UPUTSTVA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Svrha izrade seminarskog rada

Osnovni cilj izrade seminarskog rada jeste da studentu pruzi mogucnost da sam organizuje i izvede jedno primjenjeno istrazivanje. Student! istrazivanje vrse sami a planiraju ga, organizuju i pisu uz konsultacije i pomoc predmetnih nastavnika ili saradnika, mada mogu konsultovati i sve druge osobe prema preporuci ili spremnosti za saradnju i pomoc. Tokom izrade seminarskog rada od studenta se ocekuje da nauci da: 1. Planira, organizuje i obavi jednostavno ispitivanje ili istrazivanje tako da stekne prakticno iskustvo u osnovnim istrazivackim metodama koje se mogu primjeniti na grupe ljudi i odnose se na njihove zdravstvene probleme ili potrebe. 2. shvati i objasni medusobnu povezanost faktora sredine, bioloskih, sociokulturalnih, demografskih i drugih, u odnosu na koncept zdravstvenog stanja i zdravstvene zastite. 3. kriticki raspravi zdravstvene i psihosocijalne potrebe ljudi u zajednici kao i sredstva i mjere potrebne za njihovo zadovoljavanje a u kontekstu problema koji istrazuje. Temu seminarskog rada svaki student bira prema sopstvenom interesovanju ili afinitetima, a ako nije moguce, pomoci ce mu nastavnik da izabere izmedu veceg broja ponudenih tema, s tim sto je student obavezan da je na preporuceni nacin pripremi u pisanoj formi i odbrani na ispitu. Seminarski rad ce biti ocijenjen prvo od saradnika ili nastavnika koji je studentu drzao konsultacije (ili vjezbe, ako nije bilo konsultacija), a zatim i od nastavnika kod koga student polaze ispit. Konacna ocjena seminarskog rada se formira poslije odbrane rada na ispitu i ona ulazi u sastav ocjene iz predmeta koja se upisuje u indeks. Ocjenjivanje seminarskog rada obuhvata tri aspekta: 1. Poznavanje i razumijevanje koncepta, principa i osnovnih karakteristika problema koji se istrazuje ili ispituje i sa njim povezanih faktora, kao i metoda primjenjenih u izradi seminarskog rada, 2. Prakticno angazovanje studenta na izradi seminarskog rada, njegovu samostalnost, odgovornost, studioznost u prilazu istrazivanju, kao i eventualno posebna dostignuca u istrazivanju, 3. sam izgled rada: korektnost i tacnost primjenjenih metoda i tehnika, prikaz i analiza rezultata istrazivanja, pismenost, navodenje literature i drugo.

Izgled rada
Seminarski rad se predaje u vidu pisanog izvjestaja, u jednom primjerku i to original rada ako je pisan ili prekucan, pri cemu katedra ima obavezu cuvanja radova, a student obezbjeduje sebi sopstvenu kopiju. Kopija rada omogucava studentu da bolje pripremi odbranu rada na samom ispitu, a i kasnije moze da mu posluzi za organizaciju drugih istrazivanja. Tekst mora biti citak, jasno

uvod. Mora biti tabelarno i graficki opremljen sa prilozenim upitnikom ili struktuiranim intervjuom. radnici). kratak sadrzaj (sazetak-abstrakt). diskusiju (raspravu).napisan. U uvodu se ne navode podaci iz samog istrazivanja. Ako se vec hipoteza formulise. longitudinalna ili studije presjeka). prekucan ili se moze koristiti neki od procesora teksta) na formata A4. Kratak sadrzaj (abstrakt) rada se nalazi na slijedecoj strani. Rad ne mora da ima hipoteze istrazivanja. zakljucke. osnovnim elementima metodoloskog postupka.eksperimentalna istrazivanja. Kad god je moguce kvalifikovati obiljezja predstavljajuci ih skalama mjerenja i navesti greske nastale pri mjerenju. najvaznijim rezultatima i njihovom statistickom obradom kao i zakljuccima koji su izvedeni iz rezultata istrazivanja. Rad bi trebalo da sadrzi slijedece dijelove: naslovnu stranu. metod rada. U metodu rada je neophodno navesti nekoliko bitnih elemenata: • vrstu istrazivanja (opservaciona . ali zato ima smisla citirati definicije osnovnih pojmova ili termina potrebnih za bolje razumijevanje samog predmeta istrazivanja uz navodenje izvora odakle su preuzete.retrospektivna. koncizan ali dovoljno informativan da bi se znalo o cemu se radi. cilj/eve) istrazivanja sa hipotezama. da je pusenje stetno po zdravlje). navesti nacin i objasniti kako je to uradeno. odnosno varijable ukljucene u istrazivanje (sta se ispituje) i faktore istrazivanja (u funkciji cega). • definisati jedinicu posmatranja (istrazivanja) i navesti njihov ukupan broj. Kada su obiljezja izvedena ili izracunavana. • potrebno je jasno i precizno navesti izvor/e podataka koriscene u istrazivanju (upitnik i struktuirani intervju. medicinska dokumentacija i evidencija. ako su oni korisceni za prikupljanje podataka u istrazivanju. Nabrojati i opisati sva obiljezja. zatim navesti samo najvaznije reference koriscene za pisanje rada i ne ulaziti ekstenzivno u pregled i razmatranje osnovnog predmeta istrazivanja. prospektivna . navesti vrstu i velicinu uzorka kao i nacin izbora jedinica posmatranja (prigodan uzorak. U uvodu rada treba sumirati razloge zasto je preduzeto istrazivanje. ime i prezime autora. Uvod zavrsiti javnom i preciznom formulacijom cilj/eva istrazivanja i postavkom eventualnih pretpostavki (hipoteza) sa kojima se ulazi u istrazivanje. djeca skolskog uzrasta. . prost slucajni ili sistematski). u duhu maternjeg jezika (u rukopisu. niti zakljucci rada. grupu u kojoj je vjezbao i ime nastavnika . sa marginama i dvostrukim proredom. publikacije sa rutinskom zdravstvenom statistikom). preporuke (prijedlog mjera) i pregled literature koriscene za izradu seminarskog rada. a posebno neuko formulisanje hipoteze/a. trudnice. ona u radu mora da se razmatra i dokaze odgovarajucim statistickim tehnikama (testiranje hipoteze). • opisati populaciju obuhvacenu istrazivanjem (zene u generativnom periodu. On ne bi trebalo da ima vise od 200 rijeci sa navedenim ciljevima istrazivanja. (npr. • ako je istrazivanje radeno na osnovu uzorka. Naslovna strana bi trebalo da sadrzi: naslov rada. rezultate (odnosno analizu rezultata).saradnika kod koga je odlazio na konsultacije. izvjestaji. Ne prepricavaju se niti prepisuju veliki odlomci koriscene literature.

Poslije sredivanja i grupisanja. Prije statisticke analize dobijenih podataka neophodno je uraditi njihovu deskripciju (opis). pored postupka. Pazljivo i korektno ih interpretirati. a ne iz originalnih radova koji su prvi put publikovani. EPI-IIMFO. S obzirom da je razvoj kompjuterske tehnologije omogucio primjenu razlicitih zasticenih kompjuterskih programa za obradu i analizu podataka. odnosno visoko ili veoma znacajan (zahtjeva navodenje podataka o statistickoj znacajnosti . U metodu rada je vazno navesti nedostatke u dizajnu istrazivanja (ogranicenja koriscenog metoda rada) kako bi citalac mogao da formira misljenje o pouzdanosti podataka i validnosti kasnije saopstenih rezultata istrazivanja. Generalno pravilo k'oga se treba pridrzavati u prikazivanju i opisivanju metoda rada je da se izbjegava neobavezno koriscenje preciznih statistickih termina kao sto je slucajan (zahtjeva navodenje nacina izbora jedinica posmatranja). preciznu referencu iz koje je preuzeta.* Pri koriscenju neuobicajenih procedure za statisticku analizu potrebno je navesti. Tabele sa pojmovima ne bi trebalo da ponavljaju ono sto je vec receno u tekstu. krvni pritisak) deskriptivno se prikazuju uz koriscenje prosjecnih vrijednosti (srednja vrijednost i standardna devijacija. Ne ponavljati sve podatke iz tabele i grafikona u tekstu. Koriscenje tabela u predstavljanju sakupljenih podataka omogucava citaocu da jasnije shvati i da ima bolji pregled velikog broja podataka sakupljenih tokom nekog istrazivanja. Rezultate (analizu rezultata) predstaviti logicnim redom u tekstu. uobicajeno se radi i statisticka analiza dobijenih rezultata koja podrazumijeva upotrebu razlicitih statistickih procedure.** Predstavljanje podataka istrazivanja Tabelarno prikazivanje podataka istrazivanja Tabelama obicno predstavljamo kvantitativne podatke (brojeve) i ponekad pojmove koji sadrze kvalitativna poredenja ili deskriptivne informacije.p vrijednosti). Dati pregled izabranih obiljezja sa njihovim parametrima (srednje vrijednosti. Diskontinuirana (atributivna) obiljezja prebrojati. vec prije da rasvjetle ili da sistematizuju ono sto bi treble objasniti. Grafikone koristiti kao alternative tabelama. tjelesna visina. BMDP .Statistical Package for the Social Sciences. Dalja obrada svih obiljezja podrazumijeva prikazivanje apsolutnih i relativnih (procenata) distribucija frekvencija. znacajan. vec u tekstu istaci samo najvaznije ili najuocljivije sa tabela i grafikona.• navesti statisticke metode i tehnike koriscene za obradu podataka.Biomedical Statistical Package i drugi). ukoliko se koristi neki od ovih programa pozeljno je navesti njegovo ime(/na primjer: SPSS . mjere varijabiliteta i drugo). korelacija ili povezanost (zahtjeva izracunavanje koeficijenta korelacije) i uzorak (zahtjeva objasnjenje vrste uzorka). posebno slozenim. medijana i percentili). Pri prikazu statistickih procedure navesti dovoljno informacija tako da je izbor statisticke procedure logican za citaoca. vodeci racuna da je pozeljno da ovakve tehnike budu iz standardnih udzbenika. normalan (zahtjeva testiranje normalnosti). Svesti broj grafikona i tabela na razuman broj. . Kontinuirana obiljezja (kao tjelesna masa. jer ga to nepotrebno opterecuje.

Tabele se numerisu sukcesivno.sve tabele bi trebalo numerisati sukcesivno. Ako clanak ima i prilog ili dodatak (appendix) sa tabelama. objasniti zasto nije.naslov tabele bi trebalo da je jasan. formirati tabelu sa sto manje kolona i redova vodeci racuna da se ne izgube vitalne informacije. 3. Prilikom pravljenja tijela tabele trebalo bi se pridrzavati slijedecih pravila: 1. Naslov tabele . Dobra tabela bi trebalo da bude dopuna tekstu. Redni broj tabele . pozivanje na odredenu tabelu se vrsi preko njenog rednog broja a ne preko naslova. tabele u prilogu bi bilo dobro identifikovati sa velikim slovima i arapskim brojevima (npr. Postavlja se pitanje da li je staviti prije. U svakom tekstu osvrt na tabelu se daje navodeci njen broj. Evo nekoliko pravila koja mogu biti od pomoci: • svaka tabela bi trebalo da stane na jedan list papira i ne bi je trebalo prekidati i prenositi na drugu stranu. 4.Tijelo tabele sadrzi podatke grupisane na odreden nacin u kolone u redove. U prvom redu su data imena ili oznake kolona. unutar svake tabele u tekstu pridrzavati se istih pravila kod prikazivanja broja decimalnih mjesta ili zaokruzivanja decimala. Prva kolona se zove pretkolona i u njoj su data imena ili oznake redova koje moraju biti kratke. Tijelo tabele . 2. Stvarno mjesto tabele u tekstu je ponekad tesko odrediti. • tabelu bi trebalo razdvojiti od teksta sa dva-tri linijska prostora ispod i iznad tabele. ne koristiti razne isprekidane ili kose linije za povezivanje informacija u razlicitim kolonama i redovima zato sto to pravi zbrku i smanjuje preglednost . objasnjenje tabele u tekstu bi trebalo tako napisati da citalac moze da ga prati bez osvrtanja na tabelu. Posljednja kolona treba da predstavlja ukupno. U tekstu rada. tabela Al je prva tabela u prilogu A/. 2. radi izbjegavanja konfuzije izmedu procenata staviti znak "%" i voditi racuna da ukupan zbir bude 100% ili ako nije. posljednji red svega i taj zbir treba da odgovara ukupnom broju ispitanika ili nedinica posmatranja u istrazivanju ili pregledu. • tekst o tabeli bi trebalo staviti ili bar zapoceti na istom listu na kome je i tabela na koju se odnosi. • stranice koje sadrze tabelu i tekst trebalo bi zapoceti tekstom pa onda staviti tabelu. Izgled tabele Svaka tabela se sastoji od rednog broja tabele. arapskim brojevima. mada je istovremeno neobicno vazno da se u tekstu da osvrt na sve tabele i najznacajnije podatke u njima. • ako nijedan od prethodnih uslova ne moze biti zadovoljen. kratak i da objasnjava sta je torn tabelom predstavljeno. Pri tome je bitno postovati dva pravila: 1. naslova tabele i tijela tabele. jasne i gramaticki komnzistentne. koriscenjem arapskih brojeva. ili mozda poslije analize u tekstu. tabelu bi trebalo staviti izmedu paragrafa teksta. izvjestaja ili clanka.Tabele se koriste da predstave informacije u obliku ukupnih zbirova i podzbirova za njihovo rangiranje ili za predstavljanje rezultata statistickih analiza. Svaka tabela bi morala da bude razumljiva bez citanja teksta koji se na nju odnosi.

Cesto se postavlja pitanje kako postupiti sa onima koji nisu odgovorili na pitanje koje se predstavlja tabelom. U istrazivanjima o zdravlju kao i u istrazivanjima drugih drustvenih nauka. Ako se ne vrsi nikakva statisticka analiza tada i relativne frekvencije (procente) treba prikazati u slozenoj tabeli. Specificne napomene se odnose na odredenu kolonu i red i obicno se oznacavaju zvjezdicom ili superskriptom. kada ce se primjenjivati X2 test. ponekad je veoma vazno prikazati medusobne odnose dva obiljezja. Za analizu podataka u ovim tabelama primjenjuje X2 test ili neka druga statisticka tehnika. . mod. 4 ili 5. oduzeti broj onih koji nisu odgovarali od ukupnog broja ispitanika i koristiti taj broj kao osnovu za izracunavanje procenata (100%). Postoje dva nacina: jedan je. medijana ili rang. • multivarijantne tabele koje prikazuju veci broj obiljezja**** Proste tabele kao sto im samo ime kaze. specificne i napomene o nivou vjerovatnoce. One se uvijek postavljaju ispod tabele.tabele.*** Vrste tabela Sve tabele mozemo podijeliti na: • proste tabele koje sadrze samo jedno obiljezje. • • Trebalo bi osigurati da je ukupan zbir N u donjem desnom uglu dobijen sabiranjem svega iz poslednjeg reda i ukupno iz poslednje kolone Tabela bi trebalo da sadrzi apsolutne brojeve kada ce se podaci statisticki obradivati. 5 ili 6 i druge. predstavljaju samo jedno obiljezje (varijablu) i obicno se koriste u deskriptivnim studijama. u kojima je svako od analiziranih i predstavljenih obiljezja razvijeno na razlicit broj kategorija. tj. • slozene tabele ili tablice kontigencije koje sadrze dva obiljezja. Opste napomene objasnjavaju i pruzaju informacije koje se odnose na cijelu tabelu i obuhvataju objasnjenje skracenica i simbola koriscenih u tabeli. takode mogu biti predstavljeni u ovim tabelama. Rezultate statisticke analize /vrijednost X2 testa. U ovoj vrsti tabela. koristiti ukupan broj ispitanika kao osnov za izracunavanje procenata (100%) zajedno sa onima koji nisu odgovarali na postavljeno pitanje i izracunati njihov udio u ukupnom broju. Nesto komplikovanije su tablice kontigencije 2x3. U njima je obicno data distribucija frekvencija grupisanih podataka (apsolutna i relativna) Parametri kao sto su aritmeticka sredina. odnosno 3x4. Napomene ispod tabele mogu biti: opste. Odnosi dva obiljezja se tada predstavljaju slozenim tabelama (unakrsnim tabeliranjem ili tablicama kontigencije). Drugi je. kao i da grafikonom ne treba da se ponavlja ono sto je u potpunosti objasnjeno u tekstu. sve kombinacije kategorija obuhvacenih obiljezja su predstavljene. a predstavljaju se na isti nacin kao i druge slozene tabele i grafikoni koji prikazuju iste podatke. broj stepeni slobode /df/ i nivo vjerovatnoce na kome se prihvata ili odbija nulta hipoteza /p/ trebalo bi napisati ispod tabele na koju se ti rezultati odnose.

skolska sprema. Za predstavljanje kontinuiranih obiljezja mozemo koristiti histogram ili poligon frekvencija. Tako imamo organizacione sheme. nacionalnost. broj oboljelih i druga. Pri crtanju sopstvenog grafikona trebalo bi imati na umu slijedece: 1.Grafikoni se i crtaju zato da bi ustedili nepotrebne opise i objasnjenja u tekstu. one pokazuju organizovanja nekog procesa ili institucije. rasa. Za graficko prikazivanje prekidnih obiljezja najcesce se koristi linijski dijagram. Pri predstavljanju numerickih kontinuiranih obiljezja njegove vrijednosti treba grupisati u tzv. Apsolutne i relativne distribucije kvantitativnih ili numerickih obiljezja graficki predstavljamo razlicito. odnosno distribuciju frekvencija. kruznim dijagramom. Vrste grafikona Graficki mozemo prikazati kako apsolutne frekvencije (brojeve) tako i relativne frekvencije (procente) kvalitativnih i kvantitativnih obiljezja istrazivanja. broj umrlih od neke bolesti. posebno ako ne postoje tabele sa istim podacima i informacijama. skupu ili sistemu. Obicno su predstavljene kvadratima koji su mecTusobno povezani strelicama koje opet ukazuju na smjer djelovanja pojave jedne na drugu. . prosjek ill trend pojave koja se ispituje a sto slijedi iz nacrtanog grafikona.) mozemo predstaviti sa nekoliko vrsta grafikona: stubicastim dijagramom. visina. Vrste grafickog prikazivanja su date u slijedecoj shemi: Graficko prikazivanje Apsolutne i relativne distribucije kvalitativnih podataka. koje jos nazivamo opisna ill atributivna obiljezja (pol. zanimanje i dr. I na kraju. Ponekad vrijednosti obiljezja mogu biti statisticki rasporedene kada se dobija dijagram rasturanja koji se kasnije posebnim statistickim tehnikama analiziraju da bi se izracunala linija regresije i izvrsila analiza trenda te pojave. sheme se koriste za opisivanje medusobnih odnosa izmedu grupa elemenata ili funkcija u nekom procesu. sta se njime dobija u tekstu. Potrebno je objasniti samo najuocljivije rezultate. zavisno od toga da li je obiljezje kontinuirano (neprekidno) kao sto su: tjelesna masa. modele koji prikazuju odnose u nekom sistemu ili nesto drugu. nivo secera u krvi i druga ili diskontinuirano (prekidno) kao sto su: broj prijema pacijenata u bolnici. raznim vrstama ilustracija (kartogramom ili razlicitim slikama). Grupisanje podataka olaksava preglednost grafickog prikazivanja mada se nuzno gube neki detalji. razmisliti da li je grafikon stvarno potreban. a njihova povrsina ukazuje na frekvenciju u odredenoj grupi pa se zbog toga ovaj grafikon i naziva povrsinski dijagram. svaki grafikon crtati ill predstaviti na posebnom listu papira. Histogram je metod predstavljanja kontinuiranih podataka kada na horizontalnu (x) osu nanosimo vrijednosti klasnih intervala odredenog obiljezja a na vertikalnu (y) osu apsolutne ili relativne frekvencije vrijednosti tog obiljezja. 2. Histogram izgleda kao serija pravougaonika prislonjenih jedan uz drugi. "klasne intervale" i za svaki klasni interval odrediti ucestalost pojavljivanja.

.i "personalne komunikacije". U diskusiji istaci nove ili vazne aspekte istrazivanja.Harvardski sistem citiranja (prema autoru/godini) i . kao i po nacinu sredivanja literature. koji se publikuje godisnje kao posebna publikacija. Na primjer: Pretpostavlja se 1 da. Takode. ili Paunovic i saradnici 1 pretpostavljaju da.. potrebna literatura. mogu se koristiti i knjige. U diskusiju ukljuciti sve implikacije rezultata istrazivanja i njihova ogranicenja. uz napomenu da ako se koristi veci broj radova istog prvog autora. takode. Ne ponavljati u detalje podatke ili drugi materijal dat u uvodu.. Pri citiranju literature.. pored radova stampanih u casopisu. Na primjer: Pretpostavlja se (Paunovic i sar... ili kao poseban odjeljak u januarskom broju Index Medicusa/. Mogu se navoditi i radovi prihvaceni za stampu. Ukljuciti. s tim sto se to naglasi u zagradi /rad u stampi/. prvo se stavljaju oni radovi koji su ranije objavljeni. Ako je neko posebno pomogao i dao doprinos kvalitetu istrazivanja. provjeriti da li su sve vrijednosti korektno predstavljene i ucrtane 4. provjeriti da li su svi grafikoni spomenuti i objasnjeni u tekstu. Harvardski sistem je osoben po tome sto se u tekstu navodi u zagradi prezime prvog autora i godina kada je reference objavljena. Preporuke (odnosno prijedloge mjera) koje slijede iz analize rezultata istrazivanja obavezno na kraju ukljuciti u rad. nazivi casopisa iz kojih se citira odredeni rad mogu se navoditi skraceno. kao i drugi clanci /stampani u dnevnim ili periodicnim listovima/. osnovno je pravilo da se moze koristiti samo jedan sistem. Treba nastojati da se pri citiranju literature izbjegnu "nepublikovani podaci" il. Rad zavrsiti odjeljkom koji se zove pregled literature a koji se sastoji iz referensi sredenih po odredenom redu i citiranih na odredeni nacin. Taksativno navesti zakljucke koji slijede na osnovu rezultata istrazivanja. lako oba sistema imaju svoje prednosti.. ili direktno prezime prvog autora a samo godina se stavlja u zagradu. konsultacije. doktorske i magistarske teze. implikacije rezultata sopstvenog istrazivanja na buduca istrazivanja iz te oblasti. metodu rada ili rezuitatima. U poglavlju "pregled literature" reference citirane na ovaj nacin se sreduju numerisanjem po redu kojim su prvi put spomenute u tekstu. Svaki sistem je karakteristican po nacinu oznacavanja u tekstu literature koja je posluzila za njegovo pisanje. sugestije i drugo). Povezati rezultate tog istrazivanja sa drugim relevatnim istrazivanjima iz proucavane oblasti.Vankuverski sistem citiranja (prema brojevima). U poglavlju "pregled literature" reference se potom sreduju po abecednom ili azbucnom redu. prema oba ova sistema. shodno listi skracenih naziva koja se moze naci u Index Medicusu /List of Journals Intexed Medicus. provjeriti legendu i utvrditi da li je jasna 5. Slijede primjeri citiranja razlicitih referenci prema Vankuverskom sistemu. . ili Paunovic i saradnici (1994) u svom istrazivanju pretpostavljaju da. Prema nacinu sredivanja i citiranja literature razlikuju se dva osnovna sistema navodenja literature koriscene za pisanje radova: . Vankuverski sistem je karakteristican po tome sto se koriscena literatura u tekstu identifikuje arapskim brojem stavljenim u zagradu ili oznacenim superskriptom /brojem uzdignutim iznad teksta/.. monografije. zahvaliti mu se i oznaciti u cemu je njegov doprinos (ukljucivanje u istrazivacki tim. ali izbjegavati tvrdnje koje nisu u pospunosti poduprte tim rezuitatima.3. najcesce uvoda i diskusije rada. 1994) da.

Kada se vise od jednog nivoa znacajnosti pojavljuje u istrazivanju. t-test za proporcije) potrebno je da se naglasi koja je vrsta testa koriscena. kao na primjer: t-test (za: dva mala nezavisna uzorka. ili koriscenje nekog neparametarskog testa (primjer: Man-Vitnijev test).05). vec i pojmovno. . Medutim. dva velika nezavisna uzorka. regresija. obicno se koristi jedna zvjezdiva za oznacavanje nizeg nivoa (p<0. linearna korelacija. navesti sve bitne elemente za njihovu identifikaciju. za sve koriscene testove treba navesti nivo vjerovatnoce za koji je razmatran rezultat testa. dva vezana uzorka. . za testove koji imaju vise oblika. Man-Vitnijev test i slicni. a kod koriscenja modela regresije. Poasonova). dvosmjerna ili neka specificnija. binomna. oznaciti da li jednosmjerna. Pri koriscenju analize varijanse (ANOVA). kao i sta se sa njima ispituje. Interpretirati hipoteze ne samo statisticki. median test. Pri testiranju hipoteza istrazivanja izbjegavati navodenje samo nivoa vjerovatnoce jer on ne sadrzi dovoljno kvantitativnih informcija vec obavezno navesti vrijednost statistickog testa i broj stepeni slobode /df/.01) i tako dalje. kao sto su: Hi-kvadrat test (tablice kontigencije i test slaganja). Fiserov test apsolutne vjerovatnoce.*Prije primjene bilo kog testa potrebno je provjeriti raspodjelu podataka (normalna. sta znacajnost testirane hipoteze znaci u kontekstu analiziranih rezultata. Jednostavni testovi. analiza varijanse). ne moraju posebno da se objasnjavaju. korelacija. Svi korisceni statisticki testovi treba da budu precizno navedeni. uzorak i osnovni skup. Takode. ****ko sto je korelaciona matrica Pirsonovih koeficijenata korelacije ili tabela analize varijanse ANOVA. logaritamska transformacija). Maknemarov test. dvije slijedeceg (p<0. Podaci cija je raspodjela izrazito asimetricna ili se veoma razlikuju izmedu pojedinih grupa mogu da zahtjevaju izvjesnu transformaciju podataka (npr. **Rezultate bi trebalo uvijek analizirati i interpretirati u svijetlu hipoteza koje su postavljene. ***Napomene o nivou vjerovatnoce ukazuju na rezultate istrazivanja. s obzirom da neki testovi zahtjevaju pretpostavku o normalnosti distribucije (t-test.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful