P. 1
Uputstva Za Izradu Seminarskog Rada Svrha Izrade Seminarskog Rada

Uputstva Za Izradu Seminarskog Rada Svrha Izrade Seminarskog Rada

|Views: 72|Likes:
Published by Mirsad Zornic

More info:

Published by: Mirsad Zornic on Apr 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/06/2012

pdf

text

original

UPUTSTVA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Svrha izrade seminarskog rada

Osnovni cilj izrade seminarskog rada jeste da studentu pruzi mogucnost da sam organizuje i izvede jedno primjenjeno istrazivanje. Student! istrazivanje vrse sami a planiraju ga, organizuju i pisu uz konsultacije i pomoc predmetnih nastavnika ili saradnika, mada mogu konsultovati i sve druge osobe prema preporuci ili spremnosti za saradnju i pomoc. Tokom izrade seminarskog rada od studenta se ocekuje da nauci da: 1. Planira, organizuje i obavi jednostavno ispitivanje ili istrazivanje tako da stekne prakticno iskustvo u osnovnim istrazivackim metodama koje se mogu primjeniti na grupe ljudi i odnose se na njihove zdravstvene probleme ili potrebe. 2. shvati i objasni medusobnu povezanost faktora sredine, bioloskih, sociokulturalnih, demografskih i drugih, u odnosu na koncept zdravstvenog stanja i zdravstvene zastite. 3. kriticki raspravi zdravstvene i psihosocijalne potrebe ljudi u zajednici kao i sredstva i mjere potrebne za njihovo zadovoljavanje a u kontekstu problema koji istrazuje. Temu seminarskog rada svaki student bira prema sopstvenom interesovanju ili afinitetima, a ako nije moguce, pomoci ce mu nastavnik da izabere izmedu veceg broja ponudenih tema, s tim sto je student obavezan da je na preporuceni nacin pripremi u pisanoj formi i odbrani na ispitu. Seminarski rad ce biti ocijenjen prvo od saradnika ili nastavnika koji je studentu drzao konsultacije (ili vjezbe, ako nije bilo konsultacija), a zatim i od nastavnika kod koga student polaze ispit. Konacna ocjena seminarskog rada se formira poslije odbrane rada na ispitu i ona ulazi u sastav ocjene iz predmeta koja se upisuje u indeks. Ocjenjivanje seminarskog rada obuhvata tri aspekta: 1. Poznavanje i razumijevanje koncepta, principa i osnovnih karakteristika problema koji se istrazuje ili ispituje i sa njim povezanih faktora, kao i metoda primjenjenih u izradi seminarskog rada, 2. Prakticno angazovanje studenta na izradi seminarskog rada, njegovu samostalnost, odgovornost, studioznost u prilazu istrazivanju, kao i eventualno posebna dostignuca u istrazivanju, 3. sam izgled rada: korektnost i tacnost primjenjenih metoda i tehnika, prikaz i analiza rezultata istrazivanja, pismenost, navodenje literature i drugo.

Izgled rada
Seminarski rad se predaje u vidu pisanog izvjestaja, u jednom primjerku i to original rada ako je pisan ili prekucan, pri cemu katedra ima obavezu cuvanja radova, a student obezbjeduje sebi sopstvenu kopiju. Kopija rada omogucava studentu da bolje pripremi odbranu rada na samom ispitu, a i kasnije moze da mu posluzi za organizaciju drugih istrazivanja. Tekst mora biti citak, jasno

odnosno varijable ukljucene u istrazivanje (sta se ispituje) i faktore istrazivanja (u funkciji cega). Kad god je moguce kvalifikovati obiljezja predstavljajuci ih skalama mjerenja i navesti greske nastale pri mjerenju. trudnice. prost slucajni ili sistematski). ako su oni korisceni za prikupljanje podataka u istrazivanju. Naslovna strana bi trebalo da sadrzi: naslov rada. navesti vrstu i velicinu uzorka kao i nacin izbora jedinica posmatranja (prigodan uzorak. niti zakljucci rada. preporuke (prijedlog mjera) i pregled literature koriscene za izradu seminarskog rada. • potrebno je jasno i precizno navesti izvor/e podataka koriscene u istrazivanju (upitnik i struktuirani intervju. U uvodu se ne navode podaci iz samog istrazivanja. zatim navesti samo najvaznije reference koriscene za pisanje rada i ne ulaziti ekstenzivno u pregled i razmatranje osnovnog predmeta istrazivanja. najvaznijim rezultatima i njihovom statistickom obradom kao i zakljuccima koji su izvedeni iz rezultata istrazivanja. sa marginama i dvostrukim proredom. longitudinalna ili studije presjeka). ime i prezime autora. zakljucke. Rad bi trebalo da sadrzi slijedece dijelove: naslovnu stranu. da je pusenje stetno po zdravlje). prekucan ili se moze koristiti neki od procesora teksta) na formata A4. rezultate (odnosno analizu rezultata). djeca skolskog uzrasta. Kratak sadrzaj (abstrakt) rada se nalazi na slijedecoj strani. Rad ne mora da ima hipoteze istrazivanja. . koncizan ali dovoljno informativan da bi se znalo o cemu se radi. diskusiju (raspravu). radnici). ona u radu mora da se razmatra i dokaze odgovarajucim statistickim tehnikama (testiranje hipoteze).napisan. Ne prepricavaju se niti prepisuju veliki odlomci koriscene literature. medicinska dokumentacija i evidencija. • definisati jedinicu posmatranja (istrazivanja) i navesti njihov ukupan broj. Nabrojati i opisati sva obiljezja. Uvod zavrsiti javnom i preciznom formulacijom cilj/eva istrazivanja i postavkom eventualnih pretpostavki (hipoteza) sa kojima se ulazi u istrazivanje. Mora biti tabelarno i graficki opremljen sa prilozenim upitnikom ili struktuiranim intervjuom.retrospektivna. ali zato ima smisla citirati definicije osnovnih pojmova ili termina potrebnih za bolje razumijevanje samog predmeta istrazivanja uz navodenje izvora odakle su preuzete. u duhu maternjeg jezika (u rukopisu. publikacije sa rutinskom zdravstvenom statistikom).saradnika kod koga je odlazio na konsultacije. a posebno neuko formulisanje hipoteze/a. • opisati populaciju obuhvacenu istrazivanjem (zene u generativnom periodu. U metodu rada je neophodno navesti nekoliko bitnih elemenata: • vrstu istrazivanja (opservaciona .eksperimentalna istrazivanja. cilj/eve) istrazivanja sa hipotezama. metod rada. izvjestaji. grupu u kojoj je vjezbao i ime nastavnika . Ako se vec hipoteza formulise. • ako je istrazivanje radeno na osnovu uzorka. U uvodu rada treba sumirati razloge zasto je preduzeto istrazivanje. Kada su obiljezja izvedena ili izracunavana. kratak sadrzaj (sazetak-abstrakt). navesti nacin i objasniti kako je to uradeno. uvod. (npr. prospektivna . osnovnim elementima metodoloskog postupka. On ne bi trebalo da ima vise od 200 rijeci sa navedenim ciljevima istrazivanja.

Svesti broj grafikona i tabela na razuman broj. jer ga to nepotrebno opterecuje. mjere varijabiliteta i drugo). Dalja obrada svih obiljezja podrazumijeva prikazivanje apsolutnih i relativnih (procenata) distribucija frekvencija. EPI-IIMFO. Poslije sredivanja i grupisanja. Kontinuirana obiljezja (kao tjelesna masa. BMDP . S obzirom da je razvoj kompjuterske tehnologije omogucio primjenu razlicitih zasticenih kompjuterskih programa za obradu i analizu podataka. preciznu referencu iz koje je preuzeta. Prije statisticke analize dobijenih podataka neophodno je uraditi njihovu deskripciju (opis). znacajan. vec prije da rasvjetle ili da sistematizuju ono sto bi treble objasniti. pored postupka. medijana i percentili). a ne iz originalnih radova koji su prvi put publikovani.• navesti statisticke metode i tehnike koriscene za obradu podataka. Rezultate (analizu rezultata) predstaviti logicnim redom u tekstu. Generalno pravilo k'oga se treba pridrzavati u prikazivanju i opisivanju metoda rada je da se izbjegava neobavezno koriscenje preciznih statistickih termina kao sto je slucajan (zahtjeva navodenje nacina izbora jedinica posmatranja). uobicajeno se radi i statisticka analiza dobijenih rezultata koja podrazumijeva upotrebu razlicitih statistickih procedure. posebno slozenim. Tabele sa pojmovima ne bi trebalo da ponavljaju ono sto je vec receno u tekstu. krvni pritisak) deskriptivno se prikazuju uz koriscenje prosjecnih vrijednosti (srednja vrijednost i standardna devijacija. Diskontinuirana (atributivna) obiljezja prebrojati. vodeci racuna da je pozeljno da ovakve tehnike budu iz standardnih udzbenika. tjelesna visina. . U metodu rada je vazno navesti nedostatke u dizajnu istrazivanja (ogranicenja koriscenog metoda rada) kako bi citalac mogao da formira misljenje o pouzdanosti podataka i validnosti kasnije saopstenih rezultata istrazivanja. Dati pregled izabranih obiljezja sa njihovim parametrima (srednje vrijednosti. Koriscenje tabela u predstavljanju sakupljenih podataka omogucava citaocu da jasnije shvati i da ima bolji pregled velikog broja podataka sakupljenih tokom nekog istrazivanja. ukoliko se koristi neki od ovih programa pozeljno je navesti njegovo ime(/na primjer: SPSS .Biomedical Statistical Package i drugi).Statistical Package for the Social Sciences.* Pri koriscenju neuobicajenih procedure za statisticku analizu potrebno je navesti. Pri prikazu statistickih procedure navesti dovoljno informacija tako da je izbor statisticke procedure logican za citaoca. vec u tekstu istaci samo najvaznije ili najuocljivije sa tabela i grafikona. odnosno visoko ili veoma znacajan (zahtjeva navodenje podataka o statistickoj znacajnosti . Grafikone koristiti kao alternative tabelama. normalan (zahtjeva testiranje normalnosti).p vrijednosti). Ne ponavljati sve podatke iz tabele i grafikona u tekstu. Pazljivo i korektno ih interpretirati.** Predstavljanje podataka istrazivanja Tabelarno prikazivanje podataka istrazivanja Tabelama obicno predstavljamo kvantitativne podatke (brojeve) i ponekad pojmove koji sadrze kvalitativna poredenja ili deskriptivne informacije. korelacija ili povezanost (zahtjeva izracunavanje koeficijenta korelacije) i uzorak (zahtjeva objasnjenje vrste uzorka).

mada je istovremeno neobicno vazno da se u tekstu da osvrt na sve tabele i najznacajnije podatke u njima. arapskim brojevima. tabela Al je prva tabela u prilogu A/. izvjestaja ili clanka. • stranice koje sadrze tabelu i tekst trebalo bi zapoceti tekstom pa onda staviti tabelu. pozivanje na odredenu tabelu se vrsi preko njenog rednog broja a ne preko naslova. Postavlja se pitanje da li je staviti prije. posljednji red svega i taj zbir treba da odgovara ukupnom broju ispitanika ili nedinica posmatranja u istrazivanju ili pregledu. unutar svake tabele u tekstu pridrzavati se istih pravila kod prikazivanja broja decimalnih mjesta ili zaokruzivanja decimala. Ako clanak ima i prilog ili dodatak (appendix) sa tabelama. Izgled tabele Svaka tabela se sastoji od rednog broja tabele. • tabelu bi trebalo razdvojiti od teksta sa dva-tri linijska prostora ispod i iznad tabele. ili mozda poslije analize u tekstu. 4. Redni broj tabele . U tekstu rada. Naslov tabele .sve tabele bi trebalo numerisati sukcesivno. • ako nijedan od prethodnih uslova ne moze biti zadovoljen. jasne i gramaticki komnzistentne.Tijelo tabele sadrzi podatke grupisane na odreden nacin u kolone u redove. U prvom redu su data imena ili oznake kolona. Evo nekoliko pravila koja mogu biti od pomoci: • svaka tabela bi trebalo da stane na jedan list papira i ne bi je trebalo prekidati i prenositi na drugu stranu. tabelu bi trebalo staviti izmedu paragrafa teksta.naslov tabele bi trebalo da je jasan. naslova tabele i tijela tabele. Posljednja kolona treba da predstavlja ukupno. • tekst o tabeli bi trebalo staviti ili bar zapoceti na istom listu na kome je i tabela na koju se odnosi. 2. koriscenjem arapskih brojeva. U svakom tekstu osvrt na tabelu se daje navodeci njen broj. objasnjenje tabele u tekstu bi trebalo tako napisati da citalac moze da ga prati bez osvrtanja na tabelu. Prva kolona se zove pretkolona i u njoj su data imena ili oznake redova koje moraju biti kratke. ne koristiti razne isprekidane ili kose linije za povezivanje informacija u razlicitim kolonama i redovima zato sto to pravi zbrku i smanjuje preglednost . tabele u prilogu bi bilo dobro identifikovati sa velikim slovima i arapskim brojevima (npr. objasniti zasto nije. Stvarno mjesto tabele u tekstu je ponekad tesko odrediti. formirati tabelu sa sto manje kolona i redova vodeci racuna da se ne izgube vitalne informacije. 2. Tabele se numerisu sukcesivno. Pri tome je bitno postovati dva pravila: 1.Tabele se koriste da predstave informacije u obliku ukupnih zbirova i podzbirova za njihovo rangiranje ili za predstavljanje rezultata statistickih analiza. Dobra tabela bi trebalo da bude dopuna tekstu. kratak i da objasnjava sta je torn tabelom predstavljeno. radi izbjegavanja konfuzije izmedu procenata staviti znak "%" i voditi racuna da ukupan zbir bude 100% ili ako nije. Prilikom pravljenja tijela tabele trebalo bi se pridrzavati slijedecih pravila: 1. 3. Tijelo tabele . Svaka tabela bi morala da bude razumljiva bez citanja teksta koji se na nju odnosi.

Rezultate statisticke analize /vrijednost X2 testa. koristiti ukupan broj ispitanika kao osnov za izracunavanje procenata (100%) zajedno sa onima koji nisu odgovarali na postavljeno pitanje i izracunati njihov udio u ukupnom broju. a predstavljaju se na isti nacin kao i druge slozene tabele i grafikoni koji prikazuju iste podatke. broj stepeni slobode /df/ i nivo vjerovatnoce na kome se prihvata ili odbija nulta hipoteza /p/ trebalo bi napisati ispod tabele na koju se ti rezultati odnose. 4 ili 5. Opste napomene objasnjavaju i pruzaju informacije koje se odnose na cijelu tabelu i obuhvataju objasnjenje skracenica i simbola koriscenih u tabeli. U ovoj vrsti tabela. sve kombinacije kategorija obuhvacenih obiljezja su predstavljene. . u kojima je svako od analiziranih i predstavljenih obiljezja razvijeno na razlicit broj kategorija. 5 ili 6 i druge. • • Trebalo bi osigurati da je ukupan zbir N u donjem desnom uglu dobijen sabiranjem svega iz poslednjeg reda i ukupno iz poslednje kolone Tabela bi trebalo da sadrzi apsolutne brojeve kada ce se podaci statisticki obradivati. Za analizu podataka u ovim tabelama primjenjuje X2 test ili neka druga statisticka tehnika. tj. oduzeti broj onih koji nisu odgovarali od ukupnog broja ispitanika i koristiti taj broj kao osnovu za izracunavanje procenata (100%). Cesto se postavlja pitanje kako postupiti sa onima koji nisu odgovorili na pitanje koje se predstavlja tabelom. odnosno 3x4. kao i da grafikonom ne treba da se ponavlja ono sto je u potpunosti objasnjeno u tekstu.tabele. medijana ili rang. ponekad je veoma vazno prikazati medusobne odnose dva obiljezja. Odnosi dva obiljezja se tada predstavljaju slozenim tabelama (unakrsnim tabeliranjem ili tablicama kontigencije). Napomene ispod tabele mogu biti: opste. mod. U njima je obicno data distribucija frekvencija grupisanih podataka (apsolutna i relativna) Parametri kao sto su aritmeticka sredina. kada ce se primjenjivati X2 test. takode mogu biti predstavljeni u ovim tabelama. Nesto komplikovanije su tablice kontigencije 2x3. specificne i napomene o nivou vjerovatnoce. U istrazivanjima o zdravlju kao i u istrazivanjima drugih drustvenih nauka. • slozene tabele ili tablice kontigencije koje sadrze dva obiljezja. Drugi je. Specificne napomene se odnose na odredenu kolonu i red i obicno se oznacavaju zvjezdicom ili superskriptom. Ako se ne vrsi nikakva statisticka analiza tada i relativne frekvencije (procente) treba prikazati u slozenoj tabeli.*** Vrste tabela Sve tabele mozemo podijeliti na: • proste tabele koje sadrze samo jedno obiljezje. Postoje dva nacina: jedan je. One se uvijek postavljaju ispod tabele. • multivarijantne tabele koje prikazuju veci broj obiljezja**** Proste tabele kao sto im samo ime kaze. predstavljaju samo jedno obiljezje (varijablu) i obicno se koriste u deskriptivnim studijama.

. "klasne intervale" i za svaki klasni interval odrediti ucestalost pojavljivanja. razmisliti da li je grafikon stvarno potreban. one pokazuju organizovanja nekog procesa ili institucije. nacionalnost. prosjek ill trend pojave koja se ispituje a sto slijedi iz nacrtanog grafikona. Vrste grafikona Graficki mozemo prikazati kako apsolutne frekvencije (brojeve) tako i relativne frekvencije (procente) kvalitativnih i kvantitativnih obiljezja istrazivanja. 2. rasa. Potrebno je objasniti samo najuocljivije rezultate. Pri predstavljanju numerickih kontinuiranih obiljezja njegove vrijednosti treba grupisati u tzv. Pri crtanju sopstvenog grafikona trebalo bi imati na umu slijedece: 1. Za predstavljanje kontinuiranih obiljezja mozemo koristiti histogram ili poligon frekvencija. a njihova povrsina ukazuje na frekvenciju u odredenoj grupi pa se zbog toga ovaj grafikon i naziva povrsinski dijagram. zavisno od toga da li je obiljezje kontinuirano (neprekidno) kao sto su: tjelesna masa. Apsolutne i relativne distribucije kvantitativnih ili numerickih obiljezja graficki predstavljamo razlicito. zanimanje i dr. Tako imamo organizacione sheme.) mozemo predstaviti sa nekoliko vrsta grafikona: stubicastim dijagramom. Histogram je metod predstavljanja kontinuiranih podataka kada na horizontalnu (x) osu nanosimo vrijednosti klasnih intervala odredenog obiljezja a na vertikalnu (y) osu apsolutne ili relativne frekvencije vrijednosti tog obiljezja. skupu ili sistemu. nivo secera u krvi i druga ili diskontinuirano (prekidno) kao sto su: broj prijema pacijenata u bolnici. posebno ako ne postoje tabele sa istim podacima i informacijama. Grupisanje podataka olaksava preglednost grafickog prikazivanja mada se nuzno gube neki detalji. raznim vrstama ilustracija (kartogramom ili razlicitim slikama). I na kraju.Grafikoni se i crtaju zato da bi ustedili nepotrebne opise i objasnjenja u tekstu. sheme se koriste za opisivanje medusobnih odnosa izmedu grupa elemenata ili funkcija u nekom procesu. Histogram izgleda kao serija pravougaonika prislonjenih jedan uz drugi. koje jos nazivamo opisna ill atributivna obiljezja (pol. sta se njime dobija u tekstu. modele koji prikazuju odnose u nekom sistemu ili nesto drugu. broj umrlih od neke bolesti. Za graficko prikazivanje prekidnih obiljezja najcesce se koristi linijski dijagram. kruznim dijagramom. skolska sprema. Obicno su predstavljene kvadratima koji su mecTusobno povezani strelicama koje opet ukazuju na smjer djelovanja pojave jedne na drugu. Vrste grafickog prikazivanja su date u slijedecoj shemi: Graficko prikazivanje Apsolutne i relativne distribucije kvalitativnih podataka. svaki grafikon crtati ill predstaviti na posebnom listu papira. Ponekad vrijednosti obiljezja mogu biti statisticki rasporedene kada se dobija dijagram rasturanja koji se kasnije posebnim statistickim tehnikama analiziraju da bi se izracunala linija regresije i izvrsila analiza trenda te pojave. visina. broj oboljelih i druga. odnosno distribuciju frekvencija.

ili direktno prezime prvog autora a samo godina se stavlja u zagradu. Taksativno navesti zakljucke koji slijede na osnovu rezultata istrazivanja.3. U diskusiji istaci nove ili vazne aspekte istrazivanja. Ne ponavljati u detalje podatke ili drugi materijal dat u uvodu.. s tim sto se to naglasi u zagradi /rad u stampi/. Ako je neko posebno pomogao i dao doprinos kvalitetu istrazivanja. 1994) da. konsultacije. ili Paunovic i saradnici 1 pretpostavljaju da.. Pri citiranju literature. osnovno je pravilo da se moze koristiti samo jedan sistem.Vankuverski sistem citiranja (prema brojevima)... Mogu se navoditi i radovi prihvaceni za stampu.. shodno listi skracenih naziva koja se moze naci u Index Medicusu /List of Journals Intexed Medicus. Na primjer: Pretpostavlja se (Paunovic i sar. monografije. metodu rada ili rezuitatima. potrebna literatura. najcesce uvoda i diskusije rada. ali izbjegavati tvrdnje koje nisu u pospunosti poduprte tim rezuitatima. U poglavlju "pregled literature" reference se potom sreduju po abecednom ili azbucnom redu. Harvardski sistem je osoben po tome sto se u tekstu navodi u zagradi prezime prvog autora i godina kada je reference objavljena. Rad zavrsiti odjeljkom koji se zove pregled literature a koji se sastoji iz referensi sredenih po odredenom redu i citiranih na odredeni nacin. ili Paunovic i saradnici (1994) u svom istrazivanju pretpostavljaju da. U diskusiju ukljuciti sve implikacije rezultata istrazivanja i njihova ogranicenja. Preporuke (odnosno prijedloge mjera) koje slijede iz analize rezultata istrazivanja obavezno na kraju ukljuciti u rad. Slijede primjeri citiranja razlicitih referenci prema Vankuverskom sistemu. prema oba ova sistema. Prema nacinu sredivanja i citiranja literature razlikuju se dva osnovna sistema navodenja literature koriscene za pisanje radova: . implikacije rezultata sopstvenog istrazivanja na buduca istrazivanja iz te oblasti. Ukljuciti. Takode.. provjeriti legendu i utvrditi da li je jasna 5. nazivi casopisa iz kojih se citira odredeni rad mogu se navoditi skraceno. ili kao poseban odjeljak u januarskom broju Index Medicusa/. kao i drugi clanci /stampani u dnevnim ili periodicnim listovima/. koji se publikuje godisnje kao posebna publikacija. Svaki sistem je karakteristican po nacinu oznacavanja u tekstu literature koja je posluzila za njegovo pisanje. doktorske i magistarske teze. Treba nastojati da se pri citiranju literature izbjegnu "nepublikovani podaci" il.Harvardski sistem citiranja (prema autoru/godini) i . provjeriti da li su sve vrijednosti korektno predstavljene i ucrtane 4.i "personalne komunikacije". takode. . kao i po nacinu sredivanja literature. Vankuverski sistem je karakteristican po tome sto se koriscena literatura u tekstu identifikuje arapskim brojem stavljenim u zagradu ili oznacenim superskriptom /brojem uzdignutim iznad teksta/. lako oba sistema imaju svoje prednosti. zahvaliti mu se i oznaciti u cemu je njegov doprinos (ukljucivanje u istrazivacki tim. Na primjer: Pretpostavlja se 1 da. uz napomenu da ako se koristi veci broj radova istog prvog autora. U poglavlju "pregled literature" reference citirane na ovaj nacin se sreduju numerisanjem po redu kojim su prvi put spomenute u tekstu. Povezati rezultate tog istrazivanja sa drugim relevatnim istrazivanjima iz proucavane oblasti. sugestije i drugo). mogu se koristiti i knjige. pored radova stampanih u casopisu. provjeriti da li su svi grafikoni spomenuti i objasnjeni u tekstu... prvo se stavljaju oni radovi koji su ranije objavljeni.

dva velika nezavisna uzorka. korelacija. oznaciti da li jednosmjerna. binomna. s obzirom da neki testovi zahtjevaju pretpostavku o normalnosti distribucije (t-test. linearna korelacija. Pri koriscenju analize varijanse (ANOVA). za sve koriscene testove treba navesti nivo vjerovatnoce za koji je razmatran rezultat testa. Takode. dvije slijedeceg (p<0. regresija. Maknemarov test. ***Napomene o nivou vjerovatnoce ukazuju na rezultate istrazivanja. Svi korisceni statisticki testovi treba da budu precizno navedeni. t-test za proporcije) potrebno je da se naglasi koja je vrsta testa koriscena.*Prije primjene bilo kog testa potrebno je provjeriti raspodjelu podataka (normalna. Man-Vitnijev test i slicni. ili koriscenje nekog neparametarskog testa (primjer: Man-Vitnijev test). . a kod koriscenja modela regresije. . analiza varijanse). Interpretirati hipoteze ne samo statisticki. dvosmjerna ili neka specificnija.05). navesti sve bitne elemente za njihovu identifikaciju. kao sto su: Hi-kvadrat test (tablice kontigencije i test slaganja). ****ko sto je korelaciona matrica Pirsonovih koeficijenata korelacije ili tabela analize varijanse ANOVA. **Rezultate bi trebalo uvijek analizirati i interpretirati u svijetlu hipoteza koje su postavljene. Pri testiranju hipoteza istrazivanja izbjegavati navodenje samo nivoa vjerovatnoce jer on ne sadrzi dovoljno kvantitativnih informcija vec obavezno navesti vrijednost statistickog testa i broj stepeni slobode /df/. Fiserov test apsolutne vjerovatnoce. Jednostavni testovi. Medutim. kao na primjer: t-test (za: dva mala nezavisna uzorka. za testove koji imaju vise oblika. Kada se vise od jednog nivoa znacajnosti pojavljuje u istrazivanju. dva vezana uzorka. uzorak i osnovni skup. kao i sta se sa njima ispituje. ne moraju posebno da se objasnjavaju.01) i tako dalje. obicno se koristi jedna zvjezdiva za oznacavanje nizeg nivoa (p<0. logaritamska transformacija). Poasonova). sta znacajnost testirane hipoteze znaci u kontekstu analiziranih rezultata. vec i pojmovno. Podaci cija je raspodjela izrazito asimetricna ili se veoma razlikuju izmedu pojedinih grupa mogu da zahtjevaju izvjesnu transformaciju podataka (npr. median test.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->