You are on page 1of 13

Visoka medicinska skola strukovnih studija u Beogradu

Zdravstvena Nega

Seminarski rad

Tema:
Oblici lekova I nacini njihove primene

Mentor: Prof. Dr Sci Lenka Babi

Student: Stefan Tanovic Grupa 1 Beograd 2011 Br. Indeksa 12

Sadrzaj: -Uvod.....................................................................1 -Podela lekova........................................................2 -Nacini davanja leka...............................................3 -Zakljucak.............................................................11 -Literatura...........................................................12

Uvod
Svetska zdravstvena organizacija lek definise kao supstancu ili proizvod koji se primenjuje da bi modifikovao ili ispitao fizioloske sisteme ili patoloska stanja, a u cilju dobrobiti coveka Primaoca Lek (Remedium) je hemijska supstanca koja utie na fizioloku funkciju na specifian nain. Lek je proizvod koji sadri supstancu ili kombinaciju supstanci proizvedenih i namenjenih za leenje ili spreavanje bolesti kod ljudi ili ivotinja, postavljanje dijagnoze, poboljanje ili promene fiziolokih funkcija, kao i za postizanje drugih medicinski opravdanih ciljeva. Gotov lek, u smislu Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima, jeste lek koji se stavlja u promet u odreenoj jaini, obliku i pakovanju, i pod zatienim imenom ili internacionalnim nezatienim imenom. Gotov lek pod posebnim trgovakim imenom koje je odredio proizvoa, oznaava se, izdaje, odnosno prodaje kao lek sa zatienim imenom. Magistralni lek je lek izraen u apoteci na osnovu recepta (formule) za odreenog pacijenta - korisnika. Galenski lek je lek izraen u galenskoj laboratoriji apoteke u skladu sa vaeim farmakopejama ili vaeim magistralnim formulama i namenjen je za izdavanje ili prodaju pacijentima-korisnicima te apoteke. Tradicionalni lek je lek koji moe biti zasnovan na naunim principima, i izraz je tradicije ili drugih tradicionalnih terapijskih pristupa (tradicionalni biljni lekovi i drugi). Oficinalni lekovi su preparati obuhvaceni farmakopejom i koje apotekar pre izdavanja spravlja iz uputstava navedenih u njoj. Pod lekom u smislu Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima smatra se, i lek iz krvi proizveden iz humane ili ivotinjske krvi, imunoloki lek za humanu i veterinarsku medicinu ( serumi, vakcine, specifini i nespecifini imunoglobulini, toksini i alergeni)

Podela lekova
Anatomsko-Terapijsko-Hemijska(ATC) klasifikacija lekova obezbedjuje medjunarodno prepoznavamje medicinskih proizvoda. Koncept ove klasifikacije zasniva se na sifra kodu od 7 slovno brojcanih znakova koji oznacava internacionalni genericki naziv leka. Tih sedam znakova odredjuje pet takozvanih nivoa klasifikacije. Prvi nivo oznacava sistem organa na koji lek deluje(lekovi su svrstani u 14 anatomskih grupa: A-Alimentary tract, B-Blood, C-Cardiovascular system,...) Drugi i treci nivo blize odredjuju terapijsko-farmakolosku grupu i podgrupu leka. Cetvrti nivo odredjuje terapijsko-farmakolosku-hemijsku podgrupu leka. Peti nivo oznacava hemijki nivo. A02BA02 Ranitidin; N02BA01 Aspirin ATC klasifikaciju odredjuje Svetska Zdravstvena Organizacija

2.1. Podela lekova prema farmakopeji


Droge Sasuseni ili sirovi delovi biljnog i zivotinjskog porekla: Cela biljka(herba), list(folium), cvet(flos), kora(cortex), koren(radix). Hemijski preparati Neorganske i organske lekovite supstance cije je hemijska struktura definisanai koji se najcesce dobijaju industrijski. Galenski preparati se dobijaju obradom droga i hemijskih preparata Serumi Aminotoksini Sadrze imunoglobine Vakcine Sterilne suspenzije mrtvih ili zivih mikroorganizama

2.2. Podela lekova prema jacini dejstva


1. Lekovi veoma jakog dejstva oznaceni su sa dva krsta++(Adrenalin, noradrenalin, atropin). Cuvaju se odvojeno, pod kljucem.

2. Lekovi jekog dejstva oznaceni su sa jednim krstom+(Hloramfenikol, kortizolon, vodonik-peroksid) 3. Opojna lekovita sredstva, znak paragrafa. 4. Radioaktivni preparati 5. Lekovi blagog-indiferentnog dejstva 6. Trigonici Lekovi koji uticu na psihofizicke sposobnosti za upravljanjem autom i opasnim masinama. - Prazan trougao lekovi sa mogucim uticajem na psihofizicke sposobnosti posebno u kombinacije sa alkohol-benzodiazepinima - Pun trougao snazan uticaj na psihofizicke sposobnosti(Antipsihotici, antidepresivi)

2.3. Podela lekova prema nacinu upotrebe


1. Lekovi za spoljasnju, ili lokalnu upotrebu 2. Lekovi za unutrasnju, ili sistemsku upotrebu

Nacini davanja leka


Izbor nacina davanja nekog leka zavisi kako od vrstebolesti tako i od vrste leka(Fizicke, hemojske i farmakoloske osobine). Nacini primene mogu biti: Per os-oralni ili peroralni put Sublingvalni put Rektalni put Primena na druge epitelne povrsine: Koza Roznjaca Vagina Nazalna sluznica Inhalacioni put Parenteralna primena: Subkutani put Intramuskularni put Intravenski put Intratekalni put

Oralna primena lekova je najpogodniji nacin primene. Na taj nacin se unosi 80% svih lekova. Ovaj nacin primene nije pogodan za hitna stanja zbog kasnijeg delovanja i nepreciznosti u doziranju. Ne moze se primeniti kod stanja soka, bolesnika koji povracaju, bolesnika bez svesti,... Oralno se daju oni lekovi koji se ne razgradjuju u gastrointestinalnom traktu i koji se resorbuju preko sluznice creva i zeludca. Ovi lekovi prelaze u krv i dalje do mesta metabolizma i mesta dejstva. Ne mogu se davati oralno lekovi koje razgradjuju digestivni enzimi ili hlorovodonicna kiselina. Oralno se mogu koristiti tablete, kapsule i praskovi za oralnu primenu.

Tablete su cvrste dozirane lekovite supstance ovalnog ili plocastog oblika ravnih ili slabo izbocenih povrsina. Sastoje se od lekovite supstance vehikuluma. Vehikulum cine indiferentni praskovi: glukoza, laktoza, skrob, talk, kakao. Toj smesi se nekad dodaju materije koje bubre kao sto su agar i prasak od laminarije. Tablete ne moraju biti higroskopne* i moraju biti postojane na vazduhu i svetlu. Tablete su najpogodniji oblici lekova jer imaju dug rok trajanja, precizno se doziraju, i lako se gutaju. Tezina tablete moze da bude od 50 do 500mg. Ova tezina je propisana po farmakopeji. Tablete mogu biti: Tablete za zvakanje Tablete sa produzenim dejstvom Drazeje Puferete Lingvalete Bukalete Oriblete

Kapsule su cvrsti oblici lekova, valjkastog oblika, namenjene za peroralnu primenu. Kapsule su precizno dozirani preparati, Najcesce fabricki napravljene. Kapsule mogu sadrzati praskove, ulja i rastvore. Svrha kapsuliranja: Da se koriguje svojstvo leka koje je neugodno za pacijenta(neugodan ukus ili miris), da bi se izbeglo stetno dejstvo leka na zube,usnu duplju ili zeludac,kada je potrebno da lek dospe nepromenjen do tankog creva. Praskovi Cvrsti oblici lekova se dobijaju sitnjenjem droga i hemikalija i prosejavanjem kroz farmakopejom propisana sito. Prema sastavu se dele na jednostavne i slozene. Praskovi za oralnu primenu se dele prema jacini dejstva: Lekovi blagog dejstva i lekovi jakog dejstva. Sublingvalna primena Resorpcija direktno iz usne duplje je korisna(pod uslovom da lek nema vrlo neprijatan ukus) kada je potrebno postii brzo delovanje, naroito ako je lek nestabilan u kiseloj sredini eluca ili se brzo metabolizuje u jetri. Prednost ove metode koriscenja leka je I brzo delovanje istog.

Rektalno se mogu primeniti lekovi koji treba da deluju lokalno(npr. Antiflamatorni lekovi za lecenje ulceroznog kolitisa), kao I lekovi koji treba da ispolje sistemske efekte. Resorpcija posle rektalne primene je nepouzdana, ali je ovaj nacin primene koristan kod bolesnika koji povracaju ili nisu u stanju da progutaju lek(postoperativno). Na ovaj nacin se primenjuje Diazepam kod dece sa epilepsijom kod kojih je intravenska resorpcija otezana. Lek dat rektalno, posle resorpcije prelazi u krv i preko donjih hemoroidnih vena ide direktno u donju suplju venu, a potom u krvotok, zaobilzeci jetru na taj nacin. Lek se rektalno primenjuje kada: Lek treba da deluje lokalno u samom rektumu, kada bolesnik ne moze da proguta lek, zelimo dejstvo da nastupi brze nego peroralno, ako se lek tesko podnosi zbog lokalnog nadrazajnog dejstva na sluznicu zeludca(ibuprofen), postoji velika staza u sistemu vene porte. Parenteralna primena podrazumeva ubrizgavanje sterilnih rastvora I lekova intrakutano, subkutano, intramuskularno I intravenski. Priprema materijala za sve vrste injekcija potrebno je pripremiti: Lek(ampulu) I testericu za otvaranje ampule Sterilne brizgalice I sterilne igle(vise) Briseve vate(u cistoj staklenoj posudi) Bocice sa dezinfekcionim sredstvima Bubreznjak Sud sa dezinfekcionim sredstvom Gumena poveska Plan rada Radnja se izvodi ovim redom: Uvlacenje leka u brizgalicu Postavljanje bolesnika u odgovarajuci polozaj Davanje injekcije Zbrinjavanje bolesnika Raspremanje upoterbljenog materijala Uvlacenje leka u brizgalicu mora biti izvedeno po svim propisima na sledeci nacin: Pazljivo otvoriti brizgalicu na oznacenom mestu Pazljivo otvoriti iglu(suprotno od vrha) Vatom natopljenom alkoholom(70%) dezinfikovati vrh ampule I testericu Ampulu otvoriti I spustiti na stocic Iz ampule aspirirati lek, i zajedno sa ampulom odloziti na stocic Bolesnik se postavi u odgovarajuci polozaj, zavisno od mesta uboda Mesto aplikacije ocistiti brisom natopljenim benzinom, pa brisom natopljenim alkoholom Promeniti iglu na brizgalici I istisnuti vazduh

Ulaskom igle u odredjeno tkivo, prvo aspirirati, pa onda lagano ubrizgati lek(ako se pri aspiriranju pojavi krv u brizgalici, ponoviti ubod novom iglom) Po zavrsenoj aplikaciji leka zbrinuti bolesnika. Zatim raspremiti upotrebljeni materijal. Subkutane injekcije S.C. Potkozne ili subkutane injekcije daju se na svim lako pristupacnim mestima(delovima tela) na kojima se koza moze nabrati. I to u potkozno tkivoprednjeg dela nadlaktice I ramena, bocnog dela toraksa, abdomena, I prednjeg bocnog dela nadkolena. Na mestu ubrizgavanja koza se podigne sa dva prsta u vidu nabora u ciju bazu se pod uglom od 45 stepeni prema podlozi, ubada igla I dubinu 1-2 cm. Lakom aspiracijom proveriti da igla nije u krvnom sudu I ubrizgati rastvor. S obzirom da u potkozno tkivo ubrizgavamo pored vodenih I uljane rastvore I suspenzije, aspiracijom obavezno proveriti da igla nije u krvnom sudu. Za ubadanje koristimo veoma tanke igle ili insulinske igle. Brizgalice od 1ml ili insulinske brizgalice. Intramuskularne injekcije I.M. Muskularna injekcija predstavlja ubrizgavanje rastvora u relaksiranu muskulaturu, najcesce u predelu glutealne, a zatim I deltoidne regije I natkolenica. Kada se daje intramuskularna injekcija, bolesnik treba da lezi ili sedi. Glutealna injekcija daje se u gornji bocni kvadrat spolja I iznad linije koja spaja prednju gornju ilijacnu spinu I viskokog trohantera, a u cilju izbegavanja povrede n.ischiadicus pri aplikaciji glutealne injekcije. Nacin rada: Pre ubrizgavanja bolesnik treba da olabavi odgovarajuce misice. Dezinfikovati kozu iznad izabranog mesta. Za intramuskularnu injekciju koristi se duza igla(5-7cm), koja se ubada pod pravim uglom na povrsinu misica, a zatim lako aspirira da se spreci ubrizgavanje u krvni sud. Ukoliko se pri povlacenju klipa ka sebi pojavi krv, iglu izvuci, zameniti novom I izvrsiti ubod na drugom mestu. Intramuskularna injekcija primenjuje se za ubrizgavanje sredstava koja ne deluju nadrazajno na tkiva, kao I onda kada je potrebna brza I potpuna apsorpcija koja se postize zbog dobre vaskularizacije misicnog tkiva. Komplikacije su jednake kod subkutane I intramuskularne injekcije. Neki lekovi ubrizgani pod kozu ili misic izazivaju bol. Kod vecine odraslih osoba debljina masti u glutealnom predelu veca je od 3.5 cm, tako da se rastvor preko igle zabodene 3 cm ubrizga u masno tkivo. Takva injekcija je bolnija, a unseni lek se sporije apsorbuje. I kao najcesca posledica nestrucnog davanja injekcije je stvaranje apscesa na mestu aplikacije unosenjem patogenih klica sa povrsine koze ili ishemije izazvane rastvorom.

INHALACIONI PUT PRIMENE LEKOVA Inhalacioni put primene lekova zasniva se na loginoj osnovi boljeg delovanja leka ukoliko stupa u neposredan kontakt s velikom povrinom traheobronhijalnog stabla i alveola. Prednosti ovog naina primene lekova proizilaze iz korienja niskih doza leka, koji dospeva neposredno na target-tkivo, poinje da deluje brzo, a zbog niske koncentracije leka u plazmi, sistemske pojave i neeljena dejstva su retki. Inhalacionim putem najee se primenjuju bronhodilatatori, kortikosteroidi i protektivni preparati. Za efikasnu inhalacionu terapiju neophodno je nekoliko uslova, a to su: 1. Male estice leka (aerodinamiki prenik estica manji od 5 mikrona), 2. Pravilna tehnika inhalacija, 3. Prolazni disajni putevi. Zbog navedenih uslova, teko je obezbediti da vie od 15 do 20% doze leka dospe u plua bolesnika. Pravilna tehnika primene doziranog aerosola znaajan je preduslov efikasne inhalacione terapije. Zapaeno je da bolesnici vrlo esto gree i imaju tekoe prilikom inhaliranja, a u male dece je poseban problem nedostatak saradnje (ili potpuno odbijanje da se lek udahne). Primena na kozu Lekovi se primenjuju kada se zeli postici lokalni efekat na kozi. I pored toga ne moze doci do znacajne resorpcije I ispoljavanja sistemskih efekata.Vecina lekova se veoma slabo resorbuje kroz intaktnu kozu. Upotreba transdermalnih aparata je u porastu. Kod njih je lek inkorporiran u lepljivi flaster koji se primenjuje na mestu gde je koza tanka. Nekoliko lekova npr. Estrogen koji se koristi u hormonskoj supstitucionoj terapiji dostupni su u ovom obliku. Ovakvi flasteri omogucavaju da se lek oslobadja konstantnom brzinom, kao i da se izbegne presistemski metabolizam. Medjutim nacin je povoljan samo za liposolubilne lekove, a I prilicno je skup. Transdermalni flaster

Kapi za oci Mnogi lekovi se primenjuju u obliku kapi za oci, odkle se lek resorbuje kroz epitel konjuktivalne kesice, da bi ostvario svoj efekt. Zeljeni lokalni efekti u oku mogu se postici bez pojave nezeljenih sistemskih efekata; npr. dorzolamid je inhibitor karboanhidraze koji se primenjuje u kapima za oi za smanjenje onog pritiska kod pacijenata sa glaukomom. Ovo se ostvaruje bez delovanja leka na bubrege, te se tako izbegava acidoza prouzrokovana oralnom primenom acetazolamida. Meutim, lek moe delimino da se resorbuje iz oka i pree sistemsku cirkulaciju, pri emu se javljaju neeljeni efekti (bronhospazam kod astmatinih pacijenata koji koriste kapi zaoi sa timololom za leenje glaucoma)

10

Zakljucak
Lekovi su supstance koje su rasprostranjene u celom svetu, i dostupne su svima. Zbog toga u poslednje vreme dolazi do velikih zloupotreba lekova. Sve je veci broj tabletomana koji uzimaju lekove na svoju ruku I postaju sve zavisniji od istih. Jedina preventiva jeste edukacija stanovnistva, a naravno i uvodjenje rigoroznijih kontrola pri prodaji I distribuciji lekova.

11

Literatura
Keith Parker; Laurence Brunton; Goodman, Louis Sanford; Lazo, John S.; Gilman, Alfred (2006). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics, 11, New York: McGraw-Hill. ISBN 0071422803. ^ (2006). Ed.: 3. ISSN 14514680.. (2002). . ISBN 86-902551-4-1. (2007). Ed.: 2008. Amdur MO, Doull J, Klaassen, CD. (2001). Cassarett and Doull's Toxicology: The Basic Science of Poisons, 6, New York: McGraw-Hill, Inc.. ISBN 0071347216.

12

You might also like