UPUTSTVA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Svrha izrade seminarskog rada

Osnovni cilj izrade seminarskog rada jeste da studentu pruzi mogucnost da sam organizuje i izvede jedno primjenjeno istrazivanje. Student! istrazivanje vrse sami a planiraju ga, organizuju i pisu uz konsultacije i pomoc predmetnih nastavnika ili saradnika, mada mogu konsultovati i sve druge osobe prema preporuci ili spremnosti za saradnju i pomoc. Tokom izrade seminarskog rada od studenta se ocekuje da nauci da: 1. Planira, organizuje i obavi jednostavno ispitivanje ili istrazivanje tako da stekne prakticno iskustvo u osnovnim istrazivackim metodama koje se mogu primjeniti na grupe ljudi i odnose se na njihove zdravstvene probleme ili potrebe. 2. shvati i objasni medusobnu povezanost faktora sredine, bioloskih, sociokulturalnih, demografskih i drugih, u odnosu na koncept zdravstvenog stanja i zdravstvene zastite. 3. kriticki raspravi zdravstvene i psihosocijalne potrebe ljudi u zajednici kao i sredstva i mjere potrebne za njihovo zadovoljavanje a u kontekstu problema koji istrazuje. Temu seminarskog rada svaki student bira prema sopstvenom interesovanju ili afinitetima, a ako nije moguce, pomoci ce mu nastavnik da izabere izmedu veceg broja ponudenih tema, s tim sto je student obavezan da je na preporuceni nacin pripremi u pisanoj formi i odbrani na ispitu. Seminarski rad ce biti ocijenjen prvo od saradnika ili nastavnika koji je studentu drzao konsultacije (ili vjezbe, ako nije bilo konsultacija), a zatim i od nastavnika kod koga student polaze ispit. Konacna ocjena seminarskog rada se formira poslije odbrane rada na ispitu i ona ulazi u sastav ocjene iz predmeta koja se upisuje u indeks. Ocjenjivanje seminarskog rada obuhvata tri aspekta: 1. Poznavanje i razumijevanje koncepta, principa i osnovnih karakteristika problema koji se istrazuje ili ispituje i sa njim povezanih faktora, kao i metoda primjenjenih u izradi seminarskog rada, 2. Prakticno angazovanje studenta na izradi seminarskog rada, njegovu samostalnost, odgovornost, studioznost u prilazu istrazivanju, kao i eventualno posebna dostignuca u istrazivanju, 3. sam izgled rada: korektnost i tacnost primjenjenih metoda i tehnika, prikaz i analiza rezultata istrazivanja, pismenost, navodenje literature i drugo.

Izgled rada
Seminarski rad se predaje u vidu pisanog izvjestaja, u jednom primjerku i to original rada ako je pisan ili prekucan, pri cemu katedra ima obavezu cuvanja radova, a student obezbjeduje sebi sopstvenu kopiju. Kopija rada omogucava studentu da bolje pripremi odbranu rada na samom ispitu, a i kasnije moze da mu posluzi za organizaciju drugih istrazivanja. Tekst mora biti citak, jasno

U metodu rada je neophodno navesti nekoliko bitnih elemenata: • vrstu istrazivanja (opservaciona . ali zato ima smisla citirati definicije osnovnih pojmova ili termina potrebnih za bolje razumijevanje samog predmeta istrazivanja uz navodenje izvora odakle su preuzete. a posebno neuko formulisanje hipoteze/a. Naslovna strana bi trebalo da sadrzi: naslov rada. • potrebno je jasno i precizno navesti izvor/e podataka koriscene u istrazivanju (upitnik i struktuirani intervju. da je pusenje stetno po zdravlje). kratak sadrzaj (sazetak-abstrakt). sa marginama i dvostrukim proredom. Ako se vec hipoteza formulise.retrospektivna. metod rada. ime i prezime autora.saradnika kod koga je odlazio na konsultacije. niti zakljucci rada. Rad ne mora da ima hipoteze istrazivanja. radnici). Ne prepricavaju se niti prepisuju veliki odlomci koriscene literature. trudnice. • definisati jedinicu posmatranja (istrazivanja) i navesti njihov ukupan broj. uvod.eksperimentalna istrazivanja. zatim navesti samo najvaznije reference koriscene za pisanje rada i ne ulaziti ekstenzivno u pregled i razmatranje osnovnog predmeta istrazivanja. Mora biti tabelarno i graficki opremljen sa prilozenim upitnikom ili struktuiranim intervjuom. • opisati populaciju obuhvacenu istrazivanjem (zene u generativnom periodu. najvaznijim rezultatima i njihovom statistickom obradom kao i zakljuccima koji su izvedeni iz rezultata istrazivanja. cilj/eve) istrazivanja sa hipotezama. Uvod zavrsiti javnom i preciznom formulacijom cilj/eva istrazivanja i postavkom eventualnih pretpostavki (hipoteza) sa kojima se ulazi u istrazivanje. preporuke (prijedlog mjera) i pregled literature koriscene za izradu seminarskog rada. Nabrojati i opisati sva obiljezja. prost slucajni ili sistematski). navesti vrstu i velicinu uzorka kao i nacin izbora jedinica posmatranja (prigodan uzorak. (npr. koncizan ali dovoljno informativan da bi se znalo o cemu se radi.napisan. Kada su obiljezja izvedena ili izracunavana. diskusiju (raspravu). navesti nacin i objasniti kako je to uradeno. Kratak sadrzaj (abstrakt) rada se nalazi na slijedecoj strani. U uvodu se ne navode podaci iz samog istrazivanja. prospektivna . ako su oni korisceni za prikupljanje podataka u istrazivanju. • ako je istrazivanje radeno na osnovu uzorka. . prekucan ili se moze koristiti neki od procesora teksta) na formata A4. izvjestaji. osnovnim elementima metodoloskog postupka. U uvodu rada treba sumirati razloge zasto je preduzeto istrazivanje. odnosno varijable ukljucene u istrazivanje (sta se ispituje) i faktore istrazivanja (u funkciji cega). zakljucke. djeca skolskog uzrasta. publikacije sa rutinskom zdravstvenom statistikom). ona u radu mora da se razmatra i dokaze odgovarajucim statistickim tehnikama (testiranje hipoteze). medicinska dokumentacija i evidencija. rezultate (odnosno analizu rezultata). Rad bi trebalo da sadrzi slijedece dijelove: naslovnu stranu. u duhu maternjeg jezika (u rukopisu. grupu u kojoj je vjezbao i ime nastavnika . longitudinalna ili studije presjeka). Kad god je moguce kvalifikovati obiljezja predstavljajuci ih skalama mjerenja i navesti greske nastale pri mjerenju. On ne bi trebalo da ima vise od 200 rijeci sa navedenim ciljevima istrazivanja.

. normalan (zahtjeva testiranje normalnosti). ukoliko se koristi neki od ovih programa pozeljno je navesti njegovo ime(/na primjer: SPSS . medijana i percentili).Biomedical Statistical Package i drugi). vodeci racuna da je pozeljno da ovakve tehnike budu iz standardnih udzbenika.p vrijednosti). Dalja obrada svih obiljezja podrazumijeva prikazivanje apsolutnih i relativnih (procenata) distribucija frekvencija. Ne ponavljati sve podatke iz tabele i grafikona u tekstu. korelacija ili povezanost (zahtjeva izracunavanje koeficijenta korelacije) i uzorak (zahtjeva objasnjenje vrste uzorka). vec u tekstu istaci samo najvaznije ili najuocljivije sa tabela i grafikona. jer ga to nepotrebno opterecuje. a ne iz originalnih radova koji su prvi put publikovani. pored postupka. krvni pritisak) deskriptivno se prikazuju uz koriscenje prosjecnih vrijednosti (srednja vrijednost i standardna devijacija. Rezultate (analizu rezultata) predstaviti logicnim redom u tekstu. preciznu referencu iz koje je preuzeta. uobicajeno se radi i statisticka analiza dobijenih rezultata koja podrazumijeva upotrebu razlicitih statistickih procedure. Diskontinuirana (atributivna) obiljezja prebrojati. Dati pregled izabranih obiljezja sa njihovim parametrima (srednje vrijednosti. S obzirom da je razvoj kompjuterske tehnologije omogucio primjenu razlicitih zasticenih kompjuterskih programa za obradu i analizu podataka.• navesti statisticke metode i tehnike koriscene za obradu podataka.* Pri koriscenju neuobicajenih procedure za statisticku analizu potrebno je navesti. vec prije da rasvjetle ili da sistematizuju ono sto bi treble objasniti. Svesti broj grafikona i tabela na razuman broj. U metodu rada je vazno navesti nedostatke u dizajnu istrazivanja (ogranicenja koriscenog metoda rada) kako bi citalac mogao da formira misljenje o pouzdanosti podataka i validnosti kasnije saopstenih rezultata istrazivanja. EPI-IIMFO.** Predstavljanje podataka istrazivanja Tabelarno prikazivanje podataka istrazivanja Tabelama obicno predstavljamo kvantitativne podatke (brojeve) i ponekad pojmove koji sadrze kvalitativna poredenja ili deskriptivne informacije. mjere varijabiliteta i drugo). Pazljivo i korektno ih interpretirati. Poslije sredivanja i grupisanja. tjelesna visina.Statistical Package for the Social Sciences. odnosno visoko ili veoma znacajan (zahtjeva navodenje podataka o statistickoj znacajnosti . Koriscenje tabela u predstavljanju sakupljenih podataka omogucava citaocu da jasnije shvati i da ima bolji pregled velikog broja podataka sakupljenih tokom nekog istrazivanja. BMDP . Prije statisticke analize dobijenih podataka neophodno je uraditi njihovu deskripciju (opis). Pri prikazu statistickih procedure navesti dovoljno informacija tako da je izbor statisticke procedure logican za citaoca. Tabele sa pojmovima ne bi trebalo da ponavljaju ono sto je vec receno u tekstu. Grafikone koristiti kao alternative tabelama. posebno slozenim. Kontinuirana obiljezja (kao tjelesna masa. Generalno pravilo k'oga se treba pridrzavati u prikazivanju i opisivanju metoda rada je da se izbjegava neobavezno koriscenje preciznih statistickih termina kao sto je slucajan (zahtjeva navodenje nacina izbora jedinica posmatranja). znacajan.

Tijelo tabele sadrzi podatke grupisane na odreden nacin u kolone u redove. 4. • tabelu bi trebalo razdvojiti od teksta sa dva-tri linijska prostora ispod i iznad tabele. Postavlja se pitanje da li je staviti prije. tabela Al je prva tabela u prilogu A/. 2.sve tabele bi trebalo numerisati sukcesivno. Redni broj tabele . kratak i da objasnjava sta je torn tabelom predstavljeno. Pri tome je bitno postovati dva pravila: 1. U tekstu rada. Posljednja kolona treba da predstavlja ukupno. Dobra tabela bi trebalo da bude dopuna tekstu. Evo nekoliko pravila koja mogu biti od pomoci: • svaka tabela bi trebalo da stane na jedan list papira i ne bi je trebalo prekidati i prenositi na drugu stranu. arapskim brojevima. radi izbjegavanja konfuzije izmedu procenata staviti znak "%" i voditi racuna da ukupan zbir bude 100% ili ako nije. objasnjenje tabele u tekstu bi trebalo tako napisati da citalac moze da ga prati bez osvrtanja na tabelu. pozivanje na odredenu tabelu se vrsi preko njenog rednog broja a ne preko naslova. koriscenjem arapskih brojeva. Tijelo tabele .Tabele se koriste da predstave informacije u obliku ukupnih zbirova i podzbirova za njihovo rangiranje ili za predstavljanje rezultata statistickih analiza. Prva kolona se zove pretkolona i u njoj su data imena ili oznake redova koje moraju biti kratke. • tekst o tabeli bi trebalo staviti ili bar zapoceti na istom listu na kome je i tabela na koju se odnosi. Izgled tabele Svaka tabela se sastoji od rednog broja tabele.naslov tabele bi trebalo da je jasan. izvjestaja ili clanka. jasne i gramaticki komnzistentne. U prvom redu su data imena ili oznake kolona. 2. ne koristiti razne isprekidane ili kose linije za povezivanje informacija u razlicitim kolonama i redovima zato sto to pravi zbrku i smanjuje preglednost . formirati tabelu sa sto manje kolona i redova vodeci racuna da se ne izgube vitalne informacije. Prilikom pravljenja tijela tabele trebalo bi se pridrzavati slijedecih pravila: 1. naslova tabele i tijela tabele. posljednji red svega i taj zbir treba da odgovara ukupnom broju ispitanika ili nedinica posmatranja u istrazivanju ili pregledu. Tabele se numerisu sukcesivno. Svaka tabela bi morala da bude razumljiva bez citanja teksta koji se na nju odnosi. 3. objasniti zasto nije. Stvarno mjesto tabele u tekstu je ponekad tesko odrediti. tabelu bi trebalo staviti izmedu paragrafa teksta. U svakom tekstu osvrt na tabelu se daje navodeci njen broj. Ako clanak ima i prilog ili dodatak (appendix) sa tabelama. Naslov tabele . • stranice koje sadrze tabelu i tekst trebalo bi zapoceti tekstom pa onda staviti tabelu. unutar svake tabele u tekstu pridrzavati se istih pravila kod prikazivanja broja decimalnih mjesta ili zaokruzivanja decimala. mada je istovremeno neobicno vazno da se u tekstu da osvrt na sve tabele i najznacajnije podatke u njima. ili mozda poslije analize u tekstu. tabele u prilogu bi bilo dobro identifikovati sa velikim slovima i arapskim brojevima (npr. • ako nijedan od prethodnih uslova ne moze biti zadovoljen.

takode mogu biti predstavljeni u ovim tabelama. • multivarijantne tabele koje prikazuju veci broj obiljezja**** Proste tabele kao sto im samo ime kaze. Napomene ispod tabele mogu biti: opste. U ovoj vrsti tabela. Opste napomene objasnjavaju i pruzaju informacije koje se odnose na cijelu tabelu i obuhvataju objasnjenje skracenica i simbola koriscenih u tabeli. ponekad je veoma vazno prikazati medusobne odnose dva obiljezja. . Postoje dva nacina: jedan je. a predstavljaju se na isti nacin kao i druge slozene tabele i grafikoni koji prikazuju iste podatke. One se uvijek postavljaju ispod tabele. Za analizu podataka u ovim tabelama primjenjuje X2 test ili neka druga statisticka tehnika. mod. predstavljaju samo jedno obiljezje (varijablu) i obicno se koriste u deskriptivnim studijama. Cesto se postavlja pitanje kako postupiti sa onima koji nisu odgovorili na pitanje koje se predstavlja tabelom. • • Trebalo bi osigurati da je ukupan zbir N u donjem desnom uglu dobijen sabiranjem svega iz poslednjeg reda i ukupno iz poslednje kolone Tabela bi trebalo da sadrzi apsolutne brojeve kada ce se podaci statisticki obradivati. u kojima je svako od analiziranih i predstavljenih obiljezja razvijeno na razlicit broj kategorija. Ako se ne vrsi nikakva statisticka analiza tada i relativne frekvencije (procente) treba prikazati u slozenoj tabeli. sve kombinacije kategorija obuhvacenih obiljezja su predstavljene. kada ce se primjenjivati X2 test. Nesto komplikovanije su tablice kontigencije 2x3. oduzeti broj onih koji nisu odgovarali od ukupnog broja ispitanika i koristiti taj broj kao osnovu za izracunavanje procenata (100%). U istrazivanjima o zdravlju kao i u istrazivanjima drugih drustvenih nauka. • slozene tabele ili tablice kontigencije koje sadrze dva obiljezja. Odnosi dva obiljezja se tada predstavljaju slozenim tabelama (unakrsnim tabeliranjem ili tablicama kontigencije). Drugi je. Specificne napomene se odnose na odredenu kolonu i red i obicno se oznacavaju zvjezdicom ili superskriptom.tabele. 4 ili 5. odnosno 3x4. 5 ili 6 i druge. kao i da grafikonom ne treba da se ponavlja ono sto je u potpunosti objasnjeno u tekstu. koristiti ukupan broj ispitanika kao osnov za izracunavanje procenata (100%) zajedno sa onima koji nisu odgovarali na postavljeno pitanje i izracunati njihov udio u ukupnom broju. U njima je obicno data distribucija frekvencija grupisanih podataka (apsolutna i relativna) Parametri kao sto su aritmeticka sredina. Rezultate statisticke analize /vrijednost X2 testa. specificne i napomene o nivou vjerovatnoce. medijana ili rang.*** Vrste tabela Sve tabele mozemo podijeliti na: • proste tabele koje sadrze samo jedno obiljezje. broj stepeni slobode /df/ i nivo vjerovatnoce na kome se prihvata ili odbija nulta hipoteza /p/ trebalo bi napisati ispod tabele na koju se ti rezultati odnose. tj.

Tako imamo organizacione sheme. prosjek ill trend pojave koja se ispituje a sto slijedi iz nacrtanog grafikona. kruznim dijagramom. one pokazuju organizovanja nekog procesa ili institucije. odnosno distribuciju frekvencija. rasa. visina. zanimanje i dr. broj umrlih od neke bolesti. koje jos nazivamo opisna ill atributivna obiljezja (pol. zavisno od toga da li je obiljezje kontinuirano (neprekidno) kao sto su: tjelesna masa. raznim vrstama ilustracija (kartogramom ili razlicitim slikama). Histogram izgleda kao serija pravougaonika prislonjenih jedan uz drugi. a njihova povrsina ukazuje na frekvenciju u odredenoj grupi pa se zbog toga ovaj grafikon i naziva povrsinski dijagram. Za predstavljanje kontinuiranih obiljezja mozemo koristiti histogram ili poligon frekvencija. posebno ako ne postoje tabele sa istim podacima i informacijama.Grafikoni se i crtaju zato da bi ustedili nepotrebne opise i objasnjenja u tekstu. "klasne intervale" i za svaki klasni interval odrediti ucestalost pojavljivanja. skupu ili sistemu. 2. Vrste grafickog prikazivanja su date u slijedecoj shemi: Graficko prikazivanje Apsolutne i relativne distribucije kvalitativnih podataka. Za graficko prikazivanje prekidnih obiljezja najcesce se koristi linijski dijagram. Vrste grafikona Graficki mozemo prikazati kako apsolutne frekvencije (brojeve) tako i relativne frekvencije (procente) kvalitativnih i kvantitativnih obiljezja istrazivanja. . modele koji prikazuju odnose u nekom sistemu ili nesto drugu. Pri crtanju sopstvenog grafikona trebalo bi imati na umu slijedece: 1. broj oboljelih i druga. svaki grafikon crtati ill predstaviti na posebnom listu papira. Potrebno je objasniti samo najuocljivije rezultate. Pri predstavljanju numerickih kontinuiranih obiljezja njegove vrijednosti treba grupisati u tzv. Ponekad vrijednosti obiljezja mogu biti statisticki rasporedene kada se dobija dijagram rasturanja koji se kasnije posebnim statistickim tehnikama analiziraju da bi se izracunala linija regresije i izvrsila analiza trenda te pojave. nacionalnost. sta se njime dobija u tekstu. Grupisanje podataka olaksava preglednost grafickog prikazivanja mada se nuzno gube neki detalji. nivo secera u krvi i druga ili diskontinuirano (prekidno) kao sto su: broj prijema pacijenata u bolnici. skolska sprema. Histogram je metod predstavljanja kontinuiranih podataka kada na horizontalnu (x) osu nanosimo vrijednosti klasnih intervala odredenog obiljezja a na vertikalnu (y) osu apsolutne ili relativne frekvencije vrijednosti tog obiljezja. sheme se koriste za opisivanje medusobnih odnosa izmedu grupa elemenata ili funkcija u nekom procesu. Apsolutne i relativne distribucije kvantitativnih ili numerickih obiljezja graficki predstavljamo razlicito. Obicno su predstavljene kvadratima koji su mecTusobno povezani strelicama koje opet ukazuju na smjer djelovanja pojave jedne na drugu. I na kraju. razmisliti da li je grafikon stvarno potreban.) mozemo predstaviti sa nekoliko vrsta grafikona: stubicastim dijagramom.

Na primjer: Pretpostavlja se 1 da. ili direktno prezime prvog autora a samo godina se stavlja u zagradu. zahvaliti mu se i oznaciti u cemu je njegov doprinos (ukljucivanje u istrazivacki tim. U poglavlju "pregled literature" reference citirane na ovaj nacin se sreduju numerisanjem po redu kojim su prvi put spomenute u tekstu. koji se publikuje godisnje kao posebna publikacija.Vankuverski sistem citiranja (prema brojevima).. pored radova stampanih u casopisu. Mogu se navoditi i radovi prihvaceni za stampu. ili kao poseban odjeljak u januarskom broju Index Medicusa/. Preporuke (odnosno prijedloge mjera) koje slijede iz analize rezultata istrazivanja obavezno na kraju ukljuciti u rad.. nazivi casopisa iz kojih se citira odredeni rad mogu se navoditi skraceno. ili Paunovic i saradnici (1994) u svom istrazivanju pretpostavljaju da. Treba nastojati da se pri citiranju literature izbjegnu "nepublikovani podaci" il. takode. Harvardski sistem je osoben po tome sto se u tekstu navodi u zagradi prezime prvog autora i godina kada je reference objavljena.. prvo se stavljaju oni radovi koji su ranije objavljeni. . Rad zavrsiti odjeljkom koji se zove pregled literature a koji se sastoji iz referensi sredenih po odredenom redu i citiranih na odredeni nacin. lako oba sistema imaju svoje prednosti. U diskusiji istaci nove ili vazne aspekte istrazivanja. Svaki sistem je karakteristican po nacinu oznacavanja u tekstu literature koja je posluzila za njegovo pisanje. uz napomenu da ako se koristi veci broj radova istog prvog autora. ali izbjegavati tvrdnje koje nisu u pospunosti poduprte tim rezuitatima. Vankuverski sistem je karakteristican po tome sto se koriscena literatura u tekstu identifikuje arapskim brojem stavljenim u zagradu ili oznacenim superskriptom /brojem uzdignutim iznad teksta/. Taksativno navesti zakljucke koji slijede na osnovu rezultata istrazivanja. konsultacije. 1994) da..Harvardski sistem citiranja (prema autoru/godini) i . shodno listi skracenih naziva koja se moze naci u Index Medicusu /List of Journals Intexed Medicus... Prema nacinu sredivanja i citiranja literature razlikuju se dva osnovna sistema navodenja literature koriscene za pisanje radova: .i "personalne komunikacije". kao i po nacinu sredivanja literature. provjeriti legendu i utvrditi da li je jasna 5. Ako je neko posebno pomogao i dao doprinos kvalitetu istrazivanja. monografije. sugestije i drugo). U diskusiju ukljuciti sve implikacije rezultata istrazivanja i njihova ogranicenja. prema oba ova sistema. ili Paunovic i saradnici 1 pretpostavljaju da. najcesce uvoda i diskusije rada. potrebna literatura. Pri citiranju literature. s tim sto se to naglasi u zagradi /rad u stampi/. Povezati rezultate tog istrazivanja sa drugim relevatnim istrazivanjima iz proucavane oblasti. Slijede primjeri citiranja razlicitih referenci prema Vankuverskom sistemu. Takode. osnovno je pravilo da se moze koristiti samo jedan sistem. metodu rada ili rezuitatima. Na primjer: Pretpostavlja se (Paunovic i sar. U poglavlju "pregled literature" reference se potom sreduju po abecednom ili azbucnom redu. implikacije rezultata sopstvenog istrazivanja na buduca istrazivanja iz te oblasti. kao i drugi clanci /stampani u dnevnim ili periodicnim listovima/.. doktorske i magistarske teze. Ne ponavljati u detalje podatke ili drugi materijal dat u uvodu. mogu se koristiti i knjige.3. Ukljuciti. provjeriti da li su sve vrijednosti korektno predstavljene i ucrtane 4.. provjeriti da li su svi grafikoni spomenuti i objasnjeni u tekstu.

Interpretirati hipoteze ne samo statisticki. logaritamska transformacija). korelacija. Kada se vise od jednog nivoa znacajnosti pojavljuje u istrazivanju. regresija.05). navesti sve bitne elemente za njihovu identifikaciju. ili koriscenje nekog neparametarskog testa (primjer: Man-Vitnijev test). dva vezana uzorka.*Prije primjene bilo kog testa potrebno je provjeriti raspodjelu podataka (normalna. . kao na primjer: t-test (za: dva mala nezavisna uzorka. linearna korelacija. . t-test za proporcije) potrebno je da se naglasi koja je vrsta testa koriscena. za testove koji imaju vise oblika. Fiserov test apsolutne vjerovatnoce. Podaci cija je raspodjela izrazito asimetricna ili se veoma razlikuju izmedu pojedinih grupa mogu da zahtjevaju izvjesnu transformaciju podataka (npr.01) i tako dalje. Poasonova). Takode. Man-Vitnijev test i slicni. median test. Pri koriscenju analize varijanse (ANOVA). oznaciti da li jednosmjerna. dvije slijedeceg (p<0. **Rezultate bi trebalo uvijek analizirati i interpretirati u svijetlu hipoteza koje su postavljene. kao i sta se sa njima ispituje. uzorak i osnovni skup. binomna. vec i pojmovno. kao sto su: Hi-kvadrat test (tablice kontigencije i test slaganja). obicno se koristi jedna zvjezdiva za oznacavanje nizeg nivoa (p<0. ne moraju posebno da se objasnjavaju. Jednostavni testovi. a kod koriscenja modela regresije. sta znacajnost testirane hipoteze znaci u kontekstu analiziranih rezultata. Maknemarov test. dva velika nezavisna uzorka. za sve koriscene testove treba navesti nivo vjerovatnoce za koji je razmatran rezultat testa. Pri testiranju hipoteza istrazivanja izbjegavati navodenje samo nivoa vjerovatnoce jer on ne sadrzi dovoljno kvantitativnih informcija vec obavezno navesti vrijednost statistickog testa i broj stepeni slobode /df/. Svi korisceni statisticki testovi treba da budu precizno navedeni. s obzirom da neki testovi zahtjevaju pretpostavku o normalnosti distribucije (t-test. ***Napomene o nivou vjerovatnoce ukazuju na rezultate istrazivanja. Medutim. dvosmjerna ili neka specificnija. ****ko sto je korelaciona matrica Pirsonovih koeficijenata korelacije ili tabela analize varijanse ANOVA. analiza varijanse).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful