UPUTSTVA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Svrha izrade seminarskog rada

Osnovni cilj izrade seminarskog rada jeste da studentu pruzi mogucnost da sam organizuje i izvede jedno primjenjeno istrazivanje. Student! istrazivanje vrse sami a planiraju ga, organizuju i pisu uz konsultacije i pomoc predmetnih nastavnika ili saradnika, mada mogu konsultovati i sve druge osobe prema preporuci ili spremnosti za saradnju i pomoc. Tokom izrade seminarskog rada od studenta se ocekuje da nauci da: 1. Planira, organizuje i obavi jednostavno ispitivanje ili istrazivanje tako da stekne prakticno iskustvo u osnovnim istrazivackim metodama koje se mogu primjeniti na grupe ljudi i odnose se na njihove zdravstvene probleme ili potrebe. 2. shvati i objasni medusobnu povezanost faktora sredine, bioloskih, sociokulturalnih, demografskih i drugih, u odnosu na koncept zdravstvenog stanja i zdravstvene zastite. 3. kriticki raspravi zdravstvene i psihosocijalne potrebe ljudi u zajednici kao i sredstva i mjere potrebne za njihovo zadovoljavanje a u kontekstu problema koji istrazuje. Temu seminarskog rada svaki student bira prema sopstvenom interesovanju ili afinitetima, a ako nije moguce, pomoci ce mu nastavnik da izabere izmedu veceg broja ponudenih tema, s tim sto je student obavezan da je na preporuceni nacin pripremi u pisanoj formi i odbrani na ispitu. Seminarski rad ce biti ocijenjen prvo od saradnika ili nastavnika koji je studentu drzao konsultacije (ili vjezbe, ako nije bilo konsultacija), a zatim i od nastavnika kod koga student polaze ispit. Konacna ocjena seminarskog rada se formira poslije odbrane rada na ispitu i ona ulazi u sastav ocjene iz predmeta koja se upisuje u indeks. Ocjenjivanje seminarskog rada obuhvata tri aspekta: 1. Poznavanje i razumijevanje koncepta, principa i osnovnih karakteristika problema koji se istrazuje ili ispituje i sa njim povezanih faktora, kao i metoda primjenjenih u izradi seminarskog rada, 2. Prakticno angazovanje studenta na izradi seminarskog rada, njegovu samostalnost, odgovornost, studioznost u prilazu istrazivanju, kao i eventualno posebna dostignuca u istrazivanju, 3. sam izgled rada: korektnost i tacnost primjenjenih metoda i tehnika, prikaz i analiza rezultata istrazivanja, pismenost, navodenje literature i drugo.

Izgled rada
Seminarski rad se predaje u vidu pisanog izvjestaja, u jednom primjerku i to original rada ako je pisan ili prekucan, pri cemu katedra ima obavezu cuvanja radova, a student obezbjeduje sebi sopstvenu kopiju. Kopija rada omogucava studentu da bolje pripremi odbranu rada na samom ispitu, a i kasnije moze da mu posluzi za organizaciju drugih istrazivanja. Tekst mora biti citak, jasno

(npr. Uvod zavrsiti javnom i preciznom formulacijom cilj/eva istrazivanja i postavkom eventualnih pretpostavki (hipoteza) sa kojima se ulazi u istrazivanje. osnovnim elementima metodoloskog postupka. U uvodu rada treba sumirati razloge zasto je preduzeto istrazivanje. navesti vrstu i velicinu uzorka kao i nacin izbora jedinica posmatranja (prigodan uzorak. a posebno neuko formulisanje hipoteze/a. On ne bi trebalo da ima vise od 200 rijeci sa navedenim ciljevima istrazivanja. Naslovna strana bi trebalo da sadrzi: naslov rada. U uvodu se ne navode podaci iz samog istrazivanja. radnici). uvod. najvaznijim rezultatima i njihovom statistickom obradom kao i zakljuccima koji su izvedeni iz rezultata istrazivanja. odnosno varijable ukljucene u istrazivanje (sta se ispituje) i faktore istrazivanja (u funkciji cega).eksperimentalna istrazivanja. ali zato ima smisla citirati definicije osnovnih pojmova ili termina potrebnih za bolje razumijevanje samog predmeta istrazivanja uz navodenje izvora odakle su preuzete. niti zakljucci rada. koncizan ali dovoljno informativan da bi se znalo o cemu se radi. zakljucke. kratak sadrzaj (sazetak-abstrakt). metod rada. Mora biti tabelarno i graficki opremljen sa prilozenim upitnikom ili struktuiranim intervjuom. ona u radu mora da se razmatra i dokaze odgovarajucim statistickim tehnikama (testiranje hipoteze). U metodu rada je neophodno navesti nekoliko bitnih elemenata: • vrstu istrazivanja (opservaciona . Kad god je moguce kvalifikovati obiljezja predstavljajuci ih skalama mjerenja i navesti greske nastale pri mjerenju. publikacije sa rutinskom zdravstvenom statistikom).saradnika kod koga je odlazio na konsultacije. • ako je istrazivanje radeno na osnovu uzorka. preporuke (prijedlog mjera) i pregled literature koriscene za izradu seminarskog rada. prost slucajni ili sistematski). Nabrojati i opisati sva obiljezja. grupu u kojoj je vjezbao i ime nastavnika . medicinska dokumentacija i evidencija. Rad bi trebalo da sadrzi slijedece dijelove: naslovnu stranu. trudnice. djeca skolskog uzrasta.retrospektivna. ako su oni korisceni za prikupljanje podataka u istrazivanju. u duhu maternjeg jezika (u rukopisu. Kratak sadrzaj (abstrakt) rada se nalazi na slijedecoj strani. longitudinalna ili studije presjeka). prospektivna . prekucan ili se moze koristiti neki od procesora teksta) na formata A4. rezultate (odnosno analizu rezultata). ime i prezime autora. da je pusenje stetno po zdravlje). • potrebno je jasno i precizno navesti izvor/e podataka koriscene u istrazivanju (upitnik i struktuirani intervju. • opisati populaciju obuhvacenu istrazivanjem (zene u generativnom periodu. zatim navesti samo najvaznije reference koriscene za pisanje rada i ne ulaziti ekstenzivno u pregled i razmatranje osnovnog predmeta istrazivanja. cilj/eve) istrazivanja sa hipotezama. Ne prepricavaju se niti prepisuju veliki odlomci koriscene literature. Rad ne mora da ima hipoteze istrazivanja. Ako se vec hipoteza formulise. izvjestaji.napisan. • definisati jedinicu posmatranja (istrazivanja) i navesti njihov ukupan broj. diskusiju (raspravu). . navesti nacin i objasniti kako je to uradeno. sa marginama i dvostrukim proredom. Kada su obiljezja izvedena ili izracunavana.

jer ga to nepotrebno opterecuje. odnosno visoko ili veoma znacajan (zahtjeva navodenje podataka o statistickoj znacajnosti . Ne ponavljati sve podatke iz tabele i grafikona u tekstu. vodeci racuna da je pozeljno da ovakve tehnike budu iz standardnih udzbenika. Grafikone koristiti kao alternative tabelama. korelacija ili povezanost (zahtjeva izracunavanje koeficijenta korelacije) i uzorak (zahtjeva objasnjenje vrste uzorka). EPI-IIMFO. Dalja obrada svih obiljezja podrazumijeva prikazivanje apsolutnih i relativnih (procenata) distribucija frekvencija. posebno slozenim. Kontinuirana obiljezja (kao tjelesna masa. . znacajan. Dati pregled izabranih obiljezja sa njihovim parametrima (srednje vrijednosti. krvni pritisak) deskriptivno se prikazuju uz koriscenje prosjecnih vrijednosti (srednja vrijednost i standardna devijacija. a ne iz originalnih radova koji su prvi put publikovani. Koriscenje tabela u predstavljanju sakupljenih podataka omogucava citaocu da jasnije shvati i da ima bolji pregled velikog broja podataka sakupljenih tokom nekog istrazivanja. BMDP . Pazljivo i korektno ih interpretirati. normalan (zahtjeva testiranje normalnosti). Svesti broj grafikona i tabela na razuman broj.Statistical Package for the Social Sciences. Rezultate (analizu rezultata) predstaviti logicnim redom u tekstu.• navesti statisticke metode i tehnike koriscene za obradu podataka. U metodu rada je vazno navesti nedostatke u dizajnu istrazivanja (ogranicenja koriscenog metoda rada) kako bi citalac mogao da formira misljenje o pouzdanosti podataka i validnosti kasnije saopstenih rezultata istrazivanja.* Pri koriscenju neuobicajenih procedure za statisticku analizu potrebno je navesti. S obzirom da je razvoj kompjuterske tehnologije omogucio primjenu razlicitih zasticenih kompjuterskih programa za obradu i analizu podataka. preciznu referencu iz koje je preuzeta. Diskontinuirana (atributivna) obiljezja prebrojati. medijana i percentili). pored postupka. Poslije sredivanja i grupisanja. mjere varijabiliteta i drugo). uobicajeno se radi i statisticka analiza dobijenih rezultata koja podrazumijeva upotrebu razlicitih statistickih procedure. Prije statisticke analize dobijenih podataka neophodno je uraditi njihovu deskripciju (opis). Tabele sa pojmovima ne bi trebalo da ponavljaju ono sto je vec receno u tekstu. vec prije da rasvjetle ili da sistematizuju ono sto bi treble objasniti. ukoliko se koristi neki od ovih programa pozeljno je navesti njegovo ime(/na primjer: SPSS . Generalno pravilo k'oga se treba pridrzavati u prikazivanju i opisivanju metoda rada je da se izbjegava neobavezno koriscenje preciznih statistickih termina kao sto je slucajan (zahtjeva navodenje nacina izbora jedinica posmatranja). vec u tekstu istaci samo najvaznije ili najuocljivije sa tabela i grafikona.p vrijednosti). Pri prikazu statistickih procedure navesti dovoljno informacija tako da je izbor statisticke procedure logican za citaoca.** Predstavljanje podataka istrazivanja Tabelarno prikazivanje podataka istrazivanja Tabelama obicno predstavljamo kvantitativne podatke (brojeve) i ponekad pojmove koji sadrze kvalitativna poredenja ili deskriptivne informacije. tjelesna visina.Biomedical Statistical Package i drugi).

Stvarno mjesto tabele u tekstu je ponekad tesko odrediti. tabela Al je prva tabela u prilogu A/. Postavlja se pitanje da li je staviti prije. Svaka tabela bi morala da bude razumljiva bez citanja teksta koji se na nju odnosi. unutar svake tabele u tekstu pridrzavati se istih pravila kod prikazivanja broja decimalnih mjesta ili zaokruzivanja decimala. ili mozda poslije analize u tekstu.Tabele se koriste da predstave informacije u obliku ukupnih zbirova i podzbirova za njihovo rangiranje ili za predstavljanje rezultata statistickih analiza. 3. • tabelu bi trebalo razdvojiti od teksta sa dva-tri linijska prostora ispod i iznad tabele. 4. U svakom tekstu osvrt na tabelu se daje navodeci njen broj. Prva kolona se zove pretkolona i u njoj su data imena ili oznake redova koje moraju biti kratke. arapskim brojevima. tabelu bi trebalo staviti izmedu paragrafa teksta. jasne i gramaticki komnzistentne. • ako nijedan od prethodnih uslova ne moze biti zadovoljen. kratak i da objasnjava sta je torn tabelom predstavljeno. 2. U prvom redu su data imena ili oznake kolona. pozivanje na odredenu tabelu se vrsi preko njenog rednog broja a ne preko naslova. posljednji red svega i taj zbir treba da odgovara ukupnom broju ispitanika ili nedinica posmatranja u istrazivanju ili pregledu. Pri tome je bitno postovati dva pravila: 1. tabele u prilogu bi bilo dobro identifikovati sa velikim slovima i arapskim brojevima (npr. Ako clanak ima i prilog ili dodatak (appendix) sa tabelama. Tabele se numerisu sukcesivno. objasnjenje tabele u tekstu bi trebalo tako napisati da citalac moze da ga prati bez osvrtanja na tabelu. koriscenjem arapskih brojeva. Posljednja kolona treba da predstavlja ukupno. Prilikom pravljenja tijela tabele trebalo bi se pridrzavati slijedecih pravila: 1. 2. Dobra tabela bi trebalo da bude dopuna tekstu.naslov tabele bi trebalo da je jasan. Izgled tabele Svaka tabela se sastoji od rednog broja tabele. • stranice koje sadrze tabelu i tekst trebalo bi zapoceti tekstom pa onda staviti tabelu. izvjestaja ili clanka. radi izbjegavanja konfuzije izmedu procenata staviti znak "%" i voditi racuna da ukupan zbir bude 100% ili ako nije. ne koristiti razne isprekidane ili kose linije za povezivanje informacija u razlicitim kolonama i redovima zato sto to pravi zbrku i smanjuje preglednost . U tekstu rada. Tijelo tabele . naslova tabele i tijela tabele.sve tabele bi trebalo numerisati sukcesivno. Redni broj tabele . Evo nekoliko pravila koja mogu biti od pomoci: • svaka tabela bi trebalo da stane na jedan list papira i ne bi je trebalo prekidati i prenositi na drugu stranu. • tekst o tabeli bi trebalo staviti ili bar zapoceti na istom listu na kome je i tabela na koju se odnosi.Tijelo tabele sadrzi podatke grupisane na odreden nacin u kolone u redove. objasniti zasto nije. formirati tabelu sa sto manje kolona i redova vodeci racuna da se ne izgube vitalne informacije. Naslov tabele . mada je istovremeno neobicno vazno da se u tekstu da osvrt na sve tabele i najznacajnije podatke u njima.

• multivarijantne tabele koje prikazuju veci broj obiljezja**** Proste tabele kao sto im samo ime kaze. mod. . medijana ili rang. odnosno 3x4. Nesto komplikovanije su tablice kontigencije 2x3. • slozene tabele ili tablice kontigencije koje sadrze dva obiljezja. oduzeti broj onih koji nisu odgovarali od ukupnog broja ispitanika i koristiti taj broj kao osnovu za izracunavanje procenata (100%).tabele. Odnosi dva obiljezja se tada predstavljaju slozenim tabelama (unakrsnim tabeliranjem ili tablicama kontigencije). a predstavljaju se na isti nacin kao i druge slozene tabele i grafikoni koji prikazuju iste podatke. Rezultate statisticke analize /vrijednost X2 testa. 4 ili 5. broj stepeni slobode /df/ i nivo vjerovatnoce na kome se prihvata ili odbija nulta hipoteza /p/ trebalo bi napisati ispod tabele na koju se ti rezultati odnose. U ovoj vrsti tabela. • • Trebalo bi osigurati da je ukupan zbir N u donjem desnom uglu dobijen sabiranjem svega iz poslednjeg reda i ukupno iz poslednje kolone Tabela bi trebalo da sadrzi apsolutne brojeve kada ce se podaci statisticki obradivati. sve kombinacije kategorija obuhvacenih obiljezja su predstavljene. Napomene ispod tabele mogu biti: opste. Specificne napomene se odnose na odredenu kolonu i red i obicno se oznacavaju zvjezdicom ili superskriptom. Ako se ne vrsi nikakva statisticka analiza tada i relativne frekvencije (procente) treba prikazati u slozenoj tabeli.*** Vrste tabela Sve tabele mozemo podijeliti na: • proste tabele koje sadrze samo jedno obiljezje. takode mogu biti predstavljeni u ovim tabelama. Cesto se postavlja pitanje kako postupiti sa onima koji nisu odgovorili na pitanje koje se predstavlja tabelom. Postoje dva nacina: jedan je. 5 ili 6 i druge. kao i da grafikonom ne treba da se ponavlja ono sto je u potpunosti objasnjeno u tekstu. tj. U njima je obicno data distribucija frekvencija grupisanih podataka (apsolutna i relativna) Parametri kao sto su aritmeticka sredina. Opste napomene objasnjavaju i pruzaju informacije koje se odnose na cijelu tabelu i obuhvataju objasnjenje skracenica i simbola koriscenih u tabeli. ponekad je veoma vazno prikazati medusobne odnose dva obiljezja. u kojima je svako od analiziranih i predstavljenih obiljezja razvijeno na razlicit broj kategorija. koristiti ukupan broj ispitanika kao osnov za izracunavanje procenata (100%) zajedno sa onima koji nisu odgovarali na postavljeno pitanje i izracunati njihov udio u ukupnom broju. Za analizu podataka u ovim tabelama primjenjuje X2 test ili neka druga statisticka tehnika. One se uvijek postavljaju ispod tabele. specificne i napomene o nivou vjerovatnoce. Drugi je. U istrazivanjima o zdravlju kao i u istrazivanjima drugih drustvenih nauka. predstavljaju samo jedno obiljezje (varijablu) i obicno se koriste u deskriptivnim studijama. kada ce se primjenjivati X2 test.

sta se njime dobija u tekstu. Pri crtanju sopstvenog grafikona trebalo bi imati na umu slijedece: 1. Pri predstavljanju numerickih kontinuiranih obiljezja njegove vrijednosti treba grupisati u tzv. svaki grafikon crtati ill predstaviti na posebnom listu papira. skolska sprema. 2. razmisliti da li je grafikon stvarno potreban. Vrste grafikona Graficki mozemo prikazati kako apsolutne frekvencije (brojeve) tako i relativne frekvencije (procente) kvalitativnih i kvantitativnih obiljezja istrazivanja. raznim vrstama ilustracija (kartogramom ili razlicitim slikama). Za predstavljanje kontinuiranih obiljezja mozemo koristiti histogram ili poligon frekvencija. prosjek ill trend pojave koja se ispituje a sto slijedi iz nacrtanog grafikona. broj oboljelih i druga. rasa. Ponekad vrijednosti obiljezja mogu biti statisticki rasporedene kada se dobija dijagram rasturanja koji se kasnije posebnim statistickim tehnikama analiziraju da bi se izracunala linija regresije i izvrsila analiza trenda te pojave. Za graficko prikazivanje prekidnih obiljezja najcesce se koristi linijski dijagram. kruznim dijagramom. zanimanje i dr. broj umrlih od neke bolesti. Histogram je metod predstavljanja kontinuiranih podataka kada na horizontalnu (x) osu nanosimo vrijednosti klasnih intervala odredenog obiljezja a na vertikalnu (y) osu apsolutne ili relativne frekvencije vrijednosti tog obiljezja. "klasne intervale" i za svaki klasni interval odrediti ucestalost pojavljivanja. odnosno distribuciju frekvencija. Histogram izgleda kao serija pravougaonika prislonjenih jedan uz drugi. sheme se koriste za opisivanje medusobnih odnosa izmedu grupa elemenata ili funkcija u nekom procesu.Grafikoni se i crtaju zato da bi ustedili nepotrebne opise i objasnjenja u tekstu. Obicno su predstavljene kvadratima koji su mecTusobno povezani strelicama koje opet ukazuju na smjer djelovanja pojave jedne na drugu. nacionalnost. a njihova povrsina ukazuje na frekvenciju u odredenoj grupi pa se zbog toga ovaj grafikon i naziva povrsinski dijagram. Grupisanje podataka olaksava preglednost grafickog prikazivanja mada se nuzno gube neki detalji. Tako imamo organizacione sheme. . skupu ili sistemu. modele koji prikazuju odnose u nekom sistemu ili nesto drugu. zavisno od toga da li je obiljezje kontinuirano (neprekidno) kao sto su: tjelesna masa. visina. Apsolutne i relativne distribucije kvantitativnih ili numerickih obiljezja graficki predstavljamo razlicito. posebno ako ne postoje tabele sa istim podacima i informacijama.) mozemo predstaviti sa nekoliko vrsta grafikona: stubicastim dijagramom. koje jos nazivamo opisna ill atributivna obiljezja (pol. Vrste grafickog prikazivanja su date u slijedecoj shemi: Graficko prikazivanje Apsolutne i relativne distribucije kvalitativnih podataka. Potrebno je objasniti samo najuocljivije rezultate. I na kraju. one pokazuju organizovanja nekog procesa ili institucije. nivo secera u krvi i druga ili diskontinuirano (prekidno) kao sto su: broj prijema pacijenata u bolnici.

pored radova stampanih u casopisu. Na primjer: Pretpostavlja se (Paunovic i sar. Rad zavrsiti odjeljkom koji se zove pregled literature a koji se sastoji iz referensi sredenih po odredenom redu i citiranih na odredeni nacin. 1994) da.. mogu se koristiti i knjige. Na primjer: Pretpostavlja se 1 da. Ne ponavljati u detalje podatke ili drugi materijal dat u uvodu. Povezati rezultate tog istrazivanja sa drugim relevatnim istrazivanjima iz proucavane oblasti. implikacije rezultata sopstvenog istrazivanja na buduca istrazivanja iz te oblasti. kao i po nacinu sredivanja literature. Vankuverski sistem je karakteristican po tome sto se koriscena literatura u tekstu identifikuje arapskim brojem stavljenim u zagradu ili oznacenim superskriptom /brojem uzdignutim iznad teksta/. U poglavlju "pregled literature" reference se potom sreduju po abecednom ili azbucnom redu. monografije. Slijede primjeri citiranja razlicitih referenci prema Vankuverskom sistemu. osnovno je pravilo da se moze koristiti samo jedan sistem. shodno listi skracenih naziva koja se moze naci u Index Medicusu /List of Journals Intexed Medicus. uz napomenu da ako se koristi veci broj radova istog prvog autora. konsultacije.i "personalne komunikacije". Ako je neko posebno pomogao i dao doprinos kvalitetu istrazivanja... sugestije i drugo). nazivi casopisa iz kojih se citira odredeni rad mogu se navoditi skraceno.Harvardski sistem citiranja (prema autoru/godini) i . metodu rada ili rezuitatima.. U diskusiji istaci nove ili vazne aspekte istrazivanja. Svaki sistem je karakteristican po nacinu oznacavanja u tekstu literature koja je posluzila za njegovo pisanje. ili Paunovic i saradnici 1 pretpostavljaju da. ali izbjegavati tvrdnje koje nisu u pospunosti poduprte tim rezuitatima. Ukljuciti..3. s tim sto se to naglasi u zagradi /rad u stampi/. provjeriti da li su sve vrijednosti korektno predstavljene i ucrtane 4. Prema nacinu sredivanja i citiranja literature razlikuju se dva osnovna sistema navodenja literature koriscene za pisanje radova: .. Pri citiranju literature. prema oba ova sistema.. ili direktno prezime prvog autora a samo godina se stavlja u zagradu. prvo se stavljaju oni radovi koji su ranije objavljeni. Preporuke (odnosno prijedloge mjera) koje slijede iz analize rezultata istrazivanja obavezno na kraju ukljuciti u rad. potrebna literatura. provjeriti da li su svi grafikoni spomenuti i objasnjeni u tekstu. Taksativno navesti zakljucke koji slijede na osnovu rezultata istrazivanja. provjeriti legendu i utvrditi da li je jasna 5. najcesce uvoda i diskusije rada. takode.Vankuverski sistem citiranja (prema brojevima). lako oba sistema imaju svoje prednosti. ili Paunovic i saradnici (1994) u svom istrazivanju pretpostavljaju da. koji se publikuje godisnje kao posebna publikacija. Treba nastojati da se pri citiranju literature izbjegnu "nepublikovani podaci" il. doktorske i magistarske teze. ili kao poseban odjeljak u januarskom broju Index Medicusa/. U poglavlju "pregled literature" reference citirane na ovaj nacin se sreduju numerisanjem po redu kojim su prvi put spomenute u tekstu. Harvardski sistem je osoben po tome sto se u tekstu navodi u zagradi prezime prvog autora i godina kada je reference objavljena.. kao i drugi clanci /stampani u dnevnim ili periodicnim listovima/. U diskusiju ukljuciti sve implikacije rezultata istrazivanja i njihova ogranicenja. Takode. zahvaliti mu se i oznaciti u cemu je njegov doprinos (ukljucivanje u istrazivacki tim. . Mogu se navoditi i radovi prihvaceni za stampu.

za sve koriscene testove treba navesti nivo vjerovatnoce za koji je razmatran rezultat testa. **Rezultate bi trebalo uvijek analizirati i interpretirati u svijetlu hipoteza koje su postavljene. s obzirom da neki testovi zahtjevaju pretpostavku o normalnosti distribucije (t-test. ***Napomene o nivou vjerovatnoce ukazuju na rezultate istrazivanja. obicno se koristi jedna zvjezdiva za oznacavanje nizeg nivoa (p<0. za testove koji imaju vise oblika. ****ko sto je korelaciona matrica Pirsonovih koeficijenata korelacije ili tabela analize varijanse ANOVA. dva velika nezavisna uzorka. Pri koriscenju analize varijanse (ANOVA). dvije slijedeceg (p<0. kao sto su: Hi-kvadrat test (tablice kontigencije i test slaganja). Takode. Interpretirati hipoteze ne samo statisticki. Maknemarov test. median test. sta znacajnost testirane hipoteze znaci u kontekstu analiziranih rezultata. a kod koriscenja modela regresije. Medutim. t-test za proporcije) potrebno je da se naglasi koja je vrsta testa koriscena. ili koriscenje nekog neparametarskog testa (primjer: Man-Vitnijev test). korelacija. . . binomna.05). uzorak i osnovni skup. Man-Vitnijev test i slicni.*Prije primjene bilo kog testa potrebno je provjeriti raspodjelu podataka (normalna. logaritamska transformacija). Podaci cija je raspodjela izrazito asimetricna ili se veoma razlikuju izmedu pojedinih grupa mogu da zahtjevaju izvjesnu transformaciju podataka (npr. Kada se vise od jednog nivoa znacajnosti pojavljuje u istrazivanju. dva vezana uzorka. ne moraju posebno da se objasnjavaju. kao na primjer: t-test (za: dva mala nezavisna uzorka. vec i pojmovno. linearna korelacija. Pri testiranju hipoteza istrazivanja izbjegavati navodenje samo nivoa vjerovatnoce jer on ne sadrzi dovoljno kvantitativnih informcija vec obavezno navesti vrijednost statistickog testa i broj stepeni slobode /df/. dvosmjerna ili neka specificnija. regresija. oznaciti da li jednosmjerna. Jednostavni testovi. navesti sve bitne elemente za njihovu identifikaciju. kao i sta se sa njima ispituje. analiza varijanse). Fiserov test apsolutne vjerovatnoce. Svi korisceni statisticki testovi treba da budu precizno navedeni.01) i tako dalje. Poasonova).