice sve je izrazbijano, oplja~kano, jednom rije~ju devastirano, te on vi{e nenalikuje onome {to je nekad bio, isti~e Abad`i}. S ciljem prilago|avanja funkciji objekta obrazovnim, kulturnim i dru{tvenim namjenama, Op}ina Novo Sarajevo je obezbijedila idejni projekt, gdje je prema projektantskoj procjeni, za dovo|enje objekta planiranoj namjeni potrebno osigurati oko dva miliona maraka. Prije skoro 50 godina u izgradnju Doma bilo je utro{eno oko 300 hiljada dinara.

Kurs na Cambridgeu
U biv{oj Jugoslaviji postojalo je pet domova pionira, me|u kojima je najstariji onaj u Beogradu, a nakon njega je izgra|en Dom u Sarajevu. Zatim su se i u ostalim dijelovima Jugoslavije gradili sli~ni domovi u Skoplju, pionir-

Dom danas zjapi prazan

Foto: S. GUBELI]

NOVA NAMJENA Dom pionira “Bo{ko Buha” nudit }e sadr`aje za djecu do 14 godina, dok }e JU Me|unarodni centar za djecu i omladinu imati sadr`aje za one od 18 godina
Op}ina je u bud`etu za 2012. planirala sredstva za zatvaranje objekta od 405 hiljada maraka, {to }e podrazumijevati postavljanje vanjskih otvora, rekonstrukciju krova i pokrova, te izradu komunalnih priklju~aka. U zavisnosti

od priliva sredstava planirano je da se radovima pristupi u julu ili augustu, kazao nam je Nijaz Hromo, pomo}nik na~elnika za komunalne poslove.

7.500 naslova
Na sanaciju Doma ~eka se ve} sedamnaest godina, a u tom periodu pojavili su se brojni planovi {ta uraditi s ovim prostorom kako bi poslu`io svim gra|anima op}ine i grada. Ideja biv{eg ministra kulture i sporta Emira Had`ihafizbegovi}a je bila da se pretvori u pozori{te. Zainteresiranost za sanaciju Doma pionira “Bo{ko Buha” pokazao je i UNICEF, kao i jedna humanitarna organizacija iz Slova~ke, me|utim ni{ta od toga nije reali-

zovano, a Dom i danas zjapi prazan. Osim {to je prije rata nudio brojne kurseve, Pionirski dom “Bo{ko Buha” raspolagao je sa 7.500 naslova. Po zavr{etku gradnje objekat }e imati prvobitnu namjenu, a to je prostor sa obrazovno-kulturnim i dru{tvenim sadr`ajima prvenstveno za djecu do 14 godina. Predvi|eni su prostor za odr`avanje raznih kurseva, promocija i predavanja, kru`oka, sekcija, organizovanje izlo`bi, kao i biblioteku sa ~itaonom. U multifunkcionalnoj sali sa pozornicom }e biti mogu}e organizovati priredbe, koncerte, predstave i projekcije filmova, kazao je Hromo.
M. TATAREVI]

Izgled objekta prema projektu

U okviru obilaska javnih zdravstvenih ustanova, ministar zdravstva Zlatko Vukovi} posjetio je ju~er Zavod za zdravstvenu za{titu `ena i materinstva KS-a, gdje ga je direktor Midhat Kurtovi} upoznao sa organizacijom rada te poslovanjem. - Zahvaljuju}i doma}inskom odnosu svih 116 uposlenih, i pored nedostatka finansijskih sredstava, uspijevamo sve obaveze izmiriti, te uspje{no organizovati rad na svih osam punktova, te na{im sugra|ankama pru`iti najvi{i nivo primarne ginekolo{ke za{tite, kazao je Kurtovi}. Nagla{eno je da usluge primarne ginekolo{ke za{tite koriste sve pacijentice bez uputnice doktora porodi~ne medicine, a da se rad sa njima organizuje po principu obavezne prijave na telefon, putem e-mail adrese Zavoda ili li~no. Ministar Vukovi} je upoznat sa strukturom uposlenog osoblja, od kojih su njih 90 zdravstvene struke, dok ih je samo 26 nemedicinski kadar.

Najvi{i nivo primarne za{tite

Vogo{}anski dani 2012.
Vogo{}anski dani 2012 - dani kulture, sporta i privrede odr`at }e se ove godine od 15. do 24. juna, odlu~eno je na prvoj sjednici Organizacionog odbora manifestacije. Na sjednici je prezentovan okvirni plan programa, a prema rije~ima na~elnika Edina Smaji}a, koji je ujedno i predsjednik Odbora, neki od programa koji su ve} u{li u tradiciju bi}e odr`ani i ove godine. To su smotra folklornih ansambala KUD-ova Kantona Sarajevo, me|unarodni turnir prijateljstva u ko{arci i sajam privrede i poljoprivrede, dok }e za dio programa iz oblasti kulture, sporta i dje~ijeg stvarala{tva biti raspisan javni poziv za u~e{}e. Novina ovogodi{nje manifestacije su 8. sportski susreti BH Telecoma koji }e se odr`ati u Vogo{}i od 22. do 24. juna. Ova kompanija }e u~estvovati i na ovogodi{njem Sajmu privrede i poljoprivrede op}ine Vogo{}a kao generalni pokrovitelj i promotor svojih usluga.

Iz KJKP Gras obavje{tavaju penzionere Kantona Sarajevo sa visinom penzije iznad 311 maraka da je rok za zamjenu kupona za javni gradski prevoz produ`en do 19. aprila ove godine.

Novi rok penzionerima

Isklju~enja struje
Zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima, bez struje }e ostati sljede}a trafopodru~ja: od 8 do 10 Ina Podlugovi i od 16 do 21 sat Energoinvest 1.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Djeca Sarajeva ~ekaju saglasnost Vlade KS-a

276-982

Ra~uni za februar

VA@NIJI TELEFONI

duplo manji?
Mirjana Jovanovi} - Halilovi}

Odgovora na zahtjev za upo{ljavanje odgajateljica jo{ nema, ka`e direktorica JU Djeca Sarajeva
uke i mladih i Vladi KS-a. - Na{ stav je bio da se roditeljima koji nisu dovodili djecu ra~uni umanje za 50 posto od dnevne cijene boravka za dane koje djeca nisu boravila u vrti}u. Na tu odluku jo{ trebaju da daju saglasnost Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih, odnosno Vlada KS-a kako bismo krenuli u njenu realizaciju. Nadamo se pozitivnom odgovoru, optimisti~na je Jovanovi} - Halilovi}. Ona navodi da je prosje~no nedola`enje djece u februaru za vrijeme elementarne nepogode bilo desetak dana. U tom periodu 1.898 djece nije dolazilo u vrti}e. - Umanjenje ra~una }e finansijski negativno uticati na nas, na{ bud`et }e biti manji za 61.114 KM. Zbog toga smo od Ministarstva tra`ili da nam se obezbijedi nadoknada tih sredstava, naglasila je ona. Sa dopisom za umanjenje cijena ra~una, Vladi KS-a je oti{ao i zahtjev za upo{ljavanje novih odgajateljica u ovoj javnoj ustanovi. Odgovora, kako ka`e direktorica, jo{ nema. - Koliko sam ~ula, ovaj na{ zahtjev se jo{ nije na{ao na dnevnom redu Vlade KS-a. To je, izgleda, preba~eno na sljede}u sjednicu koja bi, nadam se, tre ba la da bu de ne ka da idu}e sedmice, rekla je JovanoE. A. vi} - Halilovi}.

Menad`ment i Upravni odbor JU Djeca Sarajeva odlu~ili su da se roditeljima, koji djecu nisu dovodili u vrti}e za vrijeme elementarne nepogode u februaru, naknadno umanje ra~uni za 50 posto od visine dnevne cijene. Ovo je za Oslobo|enje potvrdila Mirjana Jovanovi} - Halilovi}, direktorica ove ustanove, dodav{i da je odluka za umanjenje ra~una poslana na usvajanje Ministarstvu obrazovanja, na-

Za povratnike osigurano 218 paketa

Podijeljen

Kako bi praznik sastavili sa vikendom

sjemenski materijal

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

30. april neradni u svim {kolama
Ju~er je u okviru programa Pomo} ugro`enim interno raseljenim licima i povratnicima u sjeveroisto~noj, isto~noj i centralnoj Bosni i Hercegovini, koji zajedno finansiraju Hilfswerk Austria International/UNHCR i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a isporu~en sjemenski materijal za porodice povratnike u Had`i}e, Ilid`u, Vogo{}u, Ilija{, Trnovo i Novi Grad. Sjemenski materijal, kao {to su krompir, luk i sitno sjeme dobile su 44 porodice povratnika Vogo{}e koje se bave isklju~ivo poljoprivredom. Projekt je imao za cilj da pru`i podr{ku stvaranjem uslova za samopomo}, ali i da se pomogne pri razvoju poljoprivrede i proizvodnje organske hrane. Isporuci i primopredaji sjemena su prisustvovali resorna ministrica Velida Memi}, te na~elnici Ilija{a i Vogo{}e Nusret Ma{i} i Edin Smaji}. Ministarstvo nauke, obrazovanja i mladih KS-a proslijedilo je ju~er {kolama odluku, prema kojoj }e 30. april biti neradni. Pomjeranje praznika sa 1. maja na dan prije ura|eno je kako bi se neradni ponedjeljak spojio sa vikendom, a {to su, navodno, tra`ili pojedini roditelji u~enika. Nastava od 30. aprila u osnovnim {kolama }e se nadoknaditi 19. maja, a u srednjim 14. dana petog mjeseca. U sindikatima osnovnog i srednjeg obrazovanja su istakli kako je odluka donesena bez njihovog znanja, te da }e iz Ministarstva zatra`iti spisak sa imenima roditelja koji su tra`ili da se donese ovakva odluka. J. M.
kim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

4 9

DJEVOJ^ICE DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

18.45, Stockholm 20.15, Beograd 22.20, Zagreb 22.00

Odlasci:
Istanbul 6.15, 14.40 i 16.15, Beograd / Zagreb 6.30, Banja Luka / Zurich 7.30 i 13.00, Vienna 7.30 i 15.05, Munich 13.10, Koeln 19.35, Stut tgart 19.25, Stockholm 20.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beo grad 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxelles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 12.00, 13.40 i 21.50, Munich 12.25, Zurich / Banja Luka 14.15 i 19.30, Vienna 14.20 i 21.25, Koeln 18.55, Stut tgart

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko sva-

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Stripiti Fest u Sarajevu

Helena Jane~i}

Reinhard Kleist

U Centru za kulturu Sarajevo otvaranjem 5. izlo`be bh. strip-stvarala{tva otvoren je i prvi Stripiti Fest. Ju~er je u art-kinu Kriterion otvorena izlo`ba radova hrvatske autorice Helene Jane~i}, dok je u Goethe institutu odr`ana tribina o njema~kom stripu danas, uz u~e{}e svjetski poznatog strip-

Izlo`ba radova Helene Jane~i}
autora Reinharda Kleista. Kao dio prate}ih sadr`aja, sino} je u kafeu Gogo izvedena stand-up komedija "Ebemu `ivot". Kino Meeting Point danas }e biti pravo mjesto susreta za ljubitelje stripa, po~ev od promocije projekta U~enje njema~kog jezika uz knjigu "Versprochen" (Obe}ano) i Agarthi Comics, prve bh. izdava~ke ku}e koja se koncentrira na strip. Helena Jane~i} }e u 13 sati promovirati knjigu "Horny Dyke na rubu konvencije", nakon ~ega }e Reinhard Kleist govoriti o svom radu i me|unarodnom uspjehu. Danas }e biti organizirano i prvo javno ~itanje za slijepa i slabovidna lica stripa "Amnezija". Podsje}amo, prvo mjesto na konkursu "@ivot koji `ivim" osvojila je Ervina Mufti}, dok tre}e mjesto dijele Velid Agovi} i Milivoj Kosti}. Posebna nagrada Goethe instituta za najbolji strip dodijeljena je Mirzi Latifovi}u, koji je

svojim stripom zaslu`io besplatan kurs njema~kog jezika koji organizuje ovaj institut. Svi pobjedni~ki radovi mogu se pogledati u prostorijama galerije Centra za kulturu Sarajevo (Jeli}eva 1) do 19. aprila. Nagrade }e biti uru~ene na zvani~noj ceremoniji zatvaranja festivala sutra u 13 sati.

Filmovi unutar Modula memorije
Scena iz filma "Prtljag" Danisa Tanovi}a

Dok traje Sedmica savremenog turskog filma

"Takva" za filmoljupce
Jedan od najboljih turskih filmova zadnjih nekoliko godina, dobitnik Srca Sarajeva za najbolji film, bi}e prikazan i sutra u kinu Meeting Point
Ambasada Republike Turske u Bosni i Hercegovini ~etvrti put u nizu organizuje Sedmicu turskog filma, koja je sve~ano otvorena u ~etvrtak nave~er, projekcijom filma Cagana Irmaka "Moj otac i moj sin". Turska kinematografija je ina~e u ekspanziji posljednjih godina, a i mi smo sve vi{e u mogu}nosti gledati filmove koji dolaze iz Turske zahvaljuju}i uvr{tavanju ove zemlje u regionalni program Sarajevo Film Festivala prije nekoliko godina. vuza Turgula. Za vikend je pripremljen tako|er dupli program - u subotu u 17.30 sati bi}e prikazan film Orhana Oguza "Hajde, bre" (ne ~udite se, i original se zove "Hayde, bre"), dok je od 20 sati na programu repriza filma koji je i otvorio manifestaciju, "Moj otac i moj sin". Za nedjelju je planirana projekcija filma "Brodovi od kora lubenica" Ahmeta Ulucaya, od 17.30 sati, a u ve~ernjem terminu od 20 sati bi}e ponovo prikazan ve} pomenuti "Ta-

Zabilje`ena sje}anja
Kao dio programskog sadr`aja kulturolo{kog projekta MESS-a, ve~eras }e u SARTR-u biti prikazana ~etiri filma na{ih uglednih reditelja
Modul memorije, kulturolo{ki projekt festivala MESS kojim se obilje`ava 20 godina od po~etka opsade Sarajeva, zapo~eo je 5. aprila i traja}e do 9. maja. U okviru projekta bi}e organizovani razni sadr`aji, od izlo`bi i promocija knjiga, do tribina i projekcija filmova. Upravo }e filmovi biti tema dana{njeg programa. Naime, u 20 sati u SARTR-u bi}e prikazani kratki filmovi Jasmile @bani} i Danisa Tanovi}a, na{ih najnagra|ivanijih filmskih radnika. Djela @bani} koja }emo mo}i pogledati su "Poslije, poslije" iz 1997, koji govori o djevoj~ici Belmi koja je dvije i po godine `ivota provela na okupiranoj teritoriji. Nakon trauma i sa ozbiljnim posljedicama, ona dolazi u Sarajevo i poku{ava se uklopiti u novu sredinu. "Slike sa ugla", dokumentarac snimljen za televiziju iz 2003. pri~a je o Bilji, ranjeniku sa sarajevskih ulica, glavnom akteru snimka koji je proslavio francuskog fotografa. Potraga za Biljom je fokus filma, kao i rekonstrukcija trenutka kada je vijest postala va`nija od `ivota. Segment omnibusa "Pri~e o ljudskim pravima", nazvan "U~e{}e" (Participation), tre}e je djelo na{e rediteljke koje }e biti prikazano ve~eras i mo`da ~ak umjetni~ki i najdojmljivije. Kadar otkriva tri `ene kako mirno piju kafu. U ti{ini, gledalac ~eka da se prika`e ~itavo okru`enje. A od na{eg oskarovca mo}i }emo vidjeti njegov posljednji film, kratkometra`nu dramu "Prtljag". Film govori o Amiru, izbjeglici iz BiH, koji du`e vrijeme `ivi u [vedskoj. On dolazi nazad u domovinu kako bi se pobrinuo za posmrtne ostatke svojih roditelja, ali ubrzo shva}a da oni ne pripadaju njima. Odlu~an da ih ipak prona|e, odlazi u rodno mjesto, gdje susre}e svog starog prijatelja Du{ana. Sumnji~av je prema njemu, a Du{an je neodlu~an u nakani da mu pomogne. Ulaz na projeN. SELIMOVI] kcije je besplatan.

Scena iz filma "Takva" Ozera Kiziltana

Ina~e, pomenuti ciklus filmova savremene turske kinematografije nudi nekoliko vrlo zanimljivih naslova izme|u kojih se sigurno izdvaja drama "Takva", ili "^ovjekov strah od Boga" Ozera Kiziltana, koja je i pobijedila na SFF-u prije pet godina, a koja je prikazana u Meeting Pointu ju~er. U drugom terminu, sino} je projekciju pred sarajevskom publikom do`ivio i film "Hajduk" Ya-

kva", koji govori o duboko religioznom ~ovjeku koji prolazi duboku unutra{nju borbu, rastrojen izme|u strastvenih snova i svoje duhovnosti. Ovaj film nas u~i kako nipo{to ne treba i}i u krajnost {tagod nam `ivot servirao, i zaslu`uje najtoplije preporuke svim ljubiteljima kvalitetne, `ivotne celuloidne pri~e. Ulaz na sve projekcije je slobodan.
N. SELIMOVI]

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

KULTURA

21

Zeni~ko prolje}e

Ve~eras u Domu Oru`anih snaga BiH

Aprilski salon
Tradicionalna izlo`ba 38. aprilski salon otvorena je u zeni~koj sinagogi u sklopu manifestacije Zeni~ko prolje}e. To je jedinstvena izlo`ba jer okuplja bh. umjetnike koji dolaze iz Udru`enja ZDKa, koje je podru`nica ULUBiH-a. - Na ovoj izlo`bi su djela umjetnika koji su htjeli da poka`u odraz svog rada u Zenici. Nije bilo potrebe za specifi~nim postavkama, va`no je samo predstaviti ono {ta se radi. Autori su izlo`ili najnovije radove kako bi ljubitelji likovnog stvarala{tva mogli pratiti {ta su uradili u posljednje vrijeme. Cilj nam je da ove umjetnine Aprilskog salona predstavimo publici i van Zenice i BiH, rekao je Irfan Handuki}, koji se pobrinuo za grafi~ko oblikovanje ove manifestacije. Ahmed Hundur, Mehmed Klepo, Mensur Verla{evi}, Irfan Handuki}, Miroslav [etka, Mirza MaSa otvorenja

Uskrsni koncert
Ovogodi{nji sve~ani Uskrsni koncert HKD Napredak organizira u suradnji s poznatim Dubrova~kim simfonijskim orkestrom i mje{ovitim zborom Libertas. Koncert }e se odr`ati ve~eras, u 20 sati, u Domu Oru`anih snaga BiH. Gosti iz Dubrovnika su dobitnici nekoliko presti`nih nagrada na mnogim svjetskim natjecanjima. Dubrova~ki simfonijski orkestar }e zajedno s mje{ovitim zborom Libertas i solisticom prof. Dubravkom Hilje izvoditi tradicionalne uskrsne skladbe pod dirigentskom palicom prof. Viktora Lenerta, pod ~ijim je umjetni~kim vodstvom znatno pro{iren repertoar, posebno skladbama za samostalne nastupe. Ulaz na koncert je slobodan, a za vrijeme koncerta }e svi posjetitelji imati priliku dati svoj nov~ani doprinos Napretkovoj zakladi za Sveu~ili{te i za stipendiranje vrijednih i nadarenih studenata diljem BiH.

meled`ija, Miralem Brki}, Biljana Vrbi} i D`emal Silajd`i} imena su umjetnika koji su doprinijeli ovoj manifestaciji svojim radovima. Me|u slikarskim imenima se na{ao i akademski kipar Alen D`indo sa skulpturom plesa~ice od oblikovane `ice. - Izlo`ba Aprilski salon starija je

od na{eg Zeni~kog prolje}a, nadam se da }emo i dalje imati ovu vrstu likovne umjetnosti za na{e gra|ane. Sa ovim salonom, ovo je i kraj manifestacije Zeni~kog prolje}a, gostima se obratio i Zijad Softi}, pomo}nik na~elnika Zenice za dru{tvene djelatnosti, te izlo`bu proglasio otvorenom.

Predstavljena knjiga "Bo{njaci nakon socijalizma"

Znanstvena pravila i metode
Knjiga "Bo{njaci nakon socijalizma" autora prof. dr. [a}ira Filandre predstavljena je u Sarajevu, u Bo{nja~kom institutu - Fondacija "Adil Zulfikarpa{i}". O knjizi s podnaslovom - O bo{nja~kom identitetu u postjugoslavenskom dobu, fokusiranoj na promi{ljanje aktuelne bh. zbilje i temeljne izazove "fluidne i tegobne historije sada{njosti Bo{njaka", govorili su akademik Enes Kari}, knji`evnik Ivan Lovrenovi} i prof. dr. Esad Zgodi}. Istaknuli su vi{ezna~nost Filandrinog pristupa u analizi politi~kog i kulturnog diskursa, ali i njegovog kriti~kog osvrta na bo{nja~ku nacionalnu politiku i njene protagoniste, upozoravaju}i na autoredukcionizam, prisutan u bo{nja~koj svijesti kada se radi o elementima identiteta, a {to je posebno karakteristi~no za odnos nacionalne i vjerske odre|enosti, prenijela je Fena. Po ocjeni promotora, autor nije indokriniran faktografskom logikom i budu}nost BiH promi{lja u diskursu `eljene emancipacije svih njenih gra|ana i naroda, promatraju}i stanje Bo{njaka u korelaciji s drugim bh. narodima, ~ine}i to kao svjestan i emancipirani pripadnik svoga naroda, mirno i analiti~ki, bez emotivnog naboja i dr`e}i se striktno utvr|enih znanstvenih pravila i metoda. Po mi{ljenju samog autora, knjiga je rezultat njegovog razgovora sa samim sobom, te poku{aj konceptualiziranja teku}ih procesa, nastala iz nastojanja da slu`i istini, bez oportunizma i povla|ivanja bilo kome, ali i bez namjere da povrijedi bilo koga i bez unaprijed "skrojenih" stavova. Knjiga "Bo{njaci nakon socijalizma" {tampana je u ediciji BZK Preporod i Synopsisa.

Koncert ansambla Muzi~ke akademije
Alumni asocijacija Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Alumni asocijacija Muzi~ke akademije u Sarajevu realizuju zajedni~ki projekt pod nazivom Muzi~ka akademija na Ekonomskom fakultetu. U sklopu ovog projekta bit }e organizovan koncert ansambla Muzi~ke akademije za sada{nje i biv{e uposlenike i studente ove dvije institucije. Na repertoaru ansambla }e se, izme|u ostalih, na}i djela poznatih kompozitora Mozarta, Bacha i Paganinija. Sada{nji i biv{i uposlenici i studenti ove dvije institucije bit }e u prilici da se dru`e, razmjenjuju iskustva i provedu subotnju ve~er u jednoj potpuno druga~ijoj atmosferi. Koncert }e biti odr`an 14. aprila u 18 sati u auli Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Foto: [aban [ABANOVI]

24 Pogledi

14. april/travanj 2012.

Zlatni ljiljani 20 god
Armija BiH obilje`ava 20 godina svog postojanja: uz protokol i priznanja, podsje}anja na te{ke godine ratovanja, valja potra`iti i njezine heroje - Zlatni ljiljani danas su prili~no uvjereni da su se i sami morali vi{e anga`irati nakon rata
vih dana, kada se u najve}em dijelu zemlje na razne na~ine obilje`ava dvadeset godina od agresije na Bosnu i Hercegovinu, na drugoj strani ru{itelji zemlje obilje`avaju kojekakve dane osloba|anja sela i gradova. Pre`ivjeli borci ARBiH, koji su stali na branik domovine, pitaju se od koga su osloba|ali Derventu, Brod, Br~ko, Doboj, Bijeljinu, Zvornik, Prijedor... Na pro{lonedjeljnim susretima dobitnika najvi{ih ratnih priznanja Zlatni ljiljan sa podru~ja ZDK-a nekolicina bh. heroja je pristala na razgovor o ovoj temi. Nisu {utjeli i iskreno, iz srca su progovorili, kako o sebi, tako i o dana{njem te{kom vremenu u kojem se nalazi zemlja za koju su se borili.

O

Vi{ak udru`enja
Zlatni ljiljani Edin Hakanovi} iz Visokog, Ned`ad ^abri} @abac iz Doboj-Juga, Zeni~ani Mustafa Muli}, Muradif ^i~ak, Nihad Kadi}, te posebno brigadir [erif Patkovi}, potpredsjednik Kantonalnog saveza ovog udru`enja i predsjednik Skup{tine dobitnika najvi{ih priznanja Federacije BiH, bili su jednoglasni. Bosna je danas u njenim dr`avotvornim suverenim i me|unarodno priznatim granicama. Bosna je zemlja koja }e pobijediti i nad`ivjeti sve neda}e koje je priti{}u i sve njene ru{itelje. Bosna je uvijek bila spoj hrabrosti, patriotizma i mladosti, jer je to pokazala kroz svoju hiljadugodi{nju povijest u ko-

joj su se mijenjala carstva i re`imi, a Bosna dostojanstveno postojala i opstajala. “Evo, mi smo sa~uvali temelje dr`ave BiH, ona }e ostati i ona }e u}i u Evropu kad-tad, ali sa ovima danas dabogda” ka, zao je zlatni ljiljan Edin Hakanovi} i samokriti~ki dodao: “Mi jesmo dali puno za dr`avu BiH, ali sasvim sigurno smo se u pos tra tnom pe ri odu mo ra li akti vni je uklju~iti i nastaviti se boriti za zemlju po mjeri svih nas. Da smo bili anga`ovaniji svojom maksimalnom predano{}u u poratne tokove, ~estitim nijetom svako na svom zadatku, ne bi se desilo ovo {to nam se danas de{ava. Morali smo nakon rata nastaviti sa procesom dru{tvene tranzicije i biti dio pri~e, morali smo dati ve}i doprinos. @alosno, ali istinito je da je ve}ina boraca ARBiH, a pogotovo uticajnih starje{ina digla ruke od toga, uhvatili se svojih zanata, poslova, kako bi pre`ivljavali. Neke od njih je uhvatio poratni talas brzog boga}enja do kojeg se dolazilo ne~asnim radnjama, pogotovo oko preduze}a” kazao je Hakanovi}. , Muradif ^i~ak smatra da je Savez zlatnih ljiljana jedna od silnih bora~kih organizacija koje su nikle kao gljive poslije ki{e. Ovaj savez se dr`i ~vrsto i, po njegovom mi{ljenju, zlatni ljiljani u odnosu na ostale bora~ke organizacije kojih je previ{e, `ive solidno. Kada se radi o statusnim pitanjima boraca uop{te, ^i~ak ka`e: “Sve su uradili na tome da nas (bora~ku populaciju) razjedine, ka-

Edin Hakanovi} iz Visokog i Zeni~ani Mustafa Muli}, Muradif ^i~ak i Nihad Kadi}

Imaju puno ideja

Doboj Jug bio doma}in susreta Zlatnih ljiljana ZDK-a te sa ministrom BIZ-a Suadom Omeraševi}em

14. april/travanj 2012.

Pogledi 25

[erif Patkovi}: I dr`ava je invalid
Foto: [aban [ABANOVI]

dina poslije

- Kada je u pitanju status bora~ke populacije u BiH, na{a dr`ava pomalo li~i na jednog velikog invalida. Evo, vidite da se RVI, koji su u ratu ostali bez dijelova svoga tijela, br`e oporavljaju nego BiH. U toku rata su BiH kidali i trgali, razbijali njeno tkivo, ali smo je svojom borbom ipak sa~uvali. Dana{nji politi~ki establi{ment ne uspijeva nikako da je rehabilituje i da je uspostavi tako da nam BiH bude funkcionalna u svim njenim elementima koji joj kao dr`avi trebaju. Pore|enja radi: imamo niz sjajnih primjera da su se te{ki RVI nakon ovoliko proteklih godina od rata itekako rehabilitovali, izrodili djecu, a dr`ava BiH nam je “u kolicima” BiH . trebaju elementi za pokretanje tih kolica. Za sve ovo {to nam je ovako kako jeste, isklju~ivo su krivi politi~ari, kazao je brigadir Patkovi}.

ko po tome {to se omogu}ava stvaranje raznoraznih udru`enja do razjedinjavanja kroz mizerne bora~ke naknade i penzije. Ja sam pesimista, jer u ovoj dr`avi, sa ovakvim vlastima... te{ko je. Vidite da je korijenje te{kog kriminala, ne~asnih radnji i lopovluka najvi{e kod onih koji obna{aju vlast ili su joj blizu. Na{i mediji su puni crnih hronika, a to ne donosi optimizam. Danas kada imamo napad na dr`avni suverenitet i teritorijalni integritet, ono za {ta smo se borili, trebali bismo i mi (mislim na cjelokupni bora~ki sastav) da donesemo svoj stav o tome i uputimo ga vlastima” poru~io je ovaj zlatni ljiljan. ,

Pismo historije
Danas nekada hrabri heroji nisu pretjerano uticajni ljudi, vi{e su zaboravljeni, nego {to su od dru{tvene koristi. Kako stoje stvari, vi{e su teret i balast sistemu, pa nije ~udo {to se boje javno progovoriti. Za vrijeme rata su svi bili jedna organizacija na jednoj strani u borbi za istinske ciljeve, za goli `ivot, slobodu i slobodnu zemlju BiH. Danas su razjedinjeni, a za{to, Edin Hakano-

Zlatni ljiljani održali ~as historije i sje}anja na martovske dane 1993. u Doboj jugu

vi} vidi ovako: “Mi u Visokom od pet-{est bora~kih udru`enja, na ~elu dva udru`enja imamo istinske borce, ono su sve kvaziborci, tobo`e dana{nji ~uvari istorije. Dobar broj biv{ih oficira ARBiH se uvukao u politiku i to je i{lo lan~ano. Ako nisi sa mnom, onda si protiv mene i to tako, na`alost, i danas traje, tako da je ve}ina boraca ostavljena na milost i nemilost. To ne vodi dobrome, jer je to recept razbijanja jedinstva, a na receptu interesa nam je sve razbijeno, pa ~ak i na{e politike, koje ne mogu uspostaviti jedinstvene ciljeve i na}i kompromis da se normalno krene, jer je sve podre|eno interesima. Zamjeram mojim kolegama koje su u politici da se nisu mogle izdi}i iznad svega, jer nema razloga da ne budemo najuspje{nija dr`ava u regionu kad imamo dobre prirodne resurse i kadrovske potencijale, ali za to nam je potrebna standardizacija sistema, po{ten i predan odnos prema dr`avi svih onih koji je predvode i primjena zakona za sve jednako. Ja vam tvrdim da se danas vodi obavje{tajni rat protiv nas, Bo{njaka, a pogotovo bo{nja~kih oficira vi{e nego za vrijeme rata. Bojim se ponavljanja istorije, jer izgleda ni{ta nismo nau~ili iz novije pro{losti. Evo, vidite, danas je omjer za izre~ene kazne za ratne zlo~ine mnogo ve}i za Srbe i Hrvate u odnosu na muslimane-Bo{njake. Bojim se da za narednih 30 godina taj omjer ne bude pet puta ve}i za muslimane. Ko bude pisao istoriju, a te{ko }e je iko za na{eg `ivota realno napisati, ja to ne}u do~ekati, svali}e Bo{njacima da su u ratu bili najgori. To se ve} osjeti, jer se o~ito negira i genocid i zlo~in, a sve da se {to prije zaboravi.” Osim toga, borci vjeruju da bi se i sami trebali vi{e uklju~iti u pisanje historije da se va`ne bitke ne bi zaboravile, ali i da bismo dosljedno prenijeli istinu o ratu u BiH, “a ne ~ekati da nam to neko drugi uradi, neko ko nije za to kompetentan” poru~io , je zlatni ljiljan Edin Hakanovi} ponavljaju}i rije~i rahmetli Alije Izetbegovi}a: “Velikim Bogom se kunemo da robovi Miralem Begi} biti ne}emo” .

26 Pogledi

14. april/travanj 2012.

Podvale i istine o opsadi Sarajeva

Kako su Srbi
Neta~no je tvrditi da je rat u BiH po~eo 3. maja 1992. godine Visoki predstavnik produ`io rok uspostave administracije Federacije BiH tokom kojeg je u naseljima koja su Srbi do tada kontrolisali sve uni{teno i spaljeno Karad`i}eva vojska i policija imale dovoljno vremena za progon

Pi{e: akademik Ejup Gani}

U

poja~anom propagandnom programu prekrajanja historije o raspadu Jugoslavije i ratu u Bosni i Hercegovini, Srbija opsadu Sarajeva stavlja u centar tog projekta. Prvo, nastoji podmetnuti tezu da je rat u BH po~eo 3. maja 1992. godine presijecanjem kolone JNA u Dobrovolja~koj ulici, i drugo, da je oko 150 hiljada Srba napustilo Sarajevo kao rezultat etni~kog ~i{}enja koje su izvele bh. vlasti. Prva tvrdnja slu`i da bi se prikazalo “kad je i gdje je po~eo rat u BiH” i bh. vlasti direktno okrivile za po~etak rata. Kako vrijeme prolazi, mnogi zvani~nici iz me|unarodne zajednice, koji nisu svojevremeno detaljno pratili doga|anja u BiH u periodu 1992-95, nasjedaju na takve tvrdnje. Druga tvrdnja je poku{aj relativiziranja op{teprihva}enog stava da je entitet Republika Srpska nastao etni~kim ~i{}enjem i genocidom protiv nesrpskog stanovni{tva. Nastoji se podmetnuti poruka “svi su vr{ili etni~ko ~i{}enje” jer je oko 150 , hiljada Srba protjerano iz Sarajeva. Dakle, u BiH se desio gra|anski rat, a Srbija je bila samo posmatra~. Vratimo se nakratko unazad sa pitanjem {ta se de{avalo u BiH prije 3. maja 1992? Prvo, u oktobru 1991. godine jedinice JNA izvr{ile su napad na selo Ravno, naseljeno hrvatskim stanovni{tvom, spalili prakti~no sve privatne ku}e, oskrnavili lokalnu crkvu, opusto{ili i razorili selo do temelja i oplja~kali svu opremu pogona fabrike alata iz Trebinja koji se nalazio u ovom mjestu i koji je zapo{ljavao jedan broj lokalnog stanovni{tva. No, prije nego {to su prvi rezultati referenduma o nezavisnosti BiH objavljeni u ve~ernjim satima 1. marta 1992. godine, jedinice JNA su obavljale manevre, dijelile oru`je srpskom stanovni{tvu okupljenom oko Srpske demokratske stranke, utvr|ivale polo`aje na strate{kim lokacijama diljem BiH da bi nakon me|unarodnog priznanja BiH (6. april 1992. godine) otvoreno zapo~ele agesiju na na{u zemlju u sadejstvu sa paravojnim jedinicama iz Srbije i doma}im izdajnicima lojalnim Radovanu Karad`i}u.

Reintegracija Sarajeva: Srbi napu{taju Grbavicu

REINTEGRACIJA Najve}i val bio je od kraja 1995. do po~etka 1996. godine. Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma dijelovi Sarajeva i okolnih naselja naseljenih samo srpskim stanovni{tvom: Grbavica, Ned`ari}i, Ilid`a, dio Dobrinje, Rajlovac, Vogo{}a, Nahorevo..., pripali su Federaciji BiH. Ostali su u “Alijinoj dr`avi”, govorili su Karad`i} i Kraji{nik

Tandem Abdi} - Delimustafi}
Ve} prvog aprila po~inju napadi na Bijeljinu, gdje su paravojne formacije iz Srbije, predvo|ene @eljkom Ra`natovi}em Arkanom, po~inile stravi~ne zlo~ine. Generalno, JNA je osvajala teren i klju~ne polo`aje i iste prepu{tala paravojnim jedinicama ko-

14. april/travanj 2012.

Pogledi 27

oti{li iz grada
Koliko je Srba poginulo u opsadi Sarajeva?
Pitanje koliko je Srba poginulo u ratu 1992-95. u opsadi Sarajeva je izvor velikih propagandnih napora RS-a i Srbije. Preko 11.000 stanovnika Sarajeva poginulo je od granata ispaljenih sa polo`aja Milo{evi}evih i Karad`i}evih vojnika sa okolnih brda, od toga pribli`no 2.000 djece. Nacionalna struktura poginulih je pribli`no proporcionalna sastavu stanovni{tva u toku rata u opkoljenom Sarajevu. Granate nisu birale nacionalnost. “Udri po Velu{i}ima - tamo nema srpskog `ivlja” bila je komanda zapovjednika agresorskih vojnika, kao jedina utjeha Srbi, ma koji nisu napustili svoje Sarajevo. A {ta je sa 5.000 hiljada Srba civila koji su “stradali” u toku rata u Sarajevu, pitaju se propagandisti velikosrpskih ideja? Odgovor su sami dali. To je onih istih 5.000 srpskih vojnika koji su u okviru Romanijskog korpusa i drugih jedinica agesora, uklju~uju}i volontere iz Rusije i Gr~ke, napadali Sarajevo i poginuli na linijama opsade od vatre boraca ABiH koji su branili Sarajevo. Kako je nedavno (kraj februara 2012. godine) prikazala televizija RTRS-a, oko 4.000 (~etiri hiljade) ovih vojnika su sahranjene na centralnom groblju na Sokocu, ruski dobrovoljci i drugi na groblju u Lukavici, Palama, a neki su vra}eni u rodna mjesta u Srbiju. Dakle, to je tih 5.000 (pet hiljada) Srba koje propaganda iz RS entiteta nastoji, la`ima serviranim za neupu}ene, prikazati kao “civile” koji su ubijeni u Sarajevu. Nadam se da }e histori~ari osvijetliti ove ~injenice, kao i metode propagande velikosrpske ma{inerije.
Reintegracija Sarajeva: Srbi napu{taju Ilid`u

Milo{evi}a, trebalo da obznani da “BiH ostaje suverena u okviru krnje Jugoslavije” Milo{evi}eve. Nakon toga, Bo{njaci bi bili regrutovani za kninsko rati{te kako bi odbranili zapadnu granicu velike Srbije. Tog dana, u ve~ernjim satima na Aerodromu kidnapuju predsjednika Predsjedni{tva BiH Aliju Izetbegovi}a, ~ije osloba|anje je uslijedilo 3. maja u operaciji pod nazivom Dobrovolja~ka ulica. Svi svjetski mediji su registrovali ovaj dramati~ni doga|aj, a mnogi ga i danas nazivaju dan D za Bosnu i Herzegovinu. Upravo od toga dana, pa sve do danas, Srbija nastavlja Milo{evi}evu politiku tvrdnjom da je tog dana, 3. maja, u Dobrovolja~koj ulici po~eo rat u BiH, zanemaruju}i sve {to je do tada u~injeno. Bosanskohercegova~ka diplomatija, naro~ito u posljednjih deset godina, u~inila je malo ili skoro ni{ta da suzbije ove la`i na me|unarodnoj sceni, a jedina linija odbrane ovih podvala je Ha{ki tribunal i njegove presude.

Odlazak u valovima
Manipuli{e se i iseljavanjem Srba iz Sarajeva. Kako, kada i za{to su odlazili iz Sarajeva u po~etku rata, u toku rata i neposredno poslije rata, zaslu`uje detaljno obja{njenje da bi se izbjegle {pekulacije i iskrivljivanje historijskih ~injenica. Taj odlazak se, uslovno re~eno, odvijao u valovima. Prvi val je bio u prolje}e 1992. godine. U danima finalne pripreme napada na Sarajevo, SDS, podjelom letaka (bro{ura) i drugim metodama preno{enja instrukcija, obavje{tava ~lanstvo i indirektno ve}inu srpskog stanovni{tva u gradu sa osnovnom porukom: “Sklonote se nedelju do dve iz grada Sarajeva, jer toliko }e trajati borbe preuzimanja grada” Mnogi su tada oti{li nose}i sobom ili u osobnim . automobilima najnu`nije stvari, {to je moglo nagnati na pomisao da idu na du`i vikend. Zauzimanje grada potrajalo je skoro ~etiri godine i nije se obistinilo. Mnogi koji su tada oti{li, bilo u naselja i gradove iz kojih je ve} protjerano nesrpsko stanovni{tvo, bilo u Srbiju, uglavnom se nisu vratili jer su tamo zapo~eli `ivot ({kolovanje djece, zapo{ljavanje itd).

Razru{eno Ravno

Reintegracija Sarajeva: Srbi napu{taju Vogo{}u

je su provodile sistematsko etni~ko ~i{}enje u formi najve}ih zlo~ina nakon Drugog svjetskog rata (paljenja ku}a nesrpskom stanovni{tvu, ubijanje civila, masovno silovanje `ena, stvaranje logora, sistematsko plja~kanje li~ne i dru{tvene imovine). Do 3. maja 1992. na desetine hiljada civila je ubijeno u isto~noj Bosni, kao i na putu sjevernog koridora Bijeljina - Banja Luka - Prijedor i ju`nog koridora Trebinje - Ljubinje - Mostar. UN je do tada registrovao oko 400.000. hiljada izbjeglica mahom sa ovih okupiranih prostora. Do tada je i grad Sarajevo bio potpuno okru`en te{kom artiljerijom usmjerenom precizno na klju~ne proizvodne i poslovne objekte, zgrade kulturnih, obrazovnih, medicinskih ustanova i na sve administrativne centre u kojima su smje{teni Predsjedni{tvo, Vlada, kao i zgrade lokalne samouprave. Drugog maja, uz pomo} specijalnih jedinica JNA iz ni{kog garnizona, obu~enih za gradsku borbu, po~eo je napad na zgradu Predsjedni{tva BiH sa ciljem njenog zauzimanja i instaliranjem izdajni~ke vlade sa tada{njim ~lanom Predsjedni{tva Fikretom Abdi}em na ~elu i ministrom unutra{njih poslova Alijom Delamustafi}em, koji su ~inili jezgro te nesu|ene vlade. Ona je, po instrukcijama Slobodana

Gdje su pogrije{ili Bildt i Petritsch
Drugi (tihi val) u opkoljenom Sarajevu odvijao se 1992. do 1995, kada su zbog te{kog pre`ivljavanja u opkoljenom Sarajevu mnogi njegovi gra|ani svih nacionalnosti napu{tali grad kada se to god moglo (humanitarni konvoji, medicinske evaku-

28 Pogledi
acije, pretr~avanje aerodromske piste...), uklju~uju}i i izlazak iz grada uz nov~anu nadoknadu pojedinim agresorskim grupama koje su dr`ale obru~ oko grada. Srbi su odlazili uglavnom prema Srbiji, Hrvati prema Hrvatskoj, Bo{njaci prema tre}im zemljama. Obru~ oko Sarajeva dr`ali su Srbi koji su slijedili Milo{evi}a i Karad`i}a. Srpsko gra|ansko vije}e bilo je katalizator opstanka Srba u Sarajevu i politi~ki anga`irano na me|unarodnoj sceni za cjelovitu i multietni~ku BiH. Sudbinu ostalih gra|ana u opkoljenom Sarajevu dijelilo je izme|u 30-40 hiljada Srba. Prema nezvani~nim procjenama, u ovom periodu vi{e civila srpske nacionalnosti na teritoriji koje su okupirale srpske snage u BiH je poginulo u saobra}ajnim nesre}ama nego od metka jedinica Armije BiH pod komandom Predsjedni{tva RBiH. Tre}i, najve}i val, bio je od kraja 1995. do po~etka 1996. godine. Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma dijelovi Sarajeva i okolnih naselja naseljenih samo srpskim stanovni{tvom: Grbavica, Ned`ari}i, Ilid`a, dio Dobrinje, Rajlovac, Vogo{}a, Nahorevo... pripali su Federaciji BiH. Ostali su u “Alijinoj dr`avi” govorili su Karad`i} i Kraji{nik. “Napu{tajte i pre, lazite u RS” bile su njihove instrukcije Srbima sa ovih , podru~ja. Mjesec nakon Mirovnog sporazuma bilo je predvi|eno da se na ovim prostorima uspostavi administracija FBiH. Carl Bildt, tada visoki predstavnik me|unarodne zajednice za BiH, za mjesec dana, a zatim ponovo ne{to du`e, produ`io je ovaj rok (valjda nesvjesno). U tom periodu i u tim naseljima, na kraju, sve je bilo uni{teno i spaljeno. Od masovnih paljevina gusti oblaci dima su bili iznad svakog naselja. Karad`i}eva vojska i policija imale su dovoljno vremena da istjeraju i posljednjeg Srbina. Desetine milijardi dolara {tete je tada u~injeno, premje{tanjem ili spaljivanjem svih tvornica i proizvodnih pogona, potpunim devastiranjem svih javnih i zdravstvenih ustanova, {kola i stambenih objekata i odno{enjem zadnjeg oluka i izbijenog prozora. Oti{lo je srpsko stanovni{tvo, mnogi uplakani, a najve}i broj njih se skrasio u regionu Sarajevskog okruga pod administracijom RS-a, odnosno u Lukavicu i Pale. Ostali su produ`ili u Banju Luku, Bijeljinu, Bratunac..., a manji broj i prema Srbiji. Ako se danas sabere broj srpskog stanovni{tva u Lukavici, dijelu Dobrinje, na Palama i okolnim naseljima, vidi se da je to stanovni{tvo dobrim dijelom pomjereno iz grada u te dijelove sarajevske okoline.

14. april/travanj 2012.

STANOVI Za jedan prodan stan u Sarajevu, uslovno re~eno, “kupovala” su se dva stana: jedan u Banjoj Luci, jedan u predgra|ima Beograda. Ko bi odolio takvim prilikama ako tada u Sarajevu nije bilo posla na pomolu za bilo koga, a ne samo za Srbe koji se vra}aju. Sarajevo je tada trajno ostalo bez desetina hiljada Srba koji su tu `ivjeli godinama

Za ukupno sagledavanje procesa i posljedica opsade Sarajeva neophodno je ukazati i na sljede}e ~injenice i aktivnosti. Srpsko gra|ansko vije}e - Pokret za ravnopravnost odigralo je veoma va`nu ulogu u o~uvanju multietni~nosti Sarajeva jer je bilo stabilizator prilika u ratu. Njegovi osniva~i i lideri: akademik Ljubomir Berberovi}, prof. dr. Mirko Pejanovi}, Dragutin Kosovac i drugi ogradili su se od tada{njih srpskih lidera na ~elu sa Milo{evi}em, Karad`i}em i drugima, nagla{avaju}i prolaznost zla i povratak toleranciji i su`ivotu. Mnogi Srbi u opkoljenom Sarajevu (30-40 hiljada) vidjeli su u ovom vije}u potporu u svakom pogledu. Zajedno sa Hrvatskim narodnim vije}em bilo je va`na politi~ka potpora za odbranu cjelovitosti BiH.

Na{e argumente je potvrdio Haag
U Sarajevu nije bilo logora jer smo po{tovali zakone i propise i trudili se da u ni~emu ne li~imo ili opona{amo agresore. Multietni~ko Predsjedni{tvo BiH trudilo se da zatvori (a ne logori, kako ih velikosrpska propaganda `eli preimenovati) koji su postojali na teritoriji pod kontrolom ABiH funkcioni{u u skladu sa zakonskom regulativom. Pritom svi zapa`eni propusti su sankcionisani, a u~injene gre{ke ne zastarijevaju.

nuti tu`be protiv ovih institucija. One svoju odgovornost u kontinuitetu poku{avaju, a naro~ito nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma, prenositi dalje i dijeliti sa generacijama koje nisu ni ro|ene u ratu. U~e ih da skandiraju “No`-`ica-Srebrenica” Primjerice radi, koji je to poslanik SDS. a u Skup{tini RS-a osudio etni~ko ~i{}enje i genocid u ratnom perodu? Naprotiv, veliki broj ljudi je u njemu indirektno u~estvovao. Ratna politika ovih institucija je nastavljena i nakon rata. Ne samo da ne priznaju zlo~ine ve} vaspitavaju mlade generacije da se njihovom djelima ponose. U su{tini, oni svoju odgovornost u strahu od kona~ne pravde dijele i prenose na {iroke mase naroda - nadaju}i se da }emo upasti u gre{ku i kolektivno optu`iti jedan narod za genocid. Mi ne optu`ujemo srpski narod i upravo se moramo fokusirati na te institucije koje su, pored zlo~ina koje su organizirale i podr`ale, nametnule {utnju tom narodu pa on danas ne smije pogledati nijedan strani film koji direktno ili indirektno govori kako je RS stvaran. Ne `ele da mlade generacije Srba vide u slici i rije~i dokumenata, niti verzije istih, o etni~kom ~i{}enju i genocidu. Da zaklju~im. BiH je priznata od me|unarodne zajednice kao nezavisna dr`ava 6. aprila 1992. Rat u BiH po~eo je 6. aprila 1992. godine (ovo je rasprostranjeno prihva}en datum po~etka rata, mada su paravojne srbijanske jedinice uz pomo} JNA ve} 1. aprila po~ele napad i masakre u Bijeljini). Od tada pa do 3. maja 1992. snage JNA su okupirale (zauzimanjem teritorija i prepu{tanjem istih paravojnim jedinicama iz Srbije i dobrovoljaca SDS-a) isto~nu Bosnu i napravile koridor du` rijeke Save na sjeveru i na jugu na pravcu Trebinje - Ljubinje - Mostar. Do tada je sa tih teritorija prognano blizu 400 hiljada nesrpskog stanovni{tva (uglavnom Bo{njaka) i po~injeni masovni zlo~ini u skoro svim okupiranim mjestima. Poku{aj isturanja 3. maja kao po~etka rata u BiH doga|ajem u Dobrovolja~koj ulici, od rukovodstva Srbije preko njihovog “nezavisnog” tu`ila{tva predvo|enog Vladimirom Vuk~evi}em, zadnji je poku{aj falsifikovanja datuma po~etka agresije na BiH.

Pohod i egzodus
Grad Sarajevo je bio u okru`enju JNA i srpskih paravojnih snaga. Ovo je najdu`a opsada u modernoj istoriji. Izvje{taji UN-a i ha{ke presude su solidna arhiva ovih doga|aja, kao i arhiv svjetskih medija koji su svakodnevno izvje{tavali iz opkoljenog Sarajeva. Odlazak srpskog stanovni{tva iz Sarajeva bio je u re`iji agresora metodom propagande, u po~etku parolom “sklonite se nekoliko dana dok ne zauzmemo cijeli grad” a kasnije, nakon potpisivanja Dej, tonskog sporazuma, masovnim etni~kim ~i{}enjem naselja i predgra|a sa srpskim stanovni{tvom (Grbavica, Ned`ari}i, Ilid`a, Rajlovac, Vogo{}a, Nahorevo..) u pohodu Karad`i}evih snaga. Zatim i kasnijom prodajom stanova kako je naprijed elaborirano. Opsada Sarajeva i ostali masovni zlo~ini {irom BiH bili su rezultat ne samo pojedinaca (Milo{evi}, Karad`i}, Mladi}, Plav{i}, Kraji{nik...) ve} i institucija RS-a (parlament, organizaciono-administrativna struktura policije i vojske, pojedina rukovodstva lokalne samouprave) i Srbije. Ove institucije moraju snositi odgovornost, moraju pred me|unarodnim sudovima odgovarati. Me|unarodna zajednica, prije svega SAD i EU, odgovorna je pred istorijom da istraje na ovom. Ovo je bitno da bi se izbjegla kolektivna odgovornost srpskog naroda za agresiju i genocid u BiH, koju u su{tini sada{nji srpski prvaci `ele indirektno nametnuti. Oni idu i korak dalje i to izgra|uju}i institucije u RS-u i Srbiji na fundamentima njihovog nastanka u toku agresije na BiH i uvla~enjem mlade generacije Srba koja je ro|ena poslije rata, treniraju}i je da veli~a “ha{ke mu~enike” Milo{evi}a, Karad`i}a, Mladi}a i ponavlja poklike: No` - `ica - Srebrenica! Ovo sve nije ni{ta drugo ve} preno{enje njihove odgovornosti i na mlade generacije, dakle sve Srbe, da bi svoju i odgovornost institucija koje su stvarali prenijeli na ve}e mase i time obuhvatili cijeli srpski narod. Srpski intelektualci ne smiju dozvoliti da ovaj trend prevlada.
(Ovaj tekst je skra}ena verzija izlaganja akademika Gani}a na Me|unarodnoj konferenciji o opsadi Sarajeva koja je odr`ana 29. februara 2012. u Sarajevu)

Rasprodaja stanova
^etvrti val uslijedio je nakon {to je po potpisivanju Mirovnog sporazuma po~ela rapidna obnova Sarajeva. Milijarde dolara pomo}i od prijateljskih zemalja su ulo`ene da ustaklimo grad, popravimo osnovnu infrastrukturu, sve stanove koju su granate sa brda razorile. Predratni stanovnici srpske nacionalnosti su se po~eli vra}ati, dosta stidljivo, po jedan ili dva ~lana porodice, preuzeli su klju~eve stanova po prijeratnoj pripadnosti stanarskog prava. Nadali smo se naglom pove}anju multietni~nosti grada. U stanu se po tada{njim zakonima moralo provesti pet godina prije nego {to se stanarsko pravo pretvori u li~no vlasni{tvo. Na`alost, tada{nji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch donosi odluku, temeljenu navodno na za{titi prava i pravednosti, da je stanarsko pravo jednako vlasni{tvu i tada su prakti~no svi “srpski stanovi” preko no}i ogla{eni na prodaju. Kupuju ih uglavnom Bo{njaci protjerani sa dana{nje teritorije BiH koju pokriva entitet RS-a koji koji su se vratili iz inostranstva i ne{to u{te|evine ili novac za kupovinu skupili, odnosno pozajmili. Bilo je tu i zamjena za ostavljene ku}e u RS-u i drugih aran`mana. Cijene stanova zbog velikog broja bo{nja~kih izbjeglica i povratnika su bile visoke za ono vrijeme. Za jedan prodan stan u Sarajevu, uslovno re~eno, “kupovala” su se dva stana: jedan u Banjoj Luci, jedan u predgra|ima Beograda. Ko bi odolio takvim prilikama ako tada u Sarajevu nije bilo posla na pomolu za bilo koga, a ne samo za Srbe koji se vra}aju. Sarajevo je tada trajno ostalo bez desetina hiljada Srba koji su tu `ivjeli godinama. Neki bi umjesto vala nazvali ovaj proces postdejtonskim “prilago|avanjima” . Sve naprijed re~eno je analiza odlaska Srba iz Sarajeva neposredno prije opsade, u toku opsade i nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma.

Arkanovci udaraju ubijene Bo{njake u Bijeljini 1992.

AGRESIJA Do 3. maja 1992. godine na desetine hiljada civila je ubijeno u isto~noj Bosni, kao i na putu sjevernog koridora Bijeljina - Banja Luka - Prijedor i ju`nog koridora Trebinje - Ljubinje - Mostar. UN je do tada registrovao oko 400.000. hiljada izbjeglica, mahom sa ovih okupiranih prostora

Dakle, sasvim je jasno da ne postoje tri istine o agresiji na BiH. Postoji samo jedna. Nju znamo mi, multietni~ko ratno Predsjedni{tvo RBiH, koji smo se suprotstavili agresiji i organizirali odbranu. No, mnogi me|unarodni zvani~nici i institucije izbjegavaju da znaju istinu jer ona povla~i i me|unarodnu odgovornost. U Bosni se desio genocid. Nama je onemogu}eno da budemo pobjednici jer nam je i me|unarodna zajednica embargom na oru`je vezala ruke. Zbog toga svi }e pisati svoju historiju, i mi (`rtve) i oni (agesori). Na na{u sre}u, ta prava istina je dijelom pokrivena ha{kim presudama i dokumentima i tu nam istinu, mada nepotpunu, dakle ha{ku istinu, ne mogu osporiti.

Zloupotreba mlade generacije
Du`nost nam je pokrenuti odgovornost institucija RS-a i Srbije za opsadu Sarajeva i {ire. Odgovorni nisu samo pojedinci (Milo{evi}, Karad`i}, Mladi}, Kraji{nik, Plav{i}, nekoliko generala), odgovorne su i institucije nasilne tvorevine RS-a i institucije Srbije (vojna struktura, policijske strukture, predstavnici lokalne vlasti...). Trebaju se pokre-

14. april/travanj 2012.

Oglasi 29

30 Pogledi

14. april/travanj 2012.

Kako nas ~itaju

Milet, nacija, zajednica
Ideja Bo{njaka, kao nacionalnog identiteta, dobija privla~nu snagu u Sand`aku (i u Srbiji i Crnoj Gori), kao i me|u balkanskim muslimanima u zapadnoj Evropi. Bo{njak, kao identifikator, po~inje da ozna~ava politi~ki identitet povezan sa pristupom dr`avnim vlastima, “evropskim” kredibilitetom i islamskim legitimitetom, smatra ameri~ki profesor ~iji osvrt na intervju dr. Fikreta Kar~i}a, objavljen prije dvije sedmice u magazinu Dani, donosimo u cijelosti
Pi{e: David B. Kanin

rapsko prolje}e djeluje dobro i kao jednostavan slogan; termin dopu{ta razli~itim protagonistima da ga koriste za razli~ite ciljeve. Bruxelles i Washington ~estitaju jedni drugima {to su nezamjenljivi modeli za de mo kra ci ju i kul tur nu ra zli~itost. To prelazi vladinu propagandu - jedan ekspert NGO je citiran u Washington Postu kako Egipat (naprimjer) nema druge alternative do kretanja naprijed u saradnji sa Sjedinjenim Dr`avama. Fe no men “Oku pi raj”, ko ji egzistira vi{e kroz elektronske poruke na twitteru nego kao dje lo tvo ran na ro dni po kret, uklju~uje arap ski re volt kao dio svoje retorike o globalnoj revoluciji. Zapadni “okupatori” , ipak, tek treba da demonstriraju bilo {ta sli~no djelotvornosti onih koji su se organizovali tako dobro i `rtvovali tako puno pro{le godine na Srednjem is to ku i u sje ver noj Afri ci. Tvrdnje da su njihov manjak organizacije i strate{ke koherentnosti vi{e prednosti nego slabosti donije}e puno manje ne go 99 pro ce na ta onih ko ji su do sada iza{li na ulice SADa i EU. Zauzvrat - osim mo`da Tunisa - neki od arapskih heroja 2011. otkrivaju da su u sjeni politi~ara i oportunista povezanih sa starim re`imima ili sponzor skim mre `a ma (da uklju ~imo tradicionalne regionalne i plemenske aran`mane). Aktivisti u Egiptu i drugdje bi mogli da do`ive sudbinu onih koji su vo di li re vo lu ci je 1789, 1848. i 1968. godine. Neki bi mogli da slijede primjer Otpora u Srbiji, koji se prilagodio pos tmi lo {e vi}evom pe ri odu, prevode}i kredit koji su sami sebi dali za doga|aje u oktobru 2000. go di ne u po du ze tni~ki kredibilitet kori{ten za reklamiranje usluga budu}im revolucionarima na Srednjem istoku i drugdje.

A

perioda zapadne dominacije u eru u kojoj ni jedna zemlja, bez obzira koliko “tvrde” ili “blage” mo}i preuzimala za sebe, ne}e odre|ivati trendove i doga|aje. Idu}i dalje, balkanski region bi}e - izme|u ostalog - dio muslimanskog svijeta, podru~je u kojem }e se muslimani anga`irati simultano sa razli~itim okusima islamskih politika i preosta lom pri vla~no{}u za pa dne teologije demokratije i sekularnog multikulturalizma. Napokon neki balkanski muslimani imaju sofisticiran i konstruktivan pristup organizacije zajednice. U promi{ljenom razgovoru za sarajevske Dane (od 16. marta), Fikret Kar~i} koji je povezan sa Komisijom za ustavna i pravna pitanja Sabora Islamske zajednice u BiH, raspravljao je o odnosu muslimana u razli~itim dijelovima biv{e Jugoslavije i arapskog svijeta. On je, tako|er, govorio o inhe ren tnim ten zi ja ma, uklju ~enim u pomirenje otomanske tradicije mileta, nacionalizma 19. i 20. stolje}a i formiranja dr`ave, i de{avanja u bli`oj pro{losti, kao {to je razvoj prekograni~nog bo{nja~kog identiteta koji se bori sa upravljanjem sa svojim religijskim, etni~kim

neprikladan - iako su ga neke isto~noevropske zajednice usvojile - jer i neslavenski muslimani, tako|er, pripadaju ovim grupama.

Ideja Bo{njaka
Problem s kojim se Kar~i} susre}e ovdje jeste da ideja Bo{njaka, kao nacionalnog identiteta, dobija privla~nu snagu u San-

mo`e dobro voditi Islamsku zajednicu u Hrvatskoj - u njegovoj sa`etoj raspravi o zami{ljenoj Islamskoj zajednici nije pomenuo Albance ili bugarske Turke ili Pomake, naprimjer. Izgleda da on `eli odnose me|u muslimanima preko etni~kih linija - ali kako }e Islamska zajednica u razvoju uzajamno djelovati sa muslimanskim institucijama u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji ko-

SIMULTANKA Balkanski region bi}e - izme|u ostalog - dio muslimanskog svijeta, podru~je u kojem }e se muslimani anga`irati simultano sa razli~itim okusima islamskih politika i preostalom privla~no{}u zapadne teologije demokratije i sekularnog multikulturalizma
d`aku (i u Srbiji i Crnoj Gori), kao i me|u balkanskim muslimanima u zapadnoj Evropi. Bo{njak, kao identifikator, po~inje da ozna~ava politi~ki identitet povezan sa pristu pom dr`a vnim vlas ti ma, “evrop skim” kre di bi li te tom i islamskim legitimitetom. Religijski i politi~ki sadr`aji Bo{njaka izmije{ani su na takav na~in da }e se, najvjerovatnje, Kar~i} i njegove kolege te{ko nositi s tim. Kar~i} priznaje otomansko naslije|e, ali insistira da islamske organizacije u savremenom Balkanu moraju biti vi{e nego autonomne kulturne i religijske institucije mileta, povezane sa manjinama u staroj imperiji. Nada se da }e ih muslimani nadma{iti kao i postotomanske nacionalneetni~ke organizacije sa onim {to je nazvao teritorijalnim principom. Kar~i} predvi|a strukturu na vi{e nivoa, koja }e izgledati i zapadnja~ki i inherentno muslimanski. Ima}e sredi{nje institucije - vrhovni sabor, ulema med`lis (vije}e u~enjaka, koje se sada naziva Rijasetom, ~iji je Kar~i} ~lan), ustavni sud i reisu-lulemu. U isto vrijeme, Islamske zajednice u Bosni, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijaspori imale bi svoje vlastite sabore i me{ihate (izvr{ne organe). Kako i sa bilo kojom predlo`enom upravlja~kom strukturom, ova postavlja brojna pitanja. Kar~i} ukazuje na ~injenicu da nisu svi balkanski muslimani Bo{njaci, te kritizira postoje}u situaciju u Evropi, u kojoj postoje odvojene d`amije za “Arape, Marokance, Tuni`ane, Bo{njake, Albance i druge” Ipak - osim . priznanja da etni~ki Albanac je imaju vlastite organizacione probleme i anga`ovati se u ponekad te{kim transakcijama sa vladama koje tra`e da uti~u na izbor njihovih rukovodstava i na druge funkcije?

Kar~i} je u intervjuu vje{to izbjegao pitanja o tome da li }e reis Ceri} ostati reisu-l-ulema ili ne, te ko bi ga mogao zamijeniti. Muamer Zukorli} i druga imena su ostali nepomenuti. Bez obzira kako pa`ljivo Rijaset i Me{ihat oblikuju nova pravila i upravna tijela, pitanje o vlasti i njenim periodi~nim promjenama je i dalje bremenito za balkanske muslimane, kao i za nemuslimanske zajednice i dr`ave u regiji. Kar~i} se, tako|er, ~ini nesigurnim o tome kako }e izmije{ati jabuke politike sa narand`ama religije. Naglasio je da je Islamska zajednica nacija, ne milet, i implicirao da religija treba da bude anga`irana u komunalnim poslovima zajednice, a ne u politi~kom domenu. On ka`e da je Islamska zajednica prije svega religijska zajednica i da treba da se koncentrira na svoju osnovnu misiju. Istovremeno je naglasio da su Bo{njaci nacija, {to daje va`an politi~ki sadr`aj dijelu Islamske zajednice koji - kao {to sam ve} rekao - slu`i kao politi~ki i socijalni magnet

ZASLUGE Kar~i} zavre|uje zasluge za promi{ljen pregled kako Islamska zajednica mo`e da razvije institucije na Balkanu i u drugim dijelovima Evrope
i civilnim komponentama. Kar~i} je jasan na pitanju va`nos ti ozna~ava nja Islam ske zajednice kao zajednice u dr`avi, a ne one dr`avne. Upravo je ovo pitanje puno vi{e od samo debatne pozicije oko koje rasprav lja ju Mu amer Zu kor li} i njegovi kriti~ari u Srbiji. Islamske or ga ni za ci je se sve vi {e odre|uju time da nisu ograni~ene dr`a vnim gra ni ca ma. To je pametno - nijedna granica ju`no od Save nije ispisana na kamenu, a vlade u Bosni i na Kosovu i vjerovatno drugdje su i dalje u statusu koji je sve, samo nije kona~an. Kar~i} nagla{ava da je naziv Islamska za je dni ca Bo {nja ka po se bno

Prekograni~ni identitet
Previranja u arapskom i muslimanskom svijetu reflektiraju raznorodnu kolekciju inicijativa i rea kci ja ko ja po ma `e izvo|enje globalne politike iz

PITANJA Kar~i} je u intervjuu vje{to izbjegao pitanja o tome da li }e reis Ceri} ostati reisu-l-ulema ili ne, te ko bi ga mogao zamijeniti. Muamer Zukorli} i druga imena su ostali nepomenuti

14. april/travanj 2012.

Pogledi 31

Fikret Kar~i} govori o Islamskoj zajednici koja je sposobna da se prilago|ava

Foto: D`enan KRIJE[TORAC

za slavenske Muslimane u Srbiji, Crnoj Gori i vjerovatno drugdje. Kako bo{nja~ki politi~ki identitet dobija na snazi, kakvi }e biti odnosi izme|u cjelovite Islamske zajednice - predvo|ene od reisa sa sjedi{tem u Sarajevu i bo{nja~kih politi~kih lidera i lidera zajednice u nizu zemalja?

GRANICE Islamske organizacije se sve vi{e odre|uju time da nisu ograni~ene dr`avnim granicama. To je pametno - nijedna granica ju`no od Save nije ispisana na kamenu, a vlade u Bosni i na Kosovu i vjerovatno drugdje su i dalje u statusu koji je sve, samo nije kona~an
dibiliteta na osnovu svoje reputacije da su sposobne i po{tene da pru`e usluge djelotvornije i pravi~nije nego {to to rade vlade. Ako Islamska zajednica po~ne da zadovoljava socijalne potrebe bolje nego sekularni javni sektor, a obi~no se ti uslovi stvore ~im na razli~itim poljima politi~ke strukture po~nu davati slabije rezultate nego ove socijalne mre`e, kakvi }e biti odnosi izme|u ove socijalne funkcije i kakvih god politi~kih autoriteta, koji postoje pod bo{nja~kom ili drugom muslimanskim upravom (da ne pominjemo odnose izme|u islamskih dru{tvenih mre`a i nemuslimanskih dr`ava)? Nijedno od ovih pitanja nije zna~ilo kritiku. Kar~i} zavre|uje zasluge za promi{ljen pregled kako Islamska zajednica mo`e da razvije institucije na Balkanu i u drugim dijelovima Evrope. Njegov prijedlog govori o Islamskoj zajednici koja je sposobna da se prilago|ava, koja je u isto vrijeme kohezivna i koja, isto tako, prepu{ta vlast ili dio autoriteta jedinicama na razli~itim mjestima - bez nagla{avanja granica govorenjem o tim jedinicama kao o ne~emu {to pripada tim mjestima. To bi bilo suprotno odnosima izme|u pravoslavnih kr{}ana, ~ije pojavljivanje iz zajedni~ke otomanske istorije nije vodilo ni do ~ega kao {to bi bio pokret za prerastanje starih miletskih/egzarhijskih identifikatora. Produ`ene podjele izme|u Srpske pravoslavne crkve, koja tra`i da odr`i iz otomanskog perioda izvedene ovlasti nad Makedonskom pravoslavnom crkvom (koja poti~e iz Titovog doba - sa slabom vezom sa srednjovjekovnom i ranom modernom Ohridskom patrijar{ijom) i Pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori poslije 2006. godine nisu tako razli~ite od napora Gr~ke i patrijarha u 19. stolje}u da blokiraju srbijansku i bugarsku crkvenu autokefalnost. Bilo bi dobro da Islamska zajednica izbjegne ove modele.
(David B. Kanin je vanredni profesor me|unarodnih odnosa na Univerzitetu “Johns Hopkins” i biv{i vi{i obavje{tajni analiti~ar za CIA. Komentar je objavljen na por talu transconflict.com. Preveo i priredio Esad He}imovi})

Islamske dru{tvene mre`e
Ovo pitanje je jo{ osjetljivije zbog Kar~i}evog referiranja na egipatsku Muslimansku bra}u i tursku AK partiju nakon {to su progla{ene socijalnim politikama vrijednim pa`nje od evropske i balkanske Islamske zajednice. Kar~i} nagla{ava da je socijalna pravda jedan od klju~nih koncepata islama, te razumno kritizira stavljanje naglaska na politiku u odnosu na socijalni servis me|u balkanskim muslimanima (i, naravno, nemuslimanima). Nada se da }e religijsko utemeljenje socijalnih servisa dovesti do stvaranja visoko kvalitetnih bolnica, klinika i dobrotvornih ustanova. Nije pomenuo Hamas ili Hezbollah (iz dobrih razloga), ali ove otvoreno politi~ke organizacije su prikupile veliki dio svog kre-

Kar~i}ev intervju Danima

32 Pogledi

14. april/travanj 2012.

Pogledi 33

U srcu Mostara(ca)

OD PODIJELJENE PRO[LOSTI DO ZAJEDNI^KE BUDU]NOSTI
Negda{nji domovi i poslovni uredi danas su nijemi svjedoci i podsjetnici na sve ono {to je dovelo do toga da se u medijima o Mostaru ponajvi{e izvje{tava u kontektstu “slu~aja”, znatno manje i grada. No, ispod takve povr{ine ra|a se novi Mostar. Grad mladih ljudi neoptere}enih ratnim zbivanjima

a prvi pogled sasvim normalan grad. Ru{evine u sredi{tu grada, na nekada{njoj ratnoj crti razgrani~enja, danas ponajvi{e privla~e turiste, kojima su, pored Staroga mosta, upravo mostarske ratne rane najprivla~niji fotografski motiv. Mostarci su, pak, srasli s ratnim brazgotinama. Na ru{evine se i ne obaziru. Negda{nji domovi i poslovni uredi danas su nijemi svjedoci i podsjetnici na sve ono {to je dovelo do toga da se u medijima o Mostaru ponajvi{e izvje{tava u kontekstu “slu~aja” znatno manje i , grada. No, ispod takve povr{ine ra|a se novi Mostar. Grad mladih ljudi neoptere}enih ratnim zbivanjima, ljudi koje zanima zasnivanje obitelji i osiguravanje egzistencije; ljudi koje zanima `ivot u sada{njosti. Duhovi pro{losti, ipak, i danas optere}avaju svakodnevni `ivot u gradu na Neretvi. Me|utim, vjera u normalan (su)`ivot nikad nije nestala. Danas je, ~ini se, ja~a no ikada.

N

Edita Zovko: Slika i prilika BiH

tu|e interese, prije svega politi~ke, koji su direktni manipulatori mi{ljenjem gra|ana Mostara. Gra|anin Mostara mora biti svjestan ~injenice da komunicira sa svojim kom{ijama s kojima dijeli sve, koji su svako za sebe jedinstvene li~nosti, a ne samo oni koji obitavaju u Mostaru. Na tako shva}enoj osnovi moramo graditi prisniji odnos i komunikaciju. Mostarci nisu svjesni da kvalitetna komunikacija po~iva na do`ivljaju gra|anina kao li~nosti, podrazumijeva sveukupan razvoj njegove li~nosti, razvijanje kognitivnih, socijalnih, afektivnih, psiholo{kih sposobnosti

Otac je jednogodi{njega djeteta i ka`e kako mu je taj doga|aj otvorio o~i. Mu~e ga mnogo prizemniji problemi od navodne politi~ke borbe za kolektivna prava naroda u gradu. - Primjerice, {etati Mostarom sa suprugom i djetetom u kolicima je prava no}na mora. Rupe na cesti, neprilago|eni plo~nici, automobili parkirani na tim plo~nicima, nekulturni voza~i koji ne znaju stati na zebri da bi propustili pje{ake... Sa svim tim stvarima se moram susresti da bih do{ao do parka i igrao se sa djetetom. Na povratku ku}i me ~ekaju opet iste stvari. Nadalje,

Mladi Mostarci uglavnom izbjegavaju govoriti, ali i misliti o politici. Edin Balali} iz nevladine udruge Ne{to vi{e ka`e kako mu je izbjegavanje mostarske politike do sada i{lo dosta dobro, ali i kako ga poga|a nepravda koju vidi u Mostaru. - Poga|a me {to djeca ostaju bez {kolskih prostora, poga|a me to konstantno politi~ko “povuci - potegni” od kojeg u su{tini niko nema koristi osim onih koji “povla~e i pote`u” jer {to du`e to rade, to }e du, `e biti tu gdje jesu. Rastu`uje me {to ne postoji dovoljno velika kriti~na masa kojoj bi bilo kristalno jasno {ta

{ta nekultura, iako je sada ve} postalo kli{ej to govoriti. Smatram taj trend osnovom za sve drugo {to se eventualno de{ava ili ne de{ava u na{oj neposrednoj blizini. Ponekad mi se ~ini da je jedino rje{enje negdje u nama prona}i dugme za kolektivni restart i po~eti ispo~etka. Ipak, znam da to nije mogu}e, prema tome ne preostaje nam ni{ta drugo do bavljenja samim sobom, preispitivanja svega {to nam se nudi i vjerovanja sopstvenoj prosudbi da }emo znati napraviti najbolji izbor, veli Balali}. Unato~ nacionalnim podjelama, te{koj politi~koj retorici i spo-

samo tako mo`emo doprinijeti izgradnji otvorenog i razvijenog dru{tva kojem bi svaki savjesni gra|anin trebao te`iti, pri~a nam Zovko. Komunikolog Seid Masnica upozorava i kako su predrasude veliki problem u komunikaciji me|u gra|anima Mostara. Upravo predrasude i stereotipi u velikoj mjeri ote`avaju komunikaciju me|u stanovnicima ovog grada.

Predrasude i stereotipi
- Ratna de{avanja na prostoru BiH su utjecala na mlade generacije razli~itih vjeroispovijesti i nacija. Primjerice, Gimnazija Mostar je jedina srednjo{kolska ustanova u kojoj se nastava odvija u istoj smjeni, sa dva razli~ita plana i programa - federalnim i hrvatskim. Ove generacije su osiroma{ene jer nemaju priliku i}i zajedno sa sugra|anima u isti razred. Njihovi roditelji su imali tu mogu}nost. Predrasude i stereotipe treba {to prije eliminirati iz dru{tva, pru`iti priliku mladim ljudima da upoznaju drugog, druga~ije vjere, nacionalnosti, boje ko`e, seksualnog opredjeljenja... Samo tako, interpersonalna komunikacija u Mostaru mo`e do`ivjeti potpuni oblik i efekat kojim }e dru{tvo postati puno zdravije, plemenitije i za sve pogodno za `ivljenje. Komunikacija bez predrasuda i stereotipa izme|u gra|ana Mostara }e biti uspostavljenja samo ukoliko dr`ava u kojoj `ivimo kona~no dobije preciznu definiciju, veli Masnica. Nitko drugi, osim ljudi koji ovdje `ive, ne}e od Mostara napraviti grad. Dok god ~ekaju da netko drugi rije{i njihove probleme, Mostarci }e `ivjeti u slu~aju. Kriti~na masa stanovnika ovog grada zaista mora shvatiti da }emo mi, Hrvati, Bo{njaci, Srbi i ljudi svih ostalih nacionalnosti koji `ive u gradu na Neretvi, morati napokon odlu~iti {to `elimo. @elimo li grad u kojem je problem biti druge nacije i vjere ili }emo biti kosmopolitski grad u kojem vladaju ideje prosvjetiteljtva, po{tivanja pojedinca i za{tite ljudskih prava? U Mostaru odvajkada `ive ljudi razli~itih vjera i nacija i to se ne}e promijeniti, ma koliko to neki pri`eljkivali. Mo`da bi nam to mogla biti po~etna to~ka za izgradnju modernoga Mostara, grada za 21. stolje}e.
Jurica GUDELJ

Bacanje magle
- Unapre|enje kvaliteta me|uljudskih odnosa i komunikacije, te osiguravanje kvalitete komunikolo{kog procesa vrlo je va`no za svakog ~ovjeka u Mostaru. Grad Mostar mora {to prije postati humanije i demokrati~nije mjesto za bolju budu}nost, kako bi sutra svi zajedno mogli da odgajamo djecu bez straha, da }e u {koli nazivati svoga vr{njaka ili nekoga na ulici “usta{om, balijom, ~etnikom” i sli~nim “epitetima” Zakunimo se i . ka`imo da mr`nja prema drugom i druk~ijem ne dolazi iz na{ih ku}a. Da li je normalno i logi~no da na gradskim nogometnim derbijima, gdje su mr`nja i nasilje najizra`ajniji, dje~ak koji je ro|en 1993. godine prepun nacionalne mr`nje naziva sugra|anina rije~ima koje nisu u svakodnevnoj upotrebi, pita se Seid Masnica, magistar komunikolo{kih nauka sa Univerziteta “D`emal Bijedi}” u Mostaru. Dana{nju komunikaciju u Mostaru karakteriziraju, veli Masnica, podjele me|u gra|anima utemeljene na etni~kim i konfesionalnim osnovama. Gra|ani trebaju u komunikaciji sa susjedima, dodaje, sudjelovati kao li~nosti, nositelji i branitelji svojih ideja, stavova i mi{ljenja. - Ne smijemo zastupati neke

Edo Balali}: Dugme za restart

Seid Masnica: Dr`avi treba definicija

koje svoje polazi{te nalaze u zadovoljavanju osnovnih potreba ~ovjeka, rekao je Masnica. Mnogi, pak, stanovnici grada na Neretvi nemaju nikakvih problema s drugim i druga~ijim. Me|utim, njihov je glas i dalje prili~no ne~ujan. Doma}om javnosti i dalje iz Mostara odjekuju psovke s nogometnih utakmica ili te{ke rije~i politi~kih du`nosnika koji `ele mobilizirati jedan od naroda, ovisno o trenutku, kako bi lak{e ostvarili svoje politi~ke ciljeve. - Dosta je bacanja magle u o~i gra|anima Mostara. Gra|ani moraju shvatiti da politi~ari u Mostaru nepotrebno podi`u tenzije izme|u Bo{njaka i Hrvata. Osobno, kao Hrvat, do sada nikada nisam imao nikakvu neugodnost, a kamoli problem s Bo{njakom zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti, ka`e Dragan Musa, uposlenik jednog notarskog ureda u Mostaru.

malo ja~a ki{a Mostar pretvara u baru u kojoj sme}e pliva na sve strane. Bez gumenih ribarskih ~izama ne mo`e se pre}i ulica. Malo ja~i vjetar i opet imamo sme}e na sve strane. O bespravno izgra|enim objektima ne treba ni tro{iti rije~i. Terase kafi}a zauzele su trotoare, pa pje{aci moraju hodati cestom. To su problemi i za Bo{njaka i za Hrvata. No, politika se ne bavi rje{avanjem tih problema, nego lokalni lideri slijepo slu{aju svoje vo|e i podi`u me|unacionalne tenzije, a sve u svrhu dobijanja novog mandata, mi{ljenja je Musa.

se, ustvari, tu de{ava i da na osnovu toga krenu da zaista biraju i daju svoj glas ljudima od kojih }e mo}i o~ekivati iskrene i stvarne promjene nabolje, bez obzira na to kojem narodu oni pripadali, rekao je Balali}, te dodao kako stanovnici Mostara moraju praviti male pozitivne korake po principu “dan za dan” . - Promjena nabolje je neupitna. @ivot u Mostaru, uz zanimljive i neoptere}ene prijatelje, uz preispitivanje onoga {to predstavljamo i onoga {to predstavljaju ljudi oko nas, i nije tako lo{. Istina, vlada op-

GODINE BORBE To je grad koji, eto, do~ekuje i {panjolskog kralja, a nekoliko dana poslije biva mjesto na kojem je policajac na du`nosti hladnokrvno ubio djevojku Amilu Sablji}. Mostaru predstoji, na`alost, kao i cijelom dru{tvu u BiH, jo{ mnogo godina borbe i rada na podizanju gra|anske svijesti, po{tivanju ljudskih prava i zakona ove zemlje

rom procesu pomirenja, Edita Zovko, projekt-koordinator u Nansen dijalog centru Mostar, ka`e kako ne razmi{lja o odlasku iz grada na Neretvi. - @ao mi je moga grada i ba{ zato ne mislim o odlasku. Svojim radom u nevladinoj organizaciji NDC Mostar, koja se ve} cijelo desetlje}e bavi radom na promociji dijaloga i pomirenja u podijeljenim zajednicama, poku{avam biti dio pozitivnih promjena u dru{tvu. Mostar je samo slika i prilika na{e zemlje. Zapostavljen je i nesre|en. To je grad koji, eto, do~ekuje i {panjolskog kralja, a nekoliko dana poslije biva mjesto na kojem je policajac na du`nosti hladnokrvno ubio djevojku Amilu Sablji}. Mostaru predstoji, na`alost, kao i cijelom dru{tvu u BiH, jo{ mnogo godina borbe i rada na podizanju gra|anske svijesti, po{tivanju ljudskih prava i zakona ove zemlje. Jer

34 Pogledi

14. april/travanj 2012.

OSVRT

Koja bi nacionalnost
Institucija stolice. Institucija Gledatelja u pozori{tu, na predstavi. Nema predstave bez gledatelja. Prazne stolice, a predstava o~ito ide dalje. Predstava je - prazne stolice. Prazne su stolice, a mi vas ipak gledamo iz njih. I gledamo kako sve naopako radite. Nismo zato ubijeni, nestali ne svojom voljom sa ovog svijeta, da biste vi ovako mrcvarili ovaj (glavni) grad i `ivot i ovu zemlju. Svjedoci

O

sje}am blagu odvratnost prema ljudima koji uvijek na|u na~in dati na znanje da je njihov do`ivljaj va`niji od nekog apsolutnog mjesta, kao {to je u Sarajevu Crvena linija 11.541 6. aprila 2012. Ahmed Imamovi} nije mogao pro}i, pa se naljutio, a neki stranac jeste. Nadam se da je Imamovi}, kad su sklonili te j..... stolice, oti{ao pravo, onako ljut i poznat, kod onog iz ‘dr`ava za ~ovjeka’ koji je navodno , pozvao tog stranca, i opalio mu {amar~inu i ispsovao ga. A da se onda najavio kod malo poznatijeg Pa{ovi}a (zamisli kretena, naru~io stolice u Srbiji! A vidi se na njima da su iz Srbije, {to jest jest). Da Pa{ovi}u ka`e da je sve upropastio i da nema osje}aja. Da ni za {ta, u stvari, nema osje}aja.

Sje}anje na Srebrenicu
Sje}am se kad je 2005. bila 10. godi{njica u Srebrenici i d`eneza nekoliko hiljada ljudi. Bilo je jako hladno, samo par stupnjeva iznad nule, ki{a bez prestanka i blato do koljena. Do raka su mogli pro}i svi, od Holbrookea do Rupela, samo ne - autobusi sa ~lanovima familija onih koji su taj dan imali d`enazu. Nisu mogli ni pri}i Srebrenici, ni Poto~arima, a kamoli {ta drugo. Ugledne i visoke bjelosvjetske zvanice su posebno ~uvali nikad revnosniji i manje potkupljivi policajci [umske, ve} sami po sebi simpati~ni i dragi. U dobronamjernim o~ima Bosanci uvijek djeluju glupavo, ali ovi {umari su 11/07/2005. izgledali profesionalno, odgovorno i ispeglano kao nikad ni prije ni poslije: ne}e{ ni makac, ni ti ni autobus ni tvoj ki{obran ni tvoje {amije ni tvoje dimije ni tvoje nevidljive suze. E ne}e{. Sti}e{ drugi put. A govore da ni ne spominjem. Svi su se ~itaju}i ‘tihi don’ nad mezarima kvalitetno izderali da ih svi ~uju taj dan u Poto~arima, i {ire. A oni kojih se sve to ticalo, koji su taj dan sahranjivali nepotpune ostatke kostiju svojih majki, o~eva, sinova, bra}e, najbli`ih - dostojanstveno su sve to podnijeli, }utke. Lekcija. Gospostvo. Kad je sve pro{lo, pretpostavljam da su poku{ali rije{iti to najbolje kako su mogli, sa politi~arima. Oni su vazda na vlasti. Ali zato ima Ahmed Imamovi} glasnu i ljutitu promjedbu. Nije mogao pro}i, ali je mogao ispred njega taj stranac. A gdje li stanuje taj Imamovi}? Je li ikad izlaze}i na glavnu d`adu ugledao onaj bofl tvz. francuski na glavnoj ulici? Je li ikad pro{ao pored one ki~ radnje iz Srbije, isto na Titovoj, {to navodno prodaje modu i sli~no se i zove? Ili pored one sa zvu~nim austrijskim imenom i srbijanskim vlasnikom, {to prodaje stakli}e na sred Ferhadije? Ka`e moj drug M.]. iz Kalemove (ina~e vozi jaguar) da je onaj francuski bofl sa Titove sasvim OK. I da se to kupuje, pa je to mjerilo. Vlasnik te radnje je njegov jaran, ranjenik. Pa pitala sam ga {to nema takva bofl radnja ni na Champs-Elysées ni na Trgu Bana Jela~i}a, ali nije mi znao re}i. Tamo su, koliko ja znam, sve najfiniji du}ani. Neprodata roba zadnjeg nekvaliteta ne bi se mogla na}i ni na prigradskim pija~nim {tandovima, a ne u prodavni-

Foto: Seand GUBELI]

14. april/travanj 2012.

Pogledi 35

stolica bila dobra?
mrtva hladna 7. 4. 2012. izjavila u subotnjem ‘Jutarnjem’: «Ru`no }e zvu~ati, ali pravda me ne zanima». Profesionalku zakona, izuzetno dobro pla}enu - ne zanima pravda? Gdje je do sad bio taj Imamovi}? Nikad se ne}u prestati ~uditi. Da razmislim. Kad bih imala vremena i kad bi taj Imamovi} djelovao inspirativno, pa da ga ~ovjek prati i uo~i {ta }e on uraditi da ovaj na{ mali morbidni svijet bude bolji. (Da ne bude pomutnje, svi su svjetovi mali i vrlo sli~ni na{em, po mom mi{ljenju, samo mi, zagledani u vlastiti gnojni pupak, ne}emo da to znamo.) Svijet bi bio bolji kad bi svaki pojedinac uradio ono {to treba, a to je da iza|e nakraj sa samim sobom, da bude uljudan i proizvodan. Meni se ~ini da je Crvena linija 11541 Harisa Pa{ovi}a monumentalna stvar. Ja uop}e nisam fan Harisa Pa{ovi}a. Nekad mi se dopada ono {to radi, nekada ne. Ali crvenom niti Crvene linije 11541 nas je zadu`io i obilje`io zauvijek. Nekada neko ne{to uradi i postane istorija, jednim potezom. U mojim o~ima je Haris Pa{ovi} zadu`io Sarajevo svojom Crvenom linijom, ma {ta ma ko ikada vi{e rekao. Neka je, ako je, ve} vi|eno. Ja nisam vidjela. A ko je iz Sarajeva bio i vidio to ne{to u New Yorku? Ja sam do`ivjela crvene Harisove stolice na Titovoj. I svi su, koje sam vidjela, ve}inom nepoznate fizionomije, ostali duboko potreseni njegovim performansom. ^ula sam da su u Pozori{tu, jednom kad je Clinton bio, na sceni ostavili prazne stotice za poginule ~lanove orkestra. Instituciju prazne stolice nije izmislio Haris Pa{ovi}. Pa {ta? Ko je uop}e i{ta izimislio? Ne znam da li je Haris Pa{ovi} htio predstaviti da je bilo {ta izmislio, ali nas je duboko dirnuo, i podsjetio na svakog ubijenog na{eg sugra|anina, koji svima ovdje jako nedostaje. Vi{e je nego o~ito da bi Sarajevo bilo druga~ije i bolje, da su svi ti ljudi `ivi. Mo`da bismo se bolje, zdravije i uspje{nije znali nositi sa zlom i nesre}om. I sa samima sobom. Ako ni{ta, bilo bi nas vi{e. A elementarno je ljudsko pravo boriti se. Njih nema, a mi smo odavno iskopnili bez njih. I slabiji smo ljudi bez njih. I manje je ljubavi na ovom svijetu, jer njih nema. I manje razumijevanja, jer njih nema. Institucija stolice. Institucija Gledatelja u pozori{tu, na predstavi. Nema predstave bez gledatelja. Prazne stolice, a predstava o~ito ide dalje. Predstava je - prazne stolice. Prazne su stolice, a mi vas ipak gledamo iz njih. I gledamo kako sve naopako radite. Nismo zato ubijeni, nestali ne svojom voljom sa ovog svijeta, da biste vi ovako mrcvarili ovaj (glavni) GRAD i @IVOT i ovu zemlju. Svjedoci. A vi, sugra|ani na{i, sve manje radite, a sve ste o~itije lijeni, lijeni do Boga, i sve ste vi{e nacionalisti po narud`bi i potrebi, a sve manje nalik ljudima. Ostali ste slu~ajno `ivi, a sve se vi{e mrzite. Sve se ~e{}e ~uje da je ‘prijatelj relativna kategorija’i sve ~e{}e vas ~ujemo kako la`ete je, dni drugima. A gdje god ima ikakva kom{ijska krava gledate kako sihre da joj bacite ne bi li crkla. A da se vi onda radujete, zlurado smijuljite iza prve ograde. Gledamo vas sa ovih stolica, i sa ovih malih, isto vas gledamo, jer smo do sada narasli i sazreli. I nismo vi{e mali. I mrtvima nam je jasno.

ci u epicentru Zemlje. Ali mo`e u Sarajevu, po{to je od jarana. A nije ni srpsko. Ako je iko antipati~an - to su taj stranac i njegova `ena. Ispri~ao mi je taj moj drug, M.]. iz Kalemove, a odavno `ivi u Zagrebu, kako je preko `ene tog stranca poku{avao u vrijeme rata dobaciti svojim tetkama ne{to hrane. A stran~eva `ena je onda nosila svoj doru~ak iz ‘Holidaya’ tetkama i uredno im napla}ivala 100 DM po osobi, za doru~ak. Fin neki svijet, ti stranci. I to se zna. Ali je li to ba{ sad va`no, pored one Crvene linije 11541 Harisa Pa{ovi}a? Je l’ to nismo znali? Pa imamo mi na{ih doma}ih nabild(t)anih - koliko ho}e{. Oni su tu me|u nama svaki dan. I svaki dan imaju prilaz svemu i sva~emu, i stostruku korist od svega svaki dan korist, zbog koje je i bio rat. I sad treba pokvariti monumentalno djelo Harisa Pa{ovi}a pljuju}i po nesavr{enstvima na{eg svakodnevnog `ivota, i to ba{ 6. aprila 2012. Neka se zna da Ahmed Imamovi} - nije mogao pro}i i nije zadovoljan. Mana, upi{i onima iz «dr`ava za ~ovjeka». A stolice iz Srbije. Mana, upi{i Harisu Pa{ovi}u. Nije on ba{ originalni genije kako se izdaje. Evo }e mu potvrdu, da nije genije, izdati Ahmed Imamovi}. A onome iz ‘dr`ava za ~ovjeka’ je Ahmed Imamovi} sto posto ve} odr`ao lekciju. Dobro je da je Ahmed Imamovi} do{ao do izra`aja. To je i bio cilj - na onakav dan, sa onakvom Crvenom linijom 11541,

Ahmed Imamovi} je na{ao na~in da pljune. Ima samo jedno malo pitanjce: u ovoj dr`avi, koliko ja znam, skoro ni{ta (da ne budem na kraj srca) ne funkcioni{e, makar od Daytona pa naovamo. Gdje je do sada bio Ahmed Imamovi}, da se naljuti i pljune na odgovorne koji sve odlu~uju u ovoj zemlji: na SDA, HDZ, HDZ slova i brojke, SBiH, Na{u stranku, da zavrne ruku onom tornjaku, da o{amari SDP? Trebalo bi puno i pljuva~ke i mi{i}a. Ili je do sada uvijek imao prolaz taj Ahmed Imamovi}? A tek sad primijetio da je tu ponekad i taj stranac. [ta ono re~e taj Imamovi}: «U mome poslu jedno od prvih pravila je da nije bitno koliko je ne{to istinito, nego koliko se istinitim ~ini». Pa ~ovjek koji se bavi predstavljanjem likova na neuhvatljivoj celuloidnoj vrpci arta morao bi znati da je i kod ostalih, svih ostalih tako: nije va`no {ta je istina, va`no je da djeluje tako. Koji je segment `ivota va`niji od ostalih? Zdravstvo? Pa makar tamo je poznata izreka «Operacija uspjela, pacijent umro». Ergo - sve sam odli~no uradio, ali {ta ja mogu {to je pacijent umro? Zakon je va`niji od ostalih segmenata? Pa ko je pustio Biljanu Plav{i} i onog [ljivan~anina onako brzo vanka - jako dobro pla}eni profesionalci zakona i pravde, ili neko drugi? [ta je kriv policajac FMUPa, koji nije smio pusti Imamtiovi}a da pro|e? Jedna od va`nijih ~lanica tima obrane Ive Sanadera odvjetnica Jadranka Slokovi} je

PROGLEDALI Odkad smo mrtvi progledali, shvatili smo da nas nisu ubijali Srbi, nego ljudi, ~iji jarani, opet ljudi, mirno, dapa~e, danas {etkaju {to po Sarajevu, {to kojekuda. A te stolice - nisu iz Srbije, nego su samo stolice

Poziv Imamovi}u
I ne smetaju nam stolice iz Srbije. Ne. Odkad smo mrtvi progledali, shvatili smo da nas nisu ubijali Srbi, nego ljudi, ~iji jarani, opet ljudi, mirno, dapa~e, danas {etkaju {to po Sarajevu, {to kojekuda. A te stolice - nisu iz Srbije, nego su samo stolice. Zar to Ahmed Imamovi} ne zna? Tek se sad naljutio {to ba{ njega nisu pustili da pro|e? Pa gdje je do sad bio, kad to nije znao? Bosna je puna k’o {ipak srbijanske robe, zar to Imamovi} nije znao? Pa ima mnogo vi{e srbijanske nego bosanske robe. Zar Imamovi} ne zna za{to je bio rat? Pored stolica niko nije pro{ao bez du{e. Oni koji su je zaturili negdje u me|uvremenu mo`da }e je opet na}i. Mo`da velim, slabi su izgledi, ali imaju {ansu. Taj stranac koji je zasmetao Imamovi}u bio je i ostao sme}e, a od sme}a se pita ne pravi. A ja pozivam Imamovi}a, kako je ve} na{ao mahanu spomeniku na{ih du{a, Crvenoj liniji 11541 Harisa Pa{ovi}a, neka on zavrne rukave i uradi bolje. Savr{enije, besprekornije, dirljivije, upe~atljivije, tu`nije, autenti~nije, opipljivije, elokventnije, podsticajnije, kosmopolitskije, neka ta~nije, sve k’o jednu, poreda neke druge stolice. Koja bi nacionalnost stolica bila dobra za njegovu predstavu? Sarajevo bi ga sigurno do~ekalo sa odobravanjem. A Harisa Pa{ovi}a je pozdravilo du`nim i tu`nim odu{evljenjem, i nezaNada ZDRAVI^ boravom.

Foto: [aban SULTANOVI]

36 Pogledi

14. april/travanj 2012.

U Hrvatskoj podignuta prva optu`nica za korupciju u medijima

Od grincajga do ~etvrt milijuna eura
Protiv jednog od najmo}nijih ljudi jedne od najsna`nijih hrvatskih privatnih televizijskih ku}a s nacionalnom koncesijom @upanijsko dr`avno odvjetni{tvo u Zagrebu podignulo je optu`nicu. Prema optu`nici, direktor programa Nove TV, koji je po svojoj funkciji nadle`an za otkup projekata tzv. vanjske produkcije, kontinuirano je tri godine dobivao od zagreba~ke producentske ku}e Core Media novac “na ruke”
SKOK je usko~io i u televizijske vode. Ured za suzbijanje korupci je i or ga ni zi ra nog kriminala (USKOK) tereti direktora programa zagreba~ke komercijalne Nova TV Sini{u Svila na za pri ma nje mi ta od 262.000 eura. Protiv jednog od najmo}nijih ljudi jedne od najsna`nijih hrvatskih privatnih televizijskih ku}a s nacionalnom kon ce si jom @u pa nij sko dr`avno odvjetni{tvo u Zagrebu podignulo je optu`nicu. Prema optu`nici, direktor programa Nove TV, koji je po svojoj funkciji nadle`an za otkup projekata tzv. vanjske produkcije, kontinuirano je tri godine dobivao od zagreba~ke producentske ku}e Core Media novac “na ruke” , kako bi serijale koje je producirala Core Media Nova TV otkupila i emitirala u sklopu svog programa. Uz to, Svilana se tereti za odavanje poslovne tajne jer je vlasnicima Core Media signalizirao poteze menad`menta ove komercijalne televizije, a proviziju je, kako se tvrdi, napla}ivao po tarifi od 1.000 eura za svaku emitiranu emisiju. Za prikazivanje 30 emisija talk showa “Jedan na jedan” Svilanu je navodno iske{irano 30.000 eura, za ciklus “Istraga” 102.000, za politi~ki magazin “U sridu” 118.000, a za emisije “Interijeri” 12.000 eura, ukupno vi{e od ~etvrt milijuna eura u ke{u. Ovo je prvi i zasad jedini slu~aj u Hrvatskoj da je netko iz magi~nog svijeta televizije i {oubiznisa i formalno optu`en za korupcijske radnje.

U

Direktor se odmara
Jo{ aktualni direktor programa Nove TV odmah je javno demantirao sve navode iz optu`nice. Nova TV ranije je negirala bilo kakve razgovore Svilana sa istra`iteljima USKOK-a, premda su se mediji ve} do~epali {kakljivih informacija. Svilanova profesionalna pozicija zasad je nejasna. Piar slu`ba Nove TV potvrdila je da se njihov direktor programa trenutno odmara. Novinarski James Bondovi otkrili su da }e taj godi{nji odmor potrajati desetak dana, a nakon toga Svilan }e na-

vodno oti}i na bolovanje pa ponovo na godi{nji sve do jeseni. U zraku ostaje pitanje je li se dobrovoljno odlu~io na odmaranje ili mu je savjetovano da se “odmori” dok skandal traje. Prije toga, ova komercijalna televizija oglasila se kratkim priop}enjem. U svega ~etiri re~enice poja{njava se da Nova TV nema praksu komentirati istrage u tijeku, te iako kao televizijska ku}a nije stranka u ovom procesu, vrlo ozbiljno shva}a sve negativne u~inke na poslovanje kompanije. Spominje se i interna procedura u kojoj se, kako se isti~e, vrlo intenzivno istra`uju svi navodi kako bi bili osigurani visoki eti~ki standardi korporativnog kodeksa kojeg su obvezni slijediti svi zaposlenici. Ono {to uskoro treba uslijediti, to je odluka vanraspravnog vije}a @upanijskog suda u Zagrebu koje se po proceduri izja{njava o utemeljenosti optu`nice. O~ekuje se da }e optu`nica biti potvr|ena. Prema dostupnim informacijama, Tu`iteljstvo je u istrazi prikupilo niz dokaza kojima se potkrepljuje Svilanova involviranost u mulja`e. Kako se tvrdi, istra`itelji USKOK-a raspola`u i sa vi{e tisu}a SMS poruka koje su me|usobno razmjenjivali glavni akteri ove prve doma}e korupcijske afere iz sfere televizijskog biznisa. U javnosti je poznatija kao afera Core Media. Poput sli~nih slu~ajeva, naziv je dobila po ve} spomenutoj producentskoj ku}i ~iji je vlasnik zagreba~ki poduzetnik Vladimir [elebaj Sellier postao predmet istrage USKOK-a zbog osnovane sumnje da je zloporabom polo`aja i ovlasti putem raznih malverzacija i fiktivnih ra~una o{tetio dr`avu za milijunske iznose. Mito ispla}en direktoru programa Nove TV navodno je samo detalj ove krimi-storije. [elebaj je uhi}en u oktobru pro{le godine prilikom poku{aja bijega iz Hrvatske, a nakon izvjesnog vremena provedenog u istra`nom pritvoru pu{ten je na uvjetnu slobodu uz jam~evinu. Osim [elebaja, tada su iza brave iz istih razloga zavr{ile jo{ ~etiri osobe, naj{iroj javnosti uglavnom nepoznati vlasnici raznih

zagreba~kih marketin{kih agenci ja i pro du kcij skih ku}a, uklju~uju}i i jednu producenticu, koja je stalna zaposlenica Hrvatske televizije. Na HTV-u kao novinarka i urednica u Informativnom programu radila je donedavna i [elebajeva, danas ve} biv{a supruga Dijana ^uljak [elebaj. Ova nekada{nja `urnalisti~ka zvijezda HTV-a navodno je bila suvlasnica Core Media, isto kao i estradni menad`er iz Zagreba Edvin Softi}. Me|utim, da su Softi}, [elebaj i ^uljak od 2004. suvlasnici Core Media, bila je strogo ~uvana tajna, a kao formalni vlasnik figurirao je jedan zagreba~ki odvjetnik. Produciraju}i televizijske emisije zara|ivali su navodno brdo love. Zbog love je, kako se tvrdi, i pukla ljubav me|u poslovnim i bra~nim partnerima, pa je tajna postala javna. Pri~a da je ^uljak zeznula Softi}a za poveliku svotu novca valjala se godinama po novinama kao sapunica. Kada se ovo zapetljano afera{ko tv-klupko po~elo odmotavati, i Softi} i [elebaj navodno su sve izbrbljali istra`iteljima. Po onome {to je procurilo u javnost, oni su potvrdili navode iz optu`nice da su Svilanu donosili novac “u kuvertama” O . tome kako je do{lo do ove poslovne kombinacije kru`i vi{e verzija. Naj~e{}a je ona u kojoj se tvrdi da je inicirana kolegijalnim vezama s personalom HTVa, prvenstveno sa tada mo}nom urednicom ^uljak, jer je Svilan prije dolaska na Novu TV 2004. par godina radio za HTV. Ali to nije kraj pri~e. Spekulira se da je Core Media za realizaciju svojih projekata anga`irala masu stalnih zaposlenika HTV-a kojima su za ove “ga`e” ispla}ivani honorari na crno, uklju~uju}i i rad “u fu{u” za konkurentsku Novu TV. [u{ka se da je [elebaj sve ove isplate na ruke uredno registrirao u svojim tekicama, na ovim popisima navodno su imena mnogih poznatih hrvatskih novinarskih faca. S obzirom na to da je Core Media u formi projekata vanjske produkcije liferovala ne samo emisije za Novu TV nego i programe ko je je {o pin go vao HTV, jo{ 2008. javna telka pokrenula je in-

Dijana ^uljak: BiH je pamti po Vranici, u Hrvatskoj je danas u srcu afere

ternu istragu koja je utvrdila da novinarka ^uljak nije u sukobu interesa jer je tada bilo nemogu}e dokazati da je tada{nja perjanica dr`avne televizije suvlasnica privatne firme njezinog bra~nog druga.

Novinarska diskrecija
Javna je tajna da su projekti vanjske tv-produkcije otkupljivani bez javnog natje~aja godinama bili nepresu{ni izvor ogromne koli~ine novca za pojedine zaposlenike HTV-a i ekipu prijatelja. U me|uvremenu, ova praksa je ukinuta. Vjeruje se da je zbog deaktiviranja ovog zlatnog rudnika za odabrane direktor HRTa, koji se usudio na taj potez, morao oti}i s tog polo`aja. I novinarka ^uljak se u me|uvremenu povukla u ilegalu. Prije toga nakon vi{ekratnih bolovanja sporazumno je raskinula radni odnos sa javnom televizijom, a sa HTVa su je ispratili pisanom zahvalom za novinarska postignu}a. Nakon {to je policija zgrabila [elebaja, apelirala je na diskreciju kolega novinara, uz poja{njenje da `eli za{tititi osje}aje njihovog malodobnog djeteta. Raporti o rasko{nom `ivotu novinarke ^uljak, za koju novinarstvo nije

bilo kruh od sedam kora, detaljni opisi luksuzne garderobe `ene koja je sebe nazivala “ovisnicom o {opingu” fotke interijera njezi, ne pala~e sa 15 spava}ih soba u centru Zagreba i sl. naprasno su nestali sa stranica doma}ih tzv. visokotira`nih novina. Ono {to se sada ~eka, to su slijede}e konkretne akcije USKOK-a i Tu`iteljstva koji se jo{ bave slu~ajem Core Media. Poput ^uljak, i 52-godi{nji Svilan napravio je munjevitu televizijsku karijeru. U poslu ru`e su mu po~ele cvjetati prije desetak godina invencijom emisije “Glamour Cafe” s kojom se i HTV uklju~io u trend sveop}e estradizacije i kreiranja spektakla uz mno{tvo tra~eva. Ipak i Svilan je rezultat invencije jednog drugog urednika koji ga je poslao da po splitskoj pijaci piljarice zbunjuje pitanjem: Imate li grincajg? To je klju~na re~enica koja ga je lansirala u orbitu televizijske slave. U anale hrvatskih televizija u}i }e kao prva medijska osoba optu`ena za korupciju. Ako optu`be budu sudski dokazane, mo`e zavr{iti 10 godina u zatvoru, a morat }e dr`avi vratiti i sve zamra~ene eure.
Jadranka Dizdar

14. april/travanj 2012.

Pogledi 37

“OKRU@ENJE” - prvi regionalni talk show

Nada umire posljednja
Gosti emisije nisu partijski eksponirani, u`ivaju veliki ugled u stru~noj javnosti i ~esto se javno ogla{avaju o temi najosjetljivijih dru{tvenih pitanja u sredinama u kojima `ive Voditeljski par ~ine Petar Lazi} i Nenad [ebek
dgovore na pitanja: ko smo, gdje smo, kakvi smo i {ta nas ~eka u budu}nosti, mo`da dobijemo gledaju}i “Okru`enje” , prvi regionalni informativni talk show, koji je po~eo sa emitovanjem 2. aprila 2012. godine. Serijal se sastoji od pet emisija u kojima gosti, iz razli~itih sredina, poku{avaju odgovoriti na pitanja koja su zajedni~ka svim zemljama regiji. Zajedni~ko za sve goste “Okru`enja” je da nisu partijski eksponirani i da u`ivaju veliki ugled u stru~noj javnosti, te da se ~esto javno ogla{avaju o temi najosjetljivijih dru{tvenih pitanja u sredinama u kojima `ive. Njihovi stavovi imaju sna`an profesionalni i li~ni pe~at, zbog ~ega se mo`e re}i da su predstavnici demokratske i slobodne javnosti, u najboljem zna~enju tog pojma. Ono {to “Okru`enje” ~ini zanimljivim je i to {to svaka emisija po~inje i za vr{a va stand-up ta~kom Marine Orsag, komi~arke iz Zagreba.

O

Oni koji stoje iza
Serijal “Okru`enje” mo`ete pogledati svakog ponedjeljka na televizijskim stanicama BHRT, Studio B, TV Vranje i TV Vijesti. Utorkom se emituje na programu TV Kapital network, srijedom na RTRSu a subotom na Alsat-M TV-u. Voditeljski par prvog regionalnog talk showa ~ine Petar Lazi} i Nenad [ebek. Petar Lazi} javnosti je poznat kao nekada{nji glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Glas javnosti, magazina Bre i sati-

ri~nog lista Na{a krma~a. Autor je velikog broja radio i televizijskih emisija. Profesor je na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu i autor je 15 knjiga. Nenad [ebek radio je 16 godina u BBC World Serviceu gdje je, izme|u ostalog, pokrivao ratove u biv{oj Jugoslaviji i ^e~eniji. Pisao je i za {tampane medije i predavao novinarstvo na Ameri~kom koled`u u Solunu. Redatelj “Okru`enja” je Neboj{a Radosavljevi}, a izvr{nu produkciju potpisuje Miodrag Stojanovi}. Serijal od pet emisija realizovan je u saradnji Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Centra za demokratiju i pomirenje u jugoisto~noj Evropi (CDRSEE). CDRSEE je nevladina i neprofitna organizacija sa sjedi{tem u Solunu ~ija je misija podsticanje demokratskog i pluralisti~kog dru{tva evropskih vrijednosti, tr`i{ne privrede po principima vladavine prava i dru{tvene odgovornosti i pomirenja me|u narodima. EFB je osnovan 2007. godine, kao inicijativa ~etiri evropske fondacije s namjerom da preuzme i podr`i inicijative usmjerene na pri bli `a va nje Bal ka na Evropskoj uniji kroz operativne programe i subvencije usmjerene na pojedince i organizacije sa zapadnog Balkana. Ciljevi EFBa su postizanje {ire i ja~e posve}enosti evropskim integracijama zemalja zapadnog Balkana, te ja~anje napora koje preduzimaju u~esnici u ovom procesu u cilju razvijanja efikasnije politike u regionu i EU. Tako|er, cilj

EFB-a je podr`avanje procesa pridru`ivanja kako je predvi|eno od Me|unarodne komisije za Balkan, kao i organizovanje predstavnika u jugoisto~noj Evropi kojima }e biti ponu|eno da kroz iskustvo nau~e ne{to o Evropi. U prvoj emisiji naslovljenoj “Predrasude koje imamo jedni o drugima” gostovali su Bo`ena Jelu{i}, knji`evna kriti~arka iz Budve, Dubravka Stojanovi}, istori~arka iz Beograda, [a}ir Filandra, politolog iz Sarajeva, te Sandi Blagoni}, kulturni antropolog iz Zagreba. Bo`ena Jelu{i} rekla je da }e oni koji ve} misle lo{e i dalje misliti lo{e, tako da ih jedna ovakva emisija ne}e promijeniti nabolje. - Oni koji su spremni da misle bolje i ako svet vide kao ~a{u do pola punu, njima }e koristiti. Nastavimo li sa metaforom o punoj i praznoj ~a{i - neki su naprosto uvek takvi da im je ~a{a do pola prazna, kazala je Jelu{i}. Prema rije~ima Dubravke Stojanovi}, potrebno je imati u vidu da mnogi gra|ani dvadeset godina nisu vidjeli ili nisu htjeli da vide nijednog predstavnika susjednog naroda. Stojanovi} misli da je ovakva emisija prilika da gra|ani vide i ~uju druga~iji na~in govora. - Pa, iako se ne sla`u s njim, da shvate kako je to {to neko misli potpuno legitimno i da on ima pravo na takvo mi{ljenje. U svakom slu~aju, ovakva emisija mo`e da bude samo korisno iskustvo. I to, veoma korisno terapeutsko iskustvo, misli Stojanovi}. [a}ir Filandra rekao je da stvari koje ne poznajemo vode formiranju i ustanovljavanju predrasuda.

Filandra je rekao da se predrasude u negativnom smislu ozna~avaju u onim prilikama kada se stereotipi instrumentaliziraju, i to svjesno i ideolo{ki od odre|ene grupacije, bilo etni~ke, profesionalne, regionalne ili bilo koje druge. - Uz pomo} predrasuda pravi se odre|ena negativna meta, kazao je Filandra. Sandi Blagoni} rekao je da je proces razbijanja predrasuda puno kompleksniji i du`i od mogu}nosti da te predrasude razbije jedna emisija, te je izrazio nadu da ovakva emisija mo`e biti model za viziju da se uop{te mo`e sjesti i razgovarati. - Naravno, kod nekih se predrasude ne}e promijeniti zato {to su njihovi stavovi zasi}eni emocijama. Ali, nadam se da ova emisija mo`e biti kamen~i} u nekakvom mozaiku promjene ili poticanja na promjene, rekao je Blagoni}. U drugoj emisiji naslovljenoj “Kako pre`iveti ekonomsku krizu” gosti su bili Svetlana Ceni}, ekonomistica iz Banja Luke, Vladimir Gligorov, ekonomista iz Be~a, Sa{a Popovi}, ekonomista iz Podgorice, i Miroslav Zdravkovi}, ekonomski analiti~ar iz Beograda.

Bijela i siva ekonomija
Svetlana Ceni} istakla je ~injenicu da su u [vajcarskoj na referendumu odbili produ`en pla}eni godi{nji odmor. - Mi regionalno glasamo za stalni godi{nji odmor. Nikako da shvatimo da je rad osnova svega. Ali, izgleda da nas niko tome ni ne u~i, kazala je Ceni}.

Vladimir Gligorov kao daleko najve}i problem naveo je nedostatak posla. - U ovom trenutku posla nema ni u sivoj ekonomiji, ni u ovoj takozvanoj beloj. To je najva`niji zadatak onih koji budu do{li na vlast, poru~io je Gligorov. Prema rije~ima Sa{e Popovi}a, ovdje se ~esto govori o trenutku izlaska iz krize kao o nekom trenutku u budu}nosti, jasno definisanim i odre|enim datumom i vremenom. - Za izlazak iz krize neophodne su sve one pretpostavke da bi se kriza mogla prevazi}i. Mislim da je najbolje to objasnio ameri~ki re`iser Viljem Gilbert, koji je rekao da je budu}nost ve} po~ela samo {to nije ravnomerno raspore|ena, mi{ljenja je Popovi}. Miroslav Zdravkovi} je rekao da se u svim pokazateljima, koji se rade regionalno, gubi iz vida jedan bitan pokazatelj, a to je velika razlika izme|u prihoda urbanih centara i ostatka teritorije. - Postoji `estoka podvojenost, i mimo glavnih gradova gde se svako snalazi kako zna i ume. Na ostatku teritorije bukvalno se pre`ivljava, kazao je Zdravkovi}. - Sljede}e izdanje pod naslovom “Uloga medija u me|usobnom ne/razumevanju” na programu je u ponedjeljak, 16. aprila, na BHRT-u i u srijedu, 18. aprila, na RTRS-u. Gosti }e biti Milka Tadi} - Mijovi}, novinarka iz Podgorice, Vildana Selimbegovi}, na{a glavna urednica, Nata{a Te{anovi}, sa ATV-a iz Banje Luke, i Tomislav Klauski, kolumnista iz Zagreba.
Dejan MOCNAJ

38 Oglasi

14. april/travanj 2012.

14. april/travanj 2012.

Pogledi 39

Sve manje dilema oko formiranja udru`enja premijerliga{a

Do}i }e valjda na red da po~nemo pri~ati o podizanju kvaliteta

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Samo ko~ni~ari razvoja su protiv
Nepovjerenja izme|u klubova }e uvijek biti, ba{ kao i prijateljskih odnosa. To se te{ko mo`e iskorijeniti iz glava na{ih ljudi, bez obzira na to bili klubovi organizovani u neko udru`enje ili ne
zna~ajno pove}a broj ljudi koji bi se starali o regularnosti takmi~enja, a rasteretila bi se i kasa N/FSBiH jer bi se komotno mogle ukinuti Disciplinska i Takmi~arska komisija, a o eventualnim sporovima bi se i dalje odlu~ivalo arbitra`om, jer i ta komisija postoji u Savezu. Uobi~ajeno je i da se na|e generalni sponzor lige, koji se kod nas tra`i ve} desetak godina, a taj posao bi se napokon mogao privesti kraju te takmi~enje klubovima u~initi jo{ jeftinijim. Da je kvalitet takmi~enja ve}i, klubovi bi mogli zara|ivati i od prodaje prava prijenosa. Tako|e nije neophodno da sjedi{te udru`enja bude u Sarajevu, koje je mnogima trn u oku, ve} bi moglo da bude i u Banjoj Luci, ili, {to je jo{ prihvatljivije, da svake godine ili dvije mijenja sjedi{te, pa bude i u Zenici, [irokom Brijegu, Mostaru, Trebinju ili Zenici.

P

okrenut je postupak za formiranje udru`enja fudbalskih premijerliga{a. Na posljednjem sastanku Komiteta za normalizaciju Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH (N/FSBiH), na kojem su u~estvovali i predstavnica Svjetske fudbalske federacije (FIFA) Eva Pasquier i nezaobilazni predstavnik Evropske fudbalske federacije (UEFA) Marcel Benz, koga su smijenili pa vratili da zavr{i posao, te predsjednici i direktori klubova Premijer lige BiH, raspravljalo se o prijedlogu statuta udru`enja. Kako je saop{teno sa tog sastanka, odr`anog u utorak u Sarajevu, prisustvovali su predstavnici 15 klubova, a pisane primjedbe i sugestije dostavilo je 13 klubova, podr`avaju}i generalno ideju o formiranju udru`enja. Fudbalski klub Borac predlo`io je da sjedi{te Udru`enja bude u Banjoj Luci, dok Slavija ~eka zvani~ni stav FSRS-a. Zrinjski }e svoj prijedlog dostaviti u pisanoj formi, a Rudar i Travnik nisu poslali nikakve pisane primjedbe. Stav predstavnika Rudara je da trenutno ne mo`e podr`ati ovu inicijativu, jer se prije formiranja udru`enja trebaju definisati druga pitanja, a ~elnici Leotara su se ve} ranije izjasnili da se ne sla`u sa formiranjem udru`enja.

ci i Hercegovci da svaku ideju ne do~ekamo sa sumnjom i da ne poku{amo da iskomplikujemo sve {to se iskomplikovati mo`e. Kako smo ve} objavili u na{em listu, Rodoljub Pekovi}, generalni sekretar Fudbalskog saveza Republike Srpske (FSRS), iznio je pozitivan stav o ideji, smatraju}i da ni FSRS ne}e imati ni{ta protiv formiranja jednog takvog tijela, ali uz ono obavezno - ali.

Svima treba biti jasno, pa i fudbalskim ili nogometnim poslenicima u ovoj zemlji, da svuda u evropskim zemljama, da ne idemo {ire, nacionalna prvenstva vode udru`enja liga{a koji se takmi~e u tom rangu. Ona se staraju o tome da se sve odvija u skladu sa pravilima fudbalske igre i da se po{tuje fair play. Sigurno je da nema idealno postavljenog takmi~enja. Ne}emo mi biti ni Englezi koji su

UDRU@ENJA VODE LIGE Svima treba biti jasno, pa i fudbalskim ili nogometnim poslenicima u ovoj zemlji, da svuda u evropskim zemljama, da ne idemo {ire, nacionalna prvenstva vode udru`enja liga{a koji se takmi~e u tom rangu. Ona se staraju o tome da se sve odvija u skladu sa pravilima fudbalske igre i da se po{tuje fair play
To ali u ovom slu~aju zna~i da bi se prije formiranja udru`enja premijerliga{kih klubova trebao mijenjati tek nedavno donoseni Statut N/FSBiH, jer bi predsjednik tog novoformiranog udru`enja trebao postati ~lan Izvr{nog odbora N/FSBiH. Kako ih do sada ima 15, pro{irio bi se broj ~lanova fudbalske vlade na 16, a to zna~i da bi se mogao naru{iti sistem u odlu~ivanju. Tako|e, spomenuo je pitanje finansiranja (strahuju}i da klubovi ne}e morati izdvajati vi{e sredstava nego sada), da treba vidjeti i kakav je interes klubova te, {to je najva`nije, da li bi se predstavnici u udru`enju mogli izdi}i iznad svojih klubova ili bi {titili njihove interese. znali poni{titi utakmicu i odigrati novu, jer lopta nije vra}ena u posjed ekipe koja je izbacila loptu van igrali{ta da bi se protivni~kom igra~u ukazala pomo}, niti }emo raditi tako uporno kao Nijemci da bi se razotkrila kladioni~arska mafija oko namje{tanja rezultata. Sigurno je, me|utim, da bi predstavnici klubova bili u neposrednijem kontaktu i da bi izme|u sebe lak{e do{li do rje{enja te{ko}a kojih ima u svakom takmi~enju. U Italiji, na primjer, o takmi~enju se brine samo jedan ~ovjek, komesar za takmi~enje, a za sudije je, tako|e, zadu`en samo jedan - legendarni }elavac Pierluigi Collina. To zna~i da nije neophodno da se

Sre|ivanje stanja
Sigurno je, tako|e, da }e ko~ni~ari svakog napretka u ovoj zemlji na}i milion i jedan razlog kako bi se sprije~io bilo kakav napredak. Formiranje udru`enja premijerliga{kih klubova zna~io bi korak dalje u sre|ivanju stanja u ovom na{em jo{ najpopularnijem sportu, a ne bi se liga{ko takmi~enje i neredi na njemu koristili za ru{enje svega pozitivnog {to je Komitet za normalizaciju do sada u~inio. Za njegovo formiranje nije neophodno ni da predsjednik bude ~lan Izvr{nog odbora, jer svakako su sva-

Poku{aj komplikovanja
Iako je, generalno gledaju}i, podr`ana inicijativa o formiranju udru`enja, ne bismo mi bili Bosan-

kog ~lana tog tijela N/FSBiH podr`ali klubovi iz odre|enog regiona, {to zna~i da o~ekuju od njega da {titi interese tih klubova, a samim tim ne bi se morao ni mijenjati fudbalski ustav. Zato treba pozdraviti ~injenicu da je formiran Inicijativni odbor za osnivanje udru`enja u kojem }e biti predstavnici klubova: Sarajevo, @eljezni~ar, Sloboda, Borac, [iroki Brijeg, Zrinjski i Slavija, te jedan ~lan Komiteta za normalizaciju i jedan iz administracije N/FSBiH. Nije ostavljeno ni previ{e vremena za razmi{ljanje ~lanovima radne grupe, jer se do 1. maja treba organizovati sastanak i utvrdio kona~ni prijedloga statuta tog udru`enja. Nepovjerenja izme|u klubova }e uvijek biti, ba{ kao i prijateljskih odnosa. To se te{ko mo`e iskorijeniti iz glava na{ih ljudi, bez obzira na to bili klubovi organizovani u neko udru`enje ili ne. Te`i{te fudbalskih razgovora trebalo bi napokon prebaciti na ne{to {to se zove podizanje kvaliteta, posve}ivanje vi{e pa`nje radu sa mla|im selekcijama i fudbalskim {kolama u klubovima. Naravno, za to treba stvoriti i neke preduslove i izgraditi neophodnu infrastrukturu. Potrebno ja da u svakoj op}ini ili op{tini postoji makar jedan fudbalski teren. Tada bi se moglo po~eti i pri~ati o tome kako ulo`iti sredstva dobijena izvozom fudbalera. Mora se priznati da bi to bili daleko ugodniji razgovori.
Branko Majstorovi}

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

14. april/travanj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Cezanneova slika
Slika Paola Cezannea “Dje~ak u crvenom prsluku” vrijedna 100 mili, ona eura, koju su ukrala trojica srbijanskih dr`avljana, na|ena je u Beogradu tokom spektakularne akcije policije i Tu`ila{tva za organizovani kriminal. Vo|a ove grupe je Ivan Pekovi} iz Beograda, za kojim su u potjeri u~estvovali i specijalni “presreta~i” saobra}ajne policije. Uhap{en je i ~etvrti ~lan bande, a kod uhap{enih je prona|eno 1,6 miliona eura i vatreno oru`je. (Reuters)

Sukobi u Nepalu
Nepalska policja se sukobila sa ~lanovima frakcija Mohan Baidya Ujedinjene komunisti~ke partije Nepala. Sukobi su izbili poslije predaje boraca i naoru`anja biv{ih maoista nakon mirovnog procesa koji je uslijedio nakon {estogodi{njeg gra|anskog rata. (Reuters)

Spa{eni rudari
Devet rudara je spa{eno nakon sedam dana koje su proveli pod zemljom u rudniku zlata i bakra u Peruu. Rudari su jedan po jedan iza{li iz rudnika Cabeza de Negro u pokrajini Ica. Nosili su tamne nao~ale da bi za{titili o~i od jakog dnevnog svjetla. Svi rudari su dobrog zdravlja i u dobrom psihi~kom stanju, saop}ile su peruanske vlasti. U akciji spa{avanja sudjelovale su ekipe iz Perua, kao i eksperti iz drugih dr`ava. (Reuters)

Raspe}e
I dalje grupe Egip}ana u Kairu izra`avaju nezadovoljstvo politikom vlasti koju provodi nakon pada re`ima Hosnija Mubaraka. U izra`avanju nezadovoljstva, kao i svugdje u svijetu, prednja~e mladi,

14. april/travanj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Hod`ini poklonici
Sada ve} oronuli albanski komunisti, savremenici diktatora Envera Hod`e, u Tirani su obilje`ili 27. godi{njicu od njegove smrti. Na njegovom grobu polo`ili su svije}e i zastrli ga albanskim zastavama. Kao i u ostalim socijalisti~kim zemljama u kojima su komunisti bili na vlasti `ive duhovi tamo{njih diktatora. (Reuters)

Zemljotres u Indoneziji
Zemljotres ja~ine 8,6 stepeni prema Richterovoj skali, koji se desio u Indijskom okeanu u blizini zapadne obale Sumatre, nije uzrokovao razaranje i cunami, ali je izazvao paniku me|u stanovni{tvom kojem su jo{ svje`a sje}anja na cunami iz 2004. godine, najve}u prirodnu katastrofu u modernoj historiji. Desetine hiljada stanovnika u priobalju pohrlilo je u vi{e predjele. (Reuters)

Razorena Sirija
Pre ma in for ma ci ja ma iz opozicije, primirje u Siriji se djelomi~no po{tuje. Te{ko naoru`anje i trupe odane predsjedniku Ba{aru al-Asadu ostali su u gradovima, izvijestila je glasnogovornica Sirijskog nacionalnog vije}a Basma Kodmani. Assadovo gu{enje ustanka do sada je odnijelo oko 10.000 `ivota. Mnogi gradovi, a posebno Homs, potpuno su uni{teni. Nemiri i borbe prelili su se i preko granica Sirije, pa je Red`ep Erdoan, premijer Turske, optu`io Siriju za povredu granica. (Reuters)

vlasti
koji ~esto na karikaturalan na~in izra`avaju svoje stavove. Tako su i mladi stanovnici Kaira na trgu Tahrir “razapeli” jednog od njih kao personifikaciju vlasti. (Reuters)

42 Oglasi
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO OP]INA VOGO[]A OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 02-23-605/12 Vogo{}a, 12. 4. 2012. godine Na osnovu ~lana 45. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu (“Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 67/05) i ~lana 5. Odluke o gra|evinskom zemlji{tu Op}inskog vije}a Vogo{}a (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br.17/04), Op}inski na~elnik Op}ine Vogo{}a raspisuje

14. april/travanj 2012.

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (»Slu`bene novine Federacije BiH», broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o primjeni Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine u Kantonu Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj 08/11), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Op}ine Trnovo, objavljuje

za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju objekta: planinarski dom 1. Predmet ovog javnog konkursa je dodjela neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju planinarskog doma u Vogo{}i - Kreme{, na zemlji{tu ozna~enom kao k.~. 291 k.o. Kreme{ po novom premjeru. Podaci o lokaciji i planiranom objektu: - Veli~ina parcele: 6.070 m2; - Namjena planiranog objekta: planinarski dom; - Gabariti objekta: 12,00 x 10,00 m; - Spratnost planiranog objekta: podrum 1/2 + prizemlje + potkrovlje; - Ukupna brutto gra|evinska povr{ina: pribli`no 280,00 m2 B.G.P.; - Ukupna netto korisna povr{ina: pribli`no 210,00 m2 N.K.P. Obaveze budu}eg investitora su: 3.1. Za zemlji{te i novodobijeni korisni prostor u novosagra|enom poslovnom objektu investitor je du`an platiti sljede}e naknade: - za dodijeljeno gradsko gra|evinsko zemlji{te: po~etna cijena 1,00 KM/m2 zemlji{ta, - za pogodnost (renta): po~etna cijena 9,62 KM/m2 N.K.P. objekta. 3.2. Investitor vr{i ure|enje gra|evinskog zemlji{ta sam i u vlastitoj re`iji. Prednost pri odabiru najpovoljnijeg investitora za izgradnju predmetnog planinarskog doma imat }e: - investitor koji ponudi najpovoljnije finansijske uslove, - investitor koji ponudi najbolji idejni projekat predmetnog objekta. Pravo sudjelovanja na ovom javnom konkursu imaju sva pravna i fizi~ka lica. Uz prijavu na konkurs potrebno je prilo`iti sljede}u dokumentaciju: - naziv i ta~na adresa investitora, - izvod iz sudskog registra (ako se radi o pravnom licu), - idejni projekat predmetnog objekta, - referens-listu, - u~esnik javnog konkursa za dodjelu gradskog gra|evinskog zemlji{ta du`an je do dana zaklju~ivanja konkursa na `irora~un broj 3380002210016547, vrsta prihoda: 721121, op}ina: 080, bud`et Op}ine Vogo{}a kod UniCredit banke d.d. Sarajevo, uplatiti iznos od 10% od po~etne cijene za dodijeljeno zemlji{te koji iznosi 607,00 KM, sa naznakom “Za u~e{}e na javnom konkursu-planinarski dom” i dostaviti dokaz o uplati. U~esniku ~ija ponuda ne bude prihva}ena vratit }e se upla}eni iznos, a u~esniku sa najpovoljnijom ponudom }e se ura~unati upla}eni iznos naknade. Upla}eni iznos ne}e se vratiti u~esniku koji odustane od prijave nakon otvaranja ponude. Zainteresovani investitori se za detaljnije informacije u vezi sa urbanisti~ko-tehni~kim uslovima izgradnje i lokacije planiranog predmetnog objekta mogu obratiti Slu`bi za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinskopravne i stambene poslove Op}ine Vogo{}a svakim radnim danom od 9 do 14 sati (soba broj 55/II), telefon 033/433-588. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja, zaklju~no sa petnaestim danom do 16 sati. Svaki kandidat je du`an na ime u~e{}a na konkursu uplatiti iznos od 300,00 KM na `irora~un broj 3380002210016547 bud`et Op}ine Vogo{}a kod UniCredit banke d.d. Sarajevo i uplatnicu prilo`iti odvojeno od ponude prilikom njene predaje.

JAVNI KON KURS

J AV N I K O N K U R S
za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Trnovo 06/510 01. Stru~ni saradnik za upravno rje{avanje u oblasti prostornog ure|enja, urbanizma i stambeno-komunalnih poslova - 1 (jedan) izvr{ilac 02. Stru~ni saradnik za poslove prostornog ure|enja, urbanizma i stambeno-komunalnih poslova - 1 (jedan) izvr{ilac 03. Stru~ni saradnik za imovinskopravne poslove - 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za sve pozicije sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, i to: Za poziciju 01. - VSS - zavr{en VII stepen stru~ne spreme, odnosno visoko obrazovanje najmanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja - pravne struke, sa najmanje 180 ECTS bodova, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon zavr{enog VSS, - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 02. - VSS - zavr{en VII stepen stru~ne spreme, odnosno visoko obrazovanje najmanje prvog ciklusa bolonjskog sistema - gra|evinske struke, odsjek “sigurnosti i pomo}i”, sa najmanje 180 ECTS bodova, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon zavr{enog VSS, - poznavanje rada na ra~unaru Za poziciju 03. - VSS - zavr{en VII stepen stru~ne spreme, odnosno visoko obrazovanje najmanje prvog ciklusa bolonjskog sistema studiranja - pravne struke sa najmanje 180 ECTS bodova, - najmanje 1 (jedna) godina radnog sta`a u struci nakon zavr{enog VSS, - poznavanje rada na ra~unaru Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba ). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine) 2. potvrdu/uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dr`avne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dr`avne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dr`avne slu`be nakon polo`enog stru~nog ispita za namje{tenika - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za namje{tenika 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 5. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de, u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba.). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u «Slu`benim novinama FBiH», putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V, 71000 Sarajevo sa naznakom “Javni konkurs za popunu radnih mjesta dr`avnih slu`benika u Op}ini Trnovo” Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

2.

3.

4.

5. 6.

7.

8. 9.

10. Prijave na konkurs slati u zatvorenim kovertama sa naznakom “Prijava na konkurs za dodjelu gradskog gra|evinskog zemlji{ta za izgradnju planinarskog doma sa napomenom NE OTVARATI. Prijave se upu}uju na protokol Op}ine Vogo{}a za: Slu`ba za urbanizam, prostorno planiranje, gra|enje, imovinskopravne i stambene poslove Op}ine Vogo{}a. OP]INSKI NA^ELNIK Edin Smaji}

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Op}ina Novi Grad JU Osnovna {kola “]amil Sijari}” Sarajevo, Bra}e Muli}a 16

Na osnovu odluke Nadzornog odbora o sazivanju Skup{tine “Sarajevske pivare” d.d. Sarajevo od 3. 4. 2012. godine, a u skladu sa odredbom ~lana 243. stav 2. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 63/10), ~lana 218. Statuta “Sarajevske pivare” d.d. Sarajevo, broj OPU-IP: 258/11 od 6. 5. 2011. godine, obavje{tenja o sazivanju Skup{tine “Sarajevske pivare” d.d. Sarajevo, objavljenog 4. 4. 2012. godine u dnevnim novinama “Oslobo|enje” i prijedloga dioni~ara Selimovi} Hilme od 5. 4. 2012. godine, Nadzorni odbor objavljuje

Na osnovu Odluke [kolskog odbora JU O[ “]amil Sijari}” Sarajevo, broj S-VI-O-7/12 od 27.2.2012. godine i Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo za raspisivanje javnog konkursa za upra`njena radna mjesta u {kolskoj 2011/2012. godini broj 11-38-22487-3-31/12 od 23.3.2012. godine, objavljuje se

Za prijem zaposlenika/zaposlenica u radni odnos 1. Nastavnik/nastavnica razredne nastave - 1 izvr{ilac, puna nastavna norma (40 sati sedmi~no), na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15.8.2012. godine. 2. Nastavnik/nastavnica biologije - 1 izvr{ilac, puna nastavna norma (20 ~asova sedmi~no) na odre|eno vrijeme do 15.8.2012. godine. Uz prijavu kandidati treba da prilo`e: 1. Diplomu o zavr{enom fakultetu, pedago{koj akademiji, 2. Izvod iz mati~e knjige ro|enih, 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu, 4. Kra}u biografiju. Uslovi: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu. Prijave kandidata koji ne ispunjavaju uslove konkursa kao nepotpune i neblagovremene ne}e se razmatrati. Kandidati koji budu primljeni du`ni su u roku 8 dana dostaviti uvjerenje o radnoj sposobnosti. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave o dokazima o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti na adresu: JU Osnovna {kola “]amil Sijari}” Sarajevo, Bra}e Muli}a 16. Nakon izvr{enog izbora kandidati mogu podi}i svoja dokumenta u Sekretarijatu {kole, jer se isti ne}e vra}ati po{tom.

KONKURS

OBAVJE [TE NJE
o izmjeni dnevnog reda Nakon proteka zakonskog roka za izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka dvanaeste Skup{tine “Sarajevska pivara” d.d. Sarajevo, koja }e se odr`ati 27. 4. 2012. godine u sjedi{tu Dru{tva u Sarajevu, ulica Franjeva~ka broj 15, sa po~etkom u 9 sati, a u skladu s dostavljenim prijedlogom dioni~ara Selimovi} Hilme, mijenja se dnevni red tako {to se iza ~etvrte ta~ke (alineje) dodaje peta ta~ka (alineja): - Dono{enje odluke o verifikaciji odluka Nadzornog odbora i Uprave Dru{tva o prihvatanju reprograma kreditnih zadu`enja. Predsjednik Nadzornog odbora Hilmo Selimovi}

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

POMO] U KU]I

43

Nakon godina `ivotnog odrastanja

NOVOSTI I PREPORUKE

Sukob s roditeljima
Oni misle da bi ovo trebalo da radite ovako, ono onako, a vi smatrate da treba da gledaju svoja posla
Dok odrastamo, nerijetko vjerujemo da }emo, jednom kada porastemo i odvojimo se od roditelja, mo}i da radimo {ta ho}emo, a da ne slu{amo svaki ~as njihove primjedbe, kao i da }e na{e primjedbe upu}ene njima biti ozbiljnije shva}ene. To se uglavnom ne desi i sukobi s roditeljima se nastave. Oko ~ega biste se sukobljavali ako vi{e ne `ivite s njima i niste finansijski zavisni od njih? Oko mnogo toga. Oni misle da bi ovo trebalo da radite ovako, ono onako, a vi smatrate da treba da gledaju svoja posla. I da bi, usput, mogli i da ostave duhan i povedu vi{e ra~una o sebi, kao i da prestanu da od va{e djece prave razma`ena deri{ta s kojima kasnije vi morate da se sva|ate. Nekad se ~ini kao da razloga za sukob ima jo{ i vi{e nego kada ste `ivjeli s njima, a po{to mnoge nesuglasice koje imate s njima traju dvadesetak ili i vi{e godina, to umije toliko da se zapetlja da nemate nikakvu predstavu kako da se iz toga ispetljate, a ne{to se mora uraditi, ovako ili onako. Dodatni problem je {to roditelji svoju djecu, ~ak i kada odrastu, nerijetko i dalje vide kao djecu. Makar vi sada bili udati i zaposlena majka dvoje djece, va{i roditelji i dalje smatraju da bolje od vas znaju {ta je za vas dobro. Uporno poku{avate da ih ubijedite da vas poslu{aju i ~ini vam se da su tvrdoglavi ba{ kao djeca. Birati bitke je i dobra ideja, a naro~ito je efikasna u sukobima s roditeljima. Mnogo je vjerovatnije da }e vas ozbiljno shvatiti ako im se ponekad suprotstavite nego ako se, ba{ kao dijete, po`alite na sve {to vam zasmeta. Kada se o odnosu s roditeljima radi, to je nerijetko mnogo lak{e re}i nego u~initi, jer se u vama godinama skupljalo, ali se vrijedi potruditi, jer umije znatno da olak{a odnose.

@ene te`e ostavljaju duhan
@enama je te`e da prestanu da pu{e nego mu{karcima, jer njihov mozak druga~ije reaguje na nikotin, objavili su ameri~ki nau~nici sa Jel univerziteta. Njihovo istra`ivanje je ukazalo na postojanje razlika u pogledu aktiviranja receptora u mozgu koji se ve`u uz nikotin i tako ja~aju zavisnost. Na osnovu tih rezultata nau~nici zaklju~uju da `ene koje poku{avaju da prestanu da pu{e imaju vi{e koristi od tretmana koji ne uklju~uju nikotin. U istra`ivanju su kori{teni snimci mozga 52 mu{karca i 58 `ena. Polovina ispitanika su bili pu{a~i koji su zamoljeni da sedam dana apstiniraju od cigareta. Stru~njaci vjeruju da su uo~ene razlike me|u polovima posljedica djelovanja hormona progesterona, objavio je stru~ni ~asopis Archives of General Psychiatry.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Blogerice za njima lude
Gle`nja~e “Lita” s potpisom Jeffrey Campbell mnogi smatraju cipelama godine. Blogerice za njima lude, a imuni nismo ostali ni mi. Drvena potpetica ima punih 13 cen ti me ta ra, ali sre}a je {to pet centimetara otpada na platformu. Iako ih ima u svim bojama i materijalima, mi smo prona{le svog favorita. Cijena? Oko 300 KM!

Ni{ta bez maskare
Ako `elite da naglasite o~i, maskara je nezaobilazan komad {minke. Me|utim, da bi imala pravi efekat, morate znati kako da je nanesete. Ako vam se trepavice pri nano{enju maskare lijepe jedna za drugu, probajte da je nanesete koriste}i cik-cak pokrete, {to bi definitivno trebalo da rije{i va{ problem. Nemojte ~ekati da se prvi sloj maskare osu{i kako biste nanijeli drugi, jer }e vam se trepavice slijepiti. Umjesto toga, maskaru nanesite brzim pokretima, tako }ete izbje}i su{enje, a trepavice }e izgledati kao da ste ih sre|ivali kod kozmeti~ara. Kako biste stvorili iluziju dugih trepavica, ve}u koli~inu maskare nanesite na njihov korijen, a ne na vrhove. Ako `elite da oja~ate trepavice i da im istovremeno date volumen, prije svakog nano{enja stavite za{titu za trepavice. Nemojte vi{e puta zaredom vaditi i vra}ati ~etkicu u fla{icu. To }e stvoriti balon~i}e vazduha u maskari, a tako }e se br`e osu{iti.

Bajadera sa ri`om
Potrebno:
2 jaja 300 g {e}era 150 g ~okolade 250 g margarina 300 g mljevenog keksa 100 g ekspandirane ri`e za glazuru: 100 g ~okolade 3 ka{ike ulja Jaja i {e}er umutiti pjenasto i zagrijati na tihoj vatri dok se {e}er ne istopi. Dodati margarin i ~okoladu i mije{ati dok se ne rastope. Zatim dodati mljeveni keks i ekspandiranu ri`u. Tacnu malo nauljiti, istresti smjesu, izravnati rukama i ostaviti da se ohladi. Preliti glazurom od ~okolade, prohladiti i isje}i na kocke. (Ekspandirana ri`a je u nekim zemljama osnovni sastojak tradicionalnog doru~ka od `itarica. Birajte one koje ne sadr`e vje{ta~ke boje, arome ili konzervanse. Oboga}ena vitaminima i `eljezom, ekspandirana ri`a je lagana i lako probavljiva namirnica, visoke nutritivne vrijednosti.)

Priprema:

44

OGLASI
IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 240. stav 1. ta~ka e) Zakona o tr`i{tu vrijednosnih papira (Sl. n. FBiH, broj 85/08) i ~lana 3. stav 1. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira (Slu`bene novine FBiH, br. 37/09) uprava emitenta RMU “Kamengrad” d.d. Sanski Most objavljuje:

I - OP]I PODACI O EMITENTU - Puna i skra}ena firma

Broj:14.1-6277/12 Biha}, 13. 4. 2012. godine Na osnovu ~lana 4. Pravilnika o radu Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo, ~lana 5. Uputstva o postupku zasnivanja radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH Telecom Sarajevo i Odluke Uprave Dru{tva broj 00.1-10.15571-5/12 od 3. 4. 2012. godine, direktor Direkcije Biha} - Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo raspisuje

- adresa sjedi{ta II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lanova 11. i 12. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja -

Rudnik mrkog uglja “Kamengrad” Dioni~ko dru{tvo Sanski Most RMU “Kamengrad” d.d. Sanski Most Gornji Kamengrad bb, Sanski Most Odluka o neuspjeloj emisiji dionica zatvorenom ponudom bez prava pre~e kupnje; Sjednica Nadzornog odbora odr`ana 24. 3. 2012. godine Skup{tina Dru{tva 28. 12. 2011. godine donosi odluku o pove}anju osnovnog kapitala; Nadzorni odbor 2. 2. 2012. godine donosi odluku o emisiji dionica zatvorenom ponudom; Komisija za vrijednosne papire FBiH odobrava emisiju vrijednosnih papira putem zatvorene ponude rje{enjem broj 03/1-19-47/12 od 9. 3. 2012. godine; U izvje{taju banke depozitara (UniCredit banke d.d. Mostar) stoji da u periodu trajanja ponude nije bilo upisa i uplata dionica, jer kupac naveden u odluci o zatvorenoj emisiji dionica bez prava pre~e kupnje nije izvr{io uplatu na ra~un otvoren kod banke depozitara; Nadzorni odbor, na osnovu izvje{taja banke depozitara, 24. 3. 2012. godine donosi odluku o neuspjeloj emisiji dionica putem zatvorene ponude; Na osnovu izvje{taja banke depozitara Komisija za vrijednosne papire FBiH svojim rje{enjem broj 03/1-19-79/12 od 28. 3. 2012. godine utvr|uje da emisija vrijednosnih papira putem zatvorene ponude nije uspjela. Direktor Dru{tva: Marinko ATLIJA Sekretar Dru{tva: Enisa VAJZOVI] Direktor Marinko ATLIJA, dipl. ing. rud.

za zasnivanje radnog odnosa na odre|eno vrijeme u Dioni~kom dru{tvu BH Telecom Sarajevo, Direkcija Biha}, na radno mjesto: Saradnik za fakturisanje i naplatu, V[S (VI stepen) - 1 (jedan) izvr{ilac u Odjeljenju za kontrolu prihoda BH LINE, Slu`be za ekonomsko-finansijske poslove, na odre|eno vrijeme u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci, uz probni rad u trajanju od 5 (pet) mjeseci. I Kandidat za prijem u radni odnos mora ispunjavati slijede}e op{te uslove - Da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine - Da je stariji od 18 godina Pored navedenih op{tih uslova, kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove: - V[S - zavr{en I stepen ekonomskog fakulteta ili vi{a ekonomska {kola (VI stepen) - Minimalno 10 (deset) mjeseci radnog iskustva nakon sticanja VI stepena stru~ne spreme na sli~nim poslovima

JAVNI OGLAS

II

-

Uz prijavu na oglas kandidati moraju dostaviti slijede}u dokumentaciju (original ili ovjerena kopija): - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - Diplomu o sticanju VI stepena stru~ne spreme, - Potvrdu/uvjerenje - dokaz o radnom iskustvu na sli~nim poslovima nakon sticanja VI stepena stru~ne spreme. Kandidat koji bude izabran dostavlja: - Uvjerenje o op{toj zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od 3 mjeseca), - Uvjerenje o neka`njavanju i da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od zadnjeg dana objavljivanja u dnevnim listovima. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti putem po{te na slijede}u adresu: Dioni~ko dru{tvo BH TELECOM Sarajevo Direkcija Biha} Slu`ba za pravne poslove i ljudske resurse sa naznakom “prijava na oglas - ne otvarati” Ulica bosanska broj 5 77 000 Biha}

-

-

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

BNT-TVORNICA MA[INA I HIDRAULIKE, DD NOVI TRAVNIK, Ul. Mehmeda Spahe br. 1 Na osnovu Odluke Nadzornog odbora BNT-Tvornica ma{ina i hidraulike, d.d. Novi Travnik broj: 02 - 31 /12 od 12. 4. 2012. godine, objavljuje se

UNIS ELEKTRONIK d.o.o. MOSTAR M. Tita br. 237 88 104 Mostar Bosna i Hercegovina

Br. 003- 201/2012 Mostar, 13. 4. 2012. Na osnovu ~lanova 18. i 19, a u skladu sa ~lanom 15. Statuta preduze}a UNIS ELEKTRONIK d.o.o. MOSTAR, Nadzorni odbor Dru{tva ponovo ogla{ava

ZA IZBOR I PREDLAGANJE KANDIDATA ODBORA ZA REVIZIJU BNT-TMiH, d.d. NOVI TRAVNIK I Objavljuje se konkurs za izbor i predlaganje 3 (tri) kandidata za sastav Odbora za reviziju BNT-TMiH, d.d. Novi Travnik (u daljem tekstu: Dru{tvo). II Izbor ~lanova Odbora za reviziju provodi Uprava Dru{tva. Izvje{taj o provedenom konkursu sa prijedlogom kandidata za ~lanove Odbora za reviziju dostavi}e se Nadzornom odboru radi utvr|ivanja kona~nog prijedloga ~lanova. Imenovanje ~lanova Odbora za reviziju izvr{it }e Skup{tina Dru{tva. Mandat izabranih ~lanova Odbora za reviziju traje 4 (~etiri) godine sa mogu}no{}u ponovnog izbora. Naknada i druga prava ~lanova Odbora ure|uju se ugovorom na osnovu Odluke Skup{tine. III Kandidat za ~lana Odbora za reviziju mora ispunjavati sljede}e uslove i to: a) op}i uslovi - da je dr`avljanin BiH, - da je stariji od 18 godina i zdravstveno sposoban za obavljanje poslova za koje konkuri{e, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup, - da nije ~lan Nadzornog odbora ili Uprave Dru{tva, zaposlenik Dru{tva, niti da ima direktni i in direktni finansijski interes u Dru{tvu. b) posebni uslovi - da ima visoku stru~nu spremu - zavr{en ekonomski ili pravni fakultet, - da ima najmanje 5 (pet) godine radnog iskustva na poslovima finansija, ra~unovodstva ili privrednog prava, da posjeduje stru~na znanja vezana za nadle`nost i rad Odbora za reviziju i na~in rada organa upravljanja privrednih dru{tava. IV Prijave kandidata treba da sadr`e kra}u biografiju, adresu stana i kontakt-telefon. Uz prijavu treba dostaviti (original ili ovjerena kopija): - uvjerenje o dr`avljanstvu da nije starije od {est mjeseci, - dokaz o stru~noj spremi, - dokaz o radnom iskustvu, - uvjerenje o neka`njavanju da nije starije od tri mjeseca, - drugi dokaz, odnosno izjavu o ispunjavanju ostalih op}ih i posebnih uslova iz konkursa. V Konkurs ostaje otvoren 14 (~etrnaest) dana od dana objavljivanja u listu OSLOBO\ENJE. Prijave sa tra`enim dokumentima treba dostaviti na adresu: BNT-Tvornica ma{ina i hidraulike, d.d. Novi Travnik - Ul. Mehmeda Spahe 1 sa naznakom “Prijava na konkurs za Odbor za reviziju - NE OTVARATI”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. NADZORNI ODBOR

PONOVNI KONKURS

za prodaju nepokretne imovine dru{tva UNIS ELEKTRONIK d.o.o. Mostar po sistemu zatvorenih pisanih ponuda. Nepokretna imovina Put povr{ine 179 m2 Dvori{te i zgrada povr{ine 389 m2 Po~etna cijena je 150.000,00 KM Nepokretna imovina je upisana u Z.K. Op}inskog suda u Mostaru kao k.~. 581/9 i k.~. 581/32 1. 2. 3. 4. Ponu|ena cijena ne mo`e biti manja od po~etne cijene. Najpovoljnijim ponu|a~em bi}e progla{en onoj koji ponudi najpovoljniju cijenu. Sve poreze i tro{kove oko uknji`be i prenosa vlasni{tva snosi kupac. Najpovoljniji ponu|a~ je du`an izvr{iti uplatu cjelokupnog iznosa za kupljenu nekretninu u roku od 15 dana od dana progla{enja najpovoljnijeg ponu|a~a. 5. Ukoliko cjelokupni iznos ne bude upla}en u roku od 15 dana, nekretnina }e biti ponu|ena drugom po cijeni najpovoljnijem ponu|a~u. 6. Prijave u pisanoj formi li~no dostaviti na protokol Dru{tva na adresi M. Tita br. 237 zavr{no sa 20. 4. 2012. g do 12 sati. 7. Odluka o izboru najpovoljnijeg ponu|a~a bi}e donesena 20. 4. 2012. g.

JAVNO NADMETANJE

MEDICINSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

OBAVJE[ TAVA
sve zainteresirane da }e: 1. DR. BAJRO TORLAK braniti magistarski rad pod naslovom:

“FAKTORI RIZIKA KOJI UTI^U NA BROJ HOSPITALIZACIJA KOD PACIJENATA OBOLJELIH OD SHIZOFRENIJE”
u ponedjeljak, 14. maja/svibnja 2012. godine, u 12 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (III sprat), ^ekalu{a 90. 2. DR. EDINA KARABEG braniti magistarski rad pod naslovom:

“NEURORAZVOJNO PRA]ENJE DOJEN^ADI SA PERINATALNIM RIZI^NIM FAKTORIMA U PRIMARNOJ PEDIJATRIJSKOJ PRAKSI”
u utorak, 15. maja/svibnja 2012. godine, u 12 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (III sprat), ^ekalu{a 90. Magistarski radovi se mogu pogledati svakim radnim danom od 12 do 14 sati u Biblioteci Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.
Dr. Fadil Ademovi} ^etni{tvo u slu`bi okupatora i kvislinga (1941-1945) (19)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Ro|en holandski matemati~ar i astronom Kristijan Hajgens. Otkrio je prsten oko Saturna i konstruisao sat sa klatnom. U Londonu umro njema~ki kompozitor Georg Fridrih Hendl. Njegov veliki opus sadr`i opere, oratorije i veliki broj kompozicija za orkestar, a najpoznatiji su oratoriji “Mesija”, “Izrael u Egiptu” i “Saul”. Ro|en engleski pozori{ni i filmski glumac Ser D`on Gilgud. Slavu je stekao ulogama [ekspirovih junaka, a filmsku nagradu Oskar dobio je 1981. za ulogu u filmu “Artur”. Ro|en hai}anski predsjednik Fransoa Divalije, Papa Dok. Bio je predsjednikdiktator Haitija od 1957. do smrti 1971. godine. Umro ameri~ki filozof i logi~ar ^arls Sanders Pirs, osniva~ pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam D`ejms. Ruski pjesnik Vladimir Vladimirovi~ Majakovski, jedan od utemeljiva~a ruskog futurizma, autor lirskih poema “Oblak u pantalonama” i “Flauta ki~ma”, izvr{io je samoubistvo u Moskvi.

45

Rasprostiranje kolaboracije {irom Jugoslavije
Saradnja Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta sa nacifa{isti~kim okupatorima i njihovim kvislinzima u svjetlu njema~kih, italijanskih, engleskih, ameri~kih, ruskih, ~etni~kih, endehazijskih i nopovskih istorijskih izvora
Kolaboracija se kompletira djelatno{}u istaknutih komandanata i rukovodilaca {irom Jugoslavije. U Crnoj Gori svi su oni otvoreno sara|ivali sa italijanskim okupatorom: Bla`o \ukanovi}, \or|ije La{i}, Bajo Stani{i}, Pavle \uri{i}, Du{an Vlahovac, Miljan Radonji}, Vojislav Luka~evi}, Jakov Jovovi}, Bla`o Gojni}, Nikola Bojovi}, Ivan Ru`i}, Bo{ko Pavi} i dr. Tako i u Srbiji: Miroslav Trifunovi} Dronja, Branislav Panti}, Jevrem Simi}, Ljuba Jovanovi} Patak, Nikola Kalabi}, Predrag Rakovi}, Dragoslav Ra~i}, Ne{ko Nedi}, Dragutin Keserovi}, Zvonko Vu~kovi}, Milo{ Gli{i}, Vu~ko Ignjatovi}, Vojislav Tufegd`i}, Velimir Pileti}, Aleksandar Sa{a Mihailovi}, Miodrag Palo{evi}, Sini{a Ocokolji}, Vuk Kalaitovi}, Du{an U. Smiljani}, @ivan O. Lazovi}, @ivorad Andri}, Milan Stojanovi} i dr. ri{i}a, popa Mom~ila \uji}a i Dobroslava Jev|evi}a. Ni prire|iva~i, kako su ga nazvali, kapitalnog istorijskog dela Dragoljub M. Mihailovi}, Rat i mir |enerala (istori~ari Milan Vesovi}, Kosta Nikoli} i Bojan B. Dimitrijevi}) zajedno sa izdava~em Danicom Dra{kovi} i recenzentom dr. \okom Tripkovi}em, te Institutom za savremenu istoriju u Beogradu, nisu mogli da prikriju ~injenicu da se Dra`a sastajao sa predstavnicima Vermahta. To se nije dalo zaobi}i ni izostavljanjem dokumenada je upravo Mihailovi} u svojim rukama dr`ao modalitete i obime ~etni~ke kolaboracije.

1629.

1759. 1904. 1907. 1914. 1930. 1931. 1945. 1975. 1988. 1994. 1995. 1999. 1999. 2003. 2003. 2006.
2009.

1849.

Lajo{ Ko{ut

Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajo{a Ko{uta Ma|arska proglasila nezavisnost od Austrije.

Pisma Stepincu i Paveli}u
Kako nisu mogli na}i argumentaciju za antifa{isti~ku borbenu aktivnost Mihailovi}a prire|iva~i knjige Rat i mir |enerala su krenuli drugim putem. Da originalna dokumenta proglase falsifikatima. Tako su u~inili sa njegovom Instrukcijom majoru \or|u La{i}u i kapetanu Pavlu \uri{i}u od 20. decembra 1941. godine, te sa pismima upu}enim Alojziju Stepincu i posredno Anti Paveli}u od 15. aprila 1945. godine. Tobo`nje falsifikate su pripisali pobednicima. Rije~ je o Mihailovi}evim kapitalnim dokumentima ~ija je sadr`ina politi~kog, nacionalnog i dr`avnog karaktera. Rije~ je o postupku i na~inu kako stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etni~ki ~istu u granicama SrbijeCrne Gore-Bosne i Hercegovine-Srema-Banata i Ba~ke. To bi se po toj instrukciji postiglo putem ~i{}enja dr`avne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata. Pisma Stepincu i Paveli}u tretiraju pitanja ~etni~ko-usta{kih napora za borbu protiv Jugoslovenske armije kako bi ih sprije~ili u potpunom oslobo|enju zemlje, kvislinga i ~etni~kih formacija u njihovoj slu`bi. (Prire|iva~i sugeri{u ~itaocu da povjeruje u njihovo obja{njenje da je Mihailovi} u toku rata, na neki na~in, izgubio bjanko potpisane papire, koje je partizanska vlast zloupotrijebila. Te{ko je povjerovati u tu pri~u. Dra`a je iskusni obavje{tajac, bio je u vojno-diplomatskoj slu`bi, iskusio je i zatvorsku kaznu, znao je {ta zna~i izgovorena rije~, a kamoli bjanko potpis. Ko ho}e da vjeruje, neka vjeruje). Ali, Dra`a se unaprijed pripremao za to da ako nekada nekoga treba okriviti, onda }e to biti drugi, a ne on sam. Za{to bi se pravili falsifikati da se ne{to dokazuje {to je samo po sebi dokazano. To su postupci po nare|enjima, koja se u prvom redu odnose na ~i{}enje muslimana u Sand`aku i isto~noj Bosni. Za tu aktivnost postoji mno{tvo dokumenata mimo Instrukcije, izvje{taja Mihailovi}u, ~iji su tvorci ~etni~ki komandanti (Zaharije Ostoji}, Pavle \uri{i}, Vojislav Luka~evi} i dr.). Ostoji} je predlagao Dra`i metod kako da se likvidiraju muslimani. Sand`aklije se moraju klati - pisao mu je. O pona{anju ~etnika Mihailovi} je upoznao pot~injene: U Sand`aku smo sve Turke po selima likvidirali sem onih po varo{icama.
(Sutra: Zbli`avanje sa Nijemcima)

U [paniji progla{ena republika nakon abdikacije i bjekstva iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku je 1939, poslije trogodi{njeg gra|anskog rata, ukinuo general Francisko Franko.

Savezni~ke trupe uhapsile njema~kog diplomatu i politi~ara Franca fon Papena i izru~ile ga sudu za ratne zlo~ine u Nirnbergu. Oslobo|en je krivice, kasnije je u Njema~koj osu|en na osam godina zatvora, ali je pu{ten ve} 1949. U Sikimu (sjeveroisto~na Indija) ukinuta monarhija i progla{ena republika. Sikim je postao 22. dr`ava Indijske Unije. U @enevi Afganistan i Pakistan potpisali sporazum o Afganistanu, a SSSR i SAD su dali izjave o nemije{anju i neintervenciji. Sporazumom je predvi|en povratak afganistanskih izbjeglica iz Pakistana i povla~enje sovjetskih trupa iz Afganistana. Dva ameri~ka borbena aviona F-15 gre{kom su, iznad sjevernog Iraka, oborila dva ameri~ka helikoptera, usmrtiv{i svih 26 ljudi u njima. Svjetska zdravstvena organizacija saop{tila je da u biv{oj Jugoslaviji ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomo} zbog psiholo{kih trauma izazvanih ratom. Najmanje 75 ljudi je poginulo, a 25 je te{ko ranjeno u Metohiji u dvije izbjegli~ke kolone koje su raketirali avioni NATO-a.

1865.

Abraham Linkoln

Privr`eni saradnici
Svi istaknuti komandanti i rukovodioci toga pokreta u Bosni i Hercegovini tako|e su registrovani kao privr`eni saradnici njema~kog okupatora, usta{kih formacija i vojnih jedinica NDH: Jezdimir Dangi}, Gojko Borota, Rade Radi}, Uro{ Drenovi}, Lazar Te{anovi}, Slavoljub Vranje{evi}, Kamenko Jevti}, Savo Derikonja, Vuka{in Mar~eti}, Radivoje Kerovi}, Cvijetin Todi}, Savo Bo`i}, Aleksa Dra{kovi}, Bo{ko Todorovi}, Danilo Salati}, Petar Ba}ovi}, Milorad Popovi}, Radojica Peri{i}, Petar Samard`i}, Milan [anti}, Mutimir Petkovi}, Vuka{in Perovi} i dr. U Dalmaciji i Lici: Ilija Trifunovi} Bir~anin, Dobroslav Jev|evi}, Mladen @ujovi}, Mom~ilo \uji}, Radmilo Gr|i}, Niko Novakovi}, Mane Rokvi}, Branko Bogunovi}, Radovan Ivani{evi}, Slavko Bjelajac, Stevo Ra|enovi}, Novak Mijovi} i dr. Dra`a je znao za tu saradnju svojih vo|a i njihovih jedinica sa okupatorom u italijanskoj zoni. On je, i pored toga, 5. septembra 1942. predlo`io izbjegli~koj vladi za odlikovanje Kara|or|evom zvijezdom Baja Stani{i}a, \or|ija La{i}a, Pavla \uri{i}a, popa Radojicu Pe-

Predsjednik SAD-a Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu nekoliko dana nakon zavr{etka gra|anskog rata. Na njega je u lo`i va{ingtonskog pozori{ta pucao D`on But. Preminuo je sljede}eg dana, a novi predsjednik postao je Endrju D`onson.

ta, ni sa tri ta~ke (...) Jedino {to mijenjaju jeste to da se po njima Dra`a sastao sa Nijemcima samo jednom u novembru 1941. godine. Pri tome svjesno zaobilaze vi|enje predstavnika Abvera kapetana Jozefa Matla sa Mihailovi}em na Ravnoj gori jo{ sredinom ljeta 1941. godine. Prire|iva~i istorijskog prikaza Dra`e Mihailovi}a kao vojskovo|e, politi~ara i ~oveka svjesno su smetnuli da se, osim toga, Mihailovi} dva puta sastao sa Rudijem [terkerom, izaslanikom Hermana Nojbahera - jednom u selu Ro{ci, drugi put u selu Draginju. Oba puta u septembru 1944. godine pri povla~enju ~etnika iz Srbije - kako pi{e dr. Branko Latas. Ima pisaca koji su otkrili da se Dra`a sastao i sa Hermanom Nojbaherom. Tih njegovih susreta sa predstavnicima njema~kih okupacionih trupa u isto~noj Bosni bilo je i 1945. godine. Bezbroj dokumenata dokazuje

Titanik

Pakistan izvr{io probu balisti~ke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile. Polaganjem prvog kamenog bloka na luk Starog mosta, gradona~elnik i dogradona~elnik Mostara Ljubo Be{li} i Hamdija Jahi} na simboli~an na~in ozna~ili po~etak obnove Starog mosta. U blizini Bagdada ameri~ke specijalne snage uhapsile biv{eg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abu Abasa, optu`eng da je organizovao otmicu italijanskog putni~kog broda “Akile Lauro” 1985. godine i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera koji je ba~en u Sredozemno more. Umro Beri Nelson, glumac koji je prvi o`ivio lik ~uvenog britanskog agenta 007 D`ejmsa Bonda u TV adaptaciji “Kazino Rojala” 1954. godine. Iz SAD-a za Njema~ku deportovan Ivan D`on Demjanjuk, biv{i ~uvar u nacisti~kom logoru smrti Sobibor u Poljskoj tokom Drugog svjetskog rata. Sud u Minhenu ga je u maju 2011. osudio na pet godina robije zbog ubistva najmanje 28.000 Jevreja u ovom logoru. Poslije dvije godine provedene u zatvoru, oslobo|en je, uz obrazlo`enje da vi{e ne predstavlja nikakvu prijetnju i da te{ko mo`e da pobjegne od zakona. Umro je 17. marta 2012. u svojoj ku}i na jugu Njema~ke.

1912.

Luksuzni putni~ki brod Titanik, prilikom prve plovidbe iz Velike Britanije za SAD, udario o veliku ledenu santu i potonuo u vodama sjevernog Atlantika. U nesre}i poginula 1.523 od 2.224 putnika.

Protagonisti i privr`enici istorijskog desni~arskog revizionizma i velikosrpske politike otvorili su procese antifa{izacije fa{izma devastiranjem istorijske nauke i istine koju je ta nauka do danas utvrdila. ^ine to poku{ajima rehabilitacije i predstavljanjem ~etni{tva i Dra`e Mihailovi}a kao oslobodila~kog i antifa{isti~kog pokreta. Takve tvrdnje i nastojanja nacionalisti~ke istoriografije i aktuelne politike u Srbiji i RS-u u potpunosti opovrgava i ~ini neosnovanim kapitalno djelo dr. Fadila Ademovi}a „^etni{tvo i ~etni~ka propaganda u ju`noslovenskim zemljama u Drugom svjetskom ratu (1941-1945)“. Zbog mnogobrojnosti izvora i racionalnosti upotrebe prostora u ovom feljtonu nisu mogli biti nazna~eni izvori datih historijskih ~injenica. Svako ko je zainteresovan, te izvore i njihovo porijeklo mo`e na}i u knjigama kod izdava~a - „KULT-B“ (direktor i urednik Mustafa Kapid`i}), tel. 033/238-090.

Simon de Bovoar

Umrla francuska knji`evnica Simon de Bovoar, `ivotna saputnica @an Pol Sartra. Njena knjiga “DruU sna`nom zemljotresu, ja~ine 7,1 Rigi spol” bila je inhterove skale, koji je pogodio Kinu, pospiracija feminisginule su 2.183 osobe, povrije|eno 12.135, a 84 osobe ti~kog pokreta.

1986.

2010.

se vode kao nestale.

46

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH uta pob ner por 21. kolo d:p-g bod

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

@eljezni~ar gostuje u Grada~cu

21 15 4 2 45:10 21 13 6 2 32:9 21 12 4 5 35:19 21 12 3 6 30:18 21 11 4 6 28:15 21 9 9 3 31:22 21 7 6 8 24:24 21 6 8 7 20:22 21 6 7 8 21:29 21 7 3 11 21:32 21 6 4 11 27:37 21 5 6 10 17:23 21 4 8 9 13:21 21 6 2 13 13:35 21 3 7 11 12:23 21 5 1 15 19:49 SUBOTA, 14 SATI GABELA: GO[K - Travnik (@ivkovi}, Kuni}, [irko) SUBOTA, 16.30 SATI ZENICA: ^elik - Kozara (Sudije: Petrovi}, \ozi}, Hrsti}) SARAJEVO: Sarajevo - Leotar (Parad`ik, Vinceti}, Mari}) IST. SARAJEVO: Slavija - [iroki Brijeg (Arnautovi}, Smaji}, Grabus) MOSTAR: Vele` - Rudar Prijedor (Ale~kovi}, Dra{kovi}, Ba{i}) TUZLA: Sloboda - Zrinjski (Bjelica, Kne`evi}, Goji}) GRADA^AC: Zvijezda - @eljezni~ar (Kaplan, Taborin, ^i{i}) SUBOTA, 19.30 SATI BANJA LUKA: Borac - Olimpic (^ui}, Su~i}, Pro{i})

1. @eljezni~ar 2. [iroki Brijeg 3. Sarajevo 4. Borac 5. Olimpic 6. Zrinjski 7. Zvijezda 8. Vele` 9. ^elik 10. Rudar 11. Travnik 12. Leotar 13. GO[K 14. Sloboda 15. Kozara 16. Slavija

49 45 40 39 37 36 27 26 25 24 22 21 20 20 16 16

Plave zvijezde moraju biti besprijekorne protiv Zvijezde
Zvijezda je izuzetno opasna i o~ekujem otvorenu utakmicu sa obje strane, s obzirom na to da te`imo istom stilu igre. Vjerujem da }e gledaoci u Grada~cu u`ivati u igri i neizvjesnom susretu, ka`e povratnik u po~etni sastav plavih Zajko Zeba
Nogometa{i @eljezni~ara, me|u kojima se nalaze i najve}e "zvijezde" Premijer lige BiH, danas gostuju u Grada~cu kod Zvijezde, koja je jedan od najboljih doma}ina u ligi. Ipak, ukoliko plavi `ele osvojiti titulu, moraju donijeti i bod(ove) sa te{kih gostovanja, a Grada~ac je sigurno jedno od najte`ih. "Da, gostovanje kod Zvijezde nam je jedno od najte`ih u ligi. Zvijezdu itekako respektujemo, jer se radi o odli~noj ekipi sa fantasti~nim pojedincima, koji se, uz sve navedeno, vole nadigravati", ka`e povratnik u tim Zajko Zeba, koji je zbog kartona propustio golijadu protiv ^elika. "Odigrali smo u tom susretu dosta dobro, pogotovo u drugom dijelu. Izgleda da je najbitnije posti}i rano gol, jer poslije toga sve ide lak{e", smatra Zeba, koji se ponovo vratio na pri~u o Zvijezdi. "Zvijezda je izuzetno opasna i me~eva bez poraza, ali uz opasku kako svi moraju dati maksimum, jer }e protivnik znati kazniti svako opu{tanje. Menad`er plavih Amar Osim pred ovaj susret ima slatke muke oko sastava, s obzirom na to da }e u tim ponovo Zeba, {to pak zna~i da }e otpasti neko iz veznog reda, koji je pak briljirao protiv ^elika (Jamak, Svraka i Bekri} postigli ~etiri od pet golova). Odbrana se vjerovatno ne}e mijenjati, s obzirom na to da ve} odavno nije primila gol, a dilema je ho}e li u napadu zaigrati Selimovi} ili Adilovi}, koji je protiv ^elika prikazao odli~nu igru, s tim {to mora biti podjednako dobar, pa mo`da ~ak i bolji, za povoljan rezultat iz Grada~ca. Vjerovatan sastav: Gu{o, ^oli}, Vasili}, Bogi~evi}, Kvesi}, Svraka, Nyema, Zeba, Be{lija (Jamak), Bekri}, Adilovi} (Selimovi}).
J. LIGATA

Me|unarodni nogomet
ITALIJA Serie A

Subota: Milan - Genoa (18), Udinese - Inter (20.45). Nedjelja: Novara Lazio (12.30), Siena - Bologna (15), Cagliari - Catania (15), Atalanta - Chievo (15), Cesena - Juventus (15), Lecce - Napoli (15), Palermo - Parma (15), Roma - Fiorentina (20.45).
NJEMA^KA Bundesliga

Zajko Zeba: Respektuje Zvijezdu kao doma}ina

o~ekujem otvorenu utakmicu sa obje strane, s obzirom na to da te`imo istom stilu igre. Vjerujem da }e gledaoci u Grada~cu u`iva-

ti u igri i neizvjesnom susretu." Zeba dodaje kako }e on i suigra~i poku{ati nastaviti niz i u Grada~cu, koji trenutno iznosi 25

Subota: Schalke - Dortmund (15.30), Hamburg - Hannover (15.30), K'lautern - Nürnberg (15.30), Wolfsburg - Augsburg (15.30), Bayer L. - Hertha (15.30), Bayern - Mainz (18.30). Nedjelja: Borussia M. - Köln (15.30), Freiburg - Hoffenheim (17.30).
ENGLESKA Premiership

Veziri pred GO[K

Vele` do~ekuje Rudar

Subota: Norwich - Manchester C. (13.45), Sunderland - Wolves (16), Swansea - Blackburn (16), WBA - QPR (16). Nedjelja: Manchester U. - Aston Villa (17). Ponedjeljak: Arsenal - Wigan (21). Liverpool - Fulham, Stoke - Everton (1. maj), Chelsea - Newcastle, Bolton - Tottenham (2. maj).
[PANIJA Primera

Demi}: Moramo pobijediti
Anel ]uri} i Nermin Varupa nadaju se barem bodu

Subota: Real Madrid - Sporting (20), Levante - Barcelona (22). Nedjelja: Espanyol - Valencia (12), Zaragoza - Granada (16), Betis - Osasuna (16), Malaga - Real Sociedad (16), Villarreal - Racing (16), Athletic - Mallorca (18), Rayo V - Atletico (21.30). . Ponedjeljak: Getafe - Sevilla (21).
FRANCUSKA Le Championnat

Travni~ani rastere}eno
Nakon izuzetno va`ne pobjede protiv Slobode, nogometa{e Travnika o~ekuje novi duel sa ekipom iz donjeg doma bh. nogometa. Subotnje gostovanje u Gabeli, koje }e prenositi BHTV, Travni~ani do~ekuju mirno i bez imperativa. Tri doma}e proljetne pobjede vezire su, naime, sa pretposljednjeg 15. mjesta dovele na 11. poziciju i dva boda "vi{ka" u odnosu na GO[K. Na presici pred ovaj me~, Anel ]uri} i Nermin Varupa, nogometa{i Travnika, koji su zbog dobrih igara dobili poziv selektora omladinsko-mediteranske selekcije BiH Husrefa Musemi}a za prijateljski me~ protiv U21 selekcije BiH (18. april, Travnik), istakli su

Nedjelja: Lille - Ajaccio (17), Lorient - Montpellier (17), Nancy - Bordeaux (17), Sochaux - Dijon (17), St. Etienne - Brest (17), Valenciennes Evian (17), Auxerre - PSG (21). Ponedjeljak: Rennes - Nice (21). Srijeda: Marseille - Caen (18.30), Toulouse - Lyon (18.30).
HRVATSKA HNL

Subota: Cibalia - [ibenik (18), Zagreb - Istra 1961 (18), Osijek Hajduk (18), Slaven Belupo - Lokomotiva (18), Split - Rijeka (20).
SRBIJA JSL

Subota: Hajduk - Vojvodina (16), Jagodina - Smederevo (16), Metalac - Radni~ki 1923 (16), Novi Pazar Crvena Zvezda (16), OFK Beograd BSK (16), Rad - Spartak (16), Sloboda - Borac (16), Partizan - Javor (18).

kvalitete doma}e ekipe. "GO[K pru`a dobre igre i kao doma}in i kao gost. Ipak, mi u Gabelu idemo da napada~kom igrom poku{amo do}i do povoljnog rezultata, a bitno je ista}i da su na{i napada~i na{timali ni{anske sprave", kazao je ]uri}. "Atmosfera u svla~ionici je odli~na, a jesenas je GO[K uspio do}i do boda na Piroti. Vjerujem da i mi mo`emo ponoviti isti u~inak", naglasio je Varupa. Travnik }e protiv GO[K-a nastupiti bez po`utjelih Simeunovi}a i La{tre, pa vjerovatni sastav izgleda ovako: Fejzi}, Teri}, E. Varupa, Ribi}, Oru~, Batovanja, N. Varupa, ]uri}, Cassio, Red`epi i Popovi}.
ENI news

Fudbaleri Vele`a prvu proljetnu pobjedu pred doma}im navija~ima poku{at }e ostvariti u duelu protiv Rudara. I dok se Mostarci mu~e u Vrap~i}ima, gdje su ostvarili dva prvenstvena remija (Sarajevo 0:0 i Leotar 1:1), te poraz u Kupu ([iroki Brijeg 0:1), Prijedor~ani su vezali dvije prvenstvene pobjede (Sloboda 2:1 i GO[K 3:0). "Jednostavno, nemamo izbora. Moramo pobijediti. Lo{i rezultati u Vrap~i}ima ve} nam polako stvaraju pritisak i stoga se nadam da }emo crnu seriju prekinuti protiv Rudara", ka`e Rijad Demi}, veznjak Vele`a, koji ne `eli potcijeniti goste iz Prijedora: "Nisu lo{a ekipa, gledao sam ih protiv Slobode. Igraju ~vrsto nazad, a itekako su opasni iz kontri. Rov~anin, Tosunovi} i Miki} mogu napraviti probleme svakoj ekipi u Premijer ligi i stoga moramo biti itekako oprezni. Ne}e nam biti lako, ali opet ka`em, vrijeme je da kona~no obradujemo na{e navija~e i da se pobjedom iskupimo za dosada{nje lo{e prezentacije na na{em stadionu". Mirza Vare{anovi}, trener Vele`a, ponovo }e imati problema

Demi} se nada prekidu crne serije

oko sastavljanja ekipe. Van konkurencije su Amer Jugo i Sloboda Laki~evi} koji su u srijedu protiv [irokog Brijega dobili crvene kartone, a Haris Hand`i}, Edin Pehli} i Ned`ad Serdarevi} duel protiv Rudara propustit }e zbog povreda.
S. [.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

SPORT

47

Fudbaleri Sarajeva do~ekuju Leotar

Zahuktali Olimpic gostuje Borcu

Vukovi `ele bod(ove) za Evropu
Borac se mu~i na doma}em terenu, gdje su postigli samo jedan pogodak ovog prolje}a. Volio bih da i protiv nas budu ofanzivni, ali da ne zatresu mre`u, naglasio je Regoje, stoper tima sa Otoke
^etiri utakmice bez poraza i vi{e od 360 minuta bez primljenog gola, dovoljno govore o kvalitetu zadnje linije najmla|eg sarajevskog premijerliga{a - Olimpica. Jedan od najzaslu`nijih za to svakako je Bojan Regoje, iskusni stoper, koji osim defanzivnih zadataka stigne i ugroziti protivni~ki gol. Tako je bilo i protekle srijede, kada je na asistenciju Veldina Muharemovi}a matirao golmana Zvijezde za potvrdu pobjede u 21. kolu Premijer lige BiH. Novi ispit Regoje i dru{tvo imat }e danas, kada }e na gostovanju kod Borca tra`iti bod(ove) za Evropu. "Utakmica protiv Borca direktan je okr{aj u borbi za Evropu i u~init }emo sve da se iz Banje Luke vratimo nepora`eni. Svjesni smo da nas bod ili cijeli plijen mogu pribli`iti plasmanu u evropsko takmi~enje i dat }emo sve od sebe da se za to i izborimo", ka`e Regoje. Stoper Olimpica smatra da je ve}i pritisak na Borcu, koji o~ito ima problema u ekipi, posebno sa realizacijom. "Sve nam ide naruku. Osim toga {to }e igrati bez podr{ke publike, ne}e ih ni gol. Mu~e se na doma}em terenu, gdje su postigli samo jedan pogodak ovog prolje}a. Volio bih da i protiv nas budu ofanzivni, ali da ne zatresu mre`u", naglasio je Regoje,

Bordo tim je favorit protiv ekipe iz Trebinja

Vratiti dug za jesenji poraz
Nadam se da }emo osvojiti tri boda, uz manje stresa nego {to je to bilo u pro{lim utakmicama punim naboja, izjavio je strateg bordo tima Dragan Jovi}
Fudbaleri Sarajeva do~ekuju u subotu Leotar i poku{a}e pobjedom zadr`ati poziciju koja osigurava plasman na evropsku scenu. [ef stru~nog {taba aktuelnog viceprvaka na{e zemlje Dragan Jovi} kazao je da je Leotar du`nik po{to je u jesenjoj polusezoni nanio prvi prvenstveni poraz timu sa Ko{eva, koji mu se `eli revan{irati. "Utakmicu sa timom iz Trebinja do~ekujemo s optimizmom poslije posljednjih pozitivnih rezultata. Ekipa je potro{ena na psiholo{kom i fizi~kom planu, ali sam prije po~etka drugog dijela prvenstva rekao da imamo 16-17 igra~a koji uvijek mogu biti starteri. Osim toga, dobro smo se pripremili zimus. U susretu sa Kozarom pokazali smo zavidnu fizi~ku spremu. Vu~ina [}epanovi} i Emir Obu}a ne}e igrati protiv Leotara, dok je nastup Dilavera Zrnanovi}a pod upitnikom. Nadam se da }emo osvojiti tri boda, uz manje stresa nego {to je to bilo u pro{lim utakmicama punim naboja", rekao je {ef stru~nog {taba Sarajeva Dragan Jovi}. Prema njegovim rije~ima, radi se na tome da ekipa odigra cijeli me~ u visokom ritmu po{to ima kvalitet. "Ne smije se de{avati pad nakon {to vidimo da smo bolji tim od rivala", izjavio je Jovi}, apostrofiraju}i tako da su njegovi izabranici poslije vodstva protiv Kozare od 1:0, dopustili protivniku da se vrati i u~ini me~ neizvjesnim do kraja. "Said Husejinovi} je igrao veoma malo kako bismo mogli dati realnu procjenu. Kada bude potpuno spreman, uvjeren sam da }e biti poja~anje." Matija Matko i Asmir Sulji} izrazili su optimizam. "Protiv Kozare odigrali smo dobro prvo poluvrijeme i malo slabiji drugi dio. Bili smo bolji i zaslu`eno pobijedili. U prva ~etiri kola izgorio sam u `elji da postignem gol, a nakon {to sam bio strijelac protiv Kozare, trudi}u se dati doprinos uspjesima u narednim utakmicama. Drago mi je {to sam ispravio gre{ku iz me~a sa ^elikom. Objasnio sam to navija~ima koji su me podr`ali kao i trener, pru`iv{i mi priliku za popravni", naglasio je Matko, koji respektuje goste iz Trebinje, no smatra da }e Sarajevo pobijediti i tako se pribli`iti vode}im ekipama. "Pobijedili smo Kozaru u jednoj od boljih igara. Ni{ta osim osvajanja punog plijena ne dolazi u obzir jer smo kvalitetnija ekipa od Leotara, {to moramo potvrditi na terenu", jasan je Sulji}. Vjerovatan sastav: Adilovi}, Tatomirovi}, Belo{evi}, Torlak, Dupovac (Zrnanovi}), ^omor, Husi}, Sesar, Sulji}, Husejinovi} (Haski}), Matko.
Z. RA[IDOVI]

Regoje i dru{tvo imat }e te`ak zadatak u Banjoj Luci

koji }e i danas vjerovatno igrati u stoperskom paru sa Amirom Zoljom, s obzirom na to da se Asim [kalji} jo{ nije oporavio od povrede. Banjalu~ki premijerliga{ nije previ{e poljuljan porazom od Zrinjskog u Mostaru. Svjesni su da protiv Olimpica nemaju pravo na kiks `ele li i tre}u sezonu zaredom igrati evropska takmi~enja. "Utakmica protiv Olimpica za nas je me~ sezone. Jednostavno, situacija se mijenja iz kola u kolo i poslije svake utakmice sve mo`e biti druga~ije. Gosti iz Sarajeva imaju izuzetno opasnu kontru i toga se posebno moramo ~uvati. Vjerujem da moji igra~i imaju snage i motiva da se izdignu iznad problema i da se pobjedom vrate na evropski kolosijek", rekao je Bo`i~i}. S. [I[I]

Premijer omladinska liga BiH - 21. kolo

Dvije utakmice u ponedjeljak
Parovi i satnica 21. kola - SUBOTA - SARAJEVO: Sarajevo - Kozara (kadeti u 12, juniori u 14 sati), KRUPA NA VRBASU: Borac - Zrinjski (12 i 14); NEDJELJA - ZENICA: ^elik - @eljezni~ar (Bilino polje 12 i 14), GRADA^AC: Zvijezda - Olimpic (13.30 i 15.30), TUZLA: Sloboda - Travnik (13.30 i 15.30), [IROKI BRIJEG - BLATO: [iroki Brijeg - Vele` (11 i 13); PONEDJELJAK - I. SARAJEVO: Slavija - Leotar (13 i 15), GABELA: GO[K - Rudar Prijedor (14 i 16). S. Sp.

Dejan Ra{evi} `eli pobjedu protiv [irokog Brijega

Ne prijetimo, ali nemamo izbora
Jednostavno, takva je situacija. Moramo pobijediti `elimo li dr`ati priklju~ak u borbi za opstanak, ka`e Ra{evi}
Za fudbalere Slavije svaka naredna utakmica je me~-lopta u borbi za opstanak, a posebno ona koju igraju pred doma}im navija~ima. Tako }e biti i danas, kada }e u Lukavici gostovati [iroki Brijeg, ekipa koja se sa @eljezni~arom bori za {ampionsku titulu. U Slaviji respektuju protivnika, ali poru~uju da }e bodovi ostati na njihovom stadionu. "[iroki je kvalitetna ekipa, koja u svojim redovima ima mnogo dobrih pojedinaca, ali nama je pobjeda imperativ. Ne prijetimo nikome... Jednostavno, takva je situacija. Moramo pobijediti `elimo li dr`ati priklju~ak u borbi za opstanak. Svaki drugi rezultat, osim pobjede, gura nas ka prvoj ligi. Svaka utakmica nam je kvalifikaciona, a [iroki }e nam biti poseban motiv", rekao je Dejan Ra{evi}, strijelac ~etiri gola u dosada{njih {est proljetnih kola Premijer lige BiH. Slaviju su tokom zimske pauze mnogi ve} otpisali, ali je tim iz Lukavice, na krilima Ra{evi}a krenuo ka luci spasa. "Zadovoljan sam svojim igrama. Lijepo je postizati pogotke, ali u ovom trenutku najbitnije je da pobje|ujemo. Moji golovi su plod kolektivne igre", isti~e Ra{evi}, koji glavne konkurente u borbi za opstanak vidi u Slobodi i Travniku: "Kozara je u najte`oj situaciji, jer ima dva vezana gostovanja i te{ko da se mo`e spasiti. Mislim da }emo borbu voditi sa Travnikom i Slobodom, ekipama koje }e nam gostovati do kraja sezone. Bit }e zanimljivo do posljednjeg kola i iskreno se nadam da }emo uspjeti u na{oj misiji".
S. [I[I]

Slavija je ve} kiksala pred doma}im navija~ima protiv Vele`a

48

SPORT

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Napredak doma}in Kaknju
Odbojka
U prvoj po lu fi nal noj uta kmici prvenstva BiH za odbojka {e, Napre dak }e u Od`a ku do~ekati aktuelne prvake na {e zemlje, ekipu Kaknja. Utakmica je na programu danas u 18 sati. Parovi polufinala, odbojka{i: (danas) Br~ko Jedinstvo - Mladost (19), Napredak - Kakanj (18). Parovi 3. kola play-outa, odbojka{i: (danas) 7 Lukavac - Borac (19), Radnik - Student BO (18). Parovi polufinala, odbojka{ice: (danas) Gacko - Kula Grada~ac (19), Jahorina - Jedinstvo Br~ko (sino}). Parovi 3. kola play-outa, odbojka{ice: (danas) Hercegovac - Bile}a (18). Slobodna je ekipa Modri~e.

Golman bh. selekcije Ibrahim [ehi} operisan u Turskoj

Za mjesec }u biti

u potpunosti fit
Mogao bih ve} sada trenirati, ali moram zavr{iti fizikalnu terapiju, kako bih uskoro bez problema mogao tr~ati i i}i u teretanu, ka`e [ehi}
Golman turskog Mersina i reprezentacije BiH Ibrahim [ehi} operisan je u Turskoj i trenutno se nalazi na terapijama. [ehi} je operisao meniskus, te }e uskoro biti u potpunosti spreman. Nekada{nji golman @eljezni~ara na ovaj potez se odlu~io kako bi rije{io probleme koje je imao s koljenom tokom cijele sezo ne, ali i ka ko bi spre man do~ekao okupljanje bh. reprezentacije za me~eve protiv Irske i Meksika, naravno ukoliko se njegovo ime na|e na spisku. “Mogao bih ve} sada trenirati, ali moram zavr{iti fizikalnu terapiju, kako bih uskoro bez problema mogao tr~ati i i}i u teretanu. Za mjesec }u biti u potpunosti fit” ka`e nam [ehi}, koji je , od utorka ponovo u Sarajevu, gdje }e nastaviti sa terapijom, ali i treninzima, kako bi mogao konkurisati Asmiru Begovi}u u dresu reprezentacije. “Morao sam operisati koljeno, jer sam cijelu sezonu branio povrije|en. Smetalo mi je, a vi{e puta sam branio pod injekcijama” ka`e nam [ehi}, koji je na , golu Mersina stajao u 23 utakmi-

Bokserska reprezentacija Bosne i Hercegovine otputovala je u Trabzon na posljednji kvalifikacijski turnir za Olimpijske igre u Londonu. Na turniru, koji }e biti odr`an od 13. do 23. aprila, Bosnu i Hercegovinu predstavljat }e tri boksera: (-75 kg) Danijel Topalovi} (BK Slavija), (-81 kg) Darko Ku~uk (BK Slavija), (-91 kg) Alem ^olpa (BK Sarajevo). S bokserima u Tursku }e putovati selektor Almedin Fetahovi} i trener Mirko Savkovi}.

Bh. bokseri u Trabzonu

Prvi Delfin Cup u plivanju
Ovog vikenda, 14. i 15. aprila, bi}e odr`an pliva~ki miting Prvi proljetni Delfin Cup. Organizator je Klub vodenih sportova Delfin, a suorganizator Olimpijski bazen Otoka. O~ekuje se u~e{}e vi{e od 300 takmi~ara iz 15 klubova iz na{e zemlje te jednog kluba iz Srbije. Nakon ceremonije otvaranja u 12.45 sa ti u su bo tu, ta kmi~enja }e po~eti u 13 sati, a u nedjelju prvi pliva~i }e u bazen u 11 sati.

Ibrahim [ehi} tokom cijele sezone branio povrije|en

ce, primiv{i 22 pogotka. Do da je da je za do vo ljan prvom sezonom u Turskoj, ali vjeruje da mo`e jo{ bolje... “Moram biti zadovoljan, jer sam branio u dosta utakmica, a uz to mi je trebalo i vremena da se adaptiram na novu sredinu, na nove suigra~e. Statisti~ki, tre}i sam najbolji golman lige, ukoliko se ra~unaju udarci u

okvir gola, odbrane i primljeni golovi. Ipak, u narednoj sezoni o~ekujem da budem jo{ bolji, pogotovo {to se nadam da vi{e ne}u imati problema sa koljenom” optimisti~an je [ehi}, ko, ji se raduje dolasku u Sarajevo, gdje }e biti nezaobilazan na utakmicama svog doju~era{njeg tima - @eljezni~ara, ~iji je veliki navija~. J. LIGATA

SEHA LIGA Final Four u Zagrebu

Na otvaranju Metalurg i Tatran
Na osnovu Odluke broj: 33-D/12 od 13. 4. 2012. godine, direktor Javne ustanove “Kamerni teatar 55” Sarajevo objavljuje

PONI[TENJE
JAVNOG OGLASA Objavljenog u dnevnom listu “Oslobo|enje” 2. decembra 2011. godine za popunu radnog mjesta pod nazivom “stru~ni saradnik za marketing i propagandu”.

U drugoj polufinalnoj utakmici sastaju se Zagreb CO i Vardar Na{ cilj se za ovaj vikend zna, a to je osvajanje SEHA lige, kazao je trener doma}ina Ivica Obrvan
Ovoga vikenda u Zagrebu se igra Final Four prve sezone regionalne SEHA lige za rukometa{e. U prvoj polufinalnoj utakmici danas se sastaju Metalurg i Tatran Presov (15:30), a u drugoj }e snage odmjeriti Zagreb CO i Vardar (18). Tako }e premijerno izdanje regionalne lige u nedjelju dobiti prvog pobjednika. Svi akteri zavr{nice su slo`ni da je ovakvo takmi~enje dobrodo{lo klubovima na Balkanu, uz nadu da }e se u organizacijskom smislu mnoge stvari popraviti u budu}nosti. “Pri`eljkujemo {to vi{e ljudi, bi}e to dva jaka polufinalna duela. Tatran je, uz Lov}en, jedini uspio pobijediti Zagreb i si-

Zagrep~ani u ulozi favorita

Obavje{tenje
JP “[ume TK” d.d. Kladanj obavje{tava sve zainteresovane kupce da je na web stranicama: www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na oglasnim tablama Preduze}a objavljen oglas broj: 3403/12 od 13.4.2012. godine o prodaji roba - {umskih drvnih sortimenata - putem pisanih ponuda (licitacija).

gurno je da nam ne}e biti lako igrati protiv njih. [to se ti~e SEHA lige, ona nam je dobrodo{la kao priprema za Ligu prvaka. Podr`avamo organizatore i nadamo se da }e se liga igrati i dogodine” istakao je , Aleksandar Petrovski, pomo}ni trener Metalurga. S velikim ambicijama u Zagreb je stigao Tatran Presov, koji }e put do finala tra`iti preko Metalurga. “Poku{at }emo u}i u finale i osvojiti ligu. Ispunili smo cilj, plasirali smo se na zavr{ni turnir, {to nam predstavlja veliku ~ast” is ti~e tre ner Ta tra na , \or|e Ra{i}. Tre ner Za grep~ana Ivi ca Obrvan smatra da su u polufi-

nalu ~etiri najbolja kluba u regionu. “Unato~ nekim manama, bilo je puno toga dobrog u ovoj ligi. Igramo ku}i i ne mo`emo pobje}i od uloge favorita, bez obzira na gusti raspored koji smo imali u dosada{njem dijelu sezone” kazao je Obrvan. , Mnogi smatraju da je najve}a snaga Vardara upravo njihov trener Veselin Vujovi}, koji je stvorio respektabilnu ekipu. “Apsolutno podr`avam ovaj projekat. Ja sam jugonostalgi~ar i s veseljem sam ponovno oti{ao u Banju Luku, Sarajevo, Zagreb, Cetinje... SEHA liga mi je do{la kao melem na ranu, da se barem ranije ustrojila” nagla, sio je Vujovi}.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.

SPORT
Liga 6

49
6. kolo

LIGA 6 Bosna ASA BHT doma}in Igokei

BOSNA I HERCEGOVINA
1. [iroki 2. Igokea 3. Mladost 4. Varda 5. ^apljina 6. Bosna 6 6 0 6 5 1 6 2 4 6 2 4 6 2 4 6 1 5 Parovi, subota Bosna ASA BHT - Igokea [iroki Wwin - ^apljina Lasta Varda HE - Mladost 477:375 480:392 420:455 348:414 446:439 418:514

Novi te`ak ispit
Problema s povredom ima jedino Dino Hod`i}, ali bi i on trebao biti spreman za dana{nji me~ na Mojmilu
Pred ko{arka{ima Bosne ASA BH Telecom je novi te`ak ispit u Ligi 6. Studenti }e danas u dvorani “Ramiz Sal~in” na Mojmilu u sklopu 7. kola do~ekati Igokeu, drugu ekipu prvenstva. Trener Hamdo Frljak je svjestan da }e te{ko do druge pobjede u ovoj fazi takmi~enja protiv mnogo kvalitetnijih gostiju iz Aleksandrovca. “Ove sezone smo ~etiri puta igrali s Igokeom i upisali isti broj poraza. Protiv njih uvijek izvu~emo deblji kraj. Znamo da imaju bolju ekipu, ali }emo barem borbeno{}u i dobrim pristupom poku{ati ne{to da napravimo. Malo smo se navikli i na dvoranu, kao i na nove ko{eve, te se nadam boljem izdanju svoje ekipe” rekao je Frljak, koji jo{ ne odustaje od , plasmana me|u ~etiri najbolje ekipe. “Teoretski jo{ imamo {ansu da se domognemo tog mjesta za play-off. Te{ko je re}i da

12 11 8 8 8 7

(17.30) (19.00) (19.30)

Armani junior basket kamp
Prvi Armani junior basket kamp odr`a}e se u Sarajevu od 17. do 19. aprila, u ~ijem radu }e u~estvovati dje~aci i djevoj~ice (od 11 do 14 godina) iz ~etiri bh. ko{arka{ka kluba. Treneri ~uvenog italijanskog ko{arka{kog tima Olimpia Armani, uz podr{ku Intesa Sanpaolo Banke BiH, omogu}i}e najmla|im ko{arka{ima iz KK Ko{, KK Bosna, KK @eljezni~ar i KK Spars da steknu nove vje{tine u vladanju loptom i organizaciji igre. Armani Junior basket kamp }e se odr`ati u sali olimpijskog centra Zetra. Osim treninga sa djecom, treneri bh. klubova }e sa predstavnicima Olimpia Armani odr`ati i tzv. sportsku kliniku, na kojoj }e razmijeniti svoja ko{arka{ka iskustva i upoznati se sa novim metodama u radu. Gosti ovog ko{arka{kog kampa bi}e i sportska ekipa NVO altruista Svjetlo, koja okuplja djecu sa umanjenim sposobnostima.

Studenti bez velikih o~ekivanja

}emo dobiti sve te utakmice do kraja Lige 6 u ovim turbulentnim vremenima u kojoj se ni na{i igra~i ne snalaze najbolje. Ipak, ne}emo se predavati sve dok ima imalo nade” smatra trener studenata. ,

Frljak u ovom me~u nema velikih problema sa igra~kim kadrom. Na povredu se `alio jedino Dino Hod`i}, koji je dobio udarac u me~u sa [irokim, ali }e i on biti spreman A. K. za ovaj ogled.

Premijer liga BiH za rukometa{e
za rukometa{e danas se sastaju: Gora`de - ^elik (20), Krivaja - Leotar (19), Gra~anica - Konjuh (19), Derventa - Bosna Prvent (19), Zrinjski - Vogo{}a (19), Sloga - Grada~ac i Maglaj - Prijedor (sino}).

NBA San Antonio pobijedio Memphis

Goutakmicamaugo{}ujejer^elik ra`de 26. kola Premi lige BiH U

Bullsi slavili
nakon produ`etka
Dallas Mavericksi savladali su Golden State Warriorse i napravili veliki korak ka mjestu u doigravanju (112:103)
Chicago Bullsi slavili su protiv Miami Heata nakon produ`etka u derbiju Isto~ne konferencije NBA lige sa 96:86. Klju~ pobjede bio je u~inak igra~a s klupe. Rezerve Chicaga ubacile su 47 ko{eva, dok su s druge strane rezerve Heata postigle samo sedam poena u cijeloj utakmici. Kod Bullsa je najefikasniji bio Carlos Boozer sa 19 poena i 11 skokova. Korver je ubacio 17, a Luol Deng i C. J. Watson po 16. Kod Heata je LeBron James je ubacio 30 poena, uz {est skokova i pet asistencija, a jedini koji su mu pomogli bili su Dwyane Wade i Chris Bosh s 21, odnosno 20 poena. San Antonio Spursi su na svom parketu pobijedili Memphis Grizzliese sa 107:97. Tim Duncan odigrao je sjajnu utakmicu ubaciv{i 28 poena i uhvativ{i 12 lopti. Manu Ginobili ubacio je 20, a Tony Parker 13 ko{eva. S druge strane, Rudy Gay ubacio je 19 ko{eva. Dallas Mavericksi slavili su kod Golden State Warriorsa i napravili veliki korak ka mjestu u doigravanju (112:103). Aktuelnim prvacima jo{ visi play-off s obzirom na to da deveta Utah Jazz zaostaje svega dvije utakmice za njima. Najefikasniji u redovima prvaka bio je Dirk Nowitzki s 27 poena, dok je kod doma}ina David Lee ubacio 30 ko{eva. Rezultati, NBA liga: Charlotte - Detroit 85:109, Minnesota - LA Clippers 82:95, San Antonio - Memphis 107:97, Chicago - Miami 96:86 (produ`etak), Golden State - Dallas 103:112.

Premijer liga BiH za rukometa{ice

A2 ko{arka{ka liga - Sjever - 18. kolo

Lokalni derbi u Tuzli
U 18. kolu A2 ko{arka{ke lige - Sjever interesantno }e biti u Tuzli, gdje lokalni derbi igraju Salinas i Sloboda, te u Od`aku, gdje gostuju @ivinice. Parovi 18. kola: Salinas Falcons - OKK Sloboda, Od`ak @ivinice 78, OKK Zenica - Gradina Koteks Trica, Litva - Biha}, Srednjo{kolac - Grada~ac. Slobodna je ekipa Travnika.

U me~evima 13. kola Premijer lige BiH za rukometa{ice ve~eras se sastaju: Ljubu{ki - @ivinice (19 sati), Zrinjski - Mira (17), Hrasnica - Katarina (18.30) i Gora`de - Borac (18 sati), Jedinstvo - Lokomotiva i Kne`opoljka - Ilid`a (sino}).

Ljubu{ki do~ekuje @ivinice

INTERVJU Prof. dr. Ajnija Omani}, univerzitetski profesor

Starije osobe va`an ljudski resurs
ORDINACIJA Prof. dr. Vjekoslav Gerc, internista kardiolog

Nove mogu}nosti u lije~enju hipertenzije
ALTERNATIVNA MEDICINA

Med i mlijeko protiv svih briga

50

OGLASI

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 50. stav 2. Zakona o bankama i ~lana 8. Odluke o minimumu obima, oblika i sadr`aja programa i izvje{taja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka,NLB Tuzlanska banka d.d., Tuzla objavljuje

SKRA]ENI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU ZA 2011. GODINU
da steknemo razumno uvjerenje da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajno pogre{no prikazivanje. Revizija podrazumijeva primjenu procedura u cilju pribavljanja revizorskog dokaza o iznosima i objavama sadr`anim u finansijskim izvje{tajima. Izbor procedura zavisi od revizorskog prosu|ivanja, uklju~uju}i procjenu rizika od nastanka materijalno zna~ajnog pogre{nog prikazivanja u finansijskim izvje{tajima nastalog ili uslijed pronevjere ili uslijed gre{ke. Pri procjeni ovih rizika revizor uzima u obzir interne kontrole relevantne za sastavljanje i realno i objektivno prikazivanje finansijskih izvje{taja Banke u cilju odabira adekvatnih revizijskih procedura u datim okolnostima, a ne za potrebe izra`avanja mi{ljenja o djelotvornosti internih kontrola Banke. Revizija tako|er obuhvata ocjenu adekvatnosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika i prihvatljivosti ra~unovodstvenih procjena koje je izvr{ilo rukovodstvo, kao i ocjenu op}e prezentacije finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da su revizorski dokazi koje smo pribavili dovoljni i adekvatni kao osnova za izra`avanje mi{ljenja. Mi{ljenje Prema na{em mi{ljenju, prilo`eni finansijski izvje{taji, u svim materijalno zna~ajnim aspektima prikazuju realno i objektivno finansijsko stanje NLB Tuzlanska banka d.d. sa stanjem na dan 31. decembra 2011. godine, kao i rezultate poslovanja i gotovinske tokove za godinu zavr{enu na taj dan, u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o bankama i odlukama Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Izvje{taj nezavisnog revizora Dioni~arima i Upravi NLB Tuzlanska banka d.d. Izvr{ili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja NLB Tuzlanska banka d.d. (u daljem tekstu “Banka”) koji uklju~uju izvje{taj o finansijskoj poziciji na dan 31. decembra 2011. godine i izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti, izvje{taj o kretanju kapitala i izvje{taj o nov~anim tokovima za godinu koja je tada zavr{ila, pregled ra~unovodstvenih politika i druge napomene uz finansijske izvje{taje. Odgovornost Rukovodstva za Finansijske Izvje{taje Rukovodstvo je odgovorno za sastavljanje i realno i objektivno prikazivanje u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o bankama i odlukama Agencije za bankarstvo Federacije BiH (u daljem tekstu: FBA) i kao takva interna kontrola kao potrebna za relevantno sastavljanje i realno i objektivno prikazivanje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e materijalno zna~ajno pogre{no prikazivanje, nastalo ili uslijed pronevjere ili uslijed gre{ke. Odgovornost Revizora Na{a odgovornost je da na osnovu izvr{ene revizije izrazimo mi{ljenje o prikazanim finansijskim izvje{tajima. Reviziju finansijskih izvje{taja izvr{ili smo u skladu sa Me|unarodnim standardima revizije. Ovi standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa na~elima profesionalne etike i da planiramo i izvr{imo reviziju na na~in koji nam omogu}ava
BILANS USPJEHA (Izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti) za period od 01.01. do 31.12.2011. godine POZICIJA 1 A. PRIHODI I RASHODI IZ POSLOVANJA
1. Prihodi od kamata 2. Rashodi od kamata Neto prihodi od kamata (201-202) Neto rashodi od kamata (202-201) 3. Prihodi od naknada i provizija 4. Rashod od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija (205-206) Neto rashodi od naknada i provizija (206-205) 5. Dobici po osnovu prodaje vrijednosniih papira i udjela (210 do 213) a) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz Bilancu uspjeha b) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji su raspolo`ivi za prodaju c) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji se dr`e do roka dospije}a d) Dobici po osnovu prodaje udjela (u~e{}a) 6. Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (215 do 218) a) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papra po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha b) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji su raspolo`ivi za prodaju c) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koji se dr`e do toka dospije}a d) Gubici po osnovu prodaje udjela (u~e{}a) Neto dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (209 - 214) Neto gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (214 - 209) DOBITAK IZ POSLOVANJA (201+205+209-202-206-214) GUBITAK IZ POSLOVANJA (202+206+214-201-205-209) B. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI I RASHODI 1. Prihodi iz operativnog poslovanja (224+225) a) Prihodi po osnovu lizinga b) Ostali pnhodi iz operativnog poslovanja 2. Rashodi iz operativnog poslovanja (227 do 236) a) Tro{kovi bruto zarada i bruto naknada zarada b) Tro{kovi naknada za privremene i povremene poslove c) Ostali osobni rashodi d) Tro{kovi materijala e) Tro{kovi proizvodnih usluga f) Tro{kovi amortizacije g) Rashodi po osnovu lizinga h) Nematerijalni tro{kovi (bez poreza i doprinosa) i) Tro{kovi po osnovu poreza i doprinosa j) Ostali tro{kovi DOBITAK IZ OSTALIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI (223-226) GUBITAK IZ OSTALIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI (226-223) C. TRO[KOVI I PRIHODI IZ OSNOVA REZERVISANJA 1. Prihodi od ukidanja rezervisanja (240 do 243) a) Prihodi od ukidanja tro{kova rezervisanja po plasmanima b) Prihodi od ukidanja rezervisanja za vanbilansne pozicije c) Prihodi od ukidanja rezervisanja za obaveze d) Prihodi od ukidanja ostalih rezervisanja 2. Tro{kovi rezervisanja (245 do 248) a) Tro{kovi rezervisanja po plasmanima b) Tro{kovi rezervisanja za vanbilansne pozicije c) Tro{kovi po osnovu rezervisanja za obaveze d) Tro{kovi ostalih rezervisanja DOBITAK IZ OSNOVA rezervisanja (239-244) GUBITAK IZ OSNOVA rezervisanja (244-239) D. OSTALI PRIHODI I RASHODI 1. Ostali prihodi (252 do 258) a) Prihodi od napla}enih otpisanih potra`ivanja b) Dobici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja c) Prihodi od smanjenja obaveza d) Prihodi od dividendi i u~e{}a e) Vi{kovi f) Ostali prihodi g) Dobici od obustavljenog poslovanja 2. Ostali rashodi (260 do 266) a) Rashodi po osnovu direktnog otpisa potra`ivanja b) Gubici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja

PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo

Alida Selimovi}, ovla{teni revizor

Sarajevo, 12. mart 2012. godine
c) Gubici po osnovu rashodovanja i otpisa osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja d) Manjkovi e) Otpis zaliha f) Ostali rashodi g) Gubici od obustavljenog poslovanja DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (251-259) GUBICI PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (259-251) POSLOVNI DOBITAK (221+237+249+267) POSLOVNI GUBITAK (222+238+250+268) E. PRIHODI I RASHODI OD PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBAVEZA 1. Prihodi od promjene vrijednosti imovine i obaveza (272 do 276) a) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potra`ivanja b) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti obaveza d) Prihodi od promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalna ulaganja e) Prihodi od pozitivnih te~ajnih razlika 2. Rashod od promjene vrijednost imovine i obaveza (278 do 282) a) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potra`ivanja b) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti obaveza d) Rashodi od promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalna ulaganja e) Rashodi po osnovu negativnih te~ajnih razlika DOBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBAVEZA (271-277) GUBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBAVEZA (277-271) DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (269+283) GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (270+284) F. TEKU]I I ODLO@ENI POREZ NA DOBIT 1. Porez na dobit 2. Dobitak po osnovu pove}anja odlo`enih poreznih sredstava i smanjen|a odlo`enih poreznih obaveza 3. Gubitak po osnovu smanjenja odlo`enih, poreznih sredstava i pove}anja odlo`enih poreznih obaveza DOBITAK POSLIJE POREZA (285+288-287-289) ili (288-286-287-289) GUBITAK POSLIJE POREZA (286+287+289-288) ili (287+289-285-288) G. OSTALI DOBICI I GUBICI U PERIODU 1. Dobici utvr|eni direktno u kapitalu (293 do 298) a) Dobici po osnovu smanjenja revalorizacijskih rezervi na osnovnrn sredstvima i nematerijalnim ulaganjima b) Dobici po osnovu promjene fer vrijednosti vrijednosnih papira raspolo`ivih za prodaju c) Dobici po osnovu prevo|enja finansijskih izvje{taja inozemnog poslovanja d) Aktuarski dobici od planova definiranih primanja e) Efektivni dio dobitaka po osnovu za{tite od rizika gotovinskih tokova f) Ostali dobici utvr|eni direktno u kapitalu 2. Gubici utvr|enl direktno u kapitalu (300 do 304) a) Gubici po osnovu promjene fer vrijednosti vrijednosnih papira raspolo`ivih za prodaju b) Gubici po osnovu prevo|enja finansijskih izvje{taja inozemnog poslovanja c) Aktuarski gubici od planova definiranih primanja d) Efektivni dio gubitaka po osnovu za{tite od rizika gotovinskih tokova e) Ostali gubici utvr|eni direktno u kapitalu NETO DOBICI ILI NETO GUBICI PO OSNOVU OSTALOG UKUPNOG REZULTATA U PERIODU (292-299) ili (299-292) H. POREZ NA DOBIT KOJI SE ODNOSI NA OSTALI UKUPAN REZULTAT OSTALI UKUPAN REZULTAT U PERIODU (305±306) UKUPAN NETO DOBITAK U OBRA^UNSKOM PERIODU (290±307) UKUPAN NETO GUBITAK U OBRA^UNSKOM PERIODU (291±307) Dio dobiti / gubitka koji pripada ve}inskim vlasnicima Dio dobiti / gubitka koji pripada manjinskim vlasnicima Obi~na zarada po dionici Razrije|ena zarada po dionici Prosje~an broj zaposlenih na osnovu sati rada Prosje~an broj zaposlenih na osnovu stanja na kraju perioda

(u KM) Oznaka za AOP 2
201 202 203 204 205 206 207 208 209 210 211 212 213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 224 225 226 227 228 229 230 231 232 233 234 235 236 237 238 29.101.589 24.189.939 19.272.869 4.917.070 0 0 39.570.166 33.020.446 5.290.987 21.207 1.237.526 15.380.227 2.986.143 1.930.897 4.532 0 10.845 1.830 1.038.039 0 272.528 6.013 0 28.827.328 24.206.365 19.497.843 4.708.522 0 0 39.218.893 34.253.566 4.601.006 20.000 344.321 15.012.528 2.232.901 1.742.774 313 0 4.992 2.832 481.990 0 352.133 256 0

IZNOS Teku}a godina Prethodna godina 31.12.2011. 31.12.2010. 3 4
45.569.872 19.449.031 26.120.841 21.717.457 3.896.042 17.821.415 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 43.942.256 0 0 0 29.101.589 13.173.961 0 734.863 1.552.196 4.406.353 2.299.440 0 6.646.149 288.627 0 45.057.137 20.609.267 24.447.870 21.146.291 4.361.372 16.784.919 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41.232.789 0 0 0 28.827.328 12.699.916 0 740.187 1.620.522 4.631.577 2.424.643 0 6.416.735 293.748 0

262 263 264 265 266 267 268 269 270

27.563 2.460 0 236.492 0 2.713.615 2.174.055

23.212 4.130 0 324.535 0 1.880.768

726.299

271 272 273 274 275 276 277 278 279 280 281 282 283 284 285 286 287 288 289 290 291 292 293 294 295 296 297 298 299 300 301 302 303 304 305 306 307 308 309 310 311 312 313 314 315

31.411.188 0 0 0 0 31.411.188 29.637.432 0 0 0 0 29.637.432 1.773.756 3.947.811 539.194 0 0 3.408.617

30.514.360 0 0 0 0 30.514.360 29.131.290 0 0 0 0 29.131.290 1.383.070 0 656.771 204.319 0 0 452.452

0 0 0 0 0 0 0 100.078 100.078 0 0 0 0 100.078 10.008 90.070 3.318.547 0 0 0 12 12 459 472

10.796 0 10.796 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10.796 1.080 9.716 462.168 0 0 0 2 2 458 476

239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 249 250 251 252 253 254 255 256 257 258 259 260 261

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.
BILANS STANJA (Izvje{taj o finansijskoj poziciji) na dan 31.12.2011. godine POZICIJA Oznaka za AOP Iznos teku}e godine Ispravka vrijednosti (u KM) Iznos prethodne godine (po~etno stanje) 6 POZICIJA Oznaka za AOP 1 PASIVA A. OBAVEZE (102+106+109+113) 1. Obaveze po osnovu depozita i kredita (103 do 105) a) Obaveze po osnovu kredita i depoztia u doma}oj valuti 001 002 003 004 005 006 007 008 009 010 961.213.013 60.737.437 17.554.312 2.301.160 36.768.023 0 4.113.942 124.843.104 124.843.104 0 74.928.536 2.262.710 0 693.427 12 0 1.569.271 0 0 0 886.284.477 58.474.727 17.554.312 1.607.733 36.768.011 0 2.544.671 124.843.104 124.843.104 0 915.609.503 45.996.079 21.117.814 1.484.158 23.052.062 0 342.045 160.021.647 160.021.647 0 b) Obaveze po osnovu kredita i depozita sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Obaveze po osnovu kredita i depoztia u stranoj valuti 2. Obaveze za kamatu i naknadu (107+108) a) Obaveze za kamatu i naknadu u doma}oi valuti b) Obaveze za kamatu i naknadu u stranoj valuti 3) Obaveze po osnovu vijednosnih papira (110 do 112) a) Obaveze po osnovu vijednosnih papira u doma}oj valuti b) Obaveze po osnovu vrijednosnih papira sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Obaveze po osnovu vrijednosnih papira u stranoj valuti 4. Ostale obaveze i PVR (114 do 124) a) Obaveze po osnovu zarada i naknada zarada b) Ostale obaveze u doma}oj valuti, osim obaveza 011 6.075.282 3.498.359 2.576.923 2.885.069 za poreze i doprinose c) Obaveze za poreze i doprinose, osim teku}ih i odgo|enih obveza za porez na dobit 012 5.400.886 2.878.851 2.522.035 2.873.847 d) Obaveze za porez na dobit e) Odgo|ene porezne obaveze f) Rezervisanja 013 014 015 016 017 018 019 020 021 022 023 024 025 026 027 028 029 030 031 032 033 034 035 036 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 049 050 674.396 670.070.187 215.921.350 357.175.151 96.973.686 34.134.267 15.787.480 0 18.346.787 63.130.060 468.911 0 55.557.100 1.385.655 3.339.433 1.932.469 446.492 2.222.676 0 0 0 0 45.936.342 41.445.749 40.217.167 1.092.048 0 136.534 4.490.593 0 0 0 4.490.238 355 0 1.007.149.355 2.421.563.165 3.428.712.520 619.508 17.341.065 6.083.125 10.973.252 284.688 1.095 874 0 221 49.799.212 433.929 0 44.213.669 19.419 3.339.433 1.792.761 1 2.026.095 0 0 0 0 25.142.314 21.018.882 20.337.118 681.764 0 0 4.123.432 0 0 54.888 652.729.122 209.838.225 346.201.899 96.688.998 34.133.172 15.786.606 0 18.346.566 13.330.848 34.982 0 11.343.431 1.366.236 0 139.708 446.491 196.581 0 0 0 0 20.794.028 20.426.867 19.880.049 410.284 0 136.534 367.161 0 0 11.222 677.284.092 200.485.696 343.108.897 133.689.499 14.525.784 771.515 0 13.754.269 14.649.795 0 0 12.944.940 1.367.460 0 547 336.848 247.037 0 0 0 0 22.049.456 21.113.576 20.515.834 461.886 0 135.856 935.880 0 0 g) PVR u doma}oj valuti h) Obaveze po osnovu komisionih poslova, sredstava namijenjenih prodaji, sredstava poslovanja koje se obustavlja, subordiniranih obaveza i teku}a dospije}a obaveza i) Ostale obaveze u stranoj valuti j) PVR u stranoj valuti k) Obaveze po osnovu komisionih poslova, dospjelih i subordiniranih obaveza i teku}a dospije}a u stranoj valuti B. KAPITAL (126+132+138+142-148) 1. Osnovni kapital (127+128+129-130-131) a) Dioni~ki kapital b) Ostali oblici kapitala c) Dioni~ka premija d) Upisani, a neupla}eni dioni~ki kapital e) Otkupljene vlastite dionice 2. Rezerve iz dobiti i prenesene rezerve (133 do 137) a) Rezerve iz dobiti b) Ostale rezerve c) Posebne rezerve za procijenjene gubitke d) Rezerve za op}e bankarske rizike e) Prenesene rezerve (kursne razlike) 3. Revalorizacijske rezerve (139 do 141) a) Revalorizacijske rezerve po osnovu promjene vrijednosti osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja b) Revalorizacijske rezerve po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Revalorizacijske rezerve po ostalim osnovama 4. Dobitak (143 do 147) a) Dobitak teku}e godine b) Neraspore|eni dobitak iz ranijih godina c) Vi{ak prihoda nad rashodima teku}e godine d) Neraspore|eni vi{ak prihoda nad rashodima iz prethodnih godina e) Zadr`ana zarada 0 0 0 4.123.432 366.806 935.880 0 355 0 0 0 0 100.070.850 907.078.505 937.658.959 0 2.421.563.165 2.282.430.413 100.070.850 3.328.641.670 3.220.089.372 5. Gubitak a) Gubitak teku}e godine b) Gubitak iz ranijih godina C. POSLOVNA PASIVA (101+125) D. VANBILANSNA PASIVA E. UKUPNA PASIVA (151+152) 146 147 148 149 150 151 152 153 140 141 142 143 144 145 139 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 121 122 123 116 117 118 119 120 115 111 112 113 114 104 105 106 107 108 109 110 101 102 103 2 Iznos na dan bilansa teku}e godine 3

OGLASI
Iznos prethodne godine (po~etno stanje) 4 Neto (3 - 4)

51

Bruto

1 AKTIVA A. TEKU]A SREDSTVA I POTRA@IVANJA (2+8+11+14+18+22+ 30+31+32+33+34) 1. Gotovina, gotovinski ekvivalenti, zlato i potra`ivanja iz operativnog poslovanja (3 do 7) a) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u doma}oj valuti b) Ostala potra`ivanja u doma}oj valuti c) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u stranoj valuti d) Zlato i ostali plemeniti metali e) Ostala potra`ivanja u stranoj valuti 2. Depoziti i krediti u doma}oj i stranoj valuti (9+10) a) Depoziti i krediti u doma}oj valuti b) Depozilt i krediti u stranoj valuli 3. Potra`ivanja za kamatu i naknadu potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja (12+13) a) Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja u doma}oj valuti b) Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja u stranoj valuti 4. Dani krediti i depoziti (15 do 17) a) Dani krediti i depoziti u doma}oi valuti b) Dani krediti i depoziti sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Dani krediti i depoziti u stranoj valuti 5. Vrijednosni papiri (19 do 21) a) Vrijednosni papiri u doma}oj valuti b) Vrijednosni papiri sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oi valuti c) Vrijednosni papiri u stranoj valuti 6. Ostali pasman AVR (23 do 29) a) Ostali plasmani u doma}oj valuti b) Ostali plasmani sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oi valuti c) Dospjeli plasmani i teku}a dospije}a dugoro~nih plasmana u doma}oj valuti d) AVR u doma}oj valuti e) Ostali plasmani u stranoi valuti f) Dospjeli plasmani i teku}a dospije}a dugoro~nih plasmana u stranoj valuti g) AVR u stranoj valuti 7. Zalihe 8. Stalna sredstva namijenjena prodaji 9. Sredstva poslovanja koje se obustavlja 10. Ostala sredstva 11. Akontacija poreza na dodanu vrijednost B. STALNA SREDSTVA (36+41) 1. Osnovna sredstva i ulaganja u nekretnine (37 do 40) a) Osnovna sredstva u vlasni{tvu banke b) Ulaganja u nekretnine c) Osnovna sredstva uzeta u finansijski lizing d) Avansi i osnovna sredstva u pripremi 2. Nematerijalna sredstva (42 do 46) a) Goodwill b) Ulaganja u razvoj c) Nematerijalna sredstva uzeta u finansijski lizing d) Ostala nematerijalna sredstva e) Avansi i nematerijalna sredstva u pripremi C. ODGO\ENA POREZNA SREDSTVA D. POSLOVNA AKTIVA (1+35+47) E. VANBILANSNA AKTIVA F. UKUPNA AKTIVA (48+49)

2

3

4

5

836.157.918 787.493.851 303.240.185 47.393.481 436.860.185 251.534 251.534 0 0 0 0 0 48.412.533 0 3.516.794 109.606 539.194 0 3.001.092 8.759.338

870.035.062 818.862.093 333.355.195 30.964.980 454.541.918 393.157 393.157 0 5.000.000 0 5.000.000 0 45.779.812 0 2.943.194 112.084 204.319 0 2.515.296 10.043.481

1.858.028 2.305.408 4.591.275 23.731.798 70.920.587 38.605.140 38.605.140 0 0 0 0 28.041.613 24.293.892 3.747.721 0 0 0 -100.078 0 -100.078 0 4.373.912 3.408.617 965.295 0 0 0 0 0 0 907.078.505 2.421.563.165 3.328.641.670

1.471.500 797.872 3.960.268 23.731.798 67.623.897 38.605.140 38.605.140 0 0 0 0 27.590.214 23.842.493 3.747.721 0 0 0 10.796 0 10.796 0 1.417.747 452.452 965.295 0 0 0 0 0 0 937.658.959 2.282.430.413 3.220.089.372

NLB Tuzlanska banka d.d.,Tuzla Mar{ala Tita 34, 75000 Tuzla T: ++387 35 259 259 F: ++387 35 302 802 S.W.I.F.T: TBTUBA 22 E: info@nlb.ba www.nlb.ba

Dioni~ari koji imaju 5% i vi{e dionica sa pravom glasa: Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana

Nadzorni odbor Banke: Marko Jazbec — predsjednik Suzana @mavc Pavel Kobler Pavel Martinu~ Ibrahim Moranki}

Odbor za reviziju Banke: Manja Kerstein — predsjednik Barbara De`elak Ur{ula Sekne Kali{nik Marko Jeri~ Matja` Lo`ar

Uprava Banke: Almir [ahinpa{i} — Direktor Iztok Gornik — Zamjenik direktora Nihat Ham{i} — Izvr{ni direktor

Interni revizor: Himzija Talovi} Vanjski revizor: PricewaterhouseCoopers d.o.o, Sarajevo Broj filijala: 3 Glavne filijale i 15 filijala Broj zaposlenih: 471

52

OGLASI
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF HEALTH Broj: 02-14-478/12 Kladanj, 3.4.2012. godine

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na osnovu ~lana 8, a u vezi sa ~lanom 7. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 12/03 i 34/03), ~lana 26. Zakona o sistemu pobolj{anja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 59/05 i 52/11) i Pravilnika o bli`im kriterijima za izbor predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 57/11), Federalno ministarstvo zdravstva objavljuje

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton OP]INA KLADANJ OP]INSKI NA^ELNIK

PO NO VNI JAVNI OGLAS
ZA UPRA@NJENE POZICIJE U UPRAVNOM ODBORU AGENCIJE ZA KVALITET I AKREDITACIJU U ZDRAVSTVU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1./ UPRA@NJENA POZICIJA Ogla{avaju se upra`njene pozicije u Upravnom odboru Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (u daljem tekstu: AKAZ), i to 5 (pet) ~lanova. Saglasno ~lanu 2. Pravilnika o bli`im kriterijima za izbor predsjednika i ~lanova Upravnog odbora Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, Upravni odbor AKAZ-a ~ine: - 3 (tri) ~lana koja moraju biti lica sa zavr{enim fakultetom zdravstvenog usmjerenja, - 1 (jedan) ~lan lice sa zavr{enim pravnim ili ekonomskim fakultetom i - 1 (jedan) ~lan sa zavr{enim fakultetom tehni~kog usmjerenja. 2./ OPIS UPRA@NJENIH POZICIJA Djelokrug rada Upravnog odbora, u smislu ~lana 27. Zakona o sistemu pobolj{anja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu je: - dono{enje statuta AKAZ-a i drugih op}ih akata, - utvr|ivanje planova rada i razvoja AKAZ-a, godi{njeg programa rada, te pra}enje njihovog izvr{enja, - dono{enje finansijskog plana i usvajanje godi{njeg obra~una, te briga o finansijskoj odr`ivosti AKAZ-a, - razvijanje i odobravanje politika i procedura za direktora AKAZ-a, - razvijanje, implementiranje i evaluiranje sistema akreditacije u zdravstvu, - propisivanje kriterija za imenovanje nadle`nih ocjenjiva~a vanjske provjere kvaliteta, te utvr|ivanje liste nadle`nih ocjenjiva~a vanjske provjere kvaliteta, - dono{enje odluke o izdavanju akreditacije, ukidanju, odnosno obnavljanju akreditacije zdravstvenoj ustanovi, - imenovanje i razrje{avanje direktora, kao i rukovodnih radnika AKAZ-a, uz saglasnost federalnog ministra zdravstva, - obavljanje i drugih poslova saglasno zakonu, propisima donijetim na osnovu zakona, kao i Statutom AKAZ-a. 3./ MANDAT Predsjednik i ~lanovi Upravnog odbora AKAZ-a imenuju se na period od ~etiri (4) godine i mogu biti ponovno imenovani za jo{ jedan mandatni period. 4./ OP]I USLOVI Kandidat za pozicije u Upravnom odboru AKAZ-a, pored uslova utvr|enih u Zakonu o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 12/03 i 34/03), du`an je ispunjavati i sljede}e uslove: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine (uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od tri mjeseca), - da je stariji od 18 godina, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije kandidiranja (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca), - da nije obuhva}en odredbama ~lana IX. l. Ustava Bosne i Hercegovine (ovjerena izjava ne starija od tri mjeseca), - da nije osu|ivan za krivi~no djelo nespojivo sa funkcijom u Upravnom odboru AKAZ-a (uvjerenje nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova - nadle`ne policijske uprave, ne starije od tri mjeseca), - da mu nije izre~ena za{titna mjera u prekr{ajnom postupku, nespojiva sa obavljanjem funkcije predsjednika, odnosno ~lana Upravnog odbora AKAZ-a (uvjerenje nadle`nog suda, ne starije od tri mjeseca), - da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (uvjerenje nadle`nog suda, ne starije od tri mjeseca), - da nije direktor AKAZ-a, federalnog, odnosno kantonalnog zdravstvenog zavoda ili zdravstvene ustanove (ovjerena izjava, ne starija od tri mjeseca), - da nema privatni i finansijski interes u AKAZ-u u ~iji se upravni odbor kandiduje (ovjerena izjava, ne starija od tri mjeseca), - da nije ~lan ni u jednom upravnom, odnosno nadzornom odboru ustanove, zavoda, odnosno privrednog dru{tva sa ve}inskim dr`avnim kapitalom (ovjerena izjava, ne starija od tri mjeseca). 5./ POSEBNI USLOVI Kandidat za pozicije u Upravnom odboru AKAZ-a, pored uslova iz ta~ke 4. ovog oglasa, treba da ispunjava i sljede}e uslove: - da ima zavr{en VII stepen stru~ne spreme: zdravstvenog, pravnog, ekonomskog i tehni~kog usmjerenja, - da ima najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima svog stru~nog zvanja, - da ima stru~no znanje iz djelatnosti AKAZ-a u ~iji upravni odbor se kandidira, te da je upu}en u sadr`aj i na~in njihovog rada, - da ima radno iskustvo u oblasti pobolj{anja kvaliteta, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu, odnosno na poslovima zdravstva. 6./ OSTALI USLOVI Prilikom procjene kvalifikacije i iskustva kandidata, u obzir }e se uzeti i sljede}e: - sposobnost za savjesno i odgovorno obavljanje poslova, - sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, organizacijske i komunikacijske sposobnosti, - dokazani rezultati rada ostvareni u toku radne karijere. 7./ POTREBNI DOKUMENTI Uz prijavu na oglas kandidati su du`ni dostaviti dokaze (originalne dokumente ili ovjerene fotokopije, ne starije od tri mjeseca) o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova, kao i biografiju o kretanju u slu`bi, adresu i kontakt-telefon. 8./ PODNO[ENJE PRIJAVA Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti li~no ili putem po{te, preporu~eno sa naznakom “Prijava na javni oglas za upra`njene pozicije u Upravnom odboru Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine - ne otvarati” na sljede}u adresu: Federalno ministarstvo zdravstva Ulica Titova broj 9 Sarajevo Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju pred Komisijom za izbor. Po okon~anju postupka izbora, imenovanje predsjednika i ~lanova Upravnog odbora AKAZ-a vr{i federalni ministar zdravstva u skladu sa ~lanom 26. stav 3. Zakona o sistemu pobolj{anja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. U slu~aju kada postoje dokazi da u postupku imenovanja nisu ispo{tovani principi ili postupci utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, bilo koji kandidat ili bilo koji ~lan javnosti mo`e podnijeti prigovor na kona~no imenovanje u skladu sa Zakonom.
Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, Mar{ala Tita 9, Tel: ++387 33 226 635, Fax: ++387 33 226 637 e-mail: kab.moh@bih.net.ba

Na osnovu ~lana 21. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine («Slu`bene novine FBiH», broj 49/05), op}inski na~elnik objavljuje

ZA POPUNU UPRA@NJENOG RADNOG MJESTA U JEDINSTVENOM OP]INSKOM ORGANU UPRAVE OP]INE KLADANJ 1. referent - kurir - 1 izvr{ilac - na neodre|eno vrijeme -

IN TER NI OGLAS

Kandidat za naprijed navedenu poziciju mora ispunjavati op{te uslove propisane Zakonom o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine i posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji Jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Kladanj, kako slijedi: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je punoljetan, - da ima op}u zdravstvenu sposobnost, - da ima {kolsku spremu potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji Op}ine Kladanj, - da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{tan iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti Federacije, odnosno BiH, - da nije obuhva}en odredbom ~lana IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine. Posebni uvjeti utvr|eni Pravilnikom Jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Kladanj su: NS - osnovna {kola i {est mjeseci radnog iskustva. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti original ili ovjerene kopije slijede}ih dokumenata: 1. uvjerenje o dr`avljanstvu, 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 3. diplomu ili svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli navedenoj u oglasu, 4. pisanu izjavu ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be po osnovu disciplinske kazne, 5. pisanu izjavu kandidata ovjerenu od nadle`nog op}inskog organa da nije odgovarao po osnovu krivi~ne odgovornosti koja je predvi|ena u ~lanu IX.1. Ustava BiH, 6. potvrdu o radnom sta`u u organima dr`avne slu`be u FBiH. Napomena: uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izdato od nadle`ne zdravstvene ustanove kandidati }e dostaviti prilikom zasnivanja radnog odnosa. Prijavu sa tra`enom dokumentacijom potrebno je dostaviti u roku od 10 dana od dana objavljivanja oglasa. Prijave slati na adresu: Op}ina Kladanj, Patriotske lige br. 1, sa naznakom “Za Komisiju za sprovo|enje javnog oglasa”. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Op}inski na~elnik Fuad Imamovi}, dipl. ing.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF HEALTH

Na osnovu Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ( “Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 12/03 i 34/03) i ~lana 26. Zakona o sistemu pobolj{anja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 59/05 i 52/11), federalni ministar zdravstva objavljuje

PONI[TENJE
PONOVNOG JAVNOG OGLASA Ponovni javni oglas o upra`njenim pozicijama u Upravnom odboru Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, objavljen u dnevnom listu “OSLOBO\ENJE” od 15. decembra 2011. godine i “Slu`benim novinama Federacije BiH”, broj 86/11 od 21. 12. 2011. godine, PONI[TAVA SE iz razloga {to nije dostavljen dovoljan broj formalno-pravno ispravnih prijava kako bi se izvr{ilo kona~no imenovanje.
Na osnovu ~lana 96, 104. Zakona o visokom obrazovanju (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, broj: 2/10), odredaba Pravila [umarskog fakulteta u Sarajevu (pre~i{}en tekst), prijedloga Nastavno-nau~nog vije}a Fakulteta, Upravni odbor [umarskog fakulteta u Sarajevu raspisuje

za izbor u nau~no-nastavno zvanje Vi{eg asistenta za nastavne predmete: Osnovi nauke o tlu u {umarstvu, Osnovi nauke o tlu u hortikulturi, [umska tla i O{te}enja i sanacija tla .......................................1 izvr{ilac Uslovi: Pored op{tih uslova, prijavljeni kandidat trebaju ispunjavati i uslove utvr|ene Zakonom o visokom obrazovanju (pre~i{}en tekst) “Slu`bene novine Kantona Sarajevo”, br: 22/10 i Pravilima [umarskog fakulteta u Sarajevu. Prijave sa potrebnom dokumentacijom, dokazima o ispunjavanju uslova za izbor dostaviti na adresu: [UMARSKI FAKULTET U SARAJEVU, Zagreba~ka br. 20, “Komisija za pripremu prijedloga za izbor”, u roku od 15 dana od dana objave konkursa. IZ SEKRETARIJATA FAKULTETA

KONKURS

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM stan 40m za garsonjeru 20m uz doplatu,Grbavica. Tel: 061/335596.sms MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM stan na Marin dvoru, 1 sprat, 68,5m2, plin, parking, balkon, za sli~an, bli`e bolnice Ko{evo. Mob. 061/211-300.k MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 4 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi Grad RS za vikend ku}icu ili stan. Mob. 065/674-417 i 052/753-292.k MIJENJAM stan 67m2, za manji, uz doplatu. Mob. 062/525-981.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k IZDAJEM posl.prostor pogodan za sve namjene (17m2), Tuzla, Stupine B 7. Mob: 061/146-568 i 061/134-447.k IZDAJEM poslovni prostor na Grbavici. Mob. 061/865-158 i 033/810-047.k IZDAJEM gara`u Ciglane iznad Robota cijena 70KM. Tel. 615-636 i 062/087-552.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ul. ^obanija, kod picerije Galija. Tel. 203497, 062/326-484.k IZDAJEM/PRODAJEM opremljen restoran sa ba{tom od 1.000m2 kod Visokog uz rijeku Fojnicu.Tel.062/530-640.k IZDAJEM gara`u 19m2, ul. Fetaha Be}irbegovi}a-Kvadrant. Mob. 062/326484.k IZDAJEM na Ilid`i namje{ten dvosoban stan, eta`no, I kat. Tel. 061/350-448.k IZDAJEM gara`u kod Medicinskog fakulteta. Tel. 207-936.k IZDAJEM moderno namje{ten ve}i stan u centru. Tel. 061/812-046.k IZDAJEM gara`u. Tel. 062/461-492.k IZDAJEM ku}e u Sarajevu. Tel. 061/019054.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM strancu ili poslovnom ~ovjeku.Tel. 061/323-347. IZDAJEM nenamje{ten jednosoban stan, Donji Vele{i}i. Tel: 061/171-897.k IZDAJEM sobu, cen. grij. kablovska, zaposlenom mu{karcu, N.S. Socijalno. Tel. 659-895, 063/762-092.k IZDAJEM namje{ten stan 55m2, extra povoljno, Aerodromsko naselje. Mob. 061/897-957.k IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci, svaki ima 20m2, ukupno 60m2. Mob. 061/141-676, 535-165.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM poslovnom ~ovjeku ili strancu. Tel:061/322-347.k

MALI OGLASI
PRODAJA
PRODAJEM kancelarijski poslovni prostor, opremljen, 41m2, I sprat, Tr`ni centar ^engi} Vila I. Mob. 062/251-330. 2093 DOLAC M, 70m2, 5 sp. 2.600 KM/m2, Centar-Taba{nica, 4 sp. 53m2, 129.000 KM, B. Sarajeva 77m2, 4 sp. 190.000 KM, Centar, M.M.Ba{eskije, 109m2, 2 sp. 2.350 KM/m2. Mob. 062/959-129.k STAN, ul. Grbavi~ka, 4 sprat, jednoiposoban, balkon, 82.000 KM. Mob. 062/907-831.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice `eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 064/ 4060425.k VOJNI^KO P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Olimpijska, 3 sprat, 47m2, 90m2. Mob. 062/383-064.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2. Mob. 064/4060425.k APARTMAN na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 064/ 4060425.k STAN na prodaju: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k STAN na Marin Dvoru, ul. Kralja Tvrtka 14/3, 77m2, za 190.000 KM potrebna manja opravka. Tel. 058/483-651.k KISELJAK-Pale{ka }uprija, vikendica sa 2200m2 oku}nice pod vo}em, prodajem. Tel. 033/647-851, 061/555-949.k PRODAJEM 700m2 sa devastiranom ku}om uz Neretvu kod Po~itelja (Moruga). Tel:062/521-302. i 061/498-857.k KU]A, P + sprat + potktovlje, cca 180 m2 stambene povr{ine, gara`a, pomo}ni objekti na parceli 1.000m2, isprave 1/1, uz put Mostarsko raskr{}e - Rakovica, cijena 120.000KM. Mob. 061/375-787.k PRODAJEM ku}u, zemlju, {talu i ljetnu kuhinju u Miljevini kod Fo~e, jako povoljno. Mob. 033/691-161 zvati poslije 18 sati.k DVOSOBAN stan u Aleji Lipa 8 kat 52m2 ima lift ima blakon djelimi~no adaptiran novi radijatori. Tel. 061/320439.k KU]E - zemlji{ta: Vratnik (kod Hendek d`amije), Gazin han, Vasin han, Reljevo, Ilid`a, zemlji{te: Ilid`a, Reljevo, Isto~no Sarajevo. www.nerasbih.com Mob. 061/375-787.k STANOVI: Hrasno, 53m2, ~engi} Vila, 41m2 i 64m2, Novo Sarajevo, 44m2, Pofali}i, 40m2, Dobrinaj, 55m2, 68m2 i 88m2, Alipa{ino polje, 78m2 i 64m2, Isto~no Sarajevo, 60m2. www.merasbih.com Mob. 061/375-787.k

53

KU]A na Mihrivodama 130m2 gara`a 26m2 ura|ena ba{ta 400m 1/1 cijena 210.000KM. Mob: 061/262-336.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 dunuma vo}njaka, ba{ta, dvije zidane gara`e, cijena po dogovoru. Mob. 061/352112, 061/157-718.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k PRODAJEM stan u centru, Ul. Kulovi}a 8. Tel. 063/589-315, 066/426-283.k HRASNO jednoiposoban stan 51m2, Ul. Antuna Branka [imi}a. Tel. 061/303008, 033/650-943.k GRBAVICA troiposoban stan 85m2, renoviran sa gara`om. Tel. 061/964-797, 033/617-742.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 II sprat kod Doma Armije.Tel:445-371.k PRODAJEM stan u Ul. Prvomajska iznad op{tine Novi Grad, I sprat, 30m2. Tel. 066/201-411.k PRODAJEM stan u Pofali}ima, IV sprat, 78m2, c.g, lift, dva balkona. Tel. 066/050-719.k STANOVI: Hrasno 53m2, N. Sarajevo 44m2, ^engi} V. 64m2, 41m2, Pofali}i 40m2, Dobrinja, 55m2, 68m2, 69m2, Isto~no Sarajevo 60m2, Vraca-Tranzit 73m2. Mob. 066/488-818.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marijin Dvoru Kranje~vi}eva ulica. Tel:061/188-270.k STAN ^obanija, 84m2, I kat. Mob. 061/299-911.k STAN, Breka, Hasana Su{i}a, 103m2, dvoeta`ni. Mob. 061/299-911.k STAN, Ciglane, 80m2, 73m2. Mob. 061/299-911.k STAN, Malta, ul. Envera [ehovi}a, 70m2, dvoiposoban. Mob. 061/299-911.k PRODAJEM super stan 99m2 u novim zgrtadama kod Holiday Inna, cijena 300.000KM. Mob. 061/212-650.k PRODAJEM dvosoban stan na Marijin dvoru, ul. Dolina, 68m2, IV sprat. Mob. 061/897-720.k ^ETIRI duluma zemlje Brije{}e Polje blizu Stupske petlje.Tel.709-593.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM 800m2 gra{evinskog zemlji{ta, Branislava Nu{i}a 46, Ned`ari}i. Tel. 061/191-521.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ili izdajem poslovni prostor kod op{tine Stari grad, 25m2, fotokopirnica. Mob. 061/252-663.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k PRODAJEM staru bosansku ku}u, Ul. Mihrivode 45, preko puta d`amije, 175m2 sa oku}nicom. Tel. 061/299-653.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju 69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova stolarija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836-764.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k N. SARAJEVO, ku}a sa tri zasebna stana, parcela 400m2, mo`e zamjena za Podgoricu ili primorje. Tel. 664-775 i 062/991-860.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k KISELJAK-Dra`enici, plac sa vo}em 138m2, asvalt, struja, voda, temelj, 16.000 KM. Tel. 200-449. PELJE[AC-Sreser, prodajem plac uz more, 200m2, cijena 70 eura/m2. Tel. 200449.k SREDNJE Ciglene, prodajem trosoban stan 79m2+2 velike terase, 2.500 KM/m2. Tel. 200-449.k

PONUDA
OPREMLJEN biro sa antreom i ~ajnom kuhinjom, blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno, 650 KM. Mob. 061/170461. 1760 ILID@A, Otes, izdajem namje{ten stan, u zgradi c.g. Tel.066/123-306.sms IZNAJMLJUJEM dvosoban namje{ten stan, 65m2.Trg Me|unarodnog prijateljstva 10/3 sprat. Mob: 062/482-016 od 8 do 16 sati. IZDAJEM manji dvosoban namje{ten stan, ul. Titova. Mob. 061/351-611.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Ba{~ar{iji. Mob. 061/935-050.k LOGAVINA, kod Katedrale, stan 60m2, namje{ten, 600 KM+re`ije. Mob. 061/702-881.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan,Otoka,prednost studentice,400 KM+re`ije zvati.Tel: 061/481-131.sms IZDAJEM jednosoban stan u Vogo{}i preko puta opstine na spratu potpuno namje{ten renoviran kablovska i internet. Tel: 061/395-959.sms IZDAJEM dvosoban stan namje{ten kod Pivare. Tel: 061/608-467sms. IZDAJEM dvosoban super komforan namje{ten stan, 68m2, Marin Dvor, nove zgrade, dig. tv. internet. Tel. 033/558820, 061/224-597.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, ul. Akifa [eremeta. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM namje{ten stan, 55m2, extra povoljno, Aerodromsko naselje. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM radnju na Siranu. Mob. 062/917-009.k IZNAJMLJUJEM stan u Zvorniku, 60m2, I sprat. Mob. 062/519-866.k

POFALI]I, novogradnja, 57m2, 1. sprat, 105.000 KM, ^engi} V. novogradnja, Paromlinska, 33 m2, 75.500 KM. Mob. 062/383064. 2062

PRODAJEM jednosoban stan 35m2 sa balkonom na Grbavici kod stadiona @eljezni~ar. Tel. 061/108-238. 1935 PRODAJEM trosoban stan u novgradnji na Stupu ugrun}en. Cijena 1m2 1399 sa PDV-om. Tel: 061/548-023.sms ILIJA[, prodajem stan od 78m2, I sprat, lift, centralno gr, sun}an, u ul.126 Il. brigade.Tel. 062/273-947.sms PRODAJEM trosoban stan na Ko{evskom Brdu, Juki}eva, 75m2, 85.000 eura, Mob: 063/474-534, zvati iza 17 sati.sms CIGLANE, 33m2, 4 kat, balkon 6m2, cen. grij. Mob. 061/148-810.k BRANISLACA grada, 80m2, 2 kat, renoviran. Mob. 063/555-858.k ALIPA[INO, C faza, 91m2, troiposoban, cen. grij. 6 kat, balkon. Mob. 063/555858.k TITOVA, 147m2, ~etverosoban, 3 kat. Tel. 033/555-858.k BISTRIK, 75m2, troiposoban, ure|en. Mob. 061/148-810.k GRBAVICA, Ljubljanska, ku}a 195m2, ba{ta 100m2, dobro stanje, 95.000 eura. Tel. 033/222-506.K BREKA, 103m2, dvoeta`ni stan, petosoban, 2 balkona, cen. grij. 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810.k OTES, 60m2+60m2 pro{irenje sa dozvolom, 90.000 KM. Mob. 0617484-505.k SKENDERIJA-Tehel, novogradnja 160m2+4 gara`e. Mob. 063/555-858.k GRBAVICA, B. Muteveli}a, 3 sprat, 53m2, 102.000 KM, Grbavica, ul. Grbavi~ka 72m2, 14 sprat, 130.000 KM. Mob. 065/819-136.k ODOBA[INA, 1 sprat, 65m2, 1.900 KM/m2. Mob. 062/907-831.k GARSONJERA, B. Begi}a, 2 kat, 20m2+balkon, potrebna adaptacija, 40.000 KM. Mob. 061/320-439.k PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana, dva trosobna stana, radnja, sve 1/1. Tel. 063/318-796.k

POTRA@NJA
FIRMA hitno tra`im u najam moderne stanove (Marijin dvor - Centar) do 50m2, info@sarajevohome.com Mob. 061/309-049. 1900 BRA^NOM paru bez djece, potreban manji stan ili garsonjera, (namje{teno) u Mostaru. Mob. 061/373-217.k POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k POTREBAN prazan dvosoban stan na du period u N. Sarajevu. Tel. 061/350-448.k POTREBAN prazan dvosoban stan, do 3 kata, sa balkonom, sa grijanjem, od Pofali}a - ^engi} Vile. Mob. 061/217-897.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
NAMJE[TAJ OSTALO
AKCIJA!!! Prodaja orginal tableta za potenciju od najboljih svjetskih proizvo|a~a najjeftinije i najbolje. 2 kutije+gratis samo 49 KM, a na vi{e cijena po dogovoru, diskrecija zagarantovana, dostava pouze}em u cijeloj BiH.Tel. 062/484-339. 550 PRODAJEM gusane radijatore i plinski bojler 24kw u ekstra stanju. Tel. 062/342-140.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

KUPOVINA
KU PU JEM staj sko gno ji vo. Tel. 062/622-349.sms KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505, 061/214-405.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM jednosoban stan na Ilid`i. Tel:061/277-524.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM stan do 90.000KM u centru. Tel. 061/019-054.k KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, su ho zla ti ce, }a vrme. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara . Mob. 062/969-693.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEMO stanove u Sarajevu ili vr{imo posredovanje, uz proviziju od 3%. Tel. 654-793.k KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS. Mob. 0617517-897.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata i dolazak na adresu, odmah, u FBiH i RS, diskrecija 100%. Mob. 061/175-237.k

USLUGE
MOLER - sve molersko, farbarske radove povoljno, kvalitetno i uz garanciju, penzionerima popust.Tel:062/965-261. 2066

^etrnaestog aprila 2012. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

KUHINJA, sudoper + 5 vise}ih dijelova, 120 KM. Mob. 065/346- 222.k PRODAJEM bra}ni krevet cijena, 100.000KM. Tel. 033/463-035.k PRODAJEM krevet 160x200 za 50KM. Tel. 062/253-712.k

MIRKA LUKI]A

VOZILA
FORD,eskort, cady, putni~ki, 1996. gara`iran, dizel, neregistrovan. Tel: 061/908-778, 061/925-312.sm OPEL Vektra 2.O 16V. 1998g.ful oprema dig.klima tempomat, alarm zeder tam. stakla bordkompjuter airbeg el.paket alufelge servo ABS ASR registrt.kraj 2012. Tel: 063/451-332.sms VOLVO 343, 84. god. novi motor i gume, gara`iran, odli~no stanje, registrovan do 3/2013. god. 1.200 KM. Tel. 033/203-594. 2048 LANDROVER dugi benzinac, u odli~nom stanju, gara`iran, 1973. god. cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561.k PRODAJEM-mijenjam Ibisu, 2006. god. metalik, 3 vr. registrovana do 8/2012. pre{la 108.000 km, full oprema, rezer. 2 gume. Mob. 061/217-897.k PRODAJE se Opel Astra 1.6 i.1993. godi{te, o~uvan. Mob:061/229-925.k MERCEDES 170 CDI, produ`ena varijanta, 2001. god. pre{ao 182.600 km, bez ulaganja, cijena 9.999 KM. Mob. 061/108-300.k PRODAJEM Peugeot 406, benzin, 2,0 litara, 2002. godina, puna + dodatna oprema, registrovan do novembra 2012. godine. tel. 033/537-105 poslije 16 sati.k JUGO 55, ispravan, registrovan, cijena po dogovoru. Mob. 061/916-433, 033/237501.k FIAT Sei}ento 2002. godina, registrovan, pre{ao 65.800km, ful oprema, metalik sivi u odli~nom stanju, cijena po vi|enju. Mob. 062/053-012 i 033/219-920.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.00 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k PRODAJEM PE@O 505 89 benzin karavan. Tel.061/540-281.k PRODAJEM Ford K, 2001. god. Mob. 061/508-404.k VW GOLF II, 1990. god. 1600 cm3, 40 kw, registracija istekla u 3.2012. god. Mob. 061/210-504.k GALERIJA za kombi, fabri~ka, univerzalna. Mob. 061/274-450.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

MIKADO-Alu `aluzine, trakaste, dual, plise i rolo zavjese, harmonika vrata i vanjske roletne. www.mikadobh.com Tel. 033/ 789-999, mob. 061/551-515. 673

PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM 4 kom. ljetnih guma Sava, 165/70-R13, slovena~ke, cijena po dogovoru. Mob. 061/601-887.k PRODAJEM stajsko gnojivo. Tel: 061/515-235.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brinaje i el. aparate. tel. 061/323-906.k PRODAJEM pi{tolj CZ 7,65 nov sa papirima, futrola i kutija metaka 300KM. Tel. 062/878-502.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864-775.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973852.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Suslea”, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440.k PRODAJEM ma{ine za pranje vune, pranje i su{enje vune, liniju za presovanje vune velikog kapaciteta i automatsku liniju za presovanje pet ambala`e i papira i rezanje plastike. sve novo i sa garanciom. Mob. 062/829-206 i 033/295-290.k [IVA]A ma{ina Singer Raritet, 100 god. povoljno. Mob.061/909-320.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k PRODAJEM pe} na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel:033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001

Mnogo nam nedostaje{. S ljubavlju i po{tovanjem, Desa, Zorica, Andrej, Neven i Dejan
OZBILJNA `ena pazila bih stariju osobu ili ~uvala dijete, u va{em stanu. Samo ozbiljne ponude, mob. 062/600-318.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:+38761201685.k MOLERSKO - farbarski radovi kvalitetno i ~isto. Tel. 061/323-906.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ODR@AVANJE higijene poslovnih prostora i sl. vrlo povoljno.Tel. 066/974-333.k VODOINSTALATER 30 godina iskustva vr{i opravke. instalacije monta`u. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522476, 600-514.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668.k SERVISIRANJA - viklovanja elektro motora, ma{in alatljika, brusilica, bu{ilica, pneumatskih - torna, cirkulara, motornih pila, aparata za varenje, usisiva}a. Tel. 066/889-246.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste i prevodi. Tel. 065/572-966.k

2143

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k DIPL.FIZIOTERAPEUT pruza usluge pacijentima nakon mo`danih udara u vidu masa`e, pasivnih, aktivno podpomognutih i aktivnih vjezbi. Sarajevo. Tel:063/813-758.sms MAJSTOR za toplotne fasade:stiropor, kork, sa vi{eg.iskustvom u Njema~koj radi kvalitetno i odgovorno. 061/811-887.sms ELEKTRONSKA cigareta set + 20 filtera. Besplatna dostava pouzecem u BiH. 25 KM. Mo`e i sms.066/860-237.sms STOLAR vr{i opravku i izradu namje{taja, stolarije, podova stepenista i sl.Tel: 061/312-956.sms PELET:proizvodnja, prodaja i dostava. Povoljno a kvalitetno.062/547-660.sms ZAPOSLENIM u dr`avnim institucijama i penzionerima kant Sarajevo registracija vozila na 4 mjese~ne rate.Tel: 063/944-566.sms MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. 1611 KOMBI prijevoz: selidbe klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309. 699 POVOLJNO vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, harmonika vrata i PVC-rehau stolarija. Mob: 061/214-303. 702 PARKETAR postavlja, bespra{insko bru{enje, lakiranje, laminati i tarket, garancija. Mob. 062/212-994. 509. SERVIS servisira sve marke LCD plazma ostalih TV aparata.Tel:033/610000 i 033/650-400. 659. NOVO U PONUDI!!! Izrada vizitki (100 kom=10 KM), servis ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, pode{avanje interneta, prodaja polovnih ra~unara, video nadzor.Tel. 061/700-863.sms RADIM molersko farbarske poslove povoljno, ~isto i uredno.Tel:033/412486 i 062/482-192.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k

MOLER Emir izvodi molerske radove kvalitetno, ~isto i povoljno. Tel. 061/372829, 033/450-709.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove, be`i~ne tel. izrada telel. instalacija. Mob. 061/141-676.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj unutra{njost.Tel. 061/524-461.k MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonima. Mob. 061/606-441.k MOLER radi molersko farbarske radove ~isto, kvalitetno i povoljno. Mob. 062/419-501.k ELEKTRI^AR popravlja ku}anske aparate, kvarove i nove elektro instalacije, garancija na ura|eno. Mob. 061/159291.k INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no i povoljno. tel. 466-736 i 061/506-755.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune.Tel. 062/256-376.k ELEKTRI^ARSKE usluge: el. pe}i, bojleri, indikatori, automatski osigura}i, itd. Mob. 061/048-497.k ELEKTRI^AR vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije. Tel. 061/132-149.k MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872.k GALERIJA Kicos V. Peri}a 16 opreme i uramljuje slike svaki dan. Tel. 070/202908.k KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761.k BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k

ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Zvati na tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNA `ena za vo|enje ku}anstva. Mob. 062/827-885.k ^UVALA bih dijete. Imam preporuku. Mob. 062/657-144.k POTREBAN radnik za rad u autopraonici “MM” na Alipa{inom Polju. Mob. 061/172-518. Zvati od 10-17 sati. ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel: 066/999-012.k STRANA kompanija tra`i vi{e saradnika za rad na podru~ju BiH. Mob. 061/170-143 i 061/986-856.k POTREBO vi{e saradnika za prodaju medicinskih aparata i kozmetike na podru~ju BiH. Mob. 062/339-513.k

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
^etrnaestog aprila 2012. godine navr{avaju se 4 godine od prerane smrti na{eg dragog tate i supruga

55

... za ovaj trenutak pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na{em dragom prijatelju

IBRAHIMU BERBEROVI]U
S ljubavlju, po{tovanjem i tugom vje~no ostaje{ dio nas. Tvoja raja iz “Crepsa”: Afan R., Zoka M., Keko, Ahmed, Enko, Momo, Veljko, Stevo, Ibro H., Paja, Asim M., Mervan, Gusti, Rusmila, Bilja, Branko S., Velija, Ermin, [tela, Tarik, Amir, Mirza, Gojko B., Troka, Miljenko, Kiko, Adnan, Resa, Huso, Snje`a, Vera, Ana, Amer, Meho [., Latifa, Bogdan, Mladen, Pero, Dragan, Tomo F., Hasib, Sejo H.
2142

MERD@ANA (SALIHA) LOMIGORA
preselila na ahiret u ~etvrtak, 12. aprila 2012, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 14. aprila 2012. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: bra}a Ha{im i Miralem, sestre Hafeza i Hamijeta, brati}i Aziz, Ned`ad i Edin sa porodicama, brati~na Selma i Edna sa porodicom, sestri}i Nedim i Emir sa porodicama, sestri~ne Edina Metka i Darija sa porodicama, zet Emir Softi}, snahe Sadana i Mirsada, daid`a Jusuf sa porodicom, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, njena Remza D`eneti} sa porodicom, te porodice Lomigora, Huremovi}, Softi}, [ito, Krkbe{evi}, Kurtovi}, Meki}, Danovi}, Su~i}, Dedi}, Hanjali}, Tahmaz, Bijelonja, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji u D`ininoj ulici. Ku}a `alosti: Trg heroja br. 32/VIII.
002

ANTE (LUKE) NIK[E
Uvijek si sa nama u na{im mislima i srcima. Tvoji najmiliji: supruga Verica, sinovi Vedran i Boris
71120

USLUGE
BRAVARSKI radovi svih vrsta. Profesionalna izrada i monta`a vrata, prozora, za{titnih re{etki... Mob: 061/141-659.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k SIGURNOSNA/protuprovanla vrata po mjeri. Izrada i postavka novih vrata, demonta`a starih vrata, popravka brava... Mob: 061/141-659.k VODOINSTALATER, popravka i ugradnja instalacija, bojlera, sanitarija. Mob. 061/180-120.k KAMENOREZAC, povoljno izra|uje ni{ane, spomenike i predmete od kamena. Mob. 061/171-860.k UNI[TAVAMO: `ohare, mrave, mi{eve, stjenice itd, 100% efikasno. Mob. 0617243-891.k NJEGOVALA bih stariju `ensku osobu i ispomo} u ku}i. Mob. 066/521-213.k EXPERT za hidro-termo izolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Mob. 061/098-579, 070/224-369.k ODR@AVAM ba{te trimerom, pilam drva i ure|ujem mezare. Mob. 062/332-230.k MAJSTOR Dino jednosoban stan 200KM sa pripremom zidova bijelo ili u bojama. Tel. 061/529-608.k TAPETAR - dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718-405, 061/ 156-728.k PREVOZIM stvari i ostalo modernim i ve}im kombijem sa radnom snagom. Tel. 061/227-189.k INSTRUKCIJE iz matematike, za sve {kole i fakultete, dolazim na adresu. Mob. 061/536-973.k IZVODIM sve vrste elektri~arskih radova, povoljno. Mob. 062/941-955.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 240-895 i 062/909-306.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315.k VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677.k

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Petnaestog aprila 2012. godine navr{ava se 7 tu`nih dana od smrti na{e drage

SJE]ANJE

na drage i iskrene dugogodi{nje prijatelje

SULEJMAN (SULJE) KULI]
preselio na ahiret u petak, 13. aprila 2012, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 14. aprila 2012. godine, poslije ikindija-namaza na mezarju Ugorsko. O`alo{}eni: supruga Behka, k}erke Alma i Azra, zet Mustafa, unu~ad Minela, Emina, Amila, Faris i Tarik, brati} Ahmo sa porodicom, {ure Nurko, Asim, Adem i Osman sa porodicama, te porodice Kuli}, Mujezin, Katica, Terzi}, @iga, Spahi}, Durak, Hajdarevi}, Jusi}, Su}eska, Vra`alica, Kre{talica, Osmanovi}, Feriz, Kadri}, Korman, Gazibegovi}, Kulo, Harba, Fo~o, ^ordalija, ^akari}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 17 sati, Ul. Muje [ejte 15, Ugorsko. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MUNEVERA MENKA (SMAILBEGA) NUMANAGI], ro|. DEOVI]
Neka joj Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Mu{ki i `enski tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 15. aprila 2012. godine, u 13 sati u [adrvanskoj d`amiji u Visokom. Porodica
71300

SAVO RA[I]
14. 4. 2008.

Petnaestog aprila 2012. godine navr{ava se 7 dana od smrti na{e drage tetke

Petnaestog aprila 2012. godine navr{it }e se 7 dana od smrti na{e drage

MUNEVERA MENKA (SMAILBEGA) NUMANAGI], ro|. DEOVI]
S ljubavi i po{tovanjem, Nina i Admir

STANA RA[I]
29. 7. 2011.

MUNEVERA MENKA (SMAILBEGA) NUMANAGI], ro|. DEOVI]
S ljubavi i po{tovanjem, Mima i Mirsada
71300

71300

S tugom i ljubavlju porodica @arka Bukari}a
71120

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{e Mirele

MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/571-361.k SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688.k

U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villabianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125 NEUM, apartmani, sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 036/880-582 i 061/488-043.k NEUM, apartmani konforni, klimatizirani, blizu mora, parking. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183-981.k

ELIZABETI MULALI]
Kolege iz Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika
2148

APARTMANI
NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169.k

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

DINO (ADEMA) KAJANOVI]

MURAT (EMINA) JAHA

HAMID (ABDULAHA) MALKI]
iz Srebrenice

preselio na ahiret u nedjelju, 1. aprila 2012, u Americi u 50. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 14. aprila 2012. godine, u 16.30 sati na mezarju Osenik - Pazari}. O`alo{}eni: majka Fadila, supruga Elvedina, sinovi Anel i Adnan, bra}a Hasan i Hajrudin, sestre Tid`a, Sevla i Ai{a, snaha Rodica, nevjeste Rusmira i Amra, zetovi [a}ir, Hikmet i Mustafa, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, amid`e Husein i ]amil sa porodicama, punica Munevera, svastika Elvira sa djecom, te porodice Kajanovi}, Muharemovi}, Japalak, Dizdarevi}, Maslo, [ari}, Dedovi}, Merdanovi}, Mehmedi}, Hrnji}, Nizi}, Mujan, Kahvo, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e prou~iti istog dana u 16.30 sati u d`amiji na Oseniku - Pazari}.
000

preselio na ahiret u petak, 13. aprila 2012, u 78. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 14. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Emina, k}erka Milhada, brat Ismail sa porodicom, unuke Jasmina i Ermina, unuk Emir, praunuke Merjem i Amina, zet Adnan, te porodice Jaha, Toromanovi}, Kaba{aj, ^engi}, Muji}, Nurkovi}, [abi}, Miljkovi}, Silajd`i}, Avdagi}, ^akal, Habibovi}, Smajljaj, [abanovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 14 sati, Ul. prijedorska 14/I. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u utorak, 10. aprila 2012, u Holandiji u 62. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 14. aprila 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Razija, k}erke Alisa, Alena i Amela, unuci Alen i Armin, zetovi Almir i Dino, sestre [uhra i Fadila sa porodicama, brati}i Juso i Enes sa porodicama, punica Fata, svastike Berija i Nad`ija, {urjak Admir sa porodicom, bad`e Boban i Zijo, te porodice Malki}, ^o~i}, Omi}, Deli}, Salihovi}, Mehmedovi}, Iri{ki}, Omerovi}, Begi}, Rami}, Smajlovi}, Mustafi}, Efendi}, Hasi}, Kari}, Vasi}, Gr~i}, Delibajri}, Mijatovi}, Petrovi}, Malagi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Kuvajtskoj d`amiji na ^engi}-Vili. Ku}a `alosti: Trg solidarnosti br. 1/VI - Alipa{ino Polje.

Sa tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Sa bolom i tugom javljamo da je na{a voljena

MILKA KNE@EVI], ro|. VASI]

ALIJA (SELIMA) ^AU[EVI]

ELIZABETA MULALI], ro|. BÜRGER

preselio na ahiret u petak, 13. aprila 2012, u 68. godini. preminula 12. aprila 2012. u 80. godini. Sahrana }e se obaviti 14. aprila 2012. godine u 11.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke Jadranka, Darinka i Davorka, sin Sini{a, brat Dim{o, unuke Tijana, Mirna, Ema i Natali, unuci Adnan, Mak i Marko, praunici Filip i Noah, snahe Suzana, Ru`ica i Ljuba, zetovi Rejhan, Nasir i Adis, porodice Kne`evi}, Vasi}, Mid`i}, Grada{~evi}, [enderovi}, Dra{kovi}, Halilovi} i Lon~ar, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. bra}e Begi} br. 40/4.
000

D`enaza }e se obaviti u subotu, 14. aprila 2012. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: sin Ned`ad, snaha Nermina, unu~ad Nedim i Lamija, bra}a [ukrija i Sinan sa porodicama, sestre Raska, Fatima, Behka i Hajra sa porodicama, snaha D`emila sa porodicom, {ure Osman i Asim @igo sa porodicama, svastika Munira Musli} sa porodicom, te porodice ^au{evi}, @igo, ]ati}, Be}irevi}, Musli}, Kapo, ]amo, [ehovi}, Rami}, Mahmutovi}, [aki}, Solak, Smaji}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Vinograd. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preminula 13. aprila 2012. u 78. godini. Po `elji pokojnice sahrana je obavljena u prisustvu ~lanova naju`e obitelji. O`alo{}eni: k}i Mirela, sin Davor, snaha Amela, unu~ad Hana i Mak, obitelji Mulali}, Staji}, Krajinovi}, Baljo, Svraka, Be{lagi}, Red`epovi}, Jergovi}, Rejc i Bili}, te ostala rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. Mehmeda Spahe br. 4.
000

^etrnaestog aprila navr{ava se 40 dana od smrti na{e voljene

^etrnaest tu`nih dana od smrti

SJE]ANJE na majku na{e cijenjene kolegice i direktorice Alme Kadri}

@IVANE PERI[I], ro|. MARKOVI]

ZLATKA RISTI]A

D@EMILA LUKOVAC, ro|. BRBOVI]

U na{im si mislima zauvijek. Sa beskrajnom ljubavlju i ~e`njom, porodica
2133

Vesna i Jadranka s porodicama
2120

DUF "Blago" i ZIF "prevent INVEST"
001

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.
^etrnaestog aprila 2012. navr{ava se 29 godina od prerane smrti na{eg voljenog Osamnaestog maja 2012. navr{avaju se tri godine od smrti na{e voljene

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

U subotu, 14. aprila 2012. godine, navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana otkako s nama nije na{ voljeni suprug i tata

ZLATKO RISTI]

dr. MIRZE \OZI]A

FAKETE \OZI]

S ponosom, ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo te u srcima. Po~ivaj u miru. Tvoje Buca i Sale
2134

Vrijeme prolazi, a bol za va{im odlaskom sve je ja~a, a vi ste u najljep{im sje}anjima i ljubavi sa nama. ^etrnaestog aprila 2012. godine u 15 ~asova posjeti}emo njihove mezare na groblju Bare, parcela A/9. Neutje{na porodica
2116

U subotu, 14. aprila, navr{avaju se dvije tu`ne godine bez na{e dobre i plemenite mame, punice i majke

SJE]ANJE

D@EMILE LUKOVAC
^etrnaestog aprila 2012. navr{ava se sedam tu`nih godina od kada nije sa nama na{ dragi, voljeni i nikada pre`aljeni Sje}anje na tebe, tvoja ljubav koju si nam nesebi~no davala, tvoje rije~i i mudri savjeti utkani su u na{e `ivote i zauvijek }e `ivjeti.

prof. mr. ANTE RAJI]
dipl. ing. arh. Dragom i po{tovanom prijatelju i kolegi Vjekoslava Sankovi} Sim~i}, Drinka Buri}
2135

MEHMED (ADEMA) HRNJI]
iz Doboja

Tvoji: k}erka Alma, zet Sadik, unuci Amina i Amar
2125

Povodom tu`ne godi{njice sa ljubavlju se sje}amo na{ih dragih

Uvijek si sa nama u mislima i tako|e }e{ biti dok nas bude, mole}i Allaha d`.{. da Ti podari lijep d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Razija, sin Jasmin, k}erke Jasminka i Nerminka, zetovi [efik Krojo i Fahrudin, te unu~ad Asim, Arnes i Samra
040

POSLJEDNJI POZDRAV prijatelju na{e ku}e

NERIMA KAPID@I] [EFIK KAPID@I]
5. 5. 1931 - 19. 9. 2009. 1. 1. 1915 - 14. 4. 1993.

SJE]ANJE

Sinovi Emir i Amir, snahe Ned`ada i Sne`ana, unuci Damir, Sanja, Azra, Kenan i Naida
2054

SJE]ANJE na dragog supruga i njegove davno umrle plemenite roditelje

HALIDU DIZDAREVI]U

JOVANOVI]
DERVI[A HASANBEGOVI], ro|. PO[KOVI]
14. IV 2001 - 14. IV 2012.

ESAD HASANBEGOVI]
26. V. 2003.

Sa tugom, Branka i Vojka Besarovi}
2136

Ljubav, rije~i i djela na{ih roditelja `ive u nama. Njihovi najdra`i
2112

JOVO
14. 4. 2009.

[TEFA (TÜRK)
1986.

MILAN
1977.
2108

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Nasiha Jovanovi} sa djecom

58

PREDAH

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Upotrijebite svoje prakti~ne sposobnosti u razli~itim situacijama. Ukoliko vam je stalo da se razlikujete u odnosu na svoje saradnike, budite dovoljno efikasni i ubjedljivi. Osmislite originalan nastup, va`no je da kontroli{ete nove doga|aje. Umijete da zablistate u pravom trenutku, a partner ne mo`e da ostane ravnodu{an na va{ {arm ili pojavu. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Imate veliki broj obaveza i `elite da sve funkcioni{e na besprijekoran na~in. Obratite pa`nju na ne~iju ideju ili na koristan savjet o zajedni~koj akciji. Va{ uspjeh i li~no zadovoljstvo proizlaze iz zajedni~kog dogovora. Va`no je da se prepustite svojim emotivnim `eljama ili da pomjerite neke subjektivne granice u odnosu prema dragoj osobi. Poti~ite kod sebe optimizam i samopouzdanje, opustite se. Nastupate samouvjereno u novim situacijama za koje va{i saradnici nemaju dovoljno prakti~nog iskustva ili li~ne hrabrosti. Ipak, postoji dio istine koji smi{ljeno pre{u}ujete. Potrudite se da ostvarite dobar poslovni kontakt na razli~itim stranama. Godi vam ne~ije emotivno interesovanje, ali potajno pri`eljkujete da oprobate svoj {arm i sposobnosti u novom dru{tvu. Mu~i vas lo{ predosje}aj u vezi s novim doga|ajima na poslovnoj sceni, stoga gubite interesovanje za saradni~ki dogovor. Ipak, mimo va{e volje neko uporno diktira poslovna pravila i o~ekuje va{u servilnost. Uzalud prikrivate svoje neraspolo`enje, va{i postupci dovoljno govore o tome {ta mislite ili osje}ate. Ne mo`ete zavarati osobu koja vas dobro poznaje. O~ekuje vas novo ili pou~no iskustvo u poslovnoj saradnji. Poti~ite kod sebe kreativnu radoznalost, ali nemojte prekora~iti okvire istine. Va`no je da procijenite najbolji trenutak za akciju i da svoje ideje plasirate na pravom mjestu. U susretu sa voljenom osobom poka`ite iskrene namjere, probudite neke usnule `elje i potisnute emocije. Sa~uvajte dobro raspolo`enje i pozitivnu orijentaciju. Snalazite se u razli~itim situacijama, sve planirane obaveze mo`ete da zavr{ite po ubrzanom postupku. Prati vas romanti~no raspolo`enje, tako da ne~ije rije~i ili pogled u vama poti~u lavinu pozitivne energije i osje}anja. Ako ste dovoljno ma{toviti, o~ekuje vas prijatno iskustvo u ne~ijem dru{tvu. U`ivajte u sre}i koja vas prati. Opustite se i akumulirajte pozitivnu energiju. Osje}ate nedostatak koncentracije i nemate jaku volju da se anga`ujete na razli~itim stranama. Prepustite saradnicima da dokazuju svoje sposobnosti u situacijama koje vas zamaraju. Va`no je da se pravilno organizujete. U susretu sa voljenom osobom nema potrebe za mistifikacijom, na takav na~in svako postaje `rtva sopstvenih zabluda. Ve~ernje sate provedite na mirniji na~in, prijat }e vam relaksacija. Zaokupljeni ste pogre{nim informacijama u susretu sa osobom koja ima sumnjive namjere. Na`alost, va{ uspjeh gubi pravi smisao pred saradnicima koji osporavaju va{e profesionalne sposobnosti ili zasluge. Imate suvi{e romanti~nu sliku o jednoj osobi, ne budite naivni. Potrebno je da stvari posmatrate u okvirima realnosti. Obratite pa`nju na svoje zdravstvene mogu}nosti. Potrebno je da se vratite na neke situacije iz bliske pro{losti ili da ra{~istite nesporazum u odnosu sa odre|enim saradnicima. Nema potrebe za velikim optimizmom u poku{aju da promijenite poslovni poredak ili ne~ije mi{ljenje. Budite realni i umjereni u svojim zahtjevima. O~ekuje vas partnerovo nerazumijevanje ili ne~ije emotivno odbijanje. Potrudite se da pravilno razrije{ite svoje unutra{nje konflikte. Potrudite se da svoje obaveze rje{avate na inteligentan na~in i bez suvi{ne pri~e. Nema potrebe da forsirate situacije koje izazivaju negodovanje kod ve}ine saradnika. Novi konflikti donose dodatne probleme. Voljena osoba `eli da vam iza|e u susret, ali suvi{e ste zaokupljeni subjektivnim mjerilima. Ne primje}ujete ne~iji signal ili znak dobre volje. Izbjegavajte naporne i stresne situacije, prijat }e vam relaksacija. Djelujete neskromno. U odre|enim prilikama suvi{e isti~ete li~ne zasluge i sebe stavljate u prvi plan, zbog toga va{a okolina reaguje na razli~ite na~ine. Postoje situacije u kojima prolazite kao pobjednik, ali na nekoj drugoj strani gubite dominaciju. Stalo vam je da ostvarite svoje emotivne namjere, tako da ne obra}ate posebnu pa`nju na partnerove primjedbe i negodovanje. Va{a interesovanja su prakti~ne prirode, tako da svoju pa`nju i energiju naj~e{}e usmjeravate na materijalne rezultate. Nepotrebno forsirate odre|ene poslovne situacije. Razmislite, sve ima svoju cijenu i ulog. O~ekuje vas dobitak, ali i izvjesna rezignacija. Lako vas je uznemiriti i pokrenuti na ja~u emotivnu reakciju. Previ{e brinete zbog ne~ijih rije~i ili postupaka.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: duvno, nar, p, orada, gar, kvota, oolit, p, esad plavi, lupa, mats, apolo, katil, n, lorka, ire, i}e, laba, fu, matrijarhat, efei, insan, ti, natali, t, armada, atar, risto, anion.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas obla~no i svje`ije, povremeno sa ki{om, na istoku i jugu sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini slab do umjeren jugoisto~ni. Minimalna temperatura od 6 do 12, maksimalna dnevna od 11 do 16°C. Narednih dana povremeno ki{a i pljuskovi sa grmljavinom. Sutra umjereno obla~no, poslije podne sa pljuskovima i grmljavinom. U ponedjeljak prije podne prete`no sun~ano, na sjeveru umjereno obla~no. Naobla~enje sa ki{om i pljuskovima koje }e ujutro zahvatiti Hercegovinu, tokom dana pro{iri}e se na sve predjele. U utorak hladnije. Tokom dana obla~no sa ki{om, na planinama sa snijegom. Uve~er prestanak padavina i razvedravanje. U Sarajevu obla~no sa ki{om. Puha}e slab, ju`ni vjetar. Minimalna temperatura 7, maksimalna dnevna 12° C.

Danas }e obla~no sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom biti u centralnoj Evropi, na Apeninskom i Balkanskom poluostrvu, kao i u oblasti Crnog mora. Lokalni pljuskovi o~ekuju se i u zapadnim i jugozapadnim predjelima kontinenta, a jak i olujni vjetar na Mediteranu. Prete`no sun~ano bi}e samo na sjeveru Poljske, u pribalti~kim zemljama i evropskom dijelu Rusije. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od 10 do 18°C. Na Balkanu prete`no obla~no, povremeno sa ki{om i pljuskovima sa grmljavinom. Na ju`nom Jadranu, Jonskom i Egejskom moru puha}e jak ju`ni vjetar. Maksimalna temperatura od 14 do 22°C.

60

KULTURNI VODI^
POZORI[TA
NARODNO
KAD BI OVO BIO FILM…
drama, autor: Almir Im{irevi}, re`ija: Dino Mustafi}, igraju: Miralem Zup~evi}, Ljiljana Dragutinovi}, Aleksandar Seksan, Aldin Omerovi}, Jasna @alica, Izudin Bajrovi}, Ermin Sijamija, Belma Ali}, Belma [aran~i}, Ermin ^alki}, Ir fan Tahirovi} po~etak u 19.30 sati.

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BANJA LUKA

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
PUPIJEVA POTRAG
animirana avantura, re`ija: Aun Hoe Goh, uloge: Steven Bone, Colin Chong, Chi-Ren Choong... po~etak u 13.45 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINA
METTING POINT
Sedmica turskog filma

SARTR
Projekcija kratkih filmova

ZENICA

TUZLA

HAJDE BRE
po~etak u 17.30 sati.

AFTER
re`ija: Jasmila @bani}, po~etak u 20 sati.

LORAKS
animirana avantura, re`ija: Cris Renaud, Kyle Balda uloge: Denny De Vito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 12 sati.

MOJ OTAC I MOJ SIN
po~etak u 20 sati.

CINEMA CITY
PUPIJEVA POTRAGA
animirana avantura, re`ija: Aun Hoe Goh, uloge: Steven Bone, Colin Chong, Chi-Ren Choong... po~etak u 11.30 i 13.30 sati.

PARTICIPATION
re`ija: Jasmila @bani}, po~etak u 20 sati.

SLIKE S UGLA
re`ija: Jasmila @bani}, po~etak u 20 sati.

POZORI[TA
NARODNO
MOST

KUNG FU PANDA 2
animirani, komedija re`ija: Jennifer Yuh, uloge: Jack Black, Angelina Jolie, Gary Oldman... po~etak u 14.30 sati.

PRTLJAG
re`ija: Danis Tanovi}, po~etak u 20 sati.

LORAKS
animirana avantura, re`ija: Cris Renaud, Kyle Balda uloge: Denny De Vito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 12.20 i 14.20 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PUPIJEVA POTRAGA
animirana avantura, re`ija: Aun Hoe Goh, uloge: Steven Bone, Colin Chong, Chi-Ren Choong... po~etak u 13 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Amira ]ati}a, studenta Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafika. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce je otvorena radnim danima od 8 do 16 sati.

autor: Jeton Neziraj, re`ija: Ivana Milosavljevi}, igraju: polaznici Dramske sekcije K[C “Sv. Franjo” Tuzla po~etak u 19.30 sati.

ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM
re`ija: Mike Mit tchel, uloge: Justin Long, Mat thew Gray Gubler, Jesse McCar tney... po~etak u 12.30 sati.

^AROBNJAK IZ OZA
autor: Frank Baum, re`ija: Adnan Omerovi}, igraju: Jasminka Pa{i}, Nedim Malko~evi}, Ivana Milosavljevi}, Sini{a Udovi~i}, Ivana Soldar, Elvis Jahi}, Edis @ili}, Adnan Omerovi} po~etak u 11 sati.

IGRE GLADI
SF spektakl, re`ija: Gary Ross, uloge: Jennifer Lawrence, Liam Hemswor th, Josh Hutcherson... po~etak u 16.20 sati.

TITANIK 3D
historijski spektakl, re`ija: James Cameron, uloge: Leonardo Dicaprio, Kate Winslet, Billy Zane... po~etak u 17.30 i 21 sat.

LORAKS
animirana avantura, re`ija: Cris Renaud, Kyle Balda uloge: Denny De Vito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 11 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Tradicionalna, zajedni~ka godi{nja izlo`ba tri umjetni~ka udru`enja AABIH, ULUBIH i ULUPUBIH posve}ena je 6. aprilu, Danu oslobo|enja grada Sarajeva. Na ovoj izlo`bi svoj umjetni~ki i stvarala~ki rad predstavit }e preko dvije stotine bosanskohercegova~kih autora – arhitekata, urbanista, likovnih umjetnika, dizajnera, likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Izlo`ba za posjete je otvorena do 24. aprila.

BIJES TITANA 3D
avanturisti~ki spektakl, re`ija: Jonathan Liebesman, uloge: Sam Worthington, Rosamund Pike, Liam Neeson... po~etak u 15.30 i 17.45 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 13, 15.30, 17.45, 20 i 22.15 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov,Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 16 i 22.15 sati.

JACK AND JILL
komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino... po~etak u 13, 14.55, 16.50, 18.45, 20.40 i 22.35 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovihr adova.

BIJES TITANA 3D
avanturisti~ki spektakl, re`ija: Jonathan Liebesman, uloge: Sam Worthington, Rosamund Pike, Liam Neeson... po~etak u 15.30 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

BIJES TITANA
avanturisti~ki spektakl, re`ija: Jonathan Liebesman, uloge: Sam Worthington, Rosamund Pike, Liam Neeson... po~etak u 15 sati.

TITANIK 3D
historijski spektakl, re`ija: James Cameron, uloge: Leonardo Dicaprio, Kate Winslet, Billy Zane... po~etak u 20 sati.

OGLEDALCE, OGLEDALCE
komedija, avantura re`ija: Tarsem Singh, uloge: Julia Rober ts, Lilly Collins, Sean Bean... po~etak u 16.30, 20.15 i 22.15 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

TITANIK
historijski spektakl, re`ija: James Cameron, uloge: Leonardo Dicaprio, Kate Winslet, Billy Zane... po~etak u 17 i 20.30 sati.

BIHA]

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 13.45, 16, 18.15, 20.30 i 22.45 sati.

MUZEJI
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

@U]KO - PRI^A O RADIVOJU KORA]I
biografski, dokumentarni re`ija: Gordan Mati}, uloge: Aleksandar Aleksi}, Katarina Radivojevi}, Tihomir Stani}... po~etak u 18.30 sati.

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.45 sati.

KINA
UNA
\AVO U TEBI
horor, re`ija: William Brent Bell, uloge: Simon Quarterman, Fernanda Andrade, Evan Helmuth... po~etak u 21.15 sati.

KUPILI SMO ZOO
porodi~na avantura, re`ija: Cameron Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Thomas Haden Church... po~etak u 12.50, 15.20, 17.55 i 20.20 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Samostalna izlo`ba Borjane Mr|a „Promjenljivo tijelo“, obuhvatit }e video radove, instalacije, crte`e, objekte i fotografije nastale u proteklih 5 godina. Borjana je dobitnica nagrade Akademije umjetnosti za najbolji crte` i sliku, te finalista nagrade Zvono, za najboljeg mladog umjetnika u BiH. Izlo`ba za posjete je otvorena do 17. aprila.

ZAVJET LJUBAVI
ljubavni, drama re`ija: Michael Sucsy, uloge: Rachel McAdams, Channing Tatum, Sam Neil... po~etak u 18 i 20.15 sati.

HLADNA ISTINA
akcioni triler, re`ija: Mabrouk El Mechri, uloge: Bruce Willis, Henry Cavill, Sigourney Weaver... po~etak u 19.05, 21 i 22.55 sat.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SIGURNA KU]A
akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick... po~etak u 19.15 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
GOVORNA MANA
autor: Goran Markovi}, re`ija: Marko Misira~a, igraju: Haris Burina, Mario Drma}, Uranela Agi}-Burina, An|ela Ili}, Sne`ana Vidovi}, Muhamed Bahonji} po~etak u 19.30 sati.

KRITERION
MRTVA PRIRODA
re`ija: Jia Zhang-Kea, uloge: Sanming Han, Hong Wei Wang, Tao Zhao... po~etak u 20.20 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i postavki umjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

NEKA BOLJI POBIJEDI
komedija, {pijunski re`ija: McG, uloge: Reese Witherspoon, Chris Pine, Tom Hardy... po~etak u 19 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

GO[K Gabela - Travnik, prenos
13.55 BHT1
NOGOMET: BH TELECOM DERBI KOLA

SP

OR T

Generalova k}i
General's Daughter, 1999.

00.00 PINK

DRAMA

Swansea - Blackburn, prenos
15.55 BHT1
NOGOMET: ENGLESKA PREMIER LIGA

Re`ija: Simon West Uloge: John Travolta, Madeleine Stowe, James Cromwell, Timothy Hutton, Leslie Stefanson

Zastavnik Paul Brenner, istra`itelj ameri~ke vojne policije, na|e se u bazi Fort McCallum upravo u trenutku kada njegovom zapovjedniku, generalu Josephu Campbellu, treba neko njegovih sposobnosti. Te no}i njegovu k}erku Elizabeth Campbell, stru~njaka za psiholo{ki rat, pronalaze na vje`bali{tu golu i zadavljenu. Brenner dobiva zadatak da prona|e po~initelja prije nego {to za slu~aj doznaju mediji...

Imaginarij dr. Parnassusa
20.00 BHT
The Imaginarium of Doctor Parnassus, 2009.

FIL

M

Obra~un s jakuzom
22.15 NOVA AKCIJA
Re`ija: Mink Uloge: Steven Seagal, Matthew Davis, Takao Osawa, Eddie George, William Atherton, Ken Lo Into the Sun, 2005.

FIL

M

SP

OR T

SF AVANTURA
Re`ija: Terry Gilliam Uloge: Heath Ledger, Christopher Plummer, Verne Troyer

Felix Sturm Sebastian Zbik, snimak
14.00 FTV
BOKS

Nepopravljivi kockar dr. Parnassus prije hiljadu godina kladio se s vragom, gospodinom Nickom i na opkladi dobio vje~ni `ivot. Nekoliko stolje}a kasnije, Parnassus sre}e ljubav svog `ivota i s Nickom poku{ava napraviti novi ugovor. U zamjenu za besmrtnost dobija mladost, ali pod uvjetom da njegova k}i Valentina, kada napuni {esnaest godina, postane vlasni{tvo Nicka. Vrijeme brzo prolazi, Valentina se pribli`ava {esnaestoj godini `ivota i Nick dolazi po nju...

Kada guvernera Tokya ubiju tokom izborni~ke kampanje, biv{i agent CIA Travis Hunter mora prona}i krivca. U tome mu mora pomo}i agent FBI-ja Sean koji je jo{ novajlija. Travis ima sjajne veze s podzemljem jer je odrastao u Japanu, a ujedno je i stru~njak za borila~ke vje{tine i ma~eve.

Samo pucaj
00.00 NOVA
Shoot' Em up, 2007.

FIL

Mrtav ~ovjek
01.10 HRT1
Dead Man, 1995.

FIL

M

M

VESTERN
Re`ija: Jim Jarmusch Uloge: Johnny Depp, Gary Farmer, Lance Henriksen, Robert Mitchum

Zdravo, Robbie!
12.15 BHT

SE

AKCIJA

RI

Ukraden je dragocjeni orao i Siegburg je van sebe od brige. Kradljivac je na|en, ali je orao pobjegao. Na`alost, `ivotinja je povrije|ena i ne}e mo}i dugo izdr`ati pa se svi daju u potragu.

JE

Re`ija: Michael Davis Uloge: Clive Owen, Paul Giamatti, Monica Bellucci, Stephen McHattie

Otok smrti
21.00 TV1/MRE@A

Abby se suo~ava s ubicom, no uzvanici sumnjaju da ubica mo`da ima partnera. Jo{ jedan od uzvanika umire, a jedan nestaje. Suo~ena s novim ubistvima i nestankom jo{ jednog prijatelja, skupina uzvra}a udarac i odlu~niji su nego ikad u poku{ajima da prona|u krvnika.

Tajanstveni gospodin Smith dan je zapo~eo sasvim normalno. No dok je na stanici ~ekao svoj autobus, pored njega je protr~ala trudnica koja je bje`ala od napasnika. Smith joj tada odlu~i pomo}i te ubrzo mora biti asistent pri porodu njenog djeteta. Donna Quintano je prostitutka te sada i majka malenog djeteta. Ubrzo Smith saznaje kako je njeno tek ro|eno dijete na meti ubojica koje predvodi zli Hertz.

William Blake putuje vlakom iz Clevelenda u gradi} Machine kako bi se javio na oglas za posao kod gospodina Johna Dickinsona. Kada stigne, sazna da je radno mjesto popunjeno, a prili~no ga iznenadi i nezgodna narav gospodina Dickinsona. Hodaju}i gradi}em, upozna Thel, a ubrzo i njezinog zaru~nika Charlieja. Charlie ubije Thel, te{ko rani Blakea, a Blake ga ubije ne znaju}i da je rije~ o najmla|em sinu gospodina Dickinsona...

Zov divljine
21.05 RTRS
Call Of The Wild, 2009.

FIL

M

Hulk
Hulk, 2003.

FIL

20.50 HRT2 AKCIJA
Re`ija: Ang Lee Uloge: Eric Bana, Sam Elliott, Jennifer Connelly, Nick Nolte

M

PORODI^NA AVANTURA
Re`ija: Richard Gabai Uloge: Christopher Lloyd, Timothy Bottoms, Veronica Cartwright

Nepobedivo srce
20.10 FTV

Poslije raskida vjeridbe Milena je okru`ena proscima od kojih je najuporniji in`injer Stankovi}. Ipak, ona odlu~i da ide u Pariz kako bi u tu|ini lak{e preboljela Miroslava. Mileninu pari{ku svakodnevnicu prekida dolazak in`injera Stankovi}a koji je, podr`an od njenog oca, uporan u `elji da se o`eni sa njom...

Udovac iz Montane prihvata da ~uva unuku nekoliko sedmica tokom zimskog raspusta, dok su njeni roditelji van zemlje. Unuka je nezadovoljna i buni se {to je roditelji {alju u divljinu. No, nakon {to povrije|eni mje{anac vuka i haskija zavr{i na djedovom imanju i ozdravi, djevoj~ica odlu~uje vu~ijaka povesti sa sobom u Boston. Djed je u dilemi da li dopustiti da se razvije prijateljstvo izme|u vu~ijaka i djevoj~ice...

[ezdesetih godina 20. stolje}a mladi mikrobiolog David Banner glavni je istra`iva~ u laboratoriju ameri~ke vojske. Banner je na rubu otkri}a kako se mo`e regenerirati o{te}eno `ivo tkivo, a neprekidna sposobnost regeneriranja ne zna~i ni{ta manje nego vje~ni `ivot. Pretpostavljeni mu ne dopu{taju pokuse na ljudima, pa on sam sebi ubrizga supstancu koja djeluje na DNK. Uskoro njegova `ena ostane u drugom stanju i David postane svjestan mogu}nosti da njegovu izmijenjenu DNK i kromosome naslijedi njegovo dijete...

62
BHT

TV PROGRAM
Vijesti Lutkokaz Piplinzi Poko An|ela Anakonda Mala princeza Kako to Moj veliki prijatelj Tomica i prijatelji Ku}ni svemirci Jagodica Bobica Tomica i prijatelji Graditelj Bob Sarajevska hronika Mozaik religija Dnevnik 1 Crna krava, bijelo mlijeko (r) 13.10 Melrose Place, serija, 12. epizoda 14.00 Boks: Felix Sturm Sebastian Zbik (r) 08.00 08.05 08.30 08.50 09.05 09.15 09.25 09.40 09.55 10.00 10.20 10.40 10.45 11.00 11.30 12.00 12.15

subota, 14. april/travanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Hu~i, te~e Sutjeska 08.00 BHT vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.15 Moko, dijete svijeta, animirana serija, 10/13 (r) 09.20 Prolje}e, animirani film 09.30 Zemlja mojih predaka, dokumentarni film (r) 09.45 Tajno oru`je, animirani film 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 19/37 13.05 Samo za zabavu 13.25 Engleska Premier liga, pregled 13.55 Nogomet, BH Telecom derbi kola: GO[K Gabela Travnik, prijenos BHT vijesti (u pauzi utakmice) 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Swansea City Blackburn Rovers, prijenos 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 EURO panorama 20.00 Imaginarij doktora Parnassusa, igrani film 22.00 BHT vijesti 22.15 Samson i Dalila, australski igrani film 23.55 Novi `ivot, ameri~ko-britanski igrani film 01.25 Zdravo Robbie!, igrana serija, 19/37 (r) 02.10 Samson i Dalila, australski igrani film 03.45 Pregled programa za nedjelju

FTV

06.20 Tajna {kolskog podruma, film (r) 07.30 Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 Knjiga i d`ungli 1, crtani film 09.25 Knjiga i d`ungli 2, crtani film 10.40 Vaskr{nji mali dnevnik 11.10 Merlin, serija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gdje je Uskrs nastao?, dok. program 13.15 Isusova ~uda, dok.program 14.10 Super pas, film 15.40 Isusov `ivot, dokumentarna serija 16.30 Za.druga

RTRS

06.05 Oluja, serija, (r) 07.00 Najava programa 07.05 Oluja, serija, (r) 08.00 Vijesti 08.05 Junska no}, serija 09.00 Vijesti 09.05 Junska no}, serija 10.00 Vijesti 10.05 Junska no}, serija 11.00 Vijesti 11.05 Junska no}, serija 12.00 Vijesti plus 12.15 Put u Saharu, dok. serijal, ep. 11/13

TV1

06.45 07.30 07.50 08.10 09.00 10.00 10.30 11.00 11.57 12.00 13.55 14.00 14.30 14.55 15.00 16.00

HAYAT

Kad li{}e pada, serija Bumba, crtani film Nodi, crtani film Moji d`epni ljubimci, crtani film, 17-20. ep. Garfield, crtani film 21.-25. ep. Pokemoni, crtani film Gormiti, crtani film Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 3. i 4. ep. Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi Igrani film Sport centar Autoklub Svi na selo Vremenska prognoza Ispuni mi `elju Tvoje pjesme, moji snovi, muzi~ki show

06.15 Nil Jang: Srce od zlata, ameri~ki film
DRAMA Re`ija: Jonathan Demme Film “Srce od zlata” prikazuje muzi~ku karijeru i fantasti~ne koncerte jedne od najve}ih muzi~kih legendi Neila Younga. Okosnica cijelog filma je istoimeni hit, za koji se govori da jedna od najljep{ih pjesama ikada napisanih. Upoznajmo Neila Younga, ~ovjeka koji je svojim pjesmama obilje`io cijelu jednu epohu u filmu koje }e vas odu{eviti svojom plemenito{}u i posebnom atmosferom!

PINK

08.15 Zvezde Granda, muzi~ki show (r)

07.50 Gerald McBoing, crtani film 08.00 Nimboli, crtani film 08.05 Atomska Betty, crtani film 08.35 Metajets, crtani film 09.00 Johny Test, crtani film 09.05 Oggy i `ohari, crtani film 09.45 Ve~er u glazbenoj, crtani film 10.10 Kismet, serija 11.05 Kismet, serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.05 Bakina kuhinja, kulinarski show 13.45 Jelovnici izgubljenog vremena, kulinarski show

OBN

Poko

08.50

Knjiga o d`ungli

08.10

CSI: New York

23.40

Garfield

09.00

Kursad`ije

19.30

Bakina kuhinja

13.05

15.00 Magazin Lige prvaka u nogometu 15.30 Vijesti 15.40 Michael Palin: Put oko svijeta za 80 dana, dok. serija BBC-a 6. epizoda 16.35 Majmun, film 18.19 Dnevnik, najava 18.20 Lud, zbunjen, normalan, serija, 11. epizoda 19.05 Tomica i prijatelji, crtana serija 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 EUPM: Samit ministara sigurnosti regiona u Skoplju, reporta`a 19.30 Dnevnik 2 20.10 Nepobedivo srce, serija, 11. epizoda 21.10 Malajske hronike: Porijeklo, film 23.05 Vijesti 23.20 Amadeus, film 02.00 Dnevnik 2 (r) 02.30 Pregled programa za nedjelju

17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.30 Skriveno blago Vompki {ume, dugometra`ni crtani film 18.30 Na svetim obalama lima, dokumentarni program 19.00 Magazin Lige {ampiona 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Budva na pjenu od mora, serija 21.05 Zov divljine, film 22.30 Dnevnik 3 22.40 Velika subota, religijski program (r) 23.00 Mojsije, dokumentarni film 00.00 Vaskr{nja liturgija iz Hrama Hrista spasitelja u Banjaluci, direktan prenos 02.30 Mirno te~e Don, film (r) 05.30 Zov divljine, film

12.40 Magna Aura, serija ep 11/13 13.00 Vijesti 13.10 Nomad, film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 28. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Tajna slu`ba, serija, ep. 1/12 18.05 Otok smrti, serija, ep. 9/13 (r) 19.00 Dnevnik TV1 20.05 CSI: Las Vegas, serija, 13. ep. 21.00 Otok smrti, serija 21.50 Vicky Cristina Barcelona, film 23.40 CSI: New York, serija 00.30 Pono}ne vijesti 00.45 [kola za frajere, film 02.10 No}ni program

18.00 Haris D`inovi}, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.38 Horizonti 19.57 Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Igrani film 22.55 Sport centar 23.00 Prokletstvo kralja Tutankamona, I dio, film 01.00 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti u 7, informativni program 03.40 Haris D`inovi}, zabavni program 04.30 Autoklub 04.55 Muzi~ki program Pregled programa za nedjelju

12.00 Info top, informativni program 12.15 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Nemogu}a misija, reality emisija (r) 15.00 Hrabri ljudi, reality emisija 15.50 Info top, informativni program 16.05 Mala nevjesta, indijska, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 18.40 Paparazzo: Lov na poznate, reality emisija (r) 19.30 Kursad`ije, zabavna emisija 20.00 Pare ili `ivot, serija 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki show 00.00 Generalova k}i, ameri~ki film 02.00 Nil Jang: Srce od zlata, ameri~ki film (r)

14.15 Jelovnici izgubljenog vremena, kulinarski show 14.50 Canan, serija 15.55 Canan, serija 16.45 Canan, serija 17.35 Dejana: Ljekovite trave `ivot zna~e, talk show 18.50 OBN Info, info-program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.00 Canan, serija 21.00 Ministranti, igrani film 22.40 11.14, igrani film 01.10 Ministranti, igrani film 03.00 11.14, igrani film 04.50 ^uvari planeta, dokumentarni program

Nova avantura
18.00 BHT
Borave}i u Ujedinjenim arapskim emiratima ekipa magazina je zabilje`ila pri~u o funkcioniranju pravosu|a u Abu Dhabiju, koje te`i da bude jedno od najorganiziranijih u ovom dijelu svijeta. Sa nekim od najutjecajnijih ljudi iz vlade razgovaramo o tome kako se ova, jedna od najbr`e rastu}ih ekonomija, nosi sa globalnom finansijskom krizom...

MA

GA

ZIN

TV SA

07.00 Program za djecu 09.00 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, show 09.30 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, show 10.00 Kike tike ta~ke, program za djecu, u`ivo 11.05 Program za djecu 12.30 Autoshop magazin 13.00 Vijesti 13.10 Labirint, dijalo{ka emisija, (r) 14.20 Lantern Hill, program za mlade 16.05 Vijesti 16.10 Bisage Vehida Guni}a 16.30 Koliko je sati, dok. program (r) 17.20 Sevdah 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke, program za djecu (r) 20.00 Stefan Milenkovi}, snimak koncerta 21.30 Sedam ma~eva, film 23.50 Strijelac, film

TV TK

07.00 Vijesti 07.10 TV kalendar: Iz dana u dan... 08.25 Majstor kuhinje, kulinarski show 09.00 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 12.00 Vijesti 12.10 Otok, gr~ka serija (r) 13.45 Bestseller TV 15.20 Moj dom, magazin 16.00 Dnevnik 1 16.45 Za svaku bolest trava raste 17.05 Otok, gr~ka serija 19.00 Dnevnik 2 19.30 Bestseller TV 21.00 Otok smrti, serija 21.50 Vicky Cristina Barcelona, film 23.30 Vijesti 01.00 Dnevnik (r) 01.30 Otok, serija (r) 02.15 Ju`njak, film

MRE@A

08.05 Junska no}, serija (rep. 92/124 ep.) 09.05 Junska no}, serija (rep. 93/124 ep.) 10.05 Junska no}, serija (rep. 94/124 ep.) 11.05 Junska no}, serija (rep. 95/124 ep.) 13.10 Nomad, film 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 28. ep. (r) 18.05 Otok smrti, serija, ep. 9/13 (r) 21.00 Otok smrti, serija, ep. 10/13 21.50 Vicky Cristina Barcelona, film 23.40 CSI: New York, serija, ep. 7/22

TV MOSTAR

08.05 Junska no}, serija (rep. 92/124 ep.) 09.05 Junska no}, serija (rep. 93/124 ep.) 10.05 Junska no}, serija (rep. 94/124 ep.) 11.05 Junska no}, serija (rep. 95/124 ep.) 13.10 Nomad, film 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 28. ep. (r) 18.05 Otok smrti, serija, ep. 9/13 (r) 21.00 Otok smrti, serija, ep. 10/13 21.50 Vicky Cristina Barcelona, film 23.40 CSI: New York, serija, ep. 7/22

TV ZENICA

09.08 Odlika{i, dje~iji program 09.30 TV izlog 09.30 Animirani film 11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Sponzoru{e (r) 15.00 Vijesti 15.10 Sredinom (r) 16.00 Kontakt program 17.00 Oni dolaze (r) 17.30 Putopisi, rep. 17.55 TV izlog 18.00 Sfera (r) 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Vijesti Reporta`a: Zajedni~ka saradnja 20.00 Biografije, dok. program 21.00 Igrani film 22.30 Obavje{tenja, mali oglasi, TV Izlog 23.00 Vijesti (r) 23.15 Igrani film

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Ekstremi slavnih 14.00 Na{a realnost 15.00 Divlje patke, film 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Pozitivni formati 18.30 Majstori kuhinje 18.55 Eko poruke 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Legende bh sporta 21.00 ^ekaju}i trenutak, film 22.25 Vijesti TV Sahar 23.00 Istra`itelji, serija 00.00 Vijesti IC 00.20 Crvena pra{ina, film

TV VOGO[]A

07.00 Hronika op}ine Had`i}i (r) 07.30 Putopisi, dok. program 08.00 Info IC Kakanj (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC Kakanj (r) 15.30 Dom2 (r) 16.00 Hronika op}ine Had`i}i (r) 16.30 Putopisi 17.00 Bosnia Outdoor, serijal o bh sportovima na otvorenom 17.30 Extreme, sport 17.40 Sa sevdahom u srcu 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Auto Shop 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B.

TV USK

08.00 Lea Parker,(r) 10.00 Vijesti 10.09 Lea Parker,(r) 11.10 Lea Parker,(r) 12.00 Vijesti 12.09 Igrani film 13.50 @ene, ljudi i ostali, serija, 8/17 14.30 Vijesti 14.35 Muzi~ki tv poser 14.45 Za svaku bolest trava raste 15.05 Kako vrijeme prolazi,(r) 17.05 Otok,18.05 Duhovni svijet 18,40 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 21.00 Otok smrti,21.50 Igrani film 23.50 Vijesti 23.55 Autoshop magazin

TV SLON

13.02 Op~injeni, serija (rep. 241,242, 243) 15.40 Folk Top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, info. program - vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 19.00 TV Liberty 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 Mra~na strana digitalnog svijeta, dok. program (r) 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.30 Ku}a pored pruge, film 14.00 Tu|e ska|e, serija 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.15 Subotom u 3.nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e, serija 19.20 Marketing 19.30 Dnevnik 2 19.55 Marketing 20.05 Vitafon 20.40 Ranjeni orao, film 22.15 Dnevnik 3 22.30 Ambiciozna plavusa, film

TV ATV

08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni, crtani film 11.55: Vijesti 12.00 Su|enje zlatnom retriveru, film 14.30 Auto {op magazin 15.00 Stil 16.00 ATV intervju: Frederick White 16.30 Prema zapadu, serija 18.00 Restauracija, dok. program 18.30 Klisina, manastir Svete velikomu~enice Marine, dok. program 18.50 Agro kutak 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sport 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ma nije on takav, film 23.00 Prokletstvo kralja Tutankamona, I dio, film 01.00 BL Open 2011., zabavni program 02.00 Stubovi zemlje, I, II, III i IV dio, serija

OSLOBO\ENJE subota, 14. april/travanj 2012.
07.09 Etnoforenzi~ari: U gradu Dugom Selu, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 07.39 Hrvatska kronika BiH 08.01 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Posljednja granica, film 09.43 Vijesti iz kulture (r) 09.52 HAK - Promet info 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.09 Ku}ni ljubimci 10.44 U{}a rijeka: Mirna i Ra{a, dok.erija 11.17 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.18 TV kalendar (r) 12.28 Veterani mira, emisija za branitelje 13.13 Duhovni izazovi 13.45 Prizma 14.32 manjinski Mozaik: Moravi~ka kronika 14.47 HAZU portreti: Vladimir Ma`urani} (r) 15.04 Eko zona 15.34 Morski divovi: Glasovi iz morskih dubina 16.30 Euromagazin 17.00 Vijesti u pet 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.20 Reporteri: Tajland pravda u opasnosti 18.24 Potro{a~ki kod 18.52 Globalno sijelo 19.20 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Vrijeme 20.10 Do posljednjeg zbora 22.01 Pacifik, serija 23.00 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme sutra 23.22 Vijesti iz kulture 23.35 Ve~ernja premijera: RPM, film 01.10 Mrtav ~ovjek, film (r) 03.04 Kraj starih vremena, film (r) 04.37 Skica za portret (r)

TV PROGRAM
06.45 TV Izlog 07.00 Zauvijek susjedi, serija (r) 08.10 Peppa, crtana serija (r) 08.15 Peppa, crtana serija 08.25 Astro boy, crtana serija (r) 08.50 Gormiti, crtana serija (r) 09.15 Pokemoni, crtana serija (r) 09.40 Pokemoni, crtana serija 10.05 Divino novo ruho, serija 12.00 Larin izbor, serija (r) 15.00 Zmija u sjeni orla, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r) 18.05 Nad lipom 35, humoristi~noglazbeni show 19.12 Prva LIVE reklama 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Suze boga sunca, igrani film 22.15 Obra~un s jakuzom, igrani film 00.00 Samo pucaj, igrani film 01.30 Suze boga sunca, film (r) 03.20 Nad lipom 35

63
K SH OW

HRT1

07.50 Patak Frka, crtana serija (r) 08.10 Do{ljaci su zakon!, serija za mlade 08.37 Mala TV Baltazar: Drama oko cvije}a (r) Danica: Rodan i fazan (r) ^arobna plo~a - II. razred (r) 09.09 Heckov povratak, kanadski film (r) 10.43 KS Automagazin 11.15 Obrtnik i partner 11.48 Odabrao \elo H.: Istina o likovima u Nasci, dokumentarni film (r) 12.39 Magazin UEFA EURO 2012. 13.09 Lov na zeleni dijamant, ameri~ki film (r) 14.56 4 zida 15.30 Ru`iona: Zadruga (r) 15.59 Generacija Y: Ispite, polo`it }u te! 16.29 Boris Novkovi} u Ciboni, snimka koncerta (r) 17.45 Zagreb: Rukomet, Seha liga - emisija 17.55 Zagreb: Rukomet, Seha liga: CO Zagreb - Vardar PRO, 1. poluvrijeme 18.45 sportska popuna 18.50 Zagreb: Rukomet, Seha liga: CO Zagreb - Vardar PRO, 2. poluvrijeme 19.30 Zagreb: Rukomet, Seha liga emisija 19.46 Glazba, glazba...pop 20.00 Titanic, serija 20.50 Hulk, ameri~ki film 23.12 Mankellov inspektor Wallander 2, serija 00.42 Herbie Hancock, Filharmonija iz Los Angelesa i Gustavo Dudamel u ~ast Gershwinu 02.01 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.26 No}ni glazbeni program: Chansonfest 1999. Sje}anje na @eljka Sabola (r)

HRT2

NOVA

09.00 Svijet `ena - Ira~ke `ene, dok. program (r) 09.30 Svijet umjetnika (r) 10.00 Kontekst, talk-show (r) 10.30 Pitanje arapskog jedinstva, ep. 5 (r) 11.00 Kontekst, talk-show (r) 11.30 Iran - Naslije|e revolucije, I dio, dok. program (r) 12.00 AJE program 14.00 Svijet umjetnika, (r) 14.30 Reporter - ^ileanski rudari, I dio, dok. program (r) 15.00 Kontekst, talk-show (r) 15.30 Izrael - Uspon desnice, I dio, dok. program (r) 16.00 Svijet `ena 16.30 Pitanje arapskog jedinstva ep. 5, dok. program (r) 17.00 Iran - Naslije|e revolucije, I dio, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk-show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Reporter - ^ileanski rudari, II dio, dok. program 19.30 Druga strana Srbije 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Svijet umjetnik (r) 22.00 Vijesti 23.05 Spa{avaju}i Soweto (r) 23.30 Reporter - ^ileanski rudari, II dio, dok. program (r)

AL-JAZEERA B.

12.15 12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.00 14.50 15.00 15.55

RTS

16.45 16.50 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 20.15 21.15 21.45 22.30 23.05 23.20 23.40 00.00

Gastronomad (r) Plava ptica 2 Dnevnik Sport plus Vrijeme Ekskluzivno: [ta se krije u privatnom sefu, zabavni program Jelen top deset (r) Vijesti Vojna akademija, serija Fudbal, Jelen Superliga, Novi Pazar- Crvena zvezda, prenos Vijesti Vrijeme Robna ku}a, zabavni program Najava dnevnika 2 Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijemetanje na putevima, dok. program Dnevnik Vaskr{nja poslanica patrijarha srpskog Gospodina irineja Vojna akademija, serija Srpska razglednica TV lica... kao sav normalan Olimpijski krugovim Dnevnik Svijet sporta Jelen Superliga Pono}na vaskr{nja liturgija, prenos

07.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal 10.00 Vijesti 10.05 Zapis (r) 10.30 Mostovi 11.00 Robin Hud (r) 12.15 Mozaiku 12.45 Muzika 13.00 Blic biznis i dijaspora 13.30 Obrazovna emisija 13.55 Fudbal, I liga: Berane Budu}nost 16.00 Tv arhiv 17.00 Agrosaznanje 18.00 Ko{arka Makabi Budu}nost aba liga 19 40 Sat TV 20 10 Dnevnik 2 20.45 Sat TV, Dijaspora 21 30 Profil 22.00 Dnevnik 3 22.30 Otvoreno 23.30 Sat tv- blic biznis 00 00 Sportska subota 00.30 Agrosaznanje 01.30 Dnevnik 2 (r) 02 00 Sat TV, dijspora 02.45 Sat TV - blic biznis 03.15 Profil

RTCG

Show time

TA L

17.00 PINK
Osim otkrivanja recepata najukusnijih delicija, dobre muzike i humora, Naida }e ugostiti veliku zvijezdu regionalne muzi~ke estrade Nata{u Bekvalac! Nata{a }e gostovati u emisiji pred sam veliki koncert koji odr`ava te iste ve~eri u Sarajevu, i otkriti }e gledateljima sve vezano za taj doga|aj...

Dejana
17.35 OBN

TA L

K

SH

OW

Bilje je sa nama od kada postoji ljudski rod. Raste svuda oko nas, lako ga je uzgajati i preraditi, nije opasno za okoli{, a {to je najva`nije - mnogo manje {teti od mnogih umjetnih sastojaka, a koje nalazimo u skoro svim lijekovima, kozmeti~kim preparatima i fabri~koj hrani. U ovoj emisiji }ete upoznati ljude koji su popravili svoje zdravstveno stanje zahvaljuju}i bilju, ali i saznati neke male tajne ljekovitih trava.

08.30 Dizanje tegova, E[ 09.30 Snuker, Beijing, Kina, finale 11.00 Dizanje tegova, E[ 13.00 Auto GP, Marrakech, Moroko, u`ivo 14.00 Dizanje tegova, E[, u`ivo

EUROSPORT

03.30 Boks 05.30 Australijski fudbal 07.30 Fudbal, Bundesliga 08.30 Australijski fudbal 11.30 Sepaktakraw 13.30 Ko{arka, Eurocup Treviso, Italija, u`ivo, polufinale 15.15 Watts

EUROSPORT 2

DISCOVERY

07.15 Peta brzina, 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Ljudskih ruku djelo, Azije 10.55 Veliki poduhvati 11.50 Gra|evinske intervencije 12.45 X-ma{ine 13.40 Vrhunsko graditeljstvo 14.35 Vrhunsko oru`je 15.30 Velike selidbe 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Ljudskih ruku djelo, Azije 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Borna kola bra}e Hau 20.05 Kako se pravi?, 3 epizode 21.30 Ispovijesti mafija{a 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Ameri~ka tajna slu`ba 23.45 Ugalj

N. GEOGRAPHIC

06.00 Drevni X fajlovi 07.00 [apta~ psima, 2 emisije 09.00 Iznutra 10.00 Testiraj svoj mozak, 3 emisije 13.00 Ulovljeni, 4 emisije 17.00 Titanik: Posljednji razgovor sa D`ejmsom Kameronom 19.00 Spa{avanje Titanika sa Bobom Balardom 20.00 Titanik: Slu~aj zatvoren 22.00 Avionske nesre}e 23.00 Vje{ti~ji doktor }e vas sada primiti 00.00 Titanik: Slu~aj zatvoren

Dizanje tegova
15.00 Dizanje tegova, E[ 16.00 Dizanje tegova, E[, u`ivo 18.00 Dizanje tegova, E[ 19.00 Dizanje tegova, E[, u`ivo 21.00 Fight Club 23.30 Dizanje tegova, E[

Ko{arka
18.00

20.30

15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 17.30 Fudbal, Bundesliga 18.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 20.30 Ko{arka, Eurocup Treviso, Italija, polufinale 22.00 Ameri~ki fudbal u sali 00.30 Fudbal, Bundesliga 02.00 FIA touring car, Marrakech, Moroko

06.30 Belgijska liga: Westerlo St Truiden 09.30 ATP Houston, ~etvrtfinale 11.45 Najva FA Cup 12.15 NBA Live 12.30 Najava Premier League 13.00 Real NBA 13.30 FA Cup: Liverpool Everton, direktno, polufinale 15.30 NBA Live 16.00 Premier League: Sunderland Wolves, direktno 18.00 Vijesti 18.10 NBA Kosarkologija 18.45 Holandska liga: PSV - AZ, direktno 20.45 NBA: Orlando Atlanta 22.15 Sport Klub CEFEL: SBB Vukovi Ljubljana Silverhawks 00.00 Premier League: Norwich Manchester City 02.00 ATP Houston, polufinale 05.00 Hrvatska ko{arka: Split - Cedevita 06.45 Premier League Magazin

SPORT KLUB

09.00 Fudbal Gr~ka: Olympiacos - Kerykra 11.00 Fudbal Srpski Kup: Vojvodina - Borac 13.00 Fudbal Srpski Kup: Partizan - Crvena Zvezda 15.00 Fudbal - Copa Libertodores Highlights 16.30 Vaterpolo Srpska Liga: Vojvodina Crvena Zvezda, prenos

ARENASPORT 1

12.00 Ameri~ki Fudbal Nfl: Baltimore - New England 15.00 Rukomet Bundes liga: Flensburg Fuchse Berlin, prenos 17.00 Kotv Magazin 18.00 Espn Documentary: King Ransom 19.00 Ko{arka Aba Liga: Maccabi - Budu}nost prenos 21.00 Ufc: Gustafsson Silva, prenos 00.00 Nfl: Denver - New England

ARENASPORT 2

Fudbal

15.00

18.00 Fudbal Jelen Super Liga: Partizan - Javor, prenos 20.30 Fudbal - Liga [ampiona: Magazin 21.05 Fudbal Francuska: Lyon - Marseille, prenos 23.00 Fudbal Italija: Palermo - Juventus: Inter - Udinese 01.30 Hokej NHL: San Jose - St. Louis prenos

Ameri~ki fudbal

12.00

VIASAT HISTORY

10.00 Van Gog - kompletna pri~a 11.00 Heroji, kult i kuhinja 12.00 Germanska plemena 13.00 Bo Brumel taj divni ~ovjek 14.30 Bri`it Bardo - francuska ikona 15.00 Zvijezde srebrnog ekrana 16.00 Sikert protiv Sard`enta 17.00 Gra|evinska ~udesa: Zaboravljeni kineski grad 18.00 Stopama Pu~inija 19.00 Premijera: Spa{avanje Titanika 20.30 Borba protiv Crvenog barona 22.00 Video je ubio radio 23.00 Zvijezde srebrnog ekrana 00.00 Sikert protiv Sard`enta 01.00 Gra|evinska ~udesa: zaboravljeni kineski grad

ANIMAL PLANET

10.25 Veterinar sa pla`e Bondi 10.55 Sve o psima 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.45 Zaljubljenici u ma~ke 13.40 Siroti{te za divlje `ivotinje, 2 epizode 14.35 Velika petorka 15.30 Donald [ulc, stru~njak za otrove 16.25 Najd`el Marven, Neotkrivena Kina 17.20 Priroda Francuske, 2 epizode 19.10 ^udna stvorenja Nika Bejkera 20.05 Avanture Ostina Stivensa 21.00 U srcu divljine sa Nikom Bejkerom 21.25 Pavijani sa Bilom Bejlijem 21.55 Nesvakida{nje `ivotinje 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

UNIVERSAL

06.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 07.00 Ubistva u Midsommeru, serija 09.00 Vidovnjak, serija, 5 epizoda 14.00 Monk, serija 19.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Da li znate ko ste?, serija 21.00 Policajac iz vrti}a, film 23.15 Ubistva u Midsommeru, serija 01.15 Podrhtavanja, film 03.15 Medijum, serija 04.05 El Dorado: Grad zlata, film 06.00 Ubistva u Midsommeru, serija

TV1000

06.00 Prona|eni raj, igrani film 08.00 Op~injena mjesecom, igrani film 10.00 Kako je Grin~ ukrao Bo`i}, igrani film 12.00 Pohlepni, igrani film 14.00 Riba zvana Vanda, igrani film 16.00 F/X - Ubistvo trikom, igrani film 18.00 Eni Hol, igrani film 20.00 Film subotom uve~e: Smrtonosne misli, igrani film 22.00 Pri~a o seksu, igrani film 00.00 Raspu{teni feniks, igrani film 02.00 Mlade, vla`ne i napaljene, igrani film

FOX LIFE

08.52 Kugar Taun, serija 09.10 [tiklama do vrha, serija 10.00 Dr Haus, serija 10.50 Dr Haus, serija 11.40 Uvod u anatomiju, serija 12.30 Malkolm u sredini, serija 5 epizoda 14.40 [tiklama do vrha, serija 15.30 Uvod u anatomiju, serija 16.25 Privatna praksa, serija 3 epizode 19.10 Vaspitanje za po~etnike, serija 19.40 Vaspitanje za po~etnike, serija 20.00 Titanik: Krv i ^elik Documentry 21.00 Jednom davno, serija 22.00 Bogoboja`ljive namigu{e, serija 22.55 Dodir, serija 23.50 Neobi~na porodica, serija 00.35 Seks i grad, serija

FOX CRIME

10.10 Za{titnica svjedoka, serija 10.55 Red i zakon, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Red i zakon, serija 13.20 Red i zakon, serija 14.10 Imitator, serija 15.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 16.40 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 17.30 Tijelo je dokaz, serija 18.20 Tijelo je dokaz, serija 19.10 D`ordan, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 [ah-mat, serija 21.45 Kasl, serija 22.35 Prevaranti, serija 23.25 Nepogre{ivi Instinkt, serija 00.15 Opasni Cimeri, serija 01.05 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija

HBO

06.00 Njihova liga, film 08.05 Prava ljubav, film 09.40 [to nakon diplome?, film 11.10 Mildred Pierce, serija 12.10 Mildred Pierce, serija 13.15 Mildred Pierce, serija 14.20 Auti 2, film 16.00 Zamjena 17.40 Harry Potter i darovi smrti, 1. dio 20.05 Gulliverova putovanja 21.30 Termin 23.05 Lov na vje{tice, film 00.45 Luzeri, film 02.20 Zec bez u{iju 2, film 04.25 Pijan od ljubavi, film

CINESTAR

09.00 Misija, igrani film 11.30 Ni~ija budala, igrani film 13.30 Iz d`ungle u d`unglu, igrani film 15.30 Ajmo cure!, igrani film 17.30 Mali veliki Cezar, igrani film 19.30 Izgubljeni grad, igrani film 22.15 Peti element, igrani film 00.45 Domino, igrani film 03.15 Mafija{ice, igrani film

@eljezni~ar gostuje u Grada~cu

Plave zvijezde moraju biti besprijekorne protiv Zvijezde

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
46. strana

subota, 14. april/travanj 2012.

Istra`ivanje u [vedskoj pred stogodi{njicu brodoloma Titanika

Mu{karci prvi bje`e
U 18 najve}ih brodoloma, u kojima je poginulo 15 hiljada ljudi, pre`ivjelo tek 17,8 posto `ena u odnosu na 34,5 posto mu{karaca
Op}eprihva}eno vjerovanje da se s tonu}eg broda prvo spa{avaju `ene i djeca, zapravo, samo je pri~a za malu djecu, jer je nedavno {vedsko istra`ivanje pokazalo da brodolome pre`ivljava dvostruko vi{e mu{karaca nego `ena, a kavalirstvo se javlja isklju~ivo onda kad su mu{karci na njega prisiljeni pod prijetnjom strijeljanja, kao {to je to bilo na Titanicu.

STRADAJU DJECA, POSADA PRE@IVLJAVA Istra`ivanje je pokazalo da u brodolomima stradaju najvi{e djeca, dok je najve}a stopa pre`ivljavanja zabilje`ena me|u brodskim oficirima, uklju~uju}i kapetane i posadu

Kusturica i Oslobo|enje u Turskoj
Gotovo svi turski mediji prenijeli su autorski tekst Emira Kusturice objavljen u Oslobo|enju, te reakcije u BiH koje je Oslobo|enje objavilo dan kasnije s naslovom "[ta je Kusturici Sarajevo, a {ta je Kusturica Sarajevu". Turska dr`avna agencija Anadolija te mnoge visokotira`ne turske novine kao {to su Sabah, Milliyet, Haber turk, kao i najposje}eniji por tali Ntvmsnbc, prenijeli su tekstove pod egidom "Bosna raspravlja o Kusturici". U turskim medijima s naro~itim je zanimanjem pra}ena polemika o dvojici Kusturica - Nemanji i Emiru, te je anketa Oslobo|enja "Da zna Kusta {ta mu radi Nemanja’" u cijelosti prevedena i prenesena. A. [.

Spa{avaj se, ko mo`e
Dva dana prije stogodi{njice najpoznatije svjetske pomorske tragedije mediji su se raspisali o rezultatima istra`ivanja dvojice ekonomista sa sveu~ili{ta Uppsala, Mikaela Elindera i Oscara Erixona, koji su na 82 stranice obradili 18 najve}ih brodskih nesre}a u proteklih 160 godina, od potonu}a britanske fregate Birkenhead, koja je nestala u Indijskom oceanu 1852, do havarije turisti~kog broda Bulgarije, pro{le godine na ruskoj rijeci Volgi. Rezultati su potpuno porazni po vite{tvo mu{karaca jer pokazuju, kao {to su istaknuli i sami autori istra`ivanja, da u za `ivot pogibeljnim situacijama vlada pravilo - "Spa{avaj se, ko mo`e", budu}i da je u svim nesre}ama, u kojima je poginulo 15 hiljada ljudi, pre`ivjelo tek 17,8 posto `ena u odnosu na 34,5 posto mu{karaca. Ne samo to - istra`ivanje je pokazalo da u brodolomima stradaju najvi{e djeca, dok je najve}a stopa pre`ivljavanja zabilje`ena me|u brodskim oficirima, uklju~uju}i kapetane i posadu. Za{to onda postoje tako pogre{na, ali duboko uvrije`ena vjerovanja da mu{karci najprije pu{taju `ene i djecu da se spase i da "kapetan tone zajedno sa svojim brodom"?

Titanik vadi statistiku, jer je mu{karcima zaprije}eno smr}u

Zbog Titanika. Od 2.224 putnika na Titaniku, 15. aprila 1912, `ivot je izgubilo 1.514, ali je me|u 710 spa{enih bilo 73,3 posto od ukupnog broja `ena na brodu, 50,4 od ukupnog broja djece i samo 20,7 posto mu{karaca. Dok je Titanik tonuo, orkestar je svirao, a mu{karci su zaista stajali po strani i u ~amce za spa{avanje pu{tali `ene i djecu. No, na`alost, to nisu ~inili iz vite{kih pobuda, nego iz prisile. Presudna je bila odluka kapetana Edwarda Smitha koji je naredio spa{avanje `ena i djece, zaprijetiv{i da }e

posada ustrijeliti svakog mu{karca koji se oglu{i o naredbu. Suo~eni s time, mu{karci su se povukli i tako su spa{eni djeca i `ene s Titanika.

Samo sila
Samo su petorica kapetana u nesre}ama obuhva}enim istra`ivanjem naredila spa{avanje `ena i djece prije mu{karaca, a broj pre`ivjelih `ena i djece nadma{io je broj pre`ivjelih mu{karaca samo u slu~ajevima kad im se prijetilo silom.

Bingo 37+ jedan dobitak 34.518,20 KM, kartica kupljena u Sarajevu Deseterac: 27 dobitnika po 767,07 KM, Peterac: 8.148 dobitnika po 4,83 KM

51 64 56 17 2 23 45

65 20 72 89 77 48 71

40 69 66 8 53 46

15. kolo 75 19 25 87 18 16 11 90 15 52 61 9 83 42 33 81 80 3 41 85 50 63 73 78

nezvani~an izvje{taj

POSLJEDNJE VIJESTI
UHAP[ENE ^ETIRI OSOBE ZBOG PLJA^KE NAKITA - Pripadnici policije TK-a uhapsili su ~etiri osobe koje su osumnji~ene da su na Sokocu ju~e ukrala ve}u koli~ine zlatnog nakita i skupocjenih satova u vrijednosti oko 100.000 maraka. Naime, dvije osobe ju~e su u centru Sokoca iz {kode fabija vlasnika M. B. ukrali ta{nu sa ve}om koli~inom zlata i satova te pobjegli prema Olovu. Ubrzo je za njima pokrenuta policijska potjera. Uhap{eni su u Olovu, a pored njih privedene su jo{ dvije osobe a policija je kod uhap{enih prona{la ve}u koli~inu novca ali bez nakita i satova. Istraga o ovom doga|aju je u toku. POBJEDA STUTTGARTA-Ekipa Stuttgarta bh. reprezentativca Vedada Ibi{evi}a slavila je pobjedu nad Werderom sa 4:1 u me~u 31. kola Bundeslige. Ibi{evi} je odigrao cijelu utakmicu. Pogotke za Stuttgart postigli su Genter u 37. minuti, Harnik u 45. i 53. te Cacau u 89, dok je strijelac jedinog gola za goste bio Rosenberg u 25. minuti. BANJU LUKU UZDRMAO ZEMLJOTRES - Banju Luku je sinio} oko 21.30 sati uzdrmao zemljotres ja~ina 2,6 stepeni Richterove skale, potvr|eno je u banjalu~koj Seizmolo{koj stanici, prenosi Klix.ba. Epicenter zemljotresa bio je na oko 10 kilometara jugoisto~no od grada na Vrbasu.

Odluka Visokog sudskog vije}a Holandije

JACK POT u narednom kolu oko:

1.770.000 KM

Srebreni~anke ne mogu voditi proces protiv UN-a
(Specijalno za Oslobo|enje iz Holandije)

BINGO PLUS: 4 1 7 8 1 2

Visoko sudsko vije}e Holandije odlu~ilo je da Majke Srebrenice ne mogu voditi sudski proces protiv Ujedinjenih nacija. Time je potvr|ena odluka Suda u Den Haagu, koji je jo{ prije dvije godine zaklju~io da Ujedinjene nacije u`ivaju apsolutni imunitet. Pravosudni organi u politi~kom sredi{tu Holandije tako su svojevremeno reagovali na poku{aj tu`be Majki Srebrenice protiv najve}e svjetske organizacije, koja je pala na ispitu za{tite enklave u nesretnom bosanskom gradi}u. @ene iz Srebrenice su poslije toga, o~igledno uzalud, ulo`ile `albu najvi{oj sudskoj instanci. U petak, 13. aprila, ozvani~eno je da se taj postupak potpuno obustavlja. U obja{njenju odluke Visokog sudskog vije}a Holandije, izme|u ostalog, stoji da Ujedinjene nacije ne mogu biti tu`ene ni pred jednom nacionalnom pravnom institucijom.

Majkama Srebrenice jedino preostaje da pravdu poku{aju prona}i u sudskom procesu protiv dr`ave Holandije. Taj pravni put Visoko sudsko vije}e nije zabranilo. Kao {to je poznato, bataljon holandskih plavaca bio je izravno zadu`en za za{titu Srebrenice u kojoj je u julu 1995. od Mladi}evih krvnika pobijeno 8.000 ljudi. P. PAVLOVI]

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->