UPUTSTVA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Svrha izrade seminarskog rada

Osnovni cilj izrade seminarskog rada jeste da studentu pruzi mogucnost da sam organizuje i izvede jedno primjenjeno istrazivanje. Student! istrazivanje vrse sami a planiraju ga, organizuju i pisu uz konsultacije i pomoc predmetnih nastavnika ili saradnika, mada mogu konsultovati i sve druge osobe prema preporuci ili spremnosti za saradnju i pomoc. Tokom izrade seminarskog rada od studenta se ocekuje da nauci da: 1. Planira, organizuje i obavi jednostavno ispitivanje ili istrazivanje tako da stekne prakticno iskustvo u osnovnim istrazivackim metodama koje se mogu primjeniti na grupe ljudi i odnose se na njihove zdravstvene probleme ili potrebe. 2. shvati i objasni medusobnu povezanost faktora sredine, bioloskih, sociokulturalnih, demografskih i drugih, u odnosu na koncept zdravstvenog stanja i zdravstvene zastite. 3. kriticki raspravi zdravstvene i psihosocijalne potrebe ljudi u zajednici kao i sredstva i mjere potrebne za njihovo zadovoljavanje a u kontekstu problema koji istrazuje. Temu seminarskog rada svaki student bira prema sopstvenom interesovanju ili afinitetima, a ako nije moguce, pomoci ce mu nastavnik da izabere izmedu veceg broja ponudenih tema, s tim sto je student obavezan da je na preporuceni nacin pripremi u pisanoj formi i odbrani na ispitu. Seminarski rad ce biti ocijenjen prvo od saradnika ili nastavnika koji je studentu drzao konsultacije (ili vjezbe, ako nije bilo konsultacija), a zatim i od nastavnika kod koga student polaze ispit. Konacna ocjena seminarskog rada se formira poslije odbrane rada na ispitu i ona ulazi u sastav ocjene iz predmeta koja se upisuje u indeks. Ocjenjivanje seminarskog rada obuhvata tri aspekta: 1. Poznavanje i razumijevanje koncepta, principa i osnovnih karakteristika problema koji se istrazuje ili ispituje i sa njim povezanih faktora, kao i metoda primjenjenih u izradi seminarskog rada, 2. Prakticno angazovanje studenta na izradi seminarskog rada, njegovu samostalnost, odgovornost, studioznost u prilazu istrazivanju, kao i eventualno posebna dostignuca u istrazivanju, 3. sam izgled rada: korektnost i tacnost primjenjenih metoda i tehnika, prikaz i analiza rezultata istrazivanja, pismenost, navodenje literature i drugo.

Izgled rada
Seminarski rad se predaje u vidu pisanog izvjestaja, u jednom primjerku i to original rada ako je pisan ili prekucan, pri cemu katedra ima obavezu cuvanja radova, a student obezbjeduje sebi sopstvenu kopiju. Kopija rada omogucava studentu da bolje pripremi odbranu rada na samom ispitu, a i kasnije moze da mu posluzi za organizaciju drugih istrazivanja. Tekst mora biti citak, jasno

niti zakljucci rada. Ne prepricavaju se niti prepisuju veliki odlomci koriscene literature. ako su oni korisceni za prikupljanje podataka u istrazivanju. sa marginama i dvostrukim proredom. prekucan ili se moze koristiti neki od procesora teksta) na formata A4. zatim navesti samo najvaznije reference koriscene za pisanje rada i ne ulaziti ekstenzivno u pregled i razmatranje osnovnog predmeta istrazivanja. Naslovna strana bi trebalo da sadrzi: naslov rada. • potrebno je jasno i precizno navesti izvor/e podataka koriscene u istrazivanju (upitnik i struktuirani intervju. trudnice. Kratak sadrzaj (abstrakt) rada se nalazi na slijedecoj strani. kratak sadrzaj (sazetak-abstrakt). Nabrojati i opisati sva obiljezja. izvjestaji. odnosno varijable ukljucene u istrazivanje (sta se ispituje) i faktore istrazivanja (u funkciji cega).napisan. U uvodu rada treba sumirati razloge zasto je preduzeto istrazivanje. (npr. U metodu rada je neophodno navesti nekoliko bitnih elemenata: • vrstu istrazivanja (opservaciona . publikacije sa rutinskom zdravstvenom statistikom). longitudinalna ili studije presjeka). Ako se vec hipoteza formulise. metod rada. Kada su obiljezja izvedena ili izracunavana. • ako je istrazivanje radeno na osnovu uzorka. a posebno neuko formulisanje hipoteze/a. radnici).retrospektivna. medicinska dokumentacija i evidencija. najvaznijim rezultatima i njihovom statistickom obradom kao i zakljuccima koji su izvedeni iz rezultata istrazivanja. • opisati populaciju obuhvacenu istrazivanjem (zene u generativnom periodu. prospektivna . Rad ne mora da ima hipoteze istrazivanja. Uvod zavrsiti javnom i preciznom formulacijom cilj/eva istrazivanja i postavkom eventualnih pretpostavki (hipoteza) sa kojima se ulazi u istrazivanje. rezultate (odnosno analizu rezultata). zakljucke. grupu u kojoj je vjezbao i ime nastavnika . preporuke (prijedlog mjera) i pregled literature koriscene za izradu seminarskog rada. osnovnim elementima metodoloskog postupka. koncizan ali dovoljno informativan da bi se znalo o cemu se radi. U uvodu se ne navode podaci iz samog istrazivanja.saradnika kod koga je odlazio na konsultacije. navesti nacin i objasniti kako je to uradeno. Kad god je moguce kvalifikovati obiljezja predstavljajuci ih skalama mjerenja i navesti greske nastale pri mjerenju.eksperimentalna istrazivanja. uvod. u duhu maternjeg jezika (u rukopisu. navesti vrstu i velicinu uzorka kao i nacin izbora jedinica posmatranja (prigodan uzorak. djeca skolskog uzrasta. • definisati jedinicu posmatranja (istrazivanja) i navesti njihov ukupan broj. . prost slucajni ili sistematski). ime i prezime autora. da je pusenje stetno po zdravlje). Rad bi trebalo da sadrzi slijedece dijelove: naslovnu stranu. diskusiju (raspravu). ona u radu mora da se razmatra i dokaze odgovarajucim statistickim tehnikama (testiranje hipoteze). Mora biti tabelarno i graficki opremljen sa prilozenim upitnikom ili struktuiranim intervjuom. cilj/eve) istrazivanja sa hipotezama. ali zato ima smisla citirati definicije osnovnih pojmova ili termina potrebnih za bolje razumijevanje samog predmeta istrazivanja uz navodenje izvora odakle su preuzete. On ne bi trebalo da ima vise od 200 rijeci sa navedenim ciljevima istrazivanja.

p vrijednosti). Kontinuirana obiljezja (kao tjelesna masa. preciznu referencu iz koje je preuzeta. Rezultate (analizu rezultata) predstaviti logicnim redom u tekstu.* Pri koriscenju neuobicajenih procedure za statisticku analizu potrebno je navesti. mjere varijabiliteta i drugo). vec prije da rasvjetle ili da sistematizuju ono sto bi treble objasniti. znacajan. Pri prikazu statistickih procedure navesti dovoljno informacija tako da je izbor statisticke procedure logican za citaoca. S obzirom da je razvoj kompjuterske tehnologije omogucio primjenu razlicitih zasticenih kompjuterskih programa za obradu i analizu podataka. krvni pritisak) deskriptivno se prikazuju uz koriscenje prosjecnih vrijednosti (srednja vrijednost i standardna devijacija. Prije statisticke analize dobijenih podataka neophodno je uraditi njihovu deskripciju (opis).Biomedical Statistical Package i drugi). jer ga to nepotrebno opterecuje. tjelesna visina. Ne ponavljati sve podatke iz tabele i grafikona u tekstu. Dalja obrada svih obiljezja podrazumijeva prikazivanje apsolutnih i relativnih (procenata) distribucija frekvencija. medijana i percentili). Pazljivo i korektno ih interpretirati. Tabele sa pojmovima ne bi trebalo da ponavljaju ono sto je vec receno u tekstu. korelacija ili povezanost (zahtjeva izracunavanje koeficijenta korelacije) i uzorak (zahtjeva objasnjenje vrste uzorka). a ne iz originalnih radova koji su prvi put publikovani.** Predstavljanje podataka istrazivanja Tabelarno prikazivanje podataka istrazivanja Tabelama obicno predstavljamo kvantitativne podatke (brojeve) i ponekad pojmove koji sadrze kvalitativna poredenja ili deskriptivne informacije. vodeci racuna da je pozeljno da ovakve tehnike budu iz standardnih udzbenika. normalan (zahtjeva testiranje normalnosti). ukoliko se koristi neki od ovih programa pozeljno je navesti njegovo ime(/na primjer: SPSS . uobicajeno se radi i statisticka analiza dobijenih rezultata koja podrazumijeva upotrebu razlicitih statistickih procedure. BMDP . pored postupka. posebno slozenim.• navesti statisticke metode i tehnike koriscene za obradu podataka. Poslije sredivanja i grupisanja. Dati pregled izabranih obiljezja sa njihovim parametrima (srednje vrijednosti. EPI-IIMFO. Generalno pravilo k'oga se treba pridrzavati u prikazivanju i opisivanju metoda rada je da se izbjegava neobavezno koriscenje preciznih statistickih termina kao sto je slucajan (zahtjeva navodenje nacina izbora jedinica posmatranja).Statistical Package for the Social Sciences. Grafikone koristiti kao alternative tabelama. Koriscenje tabela u predstavljanju sakupljenih podataka omogucava citaocu da jasnije shvati i da ima bolji pregled velikog broja podataka sakupljenih tokom nekog istrazivanja. odnosno visoko ili veoma znacajan (zahtjeva navodenje podataka o statistickoj znacajnosti . Diskontinuirana (atributivna) obiljezja prebrojati. . Svesti broj grafikona i tabela na razuman broj. U metodu rada je vazno navesti nedostatke u dizajnu istrazivanja (ogranicenja koriscenog metoda rada) kako bi citalac mogao da formira misljenje o pouzdanosti podataka i validnosti kasnije saopstenih rezultata istrazivanja. vec u tekstu istaci samo najvaznije ili najuocljivije sa tabela i grafikona.

Postavlja se pitanje da li je staviti prije. Prilikom pravljenja tijela tabele trebalo bi se pridrzavati slijedecih pravila: 1. posljednji red svega i taj zbir treba da odgovara ukupnom broju ispitanika ili nedinica posmatranja u istrazivanju ili pregledu. tabela Al je prva tabela u prilogu A/. objasnjenje tabele u tekstu bi trebalo tako napisati da citalac moze da ga prati bez osvrtanja na tabelu. unutar svake tabele u tekstu pridrzavati se istih pravila kod prikazivanja broja decimalnih mjesta ili zaokruzivanja decimala. koriscenjem arapskih brojeva. Posljednja kolona treba da predstavlja ukupno. tabelu bi trebalo staviti izmedu paragrafa teksta. izvjestaja ili clanka. Tabele se numerisu sukcesivno. arapskim brojevima. 2. Evo nekoliko pravila koja mogu biti od pomoci: • svaka tabela bi trebalo da stane na jedan list papira i ne bi je trebalo prekidati i prenositi na drugu stranu. 2. jasne i gramaticki komnzistentne.sve tabele bi trebalo numerisati sukcesivno. • stranice koje sadrze tabelu i tekst trebalo bi zapoceti tekstom pa onda staviti tabelu. objasniti zasto nije. kratak i da objasnjava sta je torn tabelom predstavljeno. Dobra tabela bi trebalo da bude dopuna tekstu. formirati tabelu sa sto manje kolona i redova vodeci racuna da se ne izgube vitalne informacije. • tabelu bi trebalo razdvojiti od teksta sa dva-tri linijska prostora ispod i iznad tabele. • tekst o tabeli bi trebalo staviti ili bar zapoceti na istom listu na kome je i tabela na koju se odnosi. mada je istovremeno neobicno vazno da se u tekstu da osvrt na sve tabele i najznacajnije podatke u njima. 3. Naslov tabele . tabele u prilogu bi bilo dobro identifikovati sa velikim slovima i arapskim brojevima (npr. naslova tabele i tijela tabele. Svaka tabela bi morala da bude razumljiva bez citanja teksta koji se na nju odnosi. • ako nijedan od prethodnih uslova ne moze biti zadovoljen. Tijelo tabele . U svakom tekstu osvrt na tabelu se daje navodeci njen broj.Tijelo tabele sadrzi podatke grupisane na odreden nacin u kolone u redove.naslov tabele bi trebalo da je jasan. ne koristiti razne isprekidane ili kose linije za povezivanje informacija u razlicitim kolonama i redovima zato sto to pravi zbrku i smanjuje preglednost . Pri tome je bitno postovati dva pravila: 1. U tekstu rada. Izgled tabele Svaka tabela se sastoji od rednog broja tabele. radi izbjegavanja konfuzije izmedu procenata staviti znak "%" i voditi racuna da ukupan zbir bude 100% ili ako nije.Tabele se koriste da predstave informacije u obliku ukupnih zbirova i podzbirova za njihovo rangiranje ili za predstavljanje rezultata statistickih analiza. pozivanje na odredenu tabelu se vrsi preko njenog rednog broja a ne preko naslova. 4. U prvom redu su data imena ili oznake kolona. Stvarno mjesto tabele u tekstu je ponekad tesko odrediti. ili mozda poslije analize u tekstu. Ako clanak ima i prilog ili dodatak (appendix) sa tabelama. Redni broj tabele . Prva kolona se zove pretkolona i u njoj su data imena ili oznake redova koje moraju biti kratke.

sve kombinacije kategorija obuhvacenih obiljezja su predstavljene.*** Vrste tabela Sve tabele mozemo podijeliti na: • proste tabele koje sadrze samo jedno obiljezje. takode mogu biti predstavljeni u ovim tabelama. odnosno 3x4. Nesto komplikovanije su tablice kontigencije 2x3. Napomene ispod tabele mogu biti: opste. Cesto se postavlja pitanje kako postupiti sa onima koji nisu odgovorili na pitanje koje se predstavlja tabelom. koristiti ukupan broj ispitanika kao osnov za izracunavanje procenata (100%) zajedno sa onima koji nisu odgovarali na postavljeno pitanje i izracunati njihov udio u ukupnom broju. mod. U njima je obicno data distribucija frekvencija grupisanih podataka (apsolutna i relativna) Parametri kao sto su aritmeticka sredina.tabele. medijana ili rang. Specificne napomene se odnose na odredenu kolonu i red i obicno se oznacavaju zvjezdicom ili superskriptom. Opste napomene objasnjavaju i pruzaju informacije koje se odnose na cijelu tabelu i obuhvataju objasnjenje skracenica i simbola koriscenih u tabeli. Drugi je. oduzeti broj onih koji nisu odgovarali od ukupnog broja ispitanika i koristiti taj broj kao osnovu za izracunavanje procenata (100%). Odnosi dva obiljezja se tada predstavljaju slozenim tabelama (unakrsnim tabeliranjem ili tablicama kontigencije). • multivarijantne tabele koje prikazuju veci broj obiljezja**** Proste tabele kao sto im samo ime kaze. Rezultate statisticke analize /vrijednost X2 testa. Ako se ne vrsi nikakva statisticka analiza tada i relativne frekvencije (procente) treba prikazati u slozenoj tabeli. One se uvijek postavljaju ispod tabele. tj. Postoje dva nacina: jedan je. specificne i napomene o nivou vjerovatnoce. a predstavljaju se na isti nacin kao i druge slozene tabele i grafikoni koji prikazuju iste podatke. Za analizu podataka u ovim tabelama primjenjuje X2 test ili neka druga statisticka tehnika. ponekad je veoma vazno prikazati medusobne odnose dva obiljezja. • slozene tabele ili tablice kontigencije koje sadrze dva obiljezja. kada ce se primjenjivati X2 test. 5 ili 6 i druge. broj stepeni slobode /df/ i nivo vjerovatnoce na kome se prihvata ili odbija nulta hipoteza /p/ trebalo bi napisati ispod tabele na koju se ti rezultati odnose. • • Trebalo bi osigurati da je ukupan zbir N u donjem desnom uglu dobijen sabiranjem svega iz poslednjeg reda i ukupno iz poslednje kolone Tabela bi trebalo da sadrzi apsolutne brojeve kada ce se podaci statisticki obradivati. predstavljaju samo jedno obiljezje (varijablu) i obicno se koriste u deskriptivnim studijama. u kojima je svako od analiziranih i predstavljenih obiljezja razvijeno na razlicit broj kategorija. 4 ili 5. U istrazivanjima o zdravlju kao i u istrazivanjima drugih drustvenih nauka. . kao i da grafikonom ne treba da se ponavlja ono sto je u potpunosti objasnjeno u tekstu. U ovoj vrsti tabela.

) mozemo predstaviti sa nekoliko vrsta grafikona: stubicastim dijagramom. Ponekad vrijednosti obiljezja mogu biti statisticki rasporedene kada se dobija dijagram rasturanja koji se kasnije posebnim statistickim tehnikama analiziraju da bi se izracunala linija regresije i izvrsila analiza trenda te pojave. Histogram je metod predstavljanja kontinuiranih podataka kada na horizontalnu (x) osu nanosimo vrijednosti klasnih intervala odredenog obiljezja a na vertikalnu (y) osu apsolutne ili relativne frekvencije vrijednosti tog obiljezja. nivo secera u krvi i druga ili diskontinuirano (prekidno) kao sto su: broj prijema pacijenata u bolnici. raznim vrstama ilustracija (kartogramom ili razlicitim slikama). one pokazuju organizovanja nekog procesa ili institucije. Za graficko prikazivanje prekidnih obiljezja najcesce se koristi linijski dijagram. "klasne intervale" i za svaki klasni interval odrediti ucestalost pojavljivanja. koje jos nazivamo opisna ill atributivna obiljezja (pol. nacionalnost. Grupisanje podataka olaksava preglednost grafickog prikazivanja mada se nuzno gube neki detalji. broj umrlih od neke bolesti. a njihova povrsina ukazuje na frekvenciju u odredenoj grupi pa se zbog toga ovaj grafikon i naziva povrsinski dijagram. modele koji prikazuju odnose u nekom sistemu ili nesto drugu. posebno ako ne postoje tabele sa istim podacima i informacijama. prosjek ill trend pojave koja se ispituje a sto slijedi iz nacrtanog grafikona. Za predstavljanje kontinuiranih obiljezja mozemo koristiti histogram ili poligon frekvencija. 2. Vrste grafickog prikazivanja su date u slijedecoj shemi: Graficko prikazivanje Apsolutne i relativne distribucije kvalitativnih podataka. odnosno distribuciju frekvencija. rasa. broj oboljelih i druga. svaki grafikon crtati ill predstaviti na posebnom listu papira. skolska sprema. kruznim dijagramom. Vrste grafikona Graficki mozemo prikazati kako apsolutne frekvencije (brojeve) tako i relativne frekvencije (procente) kvalitativnih i kvantitativnih obiljezja istrazivanja. Pri crtanju sopstvenog grafikona trebalo bi imati na umu slijedece: 1. Obicno su predstavljene kvadratima koji su mecTusobno povezani strelicama koje opet ukazuju na smjer djelovanja pojave jedne na drugu. sta se njime dobija u tekstu. skupu ili sistemu. Pri predstavljanju numerickih kontinuiranih obiljezja njegove vrijednosti treba grupisati u tzv. Apsolutne i relativne distribucije kvantitativnih ili numerickih obiljezja graficki predstavljamo razlicito. Tako imamo organizacione sheme. razmisliti da li je grafikon stvarno potreban. Potrebno je objasniti samo najuocljivije rezultate. Histogram izgleda kao serija pravougaonika prislonjenih jedan uz drugi. I na kraju. zavisno od toga da li je obiljezje kontinuirano (neprekidno) kao sto su: tjelesna masa. . zanimanje i dr. sheme se koriste za opisivanje medusobnih odnosa izmedu grupa elemenata ili funkcija u nekom procesu.Grafikoni se i crtaju zato da bi ustedili nepotrebne opise i objasnjenja u tekstu. visina.

Na primjer: Pretpostavlja se (Paunovic i sar. Slijede primjeri citiranja razlicitih referenci prema Vankuverskom sistemu. Na primjer: Pretpostavlja se 1 da.. ili Paunovic i saradnici (1994) u svom istrazivanju pretpostavljaju da. lako oba sistema imaju svoje prednosti. ili Paunovic i saradnici 1 pretpostavljaju da. U diskusiju ukljuciti sve implikacije rezultata istrazivanja i njihova ogranicenja. provjeriti da li su sve vrijednosti korektno predstavljene i ucrtane 4.. ili kao poseban odjeljak u januarskom broju Index Medicusa/. implikacije rezultata sopstvenog istrazivanja na buduca istrazivanja iz te oblasti.. U diskusiji istaci nove ili vazne aspekte istrazivanja. Svaki sistem je karakteristican po nacinu oznacavanja u tekstu literature koja je posluzila za njegovo pisanje. Prema nacinu sredivanja i citiranja literature razlikuju se dva osnovna sistema navodenja literature koriscene za pisanje radova: . takode. Mogu se navoditi i radovi prihvaceni za stampu. shodno listi skracenih naziva koja se moze naci u Index Medicusu /List of Journals Intexed Medicus. Rad zavrsiti odjeljkom koji se zove pregled literature a koji se sastoji iz referensi sredenih po odredenom redu i citiranih na odredeni nacin. ali izbjegavati tvrdnje koje nisu u pospunosti poduprte tim rezuitatima. nazivi casopisa iz kojih se citira odredeni rad mogu se navoditi skraceno. Ukljuciti. Preporuke (odnosno prijedloge mjera) koje slijede iz analize rezultata istrazivanja obavezno na kraju ukljuciti u rad. uz napomenu da ako se koristi veci broj radova istog prvog autora. Treba nastojati da se pri citiranju literature izbjegnu "nepublikovani podaci" il. . osnovno je pravilo da se moze koristiti samo jedan sistem.. Povezati rezultate tog istrazivanja sa drugim relevatnim istrazivanjima iz proucavane oblasti. kao i drugi clanci /stampani u dnevnim ili periodicnim listovima/.. potrebna literatura. konsultacije. Vankuverski sistem je karakteristican po tome sto se koriscena literatura u tekstu identifikuje arapskim brojem stavljenim u zagradu ili oznacenim superskriptom /brojem uzdignutim iznad teksta/. sugestije i drugo). provjeriti da li su svi grafikoni spomenuti i objasnjeni u tekstu. koji se publikuje godisnje kao posebna publikacija. doktorske i magistarske teze. ili direktno prezime prvog autora a samo godina se stavlja u zagradu.. Ne ponavljati u detalje podatke ili drugi materijal dat u uvodu. pored radova stampanih u casopisu. 1994) da. U poglavlju "pregled literature" reference citirane na ovaj nacin se sreduju numerisanjem po redu kojim su prvi put spomenute u tekstu. Harvardski sistem je osoben po tome sto se u tekstu navodi u zagradi prezime prvog autora i godina kada je reference objavljena. kao i po nacinu sredivanja literature. prema oba ova sistema. mogu se koristiti i knjige.i "personalne komunikacije". Taksativno navesti zakljucke koji slijede na osnovu rezultata istrazivanja.Vankuverski sistem citiranja (prema brojevima). U poglavlju "pregled literature" reference se potom sreduju po abecednom ili azbucnom redu. Ako je neko posebno pomogao i dao doprinos kvalitetu istrazivanja..Harvardski sistem citiranja (prema autoru/godini) i . Pri citiranju literature. zahvaliti mu se i oznaciti u cemu je njegov doprinos (ukljucivanje u istrazivacki tim. Takode. provjeriti legendu i utvrditi da li je jasna 5. s tim sto se to naglasi u zagradi /rad u stampi/.3. prvo se stavljaju oni radovi koji su ranije objavljeni. monografije.. najcesce uvoda i diskusije rada. metodu rada ili rezuitatima.

korelacija. dvosmjerna ili neka specificnija. t-test za proporcije) potrebno je da se naglasi koja je vrsta testa koriscena. Man-Vitnijev test i slicni. kao na primjer: t-test (za: dva mala nezavisna uzorka. Fiserov test apsolutne vjerovatnoce. ili koriscenje nekog neparametarskog testa (primjer: Man-Vitnijev test). ne moraju posebno da se objasnjavaju. linearna korelacija. Svi korisceni statisticki testovi treba da budu precizno navedeni. analiza varijanse). Medutim. za sve koriscene testove treba navesti nivo vjerovatnoce za koji je razmatran rezultat testa. ****ko sto je korelaciona matrica Pirsonovih koeficijenata korelacije ili tabela analize varijanse ANOVA. Jednostavni testovi. kao i sta se sa njima ispituje. Kada se vise od jednog nivoa znacajnosti pojavljuje u istrazivanju. za testove koji imaju vise oblika. Interpretirati hipoteze ne samo statisticki. oznaciti da li jednosmjerna.*Prije primjene bilo kog testa potrebno je provjeriti raspodjelu podataka (normalna. Podaci cija je raspodjela izrazito asimetricna ili se veoma razlikuju izmedu pojedinih grupa mogu da zahtjevaju izvjesnu transformaciju podataka (npr. a kod koriscenja modela regresije. median test. . navesti sve bitne elemente za njihovu identifikaciju. vec i pojmovno. kao sto su: Hi-kvadrat test (tablice kontigencije i test slaganja). . Maknemarov test. logaritamska transformacija). obicno se koristi jedna zvjezdiva za oznacavanje nizeg nivoa (p<0. **Rezultate bi trebalo uvijek analizirati i interpretirati u svijetlu hipoteza koje su postavljene. Takode. uzorak i osnovni skup. dvije slijedeceg (p<0. Pri koriscenju analize varijanse (ANOVA). dva velika nezavisna uzorka. regresija. binomna. dva vezana uzorka. ***Napomene o nivou vjerovatnoce ukazuju na rezultate istrazivanja. sta znacajnost testirane hipoteze znaci u kontekstu analiziranih rezultata.01) i tako dalje. Pri testiranju hipoteza istrazivanja izbjegavati navodenje samo nivoa vjerovatnoce jer on ne sadrzi dovoljno kvantitativnih informcija vec obavezno navesti vrijednost statistickog testa i broj stepeni slobode /df/.05). s obzirom da neki testovi zahtjevaju pretpostavku o normalnosti distribucije (t-test. Poasonova).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful