P. 1
Mobbing Na Radu u Hrvatskoj

Mobbing Na Radu u Hrvatskoj

|Views: 1,032|Likes:
Published by Boris Tota

More info:

Published by: Boris Tota on Apr 07, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/26/2013

pdf

text

original

Sveučilište u Rijeci Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija

Mobbing na radu u Hrvatskoj
Seminarski rad

Kolegij: Poslovna kultura i etika Mentor: Prof. dr. sc. V. Vujić

Student: Boris Tota Br. indeksa: 19117/07 Smjer: Menadžment događaja i slobodnog vremena Status: Redoviti student

Opatija, siječanj, 2011.

Sadržaj

Uvod........................................................................................................................... 1 1. Glavni aspekti mobbinga.........................................................................................2 1.1. Vrste mobbinga i faze odvijanja.........................................................................4 1.2. Zlostavljači........................................................................................................5 1.3. Žrtve mobbinga.................................................................................................7 2. Mobbing u Hrvatskoj i svijetu...................................................................................8 3. Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu.................................................12 3.1. Pravni instrumenti u svijetu.............................................................................12 3.2. Zakoni o mobbingu u Hrvatskoj.......................................................................14 4. Borba protiv mobbinga..........................................................................................17 4.1. Što žrtva treba i može učiniti...........................................................................17 4.2. Posljedice mobbinga........................................................................................18 4.3. Prevencija zlostavljanja...................................................................................19 Zaključak..................................................................................................................21 Literatura.................................................................................................................. 22

te su uspoređeni sa hrvatskim zakonima koji reguliraju sve oblike zlostavljanja na radnom mjestu. Razrađen je konkretan primjer borbe. Statističkim podacima prikazano je koliko se učestalo mobbing pojavljuje u Hrvatskoj i u svijetu. te educirati ljude o mogućnostima koje imaju ako se nađu u takvoj situaciji. javlja se ljubomora koja predstavlja „kugu“ modernog vremena. a na konkretnom aktualnom primjeru prikazana je neposredna blizina i opasnost mobbinga za pojedinca. U trećem dijelu opisani su pravni sustavi Europe i načini kojima se oni bore protiv mobbinga. vrsta i faza do opisivanja glavnih osobina žrtava i zlostavljača.. U drugom dijelu predstavljeni su statistički podaci koji nam govore o učestalosti pojavljivanja. Cilj je prikazati zakonske regulative kojima se brane preva radnika i štite od zlostavljanja. metode usporedbe. stvaraju se velike razlike između bogatih i siromašnih. te metode proučavanja. a korištene su metode analize. Ovaj oblik zlostavljanja veoma je teško prepoznati. te probleme i posljedice koje on izaziva. te svih njegovih oblika i faza. Predmet ovog seminarskog je proučavanje pojma mobbing. prikazane su posljedice koje slikovito prikazuju zašto treba reagirati. Konkretni primjer koji je u ovom seminarskom radu opisan prikazao je jedan od oblika pojavljivanja u našoj neposrednoj blizini. U prvom dijelu razrađeni su svi aspekti pojma mobbing od definicije. a sve s ciljem da se čitaocima prikaže da postoje načini da se problem riješi. novac pokreće svijet i upravlja njime. poduzeće i društvo. Četvrti i posljednji dio educira čitatelje o tome što trebaju poduzeti . te je opisan konkretan primjer mobbinga u Hrvatskoj. te kako trebaju reagirati. i načini prevencije mobbinga. Svrha je bila prikazati ozbiljnost problema s kojim se susrećemo. opisane su posljedice i mogući ishodi. Također su navedeni svi načini borbe i prevencije protiv pojavljivanja mobbinga. Temeljne ljudske vrijednosti u potpunosti su izgubljene.Uvod Moderno vrijeme i organizacija društva donosi i mnoge nove probleme. 1 .. metode deskripcije. definirati i pratit s obzirom na brzinu života i količinu stresa koju moderni način života smatra normalnom. Ovaj rad podijeljen je u četiri dijela. Jedan od tih problema je i mobbing. dolazi do iskorištavanja i izrabljivanja jeftine radne snage. ponašanja zlostavljača. produkt hijerarhijskih razlika i kaotične situacije koju je izazvao i proces tranzicije.

Lorenz je tom riječju nazvao ponašanje nekih vrsta životinja koje se udružuju protiv jednog svog člana. loših međuljudskih odnosa i zlostavljanja na radnom mjestu. Mobbing se može suzbiti sistematskom prevencijom. ljudskog dostojanstva i integriteta. S druge strane velika konkurencija na tržištu. edukacijom i treniranjem komunikacijskih vještina. Slično ponašanje ljudi u radnoj sredini. Školska knjiga. zdravstveno. psihološko maltretiranje. s ciljem ugrožavanja njenog ugleda. 2005. nesigurnost radnih mjesta. Leymann je nazvao upravo mobbing. psihološki terorizam. vulgarno). organizacijske promjene. Osnažena je i uloga radničkih sindikata. Sa modernizacijom privrede. socijalno i ekonomsko stanje pojedinca. Prvi znanstvenik koji se počeo baviti istraživanjem ovog fenomena je švedski psiholog Heinz Leymann. globalizacijom i prelaskom na tržišni način poslovanja. Zagreb. U Nemačkoj jedan radnik koji je 1 Andreja Kostelić-Martić: Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu. ekonomske krize. moralno maltretiranje itd. dovodeći ga ponekad i do smrti. Kod osoba izloženih pritisku mobinga pojavljuju se različiti psihicki i psihosomatski poremećaji. pa čak i mafija) i mobish (što znači prostački. Izraz “mobbing”. Sindrom mobbinga upozorava na veliko društveno-psihološko znacenje radnog mjesta sa mogucim negativnim uticajima na psihičko. Izraz mobbing potiče od engleske riječi mob (što bi se kod nas moglo prevesti kao banda ili lopovska družina. 2 . doveli su do sve češće pojave mobbinga.1. sve do odlaska sa radnog mjesta. Leymann je pozajmio iz etimologije Konrada Lorenza. Istraživanja su pokazala da je jedan od važnih činioca u povečanju troškova poslovanja upravo mobbing. dobrim informiranjem. Glavni aspekti mobbinga Mobbing1 je specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu. kojim jedna osoba ili grupa sistematski psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu. Moralna maltretiranja postala su uočljivija nego ikada. globalizacija. grubo. Mnoštvo je termina kojima se pokušava prevesti riječ “mobbing”: psihološko zlostavljanje. Sistematsko proučavanje mobinga počelo je prije desetak godina kada je došlo do promjene radnog zakonodavstva u smislu povečanja prava zaposlenika. časti. napadaju ga i istjeruju iz zajednice. primitivno. moze se očekivati sve veći broj osoba koje će se obraćati za stručnu pomoć zbog smetnji nastalih uslijed povećanih zahtjeva radnika.

zbog bolovanja. nitko joj se ne obraća. Kakve je razmjere u svijetu poprimio mobbing. računalo (sindrom “praznog stola”). ismijavanje. Prema Leymannu: Mobbing ili psihološki teror u poslovnom životu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je usmerena na sistematičan nacin od strane jednog ili više pojedinaca. žrtva se ometa i prekida u razgovoru. Postupci i metode kojima se radnik maltretira mogu se podijeliti na: 1. svi se ponašaju kao da i ne postoji. negativni komentari osobnih karakteristika žrtve itd. u Wolkswagenu su svjesni da samo normalna i zdrava radna sredina može donijeti željenje poslovne rezultate.Napadi na ličnu reputaciju – izmišljanje priča o žrtvi i njenom privatnom životu. koji je zbog mobbinga doveden u situaciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se obrani.Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa .žrtva se stalno izolira.pretpostavljeni ili kolege ograničavaju mogućnost izražavanja žrtve. cilj je natjerati žrtvu da pogriješi). uglavnom prema jednom pojedincu. i zadržan je u toj poziciji pomoću stalnih maltretirajućih aktivnosti. Napadi na profesionalnu kvalitetu – stalne kritike i prigovori. najbolje pokazuje primjer njemačkog Wolkswagena. ne poziva se na zajedničke sastanke.leymann. telefon. zatrpavanje zadacima i određivanje kratkih rokova 2 www. stalna kažnjavanja i niska ocjena rada. Statistički podaci pokazuju da 50% radnika izloženih mobbingu ide na bolovanje 6 tjedana godišnje. to maltretiranje dovodi do značajne mentalne. pretjerana kontrola. zadaju joj se zadaci koji ne odgovaraju njezinoj kvalifikaciji (zadaci su prelaki ili preteški i zahtjevaju od žrtve sposobnosti koje nema. 3. ne primjećuje se podizanje ruke itd.5 do 3 mjeseca.se 3 . vrijeđanje. Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja. ogovaranje. čak i po cijenu otkaza za one koji svoj posao rade dobro ali nekog na bilo koji način zlostavljaju. odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbegavanje pogleda. psihosomatske i socijalne patnje. žrtva se premiješta na radno mjesto daleko od kolega. smanjenja radnog učinka i zbog grešaka u radu. a 11% je na bolovanju duže od 3 mjeseca godišnje2. u kome je uvedeno pravilo da se mobbing sprječava. neformalna druženja kolega i slično.Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja .bio žrtva mobbinga košta poduzeće između 25 i 75 tisuća eura godišnje zbog gubitaka prouzrokovanih odsustvom sa posla. Jednostavno. 4.) 2. žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. 31% od 1. One se odvijaju visokom učestalošću (najmanje jednom tjedno) i u dužem vremenskom periodu (najmanje šest mjeseci).

To je prljava. organizirana. da bi neko sebi osigurao određenu prohodnost. Takav oblik podrazumijeva grupiranje radnika koji žele dokazati da su jednaki ili čak i bolji od žrtve. uobičajeni tračevi.1. seksualno se zlostavlja… Po Leymannu svaki radnik tijekom svog radnog vijeka ima 25% šanse da doživi mobbing na poslu. Ovaj oblik mobbinga se često odnosi na ljubomoru i 3 www. Mobbing je prava agresija. da se smijeni sa neke funkcije. te pokušavaju osigurati svoj osobni probitak eliminirajući prijetnju. Potrebno je još naglasiti da mobbing nisu sitna spletkarenja. ne dozvoljavaju joj se godišnji odmori i slobodni dani. Obrnuti okomiti mobbing se odvija kada skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog. stalno mijenjanje radnih zadataka i slično. prijeti se fizičkim napadima.za njihovo završavanje (sindrom “punog stola”). 1. odobravanja od strane nadređenih. vertikalni i obrnuti mobbing3. da mu se nešto uskrati. Horizontalni mobbing javlja se između radnika na jednakom hijerarhijskom položaju u poduzeću. Ovaj oblik javlja se u 25% slučajeva. rukovoditelji odluče tko treba biti udaljen i mobbing najčešće provodi direktni pretpostavljeni sa svojim najbližim suradnicima. dobro osmišljena. Vrste mobbinga i faze odvijanja S obzirom na hijerarhiju i položaj u poduzeću mobbing se može podijeliti na horizontalni. kvalitetom njegova rada.mobbing. česte pošalice koje nekada mogu čak biti neukusne i neprijatne. odnosno žrtvu. sa točno određenim ciljem da se neko kompromitira. Napadi na zdravlje – žrtva se prisiljava da obavlja zadatke koji narušavaju njezino zdravlje i fizičko stanje. Vertikalni oblik najčešći je oblik mobbing i javlja se u 75% slučajeva. Uzroci takve vrste mobbing mogu biti različiti.hr 4 . da se oslobodi konkurencije i slično. Dakle. da se otjera sa posla. 5. Uzrok takve vrste mobbing najčešće je ljubomora prozrokovana brzim napretkom pojedinca. sistematska aktivnost. Ovaj se oblik mobbinga javlja kada se neki radnici žele odstraniti iz poduzeća zbog toga jer su postal nesimpatični nekom od nadređenih. da se onemogući da dođe na neki položaj. Zlostavljači su na višoj poziciji dok su žrtve često zbog niže pozicije nesposobne djelovati. a najbitnije je da se on pojavlja između radnika na različitim hijerarhijskim položajima u poduzeću.

tako da radnici sami daju otkaz ne tražeći otpremninu. Velika. uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja. Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja. ali i žrtve mobbinga. Također ako se promatraju psihički utjecaji mobbinga na žrtve. tj.Vasilijević. jer je primjerice previše rigidna u poštivanju zakona i pravila. Ono se očituje u svjesno pogrešnom izvršavanju poslovnih zadataka.2. 1. a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi. II. faza karakteristična je po očajničkoj "borbi za opstanak" žrtve. "dežurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva. kod koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu. faza: U petoj fazi. ili zbog istupanja u javnost.zavist prema nadređenome. psihosomatski ili depresivni poremećaji V. Hep. poniženja. koji u konačnici rezultira poremećajem u međuljudskim odnosima. Da bi realizirao svoj plan eliminacije žrtve. U vrtlogu spletki. žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja. 5 . namjernom neizvršavanju istih od strane radnika ali i u spolonoj diskriminaciji (ako se radi o osobama suprotnog spola). faza: U prvoj se fazi kao potencijalna osnova mobbinga pojavljuje neriješen konflikt među suradnicima. faza. Zlostavljači 4 S. IV. Strateški mobbing predstavlja dogovor upravljačkog vrha o tome koji su radnici nepoželjni prije početka provođenja organiziranog mobbinga.2007. faza: U trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje "vrećom za udarce". zlostavljač mora i druge uvjeriti kako je izabrana žrtva štetna za ustanovu. Važno je pritom toliko uništiti žrtvu da postane neinteresantna konkurenciji. Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza4: I. III. prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo i počinje se osjećati i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom okruženju gubi ugled. dokup staža za mirovinu ili nešto slično. on se može podijeliti na strateški i emotivni. Seminar: Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu. 24-26.. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom. pravo glasa..9. Uzroci emotivnog mobbinga mogu se tražiti u različitim aspektima ličnosti zlostavljača. potporu. kronični sindrom umora (burn-out ).

višak radne snage. zbog karijere). te nikada nije odgovoran za svoje greške. osjećaj morala ili sažaljenje. već ih uvijek na neki način pokušava pripisati drugima. Postoje četiri profila zlostavljača5 guru. npr.. Često se zlostavljači zapravo osjećaju inferiorno (iza svake prepotencije stoji neka impotencija). formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve. Zahtjeva zasluge koje im ne pripadaju. žele biti u centru pažnje. pa na njemu svi sami sebi. Mobbingom prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svojeg života (najčešće privatnog. oponašatelj. A njima se lako pridružuju slabi drugi u strahu da ne postanu žrtve. prema kojima oni ne pokazuju nikakvu empatiju. a iskorištavaju svaku priliku za osobni probitak. agresivan i nemilosrdan prema svojim žrtvama. jer NE ZNAJU DRUKČIJE ponašanje. osjećaju ugroženo (npr. ali moćne osobe bez kapaciteta za ljubav. tj. zlostavljač željan pažnje i sociopat/psihopat.. No često mobbing-ponašanje započinje nesvjesno (npr. veoma je egoističan. identificiraju se s agresorom. 5 www. Zlostavljači željni pažnje iskorištavaju suradnike u punom smislu riječi. Oponašatelj je osoba koja nije stručno kvalificirana. igru. Sociopat ili psihopat je hladan. emocionalno hladan. s namjerom da naškode drugome ili da ga prisile da napusti radnu sredinu. Guru zlostavljač je stručnjak koji eliminira sve koji mu na neki način prijete. odnosno staju na njegovu stranu. te hipokritične jer glume odanost. davanje i dijeljenje. a ne plaća putne troškove). dok je prema drugima ljubazan i pristojan. Neki zlostavljači to rade svjesno. ali se pravi sa jest. odlični su glumci i skloni su kriminalu. To čine kada se. grube ili vulgarne šale koje vrijeđaju žrtvu). kreativnost.hr 6 . odredi im radna mjesta daleko od doma. vrlo su temperamentne i manipulativne. glumi nadređene samo zato jer se nalazi u njihovoj blizini. Na taj način osiguravaju si dominantniju poziciju ili miču onoga koji im stoji na putu uspjeha. radost. Nerijetko to čine iz osobnog straha da neće biti cijenjeni ili da će sami postati nečijom žrtvom. u braku ili obitelji). pa uprava poduzme načine kako bi se riješila radnika (npr. U teškim vremenima nekih organizacija " žrtveno janje " izabire se zbog unutrašnjih problema i napetosti. u svakoj neprilici svaljuje krivicu na druge i pravi se žrtvom. Ako ih se kojim slučajem otkrije svoje pogreške prebacuju na druge i oni koji su ih otkrili automatski postaju žrtve.mobbing.To su manje sposobne. Ili u situacijama kada postoji npr. pretjeranom ljubaznošću pokušavaju održati autoritet.

: Mobing : najčešća pitanja i odgovori . Najčešće žrtve uznemiravanja tihe su. Žrtve mobbinga Mobingu su podjednako izloženi i muškarci i žene. Stariji ljudi koji su već pri kraju sa svojim radnim vijekom. te se u strahu za svoju poziciju moraju rješavati prijetnji. koji primjete nesavršenosti i prijavljuju ih u nadi da će se situacija promijeniti. Posebno su česte žrtve mlade. Među zaposlenicima visoke stručne spreme najčešće su žrtve6 mlade osobe pune entuzijazma. često zastrašene i osjećajem manje vrijednosti. željom i spremnosti na rad. Za mobbing su posebno rizični ispitanici s niskom stručnom spremom. kojima se može lako manipulirati. najčešće nemaju snage izboriti za svoja prava već podliježu pritiscima na poslu i najčešće napuštaju radon mjesto. mirne i povučene radnice niže razine obrazovanja. Takve mlade ambiciozne osobe češće napreduju brže nego što to njihovi nadređeni planiraju. Apostolovski. Također su česte žrtve tzv. “izviđači”. ali ni snage i radnog elana za napredovanjem. koje šute i trpe. oni koji uoće probleme u tvrtki i glasno upozoravaju na njih. Žrtva se najčešće samo zatekne u zlostavljačevoj blizini i jednostavno ne zna kome se obratiti za pomoć. . za usavršavanjem i praćenjem razvoja također su izloženi 6 Koić. upravo zato jer se takvom reakcijom ugrožava njihov integritet. J. 7 . Muškarci češće doživljavaju prijetnje ili fizičke nasrtaje.3. nemaju ambicija. Što također smeta više pozicioniranim zaposlenicima. Takav se pristup kosi sa glavnom idejom kapitalizma i modernog vremena koja pretpostavlja da će svatko napredovati u skladu sa svojim mogućnostima. Dokazano je da su najčešće žrtve mobinga pošteni zaposlenici.1. suočene sa i ovako teškom situacijom. E. Zagreb 2006. koje se. i s najboljom namjerom za svoje poduzeće i ustanovu. čija je karijera u usponu i nije u skladu s očekivanjima okoline ili planovima nadređenih osoba. Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga. samohrane majke. Također se mobbing nad mladim tek zaposlenim osobama javlja jer stariji zaposlenici smatraju kako mladi ljudi moraju još puno toga proći i “očvrsnuti”. a oko 15 posto žena susrelo se i sa seksualnim ugrožavanjem na poslu.

A. Zagreb. Kao što je navedeno u većini svjetskih zemalja mobbing je prepoznat kao veliki problem i zemlje su formirale raličite organizacije koje se bore protiv njegove pojave. a mobbingu su najviše izloženi zaposlenici u državnim službama. Zaposlenici koji traže promjene koje bi im olakšale rad i poslovanje najčešće se smatraju prijetnjom i buntovnicima. 2005. 2.psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing. a sve s ciljem kako bi cijenili ono što imaju. te su analizirani i uspoređeni. Mobbing se također pokušava suzbiti formiranjem različitih udruga koje spajaju žrtve mobbinga i omogućavaju im međusobnu interakciju. Najčešće zlostavljači dolaze iz menadžmenta tvrtki. Dnevno se u našoj zemlji prijavljuje desetak takvih slučajeva. te se najviše iskorištavaju i stavljaju u još teže pozicije. godine na 8. što pokazuju i sva strana i domaća istraživanja. U Hrvatskoj je također po uzoru na svjetsku praksu osnovana udruga mobbing koja se bavi suzbijanjem ove pojave i pruža sigurnost i opciju svim zaposlenicima u Republici Hrvatskoj. Školska knjiga. Prvi put je taj pojam uveden u Hrvatsku 2000. trgovini te samohrani roditelji. Švicarska u kojima zlostavljači. U ovom poglavlju prikazani su statistički podaci pojavljivanja mobbing u svijetu i Hrvatskoj. stoga je zakonski sustav mnogih zemalja dorađen zakonima koji reguliraju takav oblik zlostavljanja i zaposlenicima daju veća prava. Ankete koje su do sada provođene u Republici Hrvatskoj ukazuju da je mobbing prisutan i to u zabrinjavajućem opsegu. Također javlja se potreba za suzbijanjem tog problema. čak i kazneno odgovaraju za svoja nedjela. U južnoj Australiji i Novom Zelandu se otvoreno bori protiv skupe poslovne 7 Kostelić-Martić. Kingston). a žrtve su najčešće žene. Francuska. Aktivnosti u Kanadi se usmjeravaju na osiguranje zdravih organizacija i psihološki zdravih radnih mjesta (sveučilište Queen.napadima i zlostavljanju. kako se obraniti i kako ga spriječiti). Norveška. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Zagrebu7. Mobbing u Hrvatskoj i svijetu Mobbing kao problem modernog svijeta u velikom je porastu. Zemlje koje su se najviše pokušale zaštititi jesu Švedska. a žrtva može tražiti odštetu za nanesene psihičke boli. 8 . te olakšavaju zajedničku borbu.: Mobbing .

hr 9 . U svakoj je državi analiziran uzorak od 1 000 radnika. Grafikon 1. a od toga je 70% bilo žena. Anketu je ispunilo 1152 ljudi. Work.1%. te ih je 50% radilo za istog poslodavca već više od 10 godina. Češkoj 9.tajne – mobbinga. izoliranje). 45% ljudi u najproduktivnijoj životnoj dobi. Posljedenje istraživanje European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions8 provedeno je između 2001. 2005 Mobbing u državama EU. a najmanje u Mađarskoj. Estoniji 8. preko polovine (53%) ih je 8 9 Lyons.5%. Poljskoj 4. naročito u zdravstvenim profesijama.9%. Malti 6.vrijeđanje. ali ih je na žalost zbog različitih mjernih instrumenata i kulturnih razlika nemoguće uspoređivati. U istraživanju radnih uvjeta sudjelovalo je 12 država.5%. Iz ovih rezultata možemo zaključiti da je u prosjeku 6. . Zanimljivo je da se čak 15. www.5%. . Na pitanje kako je mobbing utjecao na njihov odnos prema radnom mjestu.: Psychosocial factors related to job stress and women in management. Slovačkoj 9.0%. novih članica Europske unije. Razlozi mobbing na random mjestu 35 30 25 20 15 10 5 0 k ra teris e a k tik Ja a k ž e rtv k urencija onk Z vis a t O obne s k ra teris e a k tik z ta lja los v ča D o rug Izvor: www. Litvi 10.4% zaposlenika susrelo s nekim aspektom mobbing (omalovažavanje.9%. osim na Malti i Cipru gdje je uzorak bio 500 radnika9. a glavni joj je cilj bio prevencija i sprečavanje. više od pola ih je bilo visokoobrazovanih. Osim tog istraživanja provedena su još i mnoga druga diljem Europe. Cipru 3.9% radnika izloženo mobbing od toga najviše u Litvi. Letoniji 4.hr U Hrvatskoj je anketa o prisutnosti mobbinga provedena tek 2005.2003.mobbing.5% mobbiziranih radnika.6%.mobbing.7%. izbjegavanje. a samo 7% od njih smatra da je nešto od toga zapravo mobbing. Rumunjskoj 9. Rezultati istraživanja pokazuju nam kako je u Bugarskoj 6. Mađarskoj 3.5%.0%. najčešće su osječali pojačan stres (64%). I u Južnoj Africi postoji fondacija za studij traume na radnom mjestu. Sloveniji 7. E.g.

moj-posao. Malenica. Hep. Grafikon 2.razmišljalo da napusti sadašnji posao. 10 T. pola (50%) je osjećalo smanjenu radnu učinkovitost i gubitak koncentracije (49%). a četvrtina (24%) je počela češće odlaziti na bolovanje10. Također povećan je broj visokoobrazovanih radnika izloženih mobbingu.22. Više od 40% osjetilo je gubitak motivacije i nije htjelo ići na posao. te prava zaposlenika olakšava mobberima da provode terror i ugrožavaju zaposlenike. Koji su elementi mobbing prisutni u Hrvatskoj Izvor: www.. Ima lijeka za psihološko zlostavljanje na poslu. Nepoznavanje pravnog sustava i zakona o radu. 10 . Razlog tome je zapošljavanje na nižim pozicijama i nemogućnost napredovanja zbog teške ekonomske situacije.hr Vjerovatno zbog načina razgovora i situacije zaposlenici na području Hrvatske otporniji su na mobbing nego recimo zaposlenci u nekim državama zapadne Europe. str. 2007. Također veliki je razlog ljubomora i konkurencija što je čak 11% ispitanika u Hrvatskoj potvrdilo i priznalo kako su upravu iz tih razloga i oni sami postal zlostavljači u nekoliko navrata.

11 .Povečana pojava mobbing u Hrvatskoj može se objasniti i strožim zakonskim kaznama u Europi. iako se i ovdje pomalo javljaju mehanizmi koji sprečavaju zlostavljače.

Seminar: Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu. Pravilnik zahtijeva od poslodavca da spriječi viktimizaciju i da jasno odredi da se ona ne prihvaća. Pravni instrumenti u svijetu Europsko udruženje za poboljšavanje uvjeta života i rada izvjestilo je da je oko 8% radnika u EU godišnje žrtva mobbinga. sastoji se od šest kratkih članaka koji definiraju viktimizaciju kao „periodično učestalo ili izrazito negativno djelovanje koje je usmjereno protiv zaposlenika pojedinačno na neprijateljski način i može rezultitati izopćenjem zaposlenika iz radne zajednice“13.1. 2005. Žrtvama je najčešće veoma teško otvoriti se i potražiti pomoć jer smatraju da je takav odnos između poslodavca i zaposlenika u potpunosti normalan. probleme u organizaciji rada ili 11 Lyons. Europski parlament 2000. Velika. Work. poslodavac mora definirati način na koji „otkriva i ispravlja nezadovoljavajuće uvjete rada. no veliki se broj slučajeva mobbinga ne prijavljuje11. Hep.9. Nadalje. Prva EU država koja je uvela zakonodavstvo o zabrani psihičkog maltretiranja na radnom mjestu sa Pravilnikom o viktimizaciji na radnom mjestu je Švedska12.2007. Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu Najveći problem kod žrtava mobbinga je neznanje i nepoznavanje prvnih mehanizama kojim se mobbing može spriječiti.Vasilijević. 12 13 S. Većina ljudi koji podvrgnuti takvoj vrsti maltretiranja negiraju postojanje mobbinga i poistovjećuju ga sa stresom na poslu koji spada u svakodnevnicu modernog doba i smatraju ga normalnim.3. E. 3. Ibidem 12 . odosno da je zabranjena. U ovom poglavlju detaljno je opisan i uspoređen pravni sustav Erope sa odredbama Republike Hrvatske.: Psychosocial factors related to job stress and women in management. 24-26. I zaposlenici i poslodavci moraju znati da je mobbing kažnjiv id a postoje stručnjaci kojima se mogu obratiti. godine poziva socijalne partnere iz država članica da razviju vlastite pristupe za borbu protiv zlostavljanja i nasilja na radu.

21-24. U Velikoj Britaniji postoji prijedlog zakona. francuski sudovi počinju spominjati psihičko uznemiravanje u svojim presudama. str. 2004. E. Nakon publikacije knjige francuske psihologinje Hirigoyen koja je definirala mobbing 1998.: Programi prevencije mobbinga .međunarodna i hrvatska iskustva.2007. no on još uvije nije usvojen. Hep. a koji bi mogli dovesti do viktimizacije“14. a Belgija je usvojila zakon o psihičkom maltretiranju 2002. Konačno. 43.). godine donio odluku da radnici imaju pravo na naknadu štete za kršenje obveza na radnom mjestu uzrokovanih psihičkim maltretiranjem. usavršavanje. Francuska je kroz Social and Modernisation Kaw. španjolski sud je 2001. Raskid ugovora na temelju ovakvih kriterija je ništavan.Apostolovski. godine. Koić.. Francuski zakon o radu kao i Kazneni zakon sadrže otprilike sličnu definiciju mobbinga. dok Zakon o radu također propisuje zatvorsku kaznu od jedne godine i/ili novčanu kaznu od 3 759 eura15. Francuski Kazneni zakon propisuje i sankciju za mobbing koja glasi: jedna godina zatvora i novčana kazna u iznosu od 15 000 eura. Motovunski oglasnik br. Poslodavac mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi otkrio znakove viktimizacije.4. uključujući i poduzimanje „posebne istrage“ kako bi se uvjerio da se uzroci nalaze u načinu organizacije rada. 14 J.nedostatke suradnje. Francuski Zakon o radu ima i odredbe o teretu dokazivanja u slučajevima mobbinga. Zakon o radu također disciplinski kažnjava ostale zaposlenike koji psihički maltretiraju. godine. Motovun. Zanimljivo je reći da su francuski sudovi prepoznali mobbing još prije nego što je on definiran na zakonodavnoj razini. Velika. napredovanje ili obnavljanje ugovora o radu ukoliko je trpio ili odbio trpiti psihičko maltretiranje.ostale kolege. poslodavac mora poduzeti sve mjere kako bi pomogao zaposlenicima koji su žrtve mobbinga. godine nadopunila Zakon o radu i Kazneni zakon uvrštavajući u njih odredbe o psihičkom maltretiranju. Zakon o radu također propisuje da zaposlenik neće biti kažnjen ili diskriminiran u odnosu na plaću. Seminar: Zaštita dostojanstva radnika. Luxemburg je potpisao prvi kolektivni ugovor o psihičkom maltretiranju (2001. 2002.12 15 13 .

Radnik koji je uznemirivan ili spolno uznemirivan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita. Postupak i mjere zaštite uređuju se kolektivnim ugovorom. Poslodavac je dužan sukladno "l. str. Da bi se neko ponašanje moglo sankcionirati. Razlozi malom broju tužbi nalaze se u nepoznavanju postojećih zakona i u nepostojanju kvalitetnih zakonskih regulativa na tom području. Zakona o radu.: Programi prevencije mobbinga . 24-26. uključujući i seksualno17.12 14 . posljedicama i o borbi protiv toga. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera. sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika16. Motovunski oglasnik br. 43. mora postojati protupravno djelovanje u smislu 16 17 Ibidem S. tj.2. Vasilijević. Nakon radno-pravne evaluacije djelovanja mobbera može uslijediti opomena. premještaj ili – otkaz mobberu. Seminar: Pravna zaštita od zlostavljanja na radnom mjestu. Motovun. Također razne udruge. Hep. Poslodavac na temelju Zakona o radu. Velika.3. što znači da mora postojati kauzalna veza između štetnoga ponašanja i posljedice. predvođene udrugom mobbing često organiziraju edukacije i seminare o toj specifičnoj pojavi. internim uredbama i pravilnicima mora razraditi postupak sprječavanja mobbinga u svom kolektivu. a potrebno je i znati kako i u kojim slučajevima potražiti pravnu zaštitu. 18 Koić. zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla.međunarodna i hrvatska iskustva. Zakoni o mobbingu u Hrvatskoj Mobbing u Hrvatskoj reguliran je stavkama koje se nalaze u Ustavu RH. Poslodavac je dužan najkasnije u roku od 8 dana od dostave pritužbe. zakonu o obveznim odnosima. ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastanka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji18. tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi psihičkom ili fizičkom uznemiravanju. 2004. Svaki od tih zakona može se naći na internetu i vemo su dostupni svakome. Mobbing se može i zakonski sankcionirati.9. Prije svega treba dokazati da je posrijedi mobbing. pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. 30. te zakonu o radu. ono naime mora biti propisano zakonom. njenim uzrocima.. E.2007.

koje se sankcionira. 4. je stupio na snagu novi Zakon o obveznim odnosima (ZOO). Zlostavljana osoba može se obratiti i inspektoru rada i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Seminar: Mobbing i zaštitne preventivne intervencije u sprječavanju negativnih poslijedica stresa na poslu. 12/99) . a koji su doveli do štetnih posljedica."l. Narodne novine.siječnja 2006."l. 262. ZOO. 1100-1104.9. 12. 3/94. Hep. građanskog i kaznenog prava.2007. br. koji prekršaje definira na slijedeći način20: . ZOO povreda načela savjesnosti i poštenja. Hep. Zatim treba dokazati da su štetne posljedice (tjelesne."l. psihičke) nastale upravo zbog mobbinga. popravljanje neimovinske štete 19 E. Kod seksualnog uznemiravanja možese dogoditi da prijestupi nisu zakonski definirani kao "kaznena djela protiv časti i ugleda". nanošenje štete protivno dobrim običajima .Kojić. 154.obveza naknade štete zbog povrede ugovora Od 01. Zakon o obveznim odnosima."l. ZOO-obveza naknade štete zbog nedopuštenog djelovanja . povreda načela savjesnosti i poštenja . 20 Malenica. Ako se pak dokažu. Zagreb. 35/2005."l. T: Ima lijeka za psihološko zlostavljanje na poslu. zabrana prouzročenja štete .73/91. –obveza plačanja neimovinske materijalne štete .53/91."l. 15 . podršku se može naći u slijedećim zakonskim propisima19: 1."l. Mora se dokazati da se radi o napadajima tijekom duljeg vremena (najmanje šest mjeseci) u odgovarajućim vremenskim intervalima (najmanje jednom tjedno). 24-26. koji sustavno slijede s namjerom da se nekoga uništi.8. 7/96.pozitivnog radnog. 2007. Velika. a ne zbog drugih sadašnjih ili ranijih problema. 200-203. (Narodne novine br.

Zakon o radu. pretpostavke poruzročenja štete. Narodne novine.obveza naknade štete zbog nedopuštenog djelovanja. 54/95. br. KZ RH 5. 417/01 i 55/01. 101. Narodne novine. "l. • Iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika. >l. klevete."l. 4. 110/1997. 1045-1106. glava XIV i XV. nematerijalne štete 2. Narodne novine. 65/95. "l. Zagreb. KZ RH • Prisila. 30. Zakona o radu 3. Ustav Republike Hrvatske. Zakon o ravnopravnosti spolova.obveza plačanja naknade neimovinske.. "l. 116/2003. br. br. "l. • Nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja. 201. .. "l. 16 . Zagreb. 82/01. Zagreb. KZ RH • Nanošenje uvrede. br. Narodne novine. Kazneni zakon RH. 28/2001. 17/01.. 38/95. i 137/2004. . 200. 199. Zagreb. 128.

Što žrtva treba i može učiniti Žrtva ne smije popustiti i mora ojačati sebe. događaj. prisutni ljudi). sindikata. Žrtva treba biti oprezna i ne tražiti informacije od osoba bliskih zlostavljaču. prijedlozi o tome što žrtva može učiniti.). koji potkrepljuju mobbizirajuće situacije. Borba protiv mobbinga Borba protiv zlostaljanja na random mjestu smanjuje njegov utjecaj na zadovoljstvo zaposlenika. Mnogi radnici ma koliko oni bili kvalitetni uvelike smanjuju produktivnost poduzeća ako vrše mobbing. 17 . Sve privatne relevantne informacije i mobbizirajuće aktivnosti (datum. 2004. Mora prikupiti informacije i sustavno zapisivati podatke o mobbingu koje će biti važne za budući odštetni zahtjev poput: sve o zlostavljaču – potrebno je znati sve o neprijatelju. a time in a samo poduzeće. svjedoci i pomoć koji mogu pomoći tipa starijih kolega koji su zaštićeni. sat. posljedice po socijalne odnose (kad je u obitelji izbila svađa zbog posla. i sl. Potrebno je i kreirati plan protiv zlostavljača tako da se o 21 Jakša.1. U ovom poglavlju navode se zaključci.4. mjesto. Dobro je kontaktirati i druge koje imaju isti problem ili su ga imale u prošlosti. Potrebno je i arhivirati sve dokumente. dijagnosticirati sve psihofizičke i socijalne posljedice u nekoj ustanovi koja se bavi žrtvama mobbinga.). Ocijeniti postoji li antisindikalno držanje unutar ustanove. opisuju se posljedice mobbing na žrtvu. liječnika. i sl. pisma i sl. psihologa ili psihijatra – ali i odvjetnik (treba izbjeći odvjetnike koji surađuju sa tvrtkom). Z. Liječničke novine. te se opisuju načini prevencije kojom se zlostavljanje može spriječiti. ali i na poduzeće. Važno je znati je li mobbing uobičajena strategija za oslobađanje od nepoželjnih zaposlenika u toj ustanovi. 4. Psihofizičke posljedice21 (kad je bila nesanica.: Psihološki teror na radnom mjestu. sve o radnoj sredini. Ne smije donositi nagle odluke i ne napustiti radno mjesto. Žrtvi su naravno potrebni saveznici.

. A. Fizićki poremećaji podrazumijevaju različite fizičke tegobe. 4. nesanici. 2005. a i produktivnost drugih koji mobbing primjećuju zbog straha da se isto ne dogodi njima. dermatoloških promjena. poput glavobolja.: Mobbing . iritantnost… Posljedice za poduzeće mogu biti raznolike. No žrtva se može i udaljiti s radnog mjesta. anksioznosti. gubitak koncentracije. Poduzeće je u slučaju tužbe može izgubiti puno novaca na razne 22 Kostelić-Martić. bolje je otići na bolovanje. pritiska i boli u prsima. različiti sindromi bolesti. Psihički poremećaji očituju se u potrebi za pažnjom. neritmični otkucaji srca. depresiji. ako žrtva počinje razmišljati o ubojstvu zlostavljača ili samoubojstvu. o intenzitetu i dužini trajanja. droga ili cigarete. No valja imati na umu da je napuštanje posla u svakom slučaju poraz za žrtvu jer se ona povlači ostavljajući zlostavljača nekažnjenog a to je udarac na samopoštovanje žrtve. fizičke ili pak neki poremećaji u ponašanju. pojava karcinoma koji je uzrokovan prvenstveno stresom.zlostavljanju obavijesti što je moguće više osoba a putem medija učini stvar javnom. Čak je dobro i trajno napustiti posao. gubitak zraka. Posljedice mobbinga Postojanje mobbinga uzrokuje i pojavljivanje posljedica22 i to ne samo na žrtvu. kako se obraniti i kako ga spriječiti). pretjerana osjetljivost na vanjske stimulanse. ali i na cijelu zajednicu. Posljedice ovise o karakteru osobe. bezosjećajnost. zaboravnost. Školska knjiga.2. Poremećaji u ponašanju se odnose na nekritično rizično ponašanje. gubitku motivacije i poletnosti za radom. tjeskobe. Zbog neugodne radne okoline smanjuje se prodiktivnost mobbiziranog radnika.psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing. Zagreb. vrtoglavice. grubost. suicid žrtve. Kada stres i napetost postanu neprihvatljivi. Zdravstvene posljedice koje mobbing uzrokuje pojavljuju se kod žrtve i mogu biti psihičke. probavne smetnje.. 18 . obiteljski problemi. te općenito pad imuniteta. rigidnost. nemogućnosti prilagodbe. potrebi za bijegom u razne ovisnosti kao što su alkohol. razvod braka. eksplozivnost. stalna okupiranost poslom. poremećaj u težini. već i na poduzeće.

Stoga valja educirati i informirati sve zaposlene o mobbingu i njegovim posljedicama. čime se smanjuje radni vijek mobbiziranih zaposlenika. Zbog odlaska zaposlenika iz poduzeća ono gubi mnogo vremena i sredstava na zapošljavanje novih. povečava se teret državi i pojavljuju se različiti problem za društvo. aktivirati stalni proces izmjene informacija dvosmjerno – i odozgo prema dolje. i obrnuto. a time i profit poduzeća. može biti teško držati ga pod kontrolom ako se odmah ne poduzmu efikasne mjere. Postojanjem mobbing poduzeće gubi ugled i pada zanimanje potencijanih novih stručnjaka za rad u tom poduzeću.3. 2004. sekundarna i tercijarna razina prevencije. kao što su povećanje troškova zdrevstvenog sustava. 43. Cilj primarne prevencije jest spriječiti pojavu patoloških slučajeva uzrokovanih mobbingom. 4. Vrlo 23 Koić. Povećanje troškova društvenog života. Motovunski oglasnik br. Jednom riječju odgovorni za upravljanje ljudski potencijalima moraju bazirati borbu protiv mobbinga na sprečavanje svih faktora koji uzrokuju stres. promovirati kulturu koja daje prednost poštivanju ljudskog dostojanstva obeshrabriti svaki oblik psihološkog nasilja. E. Prevencija zlostavljanja Prevencija mobbinga23 može se organizirati na tri razine koje se definiraju kao primarna. 19 . Također zbog premještanja zaposlenika unutar poduzeća dolazi do konstantnog pojavljivanja perioda prilagodbe u kojem je smanjena produktivnost radnika. te povećanje troškova mirovinskog sustava predstavljaju ozbiljne posljedice za društvo.: Programi prevencije mobbinga . ali i tendencijom prijevremenog odlaska u mirovinu. te cijelokupni pravni proces. Kada je mobbing već započeo. te njihovu edukaciju. a u kolektivne ugovore i u pravilnike o radu ugraditi klauzule koje reguliraju mobbing i navode kazne za pojedina neetična ponašanja i diskriminaciju.međunarodna i hrvatska iskustva. a da bi se to postiglo. potrebno je: optimizirati radni ambijent i radno vrijeme. Zbog povećanja potrebe za fizičkim i psihičkim liječenjem. Sekundarna prevencija odnosi se na mobbing koji je već počeo.odštete. Neophodno je omogućiti svima stručno osposobljavanje i usavršavanje.

kad je moguće. Važnu ulogu imaju već spominjane grupe samopomoći. U nekoliko europskih država. moraju uzeti u obzir običaje i lokalnu kulturu te obuhvatiti preventivne mjere za smanjenje pojave mobinga. kao npr. nego omogućiti osobama u konfliktu da se bolje razumiju. Rehabilitacija u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama. zaštitu radnika koji se zauzimaju za samo pomoć u borbi protiv mobbinga i nagrađivanje poslodavaca koji na pojavu mobbinga odgovaraju spremnošću. kažnjavanje agresora i poslodavaca kóji su dopustili zlostavljanje kolege. Kao prvo. 20 .važnu ulogu mogu imati savjetnici od povjerenja i medijatori. u Švicarskoj. moraju se poduzeti mjere koje će žrtvi mobbinga pomoci da što brže ponovno uspostavi psihofizičko zdravlje i povrati uništeno dostojanstvo. usporede različita stajališta. Savjetnik od povjerenja: osoba koja je zaposlena unutar tvrtke ili je vanjski suradnik koji ima zadatak saslušati svakoga tko se smatra žrtvom mobbinga. Medijator (posrednik): posredovanje je proces u kojemu treća nepristrana osoba nudi osobama u konfliktu mogućnost da se sastanu i da ponište razlike. Francuskoj. ponovno uključivanje u rad. da pregovaraju o rješenjima. Rana dijagnoza utjecaja mobbinga na zdravlje može pomoci u smanjivanju posljedica na individualnoj. Budući da mobbing može uzrokovati vrlo teške posljedice za žrtvu. iskažu emocije. medijacija u radnim organizacijama uspješno je provedena kao eksperiment i postala je svakodnevna realnost. adekvatnu pomoć žrtvama teškog oblika mobbinga u obliku odšteta za nanesenu štetu i. pravednošću i efikasnošću. Zakoni su neizmjerno važni. Posredovanju (medijaciji) nije cilj pronaći žrtvenog jarca. obiteljskoj i socijalnoj razini. Njemačkoj i Engleskoj te u SAD-u i Kanadi. analiziraju što se dogodilo i definiraju zajedničke točke koje će im omogućiti da nastave zajedno raditi ili da se udalje (odvoje) u klimi uzajamnog poštovanja. Tercijarna prevencija odnosi se na razdoblje nakon što je mobbing izvršen.

nebitno na kojim se pozicijama nalaze. Takve će osobe bilo prije ili kasnije na bilo koji način naštetiti poduzeću. a oni ih ne poznaju. Organiziranjem edukacije. i tako postići svoj maksimum. maksimalnom produktivnošću poraziti konkurenciju. Isto tako svako poduzeće teži razvitku i širenju svog poslovanja i zato ono mora izvući najbolje iz svakog radnika. Poduzeće mora težiti stvaranju uspješnog kolektiva koji će.Zaključak Svaki pojedinac teži napretku. Metaforički gledano mobbing je poput karcinoma koji se širi tijelom i polako eliminira žrtvu ako se ne uoči na vrijeme i ne zaustavi. Mobbing je poput bolesti koja razara zajednicu iznutra i anulira sve dotada postignute rezultate. Zlostavljači. što se uvelike kosi s politikom poduzeća i njegovim nastojanjima. Pojavljivanjem mobbinga ruši se integritet i ugrožava ugled pojedinca koji tada sigurno neće moći efikasno obavljati svoj posao. najčešće nisu dobre i kvalitetne osobe. Kako bi se utjecaj mobbinga spriječio potrebno je educirati ljude o njihovim pravima i pružiti im adekvatnu pomoć u situacijama kada je nad njima mobbing izvršen. Pojavljivanje mobbinga uvijek se mora sagledavati sa obije strane. uz sve neprilike koje donosi i nije potrebno dodatno ga otežavati. te ih je potrebno udaljiti iz sredine bez obzira koliko dobro obavljaju svoj posao. Ponekad je veoma teško razlučiti tko je žrtva. a onaj tko ne poštuje zakone mora biti kažnjen. Kao što je već mnogo puta navedeno stres prouzročen mobbingom uzrokuje brojne bolesti koje uzrokuju izostajanje radnika s posla što osim na radnika i poduzeće djeluje štetno i na društvo. ali ipak veoma važno kako bi se situacija riješila na pravedan način. a tko zlostavljač. 21 . izoštravanjem zakona i provođenjem kazni smanjiti će se zlostavljanje i povećati svijest o osobnoj vrijednosti i smanjiti strah od posljedica reagiranja na uočeni problem. Također im je potrebno ukazati na pravne mehanizme koji ih štite. Postoje zakoni koji reguliraju prava zaposlenika. Sagledavajući širu sliku uviđamo da se posljedice mobbinga šire i izvan okvira uske situacije koju zlostavljanje uzrokuje. razvoju i ostvarivanju svojih snova i ciljeva. Put do uspjeha veoma je težak sam po sebi. Da bi se tako nešto ostvarilo svaki pojedinac unutar kolektiva mora biti zadovoljan sobom i svojom okolinom.

Socijalna psihijatrija. Work. Civil society publishing ames.se 4. Iowa.hr 3. Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobinga. 4.Literatura Knjige Andreja Kostelić-Martić: Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu. www. Malenica. 6. 2004.: Mobbing .: Mobbing.: Psychosocial factors related to job stress and women in management. N. E. A... Kostelić-Martić. 3.hr 2. www. 2. I.psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing. A.novi-list. N. emotional abuse in the American workplace.mobbing. Kostelić-Martić. 2005. Liječničke novine. Članci: 1. 2005.moj-posao. 2007. T: Ima lijeka za psihološko zlostavljanje na poslu. 1999.: Mobing : najčešća pitanja i odgovori .dnevnik. www.: Programi prevencije mobbinga . E. Školska knjiga.međunarodna i hrvatska iskustva. E. Davenport. 3. 43. Z. Školska knjiga. Motovunski oglasnik br.leymann. www.hr 22 . J. 2005. 5. Jokić-Begić. Apostolovski.net 5. Koić. :Mobbing: moralna zlostavljanja na radnom mestu.: Psihološki teror na radnom mjestu. Koić. Hep. 2004. Lyons. Jakša. Zagreb. Web stranice: 1. kako se obraniti i kako ga spriječiti). 2. . www. 2003 1. Nemćić-Moro. Zagreb 2006. Zagreb.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->