UPUTSTVA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Svrha izrade seminarskog rada

Osnovni cilj izrade seminarskog rada jeste da studentu pruzi mogucnost da sam organizuje i izvede jedno primjenjeno istrazivanje. Student! istrazivanje vrse sami a planiraju ga, organizuju i pisu uz konsultacije i pomoc predmetnih nastavnika ili saradnika, mada mogu konsultovati i sve druge osobe prema preporuci ili spremnosti za saradnju i pomoc. Tokom izrade seminarskog rada od studenta se ocekuje da nauci da: 1. Planira, organizuje i obavi jednostavno ispitivanje ili istrazivanje tako da stekne prakticno iskustvo u osnovnim istrazivackim metodama koje se mogu primjeniti na grupe ljudi i odnose se na njihove zdravstvene probleme ili potrebe. 2. shvati i objasni medusobnu povezanost faktora sredine, bioloskih, sociokulturalnih, demografskih i drugih, u odnosu na koncept zdravstvenog stanja i zdravstvene zastite. 3. kriticki raspravi zdravstvene i psihosocijalne potrebe ljudi u zajednici kao i sredstva i mjere potrebne za njihovo zadovoljavanje a u kontekstu problema koji istrazuje. Temu seminarskog rada svaki student bira prema sopstvenom interesovanju ili afinitetima, a ako nije moguce, pomoci ce mu nastavnik da izabere izmedu veceg broja ponudenih tema, s tim sto je student obavezan da je na preporuceni nacin pripremi u pisanoj formi i odbrani na ispitu. Seminarski rad ce biti ocijenjen prvo od saradnika ili nastavnika koji je studentu drzao konsultacije (ili vjezbe, ako nije bilo konsultacija), a zatim i od nastavnika kod koga student polaze ispit. Konacna ocjena seminarskog rada se formira poslije odbrane rada na ispitu i ona ulazi u sastav ocjene iz predmeta koja se upisuje u indeks. Ocjenjivanje seminarskog rada obuhvata tri aspekta: 1. Poznavanje i razumijevanje koncepta, principa i osnovnih karakteristika problema koji se istrazuje ili ispituje i sa njim povezanih faktora, kao i metoda primjenjenih u izradi seminarskog rada, 2. Prakticno angazovanje studenta na izradi seminarskog rada, njegovu samostalnost, odgovornost, studioznost u prilazu istrazivanju, kao i eventualno posebna dostignuca u istrazivanju, 3. sam izgled rada: korektnost i tacnost primjenjenih metoda i tehnika, prikaz i analiza rezultata istrazivanja, pismenost, navodenje literature i drugo.

Izgled rada
Seminarski rad se predaje u vidu pisanog izvjestaja, u jednom primjerku i to original rada ako je pisan ili prekucan, pri cemu katedra ima obavezu cuvanja radova, a student obezbjeduje sebi sopstvenu kopiju. Kopija rada omogucava studentu da bolje pripremi odbranu rada na samom ispitu, a i kasnije moze da mu posluzi za organizaciju drugih istrazivanja. Tekst mora biti citak, jasno

• potrebno je jasno i precizno navesti izvor/e podataka koriscene u istrazivanju (upitnik i struktuirani intervju. metod rada. uvod. a posebno neuko formulisanje hipoteze/a. (npr. • ako je istrazivanje radeno na osnovu uzorka. ime i prezime autora. U uvodu rada treba sumirati razloge zasto je preduzeto istrazivanje. kratak sadrzaj (sazetak-abstrakt). zakljucke. medicinska dokumentacija i evidencija. niti zakljucci rada. zatim navesti samo najvaznije reference koriscene za pisanje rada i ne ulaziti ekstenzivno u pregled i razmatranje osnovnog predmeta istrazivanja. On ne bi trebalo da ima vise od 200 rijeci sa navedenim ciljevima istrazivanja. prekucan ili se moze koristiti neki od procesora teksta) na formata A4. izvjestaji. grupu u kojoj je vjezbao i ime nastavnika . navesti nacin i objasniti kako je to uradeno. Mora biti tabelarno i graficki opremljen sa prilozenim upitnikom ili struktuiranim intervjuom. Ako se vec hipoteza formulise. U uvodu se ne navode podaci iz samog istrazivanja. osnovnim elementima metodoloskog postupka. Kada su obiljezja izvedena ili izracunavana. publikacije sa rutinskom zdravstvenom statistikom). Kad god je moguce kvalifikovati obiljezja predstavljajuci ih skalama mjerenja i navesti greske nastale pri mjerenju. djeca skolskog uzrasta. . ako su oni korisceni za prikupljanje podataka u istrazivanju. navesti vrstu i velicinu uzorka kao i nacin izbora jedinica posmatranja (prigodan uzorak. koncizan ali dovoljno informativan da bi se znalo o cemu se radi.eksperimentalna istrazivanja. Rad ne mora da ima hipoteze istrazivanja. Uvod zavrsiti javnom i preciznom formulacijom cilj/eva istrazivanja i postavkom eventualnih pretpostavki (hipoteza) sa kojima se ulazi u istrazivanje.napisan. cilj/eve) istrazivanja sa hipotezama. • opisati populaciju obuhvacenu istrazivanjem (zene u generativnom periodu. preporuke (prijedlog mjera) i pregled literature koriscene za izradu seminarskog rada. U metodu rada je neophodno navesti nekoliko bitnih elemenata: • vrstu istrazivanja (opservaciona . prospektivna . ona u radu mora da se razmatra i dokaze odgovarajucim statistickim tehnikama (testiranje hipoteze).saradnika kod koga je odlazio na konsultacije. radnici). najvaznijim rezultatima i njihovom statistickom obradom kao i zakljuccima koji su izvedeni iz rezultata istrazivanja. • definisati jedinicu posmatranja (istrazivanja) i navesti njihov ukupan broj. rezultate (odnosno analizu rezultata). Kratak sadrzaj (abstrakt) rada se nalazi na slijedecoj strani. Nabrojati i opisati sva obiljezja. prost slucajni ili sistematski). trudnice. Ne prepricavaju se niti prepisuju veliki odlomci koriscene literature. ali zato ima smisla citirati definicije osnovnih pojmova ili termina potrebnih za bolje razumijevanje samog predmeta istrazivanja uz navodenje izvora odakle su preuzete.retrospektivna. Naslovna strana bi trebalo da sadrzi: naslov rada. diskusiju (raspravu). da je pusenje stetno po zdravlje). odnosno varijable ukljucene u istrazivanje (sta se ispituje) i faktore istrazivanja (u funkciji cega). Rad bi trebalo da sadrzi slijedece dijelove: naslovnu stranu. u duhu maternjeg jezika (u rukopisu. sa marginama i dvostrukim proredom. longitudinalna ili studije presjeka).

vec u tekstu istaci samo najvaznije ili najuocljivije sa tabela i grafikona.Statistical Package for the Social Sciences. tjelesna visina. Generalno pravilo k'oga se treba pridrzavati u prikazivanju i opisivanju metoda rada je da se izbjegava neobavezno koriscenje preciznih statistickih termina kao sto je slucajan (zahtjeva navodenje nacina izbora jedinica posmatranja). ukoliko se koristi neki od ovih programa pozeljno je navesti njegovo ime(/na primjer: SPSS .p vrijednosti). znacajan. Pazljivo i korektno ih interpretirati. pored postupka. Dati pregled izabranih obiljezja sa njihovim parametrima (srednje vrijednosti. vec prije da rasvjetle ili da sistematizuju ono sto bi treble objasniti. Dalja obrada svih obiljezja podrazumijeva prikazivanje apsolutnih i relativnih (procenata) distribucija frekvencija. korelacija ili povezanost (zahtjeva izracunavanje koeficijenta korelacije) i uzorak (zahtjeva objasnjenje vrste uzorka). Grafikone koristiti kao alternative tabelama. Poslije sredivanja i grupisanja. Pri prikazu statistickih procedure navesti dovoljno informacija tako da je izbor statisticke procedure logican za citaoca. medijana i percentili). Rezultate (analizu rezultata) predstaviti logicnim redom u tekstu. krvni pritisak) deskriptivno se prikazuju uz koriscenje prosjecnih vrijednosti (srednja vrijednost i standardna devijacija. BMDP . jer ga to nepotrebno opterecuje. Tabele sa pojmovima ne bi trebalo da ponavljaju ono sto je vec receno u tekstu.Biomedical Statistical Package i drugi). odnosno visoko ili veoma znacajan (zahtjeva navodenje podataka o statistickoj znacajnosti .** Predstavljanje podataka istrazivanja Tabelarno prikazivanje podataka istrazivanja Tabelama obicno predstavljamo kvantitativne podatke (brojeve) i ponekad pojmove koji sadrze kvalitativna poredenja ili deskriptivne informacije. normalan (zahtjeva testiranje normalnosti). Kontinuirana obiljezja (kao tjelesna masa.• navesti statisticke metode i tehnike koriscene za obradu podataka. U metodu rada je vazno navesti nedostatke u dizajnu istrazivanja (ogranicenja koriscenog metoda rada) kako bi citalac mogao da formira misljenje o pouzdanosti podataka i validnosti kasnije saopstenih rezultata istrazivanja. Ne ponavljati sve podatke iz tabele i grafikona u tekstu. Diskontinuirana (atributivna) obiljezja prebrojati. Koriscenje tabela u predstavljanju sakupljenih podataka omogucava citaocu da jasnije shvati i da ima bolji pregled velikog broja podataka sakupljenih tokom nekog istrazivanja. S obzirom da je razvoj kompjuterske tehnologije omogucio primjenu razlicitih zasticenih kompjuterskih programa za obradu i analizu podataka. Prije statisticke analize dobijenih podataka neophodno je uraditi njihovu deskripciju (opis).* Pri koriscenju neuobicajenih procedure za statisticku analizu potrebno je navesti. a ne iz originalnih radova koji su prvi put publikovani. vodeci racuna da je pozeljno da ovakve tehnike budu iz standardnih udzbenika. EPI-IIMFO. uobicajeno se radi i statisticka analiza dobijenih rezultata koja podrazumijeva upotrebu razlicitih statistickih procedure. Svesti broj grafikona i tabela na razuman broj. posebno slozenim. mjere varijabiliteta i drugo). . preciznu referencu iz koje je preuzeta.

izvjestaja ili clanka. objasnjenje tabele u tekstu bi trebalo tako napisati da citalac moze da ga prati bez osvrtanja na tabelu. Redni broj tabele . Postavlja se pitanje da li je staviti prije. Svaka tabela bi morala da bude razumljiva bez citanja teksta koji se na nju odnosi. ne koristiti razne isprekidane ili kose linije za povezivanje informacija u razlicitim kolonama i redovima zato sto to pravi zbrku i smanjuje preglednost . objasniti zasto nije. Posljednja kolona treba da predstavlja ukupno. radi izbjegavanja konfuzije izmedu procenata staviti znak "%" i voditi racuna da ukupan zbir bude 100% ili ako nije. U svakom tekstu osvrt na tabelu se daje navodeci njen broj.sve tabele bi trebalo numerisati sukcesivno. naslova tabele i tijela tabele. tabela Al je prva tabela u prilogu A/. mada je istovremeno neobicno vazno da se u tekstu da osvrt na sve tabele i najznacajnije podatke u njima. • tabelu bi trebalo razdvojiti od teksta sa dva-tri linijska prostora ispod i iznad tabele. Izgled tabele Svaka tabela se sastoji od rednog broja tabele.Tabele se koriste da predstave informacije u obliku ukupnih zbirova i podzbirova za njihovo rangiranje ili za predstavljanje rezultata statistickih analiza. ili mozda poslije analize u tekstu. Tabele se numerisu sukcesivno. • tekst o tabeli bi trebalo staviti ili bar zapoceti na istom listu na kome je i tabela na koju se odnosi. tabele u prilogu bi bilo dobro identifikovati sa velikim slovima i arapskim brojevima (npr. Evo nekoliko pravila koja mogu biti od pomoci: • svaka tabela bi trebalo da stane na jedan list papira i ne bi je trebalo prekidati i prenositi na drugu stranu. • stranice koje sadrze tabelu i tekst trebalo bi zapoceti tekstom pa onda staviti tabelu.naslov tabele bi trebalo da je jasan. Prilikom pravljenja tijela tabele trebalo bi se pridrzavati slijedecih pravila: 1. unutar svake tabele u tekstu pridrzavati se istih pravila kod prikazivanja broja decimalnih mjesta ili zaokruzivanja decimala. Dobra tabela bi trebalo da bude dopuna tekstu. 2. posljednji red svega i taj zbir treba da odgovara ukupnom broju ispitanika ili nedinica posmatranja u istrazivanju ili pregledu. Pri tome je bitno postovati dva pravila: 1. • ako nijedan od prethodnih uslova ne moze biti zadovoljen. arapskim brojevima. pozivanje na odredenu tabelu se vrsi preko njenog rednog broja a ne preko naslova. 4. Stvarno mjesto tabele u tekstu je ponekad tesko odrediti. Prva kolona se zove pretkolona i u njoj su data imena ili oznake redova koje moraju biti kratke. koriscenjem arapskih brojeva. 3. 2. formirati tabelu sa sto manje kolona i redova vodeci racuna da se ne izgube vitalne informacije. tabelu bi trebalo staviti izmedu paragrafa teksta. U tekstu rada. Tijelo tabele . kratak i da objasnjava sta je torn tabelom predstavljeno.Tijelo tabele sadrzi podatke grupisane na odreden nacin u kolone u redove. Naslov tabele . Ako clanak ima i prilog ili dodatak (appendix) sa tabelama. jasne i gramaticki komnzistentne. U prvom redu su data imena ili oznake kolona.

kada ce se primjenjivati X2 test. Postoje dva nacina: jedan je. Odnosi dva obiljezja se tada predstavljaju slozenim tabelama (unakrsnim tabeliranjem ili tablicama kontigencije). u kojima je svako od analiziranih i predstavljenih obiljezja razvijeno na razlicit broj kategorija. kao i da grafikonom ne treba da se ponavlja ono sto je u potpunosti objasnjeno u tekstu. medijana ili rang. Ako se ne vrsi nikakva statisticka analiza tada i relativne frekvencije (procente) treba prikazati u slozenoj tabeli. U istrazivanjima o zdravlju kao i u istrazivanjima drugih drustvenih nauka. • • Trebalo bi osigurati da je ukupan zbir N u donjem desnom uglu dobijen sabiranjem svega iz poslednjeg reda i ukupno iz poslednje kolone Tabela bi trebalo da sadrzi apsolutne brojeve kada ce se podaci statisticki obradivati. specificne i napomene o nivou vjerovatnoce.tabele. broj stepeni slobode /df/ i nivo vjerovatnoce na kome se prihvata ili odbija nulta hipoteza /p/ trebalo bi napisati ispod tabele na koju se ti rezultati odnose. • multivarijantne tabele koje prikazuju veci broj obiljezja**** Proste tabele kao sto im samo ime kaze. Napomene ispod tabele mogu biti: opste. koristiti ukupan broj ispitanika kao osnov za izracunavanje procenata (100%) zajedno sa onima koji nisu odgovarali na postavljeno pitanje i izracunati njihov udio u ukupnom broju. 5 ili 6 i druge. U njima je obicno data distribucija frekvencija grupisanih podataka (apsolutna i relativna) Parametri kao sto su aritmeticka sredina. sve kombinacije kategorija obuhvacenih obiljezja su predstavljene. • slozene tabele ili tablice kontigencije koje sadrze dva obiljezja. Cesto se postavlja pitanje kako postupiti sa onima koji nisu odgovorili na pitanje koje se predstavlja tabelom. odnosno 3x4. Rezultate statisticke analize /vrijednost X2 testa. U ovoj vrsti tabela. a predstavljaju se na isti nacin kao i druge slozene tabele i grafikoni koji prikazuju iste podatke. 4 ili 5. One se uvijek postavljaju ispod tabele. Specificne napomene se odnose na odredenu kolonu i red i obicno se oznacavaju zvjezdicom ili superskriptom. takode mogu biti predstavljeni u ovim tabelama. Nesto komplikovanije su tablice kontigencije 2x3.*** Vrste tabela Sve tabele mozemo podijeliti na: • proste tabele koje sadrze samo jedno obiljezje. Opste napomene objasnjavaju i pruzaju informacije koje se odnose na cijelu tabelu i obuhvataju objasnjenje skracenica i simbola koriscenih u tabeli. Drugi je. tj. mod. . predstavljaju samo jedno obiljezje (varijablu) i obicno se koriste u deskriptivnim studijama. oduzeti broj onih koji nisu odgovarali od ukupnog broja ispitanika i koristiti taj broj kao osnovu za izracunavanje procenata (100%). Za analizu podataka u ovim tabelama primjenjuje X2 test ili neka druga statisticka tehnika. ponekad je veoma vazno prikazati medusobne odnose dva obiljezja.

Obicno su predstavljene kvadratima koji su mecTusobno povezani strelicama koje opet ukazuju na smjer djelovanja pojave jedne na drugu. modele koji prikazuju odnose u nekom sistemu ili nesto drugu. koje jos nazivamo opisna ill atributivna obiljezja (pol. Tako imamo organizacione sheme. 2. broj umrlih od neke bolesti. Potrebno je objasniti samo najuocljivije rezultate. Histogram izgleda kao serija pravougaonika prislonjenih jedan uz drugi. razmisliti da li je grafikon stvarno potreban. Apsolutne i relativne distribucije kvantitativnih ili numerickih obiljezja graficki predstavljamo razlicito. raznim vrstama ilustracija (kartogramom ili razlicitim slikama). "klasne intervale" i za svaki klasni interval odrediti ucestalost pojavljivanja. visina. skolska sprema. broj oboljelih i druga. sheme se koriste za opisivanje medusobnih odnosa izmedu grupa elemenata ili funkcija u nekom procesu. nivo secera u krvi i druga ili diskontinuirano (prekidno) kao sto su: broj prijema pacijenata u bolnici. Za predstavljanje kontinuiranih obiljezja mozemo koristiti histogram ili poligon frekvencija. . I na kraju. zavisno od toga da li je obiljezje kontinuirano (neprekidno) kao sto su: tjelesna masa. Pri crtanju sopstvenog grafikona trebalo bi imati na umu slijedece: 1. posebno ako ne postoje tabele sa istim podacima i informacijama.) mozemo predstaviti sa nekoliko vrsta grafikona: stubicastim dijagramom. Grupisanje podataka olaksava preglednost grafickog prikazivanja mada se nuzno gube neki detalji. Za graficko prikazivanje prekidnih obiljezja najcesce se koristi linijski dijagram. rasa. Vrste grafikona Graficki mozemo prikazati kako apsolutne frekvencije (brojeve) tako i relativne frekvencije (procente) kvalitativnih i kvantitativnih obiljezja istrazivanja.Grafikoni se i crtaju zato da bi ustedili nepotrebne opise i objasnjenja u tekstu. Vrste grafickog prikazivanja su date u slijedecoj shemi: Graficko prikazivanje Apsolutne i relativne distribucije kvalitativnih podataka. svaki grafikon crtati ill predstaviti na posebnom listu papira. nacionalnost. kruznim dijagramom. sta se njime dobija u tekstu. one pokazuju organizovanja nekog procesa ili institucije. a njihova povrsina ukazuje na frekvenciju u odredenoj grupi pa se zbog toga ovaj grafikon i naziva povrsinski dijagram. odnosno distribuciju frekvencija. skupu ili sistemu. Pri predstavljanju numerickih kontinuiranih obiljezja njegove vrijednosti treba grupisati u tzv. Histogram je metod predstavljanja kontinuiranih podataka kada na horizontalnu (x) osu nanosimo vrijednosti klasnih intervala odredenog obiljezja a na vertikalnu (y) osu apsolutne ili relativne frekvencije vrijednosti tog obiljezja. zanimanje i dr. Ponekad vrijednosti obiljezja mogu biti statisticki rasporedene kada se dobija dijagram rasturanja koji se kasnije posebnim statistickim tehnikama analiziraju da bi se izracunala linija regresije i izvrsila analiza trenda te pojave. prosjek ill trend pojave koja se ispituje a sto slijedi iz nacrtanog grafikona.

kao i drugi clanci /stampani u dnevnim ili periodicnim listovima/. 1994) da. U diskusiju ukljuciti sve implikacije rezultata istrazivanja i njihova ogranicenja. najcesce uvoda i diskusije rada. Vankuverski sistem je karakteristican po tome sto se koriscena literatura u tekstu identifikuje arapskim brojem stavljenim u zagradu ili oznacenim superskriptom /brojem uzdignutim iznad teksta/. ali izbjegavati tvrdnje koje nisu u pospunosti poduprte tim rezuitatima. Taksativno navesti zakljucke koji slijede na osnovu rezultata istrazivanja. U poglavlju "pregled literature" reference citirane na ovaj nacin se sreduju numerisanjem po redu kojim su prvi put spomenute u tekstu. Mogu se navoditi i radovi prihvaceni za stampu. takode.. Harvardski sistem je osoben po tome sto se u tekstu navodi u zagradi prezime prvog autora i godina kada je reference objavljena. mogu se koristiti i knjige.. provjeriti legendu i utvrditi da li je jasna 5.Vankuverski sistem citiranja (prema brojevima). Takode. zahvaliti mu se i oznaciti u cemu je njegov doprinos (ukljucivanje u istrazivacki tim. Ako je neko posebno pomogao i dao doprinos kvalitetu istrazivanja. Povezati rezultate tog istrazivanja sa drugim relevatnim istrazivanjima iz proucavane oblasti. doktorske i magistarske teze.. Slijede primjeri citiranja razlicitih referenci prema Vankuverskom sistemu.. Na primjer: Pretpostavlja se (Paunovic i sar. provjeriti da li su sve vrijednosti korektno predstavljene i ucrtane 4. osnovno je pravilo da se moze koristiti samo jedan sistem.Harvardski sistem citiranja (prema autoru/godini) i . nazivi casopisa iz kojih se citira odredeni rad mogu se navoditi skraceno. . Preporuke (odnosno prijedloge mjera) koje slijede iz analize rezultata istrazivanja obavezno na kraju ukljuciti u rad. U diskusiji istaci nove ili vazne aspekte istrazivanja.3. ili direktno prezime prvog autora a samo godina se stavlja u zagradu. provjeriti da li su svi grafikoni spomenuti i objasnjeni u tekstu.. uz napomenu da ako se koristi veci broj radova istog prvog autora. kao i po nacinu sredivanja literature. shodno listi skracenih naziva koja se moze naci u Index Medicusu /List of Journals Intexed Medicus. ili Paunovic i saradnici (1994) u svom istrazivanju pretpostavljaju da. Prema nacinu sredivanja i citiranja literature razlikuju se dva osnovna sistema navodenja literature koriscene za pisanje radova: .. koji se publikuje godisnje kao posebna publikacija. implikacije rezultata sopstvenog istrazivanja na buduca istrazivanja iz te oblasti. Ne ponavljati u detalje podatke ili drugi materijal dat u uvodu. Pri citiranju literature. metodu rada ili rezuitatima. potrebna literatura.. prvo se stavljaju oni radovi koji su ranije objavljeni.i "personalne komunikacije". ili kao poseban odjeljak u januarskom broju Index Medicusa/. pored radova stampanih u casopisu. monografije. prema oba ova sistema. Ukljuciti. sugestije i drugo). Svaki sistem je karakteristican po nacinu oznacavanja u tekstu literature koja je posluzila za njegovo pisanje. s tim sto se to naglasi u zagradi /rad u stampi/.. Treba nastojati da se pri citiranju literature izbjegnu "nepublikovani podaci" il. konsultacije. lako oba sistema imaju svoje prednosti. U poglavlju "pregled literature" reference se potom sreduju po abecednom ili azbucnom redu. Na primjer: Pretpostavlja se 1 da. Rad zavrsiti odjeljkom koji se zove pregled literature a koji se sastoji iz referensi sredenih po odredenom redu i citiranih na odredeni nacin. ili Paunovic i saradnici 1 pretpostavljaju da.

korelacija. oznaciti da li jednosmjerna. Podaci cija je raspodjela izrazito asimetricna ili se veoma razlikuju izmedu pojedinih grupa mogu da zahtjevaju izvjesnu transformaciju podataka (npr. Takode. ****ko sto je korelaciona matrica Pirsonovih koeficijenata korelacije ili tabela analize varijanse ANOVA. kao na primjer: t-test (za: dva mala nezavisna uzorka. binomna. Poasonova). za sve koriscene testove treba navesti nivo vjerovatnoce za koji je razmatran rezultat testa. Pri koriscenju analize varijanse (ANOVA). kao sto su: Hi-kvadrat test (tablice kontigencije i test slaganja). sta znacajnost testirane hipoteze znaci u kontekstu analiziranih rezultata. regresija. dvije slijedeceg (p<0. dva velika nezavisna uzorka. Jednostavni testovi. linearna korelacija.*Prije primjene bilo kog testa potrebno je provjeriti raspodjelu podataka (normalna. za testove koji imaju vise oblika. analiza varijanse). Fiserov test apsolutne vjerovatnoce.01) i tako dalje. vec i pojmovno. uzorak i osnovni skup. s obzirom da neki testovi zahtjevaju pretpostavku o normalnosti distribucije (t-test.05). dva vezana uzorka. Man-Vitnijev test i slicni. . Medutim. obicno se koristi jedna zvjezdiva za oznacavanje nizeg nivoa (p<0. a kod koriscenja modela regresije. Svi korisceni statisticki testovi treba da budu precizno navedeni. Maknemarov test. ne moraju posebno da se objasnjavaju. Pri testiranju hipoteza istrazivanja izbjegavati navodenje samo nivoa vjerovatnoce jer on ne sadrzi dovoljno kvantitativnih informcija vec obavezno navesti vrijednost statistickog testa i broj stepeni slobode /df/. t-test za proporcije) potrebno je da se naglasi koja je vrsta testa koriscena. ili koriscenje nekog neparametarskog testa (primjer: Man-Vitnijev test). kao i sta se sa njima ispituje. Interpretirati hipoteze ne samo statisticki. median test. logaritamska transformacija). navesti sve bitne elemente za njihovu identifikaciju. dvosmjerna ili neka specificnija. **Rezultate bi trebalo uvijek analizirati i interpretirati u svijetlu hipoteza koje su postavljene. ***Napomene o nivou vjerovatnoce ukazuju na rezultate istrazivanja. . Kada se vise od jednog nivoa znacajnosti pojavljuje u istrazivanju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful