Biblioteka

UDZBENICI I PRIRUCNICI
Glavni urednik:
SIMOESIC
Recenzenti:
HRUSTEM SMAILHODZIC
KASIM IMAMOVIC
Tehnicki urednik:
BEGO MEHURIC
Znak Izdavaca:
NESIM TAHIROVIC
Izdavac:
Izdavacka kuea BOSANSKA RIJEe
Borisa Kidrica 11
75000 TUZLA
Tel/fax: 035 / 251 509
e-mail: s.esic@bih.nefba
web: www.bosanska-rijec.com
Stampa:
HARFO-GRAF, Tuzla
Federalno ministarstvo za obrazovanje i nauku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na
sjednici ad 27. 5. 2005. godine Rjesenjem broj 05-38-1915-61 odobrilo je ovaj udzbenik za
upotrebu u srednjim skolama.
. I
DR. AHMED COLIC
FIZIKA
ZA 2. RAZRED TEHNICKIH I
SRODNIH SKOlA
BOSANSKA RIJEC
TUZLA, 2005 .
. -
SADRZAJ
1.AKUSTIKA
1.1. Zvuk
Zvucni talasi (valovi) ..
Brzina zvuka ..
Jacina zvuka ..
Izvori zvuka ...
Zvuc:na rezonancija .
Akusticnost prostorija .
Zvucna barijera ...
Dopplerov efekat .
Ultrazvuk ...
2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
2.1. Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektros1atike iz osnovne skale ..
Coulombov zakon ..
Elektricno polie .
Elektricni potencijal i napon .....
Kretanje naelektrisanih cestiea u elektricnom polju ....
Provodnicl u elektricnom polju ..
Dielektrici ([zOlator1) u elektricnom polju ..
Elektricni kapacitet provodnika ...
Elektricni kondenzatori .
Vezivanje kondenzatora , ..
Elektricni naboj u atmosferi .
2.2. Elektricna struja (jednosmjerna)
Prenosenje naboja. Gustina struje ..
Jacina s1fuje ..
Ohmov zakon. Elektricnj atpor..
Zavisnost e!ektricnog otpora od temperature.
Modeli vodenja eiektricne struje ..
Elektricna struja u metalima .. .
Elektricna struja u tecnostima .. .
Elektricna struja u gasovima .. .
E!ektricno kolo. E!ektromotorna sila .
Ohmov zakon za kolo struje .
Kirchoffova pravUa ....
Vezivanje elektricnih otpora ...
Rad i snaga e!ektricne struje ..
Jouleov zakon ..
2.3. Elektromagnetizam
Ponavljanje osnova magnetizma iz asnovne skale .
Magnetsko polje stalnih magneta. Magnetska indukcija .
Strana
. ...... 5
. ........ 6
.. ..... 7
. ..... 8
. .. 11
. .... 13
..13
..14
..15
.. .... 17
. .. 19
. ... 21
.. .. 24
..26
..28
...29
. .. 31
. ... 32
.33
.. ..... 34
. .. 37
..38
. .... 39
.41
. ...... 43
43
.. ...... 44
.. ..... .45
.. ..... 47
48
..50
. ...... 52
. ... 54
...... 55
. ..... 58
. .. 59
Magnetsko polje elektricne struje ....... " ............................... : ..................... 62
Magnetsko polje kruznog provodnika.. . ........... 63
Magnetsko polje solenoida. Elektromagnet.. ...... 64
Dje!ovanje magnetskog polja na provodnik kroz koji protice
e!ektricna struja . .. ........................ 67
Uzajamno djelovanje para!elnih strujnih provodnika . . ...... 68
Kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskam polju. Lorenlzova sila ...... 69
Elektromagnetska indukcija. Faradayev zakon. Lentzovo pravilo.. . ..... 70
Samoindukcija. . ........ 73
2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja. .. ....................................... " ..................... 75
Karakteristike naizmjenicne struje .. . ..... 75
Efektivna vrijednost naizmjenicne struje.. . .. 77
Otpori u ko!u naizmjenicne struje .......................................................... 78
Ohmov zakan za kola naizmjenicne struje. Impedanca.. . . 80
Snaga u kolu naizmjenicne struje .................... 83
Generatori i elektromotori ................................................................ 84
Generatori naizmjenicne struje ..
Generatori jednosmjerne struje .
................ 84
....... 85
Trofazni generator.. . ................................................... 86
Elektromotor za jednosmjernu struju.. . .................... 86
Asinhroni motor. .................. " ........................................... 87
Transformalori.
............... 87
Mreze naizmjenicne struje. Prijenos elektricne energije .................... 90
Elektromagnetske oscilacije • Thomsonova formula.. . ...... 92
Elektromagnetski talasL. ................................................................. 93
Hertzovi ogledi.. .. ................ 96
Radiodifuzija.. . ....... 97
Spektar elektromagnetskih oscilacija ........................................................ 98
3.0PTIKA
3.1. Svjetlost
Priroda svjetlosti . ...................................................................... 101
Brzina prostiranja svjetlostL. ...... 102
Fotometrija ........................................................................................... 1 04
Fotometrijske veliCine ................................................. , .......................... 105
3.2. Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike.. ... ............... .. 110
Odbijanje svjetlostL. ........................................................... 111
Prelamanje svjetlosti.. . ..................................................................... 112
T otalna refleksija . ................... ..... . ........ . .... 114
Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu.. . .. 116
Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu.. ... 116
3.3 Talasna optika
2
Interferencija svjetlostl ................................................. ..119
oifrakcija svjetlosti.. . .. 122
Opticka resetka .......................................................................... 123
Polarizacija svjetlosti .
Disperzija svjetiosti ..
BOje i prozirnost tijela ..
. ....... 125
. .. -.. :.-;. 128
. ........ 129
; " ' Y ~ ' - " - '
Spektri. Spektroskopija ...
4. KVANTNA FIZIKA
4.1. Polreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
Toplotno zracenje .....
Zakoni zracenja crnog UJela ...
Hipoteza 0 kvantima energlje i Planckov zakon zracenja ...... ..
· ... 130
. ...... 133
134
. ......... 136
Fotoelektricni efeka! ...... . . .................... 137
Luminescencija. Televizija ...
4.2. Fizika aloma
Rutherfordov model atoma. Atomski spektrL.
Bohrov mode! atoma ......... .
Bohrovi postulati
Energija stacionarnih stanja . .. ........................ ..
Atom! sa vise elektrona. Kvantni brojevL Paulijev princip ....
Lasersko zracenje .
Vezivanje atoma u molekule ......
Makroskopska svojstva tvan kao posljedica strukture '.
Toplotna svojstva tvari.
Prostiranje zivcanog signala
Elektricna provodljivost metala ...
Supraprovodljivost ......... .
Kontaktne pojave ..
Elektricna struja u poluprovodnicima
Sopstvena i primjesna provodljivost.
Spojevi P·N p_o!uprovodnika .
4.3. Fizika jezgra aloma
Grada atomskog jezgra ....... .
oelek! mase i energija veze jezgra
. Radioaktivnost ..
Zakon radioaktivnog raspada ...
Vjestacka radioaktivnost ...... .
Nuk.!earne reakcije ..
NukJearna fisija ........... .
NukJearna fuzlja ....... .
4.4. Talasi i cestice
Talasi materije.. . .. ............. .
4.5. Elemenlarne ceslice ... .
Klasifikacija cestica ........ .
Cestice i anticestice ..
Osnovna medudjelovanja u prirodi ..
5. SVEMIR
Sadriaj svemira ....... .
Postanak svemira ..
Sudbina zvijezda i svemira
6. Fizika kao osnov visokih lehnologija.
7. Specijalna teorija relativnosti
Dodatak...... . ....................... .
. ....... 140
.......... 144
. ........ 146
....... 146
. ......... 148
.150
.. ..... 152
. ........ 154
.158
...... 158
.158
. .......... 159
.160
. .. 160
....... 161
161
163
.. .. 167
.... 169
· .... 171
.. .. 173
. ...... 175
. .......... 176
. ........ 177
. ... 179
. ..... 183
. ............ 187
. ...... 188
. ... 189
.190
· ..... 192
.193
.... 194
. .. 197
.......... 199
. ...... 216
3
Predgovor
Udzbenik je naplsan prema programu flzlke za 2. razred tehnlcklh I srodnlh
skola, a moze korlsno posluzltl I ucenlelma ostallh skola koje rade po slicnom
programu.
Na osnovu sopstvenog iskustva, autor smatra da se dati program tesko moze
realizovatl za jednu skolsku godlnu. Stoga se autor nasao pred pitanjem kako
ucenicima pribliziti bogati spoznajni i primjenski potencijal savremene fizike, a da
se prl tome ne pretjeruje sa uvodenjem glomaznog matematlckog aparata, kojl gusl
znatizelju s kojom uceniei zapocinju prouGavati prirodu. Matematickl aparat je
korlsten samo onoliko kollko zahtljeva ocuvanje egzaktnostl I clste log Ike, a prl
tome su objasnjenja zasnovana na flzlckoj sustlni. Na raeun toga dat je velikl broj
ilustracija j primjera iz prakse.
S obzlrom da je u razllCitlm skolama razllelt fond sali za realizaciju ovog
(odnosno slienog) programa, lekst je plsan u tri nivoa: za one skole u kojlma se
fizika izucava dva sata sedmicno, zatim"tri sata sedmicno i za one ucenike koji se
posebno Interesuju za flzlku. Tekst za drugl I treel nlvo uglavnom je pisan sltnljlm
slovima. Na taj nacin udzbenik omogucava individualizirani ob!1k fada sa
ucenicima.
Sastavni dlo ovog udzbenlka je zblrka "Zadaci i ogledi iz fizike za 2. razred
tehnickih i srodnih skola".
Ova knjlga je posvecena mojim unucima: Ismaru, Omaru j Mirzi.
4
1. AKUSTIKA
1.1. Zvuk
Zvucni talasi (valovi)
Zvueni talasi su mehanieki talasi koje opazamo eulom sluha. Nase uho
moze da registruje zvucne oscHacije cije frekvencije leze u granicama od 16 Hz do
20 000 Hz. Oscllaelje Is pod 16 Hz ne osjeeamo culom sluha lone se zovu infra-
zvuk. OseHaclje Cija je frekvencija preko 20 000 Hz takode ne mozema euti lone
se zovu ultrazvuk.
Zvucni talasi do nas obicno dospijevaju vazduhom. MeGuHm, zvuk S8 moze
kretati kroz sve supstancijalne sredine: cvrste, tecne i gasovite.
Zvuk se u vazduhu obrazuje taka sto se cestlee vazduha naizmjenicno
zgusnjavaju iii razrjeduju u praveu kretanja. Kazemo da su zvueni talasi u
vazduhu longitudinalni talasi (sl.l.l.).

SI.1.1. Zvucni taias u vazduhu
U bezvazdusnom prostoru
(vakuumu), zvuk se ne moze
prostirati. To' se moze
ustanoviti pom06u elektricnog
zvoneeta, stavljenog Ispod
staklene posude. Kada se Iz
posude izvuce vazduh
pom06u vakuum pumpe, zvuk
se vise ne tuje.
Prema tome, da bi tuii zvuk mora postojati izvor zvuka koji osciluje frekve
w
ncijom od 16 Hz do 20 000 Hz i sredlna kroz koju se zvuk prostire do naseg
uha.
Kod zvuka razlikujemo ton i sum. Sum Ima neprekldnl akustlcnl spektar
(zastupljene sve frekvenelje). Ton Ima odredenu frekvenclju. Pored osnovne
frekvencije, ton testo sadrzi i tzv. vise harmonike. Osnovnu frekvenciju uho osjeca
kao visinu tana. Ukoliko je osnovna frekvencija visa ton je visi.
Pored visine tona, culom sluha razlikujemo j boju tana. Npr. dva muzicka
instrumenta proizvode tonove iste visine, ali se oni razlikuju po boji tona. Tonev!
iste frekvencije razlikuju S8 po boji kada se visi- tonovi kombinuju sa
osnovnim "tonom.
5
Zvuk ima .i jacinu. Jacina tona zavisi od amplitude i frekvencije i tretira se kao
fizicka jacina tona. Posto uho ima razlicitu osjetljivost na razne frekvencije onda se
uvodi i tzv. subjektivna iii fizioloiika jacina lona.
Za one koji iele vise znati.
Ako frekvenclje. tonova stoje u prostim odnosima dobije se prijatan osjecaj koji S9 zove
konsonancija. Konsonancija je utoliko bolja ukoliko je odnos frekvencija prostiji. Najbolju konsonanciju
imaju dva tooa cije frekvencije stoja u odnosu 1:2. Takva dva tona predstavljaju oktavu. SHjedeca
najprostija reladja je 2:3 i zove se kvinta, ltd.
Brzina zvuka
Brzina zvuka zavisi ad sredine kroz koju zvuk prolazi. Brzina zvuka u vazduhu
je eksperimentalno odredena jos u 16. stolje6u, kada je izracunato da iznos; oko
330 m/s.
Brzlna zvuka u vazduhu (i drugim gasovima) moze se izracunati prema relaciji
c=M
gdje je: p - pritisak gasa, p- gustina gasa, k = 1,4 za vazduh.
S obzirom da gustina gasa opada sa temperaturom to i brzina zvuka zavisi od
temperature, prema relaciji
c=c, iT
VT.
gdje je: To = 273K, T - temperatura gasa, co- brzina zvuka na O°C (iii 273 K).
Brzina zvuka u cvrstim tijelima (i tecnostima) maze se izracunati iz obrasca
za brzinu prostiranja langitudinalnih talasa,
gdje je: E - modul elasticnosti (za tecnosti modul stisljivosti), p - gustina sredine.
Na primjer brzina zvuka u vodi je 1450 m/s. U morskoj vodi je 've6a i iznosi
1550 mis, sto zavisi od procenta soli i temperature vade. Kroz cvrsta tijela brzina je
jos veea. Npr. kroz bakar je 3500 mis, kroz aluminij 5000 mis, a kroz staklo 5500
m/s.
Brzina sirenja transverzalnih lalasa u zategnutoj zici je,

gdje je: F - sila zatezanja .lice, Q - duzina zice, m - masa zice.
6
Prlmjer 1: Brzina zvuka u vazduhu na temperaturi OOG (273 K) je co= 331 m/s. Jzracunaj brzinu zvuka
na temperaturi 37°C.
RJesenje. Brzimi zvuka na traienoj temperaturi je:
co::::; 331 mls
To=273K
T (273+ 37)K 310 K
c""?
Jacina zvuka
Jf,
m JW,flO K
c:c
o
-=331- --
To s 273K

,
Jedna od najvaznijih karakteristika zvuka je njegova jacina.
Pod ja{;inam zvuka podrazumijeva 5e odnos srednje snage koja 5e prenosi
zvucnim ta/asom i povrsine S koja je okomita na pravac pro5tiranja ta/asa,

, Gomja definicija se odnosi na fizicku iii objektivnu jacinu zvuka. Ipak
objektivnoj jacini na odgovara subjektivna oejena jacina zvuka, jer Covjecije uho
nije podjednako osjetljivo na sve frekveneije. Govjek frekvancija ispod 16 Hz i
prako 20000 Hz uopste ne osje6a kao zvuk. Najosjetljiviji je na frekveneiji ad 700
Hz do 5000 Hz.
Da bi zvucni talas izazvao osje6aj zvuka, mora da ima neku minimalnu jacinu
kOja se zove prag cujnosti. Standardni prag cujnosti se uzima za frekvenciju 1
kHz i iznosi
Kada jacina zvuka raste mi ga cujemo sve jace dok ne dostigne tzv. granicu
bola. Ona iznosi
Imax::::: 10 W/m2
Kada jacina zvuka prede tu granicu osjeeamo bol.
Govjek osje6a promjenu jacine zvuka u logaritamskoj skali. Zbog toga se uvodi
termin subjeklivna jacina zvuka (nivo jacine zvuka) L
I
L=10Iog-
I,
Jediniea za nivo jacine zvuka je decibel (dB). Tako npr. prag cujnosti ima 0
dB, granica bola 130 dB, sapat 20 dB, govor 60 dB, a gradski saobra6aj 70 dB ..
Trajna buka (Iarma) lose utice na zdravlje covjeka. Stoga sa preduzimaju mjere
za akusticnu izolaciju, prostorija, upotrebom specijalnih materijala. Takode i rad u
potpunoj tisini maze negativno uticati na .C;9vjeka, jer izaziva pospanost i tromost. H_
7
Primjer 1. Zvuena snaga kOja dolazi kroz otvor povrsine 2 m
2
1znosi 0,4 mW. Odredi:a) jacinu zvuka
kod otvora, b) zvucnu energiju kOja prode kroz otvor za jednu minulu, c) nivo jacine zvuka.
Rjesenje:
S ",,2m
2
p"" 0,4 m W = 0,4.l0·3W
t-Imin-60s
a) jacina zvuka po definiciji je
1",,1: O,4·1O-
3
W
S 2m2
a)I_ 1, b)E- ?,c*)L",,?
e*) Nivo laCine zvuka je

I m'
L = 1OIog-::::: 101og--+,f-
10
m'
Izvori zvuka
1=210-
4
!!....
m'
1-=83 dB
b) Zvuena energija je:
E::::: p·t = 0,4·10') W·60 s
E",,24mJ
Izvor zvuka moze biti'svako tijelo kOje oscifuje sa frekvencijom u intelYalu cujnosti covjeeijeg uha.
U praksi se, lpak, koriste samo takvi izvori ko]i zadovoljavaju odredene uslove. To su najcesee
zategnute zlee, stapovi, vazdusni stubovi (svirale), ploce (membrane), itd. Skoro svi muzicki
instrumenti mogu se sves!! na jedan od gore navedenih tipova.
Osnovna karakteristika zvuenog izvora je sopstvena frekvenclja i snaga koju moze da emituje u
okoln! prostor. Da bi se povecala snaga zvuenog izvora koristi se efekl rezonancije 0 kojem eemo
govoritl u narednom poglavlju. Zvucni jzvor treba da posjeduje i sposobnost reprodukcile, tj. da i posllje
duzeg vremena emituje zvuk sa istim karakteristikama.
Opisat cemo osdlovanje iice zategnute na dva kraja i vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na
jed nom kraju.
U zategnutoj zici, koja je ucvrscena na oba kra}a, pobuduje se tzv. transverzalnl stoleci talas.
Kod stojeeeg ta!asa se obrazuju cvorovi na utvrdenom kraju. To su mjesta koja uopste ne osciluju. Dna'
mjesta koja osciluju sa najveeom amplitudom nazivaju se trbusi stojeceg talasa. Razmak izmedu dva
susjedna evora jednak je polovinf ta/asne duiine, a razmak izmedu evora i susjednog trbuha jednak je


.,
C)
$1.1.2. Stojeel talasi oa zate9nutoj ziei
cetvrtini talasne duzine.
Kada .lieu, utvrdenu na dva kraja (51. 1.2),
izvederno iz ravnoteznog polozaja nastaU
poremeeaj se odbija od oba kraja .. U zici se javlja
stojeei talas eiji se cvorovi nalaze na zategnutim
krajevima, a trbuh na sredin! (sl.a). Medutim, na
zici maze da bude vise evorova i trbuha (sl. b. i
c.)
Ton koji nastaje oScilovanjem zlee gdje se
nalazi sarno ledan trbuh (sl. a) naziva se
osnovni ton. Tom osnovnom tonu pripada
osnovna frekvenclja f1 I talasna duzina )'1. Ako je
dui:lna ziee Q, a razmak izmedu dva susjedna
jednak polov!n! talasne duzine, to je Q
S obzirom da su talasna duzina i frekvencija
povezani relacijom Al '" , to je frekvencija osnovnog tona
f,
fl =5....
21
Frekvencija oseHovanja je obrnuto proporciona!na duzini zlee. Krace zice daju vise tonove,
Na sUei 1.2.b ilea 6sciluje tako da Ima dva trbuha, te je e =A2 odnosno
f,
8
I
I
§
t
1.' ..1

I
'I
I
J
i
!
i

21
To je frekvencija oseilovanja prvog viseg lona kOja je dva pula veea od frekvencije osnovnog tona.
Na slici 1.2.e izracunavamo da je .e:::: 3A3 , odnosno
2
f3 =3.-'- ltd.
2£,
gdje je k ;; 1,2,3 .. Za k = 1 doblja se frekvencija osnovnog tona. Prema tome, ziea oscliuje
istovremeno na vise frekveneija, a zvuk koji emituje slozen je od vise harmonika. Frekveneija zvuenog
1alasa jednaka je frekvenciji izvora zvuka.
Frekvencije harmonijskih tonova na i.ici zategnutoJ na dva kraja stoje U odnosu prostih
broJeva 1 :2:3 ...
Kod duvaekih instrumenata (flauta, truba, ... ) ton postaje usljed oscilovanja vazduha u samom
instrumentu. Frekvencija oseilovanja vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju takode
zavis! od duzine stuba.
C)
SI.1.3. Oscilovanje vazdusnog stuba
U zatvorenoj sviraU pogodna struja vazduha (zraka),
udarom kroz otvor sVira!e, lzaziva promjene pritiska koji se
prestire u vidu longitudinafnog talasa. Od zatverenog kraja
(sI.1.3) talas se odbija i u svirali nastaje stojeei talas eiji se evor
nalazi na zatvorenom kraju, a trbuh na otvorenom kraju svirale.
Prema jaCini pobudlvanja talasa nastaje jedan, dva Hi vise
evorova. Kako je razmak od evora do trbuha jednak eetvrtini
talasne duzine, f. "" , to je frekvencija osnovnog tona,
sI.1.3.a)
fj =..!:...
4/
Pored osnovnog tona ovakva svirala maZe dati i vise
harmonijske tonove. Za prvi VIS] harmonijski ton je
e "" 3A.
z
,te je njegova frekvencija
2 4 4
f2 :::03_5....
41
Na slltan nacin izracunavamo da ie frekvencija drugog viseg harmon'ljskog tona
f3 =5."£"
4'
Opsti izraz za frekvenciju oseilovanja vazdusnog stuba u zatvorenoj svirali je
gdje je za k;; 1 osnovni ton, k :::: 2 pray! vis! ton, itd.
Zatvorene svirale daju harmonijske tonove Cije se frekvencije odnose kao neparni broJevi
1:3:5.
9
Primjer 1. Talasna duzina kOja odgovara drugom visem tonu, na ziei utvrdenoj na dva kraja, Iznos!
20 em. Kolika js duzina ziee? Naertaj!
Rjesenje. Na sliel 1.2.e vidimo je .e '" '" 3Dcm.
Primjer 2. Duzina za\vorene svirale iznosi 25 em a) Kolika je ta!asna duzina koja odgovara prvom
visem tonu? b) Kolika js frskvencija tog tona ako je brzina zvuka u vazduhu 333 mls.
• v • •• 3 b ).,,2).,,2 31.2 d k! .
RJesenJea) Premashel 1 .. , £""2+""4=4,0 a eJe
b) Frekveneija .tona je
Pitanja i zadaci
A:::: "'" 33,3cm
3
333-r::..
f=":'=--'-
A O,333m
f",,1000Hz
1. Mogu Ii se astronauti dovikivati na Mjeseeu?
2. Kaka zavisi brzina zvuka od temperature?
3. KoUka je talasna duilna zvuka Cijaje frekvencija 512 Hz? e '" 340 mis. (R: 66,4 em).
4. Modu! elasticnosti nekog metala iznosi E = 150 GPa, a njegova gustina je 7500 kg/m
3
.
Kojom se brzinom prostire zvucni talas kroz taj metal? (R: e "'" 4470 m/s).
5. Masa metalne :lice iznosi 1 g, duzina 1m i zategnuta je sUom od 20 N. KoUka je brzina transverzalnih
talasa kroz tu :lieu? (R: e "" 141 m/s).
6. Koj! osnovni zahljevi trebaju bili ispunjeni da bi Guli zvuk?
7. Staje prag Gujnosti, asia graniea bola?
8. Za jednu minutu zvucni izvor emituje energiju od 0,36 J, a) Kolika je snaga zvucnog izvora? b) KoUka
je jacina zvucnog talasa ako zvucna energija prolazi okomito kroz povrsinu ad 20 em
2
?
(R: a) p::: 5 mW b) 2,5.10.
8

9. Visina osnovnog 10na u zatvorenoj svlrali iznos! 440 Hz, a brzlna zvuka fe 340 m/s. Kolika je duzina
svirale? (R:! "" 19,3 em)
10
Vain/j/ Iskaz/ I formule
Nase uho registruje oscilaclje cije su frekvencije u
intervalu od 16 Hz - 20 000 Hz.
Visins tona proporeionalna je frekveneijL
Jacina tona je proporeionalna kvadratu amplitude I
frekvencije .
Brzins zvuks u gasavima je
gdje je p - pritisak gasa, p - gustlna gasa, k = 1,4 za vazduh.
Brzina zvuka u gasavima raste sa temperalurom
gdje je: Co - brzina zvuka na temperatur\, To = 273 K.
Brzina Jongitudlnalnih zvucnih ta/asa u (;vrstim tijelima i tecnostima Je
gdje je E - modul elasticnosti (modul stisljivosti)
Brzina transverzalnlh zvucnlh talasa u zicl zategnutoj na dV8 kraja je
gdje je: F - sila zatezanja, I - duilna ilee, m - masa iice.
Jacina zvuka je odnos srednje snage P kOja se prenosi zvucnim
talasom i povrsine S koja je okomita oa pravae prostiranja zvuka .
Nivo jaCine zvuka izracunava se po formuli
gdje je 10 - prag cujnosti.
Zvucna rezonancija
P
1=-
S
L = 10 109..!..
I.
Zategnuta metalna ziea iii tzv. zvucna viljuska daju slabe tonove. Ali ako se
zvucna viljuska udari i stavi na sto tako da njena drska dodiruje povrsinu stoia, njen
ton postaje znatno jaci. Zasto?
Da bi ovu pojavu objasnili sjetimo se pojma rezonancije 0 kojem ste uGili u
prvom razredu.
Tijelo koje osciluje zove se osci/ator. Sa jednog oscilatora na drugi moze se
prenositi energija oseilovanja. Prijenas energije je najve6i kada su frekvencije
osci/avanja oba oscifatora meausobno jednake. Ta pojava se naziva rezonancija.
Ona se koristi u akustici za pojacavanje zvuka.
Prijenos energije asci/avanja sa jednog ascifatara na drugi, iste
frekvencije, naz;va se rezonancija.
L-________ ______________________________
11
Kao izvor zvucnih oscilacija, za izvodenje ogleda cesto se koristi zvucna
viljuska (sl. 1.4.a)
Kada se jedan njen kraj udari gumenim cekjeem ana poene da osciluje stalnom
l J
SU.4. Re.zonancija kod zvuka
__
fl.)
frekvencijom. Zvuk se euje
veoma slabo iii nikako. Ako se
staY! na posebno sanduce,
otvoreno sa jedne strane, ton se
pojaca. DUlina sandueeta se
podesi tako da je frekvencija
oscilovanja vazdusnog stuba
jednaka frekvenciji zvucne
viljuSke. U tom slucaju energija
osci!ovanja zvucne viljuske
maksimalno se prenosi na
v8zdusni stub. Kazama da su tada viljuska i vazdusni stub u rezonanciji i ton se
pojacao. Sanduce ispod zvucne viijuske zove S8 rezonator.
Pored zvuene viljuske na sandueetu postavimo jos jednu takvu viljusku sa
rezonatorom. Kada jednu od njih udarimo poene i drugo da osciluje (sl. 1.4.a).
prvu viljusku uklonimo druga i dalje osciluje! I U ovom slucaju energija
oscilovanja sa jednog oscilatora prenesena je na drugi oscilator koji ima [stu
frekvenciju.
Ogled 1.
Kako se moze odraditi vjsina tona zvucnog izvora pomocu rezonancije?
Na sHd 1.4.b. nalazi se jedna posuda, zatvorena na jednom kraju, u koju se moze sipati vada.
Iznad posude nadnesemo zvucnu viljusku nepoznate frekvencije, Udarimo zvucnu viljusku i ona poene
oscllovati. Dodajemo vodu u posudu sve do trenutka kada ton postane najjaei. U tom trenutku naslupila
je rezonancija slo znaei da je frekvencija oscnovanja vazdusnog stuba jednaka frekvenciji oscilovanja
zvucne viljuske.
Na slici 1.4.b vidimo da je u tom trenutku dUlina vazdusnog stuba £ '" . S da je A c, to je
4
frei<vencija oscilovanja zvuene viljuske

41
Za brzinu zvuka u v8zduhu, na sobnoj temperaturi mozemo uzeti vrijednost c = 340 m/s.
Za one koji iele vise znati
I nase culo sluha funkcionise na principu rezonancije. U nasem uhu ima oko 10 000 slusnih niti i
svaka od njih ima svoju sopstvenu frekvenciju oscilovanja. Sopstvene frekvencije slusnih niti su u
intervafu ad 16 Hz do 20000 Hz.
,Sire6i se vazduhom zvucni talasi dopiru do naseg uha i pobuduju na oscilovanje sislem slusnih niti
koje su uronjene u limfnu teenost. Svaka slusna nit je rezonator koju pokre6e na oscilovanje samo
nJegova frekvencija. Prema lome, granice naseg eula sluha odredene su time slo nema slusnih nm koje
bi osdlovale izvan tog intervala frekvencija.
Nase uho je najfiniji slusni aparat. Ono ima sto puta vise "tica" od klavira.
12
1
1
1
I
Akusticnost prostorije
Ako se izvor zvuka nalazi u nekoj zatvorenoj prostoriji, onda slusalac nece cuti
samo zvukove koji dolaze direktno iz izvora. On 6e cuti i sve one zvukove koji su
dosli u uho nakon refleksije od zidova prostorije.
Zvuk se od zidova prostorije obicno odbija vise puta. Taj odbijeni zvuk
produlava vrijeme trajanja prvobitno proizvedenog zvuka. Sve to moze nekad
povoljno, a nekad nepovoljno da djeluje na kvalitet zvuka u prostoriji.
Akusticno djelovanje neke prostorije naziva se akusticnost prostorije.
Poznato je da covjeCije uho mOle odvojeno da cuje dva zvucna signala ako oni
dodu do uha u intervalu ve6em od 0,1 s. Tu cinjenicu treba uzeti u obzir pri
projektovanju slusaonica, koncertnih dvorana itd. Kolika 6e biti jaeina reflektovanog
zvuka zavisi od veliCine i oblika prostorija, a isto tako i od materijala od kojeg su
nacinjeni zidovi. U danasnje vrijeme razvila se posebna grana tehnike koja se zove
arhitektonska akustika.
U prostoriji srednjih dimenzija zvucni talas pretrpi nekoliko stotina uzastopnih
odbijanja 0 zidove dok njegova jacina ne opadne ispod praga cujnosti. U velikim
prostorijama, usljed refleksije, zvuk se mOle cuti i nekoliko sekundi poslije
iskljucenja izvora. Suvise velika refleksija pogorsava akusticne osobine prostorije i
izaziva jako odjekivanje (eho). Takode i suvise
mala refleksija (veliko prigusenje) mOle
nepovoljno da djeluje na akusticnost prostorija.
Kalemo da je tada soba gluha. Zbog toga sa
uzimaju neke optimalne vrijednosti prigusanja.
Materijali koji dobra reflektuju zvuk su npr.,
beton, malter, staklo, itd. Materijali koji dobro
apsorbuju zvuk SU, npr. tepih, Covjecije
tijelo, itd.
Za one koji iele vise znati
Pri proracunu akusticnosti prostorija korist! se tzv.
SI.1.5. Akusticnost prostorije vrijeme reverbacije. To je vrljeme za koje jacina zvuka
opadne na milioniti die prvobitne vrijednosti, odnosno za 6 dB.
Jasno je da je vrijeme reverbacije kra6e ako se zvuk vise apsorbuje na zidovima. Za govor je optimalno
vriJeme reverbacije 15, a za koncertne dvorane oko 2s.
Zakoni akustike prostorija bili su poznati jos starim Egipeanima, pa su ih primjenjivali pri gradnji
svojih kazalista. Da bi akusticnost bila sto bolja, u koncertnim dvoranama je orkestar smjesten u
narocitoj skoljki koja ima obllk parabolicnog ogledala (sL 1.5). Svod dvorane je zaobljen zato da bi
reflektovani zvuk dosae do posljednjeg mjesta u dvorani, gdje su sjedisla smjestena amfiteatralno.
Zvucna barijera. Kada avion dostigne brzinu zvuka javlja se pojava tzv.
zvucnog udara.
Kada avion leti, potiskuje pred sobom vazduh u talasima. Sa pove6anjem
brzine nastaje i potiskivanje vazdusnih ta!asa dok se ne stvori zid Hi barijera
komprimovanog vazduha pred njim. Sa otprilike 1200 km/h avion dostize brzinu
i probija tu tJarijeru (zid). U tom trefluiku snalni pritis'akvazdusnog talasa je
13
poreme6en i pretvara se u zvucni talas. Prilikom probijanja vazdusnog zida javlja
se jak akusticni elekat, sliean udaru groma. To se naziva zvueni udar (sl. 1.6).
Iz tih razloga se brzina aviona izrazava tzv, Machovim brojem. Machov broj M
je odnos brzine aviona i brzine zvuka. Na primjer, kada avion ima M=1, onda se
kreee brzinom zvuka. Kada ima M=2, onda se kreee dva puta brte od zvuka, itd.
Slika 1-6 prikazuje nagomilavanje zvucnih tasala koje avion emituje, za razlicite
vrijednosti M.
,
J )
I

-
))))))11
__ H-(J5
! ) ))))))))
- tM;J875
Dopplerov efekat
Kada se izvor zvuka priblizava posmatracu
on registruje veeu .frekvenciju nego kada
izvar zvuka miruje. Isto taka kada se izvor
zvuka udaljava od posmatraca on
registruje manju Irekvenciju nego kada
izvor zvuka miruje. Ta pojava se javlja kod
svakog talasnog kretanja i naziva se
Dopp/erov efekat.
SI.1.6. Zvutni udar
Na primjer, kada nam se priblizava
automobil sa ukljucenom sirenom tan
sirene 6e biti visi nego kada se automobil
udaljava.
,,) 11)
81.1.7, Dopplerov efekat: a) izvor zvuka miruje,
b) izvor zvuka se krece
Posmatrajmo slueaj
kada posmalrac mkuJe, a
izvor zvuka se krece
brzinom v. Na sliei 1.7.a
izvor zvuka miruje
proizvodi talase Irekveneije
10. Do posmatraca u taeki A
i tack! 8 dotazi zvuk
frekvencije 10. Na sliei 1.7.b
izvor zvuka se kre6e
udesno. Za posmatraca u
tacki A ee talasna duzina
zvuenog talasa biti
smanjena, a za posmatraca u tacki 8 poveeana. To znaci da ee do posmatraca u
tacki A, prema kojem se izvor kreee, dolaziti zvucni talas veee Irekvencije (manje
talasne duzine).
Kada postoj; relativno kretanje izmerJu izvora talasa i posmatraca, onda
posmalrac registruje promjenu frekvencije la/asa. Ta pojava se naziva
Dopplerovefekat.
Frekvencija koju registruje je
If. = f. c I
c±v
14
1
I
I
.I
1
j
j
'I
.I
:1
1
.1
i
1
j
i
,!
I
I

j
gdje je: fo - frekvencija izvora zvuka, C - brzina zvuka. V - brzina izvora zvuka. U
imeniocu je predznak minus aka se izvor zvuka pribliiava. a predznak plus aka se
izvor zvuka udaljava.
Do istog efekta 6e doCi i kada izvor zvuka miruje, a posmatrac se kre6e.
Takode Dopplerov elekat se javlja i kod eleictromagnetnih talasa (vidljiva svjetlost,
radio talasi, itd.) .
Kada je poznata lrekveneija Izvora talasa 10, onda se moze odredtti brzina
kretanja objekta - izvora talasa. Posto sllene relaeije, za promjenu frekveneije, vaie
i za elektromagnetne talase, onda se moze odrediti brzina rakete, kosmickog
broda, itd. Ova einjenlca je iskoristena I u astronomiji. Poznato je da boja svjetlosti
zavlsi od njene frekvencije. Iz promjene boje svjetlosti, koju emltuje zvijezda, moze
se adrediti da Ii se ana udaljava iii priblizava zemlji. Tako je ustanovljeno da se sve
zvijezde udaljavaju ad Zemlje, odnosno da se Svemir siri. Na osnovu toga je
postavljena kosmoloska hipateza "velikog praska" (big bang), koja tvrdi da je
Svemir nastao eksplozijom jedne jedlne taeke u prostoru.
Ultrazvuk
Ultrazvucni talas; imaju frekvenciju preko 20 000 Hz. Danas se ultrazvuk
mnogo primjenjuje u praksi.
Kakve su osobine ultrazvuka?
Ultrazvuk ne eujemo. Zbog velike frekveneije ima vellku jacinu. Zbog male
talasne duzine ultrazvuk se moze mnogo lakse usmjeritl u odredenom praveu u
vidu usklh snopova. T eenostl, a naroeito voda, slabo ga apsorbuju. Medutim,
gasovi, a narocito vazduh, vrlo ga intenzivno apsorbuju.
Kako se dobija ultrazvuk?
Ultrazvuk niskih lrekveneija (do 80 KHz) emituju neke zivotlnje (delfin, slijepi
mis). Ultrazvuk visoklh lrekveneija dobija se vjestaCki. Osnovni dio uredaja za
dobijanje ultrazvuka je generator elektricnih oscilacija odgovarajuCe frekvencije.
Pretvaranje tih oscilacija u ultrazvucne taiase vrsi se na dva nacina.
Magnetostrikcija je elekat koji se zasniva na einjeniei da se leromagnetni materijali
skraeuju i produzuju u promjenljivom magnetnom polju i tako proizvode mehanicke
oseilaelje. Reeiprocni piezoeleictrieni elekat se zasniva na tome da kvare, pod
djelovanjem nalzmjenicne struje, proizvodi oseilaeije iste frekveneije.
Kakva je primjena ultrazvuka?
S obzirom da posjeduje veliku energiju, korlsti se u tehniei za dobivanje line
emulzije usitnjavanjem, npr. zmea za lotogralske ploce, za sterilizaciju zivotnih
namirniea, itd. Koristi se za tzv. ultrazvuenu defektoskopiju, tj. otkrtvanje
nedostataka u metalnim odlivcima.
Posebno je vazna primjena ultrazvuka u medleini_ U posljednje vrijeme se sve
vise koristi za snimanje unutraSnjih organa, jer ne unistava zdrave celije. T e
metode se zasnivaju na razliCiloj reileksiji ultrazvuka na zdravom i oboljelom tkivu.
U hirurgij(ultrazvuk veliki>g intenziteta koristi se za spajanje iii sijecenje kostiju.
15
.
Jedna od prvih primjena ultrazvuka, jos za vrijeme Prvog svjetskog rata, bila je
mjerenje dubine mora iii okeana. Pomo6u ultrazvuka mogu se snimiti jata riba
ispod morske povrsine i odrediti njihov polozaj.
Slijepi misevi se orijentisu u prostoru i love plijen na bazi ultrazvucnih elekata.
Te efekte koriste i delfini te mogu sasvim dobro da se orijentisu i u mutnoj vodi, pa
cak i da medusobno komuniciraju.
Za one koji iele vise znali
Infrazvuk ima frekvenciju manju od 16 Hz j takode se oe cuie. NajcesCi izvor infrazvuka su rnasine
sa niskim brojem obrtaja, vozila i potresi. Ako, npr. zgrada u koja] su postavljene takve masine ima istu
sopstvenu frekvenciju moze dati do opasne rezonancije. Infrazvuk proizYodi, npr. i otvaranje j
zatvaranje vrata.
Izlaganje infrazvuka izaziva mucninu ked covjeka. Aazlog tome je sto unutrasnji organ; imaju
sopstvenu frekvenciju oscilovanja ispod 10 Hz. Sva sredstva za zastitu od infrazvuka su neefikasna, jer
sa vrlo malo apsorbuje . .Ribe, naprimjer, registruju infrazvuk, uzrokovan morskim talasima, oa hHjade
kilometara udaljenosti.
lnfrazvuk se primjenjuje kod vojnog izvidanja objekata koji se ne mogu otkriti vizuelnim
osmatranjem.
Pitania i zadaci
1. 8ta su to rezonatori?
2. Zbog Cega se u praznoj saH zvuk cUje jace nego kada se nalazi publika?
3. Zbog eega je istl zvuk jaci u zatvorenom nego u otvorenom prostoru?
4. Navedi praktlcne primjene Dopplerovog efekta,
5. Navedi primjere primjene ultrazvuka.
6. Ultrazvuk ima frekvenciju 100 kHz. KoUka mu je talasna duzina u vazduhu, a koUka u vodL Za brzinu
ultrazvuka u vazduhu uzeti da je 340 mis, a u vodi 1500 mfs. (R: U vazduhu 3,4 mm, a u vodl 15 mm),
7. Sirena automobila emituje zvuk frekvencije 1 kHz. Automobi! sa kreee brzinom v =- 30 mls. Koliku ee
frekvenciju registrovati nepokretni posmatrac ako se: a) automobil udaljava, b) priblizava posmatraeu.
Brzina zvuka u vazduhu je e = 340 m/s
(R: a) f = 914 Hz, b) f = 1097 Hz).
8. Zvucna viljuska oseiluje frekveneijom 880 Hz i u rezOnaneiji je sa osnovnim tonom zatvorene svirale.
Odredi: a) frekveneiju i talasnu duzinu osnovnog tona zatvorene svirale, b) duzinu zatvorene svira!e.
Pagledaj sliku 1.4.b! (R: a) f = 880 Hz;}. = 38,6 em za brzinu zvuka e = 340 mis, b) = 9,6 em).
16
Vainiji iskazi i formule
Prijenos energije oscilovanja sa jednog oscilatora na drugl
oscllator, iste frekvencije, naziva se rezonancija.
Na akusticnost prostorija uticu svl oni zvukovi koji dolaze
u uho naken refleksije od zidova prostorlje.
Kada avion dostigne, odnosno prelazl, brzinu zvuka, dolazi
do proboja zvucne barijere.
Kada postoji relativno kretanje izmedu izvora talasa i posmatraca,
onda posmatrac registruje promjenu frekvenclje talasa. Ta pojava
se naziva Dopplerov efekat.
Ako posmatrac miruje, a izvor zvuka se krece brzinom v,
onda posmatrac registruje frekvenclju
gdje je f" • frekvencija izvora talasa, c brzina zvuka.
Ultrazvukima frekvenclju preko 20 kHz I nase uho 9a ne registruje.
Ima veliku jaclnu, '.ahko se moze usmjerlti u odredenom praveu I voda
ga slabo apsorbuje. Posebno se primjenjuje u mediclnl za snlmanje
unutrasnjih organa.
f=f -'-
o c±v
I
·1
,
1
I
,
1
I
j
I

j
1
i

2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
2.1. Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektrostatike iz osnOvne skole
koji proucava naelektris;anja (naboje) u mirovanju zove se elektrostatlka._
Jos prije 2500 godina, u staro] Grckoj je bilo poznato da embar, kada se protrlja krznom, dobija
osob'tnu da privlaci sitne predmete. Qr;! grekog naziva za cmbar· elektf_,?I'!. nastala je rijee:
Oval naziv - elektrieitet, usaO je u savremenu nauku tek krajem 16·. stoljeea kada je ustanovljeno da
svojstvo slieno cmbaru Ima JOS citav niz materijala kada se protrljaju svllenom iii vunenom tkanlnom.
Za sva tijela, kOja posHie trljanja privlaee druge predmete kaze se da su naelektrisana. U_.Ht_
stoljecu je cia se trenjem d9Q.ijaju ,dYije vrste .. elektriclteta:,:. Vrsta.
dobiTer(ada .. . .n,azvaf1a je pozltivnom. yrsta elektriciteta koja sa: ka..da se
ebonit protrlja vunenom tkaninom nazvana. je. se maglo ustanov1tl, aa se. t.ljela
na.eiekti'isa'na'istom vrstom medusobno odbijaju, a raznoimenlm privlace. Ovaj naeln
utvrdivanja vrste elektriciteta uveo je naucnik Franklin 'j oeigledno je da je to ucinio proizvo'ljno,
Ogled 1.
a) b)
81.2.1.1. Odbijanje i privlacenje naboja
staklenom sipkom, a druga ebonitom.
kuCli.te
etektro5kop elektrcmetar
01 b)
SI.2.1.2. Elektroskop i elektrometar
Na malom stativu okaci 0 svileni
konae taganu lopticu ad zovine iii
suncokretove srzt. Kada (optic!
prinesemo naelektrisanu sipku ona se
pribHzi a zatim odbije od sipke (sl.
2.1.1.a). Kada je loptica dodirnula
naelektrisanu sipku ona se naelektrisa!a
istom vrstom e!ektriciteta i zato se odbila
ad sipke.
Ako se dvije !optice naelektrisu
suprotnom vrstom elektriciteta anda se
medusobno privlate (sl. 2.1.1.b). Pri
tome se jedna kugliea naelektrise
Elektroskop je ured,aj ..,.kqJifn,. 58
utvrdUje "otClrje
'y,r:-sto.m. '.' ..
kolicinom elektrieiteta. Sastoji sLad
u kOjem-
se nalail metalni stap sa dva ...
tistica (od aluminija" ..Iii . stani()!a): ,Na
drugom kraju stapa je metalna ploca iii
kugla (SL 2.1.2).
Kada naelektrisano tije!o dodirne
kuglicu elektroskopa naelektrisanje se
djelimicno prenese na njegove listiee.
lstoimeni e!ektricitet na listieima Izaziva
njihovo odbijanje. Razmak izmedu
rasjj-enih listica proporeionalan
njihavom naelektrlsanju .
17
,.l\!sQ_ se olklon skali anda se takav ..elektroskop_.naz4va
.
- Kada se naelektrisani elektroskop dodime naelektrisanim tijelom istog znaka, onda ee 58 listiei jos
vise rasirili, Ako se dodirnu suprotnom vrstom elektriciteta, cnda ce se razmak smanjiti. Listiei 6e se
potpuno sklopiti ako je prenijetj naboj jednak miboju elektroskopa.
__Ele!s1ronska teqrija __ znamQ. ()bjasoj!j _gQJe ...flavedne P9j(iv,e" ...kQja. __ ,QPJasnjava
ele!stricna teorija. Tijei? .S8 -saStoji' od atoma. Atom se sastoji od
pozitivno naeiektrfsanog jezgra i negativno naeiektris-anih eleli::trona koji
--------.. -..--.---- .. -Atomje"kao'cjelina- jer ima istu koliCinu
SI.2.1.3. Jonizacija atoma
pozitivnog i negativnog naboja. Pod dje!ovanjem spoljasnjih
, uticaja (zagrijavanje. zracenje ... ) atom maze da izgubi iii
primi jedan iii vise elektrona iz posljednje [juske (51. 2.1.3.) •
atom pastaje naelektrisan. Ovako naelektrisani atomi zovu
se joni. Pozitivni joni imaju manjak elektrona, a negativni
joni imaju viSak elektrona.
Tijelo ie naelektrisano negativno ako ima vlsak
elektrona, a pozitivno ako ima manjak elektrona. 7

Naelektrisanje tijela (kolicina elektriciteta) q zavisi
od toga koliki je broj elektrona u visku iii manjku u odnosu na
neutralno stanje. 1_._____________,
Svaka koliclna elektriciteta jednaka js cjelobrojnom
umnosku naelektrisanja jednog elektrona,
Iq=nel
gdje je: n - cia broi, e - naelelctrisanje jednog. eiektrona
Jedinica za kolicinu e!ektriciteta je kulon (C). Naelektrisanje jednog elektrona se naziva jos i
elementarno naelektrisanje i ana iznosi
1'=1,602-10-"cl V
KoliCina elektnciteta (naboj) oct jednog kulona sadrZi 6,2·1 ala elektrona, tj.
IC""6,2.10
Ix
e
Provodnici izolatorl Kada kuglicu naelektrisanog elelctroskopa dodimemo nekim metalnim
predmetom Iistici elektroskopa Ce se brzo skupiti. Kaiemo da metali dobro provode elektricitet. Kada
kuglicu elektroskopa dodimemo staklenim iii porculanskim stapi6em IistiCl elektroskopa se nece
pomjeriti. KaZemo da su ti materijali elektricni izolatori. jer ne provode elektricitet.
Uzemljenje. Zemlju mozemo smatrati jednim velikim provodnikom. Kada se. npr. negativno
nae!ektrisani provodnik spojl sa Zem!jom visak elektrona sa provodnika ce preci na Zemlji i on ce se
buo razelektrisatL Pri tome se naelektrisanje Zemlje praktieno nlje promijenilo. jer su koHCine
elektriciteta na pojedinim provodnicima zanemanjive u odnosu na ZemljlL Ta se cinjenica karist! u
tehnici za ttv. uzemljenje.
Zakon odri:anja kolicine eleklriciteta
U dosad navedenim primjerima naelektrisanja tijela moze se zapaziti da u procesu nae!ektrisanja
trenjem iii dodirom uvijek uCestvuju dva tijeta. Mnogim ogledima je pokazano da se oba tljela pri tome
naelektrisu jednakom koliCinam elektnclleta suprotnag znaka. Ovo pokazuje da se prilikom
naelektrisavanja tljela ne stvara naelektrisanje vee sarno razdvaja.
U nenaelektrisanom stanju Hjela sadrfe jednake kolicine pozitivnog i negativnog
elektriciteta. Ova naeleldrisanja sa medusobno neutralisu.
18
Prema tome, nae!ektrisanje tijela je proces preraspodjele pozitivnog i negaUvnog elektriciteta. Zbir
ukupne kolicine pozitivnog i negativnog e!ektriciteta oba tijela jednak je nulL Iz ovaga mazemo izvesti
opsti zakljucak da je u prirodi zbir pozltivnog I negativnog elektriciteta stalan.

Algebarski zbir naelektrisanja u izo!ovanom sistemu je konstantan.
Ova se tvrdnja Odrfanja kolicine elektriciteta i jadan je od osnovnih zakona prirode.
Coulombov (Kulonov) zakon
. Vee odavna je poznata eksperimentalna cinjenica da se istoimena
naelektrisanja odbijaju, a raznoimena privlace. Francuski fizicar Coulomb (Kulon)
je 1785. godine prvi lzmjerio silu izmedu dvije naelektrisane kuglice i ustanovio
zavisnost te sile od naelektrisanja kuglica i od njihovog rastojanja.
SI.2.1.4. Coulombova
torziona vaga
Silu izmedu dva naboja Coulomb je izmjerio pomoeu
tzv. torzione vage (sl. 2.1.4). Na laganoj sipci od izolatora
nalazi se naelektrisana kuglica Q1. Ta sipka vis; na zici
tako da se moze okretati. Pored nje se nalazi nepokretna
kuglica sa naelektrisanjem Q2. Kuglica je naelektrisana
istoimenim elektricitetom pri cemu se one odbijaju.
Mjereci ugao uvrtanja lice izracunao je silu kOjom S8
medusobno odbijaju naelektrisanja q, i q,.
Na osnovu tih mjerenja Coulomb je izveo zakljucak.
Sila uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine
e/ektriciteta upravo je proporcionalna tim kotieinama
eiektriciteta, a obrnuto proporcionalna kvadratu
njihove udaljenosti,

r'
v
Ova relacija je poznata kao Coulombov zakon(Sila medudjelovanja izmedu
naelektrisanja koja miruju se zove elektroslalicka sili.--··--·_·_-·- ._ ....
Konstanta proporcionalnosti k z';visiod
sredine u koja] se na1aze naelektris<1nja.
it F

SI.2.1.5. Coulombova sila
Nm
Za vakuum iznosi k = 9, 10' C' .
Cesto konstanta k za vakuum pise u obliku
k=_l_
41t8,
gdje je: '0 - permitivnost vakuuma i ima
vrijednost Eo = 8,85 .10-
12
2
Nm
Stoga se Coulombov zakon moze napisati u
19
obliku
F =_,_l_q,q,
4'1tEo r2
Dva naelektrisanja medusobno djeluju najve60m silom bas u vakuumu, Ako se
naelektrisanja nalaze u nekoj drugoj (neprovodnoj) sredini onda je sila
medudjelovanja manja, Razlog tome je sto je permitivnost bilo koje druge sredine
(izolatora) e ve6a od permitivnosti vakuuma eo,
E = ErEO
gdje je 8, relativna permitivnost te sredine,
Na primjer relativna permitivnost vode je 81 sto znaci da 6e u vodi sila
uzajamnog djelovanja naelektrisanja biti 81 puta manja nego u vakuumu, Stoga se
relativna permitiynost neke sredine moze definisati na sljede6i nacin: Ako je sila
uzajamnog djelovanji\ dva naelektrisanja u vakuumu Fo, a u nekoj sredini F, onda
je
Relativnl' permitivnosl neke, sredine pokazuje" koUko je, puta sila
djelovanjadva ,naelektrisanja mania'''u' toi- sredinL,ne'g" u
vakuumu,
-
Relativna permitivnost vazduha je priblizno jednaka jedinici!
Pitanje 1. Uporediti elektrostaticku silu sa gravitacionom silom, U cemu je sllcnost a u cemu
razUka?
Formalno, Coulombov zakon podsjeca na Newtonov zakon opee gravitacije.
CouJombova sila: F "" k
r'
Gravitaciona sila: F=ym,m.
, r'
Obje sile opadaju sa kvadratom rastojanja. Takeda, obje sUe su proporcionalne kolitinama
(kvantltetu): Coulombova sila koHcinama elektriciteta, a Newtonova sila masama tijeJa.
Sa tim se analagija izmedu ove dvije sile iscrpljuje. Nairne, elektrostaticka sHa moze biti i odbojna i
priv!a.cna, a 9.ravitaciona sila je sarno Takoda, gravltaciona konstanta je univerzalna, tj. ne
zavisl od sredlne. Konstanta k kod elektrostatlcke sHe zavis] od sredine u kojaj se nalaze nae!ektrisanja.
Razlika je i u "izvaru" sile. "Izvor" elektrostaticke sile je naelektrisanje, a izvor gravitacione sile masa.
Primjer 1; Kako se odnosa elektrostatlcka slla i gravitaciona slla izmedu dva tackasta naelektrisanja
u vakuumu cije su mase m1= m2"" m = 1 9 i naelektrisanja ql= <1<= q "" 1 nCo Rastojanje izmedu tijela je r.
Rjesenje
20
m=lg=lO-:lkg
q = 1 nC"" 1O·9C
k =
r 667·1O"IlNm
1
/kg
2
PelFg =:?
Uvrstavanjem poznatih vrljednosti dobivamo.-
1
!
i
j
1
1
1
!
I
l
1
1
I
ij
I
I
!
1
j
F,
F,
Nm'
9.10
9
__ .'
----'C';c',-,. 10- C "'" 1,59 .108
6,67.10-11 Nm
2
1O-3 kg)
kg'
Elektrosiaticka sHaje aka 159 miliona puta veta ad gravitacione sile. Taka, naprimjer, gravitaciona
sila izmedu dva elektrona iii eiektrona i protona se zanemaruje U odnosu na elektrostaticku si!u.
Elektri.cno polje
Svako naelektrisano tijelo" prema Coulombovom zakonu, djeluje izvjesnom
silom na druga naelektrisana tijela koja se nalaze u njegovoj okolin;, To djelovanje
S8 vrsi bez bilo kakve vidljive ma1erijalne veze.
Medusobno djelovanje naelektrisanih tijela tumaci se na taj nacin sto se uvodi
pretpostavka da svako naelektrisanje mijenja prostor u svojoj okolin;,
ProstoLQlro na${ekldSftnogtije/a u djelovanje na
rJ!lJ9anaelekirisana'tijelazDve 1/
Polje koje stvara naelektrisanje q u nekoj tacki A ispituje se tako sto se u tu
tacku postavi tackasto naelektrisanje q, koje nazivamo probno naelektrisanje (sl.
2,1.6), Ako na posmatrano probno naelektrisanje djeluje elektrostatiGka sila, onda
u tOj tacki postoji elektricno polje, '
q
(±)
,
•....
r
qp
$_- F=qE
:-T p ,
,
,
.............
Aka se probno naelektrisanje poveca
dva puta, sila oe se takode pove6ati dva
puta, itd, Pri tome odnos sile i probnog
nae!ektrisanja ostaje nepromijenjen.
SI.2.1.6. Elektricno polje i elektrostaticka sila
Kolicnik Coulombove sile i probnog
naelektrisanja zove se jacina elektricnog
polja E.
Jacina elektrlcnog polja u nekoj tack; bro/no je jednaka sili kojom to polje
dje/uje na jedlnlcnu kolic/nu $/ektric/teta u toj tack{, l /-
Iz gornje relacije vidimo da je sila F kojom elektricno polje djeluje na probno
naelektrisanje proporcionalna velicini tog naelektrisanja i jacini elektricnog polja
iF=qpEI v-
SI jedinica za jaGinu elektricnog polja je NfC
Jacina elektricnag polja je vektorska velicina i ima pravac i smjer vektora sile
F=qE
21
Ej!-j
a)

'fIE-- >'
$1.2.1.7. Vektor jacine elektricnog polja
b)
a) pozitivnog nael., b) negativnog nael.
Bez obzira da Ii S8 u polju
nalazi neko probno naelektri-
sanje iii ne, to polje ima svoje
karakteristike koje su predsta-
vljene vektorom it (sl. 2.1.7)
1. Koristenjem matematickog izraza za CouJombov zakon izracunaj jacinu elektricnog polja u
nekoJ tacki na rastojanju r od naelektrisanja q.
Rjesenje. Pogledaj sliku 2.1.61 SUa izmedu nae!ektrisanja je:
Po defiriiciji, jaCina elektrlcnog polja je
Po-,-qq,
4'1tEo r'
E odnosno
q,
Jacina elektricnog polja aka naelektrisanja q opada sa kvadratom rastojanja.
Lkl/je .. .folja. Elektricno polje se moze slikovito prikazati
pomocu :zv. IIm)a sile elektrlcnog polja. Uveo ih je Faraday. To su linije koje se
poklapaJu sa pravcem vektora jacine elektricnog polja. Ako bi naprimjer
posmatrah putan]u probnog pozitivnog naelektrisanja u elektricnom polju one bi se
kretalo u smjeru linija sile elektrienog polja.
SI.2.1.8. Liolje sile elektricnog polja
odnosno izmedu dva raznoimena naelektrisanja.
Linije sile pozitivnog
naelektrisanja imaju smjer od
nae!ektrisanja, a linije sile
negativnog naelektrisanja
imaju smjer ka naelektrisanju
(sl. 2.1.8., a) i b)). U oba
slucaja linije sile su radija!ne.
Na sliei 2.1.8.c su prikazane
linije sile izmedu dva
istoimena naelektrisanja,
'-.. -
.0
---
..(J
Prema tome, pozitivno naelektrisanje se maze smatrati
kao "izvor" Hnija sile, a negativno kao "ponor". linlje sile
__ ___ _ t:t __
---
---
-
-.-
---
-
__ Medusobno se nikadinlesfjeku. --
. € da je homogeno ako su Hnije
Sl("ITl€dusobno p!:ralelnei jeonakoudaljei'ie.lJilsf!cl2:l.9' je
pnKazano" eleKtncno favne ploce
naeiektnsane jednakom kolieinom elektriciteta suprotnog
Polje ima svugdje istu jaeinu (E = const) i kazemo da
bomogeno. .
22
--
-
---
-
- ... --
---
-

---
-

---
-
--- - .... - ..
Homogeno
elektricno polje
Pitanja i zadaci
1. Kako elektronska teorija objaSnjava: a) naelektrisanje tijela, b) elektricnu provodljivost?
2. U (:emu je slienost izmedu Coulombovog zakona i Newtonovog zakona gravitacije?
3. Sta pokazuje re!ativna permitivnost neke sredine?
4. Oa Ii se djelovanje elektfOstatiCke site u vakuumu mnogo razlikuje ad djelovanja u vazduhu?
5. Kakav je polozaj vektora jaCine elektrienog polja u odnasu na linije sUe?
6. Ako se tackasto naelektrisanje postavi u homogeno eleictricno polie u kojem smjeru 6e se kretati: a)
ako je pozitivno naelektrisano, b) nega1ivno nae!ektrisano?
7. Kolikom sHorn se odbijaju dva istoimena naelektrisanja u vakuumu ad po 1 n C, na rastoJanju 1 m
(R: F = 9. 10"N)
8. U homogenom elektricnom poilu jaCine E = 2 N/C nalazi se naelektrisanje q = 3 n C. KoUkom sHorn
djeluje polje na to naelektrisanje? (R: F=-6.10·!lN)
9. Na kOjem rastojanju od tackastog naelektrisanja q "" 1 nC je jacina elektricnog polja 1 N/C? (R: r =3

Vainiji iskazi i formule
Tijela naelektrisana istom vrstom elektriciteta medusobna se
odbijaju, a raznoimenom privlace.
Tijela je naelektrisano negativno ake ima v!sak elektrona,_ a
pozitivno aka ima manjak elektrana.
Svaka kOlicina'elektriciteta jednaka Je cjelobrojnom umnosku
ktrlsanja elektrona.
Zakon odrzanja kolicine elektriciteta: Aigebarski zbir naelektrlsanja
u izolovanom sistemu je konstantan.
Coulombov zakon: SUa uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine
elektriclteta upravo je proporcionalna tim kolicinama elektriciteta, a
obrnuto kvadratu njihove udaljenosti.
Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se ocituje djelovanje
na druga naelektrisana tljela zove se elektricno pOlfe.
Jacina elektricnog pelja u nekoj tacki brojno ie jednaka sm kojom to
polie djeluje na jedinicnu kolicinu elektriciteta U toj tacki.
Linije sile elektricnog polja "izviru" iz pozitivnog naelektrjsanja, a "uviru"
u negativni elektricitet.
q=ne
23
Elektricni potencijal i napon
Kao sto se gravitaciono polje moze opisivati gravitacionom potencijalnom
energijom, odnosno potencijalom, tako se i elektricno polje moze opisivati
elektrienom potencijalnom energijom i elektrienim poteneijalom. Dok se u mehaniei
eesce koristi potencijalna energija u nauei 0 elektrieitetu se vise koristi poteneijal.
Za razliku od jacine polja, poteneijalna energija, odnosno po/eneijal su skalame
velieine. Prema tome, velieina elektricni potencijal se koristi za skalamo
opisivanje elektrienog polja. On karakterise energijska svojstva elektricnog polja.
Poteneijal elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jednak
potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja.
. Na sliei 2.1.10. probno naelektrisanje qp nalazi se na nekoj udaljenosti od
IstOimenog naelektrisanja q, u tacki 1. U sistemu djeluju odbojne sile te se
naelektrisanje qp udaljava do neke tacke 2.
z
0-
l')
SI.2.1.10. Razlika potencijala
energija
t'J
Sila elektricnog polja vrsi rad i premjesta
naelektrisavanje qp iz tacke (1) u taeku (2).
Rad sile elektrienog polja jednak je smanjenju
poteneijalne energije sistema,
S obzirom
A1,2 = EP1 .. Ep2
da je u tacki (1) poteneijalna
V" a u tacki (2) to je
qp (V," V,)
Razlika izmedu dvije tacke elektricnog poljazove se elektricni

Prema tome, mozemo pisati da je
odnosno
. izmedu. dvije lacke elektricnog polja brojno je jednak radu koji
Izvrse sile tog polla pri premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz
jedne tacke u drugu. /
Napomena: Na sllci 2.1.10. tacka (1) je na visem potencijalu ad tacke (2) aka elektricno polje vI'S! Tad.
se kretu od potencijala ka nizem. ' .
.Jedini"-a",,.elektricni napon je volt (V).
24
I
Prema definiciji

le
Napon izmedu dvije tacke elektricnog polja jednak je jedan volt ako se pri
premjes/anju naelektrisanja od jednog kulona izmedu te dvije tacke, izvrsi rad od
j"dflOg diu/a.
Opisivanje elektricnog polja pomo(;u potencijala ima prednost U odnosu na
opisivanje pomocu jacine polja. Poteneijal je skalama velieina, potpuno odredena
poznavanjem brojne vrijednosti. Razlika poteneijala se jednostavnije mjeri od jaeine
polja.
Pitanje 1. Kako sa maze odrediti veza izmedu jaclne elektricnog polja i napona? Polje je homogeno
(E =- const).

+--4--->
SI.2.1.11. Jaclna el, polja i
napan
Odgovor. Na sliC[ 2.1.11. je prikazano homogeno elektricno polie. Na
neka naeiektrisanje q, koje S8 halazi u polju, dje!uje elektrostaticka sila,
q E.
Rad sile elektricnog polla, pri premjestanju naelektrisanja q od
jedne ploce do druge je
A=F .d
gdje je d rastojanje izrnedu plata. Aka uvrstimo izraz za sHu, F = q E,
andaje
Napan izmedu pleca je
odnosno
IE=¥I
u=':?"=Ed
q

Iz ove retacije vidimo da S8 jacina elektricnog polja maze izraziti u
voltlma po metm, sto je ekvivalentno njutnu po kulonu
V N

Za one koji zele vise znati
SI.2.1.12.Alessandro Volta
(1745.1827)
Pltanje 1. Kako, se maze izracunati rad sUe elektricnog polja pri premjestanju probnog
naeJektrisanja qp lz tacke (1) u tacku (2)? Koristi sliku 2.1.10. "lzvor" polja je naelektr'lsanje q, tacka (1)
je na udaljenasti f), a tacka (2) na udaljenosti r2.
Odgovor. Siobodno naelektrisanje se u elektricnom polju kre6e od viseg potencija!a ka nizem. U
nasem primjeru od tacke (1) prema tacki (2).
Rad slle e!ektricnog palja je
A1•2 = Fsr ' S
gdje je s = (r2* SHa izmedu naboja tackama (1) i (2) nije ista se uzima sfednja vrijednost sile
25
Daljeje
Pitanje 2. Kako se maze izracunati elektrostaticka potencijalna energija i elektricni potencijal?
Odgovor. Rad sile elektricnog po/ja pri pomjeranju probnog naelektrisanja iz jedne u drugu tacku,
jednak je razlici poteneijainih energija u tim tackama,
Uporedujuci ovu relaelju sa relacijom u pitanju 1, zaktjucujemo da }e elektrostaticka potencijalna
energija dva tackasta naelektrisanja q I %h koja se nalaze u vakuumu na rastojanju r,
E o_,_qq,
• 4n{';u r
Potencijalna energlja ]e negativna ako su naelektrisanja sup.rotnog znaka. Jednaka je nuli aka je
rastojanje izmedu tiiela beskonacno velika.
Po definieiji elektricnl potencijal je:
V= Ep =_'_'1
qll 411:E1l r
gdje je r • rastojanje od naelektrisanja q do tacke u kojoj se posmatra potendjat elektricnog polja.
Pitanje 3. Sta su ekvipotencijalne povrsine?
Odgovor.
Elektricni poteneijaf V u nekaj tack!
e!ektricnag polja je
v 0_'_'1
4TC£u r
adakle se zakljucuje da sve tacke na istoj
udaljenosti r od tackastog naelektrisanja q
imaju isti potencijal.
5ye_ tacke sa jednakim potencijalom
._, se zove
ekvipotencijalnapovrsina::---
/
"
t
I
I
t
'"
/ ekvipotencijolna
ploha
--
silnica
._- . -Na-"s'iici- ---2:1. ekvipotencijalne
povrsine oko tackastog naeiektrisanja. One
su okomite na vektor elektricnog polja. Za
pomjeranje tijela po ekvipotencijalnoj pavrsini
nije potrebno ulagati nikakav rad, Zasto?
51.2.1.13. Ekvipotencijalne povrsine
Kretanje naelektrisanih cestica u elektricnom polju
Kada se naelektrisana cestica nade u elektricnom polju jacine E, na nju djeluje
elektrostaticka sila
F=qE.
.prema 2. Newtonovom zakonu cestjca 6e dobiti ubrzanje
26
Ako je elektricno polje homogeno, onda je ubrzanje konstantno. U tom slucaju
mozema adrediti brzinu i predeni put prema poznatim relacijama iz kinematike za
jednaka ubrzana.kretanje.
Brzina koju dobije naelektrisana cestica moze se odraditi i koristenjem zakona
odrzanja energije. Kada se slobadno naelektrisanje nade u elektricnom polju ono
se kre6e od viseg potencijala prema nizem. Pri tome je prirastaj njegove kineticke
energije jednak radu sile elektricnog polja,
A=8Ek
Ako je pacetna brzina naelektrisanja bila jednaka null, onda je A = E
k
, odnosno

qU=--
2
odakle je -brzina koju dobije naelektrisana cestica mase m, ubrzana razlikom
potencijala U
Pitanje 1. Sfa je elektronvolt (eV)?
Pri tretiranju kretanja naelektrisanih cestica u elektricnam polju iz prakticnih razloga se rad
odnosno energija izrazava u eleldronvoltima (eV).
Jadan etektronvolt je energiia.koju dabije elektron kada se ubrza razHkom potencija!a od 1 V.
1 eV = 1,6.10.
19
CV = 1,6.10.
19
J
Primjer 1. Dvije paralelne ploce, naelektrisane suprotnom vrstom elektridteta, izmedu kojih ie rastajanje
d=1 em, prikljucene su na napan U=12 V. Elektron iz stanja mirovanja, pode sa negativno naelektrisane
ploCe, prema pozitivnoj. Odredi: a) jacinu homogenog elektricnog pofja, b) ubrzanje kaje dobije elektron,
c) brzinu kojom dode na drugu plocu.
Rjesenje
d=l em = 0,01 m
U=12V
m",,9,1.1O·
31
kg
o = e '" 1.6·1O·
19
C
a)E=?,b)"a=?,e)v=?
a)E=..!!.= 12V
d O,Olm m
b)
c)
qE
,
m

m

,
v
2
=2ad=2·2,1·1014 ·O,Olm
,
v=2,05·10
6
E:
,
Primjer 2. lzracunaj brzinu koju dobiie elektron, iz primjera 1, koristenjem zakona odrZanja energije.
Rjesenje. Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu sile elektricnog palja,
my'
--::::eU
2
2·1,6 lO"'C 12V
9,l·lO·"kg

,
27
Provodnici u elektricnom polju
Elektricna influencija (indukcija). Naglasili smo da se sva tijela, prema
njihovoj elektricnoj provodljivosti, mogu podijeliti na provodnike i izolatore. Dobri
provodnici elektriciteta su metali. U metalima se nalaze slobodni elektroni koji se
mogu kretati po cijeloj zapremini metala.
Posmatrajmo jedan metalni izolovanl provodnlk B (sl. 2.1.14.). Prlnesemo sada
tom provodnlku jedno naelektrlsano tijelo A (npr. pozitlvno • sl. b). Kako su
elektroni u metalima slobodnl, djelovanjem Coulombove privlacne sile, ani 6e se
koncentrisatl sto blize provodniku A. Na suprotnoj stranl provodnika B bi6e manjak
elektrona.
A
0)
g)
2.1.14. Elektrlcna indukcija
U nasern primjeru,
lijeva strana provodnlka
B blGe naelektrlsana
negativno, a desna
pozitivno. eim uklonimo
nae!ektrisana tijelo A
nema vise ni razdva-
janja elektrlclteta. Tljelo
B 6e opet biti neutralno.
Kako to mozemo
objasniti? Naelektrisano
tijelo A stvara oko sebe
elektricno polje. Sila
elektricnog polja vrsl preraspodjelu slobodnlh elektrona u provodnlku.
Pod djelovanjem elektricnog polja u provodnieima nastaje razdvajanje
elektriciteta. Ova pojava S8 naziva elektricna influencija iii indukcija.
Tljelo se moze I trajno naelektrisati putem elektrlcne indukelje. U prisustvu
elektricnog polja (koje stvara naelektrlsano tljelo A, na sliei 2.1.14.) spojlmo desnu
stranu provodnika sa Zemljom (sl. c). Manjak elektrona na tOj strani 6e se
nadoknadlti Iz Zemlje. Kada se ova veza sa Zemljom (uzemljenje) preklne dok je
prlsutno naelektrlsanje A, onda pridosli elektronl Iz Zemlje ostaju stalno u
provodniku. Provodnlk ostaje stalno naelektrisan, u nasem primjeru, negatlvno.
(.) (bl
(0)
51,2.1.15. Naelektrisanje elektroskopa Infiuencijom
28
(dl
Ogled
Pomocu
elektroskopa mo-
zema dokazati
da se provodnik,
putem influencije,
maze stalno na-
elektrisati. Nena-
elektrisanom
elektroskopu (s1.
2.1.15.a) prine-
semo naelektri·
sanu sipku.
!
I
!
j
!
I
I
I
i
I
1
i
I
1
,I
'j
1
1
:1
1
iI
,
l
I
j
1
Usljed indukcije na kraj elektroskopa koji je blizi sipki, koncentrisat ce se elektroni. Suprotan kraj ce biti
naelektrisan pozitivno j Hstie! se podignu.
Spojimo sada eJektroskop sa Zemljom (iii dodimemo prstom) elektroni sa Zemlje dolaze na listice
elektroskopa i razelektrisu ih. Listid se sklope. Sada prekinemo vezu sa Zemljom, a zatim udalj!mo
naelektrisanu sipku. Listie] se opel razmaknu. Elektroskop je trajno naelektrisan.
Pitanje 1. Zasto naeleklrisana tijela privlace ne samo druga naeJeklrisana tijela, vee i neka
elektricki neutralna tijela?
Na sliei 2.1.1. zapazili sma da naelektrisana sipka privuce zovinu sri kaja je neutralna. Zaslo?
Naelektrisani stap lndukuje elektricitet u zovino] Sril, lako da je suprotno naelektrisanje bllza stapu.
Stoga ce privlacna sila izmedu naelektrisanog Slapa i zovine srzi biti veca nego odbojna sila.
Ovakvo privlaeenje neutral nih !ljela se ne javlja u homogenom elektricnom polju. Razlog tome je
Slo je lada sila elektricnog polja jednaka na oba kraja tijela u kojem je doslo do razdvajanja elektrieiteta.
Pitanje 2. Zasto spoljasnje elektricno polje ne prolazi kroz metale?
Stavimo metaJnu pJocu lzmedu obloga plocastog kondenzatora. lzmedu obJoga je polje homogeno I
ima jacinu E". Pod djelovanjem spoljasnjeg eleklricnog polja izvrSit ce se u metalu preraspodjela
+

+
+
+


+
+ ,
"
+
+
+ +
2.1.16. Metal u homogenom
el. polju
51.21.17. Djelovanje siljaka
e!eklricilela. lndukovace se elektricno polje Ei isle jacine kao i
spoljasnje polie, samo suprotnog smjera. T a ce se polja, unutar
provodnika, ponistiti, te je rezultujuce polje jednako nuli (sl.
2.1.16.).
E=Eo-E!=O
Na ovom principu se zasniva elektrostaticka zastita me!alnim
mrezieama i oklopima. Zasticuju se, npr. instrumenti osjetljivi na
spoljasnje eJektricno polje, ltd.
Pltanje 3. Zasto se svaki visak eiektrona, kojl se dovodi na
izlovani provodnik, rasporeauje samo na njegovoj povrsinn
Ova se maze objasniti kao pos!jedica uzajamnog odbijanja
istoimenih naelektrisanja. Aka bi se, npr. visak elektrona doyen u
unutrasnjost metalne lopte, onda bi se ani udaJjavali jedan od
drugog sve dok se na raspodijele slo je moguce dalje. A to je
spoljasnja slrana metalne lopte.
Pltanje 4. Kako se objasnjava cinjeniea da
naelektrisani siljak povlja plamen svijeee u svojoj
okolini?
Raspored eJeklriciteta na tijelima nepravilnog
oblika nije ravnomjeran. Na sHei 2.1.17. najveea
povrsinska gustina elektriciteta je na siljku. Na
njegovom vrhu eleklricno polje moze biti toliko jako
da jonizuje vazduh ispred siljka. Jon! istog znaka
naeJektrisanja kao i siljak, udaljavaju se velikom
brzinom i povlace za sobom neutralne molekule
vazduha. Na faj nacin se stvara elektrlcnl vjetar
koji moze da savije pramen svijece.
Dielektrici (izolatori) u elektricnom polju
Kao sto smo Istakli u prethodnom poglavlju, u provodnieima se nalaze slobodni
elektron; koji se mogu kretati po cijeloj zapreminl provodnika. Kada se provodnik
unese u elektricno polje naelektrisanja unutar provodnika se tako raspodijele da je
jacina elektricnog polja unutar provodnika jednaka nuli.
29
Kod izolatora (dlelektrlka) nema slobodnih elektrona. Na prvi pogled bi se
moglo oeekivati da prisustvo dielektrika nema uticaja na elektrieno polje. Medutim,
jos je Faraday ustanovio da se i u dielektriku formira elektrieno polje, suprotnog
smjera od spoljasnjeg polja. Za razliku od provodnika elektricno polje dielektrika je
slabije od spoljasnjeg polja. Rezultujuce polje E prolazl kroz dielektrik ali biva
oslabljeno, tj. slabije je od spoljasnjeg polja Eo.
Kako to mozemo objasnltr? Kada se dielektrik stavi u elektricno polje, and a ce
se njegovi atomi (molekuli) polazirovati. Sta to znaci? Pozitivna jezgra atoma nece
se vise nalaziti u centru elektronskog omotaca, jer se elektronski omotac pomjerio,
npr. prema pozitivnoj strani ploce (sl. 2.1.19.), Atom (molekul) i dalje ostaje kao
cjelina elektroneutralan ali ce jedan njegov kraj biti naelektrisan negativno, a drugi
pozitivno. Dobili smo elektricni dipol (sl. 2.1.18.)
o
51.2.1.18. Elektricni dipol
polarizaclia dielektrika.
81.2.1.19. POlarizacija dielektrika
Elektricni dipol ima dva
centra raznoimenog
ktrisanja. Kada izmedu ploca
naelektrisanog kondenzatora
postavimo dielektrik (sl.
2.1.19.) svi atomi dielektrika
bit ce kao dipoli orijentisani u
pravcu polja. Kazemo da
dielektrik u elektricnom
poliu postaie polazirovan.
T akva pojava S8 naziva
Naelektrisanja u dielektriku (51. 2,1.19.) stvaraju elektricno polje E' suprotnog
smjera od spoljasnjeg poljaEo. Usljed toga dolazi do smanjenja jacine eiektricnog
polja koje prolazi kroz dielektrik. Rezultujuce polje je E; Eo' E'.
Odn05 jacine elektricnog polja u vakuumu Eo i iacine elektricnog polja u
dielektriku E zove se relativna permitivnost dielektrika.
IE; Eo I
B,
Jacina elektricnog pelja u dielektriku je e
r
puta manja nego u vakuumu, Npr.,
relativna permitivnost stakla j8 4, sto znaci da je jacina elektricnog palja 4 puta
manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu).
Za one koji iele vise znati
Neke supstance imaju molekule koji su svaki po sebi elektricni dipolL Takvi molekuli se nazlvaju
polami molekull. Na primjer mo/ekul vode iii moleku] amonijaka su sami po sebi elektricni dipoli i bez
prisustva spoljasnjeg elektricnog polja. Zbog toga je voda dobar rastvarac.
Polarni molekuli ne daju nikakvo makroskopsko elektricno polje. Usljed termickog kretanja dipoli su
rasporedeni bez ikakvog reda. Medutim, u elektritnom polju ani se pravilno orijentisu. U 10m slucaju
kazemo da je izvrsena orijentaciona polarizacija dielektrika.
Ogled. PokazaU da elektricno polje ne prolazi kroz metale, ada blva oslabljeno pri prolasku kroz
dielektrik,
30
1
j

II
I
1
1
il
I
j
!
i
Na kuglu elektroskopa stavi metalnl;l caSu. Prinesi elektroskopu naelektrisani stap. Listie!
elektroskopa se ne pomjeraju. Elektricno polje ne prolazi kroz metal.
Na kuglu eleklroskopa stavi staklenu casu. Prinesi naelektrisani stap. ListiCi elektroskopa 58 malo
rasire. Elektricno polje prolazi kroz dielektrik ali biva oslabljeno.
Napomena. PriJe stavljanja Casa od metala iii stakla, prinesi elektroskopu naelektrisani stap i zabiljezi
skretanje listiea elektroskopa. Tako mozes uporediti skretanje IisHea, kada je prisutan metal, odnosno
staklo, u odnosu na skretanje u vazduhu.
Elektricni kapacitet provodnika
Kada se neki izolovani provodnik naelektrise kolicinom elektriciteta q, onda on
ima elektricni potencijal V. Mjerenjem S9 moze ustanoviti da 6e se potencijal
provodnika pavetati dva puta aka mu se dovede dva puta veta kolicina
elektriciteta, itd. Za dati provodnik odnos kolicine elektriciteta koja mu je dovedena i
njegovog potencijala je konstantan, ..'!.; const.
V
Ovaj odnos je karakteristican za provodnik
provodnika C,
naziva se elektri6ni kapacitet
EJektricni kapacitet provodnika brojno je jednak kolic!ni a/ektriciteta
koju treba dovesti provodniku da bi mu se potencijal pove{;ao za jedinicu.
81 jedinica za elektricni kapacitet je farad (F)
C

V
Kapacitet od jednog farada ima provodnik ciji se potencijal poveca za 1 V kada
mu se dovede kolicina elektriciteta od 1 C.
To je vrlo velika jedinica. Cak ni Zemljina kugla nema toliki kapacitet. Zbog toga
se u praksi koriste manje jedinice:
IfLF; 10'" F; InF; 10'9 F; IpF 10,12 F
Za one koji iele vilie znati
Pitanje 1, Kako se maze izracunati kapacitet sternog provodnika?
Elektricni potencijal sfernog provodnika je
31
gdje je r poluprecnik sfere. S obzirom da je po definiciji q = CV,
odnosno
S1.2.120. Sfemi
provoOnik
Kapacitet sfernog provodnlka je proporcionaian njegovim
dimenzijama.
Elektricni kondenzatori
Kada se u blizini jednog izolovanog naelektrisanog provodnika nalazi neki drugi
provodnik, onda se njegov elektricni kapacitet pove6a. Ta pojava se tumaci
elektricnom influencijom.
Sistem od dva provodnika koji moze primiti vetu kolicinu efektr/citeta
nego kada su odvojenl naz/va se eleklricni kondenzator. ,/
U tehnici kondenzatori imaju veliku prakticnu primjenu. Prema objiku, mogu biti:
plocasti,sfernHcilindricni. . . v'
>·.Plocasti kondenzator se .. sastoji ... od dvije .. paralenne. rlJJltalnfl . ploce
naelekfrlsa6eIstom koHcinoiTI e!ekiriciteta su-protnog'Z-naka-:-"-------""i/ ___/' - ,-'
A +Q
d
B -Q
SI.2.1.21. Plocasti kondenzator
gdje je GO permitivnost vakuuma.
Kapacitet konde-nzatora se definise
odnosom kolicine elektriciteta na jednoj ad
ploca i razlike potencijala izmedu plota
Ic: ~ I
Ogledi pokazuju da elektricni kapacitet
plocastog kondenzatora zavisi od povrsine
jedne od ploca S i razmaka izmedu njih d,
S
C=e,-
d
Ako se izmedu ploca nalazi neki dielektrik, tada je kapacitet kondenzatora
sl
C = totrd"1
Elektricni kapacitet kondenzatora C, sa dielektrikom, veti je Er puta od
kapaciteta Co kada je izmedu ploca vakuum (odnosno vazduh),
C = e;-Co
gdje je G,- relativna permitivnost dielektrika.
32
Kapacitet plocastog kondenzatora se moze mijenjati pomjeranjem obloga
kondenzatora, tako da se mijenja onaj dio njihovih povrsina koje se poklapaju
(sl.2.1.22.lijevo).
.,
SI.2.1.22. Promjenijivl kondenzator i oznaka
Takav nacin
promjene
kapaciteta
kondenzatora
primjenjuje se, na
primjer, kod radio-
prijemnika (slika
desno). Na sliei je
prikazana i oznaka
za promjenljivi
kondenzator.
Oznaka za kondenzator stalnog kapaciteta nema stre!ice.
Na slici 2.1.23. su razni tipovi kondenzatora koji se koriste u tehnici a) blok
kondenzatori, b) keramicki kondenzatori, e) elektrolit kondenzatori. Neki od njih
mogu izdrzati napon i do 1000 V, te imati kapaeitet i do 1500 !iF.
. a) b) 0)
SI.2.1.23. Tehnicki kondenzatori
Vezivanje kondenzatora
u
SI.2.1.24. Paraleino vezivanje
kondenzatora
Za dobivanje odredenog kapaeiteta, u praksi se
kondenzatori cesto medusobno vezu. Vezjvanje moze
biti paralelno i serijsko,
--------- - ---
Paralelno vezivanje. Na slici 2.1.24. su prikazana dva
kondenzatora, paralelno spojena na izvor stalnog napona U. Na
svakom kondenzatoru je napon jednak, U,= U2=U
Ukupna koiicina e!ektriciteta jednaka je zbiru kolicina elektricileta
kojima su naelektrisani pojedini kondenzatori
q=q\+qz
Sobzirom da je q "" CU, to)e
c u = ~ \ y +C2u
33
Ukupni kapacitet paraleino vezanih kondenzatora je
r:::@-=C:::-,-+ C::-', I
Kod kondenzatora ukupan kapacitet]e jednak zblru kapaclteta pOjedinlh

Slican izraz dobijemo i za proizvoljan broj vezanih kondenzatora.
v Serljsko vezivanje. .. vezivanja, druga ploca prvog kondenzatora se veze za prvu
plocu drugog _rsrz.l:25)--:-1'QR:!a-sefla-iakvu--kombinaciju (bateriju) dovede napon U,
onda prva ploca prlml koilclnu elek.lfitlteta + q, a drugo • q, te se dalie influeneijom na plocama ostalih
kandenzatora uspostavi ista kolicina elektriciteta suprotnog znaka, q = const.
Ukupni napon je;

: UJ
odnosno
..9.. "".!L +.!L
C C, C
z
,
"
u
.'
odakle se dijeljenjem jednaCine sa q dobije
SI.2.1.25. Serijsko vezivanje
kondenzatora
Kod Serijski vezanih kondenzatora, reciprocna vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je
zbiru reciprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora
Primjer 1.
Ova elektricna kondenzatora kapadteta C,= 1.uF i C:F 2 pF spojena su: a) paralelna, b) serijskL
Odredi ukupan kapacitet.
Rjesenje: a) Kod paralelne veze je
c= C,+ C"", 1,uF +2,uF; C",3pF
b) Kod serijske veze je:
IJ.tF·2f.lF
C C, C2 C, + C, 1).IF + 2J1F
c" 2.""
3
Ukupan kapadtet kod paralelne veze se povecao. Kod serijske veze ukupan kapacitet je manji j od
kapaciteta najmanjeg kondenzatora.
------....................
.'-.....
. ,Elektrieni-naboju atmosfeii
. /
I U postoji broj nae.l,?ktrisanih cestlea. Razlog tome je sto se stalno vrsi
proees cestlCa_ uslJed kosmlckog zracenja, u!traljublcastog zracenja koje dolazi sa
Sunea, radloaktlvnog zracenJa, ltd.
. 510! Zen:ljine koji se nalazi na visini preko 80 km, naziva se jonosfera,
Jer kollclnu I. slobodmh elektrona. Uzrok jonizacije su ultra!jubicasti zraci sa Sunca i
zracl. dJeluJe na kralke radiotalase kao ogledalo pa se pomocu kratkih radiotalasa
vrSI pnJenos na vellke dailine.
34
Zem!ja ima svoje elektricno polje kOje se prostire sve do jonosfere. Jacina elektricnog
Zemlje opada sa nadmorskom visinom. Na nivou mora je 120 Vim, a
na visinf 50 m je 56 VIm.
Usljed jonizacije vazduha i elektricnog polja
Zem!je nastaju naelektrisani oblaci. Prainjenje
izmedu oblaka i Zemlje se cesto naziva grom, a
praznjenje izmedu dva oblaka munja.
Atmosfersko praznjenje prali jak zvucni potres koji
se naziva grmljavina. Elektricni napon pri
prai:njenju dostiie i do 100 mmona voltl, ,duiina
munje i do 3 km, a njeno trajanje milioniti dio
sekuMe (sl. 2.1.26.).
Munja na svom putu ka Zeml]i lrazi ti]elo koje !!J l!1
najbalje provodi etektridtet. To su usamljena
visoka drveca, zgrade, iivotinje na olvorenom
prostoru, ltd.
polja
SI.2.1.26. Munja Za zastitu zgrada od groma karisti se -SI.2.1.27. Gromobran
gromobran. Princip izrade gromobrana postavio
je jOs 1758. godine americki fizicar Franklin. Djelovanje gromobrana se zasniva na jonizaciji vazduha
kOja nastaje usljed sUjka na vertikalno postavljenom stapu (sl. 2.1.27.). Sipka je vezana za Zemlju preko
bakame Hi cincane ploce do dubine 3 m.
U gornjim slojevima atmosfere, izmedu 100 i 700 km visine, nastaje tzv. polarna svjetlost. Tu
slljetlost izazivaju elektrani koji dolaze do Sunea. Naziv je dobila po tome sto se javlja u po!arnim
krajevima.
Pitanja i zadaci
1. Sta su ekvipotencijalne povrSine?
2. Da Ii se trosi energija prj obilasku elektrona oko jezgra?
3. Usljed cega nastaje "elelctricni vjetar"?
4. Kako se definise voll?
5. Kako se krecu naelektrisane cestice u hamogenom e!ektricnom polju?
6. Koji se molekuli nazivaju polarni molekuli?
7. Sia je elektricni dipol? Zbog cega je elektricno polie stabije u dielektriku nego izvan njega?
8. Kada se na jednu plocu kondenzatora dovede ko(icina elektriciteta + q, na drugoj ploci naslane
naelektrisanje - q. Zbog caga?
9. Pri premjestanju koHcine elektridteta od 2 pC, elektricno palje izvrsi rad ad 600 nJ. Kolika je razHka
poteneijala izmedu tacaka elektrienog polja gdje je izvrseno pomjeranje? (R: U "" 0,3 V)
10_ lzmedu plata ravnog kondenzatora js ,r.azmak d=6 cm, a razlika potendjala 12 V. Odredi: a) jaCinu
homogenog elektricnog polja, b) ubrzanje koje dabije elektron, c) brzinu koju 6e [mati posHje 0,01 }-ls, d)
predeni put poslije 0,01ps. (R: a) E::::: 200 Vim, b) a'" 3,5.10
13
m/s2, c) v::::: at =- 3,S·10
5
m/s, d) s "" a-t-12 =
0,17 cm)
11. U homogenom elektricnom polju izmedu ploca ravnog kondenzatora nalazi se naelektrisana cestlca
mase 1 mg i naboja q ::::: 5 pC. Ubrzanje koje doblje pod uticajem elektricnog polja iznosi 1000 m/s
2

Odredi: a) elektrostaticku silu koja djeluje na naelektrisanje, b) jacinu homogenog elektricnog polja, c)
Razliku potencijala izmedu plata kondenzatora, ako je njihov razmak d = 4 cm.(R: a) F = lmN, b)
E=200 N/C, c) U = 8V)
12. Ova kondenzalora kapaciteta 3 ,uF i 5 ,uF vezana su: a) serijski. b) p'aralelno. Ko!iki je ukupni
kapacitet? (R: a) C = 8 ,uF, b) C = 1,875 ,uF).
35
36
Vainiji iskazi i formule
potencijal u nekoj tack! elektricnog polja brojno je jednak
potenciJalnoj energiji jedinlcnog probnog naelektrisanja.
Napan izmedu dvlje tacke elektricnog polja brojno je jednak
radu koj! izvrse sUe tog polja prj premjestanju jedinicnog probnog
naelektrisanja iz jedne tacke u drugu.
Izmedu placa ravnog kondenzatora jaclna homogenog
eJektricnog polja je:
Elektricna indukclja je razdvajanje elektriciteta u provo-
dnlclma pod djelovanjem elektricnog polja.
Elektricno palje ne prolazi kroz matale.
Elektricno palje prolazl kroz dielektrik.
Odnos jacine eLektricnog polja u vakuumu i dlelektrlku
zove se relativna permitivnost dielektrlka.
Elektricni kapacitet provodnika brojno je jednak koJiclnl
elektriciteta koju treba dovesti provodnlku da bi mu se potencijal
povecao za jedinicu,
51 jedlnica za elektricni kapacltet je farad (F).
v = ~
q,
U l t = ~
, q,
E=.!l.
d
£ = ~
, E
c=..9...
V
F='£
V
J
I
,I
!
il
'I
I
I
1
1
I
I
I
j
1
I
I
I
i
I
'1
2.2. Elektricna struja
Prenosenje naboja. Gustina struje
U elektrostatici smo proucavali eiektricne naboje koji miruju. Sada cemo
proucavati naboje (naelektrisane cesllce) u kretanju,
Usmiereno kretanie naelektrisanih cestica naziva se elektricna struia.
Kako nastaje elektricna struja? Pod djelovanjem elektrienog polja nosioei
SI.2.2.1. Elektricna struja_ u metalima
naelektrisanja se krecu usmjereno, Na primjer,
u metalima se nalaze slobodni elektroni. Kada
se na krajevima metalnog provodnika
uspostavi stalna razlika poteneijala, onda u
provodnicima postoji elektricno polje. Na sve
slobodne elektrone djeluje sila elektrienog
polja uistom pravcu (sl. 2,2,1 ,j, Na taj naein
pravae, odnosno smjer, kretanja elektrona je ureden.
U elektrolitima su nosioei elektriene struje joni koji mogu biti pozitivni i
negativni. U gasovima su nosioci elektricne struje jon! i eiektroni. Pod elektrolitom
podrazumijevamo teenost koja provodi elektrienu struju,
Prema tome, da bi kroz provodnik protieala elektriena struja potrebno je da u
provodniku postoji elektrieno polje.
Smjer elektricne struje je smjer elektrienog polja, To je ustvari smjer kretanja
pozitivnog naelektrisanja, Takav smjer je usvojen po dogovoru jos dok se nije
znalo da postoje elektroni. Smjer kretanja elektrona je suprotan od smjera
elektrienog polja, jer su elektroni naelektrisani negativno, Usvojeni smjer elektricne
struje naziva se tehnieki smjer, a smjer kretanja elektrona fizicki smjer.
Inaee, s obzirom na smjer, struja moze biU jednosmjerna i naizmjenicna.
Kada kazemo jednosmjerna struja, onda ne mislimo na odredeni geometrijski smjer
u prostoru, nego na smjer u provodniku, Elektricna struja u provodniku moze imati
samo dva smjera, bez obzira na njegov oblik. Ako struja stalno mijenja svoj smjer,
onda se naziva naizmjenicna struja.
Brzina eJektricne struje i brzina kretanja elektrona nije jedno te isto, Brzina
eJektricne struje [znosi c=300 000 km/s i to je ustvari brzina prostiranja elektricnog
polja. Brzina kretanja elektrona zavisi od jacine struje i ne prelazi 1 em/s.
Elektricna struja ima danas 'Veliku prakticnu primjenu i svakodnevni iivot bi
teilko mogli zamisliti bez elektricne struje: osvjetljenja, elektricnih masina,
kompjutera, mobitela, televizora ...
37
Jacina elek!ricne s!ruje
Osnovna karakeristika elektricne struje je njena jacina.
Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektricilela koja
protekne kroz presiek provodnika u iedinici vremena.
Aka se jacina struje ne mljenja u toku vremena, onda je
I I = ~ I
Jedinica za jaeinu struje je amper (A),
A = ~
s
Ukupna kolieina elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnlka za vrijeme
t, prl stalnoj jacinl struje je
q=1t
Jedinica za kolielnu elektriciteta kulon (C) se onda moze Izrazltl kao,
C=As
VeGa jedinica od ampersekunde (As) je ampersat (Ah)
Ah = 3600 C
JaCina struje u kUGnlm aparatima, na prlmjer, Iznosl 0,5 A do 20 A, a kod
elektncnlh dlzalica, lokomotlve, ltd, moze Iznosltl I do nekoliko stotlna ampera,
Olovni akumulator moze, na prlmjer, akumulisatl koliclnu elektrlciteta preko 50 Ah,
Primjer 1. Jacina e!ektricne struje kroz neki provodnik. iznosl 2A. a) Kolika protekne kolicina
elektriciteta za jednu minutu? b) KoUka elektrona protekne za to vrijeme?
Rjesenje:
I=2A
t=l min:::::60s
a)Q=?,b)n:=?
ruO-It-2A.60s
Q - 120C
b)Q=ne;n= Q 120C
e 1,6-1O"C
n '" 7,5-1020 elektrona
Gustina struje, Cesto se u praksl korlsti i vellelna koja
se zove gustlna struje.
Gustina elektriene struje brojno je jednaka jacini
elektrlcne struje pO jedinici povrsine popreenog
presjeka provodnlka,
38
s,
11t1/Joi'-.
SI.2.;2.2. Gustina struje
, I
J=-
S
81 jedlnlca za gustlnu struje je Nm
2
Kada povrsina presjeka provodnika nije ista duz cijelog provodnika, onda ce
gustlna struje Imati razlicite vrljednostl (sl. 2.2.2.). Na mjestlma gdje je provodnlk
tanjl gustlna struje je veGa,
Ohmov zakon. Elektricni otpor
Njemacki fizicar Ohm je, jos u prvoj polovlni 19, stoljeGa,
eksperimentalno utvrdlo vezu izmedu jacine elektricne struje i
napona koji vlada na krajevlma provodnika,
Neka, na primjer, imamo provodnlk na Clje krajeve MIN
dovedemo napon U, Tada kroz provodnlk protlce struja jaGine I
(sl. 2.2.4,). Kada dovedemo dva puta veGI napon, kroz Istl
provodnik ce proteCi dVa puta veta struja, itd. Odnos napona i
jacine struje za dati provodnik je stalan, pod uslovom da je
temperatura stalna,
(1789 ~ 1854)
U
-=const=R
I
Ovaj odnos se naziva elektricnl otpor provodnika I obiljezava se sa R.
N
I
8ada mozemo pisati da je
1
1
= ~ I
M
I
SI.2.2.4. Elektricni otpor provodnika
sto predstavlja Ohmov zakon za dio
strujnog kola,
Jacina elektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna
naponu na njegovim krajevima, a obrnuto proporcionalna njegovom
otooru.
Jedlnlca za elektricnl otpor je om (n),
Iz Ohmovog zakona je
R
- - ~ t' n V
I' ele ·'=A
Provodnik Ima elektricni otpor ad 1 n kada kroznjega protice struja od
1 A prl razlici potencijala od 1 V izmedu njegovlh krajeva.
39
Iz Ohmovog zakona slijedi da je napon U na krajevima provodnika otpora R,
kroz koji prolazi struja jacine I
U=RI
U tehnici se ovaj proizvod cesto naziva pad napona.
Primjer 1. Struja opasna po .livet covjeka iznosi 10 mA, a elektricni otpor tljela je 20 1<0. Pli kojom
naponu bi slruja usmrtHa covjeka?
Rjesenje
10:;; 10 mA = 0,01 A
R - 20 ill - 20- 10\1
U=1
U = RI = 20·1O} 0·0,01 A
U=200V
Pitanje 1.
Sta je to elek1ricna provodljivost?
Dna se definise kao reciprocna vrijednost elektricnog otpora,
o = ~
R
Jedinica za elektricnu provodljivost je simens (S),
.---{v}--
R
L----u----'
SI.2.2.5. U:.t ogled
Ogled. Odredi elektricni otpor opruge lz hemijske olovke (sl.
2.2.5.)
Pribor. Voltmetar do' 6 V, ampermetar do 3 A, dzepna
baterija, opruga iz hemijske olovke, vezni materijal.
Sastav! slrujno kola kao na sllei 2.2.5. Ampennetar se veze u
kola serijski, a voltmetar paralelno. Dzepnu bateriju ukljuci
nakratko i procitaj vrijednostl napona i jacina struja.
Elektricni otpor je, prema Ohmovom zakonu
u
R=r'
Specificn; alpar. Ogledi pokazuju da elektricni otpor provodnika zavisi od
njegove duzine I. poprecnog presjeka S i materijala od kojeg je napravljen
provodnik,
IR=pil
s .,
Faktor srazmjernosti p se naziva specificni otpor provodnika i on zavisi od
vrste materijala provodnika.
51 jedinica za specificni otpor je ommetar (Om)
U praksi se cesto koristi mjesovita jedinica,
.. Omm'/m
4D
Ohmov zakon ne vati za sve materijaie. On vazi uglavnom za metale i to pod
uslovom da je temperatura konstantna. Ovakvi otpori, za koje vazi Ohmov zakon,
nazivaju se omski otpori.
Pitanje 1. Sta je to specificna provodljivost?
To je reciprocna vrijednost speciflcnog otpora,
Jedinica za specificnu provodljivost je simens po metru (S/m)
Primjer 1. Elektricni otpor izrazen u Dmm2/m izrazi u Dm.
Rjesenje. Qmm
2
Q. (lO-.'lmY
m rn
Zavisnost elektricnog otpora od temperature
Promjena temperature provodnika uslovljava promjenu njegovog elektricnog
otpora. Kod metala otpor raste sa pove6anjem temperature. Kod elektrolita,
poluprovodnika i jos nekih materijala porastom temperature otpor se smanjuje .
Ako je otpor provodnika na DOG Ro, a na temperaturi t iznosi R, onda je
R = Ro (1 + at)
gdje je a- termicki koeficijent otpora.
Za veeinu hemijski cistih metala vrijednost koeficijenta otpora iznosi 1/273. Za
eleklrolite i poluprovodnike a<O, tj. otpor opada sa porastom temperature.
Za neke materijale, kao sto su legure konstantan i
manganin, otpor S8 ne mijenja sa temperaturom.
Ogled. Pokazi da otpor provodnika raste sa temperaturom.
Prlbor. Opruga ih hemijske olovke, dzepna baterija, ampermetar
(dO 3A), vezni materijal, upaljac (sibiea).
Veil oprugu u kolo struje, kao na sHe! 2.2.6. Upaljenu sibieu prinesi
opruzi. Opruga se usija, a jacina struje koju pokazuje ampermetar,
naglo se smanji! Zasto?
Otpornici. Pored
otpornici su najcesce
komponente.
kondenzatora i zavoJnlca
upotrebljavane elektronicke
SI.2.2.6.
Na slici 2.2.7. je sematski prikaz: a) stalnog otpornika, b) promjenljivog
otpornika.
41
- . ~
UJ
~ i l ' ~
Na sliel 2.2.8. su prikazane razlicile
vrste otpornika. Na slici a) je zicani
otpornik, izraden od .lice· na izolatoru.
Na sliei b) je slojni otpornik koji se
izraduje taka da S8 na nosac od izolatora
(keramike) nanese sloj odredene
olpornosli. Sloj moze bili melalni iii
ugljeni. Na sliei c) je potenciometar. To
je promjenljivi otpornik kod kojeg se
b)
SI.2.2.7. Sematska oznaka za:
a) stalni otpornik,
b) promjenljlvi otpornik
vrijednost otpora moze mijenjati
klizacem, od nule do njegove
makslmalne vrijednosti.
PTe (pozitivni temperaturski koefieijent) otporniei se koriste za mjerenje
temperature.
NTC termistori (negativni temperaturni koeficljent) se koriste za mjerenje i
regulisanje temperature.
U.·
t!
0)
42
Varistori .(VDR . Atr,A",id\ se koriste za stabilizaeiju napona.
LOR " fotootporniei su naeinjeni od
poluprovodniekog materijala. Otpor im zavisi
od toga koliko su osvijetljeni. Koriste se, na
primjer, za upravljanje relejom.
51.2.2.8. Otpornici
Pitanja i zadaci
1. Sta cini elektricnu struju kroz provodnlk?
2. Kakva je razlika izmedu brzine elektricne struje u
metalima i brzine kretanja e!ektrona?
3. Koje su cestlee nosioe! elektricne struje u elektrolitima?
4. Da Ii se smjer elektricne struje poklapa sa smjerom
uredenog kretanja elektrona?
5. Sta je pad napona? .
6. Zbog cega kroz sijalieu protekne znatno jaea struja u
trenutku njenog ukljucivanja nego pri da!jem radu?
7.lzrazl u amperimajaCinu struje od: 10 rnA, 6pA, 2 nA.
(R: 0,01 A; 6.10-6A; 2.10·
9
A).
8. Olovni akumulator akumulise kolicinu elektriciteta od 55
Ah. a} KoUka je to kolicina elektriciteta u kulonima? b)
Koliko vremena maze davati struja od 0,5 A ako
pretpostavimo da mu je kapacitet opao na 35 Ah?
(R: a) 1,9S·10
5
C, b) 40 satL
9. Koliku jacinu stmje pokazuje ampermetar, ako za pola
sata kroz njega protekne 600 C elektrielteta.
(R: I = 0.33 A)
10. Koliki je otpor pravodnika na cijim krajevima je napon
od 2kV, a kroz njega protiee struja od SmA?
(R' R = 250 kQ)
Vainiji iskazi i formule
Elektricna struja je usmjereno kretanje naelektrisanih cestlca.
Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektriciteta koja protekne
kroz presjek provodnika u jedinici vremena.
Jacina eJektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu
na njegovim krajevima, a obrnuto proporcionalna njegovom otporul
Elektricni otpor provodnika zavisi od njegove duzine Q,
poprecnog presjeka S i speeificnog otpora
1"".9..
t
u
I="R V
I
R=ps
EJektricni otpor provodnika zavisi od temperature, prema relacljl R=Ro(l+at)
Za metale otpor raste sa temperaturom za elektrolite i po!uprovodnike
otpor opada sa temperaturom.
Modeli vodenja elektricne struje
Elektricna struja u metalima
Nosioci elektriene struje u metalima su eleklroni.
o
Atomi metala imaju slabo vezane
elektrone u spoljasnjoj Ijusei na
koie utice elektricno polie
susjednih atoma. Pod takvim
okolnostima spoljasnji elektroni
mogu lahko preCi u domen drugog
(susjednog) atoma, pa zatim
treceg, itd.
51.2.2.10. Elektricna struja u rnetalima
Na taj naein oni postaju slobodni
elektroni. Oni "Iutaju" po eijeloj
zapremini provodnika
ravnomjerno su rasporedeni u
prostoru izmedu pozitivnih jona (sl. 2.2.10.), koji oseiluju oko ravnoteznog polozaja.
Siobodne elektrone u metalima nazivamo elektronskim gasom jer se
ponasaju slieno ideal nom gasu. Kada u metalu nema elektrienog polja, onda se
krecu haoticno. Kada se na krajevima provodnika uspostavi razHka potencijala u
provodniku ce postojati elektrieno polje. Svi elektroni ·c" se kretati u 'praveu
elektriene sile F=eE, gdje je e nabor elektrona. Ta sila daje ubrzanje elektronu.
43
Medutim slobodni elektroni se krecu ubrzano samo izmedu dva sudara
(medusobno iii sa jonima kristalne resetke). Usljed toga gube brzinu, zatim se
ponovo sudaraju, ltd. TI sudarl uslovljavaju sllu otpora koja je suprolna sili
elektrlcnog polja.
Kada se djelovanje ovih slla uravnotezl, slobodnl elektronl se krecu nekom
srednjom brzinom koja se zove drif-brzlna Yd. Ta brzina je reda velieine nekoliko
millmetara u sekundi. Medutim I tako male brzine su dovoljne za dobljanje
elektrlenih struja velike jaelne. To je uslovljeno vellkom koncentracljom slobodnlh
elektrona u metalima koja je reda velieine koncentracije atoma u metalu.
Teorija koja na ovakav naein objasnjava provodljlvost metala nazlva se
elektronska teorlja.
Elektricna sf;uja u teenostima
Gista vada u neznatnoj mjen provodi eiektricnu struju i mazema je smatrati izolatorom. U to se
mazema uvjeriti aka u nju uronimo dvije-melalne ploce spojene sa izvorom struje (sl. 2.2.11.). Ploce
nazivamo elektrodama. Ploca kOja je spojena sa plus polom naziva se anoda (A), a sa minus polom
katoda (K). Kada ukljucimo kola struje instrument ne pokazuje nikakav alkloo kazaljke. Znaei da je eisla
vada izolatoL
A. +
51.2.2.11. Elektricna struja u tecnostima
Aka u vodu dodamo nesto kuhinjske soli
instrument ce pokazali da prolazi struia. Kako
to mazema objasniti? Kada u cislu vodu
dodamo baze, klseline Ui soil dolazi do
razlaganja moJeku!a na jone.
Vodeni rasNori kiselina, baza i soli dobro
provode elektricnu s1ruju nazivaju se
elektroiitl.
U nasem primjeru molekull kuhinjske so!i
NaCI se razlazu na jane,
NaCI;:!; Na+ + cr
Raz{aganje neutra/nih ma/eku/a na jane
naziva se elektrolitlcka disocijacija.
Kada se elektrode vezu u kolo struje, onda se pozivitni joni krecu prema katodi i zato se zovu katjoni.
Negativni joni se Krecu prema anodi i zato se zovu anjan!. Na elektrodama dolazi do razelektrisavanja
jona:
KH: Na+ + e -Na
A(+): cr - e -CI
Na katodi jon natrija prima jedan elektron ] postaje neutralni atom. Na anodi jon hlora otpusta jedan
elektron i postaje neutralni atom.
Procas fzdvajanja sastojaka iz elektrofita, kao rezultat proticanje. elektricne struje naziva se
elektroliza
44
Zakone elektrolize je Faraday. Prvi Faradayev zakon elektrolize 9lasi:
Masa·!zdvojene !1tJpstance pri elektrolizj proporcjonalna}e protekloj kolicini
m=kq=kIt
i
l
1
j
i
I
j
gdje je k * elektrohemijskf ekvivalent koj] zavisi od vrste supstance.
Elektroliza ima siroku primjenu u tehnicl.
Na primjer za dobijanje cistih metala (bakar, aluminij ... ), galvanostegija (prevlacenje povrsine metala
podloznih korozlji sa tankim slojem pJemenitog metala, itd.)
Ogled. Pokazi da rastvor elektrolita provadi elektricnu struju. Sastavi kola struje kao na slici
2.2.11. U kolo vezi dzepnu sijalicu, a kao lzvor struje koristi dzepnu bateriju. Kao elektrode koristl dva
eksera!
Kada sipas kuhinjsku so u vodu sijalica se upalL Prije sipanja soli sijaHca nije bila upaljena iako je
kola struje bilo zatvoreno. Objasni zasto?
Elektricna struja u gasovima
Gasovl su vrlo losi provodnici elektricne struje pa ih mazema smatrati ·Izolatarima. To znael da su
njihovi atomi, odnosno molekuli neutralni i da nemaju slobodnih elektrona iii jona kojima bi S8 ostvarila
elektricna provodljivost. Medutim, ako S8 molekuli (atomi) gasa jonizuju onda i ani mogu provoditi
elektricnu struju.
Jonizacija moleku!a Hi atoma moze se vrsiti pod nekim spoljnim ullcajem, prj cemu se od njih
odvoje jedan iii vise elektrona. Tada molekuH iii atomi postaju jonL
U procesu jonizacije gasova mogu se obrazovati I pozitivni ; negativni jon; i slobodni
elektroni.
Spoljasnji faktori koji Cine gas provodnikom naziva]u se jonizatori. Jonizatar maze bili, na primjer,
plamen, zracenje itd.
Na slid 2.2.12. prikazan jednostavan ogled za demonslraciju provodljivos1i gasova.
, ,

51.2.2.12. Nesamostalno provodenje gasova
provotlenje.
Prestankom djelovanja jonlzatora prestaje i provodenje.
lzmedu metalnlh ploca je vazduh.
Kada vezemo ploce za elektricni izvor
kazaljka galvanometra nete skrenuti.
Vazduh je dobar izolator. Ako izmedu
ploca stavimo upaljenu kazaljka
galvanometra te skrenuti. Doslo je do
jonizacije molekula vazduha. Pozitlvni
jonl i elektroni krecu se prema
odgovarajucim elektrodama.
Kada se proticanje elektricne
struje kroz gasove ostvaruje
djeJovanjem nekog spoJjnjeg faktora
ljonizatora) onda se takvo
provodenje naziva nesamostalno
Za ispitivanje zavlsnosti struje od napona izmedu elektroda, kad nesamostaTnog provodenja, maze
se koristiti uredaj, kao na sHe! 2.2.12., samo sto S8 napon izmedu elektroda moze regulisati
poteneiometrom i mjerlti voltmetrom. Prj malim vrijednostima napona struja je priblizno srazmjerna
naponu sve do neke vrijednosti iz koja se zave struja zasicenja. Nakan loga struja prestane da raste
iako se napon povecava. U tom trenutku svi joni koj! su stvoreni spoljasnjim jonizatorom dolaze do
elektroda. Da bi se povecala struja zasicenja potrebno bi bilo povecaU jaCinu jonizatora.
Medutim, lako struja dalje ne raste, pavecanjem napona joni dobivaju sve vecu energiju (sl.
2.2.13.). Ovi joni se nazivaju primarni jonL Pri nekom napanu U
ll
izmedu e!ektroda skoCi varnica. Taj
. napon se zove napOI) udarne -jonlzacije. U tom trenutku su·jonl dobiti toliko veliku energiju da mogu
sami vrsiti jonizaciju neutra!nih atoma, odnosno ·molekuJa. Tako nastaju sekundarni jonl ciji-se bro]
naglo umnozava.
45
..
8
,

,
U,
c
Sada se prainjenje u gasovima samo po sebi odri:ava.
o Kada se elektrlcna struJa u gasovima moze sarna od sebe
da odriava provodenje je samostalno.
Napon udarne jonizacije, tj. napon pri kOjem se provodenje
samo od sebe odriava, zavisi od pritiska, vrste gasa i rastojanja
izmedu elektroda. Na primjer, u vazduhu se elektricna vamica javlja
pri normalnom pritisku, ako je jacina elektricnog polja izmedu
elektroda 30000 V/cm.
Varnica ce se pojaviti u gasovima i kada nema spoljasnjeg
51.2.2.13. Struja zasicenja jonizalora. Na primjer, u vazduhu uvijek lma izvjestan broj primarnih
jona. Varnicu prate vr!o jaki zvucni i svjetlosni efekti. Pored
varnicnog prainjenja postoji j ttv. lucno praznjenje kod elektricnog luka. Mehanizam lucnog prainjenja
je nesta drugaciji i netemo 0 njemu govoritL
Samostalno prainjenje (provadenje) ima siroku primjenu u praksi: izrada Huoroscentnih sijalica,
elektrolucno zavarivanje, visoKonaponski prekidacl, Ud.
Pitanje 1. Sta je to plazma?
To je posebno agregatno stanje supstancije koju karakterise visok stepen jonizacije. Plazma se
moze javiti kako u (:vrslom tijelu (elektronsko-supljinska plazma u poluprovodnicima), tako 1 u
tecnostima (plazma elektrolitickog rastvora).
Obicno se pod plazmom podrazumijeva gasna plazma. Temperatura povrsine Sunca 1 zvijezda
iznosi oekoliko hiljada stepen], a njihova unutrasnjost i do desetine miliona stepeni. ! u
meduzvjezdanom prostoru se takode naiaze naelektrisane cestlee. Zato i vrlo razrijedena
meduzvjezdana supstanca predstav!ja svojevrsnu plazmu.
Pitanje 2. Sta je to tinjavo praznjenje?
Tinjavo prainjenje nastaje u gasovimna pod
snizenim pritiskom. Pri tome je napan udame
jonizacije znatna niii, ·zvu6ni efekti zanemarljivi,
a svjetlosnl efekti ravnomjerni.
51. 2.2.14. Gasna cijev
+
A
Pojava tinjavog praznjenja pod sniienim
pritiskom se korlsti za izradu gasnih cijevi. .
One se upotrebljavaju kao vrlo ekonomican
izvor svjetlosti. Cijev je ispunjena nekim gasom,
odnosno parom. Baja svjetlosti zavisi od vrste gasa. Neon daje crvenu boju, iivina para Ijubicastu
natrijeva para zutu boju, itd.
U praksi se za osvjetljenje koriste fluorescentne sijalice punjene zivinom parem, a zidovi su
premazani lankim slojem fluoreseentne supstancije. Ovaj sloi apsorbuje nevidljivu ultraljubicastu
svjetlost koju emiluje iivina para, a emituje vidljivu svjet!ost vrlo slicnu dnevnoj (Suncevoj) svjetlosti.
Fluorescentne sija!ice su trl do catiri puta ekonomicnije ad sijalica sa usijanim vlaknom.
Pitanje 3. Sta su katodni, asia kanalski zraci?
Kada su vrseni eksperimentl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom, otkrivena je jadna
vrsta zraka eija ja priroda bila nepoznata. Posto su dolazili sa one strana gdje je bila katoda nazvani su
katodni zraci. Krajem 19. stolje6a ustanovljeno je da su to ustvari brzi elektroni.
Pod slicnim okolnostima oikrivena je jOs jedna vrsta zraka koji su nazvani kanalski zraci. Kracu se
u suprotnom smjeru od katodnih zraka. Ustanovijeno je da se kana!ski zraci sastoje od pozitivnlh jona.
Ogledl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom odigrali su vrlo vainu ulogu u razvoju
atomske fizike i elektronike.
Ogled. Nae!ektrisi elektroskop. Prinesi upaljenu· siblcu (ill upaljac). ListiCi e!ektroskopa se skupe, tj.
elektroskop se odmah razelektrise. Objasni zasto? Pogledaj sliku·2.2.12.
46
Elektricno kolo. Elektromotorna sila
Naglasili sma da je za stalno proticanje elektriene struje kroz provodnik
potrebno odrzavati stalnu razliku potencijala na njegovim krajevima.
Uredaj koji odriava stalnu razliku poteneijala u toku proticanja elektricne
struje naziva se izvor efektri6ne struje.
U izvoru elektriene struje energija neke druge vrste se pretvara u elektrienu
energiju. Na primjer kod akumulatora se vrsi pretvaranje hemijske energije u
elektrienu, kOd elektrienlh generatora se elektriena energija doblja na racun
mehanieke, kod fotoelemenala se svjetiosna energija pretvara u elektrienu, itd.
Na sllei 2.2.15. je sematski prikaz izvora jednosmjerne struje (a) i naizmjenicne
struje (b). Kod izvora jednosmjerne struje krata crtica oznatava negativan pol, a
duza crtica pozitivan pol. Na primjer dzepna baterija i akumulator su jzvori
jednosmjerne struje.
"')
$1.2.2.15. Sematski prikaz izvora struje
t
--y
51. 2.2.16. Eleklricno kolo
je od pozitivnog prema negativnom
smjer.
Za stalno proticanje elektricne
struje potrebno je da postoji
zatvoreno strujno kolo. Osnovni
elementi strujnog kola (sl. 2.2.16.)
su:
- elektricni izvor
stalnu razllku
polovima,
8 koji odrzava
potencijala na
• potrosae elektricne energije R
• provodnici koji vezuju potrosae sa
elektricnim izvorom,
- prekidac P, kOjim se ukljucuje iii
iskljucuje strujno kolo.
Kada se prekidac ukljuci kroz strujno
kolo protice elektriena struja. Kazemo da
je tada strujno kolo zatvoreno.
Prema konvenciji (dogovoru) smjer
elektricne struje je smjer kretanja
pozitivnog elektriciteta. Na nasoj slid to
polu izvora. Taj smjer se naziva tehnicki
Svaki elektrieni izvor karakterise elektromotorna sila izvora 8 i unutrasnji
otpor izvora r (sl. 2,2_16,). Elektricni izvor sa svojom elektromotornom silom i
unutrasnjim otporom eini unutrasnji dio strujnog kola. Provodnici, potrosae;, Ud.
cine spoljasnji dio strujnog kola.
IZvor elektromotorne sUe ne stvara naelektrisanje vee ·'ga sarno pokreee I<;ao
neka pumpa. . ....
47
Elektromotorna sila izvora struje brojno je jednaka radu spoljasnjih sila
za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na visi potencijal.
G'=A
q
Treba istaei da elektromotorna sila nije sila vee ima dimenzije napona, te se
izrazava u voltima (V).
Fizicki smisao elektromotorne sHe izvora moze se objasniti poredenjem sa
vodenom pumpom iii mehanickim radom (sl. 2.2.17.).
.)
b) <)
R
SI. 2.2.17. Elektromotorna sila izvora
Na sliei b) jedna osoba stalno vrsi rad podizanjem kugliee na visinu h. Rad
spoljasnje sile (covjeka) omogucava da se kugliee stalno kre6u. Slicno tome, u
elektricnom izvoru (sl. a) stalno se prenosi neka kolicina elektrieiteta sa jednog pola
na drugi (na primjer jedinicna pozitivna kolicina elektrieiteta sa negativnog na
pozitivni pol). Taj rad vrse spoljasnje sile. Na sliei e) kretanje (strujanje) vode
odrzava vodena pumpa.
Ohmov zakon za kolo struje
U
Ohmov zakon, definisan relaeijom I = R' odnosi se na dio strujnog kola iii
tacnije na spoljasnji dio strujnog kola.
48
1
:1
i.
I
I
I
1
1
I
SI.2.2.18. Nerazgranato strujno kolo
Na sliei 2.2.18. je prikazana tzv.
nerazgranato strujno kolo, gdje je
R - spoljasnji otpor, r - unutrasnji otpor
lzvora, - elektromotorna sila lzvora.
Ako kroz kolo protice struja, onda se
javlja pad napona kako na spoljasnjem
otpofU R, taka i na unutrasnjem otporu r.
Zbir padova napona na unutrasnjem dijelu kola (rl) i spofjasnjem dijelu kola (Rl)
jednakje elektromotornoj sUi izvora #.
G'=(RI+rl)=U
R
+U,
odakle je

Ova relaeija izrazava Ohmov zakon za kolo struje.
Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili
izvora, a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.
Ova relacija vazi za nerazgranato strujno kolo.
v
. Pitanje 1. Cemu je jednak napon na polovima elektricnog izvora?
Napon na prlkljuecima izvora (sl. 2.2.18.) jednak je padu napona u spoljasnjem dijelu strujnog kola,
UR=RL Dalje cemo 9a obHjezavati sarno sa U. Prema prethodnoj reladji, (.!':::UR + U, i UFr!

Napon na priklJuccima izvora Jednak Je elektromotomoj sili izvora (.{' umanjeno] za pad
napona u unutrasnjem dijelu strujnog kola.
Kako mozemo izmjeriti elektromotornu sHu izvora? Prema gomjoj relaciji napon na prikljucdma
izvora jednak je elektromotornoj sili izvora kada kroz njega ne tece nikakva struja (1=0). Trebalo bi,
dakle, mjeriti napon na krajevima neopterecenog izvora. Medutim kroz voltmetar uvijek prolazi jedan dio
struje te se tacnije mjerenje vrsi specijalnim postupkom.
Primjer 1. Akumulator ima elelctromotornu sHu J'=2,1 VI unutrasnji otpor r::: 0.05 n a) Koliku 6e
struju davati akumulator ako se njegavi krajevi kratko spoje? b) Koliki ce blti napan na polovim
akumulatora aka se njegovi polov! spoje sa potrosacem otpora R = 1 0.1
Rjesenje.
a) Kada S8 polov! elektricnog izvora kratko spoje provodnikom zanemarljivog otpora (R=O), tada kroz·
kolo prolazi struja kratkog spoja.
1='£"" 2,lV
r'
!=42A
49
Posto struja kratkog spoja ima vrlo veliku vrijednost, onda dolazi do zagrijavanja pa i lopljenja
provodnika. Da ne bi doslo do pregorijevanja instaladja u kola struje se stavljaju osiguraci, koji 5e
odmah iskljuce (iii istope) kada slruja prijede dozvoljenu vrijednost.
b) JaCina struja u kolu je
Napon na krajevima izvora je
G' 2,lV
R+r H2+0,OSQ
1 =2A
u "" tf - rI = 2,lV - 0,050· 2A
U",,2V
Ogled, Odrediti elektromotornu silu i unutrasnji otpor diepne baterije.
Prlbor: Dzepna baterija, otpornik sa cepovima, ampermetar (do 3A), vezni materijaL
Dzepnu bateriju vezi za ampermetar i otpornik kao na sliei 2.2.19.
Izabeti jednu vrijednost otpora (npr. R,=1 n, zatvori prekidae i
izmjeri jaeinu struje 1, koju pokazuje ampermetar,
,f'
1
1
",,--
r+Rl
Panovi mjerenje ali sada za drugu vrijednost otpoTa (npr. R
2
", 2 n.
Tadaje
,f'
11 "'-- SI.2.2.19.
r+ R2
R
Rjesavanjem dvije jednaeine sa dvije nepoznate maze se odrediti e!ektromotorna 511a izvora i
njegov unutrasnji otpor.
Kirchoffova pravila
Do sada smo razmatrali presto iii nerazgranato strujno kolo. Za rjesavanje
prostor strujnog kola dovoljno je poznavati Ohmov zakon.
Meaut;m, u praks; je eesc; slueaj da je slrujno kole razgranate. Za 8[ozena
strujna kola koriste S8 Kirchoffova pravila.
Kirchoff je dao dva pravHa koja se zasnivaju na zakonu odrzanja kolicine
elektriciteta i Ohmovom zakonu.
Prvo Kirchoffovo pravilo g[a8;:
Zbir jaeina struja koje utieu u jedan evor jednak je zbiru jaeina struja koje
izlaze iz evora.
Na 8[;e; 2.2.20. u evor A pr;t;ee struja 1,


SI.2.2.20. Grananje struje
50
Iz tog evora mora istlcati
nagomilavanja e[ektr;e;teta, te je
ista struja,
Ova· relacija se moze
odnosno
Il:::::h+h
naplsati i u ob[;ku
jer nema
Aigebarski zbir jaeina struje u svakom evoru jednaka je nuli.
Za proracun se moze uzeti da struje koje ulaze ujedan evor imaju predznak
plus, a one koje izlaze iz evora predznak minus.
Drugo Kirchoffovo pravilo, adnas; se na strujnu konturu. Strujna kontura je
svako nerazgranato strujno kola od koj;h se moze da sastoj; s[ozeno strujno kolo.
Drugo Kirchoffovo pravilo g[asi:
Aigebarski zbir svih elektromotomih sila u zatvorenoj strujnoj konturi
iednak ie zbiru svih Dadova naDona u toi konturi.
Za one koji zele vise znali
Na sHe! 2.2.21. je serna tzv. Wheatstonovog mosta (Vitstonov most), pomocu kojeg 5e mjeri nepoznati
omski otpor R •.
Most se dovodi u ravnotezu tako slo se pokretni kontakt pomjera po ziei AC sve dok galvanometar
G ne pokaze -vrijednost struje jednaku nuli.
I'>
AI<
I t '{ R, k --R't 1'].1
. -11--1 ---'
SI,2.2.21. Wheatstonov most
Pltanje 1. Primijeni 1. Kirehoffovo pravllo ;1:8 evorove B i K, na
sllci 2.2.21.
Odgovor:
Za evor B:-Ix= lR
Za evor K: I, "" !2
Pitanje 2. Primijeni 2. Kirehoffovo pravilo za strujne konture
AKBAiBCKB.
Odgovor: Kontura AKBA: ",,0; I1R!= Ix R"
Kontl,lra BCKB: IRR-h R2 '" 0; I2R1 = IRR
U gornjim relaeijama pad napona ima predznak plus oako
[demo u smjeru struje, a predznak minus ako idemo u smjeru
suprotnom od smjera strule,
Pitanje 3. lz gornjih relacija izracunati nepoznati otpor
Rx. Poznati otpor R je abtena otporna kutija sa cepovima.
Odgovor. Prema napisanim relaefjama, pOdijelimo postjednje dvije jednacine,
IxRx = IjR[
IRR 12R2
S obzirom da je Ix = !R:11 "" !2, to je nepoznati otpor
IR,=RR11
R,
Pitanje 4. Napisi izraz za izracunavanje nepoznatog otpora, kada se kontakt pomjera po zief
5talnog presjeka.
Odgovor: Kontakt K se pomjera po iid AC koja 1ma stain! presjek S i od istog je materijala, tj. oba
dijela imaju isti specificni otpor. S obzirom da je otpor
R=p"£,toje !.L=iL
S R2 £2
51
Otporu R, odgovara dlo zlca duzine 0,. od A do K. Otporu R2 odgovara dio iice duzlne ad K do C.
Nepoznall otpor je'.
Vezivanje elektrienih otpora
Slicno kondenzatorima i otpornike mozemo vezjvati na dva osnovna nacina:
serijski i paralelno.
Serijsko vezivanje. Vise otpornika vezu se u seriju tako da kraj jednog
vezerno za pocetak drugog, kraj drugog za pocetak treceg itd. (sl. 2.2.22.). Kroz
tako vezane otpornike protice ista struja, jer nema grananja, I = const.
51. 2.2.22. 5erijsko vezivanje otpora
Na krajevima svakog otpornika postoji odredeni pad napona jednak umnosku
struje i otpora U Rl. Ukupan pad napona pri serijskom vezivanju jednak je zbiru
padova napona,
U::: Uj + U
2
+ u
3
,
RI ::: RJ1 + R21 + R3I, odnosno
+R,+R,I
gdje je R - ukupni otpor veze
Ukupni olpor kod serijski vezanih otpora jednak je zbiru pojedinih olpora.
Paraleno vezivanje. Na slici 2.2.23. je prikazano paralelno vezivanje tri
otpornika. U tacki A struja se grana na tri dijela, Ie je prema 1. Kirchoffovom
pravilu,
1= 11+ 12+ h
Napon izmedu tacaka A i B je isti
za sve otpornike U = canst.
Sobzirom da je, I U pisemo
R
52
U U U U
-:::-+-+-
R R! R2 13.3
51.2.2.23.Paralelno vezivanje otp0i"a
1
1
'
i
'I
'I
I
I
I
I
I
I
,I
j
I
ij
II'"
J
1
odnosno
gdje je R - ukupni otpor.
Kod paralelno vezanih olpora reeiproena vrijednost ukupnog olpora
jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora.
Primjer 1. Dva otpornika R
1
= 1 Q i R2= 2 Q vezana su: a) ser1jski, b) paralelno. Odredi ukupan olpor.
Rjesenje.
a) Kod serijskog vezivanja je
R:;: R!+ R2"" 1£2+ 2 D:
R= 3D:
b) Kod paralelnog vezivanja je
lQ·2.Q
R R] R
z
' R)+Rl H2+2,Q
R=O,667 D:
Ukupn'l otpor je manfJ 'J od najmanjeg otpora.
Pitanje 1. Kako se vezu potrosaei u stanu?
Odgovor. Na slid 2.2.24. prikazano je vezivanje potrosaca na gradsku mrezu. PotrosaCi se vezu
paralelno, Na taj nacin napon na krajevima svakog potrosaca je is!! i iznosi 220 V. Kada bi na primjer,
sijalice bile vezane serijski, onda bi pregorijevanje jedna sijallce iZazvalo prekid strujnog kola. Kada su
vezane parale!no, iskljucivanje jednog potrosaea nema ulicaja na rad drugih potrosaca.
Sl. 2.2.24. potrosaei U stanu vezu se paralelno
Prhnjer 2: Na slic! 2.2.24. na gradsku mrezu su
prikijucene tri sijalice, svako otpora ad po 440 Q
a) Kolika jaeina struje pro!azi kroz svaku
sijalicu
b) KoUka ce jaCina struje prolaziti kroz prve
dvije sijalice ako Ireca pregor]?
Rjesenje: a) Sijalice su vezane paralelno, na isti
napon U ::: 220 V. Kroz svaku sijalicu prolazi isla
jacina struje, I", * ;;; 0,5 A.
b) Aka jedna sljalica pregor], kraz oslale dvije
sijalice prolazi isla jaCina struje od 0,5 A, jer je
napon na krajevima svake 5ijalice ostao lsti.
Pitanje 2. Dzepna baterija se sastaji od tfi
Leclansheova elementa. Kako su oni vezani u dzepnoj bateriji?
Odgovor. Elektromatorna sila (ems) jednog Leclansheavog eiementa iznosi 1,5 V. Tri elementa 5e
vezu serijski laka slo se minus pol prvog elementa veie za plus pol drugog eiementa, itd. (vidi sliku
SI.2.2.25. Serijsko vezivahje
izvora struje
2.2.25.),
Ukupna eleklromorna sila je:

Napomena: Zadatke i oglede iz slozenih strujnlh kola
mozete pogledati u zbirci "Zadaci i ogledi iz fizike za 2.
razred tehnickih i srodnih skola",
53
Rad i snaga eiektricne struje
Kada kroz neki provodnik protice ele'ktricna struja, e!ektroni S8 kre6u od mjesta
gdje im je potencijal veei ka mjestu gdje im je potencijal manji. Rad sile elektricnog
polja koji se izvrsi pri pomjeranju neke kolicine elektriciteta iz jedne u drugu tacku
jednak je proizvodu iz te kolicine elektriciteta i razlike potencijala u tim tackama.
A=qU
Ovaj rad koji elektroni primaju od elektrienog polja i predaju ga provodniku zove se
rad elektriene struje.
U zavisnostl od provodnika, odnosno potrosaca kroz koji prolazi elektricna
struja, ovaj rad S8· transformise u neki oblik energije. Aka je petrosae neki otpornik
R cnda S8 pretvara u top!otu, aka je petrosae neki elektromotor, cnda S8 pretvori u
mehanicku energiju, ltd.
Aka su napan i jacina struje stalni, cnda mazema pisati da je q=lt, te je
jA = UItl
Rad elektricne struje jednak je proizvodu napons, jaiHne struje j vremena
proticanja.
81 jedinica za rad je dzul (J)
J=VAs
Taj rad se vrsi na racun energije elektriene struje. Kalemo, da je proticanje
elektricne struje kroz neki provodnik skopeano sa utroskom energije
W=A=UIt
Snaga elektricne struje je po definiciji jednaka izvrsenom radu u jedinici
vremena (ako S8 fad vrsi ravnomjerno)

t t
Ip=UII
8naga elektriene struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje
81 jedinica za snagu je vat (W)
W=VA
Pitanje 1. Sta je pravilnije reci: Utroseno je 100 kW e!ektricne energije iii 100 kWh?
Odgovor. Jedinica za rad, odnosno energiju je diu! (J).
J=Ws,
sobzirom da je rad A:::: Pt .. jedinica od je kWh,
kWh"" 1000 W·3600 S:::: 3,6 .10
6
Ws
54
Kilovatsat (kWh) je jedinica za energiju, a kilovat (kW) za snagu. Prema tome, pravilnije je reci da
je utroseno 100 kWh elektricne energije.
Jou/eov zakon
U toku proticanja elektricne struje kroz neki potrosae, elektricna energija se
pretvara u neki drugi oblik energije.
Kada elektriena struja prolazi kroz neki metalni provodnik, eiji je otpor R, onda
se on zagrijava. Cje/okupan rad potreban za prenosenje e/ektriciteta pretvara se u
top/otu. Takav otpor R se naziva termogeni otpor. Za termogeni otpor vali Ohmov
zakon U = RI, pa je snaga struje u provodniku otpora R
P=UI=RI'
Ova snaga nije nista drugo nego razvijena toplota u jedinici vremena.
Os!obodena kolicina toplote u provodniku, U ovom slucaju je
Q=A=Pt
IQ = RI'tl
Os/obodena kolicina top/ote u provodniku jednaka je prolzvodu
otpora provodnika. kvadrata jacine struje i vremena proticanja.
Ovu relaciju su eksperimentalno utvrdili Joule (DlUI) i Lentz, 1840, odnosno
1844. godine, pa je poznata i kao Joule-Lentzov zakon. Treba naglasiti da ova
relaelja vail samo u onlm dije/ovlma strujnog kola gdje vail Ohmov zakon.
Toplotno djelovanje elektricne struje koristi se kod elektricnih grijaea, sijalica sa
vlaknom, termickih osiguraCa, termlckih ampermetara, ltd.
Pitanje 2. Elektricna struja prolazi kroz metalni provodnik termogenog otpora R, za koji Vail
Ohmov zp,kon U=.RI. Kako se mogu lzrazl za rad i snagu elektricne struje napisati u zavisnosti od
elektricnog otpora R?
Rad elektricne struje je
u'
-t
R
Snaga elektricne struje je
u'
p=UI=Re=R
prlrnjer 1. U stanu se nalaze cetlri sijailce snage po 100 W i dnevno su u prosjeku uk!jucene cetiri
sata. a) Koliko te sijalice mjesecno trose e!ektrlcne energije? b) Koliki iznosi racun za taj utrosak, ako
1 kWh kosta 0,1 KM?
Rjesenje. a) Sve celiri sijalice imaju ukupnu snagu P = 0,4 kW. Dnevni utrosak energije je
A= P t = 0,4 kW . 4h '" 1,6 kWh
Mjesecni utrosak energije je 1,6 kWh· 30 = 48 kWh
b) racun za taj utrosak iznosi
55
48·0,1 KM=4,8 KM
Primjer 2. Na elektricnoj sijallci stoll oznaka 100 W/22D V. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz
sijalicu, b) elektricni otpor sijalice kada svijaUi, c) kolicinu elektriciteta kOja prada kroz sijalicu za pet
sekundi.
Rjesenje: a) JaClna struje kroz sijalicu je, iz p:::: UI,
I=!..=lOOW I=0,454A
U 220V'
b) E!ektricni otpor sijalice je
R 220V
1 0,4S4A
R::::484Q
c) Protekla koUCina elektriciteta za 5s je
Pilanja i zadaci
q:::: It= 0,454 A· 5 s
q:::: 2,27 C
1. Sia su elektrolili i koje su cestiee nosioci struje u elektrolitima?
2. U cemu je razlika izmedu disocijacije elektrolita i jonizaeije gasova?
3. Po cemu se samostalno provodenje u gasovima ad nesamostalnog?
4. Da Ii se Ohmov zakon maze primijeniti za bila kaji provodnik?
5. Pod kojim uslovima vazi Jouleov zakon?
6. Koje valieine povezuje: a) Ohmov zakon za dio kola, b) Ohmov zakon za cijelo kola, c) Kirchoffova
pravila?
7. Zbog cega je potrebno da amperrnetar ima ,sto manji unutrasnji atpor, a voltmetar 510 veei?
. (R: Ampermetar se u kola struje veze serijski i kroz njega treba da prolazi cjelokupna struja koja se
mjeri. Voltmetar se u kolo struje veze i paraleino i kroz njega da prolazi slo manja strula.
8. Ova otpomika od 2 n i 5 n vezana su paralelno i prikljuceni na napon od 12 V. Odredi: a) ukupan
otpor, b) jaciriu struje u kolu (R: a) R "" 1 0, b) I "" B,4A)
9. Koliki treba da bude olpor zice elektricnog resoa, snage P :::: 500 W, ako je predvidena jaCina struje
kroz zicu 1=1 A? (R: R :::; 500 Q)
10. Snaga grijaca bojlera iznosi 2 kW, kada se prikljuci na napon 220V, ti) Kolika jaCina struje pro!azi
kroz grilac? b) Koliki je otpor grijata? (R: a) I = 9,1 A, b) R::: 24,2 0)
56
Vainiji iskazi i formule
Nosioci eleklriene struje u metalima su slobodnl elektroni, U
tecnostima jonl, a u gasovima slobodni elektroni i jont
Elektroliza je proces izdvajanja sastojaka elektrolita pod djelovanjem
eleidricne struje.
Napon pri kojom se javlja varnica u gasovima naziva se napon udarne
jonizacije.
Elektromotorna sila izvora struje je brojno jednaka radu spoljasnjih
sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na vis! potencijal.
Jacina struje u zatvorenam kolu proporcionalna je elektromotornoj
sUi izvora, a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.
Prva Kirchoffovo pravllo: Aigebarski zbir jacina struje u svakom cvoru
jednak je nulL
Drugo Klrchoffovo pravUo: Aigebarski zbir svih elektromotornih sila
jednak je zbiru padova "apona u zatvorenoj strujnoj konturL
Kod serijskog vezivanja otpora jacina struje je konstantna,
a ukupan otpor jednak je zbiru pojedinih otpora.

q

R+r
Kod paralelnog vezivanja otpora napon na krajevima svakog
otpora je konstantan. Reciprocna vrijednost ukupnog otpora
jednaka je zbiru reciprocnih vrljednosti pojedlnih otpora,
1 1 1 1
-::-+-+-+ ...
R R j R
z
R3
Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona, jacine struje i
vremena proticanja.
Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje.
Jouleov zakon: Oslobodena kolicina toplote u provodniku jednaka
je proizvodu otpora provodnika, kvadrata jacine struje i vremena proticanja.
A::::UIt
P""UI
57
2.3 Elektromagnetizam
Panav/janje osnova magnetizma iz osnovne skale
Jos starim Grcima je bilo poznato da ieljezna ruda magnetit privlaci gvozdene predmete. Danas
se svako tije!o koje ima takve osobine naziva magnet.
Magnet! mogu bib prirodni i vjestacki. Prirodnl magnet je oa primjer ruda ieljeza magnetit.
Vjestacki magnet! se dljele na permanentne (stalne) i elektromagnete.
SI.2.3.1. Stalni magnet
T
Stalni iii permanentni magnet! izraduju se od posebnih
zeljeznih legura j trajno zadrzavaju magnetna svojstva (81. 2.3.1.).
U praksi se cesto susrecemo sa elektromagnetima. Oni su
magneti sarno dok kroz njih prolazi elektricna struja. To su ustvarl
zavojnice (solenoid) sa jezgrom od mehkog zeljeza.
Svaki magnet lma dva pola: sjeverni koji se oznacava sa N
(North) ! jui:ni koji sa oznacava sa S (engleski·South). Istoimeni
polovi se odbijaju, a raznoimeni privlace.
Na primjer, jednu celienu sipku mozemo namagnetisati ako
je stavimo u magnetsko polje zavojnice iii ako je prevlaeimo
stalnim magnetorn. Sada takva sipka moze privla.eiti zeljezne
predmete. Privlaeenje je najjaea na krajevima sipke, odnosnoi
polovima, a najslabije na sredlnL
Aka magnet u obliku igle objesimo taka da se maze "rtjeti u
horizcintalnoj ravni, ona te se orijentlsatl u pravcu siever·jug. Kraj
magneta koji je okrenut prema sjeveru naziva S8 sjeverni pol (N),
a oAa] kraj koii je prema jugu juinl pol (.$). Aazlog tome
je slo je Zemlja jedan velik! magnet koji ima svoje magnetne
polove i oni se pribllzno poklapaju sa geografskim po!ovima. To
svojstvo magnetske Igle pnmjenjuje se za izradu kompasa (sl.
2.3.2.). Na slid su medunarodne oznake za siever (north), jug
(south), ltd.
Kompas su koristiH kineski 1 arapski moreplovci jos u
srednjem vijeku. On se sastoji od jedne magnetne Igle koja
se moze obrtati oko vertikalne ose.
Pitanje 1. Sta je magnetna Influenclja (indukcija)?
I.;
S/ /'
WEST -7--· -<0- EAST
Prlevrstimo jednu magnetnu sipku u vertikalnoj ravni.
lspod stainog magneta pridrfavamo komad mehkog
zeljeza. Donji kraj zeijeza drzi zeljezne opi!jke (sl 2.3.3.),
sto.znao da je mehko zeljezo postaio magneUcno u blizini
magneta. Ako odmaknemo stain! magnet pUjevina ce pasti.
To znael da mehko zeljezo niie vise magnelicno.
Ova pojava da se mehko zeljezo namagnetiSe u
blizini drugog magneta naziva se magnetska influencija.
SOUTH·
SI. 2.3.2. Magnetna igla pokazuje
pravac
58
Zapazamo da staini magnet uvijek privlaci zeljezne
predmete. To znaCi da se pri magnetskoj influenciji uvijek
i'!dukuje suprotni pol.
j
I
I
I
.. \
:

;1
Aka se umjesto mehkog zeljeza upotrijebi calil< (tvrdi magnetski materijal) on ce se trajno
namagnetisatL Celik zadriava magnetska svojstva i kada se ukloni stain! mag nat. Magnetskam
influencijom celik postaje stain; magnet. .
Pltanje 2. Sta su elementarni magnetl?
Odgovor. Jos u srectnjem vijeku bHo je poznata da se Sjevemi pol
ne maze odvojiti od juinog, tj. da ne postoje izolovani magnetski
C'liIIIl c::s r.:.:. c" cal' L:III
Clil =- C.
ClIIII=-c::::aI.:.:··r.:w=-=-
c:. CBi Call =- =- ::.. .... t::III
$1.2.3.4. Elementarnl magnet!
polov!. Taj postupak mozemo ponavy·ati neprekidno i wijek cemo
dobiti magnete sa dva pola. Na osnovu te cinjenice njemacki
fizicar Weber postavio je teoriju elementarnih magneta. Po toj
teonj! to su najmanj! magneti od kojih je sastavljen svaki magnet.
U nenamagnetisanom ieljezu elementarni magnetl su haoticno
81.2.3.3. Magnetna influencija rasporedeni, pa se zbog toga zeljezo ne ponasa kao magnet (sl.
2.3.4.a). Medutim namagnetisavanjem zeljeza
magneti se pravllno poredaju (51. 2,3.4.b). Svl sjeverni polovi okrenuti su na jednu stranu, a juinl na
drugu. Ova teorija je dozlvjela izvjesno dopune, ali se odrzala i do danas.
Magnetsko polje sta/nih magneta. Magnetska indukcija
Saznali smo da se gravltaciono I elektrostaticko medudjelovanje ostvaruje
posredstvom gravitaeionog odnosno elektrlcnog polja. Tako se i magnetsko
medudjelovanje ostvaruje posredstvom magnetskog polja. .
Magnetsko polje je prostor u kojem se opaza djelovanje jednog magneta
na druge magnete.
Magnetsko polje, slleno kao i elektrlcno, mozemo slikovito prikazati linijama
sUe magnetskog polja. Te linlje pokazuju u svakoj tack; smjer magnetskog polja.
Linije slle magnetskog polja Izlaze Iz sjevernog pola (N), a uvlru u juznl pol (5)
(sl.2.3.5.). Na sliei 2.3.6. je
prlkazano polje potkovleastog
------
SI. 2.3..5. Linije sUe magrietskog polja. 51.2.3.6, Homogeno magnetsko polje
59
-
magneta. U prostoru izmedu polova linije sile su paralelne medu sobom. Kazemo
da je polje homogeno, sto znaci da je svugdje iste jacine. Raspored linija sile
magnetskog polja moze se prikazati pomoou gvozdenih opiljaka. Staklena ploca se
stavi preko magneta i pospe gvozdenim opiljcima. Sitni komadiCi gvozda se
namagnetisu pod uticajem magneta pa S8 jedan prema drugom okrenu
raznoimenim polovima u pravcu linija sile.
Za razliku od linija sile elektricnog polja koje izviru iz pozitivnog elektrieiteta, a
uviru u negativni, linije sile magnetskog polja su zatvorene linije. Po ovome se
magnetsko polje sustinski razlikuje od elektricnog polja. Zatvorenost linija sile
magnetskog polja pokazuje da to polje nema "izvora" odnosno da ne postoje
magnetski "naboji" koji bi bili analogni naelektrisanju.
Magnetski fluks. Analogno elektricnom polju i jacina magnetskog polja se
moze izraziti gustinom linija sile, tj. brojem linija sile po jediniei povrsine. Skup linija
sile magnetskog' polja koje prolaze kroz neku povrsinu nazivamo magnetskifluks
<D.
~ - - - ~ .... - - ~ - - - -
$1.2.3.7. Gustlna magnetskog fluksa
. onda je gustina magnetskog Iluksa
Na sliei 2.3.7. dio magnetskog fiuksa <D
prolazi okomito kroz neku povrsinu S. U
nauci 0 magnetizmu vazan je pojam
gustine magnetskog fluksa B.
Gustina magnetskog fluksa B brojno
je jednaka magnetskom fluksu po jedinie;
povrsine.
Ako je Iluks <D ravnomjerno rasporeden po
povrsini S i ako kroz nju prolazi okomito,
IB=<DI
' S
U liziei i tehniei se gustina magnetskog fluksa zove magnetska indukeija B.
SI jediniea za magnetski fluks je veber (Wb), a za magnetsku indukeiju tesla
(T).
Za homogeno magnetsko polje je
Wb
T=-
m'
<D = BS
Pored magnetske indukcije koristi S8 i velicina koja se zove jacina
magnetskog polja H. Magnetska indukeija je povezana sa jacinom magnetskog
polja relaeijom
gdje je W permeabilnosl sredine.
60
Jediniea za jaiSinu magnetskog polja je Aim
Permeabilnost sredine (magnetska permeabilnost)]8
I
!
I
P= PrO po
gdje je:,I1o - permeabilnost vakuuma; 11. = 4" .10-'
Tm
,
A
jir - reJativna permeabilnost sredine koja zavisi od vrste sredine.
Za one koji iele vise znati
Mjerenja pokazuju da se magnetska indukcija mijenja kada se u magnetsko polje unese nek!
materija!. Aka je magnetska indukcija u vakuumu (i pribliino u vazduhu) Bo, onda je magnetska
indukcija u materijalu B::= Il,Bu ' gdje je }.I., reJativna permeabilnost materijala.
Prema relativnoj permeabilnasti supstancije se mogu podijeliti na dijamagnetske, paramagnetske
i feromagnetske.
Paramagnetske supstance imaju Ilr >1. Takve su supstance, na primjer, vazduh, aluminij, itd.
Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno paveea u odnosu oa vakuum.
Dijamagnetske supstance imaju Il, <1. Takve su supstance, na primjer, voda, staklo, bakar, cink,
itd. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno smanji u adnosu na vakuum.
Feromagnetske supstance imaju .... ,:»1. Takve supstance su npr. gvozde i njegave legure koje su
izraziti feromagnetici. Magnetska indukcija u prisustvu tih supstanci se znatno poveea.
o magnetskim svojstvima supstanci govorit cerna oa kraju knjige.
Zemfjin magnetizam. Zemlja je jedan veliki magnet, koji ima svoje magnetske
polove, ali se oni ne poklapaju sa geografskim polovima. Juzni magnetski pol se
nalazi u blizini sjevernog geografskog pola (Kanada). Sjeverni magnetski pol se
nalazi u blizini juznog geografskog pola (blizu Antarktika). Takode, Zemljini
magnetski polovi ne nalaze S8 na njenoj povrsini nego duboko u njenoj
unutrasnjosti.
Kada se magnetska igla postavi na nekorn mjestu na Zemljino} povrsini, ona tada
zauzme pravac magnetskog meridijana,
SI.2.3.8. Magnetska deklinacija
Ugao izmedu magnetskog merldijana
(magnetske igle) i geografskoj meridijana
zove se magnetska deklinacija.
Na sliei 2.3.8. geografski polovi su oznaceni
sa N i S.
Magnetska deklinaeija je razlicita na
razlicitim mjestima Zemljine povrsine, ali ta
razlika nije velika t8 S8 pomo6u magnetske
igle moze priblizno odrediti pravae sjever-jug.
Pa i na jednom mjestu deklinacija S8
mijenja tokom vremena. Promjene magnetske
deklinacije, na primjer, javljaju S8 ovakvih 11
godina i vezane su za pojavu Suncevih
pje.ga. One su pracene erupcijom
61
naelektrisanih cestiea koje svojim magnetskim poljem uzrokuju snazne magnetske
bure i pojavu polarne svjetlostL
U BiH deklinacija je trenutno zapadna i iznosi 8
0

Magnetsko polje eieidricne struje
Ii

Magnetsko djelovanje elektricne struje prvi je
otkrio danski naucnik Oersted (Ersted) 1820.
godine. Naime, jedan njegov student je primijetio
da magne!ska igla skrece kada se nade u blizini
provodnika kroz koji prolazi elektrH';na struja (sl.
2.3.9.). Oersted se zainteresovao za tu pojavu i
zakljucio da oko strujnog provodnika postoji
SI.2.3.9.Magnetsko polje elektrlcne magnetsko polje. Eksperimentalno je ustanovio
struje da je skretanje igle ve6e sto je struja jaca.
Takode je ustanovio da S8 promjenom smjera struje mijenja i smjer skretanja
magnetske igle.
Kasnije 1e izveden jos opstiji zakljucak: Naelektrisane cestice u kretanju
proizvode magnetsko polje.
Franeuski liziGar Amper, podstaknu! Oerstedovim otkricem, dao je pravilo
kojim se odreduje smjer skretanja magnetske igle (sl. 2.3.10.). "Ako okrenemo dian
desne ruke magnetskoj Igil tako da struja Ima smjer prema vrhovlma prstiju,
sjeveml pok skre6e u stranu palca".
Na Amperovom pravilu je zasnovana upotreba galvanoskopa, sprave za
odredivanje smjera struje. Iz smjera skretanja magnetske
. igle odreduje se smjer struje.
62
F
/'f
,
'1
t
C)
51.2,3.10. a)Amperovo pravilo, b)
SI.2.3.11. Magnetsko polje

provodnika
11
11
Magnetsko potie pravoliniiskog provodnika
Ako se dugacka metalna ziea provucekroz horizontalno postavljeni karlon, po
kame su postavljeni gvozdeni opiljci, a zatim kroz tu :lieu propusti jaka struja, opiljci
od gvozda ce se rasporediti U obliku koneentriGnih krugova (sl. 2.3.11.).
Linlje sile magnetskog polja oko pravolinljskog provodnlka su
koneentricni krugovi eije su ravni okomite na pravae slruje.
Za odredivanje smjera magnetskog polja pravolinijskog provodn',ka moze se
koristiti pravilo desne sake.
Ako se provodnik obuhvali. desnom sakom tako da palae pokazuje smjer
slruje, onda savijeni prsti pokazuju smjer magnetskog polja (sI.2.3.11.)
Magnetsku indukciju u okolini provodnika razlicitog oblika eksperimentalno su
odredili, 1820. godine, Bioi i Savart (8io i Sayar).
$1.2.3.12. Uz BiotRSavartov
zakon
Magnetska indukcija pravolinijskog provodnika
(beskonaGne duzine) u nekoj tack! A, upravo ie
propare/analno jacini struje kroz provodnik, a -obrnuto
okomitom rastojaniu a posmatrane tacke ad
provodnlka.
Magnetsko potie kruii:nog provodnika
SI.2.3.13. Magne!sko polje
kruznog provodnika
Ako savijemo provodnik u krug, onda linije
sile magnetskog polja imaju oblik kao na slici
2.3.13.
Linije sile magnetskog polja izviru sa jedne
strane, a uviru na drugu stranu. Na taj nacin
kruzni provodnik djeluje kao vrlo tanki magnet.
Ovakav magnet se naziva magnetskl list. Onoj
strani lista gdje struja ima smjer suprotan kazaljki
polova
struje
63
na satu, odgovara sjeverni pol (sI.2.3,14.)
Magnetska indukcija u centru kruznog provodnika je
I B = ~ I I
2.
gdje je a - poluprecnik kruznice
Magnetsko polje solenoida. Elektromagnet
Kruzno savijeni provodnlk kroz koji teee elektricna struja maze S8 uporediti sa
tan kim magnetskim listom eiji S8 polev! nalaze na suprotnim stranama.
Aka nacinimo vise kruinih navoja debit cemo solenoid iii zavojnicu.
I
SI.2.3.15. Magnetsko polje solenoida
Smjer struje kroz svaki
navoj solenoida j8 isti pa S8
magnetska polja svih navoja
sabiraju. Tako se solenoid
ponasa kao pravi magnet i
njegovo polje moze biti veoma
jako. Unutar dugog solenoida
polje je homogeno, a izvan
solenoida vrlo slabo (sl.2.3.15.).
Magnetske polove takvog
so!enoida mazema odrediti
pravilom d'esne sake. Ako
savijeni prste desne sake
pokazuju smjer struje, onda
ispruzeni palae pokazuje
sjeverni pof solenoida
(51.2.3.16.).
Magnetska indukciia solenoida u vakuumu (i priblizno u vazduhu) je
I B . = ~ . ~ 1 1
gdje je: N - broi namotaja solenoida, 0 - duzina solenoida.
SI.2.3,16. Odredivanje sjevernog pola solenoida
64
Elektromagnet. Ako se u
solenoid unese jezgro od
mehkog zelieza magnetska
N indukcija 68 S8 znatno pojacatL
Elektromagnet js solenoid
sa jezgrom od mehkog
zeljeza. -
1
I
I
1
;1
I
I
I
Ako ie magnetska indukcija solenoida Bo, onda je magnetska indukcija
elektromagneta.
B = ~ , B .
gdje ie 1', relativna permeabilnost materijala jezgra elektromagneta.
Pomoou elektromagneta se mogu dobiti vrlo snazna magnetska polia. To polje
moze da se mijenia promjenom jabne struie. Takode. prekidom prolaska struje
kroz elektromagnet, prestaje i magnetsko djelovanje elektromagneta. Sve su to
osobine zbog kojih elektromagnet ima vrlo veliku primjenu u elektrotehnici. On je
osnovni dio velikog broja elektricnih masina i uredaja.
Ogled. Utica] zeljeznog jezgra na magnetsku indukciju mazema pokazati jednostavnim ogledom
(sI.2.3.17.)
-------- )
s
SI.2.3.17.Zeljezno jezgro pojacava magnetsko polje
Kada krajeve solenoida spojimo sa
dzepnom bateriJom kroz solenoid
protekne struja. Aka je u blizini
magnetska igla ona ce da skrene.
Pomocu igle mazema odrediti
sjeverni pol solenoida.
Udaljimo magnetsku iglu taka
da sasvlm slabo skrete prema
solenoidu. U solenoid ubacimo nek!
zeljezni predmet (npr. smotak
zeljeznih kljuceva). Magnetska igla
se okrene prema solenoidu. Razlog
tome je s10 se unosenjem
zeljeznog jezgra magnetsko palje
znatno pojacalo.
Pitanje 1. Da lije ispravno reci da S8 unosenjem zeljeznog jezgra pojaca!o magnetsko polje?
Odgovor. Po definiciji, jacina magnetskog polja H ne zavisi od sredine i ana je povezana sa
magnetskom lndukcijom B, relacijom
B""j.tH
PravHno je re(:] da se povecala magnetska lndukcija, odnosno gustina magnetskog fluksa.
Pitanje 2. Kako 91ase matematicki izrazi za, jacina magnetskog pelja: a) pravolinijskog
provodnika, b) elektormagneta?
Odgovor. Jacina magnelskog polja pravoHnijskog provodnika je, prema definiciji, H "'! , tj.
~
Ho_
1
_.
21m
Jacina magnetskog pOlja elektromagneta je
H= NI
f
Uocavamo da lacina magnetskog polla H izraZ8va magnetsko djelovanje eJektricne strule, a
magnetska indukcija B ;zrazava i magnetska svojstva sredine.
Primjer 1. Solenoid ima duzinu 30 em i 2500 namotaja. Kroz njega prolazi strujajacine 2A. Odredi:
a) jaCinu magnetskog polja i magnetsku indukeiju solenoida, b) jacinu magnetskog polja: i magnetsku
indukeiju kada se u solenoid unese feromagnetik tija je relativna permeabilnost 600.
65
Rjesenje.
n=30cm",,0,3m
N '" 2500
I=2A
lk""SOO
H_?B_?
Pilanja i zadaci
a) Jacina magnetskog polja je:
N! 2S()(J'2A
H",-",--
I a.3m
A
H"'1666t\7-;;;-
Magnetna indukclja
B, ",O,02lT
b) Jacina magnetskog polja ne zavisi
od sredine Ie oSlaje isla i posJije
unosenja feromagnetske supstanee,
H=16666,7 AJm.
Magnetska indukcija elektromagneta
ce biti
B = ~ , B o =600·0,021T
B ",,12,6T
1. Po cemu se Ilnije sile magnetskog polia raztikuju od linija sile elektricnog polja?
2. Kako se definise magnetska indukcija (gustina magnetskog fluksa)? Koja je jedinica za magnetsku
indukeiju?
3. Kakve su !lnije indukeije magnetskog polja beskonacno dugog pravolinijskog provodnika?
4. Kako se odreduju magnetski polov! kruznog provodnika?
5. Kako se odreduje sjeverni po! solenoida?
6. Od kojih materijala se izraduju stain! magneti a od kojih eleklromagnetl? Zasto?
7. lzracunaj magnetsku indukciju u vakuumu na udaljenosti 20em od dugackog ravnog provodnika kroz
koji lece slmja jacine 15 A. (R: B = 1,6·1 O·s T)
8. Magnetska indukcija u eentru kruznog navoja, poluprecnika a '" 1 em iznosi B ::= 0,02 mT. Kolika
jacina slruje pre!azi kroz navo]? Navaj se nalazi u vakuumu (R: t:::: 0,32 A)
9. KoUka je magnetska indukeija u vakuumu u een\ru salenoida koji ima 100 namotaja, duZinu 10 em i
kroz koji prelazi jaclne struje od 1 A? (R: B = 1,26 mT)
10. KoUka je magnetska indukcija ako okomito kroz povrsinu S = 20 cm
2
prolazi magnetski fluks od
4mWb? (R; 8= 2T)
66
Vainiji iskazi i formule
. Za razliku od linija sHe elektricnog polja, linlje sile rnagnetskog
polja su zatvorene linije.
Gustina magnetskog fluksa (magnetska indukcija) B brojno je
jednaka magnetskorn fluksu po jedini povrsine.
Jacina magnetskog polia H I rnagnetska indukeija povezane su
relae/jom
gdje je:,u ~ permeabilnost sredine
Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje.
Magnetska indukcija beskonacno dugog pravollnljskog provodnika u
nekoj tack! data je relacijom
gdje je: I ~ jacina struje, a ~ okornito rastojanje tatke od provodnika.
Magnetska indukcija solenoida je
gdje je: N ~ broj namotaja solenoida, Ow duzina solenoida
Magnetska lnducija elektromagneta je
gdje je Bo ·magnetska indukcija u vakuumu, ~ r w relaUvna permeabilnost
jezgra elektromagneta.
B "".!.
s
.
B::::,u:H
B =/-L-'-
2""
I
l
Djelovanje magnetskog polja na provodnik kOjim tece
eiektricna struja
Kada u magnetsko polje stavimo provodnik i kroz njega proopuslimo elektricnu
struju provodnik ce se pokrenuti. Zbog cega? Provodnik kroz koji prolazi elektricna
slruja ponasa se kao magnet. Logicno je i ocekivati da te doti do interakcije takvog
magneta sa spoljasnjim magnetskim poljem.
Da bi magnetsko polje pokrenulo strujni provodnik moraju biti ispunjeni
odredeni uslovi. Neka se, na primjer, provodnik nalazi izmedu polova potkovicastog
,
,
,
,
,
,
, '
: s:
~
. N
81.2.3.18. Ojelovanje magnetskog
polja na strujni provodnik
magneta (sl. 2.3.18.). Linije sHe magnelskog
polja su okomile na pravac strujnog
provodnika. eim propustimo struju provodnik ce
se pokrenuli na jednu stranu. Ako promijenimo
smjer struje provodnik ce se pokrenuti na drugu
stranu.
Krelanje provodnika je posljedica
djelovanja dvaju magnetskih polja: magnetskog
polja stalnog magneta i magnetskog polja
elektricne slruje.
Sita uzajamnog dje/ovanja magnetskog
polja i strujnog provodnika naziva se
elektromagnetska sila.
Ako je provodnik postavljen okomilo na
linije sHe magnetskog polja, onda je elektromagnetska sila jednaka proizvodu
jacine struje kroz provodnik I, magnetske indukcije B i duzine provodnika Q,
-7
F
51.2.3.19. 8mjer elektromagnetske
. sile,
IF-UBI
Za odredivanje smjera eleklromagnetske
sile (smjera kretanja provodnika u
magnetskom polju), korisli se pravilo lijeve
ruke.
Postavimo palae, katiprst i srednji prst
lijeve ruke, okomito jedan na drugi
(S1.2.3.19.). Ako srednji prst pokazuje smjer
struje, katiprst smjer linija sile magnetskog
poija, onda Ce palae pokazivati smjer kretanja
provodnika (smjer elektromagnelske sHe F).
67
Uzajamno djelovanje para/elnih strujnih provodnika
Aka se kraz dva paralelna pravadnlka propusti elektrlcna struja u Istam smjeru,
onda se ani prlvlace (SI. 2.3.20.a). Ako su struje suprotnag smjera, provodnlcl se
odbljaju (sl.b)
\
,
,
I;
i
!
I J I,
,
i
,
,
1
,
"
Provodnici kOjima tece
struja istog smjera meduso-
bno se privlace, a provodnic;
kajima teee struja supratnag
smjera medusobno se adbi-
jaju.

,
,
,
(g
Ispltlvanje slle medusobnog
djelovanja dva strujna provo·
dnika pokazuje da ana zavisi
ad duzine provodnika I, jaeine
struja kroz provodnike 11i b i ad
njihovog medusobnog rasto-
janjaa.
U vakuumu ta slla je:
51.2.3.20. Uzajamno djelovanje dva strujna provodnika
Pitanje 1. Kako se definise, pomo6u gornje relaeije, jedinica za jaCinu struje amper?
Gornju relaciju mazema plsati U obHku,

l 2n a
!zrai: !: je sila po jedinici duzine, a koeficijent .!:£. '" 2_\0-7
Tm
£ A
lA
'A
$1.2.3.21. Oefiniclja ampera
Aka se provodnici nalaze u vakuumu, na rastojanju a =
1m, a kroz provodnike prolaze struje I,,,, h= lA, cnda je
E."" 2 . 10-
7
l:!.
, ill
Jacinu struje od 1 ampera Ima ona stalna
eleldricna struja koja prolazeci kroz dva para/elna
beskonacno duga provodnlka, koj; se nalaze u
vakuumu na rastojanju od 1 metra, prouzrokuje meau
njima situ koja je jednaka 2·1 0.
7
njutna po metru duiine.
Pitanje 2. Na kojem principu radi elektrieni mjemi
instrument sa pokretnim kalemom?
Elekritna struja kOja se mjeri prolazi kroz kalem
(solenoid)K (sl. 2.3.22). Magnetsko polje stalnog magneta djeluje na kalem elektromagnetskem silom F
take da se lijeva strana pomjera u jednom, a desna u drugom smjeru. To znael da djeluje spreg sila koji
okre6e kalem. .
Ugao obrtanja je proporcionalan jatini struje i ta zavisnost je llnearna. Instrumenti sa vetom
osjetljivoscu nazivaju se galvanometri i mjeri struje eija manja od 1 JlA.
68
-1
Promjenom smjera struje mijenja se alklon kazaljke. Zata
na prikljuec]ma ovog instrumenta stoje oznake (+) i (-). Ova)
instrument, stoga. mjeri jednosmjernu slruju.
Mjemi opseg ampermetra moze se poveeati aka se
para!e!no ampermetru veze jedan otpornik (sant) eiji je otpor
manji od otpora kalema.
Voltmetar je instrument za mjerenje napona. Njegava je
konstrukcija istovjetna sa ampermetrom. Razlika je u tome
slo ampermelar lma mali unutrasnji atpor, a voltmetar ima
ve1iki unutrasnji otpor. Voltmetar se u kolo struje veie
paralelno, a ampermetar serijski.
SI. 2.3.22. Instrument za mjerenje
jaeine struje
Kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju. Lorentzova sila
Saznall sma da magnetsko polje djeluje na strujnl provodnlk
elektromagnetskom sllom. Vellclna te slle je F = lOB, aka je smjer struje okamlt na
smjer linlja slle magnetskog polja.
SI.2.3.23. Smjer lorentzove sile
Iz tog izraza moze se izvesti izraz za silu kojom
magnetsko polje djeiuje na naelektrisanu cesticu
u kretanju. Aka se naelektrisanje q kre6e brzinom v
okomito na pravac linija sile magnetskog polja, onda
je iznos te sile
IF -qVRI
Ova sila se zove Lorentzova sila.
Smjer Lorentzove slle S8 maze odredltl takode
pravilom lijeve ruke, sarno sto se umjesto smjera
struje uzlma smjer kretanja pozltlvnag elektrlclteta
(51.2.2.23,)
Aka srednji prst pakazuje smjer kretanja pozitivnog elek/riciteta, kaiiprst smjer
linija sile magnetskog palja, onda 6e palac pokazivati
smjer Lorentzove sile.
Kako se krecu naelektrisane cestice u
magnetskom polju? Pasmatrajmo pozltlvni naboj q
koji se kre(::e brzinom v, okomito na smjer
homogenog magnetskog polja Indukclje B. Neka
Ilnije indukcije B izlaze okomito iz crteza. Pravilo
!ijeve ruke nam govori da (::e Lorentzova sila F=qvB
djelovatl okomlto na smjer njegovog kretanja, kao na
sliei 2.3.24. .
51.2.3.24.
69
Iz mehanike znamo da takva okomita sila ne mijenja iznos brzine nego samo
smjer kretanja. Takva sila F se zove centripetalna sila, pa 6e se pod njenim
djelovanjem naboj q kretati po kruznici stalnom brzinom v. S obzirom da je
mv
2
mv
l
centripetalna sila po iznosu F = --, to je --= qvB iz cega slijedi da
r r
poluprecnik kruzne putanje

l:iiD
Svojstvo magnetskog polja da utice na kretanje naelektrisanih cestica koristi se
u razlicltlm uredajima: ciklotron, spektrograf masa, katodna cljev, ltd.
Pitanje 1. Da Ii se period obrtanja naelektrisane cestiee u magnetskom polju mijenja sa
promjenom brzine cestiea?
Aka sa T oznacimo period obrtanja naelektrisane cestlee u magnetskom pclju, cnda je on povezan
sa brzinom cesHee relacijom,
2m
'"-
T
Ako u tu relaciju uvrstima izraz za po!uprecnik kruzne putanje r = mv ,cnda dobijemo da je period
qB
T '" 2n:m
qB
Period obrtanja ne zavisi od brzine kretanja cestiea, vee sarno od njenog naelektrisanja"i mase. Ta
cinjeniea se koristi kod ciklotrona " akeelatora naelektrisanih cestiea.
Poznavanjem re!acija za kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskom polju Thomson je 1897.
godine ekspedmentalno odredio speclflcno naelektrisanje elektrona elm. Pomocu tzv. spektografa
masa, dvadesetih godina dvadesetog stoljeta, odredene su mase jona i otkriveni izotopi.
Elektromagnetska indukcija. Faradayev zakon
Poslije otkrica magnetskog polja elektricne struje mnogi naucnlci su pokusavali
da otkriju obrnuti efekat - da doblju elektricnu struju posredstvom magnetskog
polja.
Jedan od najlstrajnljih naucnlka u tome bio je engleski fizlcar Faraday (Majkl
Faradej). On je Izveo na desetlne ogleda i dokazao da se pomocu magnetskog
polja moze doblt! elektrlcna struja. Bilo je to 1831. godine I predstavlja jedno od
najvaznijlh otkrlca u Istoriji flzike i tehnlke.
Prolzvodnja elektricne struje pomocu magnetskog polja nazlva se
elektromagnetska indukcija. Na princlpu elektromagnetske Indukcije danas se
mehanlcka energija dlrektno pretvara u elektricnu energiju.
70
I
I
'I
Na slid 2.3.26. Prikazan je prindp dobijanja
indukovanih struja. Vezemo krajeve zavojnice za
galvanometar. Kazaljka galvanometra stoji na nuB jer u
kolu nema izvora struje. Kada jedan sipkasti magnet,
SI.2.3.26. Dobljanje indukovanih struja
okrenut sjevernlm polom prema kalemu, uvlacimo u
kalem kazaljka galvanometra skrene na jednu stranu.
Kada magnet lzv!acimo kazaljka skrene na drugu
stranu. Takode, sto brze pokrecemo magnet galvanometar pokazuje jacu struju.
Kada magnet mlruje nema struje. Isti efekat bl dobili kada bi magnet mirovao, a
kalem pribliZavali Iii udaljavali.
Kako to mozemo objasniti? Oko magneta postoji magnetsko polje odnosno
magnetski fluks. Prlblizavanjem magneta magnetskl fluks kroz kalem se poveeava.
Izvlacenjem magneta magnetskl fluks se smanjuje. U oba slucaja u kalemu se
indukuje elektromotorna sila. Kada se magnetskl fluks kroz kalem ne mljenja nema
nl indukovane elektromotorne sileo
Na osnovu ovog i jos nlz drugih ogleda Faraday je zakljucio da se u zavojnici
(kalemu) uvijek indukuje eleidromotorna sila kada sa kroz zavojnicu mijenja
magnetski fluks. Ako je prl tome strujno kolo zatvoreno, nastai:e Indukovana
struja. Sto se brie mijenja magnetski fluks indukovana elektrom%rna sila je veca.
Magnetskl fluks se moze mijenjati na razne nacine. Na primjer kretanjem
provodnika u magnetskom polju, rotacijom zavojnice u magnetskom polju,
promjenom jacine struje u zavojnicr, itd,
Svl ogledi pokazuju da je:
indukovana elektromotorna sila u provodnoj konturi proporcionalna
brzlni kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ona
ogranicava.

At
To je Faradayev zakan elektromagnetske indukclje
Ako umjesto jednog navoja zavojnlca Ima N navoja, onda js


Negativan predznak je posljedica zakona odrzanja energlje. Indukovana ele-
ktromotorna sila Ima iYredznak suprotan predznaku promjene magnetskog fluksa.
71
Znacenje predznaka minus objasnjava lentzovo pravilo.
Indukovana struja Ima takav smjer da svojim poljam le;;i da sprijeci uzrok
indukeije.
Ogled. Na slid 2.3.27. prikazan je demonstracija lentzovog pravlla. Kada zatvorenoj strujnoj kontun
pribllzavamo sjeverni pol 5tal009 magneta, struja u kontun ima smjer suprotan kazaljki na satu (slika
lijevo), Tom smjeru odgovara sjeverni pol naseg kruinog provodnlka kroz koji sada protice struia.
lstoimeni po!ovi se odbljaju " indukovana struja ima takav smjer da teii da sprijeci uzrok indukcije, a to
je priblizavanje magneta.
SI.2.3.27. Demonstracija Lenzovog pravUa
Kade S8 sjeverni
magnetski pol 8tal009
magneta udaljava, anda
sa u kruz:nom provodniku
indukuje struja suprotnog
smjera. Smjer indukovane
struje je smjer kazaljke oa
satu, sto ked kruznog
provodnika odgovara
juznom polu. Raznoimeni
polevi se privlace -
indukovana struja ima
takav smjer da se
svojim poljem
tstav/ja uda/javanju
magneta.
Prema tome, U
strujnoj konturi se indukuje struja takvog smjera da se svojim poijem suprotstavlja kretanju
magneta, tj. uzroku indukcije.
Pitanje 1. Kako se moze izvesti izraz za indukovanu elektromotrnu silu kada se pravolinijski
provednik duzine ! kreee u homogenom magnetskom polju indukeije S, okomito na linije sile, stalnom
brzinom?
Odgovor. Provodnik se krece stalnom brzinom v i za vrijeme bt prede put b.x = vb.t . Pri tome
povrsinu ..:\S:::: tb.x:::: fvb.t .
Magnetski fluks koji obufwata la pevrsina je b.cll:: BbS
Indukovana elektromotrna sila je:
,ff' "" lieD :: BbS
6.1 6.t
,ff':: Blv6.t

1# oBlvl
Indukovana elektromotorna sila, u nasem primjeru je jednaka
proizvodu magnetske indukeije, duzine provodnika I j brzine kojom se
provednik krece okomito na !inlje slle.
51.2.3.28.
Ovakav tip indukeije S8 koristi u generatoru eleklricne struje. Ulogu pOkretnog provodnika ima veliki
bro] navojaka (namotaja) ko]1 se obrcu u magnetskom polju.
Napomena. Kada je kolo otvoreno, indukovana elektromotorna sila je jednaka razliei potencijala na
krajevlma provodnika, ,ff' = V,.
Pitanje 2. Sta su to vrtlozne struje?
Odgovor. !ndukovane struje mogu da se jave I}e sarno u zieama nego i u svakom
masivnom provodniku. Takve struje se nazivaju vrtloine struje iii Fukoove ._
Vezimo, na primjer, jednu bakarnu koeku za konac i stavimo je izmedu polova elektromagneta (sl.
2.3_29). Ako obrcemo koeku izvjesno vrijeme u jednom smjeru, doci ce do upredanja konea. Kada
72
I
I
j
pustimo koeku ona ce se brzo okretati izmedu polova elektromagneta. eim pustimo struju kroz navoje
elektromagneta, obrtanje koeke se naglo uspori!
/
N
/
$
51.2.3.29_ Vrtlozne struje
Samoindukcija
Ova se pojava objasnjava taka 5to se u magnetskom
polju, uSljed obrtanja indukuje struja, Tok ovih struja nije
odreden kao kod linijskih provodnika i one obrazuju
izvjesne vrtloge zbog caga se zovu vrtlozne struje.
Njihove jacine mogu blti vrlo velike. Zagrijavaju provodnike
(dinamoma5ine, transformatore ... ) te uglavnom imaju
Stetno djelovanje. lz tog razloga se odgovarajuCi zeljezni
dijelovi elektricnih masina ne prave ad jednog komada
nego ad veceg broja tankih ploCiea, medusobno
razdvojenih izolatorom.
Pojava elektromagnetske indukcije zapata se uvijek kada dolazi do promjene
magnetskog lIuksa kroz povrsinu ogranicenu provodnikom.
Neka imamo jedan provodnik kroz koji prolazi elektricna struja. Oko strujnog
provodnika postoji magnetsko pOlje. Ako se na bilo koji nadn mijenja jacina struje u
provodniku promijenit ce se i magnetsko polje. Prema zakonu elektromagnetske
indukcije to promjenljivo magnetsko polje 6e u tom provodniku indukovati
elektromotornu silu. Ta S8 pojava naziva samoindukcija.
Posta je elektromotorna sila samoindukcije uslovljena promjenom jacine
struje u provodniku njena vrijednost je proporcionalna brzini kojom se mijenja
jacina struje.
, At
Koeficijent proporcionalnostl S8 naziva koeficijent samoindukcije L. S!
jedinica za koeficijent samoindukcije je henri (H)
H= Vs
A
Nekim kalem ima koeficijent samoindukcije 1 H ako promjena osnovne struje
od 1Ns izaziva elektromotornu silu samoindukcije od lV.
Koeficijenl samoindukcije zavisi od oblika i dimenzija strujne konture i broja
namotaja.
Usljed Ie indukovane elektromotorne sile u provodniku ce se javiti i struja
samoindukcije. 5truja samoindukcije tece kroz isti provodnik kao i osnovna
struja, Njen smjer je odreden Lentzovim pravilom. Kada osnovna struja u
provodniku raste, struja samoindukcije ima takav smjer da otezava povecanje
struJe. Aka jacina struje opada struja samoindukclje ima takav smjer kojim tezi da
'onemogu6i to smanjf§nje,_ .
73
Karakteristican primjer pojave samoindukcije su tj. struje koje se
javljaju prilikom ukljucivanja iii iskljucivanja strujnog kola.
Aka se dvije zavojnice nataze jedna pored druge promjena struje u prvoj
zavojnici uzrokuje pojavu indukovane struje u drugaj zavojnici. Ta se pojava naziva
uzajamna indukcija. Sa prakticnom primjenom uzajamne indukcije upaznat cemo
se u poglavlju 0 translormatorima.
Pitanja i zadaei.
1. U cemu je slicnost, a u cemu razlika izmedu elektrostaticke i elektromagnetske sile?
2. Sla je Lorentzova sila i kako se odreduje njen smjer?
3. Kako provodnik treba da se krece u magnetskorn poiju pa da se u njemu ne indukuje elektromotorna
sHa?
4. Po cemu se samoindukclja razlikuje od ostaHh tipova elektromagnetske indukcije?
5. Zasto se javlja varnica prilikom prekidanja strujnog kola?
6. Kroz provodnik duiine ! = 20 em protice struja jaCine I = 1 A. Provodnik sto]i okomito na Iiniji sUe
homogenog magnetskog polja indukcije B i na njega djeluje elektromagnetska sila F = 0,05 N. Kolika je
magnetska indukcija? (R: B = 0,25 T)
7. Kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika tece struja jaCine 0,1 A. Kolika je sila uzajamnog
djelovanja po jedinici duiine, ako je njihovo rastojanje 8=10 em? (R: F = 2.10.
6
N)
8. Pozitivno naelektrisani joni ulaze okomito u homogeno magnetsko polje indukcije B=0,1T, brzinom
8,10
4
m/s. Kollka je masa jona ako je po!uprecnik kruiniee koje opisuju r=16,6 em? Naboj jona je
q=1,6.10·
19
C. (A: m = 3,32.10'
26
kg)
9. Kvadratni akvir od iiee straniee 10 em nalazi se u hamogenom magnelskom-polju indukeije 0,01 T.
Unije slle pralaze okomlto kroz ravan okvira. Odredi: a) magnetski fluks kroz okvir, b) indukovanu
elektromotornu sHu u okviru aka se magnetsko polje za 0,5 s ravnomjerno ,smanji za nulu.
(R, a) Wb, b) E = V)
10. Provodnik duzine 40 em i otpora R = 0,5 n krece se brzinom v=2 m/s u homogenom magnetskorn
polju indukcije B = 0,5 T tako da okomito sijeee lintje sile. a) Kolika je indukovana elektromotoma sila u
provodniku? b) Ako se krajevi provodnika spoje .iieom, zanemar!jivog alpora, kolika ce struja poticati
kroz provodnik? (R: a) E = 0,4 V, b) I "'" 0,8 A)
Vainiji iskazi i formule
Elektromagnetska slla kola djeluje na strujni provodnik jednaka je proizvodu
jacine struje kroz provodnik, magnetske indukcije B i duzine provodnika Q.
SlIa uzajamnog djeJovanja dva strujna provodnika proporclonalna je
jacinama struja koje prolaze kroz provodnike i duzini provodnika,
a obrnutno proporcionalna njihovom medusobnom rastojanju.
Lorentzova sUa djeluje na naelektrisanu cesticu u kretanju. Ako se krece
brzinom v okomito na Unlje sile, njen Iznos je
Indukovana elektromotorna slla u provodnoj konturi proporcionalna je
brzlnl kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana ogranicava.
Lentzovo pravito: Indukovana struja ima takav smjer da svojim poljem teii
da sprijecl uzrok indukcije.
Indukovana elektromotorna sila samoindukciJe je proporcionalna brzini
kojom se mljenja jacina struje u provodniku.
74
F=IfB
F=qvB
G'=- A<l>
At

, At
2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja
Karakteristike naizmjenicne struje
Do sada sma razmatrali istosmjemu elektricnu struju. Kada na akumulator iii
dzepnu bateriju prikljueimo neki potrosae, kroz njega protiee struja koja ima stalno
isti smjer, od plus (+) pola ka minus (-) polu izvora struje.
Danas S8 najvise proizvodi i koristi naizmjenicna struja.
Elektricna struja cija se jacina i smjer periodicno mijenjaju u toku
vremena, naziva se naizmjenicna struja,
Uredaji pomocu kojih se proizvodi naizmjeniena struja nazivaju se generatori
naizmjeniene struje. Njihov rad je zasnovan na elektromagnetskoj indukciji. U
njima se mehanicka energija pretvara u elektricnu energiju.
Princip dobivanja naizmjeniene struje objasnit cemo na slici 2.4.1. Neka se
i
(J)w
I I
51
N
SI.2.4.1.Princip naizmjenicne struJe
izmedu polova stalnog magneta nalazi
provodnik u obliku pravougaonog rama
(okvira, pellje). On rotira oko neke
osovine koja je okomita na magnetsko
polje indukeije B.
Prilikom obrtanja stalno se mijenja
magnetski fluks kroz povrsmu koja
ogranieava okvir. Prema zakonu
indukeije, usljed promjene magnetskog
Iluksa, na krajevima provodnika S8 javlja
indukovana elektromotorna sila,
odnosno razlika poteneijala.
Ako se okvir ravnomjerno obrce, onda ce takvo obrtanje imati za posljedieu
pojavu napona koji se mijenja po sinusnom zakonu.
Ako je kolo struje zatvoreno, onda ce poted struja ko ja se takode mijenja po
sinusnom zakonu. Zbog toga se takva struja naziva s;nusna naizmjenicna struja
(sI.2.4.2.)
75
Pri obrtanju okvira indukovani napon raste
od nule do maksimalne vrijednosti, a zatim
opada do nule. Za to vrljeme okvir naeini
polovlnu obrtaja. Za vrljeme druge polovine
obrtaja napon ponovo raste od nule do
maksimuma, ali ima suprotan smjer. Zatim S8
ponovo smanjuje na nulu i proee se ponavlja.
Razlog pojave napona suprotnog smjera
je taj sto u drugoj polovlnl obrtaja provodnlk
sijeee Ilnlje sile magnetskog polja u suprotnom
SI.2.4.2.Sinusna naizmjenicna struja smjeru.
Aka je strujno kola zatvoreno onda se
proizvodi sinusna naizmjenicna struja. Prema Ohmovom zakonu njena je vrijednost
. u
1=-.
R
Na sHei 2.4.2 je graficki prikaz napona i struje. On je sinusoidal an, a
matematicki izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje su:
u:;:: Un sin rot
i = 10 sin rot
gdje su: u I i, trenutne vrijednosti napona I struje, U
o
i 10, makslmalne vrijednosti
napona i struje. w je kruina frekvencija i ona je jednaka
I· 2" I
i
ro
=21tf=-1
IT.
gdje je: 1- frekveneija struje, T - period
Vrijeme jedne pune promjene napona i struje je period (T) .. _Broj
promjena u jednoj sekundi je frekvencija (f). Izmedu ove dVI)e velielne POStO)1
odnos,
f" =.!..
T
Najrasprostranjenija standardna frekveneija nalzmjeniene struje je 50 Hz
(herea).
Oanas se skoro sva elektriena energija proizvodi i distrlbuira u obliku
naizmjenicne struje. Razlog tome je sto naizmjenitna struja ima nekoliko bitnih
prednostl u odnosu na jednosmjernu struju. Prije svega lakse se prolzvodl jer je
generator naizmjenicne struje jednostavne konstrukcije. struja.
lahko moze prenositl na velike daljlne, bez vellklh gubltaka. Ako)e potrebno konstltl
jednosmjernu struju (TV, raeunar!. .. ) ona se pomocu ispravljaea pretvara u
jednosmjernu.
76
1
:1
Za one koji iele vise znati
Pitanje 1. Kako se maze izvesti matematitki izraz za trenutnu vrijednost naizmjenitnog napana?
Velicinu indukovane elektromotorne sUe mozema izracunati bilo iz brzine kojom se mijenja
magnetskl fluks kroz povrsinu okvira iii jz brzjne kojom slrane okvira sijeku linlje sile magnetskog polja.
Koris!i! cemo ovaj drugi naein.
Neka je duzina okvira I, a sirina d (sl. 2.4.1). Ram se obrce u homogenom magnetskom polju
stalnom ugaonom brzinom, Lini}ska brzlna stranica ie v. Maksimalna vrijednost indukovane
sile je (str.72)
=BRv
Prl obrtanju okvira u svakoj njegovoj stranid se indukuje elektromotorna sila (vidl stranu 72).
£ = B-€vsina
gdje je a u9ao izmedu pravca kre!anja provodnlka i Ijoija sile magnetskog polja. Iz gornje reladje se vidi
da indukovana elektromotorna sila, pri obrtanju okvira, maksimalna kada je ugao a=90". Tada
stranica okvira okomlto sijete Hoije sile.
Indukovana elektromotorna sila je jednaka nun kada je a= 0"'. Tada se stran'lca okvira krece
paralelno linliama sile. Na taj naein vrijednost indukovane elektromotrne sile se mijenja ad nule do
maksimalne vrijednosti, po zakonu
E=EOsina
gdje je e- trenutna vrijednost indukovane elektromotorne sile, e 0 - maksimalna vrljednost.
Aka je kolo otvoreno, onda je elektromotorna sila jednaka naponu oa krajevima kola U=e. Ako je
obrtanje ravnomjerno, onda je ugao a = rot.
lndukovani napon je

gdje je u - trenutna vrljednosl napona, Va - maksimalna.
Efektivna vrijednost naizmjenicne struje i napona
Nalzrnjenlena struja stalno rnijenja smjer I jaclnu u toku vrernena, od nule pa do
neke maksimalne vrljednost!. Interesuje nas kakav je uelnak (efeka!) naizmjenicne
struje. Koliku ce, na prlrnjer, jaeinu struje Izrnjerlti ampermetar? Maksimalnu
vrijednost iii neku prosjeenu vrijednost?
Instrument ce pokazati neku stalnu vrljednost jaelne naizmjeniene struje koja
iznosl ako 70% od maksimalne vrljednostl! Takode, kada naizmjenicna struja
prolazi kroz neki otpomik Rona 6e u njemu os/oboditi onoliku kolicinu toplote kao
da ima stalnu vnjednost koja iznosi 70% ad maksimalne vrijednosti.
Efekat naizmjenicne struje je isti kao da ima stainu vrijednost kao i
jednosmjerna struja. Ta vrijednost se naziva efektivna vrijednosl. Ona se
oznacava sa I i iznosi 0,707 od maksimalne vrijednostL
II = 0,7071.1
Efektlvna vrijednost naizmjenicne struje je ona vrijednost koju bl imala i
istosmjerna struja gao U otporu R proizvede istu kolicinu toplote kflO i
naizmjenicna struja ..
77
Na sHean nacin definise se i efektivna vrijednost naizmjenicnog napana
Iu = o,707u.1
Kada kazemo da je napon gradske mreze U = 220 V, onda je to efektivna
vrijednost naizmjenicnog napona. Kada kazemo da ampermetar pokazuje jacinu
naizmjenicne struje 12A, onda je to efektivna jacina struje.
Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje i napona, oznacavat cemo oznaka U,
odnosno I, bezindeksa.
PrimJer 1. Napon gre.ske mreze iznosl 220 V, a frekvencija 50 Hz.
a) lzracunaj maksimalnu vrijednost naizmjenicnog napona i kruinu frekvenciju.
b) napisi jednacinu po kojo) se mijenja napon gradske mreze.
c) Kada se otpornik R:= 3,1 n prikljucl na napon gradske mreie kroz njega prolaz] naizmjenicna
struja. Napisi jednacinu po kojo] S8 mijenja naizmjenicna struja.
Rjesenje.
a) Efektivna vrijednost napona gradske mreie ie U '" 220 V. Maksimaina vrijednost je
Kruzna frekvencija je
U
o - 0,707 0,707
U "",311 V
w:= 2nf = 2·3.14-50s-
1
w=314s-
1
b) Napon gradske mreze se mijenja prema jednacini
u "" U
o
sinwt = 311· sin 314t
c) Maksimalna vrijednost jacine struje je
U 311V
Io =-.J!..= __
R 31,11;2
I
o
c:=lOA
Naizmjenicna s1ruja S8 mijenja prema jednacini
i = In sin wt:: lO·sin 314t .
Otpori u kolu naizmjenicne struje
Kod istosmjerne struje elektricni otpor Rima svojstvo da trasi elektricnu
energiju, te da je neposredno pretvara u toplotu. Zbog toga se taj otpor naziva
termogeni olpor iii omski olpor. Naziva se jos i aktivni olpor.
Medutim, u kolu naizmjenicne struje, zbog stalne promjene njene jacine i
smjera, javlja se i tzv. induklivni alpor. Takode u kolu naizmjenicne struje moze
se nalaziti i elektricni kondenzator, On u kolu naizmjenicne struje ne predstavlja
prekid, vee jednu vrstu otpora koji S9. zove kapacitivni atpor.
Prema tome, u- kolu_ naizl1Jjenicne struje, .pOred termagenag otpora R,
mozemo Imali i induktivni otpoYikapacitivni olpor.
78
Termogeni otpor - R. Najprostiji slucaj elektricnog kola je kada ono sadrzi
samo termogeni otpor R. Neka se na krajeve termogenog otpora prikljuci
naizmjenicni napan sinusnog oblika

Tada se jacina struje u kolu moze prikazati jednacinom
O",Uosin wt
T
SL2.4.3.Termogeni otpor u kolu naizmjenicne struje
. U U
o

1 =-=-smrot·
R R '
i =Iosirimt
Struja napon istovremeno
dostizu nulte i maksimalne
vrijednosti. Kazemo da su slruja
i napon u fazi, tj. da je fazna
razlika izmedu njih = 0
Induktivni otpor - R
L
. Ako u
kolo naizmjenicne struje vezemo
jednu zavojnicu (solenoid),
zanemarljivog omskog otpora R, opazit 6emo da zavojnica pruza odredeni otpor
naizmjenicnoj struji. Taj otpor se naziva induktivni otpor (sl. 2.4.4). On je uzrokovan
pojavom struje samoindukcije koja nastaje u zavojnici zbog stalne promjene
jacine struje. Struja samoindukcije smanjuje jacinu primarne struje pa djeluje kao
SI.2.4.4.lnduktivni otpor U kotu
nalzmjenlcne struje
neki dodatni otpor. Stoga se uticaj struje
samoindukcije u kolu naizmjenicne struje
opisuje posebnom velicinom koja se
naziva induktivni olpor
R,. =OlL
Induktivni o/por je proporeiona/an
kruinoj frekvenciji naizmjenicne struje
i induktivltetu zavojnice L. Induktivni
otpor se takode izraiava se omima.
Kada u kolu struje imamo induktivni
otpor struja i napon nisu u fazL Struja
kasnl za naponom za Cetvrtinu perioda T/4. Zbog cega? Kada se zavojnica
prikljuci na naizmjenicni napon ne potekne odmah struja uslje dpojave struje
samoindukcije (sl. 2.4.4). Po Lentzovom pravilu ona se protivi uzroku kojim je
izazvana i pojavi se tek poslije odredenog vremena Gedne cetvrtine perioda, T/4),
sto odgovara faznoj razlici od n12.
Induktivni otpor ne trosi snagu, tj. nepretvara je u Joulovu toplotu. U njemu se
elektricna energija pretvara u magnetsku energiju koja se ponovo moze pretvoriti u
elektricnu energiju.
1. Zasto se induktivni otpor ne javlja u kolu .jednosnijerne struje?
Odgovor. Za jednosmjernu struju kruina frekvencija w = O. Stoga je i induktivrii otpor jednak null.
79
Kapacitivni otpar-Re. Kada bi elektricni kondezator prikljucili na izvor
jednosmjernog napona, lada bi se on brzo napunio nakon cega bi struja prestala
da tece. Medutim, u kolu naizmjenicne struje kondenzator ne predstavlja prekid
struje (sl. 2.4.5.)
Naime, prolazak naizmjenicne struje
kroz kondenzator svodi se na
naizmjemcno punjenje i pra:i:njenje
kondenzalora. Prije nego sto bi doslo do
prekida struja promijeni smjer. Kondenzator
S8 tada prazni, zatim panova puni, itct.
81. 2.4.5. Kondenzator 1I kolu nalzmjenicne struje
Za naizmjenicnu struju kondenzator,
kapaeiteta C, predstavlja jednu vrstu
otpora. Taj otpor se zove kapacitivni otpor,
I kapacitivni otpor se izrazava U omima.
r;-:tl

Napon i jacina struje u kondenzatoru nisu u fazi, tj. ne dostizu istovremeno
maksimalne i minimalne vrijednosti (51. 2.4.5.). Napon kasni za strujom za
cetvrtinu perioda, T/4. Kada je kondenzator prazan, struja punjenja je maksimalna.
Kako se kondenzator puni napon na njegovim plocama raste, a jacina struje
punjenja opada. Kada napon dostigne maksimalnu vrijednost, a to je poslije jedne
cetvrtina perioda, onda je jacina struje jednaka nuli. Vremenskoj razliei od T/4
odgovara fazna razlika ad n12.
Uticaji kapaeitivnog i induktivnog otpora su suprotni. Zajednicko im je sto ni
jedan ni drugi ne doprinose nepovratnom pretvaranju elektricne energije u toplotu.
Zbog toga se nazivaju reaktivni olpori, za razliku od termogenog otpora koji se
zave aktivni otpor.
Ohmov zakon za kolo naizmjenicne struje
. Impedanca
U kolu naizmjenicne mogu se istovremeno naei: termogeni otpor R, kalem
(zavojniea) induktiviteta L
kondenzator kapaeiteta C.
rI"'-j=.=R:::t--r-'<lniLm'--r---j'C Na sliei 2.4.6. je kolo
naizmjenicne struje sa serijskom
vezom termogenog induktivnog i
kapaeilivnog otpora.

81.2.4.6. Kolo nalzmjenlcne_struje (serijska veza
80
Neka je kolo prikljuceno na
izvor napona
- u::::: sin rot
U takvom kolu jacina struje je
ista kroz svaki otpor, ali ee se ona razlikovati od napona u fazi
i = Iosin(rot-<p),
gdje je - fazna razlika izmedu struje i napona.
Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje moze se dobiti graficki, pomoeu tzv.
vektorskog dijagrama.
Kod termogenog otpora napon i struja su u fazi. Kod induktivnog otpora
napon prednjaci struji za n12. Stoga induktivni otpor nanosimo pod uglom 90° u
odnosu na termogeni otpor (sl. 2.4.7.). Kod kapacitivnog olpora napon kasni za
strujom za 11:12. 8toga kapacitivni otpor nanosimo pod uglom 90° U odnosu na
termogeni otpor R, ali u suprotnom smjeru od R
L
. Medusobni polozaj ovih otpora
prikazan je na slici 2.4.7. .
S!.2.4.7.Trougao otpora
Koristenjem Pitagorine teoreme nalazimo da
je ukupan otpor
_=R=c)=1, I
gdje je Z - ukupan olpor iii impedanca.
Fazni ugao izmedu struje i napona moze
se naei iz trougla otpora
R
cosq> =z
Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje ima oblik
1
1
=
Elektricna rezonancija. Iz matematlckog izraza za impedancu uocavamo da
je, pri nekim datim vrijednostima otpora, impedanca najmanja kada je R
L
= R
e
, tj.
kada je induktivni otpor jedan kapacitivnom otporu. Ova pojava S6 naziva
elektricna rezonaneija. U slucaju rezonaneije naponi na zavojniei i kondenzatoru
jednako su veliki, ali su suprotne faze pa se ponistavaju. Takvu rezonanciju
nazivamo serijska iii naponska rezonancija .
Do naponske rezonaneije dolazi pri odredenoj frekveneiji koju izracunavamo iz
navedene jednakosti.
C1l
Ll&J
Frekvencija COo S9 naziva rezonantna kruzna frekvencija.
Primjer 1. Napis! matematicke izraze za impedancu kola aka su vezani serijSld: a) termogeni i --
induklivni atpor, b) termogeni i kapacitivni atpor, c) induktivni i kapacillvni alpor. .
81
Rjesenje.
a) Kod serijskog vezivanja termogenog i induklivnog otpora, impedanca je Z "" z + .
b) Kod serijskog vezivanja termogenog i kapacitivnog otpora, impedanca je z;::; JR Z + .
c) Kod serijskog vezivanja induktivnog j kapacitivnog otpora, impedanca je
_Rc)z :R
L
-Rc'
Prlmjer 2. Zavojnica ima omski otpor R = 2 n i induktivitet 10 mHo Odredi: a) induktivni otpor i
impedancu aka Sa ana prikljuci na gradsku mrezu napona 220 V i trekvencije 50 Hz, b) fazni ugao
izmedu struje i napona, c) jacinu struje koja prolazi kroz zavojnicu.
Rjesenje
R=2Q
L=10mH=O,01 H
U:220V f=50Hz
a) Induktivniotporzavojniceje RL =coL=2n:·50s·'·O,OlH
RL =3,140
a) 2",,?, b) rp =?, c) I=?
Impedanca je
b) Fazni ugao izmedu struje i napona izracunavamo iz re!acije
coscp=O,S37
Z 3,72.Q'
cp "" 57,S"
c) Jacina struje kOja pro!azi kroz zavojnicu je
Za one koji iele vise znati
220V
Z 3,n.Q
b:o 59,1 A
Z=JR1 =J(2Q)2 +(3,14 Q)z
Z=3,72Q
Prosto harmonijsko kretanje moze se predstavili projekcijom ravnomjernog kruznog kretanja. Pri
tome se radijus vektor r obr6e nekom ugaonom brzinom. Takav obrtni vektor se naziva 1azor. Posto
naizmjenicna struja predstavlja sinusne oseilaeije struje i napona i ona se moze predstavitl 1azorom.
S obzirom da je napon na termogenom otporu, UR:::RI, U fazi sa slrujom, fazor koji predstavlja tai
napon ertamo u pravcu sa strujom (51. 2.4.8.). S obzirom da kod induktivnog olpora napon prednjaci
strujl za rd2 fazor koji predstavlja napon Ur. nanosimo pod uglom tri2 u odnosu na tazor struje. Kod
kapacitivnog otpora napon kasni za slrujom, te fazor
koji predstavlja napon Uc nanosimo pod uglom rr./2 u
odnosu na fazor struje, ali u suprotnom smjeru.
u
I
lz trougla, na slid 2.4.8., primjenom Pitagorine
leoreme, na!azimo da je,
+(Ut. -U
C
)2
S obzirom da je: UR ::: RI, U
L
= RLI, Ue.= Rei, U "" ZI,
ondaje
Z==JR
2
+(R
L
_RC)2
51. 2.4.8. Fazorski dijagram za R,L,C Mimlo gdje je Z - ukupni otpor, odnosno kola.
82
Snaga u kolu naizmjenicne struje
U kolu jednosmjerne slruje snaga je dala izrazom
P=ill
Ako u kolu naizmjenicne slruje posloji samo lermogeni olpor, je izraz za
snagu naizmjeniene slruje isli kao i izraz za snagu jednosmjerne slru)e. U gom)o)
relaeiji izrazi U, odnosno I, predstavljaju efektivne vrijednosli napona, odnosno
jaeine slruje.
U navedenom primjeru, kada postoji sarno termogeni olpor, napon i struja su u
fazi «(p=0). Medulim, u kolu naizmjenicne slruje, napon i slruja najeesee nisu u fazl,
vee izmedu njih posloji fazna razlika.
I
,
Na sliei 2.4.9 napon U je fazno pomjeren u
odnosu na struju za ugao (p. Komponenta
napona U cosq> je u lazi sa strujom, dok je
komponenla Usin(p okomila na slruju.
Proizvod struje I komponente napona
koji Ie u fazi sa strujom ie aktivna snaga
Ip, -
Izraz cos!p S8 naziva faktor snage.
SI.2.4.9. Aktivna snaga Najpovoljniji je slueaj kada je faklor snage
jednak jediniei, a 10 je onda kada su napon i
struja u fazi. Medutim, on je najeeseee manji od jediniee.
Eleklrieni polrosaei pretvaraju urad samo ovu, aktivnu snagu. VeGina u.redaja u
mrezi sadrze zavojnice sto dovodi do zaostajanja struje za naponom, a time I do
manjeg faklora snage. To zaostajanje maze se smanjili ako se paralelno lakvom
uredaju spoji kondenzator. On ne Irosi energiju, a popravlja faklor snage tako da
on bude veei od 0,85.
Za one koji iele vise znati
!zraz p::: UI, naziva se prividna snaga
!zraz Pt = UI sinlp, naziva se jalova snaga, jer se ne moze iskoristiti.
Aktivna snaga Pa izraiava se u vatima (W), prividna snaga u voltamperima (VA), a reaktivna u
varima (VAr).
Aka se kate da je snaga naizmjenicne struje 2 kW, onda se zna da je to aktivna snaga. Ako se
kaie da je snaga 400 VA, onda je to prividna snaga.
Pltanja i zadaci:
1. Po cemu sa naizmjenicna struja razlikuje od jedl!psmjerne?
2. Koje velitine karakterisu nalzmjenicnu struju?
83
3. Kroz sijalicu tece naizmjenicna struja od 0,5 A. Kako se zove ovakva vrijednost i sia predstavlja?
4. M?ze. Ii kOI?, u se nalazi kondenzator serijski vezan sa ostalim dijelovima kola. teet
a) nalzmJenicna struJa, b) Jednosmjerna struja?
5. Kalem 0,1 H i otpora 24 n prikljuci S8 na a) jednosmjern!
napon U=12V, b) nalzrnJenleni napon U =. 12 V I frekvencije 50 Hz. Kollka ce struja teci kroz kalem?
(R: a) 1= 0,5 A; b) R, c 31,4 Q; Z = 39,5 Q; 1 = 0,3 A)
6. 2 J..l.F prik!juei se na gradsku mreiu napona 220 V i frekvencije 50 Hz. a}
Kohko Je kapacltlvnJ otpor? b) Kolika struja "prolazl" kroz kondenzator?
(R: a) Rc = 3184,7 Q; b) I:; 0,07 A)
7. Potrosae elektrlcne ene!gije, eija je aktivna snaga 880 W, prikljuci se na mreiu efektivnog napona
U = 220 V. Prj tome kroz nJega protite struja jacina J = 5 A. a) Kolikj je faktor snage potrosaca? b) Koliki
je njegov termogenl olpor, a kolika je impedanca? .
, . (R: a).costp "'" 0,727; b) Z::; 44 Q; R = 32 Q)
Vainiji iskazi i formule
Matematieki izrazi za trenutne vrijednosti naizmjene struje,
odnosno napona su: gdje su: u, j trenutne vrijednostf jaclne struje,
odnosno napona; UO, 10 - maksimalne vrijednostl struje, odnosno
napona, CO kruzna frekvencija naizmjenicne struje
Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje, odnosno napona su,
i:;:, 10 sin rot
u:;:,Ullsinrot
1=0,7071
0
U =0,707U
o
Ukupan otporu kolu naizmjenicne struje zove se impedanca. I
d
' '.R! ' ! . " Z=V
R2
+(RJ.-Rc )2
9 Je J6. - ermogeOi 0 por, RL-mduktlvnJ otpor, otpor.
RL =roL
Rezonantna kruina frekvencija, prj kojoj ]e otpor u kolu
naizmjenicne struje najmanji, data je izrazom
Aktivna snaga naizmjenicne struje data je izrazom
gdje je cos rp faktor snage
Generatori i elektromotori
masine su uredaji za pretvaranje eleklrjene energije u
I obratno. Uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u
elektncnu su generatori, a uredaji koji pretvaraju eJektrienu energiju
u mehanicku elektromotori.
Generatori naizmjenicne struje
Savremeni izvori naizmjenicne slruje, skoro iskJjucivo, su
indukcioni generatorl, ciji se princip rada zasniva na
jndukcli.i. Kod njih sa obrtanjetfi kalama (strujna
. .peUJe) u magnetskom poilU dobija naizmjenlena struja 2.4.10).
84
Rc=_'_
roC
I
roo = JLC
P
a
=Ulcos(j)
._5{.2.4.10 Model generatora
naizmjenicne struje .
Osnovni dijelovi sv'lh indukcionih generatora su: induktor koji odrZava magnetsko polje i indukt u
kojem se indukuje struja. Oio generatora koji roUra naziva se rotor, a njegov nepokretni dio stator.
Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i eetkica.
Velitina indukovanog napona zavisi od brzine obrtanja rotora, broja namotaja, jaCina magnetskog
polja, ild.
BuduCi da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodn'lk krece u odnosu na
magnelsko polje ili se polie kre(:e u odnosu na provodnik, onda se i elektromagnet moze smiestiti na
osovinu da se obrce. U tom slueaju elektromagnet je rotor, a provodnici u koj'lma se induKuje struja su
na statoru (81. 2.4.11.). Za napajanie elektromagneta istosmjernom slrujOm koristi se mali generator
istosmjerne stroje, smjesten na istoj osovini.
Danas se skore kod svih generatora naizmjenicne struje koristi
ovaj pnncip '1 na taj nacin izbjegavaju teskoce oko upotrebe cetkica.
Kada elektromagnet. kao induktor, ima jedan par polova, onda je
njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukovane struje. To
je 50 obis iii 3000 ob/min. Ako ima dva para po!ova, onda je za
dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije obrce, itd.
Zbog toga se koriste elektromagneti sa vise pari polova.
Generator; jednosmjerne struje
Velika vecina elektricnih uredaja koristi naizmjenicnu struju.
Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju, na
primjer ureda}i za elektrolizu, tramvajski saobracaj. itd. Zbog toga se
koriste i generatori jednosmjerne struje.
Prindp generatora jednosmjerne struje isti je kao i generatora
naizmjeniene struie. U provodnlku se indukuje naizmjenicna struja, ali se na prikladan nacin u vanjskom
kolu dobiva istosmjema struja. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrs] kolektor (komulator).
Umjesto da su krajevi provodnika (strujnog okvira) spojeni na dva klizna prstena (koluta), kao na slicl
2.4.10., oni su spojeni-sa dva medusobno jzolovana poluprstena (51. 2.4.12.).
SI.2.4.12. Model generatora
jednosmjerne struje
Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se m'ljenja smjer
struje. All, istovremeno se mijenja i polozal poluprstenova u
odnosu na celkice, pa ce stoga u vanjsko' kolo odlaziti struja
istog smjera.
Napon i struja u vanJskom kolu imaju ist] smjer, ali 1m se
velicJna stalno ko!eba izmedu nule ] maksimalne vrijednosti. Za
takvu struju kazemo da pulzira. Takva stroja se zove
pulzirajuca struja (s1. 2.4.13.).
'i
JOO[YV',
SI.2.4.13.Pulzirajuca struja
Da bi napon na cetkicama slo manje pulzirao izraduju se kolektori, razdijeljeni ne na dva dijela, vee
na vise tzv. lamela koje su spojene sa krajevima pojedinih navoja.
Prema nacinu pobude, generator] jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim
pobudivanjem j generatore sa _ samopobudivanjem. Generatori jednosmjerne struje sa
samopobudivanjem zovu .
85
Trofazni generator
Danas so skori svi generator! naizmjenicne s1ruje - trofazni generatori. Princip rada takvog
generatora 0lkrl0 je N. Tesla, 1895. godine. Stator trofaznog generatora (ma tri potpuno nezavisna
namotaja pomjerena medusobno za ugao od 120" (sl. 2.4.14.a). Kada se rotor (magnet) okrete, u
svakom namotaju se indukuje napon. Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima
pomjereni u fazi za 120".
Ji
aj / I '
: T
I , ......
:
L ____________

51.2.4.14. a) Trofazni generator,
b) Veza u zvijezdu
Iz ovoga se moze zakljucili da je za prenos energije od generatora do potrosaea potrebno 6
provodnika {po dva za svaki namotaj).Medutim u praksi se to postize sa tri iii catir! provodnika, sto je
yaZoo i sa ekonomskog gledista. Kako?
Ako po jedan kraj sa svakog od tri namotaja vezemo u jednu lacku, onda je jacina slruje u toj tack!
jednaka nulL Ova tacka se zove nulta taeka (sl. 2.4.14.b). Provodnik vezan sa nultom taekom zove se
nulti provodnlk. Ovo vail ako su pojedine faze podjednako opterecene.
Ovakva veza se zove veza u zviJezdu. Provodnici spojeni sa krajevima nekog namolaja (kalema)
zovu se fazn! provodnil?i. Kod trofazne slruje postoje Ir! fazna provodnlka: R,S,T.
Naponi izmedu pojedinih fa.znih provodnika. i nultog provodnika nazivaju se fazni naponl. U
gradskoj mrei:[ fazni napon fznos! 220 V, U
f
= 220 V.
Napon izmedu pojedinih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi. U gradskoj mre!i oni iznose
380V.
Elektricni potrosaCi manje snage prikljucuju se na fazni napon, U = 220 V. Potrosael vece snage
prlkljucuju se na linijski napon, 380 V.
EJeidromotor za jednosmjernu struju
Ima [stu konstrukeiju kao i generator jednosmjerne struje (sl. 2.4.12.). Preko cetkiea 1
poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. Na straniee okvira, koji se nalazi u magnetskom polju,
dje!uJe, elektron:agnetska si.la jednakog intenziteta, ali suprotnog smjera. Spreg sila okrece okvir sve do
polozaja kada Je magnetskl fluks kroz okvlr maksimalan. Medulim, po [nerdj! okvir prode taj polozaj Ie
na yP?cne djelov?ti sila smjera. Ali, u istom trenutku i poluprstenovi promljene
svoJ polozaJ te se promlJem I smJer struJe. Zbog toga spreg sila obrce okvir uvijek u istom smjeru.
Generator jednosmjerne struje dje/uje kao generator kada mu se rotor obrce a kao
eleldromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjerna struja. '
za jednosmjemu slruju imaju raznovrsnu primjenu, od djecijih Igraeaka pa do
-elelctnenlh vozova.
86
Asinhroni motor
U savremenoj industriji najsiru prlmjenu imaju motori naizmJenicne struje sa obrtnim magnetskim
poljem. Princip rada takvih motora dao je N. Tesla 1887. godine sto je uzrokovalo pocetak masovnog
kOristenja naizmjeniene slruje.
Stator ovakvog motora lma s!icnu konstrukciju kao i generator trofazne struje (SI. 2.4.14.a). Kada
se trofazna struja dovede na Irl namotaja (R,S,T) koja su postavljena pod ug!om 120", svaki namotaj
daje svoje magnetsko polje. Rezultuju6e magnetsko polje lzmedu polova obr6e se frekvencijom
naizmjeniene struje. Ako se u takvo obrtno magnetsko polje stavi stalnl magnet, onda se i on poene
obrtatl istom frekvencijom kao i magnetsko polje. Dobili smo sinhroni motor (sl. 2.4.14.a)
SI.2.4.1S.Kaveznl rotor
Transformatori
Ako se umjesto stalnog magneta kao rotor postavl
kalem, njegove namotaje sijeku linije sile te se u rotoru
indukuje struja. Usljed toga se kalem poene obrtati. T akav
rotor se obrce nesto manjom brzinom nego magnetsko polje
pa sa odgovaraju6i motor zove asinhronl motor. Kao rotor
najcesce se koristi zatvoreni okvir u obHku kaveza, kao na
sliei 2.4.15.
Aslnhroni motor lma najvecu primjanu u industrlji jer na
njegov rotor na treba dovoditi nikakvu struju pa nisu potrebni
ni kolektori nl cetklce.
Jedna od osnovnih prednosti naizmjenicne struje je mogucnost njenog
transformisanja sa jednog napona na drugi.
Uredaji kojima se povecava iii smanjuje naizmjenicni napon nazivaju
se transformatori.
Princip rada transformatora postavio je jos Faraday. Kada se mijenja jacina
struje kroz jedan kalem (primar), onda se u obliznjem kalemu (sekundaru) indukuje
struja. Ta pojava se zove uzajamna indukcija.
Transformator se sastoji od dva elektricni izolovana namotaja oko zeljeznog
I'
I'
2.4.16. Transformator
ill'
IIH
u]] I u,]
II
jezgra (sl. 2.4.16.).
Naizmjenicna struja, koja sa
dovodi na jedan namotaj
(kalem) uzrokuje promjenljivi
magnetski fluks. Usljed toga
se indukuje naizmjenicna
struja iste frekvencije u
drugom kalemu.
Kalem na koji se dovodi
naizmjenicna struja naziva se
primar, a kalem u kojem se
indukuje struja sekundar. Da bi se smanjili gubici u transformatoru usljed vrtloznih
struja jezgro transformatora se izraduje od izolovanih limenihploca. Ako su gubici
u termogenim otporima ka/ema zanemarljivi, kao i rilsipanje fluksa, onda za takav
87
transformator kazema da je idealan. U tom slueaju eitav magnetski fluks
proizveden u primarnom kalemu prolazi i kroz sekundarni kalem.
Prema Faradayevom zakonu indukcije, indukovana e!ektromotorna sila u
sekundaru proporcionalna je broju namotaja. Ako_ sekundar transformatora ima N2
namotaja, a primar N, namotaja, onda vazi relacija
lu, = N, I
U
2
N2
Naponi na krajevima primara i sekundara odnose S8 kao brojevi njihovih
namotaja.
Iz jedna6ine transformatora vidi S8 da S8 promjena napona postize promjenom
broja namotaja. Ako je broj namotaja na sekundaru ve6i nego na primaru, onda se
napan poveca i obratno.
Kada sekundar nije opterecen, kroz primar protice vrlo mala struja koja se zove
struja praznog hoda. Kada se u kolo sekundara prikljuei neki potrosae, onda kroz
namotaja sekundara proteklen struja 1
2
, Gim se sekundar optereti u odgovaraju60j
srazmjeri se pove6a i struja u primaru. Primar "povute" jaeu struju iz izvora na koji
je prikljucen.
Energija koju primar uzima iz mreze zavisi od potrosnje
sekundarnom kalemu. U idea/nom transfarmataru snaga koja sa
primarn; kalem jednaka je snazi u sekundarnom kalemu,
energije u
dovodi na
Jacine struje kroz primar i sekundar odnose sa ob.rnuta naponima
na primaru j sekundaru.
Na primjer, ako se napan na sekundaru pove6a 10 puta, onda 6e se jaeina
struje smanjiti 10 puta. 8naga struje pri tome ostaje nepromijenjena.
Ova cinjenica se koristi kad prijenosa elektricne energije na daljinu. Osnovni
problem kod prijenosa elektricne energije jesu gubici na zagrijavanje provodnika
usljed termogene otpornosti R. Oslobodena kolitina toplote, po Joullovom zakonu
je:
Q=RI't
gdje je I jaeina struje. To je nepovratni gubitak energije. Gubici te vrste se mogu
znatno smanjitl smanjenjem jacine struje pomotu transformatora, a da se pri tome
snaga struje ne promijeni. To je mogute ako se struja kroz provodnik prenosi
visokim naponom. Ako se na primjer, napon u sekundaru transformatora poveca
100 puta jacina struje se smanji sto puta. Posta su gubici u provodniku na
zagrijavanje proporcionalni kvadratu jaeine struje, onda se oni smanje deset hiljada
puta. .
88
Ovakvo rjesenje je u praksi m09u6e samo za naizmjeniene struje. To je jedan
od osnovnih razloga zasto se danas najvise proizvode naizmjenicne struje.
Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se podesava broj namotaja primarnog kalema Nl?
Odgovor. Neka je termogeni otpor kalema i neka. je
Usljed promjenljivog fluks8 u primarnom kolu se J8v!ja elek!romotorna je
suprotan smjeru naizmjenicne struje koja se dovodi na primar. Druglm fljeClma, javlJa se mduktlvna
otpomost
Bra] namotaja primarnog kalema se podesava tako da samoindukcije bude
pribliino jednaka elektromotornoj sUi naizmjenicne struje 1:1 koja se dovodl na pnmar,
E "'-10
1
6¢>
, M
U tom slucaju, struja praznog hoda, koja protiee kroz primar, ne moze bili velika. 8 obzirom da,
kod ldealnog transformatora, isti fluks prolazi i kroz sekundar, onda je

£2 N
z
za idealan transformator taj odnos vali "I za efekflvne napone na krajevima primara i sekundara,

U
2
N2
Primjer 1. Snaga manje hidroelektrane iznosi 6 M""!, a generatorski napon je 10 kV a) je
jacina struje? b) Kolika e.e bit! jacina struje ako se prenosl dalekovodom napona 110 kV? c) Kohko puta
ce se smanjiti gubic·l?
Rjesen/e.
P",6MW",6·10
6
W
U1""IOkV
U? llOkV
a) It =? b) h =?
. P 6·10
6
W .
a) 8naga struje je PI",UjII, te Je II '" 1O.103V; 11"" 600A
b) Ako se, koristenjem transformatora, napon poveca, onda ce se smanjiti jaCina struje
=1
I; U
z
' 2 I U
2
IlOkV
12 = 54,5 A
e) Gubici te se smanji!1 J puta, tj. 121 puta.
89
Mreie naizmjenicne struje. Prijenos elektricne energije
Sistem vodova i transformatorskih stanica koji sluzi za prijenos e!ektricne
energije od izvora do mjesta potrosnje nazivamo elektricnim mrezama. Razvoj
elektricnih mreza neposredno je ovisio od razvoja elektrana, pa se moze reci da su
S8 elektricne mreze pojavile kada i pIV8 elektrane.
Prvu elektranu za napajanje sijaliea (sa ugljenim vlaknom) sagradio je Edison
1882. godine. Istosmjerna struja iz Edisonove elektrane napajala je 7000 sijaliea,
koje SU od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara. Napon na generatoru je
bio 103 V, a napon na sijalieama 100 V.
Najveti problem su bili gUbiei elektriene energije na zagrijavanje, te su se
elektrienom energijom mogli koristiti samo obliznji potrosaei. Da bi se rijesio taj
,ptoblem smanjivala se jaeina struje, ali na taj naein se smanjivala i snaga struje.
Krajem 19. stoljeta naucniei su dosli do zakljucka da se rjesenje problema
prenosenja elektriene ernergije radikalno moze r!jesiti tako sto se umjesto
jednosmjerne struje pocela koristiti naizmjenicna struja. Ona S8 moze
transformisati na visoki napan, prj cemu S8 smanji jacina struje, a snaga pri tome
ostaje nepromijenjena.
U elektranama se obieno proizvodi trofazna (naizmjeniena) struja napona 6 kV,
10 kV iii 35 kV. Zatim se transformise na 110 kV, 220 kV iii 380 kV te transportuje
na velike udaljenosti (sl. 2.4.17)
51.2.4.17. Prenosenje energije od od izvora do potrosaca
U svijetu se danas grade dalekovodi i za napon od 500 kV i 750 kV. To su tzv.
visokonaponske mreze.
Prenosenje elektricne energije ad elektrane do transformatorske stanice vrsi se
naponom 10kV i 35 kV. Udaljene transformatorske staniee povezane su
dalekovodima napona 110, 220 iii 380 kV. U srediiltima velikih potrosaea (gradovi,
industrijski objekti) nalaze se transformatorske stan ice koje smanjuju napon na 380
V, odnosno 220 V.
Ako je potrebno dobiti jos niti iii vis; napon, koriste se transformatorski
sklopovi. Na primjer, nekada je potreban napon od 6V iii 12V, a nekada i do
15000V (katodna eijev).
90
Vainiji iskazi i formule
, Generatori su uredaji koJI pretvaraju mehanicku u elektricnu,
a eiektromotori pretvaraju elektricnu energiju u mehamcku.
Napon izmedu nultog provodnika i faznih u gradskoj
mrezi. iznos! 220 V. a napan izmedu pojedmlh faznih provodmka 380 V.
Uredajl pomoeu koJlh se povecava III smanjuje naizmjenicni napon
nazivaju se trans/ormatori.
Naponi oa krajevima primara i sekundara odnose se kao brojevi nJihovih
namotaja:
Jacine struja kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na
primaru i sekundaru.
Naizmjenicna struja se oa velike daljlne visOkity'
Na taj nacin se'smanjuju gublei elektricne energlJe na zagrlJ8vanJe provodnlka.

U
z
N
z

Jz U I
91
Elektromagnetske oscilacije. Thomsonova formula
Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjenicno pretvaranje
energije eleklricnog polja u energiju magnetskog polja i obratno.
Elektrieno kolo u kome naslaju elektromagnetske oscilacije zove se elektrlcno
oscilatorno kola. Najjednostavnije oscilatorno kolo saeinjavaju kalem koeficijenta
samoindukcije L i kondenzator kapaciteta C (51. 2.4.18.).
c
c
SI. 2.4.18. Elektromagnetske
oscllacije
magnetskog polja.
OscHovanje ovog kola izaziva S8 prethodnim
naelektrisanjem kondenzatora. Kondenzator S8
veze za izvor jednosmjerne struje taka da S9
jedna ploea naelektri8e pozitivno, a druga
negativno. Tada je izmedu plata kondenzatora
uspostavljamo elektrieno polje (sl. a).
Pomo6u prekidaea iskljucimo izvor napona i
zatvorimo LC - kole. U tom trenutku zapoeinje
prainjenje kondenzatora. Elektroni sa negativne
ploee krecu se prema pozitivnoj ploei na kojoj je
manjak elektrona. To znaei da protiee elektriena
struja. Usljed praznjenja napon na
kondenzatoru S8 smanjuje, a struja kroz kalem
povecava. Kada napon na kondenzatoru bude
jednak nUli, cnda struja kroz kalem dostize
maksimalnu vrijednost. Tada i magnetsko polje
dostize maksimalnu vrijednost (sl. b). Ako nema
termogenog otpora u kolu, onda kazemo da je
oscilatorno kolo idealizovano. U takvom kolu
nema pretvaranja elektricne energije u toplotu.
Maksimalna energija elektrienog polja u tom
trenutku jednaka je maksimalnoj energiji
Po inerciji elektroni produzavaju kretanje u istom smjeru prema gornjoj ploeL
Struja nastavlja da teee postepeno se smanjujucL Kondenzator poeinje ponovo da
se puni sve dok se ne naelektri8e, ali suprotno. Sada je gornja ploea naelektrisana
negativno, a donja pozitivna (sl. c).
Taj proces traje sve do nestanka magnetskog polja i potpunog opterecenja
kondenzatora. Kolo tada raspolaze sarno energijom elektrienog polja.
Nakan ovoga slijedi prainjenje kondenzatora, zatim punjenje, itd. Proces S8
ponavlja, a energija elektricnog polja se periodicno prelvara u energiju
magnetskog polja i obratno. Zbog toga se ovakve oscilacije nazivaju
e!ektromagnetske oscilacije. Opisano oscilovanje je neprigl!seno.
Sopstvena frekvencija oscilovanja je data formulom.
92
If, =
Period oscilovanja iznosi T = 2n.JLC
Sopstvena frekvencija oscilovanja zavisi od induktiviteta kalema L i
kapaciteta kondenzatora C.
U na8em primjeru, oscilatornom kolu je samo u poeetku data izvjesna energija:
a zatim je kolo prepu8teno samo sebi. Kada nema termogenog otpora oscllacl)e bl
bile neprigusene, tj. stalno bi se ponavljale. Medutim, u realmm kollma postoJe
razni oblici gubitaka energije j oni su uzrok pojave prigusenih
oscHacija. Da bi S8 osci!acije odrzale, upraksi S8 u kola veza nek1 kOJI
periodieno nadoknaduje gubitak energije (na primjer izvor elektriene energlJe sa
elektronskom cijevi - triodom, odnosno tranzistorom).
Oscilatorna kola, sa vrlo malim lnduktivitetom j kapacitetom, imaju oscilacije
vrlo visoke frekvencije,
Primjer 1. lzracunaj period i frekvenclju sopstvenih osci\aclja osci!atornog kola, aka je induktivite1
zavojn'ice 1 mH, a kapacitet kondenzatora 0,1 IiF-
Rjesenje.
L= I mH= 1O-
3
H
C--Ol uP:." 1O-
1
p
T=?,f::::?
T",2n-/LC -lO:;P
T=6,28·1O-'s

T
Elektromagnetski talasi
Elektrieno oscilatorno kolo, koje smo upoznali, naziva se zatvoreno
oscilatorno kolo. U
51.2.4.19. otvorenp oscilatorno kolo
takvom kolu elektrieno
polje je izmedu ploea
kondenzatora a
magnetsko polje
unutar solenoida
(kalema). Ova su polja
izvan oscilatomog kola
veama slaba pa kaze-
ma da je zracenje
zatvorenog oscilato-
mag kola
rljivo.
93
Ako se ovo oscilatorno kolo otvori, prosiruje se prostor u kojem djeluje njegovo
elektritno polje (sl.2;4.19.)
Daljim razmicanjem plota elektritno polje zauzima jos ve6i prostor. I najzad
potpunim razmicanjem i ispravljanjem dobiva S8 oscilatorno kole, kao na sliei
2.4.19.c. Od zatvorenog oscilatornog kola dobili sma otvoreno oscilatorno kola.
Otvoreno ascilatorno kole maze biti i obieni pravolinijskl provodnik, odredenog
kapaciteta i induktiviteta. Takvo oscilatorno kolo naziva se jos i dipol-antena. Kada
se u otvorenom oscilatornom kolu izazovu elektromagnetske oscilacije u prostoru
oko njega nastaje elektromagnetsko polje. Elektricno i magnetsko polje nisu vise
odvojeni ve6 cine jednu cjelinu.
Teoriju elektromagnetskog polja postavio je Maxwell, 1863. godine. Njegova
teorija se temelji na sljede6im postavkama.
Svaka promjena magnetskog polja dovodi u okoInom
prostoru do indukovanja vrt/oinog eIektricnog poIja.
Svaka promjena eIektricnog polja dovodi do indukovanja
vrt/oinog magnetskog polja u aka/nom prostoru.
Maxwellova teorija je teorijski predvidjela postojanje
elektromagnetskih talasa, kao i to da su i svjetlosni talasi
samo jedan oblik postojanja elektromagnetskih
talas'a.
Prema Maxwellovoj teoriji, emitovanje elektromagn-
etskih talasa nastaje pri ubrzanom kretanju elektricilela.
Na taj nacin emiluje se elektromagnetski talasi i kada
neka kolicina elektriciteta vrsi prosto harmonijsko
oscilovanje u oscilatornom kolu.
Aka se u nekoj tacki prostora stvori promjenljivo magnelsko polje one 6e u
susjednoj tacki indukovati vrtlozno elektricno polje koje je takode promjenljivo. Ono
6e indukovati vrtlozno magnetsko polje, a ovo vrtlozno elektricno polje, itd.
94
Na taj natin nastaje elektromagnetski talas.
Proces "irenja promjenljivog elektromagnelskog polja kroz prostor
naziva se elektromagnetski talas.
51. 2.4.21. Prostlranje elektromagnetsklh talasa
Prema tome, elektricno i magnetsko polje siri se od izvora na sve strane u
prostar. Na sliei 2.4.21, je prikazano -sirenje elektromagnetskog polja na Iijevu j
desnu stranu od Uocavamo da se oba promjenljiva polja, elektricno i
y
. magnetsko, javljaju
x uvijek zajedno. Ujedno
-'4 vidimo da su Hnije sile
jednog polja uvijek
It A. ,I okomite na linije sile
z
51. 2.4.22. Elektromagnetski talas
drugog polja.
Na sHei 2.4.22. je
prikazan elektromagnetski
talas. Promjene jacine
elektricnog i magnetskog
polja mogu se predstaviti
kao promjene vektora E j 8.
Ti vektori su okomiti na
pravae sirenja talasa, slo
znaCi da su
gnetski talasi transverzafni
talasi.
Brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je

s
To ie brzina svjetlosti u vakuumu sto ukazuje da je svjetlost
elektromagnetski !alas ..
Talasna duzina elektromagnetskih talasa je
A=.".
f
Pomo6u .elektromagnetskih talasa prenosi se energija u okolni prostor, brzinom
svjetlost!. a tome 6emo posebno govorit!.
Za one kOfl ieIe vise znatl
Pitanje 1. Prama Maxvellovoj teoriji brzina eleictromagnetskih lalasa u vakuumu je
1
c= JMi:
gdje su konslante, u izrazu pod korijenom, permeabHnost, odnosno permitivnosl vakuuma. a) KoUka je
brzina elektromagnetskih lalasa u vakuumu, izracunata prema loj relaciji? b) Kako sa maze izracunati
indeks prelamanja elekiromagnetskag lalasa neke sredine?
Odgovor. a) Aka se u gornju relaciju uvrste podacl za navedene kanstante (vidi tabelu na kraju
knjige) dobije se da je brzina svjet!osti

s
To je brzina svjetlosti u vakuumu sla ukazuje da je svjetlost elektromagnetskl talas.
b) 8rzina prostiranja elektromagnetskih talasa u nekoj sredini je
.-
95
1
'0 __
,Jil£
gdJe je p,:::::p.,"f1o, £=f",EtJ
S obzirom da je, po definiciji, indeks prelamanja oake sredine n ""..:: , to je
,

,
Prema da bi izracunaH indeks prelamanja nake sredine potrebno je znat! relativnu magnetsku
permeablrnost te sred/ne jJ, i relativnu permitivnost te sredine E,.
Hertzovi ogledi
. objavio svoJu :eoriju talasa 1863. godine. Godine 1888. godine,
njemackl flzlcar Hertz, ekspenmentalno J8 potvrdio Maxwellovu teoriju 0 postojanju i svojstvima
elektromagnetsklh talasa. Hertz Je ne sarno dokazao postojanje
elektromagnetskih talasa nego i njihova odbijanje, preiamanje,
difrakciju i polarizaciju.
SI. 2.4.23. Heinrich Hertz
(1857-1894)
SI.2.4,25. Serna Hertzovih ogleda
96
Princip njegovih eksperimenata sHean je principu savremene
emisije i prijema radio talasa. Oscilatorna kola sa sopstvenom
frekveneljom f, emituje elektromagnetske talasa. Te lalase maze da
primi drugo oscilatorno kolo frekvencije f2 , ali pod uslovom da ana
budu u rezonanelji, Ij. da podesnom konstrukcijom bude f, = f2 (si.
2.4.24.)
g=--.J=h
LI L1.
SI.2.4.24. Ova oscilatorna kola u TezonanClji
Serna Hertzovih ogleda prikazana je na slici 2.4.25. Hertzov
oscilator je U obliku stapa na cijoj S8 sredini nalazi mall vamicni
razmak, Varnice se izazivaju visokim napanom iz induktora.
Kada izmedu kuglica
skoCl vamica pocinje
oscilovanje osel!atomog kola.
Hertzov oscilator ustvari
predstavlja emisionu anlenu,
tzv. Induktivitet
i kapacitel njegovog
osellatora je bio vrlo mali tako
da je frekvencija oscilatora
bila velika.
Pri skakanju varnice u
oko!n! prostor se sire
eleklromagnetski talasL Za
detekciju eleklromagnetskih
talasa Hertz je upotrijebio
prijemne oscilatore raz!icitih
oblika i dimenzija. Vlastita
frekvencija tih prijemnih antena podesavana je tako da bude u rezonanciji sa otpremnikom. Najzad,
kada je podesio odgovarajuce dimenzlje varnica se javila j u prijemniku. Potvrdia je da elektromagnetski
lalas! imaju isla svojstva kao i svjellost.
Na taj nacin Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwellovu teoriju i dao osnove savremenoj
radiotehnlcl.
Primjer 1. U Hertzovom ogledu lalasna duzina elektromagnetskih lalasa iznosila je 4,5 m. KoUka je
bila frekvencija oscilovanja Hertzovog oscilatora?

Frekvencija i talasna duzina povezan] su relacijom,

f ""5..,,,, ___ '_; f ",66MHz
A 4,Sm
Radio difuzija
Beilen! prijenos zvuka na velike daljine naziva se radiodifuzija
Princip primjene prenosenja elektromagnetskih talasa od otpremnika do prijemnika dao je Hertz
1888. godine (vidi sliku 2.4.24.) Otvoreno oscilatorno kolo proizvodi elektromagnetske lalase odredene
frekvencije, Takvo oscHatorno kolo zove se otpremnik (odaslljac, emiter. .. ). Prijemno asci/atamo kola
maksimalno 6e apsorbovati energiju elektromagnetskih talasa ako ima istu frekvenciju kao otpremnik
(f1 = 12)' Kazemo da su tada otpremnik j prijemnik u rezonanciji.
Ovakav nacin prenosenja energije od jednog oscilatornog kola do drugog koristi se u cje!okupnoj
radiotehnici. Antena radioprijemnika prima energiju elektromagnetskih lalasa svih emitera, aU se
pojacavaju sarno one frekvencije na koje je podeseno oscilatorno kola prijemnika. Fino podesavanje
sopstvene irekvencije prijemnika vrsi se pomocu promjenljivog kondenzatora,
Za one koji zeTe vise znati
SI. 2.4.26, Amplitudna modulacija
Audio
signal
Ukupni sigulli
Otpremnik
Jedan elektronski oscilator u
otpremniku proizvodi elektromagnetske
oscilacije odredene frekvencije. Preko
antene predajnika emituju se
elektromagnetski talas! koji se nazivaju
nosee! talasi (sl, 2.4.26), Naziv su dobiH
po tome sto imaju utogu prenosioca
zvucnih oscllacija.
U otpremniku se pomocu mikrofona
zvucne oscilacije pretvaraju u elektricne.
Frekvencija ovih, ,:love se
aUdiofrekvencJJa._,Ona'),e ;pre15o 3.o:-puta
manja od nosece frekvencije. . '>'.-

U ""saih,om \, ".
posebnog sistema, vrsi se "utiskivanje", tj. mljesanje audio frekvencije j
pastupak se zD:ve modul?cija, Na slici 2.4.26. je tzv .• amplitudna
promjena amplitude noseceg talasa prema karaktenstlkama zvucnog talasa. -
o

T \

!110dullsani talas se pojatava i preko otpremne antene
odasllje u oko1ni prostor. Tako se una
talasa, brzinom svjetlostl, u ekolnf prostor
odasr[ju zvucne oscilacije.
Prijemnlk
. rada prijemnika elektromagnetskih talasa objasnit
cemo na jednom od najprostijih tipova radio-prijemnika koji se
zove deteldorski prijemnik.
00 prijemne antene A dolaze moduHsani
(sl. 2.4.27).
PromJenom Induktlvrteta III kapaclteta C u asciJatornam kolu
SI. 2.4.27. Deteldorski prijemnik to da nas prijemnik dade u rezonanciju
sa koju zelimo slusatL
se. u ukljuci slusalica (T) njena membrana nije u stanju da prati brze
promje.ne oscllovanJa noseceg koje su reda 1 MHz. Zbog toga se 1a visokofrekventna stru'a
,detekt.orom (0). To je ustvari kristalna dioda kOja ispravlja naizmjenienu struju i daJe
struju. Sad,a membrana slusalice reaguja samo na audlofrekventne oscilaclje elja je
frekvenclja ma!lja od elektromagnetskih oscilacija. Zato se kaze da je pomocu diode izvrSena
dem_odulaclJ8 noseceg talasa, Ij, odvajanje aUdiofrekYencije od nosece frekvenciJ'e
elektromagnetskog talasa.
f?diote.hnika, se temell.i p.rincipu sarno slo su tehnicka rjesenja znatno
poboljsana. Teme!je radlotehOlke postaVIO Je fiziear Marconi 1896 gOd,'ne m d tv d' d
Je to ucinio " 'e a k' f .v . ,a a se f I a
pnj6 nJ 9 rus I IZlcar Popov, 1895. godine, odnosno Tesla, 1893. gOdina.
Radio talasi se diJete na: duge (1 km • 30 km), srednje (100 m - 1000 m), kratke (10 m. 100 m) .
u!trakratke, UKT (1 m - 10 m). Frekvencija UKT je od 30 MHz. 300 MHz. I
. Na prinCipu vrsi i prenos sllka beilcnim putem. U otpremniku se vrsl pretvaran'e
SVjellosnlh slgnala u etektncne. U prijemniku se vrsi pretvaranje elektricnih signala u svjeUosne. J
Sl. 2.4.28. Radar
Na slic! 2.4.28. je prikazan radarski
uredaj kOjim se, pomocu elektroma-
gnetskih talasa, otkrivaju polozaji
predmeta.
SI. 2.4.29. Beiitnl tele10n
(mobitel)
t.,1 (00' ) k .. Na slici 2.4.29. je prikazan bezicni
e on m Itel oJlm se, pomocu eleklromagnetskih talasa razgovara,
98
Spektar elektromagnetskog zracenja
Hertz je svojim eksperimentima pokazao da elektromagnetski ta!asi,
proizvedeni jednim oscilatornim kolom, imaju sliene osobine kao j vidljiva svjetlost.
Upoznavanjem elektricne strukture materije doslo se do zakljucka da atomi i
molekull emituju svjetiost kao elektricni oscilatori. Tako je ubrzo ustanovljeno da
elektromagnetsko zracenje obuhvata vrlo siroko podrucje u pogledu talasnih
duzina.
Cijeli raspon mogucih talasnih duzina I frekvenclja elektromagnetsklh
lalasa naziva se spekatar elektromagnetskih talasa.
Zajednicko svim elektromagnetskim talasima je da imaju istu brzinu
prostiranja. Medutim, talasi razlicitih talasnih duzina dolaze iz razlicitih izvora i
razlicito djeluju na materiju. Stoga ih obicno dijelimo prema tipu izvora iz kojeg
dolaze. Pri tome granica podjele nije 08tra.
Na tabell 1. je dat spektar elektromagnetskih talasa.
iTalasnaduzll1a· .•....••..•.•..•.
Radio-talasi >0,3 m
Mikrotalasi 1 mm-O,3 m
IC-zracenje 760 nm -1 mm
Vidljiva svjetlost 380 nm - 760 nm
UV-zraeenje 10 nm - 380 nm
x zracenje 1 pm-l0nm
y - zraeenje 0,01 pm -1 pm
Kosmicko zracenje < 0,01 pm
Tabela 1. Speldar elektromagnetskih zracenJa
Radio-talasi obuhvataju
talasne duzine oct nekoliko
kilometara do 0,3 m. To su
talasi koje koriste televizijski i
radio odasiljaci. Njihov izvor su
oscilatorna kola. Radio-talasi
dolaze i iz svemira.
Mikrotalasi obuhvataju tala-
sne duzine od 1 mm do 0,3 m.
Primjenjuju se u radarskoj
tehnici i telekomunikacijskim
sistemima. Njihove frekvencije
su bliske frekvencijama kojima
osciluju molekuli te se koriste za
proucavanje atomske j
molekulske strukture supstance.
Infracrveni (IC) dio spektra
obuhvata talasne duzine od 1 mm do 760 nm. Te talase emituju moJekuli gasa i
usijana tijeJa. Imaju loplotno djelovanje i koriste se u medicini, tehnici i aslronomiji.
Vidljiva svjetlost je uski dio spektra na koji je osjetljivo Ijudsko oko. To su
talasne duzine izmedu 380 nm i 760 nm.
Ultraljubicastom (ultravioletnom - UV) zracenju pripada podrucje ad 10 nm (iii
lnm) do 380 nm. Kao i vidljivo zraeenje, dolazi iz atoma i molekula. Ima veeu
energiju od vidljivog zraeenja. Primjenjuje se u medicini i tehnici. VeSi prigmentaciju
koze i izaziva hemijske reakcije. Zbog tih svojstava moze biti 8tetno za zive
organizme.
X-zracenje ima talasnuduzinu od 1 pm do 10 nm. Te zrake je otkrio Rontgen
1895. godine pa se po njemu nazivaju i rendgentski zraei. To zracenje dolazi iz
unutra8njosti atoma i prenosi jos veeu energiju od .uy - zraka. Zbog svojstva da
99
ra.zlicito prodire kroz tkiva, primjenjuje se u medicinskOj dijagnostici Prilikom
nJlhove je postovati stroga pravila zastite od Inace
rendgentskl zraCi su temelJno orulie za proucavanje strukture kristala. '
y - potice iz jezgra atoma. Talasne dutine su im od 0,01 pm do 1 pm.
!o radloakttvnI eJementi. U interakciji sa zivim organizmima
IzaZlva teska ostecenJa.
zracenje ima jos manje talasne duzine. Dolazi iz kosmosa i patice
ad razhCltlh Izvora.
100
Vainiji iskazi i formule
predstavljaju naizmjenicno
energlJe elektncnog polja u energiju magnetskog
palla I obratno.
Sopstvena frekvencija oscilovanje elektricnog asci/atornog
kola data je Thomsonovom formulom
Proces promjenljivog elektromagnetskog polja
kroz prostor nazlVa 5e elektromagnetski faJas.
Svjet/ost je, takode, elektromagnetski talas.
E.'.ektricno oscilatorn? kolo prijemnika maksimalno apsorbuje
energlJu talasa koje emituje otpremnik, ako su
to dVa oscilatorna kola u rezonanclji, tj. imaju jednake frekvencije
Cljeli raspon mogucih talasnih duiina I frekvencija
elektromagnetskih talasa naziva sa spektar elektromagnetskih talasa.
,. __ 1_
2.JLC
3.0PTIKA
3.1. Svjetlost
Optika je dio fizike koji proucava svjetiosne pojave. Pod svjetlos6u se obicno
podrazumijeva vidljiva svjetlost. To je onaj dio elektromagnetskog spektra koji
kod covjeka uzrokuje osjet vida. Preostali dio elektromagnetskog zracenja
(toplotno, ultravioletno, radiotalasi, ltd.) nase tijelo drugacije osjeca iii ga uopste ne
osjeea. U sirem smislu pod svjetlos6u nazivamo svo zracenje koje emituju izvori
svjetiosti, a tu pored vidljivog spada jo;; infracrveno i ultravioletno zracenje.
Optika se dijeli an geometrijsku optiku, talasnu optiku i folometriju. U
geomelrijskoj opticl zanemaruje se priroda svjetlosti. Ona ima praktican znacaj
za objasnjenje rada optickih instrumenata. Talasna oplika proucava prirodu
svjetiosti, tacnije, talasnu prirodu svjetlosti. Fotometrija se bavi mjerenjem jacine
vidljive svjetlosti koju svjetiosni izvori emituju u prostor, kao i velieine povezane sa
tom jacinom.
Priroda svjetlosti
Stoljecima Ijudi nisu poznavali prirodu svjetiostL Jos starim Grcima bilo je
poznato da se svjetlost prolire pravolinijski. Takode, poznavali su i zakon odbijanja
svjetlosti. Pod optikom su podrazumijevali nauku 0 videnju. Jedni su smatrali da
svjetiost potice iz oka, a drugi da potice od svijetiog predmeta. Tek u 11. stoljeeu
arapski znanstvenik Alhazen pravilno je protumacio vilienje oka i prvi dio jasnu
iormulaciju zakona prelamanja svjetlosti.
U 17. stoljeeu vee su postojale dvije teorije 0 prirodi svjetlosti. Holandski fizicar
Huygens (Hajgens) smatrao je da je svjetiost talasne prirode. Da bi objasnio
prostiranje svjetlosti Huygens uvodi u nauku pojam etera. Eter, po Huygensu,
ispunjava ukupni kosmicki prostor. Istovremeni Newton je smatrao da je svjetlost
korpuskularne prirode. SVjetlost je, prema Newtonu, snop vrlo malih cestica koje
izlijecu iz nekog izvora velikom brzinom. Kada dopru u nase oko izazivaju osje6aj
vida.
Zbog veeeg Newtonovog autoriteta uglavnom je preovladala korpuskularna
teorija.
Kraj ovoj naucnoj raspravi ucinili su eksperimenti izvedeni pocetkom 19.
stoljeea. Fresnel (Frenel) i Joung (Jung) su opazili interferenciju i difrakciju
svjetlosti -i objasnHi je ta!asnorn teorijom. Najzad je Maxwell (1853 .. -godine) .
postavio -elektromagnetsku teoriju svjetiosti, po kojoj je svjetlost transverzalni
101
elektromagnetski talas. Maxwellovu teoriju eksperimentalno js potvrdio Hertz,
1888. godine.
SI. 3.1.1. Albert Einstein
(1879-19SS)
POGetkom 20. stoljeea Einstein je pretpostavio da
se svjetlost sastoji od lotona, kvanta svjetlosne
energije, koji imaju l talasna i korpuskularna svojstva.
Sadasnje glediste fjzieara zasniva se na prihvatanju
Ginjsnice da je priroda svjetlosti dualisticka, tj. i talasna
i korpuskularna.
Brzina prostiranja svjetlosti
Jedna od najvaznijih karakteristika svjetlostl je brzina prostiranja
5vjetlostL Dugo se smatralo da se svjetiost prostire trenutno, mada su
naki naucnici, jos u srednjem stoJje6u, pretpostavljali da sa prostire
nekarn konacnom brzinom.
Prvi koji je pokusao da izmjeri brzinu svjetlosti bio je Galile! (pocetkom
17. stolje6a), ali bez uspjeha. U to vrijama je bila uspjesno izmjerena
brzina zvuka u vazduhu taka s10 su dva udaljena posmatraca mjerila
vrljams za koje zvuk prijede udaljenost medu njima. Vrijeme se mjerilo klatnom.
IsH metod koristio je GaUieL Mjerilo se vrijeme od trenutka kada prvi posmatrac otknje svoj fenjer,
pa do trenutka kada svjetlost ode do drugog posmatraca i vrati se ponovo do prvog. MeduHm, rezulta!i
mjerenja su se veoma razlikovali taka da nisu daval! nikakav pauzdan podatak. Danas znamo da bi
svjetlost za jednu sekundu obisla 7,5 puta oko Zemlje. Prema tome da bi na taj naein izmjeril1 brzinu
svjetlosti potrebno je mnogo preciznije mjen!! male vremenske intervale Hi Ima!! astronomske
udaljenosti.
z'
---*----
51. 3.1.2. R6merov metod odredivanja brzine svjetlosti
Oanski astronom Olaf
Romer, prvi je izmjerio brzinu
svjetlosti, 1675. go. dine,
posmatranjem pomracenja
Jupiterovih salelita. Njegov
metod se zove astronomski.
Za one vrijeme dobio je prilicno
dobar rezultat za brzinu
svjetlosti.
Na slid 3.1.2. prikazan je
Romerav metod odredivanja
brzine svjetlosti. Pratio je
izlazak jednag od Jupiterovih
salema (mjeseca). Taj mjesec
abide aka Jupitera za 42 h 28
min i 36 s. Medutim, primijetio je
da je izlazak Jupiterovog
satelita razliei! u razlicita doba
godine, On ie 10 objasnio na
sljedeCi nacin.
Zemlja se krece oko Sunca
sa periodom od jedne godine
dana, Jupiter obide oko Sunca
jednom za 12 godina. Dok
Zemlja prede polovinu svoje putanje oko Sunca, Jupiter prede 1/24 dio svoje putanje. Tacno je
zabi!jezio vrijeme izlaska satelita kada je Zemlja najbliza Jupiteru (poloi:aj Z). PosHje pola godine, kada
je Zemlja najudaljenija od Jupitera (polota] Z') izlazak sa1eHta je kasnio za oko 1000 sekundL On je to
objasnio morala da prede duz! put, kojl Ie jednak precniku Zemljine-putanje
102
I
'I
;1
oko Sunca. Ako Je poznata udaljenost Zemlje od Sunca, kaja iznosi priblizno d=150 miliana kilometara,
onda se dobije da je brzina svjeUosti prlblizno
2d 2·150·10
6
km
,-
t 1000s
c "" 300 000 km
,
U to doba precnik Zemljine putanje nije bio poznat sa danasnjom tacnoscu pa je dobijeni rezultat
iznosio c=21 0 000 kmls, sto je za to vrijeme ipak bio veliki uspjeh.
Francuski fiziear Fizeau (Fizo) je 1849. godine prvi izmjerio brzinu svjetlosti mjerenjem udaljenosti
na Zem!j!. Takav metod se naziva terestricki metod.
Na sHci 3.1.3. prikazana je sema njegovog uredaja za odredivanje brzine svjetlos1L Iz izvora
svjetlost pada na plocu P koja djelimicno propusta, a djeHmicno odbija svietlost. Poslije prolaska kroz
plocu svjetlost nailazi na ogledalo Z kOje je bila udaljeno od ploce za d = 8600 m. Od ogledala S8
svjetlost odbila i vratila istim putem do ploce, Djelimieno se odbila od ploce i dosla u oko posmatraca O.
Zatim je pored ploce stavio jedan tOCak K sa zupcima 1 namjestio 9a tako da svjetlost od ploce do
ogledala i natrag prolazi izmedu dva zupca. Kada se tocak nije okretao posmatrac ie vldlo odbijenu
svjetlost od ogled ala Z. Kada se toeak okretao posmatrac je vidio sve slabiju svje110st. Pri odredenoj
brzini uopste vise nije vidio odbiienu svjetlost od ogledala Z. Pri dvostrukom broju obrtaja svjetlost se
ponovo pojavila.
o
p
K
-->--+*-+-!!!-4- - - - --
Fizeau je to objasnio
na sljedeCi nacin. Ook je
svjeUost presla put tocak
K og!edalo Z i natrag,
'toCak sa okrenuo tako da
je mjesto jednog proreza
'zauzao" s!jedecl prorez.
ZnajuCi broi zubaca
(odnosno proreza) i
brzinu obrtanja toeka, 1e
udaljenost od ploce do
tocka izracunaa Je brzinu
svjetlosti koja je iznosila
priblizna c=300 000 kmls.
Sljedece, 1850.godine,
francuski fizicar Foucaolt
(Fuko) je izvrsio jos
--- d __ . ___ ..-\ preciznija mjerenja.
Umjesto rotirajueeg taeka
upotrijebio je rotirajuce
SI. 3.1.3. Fizeauov metod ogledalo. Put svjetlostl je
iznosio svega nekal1ko
metara taka da je izmjerio
brzinu svjellosti ne samo u vazduhu vee 1 u vodL On je pokazao da je brzina svjetlosti u vodi manja
nego u vazduhu sto je bio dokaz da je svjetlost talasne prirode.
Metodu obrtnog ogledala usavrsio je amerieki fizicar Michelson (Majkelson), Godine 1888. je
eksperimentalno dokazao da kretanje Zemlje ne utice na brzinu svjetlosti i time pridonio otkricu teorije
relativnosti.
On je koristio osmostrano ogJedalo (rotirajucu prizmu) i povecao udaijenost na 35 km. Godine
1926. dobio je za brzinu svjetlosti vrijednost c = 299 796 kmls.
Kasnijim mjerenjima dobivena ie vrijednost za brzinu svjetlosti u vakuumu.
c = 299 792,5 km/s
U ostalim sredinama brzlna svjetlosti je manja. U vazduhu je brzina svjetlosti praktieno jednaka brzini
svjetlosti u vakuumu. U vodl lznosi 225 000 km/s.
103
Primjer 1. U Flzeauovu ogledu (sL 3.1.3), rastojanje izmedu tocka (odnosno p!oCe P) i ogledala Z
je bilo d = 8600 m. Broj zubaea tocka je 760, a frekvenclja obrtanja tocka f = 22 obIs. Kolika S8
'vrijednost za brzinu svjetlostj dobija iz tih podataka.
Rjesenje. Brzina svjetlosti je c = ~ . Predeni put s = 2 d.
t
Vrijeme za kOje svjetlost prede taj put se izracunava na sljedeci nacin. T ocak se obrne za to
vrijeme za _1_ dio obrtaja,
760
T
t"-
760
Period obrtanja je
Iz gornjlh relaelja dobivamo da je
Brzina svjetrosti je
2d
c
Fotometrija
Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosnih velicina, kao 8tO SU jacina svjetlosti,
svjetlosni Iluks, osvijetljenost neke pavrslne, ltd.
Nas osjet vida ne zavisi sarno od stvarne energije koju prenosi svjetlost 8109a
cema prva nesta reel a svjetlasnlm Izvorlma I asjetljlvastl aka.
Svjetlosni izvori. Izvarl svjetlastl magu bltl prlmarnl I sekundarnl, prlrodnl i
vjestackl, ltd. Prlmarnl Izvarl svjetlasti su napr. uzarena tljela, kaa sta su Sunee,
uzarena nit sljallee sa vlaknam, zatlm lIuareseentna svjetlljka, ltd. Sekundarnl
izvari svjetlasti su tijela ad kajlh se svjetlast adblja (npr. Mjesee, ... ).
Nekl svjetlasni izvari emltuju bijelu svjetlost, kaa na primjer Sunee i priblizna
sijaliea sa vlaknam. Neki izvarl emltuju jednobojnu (manahromatsku) svjetlast.
Monohromatska svjetlast je sastavljena sama ad talasa jedne talasne dutine. Na
prlmjer, laser je manahromatskl izvar svjetlastl clja je talasna dutina 632,8 mm.
Svjetlast sastavljena ad talasa vise talasnlh dutina zave se pollhromatska
svjetlost. Na prlmjer Sunceva svjetlast je pallhromatska. Ona sadrti talase
razlictlh talasnih duzina., kontinuirano rasporedene od 200 nm do 10 ,.urn, s10 znaci
od ultravloletnog podrucja do infracrvenog podrucja:'
Fotometrija se bavi samo vidljivim -di/elom·tog speldra.
104
.g
Osjetljivost oka. Za prosjecni organ vida - oko, Interval talasnlh duZina vida je
ad 380 nm da 760 nm. Medutim, asjetljivost aka nlje jednaka nl za sve baje
(talasne duZine).
v •
:.J------- -----
O,H
",41
o,z
o L __ " " - . _ ~ _ ~ ~ , __
400 500 555 600 70<) I. fnm
SI. 3.1.4. Osjetljivost oka na svjetlost
Fotometrijske velicine
Na sllel 3.1.4. prlkazana je
relatlvna asjetljlvost aka V, u
zavisnosti od talasne duzine
svjetlosti. Oko je najosjeUjivije na
talasne dutine aka 555 nm (zuta
svjetlast). Uprava te svjetlasti ima
najvise u Suncevu spektru. Oko
slablje vldl plavu I ervenu svjetlast,
a uapste ne vldl zracenje ispod 380
nm I preko 760 nm. Na prlmjer, aka
Imama tri sljaliee Iste snage pa 100
W, ali razl"lcitih baja - plava, zuta I
crvena, oku C8 se uciniti da je
sljaliea koja emltuje zutu svjetlast
najjaca.
Sve velicine u fotometriji se uglavnom' odnose. na tackaste svjetlosne izvore.
Aka S8 svjetlosna energija zraci u svim pravcima jednako, onda se svjetl-osni
izvori nazivaju izotropni.
S abzlrom da Ijudska aka nlje jednaka asjetljlva na sve baje (talasne duzine)
vldljlve sVjetlastl, u fatametrljl se pared flzlckih (abjektivnih) jedlnlea uvade I
vlzuelne jediniee (subjektlvne). Na prlmjer, Ilzlkalna jedlniea za svjetlasnl lIuks je·
vat (W), a vlzuelna lumen (1m).
Ffuks svjetlosne energije ell definise S8 kao energlja koju emituje svjetlosni
izvor u jedinici vremena.
Svjetlosni fluks predstavlja snagu svjetlosnog izvora.
Flzlkalna jedlnlca za svjetlasni Iluks je vat (W).
Subjektivno jedinica za svjetlosni fluks je lumen (1m). Veza izmedu !umena i vata nije
jednostavna i zavis! od talasne duiine svjetlostL Za talasnu duzinu 555 nm.
1W=6831m
Broj vati u nekom fluksu je mjera izracene energije, a broj !umena je mjera sposobnostl da dati
fluks izazove osjeeaj vida u oku.
Jacina svjetlosti I nekag svjetlosnag Izvora je svjetlasnl Iluks koji laj Izvar
zraci u jedinicni prostorni ugao.
Aka je svjetlasni Izvar izotrapan, anda ~
Lm
105
Prostorni ugao Q se racuna tako sto se povrsina S koju taj ugao izrezuje na
sferi poluprecnika R(sl. 3.1.5.} podijeli sa kvadratom polupreenika kugle:
Sl. 3.1.5. Prostorni ugao
81

R'
Jedinica za prostorni ugao je steradijan (sr).
Jediniea za jaeinu svjetlosti je kandela (cd) .
Prema gornjoj relaeiji
1m
cd=-
sr
JaCina svjetlosti je jedna od sedam osnovnih velicina
8vjetlosni fluks izotropnog taekastog svjetlosnog
izvora je
1<1> = IQI
Fotometrijska jediniea lumen (1m) je onda.
1m = ed sr.
Jedan lumen je svjetlosni fluks koji izotropni svjetlosni izvor jacine 1 cd
zrac; u prostorni ugao od 1 sr.
Primjer 1. lzracunati maksima!nu vrijednost prostornog ugla u steradijanima.
Rjesenje. S obzirom da je povrsina sfere S "" 41tR 2 to je maksimalna vrijednost prostornog ug!ja
4nR'
Q.o
Primjer 2. Cemu je jednak ukupni svjetlosni fluks izotropnog svjetlosnog izvora jacine]?
Rjesenje. Ukupni fluks je 11>0 "" LQ{) "" 4nI
Prlmjer 3. Svjetlosni fluks sijaJice sa vlaknom, snags 40 W, iznosi 440 1m. SvjetJosni fluks
fluorescentne djevi iste snage, 40 W, iznosi 3000 1m, Kolike su jacina izvora svjet!osti?
Rjesen/e. Prema definiciji jacine izvara sVjet!asti, za sijalicu sa vlaknom je
I=35,Ocd
Q 4nsr'
Za fluarescentnu cijev je
I""'!"" 3000 1m ='I""238 6cd
Q 4nsr' ,
Fluorescentna sijalica je oka 7 puta eflkasnija,
Osvijetljenost. Kada svjetlosni fluks pada na neku povrsinu, onda je
osvijetljenost te povrsine vece sto je veci svjetlosni fluks pO jediniei povrsine.
Osvijetljenost povrsine zavisi takode i od ugla pod kojim svjetlost pada na povrsinu.
Ako svjetlosni fluks poda okomito na neku povrsinu. onda je osvijetljenost
106
1
'i
!
I
I
'I
I
IE= :1
Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fluksa koji pada na neku povrsinu i
te povrsine.
Jediniea za osvijetljenost je luks (Ix).
em
.ex=-
m'
Jedan luks je osvijetijenost povrsine od 1 rrf na koju ravnomjemo, u praveu
normale, pada svjetlosni f/uks od 1 1m.
Lambertov zakon. Ako izotropni svjetlosni izvcr emituje svjetlosni fluks i on
pada okornito na neku taeku cija je udaljenost r od
izvora svjetlosti, onda je osvijetljenost, te tacke,
E= <I> =
s S' S r2
J
E = I
Ako snop svjetlosti pada pod nekirn uglom
osvijetljenost je
I
Io!
,
IE = rI, cos
a
l
A
81.3.1.6. Lambertov zakon
Gornja relaeija je poznata kao Lambertov zakon.
Osvijetljenost neke tacke na povrsini srazmjerna je jaeini izvora svjetlosti
i kosinusu ugla izmeau pravca svjetlosnog zraka i normale na povrsinu, a
obrnuto srazmjerno kvadratu rastojanja.
Najbolji primjer kako zavisi osvijetljenost povlsine od ugla pod kojim padaju
zrad je osvijetljenost Zemljine povrsine na koju padaju Suncevi zraeL Na ekvator
zraci padaju okomito i osvijetljenost je najve6a, a=O. Porastom geografske sirine
ugao a raste i osvijetljenost opada. Ta einjeniea igra bitnu ulogu za klirnu nekog
podrucja na Zemljinoj povrSinL
Minimalna osvijetljenost, potrebna za eitanje je 20 lx, a potrebna osvijetljenost
81. 3.1.7. Luksmetar
radnog stoia u zatvorenoj prostoriji je od 100 Ix
do 300 Ix. Otvoreno mjesto kada je oblaeno,
ima osvijetljenost 1000 Ix. Osvijetljenost
povrsine na ekvatcru (u podne) moze iznositi i
do 100000 Ix. Osvijetljenost pri mjeseeini je 0,2
lx, a ulicna rasvjeta daje osvijetijenost od 10 Ix.
Osvijetljenost se mjeri instrumentom koji se
zove luksmetar (svjetlornjer • sl. 3.1.7.).
Sastoji se of fotonaponske celije spojene sa
galvanornetrom. Kada svjetlost padne na celiju
pojavi se elektrieni napon i kroz galvanometar
pretekne elektricna struja. Jacina elektricne
107
struje je proporcionalna osvijetljenosti. Skala galvanometra bazdarena je u luksima.
Primjer 1. Ulicna svjetiljka je postavljena 10 m iznad ullca i ima jacinu 1",,500 cd. Kolika je
osvijetljenost u tackama 8 i A, prama sllci 3.1.8? Tacka A je udaljena d = 10m od podnoija stuba.
Rjesenje?
1=500ed
r1= 10 m
d= 10m
E1=?, E2=?
Tacka 8 je okomito ispod sijalice.
E =_L= 500cd
1 fl2 (IOm)2
E] =51x
Osvijetljenost tacke A je
I
A
--
d
E2 = r2 coso:;
,
SI. 3.1.8. Uz primjer 1.
rJ = f]2 + d
1
= (IOm)2 + (lOm)2;rj ::: 200m
2
;r
2
'" 14,lm
E "" SOOed. 10m ""177l:x
1 200m2 14,lm '
Pitanja i zadaci
1. Je Ii brzina svjetlosti u vodi manja ill veta nego u vazduhu?
2. Sta je svjetlost?
3. Objasni razliku izmedu monohromatske i polihromatske svjetlostL
4, Objasni razliku izmedu Remerovog metoda odredivanja brzine svjetlosti i Fizeauvog?
5. Fizikalna jedinica za jacinu svjetlosti je vat po steradijanu W/sr, a fotometrijska jedinica kandela, cd.
Da Ii za sve boje svjetlosti vazi jednakcist da je 1W::: 683 1m.
6. Brzina svjetlostl u vakuumu lznosl 300000 km/s.
a) Koliko vremena putuje svjetlosl od Sunca do Zemlje, ako je udaijenost priblizna 150 miliona
kilometara?
b) Koliko bi puta svjetlost obisla oko Zemljine kugle za 1 s, ako je poluprecnik Zemlje A ::: 6370 km.
(R: a) 1=5005=8,33 min, b) Jednom obide za 0,133 s. Za jednu sekundu obide 7,5 pUla)
7. Jacina svjetlosnog lzvora lzn05i 49,3 cd. Kolikl je ukupni svjetlosni fluks ako je lzvor izotropan?
(R620 1m)
8. Ukupni 5vjetlosnl fluks kojl daje izotropni svjetlosni lzvor lznosl 1256 1m a) Kolika je jacina lzvora
svjetlosti? b) Kolika je osvijetljenost neke tacke na povrsini okomitoj na zrake, ako je udaljena 2m
(R: a) I = 100 cd, b) E =25 Ix).
108
Vainiji iskazi i formule
Svjetlost je transverzaini ele.ktormagnetskl talas.
Brzina svjetlosti u vakuumu je
U ostalim sredinama je manja.
Monohromatska svjetlost Je sastavljena sarno od talasa
jedn'a talasne duiine. Polihromatska svjetlost je sastavljena od
talasa vise talasnih duzina.
Oko je najosjetljivije na zutu svjetlost talasne duzlne oka 555 mm.
Svjetlosni f1uks predstavlja snagu svjetlosnog Izvora.
Jacina svjetlosti nekog svjetlosnog izvora je svjetlosni fluks
koji taj izvor zraci u jedinicni prostornl ugao.
Jedinica za svetlosni fluks je lumen (1m), za jacinu svjetlosti
kandela (cd), a za prostorni ugao sterad/jan {sr}.
Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fiuksa koji pada na neku
povrsinu i te povrsine (ako svjetlosni fluks pada okomito na povrsinu)
Jedinica za osvijetljenost je /uks (Ix)
Lamberlov zakon:
gdje je: E- osvijetljenost, I - jacina izvora svjetlosti, r - udaljenost
izvora od osvijetljene tacke, a- ugao Izmedu upadnog znaka i
normale na osvijetljenu povrsinu.
c = 299 792,5 km/s.
E = ~
S
I
E=2cosa
,
109
3.2. Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike
U uvodu sma naglasili da se optika dijeli na talasnu i geometrijsku optiku. U
geometrijskoj optici se zanemaruje priroda svjetlosti i uvode izvjesna
pojednostavljenja (aproksimacije). Ta pojednostav/jenja omogueuju da se uspjesno
proueavaju opticki uredaji i instrument!. Opti6ki ureaaji su, na primjer, ogledalo,
soeivo, optieke prizme, itd. a opti6ki instrumenti su, na primjer, mikroskop, te/eskop,
_ valna fronta
projekcioni aparat, fotoaparati, itd.
U geometrijskoj optici svjetiost se
predstavlja sVjet!osnim zracima i
snopovima. Zraci imaju pravac i
smjer sirenja sVjetlosnog fa/asB
(5/.3.2.1.). Uvoaenjem pojma svjetlosni
zrak znatno S8 olaksava 'tzucavanje
svjetiosnih pojava.
Svjetiosni zraci Cine svjet/osni
snap. Razlikujemo divergentni,
konvergentni i paralelnr svjetlosni
snop (sl. 3.2.2). Ako je izvor svjet/osti
vrlo da/eko (na primjer Sunce), onda su
81. 3.2.1. Svjetlosnl zaracl j svjetlosni talas (val) zraci medusobno paralelni. Optickim
socivima mogu se zraci fokusirati u
jednu tacku eime se dobiva konvergentni snop (s/.c).









a) divergentni
b) paratcmi
c) konvcrgentni
mop
snop
"lOp
SI. 3.2.2. Svjetlosni snop
Geometrijska opUka S8 zasniva na cetiri osnovna ZaKOna:
110
1. zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti,
2. zakon nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka,
3. zakon odbijanja svjetiosti,
4. zakon prelamanja svjeUost!.
1. Zakon pravollnljskog prostiranja svjet/csti. Taj zakon proistice. iz
Ako se, na primjer, izmedu svjetlosnog izvora i aka postavi neki predmet, nece vldjetl.
Sjenke zgrada, drveCa, ljudi, ... mogu sa jasno uocltl pri Suncevoj svjetlostL Na shcl 3.2.3. je, kao dokaz
pravolinijskog prostiranja svjetlosti, prikazana sjena predmeta na zastoru.
predmet
-.-
SI. 3.2 .. 3. Pravolinijsko prostiranje svjetlosti
Dokaz pravolinijskog
prostiranja svjetlosti je i
pojava pomracenja
ljcna
Sunca (sl. 3.2.4). Ono
nastaje kada izvjasni
cfijelov'! Zemljlne
povrSine udu u
Mjeseeevu Sjenku. To
zapravo i nije
pomracenje samog
Sunca, vet zaklanjanje
Sunca Mjesecom.
Pomracenje Sunca vidl
se sarno u onim
krajevima na Zeml]i
preko kojih prede uska
Mjes9eeva sjena. Iz
mjesta kOja se nalaze u
jezgru Mjeseceve sjene vidi se potpuno a iz mjesta u vid! se. djelimicn.o .
pomracenje. Posto su kretanja Mjeseca, Zem[Je ! Sunca poznata, datuml pomracenJa Sunca ! MJesaca
mogu se izracunaU za mnogo godina unaprijed.
SI. 3.2.4. Pomracenje Sunea
svjetlosnih izvora.
U talasnaj optici cemo uciH da su oba ova zakona sarno
priblizno tacna .
Odbijanje svjetlosti
Kada svjetlosni snap pada oa neku pevrsinu, na
primjer, na staklo ili vodu, onda se jedan die odbija, a
jadan dio prelama. Koji dio ce biti odbijen zavisi od
prirede sredine na koju pada svjetlost; a takode i od
upadnag ugla_ Na primjer, PI?!irana staklena ifl metalna
povrsina odbija preko 90% Svjetlosti, soijeg-80%,
25%, vada 5%, ema tkanina 1%, itd.
2. Zakon nezavisnosti
prostiranja svjetlo-
snih zraka. U geome-
trijskoj opticl se smatra
da izmedu pojedinih
zraka, u sastavu jednog
svjetlosnog snapa,
nema medusobnag
djelovanja, tj. da se ani
prostiru nezavisno.
Ovaj zakon vaZi i za
svjetlosne zrake kojl
paticu iz razlicitih
81. 3.2.5. Odbijanje svjeUosti
111
Treba napomenuti da ne posto]i tijelo kOje potpuno odbija, potpuno apsorbuje iii potpuno propusta
svjetlost kOja na njega padne.
Mi cemo razmotriti odbijanje (refleksiju) svjetlosti.
Jos staTim Grcima je bio poznat zakon odbijanja svjet/osti (sl. 3.2.5.)
Upadni ugao jednak je odbojnom u9lu. Upadni u9ao, odbojni ugao okomica oa
povrsinu leze u istoj ravo!.
SI. 3.2.6. Odbijanje svjetlosti:
a) usmjereno, b) difuzno
Prelamanje svjetlosti

Na slici 3.2.6. (gore) prikazan je slutaj odbijanja
svjetlosti od glatkih povrsina. Svi upadni i odbijeni zraei
cine jedinstveni snop. Za takvo odbijanje kazemo da je
usmjereno. Na sllei 3.2.6. (dole) prikazano je odbijanje
ad neravnih povrsina. Nakon refieksije zraci se odbijaju u
razlicitim pravcima. Ovakvo odbijanje se naziva difuzno
odbijanje, a odbijena svjetlos1 difuzna svjetlosl.
Kod dlfuznog odbijanja, zakoo odbijanja vazi za
svaki zrak posebno, a kod usmjerenog odbljanja za
cio svjetlosni snop.
U praksi je tesci sluCa) difuznog odbijanja, na
primjer, na zidovima, povrs]ni Zemlje, zivotlnjama i
bUjkama, itd. Time se objasnjava cinjenica da su ovakvi
predmeti vidljivi iz svih pravaea. Difuzna svjetJost djeJuje
prijatnlje ] zbog toga se sijalice stavljaju u mlijecen kugle
koje difuzno rasipaju svjetlost. !stu ulogu imaju i zavjese i
neravnomjerno okreceni zidovi.
Usmjereno odbijanje se vrsi od ogledala kOja imaju
svoju posebnu ulogu 0 cemu ovdje neeemo govoriti.
Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu izmedu dvije sredine (npr. izmedu
vazduha i vode) jedan dio se reflektuje, a jedan dio prelazi u drugu sredinu. Ako
svjetlosni zrak pada pod nekim uglom, onda pri prijelazu u drugu sredinu mijenja
svoj pravac (sl. 3.2.7.), Kai:emo da se svjetlost, pri prijelazu iz jedne sredine u
112
Upad1l1
;!.rak
,,:
,
,
Prclomljcni
zrak
$1. 3.2.7. Prelamanje svjettosti
drugu, prelama.
VeliCina koja karakterise prelamanje
svjetlosti naziva se indeks prelamanja.
Indeks prelamanja neke sredine je
odnos brzine svjetiosti u vakuumu i toj
sredini:
c
n=-
v
Buduei da je indeks prelamanja odnos
dviju on je bezdimenziona!ni braj. Taj
broj je uvijek veei od jediniee, s obzirom da je
,bfzina svjetlosti u vakuumu veea n'ego u bilo
kojoj drugoj sredini.
U tabliei 2. su navedeni primjeri za indekse
prelamanje nekih sredina. Indeks prelamanja
vazduha prakticno je jednak jediniei. Indeks
prelamanja vode je 1,33 sto znaci da je u vodi
brzina svjetlosti 1,33 puta manja nego u vakuumu
(odnosno vazduhu).
Zakon prelamanja 5vjetlo5ti glasi (51, 3.2.7):
sredina
'indeks
I prelamanja
vakuum 1
vazduh 1,0003
voda 1,33
staklo 1,5-1,7
diiamant 2,4
Tabela 2
Sinusi upadnog i prelomnog ugla obrnuto su proporcionalni
odgovarajucim indeksima prelamanja.
sina =&
sinp nj
gdje je n, indeks prelamanja prve sredlne, n2 indeks prelamanja druge sredine.
To je Sne\lov zakon prelamanja (Snellius - 1620. godine). I kod prelamanja
svjetlosti, upadni, prelomni zrak i normala leze u istoj ravn;,
Za prakticno koristenje, zakon prelamanja se moze napisati i u obliku,
nlsina :::: npinp
Ako je jedna od sredina vazduh, onda se moze napisati da je njen indeks
prelamanja jednak jedinici (n = 1).
lndeks prelamanja u odnosu na vakuum, kako smo 9a mi se
preiamanja. Za neku sredinu kOja ima veti indeks prelamanja. kazemo da l.n:a
gustinu, Iz zakona prelamanja vidimo da se sVjetlost preloma ka normah kada prelazl IZ optlckl I)ede u
optlcki gustu sredinu.
Ogled 1. Pokazati sta je to efekat "podizanja"
51. 3.2.8. Uz ogled 1.
Na dnu prazne limene posude postav! novCie tako
da se ne vid] (kao na slid 3.2.8). Ne mijenjajuCi polozaj
oka sipaj vodu u posudu dok ne ugledas novci6.
!zgleda kao da se novcie podigao.
Dublna na kojoj v"ldimo novcle u vodi naziva se
prividna dubina (hp). Ako je indeks prelamanja vode
n, onda je prividna dubina n puta manja od stvame
dubine.
Isti efekat zapazamo kada stavimo stap u vodu.
Stap izgleda kao da je prelomljen. Takode dno jezera
iii rijeke nam izgleda plice nego slo stvarno jeste.
Ogled 2. Demonstriraj odbijanje svjetlosti i prelamanje svjetlosti.
U siroku pravougaonu posudu sipaj vodu ($1.3.2.9). Da bi svjettosne
zrake ucinio v"ldljiv'lm u vodu sipaj sto vetu kolicinu secera ili soiL Prostor
iznad vode zadimi dimom od cigarete.
Dzepni laser nakratko ukljucuj i snop laserske svjetlost!
nekim uglQm prema povrsini vode. upadnog ugla posmatraj
kakb se mijenja odbojni ugao i prelomni ugao.
51. 3;2.9. Uz ogled 2.
113
. Primjer 1: Indeks prelamanje stak!a iznosi n = 1,5. a) KoUka je brz!na svjetlasti u staklu? b) Aka
sVJetlost pada !z vazduha na povrsinu stakla pod uglom 30" koliki ce bili pre/omni ugao?
Rjesenje
n=1,5
a=30°
a)v:=:?b)P=?
b) Prema zakonu prelamanja,
a) Indeks prelamanja stakla je n ""
v
odaklc je brzina svjetlosti u staklu
c 300000km/s
n=-
v 1,5
v "" 200000 kmls
.
Indeks prelamanja vazduha je n1=1, a stakla 02= n, te js
sina::::nsinp
sinl3"" sina
"
sin 13 ::.:: 0,333;/3"" 19,5°
v Fe.rmatc:v. princip. .fiziear Fermat (Ferma) dao je 1658. godine princip pomo6u koje se
lZV,?stl I, zakon. odblJanJa I prelamanja svjellosti. Taj princip gla5i: prl odbijanrU i
pre amanJu sVJetiosm zrak se prostlre po takvom putu za kojj mu je potrebno najkraee vrijeme.
. s.e govor! zraka onda sa podrazumijeva tzv. opticka duzina puta d To
Je prOlzvod IZ geometnjske duzme pula s i indeksa prelamanja sredine n kroz koju se svjetlost prosti;e,
d=ns
Totaina refleksija
. Kada svjetlosnl zrak prelazi Iz optlcki gusee u opllckl rjedu sredlnu, na primjer
IZ vode u vazduh, onda se prelama od normale. To znaCi da je prelomni ugao ve6i
od upadnog ugla .. Na slid .3.2.10. vidlmo da se povecanjem upadnog ugla
1 prelomm ugao. U jednom Irenulku prelomnl ugao doslize vrljednosl od
90 . Prelom.ljeni zrak lada ne prelazl u rjedu sredinu vee ide duz granlce koja
razdvaJa dVlje sredlne.
$1. 3,2.10. Totalna refleksija
114
Upadnl ugao, za koji
prelomni ugao dostize
vrijednost 90'\ naziva se
granicni ugao ago
Kada je upadni ugao veei od
granienog ug/a, pre/omljeni zrak
vise ne prelazi u rjeCfu sredinu
vet se reflektuje od graniene
pOVl'Sine kao od og/eda/a. Ova
se pojava naziva totalna refle-
ksija.
Granicni ugao totalne
refleksije moze se Izracunali iz
zakona prelamanja,
n lsina = n§inp
Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu pod uglom a= ag, onda je prelomni U9
ao
/3=900 Tada je n,sina. = n,sin90°. S obzlrom da je sin 90
0
=1,10 je
sina
,
n,
Kada svjetlost prelazi iz sredine ciji je indeks prelamanja "1=" U vazduh 6iji je
Indeks prelamanja n,=l , lada je
c-:ll

gdje je n . Indeks prelamanja gusee sredine.
Granicnl ugao za sredine voda-vazduh je oko 49°, staklo-vazduh 42°, dijamanl-
vazduh 240 ild. Karaklerisllcno svjetlucanje komadlea dijamanla uzrokuje mali
granicni ugao lolalne reflekslje.
Prema tome, do totalne refleksiJe maze daci sarno ako svjetlost prelazi iz
opticki guilee u opticki rjedu sredinu. U slucaju lolalne refleksije upadnl
svjellosni fluks se polpuno reflektuje u prvu sredinu. Stepen refleksije je 100% I
veei je nego slepen refleksije od ogledala koji je neslo veei od 90%.
Ta clnjenica se korisli kod opllckih
prizmi koje su u sastavu optickih
instrumenala. Kada svjetlost padne na
neku stranu ovakve prizme onda 6e na
drugoj slrani doei do tolalne refleksije
(sl. 3.2.11). Upadni ugao od 45° je veei
od granicnog ugla tolalne refleksije koji
za staklo iznosi 42".
SI. 3.2.11. Prizme koje totalno reflektuju
SvjetJovod se lakode zasnlva na
lolalnoj refleksiji. Svjellovod (sl. 3.2.12.) se sasloji od savilljlvog sveznja lankih
opllcklh vlakana, koja cine opllcki kabaJ. Vlakno je od prozirnog malerljala (na
primjer, slakla iii kvarca), koji je presvucen lankim slojem malerijala manjeg
indeksa prelamanja
od slakla. Svjetlost
ulazi na pocetku
vlakana i izade na
drugom kraju bez
gubllaka, jer pri
!otalnoj refleksiji
nema gubltaka
jatine svjetlosti.
SI.3.2.12. Svjetlovod
To je razlog slo
S8 svjetlovod sve vise pnmjenjuje u prijenosu informacija u komunikacljama
posebno digllalnim. Na primjer, oplicklm kablovlma, moze se kroz sasvlm mali
otvor posmalrali unulrasnjosl lijela iii Ikiva, razgledall pa i operlsall unulrasnjosl
zeluca ili srca, itd.
115
Primjer 1. Do kojeg upadnog ugla moze prelaziti svjetlost iz vode u vazduh? !ndeks prelamanja
vode je n = 1 ,33,
Rjesenje. S obzirom da je indeks prelamanja vazduha jednak jedinici vaii relaclja
sina ",2.=_'_=075
gnl,33'
a
g
=-48,7'
Ogled 1. Pomoeu opticke prizme, ciji je prelomni ugao 45° i dzepnog lasera, demonstriraj pojavu
totalne refleksije (sl. 3.2.11),
Postavi opticku plizmu, bocnom stranom, uza zid (Hi tablu), Dzepni laser prisloni uz tabJu tako da
laserski snop ostavlja svijetH 1rag na tabli, kada se ukljucL Za oba poloiaja prizme (na sUei) uocavamo
kako se laserski snop 101alno refJektuje. Razlog tome je slo je upadni ugao na unutrasnju stranu prizme
(45°) veel od granicnog ugla za sredine staklo·vazduh koji iznosl 42°.
Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu ploiiu
Planparaleina ploca je providno tijelo ograniceno sa dvije paralelne povrsine (51.3,2.13). Na prlmjer,
prozorsko staklo je planparalelna placa.

/)'I.. ill!
SI. 3.2.13. Planparalelna ploea
Kako svjetlost prolazi kroz plan-paralelnu plocu?
Neka je indeks prelamanja materijala ploce n i neka je
sa obje strane vazduh ciji Je indeks prelamanja 1. U
tack! M1 zrak se prelama ka normal!, a u tacki M2 od
normale. Ako su a i p upadni j pre/omnl ugao, onda za
tacku Ml vazl
sina=nsin/3 .
Za tacku M2 vail
Uglovi P i Pl su jednaki jer su i odgovarajuee normale
paralelne, Ie je
!u.u,1
Svjetlosni zrak prolazi kroz planparaielnu plocu
bez prelamanja.
Ogled 1_ Prolazak svjetlosii kroz planparalelnu ploeu mozemo
pokazati jednostavnim ogled om. Siaklenu plocu oblika kvadra
prisJoni uza zid (tablu). Dzepni laser takode prisloni uz tablu 1
laserski snap usmjeri pod nekim uglam prema ploci. Na tabJi
se uOCava putanja laserskog zraka i njegav prolazak kroz
placu. Mijenjaj upadni ugao zraka i pasmatraj pod kojlm uglom
izlazi iz place.
SI. 3.2.14. Uz ogled 1.
Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu
Kad opticke prizme prelomne povrsine nisu paralelne vee zakJapaju neki ugao e. Taj ugao se zove
prelomni ugao prizme-(sl. 3.2.15). -
Na slicj je prlkazan prolazak svjetlosti kroz pri;mu, elii je presjek ustvari trokut.
116
I
'it'
Kada svjeUosni zrak padne na prelomnu prema slrani drugoj strani
panovo se prelama ka siroj strani prizme. Skretanje Je mlmmaino kada Je upadm ugao a Jednak uglu u,
pod kojim svjellosni zrak izlazi iz
SI, 3.2.15. Opticka prizma
Aka je prelomni ugao opticke prizme mali, onda se takva prizma naziva opticki kiln. Ukupno
skretanje svjetlosnog zraka kod optickog kllna;j_e ___

gdje je n * indeks prelamanja materijaia prizme. Skret.anje ne upadnog ugla j utoliko je veGe
ukoliko je veei prelomni ugao prizme i indeks pre!amanja mateoJala pnzme,
Ogled 1. Koristenjem dzepnog lasera pokaz] prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu.
Prisloni, bocnom stranom, optlcku prizmu uz tablu (iii zid). Laser. uz tablu i
laserski snop prema prizmi (slika 3.2.15 lijevo). Mijenjaj upadni ugao 1 analiz!raj kako ukupno skretan}e
zavisi od upadnog ugla.
primjer 1. Ukupno skrelanje svjetlosnog zraka kroz optiekl klin iznosi 6°. Koliki je indeks
pre!amanja materijala aptickog klina ako je preiomni ugao plizme 10"'?
Rjesenje
0= 6°
0= 10c
n = 1
Ukupno skretanje svjetlasnog zraka kroz opticki kiln je 0 '" €l(n -1) , odakle je
n ",2.+1"'£+1
€l 10'
n "" 1,6.
Za one koji iele vise znati
Cernu je jednako ukupno skretanje svjetlosnog zraka kroz opticku prizmu?
Prema s!"ici 3.2.15 desno, ukupno skretanje je
o=(a-t1)+(a
l
-i1!)
Prelomni ugao prizme 0 jednak je vanjskom uglu (kod D), kao uglovi sa normalnim kracima, te je
9:::::13+131' Dalje je, 8", (et+ et
l
) - (/3 + 131) '" et+ a l -9 .
Skretanje je najmanje kada je 0:-=0::1, te je ukupno skretanje
1)=2et-O
117
Pltanja i zadaci
1. Navedi osnovne zakone geometrijske optike
2. Vail Ii za difuzno odbijanie zakon refJeksije?
3. Objasni prelamanje svjetlosti
.4. Kada nastaje totalna refleksija. Navedi neke primjere. Mozes Ii objasniti pojavu bljesavih mrlJ"a na
asfallu za vrijeme velikih vrucina?
5, Brzina svjetlosti u vedl je 225000 km/s. Koliki je indeks prelamanja vade? (R: n = 1,33)
6. pada pod nekim ugiom na povrsinu stakla i prelama se pod uglom 40"Koliki je upadni ugao
aka Je Indeks prelamanja stakla 1,5? (R: 0:=74,6")
!. Granicni uga? za pri. prijelazu svjetlosti iz te sredine u vazduh, iznos! 60", Odredi
Indeks preiamanJ8 te sredme I brzmu sVjetlosti u toj sredini. (R: 0=1,155; v = 259740 km/s)
8. zrak prelazi iz vazduha u vodu. Pri kojem upadnom uglu refleklor i prelomljeni zrak
zaklapaJu ugao od 90"? lndeks prelamanja vode je 1,33. (R: tga=n; 0.=53,1°)
Vazniji iskazi i formule
Osnovni zakoni geometrijske optike su:
1. zakon pravolinijskog prostiranja sVjetlostl,
2. zakon nezavisnosti 'prostiranja svjetJosnih zraka,
3. zakon odbijanja svjetlostl,
4. zakon prelamanja svjetlosti.
Za,.kon .svjetlosti: Upadni u9ao jednak je odbojnom uglu.
UpadOl odboJOI zrak I normala leie u !stoj ravoi
Zakon prelamanja svjetlosti: Sinus! upadnog i prelomnog ugla
obrnuto su proporcionalni odgovarajucim incleks!ma prelamanja.
Indeks prelamanja neke sredine je odnos brzine svjetlosti u
vakuumu i toj sred!ni.
. to.tal'!.c, refleks!{e m?ze doci pri prijelazu svjetlosti
IZ u rJedu sredmu. Granicnl ugao totalne refieksije,
PrJ pflJelazu sVJetlost!lz neke sredine u vazduh, je
118
,
n=-
v
. 1
sma
, n
3.3 Talasna optika
Istakli smo da je svjetlost dualne prirode: talasne i korpuskularne. U ovom
poglavlju cemo govoriti 0 talasnoj pri,odi svjetlosti.
Dokaz da je svjetlost talasne prirode je pojava interferencije, difrakcije i
po/arizacije svjetlosti. Te pojave su karakteristicne za sve vrste talasa.
U poglavlju 0 elektromagnetskim talasima saznali smo da je svjetlost
elektromagnetski talas u kojem osciluju elektricno i magnetsko polje (sl. 2.4.22). Za
pojave u optici vaZno je elektricno polje, jer izaziva podrazaje u oku, pa
cemo razmatrati sarno promjene elektricnog polja pri sirenju elektromagnetskih
talasa.
y
Za one koji zele vise,znati:
Talasi se casto prikazuju pomocu talasnog fronta. Talasni front je zamisijena povrslna u prostoru
kroz koju prolazi tal as. Sve tacke jednog talasn09
fronta imaju is1u fazu oscilovanja. Na slid 3.3.1.
prikazan je talasni front ravnog talasa. U svim tackama
te ravnine elektricno polje ima islu vrijednost i oscituje
u istom smjeru ta kazemo da imaju istu fazu
oscHovanja. Sljedeci talasni front je udalien za jednu
ta!asnu duiinu, ltd. Zrak-je okomit na talasni front j
Ima pravac i smjer sirenja ta/asa (na slid je to
pravac z).
5irenje talasa kroz prostar sa moze abjasn!ti
Huygensovim principom (Hajgens) koji 9lasi: Svaka
SI. 3.3.1. Taiasni front
tacka pogodena falasom postaje lzvor novih
elementarnih talasa. Mozama reci i ovaka: Svaka
tacka lalasnog fronta je fzvor novog eiementarnog
talasa. Na slici 3.3.2. je prikazan steml talas. Svaka tacka talasnog fronta je izvor novog elementarnog
sfernog talasa. Zbrajanjem svih elementamih talasa, u tom trenutku, dobio se novi taJasni fronl, itd.
Vektor elektricnog polja osciluje okomito na pravac prostiranja talasa. Stoga su svjetlosni talasi,
transverzalni talasi.
interferencija svjetlosti
U nekoj sredini mogu istovremeno da se sire
dva iii vise talasa. Pri tome moze doci do njihovog
pojacavanja ill slabljenja. Ta pojava se naziva
interierencija talasa.
Naprimjer, neka se na povrsini vode sire dva
talasa iz dva bliska izvora, iste irekvencije i
amplitude (sL3.3.3). Kada do·du u posmatranu tacku
oni se zbrajaju, tj. nastaje interierencija. Ako se pri
SI. 3.3.2. Huygensov princip
119
tome maksimalno pOJacavaju kal'emo da je nastupila konstruktivna
interferencija. Ako se pri tome poniste-deslruktivna inlerferencija.
p
oj
bl
81. 3.3.3. Interferencija talasa: a) konstruktivna, b) destruktivna
I'
Ova ce se talasa
maksimalno
pojacavati ako se
susretnu u fazi, tj.
maksimum jednog i
makslmum drugog
su dosli u tacku P
(sl.a). Talasl 6e se
ponistavati aka se
susretnu u
suprolnoj fazi, ti. u
posmatranu tacku P
dode makslmum jednog I minimum drugog talasa Iii obrnuto (sl. b).
U nasem zamlsljenom ogledu, talasl su Imali Iste frekvenclje i amplitude. Do
inlerferencije talasa ne dolazi pri svakom zbrajanju (superpozicljl) talasa, ve6
samo ako talasi Imaju isle frekvencije i aka su harmonijski (sto znaci da se
mogu prikazati slnusoidom ill koslnusoldom).
Oa Ii moze doci do interferenclje svjetJosnih lalasa? Prema drugom zakon
geometrijske optike dva svjetlosna snopa, kOja se ukrstaju, ne uticu jedan na drugi.
Medutim, pod posebnlm uslovima moze docl I do Interferenclje svjetlosnlh talasa.
Da bi doslo do inlerferencije svjetlosti, svjetlosni lalasi moraju biU
koherentni.
To znael da moraju lmat! istu frekvenciju i stalnu faznu razliku, neovisnu od
vremena. Oa bi svjetlosni talasi bill koherentni moraju poticati iz istog izvora.
Prakticno, da bl oslvarili Interferenciju svjetlosti, moramo od iednog svjetlosnog
izvora naciniti vise izvora. To sa maze postici na vise nacina. Na primjer, kod
Joungovog ogleda svjetlost Iz jednog tackastog svjetlosnog izvora pada na dvije
bliske pukotine (otvora) koje zatim sluze kao dva koherentna izvora svjetlosti (sl.
3.3.4).
v--- .
SI. 3.3.4. Joungov ogled
120
Joungov
ogled. Engleski
tlzicar T. Joung
(Jang) je 1803.
godlne opazio
interferenciju
svjetlosti Iz dvlju
pukotina. To je bio
jedan od prvih
ogleda koji je
polvrdlo talasnu
prirodu svjetlosti.
Mali otvDr, na
neprovidnom
zastoru, osvljetljen
je 8uncevom svjetloscu (sl. 3.3.4). Prema Huygensovom principu, otvor 8 je .
postao novl izvor talasa koji se prostiru do novog zastora sa dva olvora 8, I 82• TI
olvorl sada postaju izvorl novlh talasa clja se interferenclja posmatra na zastoru.
Tako je dObijena koherentna svjetlost Iz dva Izvora.
Kada je koristlo 8uncevu, bijelu, svjetlost na zaklonu je dobio spektar boja.
Kada je koristio monohromatsku Gednobojnu) svjetlost na zastoru je opazio
maksimume i minimume osvijetljenosti, odnosno svjetla I tamna mjesta.
Na sliei 3.3.4. je prlkazan centralni makslmum osvijetljenostl u tackl 0 i k-ti
maksimum u tackl M. Ugao skretanja svjetlosnog zraka je B. U centralnu tacku 0
oba talasa stiiu u istoj faz; j maksimaino se pojacavaju. Dosavsi u tacku M jed an
od njlh je presao dul'i put nego drugi, te vise nlsu u tazi.
Ako je pulna razlika talasa jednaka cjelobrojnom umnosku talasnih
duzina, onda ce nastati maksimalno pojacanje (sto odgovara maksimumu
osvijetljenosti).
Iill<=ul
gdje ie k = 0,1,2,3 .... ; /:"x - putna razllka talasa.
U centralnoj tacki pUlna razlika je jednaka nuli (k=O), te se talasl maksimalno
pojacavaju. 8rediSnja tacka je svijetla. Za k =1 se dobije prva svljetla tacka, k=2
druga svljetla tacka, itd.
Joung je u svom ogledu mjerio medusobno rastojanje susjednih svljetllh pruga i
tako prvl odredlo talasnu dul'inu svjetlosti.
Napomena: Na zastoru 6e se dab'iti svijetli kruzici iii svijetle pruge, sto zavisi od
toga kakvog su obllka pukotine.
1. Kako je Joung, u svom ogledu, izraeunao talasnu duzinu svjetlosti (sl. 3.3.4)?
Odgovor. Na zaklonu nastafu svijetle pruge ako je putna razllka svjetlosnih talasa
I"" -ul
gdje je: k redn! broj maksimuma. Posmatrajmo rastojanje izmedu prvog i C,entralno.9
(k:::1). Neka je rastojanje izmedu dva svjetlosna lzvora d, a udaljenost zastora od lzvora C I neka J8 d< fr.
Za male uglove B mozemo pisatl da js:
ill; o:odsin e"" k).,
ida js sin B "" tgB . S obzirom da je tgB "" f ' gdje)e y. udaljenost prve svijetle pruge (k==1) od centralne
svijetle pruge, onda js talasna duzina svjetlosti,
E..:l:.",A
,
pitanje 2. Sta su interferometri, a sta antirefleksni slojevi?
Odgovor. Interferometri su optitki uredaji tije se djelovanje zasniva na
Pomoc:u njih se vrlo precizno mjere duzine, uglovi, indeksi pre!amanja. saSlav
Interferometar je koristen i u tuvenom Michelsonovom ogledu, kljucnim za Einstelnovu speclJalnu teonJu
relativnosti.
_ - Antirefleksni slojevl se nanose na povrsinu sociva i na'taj natin se p-oboljsava soeiva
za svjetlost. Naime, debljina antlrefleksnog sloja S8 izabere tako da doiazi do ponistavanja reflektovane
svjetlosti int8rierencijom.
121
Primjer 1. U Joungovom ogledu udaljenost izmedu centralne i prve svijetle pruge bila je 2,9 mm,
udaljenost izmedu dvije pukotine 0,2 mm, a udaljenost zaklona 1 m. Odredi talasnu duflnu
upotrijeb!jene monohromatske svjetlosti.
Rjesenje:
y=2,9·1O') m; 1
d :::: 0,2·10"3 m
1= 1 m
A=?
Talasna duzina upotrijebJjene monohromatske svjetJosti je, lz reladje 6.x :::: kA (vidi pitanje 1),
A_ yd _ 2,9·1Q3m· 0,2:1O-
3
m
, 1m
A:::; 5,8·W
7
m =580 nm
Za one koji iele vise znati
Naucnik Fresnel (Frenel) je ostvario interierenciju svjetlosti pomocu dvije prlzme (biprizma).
Pomocu biprizme, od jednog realnog izvora svjetlosti (dobio je dva imaginarna izvora svjetlostl 11 1 h (s!.
3.3.5).
zastor
U prostoru iza biprizme dva
koherentna svjetrosna snopa se
ukrstaju i dolazi do interlerencije. Aka
u prostar iza biprizme stavimo zastor
vidjet cema interlerenciane pruge.
Rastojanje izmedu pruge zavisi od
talasne duzine svjetlasti, udaljenosti
zastora, itd.
SI. 3.3.5 Fresnelova biprizma
Difrakcija (savijanje) sVjetlosti
Difrakcija je skretanje talasa od prvobitnog pravea prostiranja pri
prolasku pored prepreke iii kroz otvore.
Difrakeija se lahko opaza kod zvucnih talasa. Zvuk cujemo i kada je izvor zvuka
iza neke prepreke. Slicno se savijaju i talasi na vodi kada naidu na neku prepreku
iii otvor. Iza uske pukotine (sI.3.3.6) talas se siri na sve
strane kao da mu je izvor u pukotini. To S8 tumaci
51. 3.3.6. Difrakcija talasa
na-vodi
122
Huygensovim prineipom da svaka ta6ka pogooena
ta/asom postaje izvor novog e/ementarnog talasa. Iz
svake tacke pukotine siri se talas u svim pravcima.
Savijanje talasa je izrazenije sto je uza pukotina.
Difrakeiju talasa je najlakse opaziti kada su
dimenzije prepreke iii pukotine usporedive sa
talasnom duzinom talasa. Ako je otvor iii prepreka
mnogo ve6i od talasne .dutine; difrakcija se neee
opaziti.
I
I
Kako se moze opaziti difrakeija kod sVjetlosti? Svjetlost je elektromagnetski
talas pa bi se i kod nje morali opaziti efekti difrakeije. Medutim, difrakciju svjetlosti
je mnogo teze opaziti jer je talasna duzina vidljive svjetlosti vrlo mala, reda velicine
milionitog dijela metra. 8toga se u geometrijskoj optici i mogla zanemariti difrakcija
i smatrati da se svjetlost siri pravolinijskL
Prema tome, difrakciju svjetlosti mazema opaziti na vrlo malim preprekama. Na
primjer, kada posmatramo upaljenu sijalicu kroz kisobran iii kroz magru, uOCavamo
obojene krugove (iii trake). Ti obojeni krugovi su posljediea difrakcije bijele
svjetlosti na vrlo malim otvorima guste tkanine kisobrana, odnosno difrakeije
svjetlosti na vrlo sitnim kapljieama magle.
Posmatrat cemo tzv. Fraunhoferovu difrakciju kod kaje na neku pukotinu pada paralelan snop
51. 3.3.7. Fraunhoferova difrakcija
Opticka resetka
svjet!osnlh zraka (sl. 3.3.7.).
Na pukutoni (otvorU), Gija je
sirina a, do!azi do difrakcije
svjetlasti, tj. zraci skrecu pod
razlicitim ug!ovima. Svi zraci
koji skrecu pod istim uglom
mogu se pomoeu sabirnog
sotiva skupiti u jednu tacku
P, na zaklonu. U toj tacki
dolazi do interierencije
svjetlosnih talasa, odnosno
na zaklonu se dobije
interferenciona slika sa
naizmjenicno poredanim
minimumima i maksimumima
osvijetljenostL
Za dobivanje interferencione slike najvise se karisti opticka resetka. Ona se
sastoji od velikog broja uzanih paralelnih olvora
Il (proreza). Moze se napraviti tako sto se na
I d staklenoj ploci urezu zarezi (npr. dijamantom)
1 T izmedu kojih prolazi svjetlost. Medutim,
savremena difrakciona resetka 58 izraduje
folopostupkom, kao tamne i svijetle linije na
filmu. Na ovaj nacin se maze dabiti opticka resetka
sa nekoliko stotina linija na jednom milimetru
duzine (sl. 3.3,8.).
Razmak d izmedu dvije susjedne pukotine
zove se konstanta resetke.
Na sliei 3.3.9. prikazan je prolaz svjetlosti kroz
Sl. 3.3.8. Oplicka reselka opticku resetku. Neka na opticku resetku padne
paralelan snop monohromatske svjetlosli.
SVjetlosni zrad, u skladu sa prineipom, skrecu u svim pravcima, tj.
pod razlicitim uglovima. Svi zraei koji skrecu pod istim uglom magu se pomocu
123
sociva skupiti u jednu tacku zaklonu gdje dolazi do interferencija (vidi
sllku 3.3.7.) .. U smJeru okomltom na resetku (a=O) svi su talasi u lazi te je centralna
pruga makslmalno osvIJetlJ.ena. Zatim, sa obje strane od centralne pruge, slijede
m,nlmum" makslmuml osvlJetiJenostl. (sl.3.3.10)
R
----->-----r----------
d
51.3 .. 3.9. Prolaz svjetlosti
kroz optitku resetku
Uslov maksimaine osvijetljenosfi na
(svijetla pruga) je da putna razlika
sv/etlo..snth zraka bUde jednaka cjeiobrojnom
umnosku taiasnih duiina, As = kA
Na slici 3.3.9. vidimo da je putna razlika
6.s=dsina, te je poloiaj difrakcionih maksimuma
odreden relacijiom,
I"d-:si-n a-_
7
kA""l
gdje . je: k=1,2,3 ... , redni broj dilrakcionog
makslmuma, a - ugao skretanja zraka. Za k =1
dobije se prva svijetla pruga, za k=2, druga
,_. pruga, ltd. (sl. 3.3.10.). Pomoeu gomje relacije.
odnosno oplicke resetke, odreduJe se talasna duiina svjetlosti.
Ako se umjesto ":,onohromatske svjetlosti upotrijebi bijela svjetlost, onda 6e
se na zaklonu spektar boja. Naime, ugao skretanja svjetlosnih zraka,
prema relaclJI, od talasne duiine svjetlosti. U vidljivom dijelu spektra
crven,,: sVletlost Ima naJvecu talasnu dUlinu i najvise skreee, a Ijubicasta
te I naJmanJe skrece. Pn tome se na zaklonu dobije vise spektara: spektar prvog
reda (k=l), spektar drugog reda (k=2), itd. Za k=O (centralni maksimum) nema
spektra!
Pc:m?GU optlcke S8 maze dobiti kvalltetan spektar vidljive svjetlosti koji
se konstl kod spektralnlh aparata.
. 1. Okomito na optitku resetku, koja ima 200 otvara po
pada para!elan snap monohromatske svjetiostL
Tr:ca sVIJeUa pruga se vidi pod uglom 15". Odredi: a) konstantu
resetke, .. b) talasnu duzlnu upotrijebljene sVjetlasti, c*) udaljena5t
trece sV!JetJe pruge ad centralnog maksimuma, aka je zaklan udaljen
od resetke a=1 m (51. 3.3.10.)
Rjesenje:
N =200 mm"l
k:::3, a::: 15"
a) d=?,
c*) x == ?
a) Konstanta resetke je
d=...!...",,-'-mm
N 200
d = 5.10.
6
m
b) Talasnu duzinu izracunavamo jz retadja
dsinCi=kA.=3t.
c) Za male uglove
x
sUnO: ""-
,
SI.3.3.10. Uz primjer 1.
.1.= dsina ""
3 3 .
t.=4,31·10-
7
m =431nm
x =asina:;:::lm·sinlS"
x = 0,26'm
124
Ogled 1. Pomocu optieke resetke, dzepnog lasera i dzepne svjetiljke mozemo jednostavno
pokazali difrakciju monokromatske i bijele svjetlosti.
Dzepni laser okreni prema zidu iii tabli i propustaj lasersku monohromatsku svjetlost kroz optieku
resetku. Na tabli (zidu) se uoeavaju naizmjenieno 5vijetle crvene pruge. Najintenzivnije je obojena
centralna pruga.
Ponovi ogled sa diepnom svjetiljkom koja daje priblizno bijelu 5vjetlost. Na zaklonu se dobije niz
spektara boja, sa obje strane ad centralne pruge. Analiziraj kako su boje rasporedene.
Ogled 2. Analiziraj raspored boja koji se moze vidjeti na kompakt disku CD se ponasa
kao optleka resetka elja je konstanta d = 1,6 flm. Opisi raspored duginih boja. Okreni CD prema
prozoru. Posmatrae treba da bude izmedu CD-a i prozora.
Holografija predstavlja metod dobijanja proslornog lika predmeta
(trodimenzi-onalnih fotografija), a zasniva se na interferenciji I difrakciji svjetlosti.
Uk prostomog (trodimenzionalnog) predmeta na lotograliji se dobija u jednoj
ravni. Na taj nacin se gubi inforamcija 0 prostornosti
5
SI.3.3.11. Snimanje holograma
snimljenog predmeta.
U slucaju hologralije dobije se interferenciona
slika koja se zove hologram. Za dobivanje
holograma koristl se snop laserske svjetlosti L (slika
3.3.11). Snop se usmjerava na polupropusnom
ogledu M koje ga dijeli na dva dijela. Snop 2
neposredno pada na lotoplocu F, a snop 3
osvjetljava predmet S i odbija se od njega. Dio te
dobljane svjetlosti takode pada na lotoplocu gdje
dolazi do interferencije sa snopom 2.
Prvi laserski hologrami dobiveni su 1963. godine
i cd tada se sve vise koriste u praksi. Hologram ima
veliki kapacitet skladisenja informacija. Vrse se istrazivanja kOja bi omoguci\a
dobivanje stereo TV-projekcija. U posljednji vrijeme sve se vise razvija akusticka
holografija, pom06u koje se mogu dobiti trodimenzionalne slike unutrasnjih organa
covjeka. Zvuk (ultrazvuk) prodire i kroz neprovidne predmete i tako dobijemo
akusticki hologram. Ako se on zatim transformise u vidljivu svjetlost moze se
posmatrati unutrasnjost covjecijeg tijela.
Polarizacija svjetlosti
Pojave interferencije i dilrakcije svjetlosti pokazuju da je svjetlost talasne
prirode. Polarizacije svjetlosti pokazuje da su svjetlosni talasi transverzalni.
Kod transverza!nih talasa oscilacije se vrse okomito na pravac sirenja talasa.
Kod svjetlosnih talasa osciluje elektricno i magnetsko polje, okomito na pravac
sirenja talasa. Za pojave u optici vazno je elektricno polje koje izaziva podrazaje u
oku. Stoga se kao ravan oscilovanja kod svjetlosnih lalasa uzima ravan oscilovanja
vektora eleklricnog polja it (sl. 3.3.12.).
125
pravac
z
SI. 3.3.12. Oscilovanje (titranje) elektricnog
palja polarizovanog talasa
1 1
<>!
i)
S1.3.3.13. a) Nepolarizovana svjetlost,
b} polarizovana svjetlost
Oscilovanje vektora elektricnog polja kod polarizovanog svjetlosnog talasa vrsi se
samo U JednoJ ravnf.
svjetlost simbolicki oznacavamo taka da svjetlosnom zraku
strehcom smjer oscllovanja elektricnog polja (sl. 3.3.l3.b).
oznacavamo strelicama koje pokazuju oScilovanja u
sVlm moguclm pravclma (sl. 3.3.13.a)
. emitova.na lz vecine svjetlosnih izvora nije polarizovana. Prirodna
J8 Medutim, naki izvori emituju polarizovanu svjetlost.
Na pnmjer, televlZljs.kl talasl su polarizovani. Zbog toga se TV prijemna antena
m?ra uS'!1Jenti na tacna odredeni nacin da bi S8 oSigurao dobar prijem. Laserska
sVJetlost 18 takode polarizovana.
svjetlost ima primjenu u praksi, pa 8toga postaji vise nacina da se
ona doblJe.
Polarizacija svjetlostl refiekSijom. Kada svjetlost padne na neku povrsinu
(npr.. na staklo III vodu), onda su reflektovana i prelomljena svjetlost dj'elimicno
polanzovane.
nepolarizirana
svjetJost
po!anZlrIDl3
svjctiosl
SI.3.3.14. Polarizacija svjetJosti refleksijom
Na sliei 3.3.14. je prikatan upadni
zrak koji je nepolarizovan i prelomljeni
zrak koji je djelimicno polarizovan.
Oznaka sa kruzi6em i tackom u sredini
oznacava da je reflektovani zrak
polarizovan okomito na ravan
polarizacije prelomljenog zraka.
Engleski fizicar Brewster (Bruster)
je dokazao da je ref/elctovani zrak
makslmal?o po/arizovan kada je
ugao Izmedu odbijenog I
prelomljenog zraka jednak 90'.
Primjenom Snellovog zakona za
.. . taj uslov, moze se izracunati upadni
ugao za kOjl je reflektovana svjetlost maksjmalno polarizovana. Neka svjetlost pada
IZ vazduha na neku sred,nu Indeksa prelamanja n. Tada je (sl. 3.3.14.)
sina ==
126
i
,
S obzirom da je + 90 + a = 180', odnosno = 90'· a, onda je
sina.:;:;;nsin(900-a)
S obzirom da je sin(90'a)=cosa, to je
.
Upadni ugao za ko)1 je polarizacija svjetlosti, prl refleksiji, maksimalna
naziva se Brewsterov ugao. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relati-
vnom indeksu prelamanja sredine na koju je svjetlost pala.
Brewsterov ugao za vodu je oko 53' To znati da kad svjetlosni zrak pada na
vodu pod tim uglom, reflektovani zrak je potpuno polarizovan.
Po/arold/: Neki kristali (npr. turmalin) imaju svojstva da polarizuju svjetlost.
Takvi kristali propustaju svjetlost cija je ravan polarizacije samo u jednom pravcu, a
ostalu svjetlost apsorbuju. Kada se takav materijal nanese na plasticnu foliju dobije
se polaroid
PoJaroidi su vjesfacki polarizafori.
Ogled 1. Propustimo nepolarizovanu svjetlost (npr. iz dzepne svjetiljke) kroz polaroid. Iza polaroida
cemo dobiti polarizovanu svjetlost (sl. 3.3.15).
Takav uredaj pomocu kojeg od nepolarizovane
svjetlosti dobivamo polarizovanu svjet!ost zove se
polarizator P. Aka iza polarizatora P stavimo jos
jedan polaroid, onda pomocu njega mozamo
analizirali da n je svjetlost polarizovana. Takav
uredaj se naziva analizator A. Kada su polarizator
j analizator paralelni, onda cemo kroz anaiizator
vidjeti polarizovanu svjetlost. Kada su u ukrstenom
polozaju onda polarizovana svjetlost ne6e prolaziti
kroz analizator.
81. 3.3.15. Prolaz svjetlostl kroz dva
paralelna polaroida
Ako polarizator stavimo na knjigu sa slovima,
a iznad njega drugi polarizator (ustvari analizator),
zapazamo sljedece. Okrecemo analizator i u
jednom trenutku uopste ne vidimo slova. To znaci da su polaroidi u ukrStenom polozaju. Dalje okrecemo
anaHzalor dok jasno ne vidimo slova u knjizi. Tada su polaroidi u paralelnom poloiaju.
Svjetlost se maze polarizovati i pomocu tzv. dvolomca (islandski kaldt). Taj kristal vrsi dvostruko
prelamanje svjet!osti pri camu su oba zraka polarizovana. Kada posmatramo, na primjer slova kroz
dvolomac, onda se vide dvostruko.
Ogled 2. Tecni kristall (LCD - Uquid Erystal Displey) se primjenjuju za izradu zaklona za
ocitavanje na dzepnom racunaru, prenosnim kompjulerima, maiim teievi:zarima, itd. Svjetlost pomocu
koje vidimo brojeve na LeD-u je polarizovana.
Posmatraj brojeve na ekranu dzepnog racunara kroz polaroid (npr. suntane naocale od polaroida).
Kada okrecemo racunar u jed nom ce polozaju brojke nestatl jer tada polarizovana svjetlost iz racunara
nece prolaziti kroz nas polaroid.
Pitanje 1. Sla su to opticki aktivne supstance (tvari)?
Odgovor. Neke supslanceJmaju svojstva da obrcu ravan polarizovane svjellosti, kao na primjer vodeni
rastvor secera. Ugao 9brtanja _polarizovane svjetlosti js proporcionalan koncentraciji opticki aktivne
supslance. Ta cinjenica se koristi kod tzv. pomoeu kojih 58 odreduje koncent"raclja opticki
127
aktivnih supstanci. Polarimetar pomo6u kojeg se odreduje koncentracija rastvora seGera zove se
saharimetar,
Buduci da je reflektovana $unceva svjetlost djelimicno polarizovana, ona 6e manje prolaziti
kroz polaroid nego direktna svjetlost Stoga se polaroidi koriste kao dodatni dijelovi za dobivanje
kvalitetnih snimaka pomocu fOloaparata i kamera,
Polarizovana svjetlost se karisti i za ispitivanje naprezanja materijala,
Primjer 1. Pod kojim uglom treba svjetlost da pada na povrsinu stakla pa da reflektovana svjetlost
bude maksimalno polarizovana? Indeks prelamanja stakla je n = 1,5.
Rjesenje.
Brewsterov ugao cemo izracunati iz relacile
tgo.
a
= n "" 1,50; "" 56,3'
Disperzija svjetlosti
Jos je Newton u 17. stoljeGu
eksperimentalno ustanovio da se tF\e\Cl
Suneeva svjetlost, prilikom prolaska kroz
staklenu prizmu, razlaze na boje.
Uzani snop Suneeve svjetlosti ulazio
je kroz mali otvor na prozorskom staklu u
zamraeenu sobu, a zatim je prolazio kroz ij
prizmu (sl. 3.3.16). Na suprotnom zidu je 51.3.3.16. Disperzl]. svjetlos"
dobio spektar Sunceve svjetlosti u obliku
trake ciji su dijelovi razlicito obojeni. Boje su poredane redom, kao na slici: crvena,
narandiasta, tuta, zelena, pIa va, ljubfcasta. To su osnovne bOje.
Prema tome, Suncev spektar je nastao razlaganjem bijele Suneeve svjetlosti.
Sijela svjetlost je mjesavina svih spektralnih boja.
Razlaganje bijele, slozene, svjetlosti na boje naziva se disperzija
svjetlosti.
Kako mozemo protumacitl pojavu disperzije svjellosti? Sv)etlost je talasne
prirode. Vidljiva svjetlost ima talasne duzine od 380 nm do 760 nm. Srzina
svjetlosti u razliCitim sredinama je razlieita. Prilikom prelaska svjetlosti iz jedne
sredine u drugu ona se prelama. Velieina koja karalderise to prelamanje naziva se
indeks prelamanja n.
Indeks prelamanja je razlieit za razliCite boje. U vidljivom dijelu speldra najveCi
indeks prelamanja ima Ijubicasta svjetlost (Ij. sl. 3.3.14.), a najmanji crvena
svjetlost (c). U oblasti vidljive svjetiosti Ijubitasta svjetlost ima najmanju talasnu
duzinu, a crvena najveeu. Prema tome, svjetlost vece talasne duzine se manje
prelama od svjetlosli manje talasne duzine.
Ljubicasta svjetlost se najvise preiama jer ima najmanju talasnu
d.uzinu._s crvena svje!lost se najmanje pre lama jar ims najvecu talasnu.
duzinu. ..'
128
Pitanje 1. Sta je sinteza bijele svjetlosti.
Odgovor. Svjetiost jedne ta!asne duzine (boje) naziva se monohromatska svjetlost, a bijela
svjet!ost je slozena od svih spektralnih baja,
Ako na put razlozene bijele svjetlostl postavimo drugu prizmu (u obrnutorn polozaju) iz nje opet
izlazi bije!a svjetlost. Ta pojava se naziva sinteza bilele svjetlosti.
Pitanje? Sta je osnovna karakteristika svjetlosti: njena talasna duzina iii frekvencija?
Odgovor. Baja svjetlosti ustvari zavisi od njene frekvencije. Pri prelasku svjetlosti iz rjede u guscu
sredinu talasna duzina se smanjuje, a frekvenclja ostale Ista, Boja svjetlos!] takode ostaje ista, slo znaCi
da njena bOja zavis! od frekvencije. Prema tome, osnovna karakteristika svjetlosti je njena
frekvencija.
Boje i prozirnost tijela
Kakvu te boju imati neko !ijelo zavisi od njegove prirode i od svjetlosti koja na
njega pada. Kada na neku povrsinu padne snop bijele svjetlosti, onda se jedan dio
reflektuje, jedan apsorbuje, a jedan propusti (transportuje).
Ako povrsina odbija sve zrake Sunteve svjetlosti, onda je takva povrsina
bijela. Ako povrsina apsorbuje svo zratenje koje na nju pada, onda je takva
povrsina erna,
Tijelo koje propusta svo zratenje koje na njega pada je prozirno.
Ako neko tijelo, iz sastava bijele svjetlosti reflelduje samo crvenu svjetiost,
onda te biti obojeno crveno. iii, uopste, ako povrsina tije/a reflektuje sarno jedan
dio bijele svjetlosti, onda je obojeno.
Takode, neka tijela propustaju samo odredene bOje(talasne duzinu). U fizici se
takva tijela nazivaju oplicki filtri.
U prirodi tijela najceste reflelduju iii propustaju svjetlost vise boja. Takode
mogu da reflektuje jedne boje, a druge da propustaju, itd.
Tkanine bijelih boja znatno manje apsorbuju Suncevo zracenje, nego tkanine
erne boje. Stoga je Ijeti bolje nositi bijelu odjetu, a zimi crnu.
Potpuno prozirnih tijela nema. Jedno tijelo moze biti prozirno za jednu vrstu
zraeenja, a neprozirno za drugu. Na primjer, prozorsko staklo je potpuno prozirno
za vidljivu svjetlost i blisko infracrveno zraeenje. Medutim, prozorsko staklo je
neprozirno za ultraljubieaste zrake. Suneanjem iza prozorskog stakla ne bi mogli
pocrniti. Na tom svojstvu stakla zasniva se ueinak staklenika. Veliki dio Suneevog
zratenja prolazi kroz staklo u staklenik i obasjava biljke i tlo u njemu. Zraeenje se
velikim dijelom apsorbuje j u stakleniku se podize temperatura, Temperatura u
stakleniku raste jer se u poeetku vise zraeenja apsorbuje nego emituje kroz staklo.
Nakon duzeg vremena uspostavlja se ravnoteza ulazne i izlazne snage zraeenja,
ali na visoj temperaturi.
Zbog sve vete kolieine otpadnih gasova (CO,) u atmosferi eesto se goveri 0
opasnoti od efekta staklenika, odnosno porastu prosjecne temperature vazduha.
.10 bi imali negativne posljedice za Zemlji i zivitt biea.
pjtanje 1. St'a suo komplementarne' boje?
129
Odgovor. Kombinovanjem osnovnih spektralnih bOja mogu Se dobiti razlicite boje. Na primjer ad
zute j plave boje dobije se zelena boja, ad zelene i Ijubicaste plava baja, ltd.
Aka se kombinacijom boja dobije bijela bOja, onda su Ie boje komplementarne. Na primjer, to su
cIVena i plava baja, zutozelena i ljubicasta, itd. Zelena bOja nema kompJementarne bOje.
Pitanje 2. Kako nastaje duga?
Odgovor. Duga je speldar Sunceve svjetlosti. Nastaje preJamanjem Sunceve svjetlosti u
vodenim kapljieama kOje se obrazuju u atmosferi za vrijeme kise (ill iznad vodopada). To prelamanje je
razlicito za razliCite boje te se javlja spektar boja koji se naziva duga. Pojavu duge objasnio je jos u 13.
stoljetu perzijski naucnik AIMFarizi.
Pitanje 3. Zasto je boja neba playa? Zasto nastaje jutamje i veeemje rumenilo neba?
Odgovor. Suncevi zraei se reflektuju od Zemlje. Pri tome nailaze na cestiee atmosfere cije su
dimenzije reda velicine talasne duzine plava svjallosti (400 nm). Usljed toga se plava svjetlost difuzno
reflekluje natrag prema Zemlji i mi vidimo plavu boju neba. Ostali dijelovi svjetlosti prolaze ove cestlee i
odlaze u vasionu.
Jutarnje I veeernfe rumeniJo nastaje usljed toga sto pri izlasku i za!asku Sunea njegovi zraei
proJaze kroz niske slojeve atmosfere napunjene prasinom i dimom. Na tim cesticama zraci kraCih
talasnih duzina se reflektuju. Zraci vecih talasnih duzina (pretezno eIVeni) pro!aze do nas.
Gore navedeno moze se provjerlti i ogledom. U posudu za vodom sipaj nekoliko kapi mlijeka i
usmjeri jak snop bijele svjetlosti. U reflektovanoj svjetlosti voda izgleda plava, a u propuStenoj cIVena.
Pitanje 4: Kakva je ra:zlika izmedu spektra dobivenog optickom prizmom i optickom resetkom?
Odgovor. Kod spektra dobivenog optickom prlzmom najviSe skrete Ijubieasta svjetlost, a
najmanje eIVena svjetlost. Kod speldra dobivenog optiekom resetkom najvise skrece ervena, a najmanje
Ijubicasta bOja.
Kod spektra dobivenog optickom resetkom razmak izmedu pojedinih bOja je ravnomjeran, a kod
spektra dobivenog optickom prizmom nije.
Spektri. Spektroskopija
Spektar bijele svjetlosti sastoji se ad svih boja. Prelazak od jedne do druge boie je postepen
(kontinuiran). Takav spektar se naziva kontinuirani iii neprekidni speklar. -Suneeva (dnevna) svjetlost
daje kontinuirani spektar koji je sastavljen od svih boja. Priblizno kontinuirani spektar daju sljalice sa
usijanim vlaknom, f!uoroseentne cijevi, ltd.
Kontinufrani speJdar emltufu usijana cvrsta tijela i tecnosti.
Takvi spektri se zovu jOs i nekarakteristf6ni jer ne zavise od vrste tljela koje ih emituje. Da su ovi
spektri kontinuirani mozemo se uvjeriti ako u spektroskopu posmatramo spektar dnevne svjetlosti iii
spektar svjetlosti sijaliee. UOCavamo kontinuirani raspored svih boja.
Ako u plamen upaljaca (Hi svijeea) unesemo malo kuhinjske soli I posmatramo tu svjetlost kroz
spektroskop, vidjet cemo jednu zutu Hnlju (sl. 3.3.17). Ta linija eija je talasna duzina 589 mm, je
karakteristicna za natrij, Na. Ako uzmemo neku so
eezlja Cs vidjet cemo jednu eIVenu i dvije plave linije,
ltd. Posto su ovakvi spektri u ob!iku linija nazlvaju se
J r JJ 4, linijskl spektri. Usijani gasovi emituju svjetlost eijl su
speldri linijskl.
SI.3.3.17. Linijskl spektri natrlja (Na) i
cezija (Cs)
Linijski spektri su karakteristlcni za svaku vrstu
atoma, odnosno za svaki hemijski element. Zato se
zovu i karakteristicni spektrl. Na ovoj cinjenici se
temelji spektralna metoda za odredivanje hemijskog
sastava supstanee i zove se spektralna analiza.
. Proueavanje zakonitosti !inijskih spektara
omogueilo je razvo] kvantne teorije atomskih procesa i
otkrivanje novih zakona koji vladaju u mikrosvijetu.
Obje vrste spektara, linijski i kontinuirani, pos!je.dica su emisije sVjet!o.stl us!jed cega su oni dobili
speldri. . .' . .
130
Ako bijela svjetlost prolazi kroz neki usijani gas, onda cern?, dObiti.spektar u kojem se
dijelovima nalaze tamne linije. primjer, ako kroz na;nJa, onda c:e
tamna Hnija biti lama gdje bi u emlSlOnom spektru blla natnJeva zuta hnlJa. Svaka od para aps0ri?uJe
upravo onu svjetlost koju bi sarna emitovala pri istim uslovima. Ovakav spektar se nazlva apsorpclOni
speldar.
Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koJu bi sami emitovali prl Istim usiovima.
To je zakon apsorpcije svjetlosti koji je dao Kirchoff sredinom 19. stoljeea. Kirehoffovo:n
zakonu mogu se objasniti tzv. Fraunhoferove tamne u spektru Te hmj6.odgovaraJu
linijskom spektru hellja slo ukazuje da u atmosfeti Sunea In:a heliJa onu vrstu
zracenja koju bi i sami emitovali. T ako je nadeno da u atmosfen Sunea Ima vodlka, gozda, ltd.
o teorijskom razmatranju spektara bit ce rijeei u pogJavlju 0 atomskoj fizici.
Spektroskop. Za posmatranje i ana!izu spektara upotrebljava se uredaj koji se lOve spektroskop.
Spektroskop sa prizmom (sl. 3.3.18.) sastoji se od kolimatora, durbina i prizme.
SI. 3.3.18. Serna spektroskopa sa ·prizmom
Kolimator je cijev na cijem se ulazu
nalazi uzani prorez, a na izlazu je sabirno
soeivo. Duzina cijevi se podeSava tako
da prorez bude u ziznoj ravn! soCiva. Na
taj nacin sotivo daje para!elan snop
svjetlostl koji pada na opticku prizmu. U
prizmi se Svjetlost razlaze na boje.
Durbin (dalekozor) sluzi za
b.. posmatranje svjetlosti lz prizme. U
durbinu vidimo ({kove proreza, odnosno
k.ontinuirani iii linijski spektar koji daje
izvor svjet1osti.
Ako spektroskop ima dodatni dio
pomocu kojeg se odreduje talasna duzina pojedinih linija, onda se speldrometar. Durbin S6 moze
zamijeniti !otokamerom kojom se moze snimiti spektar. Takav spektralnl aparat S8 zove spektrograf.
Ako se ispred objektiva durbina postavi neprovidni zaklon sa. uskim prorezom: cnda. se
pomjeranjem zaklona maze izdvojili zeljena boja, tj. monohromatska sVJetiost. Speictrainl aparat! sa
takvim prorezom nazivaju se monohromatori.
Spektralna analiza ima veliki znaeaj, kako za proutavanje svemira, take i za proueavanje
zakonitosti koji vladaju u mikrosvijetu.
Pitanja i zadaci.
1. Koje pojave objasnjava talasna optika?
2. Objasni sirenje talasa i difrakciju talasa pomotu Huygensovog prineipa
3. Pod kojim uslovima dotaz! do interfereneijske svjetlosti?
4. Sta je opticka resetka? Opisi njenu primjenu.
5. Objasni razliku izmedu polarizovane i nepolarizovane svjeUosti. Kako se od nepo!arizovane svjetlosti
moze dobiti pOlarlzovana svjetlost?
6. Kako se moze debiti spektar bOja?
7. Kako indeks prelamanja svjetlosti zavisi ad talasne duzine svjetlostl, a kako od frekvencije?
8. Sta karakteriSe bOju svjetlosit. njena ta!asna duzina ill frekvencija?
9. Kada je tijela emo, a kada bijela? Kada je obojeno eIVeno?
10. Sta se sve moze ispitati spektralnom analizom?
11. Opticki resetka ima konstantu 0,02 mm. Na nju okomito pada paralelan snop .lute. natrijev.e svje.t!osti
talasne duzine 589 nm. Poq kOjim ug[ovima se. vide prva trl maksimuma intenz!teta sVJeUcstl (ne
racunat! centralni)? (R: 1,69<>, 3,38
0
, 5,07") .
131
12. Odredi konstantu opticke resetke ako se pri osvjetljavanju crvenom (monohromatskom) svjetloscu
talasne duiine 656 nm prva svjella Unija vidi pod uglom od 3,76" (R:k=1; d=10·
s
m)
13. Svjetlosni .zrak pada jz na neku povrsinu pod uglom 55", prj cemu je reflektovani zrak
polanzovan. a) Kohkl ]e mdeks prelamanja ta sradine? b) Kolika je brzina svjetlosti u toj
sTedm!? (R: a) n",1 ,43; b) v"" 209790 kmls)
Vainiji iskazi i formule
Kada dva iii vise koherentnih svjetlosnih talasa dodu u istu tacku
nastaje Prj tome moze doci do pojacanja (konstr.
uktlvna mterferencIJ8) III slablJenja (destruktivna interferencija) intenziteta
svjetlos1i.
Ova 1alasa iste frekvencije, maksimalno ce se pojacati ako se
susretnu u fazi. Maksimalno ce se slabiti aka se susretnu u suprotnoj fazi.
Difrakc;ja je skretanje talasa ad prvobitnog pravca prostiranja pri
prolasku pored neke prepreke iii otvora.
Polozal dlfrakcionih maksimuma kod opticke resetke odreden je
relacijom
gdje je: d M konstanta resetke, ex· ugao kretanja, k - redni broj
difrakcionog maksimuma, k = 1,2,3 ...
Ako kod svJetlosnog talasa elektricno polje osciluje 5talno u jednoj ravni
kaiemo da je talas polarizovan. '
. Upadnl ugao za koji je polarizacija svjetlosti, prj refleksiji, maksimalna
nazlva se Brewsterov ugao. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relativnom
indeksu pre/amanja sredine na koju je svjetlost pala.
. slozene, na boje naziva se disperzija svjetJostJ.
To Je poslJedlC8 clOlenice da se razlicite bOje razlicito prelamaju.
Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koju bi sami emitovali
pri istlm uslovima.
132
dsina = kA
4. KVANTNA FIZIKA
4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
Historijat. Dva stoljeca, od 1687. godine do 1887. godine, mogu se nazvati
doba klasiene fizike. Naime, 1687. godine Newton je uspjesno objasnio sliku
svemira, a 1887. godine je Hertz eksperimentalnio potvrdio Maxwellovu hipotezu
o postojanju elektromagnetskih talasa. Poslije Hertzovlh otkrlca elnilo se da je
postavljen zavrsni kamen u naucnu gradevinu.
I upravo kada S8 cinilo da su razotkrivene sve tajne prirode, pojavilo se krajem
19. sioljeca mnostvo eksperimentalnih podataka kojl se nlsu mogll objasnlil
klaslenom flzlkom. Atomskl spektrl vodlka, otkri6e elektrona, otkrlce radloaktlvnostl,
otkrite x-zraka, itd. Sva ta otkrita su zahtljevala reviziju klasicne fizike.
Zanimljivo j8 medutim da prvi nagovjestaj 0 potrebi revizije k!asitne fizike nije
dosao iz atomske fizike. Prvi takav znak bile je proucavanje zakona toplotnog
zracenja tijela. Da bi mogli razumjeti 0 cernu se radi ·upozna1 cemo se sa nekim
osnovnim pojmovima 0 topiotnom zracenju.
Top/otno zracenje
Zagrljano cvrsto tijelo zracl elektromagnetske talase I takvo zracenje se oblcno
zove toplotno zraeenje. Na prlmjer, putem elektromagnetsklh talasa dolazl energija
sa Sunca.
Kada, na prlmjer, posmatramo komad zeljeza koje se zagrljava, na odredenoj
temperaturl (preko 500°C) ono postaje crveno usijano. Daljlm zagrljavanjem.
postaje jarko-crveno ltd. To znael da tljelo na nllim temperaturama emituje
nevidljivo infracrveno zracenje. Na visim temperaturama tije!o pocinje emitovati i
vldljlvu svjetlost.
JOB 1859. godine naucnlk Kirchoff je postavlo zakon zraeenja koji glasi:
TijeJo koje najvise apsorbuje zracenje najvise ga i emituje.
erne povrsine najvise apsorbuju zracenje koje na njih padne.
Tijelo koje na svakoj temperaturi potpuno apsorbuje zracenje svih
talasnih duzina naziva se idealno c-rno tijelo. .
133
Iz Kirehoffovog zakona zakljueujemo da je idealno erno tijelo i najbolji emlte,
51. 4.1.1. Model idealnog crnogtijela
zracenja. Idealno erno tijelo ne postoji u
prirodi. Dobra aproksimaeija idealno crnog
tijela je jedna supljina sa malim otvorom (sl.
4.1.1.) koja apsorbuje ejelokupno zraeenje
koje ude kroz otvor.
Ukupni intenzitet zraeenja tijela je
II=fl
gdje je: P - snaga zraeenJa, S - povrsina
tijela. Jediniea je W/m. U ukupnom
zraeenju su zastupljene sve talasne duzine.
U gornjoj relaeiji snaga zraeenja je
dE
p=-
8t
gdje je 8E - energija koju zraei uzareno tijelo, 8t - vremensko trajanje zraeenja
Zakoni zracenja cmog tijela
Fizicari SU, krajem 19.
sto/jeca, mjerili intenzitete
zraeenja zagrijanog ernog tijela to,
za razlitite talasne duzine. I
Koristili su speeijalne prizme
koje su propustale i infraerveno
zracenje.
Oni su ustvari mjerili emESlonu
moc cmog tijela. To je veliCina kOja mjeri
intenzilet zracenja U odredenom
intervalu talasnih duiina
;
i
I
I
I
I
I
6000 K
I 4500K
I
2 ;Vf'm
Na sliei 4.1.2. je prikazan
dobijeni dijagram. Na apseisi je
talasna duzina zracenja, a na
ordinati emisiona moc idealno
ernog tijela, za dvije razliCite
temperature.
$1. 4.1.2. Spektrl zracenja za dvlje razlicite
temperature
Uoeili su dvije vaine zakonitosti.
1. Prva zakonitost je izrazena Wienovim zakonom pomjeranja:
duzina na je intenzitet zracenja maksimalan, obrnuto je
proporclonalna apsolutno) temperaturi. ' ... .. , ._
134
Il.m =Hb=2,9.10·
3
Km .
Nairne svaki spektar ima maksimum intenziteta zracenja, na dataj temperaturi.
Taj maksimum je na odredenoj ta!asnoj duzini A.
m
_ Za vete i manja talasne duzine
emisiona moc je manja.
Na primjer Covjecije tijelo ima maksimum zraeenja u infraervenom podrueju.
Suncev spektar ima maksimum zraeenja u vidljivom dijelu spektra (500 nm), itd.
2. Druga zakonitost je izrazena Slefan-Boltzmanovim zakonom:
Ukupni intenzitet zracenja idealnog crnog tijela proporcionalan je
cetvrtom stepenu apsolutne temperature.
gdje je konstanta a=5,67·10·
8
W/m
2
K4.
Ako se, na primjer, temperatura tijela pove6a dva puta onda 6e intenzitet
zracenja porasti 16 puta.
Za one koji zele vise znati
Na slle! 4.1.2. ukupni intenzitet zracenja (ukupna emisiona moc)l, slikovito je predstavljen
povrsinom ispod krivulje zraeeoja. Ta je povrSina za veta temperature moogo veta nego za nize
temperature.
Ako tljelo nije idealno erno, cnda je njegova ukupna emisiona moc
I ;:: al
o
gdje je 1
0
, ukupna emisiona moe idealno crnog tijela, a.. koeficijent apsorpcije. Na primjer, za vlakno
sijaHce a'" 0,33.
Primjer 1. Za zivot na Zemlji najvainiji Izvor energije je Sunce. Spektar Suntevog zracenja sa
proteze od dalekog infracrvenog pa do ultraljubicastog zracenja. Ulaskom u Zemljinu atmosferu jedan
dio zratenja se apsorbuje i rasprsava. Do povrsine Zemlje dolazi zracenje talasnih duiina od 300 nm do
2500 nm.
Maksimum zracenja je na talasnoj duiini 480 nm. To je zelena boja, mada Sunce izgleda iuto
zbog mijesanja svih boja. Vz pomoe Wienovog zakona pomjerenja izracunaj temperaturu na povrsini
Sunea.
Rjesenje
2>m = 480·1O·
9
m
T=1
2,9·1O-
3
Km
t..m 480'W-
9
m
T=6038K
Primjer 2. Zagrijana pee Ima temperaturu 1000 K i zrati kao erno t1jelo. a) KoHku ima ukupnu
emisionu moe? b) Kolika je snaga zracenja kroz otvor peel S = 100 cm
2
, c) KoUka se energija izrati za 5
$?
RjesenJe:
T=WOOK
.S.=lOO cm
2
=lOO'lO'4!p2
t-5 s
a) 1=1, O)P=?, e) E=1 elI::::?,
135
a) lntenzlte! zracenja je
I "'oT' 0:05,67,10-
8
m:' (1000K)4

m'
b) P=IS=567 W c)E=Pt=2835J
Hipoteza 0 kvantima energije i Planckov zakon zracenja
Raspored energije zracenja po talasnim duzinama, prikazan je na slici 4.1.2.
Krivuljaje dobijena eksperimentalno.
Fizicari Rayleigh i Jeans (Rejli i Diins) su 1900. godine pokusali teorijski da
obja8ne tu krivulju. Pri tome su koristili zakone klasicne fizike. Medutim, njihova
teorijska krivulja slagaia se sa eksperimentalnom sarno za ve6e talasne duzine
(manje frekvencije). U oblasti visokih frekvencija ponasala se potpuno suprotno.
Otuda se ovaj pokusaj naziva "ultravioletna katastrofa" u smislu katastrofe
klasicnih zakona u fiziei.
SI. 4.1.3. Max Planck
(1858-1947)
Problem zracenja ernog tijela rijesio je Max
Planck, 1900. godine. On je uoCio da treba izmijeniti
pretpostavku na kojoj se temelji klasicna fizika, 0
kontlnuiranoj (neprekidnoj) emisiji energije zracenja.
Umjesto toga Planck uvodi hipotezu da se energija ne
emituje kontinuirano vee diskontinuirano, U
odredenim konacnim iznosima koji se nazivaju kvanti.
Svaki kvant nosi odrec1enu kolicinu energije,
[e=hf!
gdje je f - frekveneija zracenja, h - konstanta
proporcionalnosti koja se zove Planckova konstanta i
Cija je vrijednost
Ukupna emitovana energija jednaka je cjelobrojnom umnosku energije
jednog kvanta_
gdje je n = 1 ,2,3, ... (cio broj).
Na osnovu svoje hipoteze 0 diskontinuiranosti energije Planck je izveo zakon
zracenja crnog tijeJa koji se potpuno slaze sa eksperimental[1im rezuitatima
(81.4.1.2,), !z Planckovog zakona zracenja mogu se izvesti svi do tada poznati
zakoni zracenja crnog tij.ela, kao. specijalni slucajevL
God,na 1900 se mozesmatrati pocetkom.nove fizike koja se kvanta
zove kvantna fizika. - .-. .
136
Primjer 1. Talasna dui.ina monohromatske laserske svjetlosti iznosi 632 mm. Kolika je energija
jednog kvanta zracenja? Energiju izrazi u dzulima (J) i elektronvoltima (eY).
RJeSenJe
)"- 632 mm 632.10.
9
m
E_ ?
Energija jednog kvanta je
E=hf
J..
6,62 .1O-:l4 Js· 3 . lOs
E"" s
6,32.10 7 m
E",3,14·1O-
19
J.
Energija izraiena u elektronvoltima je
Fotoelektricni efekat
E_ 3,14.10 ..
19
)

,v
.
1,96eV
Fotoelektricni elekat je pojava emisije eleklrona sa povrsine metala
kada se obasja svjetloscu.
Pojavu fotoefekla prvi je zapazio Hertz, 1887. godine, ali je nije znao objasniti.
Tek 1987. godine, kada su otkriveni elektroni, dokazano je da su cestiee koje
izbacuje svjetlost - elektroni.
Pojavu fotoefekta cemo najlakse objasniti pomocu tzv. fotocelije (sl. 4.1.4.).
SI. 4.1.4. Fotocelija
U evakuisanoj Gijevi se nataze dvije
elektrode. Jedna od njih (katoda) je premazana
cezijem, iii nekim drugim a!kalnim metalom, da bi
se lakse izazvao foloefekat. Eleklrode se
prikljuce na izvor jednosmjernog napona. Kada
katoda K nije obasjana svjetloscu mjerni
instrument ne pokazuje nikakvu struju. Kada se
abasja svjetlos6u na mjernom instrumentu se
registruje struja! Svjetlost je izbila eleirtrone sa
katode i oni se kre6u prema anodi A. Tako se
obrazuje struja koja se zove foloslruja.
Jos prije 100 godina naucnici su ustanovili da je:
1) jacina fotostruje proporcionalna jacini svjetiosti,
2) kineticka energija izbijenih elektrona ne zavisi od jacine svjellosli
vee sarno ad njene frekvencije.
Prva cinjenica se mogla objasnlti klasicnom fizikom. Sto ]e veti intenzitet
svjetlosti veei je broj izbijenih elektrona te i jaca dobivena fotostruja.
Druga cinjenica, da kineticka energija izbijenih· elektrona ne zavisi od jacine
svjetiosti, nlje se mogla objasniti zakonima klasicne fizike.-Pogotovo se nije moglo
137
objasniti postojanje tzv. granicne frekvencije, tj. najmanje frekvencije koja moze
izazvati fotoefekat.
Einsteinovo tumacenje. Fotoelektircni efekat je objasnioEinstein, 1905.
godine. On prihvata Planckovu kvantnu hipotezu i pretpostavlja da se svjetlosna
energija i apsorbuje u kvantima. Medutim, Einstein je oti5ao korak dalje. On
pretpostavlja da se svjetiost sastoji od cestica - kvanta svjetlosti, eija je energija
proporcionalna frekvenciji. Ove castiee su kasnije nazvane fotoni i prema
Einsteinu, energija 10tona je
IE=bfl
Fotoefekat se moze shvatiti kao sudar fotona sa elektronom, pri cemu foton
svu svoju energiju predaje elektronu. Elektron je u metalu vezan djelovanjem
pozitivnih jona kristalne resetke. Da bi napustio metal mora posjedovati odreaenu
energiju.
Energija koju mora posjedovati elektron da bi napustio metal jednaka
je izlaznom radu A.
Prema tome, aka je energija fotona veta ad izlaznog rada eiektron 69 napustiti
metal. Preostala energija ce S8 pretvorlti u kineticku energiju izbijenog elektrona.
Prema zakonu odrzanja energije, vazi:
Ihf = A+E,I
Energija fotona se utrosi na izlazni rad i kineticku energiju izbijenih
fotoelektrona.
Gornja relaeija je poznata kao Einsteinov zakon za fotoelektricni elekat.
Kineticka energija u formuli je maksimalna kineticka energija kojoj odgovara
maksimalna brzina fotoelektrona,
138
SI. 4.1.5. Granicna frekvencija za
fotoefekat
my'
E
- 2
Einsteinovu jednacinu mazema prikazati
graficki (sl. 4.1.5.). Na apseisi je frekvencija
svjetlosti, a na ordinati kineticka energija
izbijenih fotoelektrona. Da bi doslo do
fotoefekta, Ij. do izbijanja elektrona, svjetlost
mora imati neku minimalnu frekvenciju
koja se zove granicna frekvencija fo. Ako
je frekvenclja svjetlos!i manja od granicne,
onda nema nl fotoefekta. Ako je veta, onda
se "visak" energije utrosi na kineti6ku
energiju fotoelektrona.
Kada je frekveneija svjetlosti jednaka
granicnoj frekvenciji, onda je"
hf, = A
Izlazni rad zavisi ad vrste metala. Najmanji je za alkalne metode. Npr. za cezij
iznosi 1,81 eV. Za eink iznosi 4,24 eV, itd.
Za one koji ieJe vise znati
Pitanje 1. Sta je napon zaustavljanja Uz (zaustavni napon)?
Odgovor. Da bi se, pri fatoefektu, sprijecio dolazak fotoe\ektrona oa anodu trebalo bi promijeniti
polaritet napona na elektrodama. prj nekom naponu U
l
(zaustavni napon) nijedan ad foloelektrona
nece daspjeti do anode. U tom trenutku rad elektricnog polja, pri zaustavljanju elektrona, jednak je
kinelickoj energiji emitovanih fotoe!ektrona,
Mjerenjem napona zaustavljanja moze sa odrediti maksimalna brzina izbijanih etektrona, izlazni rad
metala, vrijednost Planckove konstante, itd.
Pitanje 2 Kako se maze izracunati Impuls fotona?
Odgovor. Fotoelektricni efekat je pokazao da svje1!ost, pored ta!asnih svojstava, lma i
korpuskularna svojstva (korpuskula·ceslica). Prema tome, osim talasne duzine folonu se maze
pripisati i impuls.
Folon se moze smatrati cesticom kOja sa kre6e brzinom svjetlosti. Prema Einsteinovoj relacijl,
E=mc2 ""hf he
lz gornje relacije je impuls fotona p = me =
A
Prirnjer 1. lz!azni rad za aluminij iznosi 4,24 eV. Odredl granicnu trekvenciju, tj. najmanju
frekvenciju svjetlostl kOja moze izazvati fotoefekat. KoUka je talasna duzina te svjetlosti?
Rjesenje.
A -=4,25 eV
fo=?Ao=?
Granicnu frekvendju mozemo izracunati iz reladje hfo = A,
A
fu""'h
Izlazni rad treba izraziti u 81 jedinic'l, tj. u dzulima (J)
Granicna frekvendja je
A"" 4,25 eV·1 ,6.10.
19
J/eV
A = 6,8>10.
10
J
fo l027.1015Hz
6,62 Js '
A. c
, '0
Talasna duzina te svjetlosti (292 nm) pripada ultraljubieastom podrucju.
Primjena fotoefekta. Fotocelija se koristi kod uredaja u kojima se svjetiosni
signali pretvaraju u elektricne. Kada svjetlost padne na fotoceliju uspostavi se
strujno kolo. Zbog toga djeluje kao prekidac (sklopka) koji je otvoren kada 6elija
139
nije osvijetljena. Koristi se u automatskim uredajima, npr. za upravljanje javnom
rasvjetom, automatsko otvaranje i zatvaranje vrata, automatski brojaci, itd.
Fotoefekat kod metala, 0

I ! I; I
'" i '" ¥ Y t
SI. 4.1.6 Fotootpornik
kojem sma govorm, naziva se spoljasnji fotoefekat. U
poluprovodnicima, pod dje!ovanjem svjetlosti, oe dolazl do
izbijanja elektrona, vee ani samo postaju slobodni. Na taj
nacin se povecava njihova provodljivost Ta pojava se naziva
unutrasnji fotoefekat.
Supstance kOje pokazuju unutrasnji fotoefekat nazivaju
se fotootpornici (51, 4.1,6.) i izraduju se od poluprovodnika,
odn05no materijala kao sto su selen, smeij i germanij. Na
primjer, kada se fotootpornik abasja svjetloscu njegov otpor
se smanji i do 1000 puta take da 5e struja u kolu znatno
pajata,
Foto6elije su u svojoj prakticnoj primjeni
nasle adekvatnu zamjenu u tzv. fotoelementima
(sI.4.1.7.). Oni ne moraju imati poseban izvor
struje. Slika 4.1.7. prikazuje selenski
fotoelement. On se sastoji od selenske ploce na koji se nanosi vrlo tanak
(providan) sloj zlata iii nekog drugog metala. Na drugoj strani je zeljezna ploca.
51.4.1.7. Fotoelement
Kada svjetlost obasja
fotoelement ona dopre do
selena (poluprovodnika).
Svjetlost u poluprovodniku
oslobada elektrone kojima je
mnogo laksi put prema
gornjem sloju (zlatu). Gornji
sloj se stoga naelektrise
negativno a donja zeljezna
ploea pozitivno. Takav sistem predstavlja izvor elektricne struje. .
Zbog svoje jednostavnostl .fotoeiementi imaju veliku primjenu u praksi, jer ne
traze poseban izvor struje. Koriste se u rasvjetnoj tehnici, na televiziji, raz.nim
signalnim i kontrolnim uredajima, itd. Na istom principu fade i sola me baterije koje
neprekidno daju elektricnu energiju pod djelovanjem Suneave svetiosti.
Luminescencija. Te/evizija
Za razliku od toplotnog zracenja luminescencija je primjer tzv. hladne emisije
svjellosti. Javlja se kod tijela u svim agregatnim stanjima.
Prema vrsti energije koja se pretvara u luminescentno zracenje luminescencija se
dijeli na fotoluminescenciju, hemiluminescenciju, itd.
Fotoluminescencija nastaje pobudivanjem pomo6u svjetlosti. Mnoge
supstance imaju svojstvo luminescencije (kinin sulfat, fluorescin u vodi, itd.). Kada
se te supstance pobude ultraljubicastrm zracenjem daju vr!o iritenzivnu vidljivu
svjetlost. Na primjer, zldovi fluorescentnih sijalica su premazani tankim slojem
-supstance. Zivi!1a para u sijaliei emituje nevidljivu. lJ!traljubicastu
svjetlosl koju apsorbuje premaz i pri tome emituje vidljivu svjetlost ciji je spektar
vrlo sliean dnevnoj svjetlosti.
140
Te sijalice trose nekoliko puta manje elektricne energije od sijalica sa vlaknom.
Katodoluminescencija je pojava luminescencije izazvane katodnim zracima
(brzim elektronima). Primjenjuje se kod katodne cijevi odnosno ekrana televizora,
rada, osciloskopa, itd. Unutrasnja strana ekrana na koju padaju elektroni
prevucena je fluorescentnim materijalom usljed cega ekran fluorescira.
Kod hemiluminescencije hemijska energija se pretvara u svjetlosnu,
bioluminescencija je hemiluminesceneija zivih organizama, itd.
Luminescencija se moze razlikovati i prema vremenu trajanja luminescentne
emisije poslije prestanka njenog pobudivanja. Ako je ona kra6a od 10·
8
s, onda se
zove f1uorescencija. Ako emisija svjetlosti traje i poslije pobudivanja, od 0,1 ms do
nekoHko sekundi, luminesceneija se naziva fosforescencija.
Televizija
Televizija je sistem koji pomo6u elektromagnetskih talasa iii elektricnih impulsa
omogu6uje predaju i prijem slike na daljinu. Dakle, dok se kod radio-difuzije vrsi
prenos zvucnih, kod televizije se vrsi prenos vidnih utisaka.
Prenosenje slika sastoji se u tome da se slika podijeli na veliki broj djeli6a
pomo6u uskih redova. Svaki se djeli6 slike osvijetli prema odredenom redoslijedu
jedan za drugim, a svjetlost od osvijetijenih djeli6a pretvara se u elektricnu struju. U
tu svrhu televizijski odasiljac ima uredaj koji se zove tv-analizator.
Kod tv-prenosenja slika treba stvorili bar 25 sllka u sekundi, koje dolaze jedna
za drugom, zatim se prividno sliju u cjelinu, te daju utisak slike u zlvo.
Uredaji koji vrse pretvaranje strujnih impulsa u svjetlosne, kao i sakupljanje
svjetlosnih impulsa na zastoru, zovu 58 integratori sllka. Kod S8
broj redova j broj slika u sekundi mora potpuno poklapati, tj. sinhronizirati sa
brojem redova i slika u odasiljackoj TV-stanici, a zato sluzi poseban uredaj za
sinhronizaciju.
Najvazniji organ u TV-prenosu je ikonoskop koji opticke slike pretvara u
elektricne impulse, analogno mikrofonu koji zvuk prevodi u elektricne struje.
LJ
e
$1.4.1.8. Televizor
Prijemnik koji elektromagnetne talase
pretvara u sliku zove se televizor. Glavni dio
televizora,je katodna cijev. Ona proizvodi
snop centriranih i ubrzanih elektrona koji
padaju na stakleni zastor presvuean
ekron fluorescentnim slojem. T aj sloj svijetli pod
/ utjecajem katodnih zraka (slika 4.1.8.).
Katodna zraka krece se na isti nacin kao u
ikonoskopu, tj. opisuje red za redom dijelove
emitirane slike. Elektromagnetne zavojnice sa
svojim elektromagnetnim pOljem pomicu
katodne zrake.
Elektromatnetni impulsi, primljeni preko
antene djeluju na mnozinu elektrona u katodnoj zraci pa su tacklee na ekranu
svjetiije iii tamnije, te stvaraju potpunoistu sliku. U televizQruje sjedinjen uredaj za
primanje slike i tona.
141

Za one koji iete vise znati
Pitanje 1. Na kojem principu radi katodna cijev? Sta j8 termoelektronska emisija?
Termoelektronska emisija j8 pojava emitavanja elektrona sa povrsine zagrijanog metala.
Princip rada vecine elektronsklh eljevl (dioda, trioda, katodna cijev) zasniva S8 na koristenju
termoelektronske emisije.
Katodna cijev j8 vakuumska elektronska cljev koja ima fluorescentn! ekran. Na ekran pada mlaz
elektrona i on izaziva fluorescenciju u vidu svijetle tacke.
Na drugom kraju cijevi je katoda K koja emituje elektrone (sl. 4.1.9).
Elektroni za zagrijane katode
prolaze kroz upravljacku resetku G,
a zatim kroz sistem cilindricnih
anoda A, i A2• Cio taj sistem sluf! za
dobivanje fokusiranog snapa brzih
elektrona keji se usmjerava na ekran
S s.
lzmedu anode i ekrana
postavljena su dva para otklonskih
I( G ., At 0, ploca D, i D
2
, za skretanje u
horizontalnom i vertikalnom pravcu.
Od polariteta ploCica zavisl da Ii ce
51. 4.1.9, Katodna cijev svijetla tacka biti pomjerena nanize
iii navise, odnosno ulijevo iii udesno.
Katodna cijev je osnovni dio televizora, katodnog oSci!ografa, radara, itd.
Pitanja i zadacil
1. Opisi iSta se desava kada se komad zeljeza stavi u vatru i zagrijava na sve ve6u temperatuTu.
2. Kako se talasna duzina Am, na kojoj je intenzitet znacenja najveci, mijenja sa temperaturom?
3. Sta je idealno erno lijelo? Kako bisle napravm idealno erno tljelo?
4. Koja se godina i kOje otkrice u historiji fizike smatra prijelo.mnim za prijelaz lz k!asiene fjzike u
savremenu fizlku?
5. Kako se u Einsteinovu tumacenju fotoefekta oeituje zakon odrZavanja energije?
6. 9bjasni sta su to izlazni rad, napon zaustavljanja i graniena frekvencija za fotoelektricni efekat.
7. Sta je to foton? KoUka je energija folona (u dzulima i elektronvoltima), ako mu je lalasna duzina 500
nm. (R: E=3,97.1 0.
19
J=2,48 eV)
8. Folan ima frekvenciju f=7,5·10·
14
Hz. a) KoUka mu je lalasna duzina? Kojem podrucju
elektromagnetskog spektra pripada to zracenje? e} Kolika je energija kvanta zraeenja u eV? (R: a) 4.10.
7
m = 400 nm, b) vidljivom dijelu spektra, e) 3,1 eV)
9. Granicna talasna duzina za fotoelektrieni efekt na niklu je 248 mm. Koliki je izlazni rad metala?
(R: A= 5 eV).
10. KoUko puta treba povecati apsolutnu lemperaturu tljela da bi intenzitet zraeenja log tijela povecao
1296 pula? (R: 6 puta)
11. Uz:arena pec najvise znaei crvenu svjetlost talasne duzine 670 nm. Kolika je njezina temperatura?
(R: T =4328,3 K)
142
Vazniji iskazi i formule
zakon: Ukupni intenzitet zracenJa idealno crnog
tijela proporcionalan je cetvrtom stepenu nJegove apsolutne temperature.
Wienov zakon: Talasna duzina na koloj Je intenzjtet zracenja najveci
obrnuto je proporcionalna apsolutnoj temperaturi.
Idea/no crno tijelo apsorbuje svo upadno zracenje svih talasnih duzina,
na svim temperaturama.
Klrchoffov zakon: Tijelo koje najvise apsorbuje najvise I emltuje zracenje.
Energija jednog kvanta je
gdje je t - frekvencija zracenja, h - Planckova konstanta.
Fotoelektricnl efekat je poJava emisije elektrona sa povrsine metala kada
se obasja svjetloscu.
Energija totona, kod fotoefekta, utrosi se na izlazni rad A i kineticku
energiju izbijenlh elektrona.

I =oT
4
I. =."..
m T
E=hf
143
4.2 Fizika atoma
Hislorijat. Rijec atom na grckom znaci nedjeljiv. Pojam atoma u danasnjem
smlslu uveo je u nauku tek Dalton, 1808. godlne, tvrdnjom da se svakl hemijskl
element sastojl od cestlea koje se ne mogu dalje dljellti. Te najsltnlje cestlee se
ZOVU atomi i svaki hemijski element ima svoje karakteristicne atome koji se
razlikuju od atoma druglh elemenata. Nekollko godlna kasnlje (1811) naucnik
Avogadro uvodl pojam molekula kojl se sastojl od dva iii vise molekula.
Krajem 19. stoljeca otkrlvenl su katodni I kanalski zrael sto je navelo naucnlke
na misao da I elektrleltet ima atomsku strukturu! To znacl da postoji i neka
najmanja kolicina elektrielteta. Ta najmanja kolicina elektriciteta je nazvana
elektron. Dokaz da postoji takva cestiea - elektron, eksperimentalno je potvrdllo
Thomson, 1897. godlne. Otkrl6em elektrona udaren je temelj atomlstickom
shvatanju strukture elektrielteta koje je loglcno proizlazllo iz atomlzma mase.
Rutherferdov model aloma_ Atomski spektri
Godine 1895. doslo je do otkrl6a X-zraka, godine 1896. do otkrica
radioaktlvnosti, a 1897. do otkrica elektrona. Ta otkrica su bila dokaz da atom
nije nedjeljiv.
Otkrl6e elektrona, kao negativno naelektrisane cestiee, pokazalo je da je ta
cestica sastavni die materije. Aka je atom temeljni sastavni dio materije i elektricki
neulralan, to onda pokazuje da se u atomu mora nalazlti I jednaka kolicina
pozitivnog elektriciteta!
Tako je razmisljao i Thomson koji je otkrio elektron i predloiio prvi model
atoma. Prema njegovom modelu, atom je ravnomjerno pozltivna naelektrlsana
slera, a elektroni u njoj oseiluju oko ravnoteznih polozaja. Medutim, eksperimenti
su ubrzo pokazali da taj model nlje ispravan.
Rutherford (Raderlord) je 1911. godine, na osnovu
ogleda sa alla-cestieama, daD svoj model atoma. Alla-
cestice su pozitivno naelektrisane i danas znamo da su
jezgra atoma helija. On je uzeo radioaktivnu supstaneu
koja je emitovala alfa-cestiee i posmatrao njihov
prolazak kroz vrlo tanki listie zlata.
144
SI. 4.2.1. Ernest Rutherford
(1871-1937)
Rezultati njegovog
ogleda su pokazali da
vecina alla-cestlea prode
kroz IisM, bez Ikakvog
skretanja iii sa
zanemarljlvlm otklonom
od prvobltnog pravea.
Medutim, jedan dlo
cestiea se rasprsuje pod
ve6im uglovima, pa cak i
preko 90°(sl. 4.2.2).
, •. <-...
SI.4.2.2. Prolazak alfa cestica
kroz atom
SI. 4.2.3. Rutherfordov
model atoma
Da bl objasnlo ogled Rutherlord pretpostavlja da unutar atoma postojl jezgro,
takode naelektrisano pozitivno jer odbija alla-cestiee. Na osnovu ogleda i
proracuna Rutherlord je zakljuclo da jezgro atoma zauzlma samo mall, sredlsnji,
diD atoma, ali da je u njemu sadrzana gotovo sva masa atoma (sl. 4.2.3.).
Elektroni kruze aka jezgra na relativno velikim rastojanjima, sHeno kretanju planeta
oko Sunea. Zbog toga se Rutherlordov model atoma zove planetarnl model.
Rutherford je proracunao da su dimenzlje jezgra preko deset hiljada puta
manje od dimenzija atoma. Na prlmjer, ako zamisllmo da sudlmenzlje jezgra
velicine jabuke, onda se elektroni kreeu oko "jabuke" na udaljenostl 1 km. S
obzirom da je atom elektroneutralan, naelektrisanje jezgra je pozltivno i jednako
naelektrlsanju elektronskog omotaca atoma.
Rutherlordov model atoma biD je velikl korak u spoznajl strukture materlje ali
nlje mogao objasniti stabilnost atoma. Prema zakonlma elektrodlnamlke,
naelektrlsanje koje se krete ubrzano, mora zraeiti energiju. I ravnomjerno kretanje
po kruznici je ubrzano kretanje, pa bi elektron, kreeuci se oko jezgra, morao
emitovati elektromagnetsko zracenje. Usljed ·toga bi se usporlo i napokon paD u
jezgro! Prema tome, trebalo je odbaeitl taj model Iii napustiti Maxvellovu
elektrodinamiku!
Spaldri atoma vodika. Rutherlordov model nije mogao objasniti ni linijske
spektre atoma vodlka. Naime, Balmer je jos 1665. godlne otkrlo da se talasne
duiine linijskog spektra atoma vodika, opaiene u vidljlvom dljelu spektra, mogu
predstaviti jednostavnom lormulom (sl. 4.2.4.).
SI.4.2.4. Spektar atoma vodika i Balmerova formula
145
gdje je n = 3,4,5 ... Aka se u formuli stavi da je n = 3, onda se dobije talasna duzina
Hu linije; n :::: 4, H13 linije, itd. Velicina R je nazvana Ridbergova konstanta i
izracunato je da iznosi
R = 1,097.10' m·
j
Ova formula je nazvana Balmerova formula.
Klasicna fizika nije mogla objasniti Balmerovu formulu, koja je dobijena na
osnovu eksperimenta.
Razvojem eksperimentaine tehnike otkrivene su kasnije i druge spektralne serije, u nevidljivom
dijelu spektra, koje SU sa magle predstaviti opstom formulom
n)m
A m
2
0
2
Aka se uzme da je m = 1, dabije se Lymanova serija. Ako se stavi m = 2 dobije se Balmerova
serija, m=3 Pashenova serija, itd.
Bohrov model atoma
Bohrovi postulati
Rutherfordov model nije magao objasniti stabilnost atoma, kao ni zracenje
svjetlosti iz atoma, odnosno Hnijske spektre atoma. Izlaz iz takvog stanja nasao je
Niels Bohr, 1913. godine.
Bohrov mOdel atoma se temelji na Rutherfordovom planetarnom modelu,
Planckovoj hipotezi a kvantima i zakonima klasicne fizike. Da bi objasnio
Balmerovu formulu za linijski spektar atoma vodika, postavlja dva postulata:
1. Elektroni se krecu oko jezgra aloma samo po strogo odredenim kruznim
putanjama (orbitama) u kojimane zrace nikakvu energiju. Takve putanje se
nazivaju stacionarne putanje.
Na stacionarnim putanjima moment kolicine krelanja elektrona jednak je
cjelobrojnom umnoseu Planckove konstante (sl. 4.2.3.).
E"
$1.4.2.5. Emisija 10tona
146
Im.r=n hi
21<
Broj n je prirodan broj i predstavlja broj
stacionarne orbite. Kasnije je nazvan glavni
kvantni broj.
2. Do emisije iii apsorpcije zracenja
nastaje pri prelasku elektrona sa jedne
stacionarne putanje na drugu. Energija
zracenja jednaka je razlici izmedu energija
elektrona na stacionarnim putanjama.
Bohrov model atoma vodika
Na osnovu Rutherfordovog modela i svojih kvantnih postulata, Bohr je razvio
teoriju atoma sa jednim elektronom (atom vodika i njemu slicni joni, sl. 4.2.6.)
,
/
SI.4.2.6. Atom vodika
U ovom madelu atoma jedan elektron
obilazi aka jezgra po kruznoj pulanji koja je
odredena sa dva uslava, jednim klasicnim i
jednim kvantnim. Jezgro atoma ima naboj +e.
Klasicni uslov izrazava jednakost
privlacne Coulombove sile izmedu elektrona i
jezgra i centripetalne sile,
1 e
2
rnv
2
41tE

gdje je m·masa elektrona, e-naboj elektrona,
odnosno jezgra, vMbrzina elektrona, r-radijus
orbite.
Kvantni uslav predstavlja vee poznati matematicki izraz za 1. Bohrov
postulat,
h
mvr=n-
21<
Uvrsti Ii se brzina v, iz Bohrovog kvantnog uslova, u izraz za centripetalnu silu
dobivaju se mogutl polupretnici kruznica po kojima se krecu elektroni,
Ir, =r, .n'l
Poluprecnik kruine stacioname putanje proporeionalan je kvadratu cijelog
broja n koji se zove glavnl kvantni broj.
Najmanji poluprecnik ima putanja za koju je n = 1 i njegova vrijednast je
rl;:O,053 nrn.
Iz izraza za poluprecnik stacionarne orbite i Bohrovog kvantnog uslava mogu
se izracunati i brzine elektrona na stacionarnim putanjama,
o

Brzina kretanja elektrona je obrnuto proporcionalnabroju orbile n.
Brzina je najveca na prvoj orbiti i iznosi
147
Prlmjer 1. Koliki su poluprecnici druge i trece stacionarne orbite? KoUka je brzina e!ektrona na
drugoj i tre60j stacionamoj orbiti?
RjeSenje. Ako je poluprecnik prve stacioname orbite fl, onda je poluprecnik druge stacionarne
orMe (n=2),
r2 "" 4r1 "" 0,212 run
Poluprecnik trece stacionarne orbite je (n=3),
r3=9rl::::{},477 nrn
Brzina elektrona na drugoj stacionarnoj orbiti je

2 ,
Na trecoj staclonarno) orbifl, brzlna elektrona je
Energija staeionarnih stanja
Ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti je
E=Ek+E,
gdje je Ek-kineticka energija elektrona, Ep-potencijalna energija zbog
rnedudjelovanja sa protonorn. Za vezano stanje elektrona i potona, potencijalna
energija je negativna.
Kada uvrstimo izraze za poluprecnik i brzinu elektrona na stacionarnim
orbitama, dobijemo da je ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti.
[E =E,[
" n'
Stanje najnize energije se zove osnovno stanje. Za' atom vodika to stanje je
za n =1 i iznosiE,=-13,6 eV, Ie je za atom vodika
E = _ 13,6eV
n 02'
Ostala stanja su pobudena stanja (n=2,3,4 ... ). Ukupna energija uvijek ima
negativan predznak. Njen iznos se kreee od -13,6 eV u osnovnom stanju do nule u
beskonacnosti. Kazemo da su energije elektrona kvantizirane, tj. dopustene su
sarno odredene vrijednosti energije.
Pomocu svog modela Bohr je protumacio spektralne serije atoma vodika i
izracunao vrijednost Rydbergove konstante. Na taj nacin je postavio temelj
kvanlnoj fiziei. Njegovi postulati ostaju temelj razumijevanja zracenja u svijetu
atomskih dimenzija. Oni vrijede ne samo za atome vee i za molekule i kristale, pa
cak i za zracenje kOje dolazi iz atomskogjezgra.
Bohrovim modelom mogu se protumaciti i spektri ostalih atoma koji u
posljednjoj Ijusei imaju jedan elektron.
Primjer 1. Pokazati da energija elektrona raste sa porastom rednog broja orbite.
148
I
I
Rlesenje:
E1 =-136eV
E2=?, EJ::::;? Eoo=?
n= ______ E.=<l
____________ ___
E3=·1,51 eV
Energija elektrona na prvoj orbiti je E1 , a na drugoj
E "" -13,6eV = -3 4eV
2 22 -,
Energija elektrona na trecoj orbltl je
E3 "" =-1,51eV
3'
Energlja elektrona u beskonacnosti je
E
"
n=2-------- Ez=-3,4eV
Prema tome energija elektrona u atomu raste sa porastom rednog broja orbite, ad negativnih
vrijednosti do nule u beskonacnostL
Desno su prikazani energijski nivoi u atomu vodika.
Pitanje 1. Kako Bohrova teonja objasnjava spektralne serije atoma vodika.
Odgovor. Atom emituje energiju pri prijetazu iz stacionarnog stanja vise energije En u stacionarno
stanje nize energije Em (sL 4.2.5.). Energija emitovanog fotona je
hf=E.-£"
Akouvrslimoizraze: E - E) E
m m2
S obzirom daje El "" -13,6 eV i f =f' to je

SI. 4.2.7. Tumacenje nastanka spektralnih
. -serija atoma vOdika
2. = 13.6 'V ( -'- _-'-)
A . he \m2 n
2
lzraz ispred zagrade, izrazen u 81 jedinicama, iznosi
1,097.10
7
m-\ a to nije nesto drugo nego vrijednost
Rydbergove konstante R, te je
.!..=R(_l __ -'-) n>m
'A m
2
n
2
'
Koristenjem Bohrove teorije atoma vodika dobili
sma, nama poznatu, uopstenu Baimerovu formulu za
spektratne serije atoma vodika. Prema tom izrazu
vidimo da Batmerova serija nastaje prelaskom
elektrona sa visih orbita na drugu orbitu (m",,2). Ha linija
naslaje prelaskom sa trece (n=3) na drugu orhitu,
Hnlja prelaskom elektrona za cetvrte (n=4) na drugu
orbitu, itd. Lymanova serlja nastaje prelaskom
elektrona sa visih orbita na prvu (m=1) itd. (51. 4.2.7).
Primjer 2. !zracunaj talasnu duzinu H" !inije, u
Balmerovoj seriji, kOja nastaje prelaskom elektrona sa
trece na drugu orbitu.
149
Rjesenje.
n-3 m-2
A ""-?
-'- = R(-'- --'-) R(--'-----'--)
Ie m
2
n
2
22 3
2
36
5R S·1,097·10
7
m··!
A"" 6,56.10-
7
m:::: 656nm
Ta Ilnija je u vidljivom (crvenam) dijelu spektra
Atom; sa vise eiektrona. Kvantni brojevi
Bohrov model atoma bio je veliki korak naprijed, ali nije mogao uspjesno da
objasni spektre atoma sa vise elektrona. Danas je prevazidena i Bohrova teorija, ali
ne U smislu njenog opovrgavanja, vee daljeg razvoja. Tek sa razvojem tzv, talasne
mehanike izradena je ispravna teorija atoma, Ipak one 5tO smo naucili 0 atomu
vodika maze se, principijelno, primijeniti i na ostale atome.
Savremena kvantna mehanika odbacuje predstavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam
energetskl nivai. \pak, za slikovito prikazivanje procesa u atomu i dalje se cesto koristi predstava 0
elektronskim orbitama. 0 talasnoj mehanici nesto detaljnije cerna reci u poglavlju 0 talasnim svojstvima
mikroeestica.
Atom sa viSe e/eldrona je slozen fizicki sistem. Svakf elektron "osjeea"
privlacnu elektrostaticku silu jezgra, ali istovremeno medudjeluje sa ostalim
eiektranima. Detaljnije proucavanje atoma sa vise elektronima izlazilo bi iz okvira
namjene ovog udzbenika. 8toga cemo se upoznati sarno sa nekim osnovnim
pojmovima.
Osnovni principi koji odreduju stanje elektrona u atomu su: princip kvantnih
brojeva i Paulijev princip iskljucenja.
1. Princip kvantnih brojeva
Stanje elektrona u atomu odredeno je sa cetiri kvantna broja: glavni
kvantni broj n, orbltalni kvantni broj I, magnelskl orbitalni kvantni broj m, I
magnetski spinski kvantni broj ms
.
Ti brojevi olaksavaju opis atomskih stanja, ne sarno za atom vodika, vee i za
teze atome. Pomoeu njih se tumaci i Periodni sistem e/emenata. Bltno je znati da
su kvantni brojevi odraz eiektricnih i magnetnih sila koje djeluju unutar atoma i da
ani odreduju kretanje elektrona u atornu.
Glavni kvantnl broj n, u Bohrovom modelu, odreduje poluprecnike kruznih
putanja po kojima se kreeu elektroni, odnosno energiju elektrona. Moze imati
vrijednosti
In = 1,2,3;··1
Svi elektroni sa istim kvantnim brojem n cine Ijusku. se
obiljezavaju oznakama K(n=l), L(n=2), M(n=3), itd.
150
Orbitalni kvantni broj I, odreduje prostorni oblik orbite ima diskretne
vrijednosti.
Ie = 0,1,2,3 •. (n -1) I
Za viseelektronske atome enrgija elektrona ne zavisi sarno od glavnog kvantnog
broja n, vee iod orbitalnog kvantnog broja I. Razlog tome je sto u viseelektronskom
atomu na elektron ne djeluje sarno jezgro, vee i ostall elektronL
Za isto n, energija elektrona raste sa porastom kvantnog broja m Svi elektroni
sa istim brojem I cine podljusku. U atomskoj spekroskopiji se stanja su 1=0,1,2 ...
obiljezavaju oznakama s,p,d ... Prema tome, najnizu energiju, za dato n, imaju s -
elektroni.
Magnetski orbitalni kvantnl broi m" odreduje usmjerenost elektronske orbite
u prostoru. Ta usmjerenost ne moze biti bilo kakva, vee ima vrijednosti od - I do +1.
Na primjer ako je 1=1, onda jem,= -1,0,+1, sto znaci tri tacno odredene orijentacije u
odnosu na odredeni pravac.
Magnetski spinski kvanlni broj m" tumaci se pomoeu elektronskog spina.
Radi slikovitosti, zamisljamo da spin nastaje zbog vrtnje eiektrona aka vlastite ase.
Pri tome su moguea dva smjera vrtnje i taj kvantni broj moze poprimiti samo dvije
vrijednosti,
1
m =±-
, 2
Talasna mehanika odbacuje ovakvo s!ikovito prikazivanje elektronskog spina.
2. Pal!lijev princip iskljl!cenja
U jed nom atomu nl dva elektrona ne mogu imati isla sva cetiri kvantna
broja.
To znaei da se dva elektrona u jed nom atomu rnoraju razlikovati bar po jednom
kvantnom broju.
Na osnovu Paulijevog principa mazemo izracunati da je maksimalni brej
elektrona N, koji maze imati isti kvantni broj n,
IN = 2n'l
Nll
K
SI.4.2.8:_Model atonia natrlja i kalija (K)
Pomoeu Paulijevog
principa objasnjen je Periadni
sistem elemenata. Tako, na
primjer, u K-ljusci moze
da se narJe maksimaino dva
eiektrona, u L -ljusci (n=2) 8
eiektrana, u M-ijusci 18
eiektrona, itd.
Prema . tome, temelj
objasnjenja Periodnog sistema
su kvantni brojevi i Paulijev
151
prineip koji daju kljuc za poredak prema kOjem se pune elektronske Ijuske u atomu.
Na sliei 4.2.8 je model atoma natrija i kalija. Kod atoma natrija (Na) u prvoj
Ijusci se nalaze dva elektrona, u L-Ijusei (n=2) se nalaze 8 elektrona, a u treeoj
Ijusci jedan elektron. Treea, posljednja, Ijuska je nepopunjena i moze primiti 18
elektrona.
Hemijska svojstva zavise od broja elektrona u posljednjoj Ijusei. Od toga zavise
i opticki spektri. Zbog toga se elektroni iz posljednje Ijuske zovu valentni elektroni
i opticki elektroni.
Za one koji iele vise znati
Pltanje 1. Kako S8 slikovito moze abjasn!t! fizicki smisao orbitalnog j splnskog magnetskog
kvantnog broja?
Odgovor: E!ektron, koji se krece po kruznoj putan)i aka jezgra atoma, ima neki moment kollcine
kretanja
L=mvr.
To je vektorska veliCina eiji je pravac okomit na ravan orbite (sL 4.2.9.). Velicinu momenta kolicine
SI.4.2.9.
kretanja odreduje orbitalnj levantni braj Q, cije su vrijednosti
e= 0,1,2 ... n. Prema tome moment kolicine kretanja elektrona u
atomu je kvantirana velicina, sto znael da moze imall sarno
odredene vrijednosti.
Kretanje elektrona aka jezgra predstavlja jednu kruinu
struju. Krui.na struja stvara magnetni moment Jl Prema
tome, zbog obrtanja elektrona oko jezgra, atom postaje mali
magnet. Njemu odgovara orbitaln! magnetn! moment p. On
ima isti pravac kao moment kolicine kretanja, ali suprotan
smjer (sl. 4.2.9.).
U spoljasnjem magnetskom polju atom se ponasa kao
magnetic. Magnetni moment (odnosno ravan vrtnje elektrona
oko jezgra) se postavlja u tacno odredenim pravcima u
odnosu na spoljasnje magnetsko polje. Ti praveu su odredeni
magnets kim kvantnim brojem. Koliko Ima razlicitih
vrijednosti kvantnog broja mt> toUko Ima i razlicitih
orijentacija orbite u prostoru.
Vellclnu momenta kollcine kretanja L odreduje
orbitaln! kvantni broj Q, a njegovu usmjerenost u
prostoru odreduje magnetskl kvantnl broj m,
Na sllei 4.2.10. je sHka vrtnje elektrona oka sopstvene
ose. Zbog toga elektron Ima i sopstveni orbitaln!
moment, odnosno sopstveni magnetski moment.
Posljedica toga je postrojenje tzv. spinskog kvantnog
vrijednostl.
Lasersko zracenje
SI.4.2.10. Spin elektrona
broja ms kej! moze lmat! samo dvije
. ..
Laser] su u,edaji za dobivanjemonohromatske svjetlostl vrlo velikog
intenziteta.
152
I
Laserski snopovi mogu biti vrlo uski i mogu se strogo usmjeriti. Stoga imaju
veliku primjenu u praksi kao novi tip izvora svjetlosti.
Laser radi na prineipu stimulirane emisije svjetlosti. Stimuliranu emisiju
svjetlosti objasnio je Einstein, jos 1917. godine.
a-)
51. 4.2.11. a)apsorpcija svjetlosti, b) spontana emisija, c) stimulirana emisija
U medudjelovanju svjetlosti i materije postoje tri tipa proeesa (sl. 4.2.11).
Na sliei a je prikazana apsorpeija svjetiosti. Ako se atom nalazi u osnovnom
stanju E
"
on se moze pobuditi u vise stanja E, apsorpeijom lotona Cija je energija
hf = E
2
-E, . Ovaj proees se zove rezonantna apsorpeija.
Na sliei b je prikazana spontana emisija svjetlosti. Svi sistemi u prirodi teze
minimumu energije. Stoga atom u pobudenom stanju provede vrlo kratko vrijeme
(u prosjeku stomilioniti dio sekunde) i vraea se u osnovno stanje. To je spontan
proces pa se ovakva emisija naziva spontana emisija.
Pored rezonantne apsorpeije i spontane emisije Einstein je predvidio da je
maguG i proces stimulirane (prinudne) emisije svjetlosti. Aka na atom, dok se
nalazi u pobudenom stanju, naide loton spoljasnjeg zracenja, Glja je energija,
hf1•2 = EI
onda moze doei do prinudne emisije (sl.e). Sada imamo dva lolona koja se kreeu u
istom p'ravcu j. imaju istu frekvenciju. Opisani proces se naziva stimulirana emisija.
Ta dva fotona mogu prinuditi sljedeea dva pobudena atoma na stimuliranu
emisiju svjetlosti. Tako se dobiju eetiri 10tona, koja opet mogu prinuditi sljedeee
atome na stimuliranu emisiju, itd. Na taj nacin se stvara lavina istovjetnih lotona,
sto rezultira snopom visokokoherentne, laserske svjetlosti.
Vjerovatnoea stimulirane emisije svjetiosti je veea sto je veei broj atoma u
pobudenom stanju i sto je duze vrijeme trajanja pobudenog stanja. Takvo stanje se
naziva inverzna popunjenost, sto znaci da bi trebalo biti vise atoma u pobudenom
stanju nego U osnovnom.
rT-," 1--',--{ ;"""--i P"-'F\,
.
-
]?uhin
SI.4.2.12. Rubinski laser
Prvi laser je
konstruisao
americki fiziear
Maiman, 1960 .
godine. Radna
supstanca je bio
kristal rubina (81.
4.2.12)., u obliku
sipke precnika
153
1 em i duzine 5 em. Inverzna popunjenost se postize blie-Iampom. Kristal rubina
ima tzv. metastabilna pobudena stanja u kojima S8 elektroni zadrzavaju aka sto
hiljada puta duze nego U ostalim pobudenim stanjima.
Visestrukom refleksljom laserskog snapa
izmedu paralelnih ogledala njegov se intenzitet
visestruko paveea. Posta se postigne odredena
snaga, laserski snap iz!azi kroz jedno
polupropusno ogledalo.
Laserska svjetlost ie izrazito
monohromatska. Laser je brzo nasao primjenu
u industriji i medicinL Laserski snap je moguce
fokusirati tako da se dostize intenzitet
svjetlosnog fluksa od lQ19w 1m2 Omogueuje
stvaranje trodimenzionalne slike, holograma, snimanje unutrasnjih organa eovjeka
ltd. Moze sa koristiti u savremenoj Denoj hirurgiji. Moze busiti uske cjevcice u
dijamantima, preeizno mjeriti razlieite fizikalne velleine, ispitivati kvalltet materijala.
Koristi se kod optiekih kablova (svjeUovod), itd.
Vezivanje aloma u mo/ekule
Ova iii vise atoma mogu se medusobno spojlt! i formirati stabilniji sistem-molekul. On ima manju
energiju nego atomi u individua!nom stanju.
Veze izmedu atoma u moleku!u zovu se hemijske veze. Hemijska veza se ostvaruje prekO
elektrona iz posljednje Jjuske i on'l se zovu valentni elektront
Postoje dva osnovna Upa hemijske veze: jonska veza i kovalentna veza.
Klasicnu teoriju hemijske veze dali su Kosse! i Lewis (Luis), 1916. godine. Oni su pretpostavili da
pri hemijskim reakcijama atomi elemenata teze da doslignu konfiguraciju najb!izeg inertnog gasa u
Perlodnom sistemu elemenata (pogledaj tabHcu Periodnog sistema, na kraju knjige). Plemeniti gasovi
imaju po osam .elektrona u posljednjoj Ijusd (izuzev hellja koji ima dva) i veoma stabHnu vanjsku
elektronsku ljusku. Stoga atomi teze da imaju po osam elektrona u posljednjoj Ijusd. To pravilo se zove
pravifo okteta.
Jonska veza se ostvaruje prelaskom elektrona sa atoma gdje js slabije vezan, na atom gdje je
jace vezan. Na primjer, atom natrija ima u posljednjoj Ijusei jedan e!ektron (sl. 4.2.14) koji je "Iabavo"
vezan za jezgro aloma. Atom hlora ima u posljednjoj Ijusd sedam elektrona. Jedan elektron prelazi sa
atoma natrija na atom hlora. Sada atom hlora [ma konfiguradju plemenitog gasa, tj. osam elektrona u
posljednjoj ljusci, a takode i natnj dobija konfiguraeiju plemenitog gasa.
Prelaskom elektrona neutralni atomi postaju jonl:
pozitivni jon natrija Na+ negativni jon h!ora CL Jone na
okupu drze elektrostaticke sile i tako nastaje molekul
NaC!'
_ SI. 4.2.14. Jonska veza
154
Kovalentna
veza, prema
klasicnom
tumacenju,
ostvaruje se
preko
zajednickih
elektronskih
parova. Ako oba
atoma ucestvuju
sa po jednim
()) I H-l{J-I
z
51. 4.2.15: 'Kovalentna veza
I
I
elektronom iz posljednje Ijuske u obrazovanju zajednickog elektronskog pera, onda nastaje
jednostruka kovalentna veza. Tako su, naprimjer, vezan! atomi vadika u molekul vodika Hi: atomi
hlora u molekul hlora CI2 (sf. 4.2.15.), ltd.
JlIoddi Jtmlckuk
Dvostruka i trostrUka veza se ostvaruje pomocu dva,
odnosno tTl elektronska para, ltd. I kovalentnom vezom atomi
upotpunjuju svoju elektronsku konfiguraelju do okteta (odnosno do
dubleta - atomi vodika).
Na sliel 4.2.16. prikazan je model molekula vode H20. Dba
atoma vodika ucestvuju u stvaranju zajednickih elektronskih
parova, sa po jednim elektronom. Atom kisika ucestvuju u
stvaranju zajednickih elektronskih parova sa dva elektrona.


Ugao izmedu dviju OH veza je nesto veei od 90° i iznosi
104,5
0
• Aazlog tome je odbijanje atoma vodika, jer dolazi do
izrazaja odbijanje ogoljetih jezgara. Motekul vade je sam po sebi
dlpol. To znael da mu je jedan kraj naelektrisan vise pozitivno, a
drugi negativno (to je na slid 4.1.16 .• desn! kraj), mada je moJeku!
kao ejelina e!ektroneulralan.
SI. 4.2.16. Molekul vade, H
2
0
Postoje molekuli koji se sastoje ad veJikog broja atoma. Na
slid 4.2.17.a je divovski molekul fuleren Ceo - koj! liei na fudbalsku
loptu. Na sliei b su dugacki lancan! malekuli - polimerl. Na sHe! c je
molekul DNA (dezokslrlbonuklelnska kiseHna), bitna za nasijedna
svojstva zivih biea.
Q.)
1,)
1
· .. I

0)
SI. 4.2.17.a) Fuleren eGO, b) pOlimeri, c) DNA{DNK)
Za one koji iele vise znati
Pitanje 1. Koje su osnovne karakteristike
hemijskih sila?
Odgovor. Priroda kovalenlne veze obJasniia je
tek kvantna mehanlka. Osnovne karakteristike
hemijske sile su: Kratak domet I zasicenost. Po tome
se hemijske sHe bltno razlikuju od eiektrostatlck'ih slla.
Njihov dornet je reda velieine dimenzija atoma, tj.
0,1 nm. Na toj udaljenosti atomi mogu preci u
molekule. Na nekoj udaljenosti ro, kOja se zove
ravriotezna udaljenost, odbojne i privlacne sile
izmedu atoma su uravnotezene. Rezultirajuca sUa F
izmedu dva atoma je tada jednaka null, a
poteneijalna energija minimalna (sl. 4.2.18).
Za manja rastojanja .od ravnoteznog preovladuju
odbojne siJe izmedu atoma, a za _ veca rastojanja
privlacne.
F;;;; 0, ravnotctni polozaj rll
F> 0, odbijaoje
F < O. privlatenje
udaijenosl
SL 4.2.18. Medudjelovanje atoma u
molekulu -
."'"
155
Pitanje 2. Sta je valentnost atoma?
Odgovor. To je svojstvo atoma do stupa i hemijsku vezu sa drugim atomima iii atomskim grupama.
PlVobitna je valentnost nekog atoma bila definisana kao sposobnost tog atoma, da se jedin! sa
odredenim brojem atoma vodika. To je eijeli bro]. Na primjer, u molekulu vode H
2
0, kisik je dvovalentan.
Prema kvantnoj mehanici, valentnost jednog atoma se odreduje prema broju njegovih nesparenih
elektrona.
Valentnost elementa je jednaka broju nesparenih elektrona u njegovom atomu.
pn
b) r /
SI. 4.2.19. Spin eleldrona
,

In L In)
OrmmuQ
, J '
;.- ___ ._ [0 I:
,
Sta to znaCi? Svakoj kovalentnoj vezi odgovara par elektrona
sa antiparalelnlm spinovima, tzv. sparenim spinovima. Naime,
zbog vrtnje. elektron se ponasa kao mali magnetic. Elektroni sa
suprotnim spinovima se priv!aee, a sa paralelnim odbijaju (sl.
4.2.19). U kovalentnoj vezi ueestvuju nespareni elektroni iz vanjskih
!juski i sparivanjem sa elektronima drugih atoma ueestvuju u
hemijskoj vezl.
Kod tumaeenja hemijske veze mora se uzeti u obzir ne samO
osnovno stanje, nego i njegova najniza pobudena stanja, tzv.
vaientna stanja. Razmatranje valentnih stanja izlaz'l 'II okvira
namjene ove knjige!
Pitanje 3. Kako nastaju molekulski spektri?
Odgovor. Molekulski spektri su znatno stozeni]i od atomskih
spektara. Njihovim proucavanjem mogu se dobit! valni podaci 0
strukturi molekula,
Osnovnl doprinos energiji molekula je energlja elektrona u
polju jezgara. Medutim, molekul moze oseilovati oko nekog
ravnoteznog rastojanja ro na kojem lma najmanju energiju.
Takode motekul moze i rotirati oko ose okomite na "spojnicu"
aloma. Oscilovanjem i ra1iranjem (51. 4.2.20) molekul se
pobuduje u visa stanja energije koja su kvantirana.
Prj prijelazu u niza energet5ka stanja molekut zrae)
energiju i tako na5taju molekulski speldr!.
Karakteristicni oscilatorni i rotaeloni spektri pripadaju
infraclVenom i mikrotalasnom podrueju spektra.
SI. 4.2.20. OscilaciJa i rotaeija
dvoatomskog molekuia
Na primjer, oscilavanje aka ravnoteznog polozaja je
priblizno harmonijsko, ali je kvantirano. Energija oscilovanja
je data jednacinom,
En=(v+frfo! v =0,1,2, ...
gdje je fo osnovna frekvencija sistema, v oscilatorni kvantni braj.
Najniza energija je za v = 0 j lznosl
Naziva se nulta energija.
Pitanja i zadaci:
1. Opisi ogled kojim je Rutherford dakazao postoJanJe jezgra u srediStu atoma.
2. Kako g!asi formula za izrB:eunavanje la!asnih duzina zracenja u spektru atoma vodika.
Navedi Bahrov8,postulate.
4. Objasnl smisao glavriog-kvantnog broja.
156
5. Uporedi izraze za energiju stacionamlh stanja u atomu vodlka i Balmerovu formu!u.
6. Koji principi odreduju gradu atoma j objasnjavaju tablicu Periodnog sistema elemenata?
7. Objasni smisao i znacenje kvantnih brojeva.
8. Kada dolazi do prinudne emisije svjetlosti?
9. Izracunaj prve dvije talasne duzine za Lymanavu seriju. (A: m=1; n=2,3; 121 nm i 102,5 nm)
10. Izraeunaj potuprecnik desete stacionarne Bohrove orbite i brzinu elektrona na loj orbiti. (R: r=5,3nm;
v:::: 2,2.10
5
m/s)
11. Izracunaj energiju elektrona u atomu velika na cetvrtoj stacionarnoj orbiti. (R: " 0,85 eV)
12. Energija elektrona na jednoj od stacionarnih orbita u atomu vodika iznosi - 0,544 eV. Odredl:
a) redn! broj Ie orbite, b) polupreenik te orbite, c) brzinu kretanja elektrooa oa loj orbiti. (R: a) n "" 5,
b) r:::: 1,325 nm, c) v:::: 4,4 . CDs m/s)
13. Koliko ima ukupno e!ektrona u prve dvije popunjene Ijuske aloma? (R:1 0)
Vainiji iskazi i formule
Prema Rutherfordovom modelu, atom se sastoji od jezgra
kOje je pozitivno naelektrisano i omotaea u kojem kruze elektroni
velikom brzinom.
Formula za izracunavanje talasne duiine zracenja koje
emituJe atom vodika:
n>m
, m •
Prvi Bohrov postulat Moment kolicine kretanja elektrona
na stacionarnim orbitama jednak je cjelobrojnom umnosku
Planekove konstante,
Drugi Bohrov pastu/at Emitovana energija zracenja, pri
prelasku eieidrona sa n-te na m-tu staeionarnu orbltu, je
Energija elektrona na n-toj staeionarnoj orbit!, u atomu vodika, je
Poluprecnik putanje elektrona, u Bohrovom modelu atoma
vodika, za stanje sa kvantnim brojem n, je
Brzina elektrona u stanju sa kvantnim brojem n, u Bohrovom modelu je
StanJe eJeldrona u atomu je odredeno sa cetiri kvantna bra/a:
n - glavni kvantni broj, n:. 1 ,2,3.".
q.. orbitalni kvantni broj, 1 = 0,1,2 .•. (n-1)
- orbitalni magnetski kvantni broj, od - i do + I
ms - spinski magnetski kvantni broj, m. = ±f
Pau/ijev princip: U jednom atomu ni dva elektrona ne mogu
imati ista sva cetiri kvantna broja.

h
mvr =n·-
2.
V,
vn""-;-
157
Makroskopska svojstva tvari kao posijedica strukture
Toplotna svojstva tvar;
Toplota se, prlncipijelno, maze prenositl oa trl nacina: provodenjem, strujanjem i zracenJem. U
ovom poglavlju cerna nesto reCi 0 mehanizmu provodenja toplote.
Posmatrajmo jedna Ujela debljine ill< j povrsine presjeka S (51.
M.1.). Aka S8 lijeva strana odri8va oa temperaturi T1, a desna na
temperaturi T2, taka da je T1 >T2, anda ce "toplotna struja" stalno
prelaziti od topli}eg prema hladnijem kraiu.
Kolicina prenesene tapiate u jedinici vremena je
aQ :::AS AT
lit llx '
gdje je 6.T::::Tl - T2, razlika temperatura izmedu dviju slrana lijala,
a - koeficijent toplotne provodljivostl. On zavis! od vrste tijela.
MataH su dobri provodnici laplats, a materijali kao sla su drvo,
vuna, vazduh, itd. losi provodnici taplate. UOCavamo da su dobri
provodnicl topiote ujedno i dobr! provodnici elektricne struje.
Da Ii se onda na sHean nacin moze objasniti i mehan/zam
provodenja toplote? Nosioei elektricne struje u melalima su slobodni
elektroni. Kada se grije jadan kraj metalnog slapa, energija prelazi
SI.M.1. Provodenje toplote na jone u kristalnoj resetkL Joni pocnu brze oscilovati' oko svog
ravnoteznog polozaja. ! elektroni u njihovoj blizini pocnu da sa brze
krecu. S obzirom da se oni slobodno krecu po eijelom provodniku, energija koju su dobili ad jednog jona
predaju drugim jonlma.
Medutim, losl provodnici toplote ne provode toplotu taka slaho kao slo losi provodnici elaktriene
struje lose provode struju. To znael da kod provodenja toplote mora postojali i neki dodatni
mehanizam. Taj dodatnl mehanizam je neposredno prenosenje oscilovanja sa atoma na atom.
lzmedu dva atoma u kristalnoj reSelki postoje jake veze. Pomakne Ii se jedan atom iz svog ravnoteznog
po!oiaja, on 6e povuCi i susjedni atom. Gdje su jaee veza izmedu atoma, bolje je i provodenje toplote.
Toplola (kvant kineticke energije) koju jedan atom predaja drugom atomu, neposrednim prenosom
oscUovanja, naziva se fonon.
Prostiranje iivcanog signaJa
Svaka ziva celija je izvor elektrienog potencijala koji se zove biopotenciiaL Nosilae e!ektrienih
poJava u zivim celijama je celijska membrana. Sa obje strane membrane je elektrolit. Transport jona iz
elektro!ita kroz membranu nije jednak za sve jone. Membrana nije jednako propustljiva za sve jone i u
tom sm'lslu govorimo 0 polupropusnoj membran!.
Na primjer, zivcano vlakno'se sastoji ad tankEJ, suplje cijevi ispunjene elektrolitom koii sadrii jone
Na, K, CI, ... Zid cijevi je polupropusna membrana kroz koju prolaze joni u oba smjera. Broj pozitivnih i
negativnih jona nije isti sa obje strane, s obzirom da je membrana po!upropusna. Pazilivni joni Gonl
158
natrija Na) sa nagomilavaju sa jedna strane, a negativni jonl koji su krupniji, sa druge strana (sI.M.1.A).
Unutrasnjost iivcanog vlakna je negativna U odnosu na vanjsku stranu, a razUka potendjala iznosl oko
90 mV. Ta razHka poteneijala se zove membranski potencijal mirovanja.
++++++++++++
+ + + + + + + + + +
Ako se na membranu izvrsi bilo kakav vanjski podrazaj
(pritiskivanje, .. ,), onda dolazi do poremeeaja membranskag
potancijala mirovanja. Potencijal naglo padne na nulu. Kazemo da
je doslo do depolarizacije. Ona se odvija vr[o brzo i traje manje od
jednog hiljaditog dijela sekunde. PasHje toga se ponovno
uspostavlja palencijat mirovanja membrane.
Sl. M.l.A· ZII/cano vlakno - membranskl
potenclJal Ta nagla promjena poteneijala se zove akcioni potencijaL Da
bi doslo do pojave akcionog potencijala podrazaj mora lmati neku
minimalnu jacinu, Akcioni potendja! daje osnovni impuls za prijenos
podraiaja duz ziveanog signala. To sirenje akcionog potencijala zove se akciona struja. Brzina sirenja
akeione struje duz zivcanog vlakna iznosi oko 70 m/s odnosno 250 km/h.
Registracija biopotencijala, u eilju dijagnostike funkcije rada pojedinih organa tijela, zove se
elektrografija. Mjerenje biopotencijala se vrSj elektrodoma kOje na moraju biti prildjuceno direktno na
organ koji se "snima" (sree, mozak, ... ) vee na susjedna tkiva, Stoga je registracija biopotencijala
bezopasna i jednoslavna.
Registracija biopotencijala,· kaj! nastaje u srcanom misi6u, naziva se elektrokardiografija, EKG.
Sree sarno po seb! predstavlja misie koji podlijeze stalnim kontrakcijama i dilalaeijama (sistole i
dijastole). Na taj nacin dalaz'l do pojave akcionih potencijala, a sree dje!uje kao generator.
Elektr;cna provodljivost metala
o elektricnoj provodljivosti metala govorili smo u poglavlju 0 elektricnoj strujL Ovdje .cema se samo
zadrzati na pojasnjenju mehanizma provodenja elektricne struje u metalima.
Elektricna struia umetalima nastaje kada se elektroni krecu duz metalnog provodnika pod uticajem
elektricnog polja (sI.M.2.)
s
51. M.2.Elektricna provodljivost metala
Ako je jaCina struje stalna, onda je
gdje je protekla kolicina elektriciteta q = Ne,
N
Ako je broj eJektrona u jedinici zapremine n = V '
onda je ukupan broj elektrona N =: n V . Aka provedn!k
!ma obllk eilindra, onda je njegova zapremina V = Sf , Ie je
jacina struje
I=.9.=Ne =nSfe
t t t
Smatrajuci da se elektron kre6e nekom srednjom balno v d =!.... , mozemo pisat! da je
t .
II=nSevdl
-Brzina Vd s.e naziva driftna brzina, a to je ustvari brzina premjestanja-elektrona u jednom.pmveu. Inaee;
e!ektronl se kreCu.1l svim praveima, ubrzavaju, usporavaju, lid. .
159
Pitanje 1. Kako mozemo lzracunati broj eiektrona u jednici zapremine provodnika?
Odgovor. Po definiciji kolicine tvari je:
m N m
-=-, odnosno N=-N
A
M NA M
gdje je m - masa tvan, M" molama masa tvari, N " broj jedinki (atoma), NA " Avagadrova konstanta.
Ako pretpostavimo da svaki atomi oitpusta same jedan elektron, onda je broj elektrona jednak broju
aloma N. Masu tvari mozema izraziti preko gustine tvari p, m = pV , te je bra] elektrona u jedinici
zapremine,
Supraprovodfjivost
Supraprovodnici su materijali ciji elektricni otpor
1
na nekoj vrlo niskoj
temperaturi, naglo pada na nulu. Temperatura na kojoj otpor pada na nulu
naziva se krilicna temperatura T
k
• Na primjer, kriticna temperatura za olovo js 7,2
K, za zivu 4,2 K, itd. Supraprovodljivost je objasnjena tek 1957. godine.
rlK
$1, M.3. $upraprovodljivost
cestica, itd.
Kontaktne pojave
Osim kod metala, supraprovodljivost je otkrivena,
1987. godine, i kod keramickih materijala na
temperaturi od 125 K. Ta je temperatura veea od
temperature tecnog vazduha, sto daje veeu moguenost
za primjenu supraprovodnika.
Cilj naucnika je da dobiju supraprovodnike na
sobnoj temperaturi. To bi imalo veliku prakticnu
primjenu. Kako je elektricni otpor supraprovodnika
zanemarljiv, jacina struje u njemu mora biti vrlo velika.
To bi omogUeilo prijenos elektricne energije na daljinu
bez gubitaka, dobivanje jakih magnetskih polja, izrada
snaz.nih elektromotora, akcelatora naeJektrisanih
Prilikom dodira dva razl1cita metala izmedu njih se
javlja razlika potencijala. Ova razllka potencijala se
zove kontaktna razlika poteneijala. Ona je razlicita
za razilcite parove metala i iznosi nekaliko deseUh
dijelova volta.
Kada su dva razlicija metala u kontaktu, onda
e!ektroni prelaze u onai metal u kojem im je niza
polencijalna energija. Razlog prelaska elektrona je i
tal sio gustina slobodnih elektrona nije ista u svakom
metalu.
Da .Ii moie..mo dobiti elektricnu struju
pomoiEu ovakv;h parova metala?
81. M.4. Termoelektromotorna sila
M.4, su dva raziiclta metala (npr. gvozde Fe j bakar Cu) spojena u A i B, tako
cine zatvoreno elektricno kolo. Razlike kontaktnih potencijala u tim lacka'Tla se medusobno ponistavaju
160
pa kroz takav spa] ne lece elektricna struja. Medutim, ako je spojevi A i B drze na razliCitim
temperaturama T 1 i T 2, onda 6e poleei elektricna struja.
Elektromotorna sila kOja odri.ava struju u kolu, kad vecine spojeva, proporeionalna je razUei
temperatura spojeva,
IIf=a(T, -T,).I
Ovakva elektromotorna sila se zove termoelektromotorna sila. Koe1icfjent a se zove
termoelektricni koeficijent. On zavisi od vrste metala ko]i su u kontaktu. Na primjer, za spoj eu-Fe on
iznos! IIIlVIK.
Spoj dva metala koji na opisani nacin proizvodi termostruju naziva se termoelement.
Termoelementi se koriste za mjerenje vrlo visokih i vrlo niskih temperatura, na primjer za mjerenje
temperature topljenja metaJa, temperature tecnog vazduha, itd. To su ustvari eiektricni termometri koji
su vrlo osjet!jivl i mjere temperatura u vrlo sirokom raspanu, ad tecnog helija (4,3 K) do 3000 K.
Pri mjerenju temperature, jedan spaj se drf] na temperaturl O"'C, u smjesi vode i lada. Drugi spoj se
stavlja na mjesto gdje se mjen temperatura. Mjemi instrument ko]i pokazuje jaCinu termoslruje kalibrisan
je taka da direktno oeitava temperaturu.
U nekim slucajevima termoparovi se mogu korisliti kaa izvori elektricne struje. Pri tome se obicno
umjesto jednog metalnog provodnika koristi poluprovodnik i serijskim vezivanjem vise njih dobiva
termobaterija od nekoliko desetina volli.
Elektricna struja u poluprovodnicima
Sta sma do sada saznali 0 poluprovodnicima? Poluprovodnici se po svojim
elektricnim svojstvima nalaze izmedu provodnika i izo!atora. Kod· i2olatora
promjena temperature ne utice na elektricnu otpornost, kod meta!a porastom
temperature raste otpornost, a kod poluprovodnika otpornos! se smanjuje
porastom temperature. Razlog tome je sto se porastom temperature povecava
broj slobodnih elektrona.
Pod djelovanjem svjetlosli takode se povecava provodljivost poluprovodnika.
Taj se proces naziva unutrasnj; fotoefekat i koristi S8 ked fotootpornika
Kod poluprovodnika razlikujemo sops!venu provod/jivos! i primjesnu
provod/jivost.
Sopstvena provod/jivos!
Silicij i germanij S8 najcesce koriste kao po!uprovodnicL To su elementi iz
cetvrte grupe Periodnog sistema i imaju po cetiri elektrona u posljednjoj Ijusc!.
Mehanizam provodljivosti poluprovodnika je specifican u odnosu na elektronsku i
jonsku provodljivost.
Pri niskim temperaturama, na primjer, silicij je izolator. Povisenjem temperature
nekl elektroni raskidaju vezu sa elektronom i postaju slobodni. Mjesto u kristalnoj
resetki, odakle je elektron izasao, se kao prostor sa pozitivnim
naelektrisanjem f poznat je kao elektronska supljina.
161
Kada se uspostavi elektricno polje slobodni elektroni se kreeu suprotno od
smjera polja, a supljine u smjeru polja (sl. M.5)
o

)
C") a.
f.:r<:t"llj:1
....... "nilei kict,lllja
o
"Kretanje" supljina je ustvari kretanje
elektrona, jer supljine koje oni ostavljaju iza
sebe popunjavaju elektroni iz susjednih atoma
pa se dobija utisak da se supljine krecu
suprotno od smjera kretanja elektrona. Takva
provodljivost se zove sopstvena provodljivost
poluprovodnika.
Primjesna provod/jivost
SI.M.S. Sopstvena provodllivost
Najvainiju ulogu u savremenoj elektronici ima
druga vrsta poluprovodnika - poluprovodnika
sa primjesama. Primjese su obicno atomi iz treCe i pete grupe periodnog sistema
elemenata. Te primjese poveeavaju provodljivost poluprovodnika.
Provodfjivost poluprovodnika, uslovljena primjesama, naziva S8 primjesna
provodljivosf.
Pri tome razlikujemo poluprovodnike lipa P i poluprovodnike tipa N.
Poluprovodnik tipa N se dobije tako sto se kao primjese dodaju neki elementi
a) N - po!uprovodnik b) P - po!uprovodnik
51. M.S. NiP poluprovodnik
petovalentni arsen donor elektrona.
iz pete grupe periodnog
sistema, koji imaju pet
elektrona u posljednjoj
Ijusci, npr. arsen (As).
Germanij je cetvoro-
valentan i sa svoja cetiri
elektrona iz vanjske Ijuske
cini cetiri kovalentn.e veze
sa susjednim atomima.
Kada se na njegovom
mjestu nade petovalentni
atom arsena (As) on se
veie u resetku, ali njegov
pet! e/ekiron ostaje
slobodan i pridruiuje se
slobodnim elektronima
koji provode struju (sl. M-
6.a.). Kaiemo da je
Primjese koje unolienjem u poluprovodnik povecavaju broj slobodnih
elektrona nazivaju se donori. Kod poluprovodnika N-lipa glavni nosioei
slruie su eleklroni.
Po/uprovodnik tipa P se dobije tako sto se kao primjesa dodaje neki
trova/entni element, kojilma tri elektrona u .posljednjoj Ijusei, npr. indij (In). Da bi
S8 mogao v9zati u resetku sa cetvorova!eotnlm atomima on "otima'" jedan e!ektron
162
od susjednog atoma. Pri tome se u susjednom atomu pojavljuje pozitivna
(manjak elektrona). Sam atom indija postaje negativan jon (sl. M.6.b). Kazemo da
je trovalentni atom indija - akeeplor elektrona.
Primjese koje unosenjem u poluprovodnik 5u.pljina
nazivaju se akeeplori. Kod P - poluprovodnika glavnJ nosloel slrujesu
supljine
spojevi p-n poluprovodnika
Spajanjem poluprovodnika PiN tipa, posebnim postupkom, dobije
se P-N spoj. Ovaj spoj cini osnovni element Na takv!m
spojevima poluprovodnika sa primjesama, temelje se elementl kao sto
su poluprovodnicka dioda, tranzistor I liristor. T'. su poshle 19S.0.
godine, omoguci!i snazan razvoj mikroelektromke I nJ8zInth pnmjena - teleV!Zlj8,
kompjutera, mobitela i mnostva drugih izuma.
-+1-
+ -
PIN •
51. M.7. poluprovodnicka dloda:
propusni smJer
napOlI kod A
it/liZ
Na sliei M.7. je prikazan P-N spoj. Ako se
ovakva kombinaeija spoji u elektricno kolo tako da je
P poluprovodnik vezan za pozitivan pol izvora struje,
a N poluprovodnik za negativan, onda ee elektricna
struja prolaziti kroz takav spoj. Ovakav spoj se
naziva propusnl (provodni) spoj.
Ako se P poluprovodnik veie za negativan pol, a
N poluprovodnik za pozitivan pol, struja neee
prolaziti. Takav spoj se naziva 'nepropusni
(nepravedni) spoj.
Spoj P-N poluprovodnika se naziva
poluprovodnicka dioda iii krislalna dioda.
Krislalna dioda sluii kao
ispravljac. Na primjer pretvara
naizmjenicnu struju u jedno-
smjernu struju. Pri prikljucivanju
naizmjenicnog napona dioda 6e
propustali struju samo u jednom
smjeru, tj. kad je napon takvog
polariteta da odgovara pro-
pusnom smjeru
SI.M.8.1spravljanje naizmjenlcne struje
Na slici M.B., prikazan je
pnnClp ispravljanja naizmje-
nicne struje pomoeu polupro-
vodnicke diode. Ispravljena
struja mijenj"jacinu,ali ne i'smjer, te se naziva pulzirajuca jednosmjerna stroja.
Pogodnim spajanjem dioda moie se dobiti i potpuno ,spravljena struja.
163
Poluprovodnicka dioda je skoro potpuno potisla iz upotrebe elektronsku eijev·
snnbol LED
di\)Jc !
-==== J/;::---'

SI. M.g. LEDRdioda
svjetlost od ervene do plave.
diodu. Osnovni je dio svih ureaaja
savremene elelctronike (elektronski
racunari, raketnl sistemi, telekomuni·
kaeije, itd.).
Poluprovodni6ka dioda moze biti i
emlter svjetlosti (LED-dioda). Njen
rad se temelji na obrnutom fotoelektri
R
cnom efektu. Propustanje struje kroz
diodu maze izazvati emisiju svjetlosti
u podrucju P·N spoja (sl. M.S.) Ovisno
o vrsti poluprovodnika emituje se
Tranzistor je ustvari poluprovodni6ka trioda iii kristalna trioda.
Ima ulogu da pojacava sJabe promjene jaiHne struje i napona.
El'J'''-p.-
E B C
SI. M.10. TranzistorRsema
Tranzistori su pOluprovo-
dnicki elementi koji se
sastoje od dva suprotno
polarizirana P·N spoja.
Moguee su dvije
komblnaeije: N-P-N i P·N·P
tranzistor. Na sliei M.10.
(lijevo) tanka plociea p.
poluprovodnika se nalazi
izmeau dvije ploeiee N·poluprovodnika. Tri sloja redom imaju nazive: emiter (El,
baza (8) i kolektor (e). Prema tome, kod tranzistora je eentralne elektroda baza
(6), a bocne elektrode su emiter (E) i kolektor (e).
Kada se tranzistor prik!juci na izvor· napona onda 6e struja poteei zahvaljujuci
dvjema serijski spojenim diodama. Jedna je uvijek prikljueena u propusnom smjeru
(E), a druga u nepropusnom smjeru (e).
Emiter (E) uvijek odasilje elektrone iii supljine, slieno kao katoda kod
elektronske eijevi. Kolektor (e) ima ulogu anode. Baza 6 je vrlo tanka (debljina
ispod 0,1 mm). Signal koji treba pojacati dovodi se na emiter. Promjena slabe
struje kroz emiler izaziva promjenu znatno jace struje kroz koleklor.
Prvi tranzistor je proizveden 1948. godine. Tim otkrieem je obiljezen jedan od
prelomnih trenutaka u razvoju elektronike. Vee preko pola stoljeea, svakih nekoliko
godina, smjenjuju se "generacije" elektronskih ureaaja. Glomazne elektronske
cijevi zamijenili su tranzistori, manji od kutije sibica. Nakan njih su dos!i integrirani
krugovi (sl. M.ll.), a zatim elpovl na koje stane hiljade minijaturnih elektronskih
elemenata. Nove tehnike obeeavaju jos sitnije ureaaje u kojima su ulogu
elektronskog elementa preuzeli jos manji dijelovl sastavjeni ad tzv. dotova.
164

rr;Hl/,I,II'r:1
SI. M.11. Tranzistori
Uzofci 'nlegliranli1 hu
ow,
Racunari i telekomunikacioni uredaji su nezamisHvi bez tranzistora.
Magnetska svojstva supstanee
U poglavlju 0 magnetskom polju sma naglasili da se magnetska indukcija B mijenja kada se u
magnetsko polje unese neki materija!. Ako je magnetska indukcija u vakuumu Bo onda je, unosenjem
nekog matarijala,
R = Il,Bo
gdje je)J.r * relativna permeabilnost materijala (sredlne, supstance .. ).
Materijali koji mogu djelovati na magnetsko polle nazi'llsju se magnetici.
Materljali eija je relatlvna permeabilnost nesto veta od jedinice 1-Lr>1 nazivaju se paramagneUci, a
materijaii cija je 11,<1, dijamagnetici. Materijaii eija ja re\aHvna permeabilnost mnogo veca od jedlnice
(j.4 »1) nazivaju se feromagnetici.
Da bi objasnili pojavu uticaja materijala na gustinu magnetskog fluksa B, potrebno je poznavati
strukturu atoma. Prema Bohrovoj teoflj] atoma, alektronl sa u atomu krecu oka jezgra po kruznim
putanjama. Takvo kretanje predstavlja jednu kruznu struju. Kruina struja stvara magnetno polje,
odnosno magnetni moment elji]e pravac okomit na ravan arbite (sI.4.2.9).
Prema tome, e!ektron u kruznom kretanju se ponasa kao jedan magnetic sa magnelnim
momentom koji sa zova orbitalni magnetni moment.
Elektron lma i sopstveni magnetni moment koji potice od vrtnje eiektrona oko sopstvene ese (sl.
4.2.19).
Prema tome, svaki e!ektron ima svoj orbitalni i spinski magnetni moment. Ukupni magnetni
moment atoma nastaje zbrajanjem orbitalnih i spinskih momenala. Pri tome moze doc] do njihove
potpune kompenzacije, tj, da ukupni magnetni moment bude jednak nuli. Tada materija! ne pokazuje
magnetna svojstva. Ukollko se orbitaln! i spinski magnetnl moment ne kompenzuju palpuno, onda ce
atom imati sta!ni (permanentni) magnetni moment. Tada materijaH pokazuju magnetna svojstva.
Magnetne osobine materijala su odredene rezultujucim magnetnim momentom atoma. koji
maze biti jednak nUIi, a moie posjedovati i neku stalnu vrijednost.
Najeesce je magnetizam supstance spinskog porlJekla. Ueesce orbita!nih magnetskih momenata
je obieno beznaeajno,
Dijamagnetici su materijall eiji atomi nemaju stalne magnetne momente, jer je doslo do njihove
kompenzacije, Takvi materijali su ne primjer, bakar" kvarc, itd. Kada se takav materijal unese u
magnetsko polje indukCije 80, onda se u t'J1egovim atomima indukuju magnetn! dipo!i. Njihovo polje B'
je sup'rotne orijentacije od vanj,skog polja te-je ukupno polje
B=Bo·B·
,¢:,..
165
nesto oslab!jeno.
Paramagneticl su materijalj aji atomi imaju sta!ni (permanentni) magnetni moment. Kada nema
vanjskog pOlja magnetni moment! su orijentisani haoticno, te je ukupni magnetni moment jednak nulL U
vanjskom magnetnom polju Bo elementami magnetic! se djelimicno usmjere dul. polja Ie je rezultujuca
magnetna indukcija nesto povecana,
B",Bo+B'.
Feromagnetici su materijali koj! posjeduju stalne (permanentne) magnetne dipOle sacinjene od
veHkogbroja atomskih permanentnih dipola. Ovakve se grupacije nazivaju domeni. U svakom domenu
alomski magnetni momenti su offjent/san! paralelno. Svaki domen ima oko 10
20
atoma, pa se domen
ponasa kao mali pennanentni magnet. U nenamagnetlsanom materijalu domen! su rasporedeni
haoticno (sl. M.12).
SI.M.12. Magnetni domen!
So
--
U prisustvu jakog
spoljasnjeg magnetnog
polja Bo domen! se
orijentisu u smjeru Bo, tako
da ie njihovo S' vrlo jako.
Rezultujuta indukcija 8 je
znatno veta od Bo.
Takve supstance
(materijali) su na primjer,
gvozde, kobalt, nlkl i
njihove legure. Njihova
relativna permeabilnost
moze iznositi i preko
100000.
Paramagnetici I dija
w
magnetici neznatno uticu na spoljasnje magnetno polje. Kada se ono ukloni oni S8 brzo razmagnetisu.
Medulim, kod feromagnetika to ne mora blti slucaj. Feromagnetlk, pod odredenim uslovima, moze oslati
trajno namagnetisan. Tako se dobiju permanentni magneti. Na primjer, ,mehko gvozae se ne moze
Irajno namagnetisati i ad njeg se izgraduju jezgra elektromagneta. Kada se iskljuci elektricna struia
onda se mehko gvoide razmagnetise.
Stalni magneti se jzgraauju od ceUka. Savremeni materijali za stalne magnete su obicno legura
gvozda, kobalta, nikla, mana, itd.
Posebni magnetn! materijali su feriti. To su smjese ieljezo-oksida sa drugim metalnlm oksidima.
Otpornost im je velika pa se koriste za visoke frekvencije, u jezgrima transformatora. Koriste se i kod
kompjuterskih memorija. Kod vecine kompjutera podaci se uSkladistuju u diskovima od feritnog
materijaia. Takvi materijal1 mogu "zapamtiti" broJeve 1 i 0 binarnog sistema, tako da 1 odgovara
jednom smjeru magnetizacije a 0 suprotnom smjeru.
166
4.3. Fizika jezgra atoma
Grada atomskog jezgra
U poglavlju 0 modelima atoma saznali smo da se atom sastoji od pozitivno
nae/ektrisanog jezgra oko kojeg se kreeu negativno nae/ektrisani elektroni.
Takode smo saznali da su dimenzije j e z ~ r a preko deset hiljada puta manja od
dimenzija atoma i imaju red velieine 10' 'm. Na primjer, ako zamislimo da je
fudbalska lopta jezgro aloma, onda bi elektroni kruzili oko lopte na udaljenosli
deset puta ve60j od velicine igralista (sI.4.3.1).
SI.4.3.1. Jezgro u atomu
ugljika C·12,
I pored loga skoro sva masa
aloma (99,9%) sadrzana je u jezgru.
Masa elektrona je zanemarljiva u
poredenju sa masom jezgra i oko dvije
, hiljade puta je manja od jezgra aloma
vodika.
Masa atoma se moze izraziti u
kilogramima kao i ostals mase.
Medutim, to je prevelika jedinica za
atom, odnosno jezgro atoma, pa se
cesce koristi tzv. atomska jedinica
mase U, kao prakticna jedinica u
atomskoj i nuklearnoj lizici.
Atomska jedinica mase u
jednaka je dvanaestini mase atoma .
u = ~ maseatorna C '" = 1,66. 10-
27
kg
12 '<
Ona je priblizno jednaka masi atoma vodika. Kada kazemo da je masa aloma
kisika 16u to znaci da je ona priblizno 16 puta veea od mase aloma vodika,
Jezgro atoma mozemo zamisliti priblitno kao jednu kuglu koja se sasloji od
dvije vrsle cestica, protona i neulrona.
,Proton (p) je pozilivno naelektrisana ceslica cije je naelektrisanje jednako
rtaelektrisanju eleklrona, e;1,6·10·
19
C, samo suprotnog znaka. Prolon jecotkrio
Rutherford, 1919. godine.
167
Broj protona u jezgru se obiljezva sa Zion odreduje rednl broj hemljskog
elementa u Periodnom sistemu. Na primjer, jezgro atoma vodika sadrzi 2:;1 proton
i nalazi se na prvom mjestu u perlodnom sistemu elemenata. Naelektrlsanje
jezgra je + Ze.
Masa protona je
ill, = 1,00728 u
i priblizno je 1836 puta veta od mase elektrona.
Neutron (n) je elektricni neutralna cestiea. Otkriven je 1930 godlne (Cedvik).
Ima masu priblifno jednaku masi protona,
m" = 1,00866 u
Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) nazlva se maseni braj A.
IA-Z+NI
Koristeci oznake za rednl broj (Z) i maseni broj (A), jezgro atoma se u opstem
slucaju obiljezava sa
gdje je X - oznaka za hemijski element.

51.4.3.2. Jezgro atoma berilija
Zajednicki nazlv za protone I
neutrone je nukleani. Naprimjer,
oznaka za atom berilija je "Be' (sl.
4.3.2). To znaci da u jezgru atoma
berilija ima Z=4 protona i A=8
nukleona. Broj neutrona je
N=A-Z=4.
Izuzev atoma vodika, koji se sastoji
sarno od jednog protona, svi ostali
atomi imaju i protone i neutrone.
Otprilike, do polovine Periodnog
sistema, atomi hemijskih elemenata
Imaju pribliino Isti broj protona i
neutrona. Kod teZih jezgara broj
neutrona je ve6i od broja protona.
Izotopi. Pocetkom 20 stoljeta
(1919. godine) ustanovljeno je da atomi
jednog hemijskog elementa mogu imati razlicite mase. Znamo da Bve atome
jednog hemijskog elementa karakteriiie ist! broj protona u jezgru.
Ustanovljeno je kasnije da se atomi jednog hemijskog elementa mogu razlikovati
sarno po broju neutrona.
Atomj ljezgra) sa istim brojem profana, a razli6itim brojem neutrona zovu
seizotopi.
168
Vetina hemijskih elemenata ima po nekoliko izolopa. Na sliei 4.3.3.8 su
prikazana tri izotopa vodika:
c
c
(2' I) (2+2)
S>
fI.l c
e
he1ij-3 heli}4
IS)
51.4.3.3. Izotopi: a) vodika, b) heiija
obicni vodik 1H\ deuterij 1H2 i tricij 1H3. Obicni vodlk ima jedan proton, Z:;;:: 1, A =
1. Deuterij takode ima jedan proton, Z = 1. Medutim ima I jedan neutron te je A = 2.
Tricij Ima takode jedan proton i Z= 1, ali dva neutrona, te mu je maseni braj A = 3.
Prirodni vodik je smjesa99,99% izotopa vodika H-l, a ostali izotopi su prisutni
u kolicini Ispod 0,Q1 %. Teska voda D
2
0 je sastavljena od dva atoma deuterija D I
jednog atoma kisika. Na primjer, 1 litar obione vode ipak sadrzi jednu kap teske
vode.
Helij ima dva izotopa: He-3 i He-4. Oba imaju isti broj protona, po dva (Z=2), ali
razliCit broj neutrona. Poznati su i izotopi urana U-238 i U-235. Izotop U-235 je
poznat kao nuklearno gorivo i u odnosu na izotop lma ga 142 puta manje.
Svi izotapi jednog hemijskog elementa imaju ista hemijska svojstva, jer ana
zavise od elektronskog omotaca. On ie isti za sve izatope jednog elementa.
Medutlm, neka fizicka svojstva su razlicita. Na primjer, tacka kljucanja teske vade
je nesto veca ne90 obicne vode.
Rijec izotop je grckog porijekla i znaci isla mjesto (izo-islo, lopos-mjesto). Svi
izotopi jednog hemijskog elementa zauzimaju isto mjesto u period nom sistemu
elemenata.
Primjer 1. Koliko protona i neutrona ima u jezgru ilotopa litija, sU
7
? KoUka ima elektrona u
omotacu?
Rjesenje
Broi protona je Z=3. Braj nukeona je A=7. Broj neutrona je 8roi elektrona u omotacu, U
neutralnom atomu jednak je broju protona u jezgru i on lznosl 3.
Defekf mase i energija veze jezgra
U jezgru atoma se nalaze protoni i neutroni. 8toga bi masa jezgra trebala da
bude zbiru mase 'protona i neutrona. Medutim, preciznim mjerenjem je
ustanovljeno da je mas_a nekog jezgra· nesta manja od zbira masa protona i
neulrona od kojih je jezgro sastavljeno .. _ .
169
Razlika izmec1u zbira masa protana i neutrana u jezgru i mase jezgra zave
se defekt mase .6.m.
\Am-Zmp+Nmo-mjl
gdje je: mrmasa jezgra, Z-broj protona, N-broj neutrona.
Zbog cega je stvarna masa jezgra manja od zbira masa protona i neutrona u
jezgru?
Prema Einsteinu, masa i energija su povezane relacijom,
E=me
To je zakon ekvivalentnosti mase 1 energije koji proistlee Iz Elnstelnove
specijalne tearije relativnosti. Promjena rnase, koja se pojavljuje u razlieltlm
proceslma, odrazava se na promjenu energlje I obrnuto. Ako se u nekom procesu
oslobodl energlja LIE, tada ee se masa smanjltl za LIm I obrnuto. U na5em prlmjeru
defektu mase odgovara oslobodena energija L\E::=Ev, prema Einst_einovoj relaciji
IE, = LIme' I
gdje je Ev - energija veze jezgra.
Prema tome, pri spajanju protons i neutrona u jezgru, Dslobodi se energija
vezivanja Ev. Obrnuto, da bismo jezgro rastavili na sastavne protone i neutrone,
trebalo bi utrositi energiju vezivanja Ev.
Energija veze jezgra S8 obicno obracunava po jednom nukleonu, Ev/A, i naziva
se srednja energija veze po jednom nukleonu.
Za veelnu jezgara energija veze po jednom nukleonu Iznosl oko 8 MeV. Veea
vrljednosti ukazuje na vaeu stabllnost jezgra.
. Primjer 1. Razlika izmedu zbira masa protona i neutrona i stvarne mase jezgra izotopa aluminija
1"Af
7
iznosi 0,242 u. Odredi: a) defekt mase iZfafen u kilogramima, b)energiju veze jezgra, c)energlju
veze po jednom nukleonu.
170
Rjesenje.
L\.m=O.242u'A-27
Bv::::?, Bv/A:?
a) Defekt maSe, izraien u kilogramima je
!lm = 0,242 u = 0,242 ·1,66 kg
L\.m = 4,02
b) Energija veze jezgra je
, l'
Bv =!lmc
2
=4,02.10
2S
kg.[
, , /
Bv '" 3,62 J(= 226MeV)
c) Energija veze jezgra po jednom nukleonu je
E" 3,62 J -1,34 __ J_
A 27 nukleonu
jJj
A 27 nukleonu
Pitanja i zadaci.
1. Od kojih se cestica sastaji atomsko jezgro. Koja su njihova Dsnovna svojstva.
2. KoUka je velicina jezgra atoma.
3. Sia ie redni, a sta masenj braj?
4. Objasni sla su izotopi?
5. Sta je energija veze jezgra?
6. Koliko protona i neutrona ima u jezgrima atoma. a) loNe
2
1, b) 9N
235
, c) 92U238, d) 82Pb20B. (R:a) 10
protona, 11 neutrona, b) 92 prolona, 143 neutrona, c) 92 protona, 146 neutrona, d) 82 protona, 126
neutrona)
7. U neutralnom alomu izotopa C-14 ima 6 eleidrona. Koliko ima protona i neutrana u jezgru tog atoma?
(R: 6 protona i 8 neutrona)
8. Pokazi da jednoj atomskoj jedinicl mase odgovara energija od 931,5 MeV. potrebne podatke uzefl iz
tab!ica. (R: E=mc
2
• Masu izrazlti u kllogramima, a zatim, dabivenu energiju u dzulima, izraziti u MeV).
9. Defekt mase jezgra helija-4 iZn05i 0,30372 u. Odredi energiju veze po jednom nukleonu. (R: 7,2
MeV/nuk!eonu).
10. Defekt mase jezgra uran-235 iznosi 1,91508 u. Kolika je energija vezivanja po jednam nukleonu?
(R: 7,6 MeV/nukleonu)
Radioaktivnost
Francuskl flzlear Bekerel (Becquerel) je 1896. godine prvi opazio da uranove
soli spontano emltuju neko zraeenje. To zraeenje je, bez Ikakvih spoljasnjlh
izazivaca, jonizova!o gasove, izazvalo zacrnjenje fotografske place, itd.
U istrazivanje tog zracenja ukljucili su S8 i supruznici Marie i Piere Curie
(Marlja I Pjer Klrl), te pronasli nove supstance koje emltuju takvo zraeenje. Bill su to
. 51. 4.3.4. -Maria Curie
(1859-1934)
radij i poloniJ. Na prlmjer, radij su Izdvojili Iz rude
urana i on je na stotlne hiljada puta jaee znacio nego
ruda Iz koje su ga izdvojili.
To zracenje je nazvano radioaktivno
zracenje, a sama pojava radioaktivnosl.
171
Godlne 1900. Rutherford je otkrlo da postoje
trl vrste zracenja I nazvao Ih a, I Y - zraei. Slika
4.3.5. pokazuje skretanje zraka u elektricnom
polju. Alfa-zraei skreGu prema negativnio
naelektrisanoj ploei sto znaei da su naelektrisana
pozitivno. skrecu prema pozitivno
naelektrisanoj ploci sto znaci da su naelektrisani
negativno. Gama-zraci ne skrecu u elektricnom
polju sto znaei da su elektricki neutraini.
Ovakvo zracenje S9 naziva prirodna
radioaktivnost. Ona je zapazena, uglavnom, kod
teskih jezgara koja se nalaze u atomima hemijskih
elemenata na kraju Periodnog sistema.
Alla-zrae; (a) su ustvari pozitivno
y
t
naeJektrisane cestiee, odnosno jezgra atoma
helija, 2He
4
• Ta jezgra imaju dva protona i dva
neutrona. Brzina alfa-cestiea je svega 15 puta
51. 4.3.5, Radioaktlvni zraci
manja od brzine svjetiosti. Imaju energiju do
nekoliko MeV te jako jonizuju sredinu kroz koju
prolaze. Dome! alla-cestiea u vazduhu je svega nekoliko em, a zaustavlja ih obicni
list papira. Jedan gram radija emituje svake sekunde oko 37 milljardi alta-cestiea.
Ta cinjeniea je odmah koristena za bombardovanje jezgara atoma.
Beta-zraci (B) su takode cestiee. Ispostavilo se da su to ustvarl brzl elektroni
koji dolaze iz jezgra atoma. Njihova brzina dostize aka 99% br2;ine svjetlosti, a
energlja do nekollko MeV (megaelektronvolti). Zbog vellke brzlne I male mase
beta-zraci su mnogo prodornljl od alla-zraka. Imaju domet od nekollko metara u
vazduhu, a mogu polaziti i kroz tanke metalne place. .
Istrazlvanja su pokazala da se prl beta-raspadu jedan neutron pretvara u
proton i elektron. Tako nastali elektron izlazi velikom brzinom iz jezgra i naziva se
beta-cestica.
Gama-zraci (y) su prodorni elektromagnetski talasi clja je talasna duzlna manja
od talasne duzlne X-zraka lima red velicine 1 pm. Gama zracenje pratl alfa i beta-
raspad. Jezgro atoma, prl takvlm raspadlma, oblcno se nalazi I dalje u pobudenom
stanju. Visak energlje se emltuje u obliku gama zraka.
Gama-zraci imaju domet u vazduhu nekoliko kilometara, a prodiru i kroz sloj
olova debljine 20 em. Prostiru se brzinom svjetlosti i imaju energiju od nekoliko
MeV. Jedan od najpoznatljlh Izvora gama-zraka je kobalt-60.
Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se tumaCi emisija beta·cestica?
Odgovor. U jezgru atoma dolaz! do transformacije neutrona u proton, pri cemu se emituje beta-
cestlea,
172
'::
.
I
'I
Pri tome S6 emituje jos jedna cestlea koja se zove antineutrino ( v ). Uzrok transformacije neutrona u
proton su tzv. slabe nuklearne slle.
Pitanje 2. Kako se mijenja jezgro atoma po alta j beta raspadu?
Odgovor. Alfa cestica je jezgro atoma helija kOje sadri! dva protona i dva neutrona. Zbog toga se
pri emisiji alfa-cestiee maseni broj smanji za 4, a rednl braj Z za dva: '
Prj emisiji beta-cestice, neutron prelazi u proton. Stoga se redn! bra] poveea za jadan, a
masen! se ne promijeni,

Zakon radioaktivnog raspada
Radioaktivnim zracenjem supstanea S8 "raspada", pa se taj proees naziva
radioaktivni raspad.
Radioaktlvnl raspad neklh supstanci je brzl, a neklh sporlji. Zato je korisno
uvestl velieinu k oja karakterise brzinu raspada.
Brzina kojom se raspada radioaktivno jezgro zove se aktivnost A.
I
A A1{1
At i
Aktivnost radioaktivnog elementa je jednaka broju raspadnutih jezgara u
jedinici vremen8.
Znak minus oznacava da S8 broj raspada smanjuje u toku vremena.
Jedinlca za aktivnost je bekerel (Bq). Jedan bekerel je jedan raspad u sekundi,
Bq = S-l
Na prlmjer, aktlvnost 19 Ra-226 je 3.7-10
10
Bq. To znacl da se svake sekunde
raspadne 37 milljardi jezgara, odnosno da se svake sekunde emltuje toliko alla-
cestiea. U medlelnskoj terapljl se prlmjenjuju radloaktlvnl Izvori koji Imaju I do sto
puta vGeu aktlvnost od pomenute.
Aktlvnost nekog radioaktivnog elementa je veGa sto je veCi broj jezgara u
nekom radioaktlvnom uzorku.
IA -AN I
gdje je: N-broj jezgara, A-konstanta radioaktivnog raspada koja zavlsl od vrste
radioaktlvnog elernenta.
Iz gornje dvlje relacije moze se dobitl formula
koja predstavlja zakon radioaktivnog ,aspada. U toj relacijl je: No - pocetnl,bmj
radloaktivnlh jezgara, N - broj neraspadnutlh jezgara poslije' vremena t.
173
Iz ovog zakona vidimo da se broj neraspadnutih jezgara eksponencljalno
smanjuje sa vremenom. Pomocu zakona radioaktivnog raspada mogu se izvrsiti
vrlo vazni prakticni proracuni.
Za svaki radioaktivni element karakteristicno je vrlleme poluraspada T.
Vrijeme poluraspada, je vrijeme potrebno da se broj neraspadnutih jezgara
smanji na po!ovinu.
Vrijeme poluraspada do sada poznatih radioaktivnih jezgara, kre6e S9 U
intervalu od milionitog dijela sekunde pa do nekoliko milijardi godina. Na primjer,
polonij - 211 ima vrijeme poluraspada nekoliko sekundi, jod - 131 osam dana, a
uran - 238 4,5 milijarde godina.
N

...•• .0 00 ;:;00
,,,,0 I .. T I_IT· t .. 3T
o T ZT .'IT 4T
51.4.3.6. Vrijeme poloraspada
Na slid 4.3.6. vidimo
da se poslije jednog
vremena poluraspada T,
broj radioaktivnih jezgara
smanjia na polovinu.
Poslije vremena t ::::: 2T,
smanjio se na cetvrtinu,
itd.
Vrijeme poluraspada i
konstanta radioaktivnog
raspada vezani su
relaeijom,
T= 0,693
)"
Pitanje 1. Kako se mijenja aktlvnost radioaktivnog elementa sa vremenom?
Odgovor. S obzirom da je aktivnost radioaktivnog e!ementa proporcionalna broju radioaktivnih
jezgara, A::o AN, onda se i aktivnost mijenja po istom zakonu.
A = Aoe-
At
gdje je: Ao - pocetna aktivnost, A aktivnost poslij,e vremena t.
Prlmjer 1. U iivim organizmima SEl nalazi radioaktivni izotap C-14, tija je aktivnast stalna j iznosi
250 Bq po kilogramu. U trenutku smrti organizma (biljke, iivotinje, ... ) aktivnost se paCinje smanjivatl sa
vremenom paluraspada T '" 5600 godina. KoUko je star neki fosHni ostatak zivotinje aka je sadasnja
aktivnost 62,5 8q?
Rjesenje. Starost fosilnog ostatka mozema naci graficki, prema slici 4.3.6. Aki:ivnost opada po
islam zakonu kao i broj neraspadnutih jezgara. Ako je potetna aktivnsot Ao = 250 Sq, onda ce postije
vremena T = 5600 gadine aktivnost iznositi 125 Bq. PosHje vremena t = 2T=11200 godina aktivnost ce
se smanjiti jos dva puta, tj. ukupno cetiri puta i iznosit ce 62,5 Bq. Fosiini ostatak je star 11200 godina.
Za egzaktnije proracune potrebno je rjesavati eksponencijalne jednacine.
Primjer 2. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa jod·128 iznasi 25 minuta. Odredi: a)
konstanlu radioaktivnog raspada, b) aktivnosl izotopa ako je prisutno 7.10
20
radioaktivnih jezgara, c*)
kolika je masa radioaktivnog izotopa?
174
Rjesenje:
M = 128 g/mol; N = 7.10
20
T-25 min -1500-$
a) A=?, b) A=?, c*) m",?
a) Konstanta radioaktivnog raspada je
A 0,693 0,693
T ISOOs
),,=4,62·1O-I
s
-l
b) Aki:ivnast izatopa je
A ""AN =4.,62·1O-I s-l ·7·10,0
A"" 3,234,10
17
Bq ",-323,4PBq
b)
m N

c") Masu izotopa izratunavamo iz poznate rstacije za kalitinu tvari
gdje ie M· malarna masa NA • Avogadrova kanstanta. Masa izotapa je
7.10
20
N A mol 6,02 .10
23
mol-
l
m=O.l5g
Vjestacka radioaktivnost
Prvi vjestacki radioaktivni element su dobili Zolio i Irena Kiri, 1934. godine. Oni
su bombardovali aluminij sa i dobili radiaktivni Ta se pojava
naziva vjesta6ka radioaktivnost. Ubrzo poslije toga se pokazalo da se
bombardovanjem bilo kojeg elementa mogu dobiti vjestacki radioaktivni izotopi, koji
obiono emituju elektrone i pozllrone. Danas je poznato oko 1500 vjestackih
radioaktivnih izatopa i aka 40 prirodnih radioaktivnih izototopa.
Napamena: Upravo tih godina je otkriven u kosmickim zracima, pozitron. To je cestica koja ima
Istu masu i naetektrisanje kao i elektron sarno suprotnog znaka.
Primjens radioaktivnih izotopa. Radioaktivni izotopi imaju vrl.o sireku
primjeriu. Pored primjene u naucnim istrazivanjima, veoma S8 siroko primjenjuje u
tehnici, medicini, poljoprivredi itd. Na primjer, u geologiji se koriste za mjerenje
[j1
...
51.4.3.7. Terapija karcinama y zracenjem
starosti Zemljine kore. U tzv. uranovom
nizu radioaktivnog raspadanja, olovo je na
posljednjem mjestu. Iz kolicine olova u
rudi urana moze se izracunatl starost
Zemljine kere. Na slican nacin moze S8
odrediti i starost fosilnog ostatka nekog
zivog organizma.
Uspjesno se koriste u defektoskopiji,
tj. otkrivanju nehomogenosti odlivaka. Na
sliei 4.3.7.je prikazan urecaj koji se karis!i
u med;cin;. Uzak snop gama-zraka prolazi
kroz olvor u oklopu, tako da ozracuje
samo bolesni dio tkiva, dak je zdravo
okolno tkivo zasticeno. Izvor gama-zraka je izotop kobalt-60, cije je vrijeme
poluraspada 53 godine.
175
Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se vrsi detekcija
radioaktivnog zracenja?
Odgovor. Radioaktivno zracenje se ne
maze neposredno opazati. Da bi se otkrilo
treba upotrijebiti posebne uredaje-detektore.
Postaji vise vrsta detektora, a najpoznatiji je
Gajger-Milerov brojae (sl. 4.3.8). Kada
zracenje ude kroz prozorcic doiazi do
jonizacije gasa. Joni i elektroni vrl?
do elektroda te S8 javlja naponsk! signal. GIJ8V
je spojena sa brojacem koji regustruje impulse
odnosno signala.
Pitanje 2, Sta je dozimetriJa?
Odgovor. Dozimetrija proucava uCinak jonizirajuceg. oa,. ,I tvari. Pod
jonizirajucim zracenjem S8 .mijen!8 fIZICkl:. hemljskl I blOloSKI odredeou tvar.
Prolazeci kroz nekl materijal zracenje mu predaje vecu III manju energlju.
Apsorbovana doza (D) je apsorbovana energlja zracenja po jedinid mase tvafi (supstance),
'E
Do-
'm
Jedinica je grej (Gy =- Jfkg)
Ekvivalentna doza (H) Hi dozni ekvivalent je mjera bioloskog uCinka jonlzirajuceg zracenja na
tkivo,
HoQ,D
gdje je Q faktor kvalitete zracenja. Za x i y - zrake je 1, za beta zrake 1,5, za neutrone 10, za aHa zrake
20.
Jedinica za dozni ekvivalent je sivert (5v).
Maksimalno dopustena godisnja doza je 10 mSv, a za profesionalno osoblje 50 mSv. Doza preko
100 mSv izaziva radijacijsku bolest, a preko 2 Sv smrt.
Nukleame reakcije
Davnasnjl san alhemlcara je bio da pretvore jednu supstaneu u drugu, a
narocito u zlato. Taj san je prvl ostvarlo Rutherford, 1919. godlne kada je pretvono
nitrogen u oksigen (klsik). Tako je Izvrsio vjeiitacko mijenjanje jezgra, odnosno
transmutaciju elementa.
On je "bobmardovao" jezgro atoma nltrogena (azola) sa alta-cestlcama.
tome je dobio kisik i jednu novu cestleu - proton (p). Tu prvu nuklearnu reakeljU
mozemo prikazati jednacinom,
Procesi koji nastaju bombardovanjem jezgra'atoma'sa projektilima nazivaju
se nuklearne reakcije. ,"
176
Projektili kojima se bombarduje jezgro su, na primjer, alta-cestlee, protoni,
neutroni,,,. Prl tome nastaje neko novo jezgro I oslobadaju se nove cestiee. U prvoj
nuklearnoj reakeijl projektili su bili alfa cestice, a novonastala cestica je proton.
Kod nuklearnlh reakclja vaze svi zakoni odrzanja, pri cemu je i ukupan broj
nuk/eona sta/an. U gornjoj reakcijl, na Iljevoj strani je ukupan broj nukleona
4+14;18. Na desnoj strani ukupan broj nukleona je 17+1;18. Takode, na Iljevoj
strani je ukupan broj protona 2+7;9, a na desnoj 8+1;9. Prema tome, zblr protona
i neutrona sa obje strane jednacine je jednak.
Poslije ostvarenja prve nuklearne reakcije naucnici su poteli bombardovati i
druga jezgra. Kao projektili su koristenl uglavnom alta-cestiee. Navest temo samo
neke nuklearne reakcije koje su imale historijski znacaj za razvoj nuklearne fizike.
Otkrice neutrona. Naucnik Chadwieh (Cedvlk) je 1932. godlne otkrio neutron,
Bombardovao j8 berilij sa alfa-cesticama. Iz berilija su izlazili neki zraci koji su bili
51. 4.3.9. Izbijanje neutrona jz berllija
vrlo prodorn;, Smatralo se da su
to elektromagnetskl talasi jer
nisu skretali u elektricnom I
magnetskom polju (sl. 4.3.9).
Medutlm, zapazeno je da ti
zraci, kada naidu na parafin,
izbaeuju Iz njega protone. Te
protone ne mogu izbacivati
gama iii X-zrael, ali bi Ih mogle
izbacivatl cestlee koje imaju
priblizno istu masu kao i protoni. Takva cestica je nazvana neutron.
Neutron se danas smatra najmocnijim projektilom za nuklearne reakcije.
Razlog tome je sto je elektricki neutralan i stoga lahko dolazi do jezgra atoma.
Primjer: Napisati nuk!earnu reakciju kojom je Cedvik otkrio neutron.
Odgovor: 2u4+4Be9-+6CI<+onl
Nuklearna fisija
Clm je pronaden neutron, tlzicarl su
poteli njime bombardovati razne supstance.
Ocekivali su da 6e, bombardovanjem urana,
dobiti tzv. transuranske elemente. To su
elementi cijl je rednl broj veti od 92. Medutim,
njemacki fizicari Hahn i Strassman su 1938.
godine ustanovili da se bombardovanjem
urana sporim neutronima dobiju neki elementi
iz sredine. Periodnog sistema cija je masa SI. 4.3.10. Hahn i Strassmen
up.ala ma-nja od mase -urana. Ustanovljeno je
takode da se pri tome doblju dva do tri nova neutrona.
177
Nuklearna reakcija u kojoj dolazi do cijepanja teskih jezgara na dva priblizno
jednaka dijela zove se nuklearna fisija.
Pn reakciji nuklearne fisije oslobada S8 velika koli6ina energije. Najpoznatija
reakcija nuklearne fisije nastaje kada sperl neutron ude u jezgro urana - 235.
n+ mU -7 fragmenti Usije + 2do 3 neutrona + energija .
Pri fisiji jednog jezgra uzrana - 235 oslobodi se energija od 200 MeV. Pri tome
nasaje i intenzivno gama zracenje (sI.4.3.11).
$1. 4.3.11. Nuklearna fisija
Pri svakoj fisiji
oslobodi se nekoliko
neutrona. Ti neutron!
mogu nastaviti proces
flsije koji se zove
lancana reakcija. Da bl
doslo do lancane reakclje
neutrone je potrebno
usporiti, jer su tada
efikasniji u izazivanju
nuklearne flslje. Za
usporavanje je potrebna
neka minima!na kolicina
nuklearnog goriva.
Najmanja masa nuklearnog goriva kOja omogucava lan{;anu reakciju
naziva se kriticna masa.
Krlticna rnasa urana - 235 Iznosl od pola kllograma do nekollko kllograma,
zavisno ad 6i8t06e. Tog lzatopa u prirodnom uranu - 238 ima 0,7%.
Lancana reakclja tece vrlo brzo. Za milioniti dio sekunde svi atoml "dozive"
flslju te nastane - eksplozija. Prl tome se razvlje
temperatura od preko deset miliona stepenl I
nastaje jak udarni tatas. T akva lancana reakcija,
koja se trenutno
odvija, naziva se
nekontrolisana
lantana reakcija.
Fisijom 1 kg urana
oslobodi se energija
kojoj odgovara tri
mlliona kg uglja.
SI.4.3.13. Serna atornske bombe
SI. 4.3.12. Eksplozija atomske
bombe
Sa nekontrolisanom
lancanom reakcijom
covjecanstvo se prvl
put upoznalo 1945
godlne kada js nad
178
I
Hirosimom eksplodlrala prva atomska bomba (sl. 4.3.12). Samo 0,7 grama jedne
atomske bombe usmrtllo je u djeli6u sekunde 70 hlljada Ijudi. Kod atomske bombe
klaslcnl eksplozlv spaja dvlja polukritlcne mase nuklearnog gorlva. U tom trenutku
nastaje eksplozija atomske bombe (sI.4.3.13).
Nuklearni reaktor. Lancana reakcija se moze i kontrolisati. Dirigovanjem broja
neutrona prj reakciji moze se kontrolisano dabiti i koristiti taplota za proizvodnju
pare, a zatim i elektricne enrergije.
Kontrolisana lancana reakcija se izvodi u nuklearnim reaktorima.
..

1f voda
i:;o:mjenjivac
topJinc
51. 4.3.14. Nuklearna elektrana
Nuklearni reaktori mogu blti Izvori energije za nuklearne elektrane (sl. 4.3.14).
Proizvedena toplota zagrijava vodenu paru za pogon turbina.
U reaktorskoj posudi se nalazi voda pod prltiskom I u koju su uronjene sipke od
oboga6enog okslda urana. Da bi flslja tekla kontrolisano vlsak elektrona se
apsorbuje sipkama ad kadmlja iii bora (kontrolne sipke). Usporivac neutrona,
odnosno moderator, moze bltl oblcna voda, teska voda iii grafit.
Najve6i problem kod nuklearnlh elektrana je nuklearnl otpad kojl je
radioaktivan I to dugo, dugo godina. Godlne 1986. doslo je do eksplozije nuklearne
elektrane u c":ernobilu (Ukrajlna). Zbog radijaclje je umrlo na hiljade Ijudi.
Nuklearna elektrana u Krskom (Slovenlja) Ima snagu od 400 MW.
Nuklearna fuzija
Fuzija je proces spajanja /ahkih atarnskih jezgara u teza, pri cernu se
os/abaaa velika katieina energije.
179
Oslobodena kolicina energije pri fuziji veca je nego pri fisiji. Energija se dobiva
na racun razlike masa reaktanata i produkata, a izracunava se prema Einsteinovoj
reJaciji, E = .rune .
Kao primjer reakcije fuzije navest cemo spajanje izotopa vodika u helij,
+energija.
Da bi doslo do reakcije nuklearne fuzije potrebna je temperatura od preko
deset miliona stepeni. Za sada se tolika temperatura moie dobiti na Zemlji samo
eksplozijom atomske bombe.
Energija nuklearne fuzije prvi put je iskoristena kada je napravljena
hidrogenska bomba, 1952. godine (sl. 4.3.15).
;EKMONV"tE,AJI;NI
t:"ijnozIV 0,"1", t; t;l
SI. 4.3.15. Serna hidrogenske bombe
Kao upaljac za hidrogensku bombu
koristi S8 atomska bomba, jer S6
njenom eksplozijom dobije potrebna
temperatura.
Izvor energije na Suncu i
zvijezdama je upravo nuklearna
fuzija. Izotopi vodika se fuzijom
pretvaraju u helij i pri tome se
oslobada velika koliCina energije.
Jedan dio energije sa Sunca dolazi i
na Zemlju.
Reakcija nuklearne fuzije S8 za
sada ne moie kontrolisati. Ako bi to
naucnicima pos!o za rukom, onda bi
mora i okeani bHi skora neiscrpni
izvori energije. Jedan fitar obicne vode, bez obzira sto ima vrlo malo deuterija i
tricija, davao bi energije koUko i 350 litara benzina.
Za one koji iele vise znati
Pitanje 1. Kolika je realna
mogucnost da sa reakcija nuklearne
fuzije kontrolise i take dobije
neiscrpni izvor energije?
Odgovor. U posljednje vrijeme
sa traie nekih tehnickih
problema za funkcionisanje uredaja
pomocu kojeg bi se mogla kontrolisati
nuklearna fuzija.
Uredaj pomoeu kojeg bi se
kontrolisala nuk/eama fuzija poznat je
pod imenom tokamak (sl. 4.3.16.)
U njemu su izotopi vodika,
deuterij i tricij, ugrijani do
temperature od 15 milijuna
stepeni, sto je potrebno da bi
doslo do njihovog spajanja.
180
magnet aredisnji magnet

SI.4.3.16. Tokamak-uredaj za kontrollsanje fuzije
Na tOj temperaturi elektroni vise nisu vezani uz jezgro, vee cine smjesu koja se
zove plazma. Nijedna posuda ne moze izdriati tu temperaturu pa se plazma
zadrzava u ogranicenom prostoru pomocu jakog magnetskog polja u tzv.
magnetskoj boci. Cestice se krecu po spiralnim putanjima, lijevo-desno, pod
djelovanjem Lorentzove sile.
Ovo su samo prva istraiivanja. Energeticari predvidaju da ce raspoloiive
energetske zalihe na bazi fosilnih goriva (nafta, ugalj ... ) biti nedovoljne vee 2020.
godine. Jedina realna sansa da se osiguraju potrebne kolicine energije je razvoj
fuzione tehnologije. Stoga su sve razvijene zemlje svijeta ukljucene u projekat pod
imenom ITER. Planira se do 2008. godine izgradnja reaktora na bazi fuzije, snage
od 500 MW. Medutim, on jos uvijek ne bi bio komercijalan jer bi mu korisna snaga
bilo svega 40 MW.
Pltanja i zadaci:
1. Objasni alfa-raspad i beta raspad.
2. Sia su gama-zraci j kako nastaju?
3, Sta je aktivnost radioaktivnog elementa? Kojim jedinicama se mjer!?
4. Objasni vrijeme poluraspada.
5. Sta je nuklearna fisija, a sta nuklearna fuzija?
6. Nekom se radioaktivnom izotopu za 8 dana aktivnost smanji 2 puta. Za koliko dana ce mu aktivnost
biti smanjena 8 puta? (R: 32 dana)
,
7. Dopunl ovu reakciju alfa-raspada: Ra 226 Koristi tablieu Periodnog sistema.
8. Dopuni ovu reakciju beta-raspada: ? Pri emisiji beta-cestiea neutron prelazi u proton.
9. Odredi nepoznate c8sHee u navedenim nuklearnim reakeijama: a) 2u4+J:lAlz1-'+onl +? b)
iH2+IH2--42He3+? (R: a) lSPO, b) "nl
10. Odredi energetski ekvivalent mase od 1 g. Uporedi tu energiju sa energijom koja se oslobodi pri
sagorijevanju jedne tone uglja i koja iznosi 13 GJ. (R: E -= mel, E == 9·10
13
J, preko 6000 puta veta
energija).
11. Vrijeme poluraspada nekog izotopa iznosi 2 dana, a brej radioaktivnih atoma je 6.4-10
18
• Ko!ika je
aklivnost izotopa? (R: A"" 2,56.10
13
Bq = 25,6 TBq)
12. Aktivnos1 radioaktivnog elementa je 18 GBq, a vrijeme poluraspada 3 godine. Odredi: a) konstantu
raspada, b) broj prisutnih radioaktivnih aloma, (R: a) /,,=7,32,10,9 s-\ b)
13. Pri reakciji nuklearne fuzlje izotopa vodika u helij-4, defekt mase je 0,0188 u. Ko!ika je oslobodena
energija u dzulima i elektronvoltima? (R: E=2,8·1O·
12
J = 17,6 MeV
181
Vazniji iskazi i formule
Jezgro atoma je sastavljena od pozitivno naelektrisanih protona
j neutralnih neutrona, koji se zajednicki zovu nukJeoni.
Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) naziva se maseni brei (A).
lzotopi su jezgra sa istim brojem protona, a razlicitim
brojem neutrona.
Radioaktivno jezgro se spontano raspada uz emisiju
radioaktlvnog zracenja. Vrijeme poluraspada T je vrlJeme za
koje se raspadne polovina jezgara u radioaldivnom uzorku.
Alfs-eestice su jezgra atoma
Beta-cestice su brzi elektroni. Nastaju pretvaranjem
neutrona u proton (u radioaldivnom jezgru).
Gama-zraci su elektromagnetskl talas! vellke energije
! njih emituju pobudena jezgra.
Aktivnost oekog uzorka je brzina kojom se raspada
radioaktlvni uzorak. Jedinica za aktivnost je bekerel (8q).
Zakon radioaktivnog rsspada:
gdje je A· konstanta raspada.
Fisfja je cijepaoje teskog jezgra na dva laksa, uz
oslobadanje energije.
U nuklearnom reaktoru energija oslobodena fisijom
pretvara se u topiotu, koja se maze iskoristili za dobivanje
elektricne energije.
Fuzlja je proces spajanja lahkih jezgara u teze jezgro,
uz oslobadanje energije.
182
A=Z+N
4.4 Talasi i cestice
Talasi materije
Eksperimenti sa lotonima su pokazali da svjetlost pored talasne, ima i
korpuskularnu prirodu. Stoga loton, pored talasne duzine ima i impuls
h
P=I
Francuski lizicar Luis de Broglie (Luj de Bralj), 1924. godine, dolazi na ideju
da i cestice (korpuskule) imaju talasna svojstva koja se magu okarakterisati
talasnom duiinom A.
Saglasno gornjem izrazu za talasnu duzinu lotona, ). =.It., de Broglie
p
pripisuje i cestici talasnu duiinu,
gdje je p = mv impuls cestice.
o

Ova talasna duzina se zove debroljevska lalasna duzlna. Masa u gornJoJ
81.4.4.1. Difrakciona slika:
a) b) elektrona
relaciji je re/ativistieka masa, a v je brzina kretanja
eestice.
Prema tome, kao lito svjet/ost ima svojstva i
talasa i cestica, taka i svaka cestlca Ima I
talasna svojstva. Kalema da fe materija
dualistlcke prlrode, tj. talasno-korpuskulame.
Svaki je elektromagnetski talas u ista vrijeme i
snap cestica (fotona), a svakoj cestici pripada.
odgovaraju6i talas. Talas i cestica su dva naCina
na koji se oCituje materija. Dualizam cestica
m
talas je osnovna osobina svijeta atoma.
Tri godine poslije, 1927., amenckl lizicari
Davisson i Germer (Devison i Derrner), su
eksperlmentalno potvrdili de Broglievu hipotezu.
Oni su opazili interferenciju i dilrakciju elektrona na
kristalima metala i tako pokazali da elektroni koji se
kre6u imaju talasna svojstva.
Na stici 4.4.1. je' dilrakciona stika na kristalima .
dobivena pom06u a) X-zraka (efektromagnetskih
183
talasa), b) elektronskog snopa. U oba slucaja rezultat se moze protumaciti
intertereneijom talasa.
Elektronski mikroskop. Talasna svojstva elektrona danas se i prakticno
koriste, na primjer, kod elektronskog mikroskopa. Ulogu sociva su preuzela
SI.4.4.2. Bakterije na vrhu i91e
elektricna i magnetska polja. Ona skre6u,
fokusiraju, itd. elektronski snop. S obzirom da je
debroljevska talasna duzina elektrona oko
hiljadu puta manja od talasne duzine vidljive
svjetlosti, to su i povecanja koja daje
e/ektronski mikroskop nekoliko hiljada puta
veta nego kod klasicnog mikroskopa.
Na sliei 4.4.2 je prikazan vrh igle sa
bakterijama. Gornje dvije slike su dobivene
pomoGu klasicnog mikroskopa. Donje dvije slike
su dobivene porn06u elektronskog rnikroskopa.
Primjer 1. Za rad elektronskog mikroskopa utvrdeno je
da je potrebna talasna duiina 1 nm. a) Kolika ie potrebna da
bude odgovarajuca brzina elek1rona? b) Kolikom razlikom
potencijaia treba ubrzati elektrone da bi imali navedenu
ta!asnu duiinu? Potrebne podatke uzeti lz tablica.
Rjesenje. a) Brzinu elektrona maiema lzracunati lz de
Broglieve reiaelje
6,626.10-
34
Js . -728.\0' I
,v- , m s.
9,l·1O-3!kg .1.10-
9
m
b) Kada S8 elektron ubrza razlikom potencijaia U, prirastaj njegove kineticke energije jednak je radu sile
e!ektricnog polja,
Po1rebna razlika potencijala je
/)-
~ - ~ ,
</ ....
\
U"" m v ~
2,
U",1,51V
SI.4.4.3. Stojec'l talas elektrona
u atamu
184
m,'
--"'eU
2
9,1·1O-:
ll
kg· (7,28.10' m/s)2
2·1,6.1O-
19
C
Za one koii iele vise znati
Pitanje 1. Kako se pomoeu de BrogHeve relacije moze
objasniti prvi Bohrov postulat?
Odgovor. Ako je jezgro atoma obuhvaeeno materijalnim
talasom, tada atom moze biti stabilan sarno u slucaju da
elektron oko datog jezgra obrazuje stojeci talas.
Stojeei talas odgovara stacionamoj orbiti i moze biti
obrazovan sarno aka je obim kruzne putanje jednak
cjelobrojnom umnoseu talasne duzine (51. 4.4.3).
2m: :::::-nA
AkQ . ~ I . , I gornjj izraz uyrstimo . debroljevsku talasnu
duzinu'). :::; ~ , onda se ciobije izraz-
mv
h
mvr=n·-.
2n
To je izraz za prvi Bohrov kvantni uslov po kojem su stacioname orbite sarno one za kOje je
moment kolicine kretanja jednak cjelobrojnom umnosku Planckove konstante.
Princip neodreaenosti
Ideja 0 talasnoj prirodi cestica prerasla je u savremenu kvantnu teoriju, kOja
uspjesno objasnjava svojstva atoma. Temelj savrernene kvantne fizike je princip
neodredenosti, koji je 1927. godine formulisao Heisenberg.
Prema Heisenbergu, nemoguce je istavremeno tacna paznavati i palozaj
cestiee i njenu brzinu (odnosno kolicinu kretanja). Sto je tacnije poznato gdje se
cestica nalazi, to se manje zna 0 brzini kojom se ona kre6e i obrnuto.
Proizvod neodredenosN poloiaja cestice.t0< i neodrooenosti njene kolicine
kretanja lip mora bit! veei iii jednak Planckovoj konstanti.
gdje jap = my.
Ova relaeija se naziva relaeija neodredenosti. Ona odreduje graniee
prirnjenljivosti klasicne mehanike i posljediea je talasnih svojstava mikrocestiea.
Za one koji zele vise znati.
Pitanje 1. Kakva je razlika izmedu Bohrovog tumacenja modela atoma vodika i
kvantnomehanickog tumacenja?
Odgovor. Vee smo naglasHi da je ispravno tumacenje atoma sa vise elektrona dala tek talasna
mehanika (iii kvantna mehanika).
Osnovna jednacina u talasnoj mehanici je Schrodingerova jednacina (Sredinger-1926. godine).
Ona polazi od poznatih matematickih izraza za talasne procese i de 8roglieve relacije.
Izmedu Bohrovog mode!a atoma vodika i kvantnomehanickih rezultata postaji bUna rai:lika. Bohrov
model predvida tacne vrijednosti za poluprecnike dozvoljenih orbita. Kvantna mehanika odreduje
sarno vjerovatnoeu da se elektron nade u odredenom dijelu prostora. Na primjer, vjerovatn06a
nalaienja elektrona u atomu vodika najveta je na rastojanju koje je jednaka prvom Bohrovom
polupreeniku rl",O.053 nm. Prema Bohrovoj teariji elektton se maze naei sarno na rastojanju f), a na
osnovu kvantno-mehanickog tumaeenja i na rastojanju r#j, ali sa manjom vjerovatnocom.
U okviru kvantne mehanike nema smisla govoriti 0 bilo kakvom klasicnom kretanju elektrona oko
jezgra atoma, kao u Bohrovoj teoriji.
Pitanja i zadaci
1. Kako se lzracunava debroljevska talasna duzina cestice?
2. Navedi dokaze da cestlce imaju j talasnu prlrodu.
3. Navedi imena flzicara ko]! su najzas!uzenijf za razvoj savremeno kvantne fizike.
4. !zracunaj deoroljevsku talasnu duzinu elektrona ~ alomu vodika na drugoj -stacionarnoj orbit].
Potrebne podatke uzmi i1. tablica. '.{R:· v=}, 1.10
6
in/s; A= 6,6.1 0-
10
m)
185
5. lmpuls e!ektrona 1zn051 p :::: 9,1.10"24 kg m/s. Odredi: a) debroljevsku tala5nu duzinu elektrona, b)
brzinu e!ektrona. (R: a) 7,27.10.
11
m, b) 10
7
mls)
6. Eleklroni su ubrzani razlikom potencijala U::::9,1 V. Odredi: a) brzinu koju su 'dobiH elektroni, b)
debroljevsku lalasnu duzinu elektrona. (R: a) v::::1,79.10
6
m/s, b) 4,1.10.
10
m)
Vainiji iskazi i formule
Debroljevska taJasna duzina cestica je,
gdje je cestiee, cestlee,
kretanja cestice,
Materija Ie dualisticke prirode. Svaki elektromagnetski
talas je u Isto vrijeme i snop (iestiea, a svakoj cestiei pripada
odgovarajuci talas,
Princip neodredenosti. Proizvod neodredenosti polozaja
cestice /'lX i neodredenosti njene kolicine kretanja mora
bili veei iii jednak Planckovoj konstanti.
186
b
)..=-
mv
h
t.x·t.p ,,-
2"
I
I
4.5 Elementarne cestice
Elementarnim cesticama se nazivaju cestice kojima se ne maze priplsati
unutrasnja struktura. Oakle, to su cestice koje se ne sastoje od jos prostijih
cestica.
Sve do pocetka 20. stoljeea i za atom se smatralo da je elementarna cestiea.
Medutim eksperirnentalnci je utvrdeno da se ni veGina danas posrnatranih
elementarnih cestiea ne ponasa "elementarno". Zato pojam elernentarnosti treba
shvatiti uslovno.
Tridesetih godina 20. stoljeca smatralo se da postoje tri vrse elernentarnih
cestiea: elektron, proton i neutron. Sve tvari (supstanee), i gotovo sve pojave
koje smo susreli, mogle su se objasniti postojanjern i medudjelovanjern tih triju
cestiea. Medutim, 1932. godine je doslo do otkrica pozilrona, cestiee iste mase i
naelektrisanja kao elektron, samo suprotnog znaka. Takode u kosmickim
zracima, 1938. godine je otkriven tzv. fl-mezon (mion). Njegova rnasa je bila oko
207 puta veea od mase elektrona, a 1947. godine je otkrivena cestiea pion koja
ima masu aka 270 puta vetu ad mase elektrona. Dodamo Ii tu cestiee neutrino j
antineutrino, koje su teoretski predvidene 1931. godine, a eksperimentalno
opazene 1956. godine, nabrojali smo sve osnovne cestiee koje su bile poznate
krajem prve polovine 20. stoljeea.
Razdoblje nakon 1950. godine bilo je obiljezeno snaznim razvojem
eksperimentalne i teorijske fizike cestiea. Za kratko vrijeme je otkriveno niz novih
cesliea. Neke od njih su fizicari i teorijski predvidjeli, a zatim eksperimentalno
potvrdili njihovo postoJanje. Neke su pronadene u kosrnickom zracenju, ali vecina
ih je proizvedena u sudaru snopova cesliea visokih energija.
Za ubrzavanje naelektrisanih cestica koriste se uredaji koji S8 zove akceJatorl.
SI. 4,5.1. Evropski centar za nuklearna
istrazivanja
U Zenevi, na granici izmedu
SVicarske i Francuske, nalazi se
evropski centar za nuklearna
istrazivanja (CERN). U velikom
kompleksu linearnih i kruznih
akcelatora istrazuju se procesi
medu cestiearna (sl. 4.5.1). Obim
kruznog tunela iznosi 27 km. U
protonskom supersinhrotonu
(SPS) protoni se ubrzavaju do
energije od 100 GeV, pri cemu
dostizu brzinu blisku brzini
svjetlosti.
Broj
cestica
do sada otkrivneih
iznosr preko 100.
187
Postavlja se pitanje: jesu Ii te ceslice zaista elementarne iii se mogu i dalje dijelitr?
Ogledi pokazuju da je sarno nekoliko cestiea u pravom smislu elementarno. Medu
njima 1e i elektron. Na primjer, proton je radioaktivan sa vremenom poluraspada
od 10 9S. To je vrijeme duze i od starosti svemira. Zato smo u svim nasim
razmatranjima smatrali da je proton stabilna cestiea. Siobodni neutroni imaju
vrijeme poluraspada oko 11 minuta. Ono je za ostale cestiee jos krace.
Klasifikacija cestica. Castiea sa mogu razvfstati na nekoliko nacina, prj cemu se uzima u
obzir, njihova masa, naelektrisanje, magnetska svojstva (spin), Ie na koji nacin djeluju sa drugim
Cesticama.
U prvom redu cestlee sa dijale oa bozone i fermione. Fermion; su castiee koje imaju polucijeli
spin i za njih vrijedi Paulijev princ\p. Na prlmjer, to su elektron. proton i neutron. Bozoni su castlee
koje imaju cije/i spin. Na primjer, toton lma spin jednak jadan. Za Ie castlee ne vail Pau!ljev princip.
Druga podjala svrstava castiee u tri grupe. Prvu grupu cine kvanti polja. Kvanti polia su noslod
medudjelovanja. Prilikom medudjelovanja dviju CasHea one medusobno razmjenjuju jedan kvant
medudjelovanja. Ovu grupu Cine fotoni i tzv. intermedijarni bozoni. Fotoni su nosioe! elelctromagnetskog
medudjelovanja, a intermedijarni bazoni su nosiod slabog medudjelovanja (tabeia 1).
Masa Naboj
Vrijeme
Princip
Cestica Oznaka poluraspada
m, e
T1ds
iskljucenja
foton y 0 0
Kvanti
W,
No
polja lntermedj·
157700 ±1
(bozoni)
jarni bozon!
t' 178300 0
elektron 0 1 -1
mion
"'
206,8 -1 1,5.10-$
Lepton!
Da
elektronski
<0,000033 0 (fermion])
neutrino
v,
mionski
<0,53 0
neutrino
v,
proton p 1836,15 +1 >10
39
'c
da

n (fermioni)
co neutron 1836.68 0 615,9
Hadron!
n' 273,1 ±1 1,8·10'8
'c pioni
no 0
n' 264,1 0 5,8.10-
17
N
(bozoni)

'" kaoni K' 966,0 ±1 8,6.10'9
Tabela 1, Klasifikaeija cestiea
Orugu grupu cine lepton! u koju spadaju e!ektroni, elektronski neutrino j jos dvije vrste neutrina, te
mion i taon. Svi leptoni su fermioni.
TreGu grupu eiRe hadronl (teske cestiee). OnEfse dijele na mezone koji su bozoni i barione su
• Termioni. Barionlma pripadaju proton i neutron. Hadron! uzajamno djelujO Jakim sHama, a nosiod tog
medudjelovanja su pioni.
188
Cestice i anticestice
Engleski fiziear Dirac (Dirak) je 1928. godine teorijski predvidio postojanje
pozitrona. To je anticestica elektronu, za koju sma vee rekli da ima istu masu i
naeletrisanje kao eiektron, samo suprotnog znaka. Celiri godine kasnije Anderson,
1932. godine, je otkrio pozitron, proucavajuci kosmieko zracenje.
Svaka cestiea Ima svoju antlcestlea. Tako je 1955. godine eksperimentalno
dobiven antiproton, cestica iste mase i naelektrisanja kao proton, sarno suprotnog
zraka. Godine 1956. dobiven je i antineutron. On se razlikuje od neutrona po
znaku sopstvenog magnetskog momenta i tzv, barionskog broja.
Sudarom eestiee i njene anticestiee dolazi do njihove anihilacije
(ponistavanja). Na sliei 4.5.2. je prikazana anihilacija para pozitron-elektron. Pri
tome nastaje foton (najcesce dva fotona) Energija eestiee i anticestiee pretvorila
se u energiju zracenja,
Na sliei 4.5.3. je prikazan proces obrazovanja para pozitron-elektron. U
blizini jezgra atoma (u blizini polja naelektrisane cestiee) foton dovoljno velike
energije moze se pretvoriti u par cestiea pozitron-elektron.
... e
+
' .. '" e
SI. 4,5.3. Stvaranja para
pozitron-elektron
SI. 4.5,2. Anihilaeija para

U oba slucaju moraju
biti ocuvani zakoni
odrzanja, odnosno
mora biti zadovoljena
Einsteinova relacija 0
ekvivalentnosti mase i
energije, E=mc
2
,
!nace, u fiziei elementarnih cestica, moraju biti ocuvani; energija, elektricni naboj, kolieina
kretanja, moment kolleine kretanja, a i neke druge velicine. Jedna od takvih velicina je i broj bariona,
pa pri bilo kojo] reakei]i u kojoj sudjeluju protoni i neutroni njihov brai mora osiati ocuvan. Zakoni
ocuvanja su odraz simetrija koje postoje u prirodi, gdje pojam simetrije poprima mnogo siri smisao od
geometrljske simetrije.
Prema tome, anticestice su fizikalna realnost, ravnopravne cestieama. Na
primjer, pozitron i antiproton mogu graditi anlivodik, u mnogocemu slican vodiku.
Moguce je zamisliti i slozenije oblike antimetrije. Ali pri susretu antimaterije i
materije doslo bi do njihove anihilaeijel Zasto u nasem kosmosu dominiraju
cestice i postaju Ii negdje pitanja su bez jasnog odgovora.
Kvarkovi. Ook se leptoni (elektron, neutrino,.,,) mogu sma-trati elementarnim
cesticama u pravom smislu rijeci, hadroni (proton, neutron, .. ,) su sastavljeni od
manjih dijelova. Tu teoriju je predlozio Gell-Mann, 1961. godine, smatrajuci da se
hadroni sasloje od jos manjih cestiea-kvarkova. On je uveo tri vrste kvarkova
i uspio k!asificirati ve!iki broj cestica kao razlicite kombinacije kvarkova. Danas se
smatra da postoji sest vrsta kvarkova (oznake, u,d,s,c,b,t). Na primjer, proton je
kombinaeija u u d, a neutron d d u. Svaki kvark ima i svoj antikvark.
. . .
189
Naelektrisanje kvarka je + 213 e i - 113 e. lako su u pocetku bill uvedeni samo
kao pogodne matematicke tvorevine, rezultati nekih eksperimentisanja ukazuju na
mogucnost da kvarkovi zaista postoje.
Osnovna medudjelovanja u prirodi
U prirodi postoje cetiri osnovne vrste medudjelovanja: gravitaciono
meaudjelovanje, elektromagnetsko meaudjelovanje, slabo nuklearno
meaudjelovanje i jako nuklearno meaudjelovanje.
Znacenje osnovnih medudjelovanja dolazi do punog izrazaja tek proucavanjem
elementarnih cestica.
Gravitaciono medudielovanie se pojavljuje izmedu bilo koja dva tijela. Ono je
privlacno a avisi 0 masama tljela i njihovaj medusobnoj udaljenosti. Domet
gravitacionog medudjelovanja je beskonacan. U odnosu na druga medudjelovanja
one je najslabije. Smatra se da je kvant gravitacionog medudjelovanja graviton, ali
jos nlj8 otkriven.
Elektromagnetsko medudjelovanje se javlja izmedu tijela koja imaju
naelektrisanje. To medudjelovanje, na primjer, drzi na okupu elektrone j jezgro u
atomu. Ono je uzrok molekularnim i medumolekularnim medudjelovanjem.
Teoretski, domet elektromagnetskog medudjelovanja je beskonacan. Prenosnik
elektromagnetskog medudjelovanja je foton.
Jaka nuklearna
QeD
Elektroslaba:
Elektromagnetna
Siaba nuklearna
Gravitacijska
Tabela 2. Osnovna medudjelovanja u prirodi

(pion)
gluon
foton
W±, ZO bozoni
graviton (?)
(2·10"15 m)
beskonacan
beskonacan
:::o10·
18
m
beskonacan
Siabo nuklearno medudjelovanje je uvedeno kao objasnjenje beta-raspada,
pri pretvaranju neutron a u proton i obrnuto. Tek 1983. godine je otkriveno da su
prenosioei slabog medudjeiovanja, tzv. intermedijarni bozoni. To su cestiee velike
mase i imaju cjelobrojni spin.
Ja.ko nuklearno .!l'edudjelovanle drzi na okupu protone i neutrone u iezgru
. atoma: Jake nuklearne sile su jace od svih ostalih medudjelovanja. Dometjakog
190
medudjelovanja je oko 10.
15
m sto je pribliino jednako velie;ni jezgra. Prenosnik
jakog medudjelovanja medu nukleonima je cestiea nazvana pion (pi-mezon). On je
otkriven 1947. godine, a teoretski je predviden jos 1935. godine.
Napomena. Prama teoriji kvantne kromodlnamike, oeD, odnosno uvodenjem kvarkova,
pokazalo se da su nosioci jakog medudjelovanja tzv. gluonl ("glue" eng!. Ijepilo).
Ujedinjenje svlh sUa? U savremenim istrazivanjima velika paznja S8
posvecuje osnovnim medudjelovanjima izmedu castiea. Danasnji eksperimenti i
teorijska razmatranja usmjereni su prama odgovoru na
pitanje: postoji Ii veza izmeau eetir; osnovna
medudjelovanja?
Veliki korak u tom smjeru ucinili sU S. Weinberg i A.
Salam, 1967. godine. Oni su dali teoriju koja ujedinjuje
elektromagnetsko i slabo meaudjelovanje u jedno,
elektroslabo medudjelovanje. Krajnji cilj. kojem teze
danasnja ispitivanja, jeste ujedinjenje svih sila u prirodi,
otkrivanje dokaza da su sva cetiri medudjelovanja
uzajamno povezana j da su ana sarno razlicite
posljedice jedne opee sile u prirodi.
Primjer 1. U blizini jezgra atoma y-foton se moze pretvoriti u par
pozitron-elek1ron. Kolika mora biti minimalna energija tog fotona da
bi doslo do tog procesa (pogledaj sliku 4.5.3)? Energiju izrazi u
dzulima (J) i elektronvoltima (eV). SI. 4.5.4. Abdus Salam
Rjesenje. Za pomenutu reakciju moraju biti zadovoljeni zakoni
odri:anja. Masa pozitrona i elektrona su jednake, ta je
Energija nas!alog fatona je,
Pitanja i zadaci:
2mc
2
= hf
hf 2·9,1, 10-
3
kg . (3·lO
s
m!s)2 '" 1,638 .10-
13
J
hf= 1,638·1O-
13
J _1,02·106 eV
16.10-
19
2..
. ,V
hf "" 1,02 MeV
1. Za koje se cestiee sa sigurnoscu maze tvrditi da su zaista elementarne?
2. Po cemu sa razlikuju fermioni i bozoni?
3. Kaja su osnovna medudjelovanja u prirodi?
4.15oje se cestiee mogu ubrzavatl u akceleratorima?
5. Sta su to kvarkovi i koja su njihova svojstva? Koje su cestice sastavljene ad kvarkova?
6. lzracunaj talasnu duzinu gama·fotona, u primjeru 1: (R:1 ,2 pm)
Vazniji iskazi i formule
Elementarne cestlee su cestice koje se ne sastoje
od jos prostijih cestiea.
Svaka cestiea Ima svoju anticesticu. Antices1ica
elektrona je pozitron, protonu, antiproton, ltd.
U prlrodl postoje cetiri vrste medudjelovanja:
gravltaclol)o,- elektromagnetsko,.slabo nuklearno i jako .
191
5. Svemir
Sadriaj svemira
Svemir iii Vasiona je prostor u kojem je smjestena ejelokupna materija u svim
oblieima svog postojanja.
U Vasioni se nalaze supstance i U obliku gusto zagrijane plazme (plazma-gas u
joniziraju6em obliku). To su zvijezde. Sunce je najblila zvijezda Zemlji. udaljena
149.5 miliona kilometara.
Zvijezde se nalaze na vrlo velikim rastojanjima jedna od druge. Za mjerenje
kosmiekih udaljenosti koristi se svjetlosna godina. To je udaljenost koju
svjellost prede za godinu dana. Iznosi 9,46 biliona kilometara. Najblila zvijezda
nasem Suneu je Proxima Centauri. udaljena 4.3 svjetlosne godine. Raketa koja bi
se kretala brzinom 10 kmls dosla bi na tu zvijezdu za 130 000 godina. Malo je
zvijezda koje su nam blile od 100 svjetlosnih godina.
Staros1 i duzinu vijeka zvijezda moguce je odrediti proucavanjem njihovlh
spektara. Nase Sunes je nastalo otprilike prije 5 milijardi godina. Ono predstavlja
prosjeenu zvijezdu. pa zbog toga sto ga najbolje poznajemo, svojstva ostalih
zvijezda uporedujemo sa svojstvima Sunca.
Na sliei 5.1. prikazan je teleskop Hubble (Habl) koji je lansiran 1990. godine u
orbitu oko Zemlje i daje slike koje su .
znatno kvalitetnije od onih koje su
dobivane na Zemlji, jer nema smetnji
koje dolaze od atmosfere.
lako su zvijezde veoma udaljene
jedna od druge ipak su, zbog
gravitaeionog privlaeenja, grupisane u
skupove zvane galaksije. Nase Sunee
je samo jedna od milijardi zvijezda koje
sacinjavaju nas-u galaksiju j koja se
zove Mlijecni put. Sa jednog kraja na
drugi kraj nase galaksije svjetlost putuje
sto hiljada svjetlosnih godina. Nasa
galaksija je samo jedna od milijardi
galaksija.
... ~ " ! ' - '
91. 5.1. Svemirski teleskop
svemirsku orbitu 1990. izvor je
dragocjenih fot09raf1ja svemira.
Slicno kao sto zvijezde formiraju zvjezdana jata, tako i galaksije formiraju
galakticka jala, koja sadrle do hiljadu galaksija: _
192
I
I
1
I
I
':1
":J
ii
Sl.S.2.Nasa galaksija-Mljecni put. Bocni pogled
(dolje) i pogled Nodozgo" (gore)
Postanak svemira
Najdalja poznata galaksija udaljena
je od nas vise milijardi svjeUosnih
godina. Mi, kada je proucavamo,
ustvari gledamo u njenu proslost, tj.
onakvu kakva je bila prije vise
milijardi godina. Mnoge zvijezde koje
danas g!edamo mozda vise i ne
postoje.
Najudaljeniji svemirski objekti su
kvazari i smatra se da su udaljeni
oko 15 milijardi svjeUosnih godina,
onoliko koliko je otprilike i star
svemir.
Podatke 0 svemiru dablvamo
na osnovu analize svjetlosti,
odnosno elektromagnetnog zracenja
koje dolazi iz svemira.
Nase moderne predstave a svemiru poticu ad
1929. godine kada je amerieki astronom Hubble
(Habl) ustanovio da se svemir siri, tj. da se daleke
galaksije u svemiru uzajamno udaljavaju. Toznaci
da su u daJekoj' proslost! galaksije i sva materija u
svemiru bili mnogo bJize, pa mozemo zamisliti i
rano razdoblje svemira kada se sastojao od
mjesavine tvari i zracenja u vrlo malom prostoru
(prakticno u jednoj tacki) beskonacno velike
temperature beskonacno velike gustine
(singularitet).
Kozmoloska teorija koja je u skladu sa
eksperimentima. poznata je pod imenom teorija
velikog praska. Prema loj teoriji svemir je naslao
iz jedne taeke beskonacno velike gustine i
SI. 5.3. Edwin Powel Hubble
(1889-1953)
temperature, prije vise od 15 iii 20 milljardi godina. Tada se dogodio veliki
prasak (eng!. big bang), a ime je dobio od americkog astrofizicara Georga
Gammova.
Nakon toga slijedi hladenje i brzo sirenje svemira. Svemir se i danas sirL Da Ii
6e se stalno siriti iii 6e d06i do zaustavljanja sirenja usljed gravitaeije, a zatim
skupljanja (gravitaeioni kolaps) zavisi od ejelokupne mase svemira. To 6e se znati
kada se odredi stvarna gustina svemlra.
193
Kako su postale zvijezde? Poslije nekoliko
minuta od velikog praska svemir se sastojao od
guste mjesavine zraeenja eiektrona, protona,
neutrona, te jezgara vodika i helija. Otprilike milion
Godina poslije, kada se temperatura smanjila
ispod 3000 K svemir je postao "providan" za
zracenje. To je granica do koje nas opticki i radio
teleskopi mogu vratiti u proiilost. Od tada su se,
zbog gravitacije, pocela javljati znatnija
zgusnjavanja tvari. Iz zgusnjenja su se razvile
zvijezde.
Srediiite takvog zguiinjenja se zove
protozvijezda. U trenutku kada u sredini
protozvijezde pocnu reakcije nuklearne fuzije
kalemo da je "zvijezda rodena". Pri tome vodik
prelazi u helij. Iz reakcija nuklearne fuzije zvijezde dobijaju energiju koju zrace.
Naiie Sunce i Suncev planetarni sistem nastali su prije 5 milijardi godina.
Smatra S8 da ce Sunce zraciti energiju bar jos toliko. VeGe zvijezde zrace na
hiljadu puta jace i mnogo brle utrose zalihe nuklearnog goriva.
Kakva je sudbina zvijezda? Zvijezde koje nisu veae ad naseg Sunca mimo
doeekuju "starost". Kada potrosi svo gorivo (vodik), zvijezda se hladi i usljed
gravitacije pocinje S8 urusavait sarna u sebe. To urusavanje dovodi do nove
nuklearne reakcije, pretvaranja helija u ugljik, te zvijezda potinje sjati crvenkastim
sjajem (crveni div). Kada i say helij izgori, onda se zvijezda skupi i pretvori u
bijelog patuljka koji se hladi i na kraju pretvara u crnog patuljka. Takva sudbina
ocekuje j nase Sunce.
Zvijezde cija je masa veGa ad naseg Sunca
imaju drugaciju evoluciju. Kada izgovori say
helij proces se prekida i za nekoliko sekundi
zvijezda se urusi sarna u sebe uz snaznu
eksploziju. Ta pojava se naziva supernova.
Poslije relativno kratkog vremena takve zvijezde
sa vise ne vide na nebu.
Prvu takvu eksploziju su zabiljezili kineski
astronom; 1054. godine i javlja sa u prosjeku
svakih nekoliko stotina godina. Posljednja
eksplozija je registrovana 1987. godine.
Zvijezda je nekoliko mjeseci zraeila kao 200
milijardi 8unca, a zatim se ugasila.
Eksplozijom supernove nastaju zvijezde .
druge generacije. 8matra se da je i nase Sunce Stephen Hawkmg (1942.)
nastalo eksplozijom jedne supernove, prije 5 milijardi godina.
Poslije eksplozije, jezgro supernove se urusava u tijelio precnika 10 do 20 km
koje nazivamo pulsar iii neutronska zvijezda.
194
!I
'I
.
··.· ..···1

Najmasivnije zvijezde se urusavaju tako da se "drobe" i sami neutroni i tako
nastaju crne rupe. To je prostor gdje postoji samo gravitacija i iz kojeg cak ni
sYjetlost ne moze iza6i.
Kakva je sudbina svemira? Danas opaiamo da se svemir ski. Medutim,
mOle se dogoditi i da se svemir, nakon faze iiirenja, poene i skupijati. Odgovor na
to pitanje zavisi od cjelokupne mase svemira. Ako je srednja gustina manja od
tzv. kriticne gustine svemira (Pk = 10-
26
kg/m'), onda 6e se svemir stalno sirit!. U
tom slucaju kazemo da je svemir otvoren.
Ako je srednja gustina veca od kriticne, onda 6e u jednom trenutku d06i do
prestanka sirenja, te 6e se nakon toga svemir poceti skupijati.
Proracuni provedeni na osnovu zra6enja pokazuju da je srednja. gustina
svemira aka deset puta manja ad kriticne gustine
t
sto znaci da 6e se svemlr stalno
iiiriti.
Medutim, mnogi astrofizicari ipak vjeruju da se svemir ne6e vjecno siriti, ali da
treba rijesiti problem "nedostajuce mase". Jedna ad pretpostavki je da postoji
mogu6nost da neutrini imaju tu masu i da profimaju citav svemir. Neki smatraju da
S8 cak 90% mase svemira skriva u tzv. tamnoj materiji (tvari).
Neutrino nastaje konverzijom protana u neutron. Nema naboja, amasa tzv.
elektronskog neutrina je znatno manja od mase elektrona.
Prvobitno je ukupna masa svemira bila proracunata prema ukupnoj kolicini
svjetiosti koja dolazi iz galaksija. Medutim, kasnije se dosl;> do zakljucka da postoji
i neka druga vrsta materije u svemiru, a koja ne otkntl
materija je nazvana tamna materija. Ona se moze otkrltl samo preko gravltaclonlh
efekata. Neulrini cine znacajan dio ukupne lamne materije.
Pitanje 1. Kako g!asi Hablovzakon?
Odgovor. Brzlna udaljavanja galaksija je proporcionalna njihovoj udaljenosti, d
IV=Hdl
gdje je H " HubbJeova konstanta. Njena vrijednost nije precizno odredena, ali se obicno uzima da je
H=16,9 km/s po jednom milionu svjetlosnih godina.
Jedna svjetlosna godina je put koji prede svjetlost za godinu dana, Ona Ima vrijednost
lSG = 9,46.10
12
km. To znaei da se na svakih milion svjetlosnih godina udaljenostf, brzina uda/javanja
gaJaksJja poveea za 16,9 kmls,
Primjer 1. Na osnovu Hubblova zakona lzracunati starost svemlra, Smatrati da je brzina
udaljavanja galaksija bila stalna.
Rjesenje: Vrijeme sirenja svemira je t = dlv, a brzina sirenja, prema Hubblovu zakonu, je v = H d,
Starest svemira (Hubblovo vrijeme) je
t = 2.. "" 18 miHjardi godina
H
Hubblovu konstantu smo izrazili u sekundama, odnosno u godinama, prema definicijl.
16,9
km
16,9
km
H- S _ s
MSG
H",1,8.:.1O-!Rs-l
Oznaka MSG je mHion svjetlosnih godina,
Prava starost svemira je ustvari manja jer se galaksije usporavaju zbog gravitacionog privlaeenja.
195
Pitanje 2 Koja opazanja nas uputuju da je svemir nastao u velikom prasku?
Odgovor. Ova kljucna opaZanja koja nas upucuju da je svemir nastao u velikom prasku su: crvenl
pomak i pozadinsko mikrotalasno zracenje.
Nase znanje a sirenju svemira se asniva na cinjenici da se kretanje nek.og nebeskog tijela maze
zapaziti karisteci Dopplerov efekat (vid! poglavlje 0 akustici).
Aka se izvor sVjetlostl (zvljezda) krece duz pravca koj! spaja izvor svjetlosti i posmatraca, onda vail
relacija (za v<c),
OA ,
Ao
gdje je: v • brzina izvora svjetlosti, c • brzina svjetlosti, /..0 • talasna duzina svjetlosti k.oju emituje izvor,
M='A."Ao, pomak spektralnlh Hnlia, A. ~ talasna duzina koju registruje posmatrac.
Naucnici su 1964. godine otkrili zraeenje talasne duzine 7,3 em kOje dolazi iz svih smjerova
ravnomjerno.
Prama Wienovom zakonu, to zraeenje odgovara temperaturi ad 2,7 K. Ova zracenje odgovara
osobinama tzv. pozadlnskog zracenja koje je ostatak iz vremena ·vfu6eg" svemira, kada ie
temperatura pala ispod 3000 K. Tada je svemir postao prozracan za fotone, odnosno dosl0 je do
razdvajanja zracenja ad tvari (supstanee). Prj toj ternperaturi fotoni vise nisu mogU da jonizuju
atome. Tokom vremena doslo ie do smanjenja energije tog zracenja, a danasnja prosjecna energija
odgovara temperaturi ad 2,7 K. Ova otkrice takode predstavlja potvrdu teorije velikog praska.
Pitanja i zadaci
1. Koja je najbliza zvijezda nasem Suneu i koliko je udaljena?
2. Sta su ga!aksije, a sta galakticka jata?
3. Kada ie svemir posao "providan' za zracenje?
4. Kakva ie sudbina zvijezda eija je masa manja od mase Sunea?
5. Sta su erne rupe?
6. Staje to kriticna gustina svemira i sta ona odreduje?
7. Sta je svjetlosna godina i koliko ima kilometara? !zracunaj!
8. Eksplozija jedne supemove registrovana je 1987. godina. Ta zvijazda je ad nas udaljena 170 hiljada
svjetlosnih godina. Kada se stvarno dogodila eksplozija? (R: Prije 170 hiljada godina)
Vazniji iskazi i formule
Kozmo/asks teorija 0 postanku svemira je teorijB velikog prsska. Svemir je
nastao prije 15 mllijardi godina, jz jedne tacke beskonacno velike temperature i gustine.
Nase Sunce i Suncev planetarni sistern su nastali prije 5 milijardi godlna?
erne rupe su prostor gdje postoji sarno gravltacija, koje nista ne zrace i koje
Z8robe i sarnu svjetlost.
Prema danasnjim proraeunima gustina svemira je manja od krltiene gustine,
sto znaei da je svemir otvoren (stalno se sin). Medutim taj proracun nlje pouzdan.
196
6. Fizika kao osnov visokih tehnoiogija
Fizika se uvijek sa uVaZavanjem
pominje u prakticnosti zivljenja.
Prakticni ;livot na Zemlji ide pod ruku sa
razvitkom prirodnih nauka, a posebno
fizike. Otkrivanje prirodnih zakona
nerninovno je vodUo njihovom
prakticnom iskoristenju, bilo da se
covjek prilagodava okolini, mijenja
okolinu prema sebi, iii da obraduje
sirovine posebnim tehnologijama sa
zeljom da dobije upotrebne proizvode.
Prakticno koristenje saznanja prirodnih
nauka je tehnika. Ona je pretpostavka i
posljedica prirodnih nauka.
Pretpostavka je po tome jer prosirenje i
produbljivanje saznanja cesto maze da
se astvari sarno usavrsavanjem
51. 6.1. Ekran sa tecnim kristalom
sredstava za posmatranje (dalekozor, mikroskopi, rendgenske zrake, radioaktivne
supstance, laserska tehnika i sl.).
Tehnika je posljedicfj otkrica iz fizike pO tome sto je tehnicko iskoristenje
prirodnih sila moguce tek na osnovu iscrpnog poznavanja odgovarajuceg
iskustvenog podrucja ("Ijudska ruka", robot, kibernetika uopce kao oponasanje
prirode).
Medutim, to nije pravilo. U atomskoj tehnici, naprimjer, radi se 0 iskoristavanju
prirodnih sila do kojih nema pristupa iz svijeta naseg prirodnog iskustva.
Industrijske revolucije su uglavnom zapoCinjale na saznanjima dobivenim iz
otkrica u fizicL
Elektrotehnika je primjer dobro poznate primjene zakona nauke 0 elektricitetu i
magnetizmu. Bez nje uapce ne mazema zarnisHti neposrednu okolinu i
svakodnevni zivot
Okrutnost prirode i potreba opstanka je dovela do iskustvene potrebe covjeka
da se ogleda u nju. Optimalno mali utrosak energije kroz oponasanje zivog svijeta
doveo je do razvoja kibernetike.
Posmatraj pojavni svijet! Posmatraj prirodu! Analizirajl Mozes to ciniti u
dokolici.
Potreba za materijalima visokih cvrstoca i tvrdoca kako naekstremno visokim
tako i na ekstremno niskim temperaturama dala je tehnologiju keramickih
materijala na saznanjima strukture supstance - atomistike. Najsavremenija otkrica
197
na podrucju superprovodnika u podrucju keramickih materijala daje osnovu za
razvoj novih tehnologija. Tehnologiju dobivanja i koristenja energije, naprimjer.
Otkri6e tranzistora kao kombinacije poluprovodnika 1947. kljuc je za
konstrukciju kompjutera. Otkrice lasara 1960. godine dalo je sasvim novo orude
za obradu i analize materijala. Otkrice providnih elektricnih vodica 1978. godine
znacajan su korak na putu do novih mnogo kvalitetnijih materijala. Poznavanje
zakonitosti prelamanja svjetlosti i osobina novodobivenih materijala vedl ka novom
nacinu komuniciranja optickim vlaknima.
Otkri6e superprovodljivosti na temperaturama iznad temperature tecnog
azota, 79 K, omogu6ilo je novo gledanje na tehnologiju dobivanja i cuvanja
energije. Isto tako otkri6e cijepanja jezgra fisija i fuzija uz kontroliranje nuklearne
reakcije otvorio je put novih tehnologija, narocito na polju energetike.
SI.6.2.Primijenjena fizika: mobitell kompjuter
198
CD (compact disc) nezamisliva
je bez primjene lasera
Sta je relativnosl? Kada driiS ruku. na
usljanoj peci. onda su Ii minute kao sati.
Kada sf sa dragom osobom , onda su ti sati
kao minute.
Einstein
7. Specijalna teorija relativnosti (STR)
Uvod. Ova stolje6a, od t 687. godine do 1887. godine, mogu se nazvali doba
klasicne fizike. Nairne, 1687. godine Newton je, U svorn djelu "Maternaticki
prineipi prirodne filozofije", uspjesno objasnio sliku svemira. U osnovi njegove
klasicne mehanike lezali su pojmovi apsolutnog prostora i vremena. Smatralo se
da je vrijeme potpuno neovisno od prostora te da "... Ieee sarno po sebi, bez
obzira na isla vanjsko ... "
Godine 1887. Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwelovu hipotezu 0
postojanju elektromagnetskih lalasa i tako pokazao slicnost ovog zracenja sa
obicnom svjetloscu. Izgleda!o je da js ovo otkrice postavHo zavrsni kamen u
naucnu gradevinu koja se izgradivala tokom prethodnih stolje6a.
Medutim, ve6 tih godina je uoeeno da la "gradevina pocinje da podrhtava"
kada su 1881. godine americki naucnici Michelson (Majkelson) i Morley (Morli)
izveli ogled sa brzinom svjetiosti. Ogled je pokazao da ipak postoji neka greska u
"temelju ove zgrade". Tako su predstave 0 svijetu, kao cjelini, izmijenjene iz
temelja. Doslo se do spoznaje da je klasicna mehanika primjenljiva samo na
makroskopska lijela koja se kre6u malim brzinama u poredenju sa brzinom
svjetiosti. Mehanika velikih brzina, tj. brzina uporedivih sa brzinom svjetlosti
zasnovana je na Einsteinovoj (Ajnstajnovoj) teoriji relalivnosti (TR).
Teorija relativnosti se sastoji od dva dijela: specijalne teorije relativnosti
(STR) koja je objavljena 1905. godine i opsle teorije relativnos!i (OTR) koja je
objavljena 1916. godine
STR razmatra samo predmete iii sisteme koji se kreGu jedan prema drugom
ravnomjerno pravolinijski (iii S8 uopste ne krecu). Takvi sistemi S8 zovu inercijalni
sistemi. STR se temelji na eksperimentalno ustanovljenoj cinjeniei da je brzina
svjetlosti u svim intercijalnim sistemima jednaka.
OTR razmatra predmete iii sisteme koji se jedan prema drugom kre6u ubrzano.
Takvi sistemi S8 zovu ubrzani (neinercijalni) sistemi.
U svojoj teoriji relalivnosti Einstein je odbacio pojmove apsolutni prostor i
vrijeme i tako napravio preokret ravan preokretu koji je napravio Kopernikov
heliocentricni sistem sVijeta. Na mjesto neovisnog prostora i vremena TR je
ponudila njihovo zajednistvo, odnosno cetvorodimenzionalno posmalranje
svijeta.
199
Da bi lakse razumjeli osnove STR ponovit cemo neke pojmove iz mehanike
koje ste utili u 1. razredu.
Ponav/janje osnova mehanike iz 1. razreda
Referentni sistem. Po definiciji, pod mehanickim kretanjem se podrazumijeva prornjena pOloiaja
tljela U odnosu na neka drugo tijelo. Tijelo u odnosu oa koje S8 racuna kretanje zove se tijelo
referenclje. U svakodnevnom zivotu kao ti]elo referencije sa uzima neka tacka na Zam!)! i posmatra
kretanje U odnosu na Zemlju. Ako, na primjer, putnik sjedi u vagonu ko]1 se krece U odnosu na Zemlju,
cnda mazama reci da se putnik i krece i ne kre6e. Aka se racuna kretanje u odnosu na Zemlju cnda sa
putnik kre6e. Ako sa ratuna kretanje u odnosu na vagan, cnda sa putnik ns kre6e. U 10m smislu
kazemo da je kretanje relatlvno.
y

z
SI.7.1. Koordinatni sistem
x
POIOZ8j nekog Iljela u prostoru maze biti odreden ako se
za referentno tljelo veie koordinatni sistem (sl. 7.1). Za
odredivanje poloiaja tijela potrebno je na6i tTi podatka,
odnosno tff koordinate. To je dovoljnoi za mirno tijelo. Tijelu
kOje se kTe6e treba odrediti i vrijeme kada je bilo u tom
polozaju. To su ukupna cetiri podatka, odnosno cetiri
nate. U tom smislu govorimo 0 cetverodimenzionalnom
prostoru.
Inercfjalnl i neinercijalni sisteml
Mehanika kojoj su osnove dall Newton i Gamel naziva
se klasicna mehanika. Svojstvo tijela da zadrzi svoje stanje mirovanja iii ravnomjerno pravolinijskog
kretanja Galliei je nazvao Inerciju (tromost). Miera za tromost tiiela je masa. Sto ti]elo ima vetu masu
vise se opire prem]en! stania kretanja.
Ravnomjerno pravollnijsko kretanje, bez djelovanja drugih tijela, naziva se inercijalno kretanje.
Sistem referencije koji se kre6e ravnomjerno pravolinijski (iii miruje) naziva se inercijalni.
sistem.
Svaki sistem referencije koji se kreGe ravnomjerno pravoHnijski u odnosu na inercijalni sistem takode
je inercijaln1. Za svaki inercijalni sistem vazl zakon inerclje.
Sistem referencije koji se kreGe ubrzano u odnosu na inercijalnl slstem, naziva se ubrzani Hi
neinercijalni sistem.
Gaillejev princip relativnosti glasi:
"Zakon! mehanike se jednako odv!jaju u svim inercljalnim slstemlma
A
• Druglm rijecima,
nlkakvim ogledlma se ne moze, unutar inercijalnog sistema, ustanoviti da Ii on miruje ill se kre6e
ravnomjerno pravolinijskL
Inercijalni sistem S8 naziva i Galilejev kooordinatni sistem. Neka se, na primjer, putnlk nalazi u
vagonu koji S8 kreGe ravnomjerno pravolinijsk1. Ako su zatvoreni prozori, on ne moze nl na koji nacin
ustanoviti da Ii se vagon kreGe iii mlruje. Kada pusti kuglicu ona pada vertikalno isto 1 kada bi vagon
mirovao u odnosu na Zemiju. Kada bi se u vagonu nalazio bilijarski sto kugl1ce bi se kretale kao da se
on nalazi negdje u kalani... .
Za stroziju matematitku analizu, inercijalni sistem vezan za Zemlju se obicno obHjezava sa S.
Inercijalni sistem vezan za tijelo {npI .. vagon) koje S8 ravnornjerno pravolinijskl brzinom v, u
odnosu na sistem S,.obicno se obiljezava sa S' (sl. 7.2). :-
200
GaJilejevo pravUo sabiranja brzina
Neka posmatrac S miruje na Zemlji, a vagon S' se kreGe ravnomjerno pravolinijskj brzinom v u
odnosu na posmatraca S. Za posmatraca S i vagon S' kazemo da su inercijalni sistem1,
Neka se u vagonu S' kreGe lopta, kao na slici
S'
7.2., brzinom v' u odnosu na vagan. KoUka ie
brzina lopte U odnosu posmatraca S7
Brzina lopte u odnosu na posmatraca S je
u =v+v'
SI.7.2.1nercijalni slstemi SiS' Taj uobicajeni izraz za sabiranje brzina u
klasicnoj mehanici zove se Galilejevo pravUo
sabiranja brzina. Ako je, na primjer brzina vagana
v = 10 mis, a brzina lopte u smjeru kretanja vagona 5 mis, onda je brzina lopte U odnosu na posmatraca
S jednaka 15 mfs.
Sta je dovelo do pojave STR?
Jos mnogo godina prije preciznog mjerenja brzine svjelosti bilo je poznato da je
za prostiranje talasa potrebna neka sredina. Za prenosenje zvuka do naseg uha
potreban je vazduh, za prenosenje talasa na vodi potrebna je voda, itd.
Pocetkom 19. stoljeca ustanovljeno je da je svjetJost talasne prirode. Bilo je
nezamislivo da se svjetlasni talasi, na primjer ad Sunca do Zemlje, prostiru kroz
prazan prostor. Smatralo se da je svjetJosti potrebna neka sredina kroz koju se ona
prostire. Ta sredina je nazvana eter i on bi trebao da ispunjava cijeli svemir..
Prema mehanickoj teoriji, svjetlost je sirenje talasa u eteru, kao sto je zvuk
sirenja talasa u vazduhu. Eterom se svjetlosni talasi sire kanstantnom brzinom
300 000 kmls. U tom eteru se takode krecu planete, vagon, automobil, raketa ...
Prema klasicnom pravilu sabiranja brzina svaki bi posmatrac u takvim sistemima
mjerio razlicite brzine svjetlosti u odnosu na eter. Drugim rijecima, zamisljeni
koordinatni sistem, koji bi bio vezan za eter, mogao bi posluziti kao apsolutni
koordinatni sistem.
Godine 1881. Michelson je izveo ogled da bi ustanovio ovisnost brzine
svjetlosti od kretanja Zemlje. Upotrijebili su uredaj koji se zove interferometar.
Nasu Zemlju mozemo uporediti sa vagonom
koji se krece oko Sunca brzinom v=30 kmls.
Kada se Zemlja priblizava Suncu, onda bi
prema klasicnoj fizici njena brzina trebala biti
c + v 330 000 krnls. Kada se Zemlja udaljava
od Sunca onda bi relativn", brzina trebala biti
c-v 270 000 krn/s. Cak i male promjene brzine,
ad 1 km/s, izazvale bi promjenu interierencione
slike u interferometru. Medutim,. ogled je
pokazao da: nema nikakvepromjene
interferencione slike sto znaci da je brzina
:....oZ
NV
c-v
51:7.3. Sabiranje brzina prema .
klasicnoj fizici
201
svjetlosti ista u svim smjerovima, bez obzira da Ii se izvor svjellosti, odnosno
posmatrac, kre6e iii ne! c=const
Ogledi su ponavljani ali rezu!tat je uvijek bio isti. Koliko god -brzo "jurili" za
svjet!osnim talasima, ani ad nas odmicu uvijek yistom 3?O 000
Neovisnost brzine svjetlosti ad brzine posmatraca protlvlia se sVlm klaslcnlm
predstavama 0 kretanju. Michelsonovi ogledi .su wp,otresll
fizike. Mazema treati koliko god hoeemo za sVJetioscu, ona ce ad nas uV!Jek
jednako brzo odmieati! Ljudski um se protiv toga moze buniti, ali. je to
cinjenica.Svjet!osti pripada osoblna koja povlaci za scbom duboke promJene u
shvatanju prostora i vremena. Brzina svjetlosti predstavlja granieu koju nijedno
tijelo ne moze preskoeitL
Nastale su zuene polemike. Da bi objasnili rezultate ogleda naueniei su iznosili
razne hipoteze. Nauenik Lorentz je postavio hipotezu da se sva tijela skracuju u
praveu kretanja za laktor.
;: .
Vrijednost tog faktora je upravo toUka da se izgubi ocekivana razlika u vremenu. Na
taj naein bi se objasnio ogled.
To skracenje duzine tijela u praveu kretanja naziva se Lorentzova kontrakcija.
Na toj osnovi date $U cuvene transformacije koje se zovu Lorentzove
transformacije.
Medutim, ta hipoteza je samo lormalno objasnila negativan rezultat
Miehelsonovog ogleda. Lorentz se i dalje pridrzavao stava 0 postojanju etera, ali su
njegovi radovi bili podloga za put ka STR.
Postulati specijalne teorije relativnosti (STR)
Miehelsonov ogled je objasnio tek Einstein, 1905. godine.On polazi od
eksperimentalne einjenice da nema vete brzine od brzine svjetlosti i na toj osnovi
postavlja Specijalnu leoriju relativnosti (STR). Ona se odnosi na inercijalne
sisteme, odnosno sisteme koji se kretu ravnomjerno pravolinijski (Ii miruju). U
svojoj teoriji odbaeuje pojam etera.
STR se temelji na dva postulata.
1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni.
2) Brzina svjetlosli u svim inercijalnim sistemima je jednaka i neovisna
od kretanja sistema.
Prvi postulat je ustvari prosirenje Galilejevog prineipa relativnosti sa mehanickih
na sve fiz/eke Zove_ se jos i Einstenov princip
202
Drugi postulat je eksperimentalno potvrden i izriee da svjetlost u vakuumu ima
stalnu brzinu sirenja koja je potpuno neovisna od kretanja izvora svjetlosti u
odnosu na posmatraca. Na tom postulatu se i temelji STR.
Naizgled, ta dva postulata su nespojiva! Da bi se ona objedinila bilo je potrebno
mijenjati shvatanje prostora i vremena. STR odbaeuje pojmove: apsolutni prostor i
apsolutno vrijeme. Ako su zadovoljena oba postulata, onda duzine tijela i
vremenski intslVali moraju zavisiti od njihovog kretanja. Na mjesto nezavisnog
prostora i vremena stupa njihovo zajednistvo, prostor - vrijeme, odnosno
cetvoradimenzionaini prostar.
Posljedice STR
1) Istovremenost dogadaja
Prema STR, ako se svjetlost prostire konacnom brzinom, onda se na pojam
istovremenosti dva dogadaja mora drugaeije gledatL
S
SI.7.4.Svako referentno tijelo ima svoje posebno vrijeme
Neka se, na primjer,
posmatrac S nalazi na
peronu zeljeznicke stan ice
(na Zemlji). Posmatrae S'
sjedi u vagonu koji se krece
stalnom brzinom v u
odnosu na posmatraca S.
Neka se u jed nom trenutku istovremeno upale sijaHce na rasvjetnim stubovima A i
B. Stubovi su pricvrsceni na Zemlju i jednako su udaljeni od posmatraca SiS' u
trenutku paljenja. Da Ii ce ti dogadaji biti istovremeni za posmatraee SiS' koji su u
tom trenutku bili u polozaju kao na sliei 7.4? Posmalrae S, koji miruje na peronu,
vidjet ce da su se obje sijaliee istovremeno upalile. Posmatrae S' se kre6e prema
sijalici B, a udaljava od sijaliee A Posto se svjetlost prostire konaenom brzinom, on
ce prvo ugledati paljenje sijaliee B, koja mu je bliza,a zatim A
Dogadaji koji su istovremeni u adnosu na Zemlju (peron) nisu istovremeni
i u odnosu na vagon koji se krece. Svako referentno tijelo ima svoje posebno
vrijeme.
Treba naglasiti da bi u nasem zamisljenom ogledu dogadaj bio istovremen za
oba posmatraca kada bi se svjetlost prostirala beskonacno velikom brzinom!
Prema STR, vrijeme je razlieito i za posmatraee koji miruju jedan u odnosu na
drugog, ali kada se nalaze na veoma velikoj udaljenosti jedan od drugog. Razlog
tome je, takode, sto se svjetlost prestlre konacnom brzinom. Na primjer, neka
zvijezda je udaljena od nas 300 SG (svjetlosnih godina). Ako smo na Zemlji vidjeli
eksploziju na toj zvijezdi 2005. godine, onda se eksplozija na toj zvijezdi dogodila
prije 300 godina, Ij. 1705. godine. Svjetlosnim talasima je trebalo 300 godina da
dodu sa te zvijezde do Zemlje.
203
2) Sabiranje brzina u STR
Galilejevo pravilo sabiranja brzina je u supratnosti sa principom konstantnosti
brzine svjetlosti. Prema STR Galilejevo pravilo ne vaii u slueaju kada su brzine
bliske brzini svjetlosti.
Na slici 7.5. vagon S! se krece
stalnom brzinom v U odnosu na
posmatraea S. U vagonu se nalazi
izvor svjetlosti (sijalica). Prema
Galilejevom pravilu, brzina svjetlosti,
u smjeru kretanja vagona, U odnosu
na posmatraea S je
u = c + v.
S
S'
-tf----c
/1'
SI. 7.5.Galilejevo pravilo sabiranja brzina u
suprotnosti je sa stavom da je c=const.
v
Ta brzina je veca od brzine svjetlosti sto bi bilo u supratnosti sa stavom da je ona
konstantna. Polazeti od postulata STR Einstein je izveo novu formulu za sabiranje
brzina (vidi sUku 7.2.).
gdjeje:
v' +v
U=--,-
1 + vv
c'
v' - brzina tijeia u odnosu na vagon (sistem S'),'
v - brzina vagona (sistema S') u odnosu na posmatraca S,
u - brzina istog tijela u odnosu na posmatraca S,
c - brzina svjetlosti.
To pravilo se zove Einsteinovo pravilo sabiranja brzina.
Primjer 1. Napisatl Einsteinovu formulu za sabiranje brzina, prama sllei 7.5. KoUka je brzina aka je:
a) v ""cf2, b) v= c?
Rjesenje:
v'=c
a) v = c/2, U""''?
b)v=c,u=?
Poredenjem slika 7.2. 1 7.5., uOCavamo da je v'= c. Prema Einsteinovoj formuli, brzina svjetlosti u
odnosu na posmatraca S ie,
c+,
u=--
1+
204
a) Aka se vagon (sistem S') krece brzinom u odnosu na posmatraca S, onda bi, prema Gaii!eje·
yom pravUu, brzina svjetlosfl u odnosu na posmatrata bila u ""c+%, fj. veta ad brzine svjet!osfl c.
Prema Einsteinovom pravilu, brzina svjetlosti u odnosu na posmatraca S, na slici 7.5., je
C
c+-
u= C+V = __ 2_
1 + cv
C
Z
1 +-.-.!L
c'
u=c
b) Aka je v = c, anda bi prema Gaillejevom pravilu brzina svjetlosli u odnosu na posmatraca S bila u=2c.
Prema Einsteinovom pravilu
c+c
"=--=c
'"' 1+-
c'
Svaki posmatrac uocava istu brzinu svjetlosti, bez obzira kako se kre6e izvor svjetlosli u odnosu na
posmatraca.
3) Dilatacija vremena
Relativnost istovremenosti dogadaja daje nam za pravo da nas!utimo da j tok
vremena ovisi od kretanja posmatraca,
Neka se dva dogadaja zbivaju na istom mjestu i neka su vremenski intervali
izmedu ta dva dogadaja, mjerena satovima koji se nalaze na tom mjestu, oznacena
sa "'t.
Na primjer, neka se dvije rakete nalaze jedna pored druge i neka njihovi satovi
pokazuju tacno 12 sati. Zamislimo da se u tom trenutku raketa S' poene da krete
stalnom brzinom u odnosu na raketu S koja je ostala na Zemlji (sl. 7.6.)
Ako bi posmatrac u raketi S bio u mogutnosti da pogleda n a sat u raketi S'
ustanovio bi da on ne pokazuje isto vrijeme kao njegov sat u raketi S. Prema satu u
raketi koja se krete, izmeau dva ista dogaaaja proteklo je manje vremena. Sat u
raketi S' kasni.
Vrijeme protice razlicitom
brzinom za dva posmatraca koji
se kre6u Jedan U odnosu na
drugog prema formuli,
/!,t' = v'
. ,
.c

S S' I
SI.7.6, Pokretni satavi .idu sporije ad
nepokretnih
205
gdje je: 6f' - vremenski interval koji posmatrac S vidi na casovniku S',
6 t - vremenski interval koji posmatrac S vidi na svom casovniku.
v - brzina rakete S' u odnosu na posmatraca S.
Sat u sistemu koji se krece, mjeren svjetlosnim signalima, ide sp<?rije. Taj ucinak
se zove relativisticko usporenje vremena iii dilatacija vremena. Sto je relativna
brzina veea to ce sat u raketi S' vise kasniti, bez obzira da Ii se raketa priblizava ill
udaljava,
Takode, kada bi posmatrac u raketi 8' mjerio svoje vrijeme one bi bilo
nepromijenjeno, a za njega bi sat u raketl S kasnio!
Relacija za dilataciju vremena provjerena je i eksperimentalno sa atomskim
casovnicima, zatim mjerenjem srednjeg zivota brzih i usporenih mezona, itd,
Primjer 1. Neka se raketa S', na s!lei 7.6. kre6e brlinom v "'" 0,75 C. Vremenskl interval koji
posmatrac u raketi S mjeri na svom satu iznosi 15 minuta. Ako su aba sata, prije pa!aska rakete S"
pokazivala tacno 12 saH, koje vrijeme "vidi" posmatrac S u raketl - S'?
Rjesenje:
v=O,75C
At- IS min
I".t' ""?
""I5min.0,664
!:::.t'=lOmin
Sat u raketi S ce pokazivati 12.15, a u raketi S' 12.10. Vrijeme protice razlicitom brzinom za dva
posmatraca koji sa jadan u odnosu na drugog relativno krecu. Vremenski intervali su mjereni
svjetlosnim signalima, a razl09 sto oni nisu jednaki je taj. sto se svjetlost prostire konacnom
brzinom.
Pitanje 1. Moze Ii se prekoraciti brzina.svjetlosti?
Iz formule Z8 di!ataclju vremena mozemo zakljuciti sljedece. Kada bi se tijelo kretalo brzinom
svjeUasli, v=c, cnda bi vremenski interval At' bio jednak nu!i! Za brzine vets od brzine svjetlosti, v>c,
dobili bismo imaginarne vrijednasti, sto znaCi da nema fizlckog smisla. Prema tome, u STR brzina
svjetlostl Ima ulogu granicne brzine koju n!jedna tijelo ne moze prekoracitl, pa cak ni dostici.
Za brzine, kOje su mnoga manje ad brzine svjetlosti, v<c, debili bi klasicne reiacije, AI =At'. Takede,
klasicne reiacije bi dobUi i kada bl brzina svjetlostl bila beskonacno velika!
Primjer 2. Astronaut se nalaz! u raketi kOja sa krete brzinom v = 0,8 C u odnosu na Zemlju. Nakan
sto js proveo 30 god1na u raket1, vratio se na Zemlju. Koliko je vremena proteklo na Zem!ji?
RjeSenje
bt' "" 30 god.
y=O.8c
tlt::: ?
Za posmatraca na Zemlj! vremenski interval koji je protekao u raketi ja 30 godina. Vremenski interval
kajHe protekao na Zemlj! je
206
M
At= I / ""

!:::.r =50 god
30 god
1_(0,8c/
"
4, Kontrakcija duzine
Rekli smo da se metrika prostara i vremena u svim sistemima uspostav!ja taka
da mjere istu brzinu svjetlosti. Zbog toga su vremenski intervali razliciti za razli6ite
pasmatrace.
Neka, na primjer, imama dvije rakete iste duzine L. Jedna ad njih miruje na
Zemlji (8), a drugo se krete stalnom brzinom u odnosu na Zemlju (8'),
Ako bi posmatrac u raketi 8 bio u mogutnosti da izmjeri dUlinu rakete 8' (sl.
7.7), onda bi ona bila krata u pravu kretanja, prema formuli,

c'
gdje je:L - duzina rakete u sistemu u kojem ona miruje,
L' - duzina rakete u sistemu U odnosu na koji se ona krece,
v - brzina rakete
Duzina rakete u kretanju
manja je od duzine rakete koja
miruje. Mjerena svjetlasnim
signalima raketa u kretanju cini
se skracena.
sl
L L'
U 8TR svaki posmatrac ima
"vlastite satove i metre". Kada
se sistem pokrene njegovi
SI.7.7.Aaketa S'je kraca u pravcu kretanja
metri nam se cine skraceni, a satovi' usporeni. Nikakve sHe nisu izazvale tu
promjenu. Metrika prostora j vremena u svim sistemima se uspostav/ja tako da
mjeri istu brzinu svjetlosti.
Primjer. Na slid 7.7. posmatrac u raketi S mjeri duzinu svoje rakete i ona (znosi L",,5 m. KoUka je
duzina rakete S' ako se ona krete brzinom v = ell U odnosu na posmatraca S?
Rjesenje
V"" c/2
[=5m
L'=
L' =4.3m
Napomena: Aka bi posmatrac u raketl S' mjerio duzinu svoje rakete takode bi dobio da ana iznosi
5m jer se rakata ne krece u odnosu na sarnu sabe. Za raketu S bi dobio da duzina iznosl 4,3 m. Uvijek
kada se jedan pasmatrac krece u odnosu na drugog, obojiei ce izg!edati da se ana druga raketa skratila
u pravcu kretanja. Medulim, nijedan posmatrac nete zapaziti nikakvu promjenu u svojoj raketi. Duzina
rakete u sistemu u kojem ona miruje je najveta i zove se sopstvena duzlna L
207
,.-
5. Masa i energija u STR
Masa. Neka se posmatrac S nalazi u vagonu koji miruje na Zemlji. Posmatrajmo
slobodan pad u vagonu S' koji se kreee ravnomjerno brzinom v u odnosu na
Zemlju. Sila teze je ista kao da vagon miruje.
Kako nama, izvan pokretnog vagona, izgleda taj slobqdan pad? Relativisticko
smanjenje duzine odnosi se sarno na duzine u pravcu kretanja, a okomite duzine u
oba vagona ostaju iste.
MecJutim, u okomitom praveu, tj. praveu slobodnog pada nisu isti vremenski
intervali. Na na8em satu taj vremenski interval je veei, te je stoga ubrzanje manje.
Prema 2 Newtonovom zakonu F :::; rna, odnosno
F
m=-
a
smanjenje ubrzanja pri slobondom padu moze se tumaciti kao da je masa postala
veea, prema relaeiji
gdje je: m' • masa tijela u kretanju
m ~ masa tijela u mirovanju
m'
v w brzina kojom se tijelo krece
m
g
'
1--
c'
Sta se tijelo brze krece masa mu je veGa, odnosno ista 8ila mu teze maze
promijeniti brzinu.
Iz gornje relaeije slijedi da bi tijelu masa bila beskonacno velika kada bi se
kretalo brzinom svjetlosti, V=C. Za postizanje taka velika brzine treba!o bi ulozltl
beskonacno veliki rad. Stoga, prema STR, nijedno tijelo ne maze dosti6i brzinu
svjetlosti.
Relativisticka formula za promjenu mase sa brzinom i eksperimentalno je
provjerena.
. U literaturi sa gornji izraz cesto pise U obllku,
m,
m=R'
1--
c'
gdje je: rna - masa mirovanja (sopstvena masa)
m - reiativisticka masa, tj. masa tijela u sistemu U odnosu na koji se ana kre¢e brzinom v.
m
$1.7.8. Promjena tromosti sa
brzinom
c V
U referentnom sistemu u odnosu na koje se tijelo krete
masa tijela je veta nego u sistemu u odnosu na koje 1ijelo
miruje. Sto se tijelo kre6e br'Ze ista sHa mu teze maze
promijeniti brzinu. Stoga js pravilnije re6i da porastom brzine
raste tramost {inercija} ti]ela. Na sliei 7.B. vidimo da tramos!
primjetno rasle tek za brzlne vete od 0,5 c.
Primjer 1. Kolikom brzjnom treba da se krete Castlea da bi sa ojeoa relatlvisticka masa poveeala
za 1%?
Rjesenje
m=l,01 roo
v='l
~ i - " "_i_"0,99
c
2
1.01
v = O,14c = 42111 km
,
Tek pri brzlni ad 42 111 km(s tromost{trama masa) cestice se poveeala za 1 %.
Pltanje 1. Kakav je fizlcki smisao relativistlckog povecanja mase sa brzinom? To pitanje je
cesto jzazjvalo zabune. Razlog tome ]e sto se pod pojmom mase obicno podrazumijeva kolieina tvari.
Kada se poveta brzina ne paveeava sa nm bra] atoma nitl broj molekula. Povecava se jedno drugo
svojstvo tvari, a to je tromost (inercija). Kako se povecava brzina, tramost sve vise raste taka da je sve
teze ubrzavati tljelo (sl. 7.8). U fizicl elementarnih eestica pod masom cestice se podrazumijeva masa
miravanja (sopstvena masa).
Kada se, na primjer, u teonji 0 postanku Svemira govori 0 nedostajucoj masi, onda se misli na
masu mirovanja, a ne neku masu kOja bi rasla sa brzinom.
Energija. U skladu sa Lorentzovim predstavama, Einstein tumaci da je
povecanje mase tijela u vezi sa pove6anjem njegove kineticke energije. U svom
radu, "Ovisi Ii inereija tije/a od energije koju ono sadri!", objavljenom 1905. godine,
kaze:
"Ako tijelo primi energiju t.E, onda njegova Iroma masa rasle za iznos,
odnosno,
gdje je: t:.m· promjena mase tijela,
t.E
Am=-
c'
LIE· promjena njegove energije.
Prema tome, promjena svake energije tijela za vrijednost DoE povezana je sa
promjgnom njegove mase za vrijednost t.m!
208 209
Potvrdu ove relacije tesko je uoCiti u svakodnevnom fivotu, s obzirom da su
promjene energije vrlo male. Na primjer, pri zagrijavanju jedne tone vode od tacke
mrznjenja do tacke kljucanja utrosi se kaHCina toplote od 4,19.10
8
J. Prema gornjoj
relaciji prirastaj mase je 4,65 .10.
9
kg. To je nesto vise od cetiri milionita dijela
grama, sto je zanemarljivo.
o primjeni ove relacije vise govori pri objasnjenju nuklearnih reakcija.
Pitanje 1. Sta je to energija mirovanja tijela?
Odgovor. Novas! u relativistickom opisivanju pojava je otkrica da cestica, samim tim sto postoji, ima
energiju mirovanja eiji je iznos,
Eo "'" moe·
Takva energija nama analogiju u klasicnoj mehanici i dobiva se kada je brzina tijela v = O. Tada je troma
masa rno ,a kineticka energija Ek = O.
Vezu izmedu ukupne energije, kineticke energije i energije mirovanja mazema dobiti na sljedeci
nacin.
Neka Hjele miruje. Aka mu se brzina paveea na v , onda ee prirastaj njegove energije biti jednak
kinetickoj energiji,
S obzirom da je
tole Ek =Jmc
1
=(m-mo)c'
odnosno,
me" =m
o
c
2
+Ek
Sio predstavljaju pojedini clanovi te relaeije?
E = me 1 - ukupna energija tijela,
Eo =m
o
c
2
-energija mirovanja Ujela,
Ek = llmc
2
-kineticka energija tijela.
I kada tijelo miruje njegova energija nlje jednaka nuli vee ima vrijednost Eo =mo c
1
.
Treba napomenuti da se u ·gornjim relacijama iskljucuje promjena potencijalne energije u vanjskom
polju.
Prlmjer 1. Elektron je ubrzan u elektricnom pOlju razlikom potencijala
U =100 kV. Odredi: a) klneticku energiju elektrana, b) priraslaj trame rnase, c) energiju miravanja
elektrona, d) ukupnu energiju elektrona.
Rjesenje.
V-lOO kV=J0
5
V
a) Ek-?, b) l\m-?, c) Eo=?, d) E=?
a) Kineticka energija elektrona je Ex = eV = 100keV = lOs eV
Izrazena u dzulima njena vrijednost je Ek = 10
5
eV ·1,6 10-
19
e
1
v
Ek =1,6-10-
14
1
b) Prirastaj trome mase je, h.m'" Ek _ 1,6,10-
14
1 ,. fun:::: 1,778 1O.
3J
kg
" m

,
E m 2 91 1O-
3l
kg (3 10
8m
)'
e) elektrona je, o. =. OC = , ..-;
EO ""S,19·1O-
14
J
210
I
I
I
d) Ukupna energija e!ektrona je, E = Eo + Ei 0:: 9,8.10-
14
J
Pitanje 2. Moze H se masa pretvoriti u energiju?
Odgovor. Cesto se relaelja E = me spaminje uz mogucnost "pretvaranja mase u energiju". Ima Ii to
fizickog smisla?
Ukupna energija je E = m
o
c
2
+ Ek
Ukupna energija se nete promijeniti ako se smanji prvi clan, na desnoj strani jednacine, a za isto tollko
poveea drugi clan. Prema tome, do pretvaranja mase u eneriju maze doei sarno na racun promjena
energije mirovanja tilela!
Zakon ocuvanja energije zah1jeva da zbir energije mirovanja i kineticke energije ostane stalan. Do
pretvaranja energije mirovanja u druge oblike energije dolazi u nuklearnim reakcijama
Koliko se poveea kineticka energija toliko se smanji energija mirovanja. To povecanje kineticke energije
upravo je ana energija koja se oslobodi u nukleamim reakeijama. Smanjenje energije mirovanja ima
za posljedicu smanjenje mase mirovanja - defekt mase.
Napomena. Treba razHkavatl pretvaranje maSa u enargiJu u nukleamim reakeijama (lis!j!, fuziji. .)
ad oslobodene energije pri hemijskimr eakcijama.
Na primjer primjer pri sagorijevanju uglja u toplotu se pretvara hemijska energijal
Prlmjer 2. Pri reakel]i nuklearne tuzlje, sintezom 1 kig heHja, defekt mase je 4,91 g. KeHka se
oslobodila energija pri toj reakei]i?
Rjesenje:
h.m =:; 4,91 g:= 0,00491 kg
E=?
Oslobodena energija pri nuklearnoj fuziji je
E "" h.mc
2
:= 0,00491kg'( 3 .10
8
ml s /
E =4,42·]019 J
Moze se izracunati da defektu mase od 4,91 g, pri nuklearnoj fuziji, odgovara energija koja bi se
oslobodila sagorijevanjem 32 000 tona na]kvalitetnijeg ug!ja.
Za one koji ieie vise znati
1) Galilejeve i Lorentzove translormacije
Prema klasicnoj fizlci prostorni i vremenski intervali su apsolutni, a brzina svjetlosti relativna.Prema
STR prostorni i vremenski interval su relativni, a brzina svjetlostt apso[utna.
Galilejeve transformacije. Istakli smo da su zakoni mehanike jednaki u svim inereijalnlm sistemima.
Inercijalni'sistem referencije naziva se jOs i Galilejev sistem.
211
y y'
S S'
VI
v
0 X x'
z z'
SI.7,9.0va inercijalna koordinatna
sistema, S i $'
Posmatrajmo dva inercijalna koordinatna sistema
(sl. 7.9). Neka je koordinatni sistem S, sa
koordinatama x,y,z vezan za Zemlju. Neka se drugi
koordinatni sistem S', sa koordinatama x', y', z'
ravnomjemo krece brzinom v u pravcu x-ase.
U pocetnom trenutku neka se koordinate pok!apaju.
Poslija nekog vremena t veza izmedju koordinata u
pravcu kretanja je x "" x' + vr (vidi sllku 7.9). Veze
izmedu koordinata tacke u cba sistema su:
x'=x-vr: y'=y; z'=z; t'",,!
Ovi odnosi izmedu koordinata zovu sa Galilejeve
transformacije. Ove jednacine povezuju koordinate
i5109 dogadaja u intercijalnim sistemima SiS'.
S10 S9 tice vremena, u klasiCnoj mehanici se smatTa da je vrijeme dogaaaja u oba sistema jednako,
t. se ta pretpostavka moze cinlti ocitom, ona je pogresna u slueaju da je brzina tako velika da
Je uporedlva sa brzinom svjetlosti c.
transformaeije. Pri velikim brzrnama, uporedivim sa brzinom svjetlosit, ne vrijedj
GaliJeJevo pravllo sabiranja brzina. To znaci da ne vrijede ni GalHejeve transiormacije koordinata.
Pos:.ulata STR dobiva se novi obHk jednacina Iransformacije koordinata kOje povezuju dogaaaje u
dva merctjalna sistema. Te jednacine se zovu Lorentzove transfarmaclje,
, ,
,.
"y=y,z=z
1--:7
gdje su oznake kao na slle! 7.9.
za brzine koje su mnogo manje od brzine Lorentzove Iransformaeije preJaze
u To znaci da je klasicna mehanika granicnl slucaj relativisticke mehanike kada su
brz.me ""!nogo manje od brzine svjetlostl. Lorentzove transformacije bi presle u Galilejeve j kada bi
brzma sVjetlosti bila beskonacno velikal
!stakli smo da su Newtonovi zakoni nepromijenjeni (invarijanlni) u odnosu na Galilejeve
transformacije, Prema STR svi fizicki zakoni su invarijantni u odnosu na Lorentzove transformacije.
2) Relativisticka dinamika
Str?zija i dosljednija formulacija relativisticke mehanike izbjegavat ce gavor 0 promjenfjivosti mase
sa brzmom. Promjena mase sa brzinom, prama prethodnim formulama, ne uklapa se dosljadno u STA.
formula bi S8 mogla pisati sarno ako se impu!s tijela shvati kao proizvod mase tijeJa i njegove
brzme.
. Prema postulatima STR zakoni fizike ostaju nepromijenjeni pri prelasku iz jednog inercijalnog
sistema u drugi. Taj zahtjev da dinamicke veneine (impuls, energija, sila ... ) ostanu nepromijenjene tretira
se kao dopultlski postulat
Smalra se da je nepolrebno uvoditi jos neku masu pored konstantne mase m. Newtonove zakone,
sa konstantnom masom m, treba preformuUsati tako _da budu_ u skladu sa prostornom vremenskom
212
dilatacijom. Da bi vaiili zakoni odrianja potrebno je peliormulisati izraze za impuls i energiju, tj. izraziti
ih u obliku,
me'
E= r:--7
V
I
-7
gdje ie: m stalna masa, V· brzina cestiee.
Drugi Newtonov zakon, izrazen u obliku
F '" dP
dt
ostaje 1 u relativistiekoj mehanid, samo sto se umJesto starog impulsa mora uzet) relativistitki impuls,
dat gornjiom formulom.
3) Opsta teorija relativnosti (OTR)
STR se odnosi na inercijalne sisteme, tj, sisteme koj! se krecu jedan u odnosu na drugi ravnomjerno
pravolinijski.
Einstein je 1916 godine objavio opstu teoriju relaiivnosti (OTR). Ona prouCava ubrzane
(neinercijalne sisteme) i temelj) se na dva prineipa: opsti princip relativnosti i princip
ekvlvalentnosti.
Opsti princip relativnast!. U ubrzanim sistemlma se pojavljuju inercijalne slle (pogledaj fizku za 1.
razred). Na primjer, ako smo u liftu, a lift se krece ubrzano prema gore, mi cemo vise pritiskivati pod lilta
ne90 kada on miruje iii se krece ravnomjemo. Razlog tome je sto u ubrzanom [iftu djeluje dodatna sHa
kOja se zove inercijalna sila. Dna ima smjer suprotan od smjera ubrzanja ntla. Ako b't se lift kretao
ubrzano na dole, onda bi manje pritiskivali pod lifta. Ako bi lift slobodno padao, onda uopste ne bi
priliskivali pod lifta!.
Prema Einsteinu i ubrzano kretanje je relativno, On je prosirio prineip relativnosti i na ubrzana
kretanja:
Prirodni zakoni jednako vaze u svakom sistemu, be;z obzlra da Ii je on lnercijalan iii ubrzan.
Prineip ekvivalentnosti. Taj princip uspostavlja vezu izmedu gravitacionog polja i ubrzanja sistema
u kojem je posmatrae, Prema tom prineipu, inercijalne sile su ekvlvalentne silama gravitacije.
Drugim rijecima, djelovanje gravitacije se moze panistili ubrzanim kretanjem.
U nasem primjeru sa liftom, kada bi se prekinulo uie lifta on bi slobodno padao i mi uopste ne bi
pritiskiva!i pod lifta, Bez ikakvlh teskoca mogli bi se pokrenuti prema p!afonu, driati teske predmete, itd,
Dje!ovanje gravltaclje u ubrzanom !lftu moze se ponistit1!
Zamislimo sada da smo u raketi koja se kre6e sta!nom brzinom u dalekom svemiru gdje je
gravitacijsko djelovanje nebeskih 1ijela zanemarljivo. U raketi ne opazamo nikakvu tezinu, ne
pritiskujemo "pod" rakete. Medutim, ako se raketa poene ubrzavall prema "gore", covjek i sva tijela u
raketl ce poteti padati prema "dole", odnosno pritiskivat ce pod fakete, U raketi ce vladati lsti fizikalni
zakoni kao i u gravitacionom polju Zemlje, Ta ekvivalentnost sUe inercije i sile gravitaeije navela je
Elnsteina da odbaci stari pojam sUe graviladje i zasnuje navu teorlju gravitacije. Newtonov zakon
gravitacije nije u suprotnosti sa Einsteinovim zakonom gravitacije vee on pro)zilazi kao specijaJan slucaj.
Prema OTR gravltacija izaziva zakrivljenost prostora. Tijelo se kreee po tzv. geodetskoj Iinrji lj.
liniji koja predstavlja najkra6i put izmedu dvije tacke na krivoj povrsinl, Prema OTR i svjetlosni zraci se
savijaju u jakom gravltaeionom polju. Tako je i eksperimentalno provjereno da se svjetlosnl zraci sa
jedne zvijezde, prolazeci pored Sunca, savijaju prema Suncu.
213
.-.
Prema OTR, frekvencija svjetlosti ciji S6 izvor natazi u polju sile taze, manja je ad frekvencije
syjeUosti izYora koji se nalazi izvan polia sile teze. U skladu s tim, Slo je graYitaciono pofje jace to je i
relativisticko usporenje vremena vece.
Ako je gustina mase toliko velika, moze nasta!i erna rupa. Tada je zakr(vljenost
talika velika da se obliznja tvar i zracenje ne mogu vise udaljiti od erne rupe.
lz OTR slijedi da je svemir nestabilan. To je potaklo naucnike da razmisljaju a poslanku Svemira iz
jedne tacke mada je sam Einstein odbacio takvu moguenost.
Pitanja i zadaci
1. Sta je inercija (tromost), asia inercijalnl sistem?
2. Kakav je bio rezul!at Miehelsonovog ogleda?
3. Pod kojim uslovom Einsteinova formula za sabiranje brzina prelazi u GaHlejevu farmulu?
4. Kako su povezani vremenski intervali kojl se posmatraju IZ razlicitih (nercijalnih sistema?
5. Sia je kontrakcija duzine? Napisi i abjasni farmulu.
6. Kako je pamoeu miona dokazana relativnost vremena? Pogledaj zada!ak 14!
7. Kakva je razlika izmedu Newtonove i relativisticke mehanike?
8. Kako !roma masa zavisi ad brzine tijela? Da Ii se pri tome mijenja kolicina tvari?
9. Cemu je jednaka ukupna energija tijela u relativistickaj mehanici? Sta je energija mirovanja?
10. Sopstvena duzina rakete je L ",,10 m. KoUka ce biti duzina rakete u praveu kretanja, u odnosu na
nepokretnog posmatraca, ako se rakela krece: a) drugom kosmickom brzinom v = 11,2 km/s, b) v '"
0,75 e?
(R: a) L' = L = 10 m, b) L' "" 6,6 m)
11. Kolikorn brzinom treba da se krece stap u praveu svoje ose da bi mu se duzina u odnosu na
nepokretnog posmatraca smanjila na jednu treCinu u odnosu na prvobitnu duzinu?
(R: L' "" 113 L; v = 0,94 e)
12. Posmatrac na Zemlji izmjeri na svom casovniku vremenski interval ad 30 minuta. OdgovarajuCi
vremenski interval u raketl, za posmatraca na Zem!ji, Iznosi 20 minuta. KoUka je brzina rakete u odnosu
na Zemlju?
(R: v = 0,745 cj
13. Kada braca blizanci napune 30 godina jedan od njih krene svemirskim brodom prema nekoj zvijezdi,
brzinom v "" 0,9 e. Kada je u raketi proslo 10 godina on se vrati na Zemlju. a) koliko je godlna "ostario"
brat b!lzanac na Zem!j! za to vrijeme? b) Ko!iko godina 6e imati brat blizanae koji je putovao svemirskim
brodom, a koliko brat blizanae na Zemlji?
(R: a) 6t' '" 10 godina; 61= 23 godine, b) 40 godina, odnosno 53 godine).
14, U gornjim slojevima atmosfera, pod djelovanjem kosmickih zraka, nastaju cestice koje se zovu
mioni. Srednje vrijeme zivota miona lznosi 2,2 JIs.
a) Koliko]e srednje vrijeme zivota miona za posmatraca na Zeml]i ako 1e brzina miona v = 0,998 C? b)
Koliki 6e put preti u svom sopstvenom sistemu refereneije za vrijeme srednjeg zivota? e) Koliki put
prede mion u odnosu na posmatraca na Zemlji?
(R: a).6. l' = 2,2 .us; 6t::: 34,8.us, b) s' =v61' ""658,7 m, c) s = v6t =10420 m. Eksperlmentalno je
dokazano da Ii mioni dolaze na Zemlju, Ij. prelaze veei put od 10 km.
15. Troma masa lijela je dva puta veta od mase mirovanja. Kalika je brzina tijeta?
(R: m =2 mo; v ""0,87 c)
16. Kineticka energija cestice jednaka je njenoj energiji mifovanja. Koliko je puta njena troma masa
ve6a ad mase mirovanja?
. (R: Ek '" !!>mc
l
; Eo = m
o
c
2
;dva puta)
17. Prilikom zagrijavanja 1 kg vode od tacke mrinjenja do tacke kljucanja utrosi se kollcina toplote od
4,4 MJ. Koliki je relativistickl prirastaj mase vode?
.- (R: .6.m = 4:67.1.0.
11
kg)'
214
18. Kolika energija mirovanja odgovara: a) masi mirovanja elektrona, b) atomskoj jedinld mase?
Podatke za mase uzmi iz tablice na kraju knjige. Energiju izrazi u dzulima i e!ektronvoltima.
(R: a) 8,19 .10.
14
J = 0,51 MeV, b) 1,494.10.
10
J = 933 MeV)
19· Elektron se ubrza razlikom potencijala U = 0,2 MV. Odredi: a) kinetitku energiju elektrona u
elektronvottima i dzulima, b) prirastaj mase elektrona, c) brzina elektrona ako je m = 9,1·10-
3
'kg.
(R:a) El "" 0,2MeV = 3,2.10-
14
1. b) Nil = 3.55.10-
31
kg, e) m = 1,265 ·10-;0 kg
20* lz izraza za promjenu trome mase sa brzinom izvedi jednacinu kOja povezuje relatlvisticki impuls
cestlee, energiju mirovanja i ukupnu energiju.
Vazniji iskazi i formule
Prema klasicnoj fiziei prostorni i vremenski
intelVail su apsolutni, a brzina svjetlosti relativna.
Prema STR prostorni i vremenski intelVali su
retalivni, a brzina svjetlosti apsolutna.
Postulati STR:
1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni.
2) Brzina svJetlost! u svim inercijalnim sistemima je
jednaka i neovisna od kretanja sistema.
Einsteinovo pravUo sablranja brzina:
v'- brzina tijela U odnosu na sistem S'
v - brzina inercija!nog sistema S'
u - brzina tijela u odnosu na inereija!ni sistem S
c - brzina svjeUosti
Kontr.akcija duzine:
L - duzina tijela u sistemu u kojem on miruje
L'· duzina Ujeta u sistemu U odnosu na ko]i
se on krece brzinom v.
Dilatacija vremena:
61 . vremenski interval koji posmatrac u sistemu S
mjeri na svom casovniku
6t' . vrernenski intelVal koji posmatrac u S mjeri
na casovniku u sistemu S'
v • brzina sistema S' u odnosu na sistem S.
Brzina svjetlostl ima ulogu granicne brzine koju
nijedno tijelo ne moze dostie]
Troma masa raste sa brzinom prema relaciji
mo • masa mirovanja (sopstvena masa), tj. masa
tijeta u sistemu u odnosu na koje one miruje,
m . retativisticka masa, tj. masa tijela u sistemu
u odnosu na koje se one krece brzinom v.
Ako tijefo prim! energiju .dE, onda se njegova
troma masa poveca za iznos.
Veza izmedu kinetitke energije tijela Ek, ukupne
energije E i energije mirovanja Eo je
gdje je: E= In e
Z
, Ey:::: moc
2
<

m=g""'v'
1--
"

215
DODATAK
2. Predmeci decimalnih mjernih jedinica Grcki alfabet
1 V ' .. f ·'k k t
aZnlte IZIC e ons ante
,'''; ".-_.,' ,- -,
..............
.. _i ....... 'velicbitr
..
,:/_,,,'.<,.,.;. - "'-c'·",:",·",.·,
brzina svjetlostl u vakuumu c",,299792458 mls
permeabllnost vakuuma
11o=:"4n·10·
7
HIm
A,a
aff3.'--- -';:
N,v 'n" .
10" d deei 10 da deka
B,p
,',;
3,< il>si. .• .c,..'
W c eenti 10 h hekto
r,y Oinikron ,-
10 m mili 10 k kilo
gama 0,0
10'
"
mikro 10 M mega
M
delta
n,'
'PI'- -
W 10 G jiga
E,€ -epsilon P,P
'0
,
n nanD
W p - piko 10 T tera
Z, zeta E,G sigma
..
W I fernto 10 P oeta

ota
.......
T,T ",li,
permitivnost vakuuma £o=8,85.10·
1
<! F/m W a al0 10 E eksa
a,a theta-'- -" Y,u jpsilo.rt _
I,e 'iota $,<p .fi <,.
elementarni naboj
e=1,602·10·
19
c K,K kapa-
X,X
"hi
,
Planckova konstanta h=6,626·10·
34
Js
A). 'lambda. 'f1,W
1·0"·' .' .. '
3. Indeksi prelamanja nekih !vari M,"
mi Q,ro omega "
Avogadrova konstanta NA=6,022·10
23
marl
moJarna gasna konstanta
R=8,314 Jfmol·K
Faradayeva konstanta
F=9,6484. 1 0
4
G/mol
Rydbergova konsfanta ,097.10
7

l
Boltzmanova konstanta
k=RJNA=1 ,38·1 0.
23
J/K
Stefan-Boltzmanova konstanta 0=5,67-10.
6
W/m2.t('
Wienova konstanta b=2,898·10·$ Km
'.
..•. i!;iir .' .•
··1········ . tvar . ...
·n·
Relativna permitivnost
.. ..n ...... , ..
L
<Vazduh c,Cc 1,0006
vazduh 1,0003 terpentin 1,51
'peirdlei . 2,0
led 1,31 slaklo (kron) 1,50 -1,60
'trartsf.ulje 2,2
ipapir 2,6
veda 1,33 staklo (Ilint) 1,60 -1,80 parafinpaplr 2
,
porculan
..
6
meti!alkehe! 1,33 kamena so 1,54
staklo

7
etila!kohol 1,36 kvarc 1,54
v.pds.\.··· ••·· .... 81
gravHaclona konstanta 1=6,672.10.
11
Nd/kg
2
aceton 1,36 anilin 1,56
atomska jedlnica mase u=1 ,66057.10.
27
kg
masa elektrona m
e
=5,486·10"':u:9,11·10-31 kg
masa protona
mp=1 ,007276 u=1
g!Jcerin 1,47 seGer 1,56
Specificna elektricna otpornost,
kalij-hlorid 1,49 ug!jik-disulfid 1,63
p!10·
6
nm)
benzol 1,50 dijamant 2,42
aJumlnii 0,027
Dakin
•••••••
0,017
masa neufrona
m,,=1 ,008665 u=1,67495.10·
27
kg
masa alfa-cestlee
mu=4,00151 u
4. Izlazni rad elektrona iz metala
I' .. ; fAt"V)," :'meiai 'lI(eyr:·
1,10
0,12
0,099
standardna temperatura
T0""273,15 K cezij 1,81 cink 4,24
0,10
standardn; atmosferski prltlsak
Po=101325 Pa kalij 2,22 srebro 4,7
0,053
0,06
standardno ubrzanje slob. pada
g=9,8066 m/s2"'9,81 m/s2
Bohrov magneton
JlIl=9,27. 1 0.
24
JfT
lilij 2,38 platina 6,3
natrij 2,35 olovo 4,0
0,415
0,207
0,958
Bohrov poluprecnik
ao",,5,292.10-
11
m
solarna konstanta J
c
:1370 W/m2
elektronvolt
eV=1,602·10·
19
J
alumlnij 4,25 volfram 4,54
gvozde 4,31 ziva 4,52
koristantan 0,47
0,39
·nikelin 0,42
0,42
astronomska jediniea
AU",,1,4959787·10
11
m
.
216 217

'"
l
i

----- ---
Broj grupe
Izmijenjeno IA IIA
Povijesno IA IIA
Novo 2
r-,--
H
1.0080
3

Li Be
.,,,
9.01218
11 1Z
Na Mg
22.9898 24.105
19 2()
K Ca
39.102 4.0.08
J1 J8
Rb Sr
85.46-78 87.62
55 56
Cs Ba
ll2.905S 137.34
87 88
Fr Ra
(ZZ3) ZZ6.025
+--s-->-
I1IB
ilIA
3
,
Zl
Sc
44.9559
"
Y
BS.9tl59
57
La
138.9055
89
Ac
{2l7)



IVB
IVA
4
zz
Ti
41.90
'"
Zr
91.22
7Z
Hf
178.49
""
'Unq
(l6lJ


U>
OJ
'"
6
a-
0
a
D-
cr cr
::l :J
..=:


(") (")
JJ =: =:
0
00
'"
() ()
'" '"
'"
0
?
0
'"
& m
m
'"
0
'"
en

r::i
en
'"

m
c"
<0
"-
'"
"- 0 <0
0
0
D- <0
D-
0
"-
c: c:
3
:J
0'
OJ OJ 0>

'"
:J ::l <0
0' . .
::>
C C
<D

z
'" '"
N
"
-::=:

W Co> W
'"
en ;::
'"
'"
<0
'"
--J
'"
--J

'"

0 en
'"

3
:;y
c"
0 0
5' D-
m m
<0 <0
0 0
"-
a.
'--
c: :J
<0 <D
=
5-
'"
Fa
.
a
() ::l
I
.{l

'"
1
en
en
IJ
--J
:.,
0
::l.
<0
0
:J
D-
JJ o·
I,: •
0>

It
"-
0
P
Co>

JJ
:J
'"
0
'?
'"
, ..'"
'"
',S
1+
Co>
'"
'"
a..
"-
O>
:J
0>
[f
!'>

'" 3
Q
'C
o
;::-
OJ
'"
'0

OJ
a.

;:'i.'
§'
5'
§'
f
A
ili
il
0
'"
'"
<D

A
in'
'"

'"
0
0
0
0
'"
"0
<D
3

.!!!,
en
0
0
0
0
0
1
<
8.
0
:J
'"
0
'"
<D
co
co
<0
<D
<D
cr
0
"
""
'"
0
0

'"
A
0
0-
"
'"
'"
'"
0
Periodni sustav elemenata
VB VIB VIIS VIII IB lIB lIlA IVA VA
VA VIA VIlA VIII IB lIB IIIB IVB VB
--------
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
5 6 7
B C N
10.81 12.011 14.0067
tJ .. 15
d
AI Si P
,
26.981$ 28.086 30.9738
ZJ 24
"
"
27
"
"
JO J1
"
Jl
V Cr Mn Fe Co Ni Cu Zn Ga Ge As
50.9414 51.996 54.9380 55.847 58.9332 58.71 63.5% 65.37 69.72: 72:.59 74.9216
" "
.3 44 <5 46 '7
..
"
50)
"
Nb Mo. Tc Ro Rh Pd Ag Cd In Sn Sb
92.9064 95.94 98.9%2 101.07 IOZ.9055 10M 107.868 l!2.4{) 114.82 118.69 IZL?5
7J 7' 75 76 77 7B 79
'"
"
B2 I 83
Ta W Re Os Ir Pt Au Hg TI Pb Bi
180.9479 183.85 166.2 1911.2 19Z.lZ 195.09 196..9&65 lOO.59 Z007 Z07.2 206.9606
00'
,0<
Unp Unh
(26Z) (Z63)
,
p
f

3
5-
.0
<D
<D
<D
<D
<D
W
<
'"
N
D-
c
:r

'"
0
0
0
0
0
""
"-
5'
"
3
2.
3
en
0
0
0
VIA
VIB
16
5
0
15.9994
"
S
3Z.06
J<
Se
18.%
5Z
Te
127.60
..
Po
(lWl
0-
'"
A

0
l:J
.::
..
3
OJ
?'
:Il
CD

IC.
"
Q
a

<D
!:!:
<D
OJ
<D .2.
3
0
..
'"
"
IGi

if
-g
'" C
3
5'
=:

'"
0
g
.'<l
"

'" 3
..
CQ
"
Q
,!:to
_on.
3
m
!2:
:;-
o
2l.



ill
Q.
::T
U>
c:
'C

;-,-,
"
(')


'n,

No
it
3
i?

gt
g
, 52. ';
0
' ....
VIlA 0
VIIB 0
17 18
r-z-
He
4.00260
,
"
F Ne
18.9984 20.179
11 18
CI Ar
35.451 39.948
J5
"
Br Kr
19.904 8J.80
"
5.
I Xe
126.9045 131.30
85 86
At Rn
(llO) {UtI
,

SADRZAJ
Strana

1.AKUSTIKA 1.1. Zvuk
Zvucni talasi (valovi) .. Brzina zvuka .. Jacina zvuka .. Izvori zvuka ... Zvuc:na rezonancija . Akusticnost prostorija . Zvucna barijera ... Dopplerov efekat . Ultrazvuk ...

....... 5
. ........ 6 .. ..... 7

...... 8
... 11

. .... 13 ..13 ..14

..15

2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM 2.1. Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektros1atike iz osnovne skale .. Coulombov zakon .. Elektricno polie . Elektricni potencijal i napon ..... Kretanje naelektrisanih cestiea u elektricnom polju ....
Provodnicl u elektricnom polju .. Dielektrici ([zOlator1) u elektricnom polju .. Elektricni kapacitet provodnika ... Elektricni kondenzatori . Vezivanje kondenzatora , .. Elektricni naboj u atmosferi .

.. .... 17 . .. 19 . ... 21

.. .. 24 ..26 ..28 ...29
. .. 31

.... 32 .33
.. ..... 34

2.2. Elektricna struja (jednosmjerna)
Prenosenje naboja. Gustina struje ..

Jacina s1fuje .. Ohmov zakon. Elektricnj atpor..
Zavisnost e!ektricnog otpora od temperature. Modeli vodenja eiektricne struje .. Elektricna struja u metalima .. . Elektricna struja u tecnostima .. . Elektricna struja u gasovima .. . E!ektricno kolo. E!ektromotorna sila . Ohmov zakon za kolo struje . Kirchoffova pravUa .... Vezivanje elektricnih otpora ... Rad i snaga e!ektricne struje .. Jouleov zakon ..

. .. 37 ..38
..... 39

.41 . ...... 43

43
.. ...... 44

.. ..... .45 .. ..... 47

48
..50 . ...... 52
.... 54 ...... 55 ...... 58

2.3. Elektromagnetizam
Ponavljanje osnova magnetizma iz asnovne skale . Magnetsko polje stalnih magneta. Magnetska indukcija .

... 59

Magnetsko polje elektricne struje ....... " ............................... : ..................... 62 Magnetsko polje kruznog provodnika.. . ........... 63 Magnetsko polje solenoida. Elektromagnet.. ...... 64 Dje!ovanje magnetskog polja na provodnik kroz koji protice e!ektricna struja . .. ........................ 67 Uzajamno djelovanje para!elnih strujnih provodnika . . ...... 68 Kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskam polju. Lorenlzova sila ...... 69 Elektromagnetska indukcija. Faradayev zakon. Lentzovo pravilo.. ...... 70 Samoindukcija. . ........ 73

Spektri. Spektroskopija ...

· ... 130

4. KVANTNA FIZIKA 4.1. Polreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
Toplotno zracenje ..... Zakoni zracenja crnog UJela ... Hipoteza 0 kvantima energlje i Planckov zakon zracenja ...... .. Fotoelektricni efeka! ...... . Luminescencija. Televizija ... . ...... 133

134 . ......... 136 ..................... 137 ........ 140
.......... 144

2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja. .. ......................................." ..................... 75 Karakteristike naizmjenicne struje .. ...... 75 Efektivna vrijednost naizmjenicne struje.. . .. 77 Otpori u ko!u naizmjenicne struje .......................................................... 78 Ohmov zakan za kola naizmjenicne struje. Impedanca.. . . 80 .................... 83 Snaga u kolu naizmjenicne struje Generatori i elektromotori ................................................................ 84 Generatori naizmjenicne struje .. ................ 84 Generatori jednosmjerne struje . ....... 85 Trofazni generator.. . ................................................... 86 . .................... 86 Elektromotor za jednosmjernu struju.. Asinhroni motor. .................. " ........................................... 87 Transformalori. ............... 87 Mreze naizmjenicne struje. Prijenos elektricne energije Elektromagnetske oscilacije • Thomsonova formula.. .................... 90 ....... 92

4.2. Fizika aloma
Rutherfordov model atoma. Atomski spektrL. Bohrov mode! atoma ......... . Bohrovi postulati Energija stacionarnih stanja . .. ........................ .. Atom! sa vise elektrona. Kvantni brojevL Paulijev princip .... Lasersko zracenje . Vezivanje atoma u molekule ...... Makroskopska svojstva tvan kao posljedica strukture '. Toplotna svojstva tvari. Prostiranje zivcanog signala Elektricna provodljivost metala ... Supraprovodljivost ......... . Kontaktne pojave .. Elektricna struja u poluprovodnicima Sopstvena i primjesna provodljivost. Spojevi P·N p_o!uprovodnika .

. ........ 146 ....... 146
.......... 148 .150 .. ..... 152

. ........ 154
.158 ...... 158 .158

. .......... 159
.160

Elektromagnetski talasL. ................................................................. 93 Hertzovi ogledi.. .. ................ 96 Radiodifuzija.. . ....... 97 Spektar elektromagnetskih oscilacija ........................................................ 98

. .. 160 ....... 161 161 163

4.3. Fizika jezgra aloma
Grada atomskog jezgra ....... . oelek! mase i energija veze jezgra . Radioaktivnost .. Zakon radioaktivnog raspada ... Vjestacka radioaktivnost ...... . Nuk.!earne reakcije .. NukJearna fisija ........... . NukJearna fuzlja ....... . .. .. 167 .... 169

3.0PTIKA 3.1. Svjetlost
Priroda svjetlosti . ...................................................................... 101 Brzina prostiranja svjetlostL. ...... 102 Fotometrija ........................................................................................... 104 Fotometrijske veliCine ................................................. , .......................... 105

· .... 171
.. .. 173

....... 175
. .......... 176

3.2. Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike.. ... ............... .. 110 Odbijanje svjetlostL. ........................................................... 111 Prelamanje svjetlosti.. . ..................................................................... 112 . .... 114 Totalna refleksija . ................... ..... . ........ Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu.. . .. 116 Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu.. ... 116

......... 177 .... 179 . ..... 183 ............. 187 . ...... 188 .... 189 .190 · ..... 192 .193
.... 194

4.4. Talasi i cestice
Talasi materije.. . .. ............. .

4.5. Elemenlarne ceslice ... .
Klasifikacija cestica ........ . Cestice i anticestice .. Osnovna medudjelovanja u prirodi ..

3.3 Talasna optika
Interferencija svjetlostl ................................................. oifrakcija svjetlosti.. ..119 ... 122

5. SVEMIR
Sadriaj svemira ....... . Postanak svemira .. Sudbina zvijezda i svemira

Opticka resetka .......................................................................... 123 Polarizacija svjetlosti . . ....... 125 Disperzija svjetiosti .. . ..-.. :.-;. 128 BOje i prozirnost tijela .. . ........ 129

6. Fizika kao osnov visokih lehnologija. 7. Specijalna teorija relativnosti Dodatak...... ........................ .
;"'Y~'-"-'

. .. 197 .......... 199 ....... 216

2

3

Ukoliko je osnovna frekvencija visa ton je visi. Oscllaelje Is pod 16 Hz ne osjeeamo culom sluha lone se zovu infrazvuk. To' se moze ustanoviti pom06u elektricnog zvoneeta. vise harmonike. Stoga se autor nasao pred pitanjem kako ucenicima pribliziti bogati spoznajni i primjenski potencijal savremene fizike. razred tehnickih i srodnih skola". tecne i gasovite. w Kod zvuka razlikujemo ton i sum. Sastavni dlo ovog udzbenlka je zblrka "Zadaci i ogledi iz fizike za 2. zvuk se ne moze prostirati. Zvuk Zvucni talasi (valovi) Zvueni talasi su mehanieki talasi koje opazamo eulom sluha.tonovi razlicit~ kombinuju sa osnovnim "tonom. MeGuHm. autor smatra da se dati program tesko moze realizovatl za jednu skolsku godlnu. Na osnovu sopstvenog iskustva. a moze korlsno posluzltl I ucenlelma ostallh skola koje rade po slicnom programu. Tekst za drugl I treel nlvo uglavnom je pisan sltnljlm slovima. Kada se Iz posude izvuce vazduh pom06u vakuum pumpe. Osnovnu frekvenciju uho osjeca kao visinu tana.l. Sum Ima neprekldnl akustlcnl spektar (zastupljene sve frekvenelje).1. Na taj nacin udzbenik omogucava individualizirani ob!1k fada sa ucenicima. Npr. Zvucni talasi do nas obicno dospijevaju vazduhom. Matematickl aparat je korlsten samo onoliko kollko zahtljeva ocuvanje egzaktnostl I clste log Ike. Na raeun toga dat je velikl broj ilustracija j primjera iz prakse. Nase uho moze da registruje zvucne oscHacije cije frekvencije leze u granicama od 16 Hz do 20 000 Hz.1. Kazemo da su zvueni talasi u vazduhu longitudinalni talasi (sl.1. AKUSTIKA Predgovor Udzbenik je naplsan prema programu flzlke za 2. Ton Ima odredenu frekvenclju. Prema tome. Zvuk se u vazduhu obrazuje taka sto se cestlee vazduha naizmjenicno zgusnjavaju iii razrjeduju u praveu kretanja. 4 5 . da bi tuii zvuk mora postojati izvor zvuka koji osciluje frekve ncijom od 16 Hz do 20 000 Hz i sredlna kroz koju se zvuk prostire do naseg uha. SI. zatim"tri sata sedmicno i za one ucenike koji se posebno Interesuju za flzlku. zvuk S8 moze kretati kroz sve supstancijalne sredine: cvrste.l. "C"W-'-~ S obzlrom da je u razllCitlm skolama razllelt fond sali za realizaciju ovog (odnosno slienog) programa. Ova knjlga je posvecena mojim unucima: Ismaru. Pored visine tona. a prl tome su objasnjenja zasnovana na flzlckoj sustlni.1. stavljenog Ispod staklene posude. culom sluha razlikujemo j boju tana.). kojl gusl znatizelju s kojom uceniei zapocinju prouGavati prirodu. 1. zvuk se vise ne tuje. dva muzicka instrumenta proizvode tonove iste visine. ali se oni razlikuju po boji tona. Zvucni taias u vazduhu U bezvazdusnom prostoru (vakuumu). a da se prl tome ne pretjeruje sa uvodenjem glomaznog matematlckog aparata. Omaru j Mirzi. Pored osnovne frekvencije. razred tehnlcklh I srodnlh skola. ton testo sadrzi i tzv. Tonev! iste frekvencije razlikuju S8 po boji kada se visi. OseHaclje Cija je frekvencija preko 20 000 Hz takode ne mozema euti lone se zovu ultrazvuk. lekst je plsan u tri nivoa: za one skole u kojlma se fizika izucava dva sata sedmicno.

a kroz staklo 5500 Imax::::: 10 W/m2 Kada jacina zvuka prede tu granicu osjeeamo bol. stolje6u. k = 1. a gradski saobra6aj 70 dB .modul elasticnosti (za tecnosti modul stisljivosti). subjektivna iii fizioloiika jacina lona. gdje je: To = 273K. iT VT.masa zice. prema relaciji II=~I . Jzracunaj brzinu zvuka na temperaturi 37°C. tonova stoje u prostim odnosima dobije se prijatan osjecaj koji S9 zove konsonancija. granicu bola.brzina zvuka na O°C (iii 273 K).9vjeka. T . Q- duzina zice. prostorija. L=10IogI.7~ . jer Covjecije uho nije podjednako osjetljivo na sve frekveneije.flO -- 310 K Jf..pritisak gasa. Ona iznosi gdje je: E . kroz aluminij 5000 mis.inam zvuka podrazumijeva 5e odnos srednje snage koja 5e prenosi zvucnim ta/asom i povrsine S koja je okomita na pravac pro5tiranja ta/asa. Najbolju konsonanciju imaju dva tooa cije frekvencije stoja u odnosu 1:2. 330 m/s. jer izaziva pospanost i tromost. oko Jacina zvuka Jedna od najvaznijih karakteristika zvuka je njegova jacina. Govjek frekvancija ispod 16 Hz i prako 20000 Hz uopste ne osje6a kao zvuk. sto zavisi od procenta soli i temperature vade. sapat 20 dB. Brzina zvuka u cvrstim tijelima (i tecnostima) maze se izracunati iz obrasca za brzinu prostiranja langitudinalnih talasa.sila zatezanja . Standardni prag cujnosti se uzima za frekvenciju 1 kHz i iznosi c=c. U morskoj vodi je 've6a i iznosi mis. Pod ja{. RJesenje. Takva dva tona predstavljaju oktavu. H_ c=~ gdje je: F . Gomja definicija se odnosi na fizicku iii objektivnu jacinu zvuka. Na primjer brzina zvuka u vodi je 1450 m/s. 6 7 . 331 mls To=273K T (273+37)K c""? m K c:co -=331. p. ltd. I Jediniea za nivo jacine zvuka je decibel (dB). p . Za one koji iele vise znati. Stoga sa preduzimaju mjere za akusticnu izolaciju. Govjek osje6a promjenu jacine zvuka u logaritamskoj skali.C. Najosjetljiviji je na frekveneiji ad 700 Hz do 5000 Hz. granica bola 130 dB. Konsonancija je utoliko bolja ukoliko je odnos frekvencija prostiji. Ako frekvenclje. Posto uho ima razlicitu osjetljivost na razne frekvencije onda se uvodi i tzv. Trajna buka (Iarma) lose utice na zdravlje covjeka. kada je izracunato da iznos. S obzirom da gustina gasa opada sa temperaturom to i brzina zvuka zavisi od temperature. Brzimi zvuka na traienoj temperaturi je: co::::. Jacina tona zavisi od amplitude i frekvencije i tretira se kao fizicka jacina tona. Brzina zvuka u vazduhu je eksperimentalno odredena jos u 16.gustina gasa. Npr.temperatura gasa. govor 60 dB.lice. SHjedeca najprostija reladja je 2:3 i zove se kvinta. mora da ima neku minimalnu jacinu kOja se zove prag cujnosti. Brzina sirenja transverzalnih lalasa u zategnutoj zici je. Takode i rad u potpunoj tisini maze negativno uticati na . To s 273K c=352.4 za vazduh. Brzina zvuka Brzina zvuka zavisi ad sredine kroz koju zvuk prolazi. Kroz cvrsta tijela brzina je jos veea. Zbog toga se uvodi termin subjeklivna jacina zvuka (nivo jacine zvuka) L 1550 m/s. Da bi zvucni talas izazvao osje6aj zvuka.i jacinu.gustina sredine. m . Ipak objektivnoj jacini na odgovara subjektivna oejena jacina zvuka. upotrebom specijalnih materijala. Prlmjer 1: Brzina zvuka u vazduhu na temperaturi OOG (273 K) je co= 331 m/s. Kada jacina zvuka raste mi ga cujemo sve jace dok ne dostigne tzv. kroz bakar je 3500 mis. Brzlna zvuka u vazduhu (i drugim gasovima) moze se izracunati prema relaciji c=M gdje je: p . Tako npr.JW. prag cujnosti ima 0 dB. co.Zvuk ima .

) ton postaje usljed oscilovanja vazduha u samom instrumentu. a) naziva se osnovni ton. Frekvencija oseilovanja vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju takode zavis! od duzine stuba. utvrdenu na dva kraja (51.2. Opisat cemo osdlovanje iice zategnute na dva kraja i vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju.4 m W = 0.ltd.. i c. ziea oscliuje istovremeno na vise frekveneija. 41 Na slltan nacin izracunavamo da ie frekvencija drugog viseg harmon'ljskog tona f3 cv~ra jednak polov!n! talasne duzine..4·1O.e:::: 3A3 2 . ploce (membrane).'1 . Frekveneija zvuenog 1alasa jednaka je frekvenciji izvora zvuka. U zategnutoj zici.. 1 osnovni ton. To su najcesee zategnute zlee. tj.2m 2 2 a) jacina zvuka po definiciji je 1". b. Na slici 1. b)E.) =. c) nivo jacine zvuka..e izracunavamo da je t-Imin-60s a)I_ 1.a). e=A2 =~ odnosno f. b) zvucnu energiju kOja prode kroz otvor za jednu minulu.4 mW.1.. a zvuk koji emituje slozen je od vise harmonika. fl =5... Kod stojeeeg ta!asa se obrazuju cvorovi na utvrdenom kraju.. Odredi:a) jacinu zvuka kod otvora..2)..f10 1O-12~ 2. izvederno iz ravnoteznog polozaja nastaU poremeeaj se odbija od oba kraja . k :::: 2 pray! vis! ton.3) talas se odbija i u svirali nastaje stojeei talas eiji se evor nalazi na zatvorenom kraju.3. 2£. itd. sI.c*)L".1: b) Zvuena energija je: E::::: p·t = 0.?._/-----~----------_. Osnovna karakteristika zvuenog izvora je sopstvena frekvenclja i snaga koju moze da emituje u okoln! prostor.. Krace zice daju vise tonove.2. 21 gdje je za k. 8 9 .a) fj !.. Medutim... U zici se javlja stojeei talas eiji se cvorovi nalaze na zategnutim krajevima. To su mjesta koja uopste ne osciluju. m' t 1. . lpak.1.lieu. Kako je razmak od evora do trbuha jednak eetvrtini talasne duzine. ! i gdje je k . Razmak izmedu dva susjedna evora jednak je polovinf ta/asne duiine.l "---------------~---..-'.. itd. koja je ucvrscena na oba kra}a.. Skoro svi muzicki instrumenti mogu se sves!! na jedan od gore navedenih tipova..? S O.Primjer 1. Prema tome. J Izvori zvuka Izvor zvuka moze biti'svako tijelo kOje oscifuje sa frekvencijom u intelYalu cujnosti covjeeijeg uha.. S obzirom da su talasna duzina i frekvencija =5.4·10') W·60 s E". Zvucni jzvor treba da posjeduje i sposobnost reprodukcile. Ako je dui:lna ziee Q. Zatvorene svirale daju harmonijske tonove Cije se frekvencije odnose kao neparni broJevi Frekvencija oseHovanja je obrnuto proporciona!na duzini zlee. te je 1:3:5.3. Rjesenje: S p"" 0. U praksi se. f.te je njegova frekvencija Ton koji nastaje oScilovanjem zlee gdje se nalazi sarno ledan trbuh (sl. Od zatverenog kraja (sI.1..."£" 4' $1. da i posllje duzeg vremena emituje zvuk sa istim karakteristikama.4. stapovi. a trbuh na sredin! (sl. Stojeel talasi oa zate9nutoj ziei Opsti izraz za frekvenciju oseilovanja vazdusnog stuba u zatvorenoj svirali je povezani relacijom Al '" ~ .. Frekvencije harmonijskih tonova na i. z 2 4 4 f2 . to je frekvencija osnovnog tona.10-4~ m' 1-=83 dB I 'I I i ~ f3 =3. koriste samo takvi izvori ko]i zadovoljavaju odredene uslove. Kod duvaekih instrumenata (flauta.. Na sUei 1. transverzalnl stoleci talas. Prema jaCini pobudlvanja talasa nastaje jedan. Za k = 1 doblja se frekvencija osnovnog tona.ici zategnutoJ na dva kraja stoje U odnosu prostih broJeva 1 :2:3. . odnosno e*) Nivo laCine zvuka je I m' L = 1OIog-::::: 101og--+. lzaziva promjene pritiska koji se prestire u vidu longitudinafnog talasa..3. a razmak izmedu evora i susjednog trbuha jednak je cetvrtini talasne duzine. vazdusni stubovi (svirale). na zici maze da bude vise evorova i trbuha (sl.W 2m2 3 1=210-4 !!.24mJ I I § f2"'2.2. Kada . Dna' mjesta koja osciluju sa najveeom amplitudom nazivaju se trbusi stojeceg talasa. Zvuena snaga kOja dolazi kroz otvor povrsine 2 m 1znosi 0. a trbuh na otvorenom kraju svirale. "" ~' . to je Q=~.!:. 4/ C) SI. truba. udarom kroz otvor sVira!e. a razmak izmedu dva susjedna C) :::03_5. Tom osnovnom tonu pripada osnovna frekvenclja f1 I talasna duzina )'1. Da bi se povecala snaga zvuenog izvora koristi se efekl rezonancije 0 kojem eemo govoritl u narednom poglavlju. Za prvi VIS] harmonijski ton je e=~+!2 "" 3A.2..~ 21 To je frekvencija oseilovanja prvog viseg lona kOja je dva pula veea od frekvencije osnovnog tona.b ilea 6sciluje tako da Ima dva trbuha.1.. 1. U zatvorenoj sviraU pogodna struja vazduha (zraka). dva Hi vise evorova. 1. to je frekvencija osnovnog tona f. Oscilovanje vazdusnog stuba Pored osnovnog tona ovakva svirala maZe dati i vise harmonijske tonove.l0·3W ". pobuduje se tzv.

gustlna gasa. 1.36 J. Duzina za\vorene svirale iznosi 25 em a) Kolika je ta!asna duzina koja odgovara prvom visem tonu? b) Kolika js frskvencija tog tona ako je brzina zvuka u vazduhu 333 mls.. Brzina zvuka u gasavima raste sa temperalurom gdje je: Co . m . 4. . frekvencije.. Talasna duzina kOja odgovara drugom visem tonu. Ona se koristi u akustici za pojacavanje zvuka. Modu! elasticnosti nekog metala iznosi E = 150 GPa.4 za vazduh. njen ton postaje znatno jaci.1000Hz Brzina transverzalnlh zvucnlh talasa u zicl zategnutoj na dV8 kraja je Pitanja i zadaci gdje je: F . Visins tona proporeionalna je frekveneijL Primjer 2.10. Nivo jaCine zvuka izracunava se po formuli gdje je 10 .3 em) 2 Jacina zvuka je odnos srednje snage P kOja se prenosi zvucnim talasom i povrsine S koja je okomita oa pravae prostiranja zvuka . Mogu Ii se astronauti dovikivati na Mjeseeu? 2.tona je 333-r::. a njegova gustina je 7500 kg/m Kojom se brzinom prostire zvucni talas kroz taj metal? (R: e "'" 4470 m/s). Zasto? Da bi ovu pojavu objasnili sjetimo se pojma rezonancije 0 kojem ste uGili u prvom razredu.2). . Prijenas energije je najve6i kada su frekvencije osci/avanja oba oscifatora meausobno jednake. Brzins zvuks u gasavima je gdje je p . Na sliel 1. Brzina Jongitudlnalnih zvucnih ta/asa u (. Kolika je duzina svirale? (R:! "" 19. RJesenJea) Premashel 1. Staje prag Gujnosti.Primjer 1. Kolika js duzina ziee? Naertaj! Rjesenje. L -________ Prijenos energije asci/avanja sa jednog ascifatara na drugi.. Masa metalne :lice iznosi 1 g. zvucna viljuska daju slabe tonove.333m f".pritisak gasa.sila zatezanja. ~ iste ~ . naz. (R: 66. 6..2.. Ali ako se zvucna viljuska udari i stavi na sto tako da njena drska dodiruje povrsinu stoia. I. Iznos! 20 em. • v • •• Jacina tona je proporeionalna kvadratu amplitude I frekvencije . . a brzlna zvuka fe 340 m/s.20 000 Hz. 5. 3 1=- P S .duilna ilee.. £""2+""4=4.e vidimo je Vain/j/ Iskaz/ I formule Nase uho registruje oscilaclje cije su frekvencije u intervalu od 16 Hz .!. Za jednu minutu zvucni izvor emituje energiju od 0.modul elasticnosti (modul stisljivosti) f=":'=--'A O.8 W/~2) 9. KoUka je brzina transverzalnih talasa kroz tu :lieu? (R: e "" 141 m/s). asia graniea bola? 8.2 31.prag cujnosti. Ta pojava se naziva rezonancija.va se rezonancija.3cm 3 b) Frekveneija .vrstim tijelima i tecnostima Je gdje je E . L = 10 109. k 3b ).5. To = 273 K. A:::: ~£ "'" 33.4 em).2 . Sa jednog oscilatora na drugi moze se prenositi energija oseilovanja. Tijelo koje osciluje zove se osci/ator..brzina zvuka na temperatur\. p . KoUka je talasna duilna zvuka Cijaje frekvencija 512 Hz? e '" 340 mis. a) Kolika je snaga zvucnog izvora? b) KoUka je jacina zvucnog talasa ako zvucna energija prolazi okomito kroz povrsinu ad 20 em ? (R: a) p::: 5 mW b) 2. Kaka zavisi brzina zvuka od temperature? 3.0dak!eJe = 1. na ziei utvrdenoj na dva kraja. Koj! osnovni zahljevi trebaju bili ispunjeni da bi Guli zvuk? 7. duzina 1m i zategnuta je sUom od 20 N.e '" 3~_ '" 3Dcm.. I . Visina osnovnog 10na u zatvorenoj svlrali iznos! 440 Hz. ______________________________ 10 11 . Zvucna rezonancija Zategnuta metalna ziea iii tzv.masa iice..

U nasem uhu ima oko 10 000 slusnih niti i svaka od njih ima svoju sopstvenu frekvenciju oscilovanja. itd. Akusticnost prostorije obziro~ da je A c.4. SI. Akusticno djelovanje neke prostorije naziva se akusticnost prostorije. Sve to moze nekad povoljno. Dodajemo vodu u posudu sve do trenutka kada ton postane najjaei. S 4 frei<vencija oscilovanja zvuene viljuske U prostoriji srednjih dimenzija zvucni talas pretrpi nekoliko stotina uzastopnih odbijanja 0 zidove dok njegova jacina ne opadne ispod praga cujnosti.a). Suvise velika refleksija pogorsava akusticne osobine prostorije i izaziva jako odjekivanje (eho). Sanduce ispod zvucne viijuske zove S8 rezonator. Tu cinjenicu treba uzeti u obzir pri projektovanju slusaonica. Za one koji iele vise znati Pri proracunu akusticnosti prostorija korist! se tzv. . Za govor je optimalno vriJeme reverbacije 15. Kada avion dostigne brzinu zvuka javlja se pojava tzv. Ako se staY! na posebno sanduce.5). zavjes~.a) Kada se jedan njen kraj udari gumenim cekjeem ana poene da osciluje stalnom frekvencijom. Svod dvorane je zaobljen zato da bi reflektovani zvuk dosae do posljednjeg mjesta u dvorani. ~ada prvu viljusku uklonimo druga i dalje osciluje! I U ovom slucaju energija oscilovanja sa jednog oscilatora prenesena je na drugi oscilator koji ima [stu frekvenciju. Taj odbijeni zvuk produlava vrijeme trajanja prvobitno proizvedenog zvuka. nalazi se jedna posuda.1 s. granice naseg eula sluha odredene su time slo nema slusnih nm koje bi osdlovale izvan tog intervala frekvencija.1. U velikim prostorijama. u koncertnim dvoranama je orkestar smjesten u narocitoj skoljki koja ima obllk parabolicnog ogledala (sL 1. Iznad posude nadnesemo zvucnu viljusku nepoznate frekvencije. l J Pored zvuene viljuske na sandueetu postavimo jos jednu takvu viljusku sa rezonatorom. Kalemo da je tada soba gluha. Ogled 1. Kazama da su tada viljuska i vazdusni stub u rezonanciji i ton se pojacao. To je vrljeme za koje jacina zvuka Za one koji iele vise znati I nase culo sluha funkcionise na principu rezonancije.5. tepih. 1. opadne na milioniti die prvobitne vrijednosti. Da bi akusticnost bila sto bolja. za izvodenje ogleda cesto se koristi zvucna viljuska (sl. onda slusalac nece cuti samo zvukove koji dolaze direktno iz izvora. Materijali koji dobro apsorbuju zvuk SU.4. malter. Re. U tom trefluiku snalni pritis'akvazdusnog talasa je 13 I . Na slici 1.zonancija kod zvuka maksimalno se prenosi na v8zdusni stub. zatvorena na jednom kraju. Sa otprilike 1200 km/h avion dostize brzinu z~u. Prema lome. Kolika 6e biti jaeina reflektovanog zvuka zavisi od veliCine i oblika prostorija. U tom trenutku naslupila je rezonancija slo znaei da je frekvencija oscnovanja vazdusnog stuba jednaka frekvenciji oscilovanja zvucne viljuske.) osci!ovanja zvucne viljuske SU. zvucnog udara. a isto tako i od materijala od kojeg su nacinjeni zidovi.b vidimo da je u tom trenutku dUlina vazdusnog stuba £ '" ~ . u koju se moze sipati vada.ka i probija tu tJarijeru (zid).Kao izvor zvucnih oscilacija. vrijeme reverbacije. Jasno je da je vrijeme reverbacije kra6e ako se zvuk vise apsorbuje na zidovima. Kako se moze odraditi vjsina tona zvucnog izvora pomocu rezonancije? Na sHd 1. koncertnih dvorana itd. Sa pove6anjem brzine nastaje i potiskivanje vazdusnih ta!asa dok se ne stvori zid Hi barijera komprimovanog vazduha pred njim. a nekad nepovoljno da djeluje na kvalitet zvuka u prostoriji. Materijali koji dobra reflektuju zvuk su npr. Zakoni akustike prostorija bili su poznati jos starim Egipeanima. Zvuk se euje -c~ veoma slabo iii nikako. ton se pojaca. Poznato je da covjeCije uho mOle odvojeno da cuje dva zvucna signala ako oni dodu do uha u intervalu ve6em od 0. staklo.b. itd. U danasnje vrijeme razvila se posebna grana tehnike koja se zove arhitektonska akustika. Sopstvene frekvencije slusnih niti su u intervafu ad 16 Hz do 20000 Hz. zvuk se mOle cuti i nekoliko sekundi poslije iskljucenja izvora. a za koncertne dvorane oko 2s. Kada jednu od njih udarimo poene i drugo da osciluje (sl. na sobnoj temperaturi mozemo uzeti vrijednost c = 340 m/s. 1 1 Zvucna barijera. On 6e cuti i sve one zvukove koji su dosli u uho nakon refleksije od zidova prostorije.4.Sire6i se vazduhom zvucni talasi dopiru do naseg uha i pobuduju na oscilovanje sislem slusnih niti koje su uronjene u limfnu teenost. Akusticnost prostorije Ako se izvor zvuka nalazi u nekoj zatvorenoj prostoriji. U tom slucaju energija fl. Ono ima sto puta vise "tica" od klavira. odnosno za 6 dB. __ Zvuk se od zidova prostorije obicno odbija vise puta. npr. DUlina sandueeta se podesi tako da je frekvencija oscilovanja vazdusnog stuba jednaka frekvenciji zvucne viljuSke. 1. Takode i suvise mala refleksija (veliko prigusenje) mOle nepovoljno da djeluje na akusticnost prostorija. pa su ih primjenjivali pri gradnji svojih kazalista. 1 12 Kada avion leti. beton.4. Nase uho je najfiniji slusni aparat.. usljed refleksije. gdje su sjedisla smjestena amfiteatralno. Udarimo zvucnu viljusku i ona poene oscllovati.4. Covjecije tijelo. otvoreno sa jedne strane. potiskuje pred sobom vazduh u talasima. Zbog toga sa uzimaju neke optimalne vrijednosti prigusanja. Svaka slusna nit je rezonator koju pokre6e na oscilovanje samo nJegova frekvencija. to je f=~ 41 Za brzinu zvuka u v8zduhu.

.a izvor zvuka miruje proizvodi talase Irekveneije 10. Frekvencija koju registruje posmatr~c je . Osnovni dio uredaja za dobijanje ultrazvuka je generator elektricnih oscilacija odgovarajuCe frekvencije. vaie i za elektromagnetne talase. 'I 1 . I I . Zvutni udar Ultrazvuk Posmatrajmo slueaj kada posmalrac mkuJe. tj. Danas se ultrazvuk mnogo primjenjuje u praksi. Machovim brojem. Na sliei 1.poreme6en i pretvara se u zvucni talas. a predznak plus aka se izvor zvuka udaljava. sliean udaru groma. To znaci da ee do posmatraca u tacki A. Za posmatraca u b) izvor zvuka se krece tacki A ee talasna duzina zvuenog talasa biti smanjena.frekvencija izvora zvuka.izvora talasa.frekvenciju nego kada izvar zvuka miruje. vrlo ga intenzivno apsorbuju. Medutim. itd. Ultrazvuk visoklh lrekveneija dobija se vjestaCki.b . 1 gdje je: fo . Pretvaranje tih oscilacija u ultrazvucne taiase vrsi se na dva nacina. slabo ga apsorbuju. kada avion ima M=1. pod djelovanjem nalzmjenicne struje. moze se adrediti da Ii se ana udaljava iii priblizava zemlji. onda posmalrac registruje promjenu frekvencije la/asa. U hirurgij(ultrazvuk veliki>g intenziteta koristi se za spajanje iii sijecenje kostiju. onda se kreee brzinom zvuka.1 1 i j Kakva je primjena ultrazvuka? S obzirom da posjeduje veliku energiju.I :1 Kako se dobija ultrazvuk? Ultrazvuk niskih lrekveneija (do 80 KHz) emituju neke zivotlnje (delfin. kosmickog broda. Kakve su osobine ultrazvuka? Ultrazvuk ne eujemo. V . Na sliei 1. kada nam se priblizava automobil sa ukljucenom sirenom tan sirene 6e biti visi nego kada se automobil udaljava. Kada postoj.6). Do posmatraca u taeki A i tack! 8 dotazi zvuk frekvencije 10. Zbog male talasne duzine ultrazvuk se moze mnogo lakse usmjeritl u odredenom praveu u vidu usklh snopova.1. a narocito vazduh. Ta pojava se javlja kod svakog talasnog kretanja i naziva se Dopp/erov efekat. npr. imaju frekvenciju preko 20 000 Hz. Takode Dopplerov elekat se javlja i kod eleictromagnetnih talasa (vidljiva svjetlost. koju emltuje zvijezda. 1. proizvodi oseilaeije iste frekveneije.~o J ) ))))))11 _ _ H-(J5 Dopplerov efekat Kada se izvor zvuka priblizava posmatracu on registruje veeu . onda se moze odredtti brzina kretanja objekta ..6. Do istog efekta 6e doCi i kada izvor zvuka miruje. a izvor zvuka se krece brzinom v. Posebno je vazna primjena ultrazvuka u medleini_ U posljednje vrijeme se sve vise koristi za snimanje unutraSnjih organa. . To se naziva zvueni udar (sl. radio talasi. Na primjer. Slika 1-6 prikazuje nagomilavanje zvucnih tasala koje avion emituje. ! - ) )))))))) tM. Reeiprocni piezoeleictrieni elekat se zasniva na tome da kvare.) 11) izvor zvuka se kre6e 81. Iz promjene boje svjetlosti. C .~O - . za razlicite vrijednosti M. Isto taka kada se izvor zvuka udaljava od posmatraca on registruje manju Irekvenciju nego kada izvor zvuka miruje..brzina izvora zvuka. Poznato je da boja svjetlosti zavlsi od njene frekvencije.J875 Kada je poznata lrekveneija Izvora talasa 10. onda se kreee dva puta brte od zvuka.7. onda se moze odrediti brzina rakete. Koristi se za tzv. Ova einjenlca je iskoristena I u astronomiji. dolaziti zvucni talas veee Irekvencije (manje talasne duzine). itd. Ta pojava se naziva Dopplerovefekat. 1 j j .I Ultrazvucni talas. ultrazvuenu defektoskopiju. c±v I c 14 ~ j 15 . gasovi. itd. Magnetostrikcija je elekat koji se zasniva na einjeniei da se leromagnetni materijali skraeuju i produzuju u promjenljivom magnetnom polju i tako proizvode mehanicke oseilaelje. korlsti se u tehniei za dobivanje line emulzije usitnjavanjem. udesno. za promjenu frekveneije.7.7. zmea za lotogralske ploce. = f. Na osnovu toga je postavljena kosmoloska hipateza "velikog praska" (big bang). Na primjer. Kada ima M=2. Iz tih razloga se brzina aviona izrazava tzv. U imeniocu je predznak minus aka se izvor zvuka pribliiava. jer ne unistava zdrave celije. Tako je ustanovljeno da se sve zvijezde udaljavaju ad Zemlje. T e metode se zasnivaju na razliCiloj reileksiji ultrazvuka na zdravom i oboljelom tkivu. Zbog velike frekveneije ima vellku jacinu. a za posmatraca u tacki 8 poveeana. Machov broj M je odnos brzine aviona i brzine zvuka.1.. za sterilizaciju zivotnih namirniea. relativno kretanje izmerJu izvora talasa i posmatraca. Dopplerov efekat: a) izvor zvuka miruje. odnosno da se Svemir siri. a naroeito voda. koja tvrdi da je Svemir nastao eksplozijom jedne jedlne taeke u prostoru. T eenostl. prema kojem se izvor kreee. otkrtvanje nedostataka u metalnim odlivcima. Posto sllene relaeije. Prilikom probijanja vazdusnog zida javlja se jak akusticni elekat.brzina zvuka.! i I I If. I . slijepi mis). a posmatrac se kre6e.) . • SI. itd.

Za one koji iele vise znali Infrazvuk ima frekvenciju manju od 16 Hz j takode se oe cuie..Iii .1.2.ktricj1~t. Pagledaj sliku 1. Sva sredstva za zastitu od infrazvuka su neefikasna.4 mm. 2. onda posmatrac registruje promjenu frekvenclje talasa. aa se.te u 1 f=f . ·1 I 81.elektriclteta:.1.no je cia se trenjem d9Q.ahko se moze usmjerlti u odredenom praveu I voda ga slabo apsorbuje. Jos prije 2500 godina. Pomo6u ultrazvuka mogu se snimiti jata riba ispod morske povrsine i odrediti njihov polozaj.azvaf1a je pozltivnom. Ultrazvukima frekvenclju preko 20 kHz I nase uho 9a ne registruje.b! (R: a) f =880 Hz._ Izlaganje infrazvuka izaziva mucninu ked covjeka.Na drugom kraju stapa je metalna ploca iii kugla (SL 2. Qg.Ribe. Ovaj naeln utvrdivanja vrste elektriciteta uveo je naucnik Franklin 'j oeigledno je da je to ucinio proizvo'ljno. Odbijanje i privlacenje naboja staklenom sipkom.a). stoljeea kada je ustanovljeno da svojstvo slieno cmbaru Ima JOS citav niz materijala kada se protrljaju svllenom iii vunenom tkanlnom. Zbog eega je istl zvuk jaci u zatvorenom nego u otvorenom prostoru? 4. npr. '.elektrieitet.~ktriciteta medusobno odbijaju.da se ebonit protrlja vunenom tkaninom nazvana.1. 7. =38. Slijepi misevi se orijentisu u prostoru i love plijen na bazi ultrazvucnih elekata. NajcesCi izvor infrazvuka su rnasine sa niskim brojem obrtaja.I~.19.~ojom.! grekog naziva za cmbar· elektf_.k)~t1ael~. c ~ brzina zvuka. Pri tome se jedna kugliea naelektrise Elektroskop je ured.i~~~~ .6 em za brzinu zvuka e =340 mis. 2. Navedi praktlcne primjene Dopplerovog efekta. jos za vrijeme Prvog svjetskog rata.~!!!<2it~!~L_L . 58 utvrdUje "otClrje nekoj!fE." Oval naziv .~. Infrazvuk proizYodi. pa cak i da medusobno komuniciraju.r:-sto. njihavom naelektrlsanju .Jedna od prvih primjena ultrazvuka. lnfrazvuk se primjenjuje kod vojnog izvidanja objekata koji se ne mogu otkriti vizuelnim osmatranjem. Navedi primjere primjene ultrazvuka.1. b) f = 1097 Hz). Zvucna viljuska oseiluje frekveneijom 880 Hz i u rezOnaneiji je sa osnovnim tonom zatvorene svirale. yrsta elektriciteta koja sa: ~~~ij.aj . Sastoji sLad metarno'~rkuEista:u'66Ti~uY"aljka kOjemse nalail metalni stap sa dva. usaO je u savremenu nauku tek krajem 16·.1. ka.?I'!.oj§l ~~ dobiTer(ada .prO~rlja. u staro] Grckoj je bilo poznato da embar. Kada avion dostigne. a raznoimenlm privlace.' e!~. .. 5. Na akusticnost prostorija uticu svl oni zvukovi koji dolaze u uho naken refleksije od zidova prostorlje. Kada postoji relativno kretanje izmedu izvora talasa i posmatraca. Ima veliku jaclnu. Pitania i zadaci 1.~le~trieUetu koji proucava naelektris. Zbog Cega se u praznoj saH zvuk cUje jace nego kada se nalazi publika? 3. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM 2. 6.dYije vrste. Koliku ee frekvenciju registrovati nepokretni posmatrac ako se: a) automobil udaljava.eiekti'isa'na'istom vrstom el. odnosno prelazl.1. dobija osob'tnu da privlaci sitne predmete. a u vodi 1500 mfs..:. KoUka mu je talasna duzina u vazduhu. Ako se dvije !optice naelektrisu suprotnom vrstom elektriciteta anda se medusobno privlate (sl.2). Brzina zvuka u vazduhu je e = 340 m/s (R: a) f = 914 Hz. ~t~k. Na malom stativu okaci 0 svileni konae taganu lopticu ad zovine iii suncokretove srzt. Ako. 8. onda posmatrac registruje frekvenclju gdje je f" • frekvencija izvora talasa.~anka tistica (od aluminija" .stani()!a): . Te efekte koriste i delfini te mogu sasvim dobro da se orijentisu i u mutnoj vodi.Ht_ stoljecu u~tanoy!je. (R: U vazduhu 3.sJ~. a druga ebonitom.l<1rls9ro.kqJifn. t.anja (naboje) u mirovanju zove se elektrostatlka. brzinu zvuka. kOja posHie trljanja privlaee druge predmete kaze se da su naelektrisana. Elektrostatika Ponavljanje osnova elektrostatike iz osnOvne skole 9i~_~~~~e.ijaju .'y. b) duzinu zatvorene svira!e. Kada (optic! prinesemo naelektrisanu sipku ona se pribHzi a zatim odbije od sipke (sl. . a u vodl 15 mm). iste frekvencije. uzrokovan morskim talasima.. SI. I kuCli.n. jer sa vrlo malo apsorbuje. lstoimeni e!ektricitet na listieima Izaziva njihovo odbijanje. . je.ljela na. Ogled 1. ~Iekt!!~.. Vrsta. Automobi! sa kreee brzinom v =.2.l~dom se maglo ustanov1tl.}. registruju infrazvuk. Ako posmatrac miruje. ~rznom.. 8ta su to rezonatori? 2. U_. a) b) Vainiji iskazi i formule Prijenos energije oscilovanja sa jednog oscilatora na drugl oscllator.. b) Kada naelektrisano tije!o dodirne kuglicu elektroskopa naelektrisanje se djelimicno prenese na njegove listiee. imaju sopstvenu frekvenciju oscilovanja ispod 10 Hz. Kada je loptica dodirnula naelektrisanu sipku ona se naelektrisa!a istom vrstom e!ektriciteta i zato se odbila ad sipke.b). Qr.6 em). '. Odredi: a) frekveneiju i talasnu duzinu osnovnog tona zatvorene svirale. a izvor zvuka se krece brzinom v. Posebno se primjenjuje u mediclnl za snlmanje unutrasnjih organa. Ultrazvuk ima frekvenciju 100 kHz. vozila i potresi. Elektroskop i elektrometar 16 1 ~ i 17 .1. naziva se rezonancija.. b) priblizava posmatraeu. npr. 1 I . a koUka u vodL Za brzinu ultrazvuka u vazduhu uzeti da je 340 mis. kada se protrlja krznom.. i otvaranje j zatvaranje vrata.' - o c±v j I j ~ 01 etektro5kop elektrcmetar . Sirena automobila emituje zvuk frekvencije 1 kHz. ~~_likom kolicinom elektrieiteta. Razmak izmedu rasjj-enih listica proporeionalan j~. Aazlog tome je sto unutrasnji organ.30 mls. b) ~ =9. Ta pojava se naziva Dopplerov efekat. Za sva tijela. 2.. oa hHjade kilometara udaljenosti. dolazi do proboja zvucne barijere. zgrada u koja] su postavljene takve masine ima istu sopstvenu frekvenciju moze dati do opasne rezonancije. bila je mjerenje dubine mora iii okeana.2. negativll~m. naprimjer.4.~.~.m.1.... nastala je rijee: e.1.

uJ.. Vee odavna je poznata eksperimentalna cinjenica da se istoimena naelektrisanja odbijaju. Konstanta proporcionalnosti k z'..as... IF~kq.Kada se naelektrisani elektroskop dodime naelektrisanim tijelom istog znaka.1. a pozitivno ako ima manjak elektrona..1.._____________. -Atomje"kao'cjelina- Coulombov (Kulonov) zakon . KaZemo da su ti materijali elektricni izolatori. 1_.4). Provodnici izolatorl Kada kuglicu naelektrisanog elelctroskopa dodimemo nekim metalnim predmetom Iistici elektroskopa Ce se brzo skupiti. . Coulombova sila vrijednost Eo Nm Stoga se Coulombov zakon moze napisati u = 8.-to:9j~.~ka.fa. Francuski fizicar Coulomb (Kulon) je 1785. Naelektrisanje jednog elektrona se naziva jos i elementarno naelektrisanje i ana iznosi 1'=1.85 . it F Cesto konstanta k za vakuum pise u obliku k=_l_ 41t8. Silu izmedu dva naboja Coulomb je izmjerio pomoeu tzv.2·1 ala elektrona. Zemlju mozemo smatrati jednim velikim provodnikom. Na laganoj sipci od izolatora nalazi se naelektrisana kuglica Q1..--. Tijei? . 2. Kuglica je naelektrisana istoimenim elektricitetom pri cemu se one odbijaju.~e[ekt-':i.. jer su koHCine elektriciteta na pojedinim provodnicima zanemanjive u odnosu na ZemljlL Ta se cinjenica karist! u tehnici za ttv.kQja..q'l r' v Ova relacija je poznata kao Coulombov zakon(Sila medudjelovanja izmedu naelektrisanja koja miruju se zove elektroslalicka sili. i q. znamQ. Mjereci ugao uvrtanja lice izracunao je silu kOjom S8 medusobno odbijaju naelektrisanja q.2.. U nenaelektrisanom stanju Hjela sadrfe jednake kolicine pozitivnog i negativnog elektriciteta.. Zbir ukupne kolicine pozitivnog i negativnog e!ektriciteta oba tijela jednak je nulL Iz ovaga mazemo izvesti opsti zakljucak da je u prirodi zbir pozltivnog I negativnog elektriciteta stalan. Ova se tvrdnja __ Ele!s1ronska teqrija __ D~lJ. 2..S8 -saStoji' od atoma.--··--·_·_-·.10-12 c~ 2 18 19 .cia broi.naz4va . Atom se sastoji od pozitivno naeiektrfsanog jezgra i negativno naeiektris-anih eleli::trona koji kruze-oko.'ejektrone~tral~~ jer ima istu koliCinu pozitivnog i negativnog naboja.5. 7 ~ ~ Naelektrisanje tijela (kolicina elektriciteta) q zavisi od toga koliki je broj elektrona u visku iii manjku u odnosu na neutralno stanje. Na osnovu tih mjerenja Coulomb je izveo zakljucak...e" . Nm Za vakuum iznosi k = 9.602-10-"cl IC""6.QPJasnjava ele!stricna ~vojslVa1il~!~~pve_. uzemljenje.permitivnost vakuuma i ima SI.3.1. uticaja (zagrijavanje. onda ee 58 listiei jos vise rasirili. Pozitivni joni imaju manjak elektrona. ()bjasoj!j _gQJe .4. zo~on Odrfanja kolicine elektriciteta i jadan je od osnovnih zakona prirode. Mnogim ogledima je pokazano da se oba tljela pri tome naelektrisu jednakom koliCinam elektnclleta suprotnag znaka.se. a negativni joni imaju viSak elektrona. Kada se.2. cnda ce se razmak smanjiti. Prema tome.---.elektrom~~ 2:1~?. 10' C' . godine prvi lzmjerio silu izmedu dvije naelektrisane kuglice i ustanovio zavisnost te sile od naelektrisanja kuglica i od njihovog rastojanja.--~.1~9:rija . I. Kaiemo da metali dobro provode elektricitet. tj. Ovako naelektrisani atomi zovu se joni.. Ako se dodirnu suprotnom vrstom elektriciteta. e . Uzemljenje. eiektrona Jedinica za kolicinu e!ektriciteta je kulon (C).1.2. SI. -.1.3.2. zracenje.-----. eiektriciteta.flavedne P9j(iv._ . Coulombova torziona vaga Tijelo ie naelektrisano negativno ako ima vlsak elektrona. npr.moZe----oCitaYatLnCi .Il~kol skali anda se takav . a raznoimena privlace. Algebarski zbir naelektrisanja u izo!ovanom sistemu je konstantan. --~ Zakon odri:anja kolicine eleklriciteta U dosad navedenim primjerima naelektrisanja tijela moze se zapaziti da u procesu nae!ektrisanja trenjem iii dodirom uvijek uCestvuju dva tijeta..__ .. . gdje je: '0 .10 Ixe V KoliCina elektnciteta (naboj) oct jednog kulona sadrZi 6. --------. na zici tako da se moze okretati.naelelctrisanje jednog. torzione vage (sl.. a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti. Ovo pokazuje da se prilikom naelektrisavanja tljela ne stvara naelektrisanje vee sarno razdvaja."._desno). Ova naeleldrisanja sa medusobno neutralisu..visiod sredine u koja] se na1aze naelektris<1nja. ) atom maze da izgubi iii primi jedan iii vise elektrona iz posljednje [juske (51. Pod dje!ovanjem spoljasnjih . Listiei 6e se potpuno sklopiti ako je prenijetj naboj jednak miboju elektroskopa.elektroskop_.l\!sQ_ se olklon Iisti~JIUgle-. Jonizacija atoma Iq=nel gdje je: n ..) • atom pastaje naelektrisan. Kada kuglicu elektroskopa dodimemo staklenim iii porculanskim stapi6em IistiCl elektroskopa se nece pomjeriti. jer ne provode elektricitet. Pored nje se nalazi nepokretna kuglica sa naelektrisanjem Q2. Sila uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine e/ektriciteta upravo je proporcionalna tim kotieinama SI. nae!ektrisanje tijela je proces preraspodjele pozitivnog i negaUvnog elektriciteta. teorija. negativno nae!ektrisani provodnik spojl sa Zem!jom visak elektrona sa provodnika ce preci na Zemlji i on ce se buo razelektrisatL Pri tome se naelektrisanje Zemlje praktieno nlje promijenilo. Svaka koliclna elektriciteta jednaka js cjelobrojnom umnosku naelektrisanja jednog elektrona. Ta sipka vis.

6). itd. onda je ! i j Elektrosiaticka sHaje aka 159 miliona puta veta ad gravitacione sile. Razlika je i u "izvaru" sile. Pri tome odnos sile i probnog nae!ektrisanja ostaje nepromijenjen.2. CouJombova sila: F "" k ~ 1 ij I I q r' Gravitaciona sila: F=ym. Ako se naelektrisanja nalaze u nekoj drugoj (neprovodnoj) sredini onda je sila medudjelovanja manja. Razlog tome je sto je permitivnost bilo koje druge sredine (izolatora) e ve6a od permitivnosti vakuuma eo. tj.c'. relativna permitivnost te sredine.cno polje Svako naelektrisano tijelo" prema Coulombovom zakonu.1. gravitaciona sila izmedu dva elektrona iii eiektrona i protona se zanemaruje U odnosu na elektrostaticku si!u. Takoda.vakuumu. Medusobno djelovanje naelektrisanih tijela tumaci se na taj nacin sto se uvodi pretpostavka da svako naelektrisanje mijenja prostor u svojoj okolin. onda u tOj tacki postoji elektricno polje..108 6. bro/no je jednaka sili kojom to polje dje/uje na jedlnlcnu kolic/nu $/ektric/teta u toj tack{. Coulombov zakon podsjeca na Newtonov zakon opee gravitacije.- 1 j I ! Iz gornje relacije vidimo da je sila F kojom elektricno polje djeluje na probno naelektrisanje proporcionalna velicini tog naelektrisanja i jacini elektricnog polja iF=qpEI v- SI jedinica za jaGinu elektricnog polja je NfC Jacina elektricnag polja je vektorska velicina i ima pravac i smjer vektora sile F=qE 21 20 .. 10. SI.109 _ _ . a Newtonova sila masama tijeJa. U cemu je sllcnost a u cemu razUka? Formalno._l_q.. Kolicnik Coulombove sile i probnog naelektrisanja zove se jacina elektricnog polja E. r . Stoga se relativna permitiynost neke sredine moze definisati na sljede6i nacin: Ako je sila uzajamnog djelovanji\ dva naelektrisanja u vakuumu Fo. Nairne.10-11 Nm 2 1O-3 kg ) Dva naelektrisanja medusobno djeluju najve60m silom bas u vakuumu. Aka se probno naelektrisanje poveca dva puta. Takeda.. 2.. Sa tim se analagija izmedu ove dvije sile iscrpljuje.. ne zavisl od sredlne. Uporediti elektrostaticku silu sa gravitacionom silom. a 9.-. . koje nazivamo probno naelektrisanje (sl. 1 Elektri. Konstanta k kod elektrostatlcke sHe zavis] od sredine u kojaj se nalaze nae!ektrisanja.. F.C "'" 1.--~-" --~-~- 1 ProstoLQlro na${ekldSftnogtije/a u kojel71_~"Q{.ije: 1/ Polje koje stvara naelektrisanje q u nekoj tacki A ispituje se tako sto se u tu tacku postavi tackasto naelektrisanje q. a u nekoj sredini F.. . elektrostaticka sHa moze biti i odbojna i priv!a. .ravitaciona sila je sarno privla~na.59 . To djelovanje S8 vrsi bez bilo kakve vidljive ma1erijalne veze. naprimjer.ituje(manifestuje) djelovanje na rJ!lJ9anaelekirisana'tijelazDve se-e_le~!ri~n()l"). puta sila ~zajamnpg djelovanjadva .. Rjesenje m=lg=lO-:lkg q = 1 nC"" 1O·9C l /- k = 9·1O~m1JC2 r 667·1O"IlNm1/kg 2 PelFg =:? Uvrstavanjem poznatih vrljednosti dobivamo. Kako se odnosa elektrostatlcka slla i gravitaciona slla izmedu dva tackasta naelektrisanja u vakuumu cije su mase m1 m2"" m = 19 i naelektrisanja ql= <1<= q "" 1nCo Rastojanje izmedu tijela je r. Na primjer relativna permitivnost vode je 81 sto znaci da 6e u vodi sila uzajamnog djelovanja naelektrisanja biti 81 puta manja nego u vakuumu. ..cna. Ako na posmatrano probno naelektrisanje djeluje elektrostatiGka sila.ne'g" u . sredine pokazuje" koUko je. r' Obje sile opadaju sa kvadratom rastojanja..' ----'C'.. 4'1tEo r2 F.. djeluje izvjesnom silom na druga naelektrisana tijela koja se nalaze u njegovoj okolin.naelektrisanja mania'''u' toi. Elektricno polje i elektrostaticka sila Jacina elektrlcnog polja u nekoj tack. "Izvor" elektrostaticke sile je naelektrisanje.sredinL..q. ' Relativna permitivnost vazduha je priblizno jednaka jedinici! Pitanje 1.6.obliku F =_.67. gravltaciona konstanta je univerzalna..m.. . Nm' 9. E = ErEO kg' 1 gdje je 8. ! I l 1 1 Relativnl' permitivnosl neke.1.F=qE :-T p qp . $_. a izvor gravitacione sile masa. = (±) •.. obje sUe su proporcionalne kolitinama (kvantltetu): Coulombova sila koHcinama elektriciteta. sila oe se takode pove6ati dva puta.. Taka. Primjer 1.

. IIm)a sile elektrlcnog polja. SI.-- . q=ne Jacina elektricnog polja aka naelektrisanja q opada sa kvadratom rastojanja. Sta pokazuje re!ativna permitivnost neke sredine? 4.. Polje ima svugdje istu jaeinu (E = const) i kazemo da j~ bomogeno. Svaka kOlicina'elektriciteta jednaka Je cjelobrojnom umnosku naele~ ktrlsanja elektrona. U (:emu je slienost izmedu Coulombovog zakona i Newtonovog zakona gravitacije? 3.1. - Prema tome.-qq. Oa Ii se djelovanje elektfOstatiCke site u vakuumu mnogo razlikuje ad djelovanja u vazduhu? Prim~er 1. Rjesenje. Na sliei 2. To su linije koje se poklapaJu sa pravcem vektora jacine elektricnog polja.ele~ricnog . b) negativnog nael.. U oba slucaja linije sile su radija!ne. odnosno q.lJilsf!cl2:l.1. Lkl/je sil~ .p!?~J!hm9_Dt_'1!!~!~!drisanju.7. .. --.61 SUa izmedu nae!ektrisanja je: 5. a "uviru" u negativni elektricitet. 9. to polje ima svoje karakteristike koje su predstavljene vektorom it (sl.Ej!-j a) .2.llz. a raznoimenom privlace.(J - SI.--.A'--~"'Er~_-_-_-_--i-"'''~· 'fIE->' b) $1. Bez obzira da Ii S8 u polju nalazi neko probno naelektrisanje iii ne.1.. U homogenom elektricnom poilu jaCine E = 2 N/C nalazi se naelektrisanje q = 3 n C. Linije sile pozitivnog naelektrisanja imaju smjer od nae!ektrisanja.8..9' je pnKazano" eleKtncno polje~-izmeaU'(jVije favne ploce naeiektnsane jednakom kolieinom elektriciteta suprotnog ~naka. a negativno kao "ponor".0 Zakon odrzanja kolicine elektriciteta: Aigebarski zbir naelektrlsanja u izolovanom sistemu je konstantan. Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se ocituje djelovanje na druga naelektrisana tljela zove se elektricno pOlfe. Tijela je naelektrisano negativno ake ima v!sak elektrona. 10"N) 8. Na kOjem rastojanju od tackastog naelektrisanja q "" 1 nC je jacina elektricnog polja 1 N/C? (R: r =3 mrr)========================================~ Vainiji iskazi i formule Tijela naelektrisana istom vrstom elektriciteta medusobna se odbijaju.-----. Ako se tackasto naelektrisanje postavi u homogeno eleictricno polie u kojem smjeru 6e se kretati: a) ako je pozitivno naelektrisano. 4'1tEo r' (R: F = 9.mo da je homogeno ako su Hnije Sl("ITl€dusobno p!:ralelnei jeonakoudaljei'ie... a linije sile negativnog naelektrisanja imaju smjer ka naelektrisanju (sl. jaCina elektrlcnog polja je E =~. 22 • • --. Kako elektronska teorija objaSnjava: a) naelektrisanje tijela.1. pozitivno naelektrisanje se maze smatrati kao "izvor" Hnija sile.9Jje~k. -- ..c su prikazane linije sile izmedu dva istoimena naelektrisanja.--. na rastoJanju 1 m Po-. Coulombov zakon: SUa uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine elektriclteta upravo je proporcionalna tim kolicinama elektriciteta.1..1.1. Elektricno polje se moze slikovito prikazati pomocu :zv. . Koristenjem matematickog izraza za CouJombov zakon izracunaj jacinu elektricnog polja u nekoJ tacki na rastojanju r od naelektrisanja q. Vektor jacine elektricnog polja a) pozitivnog nael. Ako bi naprimjer posmatrah putan]u probnog pozitivnog naelektrisanja u elektricnom polju one bi se kretalo u smjeru linija sile elektrienog polja.folja.-.2.--. linlje sile P_?Ci!".9~ Homogeno elektricno polje 23 ..8. 2.2.7) Pitanja i zadaci 1. b) elektricnu provodljivost? 2.8.j~ _ ~_~___ ._ a pozitivno aka ima manjak elektrana. b) nega1ivno nae!ektrisano? 7. Kolikom sHorn se odbijaju dva istoimena naelektrisanja u vakuumu ad po 1 n C.. a) i b)). Z2~€lIelI<!l:iCl1()J). KoUkom sHorn djeluje polje na to naelektrisanje? (R: F=-6.. Jacina elektricnog pelja u nekoj tacki brojno ie jednaka sm kojom to polie djeluje na jedinicnu kolicinu elektriciteta U toj tacki. _t:t__ ~~~EI-na ~_~~~ffvE~~~: __ Medusobno se nikadinlesfjeku. . Uveo ih je Faraday. . '. 2. a obrnuto kvadratu njihove udaljenosti. Liolje sile elektricnog polja odnosno izmedu dva raznoimena naelektrisanja.10·!lN) Po defiriiciji.--. Pogledaj sliku 2. Kakav je polozaj vektora jaCine elektrienog polja u odnasu na linije sUe? 6.e. Linije sile elektricnog polja "izviru" iz pozitivnog naelektrjsanja.

" V. a tacka (2) na udaljenosti r2. V" +--4---> a u tacki (2) Ep2~qp2V2' to je A1>~ Napan izmedu pleca je SI.. Siobodno naelektrisanje se u elektricnom polju kre6e od viseg potencija!a ka nizem.!l. Odgovor. poteneijalna energija. odnosno potencijalom.Alessandro Volta (1745. ~ap~n izmedu. Pltanje 1. Poteneijal elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jednak potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja.~qp.d gdje je d rastojanje izrnedu plata.1.12. dje!uje elektrostaticka sila.~:: Razlika p~tencijala izmedu dvije tacke elektricnog poljazove se elektricni IE=¥I Iz ove retacije vidimo da S8 jacina elektricnog polja maze izraziti u voltlma po metm. se maze izracunati rad sUe elektricnog polja pri premjestanju probnog naeJektrisanja qp lz tacke (1) u tacku (2)? Koristi sliku 2. Dok se u mehaniei eesce koristi potencijalna energija u nauei 0 elektrieitetu se vise koristi poteneijal. 0l') SI. Na sliC[ 2.u potencijala ima prednost U odnosu na opisivanje pomocu jacine polja. mozemo pisati da je V N ~=C odnosno Za one koji zele vise znati SI. le Napon izmedu dvije tacke elektricnog polja jednak je jedan volt ako se pri premjes/anju naelektrisanja od jednog kulona izmedu te dvije tacke. Slobodn~ n. odnosno po/eneijal su skalame velieine. F~ q E. koje S8 halazi u polju.11.~~·Pt?:~~.elektricni napon je volt (V). Jaclna el. probno naelektrisanje qp nalazi se na nekoj udaljenosti od IstOimenog naelektrisanja q. Kako.1. dvije lacke elektricnog polja brojno je jednak radu koji Izvrse sile tog polla pri premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz /~ / jedne tacke u drugu.) .I-----~ andaje A~qEd energija Ep. Odgovor.1. Razlika poteneijala se jednostavnije mjeri od jaeine polja. tako se i elektricno polje moze opisivati elektrienom potencijalnom energijom i elektrienim poteneijalom.10. Aka uvrstimo izraz za sHu.10.1. Za razliku od jacine polja. Na neka naeiektrisanje q.2. Rad sile elektricnog jedne ploce do druge je I . A1. polja i napan u=':?"=Ed q odnosno qp (V. U nasem primjeru od tacke (1) prema tacki (2). Napomena: Na sllci 2. Prema tome.2.10. U sistemu djeluju odbojne sile te se naelektrisanje qp udaljava do neke tacke 2. Ep2 S obzirom da je u tacki (1) poteneijalna . 24 25 .1827) . F = q E.1.~boji se kretu od vi_~. pri premjestanju naelektrisanja q od A=F . tacka (1) je na udaljenasti f). Rad slle e!ektricnog palja je A1•2 = Fsr ' S gdje je s = (r2* ~1)' SHa izmedu naboja ~ tackama (1) i (2) nije ista t~ se uzima sfednja vrijednost sile .Elektricni potencijal i napon Kao sto se gravitaciono polje moze opisivati gravitacionom potencijalnom energijom.. Rad sile elektrienog polja jednak je smanjenju poteneijalne energije sistema. "lzvor" polja je naelektr'lsanje q. Kako sa maze odrediti veza izmedu jaclne elektricnog polja i napona? Polje je homogeno (E =.1. Prema definiciji lV~.1.Jedini"-a". ' . tacka (1) je na visem potencijalu ad tacke (2) aka elektricno polje vI'S! Tad. potpuno odredena poznavanjem brojne vrijednosti. Razlika potencijala z t'J Sila elektricnog polja vrsi rad i premjesta naelektrisavanje qp iz tacke (1) u taeku (2). Poteneijal je skalama velieina. izvrsi rad od j"dflOg diu/a.11. sto je ekvivalentno njutnu po kulonu Prema tome.2 =EP1 .const).eg potencijala ka nizem. velieina elektricni potencijal se koristi za skalamo opisivanje elektrienog polja.10.2. Na sliei 2.. polla. Pitanje 1. u tacki 1. je prikazano homogeno elektricno polie. Opisivanje elektricnog polja pomo(. On karakterise energijska svojstva elektricnog polja.

= 12V .1. Odredi: a) jacinu homogenog elektricnog pofja. 5ye_ tacke sa jednakim ob~:Z_iiJI!. Jednaka je nuli aka je rastojanje izmedu tiiela beskonacno velika.E=1200~. A=8Ek Ako je pacetna brzina naelektrisanja bila jednaka null.r--""koja. Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu sile elektricnog palja.e)v=? b) ._.6. iz primjera 1.Olm .. Elektron iz stanja mirovanja.prema 2.rotnog znaka. se potencijalom zove silnica / -- ekvipotencijalnapovrsina::--.10..01 m U=12V m".---2:1.6. prema pozitivnoj. -Na-"s'iici. Dvije paralelne ploce.. Newtonovom zakonu cestjca 6e dobiti ubrzanje 26 27 . b) ubrzanje kaje dobije elektron.1·1014 ~ ·O.Olm v 2 =2ad=2·2. izmedu kojih ie rastajanje d=1 em.lO"9C'1200~ m a=2. Po definieiji elektricnl potencijal je: 2 odakle je -brzina koju dobije naelektrisana cestica mase m.6 lO"'C 12V 9.6·1O· 19C a)E=?. Kada se slobadno naelektrisanje nade u elektricnom polju ono se kre6e od viseg potencijala prema nizem. m c) " a)E=.6.1O· 31 kg o = e '" 1.koju dabije elektron kada se ubrza razHkom potencija!a od 1 V. na nju djeluje elektrostaticka sila F=qE.10.==:::~Qyrsirn.u r Potencijalna energlja ]e negativna ako su naelektrisanja sup. onda je ubrzanje konstantno. Pitanje 1. One su okomite na vektor elektricnog polja.1.b)"a=?.13.19 CV = 1. prikljucene su na napan U=12 V.1. • 4n{'. Rjesenje. Brzina koju dobije naelektrisana cestica moze se odraditi i koristenjem zakona odrzanja energije.10"~ .19 J v 0_'_'1 4TC£u r / '" ekvipotencijolna ploha Primjer 1. Elektricni poteneijaf V u nekaj tack! e!ektricnag polja je t I 1 eV = 1. Ekvipotencijalne povrsine v=2.l·lO·"kg my' v=2.05·100~ . pode sa negativno naelektrisane ploCe._qq. koristenjem zakona odrZanja energije.9. Kretanje naelektrisanih cestica u elektricnom polju Kada se naelektrisana cestica nade u elektricnom polju jacine E. U tom slucaju mozema adrediti brzinu i predeni put prema poznatim relacijama iz kinematike za jednaka ubrzana.. lzracunaj brzinu koju dobiie elektron. t3~~su ekvipotencijalne povrsine oko tackastog naeiektrisanja. Zasto? d=l em = 0. naelektrisane suprotnom vrstom elektridteta. Kako se maze izracunati elektrostaticka potencijalna energija i elektricni potencijal? Odgovor. Primjer 2. Pitanje 3.!!. onda je A = E k . qE m 1.Daljeje Ako je elektricno polje homogeno. --::::eU 2 2·1. E o_. t 51. I d O. Jadan etektronvolt je energiia. jednak je razlici poteneijainih energija u tim tackama. zaktjucujemo da }e elektrostaticka potencijalna energija dva tackasta naelektrisanja q I %h koja se nalaze u vakuumu na rastojanju r.2. Uporedujuci ovu relaelju sa relacijom u pitanju 1.._. Sta su ekvipotencijalne povrsine? Odgovor. Rjesenje adakle se zakljucuje da sve tacke na istoj udaljenosti r od tackastog naelektrisanja q imaju isti potencijal. odnosno ~V2 qU=-- Pitanje 2. .kretanje. Rad sile elektricnog po/ja pri pomjeranju probnog naelektrisanja iz jedne u drugu tacku. c) brzinu kojom dode na drugu plocu. Pri tome je prirastaj njegove kineticke energije jednak radu sile elektricnog polja. Za pomjeranje tijela po ekvipotencijalnoj pavrsini nije potrebno ulagati nikakav rad.05·10 6 E: . Sfa je elektronvolt (eV)? Pri tretiranju kretanja naelektrisanih cestica u elektricnam polju iz prakticnih razloga se rad odnosno energija izrazava u eleldronvoltima (eV). ubrzana razlikom potencijala U V= Ep =_'_'1 qll 411:E1l r gdje je r • rastojanje od naelektrisanja q do tacke u kojoj se posmatra potendjat elektricnog polja.

na sliei 2. Na sHei 2. polju Pod djelovanjem elektricnog polja u provodnieima nastaje razdvajanje elektriciteta. te je rezultujuce polje jednako nuli (sl. koji se mogu kretati po cijeloj zapreminl provodnika. Na faj nacin se stvara elektrlcnl vjetar koji moze da savije pramen svijece.1.1. Na ovom principu se zasniva elektrostaticka zastita me!alnim mrezieama i oklopima. lijeva strana provodnlka B blGe naelektrlsana negativno. Na njegovom vrhu eleklricno polje moze biti toliko jako da jonizuje vazduh ispred siljka.1.) (bl (0) (dl 1 iI 51.14.16. onda bi se ani udaJjavali jedan od drugog sve dok se na raspodijele slo je moguce dalje. Kako su elektroni u metalima slobodnl. Kako se objasnjava cinjeniea da naelektrisani siljak povlja plamen svijeee u svojoj okolini? Raspored eJeklriciteta na tijelima nepravilnog oblika nije ravnomjeran. Pitanje 1. b). rasporeauje samo na njegovoj povrsinn Ova se maze objasniti kao pos!jedica uzajamnog odbijanja istoimenih naelektrisanja. Kada se ova veza sa Zemljom (uzemljenje) preklne dok je prlsutno naelektrlsanje A. Dielektrici (izolatori) u elektricnom polju Kao sto smo Istakli u prethodnom poglavlju. Jon! istog znaka naeJektrisanja kao i siljak. A 0) L::-I~~-. a zatim udalj!mo naelektrisanu sipku. Naglasili smo da se sva tijela.). kojl se dovodi na izlovani provodnik. Pltanje 3. lzmedu obJoga je polje homogeno I ima jacinu E". u nasem primjeru. udaljavaju se velikom brzinom i povlace za sobom neutralne molekule vazduha.Usljed indukcije na kraj elektroskopa koji je blizi sipki. U metalima se nalaze slobodni elektroni koji se mogu kretati po cijeloj zapremini metala. Ovakvo privlaeenje neutral nih !ljela se ne javlja u homogenom elektricnom polju. 2. Manjak elektrona na tOj strani 6e se nadoknadlti Iz Zemlje. 2. Aka bi se. onda pridosli elektronl Iz Zemlje ostaju stalno u provodniku. c). T a ce se polja. Posmatrajmo jedan metalni izolovanl provodnlk B (sl. Naelektrisanje elektroskopa Infiuencijom 28 l j . Djelovanje siljaka i Pomocu elektroskopa mozema dokazati 1 . Stoga ce privlacna sila izmedu naelektrisanog Slapa i zovine srzi biti veca nego odbojna sila.J'.1. 2. Kada se provodnik unese u elektricno polje naelektrisanja unutar provodnika se tako raspodijele da je jacina elektricnog polja unutar provodnika jednaka nuli. Listie] se opel razmaknu. Ova pojava S8 naziva elektricna influencija iii indukcija. Na suprotnoj stranl provodnika B bi6e manjak elektrona. Suprotan kraj ce biti naelektrisan pozitivno j Hstie! se podignu. ponistiti. pozitlvno • sl. Kako to mozemo objasniti? Naelektrisano tijelo A stvara oko sebe elektricno polje. eim uklonimo nae!ektrisana tijelo A nema vise ni razdvajanja elektrlclteta. Provodnlk ostaje stalno naelektrisan.16. Zasto naeleklrisana tijela privlace ne samo druga naeJeklrisana tijela. I 29 1 .a) prinesemo naelektri· sanu sipku. U prisustvu elektricnog polja (koje stvara naelektrlsano tljelo A. mogu podijeliti na provodnike i izolatore. npr. prema njihovoj elektricnoj provodljivosti.).17. Razlog tome je Slo je lada sila elektricnog polja jednaka na oba kraja tijela u kojem je doslo do razdvajanja elektrieiteta. Zasto spoljasnje elektricno polje ne prolazi kroz metale? Stavimo metaJnu pJocu lzmedu obloga plocastog kondenzatora. Pod djelovanjem spoljasnjeg eleklricnog polja izvrSit ce se u metalu preraspodjela e!eklricilela. u provodnieima se nalaze slobodni elektron. Tljelo B 6e opet biti neutralno. samo suprotnog smjera. Sila elektricnog polja vrsl preraspodjelu slobodnlh elektrona u provodnlku.21. Elektroskop je trajno naelektrisan. Zasto se svaki visak eiektrona.1. A to je spoljasnja slrana metalne lopte.15.1. Metal u homogenom el. Provodnici u elektricnom polju Elektricna influencija (indukcija).1. npr. Dobri provodnici elektriciteta su metali.1. Zasticuju se. • I j ! ! + + • • + + + + + " E=Eo-E!=O . Pitanje 2. zapazili sma da naelektrisana sipka privuce zovinu sri kaja je neutralna. djelovanjem Coulombove privlacne sile. instrumenti osjetljivi na spoljasnje eJektricno polje. ani 6e se koncentrisatl sto blize provodniku A. vee i neka elektricki neutralna tijela? Na sliei 2. + 2. koncentrisat ce se elektroni. negatlvno. Spojimo sada eJektroskop sa Zemljom (iii dodimemo prstom) elektroni sa Zemlje dolaze na listice elektroskopa i razelektrisu ih.14.2. Nenaelektrisanom elektroskopu (s1.I 'j 1 da se provodnik. najveea povrsinska gustina elektriciteta je na siljku. a desna pozitivno. Listid se sklope. Zaslo? Naelektrisani stap lndukuje elektricitet u zovino] Sril. ltd. lndukovace se elektricno polje Ei isle jacine kao i spoljasnje polie. putem influencije.15. maze stalno naelektrisati. unutar + provodnika. visak elektrona doyen u unutrasnjost metalne lopte.) spojlmo desnu stranu provodnika sa Zemljom (sl.1. Prlnesemo sada tom provodnlku jedno naelektrlsano tijelo A (npr.14. Sada prekinemo vezu sa Zemljom.17.:I g) U nasern primjeru. lako da je suprotno naelektrisanje bllza stapu. Elektrlcna indukcija I I ! + 2. Tljelo se moze I trajno naelektrisati putem elektrlcne indukelje. 1 :1 (.:.1. Pltanje 4. Ogled I I 1 I i 51.

InF. Elektricno polje ne prolazi kroz metal. Cak ni Zemljina kugla nema toliki kapacitet.) Napomena. ListiCi elektroskopa rasire..19. Kako se maze izracunati kapacitet sternog provodnika? Elektricni potencijal sfernog provodnika je Ogled. jer se elektronski omotac pomjerio.1. prinesi elektroskopu naelektrisani stap i zabiljezi skretanje listiea elektroskopa. Naelektrisanja u dielektriku (51.l caSu. IfLF. POlarizacija dielektrika Elektricni dipol ima dva centra raznoimenog nae!e~ ktrisanja. ada blva oslabljeno pri prolasku kroz dielektrik. Na prvi pogled bi se moglo oeekivati da prisustvo dielektrika nema uticaja na elektrieno polje. Prinesi naelektrisani stap. u elektritnom polju ani se pravilno orijentisu. PriJe stavljanja Casa od metala iii stakla. Rezultujuce polje E prolazl kroz dielektrik ali biva oslabljeno. kada je prisutan metal. Mjerenjem S9 moze ustanoviti da 6e se potencijal provodnika pavetati dva puta aka mu se dovede dva puta veta kolicina elektriciteta.1. 30 31 . u odnosu na skretanje u vazduhu.. slabije je od spoljasnjeg polja Eo. V II I il Ovaj odnos je karakteristican za provodnik provodnika C. Usljed termickog kretanja dipoli su rasporedeni bez ikakvog reda.1.) stvaraju elektricno polje E' suprotnog smjera od spoljasnjeg poljaEo. 2. 1 EJektricni kapacitet provodnika brojno je jednak kolic!ni a/ektriciteta koju treba dovesti provodniku da bi mu se potencijal pove{.Kod izolatora (dlelektrlka) nema slobodnih elektrona.1. 2. 10'" F. Medutim. Tako mozes uporediti skretanje IisHea.2. Eo I B. prema pozitivnoj strani ploce (sl. Odn05 jacine elektricnog polja u vakuumu Eo i iacine elektricnog polja u dielektriku E zove se relativna permitivnost dielektrika. Listie! elektroskopa se ne pomjeraju. tj. Elektricno polje prolazi kroz dielektrik ali biva oslabljeno. Za dati provodnik odnos kolicine elektriciteta koja mu je dovedena i o 51. const. naziva se elektri6ni kapacitet polarizaclia dielektrika.. Na primjer mo/ekul vode iii moleku] amonijaka su sami po sebi elektricni dipoli i bez prisustva spoljasnjeg elektricnog polja. Rezultujuce polje je E.) svi atomi dielektrika bit ce kao dipoli orijentisani u pravcu polja. T akva pojava S8 naziva 1 j . U 10m slucaju kazemo da je izvrsena orijentaciona polarizacija dielektrika. Kada izmedu ploca naelektrisanog kondenzatora postavimo dielektrik (sl. Medutim. 2. IpF ~ 10. 81 jedinica za elektricni kapacitet je farad (F) F=~ 1 j I ! i IE. Jacina elektricnog pelja u dielektriku je er puta manja nego u vakuumu.~ njegovog potencijala je konstantan. Za razliku od provodnika elektricno polje dielektrika je slabije od spoljasnjeg polja. To je vrlo velika jedinica. 58 malo Kako to mozemo objasnltr? Kada se dielektrik stavi u elektricno polje.19. Dobili smo elektricni dipol (sl. Sta to znaci? Pozitivna jezgra atoma nece se vise nalaziti u centru elektronskog omotaca. sto znaci da je jacina elektricnog palja 4 puta manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu). and a ce se njegovi atomi (molekuli) polazirovati. Npr.18. Na kuglu elektroskopa stavi metalnl.12 F Za one koji iele vilie znati Pitanje 1.19. odnosno staklo. npr. Na kuglu eleklroskopa stavi staklenu casu. C V Kapacitet od jednog farada ima provodnik ciji se potencijal poveca za 1 V kada mu se dovede kolicina elektriciteta od 1 C.ao za jedinicu. relativna permitivnost stakla j8 4. onda on ima elektricni potencijal V. a drugi pozitivno. Elektricni kapacitet provodnika Kada se neki izolovani provodnik naelektrise kolicinom elektriciteta q.). Eo' E'. . Atom (molekul) i dalje ostaje kao cjelina elektroneutralan ali ce jedan njegov kraj biti naelektrisan negativno.1. Prinesi elektroskopu naelektrisani stap.'!. itd. PokazaU da elektricno polje ne prolazi kroz metale.19. Zbog toga se u praksi koriste manje jedinice: Za one koji iele vise znati Neke supstance imaju molekule koji su svaki po sebi elektricni dipolL Takvi molekuli se nazlvaju polami molekull.2. Usljed toga dolazi do smanjenja jacine eiektricnog polja koje prolazi kroz dielektrik. Zbog toga je voda dobar rastvarac. Elektricni dipol 81. suprotnog smjera od spoljasnjeg polja.1. Kazemo da dielektrik u elektricnom poliu postaie polazirovan. jos je Faraday ustanovio da se i u dielektriku formira elektrieno polje.18. 2. Polarni molekuli ne daju nikakvo makroskopsko elektricno polje. 10'9 F.

Promjenijivl kondenzator i oznaka kondenzator. Vezjvanje moze biti paralelno i serijsko. puta od Ukupna koiicina e!ektriciteta jednaka je zbiru kolicina elektricileta kojima su naelektrisani pojedini kondenzatori u SI. onda se njegov elektricni kapacitet pove6a.21.ploce naelekfrlsa6eIstom koHcinoiTI e!ekiriciteta su-protnog'Z-naka-:-"-------""i/___ / ' . a) b) 0) SI. sastoji . 32 33 ..-' Kapacitet konde-nzatora se definise odnosom kolicine elektriciteta na jednoj ad ploca i razlike potencijala izmedu plota A d B +Q Ic: ~I Ogledi pokazuju da elektricni kapacitet plocastog kondenzatora zavisi od povrsine jedne od ploca S i razmaka izmedu njih d. Plocasti kondenzator C=e.Plocasti kondenzator se . Prema objiku.23. Ta pojava se tumaci elektricnom influencijom./ nego kada su odvojenl naz/va se eleklricni kondenzator. .sfernHcilindricni. tada je kapacitet kondenzatora C = totrd"1 --------- sl Er Elektricni kapacitet kondenzatora C.- +C2u relativna permitivnost dielektrika. U.1. tako da se mijenja onaj dio njihovih povrsina koje se poklapaju (sl. Sistem od dva provodnika koji moze primiti vetu kolicinu efektr/citeta .2.120. na primjer. v' >·..2.lijevo). su razni tipovi kondenzatora koji se koriste u tehnici a) blok kondenzatori. Ako se izmedu ploca nalazi neki dielektrik.2.-C o gdje je G. to)e cu=~\y C = e. Takav nacin promjene kapaciteta kondenzatora . mogu biti: plocasti. sa dielektrikom. S obzirom da je po definiciji q odnosno = CV.. Na slici 2. provodnlka je proporcionaian njegovim Elektricni kondenzatori Kada se u blizini jednog izolovanog naelektrisanog provodnika nalazi neki drugi provodnik.2. . paralelno spojena na izvor stalnog napona U. S1.1.1.22. Na sliei je prikazana i oznaka za promjenljivi SI.gdje je r poluprecnik sfere.22. Paraleino vezivanje kondenzatora q=q\+qz Sobzirom da je q "" CU.2.2. Tehnicki kondenzatori -Q Vezivanje kondenzatora Za dobivanje odredenog kapaeiteta.24. Neki od njih mogu izdrzati napon i do 1000 V. . . Oznaka za kondenzator stalnog kapaciteta nema stre!ice. U tehnici kondenzatori imaju veliku prakticnu primjenu. veti je kapaciteta Co kada je izmedu ploca vakuum (odnosno vazduh). u praksi se kondenzatori cesto medusobno vezu. rlJJltalnfl .1. Sfemi provoOnik Kapacitet sfernog dimenzijama. e) elektrolit kondenzatori.--Paralelno vezivanje.. od dvije . Kapacitet plocastog kondenzatora se moze mijenjati pomjeranjem obloga kondenzatora. kod radioprijemnika (slika desno). paralenne. Na slici 2.d S gdje je GO permitivnost vakuuma.1. Na svakom kondenzatoru je napon jednak.1.24. primjenjuje se.23.= U 2=U SI. su prikazana dva kondenzatora. b) keramicki kondenzatori.1.. te imati kapaeitet i do 1500 !iF.

elektricno palje izvrsi rad ad 600 nJ. Jo~osfer~.:1 veh~u kollclnu Jo~a I. . IJ.= 1. izmedu 100 i 700 km visine. zgrade. Ko!iki je ukupni kapacitet? (R: a) C = 8 . Kod serijske veze ukupan kapacitet je manji j od kapaciteta najmanjeg kondenzatora. onda prva ploca prlml koilclnu elek. b) E=200 N/C.. C 2 C. radloaktlvnog zracenJa.. te se dalie influeneijom na plocama ostalih kandenzatora uspostavi ista kolicina elektriciteta suprotnog znaka.. Prainjenje izmedu oblaka i Zemlje se cesto naziva grom.26. n~ primi~~.uF i 5 . uslJed kosmlckog zracenja. a razlika potendjala 12 V. U gornjim slojevima atmosfere.lF C C."" 3 Ukupan kapadtet kod paralelne veze se povecao. I U ~e~Jff\or~~Etri postoji v~}kl.). c) brzinu koju 6e [mati posHje 0. b) ubrzanje koje dabije elektron.uF.1. v Ukupni napon je. q = const.Ukupni kapacitet paraleino vezanih kondenzatora je r:::@-=C:::-.. To su usamljena visoka drveca. b) serijskL Odredi ukupan kapacitet.+ C""..uF. Kako se definise voll? 5. _§~rijskog vezivanja.-+C::-'. 1.l:25)--:-1'QR:!a-sefla-iakvu--kombinaciju (bateriju) dovede napon U. 34 35 . Cz " SI. d) 13 m/s. ~---- ~~-- ------. 2... Zbog caga? 9. Atmosfersko praznjenje prali jak zvucni potres koji se naziva grmljavina. Djelovanje gromobrana se zasniva na jonizaciji vazduha kOja nastaje usljed sUjka na vertikalno postavljenom stapu (sl. u .3 V) 10_ lzmedu plata ravnog kondenzatora js . c) Razliku potencijala izmedu plata kondenzatora..10 m/s2.S·105 0..1..!L C C.27.l.3. b) C = 1. Da Ii se trosi energija prj obilasku elektrona oko jezgra? c= C.1.01ps. Rjesenje: a) Kod paralelne veze je Pitanja i zadaci 1. Na nivou mora je 120 Vim. Jer S~~r.?ktrisanih cestlea. a na visinf 50 m je 56 VIm. ltd.'-.. . Zem!ja ima svoje elektricno polje kOje se prostire sve do jonosfere.2. Naziv je dobila po tome sto se javlja u po!arnim krajevima. (R: a) E::::: 200 Vim. b) jacinu homogenog elektricnog polja.2. naziva se jonosfera.uF +2. 2. Razlog tome je sto se stalno vrsi proees Jon~zaci~e cestlCa_ au:ro~..azmak d=6 cm. Usljed jonizacije vazduha i elektricnog polja Zem!je nastaju naelektrisani oblaci.C""~". a praznjenje izmedu dva oblaka munja. Sta su ekvipotencijalne povrSine? 2. godine americki fizicar Franklin. Munja na svom putu ka Zeml]i lrazi ti]elo koje najbalje provodi etektridtet. Kolika je razHka poteneijala izmedu tacaka elektrienog polja gdje je izvrseno pomjeranje? (R: U "" 0.Elektrieni-naboju atmosfeii / ~.1. a drugo • q.!L +.27. reciprocna vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora Ova elektricna kondenzatora kapadteta C. Princip izrade gromobrana postavio je jOs 1758.r. Ta~?.2.. 7. "". .). Gromobran gromobran...uF vezana su: a) serijski. Ova kondenzalora kapaciteta 3 . c) v::::: at =. Ubrzanje koje doblje pod uticajem elektricnog polja iznosi 1000 m/s • Odredi: a) elektrostaticku silu koja djeluje na naelektrisanje. Koji se molekuli nazivaju polarni molekuli? ~=J. Tu slljetlost izazivaju elektrani koji dolaze do Sunea.duiina munje i do 3 km.25.17 cm) 11.tF·2f... a njeno trajanje milioniti dio sekuMe (sl.5.' : UJ U~ Primjer 1. dJeluJe na kralke radiotalase kao ogledalo pa se pomocu kratkih radiotalasa vrSI pnJenos na vellke dailine. Pri premjestanju koHcine elektridteta od 2 pC.. iivotinje na olvorenom prostoru. b) p'aralelno. Sipka je vezana za Zemlju preko bakame Hi cincane ploce do dubine 3 m.9. Uzrok jonizacije su ultra!jubicasti zraci sa Sunca i ka~~ml~kl zracl. Kako se krecu naelektrisane cestice u hamogenom e!ektricnom polju? 6.... + C. Serijsko vezivanje kondenzatora odakle se dijeljenjem jednaCine sa q dobije Za zastitu zgrada od groma karisti se -SI. ako je njihov razmak d = 4 cm.uF). Kada se na jednu plocu kondenzatora dovede ko(icina elektriciteta + q. ltd..3pF 3. c) U = 8V) 12. polarna svjetlost. Usljed cega nastaje "elelctricni vjetar"? 4. I Kod P~!~l§1lno-vezanih kondenzatora ukupan kapacitet]e jednak zblru kapaclteta pOjedinlh kO~J::Ien%at9!~~_ Slican izraz dobijemo i za proizvoljan broj vezanih kondenzatora. Munja Serljsko vezivanje.. U homogenom elektricnom polju izmedu ploca ravnog kondenzatora nalazi se naelektrisana cestlca 2 mase 1 mg i naboja q ::::: 5 pC.lfitlteta + q. nastaje tzv. d) s "" a-t-12 = predeni put poslije 0.+~"". 510! Zen:ljine atm~sfere..01 }-ls.. druga ploca prvog kondenzatora se veze za prvu plocu drugog ~ond?n~atQ~~~J!9-: _rsrz.. Sia je elektricni dipol? Zbog cega je elektricno polie stabije u dielektriku nego izvan njega? 8. na drugoj ploci naslane naelektrisanje . Odredi: a) jaCinu homogenog elektricnog polja. 1). Kod Serijski vezanih kondenzatora.. u!traljublcastog zracenja koje dolazi sa Sunea.1. Jacina elektricnog polja Zemlje opada sa nadmorskom visinom. b) Kod serijske veze je: C".26.. broj nae. b) a'" 3..(R: a) F = lmN.. .q.875 .uF i C:F 2 pF spojena su: a) paralelna. . slobodmh elektrona. Elektricni napon pri prai:njenju dostiie i do 100 mmona voltl.IF + 2J1F c" 2. koji se nalazi na visini preko 80 km. t~fHQh . !!J l!1 odnosno .. Ko~_ ... SI.

Elektricna struja_ u metalima polja uistom pravcu (sl.j. odnosno smjer. mobitela.. Kada kazemo jednosmjerna struja. Na primjer.. U elektrolitima su nosioei elektriene struje joni koji mogu biti pozitivni i negativni. Elektricna struja u provodniku moze imati samo dva smjera.2. Gustina struje U elektrostatici smo proucavali eiektricne naboje koji miruju. Na taj naein pravae. =~ E I . Ult=~ . jer su elektroni naelektrisani negativno. Na sve slobodne elektrone djeluje sila elektrienog SI. Kako nastaje elektricna struja? Pod djelovanjem elektrienog polja nosioei naelektrisanja se krecu usmjereno.2. q. E=. elektricnih masina. bez obzira na njegov oblik. Odnos jacine eLektricnog polja u vakuumu i dlelektrlku zove se relativna permitivnost dielektrlka. a smjer kretanja elektrona fizicki smjer. Elektricni kapacitet provodnika brojno je jednak koJiclnl elektriciteta koju treba dovesti provodnlku da bi mu se potencijal povecao za jedinicu.1. Pod elektrolitom podrazumijevamo teenost koja provodi elektrienu struju. Usmiereno kretanie naelektrisanih cestica naziva se elektricna struia. onda ne mislimo na odredeni geometrijski smjer u prostoru..2. Smjer elektricne struje je smjer elektrienog polja. Elektricno palje prolazl kroz dielektrik. V ! il F='£ V 'I I 1 I I 1 I j I I I 1 I i '1 I 36 37 . U gasovima su nosioci elektricne struje jon! i eiektroni.2. Izmedu placa ravnog kondenzatora jaclna homogenog eJektricnog polja je: v=~ q. Takav smjer je usvojen po dogovoru jos dok se nije znalo da postoje elektroni. onda u provodnicima postoji elektricno polje. u metalima se nalaze slobodni elektroni.. To je ustvari smjer kretanja pozitivnog naelektrisanja. Elektricno palje ne prolazi kroz matale. nego na smjer u provodniku. Ako struja stalno mijenja svoj smjer.Vainiji iskazi i formule potencijal u nekoj tack! elektricnog polja brojno je jednak potenciJalnoj energiji jedinlcnog probnog naelektrisanja.1 . struja moze biU jednosmjerna i naizmjenicna. kretanja elektrona je ureden. Napan izmedu dvlje tacke elektricnog polja brojno je jednak radu koj! izvrse sUe tog polja prj premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz jedne tacke u drugu. Inaee.. s obzirom na smjer. Kada se na krajevima metalnog provodnika uspostavi stalna razlika poteneijala. onda se naziva naizmjenicna struja.I c=. d 2. £ . Prema tome. kompjutera. Smjer kretanja elektrona je suprotan od smjera elektrienog polja. Brzina kretanja elektrona zavisi od jacine struje i ne prelazi 1 em/s. da bi kroz provodnik protieala elektriena struja potrebno je da u provodniku postoji elektrieno polje. Brzina eJektricne struje [znosi c=300 000 km/s i to je ustvari brzina prostiranja elektricnog polja. Usvojeni smjer elektricne struje naziva se tehnieki smjer. 51 jedlnica za elektricni kapacltet je farad (F). Brzina eJektricne struje i brzina kretanja elektrona nije jedno te isto. televizora .9. Sada cemo proucavati naboje (naelektrisane cesllce) u kretanju. Elektricna struja ima danas 'Veliku prakticnu primjenu i svakodnevni iivot bi teilko mogli zamisliti bez elektricne struje: osvjetljenja. Elektricna indukclja je razdvajanje elektriciteta u provodnlclma pod djelovanjem elektricnog polja.!l. Elektricna struja J Prenosenje naboja. 2.

Ohmov zakon.4. stoljeGa. SI. 38 39 . Primjer 1.5 A do 20 A. Na mjestlma gdje je provodnlk tanjl gustlna struje je veGa. Olovni akumulator moze.Jacina elek!ricne s!ruje Osnovna karakeristika elektricne struje je njena jacina. Aka se jacina struje ne mljenja u toku vremena. . Jacina e!ektricne struje kroz neki provodnik.2. I J=S 81 jedlnlca za gustlnu struje je Nm 2 Kada povrsina presjeka provodnika nije ista duz cijelog provodnika. Elektricni otpor Njemacki fizicar Ohm je. 2. imamo provodnlk na Clje krajeve MIN dovedemo napon U. jos u prvoj polovlni 19. onda ce gustlna struje Imati razlicite vrljednostl (sl. 2. akumulisatl koliclnu elektrlciteta preko 50 Ah. I=2A t=l min:::::60s a)Q=?. Tada kroz provodnlk protlce struja jaGine I (sl. U -=const=R A=~ s Ukupna kolieina elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnlka za vrijeme t. na primjer. na prlmjer. Odnos napona i jacine struje za dati provodnik je stalan. Neka. onda je II=~I Jedinica za jaeinu struje je amper (A). Iz Ohmovog zakona je 11t1/Joi'-. Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektricilela koja protekne kroz presiek provodnika u iedinici vremena. pod uslovom da je temperatura stalna. a) Kolika protekne kolicina elektriciteta za jednu minutu? b) KoUka elektrona protekne za to vrijeme? Rjesenje: I Ovaj odnos se naziva elektricnl otpor provodnika I obiljezava se sa R. Elektricni otpor provodnika I 1 ~I 1 = sto predstavlja Ohmov zakon za dio strujnog kola. Cesto se u praksl korlsti i vellelna koja se zove gustlna struje.5-1020 elektrona Jacina elektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu na njegovim krajevima.2.4.2.n= Q 120C e 1.). iznosl 2A..2. Kada dovedemo dva puta veGI napon. lokomotlve. s. Gustina struje R --~ I' t' n V ele ·'=A Provodnik Ima elektricni otpor ad 1 n kada kroznjega protice struja od 1 A prl razlici potencijala od 1 V izmedu njegovlh krajeva. Iznosl 0. kroz Istl provodnik ce proteCi dVa puta veta struja. na prlmjer.6-1O"C n '" 7.). Gustina struje. moze Iznosltl I do nekoliko stotlna ampera. C=As (1789 ~ 1854) VeGa jedinica od ampersekunde (As) je ampersat (Ah) Ah = 3600 C JaCina struje u kUGnlm aparatima. a kod elektncnlh dlzalica.120C b)Q=ne. itd. eksperimentalno utvrdlo vezu izmedu jacine elektricne struje i napona koji vlada na krajevlma provodnika.60s Q .2. ltd.2.2.b)n:=? ruO-It-2A. a obrnuto proporcionalna njegovom otooru.2. Jedlnlca za elektricnl otpor je om (n). Gustina elektriene struje brojno je jednaka jacini elektrlcne struje pO jedinici povrsine popreenog presjeka provodnlka. 8ada mozemo pisati da je N M I SI. prl stalnoj jacinl struje je q=1t Jedinica za kolielnu elektriciteta kulon (C) se onda moze Izrazltl kao.

---{v}-Ogled. Na slici 2.livet covjeka iznosi 10 mA. tj. poprecnog presjeka S i materijala od kojeg je napravljen provodnik. a na temperaturi t iznosi R.termicki koeficijent otpora. kao na sHe! 2.2. poluprovodnika i jos nekih materijala porastom temperature otpor se smanjuje . Odredi elektricni otpor opruge lz hemijske olovke (sl. gdje je a. Struja opasna po .2. Pli kojom naponu bi slruja usmrtHa covjeka? Rjesenje Sta je to specificna provodljivost? To je reciprocna vrijednost speciflcnog otpora. Sastav! slrujno kola kao na sllei 2. Pored kondenzatora i zavoJnlca otpornici su najcesce upotrebljavane elektronicke komponente. . Ampennetar se veze u kola serijski. U tehnici se ovaj proizvod cesto naziva pad napona.'lmY rn Pitanje 1. . nazivaju se omski otpori. U:. opruga iz hemijske olovke. L----u----' SI.5. alpar. Pokazi da otpor provodnika raste sa temperaturom. a elektricni otpor tljela je 20 1<0.~ . Upaljenu sibieu prinesi opruzi. Za eleklrolite i poluprovodnike a<O. Otpornici. prema Ohmovom zakonu R=r' u Specificn.) R Pribor. 51 jedinica za specificni otpor je ommetar (Om) U praksi se cesto koristi mjesovita jedinica. otpor opada sa porastom temperature.5.6. SI. Dzepnu bateriju ukljuci nakratko i procitaj vrijednostl napona i jacina struja. onda je R = Ro (1 + at) za elektricnu provodljivost je simens (S). Prlbor.10\1 U=1 U = RI = 20·1O} 0·0. vezni materijal.2. b) promjenljivog otpornika. 4D Omm'/m 41 -. ampermetar do 3 A. Za veeinu hemijski cistih metala vrijednost koeficijenta otpora iznosi 1/273. upaljac (sibiea).7. 10 mA = 0. Ovakvi otpori. za koje vazi Ohmov zakon. s Faktor srazmjernosti p se naziva specificni otpor provodnika i on zavisi od vrste materijala provodnika. Elektricni otpor izrazen u Dmm2/m izrazi u Dm. Primjer 1.01 A U=200V Jedinica za specificnu provodljivost je simens po metru (S/m) Primjer 1.Iz Ohmovog zakona slijedi da je napon U na krajevima provodnika otpora R.20. a voltmetar paralelno. ampermetar (dO 3A). On vazi uglavnom za metale i to pod uslovom da je temperatura konstantna. otpor S8 ne mijenja sa temperaturom. kroz koji prolazi struja jacine I U=RI Ohmov zakon ne vati za sve materijaie.. vezni materijal. (lO-. Rjesenje. o=~ R Jedinica Zavisnost elektricnog otpora od temperature Promjena temperature provodnika uslovljava promjenu njegovog elektricnog otpora.t ogled Elektricni otpor je.6. Kod elektrolita. dzepna baterija. je sematski prikaz: a) stalnog otpornika.2. Pitanje 1. Qmm m 2 Q. 2. a jacina struje koju pokazuje ampermetar. Veil oprugu u kolo struje.2.. Opruga ih hemijske olovke. naglo se smanji! Zasto? IR=pil .2. dzepna baterija.2. Sta je to elek1ricna provodljivost? Dna se definise kao reciprocna vrijednost elektricnog otpora. Ogledi pokazuju da elektricni otpor provodnika zavisi od njegove duzine I.01 A R . Kod metala otpor raste sa pove6anjem temperature.5. Za neke materijale. Ogled.. Voltmetar do' 6 V. Opruga se usija. Ako je otpor provodnika na DOG Ro.2. 10:.20 ill . kao sto su legure konstantan i manganin.

· Elektricna struja u metalima Nosioci elektriene struje u metalima su eleklroni.2. onda se krecu haoticno. Varistori . a} KoUka je to kolicina elektriciteta u kulonima? b) Koliko vremena maze davati struja od 0. 0) 51.10. Elektricna struja u rnetalima zapremini provodnika ravnomjerno su rasporedeni u prostoru izmedu pozitivnih jona (sl. b) 40 satL 9.8. Siobodne elektrone u metalima nazivamo elektronskim gasom jer se ponasaju slieno ideal nom gasu. Atr. Sta je pad napona? . od nule do njegove I="R R=ps I u V makslmalne vrijednosti. 43 42 . Jacina eJektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu na njegovim krajevima.(VDR .2. t SI. prema relacljl Za metale otpor raste sa temperaturom za elektrolite i po!uprovodnike otpor opada sa temperaturom. ako za pola sata kroz njega protekne 600 C elektrielteta. 2.33 A) 10.. Pod takvim okolnostima spoljasnji elektroni mogu lahko preCi u domen drugog (susjednog) atoma. poprecnog presjeka S i speeificnog otpora EJektricni otpor provodnika zavisi od temperature. gdje je e nabor elektrona. 6pA.10·9 A). a obrnuto proporcionalna njegovom otporul Elektricni otpor provodnika zavisi od njegove duzine Q. Ta sila daje ubrzanje elektronu.2. a kroz njega protiee struja od SmA? (R' R = 250 kQ) R=Ro(l+at) Modeli vodenja elektricne struje U. Koriste se.5 A ako pretpostavimo da mu je kapacitet opao na 35 Ah? 5 (R: a) 1. Na sliei b) je slojni otpornik koji se izraduje taka da S8 na nosac od izolatora (keramike) nanese sloj odredene Vainiji iskazi i formule Elektricna struja je usmjereno kretanje naelektrisanih cestlca. Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnika u jedinici vremena. Sta cini elektricnu struju kroz provodnlk? 2. za upravljanje relejom. 8. (R: 0. Koliki je otpor pravodnika na cijim krajevima je napon od 2kV. Olovni akumulator akumulise kolicinu elektriciteta od 55 Ah. koji oseiluju oko ravnoteznog polozaja. (R: I = 0.8. Da Ii se smjer elektricne struje poklapa sa smjerom uredenog kretanja elektrona? 5.9.id\ se koriste za stabilizaeiju napona. Svi elektroni ·c" se kretati u 'praveu elektriene sile F=eE. 2 nA. Kada u metalu nema elektrienog polja. LOR " fotootporniei su naeinjeni od poluprovodniekog materijala.2. t! o Atomi metala imaju slabo vezane elektrone u spoljasnjoj Ijusei na koie utice elektricno polie susjednih atoma. 1"". NTC termistori (negativni temperaturni koeficljent) se koriste za mjerenje i regulisanje temperature.A". Kada se na krajevima provodnika uspostavi razHka potencijala u provodniku ce postojati elektrieno polje. Zbog cega kroz sijalieu protekne znatno jaea struja u trenutku njenog ukljucivanja nego pri da!jem radu? 7. 6.2. Na slici a) je zicani otpornik. pa zatim treceg.2. Koje su cestlee nosioe! elektricne struje u elektrolitima? 4. b) promjenljlvi otpornik olpornosli. Oni "Iutaju" po eijeloj 51.).9S·10 C. Pitanja i zadaci 1. Kakva je razlika izmedu brzine elektricne struje u metalima i brzine kretanja e!ektrona? 3. Na sliei c) je potenciometar.10. To je promjenljivi otpornik kod kojeg se vrijednost otpora moze mijenjati klizacem. su prikazane razlicile vrste otpornika. 2. Sematska oznaka za: a) stalni otpornik. itd.7.10-6A. Koliku jacinu stmje pokazuje ampermetar. 6. Sloj moze bili melalni iii ugljeni.UJ ~il'~ b) Na sliel 2. PTe (pozitivni temperaturski koefieijent) otporniei se koriste za mjerenje temperature.2. izraden od .01 A. na primjer.lice· na izolatoru. Otpor im zavisi od toga koliko su osvijetljeni.2. Otpornici Na taj naein oni postaju slobodni elektroni.lzrazl u amperimajaCinu struje od: 10 rnA.

Kada se djelovanje ovih slla uravnotezl. Da bi se povecala struja zasicenja potrebno bi bilo povecaU jaCinu jonizatora. ). prj cemu se od njih odvoje jedan iii vise elektrona. Medutim. itd. Na primjer za dobijanje cistih metala (bakar.2. Pokazi da rastvor elektrolita provadi elektricnu struju. odnosno ·molekuJa. Prestankom djelovanja jonlzatora prestaje i provodenje. na primjer. Elektroliza ima siroku primjenu u tehnicl.uja u teenostima Gista vada u neznatnoj mjen provodi eiektricnu struju i mazema je smatrati izolatorom. Pozitlvni jonl i elektroni krecu se prema odgovarajucim elektrodama.2.) Ogled.. Za ispitivanje zavlsnosti struje od napona izmedu elektroda. 2. kao rezultat proticanje. Jonizatar maze bili. Ploce nazivamo elektrodama. zracenje itd.2. Procas fzdvajanja sastojaka iz elektrofita. Kada se elektrode vezu u kolo struje. Ta brzina je reda velieine nekoliko millmetara u sekundi. lako struja dalje ne raste. Ovi joni se nazivaju primarni jonL Pri nekom napanu Ull izmedu e!ektroda skoCi varnica. To je uslovljeno vellkom koncentracljom slobodnlh elektrona u metalima koja je reda velieine koncentracije atoma u metalu. onda se pozivitni joni krecu prema katodi i zato se zovu katjoni. U tom trenutku su·jonl dobiti toliko veliku energiju da mogu sami vrsiti jonizaciju neutra!nih atoma. A(+): cr . elektricne struje naziva se elektroliza i Zakone elektrolize da~ je Faraday. Tada molekuH iii atomi postaju jonL Aka u vodu dodamo nesto kuhinjske soli instrument ce pokazali da prolazi struia. 45 ~ . odnosno molekuli neutralni i da nemaju slobodnih elektrona iii jona kojima bi S8 ostvarila elektricna provodljivost.11. NaCI.2. slobodnl elektronl se krecu nekom srednjom brzinom koja se zove drif-brzlna Yd. se obrazovati I pozitivni .12. ltd. Jonizacija moleku!a Hi atoma moze se vrsiti pod nekim spoljnim ullcajem. Nesamostalno provodenje gasova Kada se proticanje elektricne struje kroz gasove ostvaruje djeJovanjem nekog spoJjnjeg faktora ljonizatora) onda se takvo provodenje naziva nesamostalno provotlenje. i slobodni to mazema objasniti? Kada u cislu vodu dodamo baze.e -CI Na katodi jon natrija prima jedan elektron ] postaje neutralni atom.. Kako U procesu jonizacije gasova mogu elektroni.12.2. Objasni zasto? se upalL Prije sipanja soli sijaHca nije bila upaljena iako je Elektricna struja u gasovima Elektricna sf.13.11. prikazan jednostavan ogled za demonslraciju provodljivos1i gasova. Ako izmedu ploca stavimo upaljenu sibi~u kazaljka galvanometra te skrenuti. plamen. maze se koristiti uredaj. Kao elektrode koristl dva eksera! Kada sipas kuhinjsku so u vodu sijalica kola struje bilo zatvoreno. . To znael da su njihovi atomi. Na elektrodama dolazi do razelektrisavanja jona: KH: Na+ + e -Na • 51. Kada vezemo ploce za elektricni izvor kazaljka galvanometra nete skrenuti. Teorija koja na ovakav naein objasnjava provodljlvost metala nazlva se elektronska teorlja. lzmedu metalnlh ploca je vazduh. 51. napon se zove napOI) udarne -jonlzacije. Usljed toga gube brzinu.). Znaei da je eisla vada izolatoL Gasovl su vrlo losi provodnici elektricne struje pa ih mazema smatrati ·Izolatarima. gdje je k * elektrohemijskf ekvivalent koj] zavisi od vrste supstance. kao na sHe! 2. Prj malim vrijednostima napona struja je priblizno srazmjerna naponu sve do neke vrijednosti iz koja se zave struja zasicenja. Prvi Faradayev zakon elektrolize 9lasi: Masa·!zdvojene !1tJpstance pri elektrolizj proporcjonalna}e protekloj kolicini elektricite~a m=kq=kIt j i 1 l Medutim. Nakan loga struja prestane da raste iako se napon povecava..2.:!. Taj . pavecanjem napona joni dobivaju sve vecu energiju (sl. 2.12. Vazduh je dobar izolator. Ploca kOja je spojena sa plus polom naziva se anoda (A). Vodeni rasNori kiselina. U kolo vezi dzepnu sijalicu.2. baza i soli dobro provode elektricnu s1ruju nazivaju se elektroiitl. klseline Ui soil dolazi do Spoljasnji faktori koji Cine gas provodnikom naziva]u se jonizatori. U nasem primjeru molekull kuhinjske so!i NaCI se razlazu na jane. Kada ukljucimo kola struje instrument ne pokazuje nikakav alkloo kazaljke. Doslo je do jonizacije molekula vazduha. A. ako S8 molekuli (atomi) gasa jonizuju onda i ani mogu provoditi elektricnu struju. Na anodi jon hlora otpusta jedan elektron i postaje neutralni atom.2.Medutim slobodni elektroni se krecu ubrzano samo izmedu dva sudara (medusobno iii sa jonima kristalne resetke). Na slid 2.11. U to se mazema uvjeriti aka u nju uronimo dvije-melalne ploce spojene sa izvorom struje (sl. U tom trenutku svi joni koj! su stvoreni spoljasnjim jonizatorom dolaze do elektroda.. Sastavi kola struje kao na slici 2. kad nesamostaTnog provodenja. Elektricna struja u tecnostima Raz{aganje neutra/nih ma/eku/a na jane naziva se elektrolitlcka disocijacija. TI sudarl uslovljavaju sllu otpora koja je suprolna sili elektrlcnog polja. + razlaganja moJeku!a na jone. negativni jon. Negativni joni se Krecu prema anodi i zato se zovu anjan!. aluminij . a kao lzvor struje koristi dzepnu bateriju. Na+ + cr . Tako nastaju sekundarni jonl ciji-se bro] naglo umnozava. samo sto S8 napon izmedu elektroda moze regulisati poteneiometrom i mjerlti voltmetrom.). galvanostegija (prevlacenje povrsine metala podloznih korozlji sa tankim slojem pJemenitog metala. 44 I j . zatim se ponovo sudaraju.2. Medutim I tako male brzine su dovoljne za dobljanje elektrlenih struja velike jaelne. a sa minus polom katoda (K).

2. otkrivena je jadna vrsta zraka eija ja priroda bila nepoznata. Ud. Sta je to plazma? To je posebno agregatno stanje supstancije koju karakterise visok stepen jonizacije. U.2. u vazduhu uvijek lma izvjestan broj primarnih jona. U izvoru elektriene struje energija neke druge vrste se pretvara u elektrienu energiju. a njihova unutrasnjost i do desetine miliona stepeni.) su: .2. Za stalno proticanje elektricne struje potrebno je da postoji zatvoreno strujno kolo. Ogled.2_16. Fluorescentne sija!ice su trl do catiri puta ekonomicnije ad sijalica sa usijanim vlaknom. 47 46 . Baja svjetlosti zavisi od vrste gasa. ! u meduzvjezdanom prostoru se takode naiaze naelektrisane cestlee. 2. Pri tome je napan udame jonizacije znatna niii. tj. a zidovi su premazani lankim slojem fluoreseentne supstancije. itd. Provodnici.. elektrolucno zavarivanje. Ogledl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom odigrali su vrlo vainu ulogu u razvoju atomske fizike i elektronike. Kod izvora jednosmjerne struje krata crtica oznatava negativan pol.14. Pored varnicnog prainjenja postoji j ttv. tako 1 u tecnostima (plazma elektrolitickog rastvora).2. asia kanalski zraci? Kada su vrseni eksperimentl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom. Krajem 19. a svjetlosnl efekti ravnomjerni. ListiCi e!ektroskopa se skupe. Na primjer. Prinesi upaljenu· siblcu (ill upaljac). o 8 Kada se elektrlcna struJa u gasovima moze sarna od sebe da odriava provodenje je samostalno. .2. 2. Struja zasicenja Samostalno prainjenje (provadenje) ima siroku primjenu u praksi: izrada Huoroscentnih sijalica. ako je jacina elektricnog polja izmedu elektroda 30000 V/cm. lucno praznjenje kod elektricnog luka. Sta je to tinjavo praznjenje? Tinjavo prainjenje nastaje u gasovimna pod snizenim pritiskom. Neon daje crvenu boju. je sematski prikaz izvora jednosmjerne struje (a) i naizmjenicne struje (b). a duza crtica pozitivan pol. visoKonaponski prekidacl. 2. Ustanovijeno je da se kana!ski zraci sastoje od pozitivnlh jona. 2. . Pitanje 3. .2. potrosae.ao neka pumpa. Kada se prekidac ukljuci kroz strujno kolo protice elektriena struja. lt~ Varnica ce se pojaviti u gasovima i kada nema spoljasnjeg jonizalora. Elektricni izvor sa svojom elektromotornom silom i unutrasnjim otporom eini unutrasnji dio strujnog kola.16.). Taj smjer se naziva tehnicki smjer.. Na primjer. Kazemo da je tada strujno kolo zatvoreno. Plazma se moze javiti kako u (:vrslom tijelu (elektronsko-supljinska plazma u poluprovodnicima). Zato i vrlo razrijedena meduzvjezdana supstanca predstav!ja svojevrsnu plazmu.prekidac P.2. vrste gasa i rastojanja izmedu elektroda.12.elektricni izvor 8 koji odrzava "') potencijala na stalnu razllku polovima.. . Pod slicnim okolnostima oikrivena je jOs jedna vrsta zraka koji su nazvani kanalski zraci. . Eleklricno kolo Svaki elektrieni izvor karakterise elektromotorna sila izvora 8 i unutrasnji otpor izvora r (sl. Temperatura povrsine Sunca 1 zvijezda iznosi oekoliko hiljada stepen]. . Sta su katodni. + A Pojava tinjavog praznjenja pod sniienim pritiskom se korlsti za izradu gasnih cijevi. a emituje vidljivu svjet!ost vrlo slicnu dnevnoj (Suncevoj) svjetlosti.2. Nae!ektrisi elektroskop. t --y Prema konvenciji (dogovoru) smjer elektricne struje je smjer kretanja pozitivnog elektriciteta. Cijev je ispunjena nekim gasom. Na nasoj slid to je od pozitivnog prema negativnom polu izvora. IZvor elektromotorne sUe ne stvara naelektrisanje vee ·'ga sarno pokreee I<. kOd elektrienlh generatora se elektriena energija doblja na racun mehanieke. Napon udarne jonizacije. Osnovni elementi strujnog kola (sl. itd. 51. Ovaj sloi apsorbuje nevidljivu ultraljubicastu svjetlost koju emiluje iivina para. kOjim se ukljucuje iii iskljucuje strujno kolo. napon pri kOjem se provodenje samo od sebe odriava. Pitanje 1. $1. Na primjer kod akumulatora se vrsi pretvaranje hemijske energije u elektrienu. 51. Obicno se pod plazmom podrazumijeva gasna plazma. U praksi se za osvjetljenje koriste fluorescentne sijalice punjene zivinom parem. zavisi od pritiska. kod fotoelemenala se svjetiosna energija pretvara u elektrienu. Varnicu prate vr!o jaki zvucni i svjetlosni efekti. Gasna cijev One se upotrebljavaju kao vrlo ekonomican izvor svjetlosti. u vazduhu se elektricna vamica javlja pri normalnom pritisku. ·zvu6ni efekti zanemarljivi.2. Pitanje 2. bljest~lica. Na sllei 2. stolje6a ustanovljeno je da su to ustvari brzi elektroni. Uredaj koji odriava stalnu razliku poteneijala u toku proticanja elektricne struje naziva se izvor efektri6ne struje. odnosno parom. iivina para Ijubicastu boju~ natrijeva para zutu boju.15. Kracu se u suprotnom smjeru od katodnih zraka. Mehanizam lucnog prainjenja je nesta drugaciji i netemo 0 njemu govoritL 51.Sada se prainjenje u gasovima samo po sebi odri:ava. elektroskop se odmah razelektrise.. Ud.13. Na primjer dzepna baterija i akumulator su jzvori jednosmjerne struje. cine spoljasnji dio strujnog kola. Objasni zasto? Pogledaj sliku·2. c Elektricno kolo. Posto su dolazili sa one strana gdje je bila katoda nazvani su katodni zraci.15. Sematski prikaz izvora struje • potrosae elektricne energije R • provodnici koji vezuju potrosae sa elektricnim izvorom. Elektromotorna sila Naglasili sma da je za stalno proticanje elektriene struje kroz provodnik potrebno odrzavati stalnu razliku potencijala na njegovim krajevima. tj.16.

a) stalno se prenosi neka kolicina elektrieiteta sa jednog pola na drugi (na primjer jedinicna pozitivna kolicina elektrieiteta sa negativnog na pozitivni pol). i UFr! U=ft~rI Ohmov zakon za kolo struje U Ohmov zakon. 2.17. u elektricnom izvoru (sl. odakle je R II=R~rl Ova relaeija izrazava Ohmov zakon za kolo struje.). Na sliei b) jedna osoba stalno vrsi rad podizanjem kugliee na visinu h.18. Fizicki smisao elektromotorne sHe izvora moze se objasniti poredenjem sa vodenom pumpom iii mehanickim radom (sl.17. <) G'=(RI+rl)=U R +U. Slicno tome. Medutim kroz voltmetar uvijek prolazi jedan dio struje te se tacnije mjerenje vrsi specijalnim postupkom.2. r . v . za pad tacnije na spoljasnji dio strujnog kola. taka i na unutrasnjem otporu r. Cemu je jednak napon na polovima elektricnog izvora? Napon na prlkljuecima izvora (sl. definisan relaeijom I = R' odnosi se na dio strujnog kola iii Napon na priklJuccima izvora Jednak Je elektromotomoj sili izvora (. Taj rad vrse spoljasnje sile. 1='£"" 2. nerazgranato strujno kolo. onda se javlja pad napona kako na spoljasnjem otpofU R. tada kroz· kolo prolazi struja kratkog spoja.18. 2. dakle. 2. Nerazgranato strujno kolo I I Zbir padova napona na unutrasnjem dijelu kola (rl) i spofjasnjem dijelu kola (Rl) jednakje elektromotornoj sUi izvora #.) b) 1 :1 i.2. Trebalo bi.{' umanjeno] napona u unutrasnjem dijelu strujnog kola.O?~. Ako kroz kolo protice struja. te se izrazava u voltima (V). Ova relacija vazi za nerazgranato strujno kolo.unutrasnji otpor lzvora.spoljasnji otpor. gdje je R . I Primjer 1. Akumulator ima elelctromotornu sHu J'=2.2. je prikazana tzv. ~ . Prema prethodnoj reladji. Kako mozemo izmjeriti elektromotornu sHu izvora? Prema gomjoj relaciji napon na prikljucdma izvora jednak je elektromotornoj sili izvora kada kroz njega ne tece nikakva struja (1=0).lV r' O. a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.2.1 VI unutrasnji otpor r::: 0. Pitanje 1.18. Na sliei 2. G'=A q Treba istaei da elektromotorna sila nije sila vee ima dimenzije napona. SI. Rad spoljasnje sile (covjeka) omogucava da se kugliee stalno kre6u. Elektromotorna sila izvora Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili izvora. SI. UR=RL Dalje cemo 9a obHjezavati sarno sa U. (. .Elektromotorna sila izvora struje brojno je jednaka radu spoljasnjih sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na visi potencijal. a) Kada S8 polov! elektricnog izvora kratko spoje provodnikom zanemarljivog otpora (R=O).05 n a) Koliku 6e struju davati akumulator ako se njegavi krajevi kratko spoje? b) Koliki ce blti napan na polovim akumulatora aka se njegovi polov! spoje sa potrosacem otpora R = 1 0. mjeriti napon na krajevima neopterecenog izvora.) jednak je padu napona u spoljasnjem dijelu strujnog kola. 1 1 I 48 !=42A 49 .elektromotorna sila lzvora.1 Rjesenje.2.!':::U R + U.2. Na sliei e) kretanje (strujanje) vode odrzava vodena pumpa.

0.20. je eesc. Odrediti elektromotornu silu i unutrasnji otpor diepne baterije. otpornik sa cepovima.: Odgovor. I 1R!= Ix R" --R't 1'].2. 2 Tadaje 11 " ' . Kirehoffovo pravllo . Pitanje 3.2. kada se kontakt pomjera po zief 5talnog presjeka.050· 2A U". S obzirom da je otpor R=p"£. R2".f' n. Drugo Kirchoffovo pravilo g[asi: u "" tf - rI = 2. pOdijelimo postjednje dvije jednacine. to je nepoznati otpor ~h struja. R. te je S obzirom da je Ix = !R:11 "" !2..2.19. ..ee struja 1.OSQ 1=2A Napon na krajevima izvora je Drugo Kirchoffovo pravilo.toje S R2 ·~b SI. je serna tzv.lV H2+0. Primijeni 2. Prlbor: Dzepna baterija.lV .21. 2. zatvori prekidae i izmjeri jaeinu struje 1.2. koji 5e odmah iskljuce (iii istope) kada slruja prijede dozvoljenu vrijednost. Prema napisanim relaefjama.20. Wheatstonov most Prvo Kirchoffovo pravilo g[a8.1:8 evorove B i K. a predznak minus ako idemo u smjeru suprotnom od smjera strule. vezni materijaL Dzepnu bateriju vezi za ampermetar i otpornik kao na sliei 2. Da ne bi doslo do pregorijevanja instaladja u kola struje se stavljaju osiguraci.2. . SI. Wheatstonovog mosta (Vitstonov most). Odgovor: Za evor B:-Ix= lR Za evor K: I. tj.teta. Odgovor: Kontakt K se pomjera po iid AC koja 1ma stain! presjek S i od istog je materijala. Na 8[. Primijeni 1. koju pokazuje ampermetar.1 Kontl. onda dolazi do zagrijavanja pa i lopljenja provodnika.lra BCKB: IRR-h R2 '" 0. pomocu kojeg 5e mjeri nepoznati omski otpor R•. G' R+r 2. "" !2 Kirchoffova pravila Do sada smo razmatrali presto iii nerazgranato strujno kolo. slueaj da je slrujno kole razgranate. Za proracun se moze uzeti da struje koje ulaze ujedan evor imaju predznak plus.0. Odgovor: Kontura AKBA: I!Rl~I~R.t. k Pitanje 2. IxRx = IjR[ IRR 12R2 Zbir jaeina struja koje utieu u jedan evor jednak je zbiru jaeina struja koje izlaze iz evora. Kirchoff je dao dva pravHa koja se zasnivaju na zakonu odrzanja kolicine elektriciteta i Ohmovom zakonu. lz gornjih relacija izracunati nepoznati otpor Rx. b) JaCina struja u kolu je Aigebarski zbir jaeina struje u svakom evoru jednaka je nuli. u praks.2. a one koje izlaze iz evora predznak minus. Poznati otpor R je abtena otporna kutija sa cepovima.h se moze da sastoj. . s[ozeno strujno kolo.2. r+Rl Panovi mjerenje ali sada za drugu vrijednost otpoTa (npr. AI< I Meaut. I 2R1 = IRR U gornjim relaeijama pad napona ima predznak plus oako [demo u smjeru struje. na sllci 2.L=iL £2 50 51 ..e.e.2.r+ R2 .2. -11--1---' SI.21. adnas. Izabeti jednu vrijednost otpora (npr.2. Most se dovodi u ravnotezu tako slo se pokretni kontakt pomjera po ziei AC sve dok galvanometar G ne pokaze -vrijednost struje jednaku nuli.=RR11 R. jer nema IR. Pltanje 1.ku odnosno !. 11 " . Kirehoffovo pravilo za strujne konture AKBAiBCKB.19. se na strujnu konturu. Iz tog evora mora istlcati ista nagomilavanja e[ektr. oba dijela imaju isti specificni otpor. Za rjesavanje prostor strujnog kola dovoljno je poznavati Ohmov zakon.21.=1 n. Pitanje 4. ampermetar (do 3A).2V Ogled. Napisi izraz za izracunavanje nepoznatog otpora. ". R Za one koji zele vise znali Na sHe! 2.m.f' Aigebarski zbir svih elektromotomih sila u zatvorenoj strujnoj konturi iednak ie zbiru svih Dadova naDona u toi konturi. Grananje struje Il:::::h+h Ova· relacija se moze naplsati i u ob[. t '{ -~c R. Strujna kontura je svako nerazgranato strujno kola od koj.Posto struja kratkog spoja ima vrlo veliku vrijednost. Za 8[ozena strujna kola koriste S8 Kirchoffova pravila. u evor A pr. I'> Rjesavanjem dvije jednaeine sa dvije nepoznate maze se odrediti e!ektromotorna 511a izvora i njegov unutrasnji otpor.

razred tehnickih i srodnih skola".2. Tri elementa 5e vezu serijski laka slo se minus pol prvog elementa veie za plus pol drugog eiementa. (sl.24. iice duzlne ~2.5 A. Primjer 1.23.. odgovara dlo zlca duzine 0. PotrosaCi se vezu paralelno. 0.2. I U U . Dva otpornika R 1= 1 Q i R2= 2 Q vezana su: a) ser1jski.24. potrosaei U stanu vezu se paralelno I I Rjesenje: a) Sijalice su vezane paralelno. (vidi sliku ~ U pisemo R U U j I 51.Paralelno vezivanje otp0i"a 2. Kroz tako vezane otpornike protice ista struja. *. Prhnjer 2: Na slic! 2. Kod paralelno vezanih olpora reeiproena vrijednost ukupnog olpora jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora.+R. Kada su vezane parale!no..).=~+~. Sobzirom da je. Pitanje 1. Vise otpornika vezu se u seriju tako da kraj jednog vezerno za pocetak drugog. kraz oslale dvije sijalice prolazi isla jaCina struje od 0. Kirchoffovom pravilu. I I RI ::: RJ1 + R21 + R3I. R""~= lQ·2. Ukupna eleklromorna sila je: G'=6. Kako su oni vezani u dzepnoj bateriji? 1= 11+ 12+ h Napon izmedu tacaka A i B je isti za sve otpornike U = canst.24. R= 3D: b) Kod paralelnog vezivanja je J.).2. Serijsko vezivahje izvora struje Napomena: Zadatke i oglede iz slozenih strujnlh kola mozete pogledati u zbirci "Zadaci i ogledi iz fizike za 2. I = const. jer nema grananja. 5erijsko vezivanje otpora Na krajevima svakog otpornika postoji odredeni pad napona jednak umnosku struje i otpora U ~ Rl. 2.5V -:::-+-+R R! R2 13. Dzepna baterija se sastaji od tfi Leclansheova elementa.25. itd. jer je napon na krajevima svake 5ijalice ostao lsti. I". 2.Otporu R. prikazano je vezivanje potrosaca na gradsku mrezu. odnosno gdje je R . Na slici 2.22.2. ad K do C. +R. b) Aka jedna sljalica pregor].: R!+ R 2"" 1£2+ 2 D: Serijsko vezivanje. U::: U j + U 2 + u 3. Kada bi na primjer.5 V.23. Rjesenje.2. Pitanje 2. 53 1 II'" . Kroz svaku sijalicu prolazi isla jacina struje. na isti napon U ::: 220 V.22.I Odgovor. Kako se vezu potrosaei u stanu? Odgovor. Ie je prema 1.25.. iskljucivanje jednog potrosaea nema ulicaja na rad drugih potrosaca. a) Kod serijskog vezivanja je R:. Paraleno vezivanje. Ukupan pad napona pri serijskom vezivanju jednak je zbiru padova napona. b) paralelno.'+~+~=4.ukupni otpor. Na taj nacin napon na krajevima svakog potrosaca je is!! i iznosi 220 V. Otporu R2 odgovara dio Nepoznall otpor je'.5 A.667 D: Ukupn'l otpor je manfJ 'J od najmanjeg otpora. sijalice bile vezane serijski. Vezivanje elektrienih otpora Slicno kondenzatorima i otpornike mozemo vezjvati na dva osnovna nacina: serijski i paralelno.I gdje je R .ukupni otpor veze Ukupni olpor kod serijski vezanih otpora jednak je zbiru pojedinih olpora. I I Sl. Odredi ukupan olpor.Q R=O.Q 1 ' i1 R R] Rz ' R)+Rl H2+2. 2.2. kraj drugog za pocetak treceg itd. je prikazano paralelno vezivanje tri otpornika. U tacki A struja se grana na tri dijela.2.2. na gradsku mrezu su prikijucene tri sijalice. svako otpora ad po 440 Q a) Kolika jaeina struje pro!azi kroz svaku sijalicu b) KoUka ce jaCina struje prolaziti kroz prve dvije sijalice ako Ireca pregor]? 'I 'I 51. Elektromatorna sila (ems) jednog Leclansheavog eiementa iznosi 1. onda bi pregorijevanje jedna sijallce iZazvalo prekid strujnog kola.2.3 52 ij J SI. Na slid 2.2. odnosno IR~R. od A do K.2.

ako 1 kWh kosta 0. kvadrata jacine struje i vremena proticanja. Takav otpor R se naziva termogeni otpor. Kada elektriena struja prolazi kroz neki metalni provodnik. Ovu relaciju su eksperimentalno utvrdili Joule (DlUI) i Lentz. cnda mazema pisati da je q=lt. Treba naglasiti da ova relaelja vail samo u onlm dije/ovlma strujnog kola gdje vail Ohmov zakon. pa je snaga struje u provodniku otpora R A=qU Ovaj rad koji elektroni primaju od elektrienog polja i predaju ga provodniku zove se rad elektriene struje. ltd. Aka je petrosae neki otpornik R cnda S8 pretvara u top!otu. U U zavisnostl od provodnika.ni racun za taj utrosak iznosi 54 55 .kon U=. sobzirom da je rad A:::: Pt. a) Sve celiri sijalice imaju ukupnu snagu P = 0. Prema tome.6 . odnosno potrosaca kroz koji prolazi elektricna struja.t Rad elektricne struje jednak je proizvodu napons. ltd. eiji je otpor R. ovaj rad S8· transformise u neki oblik energije. P=UI=RI' Ova snaga nije nista drugo nego razvijena toplota u jedinici vremena.6 kWh Mjesecni utrosak energije je 1.Kilovatsat (kWh) je jedinica za energiju.106 Ws Rjesenje. Cje/okupan rad potreban za prenosenje e/ektriciteta pretvara se u top/otu. godine. Kako se mogu lzrazl za rad i snagu elektricne struje napisati u zavisnosti od elektricnog otpora R? Rad elektricne struje je A=UIt=RI~= . jaiHne struje j vremena proticanja. a) Koliko te sijalice mjesecno trose e!ektrlcne energije? b) Koliki iznosi racun za taj utrosak. Os!obodena kolicina toplote u provodniku. onda se on zagrijava.4 kW .4 kW. a kilovat (kW) za snagu. U toku proticanja elektricne struje kroz neki potrosae. Dnevni utrosak energije je A= P t = 0. 81 jedinica za rad je dzul (J) J=VAs Taj rad se vrsi na racun energije elektriene struje. odnosno 1844. Pitanje 2. da je proticanje elektricne struje kroz neki provodnik skopeano sa utroskom energije W=A=UIt Snaga elektricne struje je po definiciji jednaka izvrsenom radu u jedinici vremena (ako S8 fad vrsi ravnomjerno) p~=A=UIt t t u' R Ip=UII 8naga elektriene struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje 81 jedinica za snagu je vat (W) Snaga elektricne struje je p=UI=Re=R u' W=VA Pitanje 1. Rad sile elektricnog polja koji se izvrsi pri pomjeranju neke kolicine elektriciteta iz jedne u drugu tacku jednak je proizvodu iz te kolicine elektriciteta i razlike potencijala u tim tackama. Aka su napan i jacina struje stalni. J=Ws.~ je kWh. za koji Vail Ohmov zp. sijalica sa vlaknom. Elektricna struja prolazi kroz metalni provodnik termogenog otpora R. termickih osiguraCa.RI. 1840. kWh"" 1000 W·3600 S:::: 3. Za termogeni otpor vali Ohmov zakon U = RI. elektricna energija se pretvara u neki drugi oblik energije.1 KM? Odgovor. e!ektroni S8 kre6u od mjesta gdje im je potencijal veei ka mjestu gdje im je potencijal manji. Rad i snaga eiektricne struje Jou/eov zakon Kada kroz neki provodnik protice ele'ktricna struja.6 kWh· 30 = 48 kWh b) -Mjes~c. termlckih ampermetara. ~e6a jedinica od w. odnosno energiju je diu! (J). te je ovom slucaju je Q=A=Pt jA = UItl IQ = RI'tl Os/obodena kolicina top/ote u provodniku jednaka je prolzvodu otpora provodnika. Kalemo. pravilnije je reci da je utroseno 100 kWh elektricne energije. 4h '" 1. U stanu se nalaze cetlri sijailce snage po 100 W i dnevno su u prosjeku uk!jucene cetiri sata. pa je poznata i kao Joule-Lentzov zakon. cnda S8 pretvori u mehanicku energiju. Jedinica za rad. Toplotno djelovanje elektricne struje koristi se kod elektricnih grijaea. aka je petrosae neki elektromotor.. Sta je pravilnije reci: Utroseno je 100 kW e!ektricne energije iii 100 kWh? prlrnjer 1.

snage P :::: 500 W. 500 Q) 10..4S4A R::::484Q tff=~ q I=~ R+r c) Protekla koUCina elektriciteta za 5s je q:::: It= 0. U tecnostima jonl. Jacina struje u zatvorenam kolu proporcionalna je elektromotornoj sUi izvora. Jouleov zakon: Oslobodena kolicina toplote u provodniku jednaka je proizvodu otpora provodnika. a voltmetar 510 veei? .1 A. a u gasovima slobodni elektroni i jont Elektroliza je proces izdvajanja sastojaka elektrolita pod djelovanjem eleidricne struje. 8. Reciprocna vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbiru reciprocnih vrljednosti pojedlnih otpora. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu. Pod kojim uslovima vazi Jouleov zakon? 6. Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona.8 KM Primjer 2. Koje valieine povezuje: a) Ohmov zakon za dio kola.. I=!. Elektromotorna sila izvora struje je brojno jednaka radu spoljasnjih sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na vis! potencijal.27 C Pilanja i zadaci 1. a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.454A Napon pri kojom se javlja varnica u gasovima naziva se napon udarne jonizacije.. Prva Kirchoffovo pravllo: Aigebarski zbir jacina struje u svakom cvoru jednak je nulL Drugo Klrchoffovo pravUo: Aigebarski zbir svih elektromotornih sila jednak je zbiru padova "apona u zatvorenoj strujnoj konturL b) E!ektricni otpor sijalice je R ""~'" 220V 1 0. Ova otpomika od 2 n i 5 n vezana su paralelno i prikljuceni na napon od 12 V. Odredi: a) ukupan otpor.sto manji unutrasnji atpor. Kod paralelnog vezivanja otpora napon na krajevima svakog otpora je konstantan. U cemu je razlika izmedu disocijacije elektrolita i jonizaeije gasova? 3.~3 0. Snaga grijaca bojlera iznosi 2 kW. kada se prikljuci na napon 220V. Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje. b) elektricni otpor sijalice kada svijaUi. Koliki treba da bude olpor zice elektricnog resoa.454 A· 5 s q:::: 2. -::-+-+-+ .48·0. c) kolicinu elektriciteta kOja prada kroz sijalicu za pet sekundi. Vainiji iskazi i formule Nosioci eleklriene struje u metalima su slobodnl elektroni. iz p:::: UI. Rjesenje: a) JaClna struje kroz sijalicu je.2 0) Kod serijskog vezivanja otpora jacina struje je konstantna. b) I "" B.4A) 9. b) Ohmov zakon za cijelo kola. (R: Ampermetar se u kola struje veze serijski i kroz njega treba da prolazi cjelokupna struja koja se mjeri. c) Kirchoffova pravila? 7. b) R::: 24. b) jaciriu struje u kolu (R: a) R "" 1 . jacine struje i vremena proticanja. Na elektricnoj sijallci stoll oznaka 100 W/22D V. A::::UIt P""UI 1 R 1 Rj 1 Rz 1 R3 56 57 . Voltmetar se u kolo struje veze i paraleino i kroz njega Ireb~ da prolazi slo manja strula. ako je predvidena jaCina struje kroz zicu 1=1 A? (R: R :::. Po cemu se razlik~uja samostalno provodenje u gasovima ad nesamostalnog? 4. kvadrata jacine struje i vremena proticanja.=lOOW U 220V' I=0. Sia su elektrolili i koje su cestiee nosioci struje u elektrolitima? 2. ti) Kolika jaCina struje pro!azi kroz grilac? b) Koliki je otpor grijata? (R: a) I = 9.1 KM=4. Da Ii se Ohmov zakon maze primijeniti za bila kaji provodnik? 5. Zbog cega je potrebno da amperrnetar ima . a ukupan otpor jednak je zbiru pojedinih otpora.

Magnetsko polje je prostor u kojem se opaza djelovanje jednog magneta na druge magnete. 2. Magnetskam .1.3.4. Stalni magnet T WEST SOUTH· S/ /' -7--· I. Na primjer. To znael da mehko zeljezo niie vise magnelicno. Jos u srectnjem vijeku bHo je poznata da se Sjevemi pol ne maze odvojiti od juinog. a oAa] kraj koii je o~renut prema jugu juinl pol (. Ova teorija je dozlvjela izvjesno dopune.b). Te linlje pokazuju u svakoj tack. ltd.a). a juinl na drugu. lspod stainog magneta pridrfavamo komad mehkog zeljeza. 2. slleno kao i elektrlcno. da ne postoje izolovani magnetski C'liIIIl c::s ~ r.3.. Oni su magneti sarno dok kroz njih prolazi elektricna struja. Linije slle magnetskog polja Izlaze Iz sjevernog pola (N). Sta su elementarni magnetl? 2. mozemo slikovito prikazati linijama sUe magnetskog polja. Magnetska indukcija Saznali smo da se gravltaciono I elektrostaticko medudjelovanje ostvaruje posredstvom gravitaeionog odnosno elektrlcnog polja. 2. Svaki magnet lma dva pola: sjeverni koji se oznacava sa N (North) ! jui:ni koji sa oznacava sa S (engleski·South). smjer magnetskog polja. Magnetsko polje sta/nih magneta. Prirodnl magnet je oa primjer ruda Vjestacki magnet! se dljele na permanentne (stalne) i elektromagnete. Danas ieljeza magnetit.:. .:··r.3. Pltanje 2. Aazlog tome je slo je Zemlja jedan velik! magnet koji ima svoje magnetne polove i oni se pribllzno poklapaju sa geografskim po!ovima. Istoimeni polovi se odbijaju.1 : - 59 . On se sastoji od jedne magnetne Igle koja se moze obrtati oko vertikalne ose. Tako se i magnetsko medudjelovanje ostvaruje posredstvom magnetskog polja. Magnetna influencija rasporedeni.). Magnet! mogu bib prirodni i vjestacki. Magnetsko polje. .3. polov!.2. Pitanje 1. I I \ I -----SI.. Homogeno magnetsko polje 58 ~ .:. Magnetna igla pokazuje pravac 5je. Svl sjeverni polovi okrenuti su na jednu stranu. Na osnovu te cinjenice njemacki fizicar Weber postavio je teoriju elementarnih magneta. je prlkazano polje potkovleastog SI. 2. jednu celienu sipku mozemo namagnetisati ako je stavimo u magnetsko polje zavojnice iii ako je prevlaeimo stalnim magnetorn. Privlaeenje je najjaea na krajevima sipke.: . Na sliei 2. jug (south).5. Na slid su medunarodne oznake za siever (north).). 2.3.:.3.=.2. ali se odrzala i do danas..4. 51. To znaCi da se pri magnetskoj influenciji uvijek i'!dukuje suprotni pol.:w=-=c:. Po toj teonj! to su najmanj! magneti od kojih je sastavljen svaki magnet. influencijom celik postaje stain. a raznoimeni privlace. ~RTH -<0- j EAST SI.4.).~':.2.3. Elementarnl magnet! ClIIII=-c::::aI. a uvlru u juznl pol (5) (sl.3. t::III Stalni iii permanentni magnet! izraduju se od posebnih zeljeznih legura j trajno zadrzavaju magnetna svojstva (81.2. ieljezna ruda magnetit privlaci gvozdene predmete.2.. CBi Call se svako tije!o koje ima takve osobine naziva magnet. Sta je magnetna Influenclja (indukcija)? Prlevrstimo jednu magnetnu sipku u vertikalnoj ravni. Taj postupak mozemo ponavy·ati neprekidno i wijek cemo dobiti magnete sa dva pola. odnosnoi polovima.). To su ustvarl zavojnice (solenoid) sa jezgrom od mehkog zeljeza.znao da je mehko zeljezo postaio magneUcno u blizini magneta.5. c" cal' Clil =. tj.:.3. a najslabije na sredlnL Aka magnet u obliku igle objesimo taka da se maze "rtjeti u horizcintalnoj ravni.1.3. 2..~r-jug Ova pojava da se mehko zeljezo namagnetiSe u blizini drugog magneta naziva se magnetska influencija. =. Donji kraj zeijeza drzi zeljezne opi!jke (sl 2. pa se zbog toga zeljezo ne ponasa kao magnet (sl. magnet.2. $1.3. Medutim namagnetisavanjem zeljeza ~Iementarni magneti se pravllno poredaju (51.2. To svojstvo magnetske Igle pnmjenjuje se za izradu kompasa (sl.6.3.3. U nenamagnetisanom ieljezu elementarni magnetl su haoticno 81. sto...3 Elektromagnetizam Panav/janje osnova magnetizma iz osnovne skale Jos starim Grcima je bilo poznato da Odgovor. U praksi se cesto susrecemo sa elektromagnetima. Kompas su koristiH kineski 1 arapski moreplovci jos u srednjem vijeku. Ako odmaknemo stain! magnet pUjevina ce pasti.3. Kraj magneta koji je okrenut prema sjeveru naziva S8 sjeverni pol (N). Zapazamo da staini magnet uvijek privlaci zeljezne predmete. ona te se orijentlsatl u pravcu siever·jug.Aka se umjesto mehkog zeljeza upotrijebi calil< (tvrdi magnetski materijal) on ce se trajno namagnetisatL Celik zadriava magnetska svojstva i kada se ukloni stain! mag nat.6.eiti zeljezne predmete.:Je' t~C=- L:III C.$). Sada takva sipka moze privla. Linije sUe magrietskog polja.3.

Magnetska indukcija u prisustvu tih supstanci se znatno poveea. merldijana meridijana povrsine.. Zatvorenost linija sile magnetskog polja pokazuje da to polje nema "izvora" odnosno da ne postoje magnetski "naboji" koji bi bili analogni naelektrisanju.8. Skup linija sile magnetskog' polja koje prolaze kroz neku povrsinu nazivamo magnetskifluks Za one koji iele vise znati Mjerenja pokazuju da se magnetska indukcija mijenja kada se u magnetsko polje unese nek! materija!. Prema relativnoj permeabilnasti supstancije se mogu podijeliti na dijamagnetske.. One su pracene erupcijom <D = BS Pored magnetske indukcije koristi S8 i velicina koja se zove jacina magnetskog polja H. <D. Aka je magnetska indukcija u vakuumu (i pribliino u vazduhu) Bo. ali se oni ne poklapaju sa geografskim polovima. Analogno elektricnom polju i jacina magnetskog polja se moze izraziti gustinom linija sile. Feromagnetske supstance imaju . aluminij. A reJativna permeabilnost sredine koja zavisi od vrste sredine. Raspored linija sile magnetskog polja moze se prikazati pomoou gvozdenih opiljaka.10-' jir - Tm . Kada se magnetska igla postavi na nekorn mjestu na Zemljino} povrsini. onda je gustina magnetskog Iluksa 'IB=<DI S U liziei i tehniei se gustina magnetskog fluksa zove magnetska indukeija B. Zemfjin magnetizam. onda je magnetska indukcija u materijalu B::= Il.ga. bakar. na primjer. = 4" .permeabilnost vakuuma. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno paveea u odnosu oa vakuum. linije sile magnetskog polja su zatvorene linije. T=m' Za homogeno magnetsko polje je Wb Na sliei 2. Ugao izmedu magnetskog (magnetske igle) i geografskoj zove se magnetska deklinacija. o magnetskim svojstvima supstanci govorit cerna oa kraju knjige.. Takve supstance su npr. Paramagnetske supstance imaju Ilr >1. reJativna permeabilnost materijala. U nauci 0 magnetizmu vazan je pojam gustine magnetskog fluksa B. voda. geografski polovi su oznaceni sa N i S.3.. Takve su supstance. Pa i na jednom mjestu deklinacija S8 mijenja tokom vremena. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno smanji u adnosu na vakuum. tj. --~---- Na sliei 2. Sitni komadiCi gvozda se namagnetisu pod uticajem magneta pa S8 jedan prema drugom okrenu raznoimenim polovima u pravcu linija sile. Takve su supstance. itd. na primjer. javljaju S8 ovakvih 11 godina i vezane su za pojavu Suncevih pje. ~---~ .7. dio magnetskog fiuksa <D prolazi okomito kroz neku povrsinu S. Po ovome se magnetsko polje sustinski razlikuje od elektricnog polja. cink.I1o . koji ima svoje magnetske polove.2. vazduh. gvozde i njegave legure koje su izraziti feromagnetici. <1. sto znaci da je svugdje iste jacine. staklo. $1. Magnetski fluks.7. U prostoru izmedu polova linije sile su paralelne medu sobom. ona tada zauzme pravac magnetskog meridijana. Zemlja je jedan veliki magnet.3. Juzni magnetski pol se nalazi u blizini sjevernog geografskog pola (Kanada). Jediniea za jaiSinu magnetskog polja je Aim Permeabilnost sredine (magnetska permeabilnost)]8 SI.I. Sjeverni magnetski pol se nalazi u blizini juznog geografskog pola (blizu Antarktika). Za razliku od linija sile elektricnog polja koje izviru iz pozitivnog elektrieiteta. Gustina magnetskog fluksa B brojno je jednaka magnetskom fluksu po jedinie. paramagnetske i feromagnetske.Bu ' gdje je }.:»1. Magnetska deklinaeija je razlicita na razlicitim mjestima Zemljine povrsine. Zemljini magnetski polovi ne nalaze S8 na njenoj povrsini nego duboko u njenoj unutrasnjosti.3.3..I I magneta. Dijamagnetske supstance imaju Il. 11. ! P= PrO po gdje je:. SI jediniea za magnetski fluks je veber (Wb). na primjer.. . itd. Promjene magnetske deklinacije. Kazemo da je polje homogeno. .2. brojem linija sile po jediniei povrsine. ali ta razlika nije velika t8 S8 pomo6u magnetske igle moze priblizno odrediti pravae sjever-jug. Gustlna magnetskog fluksa Ako je Iluks <D ravnomjerno rasporeden po povrsini S i ako kroz nju prolazi okomito. Magnetska deklinacija 60 61 . Magnetska indukeija je povezana sa jacinom magnetskog polja relaeijom gdje je W permeabilnosl sredine. Takode. a uviru u negativni.8. Staklena ploca se stavi preko magneta i pospe gvozdenim opiljcima. a za magnetsku indukeiju tesla (T)..

b) Galvano~~~p provodnika SI.3. SI.). Kasnije 1e izveden jos opstiji zakljucak: Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje. podstaknu! Oerstedovim otkricem.2.12. godine.3. Linlje sile magnetskog polja oko pravolinljskog koneentricni krugovi eije su ravni okomite na pravae slruje. a uviru na drugu stranu.9. provodnlka su Za odredivanje smjera magnetskog polja pravolinijskog provodn'.11. $1.13. a zatim kroz tu :lieu propusti jaka struja.10.3.2.14~·Raspored polova kruzl)~_ struje 62 63 .11. a)Amperovo pravilo.3. "Ako okrenemo dian desne ruke magnetskoj Igil tako da struja Ima smjer prema vrhovlma prstiju.3. Bioi i Savart (8io i Sayar). upravo ie propare/analno jacini struje kroz provodnik. sprave za odredivanje smjera struje.2. 2.na struja (sl.naelektrisanih cestiea koje svojim magnetskim poljem uzrokuju snazne magnetske bure i pojavu polarne svjetlostL U BiH deklinacija je trenutno zapadna i iznosi 80 • Magnetsko potie pravoliniiskog provodnika Ako se dugacka metalna ziea provucekroz horizontalno postavljeni karlon.). Uz BiotRSavartov zakon F /'f t C) Magnetsko potie kruii:nog provodnika Ako savijemo provodnik u krug. Linije sile magnetskog polja izviru sa jedne strane. godine.3. sjeveml pok skre6e u stranu palca". Magnetsko polje eieidricne struje Magnetsko djelovanje elektricne struje prvi je otkrio danski naucnik Oersted (Ersted) 1820.).2. 1820.3.3. Ovakav magnet se naziva magnetskl list.2.10. desnom sakom tako da palae pokazuje smjer slruje. po kame su postavljeni gvozdeni opiljci.ka moze se koristiti pravilo desne sake. a -obrnuto okomitom rastojaniu a posmatrane tacke ad provodnlka. Onoj strani lista gdje struja ima smjer suprotan kazaljki 11 11 '1 . Magnetska indukcija pravolinijskog provodnika (beskonaGne duzine) u nekoj tack! A. Na Amperovom pravilu je zasnovana upotreba galvanoskopa.9. Iz smjera skretanja magnetske . onda savijeni prsti pokazuju smjer magnetskog polja (sI. jedan njegov student je primijetio da magne!ska igla skrece kada se nade u blizini provodnika kroz koji prolazi elektrH'. opiljci od gvozda ce se rasporediti U obliku koneentriGnih krugova (sl.11.2. dao je pravilo kojim se odreduje smjer skretanja magnetske igle (sl. Franeuski liziGar Amper. Magne!sko polje kruznog provodnika SI.3.) Magnetsku indukciju u okolini provodnika razlicitog oblika eksperimentalno su odredili. 2. Ako se provodnik obuhvali. Oersted se zainteresovao za tu pojavu i (~) zakljucio da oko strujnog provodnika postoji SI. igle odreduje se smjer struje. Naime. Magnetsko polje pravolinijskog~ 51. Eksperimentalno je ustanovio struje da je skretanje igle ve6e sto je struja jaca. onda linije sile magnetskog polja imaju oblik kao na slici 2.2.3.Magnetsko polje elektrlcne magnetsko polje. Takode je ustanovio da S8 promjenom smjera struje mijenja i smjer skretanja magnetske igle. Na taj nacin kruzni provodnik djeluje kao vrlo tanki magnet.13.3. Ii 2.

Razlog tome je s10 se unosenjem zeljeznog jezgra magnetsko palje IB=~ 2.17. SI. Udaljimo magnetsku iglu taka da sasvlm slabo skrete prema solenoidu.1 B""j.2. N 64 65 . H 1 Ho__.2. jacina magnetskog polja H ne zavisi od sredine i ana je povezana sa magnetskom lndukcijom B. Pitanje 2.=~.) Kada krajeve solenoida spojimo sa dzepnom bateriJom kroz solenoid protekne struja.2. prema definiciji.15.tH PravHno je re(:] da se povecala magnetska lndukcija. tj.zrazava i magnetska svojstva sredine.3. Tako se solenoid ponasa kao pravi magnet i njegovo polje moze biti veoma jako. -------- ) s SI.16. odnosno gustina magnetskog fluksa. I I gdje je a .2.3. Odredi: a) jaCinu magnetskog polja i magnetsku indukeiju solenoida. Magnetska igla se okrene prema solenoidu. On je osnovni dio velikog broja elektricnih masina i uredaja.14. Pomocu igle mazema odrediti sjeverni pol solenoida. Solenoid ima duzinu 30 em i 2500 namotaja. jacina magnetskog pelja: a) pravolinijskog provodnika. ~ 21m Jacina magnetskog pOlja elektromagneta je H= NI f Uocavamo da lacina magnetskog polla H izraZ8va magnetsko djelovanje eJektricne strule. odgovara sjeverni pol (sI. Ogled. b) jacinu magnetskog polja: i magnetsku indukeiju kada se u solenoid unese feromagnetik tija je relativna permeabilnost 600.~11 gdje je: N .3. Sve su to osobine zbog kojih elektromagnet ima vrlo veliku primjenu u elektrotehnici. To polje moze da se mijenia promjenom jabne struie.Zeljezno jezgro pojacava magnetsko polje 1 znatno pojacalo. Ako savijeni prste desne sake pokazuju smjer struje.poluprecnik kruznice Magnetsko polje solenoida. Jacina magnelskog polja pravoHnijskog provodnika je.3.2.duzina solenoida. a magnetska indukcija B . Kroz njega prolazi strujajacine 2A. relacijom I I I 1 . onda je magnetska indukcija elektromagneta.3. Po definiciji.) Magnetska indukcija u centru kruznog provodnika je Ako ie magnetska indukcija solenoida Bo.B. Kako 91ase matematicki izrazi za.). a izvan solenoida vrlo slabo (sl. Takode. Unutar dugog solenoida polje je homogeno. smotak zeljeznih kljuceva). Elektromagnet. Primjer 1. Aka je u blizini magnetska igla ona ce da skrene. Magnetske polove takvog so!enoida mazema odrediti pravilom d'esne sake. b) elektormagneta? SI.15. Ako se u solenoid unese jezgro od mehkog zelieza magnetska indukcija 68 S8 znatno pojacatL Elektromagnet js solenoid sa jezgrom od mehkog zeljeza. onda ispruzeni palae pokazuje sjeverni pof solenoida (51.3. relativna permeabilnost materijala jezgra elektromagneta. Pomoou elektromagneta se mogu dobiti vrlo snazna magnetska polia. Smjer struje kroz svaki navoj solenoida j8 isti pa S8 magnetska polja svih navoja sabiraju.).16. Utica] zeljeznog jezgra na magnetsku indukciju mazema pokazati jednostavnim ogledom (sI.3. prekidom prolaska struje kroz elektromagnet. Aka nacinimo vise kruinih navoja debit cemo solenoid iii zavojnicu.2.17. Da lije ispravno reci da S8 unosenjem zeljeznog jezgra pojaca!o magnetsko polje? Odgovor. gdje ie 1'. U solenoid ubacimo nek! zeljezni predmet (npr.na satu. "'! . Elektromagnet Kruzno savijeni provodnlk kroz koji teee elektricna struja maze S8 uporediti sa tan kim magnetskim listom eiji S8 polev! nalaze na suprotnim stranama. Magnetsko polje solenoida Magnetska indukciia solenoida u vakuumu (i priblizno u vazduhu) je IB. prestaje i magnetsko djelovanje elektromagneta.broi namotaja solenoida. Odredivanje sjevernog pola solenoida I I I Odgovor. Pitanje 1. B = ~. 0 .2.

2. IF-UBI Za odredivanje smjera eleklromagnetske sile (smjera kretanja provodnika u magnetskom polju). smjer struje provodnik ce se pokrenuti na drugu .-". okomito jedan na drugi (S1. magnetske indukcije B i duzine provodnika Q.021T B. a ~ okornito rastojanje tatke od provodnika. duZinu 10 em i kroz koji prelazi jaclne struje od 1A? (R: B = 1. jezgra elektromagneta. Ow duzina solenoida Magnetska lnducija elektromagneta je gdje je Bo ·magnetska indukcija u vakuumu..2.7 AJm.32 A) ::= 0. . Neka se. Kako se odreduju magnetski polov! kruznog provodnika? 5.6T Djelovanje magnetskog polja na provodnik kOjim tece eiektricna struja Pilanja i zadaci 1. Magnetska indukcija solenoida je gdje je: N ~ broj namotaja solenoida. na primjer. ' Krelanje provodnika je posljedica djelovanja dvaju magnetskih polja: magnetskog polja stalnog magneta i magnetskog polja elektricne slruje. . Kako se odreduje sjeverni po! solenoida? 6. B =/-L-'2"" w relaUvna permeabilnost -7 F 51. Zbog cega? Provodnik kroz koji prolazi elektricna slruja ponasa se kao magnet. Od kojih materijala se izraduju stain! magneti a od kojih eleklromagnetl? Zasto? 7. n=30cm". Ako srednji prst pokazuje smjer struje.6·1 O·s T) 8.3.-a. (R: B = 1. onda Ce palae pokazivati smjer kretanja provodnika (smjer elektromagnelske sHe F). Kako se definise magnetska indukcija (gustina magnetskog fluksa)? Koja je jedinica za magnetsku indukeiju? 3. Kolika 9.19.0.2.3.Rjesenje. N ~ :s: . katiprst smjer linija sile magnetskog poija. provodnik nalazi izmedu polova potkovicastog magneta (sl.02 mT. 66 67 . Da bi magnetsko polje pokrenulo strujni provodnik moraju biti ispunjeni odredeni uslovi.26 mT) 10. Ojelovanje magnetskog elektromagnetska sila. onda je elektromagnetska sila jednaka proizvodu jacine struje kroz provodnik I. Postavimo palae. . polja na strujni provodnik Ako je provodnik postavljen okomilo na linije sHe magnetskog polja. Linije sHe magnelskog polja su okomile na pravac strujnog provodnika.3m a) Jacina magnetskog polja je: H". stranu. 8= 2T) 2 I l Kada u magnetsko polje stavimo provodnik i kroz njega proopuslimo elektricnu struju provodnik ce se pokrenuti. Kakve su !lnije indukeije magnetskog polja beskonacno dugog pravolinijskog provodnika? 4.u ~ permeabilnost sredine Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje. Magnetska indukcija elektromagneta ce biti B=~.19. Ako promijenimo .3. sile.3.12.!. linlje sile rnagnetskog polja su zatvorene linije. s B::::..). 2.18. Za razliku od linija sHe elektricnog polja.. ". korisli se pravilo lijeve ruke.. . . ~r B "". 8mjer elektromagnetske . . H=16666. Gustina magnetskog fluksa (magnetska indukcija) B brojno je jednaka magnetskorn fluksu po jedini povrsine. Po cemu se Ilnije sile magnetskog polia raztikuju od linija sile elektricnog polja? 2. Magnetska indukcija u eentru kruznog navoja. Vainiji iskazi i formule .Bo Magnetna indukclja =600·0. KoUka je magnetska indukcija ako okomito kroz povrsinu S = 20 cm prolazi magnetski fluks od 4mWb? (R.3m N '" 2500 I=2A lk""SOO H_?B_? N! I 2S()(J'2A H"'1666t\7-.- A b) Jacina magnetskog polja ne zavisi od sredine Ie oSlaje isla i posJije unosenja feromagnetske supstanee. poluprecnika a '" 1 em iznosi B jacina slruje pre!azi kroz navo]? Navaj se nalazi u vakuumu (R: t:::: 0. KoUka je magnetska indukeija u vakuumu u een\ru salenoida koji ima 100 namotaja. Logicno je i ocekivati da te doti do interakcije takvog magneta sa spoljasnjim magnetskim poljem. Jacina magnetskog polia H I rnagnetska indukeija povezane su relae/jom gdje je:. eim propustimo struju provodnik ce se pokrenuli na jednu stranu. Magnetska indukcija beskonacno dugog pravollnljskog provodnika u nekoj tack! data je relacijom gdje je: I ~ jacina struje.).02lT B ". lzracunaj magnetsku indukciju u vakuumu na udaljenosti 20em od dugackog ravnog provodnika kroz koji lece slmja jacine 15 A.u:H Sita uzajamnog dje/ovanja magnetskog polja i strujnog provodnika naziva se 81.O. katiprst i srednji prst lijeve ruke.18.

stoga. prouzrokuje meau njima situ koja je jednaka 2·1 0.2. Iz tog izraza moze se izvesti izraz za silu kojom magnetsko polje djeiuje na naelektrisanu cesticu u kretanju.) Aka srednji prst pakazuje smjer kretanja pozitivnog elek/riciteta. Ispltlvanje slle medusobnog djelovanja dva strujna provo· dnika pokazuje da ana zavisi ad duzine provodnika I. Aka se naelektrisanje q kre6e brzinom v okomito na pravac linija sile magnetskog polja.. a voltmetar ima ve1iki unutrasnji otpor.7 njutna po metru duiine. Lorentzova sila Saznall sma da magnetsko polje djeluje na strujnl provodnlk elektromagnetskom sllom. okomito na smjer homogenog magnetskog polja Indukclje B. ~~l:.. 2. !i . sarno sto se umjesto smjera struje uzlma smjer kretanja pozltlvnag elektrlclteta (51.23.. Smjer lorentzove sile Aka se provodnici nalaze u vakuumu. Uzajamno djelovanje dva strujna provodnika Pitanje 1. To znael da djeluje spreg sila koji okre6e kalem.3.Uzajamno djelovanje para/elnih strujnih provodnika Aka se kraz dva paralelna pravadnlka propusti elektrlcna struja u Istam smjeru.3. pomo6u gornje relaeije. Pravilo !ijeve ruke nam govori da (::e Lorentzova sila F=qvB djelovatl okomlto na smjer njegovog kretanja.a). mjeri jednosmjernu slruju. Ugao obrtanja je proporcionalan jatini struje i ta zavisnost je llnearna. Njegava je konstrukcija istovjetna sa ampermetrom.20. kao na sliei 2.2. 68 -1 69 .21.3.24.3. . Voltmetar se u kolo struje veie paralelno. a provodnic. 2. a kroz provodnike prolaze struje I. i 1 . I.3. h= lA. .3. 51.2.3. provodnlcl se odbljaju (sl.~ l !zrai: 2n a ~ !: je sila po jedinici duzine. Ova) instrument.b) \ . I J Provodnici kOjima tece struja istog smjera medusobno se privlace. Smjer Lorentzove slle S8 maze odredltl takode pravilom lijeve ruke. Voltmetar je instrument za mjerenje napona. aka je smjer struje okamlt na smjer linlja slle magnetskog polja. Ako su struje suprotnag smjera. Neka Ilnije indukcije B izlaze okomito iz crteza. kajima teee struja supratnag smjera medusobno se adbijaju. .\l.20. I. onda se ani prlvlace (SI. . '" 2_\0-7 Tm £ A IF -qVRI Ova sila se zove Lorentzova sila. Vellclna te slle je F = lOB.l:!. na rastojanju a = 1m. 2. kaiiprst smjer linija sile magnetskog palja.2.22. " . .10. Oefiniclja ampera Pitanje 2.!:£.2. a koeficijent . Kako se definise. a ampermetar serijski. SI.24. se nalaze u vakuumu na rastojanju od 1 metra. Kako se krecu naelektrisane cestice u magnetskom polju? Pasmatrajmo pozltlvni naboj q koji se kre(::e brzinom v. jedinica za jaCinu struje amper? Gornju relaciju mazema plsati U obHku.-Jd~ (g Kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju. cnda je lA E. Magnetsko polje stalnog magneta djeluje na kalem elektromagnetskem silom F take da se lijeva strana pomjera u jednom. ill 7 Jacinu struje od 1 ampera Ima ona stalna eleldricna struja koja prolazeci kroz dva para/elna beskonacno duga provodnlka. Zata na prikljuec]ma ovog instrumenta stoje oznake (+) i (-). SI. jaeine struja kroz provodnike 11i b i ad njihovog medusobnog rastojanjaa. U vakuumu ta slla je: Promjenom smjera struje mijenja se alklon kazaljke. Instrument za mjerenje jaeine struje .22).2. Mjemi opseg ampermetra moze se poveeati aka se para!e!no ampermetru veze jedan otpornik (sant) eiji je otpor manji od otpora kalema. Na kojem principu radi elektrieni mjemi instrument sa pokretnim kalemom? Elekritna struja kOja se mjeri prolazi kroz kalem (solenoid)K (sl. onda 6e palac pokazivati smjer Lorentzove sile. Razlika je u tome slo ampermelar lma mali unutrasnji atpor."" 2 .. . Instrumenti sa vetom osjetljivoscu nazivaju se galvanometri i mjeri struje eija j~)aeina manja od 1 JlA. 'A $1. a desna u drugom smjeru...23. onda je iznos te sile 51.3. koj.

cnda dobijemo da je period qB 2m okrenut sjevernlm polom prema kalemu. Prolzvodnja elektricne struje pomocu magnetskog polja nazlva se elektromagnetska indukcija. Faradayev zakon Poslije otkrica magnetskog polja elektricne struje mnogi naucnlci su pokusavali da otkriju obrnuti efekat . uvlacimo u kalem kazaljka galvanometra skrene na jednu stranu. spektografa masa. Da Ii se period obrtanja naelektrisane cestiee u magnetskom polju mijenja sa promjenom brzine cestiea? Aka sa T oznacimo period obrtanja naelektrisane cestlee u magnetskom pclju. Sto se brie mijenja magnetski fluks indukovana elektrom%rna sila je veca. 70 71 . SI..Iz mehanike znamo da takva okomita sila ne mijenja iznos brzine nego samo smjer kretanja. T '" 2n:m qB I Period obrtanja ne zavisi od brzine kretanja cestiea. ~ '"T Ako u tu relaciju uvrstima izraz za po!uprecnik kruzne putanje r = mv .3. Na primjer kretanjem provodnika u magnetskom polju. Poznavanjem re!acija za kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskom polju Thomson je 1897. Dobljanje indukovanih struja Pitanje 1. godine I predstavlja jedno od najvaznijlh otkrlca u Istoriji flzike i tehnlke. pa 6e se pod njenim djelovanjem naboj q kretati po kruznici stalnom brzinom v. cnda je on povezan sa brzinom cesHee relacijom.26. dvadesetih godina dvadesetog stoljeta.2. U oba slucaja u kalemu se indukuje elektromotorna sila.da doblju elektricnu struju posredstvom magnetskog polja. Jedan od najlstrajnljih naucnlka u tome bio je engleski fizlcar Faraday (Majkl Faradej). I 'I Elektromagnetska indukcija. sto brze pokrecemo magnet galvanometar pokazuje jacu struju. Ic=-~~I At To je Faradayev zakan elektromagnetske indukclje Ako umjesto jednog navoja zavojnlca Ima N navoja. Kazaljka galvanometra stoji na nuB jer u kolu nema izvora struje.=qvB iz cega slijedi da r mv l j~ Na slid 2. Bilo je to 1831. Prlblizavanjem magneta magnetskl fluks kroz kalem se poveeava. Takode. Kada magnet mlruje nema struje. Kada jedan sipkasti magnet. Ta cinjeniea se koristi kod ciklotrona " akeelatora naelektrisanih cestiea. Isti efekat bl dobili kada bi magnet mirovao. Pomocu tzv. Kada se magnetskl fluks kroz kalem ne mljenja nema nl indukovane elektromotorne sileo Na osnovu ovog i jos nlz drugih ogleda Faraday je zakljucio da se u zavojnici (kalemu) uvijek indukuje eleidromotorna sila kada sa kroz zavojnicu mijenja magnetski fluks. l:iiD Svojstvo magnetskog polja da utice na kretanje naelektrisanih cestica koristi se u razlicltlm uredajima: ciklotron. Ako je prl tome strujno kolo zatvoreno. nastai:e Indukovana struja. Prikazan je prindp dobijanja indukovanih struja. Izvlacenjem magneta magnetskl fluks se smanjuje. a kalem pribliZavali Iii udaljavali. ltd. godine ekspedmentalno odredio speclflcno naelektrisanje elektrona elm. Indukovana elektromotorna sila Ima iYredznak suprotan predznaku promjene magnetskog fluksa. Svl ogledi pokazuju da je: indukovana elektromotorna sila u provodnoj konturi proporcionalna brzlni kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ona ogranicava. katodna cljev. S obzirom da je centripetalna sila po iznosu F poluprecnik kruzne putanje mv =--. rotacijom zavojnice u magnetskom polju. On je Izveo na desetlne ogleda i dokazao da se pomocu magnetskog polja moze doblt! elektrlcna struja. itd. Na princlpu elektromagnetske Indukcije danas se mehanlcka energija dlrektno pretvara u elektricnu energiju. r 2 to je . Vezemo krajeve zavojnice za galvanometar.26. Takva sila F se zove centripetalna sila. odredene su mase jona i otkriveni izotopi.3. spektrograf masa. Kako to mozemo objasniti? Oko magneta postoji magnetsko polje odnosno magnetski fluks. onda js C=-N~~ ~t Negativan predznak je posljedica zakona odrzanja energlje. promjenom jacine struje u zavojnicr. Kada magnet lzv!acimo kazaljka skrene na drugu stranu. Magnetskl fluks se moze mijenjati na razne nacine. vee sarno od njenog naelektrisanja"i mase.

u nasem primjeru je jednaka proizvodu magnetske indukeije. Indukovana struja Ima takav smjer da svojim poljam le. Kada osnovna struja u provodniku raste. doci ce do upredanja konea. Njihove jacine mogu blti vrlo velike. Oko strujnog provodnika postoji magnetsko pOlje. Ovakav tip indukeije S8 koristi u generatoru eleklricne struje.3.Znacenje predznaka minus objasnjava lentzovo pravilo. !ndukovane struje mogu da se jave I}e sarno u t~nkim zieama nego i u svakom masivnom provodniku. U strujnoj konturi se indukuje struja takvog smjera da se svojim poijem suprotstavlja kretanju magneta. Neka imamo jedan provodnik kroz koji prolazi elektricna struja. Samoindukcija Pojava elektromagnetske indukcije zapata se uvijek kada dolazi do promjene magnetskog lIuksa kroz povrsinu ogranicenu provodnikom. struja u kontun ima smjer suprotan kazaljki na satu (slika lijevo).t .28. Tom smjeru odgovara sjeverni pol naseg kruinog provodnlka kroz koji sada protice struia. duzine provodnika I j brzine kojom se provednik krece okomito na !inlje slle.ff' = V.3. Ulogu pOkretnog provodnika ima veliki bro] navojaka (namotaja) ko]1 se obrcu u magnetskom polju.29_ Vrtlozne struje Ova se pojava objasnjava taka 5to se u magnetskom polju. Ako se na bilo koji nadn mijenja jacina struje u provodniku promijenit ce se i magnetsko polje. pustimo koeku ona ce se brzo okretati izmedu polova elektromagneta.2. indukovana elektromotorna sila je jednaka razliei potencijala na krajevlma provodnika. Prema zakonu elektromagnetske indukcije to promjenljivo magnetsko polje 6e u tom provodniku indukovati elektromotornu silu. uzroku indukcije. Njen smjer je odreden Lentzovim pravilom.cll:: BbS Indukovana elektromotrna sila je: .t . Kada je kolo otvoreno. lz tog razloga se odgovarajuCi zeljezni dijelovi elektricnih masina ne prave ad jednog komada nego ad veceg broja tankih ploCiea. Ta S8 pojava naziva samoindukcija. Pitanje 2. transformatore . Kada zatvorenoj strujnoj kontun pribllzavamo sjeverni pol 5tal009 magneta. Usljed Ie indukovane elektromotorne sile u provodniku ce se javiti i struja samoindukcije. Sta su to vrtlozne struje? Nekim kalem ima koeficijent samoindukcije 1 H ako promjena osnovne struje od 1Ns izaziva elektromotornu silu samoindukcije od lV.ff' "" lieD :: BbS I I j Posta je elektromotorna sila samoindukcije uslovljena promjenom jacine struje u provodniku njena vrijednost je proporcionalna brzini kojom se mijenja jacina struje. Kada 72 73 . anda sa u kruz:nom provodniku indukuje struja suprotnog smjera. medusobno razdvojenih izolatorom. struja samoindukcije ima takav smjer da otezava povecanje struJe._ ..ff':: Blv6.t . uSljed obrtanja indukuje struja. eim pustimo struju kroz navoje elektromagneta. Ako obrcemo koeku izvjesno vrijeme u jednom smjeru.x = vb. prikazan je demonstracija lentzovog pravlla.. tj. Kako se moze izvesti izraz za indukovanu elektromotrnu silu kada se pravolinijski provednik duzine ! kreee u homogenom magnetskom polju indukeije S.2. sto ked kruznog provodnika odgovara juznom polu. 5truja samoindukcije tece kroz isti provodnik kao i osnovna struja. lstoimeni po!ovi se odbljaju " indukovana struja ima takav smjer da teii da sprijeci uzrok indukcije. Raznoimeni polevi se privlace indukovana struja ima takav smjer da se svojim poljem supro~ tstav/ja uda/javanju magneta.1 6. Odgovor. okomito na linije sile. Napomena. 51. At Koeficijent proporcionalnostl S8 naziva koeficijent samoindukcije L. Takve struje se nazivaju vrtloine struje iii Fukoove struj~ .3. jednu bakarnu koeku za konac i stavimo je izmedu polova elektromagneta (sl. Ogled. .3. Tok ovih struja nije odreden kao kod linijskih provodnika i one obrazuju izvjesne vrtloge zbog caga se zovu vrtlozne struje._ Vezimo. SI. Kade S8 sjeverni magnetski pol 8tal009 magneta udaljava. Pitanje 1. Provodnik se krece stalnom brzinom v i za vrijeme bt prede put b. Magnetski fluks koji obufwata la pevrsina je b.2.t ~t 1# oBlvl Indukovana elektromotorna sila.i da sprijeci uzrok indukeije.27.. stalnom brzinom? Odgovor. a to je priblizavanje magneta. I~=-L ~~ .3_29). ) te uglavnom imaju Stetno djelovanje. Pri tome "Rrebrise~ povrsinu .27.. 2. Demonstracija Lenzovog pravUa Prema tome.. Zagrijavaju provodnike (dinamoma5ine. Smjer indukovane struje je smjer kazaljke oa satu. na primjer. S! jedinica za koeficijent samoindukcije je henri (H) H= Vs A 6.x:::: fvb. Koeficijenl samoindukcije zavisi od oblika i dimenzija strujne konture i broja namotaja.:\S:::: tb. Na slid 2. Aka jacina struje opada struja samoindukclje ima takav smjer kojim tezi da 'onemogu6i to smanjf§nje. obrtanje koeke se naglo uspori! / N / $ 51.

tj.1 A. (R. zanemar!jivog alpora. Lentzovo pravito: Indukovana struja ima takav smjer da svojim poljem teii da sprijecl uzrok indukcije.01 T.Princip dObljanJ~ naizmjenicne struJe At Ako se okvir ravnomjerno obrce.8 A) Vainiji iskazi i formule Elektromagnetska slla kola djeluje na strujni provodnik jednaka je proizvodu jacine struje kroz provodnik.smanji za nulu. Prema zakonu indukeije. Ako je kolo struje zatvoreno.4 V.2. kroz njega protiee struja koja ima stalno isti smjer. Sla je Lorentzova sila i kako se odreduje njen smjer? 3. 10.5 n krece se brzinom v=2 m/s u homogenom magnetskorn polju indukcije B = 0. onda ce takvo obrtanje imati za posljedieu pojavu napona koji se mijenja po sinusnom zakonu. U cemu je slicnost. Ta se pojava naziva uzajamna indukcija. Provodnik duzine 40 em i otpora R = 0. 1. od plus (+) pola ka minus (-) polu izvora struje. SlIa uzajamnog djeJovanja dva strujna provodnika proporclonalna je jacinama struja koje prolaze kroz provodnike i duzini provodnika. Elektrodinamika a u cemu razlika izmedu elektrostaticke i elektromagnetske sile? 2. a obrnutno proporcionalna njihovom medusobnom rastojanju. Pozitivno naelektrisani joni ulaze okomito u homogeno magnetsko polje indukcije B=0. F=IfB F=qvB G'=.1T. usljed promjene magnetskog Iluksa. N) 8. a) Kolika je indukovana elektromotoma sila u provodniku? b) Ako se krajevi provodnika spoje . odnosno razlika poteneijala. At Indukovana elektromotorna sila samoindukciJe je proporcionalna brzini kojom se mljenja jacina struje u provodniku. Kolika je magnetska indukcija? (R: B = 0.1.1. Pitanja i zadaei.5 s ravnomjerno . t£ =-L~ . U njima se mehanicka energija pretvara u elektricnu energiju. Kako provodnik treba da se krece u magnetskorn poiju pa da se u njemu ne indukuje elektromotorna sHa? 4. Po cemu se samoindukclja razlikuje od ostaHh tipova elektromagnetske indukcije? Naizmjenicna struja Karakteristike naizmjenicne struje Do sada sma razmatrali istosmjemu elektricnu struju. b) E = 2·10. Lorentzova sUa djeluje na naelektrisanu cesticu u kretanju. 2.10 4 m/s. Princip dobivanja naizmjeniene struje objasnit cemo na slici 2. Unije slle pralaze okomlto kroz ravan okvira. pellje).Karakteristican primjer pojave samoindukcije su extra~struje.32. onda ce poted struja ko ja se takode mijenja po sinusnom zakonu.A<l> SI. Ako se krece brzinom v okomito na Unlje sile. Aka se dvije zavojnice nataze jedna pored druge promjena struje u prvoj zavojnici uzrokuje pojavu indukovane struje u drugaj zavojnici. Sa prakticnom primjenom uzajamne indukcije upaznat cemo se u poglavlju 0 translormatorima.2. struje koje se javljaju prilikom ukljucivanja iii iskljucivanja strujnog kola. Zbog toga se takva struja naziva s. b) I "'" 0. njen Iznos je Indukovana elektromotorna slla u provodnoj konturi proporcionalna je brzlnl kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana ogranicava.4. brzinom 8. Njihov rad je zasnovan na elektromagnetskoj indukciji.10· 19 C. naziva se naizmjenicna struja.05 N.nusna naizmjenicna struja (sI. Uredaji pomocu kojih se proizvodi naizmjeniena struja nazivaju se generatori naizmjeniene struje. na krajevima provodnika S8 javlja indukovana elektromotorna sila. Kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika tece struja jaCine 0.~ V) Elektricna struja cija se jacina i smjer periodicno mijenjaju u toku vremena. Neka se izmedu polova stalnog magneta nalazi provodnik u obliku pravougaonog rama i (okvira. magnetske indukcije B i duzine provodnika Q. Kroz provodnik duiine ! = 20 em protice struja jaCine I = 1A. Kada na akumulator iii dzepnu bateriju prikljueimo neki potrosae.6. 51 Prilikom obrtanja stalno se mijenja magnetski fluks kroz povrsmu koja ogranieava okvir.25 T) 7.2. ako je njihovo rastojanje 8=10 em? (R: F = 2.10' kg) 9. On rotira oko neke (J)w I I osovine koja je okomita na magnetsko N polje indukeije B. Provodnik sto]i okomito na Iiniji sUe homogenog magnetskog polja indukcije B i na njega djeluje elektromagnetska sila F = 0.6 em? Naboj jona je 26 q=1.10.) 74 75 . b) indukovanu elektromotornu sHu u okviru aka se magnetsko polje za 0. (A: m = 3. Kvadratni akvir od iiee straniee 10 em nalazi se u hamogenom magnelskom-polju indukeije 0. kolika ce struja poticati kroz provodnik? (R: a) E = 0. a) <l>=BS=10~ Wb.5 T tako da okomito sijeee lintje sile. Odredi: a) magnetski fluks kroz okvir. Kollka je masa jona ako je po!uprecnik kruiniee koje opisuju r=16.4. Zasto se javlja varnica prilikom prekidanja strujnog kola? 6.4. 5. Kolika je sila uzajamnog 6 djelovanja po jedinici duiine.iieom.4. Danas S8 najvise proizvodi i koristi naizmjenicna struja.

Prema Ohmovom zakonu njena je vrijednost R Na sHei 2.4. Ta vrijednost se naziva efektivna vrijednosl.707 od maksimalne vrijednostL =. onda je ugao a = rot. Koliku ce. Ako je obrtanje ravnomjerno. Ona se oznacava sa I i iznosi 0. e 0 . onda je elektromotorna sila jednaka naponu oa krajevima kola U=e.Sinusna naizmjenicna struja smjeru.1). Naiz~jenj6na struja.. a sirina d (sl. Maksimalna vrijednost indukovane ~-ejektromotome sile je (str.!. a zatim opada do nule.2.72) e~ =BRv Prl obrtanju okvira u svakoj njegovoj stranid se indukuje elektromotorna sila (vidl stranu 72). Za to vrljeme okvir naeini polovlnu obrtaja. Interesuje nas kakav je uelnak (efeka!) naizmjenicne struje. kada naizmjenicna struja prolazi kroz neki otpomik Rona 6e u njemu os/oboditi onoliku kolicinu toplote kao da ima stalnu vnjednost koja iznosi 70% ad maksimalne vrijednosti. Zatim S8 ponovo smanjuje na nulu i proee se ponavlja.2 je graficki prikaz napona i struje. T .:: Un sin rot i = 10 sin rot gdje su: u I i.4. gdje je: 1.. 76 77 . w je kruina frekvencija i ona je jednaka IT. II = 0. Aka je kolo otvoreno. f" I·=21tf=-1I 2" i ro gdje je u . jaeinu struje Izrnjerlti ampermetar? Maksimalnu vrijednost iii neku prosjeenu vrijednost? Instrument ce pokazati neku stalnu vrljednost jaelne naizmjeniene struje koja iznosl ako 70% od maksimalne vrljednostl! Takode.2. Neka je duzina okvira I. ) ona se pomocu ispravljaea pretvara u jednosmjernu. 2.7071. Koris!i! cemo ovaj drugi naein. Uo i 1 . Razlog tome je sto naizmjenitna struja ima nekoliko bitnih prednostl u odnosu na jednosmjernu struju. Va . On je sinusoidal an. Lini}ska brzlna stranica ie v. raeunar!.1 Efektlvna vrijednost naizmjenicne struje je ona vrijednost koju bl imala i istosmjerna struja gao U otporu R proizvede istu kolicinu toplote kflO i naizmjenicna struja .period Vrijeme jedne pune promjene napona i struje je period (T) .trenutna vrljednosl napona. T Najrasprostranjenija standardna frekveneija nalzmjeniene struje je 50 Hz (herea). Iz gornje reladje se vidi da ~je indukovana elektromotorna sila. Oanas se skoro sva elektriena energija proizvodi i distrlbuira u obliku naizmjenicne struje. Za one koji iele vise znati Pitanje 1. 1 :1 Efektivna vrijednost naizmjenicne struje i napona Nalzrnjenlena struja stalno rnijenja smjer I jaclnu u toku vrernena. Izmedu ove dVI)e velielne POStO)1 odnos. maksimalna kada je ugao a=90". Ram se obrce u homogenom magnetskom polju stalnom ugaonom brzinom. pri obrtanju okvira. lndukovani napon je u=U~sin(Ot . Ako)e potrebno konstltl jednosmjernu struju (TV. makslmalne vrijednosti 0 napona i struje. Na taj naein vrijednost indukovane elektromotrne sile se mijenja ad nule do maksimalne vrijednosti. bez vellklh gubltaka. £ = B-€vsina gdje je a u9ao izmedu pravca kre!anja provodnlka i Ijoija sile magnetskog polja.maksimalna.4..frekveneija struje. a matematicki izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje su: 1=-. Kako se maze izvesti matematitki izraz za trenutnu vrijednost naizmjenitnog napana? Velicinu indukovane elektromotorne sUe mozema izracunati bilo iz brzine kojom se mijenja magnetskl fluks kroz povrsinu okvira iii jz brzjne kojom slrane okvira sijeku linlje sile magnetskog polja.trenutna vrijednost indukovane elektromotorne sile. po zakonu E=EOsina gdje je e. trenutne vrijednosti napona I struje.maksimalna vrljednost.Pri obrtanju okvira indukovani napon raste od nule do maksimalne vrijednosti. Tada se stran'lca okvira krece paralelno linliama sile. _Broj puni~ promjena u jednoj sekundi je frekvencija (f). na prlrnjer. ~~ lahko moze prenositl na velike daljlne. Razlog pojave napona suprotnog smjera je taj sto u drugoj polovlnl obrtaja provodnlk sijeee Ilnlje sile magnetskog polja u suprotnom SI. Prije svega lakse se prolzvodl jer je generator naizmjenicne struje jednostavne konstrukcije. ali ima suprotan smjer. Za vrljeme druge polovine obrtaja napon ponovo raste od nule do maksimuma. u u:. Indukovana elektromotorna sila je jednaka nun kada je a= 0"'. Aka je strujno kola zatvoreno onda se proizvodi sinusna naizmjenicna struja. od nule pa do neke maksimalne vrljednost!. Efekat naizmjenicne struje je isti kao da ima stainu vrijednost kao i jednosmjerna struja. . Tada stranica okvira okomlto sijete Hoije sile..

Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje i napona.kolu_ naizl1Jjenicne struje. Zbog toga se taj otpor naziva termogeni olpor iii omski olpor.1 Kada kazemo da je napon gradske mreze U = 220 V. Kada u kolu struje imamo induktivni otpor struja i napon nisu u fazL Struja kasnl za naponom za Cetvrtinu perioda T/4. odnosno I.jednosnijerne struje? Odgovor. Kada kazemo da ampermetar pokazuje jacinu naizmjenicne struje 12A.1 n prikljucl na napon gradske mreie kroz njega prolaz] naizmjenicna struja. vee jednu vrstu otpora koji S9. Struja samoindukcije smanjuje jacinu primarne struje pa djeluje kao neki dodatni otpor. a frekvencija 50 Hz. tj. . Rjesenje.Uosin . nepretvara je u Joulovu toplotu. 2. zove kapacitivni atpor.Na sHean nacin definise se i efektivna vrijednost naizmjenicnog napana Iu = o. b) napisi jednacinu po kojo) se mijenja napon gradske mreze.707u. opazit 6emo da zavojnica pruza odredeni otpor naizmjenicnoj struji.4. u. Stoga se uticaj struje samoindukcije u kolu naizmjenicne struje opisuje posebnom velicinom koja se naziva induktivni olpor SL2.. onda je to efektivna vrijednost naizmjenicnog napona. sto odgovara faznoj razlici od n12. Pitanj~ 1.707 U "". Napisi jednacinu po kojo] S8 mijenja naizmjenicna struja. 2. tj. mozemo Imali i induktivni otpoYikapacitivni olpor. Zasto se induktivni otpor ne javlja u kolu . Induktivni otpor se takode izraiava se omima. On je uzrokovan pojavom struje samoindukcije koja nastaje u zavojnici zbog stalne promjene jacine struje. Termogeni otpor . Otpori u kolu naizmjenicne struje Kod istosmjerne struje elektricni otpor Rima svojstvo da trasi elektricnu energiju. Zbog cega? Kada se zavojnica prikljuci na naizmjenicni napon ne potekne odmah struja uslje dpojave struje samoindukcije (sl.RL. Naziva se jos i aktivni olpor. Za jednosmjernu struju kruina frekvencija w = O. te da je neposredno pretvara u toplotu.3. Takode u kolu naizmjenicne struje moze se nalaziti i elektricni kondenzator. T/4).= _ _ R 31. onda je to efektivna jacina struje.2.lnduktivni otpor U kotu nalzmjenlcne struje Induktivni o/por je proporeiona/an kruinoj frekvenciji naizmjenicne struje i induktivltetu zavojnice L. Napon gre. SI. bezindeksa.707 0. o =-=-smrot· wt U R U • R ' i =Iosirimt Struja napon istovremeno dostizu nulte i maksimalne vrijednosti.Termogeni otpor u kolu naizmjenicne struje R. =OlL i = In sin wt:: lO·sin 314t .4. Po Lentzovom pravilu ona se protivi uzroku kojim je izazvana i pojavi se tek poslije odredenog vremena Gedne cetvrtine perioda. zanemarljivog omskog otpora R. Kazemo da su slruja i napon u fazi.14-50s.311 V Kruzna frekvencija je w:= 2nf = 2·3. 78 79 . oznacavat cemo oznaka U. PrimJer 1.4). da je fazna razlika izmedu njih ~ = 0 c) Kada se otpornik R:= 3. zbog stalne promjene njene jacine i smjera. Taj otpor se naziva induktivni otpor (sl. Medutim.4. a) lzracunaj maksimalnu vrijednost naizmjenicnog napona i kruinu frekvenciju. On u kolu naizmjenicne struje ne predstavlja prekid. Neka se na krajeve termogenog otpora prikljuci naizmjenicni napan sinusnog oblika u=Uosin~t Tada se jacina struje u kolu moze prikazati jednacinom 1 O". U njemu se elektricna energija pretvara u magnetsku energiju koja se ponovo moze pretvoriti u elektricnu energiju..ske mreze iznosl 220 V.1 1 w=314s- b) Napon gradske mreze se mijenja prema jednacini u "" U o sinwt = 311· sin 314t c) Maksimalna vrijednost jacine struje je U 311V Io =-. u kolu naizmjenicne struje.4.4.0.pOred termagenag otpora R.R. Prema tome.11. Najprostiji slucaj elektricnog kola je kada ono sadrzi samo termogeni otpor R.2 I o c:=lOA Naizmjenicna s1ruja S8 mijenja prema jednacini Induktivni otpor . induklivni alpor. javlja se i tzv. Induktivni otpor ne trosi snagu. Maksimaina vrijednost je U _~=220V o . Ako u kolo naizmjenicne struje vezemo jednu zavojnicu (solenoid). a) Efektivna vrijednost napona gradske T mreie ie U '" 220 V.J!. Stoga je i induktivrii otpor jednak null.4).

U slucaju rezonaneije naponi na zavojniei i kondenzatoru jednako su veliki. Neka je kolo prikljuceno na izvor n. vektorskog dijagrama. Kondenzator S8 i = Iosin(rot-<p).4. Kondenzator 1I kolu nalzmjenicne struje Za naizmjenicnu struju kondenzator. Elektricna rezonancija.4. 2.4. Koristenjem Pitagorine teoreme nalazimo da je ukupan otpor tada prazni.6.4. lada bi se on brzo napunio nakon cega bi struja prestala da tece. Kada je kondenzator prazan.7.ukupan olpor iii impedanca. struja punjenja je maksimalna. za razliku od termogenog otpora koji se cosq> R =z Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje ima oblik 1 ~I 1 = zave aktivni otpor. Kako se kondenzator puni napon na njegovim plocama raste. ~--------~~. Prije nego sto bi doslo do prekida struja promijeni smjer. Kod termogenog otpora napon i struja su u fazi. tj. Napon kasni za strujom za cetvrtinu perioda. ali u suprotnom smjeru od RL . pomoeu tzv. impedanca najmanja kada je RL= Re.5. pri nekim datim vrijednostima otpora. Zbog toga se nazivaju reaktivni olpori.5. zatim panova puni. Kod induktivnog otpora napon prednjaci struji za n12. je kolo naizmjenicne struje sa serijskom vezom termogenog induktivnog i kapaeilivnog otpora. kada je induktivni otpor jedan kapacitivnom otporu. Uticaji kapaeitivnog i induktivnog otpora su suprotni. Stoga induktivni otpor nanosimo pod uglom 90° u odnosu na termogeni otpor (sl. Iz matematlckog izraza za impedancu uocavamo da je. 8toga kapacitivni otpor nanosimo pod uglom 90° U odnosu na termogeni otpor R. Do naponske rezonaneije dolazi pri odredenoj frekveneiji koju izracunavamo iz navedene jednakosti. 81. 2. ali su suprotne faze pa se ponistavaju. Zajednicko im je sto ni jedan ni drugi ne doprinose nepovratnom pretvaranju elektricne energije u toplotu.4. prikazan je na slici 2. Medusobni polozaj ovih otpora .6.2. ali ee se ona razlikovati od napona u fazi Kapacitivni otpar-Re. Medutim.2. ne dostizu istovremeno maksimalne i minimalne vrijednosti (51. a jacina struje punjenja opada. Kada napon dostigne maksimalnu vrijednost. predstavlja jednu vrstu otpora. Impedanca U kolu naizmjenicne mogu se istovremeno naei: termogeni otpor R.7.~izmjenic~og napona Frekvencija COo S9 Ll&J C1l naziva rezonantna kruzna frekvencija. itct.u::::: U~ sin rot U takvom kolu jacina struje je Primjer 1. Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje moze se dobiti graficki. gdje je Z . b) termogeni i kapacitivni atpor.4. Ova pojava S6 naziva elektricna rezonaneija. gdje je ~ . rI"'-j=._=R=c)=1.4.).Trougao otpora Napon i jacina struje u kondenzatoru nisu u fazi. onda je jacina struje jednaka nuli. Takvu rezonanciju nazivamo serijska iii naponska rezonancija . Taj otpor se zove kapacitivni otpor. Kolo nalzmjenlcne_struje (serijska veza . 80 81 . kapaeiteta C.5.ista kroz svaki otpor. 2. r.I omima. Vremenskoj razliei od T/4 odgovara fazna razlika ad n12.) Naime. Kada bi elektricni kondezator prikljucili na izvor jednosmjernog napona. kalem (zavojniea) induktiviteta L kondenzator kapaeiteta C.7. c) induktivni i kapacillvni alpor. T/4.4.=R:::t--r-'<lniLm'--r---j'C Na sliei 2. Kod kapacitivnog olpora napon kasni za strujom za 11:12. Ohmov zakon za kolo naizmjenicne struje . 2. u kolu naizmjenicne struje kondenzator ne predstavlja prekid struje (sl. tj. Napis! matematicke izraze za impedancu kola aka su vezani serijSld: a) termogeni i -induklivni atpor. a to je poslije jedne cetvrtina perioda.fazna razlika izmedu struje i napona. .). prolazak naizmjenicne struje kroz kondenzator svodi se na naizmjemcno punjenje i pra:i:njenje kondenzalora.-:tl I kapacitivni otpor se izrazava U ~ 1i-~-=r~R='=+(=R=.~--------~ 81. Fazni ugao izmedu struje i napona moze se naei iz trougla otpora S!.

fazor koji predstavlja tai napon ertamo u pravcu sa strujom (51.4. ali u suprotnom smjeru. Pri tome se radijus vektor r obr6e nekom ugaonom brzinom.9 napon U je fazno pomjeren u odnosu na struju za ugao (p. Rjesenje R=2Q L=10mH=O. nanosimo pod uglom tri2 u odnosu na tazor struje.9.ukupni otpor. na!azimo da je. odnosno I.2. impedanca je z. naziva se jalova snaga. Po cemu sa naizmjenicna struja razlikuje od jedl!psmjerne? 2.S37 cp "" 57. UL= RLI. odnosno j~pedanca kola. u kolu naizmjenicne slruje.4. na slid 2. Posto naizmjenicna struja predstavlja sinusne oseilaeije struje i napona i ona se moze predstavitl 1azorom. a reaktivna u varima (VAr). UR:::RI. b) Kod serijskog vezivanja termogenog i kapacitivnog otpora. U "" ZI. U navedenom primjeru. a) Kod serijskog vezivanja termogenog i induklivnog otpora.1 A Za one koji iele vise znati Prosto harmonijsko kretanje moze se predstavili projekcijom ravnomjernog kruznog kretanja.72. leoreme. te fazor koji predstavlja napon Uc nanosimo pod uglom rr. a time I do manjeg faklora snage.OlH RL =3. primjenom Pitagorine Izraz cos!p S8 naziva faktor snage. lz trougla. S obzirom da je napon na termogenom otporu. a 10 je onda kada su napon i struja u fazi. . Medutim. Z=~(RL _Rc)z :R L -Rc' Prlmjer 2. onda se zna da je to aktivna snaga. 82 83 . 2. jer se ne moze iskoristiti.U~cosq>1 I:::~= 220V Z 3. Kod kapacitivnog otpora napon kasni za slrujom. odnosno jaeine slruje.L. on je najeeseee manji od jediniee. naziva se prividna snaga !zraz Pt = UI sinlp. Ue. Takav obrtni vektor se naziva 1azor.4. Aktivna snaga Proizvod struje I komponente napona koji Ie u fazi sa strujom ie aktivna snaga Ip.. S obzirom da kod induktivnog olpora napon prednjaci strujl za rd2 fazor koji predstavlja napon Ur. prividna snaga u voltamperima (VA). -U C )2 Aka se kate da je snaga naizmjenicne struje 2 kW.Rjesenje.::. napon i struja su u fazi «(p=0).I SI. vee izmedu njih posloji fazna razlika.4. b) fazni ugao izmedu struje i napona. Najpovoljniji je slueaj kada je faklor snage jednak jediniei. onda je to prividna snaga. JR Z + R~ . Na sliei 2.4. lad~ je izraz za snagu naizmjeniene slruje isli kao i izraz za snagu jednosmjerne slru)e.?. On ne Irosi energiju. a popravlja faklor snage tako da on bude veei od 0. c) jacinu struje koja prolazi kroz zavojnicu.S" c) Jacina struje kOja pro!azi kroz zavojnicu je . Zavojnica ima omski otpor R = 2 n i induktivitet 10 mHo Odredi: a) induktivni otpor i impedancu aka Sa ana prikljuci na gradsku mrezu napona 220 V i trekvencije 50 Hz.8. RI.8.= Rei. To zaostajanje maze se smanjili ako se paralelno lakvom uredaju spoji kondenzator.85. 2. U fazi sa slrujom. c) I=? Impedanca je Z=JR1 +R~ =J(2Q)2 +(3. Z==JR 2 +(R L _RC)2 Pltanja i zadaci: 1.72Q b) Fazni ugao izmedu struje i napona izracunavamo iz re!acije coscp=~=~.01 H U:220V f=50Hz a) Induktivniotporzavojniceje RL =coL=2n:·50s·'·O. U gom)o) relaeiji izrazi U. Eleklrieni polrosaei pretvaraju urad samo ovu. napon i slruja najeesee nisu u fazl.. Ako se kaie da je snaga 400 VA. aktivnu snagu. u U=~ui I S obzirom da je: UR ondaje ::: +(Ut. Komponenta napona U cosq> je u lazi sa strujom. VeGina u.Q' coscp=O. kada postoji sarno termogeni olpor. predstavljaju efektivne vrijednosli napona./2 u odnosu na fazor struje. Z 3.14 Q)z Z=3.140 a) 2".n. Za one koji iele vise znati !zraz p::: UI. Koje velitine karakterisu nalzmjenicnu struju? 51. b) rp =?. impedanca je c) Kod serijskog vezivanja induktivnog j kapacitivnog otpora. impedanca je Z "" ~R z + R~ . dok je komponenla Usin(p okomila na slruju.C Mimlo gdje je Z . Fazorski dijagram za R. Snaga u kolu naizmjenicne struje U kolu jednosmjerne slruje snaga je dala izrazom P=ill Ako u kolu naizmjenicne slruje posloji samo lermogeni olpor.Q b:o 59.redaja u mrezi sadrze zavojnice sto dovodi do zaostajanja struje za naponom.). Aktivna snaga Pa izraiava se u vatima (W). Medulim.8.

i. a provodnici u koj'lma se induKuje struja su na statoru (81.2. (R: a). Kako se zove ovakva vrijednost i sia predstavlja? 4. Zbog toga se koriste i generatori jednosmjerne struje. 10 sin rot u:.:. odnosno napona. kao na slicl 2. Za napajanie elektromagneta istosmjernom slrujOm koristi se mali generator istosmjerne stroje. Takva stroja se zove pulzirajuca struja (s1. ima jedan par polova.1 H i t~rmogenog otpora 24 (R: a) 1= 0.maksimalne vrijednostl struje.13. ali se na prikladan nacin u vanjskom kolu dobiva istosmjema struja. j ~ trenutne vrijednostf jaclne struje. onda se i elektromagnet moze smiestiti na osovinu da se obrce.R! ' ! . " Z=V +(R J.~lcku I obratno. itd. U tom slueaju elektromagnet je rotor.2.707U o 9 dJe J6. Uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u elektncnu su generatori. Velitina indukovanog napona zavisi od brzine obrtanja rotora. istovremeno se mijenja i polozal poluprstenova u odnosu na celkice. a} Kohko Je kapacltlvnJ otpor? b) Kolika struja "prolazl" kroz kondenzator? (R: a) Rc = 3184.. Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje. Prindp generatora jednosmjerne struje isti je kao i generatora naizmjeniene struie. generator] jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim pobudivanjem j generatore sa _ samopobudivanjem. Zbog toga se koriste elektromagneti sa vise pari polova. 2.11. Generatori naizmjenicne struje Savremeni izvori naizmjenicne slruje. To je 50 obis iii 3000 ob/min. ali 1m se velicJna stalno ko!eba izmedu nule ] maksimalne vrijednosti.4. Potrosae elektrlcne ene!gije.4. b) nalzrnJenleni napon U =. Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se m'ljenja smjer struje. Umjesto da su krajevi provodnika (strujnog okvira) spojeni na dva klizna prstena (koluta).4. kao induktor.ermogeOi 0 por.dukCije 0. a) Kolikj je faktor snage potrosaca? b) Koliki je njegov termogenl olpor. Z = 39. 2.4.:. oni su spojeni-sa dva medusobno jzolovana poluprstena (51. a uredaji koji pretvaraju eJektrienu energiju u mehanicku elektromotori. .10). UO.3.).4.-R c )2 .Pulzirajuca struja Da bi napon na cetkicama slo manje pulzirao izraduju se kolektori. Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i eetkica. Kada elektromagnet. Model generatora masine su uredaji za pretvaranje eleklrjene energije u meha. a njegov nepokretni dio stator. RL =roL Rc=_'_ roC Rezonantna kruina frekvencija.peUJe) u magnetskom poilU dobija naizmjenlena struja (~1. 84 . U provodnlku se indukuje naizmjenicna struja. Napon i struja u vanJskom kolu imaju ist] smjer. 0.l. 85 jednosmjerne struje SI.5 A. tramvajski saobracaj. RL-mduktlvnJ otpor. razdijeljeni ne na dva dijela. Generatori jednosmjerne struje sa samopobudivanjem zovu se_dina~o~masine. IR2 ' '. odnosno napona su.727. vee na vise tzv. All. ild. Ii ~roz kOI?.). eija je aktivna snaga 880 W. Ukupan otporu kolu naizmjenicne struje zove se impedanca. 44 Q.). . Prema nacinu pobude. Kod njih sa obrtanjetfi kalama (strujna naizmjenicne struje . u ~ome se nalazi kondenzator serijski vezan sa ostalim dijelovima kola. CO kruzna frekvencija naizmjenicne struje i:. b) I:. onda je njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukovane struje.07 A) 7. 10 .. jednosmjerne struje Velika vecina elektricnih uredaja koristi naizmjenicnu struju. Oio generatora koji roUra naziva se rotor. prj kojoj ]e otpor u kolu naizmjenicne struje najmanji. smjesten na istoj osovini.ka~aciteta 2 J. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrs] kolektor (komulator). 1=0.5 Q.10.4. .7071 0 U =0. c 31. M?ze. ~on?enzato~ .13.4. Ako ima dva para po!ova. jaCina magnetskog polja. 1= 0. b) Jednosmjerna struja? Osnovni dijelovi sv'lh indukcionih generatora su: induktor koji odrZava magnetsko polje i indukt u kojem se indukuje struja.12. prikljuci se na mreiu efektivnog napona U = 220 V. su indukcioni generatorl.. lamela koje su spojene sa krajevima pojedinih navoja.F prik!juei se na gradsku mreiu napona 220 V i frekvencije 50 Hz. teet a) nalzmJenicna struJa. . Prj tome kroz nJega protite struja jacina J = 5 A. BuduCi da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodn'lk krece u odnosu na magnelsko polje ili se polie kre(:e u odnosu na provodnik.3 A) 6. a kolika je impedanca? . odnosno napona su: gdje su: u. ciji se princip rada zasniva na . Rc~kapacltlvni otpor. Danas se skore kod svih generatora naizmjenicne struje koristi ovaj pnncip '1 na taj nacin izbjegavaju teskoce oko upotrebe cetkica. Za takvu struju kazemo da pulzira. odnosno napona. skoro iskJjucivo. 2.4. 2. E/~ktri~ne JOO[YV'._5{.12. Kollka ce struja teci kroz kalem? 5. pa ce stoga u vanjsko' kolo odlaziti struja istog smjera.10 Model generatora eJe~tromagnetskoj jndukcli. data je izrazom Aktivna snaga naizmjenicne struje data je izrazom gdje je cos rp ~ roo = JLC I Pa =Ulcos(j) faktor snage 'i Generatori i elektromotori SI.Ullsinrot Generator.costp "'" 0. b) R. onda je za dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije obrce. R = 32 Q) Vainiji iskazi i formule Matematieki izrazi za trenutne vrijednosti naizmjene struje. 12 V I frekvencije 50 Hz. Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju. b) Z::. Kroz sijalicu tece naizmjenicna struja od 0.4 Q. na primjer ureda}i za elektrolizu. broja namotaja.5 A. itd. Kalem koefjcijent~ s~m?in.7 Q.2. n prikljuci S8 na a) jednosmjern! napon U=12V.

Potrosael vece snage prlkljucuju se na linijski napon. godine sto je uzrokovalo pocetak masovnog kOristenja naizmjeniene slruje. SI.b). od djecijih Igraeaka pa do -elelctnenlh vozova.). 2.] IIH Generator jednosmjerne struje dje/uje kao generator kada mu se rotor obrce a kao ' eleldromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjerna struja. onda za takav 2. Kako? Ako po jedan kraj sa svakog od tri namotaja vezemo u jednu lacku. elektron:agnetska si. EJeidromotor za jednosmjernu struju Ima [stu konstrukeiju kao i generator jednosmjerne struje (sl. Ako su gubici u termogenim otporima ka/ema zanemarljivi. U gradskoj mre!i oni iznose 380V. Zbog toga spreg sila obrce okvir uvijek u istom smjeru. Kod trofazne slruje postoje Ir! fazna provodnlka: R. T . 2..T) koja su postavljena pod ug!om 120". Transformator 86 87 . ~!e~tromotori za jednosmjemu slruju imaju raznovrsnu primjenu. onda je jacina slruje u toj tack! jednaka nulL Ova tacka se zove nulta taeka (sl.).T. Kada se rotor (magnet) okrete. njegove namotaje sijeku linije sile te se u rotoru indukuje struja.Kaveznl rotor aj / Ji I ' : I . po [nerdj! okvir prode taj polozaj Ie na ~jega yP?cne djelov?ti ~~reg. onda se u obliznjem kalemu (sekundaru) indukuje struja. L ____________tl~ ~! : ~ ~ 51. Usljed toga se kalem poene obrtati.. Kalem na koji se dovodi naizmjenicna struja naziva se primar.. Princip rada takvih motora dao je N. Naponi izmedu pojedinih fa. Preko cetkiea 1 poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. 2.4.14.4. Princip rada transformatora postavio je jos Faraday. Tesla. kao i rilsipanje fluksa. u]] I u. T akav rotor se obrce nesto manjom brzinom nego magnetsko polje pa sa odgovaraju6i motor zove asinhronl motor.12.14. 2. Kada se trofazna struja dovede na Irl namotaja (R. Ovakva veza se zove veza u zviJezdu. Provodnik vezan sa nultom taekom zove se nulti provodnlk. a kalem u kojem se indukuje struja sekundar. Stator ovakvog motora lma s!icnu konstrukciju kao i generator trofazne struje (SI.znih provodnika. koja sa dovodi na jedan namotaj ill' (kalem) uzrokuje promjenljivi magnetski fluks.. Ovo vail ako su pojedine faze podjednako opterecene. Princip rada takvog generatora 0lkrl0 je N. u svakom namotaju se indukuje napon. Ako se u takvo obrtno magnetsko polje stavi stalnl magnet. Uredaji kojima se povecava iii smanjuje naizmjenicni napon nazivaju se transformatori. Aslnhroni motor lma najvecu primjanu u industrlji jer na njegov rotor na treba dovoditi nikakvu struju pa nisu potrebni ni kolektori nl cetklce.4. sto je yaZoo i sa ekonomskog gledista.16. Rezultuju6e magnetsko polje lzmedu polova obr6e se frekvencijom naizmjeniene struje. U = 220 V. Kada se mijenja jacina struje kroz jedan kalem (primar). a) Trofazni generator. b) Veza u zvijezdu Iz ovoga se moze zakljucili da je za prenos energije od generatora do potrosaea potrebno 6 provodnika {po dva za svaki namotaj).4.2. i nultog provodnika nazivaju se fazni naponl. 1895. Dobili smo sinhroni motor (sl. u istom trenutku i poluprstenovi promljene svoJ polozaJ te se promlJem I smJer struJe.4. sila s~protnog smjera. dje!uJe.2. kao na sliei 2.la jednakog intenziteta.14.a) Ako se umjesto stalnog magneta kao rotor postavl kalem. Da bi se smanjili gubici u transformatoru usljed vrtloznih struja jezgro transformatora se izraduje od izolovanih limenihploca.a). Tesla 1887.Medutim u praksi se to postize sa tri iii catir! provodnika. ali suprotnog smjera.trofazni generatori. svaki namotaj daje svoje magnetsko polje. Provodnici spojeni sa krajevima nekog namolaja (kalema) zovu se fazn! provodnil?i. I' II Elektricni potrosaCi manje snage prikljucuju se na fazni napon. Napon izmedu pojedinih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi. Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima pomjereni u fazi za 120".14. koji se nalazi u magnetskom polju. Transformator se sastoji od dva elektricni izolovana namotaja oko zeljeznog jezgra (sl. godine. Stator trofaznog generatora (ma tri potpuno nezavisna namotaja pomjerena medusobno za ugao od 120" (sl. Uf = 220 V. Spreg sila okrece okvir sve do polozaja kada Je magnetskl fluks kroz okvlr maksimalan. Na straniee okvira. U gradskoj mrei:[ fazni napon fznos! 220 V. Ali.14.a).4. Transformatori Jedna od osnovnih prednosti naizmjenicne struje je mogucnost njenog transformisanja sa jednog napona na drugi.16. 2. 380 V.S. onda se i on poene obrtatl istom frekvencijom kao i magnetsko polje.4.Trofazni generator Danas so skori svi generator! naizmjenicne s1ruje . 2.15.. Naizmjenicna struja.4. Medulim. Ta pojava se zove uzajamna indukcija.1S.S. Asinhroni motor U savremenoj industriji najsiru prlmjenu imaju motori naizmJenicne struje sa obrtnim magnetskim poljem. Usljed toga se indukuje naizmjenicna struja iste frekvencije u I' drugom kalemu.4.4. Kao rotor najcesce se koristi zatvoreni okvir u obHku kaveza.

a primar N. po Joullovom zakonu je: . U ' 2 z 12 = 54. Gubici te vrste se mogu znatno smanjitl smanjenjem jacine struje pomotu transformatora.6·10 6 W U1""IOkV U? llOkV a) It =? b) h =? Jacine struje kroz primar i sekundar odnose sa ob.~ U2 N2 Primjer 1. struja praznog hoda. Iz jedna6ine transformatora vidi S8 da S8 promjena napona postize promjenom broja namotaja. To je mogute ako se struja kroz provodnik prenosi visokim naponom. To je jedan od osnovnih razloga zasto se danas najvise proizvode naizmjenicne struje. onda 6e se jaeina struje smanjiti 10 puta. napon poveca. onda se napan poveca i obratno.UjII. Ako_ sekundar transformatora ima N2 namotaja. indukovana e!ektromotorna sila u sekundaru proporcionalna je broju namotaja. Energija koju primar uzima iz mreze zavisi od potrosnje energije u sekundarnom kalemu. Na primjer.e. tj. Ako je broj namotaja na sekundaru ve6i nego na primaru. onda kroz namotaja sekundara proteklen struja 1 .6MW". Primar "povute" jaeu struju iz izvora na koji je prikljucen. Osnovni problem kod prijenosa elektricne energije jesu gubici na zagrijavanje provodnika usljed termogene otpornosti R. Gim se sekundar optereti u odgovaraju60j 2 srazmjeri se pove6a i struja u primaru. javlJa se mduktlvna otpomost Bra] namotaja primarnog kalema se podesava tako da elektromo~orna ~ila samoindukcije bude pribliino jednaka elektromotornoj sUi naizmjenicne struje 1:1 koja se dovodl na pnmar. koja protiee kroz primar. E "'-10 Naponi na krajevima primara i sekundara odnose S8 kao brojevi njihovih namotaja. kod ldealnog transformatora.!L=~·I I. Oslobodena kolitina toplote. = I U2 N. kalema zanemar1ji~ i neka. 8naga struje pri tome ostaje nepromijenjena.5 A =1 I ~=600A~ U2 IlOkV e) Gubici te se smanji!1 (~: J puta.103 V. a) 8naga struje je PI".olnd~kClj. P". P 6·10 6 W . . te Je II =~ '" 1O. namotaja. kroz primar protice vrlo mala struja koja se zove struja praznog hoda. Ako se na primjer. onda vazi relacija Ovakvo rjesenje je u praksi m09u6e samo za naizmjeniene struje. Snaga manje hidroelektrane iznosi 6 M""!. koristenjem transformatora. N2 Odgovor. Ova cinjenica se koristi kad prijenosa elektricne energije na daljinu. ne moze bili velika. 8 obzirom da. U idea/nom transfarmataru snaga koja sa dovodi na primarn. 11"" 600A b) Ako se. NJe~ smj~r je suprotan smjeru naizmjenicne struje koja se dovodi na primar. onda se oni smanje deset hiljada . Usljed promjenljivog fluks8 u primarnom kolu se J8v!ja elek!romotorna ~Ila ~~~.transformator kazema da je idealan. 121 puta. a generatorski napon je 10 kV a) ~olika je jacina struje? b) Kolika e. isti fluks prolazi i kroz sekundar. je se~und~r otv~re~. 88 89 . Kako se podesava broj namotaja primarnog kalema Nl? lu. Neka je termogeni otpor primar~og. a da se pri tome snaga struje ne promijeni. U tom slueaju eitav magnetski fluks proizveden u primarnom kalemu prolazi i kroz sekundarni kalem. To je nepovratni gubitak energije. kalem jednaka je snazi u sekundarnom kalemu. onda je ~=~ £2 Nz za idealan transformator taj odnos vali "I za efekflvne napone na krajevima primara i sekundara. napon u sekundaru transformatora poveca 100 puta jacina struje se smanji sto puta. ako se napan na sekundaru pove6a 10 puta. Kada se u kolo sekundara prikljuei neki potrosae. Za one koji zele vise znati Pitanje 1. onda ce se smanjiti jaCina struje .e bit! jacina struje ako se prenosl dalekovodom napona 110 kV? c) Kohko puta ce se smanjiti gubic·l? Rjesen/e. Prema Faradayevom zakonu indukcije. Kada sekundar nije opterecen. Q=RI't gdje je I jaeina struje. 1 "'~NI 6¢> M U tom slucaju.rnuta naponima na primaru j sekundaru.!:l". Druglm fljeClma. puta. Posta su gubici u provodniku na zagrijavanje proporcionalni kvadratu jaeine struje. .

!L=~ UI 51. Prenosenje elektricne energije ad elektrane do transformatorske stanice vrsi se naponom 10kV i 35 kV.2. ali na taj naein se smanjivala i snaga struje. Razvoj elektricnih mreza neposredno je ovisio od razvoja elektrana. prj cemu S8 smanji jacina struje. a napan izmedu pojedmlh faznih provodmka 380 V.osi visOkity' na~onom.4. Generatori su uredaji koJI pretvaraju mehanicku e~ergiju u elektricnu. Naizmjenicna struja se oa velike daljlne pre~. U svijetu se danas grade dalekovodi i za napon od 500 kV i 750 kV. koriste se transformatorski sklopovi. Ako je potrebno dobiti jos niti iii vis. Napon na generatoru je bio 103 V. Zatim se transformise na 110 kV. a napon na sijalieama 100 V. 220 iii 380 kV. Istosmjerna struja iz Edisonove elektrane napajala je 7000 sijaliea. u gradskoj mrezi. Ona S8 moze transformisati na visoki napan. Na taj nacin se'smanjuju gublei elektricne energlJe na zagrlJ8vanJe provodnlka.4. koje SU od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara. Naponi oa krajevima primara i sekundara odnose se kao brojevi nJihovih namotaja: Jacine struja kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na primaru i sekundaru. Da bi se rijesio taj . a nekada i do 15000V (katodna eijev). Napon izmedu nultog provodnika i po~e~inlh faznih prov~dnika.17) . pa se moze reci da su S8 elektricne mreze pojavile kada i pIV8 elektrane. te su se elektrienom energijom mogli koristiti samo obliznji potrosaei. napon. stoljeta naucniei su dosli do zakljucka da se rjesenje problema prenosenja elektriene ernergije radikalno moze r!jesiti tako sto se umjesto jednosmjerne struje pocela koristiti naizmjenicna struja. 220 kV iii 380 kV te transportuje na velike udaljenosti (sl. Krajem 19. godine. a snaga pri tome ostaje nepromijenjena. nekada je potreban napon od 6V iii 12V. industrijski objekti) nalaze se transformatorske stan ice koje smanjuju napon na 380 V. Na primjer. iznos! 220 V. Uz Jz UI=~ Nz . odnosno 220 V. 10 kV iii 35 kV. 90 91 .Mreie naizmjenicne struje. Prvu elektranu za napajanje sijaliea (sa ugljenim vlaknom) sagradio je Edison 1882. Prenosenje energije od od izvora do potrosaca visokonaponske mreze. Uredajl pomoeu koJlh se povecava III smanjuje naizmjenicni napon nazivaju se trans/ormatori. U elektranama se obieno proizvodi trofazna (naizmjeniena) struja napona 6 kV.ptoblem smanjivala se jaeina struje. 2.17. a eiektromotori pretvaraju elektricnu energiju u mehamcku. Udaljene transformatorske staniee povezane su dalekovodima napona 110. Najveti problem su bili gUbiei elektriene energije na zagrijavanje. Prijenos elektricne energije Vainiji iskazi i formule Sistem vodova i transformatorskih stanica koji sluzi za prijenos e!ektricne energije od izvora do mjesta potrosnje nazivamo elektricnim mrezama. U srediiltima velikih potrosaea (gradovi. To su tzv.

Kolo tada raspolaze sarno energijom elektrienog polja. Thomsonova formula Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjenicno pretvaranje energije eleklricnog polja u energiju magnetskog polja i obratno.19. Tada i magnetsko polje dostize maksimalnu vrijednost (sl. Kondenzator S8 veze za izvor jednosmjerne struje taka da S9 jedna ploea naelektri8e pozitivno. Ako nema termogenog otpora u kolu. Pomo6u prekidaea iskljucimo izvor napona i zatvorimo LC . aka je induktivite1 zavojn'ice 1 mH.2n-/LC =2-3. U takvom kolu elektrieno polje je izmedu ploea kondenzatora a magnetsko polje unutar solenoida (kalema).JLC c OscHovanje ovog kola izaziva S8 prethodnim naelektrisanjem kondenzatora. a). Maksimalna energija elektrienog polja u tom trenutku jednaka je maksimalnoj energiji Sopstvena frekvencija oscilovanja zavisi od induktiviteta kalema L i kapaciteta kondenzatora C. lzracunaj period i frekvenclju sopstvenih osci\aclja osci!atornog kola. sa vrlo malim lnduktivitetom vrlo visoke frekvencije.14~10-3H -lO:.om formulom.kole. Tada je izmedu plata kondenzatora uspostavljamo elektrieno polje (sl. Zbog toga se ovakve oscilacije nazivaju e!ektromagnetske oscilacije.18. Elektrieno kolo u kome naslaju elektromagnetske oscilacije zove se elektrlcno oscilatorno kola. Elektroni sa negativne ploee krecu se prema pozitivnoj ploei na kojoj je manjak elektrona. j kapacitetom.4. Sada je gornja ploea naelektrisana negativno.!. b). zatim punjenje. Medutim. 51. U na8em primjeru. imaju oscilacije Primjer 1. c). Kada nema termogenog otpora oscllacl)e bl bile neprigusene.59-104Hz T Elektromagnetski talasi Elektrieno oscilatorno kolo. a druga negativno. 92 93 . a energija elektricnog polja se periodicno prelvara u energiju magnetskog polja i obratno.). U tom trenutku zapoeinje prainjenje kondenzatora. otvorenp oscilatorno kolo SI. Najjednostavnije oscilatorno kolo saeinjavaju kalem koeficijenta samoindukcije L i kondenzator kapaciteta C (51. Da bi S8 osci!acije odrzale. a donja pozitivna (sl. naziva se zatvoreno oscilatorno kolo. L= I mH= 1O-3 H C--Ol uP:. oscilatornom kolu je samo u poeetku data izvjesna energija: a zatim je kolo prepu8teno samo sebi. cnda struja kroz kalem dostize maksimalnu vrijednost. onda kazemo da je oscilatorno kolo idealizovano. upraksi S8 u kola veza nek1 ured~! kOJI periodieno nadoknaduje gubitak energije (na primjer izvor elektriene energlJe sa elektronskom cijevi . Nakan ovoga slijedi prainjenje kondenzatora. 2. Kada napon na kondenzatoru bude jednak nUli. stalno bi se ponavljale. Po inerciji elektroni produzavaju kretanje u istom smjeru prema gornjoj ploeL Struja nastavlja da teee postepeno se smanjujucL Kondenzator poeinje ponovo da se puni sve dok se ne naelektri8e. Opisano oscilovanje je neprigl!seno.4.f::::? c T". To znaei da protiee elektriena struja. U takvom kolu nema pretvaranja elektricne energije u toplotu. Elektromagnetske oscllacije magnetskog polja. ali suprotno. a struja kroz kalem povecava. itd. 2. Proces S8 ponavlja. Period oscilovanja iznosi T = 2n. koje smo upoznali.1 IiF- Rjesenje. Ova su polja izvan oscilatomog kola veama slaba pa kazema da je zracenje zatvorenog oscilatomag kola zanema~ rljivo.2. u realmm kollma postoJe razni oblici gubitaka energije j oni su uzrok pojave prigusenih (a~ortlzov~n!h) oscHacija. Usljed praznjenja napon na kondenzatoru S8 smanjuje.28·1O-'s f""~=1. a kapacitet kondenzatora 0. odnosno tranzistorom).18. Oscilatorna kola. tj.P T=6. Sopstvena frekvencija oscilovanja je data Thomso~~. 2n~1 = Elektromagnetske oscilacije." 1O-1 p T=?. Taj proces traje sve do nestanka magnetskog polja i potpunog opterecenja kondenzatora.4.triodom.If.

4. . emitovanje etskih talasa nastaje pri ubrzanom kretanju Na taj nacin emiluje se elektromagnetski neka kolicina elektriciteta vrsi prosto oscilovanje u oscilatornom kolu. Prema tome.Ako se ovo oscilatorno kolo otvori. Elektricno i magnetsko polje nisu vise odvojeni ve6 cine jednu cjelinu. Od zatvorenog oscilatornog kola dobili sma otvoreno oscilatorno kola. 2. z Svaka promjena magnetskog polja dovodi u okoInom prostoru do indukovanja vrt/oinog eIektricnog poIja.21. u c=3.19. talasi i kada harmonijsko To ie brzina svjetlosti elektromagnetski !alas.elektromagnetskih talasa prenosi se energija u okolni prostor. I najzad potpunim razmicanjem i ispravljanjem dobiva S8 oscilatorno kole.22. Takvo oscilatorno kolo naziva se jos i dipol-antena. Prama Maxvellovoj teoriji brzina eleictromagnetskih lalasa u vakuumu je c= 1 JMi: gdje su konslante. 1863.c. Njegova teorija se temelji na sljede6im postavkama. a ovo vrtlozno elektricno polje. izracunata prema loj relaciji? b) Kako sa maze izracunati indeks prelamanja elekiromagnetskag lalasa neke sredine? Odgovor. u izrazu pod korijenom. Uocavamo da se oba promjenljiva polja. je prikazan elektromagnetski Promjene jacine talas. Ono 6e indukovati vrtlozno magnetsko polje. elektricno i . a Za one kOfl ieIe vise znatl Pitanje 1. Maxwellova teorija je teorijski predvidjela postojanje elektromagnetskih talasa. elektromagnelektricilela. tome 6emo posebno govorit!. Kada se u otvorenom oscilatornom kolu izazovu elektromagnetske oscilacije u prostoru oko njega nastaje elektromagnetsko polje. Proces "irenja promjenljivog elektromagnelskog polja kroz prostor naziva se elektromagnetski talas. Na taj natin nastaje elektromagnetski talas.4. Brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je talas'a. b) 8rzina prostiranja elektromagnetskih talasa u nekoj sredini je 94 .".22. elektricno i magnetsko polje siri se od izvora na sve strane u prostar.) Daljim razmicanjem plota elektritno polje zauzima jos ve6i prostor. je prikazano -sirenje elektromagnetskog polja na Iijevu j desnu stranu od dipol~antene. prosiruje se prostor u kojem djeluje njegovo elektritno polje (sl. Prema Maxwellovoj teoriji.10g~ s vakuumu sto ukazuje da je svjetlost Talasna duzina elektromagnetskih talasa je Aka se u nekoj tacki prostora stvori promjenljivo magnelsko polje one 6e u susjednoj tacki indukovati vrtlozno elektricno polje koje je takode promjenljivo. a) KoUka je brzina elektromagnetskih lalasa u vakuumu. Ujedno -'4 vidimo da su Hnije sile jednog polja uvijek It A. Teoriju elektromagnetskog polja postavio je Maxwell. permeabHnost.4. Prostlranje elektromagnetsklh talasa To je brzina svjetlosti u vakuumu sla ukazuje da je svjetlost elektromagnetskl talas.- 95 . odredenog kapaciteta i induktiviteta. Elektromagnetski talas Na sHei 2.4. godine. Otvoreno ascilatorno kole maze biti i obieni pravolinijskl provodnik. f Pomo6u . elektricnog i magnetskog polja mogu se predstaviti kao promjene vektora E j 8. A=.19. brzinom svjetlost!. odnosno permitivnosl vakuuma. kao na sliei 2.4.I okomite na linije sile drugog polja..2. magnetsko.4. itd. javljaju x uvijek zajedno. kao i to da su i svjetlosni talasi samo jedan oblik postojanja elektromagnetskih y 51. 2.21. slo znaCi da su elektroma~ gnetski talasi transverzafni talasi. Svaka promjena eIektricnog polja dovodi do indukovanja vrt/oinog magnetskog polja u aka/nom prostoru. Ti vektori su okomiti na pravae sirenja talasa. a) Aka se u gornju relaciju uvrste podacl za navedene kanstante (vidi tabelu na kraju knjige) dobije se da je brzina svjet!osti c:::3'10$~ s 51. Na sliei 2.

Varnice se izazivaju visokim napanom iz induktora.o:-puta manja od nosece frekvencije. 2.Sm 3'IO~~ Hertzovi ogledi . godine.24.4. Oscilatorna kola sa sopstvenom frekveneljom f.. = f2 (si.J=h LI Za one koji zeTe vise znati Otpremnik Audio si). i relativnu permitivnost te sredine E.. dipol~antenu. godine (vidi sliku 2.) Radio difuzija Beilen! prijenos zvuka na velike daljine naziva se radiodifuzija Princip primjene prenosenja elektromagnetskih talasa od otpremnika do prijemnika dao je Hertz 1888. f ". Hertz Je ne sarno dokazao postojanje elektromagnetskih talasa nego i njihova odbijanje.26.pre15o 3..4. difrakciju i polarizaciju. q~cilacija. Antena radioprijemnika prima energiju elektromagnetskih lalasa svih emitera..!:II~1 L1.24.5 m. Te lalase maze da primi drugo oscilatorno kolo frekvencije f2 .iie~ Qv~! pastupak se zD:ve modul?cija.23.•amplitudna moduiaci/~. Ovakav nacin prenosenja energije od jednog oscilatornog kola do drugog koristi se u cje!okupnoj radiotehnici. kada je podesio odgovarajuce dimenzlje varnica se javila j u prijemniku. n=~=JAA . ali pod uslovom da ana budu u rezonanelji. M.~.EtJ S obzirom da je.~. Heinrich Hertz (1857-1894) Serna Hertzovih ogleda prikazana je na slici 2..- ""saih. to je . tj. emituje elektromagnetske talasa.~irE!dajnlku. Fino podesavanje sopstvene irekvencije prijemnika vrsi se pomocu promjenljivog kondenzatora. ekspenmentalno J8 potvrdio Maxwellovu teoriju 0 postojanju i svojstvima elektromagnetsklh talasa. Naziv su dobiH po tome sto imaju utogu prenosioca zvucnih oscllacija.25. ).d . Hertzov oscilator je U obliku stapa na cijoj S8 sredini nalazi mall vamicni razmak. aU se pojacavaju sarno one frekvencije na koje je podeseno oscilatorno kola prijemnika.2.4. Ij.4. Preko antene predajnika emituju se elektromagnetski talas! koji se nazivaju nosee! talasi (sl. 2.66MHz A 4.24. mljesanje audio frekvencije j nosece}r~kV~IJi::. U otpremniku se pomocu mikrofona zvucne oscilacije pretvaraju u elektricne.4.) Otvoreno oscilatorno kolo proizvodi elektromagnetske lalase odredene frekvencije.t1'H)CU posebnog sistema.4.:love se aUdiofrekvencJJa. Potvrdia je da elektromagnetski lalas! imaju isla svojstva kao i svjellost. P~-. SI. '>'. ".~.Ona'). emiter. Na slici 2.:. Najzad.Jil£ frekvencija tih prijemnih antena podesavana je tako da bude u rezonanciji sa otpremnikom. Godine 1888. njemackl flzlcar Hertz. ~~ g=--."f1o. CA~ SI. KoUka je bila frekvencija oscilovanja Hertzovog oscilatora? Rje~enje gdJe je p. da podesnom konstrukcijom bude f.. f ""5.:::::p.~i signal Kada izmedu kuglica skoCl vamica pocinje oscilovanje osel!atomog kola. preiamanje. indeks prelamanja oake sredine n "". Induktivitet i kapacitel njegovog osellatora je bio vrlo mali tako da je frekvencija oscilatora bila velika. Pri skakanju varnice u oko!n! prostor se sire eleklromagnetski talasL Za detekciju eleklromagnetskih talasa Hertz je upotrijebio prijemne oscilatore raz!icitih oblika i dimenzija. .. tzv. Ova oscilatorna kola u TezonanClji SI. .a~W~I~)e objavio svoJu :eoriju ele~tromagnetskih talasa 1863.._. . .26). £=f". U Hertzovom ogledu lalasna duzina elektromagnetskih lalasa iznosila je 4.4. Takvo oscHatorno kolo zove se otpremnik (odaslljac.:: . po definiciji.4. Princip njegovih eksperimenata sHean je principu savremene emisije i prijema radio talasa. \osc.2. je p~ik~zana tzv . ___'_.. Prijemno asci/atamo kola maksimalno 6e apsorbovati energiju elektromagnetskih talasa ako ima istu frekvenciju kao otpremnik (f1 = 12)' Kazemo da su tada otpremnik j prijemnik u rezonanciji. vrsi se "utiskivanje". Primjer 1.~e.4.k~.- SI.om \. Amplitudna modulacija U . godine. Frekvencija ovih. Prema t~me.e . Serna Hertzovih ogleda 96 . da bi izracunaH indeks prelamanja nake sredine potrebno je znat! relativnu magnetsku permeablrnost te sred/ne jJ.25.26. Vlastita Ukupni sigulli Jedan elektronski oscilator u otpremniku proizvodi elektromagnetske oscilacije odredene frekvencije.~..rSl promjena amplitude noseceg talasa prema karaktenstlkama zvucnog talasa. Na taj nacin Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwellovu teoriju i dao osnove savremenoj radiotehnlcl.~J~ . Hertzov oscilator ustvari predstavlja emisionu anlenu. Frekvencija i talasna duzina povezan] su relacijom.1 '0 __ .. 2. 2.

gOdina. u ekolnf prostor odasr[ju zvucne oscilacije.•. is~?m p.UV) zracenju pripada podrucje ad 10 nm (iii lnm) do 380 nm.•.1 (00' ) k .. To su talasne duzine izmedu 380 nm i 760 nm. Tako se una kriHma~ elekt~?magnetskih talasa. Na slici 2. Pri tome granica podjele nije 08tra. a a se f I a pnj6 nJ 9 rus I IZlcar Popov.zraeenje Kosmicko zracenje iTalasnaduzll1a· .?-vremena yrstazracenj~ Radio-talasi Mikrotalasi IC-zracenje Vidljiva svjetlost UV-zraeenje x ~ zracenje y . Te zrake je otkrio Rontgen 1895. Zbog toga se 1a visokofrekventna stru'a Ispr~vl~a . godine. To su talasi koje koriste televizijski i radio odasiljaci. je dat spektar elektromagnetskih talasa.•. ~. Primjenjuju se u radarskoj tehnici i telekomunikacijskim sistemima. Stoga ih obicno dijelimo prema tipu izvora iz kojeg dolaze. Na ~lic~om prinCipu ~e vrsi i prenos sllka beilcnim putem. Zajednicko svim elektromagnetskim talasima je da imaju istu brzinu prostiranja. dolazi iz atoma i molekula. Tako je ubrzo ustanovljeno da elektromagnetsko zracenje obuhvata vrlo siroko podrucje u pogledu talasnih duzina. Prin~ip rada prijemnika elektromagnetskih talasa objasnit cemo na jednom od najprostijih tipova radio-prijemnika koji se zove deteldorski prijemnik. f?diote. Deteldorski prijemnik sa radlO~stanlcom koju zelimo slusatL elektr?magn~tski :~Iasi ~. Zato se kaze da je pomocu diode izvrSena dem_odulaclJ8 noseceg talasa. pomocu eleklromagnetskih talasa razgovara.Vih ra~io·otpremnika (sl. J Na slic! 2.••. VeSi prigmentaciju koze i izaziva hemijske reakcije. • Prijemnlk • T \ .o Tak~. Mikrotalasi obuhvataju talasne duzine od 1 mm do 0. 1893.4. Zbog tih svojstava moze biti 8tetno za zive organizme.10 m)..27. Spektar elektromagnetskog zracenja Hertz je svojim eksperimentima pokazao da elektromagnetski ta!asi. odvajanje aUdiofrekYencije od nosece frekvenciJ'e elektromagnetskog talasa.3 m. Ima veeu energiju od vidljivog zraeenja.zraka. !110dullsani talas se pojatava i preko otpremne antene odasllje u oko1ni prostor.4. >0. U prijemniku se vrsi pretvaranje elektricnih signala u svjeUosne.orom (0). Radar t.760 nm 10 nm . Tabela 1. Ij. pomocu elektromagnetskih talasa.•. Ultraljubicastom (ultravioletnom . talasi razlicitih talasnih duzina dolaze iz razlicitih izvora i razlicito djeluju na materiju. Radio-talasi dolaze i iz svemira.4.01 pm Radio-talasi obuhvataju talasne duzine oct nekoliko kilometara do 0. 2.1000 m). UKT (1 m . kratke (10 m. To zracenje dolazi iz unutra8njosti atoma i prenosi jos veeu energiju od .29. Njihov izvor su oscilatorna kola. X-zracenje ima talasnuduzinu od 1 pm do 10 nm. 1895. Zbog svojstva da 98 99 .detekt. Kao i vidljivo zraeenje..hnika. PromJenom Induktlvrteta III kapaclteta C u asciJatornam kolu prljem~ika p~stizemo to da nas prijemnik dade u rezonanciju 00 prijemne antene A dolaze moduHsani ~ada se.4. je prikazan bezicni e on m Itel oJlm se.3 m. brzinom svjetlostl. 2. U otpremniku se vrsl pretvaran'e SVjellosnlh slgnala u etektncne. tehnici i aslronomiji. se temell. je prikazan radarski uredaj kOjim se.28. Primjenjuje se u medicini i tehnici. Vidljiva svjetlost je uski dio spektra na koji je osjetljivo Ijudsko oko. otkrivaju polozaji predmeta.29. Teme!je radlotehOlke postaVIO Je Ital~anskl fiziear Marconi 1896 gOd.rincipu sarno slo su tehnicka rjesenja znatno poboljsana.01 pm -1 pm < 0. odnosno Tesla.i ~a.3 m 760 nm -1 mm 380 nm . .a membrana slusalice reaguja samo na audlofrekventne oscilaclje elja je frekvenclja ~natno ma!lja od elektromagnetskih oscilacija. u ko~o prjje~nika ukljuci slusalica (T) njena membrana nije u stanju da prati brze promje. SI. 2. I .4.. Sad. 300 MHz. 100 m) . Cijeli raspon mogucih talasnih duzina I frekvenclja elektromagnetsklh lalasa naziva se spekatar elektromagnetskih talasa. Na tabell 1.'ne m d tv d' d Je to ucinio " 'e a k' f .380 nm 1 pm-l0nm 0...28. 2. u!trakratke.27). proizvedeni jednim oscilatornim kolom.uy .ne oscllovanJa noseceg ~a!asa koje su reda 1 MHz. Speldar elektromagnetskih zracenJa Infracrveni (IC) dio spektra obuhvata talasne duzine od 1 mm do 760 nm. To je ustvari kristalna dioda kOja ispravlja naizmjenienu struju i daJe pulzlraJu~u struju. Njihove frekvencije su bliske frekvencijama kojima osciluju molekuli te se koriste za proucavanje atomske j molekulske strukture supstance. godine pa se po njemu nazivaju i rendgentski zraei. srednje (100 m . Imaju loplotno djelovanje i koriste se u medicini.. Upoznavanjem elektricne strukture materije doslo se do zakljucka da atomi i molekull emituju svjetiost kao elektricni oscilatori.4.v . Te talase emituju moJekuli gasa i usijana tijeJa. SI.3 m 1 mm-O. Frekvencija UKT je od 30 MHz. Beiitnl tele10n (mobitel) Sl. Medutim. Radio talasi se diJete na: duge (1 km • 30 km). imaju sliene osobine kao j vidljiva svjetlost.

1. Takode.ektricno oscilatorn? kolo prijemnika maksimalno apsorbuje energlJu el~ktromagnetsklh talasa koje emituje otpremnik. Svjet/ost je.ra. ad razhCltlh Izvora.01 pm do 1 pm.JLC Optika je dio fizike koji proucava svjetiosne pojave. poznavali su i zakon odbijanja svjetlosti. . Priroda svjetlosti Stoljecima Ijudi nisu poznavali prirodu svjetiostL Jos starim Grcima bilo je poznato da se svjetlost prolire pravolinijski. kao i velieine povezane sa tom jacinom. po kojoj je svjetlost transverzalni 100 101 . Tek u 11. stoljeeu arapski znanstvenik Alhazen pravilno je protumacio vilienje oka i prvi dio jasnu iormulaciju zakona prelamanja svjetlosti. U sirem smislu pod svjetlos6u nazivamo svo zracenje koje emituju izvori svjetiosti. Preostali dio elektromagnetskog zracenja (toplotno. Pod svjetlos6u se obicno podrazumijeva vidljiva svjetlost. ltd. primjenjuje se u medicinskOj dijagnostici Prilikom nJlhove up~trebe potrebn~ je postovati stroga pravila zastite od zrace~ja. SVjetlost je. po Huygensu.. ' y . Fotometrija se bavi mjerenjem jacine vidljive svjetlosti koju svjetiosni izvori emituju u prostor. Dolazi iz kosmosa i patice 3. Inace rendgentskl zraCi su temelJno orulie za proucavanje strukture kristala.-godine) . Fresnel (Frenel) i Joung (Jung) su opazili interferenciju i difrakciju svjetlosti -i objasnHi je ta!asnorn teorijom.zlicito prodire kroz tkiva. KO~~j(:~o zracenje ima jos manje talasne duzine. 2. stoljeeu vee su postojale dvije teorije 0 prirodi svjetlosti.0PTIKA Vainiji iskazi i formule palla I obratno. Talasne dutine su im od 0. prema Newtonu. tacnije. Jedni su smatrali da svjetiost potice iz oka. ispunjava ukupni kosmicki prostor.tske oSC:~/acije predstavljaju naizmjenicno pre~v~ranJe energlJe elektncnog polja u energiju magnetskog . U interakciji sa zivim organizmima IzaZlva teska ostecenJa. Kraj ovoj naucnoj raspravi ucinili su eksperimenti izvedeni pocetkom 19. __ 1_ 3. Elekt:omagn~. Ona ima praktican znacaj za objasnjenje rada optickih instrumenata. Istovremeni Newton je smatrao da je svjetlost korpuskularne prirode. E. U 17. Holandski fizicar Huygens (Hajgens) smatrao je da je svjetiost talasne prirode. radiotalasi.'. takode. ako su to dVa oscilatorna kola u rezonanclji. ultravioletno. Optika se dijeli an geometrijsku optiku. Najzad je Maxwell (1853 . Pod optikom su podrazumijevali nauku 0 videnju. To je onaj dio elektromagnetskog spektra koji kod covjeka uzrokuje osjet vida. a drugi da potice od svijetiog predmeta. radloakttvnI eJementi. postavio -elektromagnetsku teoriju svjetiosti. imaju jednake frekvencije Cljeli raspon mogucih talasnih duiina I frekvencija elektromagnetskih talasa naziva sa spektar elektromagnetskih talasa. tj. !o ~race~Je evml~uJu.) nase tijelo drugacije osjeca iii ga uopste ne osjeea. elektromagnetski talas.. Kada dopru u nase oko izazivaju osje6aj vida.ja promjenljivog elektromagnetskog polja kroz prostor nazlVa 5e elektromagnetski faJas. stoljeea. infracrveno i ultravioletno zracenje. talasnu optiku i folometriju. Talasna oplika proucava prirodu svjetiosti. Eter. Svjetlost Sopstvena frekvencija oscilovanje elektricnog asci/atornog kola data je Thomsonovom formulom Proces sirer~. snop vrlo malih cestica koje izlijecu iz nekog izvora velikom brzinom.~racenje potice iz jezgra atoma. Da bi objasnio prostiranje svjetlosti Huygens uvodi u nauku pojam etera. Zbog veeeg Newtonovog autoriteta uglavnom je preovladala korpuskularna teorija. a tu pored vidljivog spada jo. talasnu prirodu svjetlosti. U geomelrijskoj opticl zanemaruje se priroda svjetlosti.

On ie 10 objasnio na sljedeCi nacin. Jupiter prede 1/24 dio svoje putanje. Francuski fiziear Fizeau (Fizo) je 1849.-\ preciznija mjerenja. ali bez uspjeha.1.-- z' ---*---- I 'I . Vrijeme se mjerilo klatnom. SI. Sadasnje glediste fjzieara zasniva se na prihvatanju Ginjsnice da je priroda svjetlosti dualisticka. francuski fizicar Foucaolt (Fuko) je izvrsio jos f-t. Na sHci 3.2d t 2·150·106 km 1000s c "" 300 000 km U to doba precnik Zemljine putanje nije bio poznat sa danasnjom tacnoscu pa je dobijeni rezultat iznosio c=21 0 000 kmls.3.. Jupiter obide oko Sunca jednom za 12 godina. kojl Ie jednak precniku Zemljine-putanje c = 299 792. MeduHm. Dok Zemlja prede polovinu svoje putanje oko Sunca. Kada se tocak nije okretao posmatrac ie vldlo odbijenu svjetlost od ogled ala Z. Zatim je pored ploce stavio jedan tOCak K sa zupcima 1 namjestio 9a tako da svjetlost od ploce do ogledala i natrag prolazi izmedu dva zupca. Umjesto rotirajueeg taeka upotrijebio je rotirajuce SI. kaja iznosi priblizno d=150 miliana kilometara.3. 102 103 . Pratio je izlazak jednag od Jupiterovih salema (mjeseca). rezulta!i mjerenja su se veoma razlikovali taka da nisu daval! nikakav pauzdan podatak. a djeHmicno odbija svietlost. Takav metod se naziva terestricki metod. Albert Einstein nekarn konacnom brzinom.1. sto je za to vrijeme ipak bio veliki uspjeh. tj. . mada su naki naucnici. Tacno je zabi!jezio vrijeme izlaska satelita kada je Zemlja najbliza Jupiteru (poloi:aj Z). R6merov metod odredivanja brzine svjetlosti dana. Oanski astronom Olaf Romer. primijetio je da je izlazak Jupiterovog satelita razliei! u razlicita doba godine. POGetkom 20. Poslije prolaska kroz plocu svjetlost nailazi na ogledalo Z kOje je bila udaljeno od ploce za d = 8600 m.. Godine 1888. posmatranjem pomracenja Jupiterovih salelita. koji imaju l talasna i korpuskularna svojstva. Metodu obrtnog ogledala usavrsio je amerieki fizicar Michelson (Majkelson). onda se dobije da je brzina svjeUosti prlblizno . svjetlosti. Fizeauov metod ogledalo. oko Sunca.elektromagnetski talas. Danas znamo da bi svjetlost za jednu sekundu obisla 7._ _ _ . Maxwellovu teoriju eksperimentalno js potvrdio Hertz.2. pretpostavljali da sa prostire Prvi koji je pokusao da izmjeri brzinu svjetlosti bio je Galile! (pocetkom 17.1. Kasnijim mjerenjima dobivena ie vrijednost za brzinu svjetlosti u vakuumu. jos u srednjem stoJje6u.dine. Njegov metod se zove astronomski. 1850. (1879-19SS) IsH metod koristio je GaUieL Mjerilo se vrijeme od trenutka kada prvi posmatrac otknje svoj fenjer.1.5 km/s U ostalim sredinama brzlna svjetlosti je manja. Taj mjesec abide aka Jupitera za 42 h 28 min i 36 s. U to vrijama je bila uspjesno izmjerena brzina zvuka u vazduhu taka s10 su dva udaljena posmatraca mjerila vrljams za koje zvuk prijede udaljenost medu njima. stoljeea Einstein je pretpostavio da se svjetlost sastoji od lotona. pa do trenutka kada svjetlost ode do drugog posmatraca i vrati se ponovo do prvog. Fizeau je to objasnio na sljedeCi nacin.1 Sljedece. Brzina prostiranja svjetlosti Jedna od najvaznijih karakteristika svjetlostl je brzina prostiranja 5vjetlostL Dugo se smatralo da se svjetiost prostire trenutno. 1888. dobio je za brzinu svjetlosti vrijednost c = 299 796 kmls. p o K -->--+*-+-!!!-4. Put svjetlostl je iznosio svega nekal1ko metara taka da je izmjerio brzinu svjellosti ne samo u vazduhu vee 1 u vodL On je pokazao da je brzina svjetlosti u vodi manja nego u vazduhu sto je bio dokaz da je svjetlost talasne prirode. Prema tome da bi na taj naein izmjeril1 brzinu svjetlosti potrebno je mnogo preciznije mjen!! male vremenske intervale Hi Ima!! astronomske udaljenosti. Godine 1926. Za one vrijeme dobio je prilicno dobar rezultat za brzinu svjetlosti. 3. je eksperimentalno dokazao da kretanje Zemlje ne utice na brzinu svjetlosti i time pridonio otkricu teorije relativnosti. On je koristio osmostrano ogJedalo (rotirajucu prizmu) i povecao udaijenost na 35 km. Pri odredenoj brzini uopste vise nije vidio odbiienu svjetlost od ogledala Z. Pri dvostrukom broju obrtaja svjetlost se ponovo pojavila. godine. 'toCak sa okrenuo tako da je mjesto jednog proreza 'zauzao" s!jedecl prorez. stolje6a). kvanta svjetlosne energije. Ook je svjeUost presla put tocak K og!edalo Z i natrag. go. 1e udaljenost od ploce do tocka izracunaa Je brzinu svjetlosti koja je iznosila priblizna c=300 000 kmls. prikazana je sema njegovog uredaja za odredivanje brzine svjetlos1L Iz izvora svjetlost pada na plocu P koja djelimicno propusta. kada je Zemlja najudaljenija od Jupitera (polota] Z') izlazak sa1eHta je kasnio za oko 1000 sekundL On je to objasnio t~e-s~o]e ~vjetlost morala da prede duz! put.~ --d __ .1. Ako Je poznata udaljenost Zemlje od Sunca..2.5 puta oko Zemlje. PosHje pola godine. prikazan je Romerav metod odredivanja brzine svjetlosti. Zemlja se krece oko Sunca sa periodom od jedne godine 51. 3. Kada se toeak okretao posmatrac je vidio sve slabiju svje110st. Medutim.. ZnajuCi broi zubaca (odnosno proreza) i brzinu obrtanja toeka.1. 3. U vodl lznosi 225 000 km/s. U vazduhu je brzina svjetlosti praktieno jednaka brzini svjetlosti u vakuumu.godine. Na slid 3.. Djelimieno se odbila od ploce i dosla u oko posmatraca O. i talasna i korpuskularna. godine prvi izmjerio brzinu svjetlosti mjerenjem udaljenosti na Zem!j!. Od ogledala S8 svjetlost odbila i vratila istim putem do ploce. prvi je izmjerio brzinu 1675.

kontinuirano rasporedene od 200 nm do 10 . a broj !umena je mjera sposobnostl da dati fluks izazove osjeeaj vida u oku. Izvarl svjetlastl magu bltl prlmarnl I sekundarnl. a frekvenclja obrtanja tocka f = 22 obIs. Ilzlkalna jedlniea za svjetlasnl lIuks je· vat (W). Osjetljivost oka na svjetlost najjaca. Na sllel 3. onda se svjetl-osni izvori nazivaju izotropni. Oko je najosjeUjivije na talasne dutine aka 555 nm (zuta svjetlast). Nas osjet vida ne zavisi sarno od stvarne energije koju prenosi svjetlost 8109a cema prva nesta reel a svjetlasnlm Izvorlma I asjetljlvastl aka. S abzlrom da Ijudska aka nlje jednaka asjetljlva na sve baje (talasne duzine) vldljlve sVjetlastl. Uprava te svjetlasti ima O.H najvise u Suncevu spektru. Nekl svjetlasni izvari emltuju bijelu svjetlost.J-----------". Neki izvarl emltuju jednobojnu (manahromatsku) svjetlast. kao 8tO svjetlosni Iluks. Medutim. Aka S8 svjetlosna energija zraci u svim pravcima jednako.41 ""-. rastojanje izmedu tocka (odnosno p!oCe P) i ogledala Z je bilo d = 8600 m. a uapste ne vldl zracenje ispod 380 nm I preko 760 nm. ltd.4. kaa na primjer Sunee i priblizna sijaliea sa vlaknam. Svjetlast sastavljena ad talasa vise talasnlh dutina zave se pollhromatska svjetlost. kaa sta su Sunee.1. Subjektivno jedinica za svjetlosni fluks je lumen (1m). t Vrijeme za kOje svjetlost prede taj put se izracunava na sljedeci nacin. anda ~ . ali razl"lcitih baja . . ). Mjesee. Oko slablje vldl plavu I ervenu svjetlast. Rjesenje. Interval talasnlh duZina vida je ad 380 nm da 760 nm. laser je manahromatskl izvar svjetlastl clja je talasna dutina 632. Ffuks svjetlosne energije ell definise S8 kao energlja koju emituje svjetlosni izvor u jedinici vremena. aka Imama tri sljaliee Iste snage pa 100 o. na tackaste svjetlosne izvore. u fatametrljl se pared flzlckih (abjektivnih) jedlnlea uvade I vlzuelne jediniee (subjektlvne). ltd. s10 znaci od ultravloletnog podrucja do infracrvenog podrucja:' Fotometrija se bavi samo vidljivim -di/elom·tog speldra. Kolika S8 'vrijednost za brzinu svjetlostj dobija iz tih podataka.plava. a vlzuelna lumen (1m).1.. 760 t"- T 760 Period obrtanja je Iz gornjlh relaelja dobivamo da je Osjetljivost oka. Ona sadrti talase razlictlh talasnih duzina. Predeni put s = 2 d. Na prlmjer.urn.g Lm 105 104 . asjetljivost aka nlje jednaka nl za sve baje (talasne duZine). Brzina svjetlosti je c = ~ .. Veza izmedu !umena i vata nije jednostavna i zavis! od talasne duiine svjetlostL Za talasnu duzinu 555 nm. uzarena nit sljallee sa vlaknam. prlrodnl i vjestackl._~_~~. Fotometrija Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosnih velicina. Prlmarnl Izvarl svjetlasti su napr. Za prosjecni organ vida . fnm sljaliea koja emltuje zutu svjetlast SI. :. SU jacina svjetlosti. uzarena tljela. u v • zavisnosti od talasne duzine svjetlosti. T ocak se obrne za to vrijeme za _1_ dio obrtaja. Brzina svjetrosti je c 2d Fotometrijske velicine Sve velicine u fotometriji se uglavnom' odnose. Svjetlosni izvori. Jacina svjetlosti I nekag svjetlosnag Izvora je svjetlasnl Iluks koji laj Izvar zraci u jedinicni prostorni ugao.z W. Aka je svjetlasni Izvar izotrapan. osvijetljenost neke pavrslne. Na prlmjer Sunceva svjetlast je pallhromatska. oku C8 se uciniti da je 400 500 555 600 70<) I. Broj zubaea tocka je 760. zuta I o L __ __ crvena.. 3. ltd. Sekundarnl izvari svjetlasti su tijela ad kajlh se svjetlast adblja (npr. U Flzeauovu ogledu (sL 3. Na prlmjer. zatlm lIuareseentna svjetlljka.. prlkazana je relatlvna asjetljlvost aka V.Primjer 1.3).4. Svjetlosni fluks predstavlja snagu svjetlosnog izvora. Monohromatska svjetlast je sastavljena sama ad talasa jedne talasne dutine.8 mm. 1W=6831m Broj vati u nekom fluksu je mjera izracene energije. Flzlkalna jedlnlca za svjetlasni Iluks je vat (W). Na prlmjer.1.oko.

Cemu je jednak ukupni svjetlosni fluks izotropnog svjetlosnog izvora jacine]? i kosinusu ugla izmeau pravca svjetlosnog zraka i normale na povrsinu. Prema definiciji jacine izvara sVjet!asti. Kada svjetlosni fluks pada na neku povrsinu. Lambertov zakon IE = rI.ex=Jedan luks je osvijetijenost povrsine od 1rrf na koju ravnomjemo. Osvijetljenost.5. Lambertov zakon.1.. potrebna za eitanje je 20 lx. iznosi 440 1m. Otvoreno mjesto kada je oblaeno. Ta einjeniea igra bitnu ulogu za klirnu nekog podrucja na Zemljinoj povrSinL Minimalna osvijetljenost. A 81. Primjer 1. a ulicna rasvjeta daje osvijetijenost od 10 Ix. Ako izotropni svjetlosni izvcr emituje svjetlosni fluks i on pada okornito na neku taeku cija je udaljenost r od izvora svjetlosti. Osvijetljenost se mjeri instrumentom koji se zove luksmetar (svjetlornjer • sl. Prostorni ugao I ! E= <I> =IQ'E=L~ s S' S r2 E= I I J nekirn uglom Fotometrijska jediniea lumen (1m) je onda. Ukupni ~vjet!osni fluks je 11>0 "" LQ{) "" 4nI Prlmjer 3. S obzirom da je povrsina sfere S "" 41tR 2 to je maksimalna vrijednost prostornog ug!ja Q.3.7.1.Prostorni ugao Q se racuna tako sto se povrsina S koju taj ugao izrezuje na sferi poluprecnika R(sl. 3. a obrnuto srazmjerno kvadratu rastojanja. Kolike su jacina izvora svjet!osti? Rjesen/e.7. Rjesenje. em . 'II I Ako snop svjetlosti osvijetljenost je pada pod Io! . 3. onda je osvijetljenost te povrsine vece sto je veci svjetlosni fluks pO jediniei povrsine.6. I=35. Rjesenje. Jedan lumen je svjetlosni fluks koji izotropni svjetlosni izvor jacine 1 cd zrac. o =~=4itsr 4nR' Osvijetljenost neke tacke na povrsini srazmjerna je jaeini izvora svjetlosti Primjer 2. snags 40 W. Ako svjetlosni fluks poda okomito na neku povrsinu. Sastoji se of fotonaponske celije spojene sa galvanornetrom. Prema gornjoj relaeiji cd=- :1 m' Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fluksa koji pada na neku povrsinu i te povrsine. Svjetlosni fluks sijaJice sa vlaknom. 1m = ed sr. lzracunati maksima!nu vrijednost prostornog ugla u steradijanima. Osvijetljenost povrsine na ekvatcru (u podne) moze iznositi i do 100000 Ix. pada svjetlosni f/uks od 1 1m. u prostorni ugao od 1 sr. te tacke. Fluorescentna sijalica je oka 7 puta eflkasnija. Osvijetljenost povrsine zavisi takode i od ugla pod kojim svjetlost pada na povrsinu. cos a l Gornja relaeija je poznata kao Lambertov zakon.2 lx. a=O. 1 1m sr JaCina svjetlosti je jedna od sedam osnovnih velicina 81 8vjetlosni fluks izvora je izotropnog taekastog svjetlosnog 'i 1<1> = IQI Sl. Jacina elektricne 81. a potrebna osvijetljenost radnog stoia u zatvorenoj prostoriji je od 100 Ix do 300 Ix. Osvijetljenost pri mjeseeini je 0. Q=~ R' Jedinica za prostorni ugao je steradijan (sr). 3.1. SvjetJosni fluks fluorescentne djevi iste snage.} podijeli sa kvadratom polupreenika kugle: IE= Jediniea za osvijetljenost je luks (Ix). Kada svjetlost padne na celiju pojavi se elektrieni napon i kroz galvanometar pretekne elektricna struja.1. za sijalicu sa vlaknom je I".~::o440Im.Ocd Q Najbolji primjer kako zavisi osvijetljenost povlsine od ugla pod kojim padaju zrad je osvijetljenost Zemljine povrsine na koju padaju Suncevi zraeL Na ekvator zraci padaju okomito i osvijetljenost je najve6a. onda je osvijetljenost 106 107 . Porastom geografske sirine ugao a raste i osvijetljenost opada. onda je osvijetljenost. Luksmetar 4nsr' Za fluarescentnu cijev je I""'!"" 3000 1m ='I""238 6cd Q 4nsr' .1. 3. ima osvijetljenost 1000 Ix. 40 W.).5. iznosi 3000 1m. Jediniea za jaeinu svjetlosti je kandela (cd) . u praveu normale.

SI.struje je proporcionalna osvijetljenosti. r . prama sllci 3. cd.rj ::: 200m 2.133 s. . Jacina svjetlosnog lzvora lzn05i 49.osvijetljenost.1. ako je udaijenost priblizna 150 miliona kilometara? b) Koliko bi puta svjetlost obisla oko Zemljine kugle za 1 s.1. Kolika je osvijetljenost u tackama 8 i A. Polihromatska svjetlost je sastavljena od talasa vise talasnih duzina. I Pitanja i zadaci 1.500 cd. a za prostorni ugao sterad/jan {sr}. a fotometrijska jedinica kandela. b) Jednom obide za 0. 108 109 . Kolikl je ukupni svjetlosni fluks ako je lzvor izotropan? (R620 1m) 8. Uz primjer 1. 6. Jedinica za svetlosni fluks je lumen (1m). Ukupni 5vjetlosnl fluks kojl daje izotropni svjetlosni lzvor lznosl 1256 1m a) Kolika je jacina lzvora svjetlosti? b) Kolika je osvijetljenost neke tacke na povrsini okomitoj na zrake. Sta je svjetlost? 3. Rjesenje? 1=500ed r1= 10 m d= 10m E1=?. Oko je najosjetljivije na zutu svjetlost talasne duzlne oka 555 mm. 3. 10m ""177l:x 1 200m2 14.lm E "" SOOed. Svjetlosni f1uks predstavlja snagu svjetlosnog Izvora. (R: a) 1=5005=8.5 pUla) 7. za jacinu svjetlosti kandela (cd).lm ' gdje je: E. Monohromatska svjetlost Je sastavljena sarno od talasa jedn'a talasne duiine. Fizikalna jedinica za jacinu svjetlosti je vat po steradijanu W/sr. Primjer 1.jacina izvora svjetlosti. Da Ii za sve boje svjetlosti vazi jednakcist da je 1W::: 683 1m. Objasni razliku izmedu Remerovog metoda odredivanja brzine svjetlosti i Fizeauvog? 5. Brzina svjetlosti u vakuumu je U ostalim sredinama je manja.8.ugao Izmedu upadnog znaka i normale na osvijetljenu povrsinu. E 1 =_L= fl2 500cd (IOm)2 E] =51x Osvijetljenost tacke A je A I E2 = r2 coso:. c = 299 792.5 km/s. ako je udaljena 2m (R: a) I = 100 cd.3 cd.udaljenost izvora od osvijetljene tacke. Skala galvanometra bazdarena je u luksima. Objasni razliku izmedu monohromatske i polihromatske svjetlostL 4..33 min. Vainiji iskazi i formule Svjetlost je transverzaini ele. Jacina svjetlosti nekog svjetlosnog izvora je svjetlosni fluks koji taj izvor zraci u jedinicni prostornl ugao. E2=? Tacka 8 je okomito ispod sijalice. a. a) Koliko vremena putuje svjetlosl od Sunca do Zemlje. I . Brzina svjetlostl u vakuumu lznosl 300000 km/s.ktormagnetskl talas.8? Tacka A je udaljena d = 10m od podnoija stuba. Je Ii brzina svjetlosti u vodi manja ill veta nego u vazduhu? 2. Ulicna svjetiljka je postavljena 10 m iznad ullca i ima jacinu 1".r2 '" 14. E=2 cosa . ako je poluprecnik Zemlje A ::: 6370 km. Za jednu sekundu obide 7. b) E =25 Ix). -- d Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fiuksa koji pada na neku povrsinu i te povrsine (ako svjetlosni fluks pada okomito na povrsinu) Jedinica za osvijetljenost je /uks (Ix) Lamberlov zakon: E=~ S rJ = f]2 +d 1 = (IOm)2 + (lOm)2.

soijeg-80%. ema tkanina 1%. a takode i od upadnag ugla_ Na primjer.o . Posto su kretanja Mjeseca. izmedu svjetlosnog izvora i aka postavi neki predmet.lzvor s~ nece vldjetl. itd. nema medusobnag djelovanja. iz sv~~odnevnog :Sk~S:v~. fotoaparati. na staklo ili vodu. 3. mogu sa jasno uocltl pri Suncevoj svjetlostL Na shcl 3. 3. Uvoaenjem pojma svjetlosni zrak znatno S8 olaksava 'tzucavanje svjetiosnih pojava.2. onda se jedan die odbija. a iz mjesta u pOIU~jeni vid! se. itd. Dokaz pravolinijskog prostiranja svjetlosti je i '-"'_~ pojava pomracenja Sunca (sl. datuml pomracenJa Sunca ! MJesaca mogu se izracunaU za mnogo godina unaprijed..c).. Optickim 1. Zem[Je ! Sunca poznata.~ 25%.3.2. Opti6ki ureaaji su.- _ valna fronta 2. U geometrijskoj optici svjetiost se predstavlja sVjet!osnim zracima i snopovima. ~······'2!:~!?r -. prikazana sjena predmeta na zastoru.2. U geometrijskoj optici se zanemaruje priroda svjetlosti i uvode izvjesna pojednostavljenja (aproksimacije). vet zaklanjanje Sunca Mjesecom. 3. To zapravo i nije pomracenje samog Sunca. Odbijanje svjeUosti 110 111 . Ta pojednostav/jenja omogueuju da se uspjesno proueavaju opticki uredaji i instrument!.2. 3.. itd. na primjer. tj.4. U geometrijskoj opticl se smatra da izmedu pojedinih zraka. pomracenje. u sastavu jednog svjetlosnog snapa. Pomracenje Sunea svjetlosnih izvora. 3. Zraci imaju pravac i smjer sirenja sVjetlosnog fa/asB (5/. Geometrijska opUka S8 zasniva na cetiri osnovna ZaKOna: 81.2. Taj zakon proistice. vada 5%. Ovaj zakon vaZi i za svjetlosne zrake kojl paticu iz razlicitih 81. Svjetlosni snop • • • • • • • b) paratcmi ~ c) konvcrgentni "lOp SI. 3.1. U talasnaj optici cemo uciH da su oba ova zakona sarno priblizno tacna. je. nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka.2. zakon 2. Geometrijska optika Osnovni zakoni geometrijske optike U uvodu sma naglasili da se optika dijeli na talasnu i geometrijsku optiku. Ono ljcna nastaje kada izvjasni predmet cfijelov'! Zemljlne povrSine udu u Mjeseeevu Sjenku. prelamanja svjeUost!. ljudi.2. onda su zraci medusobno paralelni. ~ a) divergentni mop snop SI.5.1.1. 3. Razlikujemo divergentni. na primjer. .2. zakon 3.2. Odbijanje svjetlosti Kada svjetlosni snap pada oa neku pevrsinu. 3. zakon 4. kao dokaz pravolinijskog prostiranja svjetlosti.2). da se ani prostiru nezavisno. 3. te/eskop. sVjetlos~!. djelimicn. Svjetiosni zraci Cine svjet/osni snap. Sjenke zgrada. drveCa.). Zakon nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka. Zakon pravollnljskog prostiranja svjet/csti. Pomracenje Sunca vidl se sarno u onim krajevima na Zeml]i preko kojih prede uska SI. PI?!irana staklena ifl metalna povrsina odbija preko 90% Svjetlosti. mikroskop. ogledalo.2. Pravolinijsko prostiranje svjetlosti Mjes9eeva sjena. optieke prizme. Ako se. konvergentni i paralelnr svjetlosni snop (sl. na primjer. a opti6ki instrumenti su. Koji dio ce biti odbijen zavisi od prirede sredine na koju pada svjetlost. odbijanja svjetiosti.3. na primjer. a jadan dio prelama. Ako je izvor svjet/osti vrlo da/eko (na primjer Sunce). Iz mjesta kOja se nalaze u jezgru Mjeseceve sjene vidi se potpuno pomr~c~nje. projekcioni aparat.2. zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti. soeivo. trqv.4). Svjetlosnl zaracl j svjetlosni talas (val) socivima mogu se zraci fokusirati u jednu tacku eime se dobiva konvergentni snop (s/.

2. Upad1l1 . prelama. Mi cemo razmotriti odbijanje (refleksiju) svjetlosti.4 'indeks Upadni ugao jednak je odbojnom u9lu. odbojni ugao povrsinu leze u istoj ravo!. b) difuzno Usmjereno odbijanje se vrsi od ogledala kOja imaju svoju posebnu ulogu 0 cemu ovdje neeemo govoriti.2.) kojoj drugoj sredini. Jos staTim Grcima je bio poznat zakon odbijanja svjet/osti (sl.5-1. lndeks prelamanja u odnosu na vakuum. Ako svjetlosni zrak pada pod nekim uglom. Svi upadni i odbijeni zraei cine jedinstveni snop.9). c on je bezdimenziona!ni braj.7. Dzepni laser nakratko ukljucuj i snop laserske svjetlost! . I kod prelamanja svjetlosti. 3. povrs]ni Zemlje. 112 113 . Da bi svjettosne zrake ucinio v"ldljiv'lm u vodu sipaj sto vetu kolicinu secera ili soiL Prostor iznad vode zadimi dimom od cigarete. 3. Takode dno jezera iii rijeke nam izgleda plice nego slo stvarno jeste.2. onda se moze napisati da je njen indeks prelamanja jednak jedinici (n = 1). godine). (gore) prikazan je slutaj odbijanja svjetlosti od glatkih povrsina.5. Ovakvo odbijanje se naziva difuzno odbijanje.9. n=v Buduei da je indeks prelamanja odnos dviju br~ina.7 2. Ne mijenjajuCi polozaj oka sipaj vodu u posudu dok ne ugledas novci6.7. 3. Za takvo odbijanje kazemo da je usmjereno. Uz ogled 1. Prelamanje svjettosti broj je uvijek veei od jediniee. Taj $1. Iz zakona prelamanja vidimo da se sVjetlost preloma ka normah kada prelazl IZ optlckl I)ede u optlcki gustu sredinu. Kai:emo da se svjetlost. Isti efekat zapazamo kada stavimo stap u vodu. U siroku pravougaonu posudu sipaj vodu ($1. prelomni zrak i normala leze u istoj ravn. a odbijena svjetlos1 difuzna svjetlosl.6. VeliCina koja karakterise prelamanje svjetlosti naziva se indeks prelamanja. kazemo da l. Upadni u9ao. pri prijelazu iz jedne sredine u drugu. Ogled 1. Prelamanje svjetlosti Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu izmedu dvije sredine (npr. upadni. su navedeni primjeri za indekse prelamanje nekih sredina. vakuum vazduh voda staklo diiamant Tabela 2 Sinusi upadnog i prelomnog ugla obrnuto su proporcionalni odgovarajucim indeksima prelamanja.33 sto znaci da je u vodi brzina svjetlosti 1.Treba napomenuti da ne posto]i tijelo kOje potpuno odbija. . Nakon refieksije zraci se odbijaju u razlicitim pravcima. Za neku sredinu kOja ima veti ap~o!utnj indeks prelamanja.33 puta manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu).2. Prclomljcni zrak Indeks prelamanja neke sredine je odnos brzine svjetiosti u vakuumu i toj sredini: 51. To je Sne\lov zakon prelamanja (Snellius .2. 3. Ogled 2. Promje~om upadnog ugla posmatraj kakb se mijenja odbojni ugao i prelomni ugao. Uz ogled 2.. sina sinp =& nj gdje je n.rak . Za prakticno koristenje. 3. Kod dlfuznog odbijanja. Stap izgleda kao da je prelomljen. (dole) prikazano je odbijanje ad neravnih povrsina. indeks prelamanja prve sredlne.2. Indeks prelamanja vode je 1. Pokazati sta je to efekat "podizanja" Na dnu prazne limene posude postav! novCie tako da se ne vid] (kao na slid 3.33 1. nlsina :::: npinp Ako je jedna od sredina vazduh. izmedu vazduha i vode) jedan dio se reflektuje. Demonstriraj odbijanje svjetlosti i prelamanje svjetlosti. n2 indeks prelamanja druge sredine. Dublna na kojoj v"ldimo novcle u vodi naziva se prividna dubina (hp). okomica oa la=~1 Na slici 3. a kod usmjerenog odbljanja cio svjetlosni snop.2.2.). s obzirom da je . zivotlnjama i bUjkama. kako smo 9a mi defjnis~li. Difuzna svjetJost djeJuje prijatnlje ] zbog toga se sijalice stavljaju u mlijecen kugle koje difuzno rasipaju svjetlost. zakoo odbijanja vazi za svaki zrak posebno. Time se objasnjava cinjenica da su ovakvi predmeti vidljivi iz svih pravaea. 3. U tabliei 2. itd.8). a jedan dio prelazi u drugu sredinu.o~tlcku gustinu.2. !stu ulogu imaju i zavjese i neravnomjerno okreceni zidovi.n:a ve~~ .. potpuno apsorbuje iii potpuno propusta svjetlost kOja na njega padne.2.~smjeri po~ nekim uglQm prema povrsini vode.!.:. Indeks prelamanja vazduha prakticno je jednak jediniei. 3. zakon prelamanja se moze napisati i u obliku.6. SI. Zakon prelamanja 5vjetlo5ti glasi (51. n~ziva se ~psolutni in~~ks preiamanja.6. onda pri prijelazu u drugu sredinu mijenja svoj pravac (sl.8.7): sredina I prelamanja 1 1. za U praksi je tesci sluCa) difuznog odbijanja.1620. onda je prividna dubina n puta manja od stvame dubine. Odbijanje svjetlosti: a) usmjereno. !zgleda kao da se novcie podigao. Ako je indeks prelamanja vode n. na zidovima.0003 1.bfzina svjetlosti u vakuumu veea n'ego u bilo 51. Na sllei 3. na primjer.3.2.

Prizme koje totalno reflektuju Upadnl ugao.10. SI. koji je presvucen lankim slojem malerijala manjeg indeksa prelamanja od slakla. 114 115 . te js " Fra~cu~ki . odblJanJa I prelamanja svjellosti.11). Karaklerisllcno svjetlucanje komadlea dijamanla uzrokuje mali granicni ugao lolalne reflekslje.5 a=30° a)v:=:?b)P=? a) Indeks prelamanja stakla je n "" ~ v odaklc je brzina svjetlosti u staklu c 300000km/s n=v 1.?stl I. onda se prelama od normale. za koji prelomni ugao dostize vrijednost 90'\ naziva se granicni ugao ago Kada je upadni ugao veei od granienog ug/a.) se sasloji od savilljlvog sveznja lankih opllcklh vlakana.sin90°./3"" 19. Svjellovod (sl. '. mo~e v Fe.12. Taj princip gla5i: prl odbijanrU i pre amanJu sVJetiosm zrak se prostlre po takvom putu za kojj mu je potrebno najkraee vrijeme. Granicnl ugao za sredine voda-vazduh je oko 49°.: 0. Na slid . a stakla 02= n. =~ Rjesenje n=1. 3. lada je "1=" U vazduh 6iji je b) Prema zakonu prelamanja. jer pri !otalnoj refleksiji nema gubltaka SI. opticka duzina puta d To Je prOlzvod IZ geometnjske duzme pula s i indeksa prelamanja sredine n kroz koju se svjetlost prosti.2. Ta clnjenica se korisli kod opllckih prizmi koje su u sastavu optickih instrumenala.2. IZ gdje je n .ljeni zrak lada ne prelazl u rjedu sredinu vee ide duz granlce koja razdvaJa dVlje sredlne.5 v "" 200000 kmls n. U jednom Irenulku prelomnl ugao doslize vrljednosl od 90 .=l .2. S obzlrom da je sin 90 =1.. Upadni ugao od 45° je veei od granicnog ugla tolalne refleksije koji za staklo iznosi 42".10. ~ada s.2.3.11. Kada svjetlost prelazi iz sredine ciji je indeks prelamanja Indeks prelamanja n. Totalna refleksija Granicni ugao totalne refleksije moze se Izracunali iz ~ zakona prelamanja.e. Na primjer. Prelom. dijamanlvazduh 240 ild.5.12. Kada svjetlost padne na neku stranu ovakve prizme onda 6e na drugoj slrani doei do tolalne refleksije (sl. d=ns Totaina refleksija . koja cine opllcki kabaJ. pre/omljeni zrak vise ne prelazi u rjeCfu sredinu vet se reflektuje od graniene pOVl'Sine kao od og/eda/a. itd.~utanji ~.2. na primjer vode u vazduh.rmatc:v.5° ~' Indeks prelamanja vazduha je n1=1.e govor! o. ~akon . nlsina=n1sin~ c-:ll .10 je sina . slakla iii kvarca). sina::::nsinp sinl3"" sina sin 13 : . princip.sina. a) KoUka je brz!na svjetlasti u staklu? b) Aka sVJetlost pada !z vazduha na povrsinu stakla pod uglom 30" koliki ce bili pre/omni ugao? n lsina = n§inp Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu pod uglom a= ag .. staklo-vazduh 42°. razgledall pa i operlsall unulrasnjosl S8 zeluca ili srca. onda je prelomni U9 ao 0 /3=900 Tada je n.333.3. Svjetlost ulazi na pocetku vlakana i izade na drugom kraju bez gubllaka. 3. 3. lZV. moze se kroz sasvlm mali otvor posmalrali unulrasnjosl lijela iii Ikiva. do totalne refleksiJe maze daci sarno ako svjetlost prelazi iz opticki guilee u opticki rjedu sredinu.fiziear Fermat (Ferma) dao je 1658. godine princip pomo6u koje se zakon. Svjetlovod jatine svjetlosti. SvjetJovod se lakode zasnlva na lolalnoj refleksiji. vidlmo da se povecanjem upadnog ugla po~ecava 1 prelomm ugao. $1. Kada svjetlosnl zrak prelazi Iz optlcki gusee u opllckl rjedu sredlnu. Ova se pojava naziva totalna refleksija. = n. Stepen refleksije je 100% I veei je nego slepen refleksije od ogledala koji je neslo veei od 90%. Indeks prelamanja gusee sredine. U slucaju lolalne refleksije upadnl svjellosni fluks se polpuno reflektuje u prvu sredinu. To znaCi da je prelomni ugao ve6i od upadnog ugla . 3. Vlakno je od prozirnog malerljala (na primjer.vjetlosnog zraka onda sa podrazumijeva tzv. Primjer 1: Indeks prelamanje stak!a iznosi n = 1.~ To je razlog slo svjetlovod sve vise pnmjenjuje u prijenosu informacija u komunikacljama posebno digllalnim. oplicklm kablovlma.2. Prema tome.

Razlog tome je slo je upadni ugao na unutrasnju stranu prizme (45°) veel od granicnog ugla za sredine staklo·vazduh koji iznosl 42°. (et+ et l ) - (/3 + 131) '" et+ a l -9 .6.2. ciji je prelomni ugao 45° i dzepnog lasera.7' Ogled 1. Za one koji iele vise znati Cernu je jednako ukupno skretanje svjetlosnog zraka Prema s!"ici 3.33. Ie je !u. Na prlmjer.15 desno. demonstriraj pojavu totalne refleksije (sl. Siaklenu plocu oblika kvadra prisJoni uza zid (tablu). onda za tacku Ml vazl . 3. tako~~ p~is!oni uz tablu i usmj~rl laserski snop prema prizmi (slika 3.2. ukupno skretanje je kroz opticku prizmu? o=(a-t1)+(a l -i1!) Prelomni ugao prizme 0 jednak je vanjskom uglu (kod D).anje ne .1 SI. Rjesenje. a u tacki M2 od normale.. Kako svjetlost prolazi kroz plan-paralelnu plocu? Neka je indeks prelamanja materijala ploce n i neka je sa obje strane vazduh ciji Je indeks prelamanja n~1. odakle je n ". kao uglovi sa normalnim kracima.13). Ogled 1_ Prolazak svjetlosii kroz planparalelnu ploeu mozemo pokazati jednostavnim ogled om.15). Prisloni.u. Opticka prizma Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu ploiiu Planparaleina ploca je providno tijelo ograniceno sa dvije paralelne povrsine (51.2. Pomoeu opticke prizme.~d upadnog ugla ukoliko je veei prelomni ugao prizme i indeks pre!amanja mateoJala pnzme.2. onda se takva prizma naziva opticki kiln.33' a g =-48. Postavi opticku plizmu. I 117 116 .14. te je 9:::::13+131' Dalje je. Koristenjem dzepnog lasera pokaz] prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu. SI.~avisi . Dzepni laser prisloni uz tabJu tako da laserski snop ostavlja svijetH 1rag na tabli. Na tabJi se uOCava putanja laserskog zraka i njegav prolazak kroz placu. Za tacku M2 vail Uglovi P i Pl su jednaki jer su i odgovarajuee normale paralelne. Rjesenje 0= 6° 0= 10c n= 1 Ukupno skretanje svjetlasnog zraka kroz opticki kiln je 0 '" €l(n -1) . Ukupno skretanje svjetlosnog zraka kod optickog kllna. S obzirom da je indeks prelamanja vazduha jednak jedinici vaii relaclja sina ". Ukupno skrelanje svjetlosnog zraka kroz optiekl klin iznosi 6°. 3.2. j utoliko je veGe Ogled 1. Mijenjaj upadni ugao 1 analiz!raj kako ukupno skretan}e zavisi od upadnog ugla. prozorsko staklo je planparalelna placa.3. bocnom stranom. uza zid (Hi tablu). Do kojeg upadnog ugla moze prelaziti svjetlost iz vode u vazduh? !ndeks prelamanja vode je n = 1 . 3. primjer 1. - Na slicj je prlkazan prolazak svjetlosti kroz pri. gnl. Uz ogled 1.15 lijevo). 8".15.11). SI.mu.~( /)'I. te je ukupno skretanje 1)=2et-O Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu Kad opticke prizme prelomne povrsine nisu paralelne vee zakJapaju neki ugao e.+ 1"'£+1 €l 10' n "" 1.13. Aka je prelomni ugao opticke prizme mali. kada se ukljucL Za oba poloiaja prizme (na sUei) uocavamo kako se laserski snop 101alno refJektuje.2.2.j_e_ _ _~ [§~ gdje je n * indeks prelamanja materijaia prizme.Primjer 1. Skretanje Je mlmmaino kada Je upadm ugao a Jednak uglu u. 3. Laser. U tack! M1 zrak se prelama ka normal!. pod kojim svjellosni zrak izlazi iz pri~:me. Skretanje je najmanje kada je 0:-=0::1. optlcku prizmu uz tablu (iii zid).2. Planparalelna ploea Svjetlosni zrak prolazi kroz planparaielnu plocu bez prelamanja. Koliki je indeks pre!amanja materijala aptickog klina ako je preiomni ugao plizme 10"'? 'r~ ill! ~ sina=nsin/3 . Skret. Mijenjaj upadni ugao zraka i pasmatraj pod kojlm uglom izlazi iz place. bocnom stranom. elii je presjek ustvari trokut.=_'_=075 Kada svjeUosni zrak padne na prelomnu povr~in~ sk~e?e prema Sjr~j slrani ~rizme. 3. Ako su a i p upadni j pre/omnl ugao. Taj ugao se zove 'it' prelomni ugao prizme-(sl.2.2. N~ drugoj strani panovo se prelama ka siroj strani prizme. Dzepni laser takode prisloni uz tablu 1 laserski snap usmjeri pod nekim uglam prema ploci.

zakon prelamanja svjetlosti. Za. Kada do·du u posmatranu tacku oni se zbrajaju. jer on~ izaziva podrazaje u oku.1. Mozama reci i ovaka: Svaka tacka lalasnog fronta je fzvor novog eiementarnog talasa.4. iznos! 60". nastaje interierencija. zakon nezavisnosti 'prostiranja svjetJosnih zraka. n ..odi svjetlosti. Granicni uga? za nek~ s~edin.3. itd. 4. Vektor elektricnog polja osciluje okomito na pravac prostiranja talasa. Objasni prelamanje svjetlosti . Za pojave u optici vaZno je elektricno polje. pri. Odredi Indeks preiamanJ8 te sredme I brzmu sVjetlosti u toj sredini.c.3.u. 0.tal'!. Stoga su svjetlosni talasi. PrJ pflJelazu sVJetlost!lz neke sredine u vazduh. Navedi neke primjere. S~j~tlost pada pod nekim ugiom na povrsinu stakla i prelama se pod uglom 40"Koliki je upadni ugao aka Je Indeks prelamanja stakla 1.Pltanja i zadaci 1. Navedi osnovne zakone geometrijske optike 2. Sljedeci talasni front je udalien za jednu ta!asnu duiinu. Zrak-je okomit na talasni front j Ima pravac i smjer sirenja ta/asa (na slid je to pravac z).kon O~~ijanja . iste irekvencije i amplitude (sL3. ~c:' to. u tom trenutku.znati: Talasi se casto prikazuju pomocu talasnog fronta. v = 259740 km/s) 8. UpadOl odboJOI zrak I normala leie u !stoj ravoi Zakon prelamanja svjetlosti: Sinus! upadnog i prelomnog ugla obrnuto su proporcionalni odgovarajucim incleks!ma prelamanja. Zbrajanjem svih elementamih talasa. Svaka tacka talasnog fronta je izvor novog elementarnog sfernog talasa. Vail Ii za difuzno odbijanie zakon refJeksije? 3. Na slici 3. Koliki je indeks prelamanja vade? (R: n = 1. Dokaz da je svjetlost talasne prirode je pojava interferencije.3 Talasna optika Istakli smo da je svjetlost dualne prirode: talasne i korpuskularne. Na slid 3.=53. je prikazan steml talas. 2. Mozes Ii objasniti pojavu bljesavih mrlJ"a na asfallu za vrijeme velikih vrucina? 5.svjetlosti: Upadni u9ao jednak je odbojnom uglu. 3. Za one koji zele vise. zakon odbijanja svjetlostl.3. Sve tacke jednog talasn09 fronta imaju is1u fazu oscilovanja. Brzina svjetlosti u vedl je 225000 km/s. 5irenje talasa kroz prostar sa moze abjasn!ti Huygensovim principom (Hajgens) koji 9lasi: Svaka tacka pogodena falasom postaje lzvor novih SI. Te pojave su karakteristicne za sve vrste talasa. Taiasni front elementarnih talasa.5? (R: 0:=74.22).3). zakon pravolinijskog prostiranja sVjetlostl. Pri kojem upadnom uglu refleklor i prelomljeni zrak zaklapaJu ugao od 90"? lndeks prelamanja vode je 1. neka se na povrsini vode sire dva talasa iz dva bliska izvora.33.1°) Vazniji iskazi i formule Osnovni zakoni geometrijske optike su: 1. 3. je IZ ?pt!~ke . Huygensov princip 119 . 2. (R: tga=n. refleks!{e m?ze doci ~amo pri prijelazu svjetlosti gus~e u o~t~Cki rJedu sredmu. pa cemo razmatrati sarno promjene elektricnog polja pri sirenju elektromagnetskih talasa. Indeks prelamanja neke sredine je odnos brzine svjetlosti u vakuumu i toj sred!ni.4.155. tj. Kada nastaje totalna refleksija.1.3. dobio se novi taJasni fronl. sma 1 =~ . Naprimjer. transverzalni talasi.6") 3. Ta pojava se naziva interierencija talasa. Svje~losni zrak prelazi iz vazduha u vodu. Talasni front je zamisijena povrslna u prostoru kroz koju prolazi tal as. (R: 0=1. U poglavlju 0 elektromagnetskim talasima saznali smo da je svjetlost elektromagnetski talas u kojem osciluju elektricno i magnetsko polje (sl.2. U ovom poglavlju cemo govoriti 0 talasnoj pri. y interferencija svjetlosti U nekoj sredini mogu istovremeno da se sire dva iii vise talasa.2. 3. Pri tome moze doci do njihovog pojacavanja ill slabljenja. difrakcije i po/arizacije svjetlosti. prijelazu svjetlosti iz te sredine u vazduh. Granicnl ugao totalne refieksije.33) 6. U svim tackama te ravnine elektricno polje ima islu vrijednost i oscituje u istom smjeru ta kazemo da imaju istu fazu oscHovanja. ltd. n=v . Ako se pri 118 SI.3. prikazan je talasni front ravnog talasa. !.

3 ..A pitanje 2. otvor 8 je . onda ce nastati maksimalno pojacanje (sto odgovara maksimumu osvijetljenosti). talasl su Imali Iste frekvenclje i amplitude.9 mak~imuma (k:::1).:l:. svjetlosni lalasi moraju biU koherentni.putna razllka talasa. v--. U centralnu tacku 0 oba talasa stiiu u istoj faz.3.3. indeksi pre!amanja. te vise nlsu u tazi. Joungov ogled. Na sliei 3. Pomoc:u njih se vrlo precizno mjere duzine. Do inlerferencije talasa ne dolazi pri svakom zbrajanju (superpozicljl) talasa. sto zavisi od toga kakvog su obllka pukotine. b) destruktivna posmatranu tacku P dode makslmum jednog I minimum drugog talasa Iii obrnuto (sl. izraeunao talasnu duzinu svjetlosti (sl. Prakticno. Napomena: Na zastoru 6e se dab'iti svijetli kruzici iii svijetle pruge. 3.. Kako je Joung.2. onda js talasna duzina svjetlosti. svjetlost na zaklonu je dobio spektar boja. Za k =1 se dobije prva svljetla tacka. Ugao skretanja svjetlosnog zraka je B. ponistavati aka se susretnu u suprolnoj fazi. postao novl izvor talasa koji se prostiru do novog zastora sa dva olvora 8. Za male uglove B mozemo pisatl da js: ill. neovisnu od vremena. ti.3.. 3. Tako je dObijena koherentna svjetlost Iz dva Izvora. Joung je u svom ogledu mjerio medusobno rastojanje susjednih svljetllh pruga i tako prvl odredlo talasnu dul'inu svjetlosti. maksimum jednog i makslmum drugog su dosli u tacku P (sl. Sta su interferometri. Naime. ne uticu jedan na drugi.". SI.3. Interferencija talasa: a) konstruktivna. Posmatrajmo rastojanje izmedu prvog i C. godlne opazio interferenciju svjetlosti Iz dvlju pukotina. Na zaklonu nastafu svijetle pruge ako je putna razllka svjetlosnih talasa I"" -ul gdje je: k ~ redn! broj maksimuma.Antirefleksni slojevl se nanose na povrsinu sociva i na'taj natin se p-oboljsava p~QPusnost soeiva za svjetlost. _ . Ako se pri tome poniste-deslruktivna inlerferencija. Ako je pulna razlika talasa jednaka cjelobrojnom umnosku talasnih duzina. u svom ogledu. debljina antlrefleksnog sloja S8 izabere tako da doiazi do ponistavanja reflektovane svjetlosti int8rierencijom. pod posebnlm uslovima moze docl I do Interferenclje svjetlosnlh talasa. b).. Dosavsi u tacku M jed an od njlh je presao dul'i put nego drugi. itd. U centralnoj tacki pUlna razlika je jednaka nuli (k=O). u 81. /:"x . Na primjer.a). To je bio jedan od prvih ogleda koji je polvrdlo talasnu prirodu svjetlosti. spektra!~1 saSlav z.4)? To znael da moraju lmat! istu frekvenciju i stalnu faznu razliku. Talasl 6e se je 8uncevom svjetloscu (sl.4). Oa Ii moze doci do interferenclje svjetJosnih lalasa? Prema drugom zakon geometrijske optike dva svjetlosna snopa. Prema Huygensovom principu. a sta antirefleksni slojevi? . a udaljenost zastora od lzvora CI neka J8 d< fr.4. Iill<=ul gdje ie k = 0.3. To sa maze postici na vise nacina. Mali otvDr. Engleski tlzicar T. na neprovidnom -~ zastoru. Neka je rastojanje izmedu dva svjetlosna lzvora d. I 8 2 • TI olvorl sada postaju izvorl novlh talasa clja se interferenclja posmatra na zastoru. p oj bl I' Ova ce se talasa maksimalno pojacavati ako se susretnu u fazi. 8rediSnja tacka je svijetla. udaljenost prve svijetle pruge (k==1) od centralne svijetle pruge.entralno.. 3. ve6 samo ako talasi Imaju isle frekvencije i aka su harmonijski (sto znaci da se mogu prikazati slnusoidom ill koslnusoldom). da bl oslvarili Interferenciju svjetlosti. je prlkazan centralni makslmum osvijetljenostl u tackl 0 i k-ti maksimum u tackl M. moramo od iednog svjetlosnog izvora naciniti vise izvora. U nasem zamlsljenom ogledu.3. Joungov ogled E. . Da bi doslo do inlerferencije svjetlosti. te se talasl maksimalno pojacavaju.4). bijelu. Kada je koristlo 8uncevu. Interferometri su optitki uredaji tije se djelovanje zasniva na i~terferenciji :vj~tlo~ti. ~itanje 1. I~? Interferometar je koristen i u tuvenom Michelsonovom ogledu. osvljetljen Odgovor.3.4. j maksimaino se pojacavaju.tome maksimalno pOJacavaju kal'emo da je nastupila konstruktivna interferencija. kljucnim za Einstelnovu speclJalnu teonJu relativnosti. Oa bi svjetlosni talasi bill koherentni moraju poticati iz istog izvora.. 3. uglovi. Medutim. o:odsin e"" k). Joung (Jang) je 1803. 3. tj. Kada je koristio monohromatsku Gednobojnu) svjetlost na zastoru je opazio maksimume i minimume osvijetljenosti.~acenJa. k=2 druga svljetla tacka. kod Joungovog ogleda svjetlost Iz jednog tackastog svjetlosnog izvora pada na dvije bliske pukotine (otvora) koje zatim sluze kao dva koherentna izvora svjetlosti (sl. odnosno svjetla I tamna mjesta. 120 121 . kOja se ukrstaju. ida js sin B "" tgB .1. Odgovor. S obzirom da je tgB "" f' gdje)e y.

pod razlicitim uglovima. Na primjer. A_ yd _ 2.7. difrakciju svjetlosti je mnogo teze opaziti jer je talasna duzina vidljive svjetlosti vrlo mala. zraci skrecu pod razlicitim ug!ovima. Ti obojeni krugovi su posljediea difrakcije bijele svjetlosti na vrlo malim otvorima guste tkanine kisobrana. na zaklonu. a udaljenost zaklona 1 m. Zvuk cujemo i kada je izvor zvuka iza neke prepreke. Iza uske pukotine (sI. difrakcija se neee opaziti. 3. kao tamne i svijetle linije na filmu. Pomocu biprizme.3.9.).5 Fresnelova biprizma Opticka resetka Difrakcija (savijanje) sVjetlosti Difrakcija je skretanje talasa od prvobitnog pravea prostiranja pri prolasku pored prepreke iii kroz otvore. Svi zraei koji skrecu pod istim uglom magu se pomocu Sl. k~ 1 d :::: 0.3. ~ Za dobivanje interferencione slike najvise se karisti opticka resetka. od jednog realnog izvora svjetlosti (dobio je dva imaginarna izvora svjetlostl 11 1h (s!. SI. kada posmatramo upaljenu sijalicu kroz kisobran iii kroz magru.3. udaljenost izmedu dvije pukotine 0. uOCavamo obojene krugove (iii trake). Svi zraci koji skrecu pod istim uglom mogu se pomoeu sabirnog sotiva skupiti u jednu tacku P.8.x :::: kA (vidi pitanje 1).8.2·10"3 m Kako se moze opaziti difrakeija kod sVjetlosti? Svjetlost je elektromagnetski talas pa bi se i kod nje morali opaziti efekti difrakeije.5). savremena difrakciona resetka 58 izraduje folopostupkom.3. Fraunhoferovu difrakciju kod kaje na neku pukotinu pada paralelan snop svjet!osnlh zraka (sl. 8toga se u geometrijskoj optici i mogla zanemariti difrakcija i smatrati da se svjetlost siri pravolinijskL Prema tome. Oplicka reselka 122 123 . do!azi do difrakcije svjetlasti. 3. Na ovaj nacin se maze dabiti opticka resetka sa nekoliko stotina linija na jednom milimetru duzine (sl.3. 3. lz reladje 6.2 mm.Primjer 1. Neka na opticku resetku padne paralelan snop monohromatske svjetlosli. Na pukutoni (otvorU). Ona se sastoji od velikog broja uzanih paralelnih olvora (proreza). tj.9·1Q3 m · 0 . Rjesenje: y=2.). Aka u prostar iza biprizme stavimo zastor vidjet cema interlerenciane pruge. 3. Slicno se savijaju i talasi na vodi kada naidu na neku prepreku iii otvor.3. Moze se napraviti tako sto se na I d staklenoj ploci urezu zarezi (npr.8·W7 m =580 nm Za one koji iele vise znati 3.7. Difrakeiju talasa je najlakse opaziti kada su dimenzije prepreke iii pukotine usporedive sa talasnom duzinom talasa. U prostoru iza biprizme dva koherentna svjetrosna snopa se ukrstaju i dolazi do interlerencije. Medutim. Gija je sirina a. Posmatrat cemo tzv.3.6. 5.9·1O') m. dijamantom) 1 izmedu kojih prolazi svjetlost.6) talas se siri na sve strane kao da mu je izvor u pukotini. Odredi talasnu duflnu upotrijeb!jene monohromatske svjetlosti. To S8 tumaci Huygensovim prineipom da svaka ta6ka pogooena ta/asom postaje izvor novog e/ementarnog talasa. skrecu u svim pravcima. udaljenosti zastora. difrakciju svjetlosti mazema opaziti na vrlo malim preprekama. Medutim.3.3.2:1O-3 m 1m .dutine. zastor Naucnik Fresnel (Frenel) je ostvario interierenciju svjetlosti pomocu dvije prlzme (biprizma). U toj tacki dolazi do interierencije svjetlosnih talasa. Difrakcija talasa na-vodi I I Na sliei 3. Iz svake tacke pukotine siri se talas u svim pravcima. prikazan je prolaz svjetlosti kroz opticku resetku. odnosno difrakeije svjetlosti na vrlo sitnim kapljieama magle. Il T Razmak d izmedu dvije susjedne pukotine zove se konstanta resetke. Difrakeija se lahko opaza kod zvucnih talasa. tj. Ako je otvor iii prepreka mnogo ve6i od talasne .Hu~gensovim prineipom. A:::.3. Fraunhoferova difrakcija minimumima i maksimumima osvijetljenostL 1= 1 m A=? Talasna duzina upotrijebJjene monohromatske svjetJosti je. Savijanje talasa je izrazenije sto je uza pukotina. itd. 3.9 mm. Rastojanje izmedu pruge zavisi od talasne duzine svjetlasti. odnosno na zaklonu se dobije interferenciona slika sa naizmjenicno poredanim 51. SVjetlosni zrad. U Joungovom ogledu udaljenost izmedu centralne i prve svijetle pruge bila je 2. 51. 3. u skladu sa ·. reda velicine milionitog dijela metra.

12. Za k=O (centralni maksimum) nema spektra! Pc:m?GU optlcke re~etke S8 maze dobiti kvalltetan spektar vidljive svjetlosti koji se konstl kod spektralnlh aparata. ----->-----r---------d R Uslov maksimaine osvijetljenosfi na za~lonu (svijetla pruga) je da putna razlika sv/etlo._.10. 3.3. Analiziraj raspored boja koji se moze vidjeti na kompakt disku (CD~u). Pomocu optieke resetke..10. Posmatrae treba da bude izmedu CD-a i prozora.. pom06u koje se mogu dobiti trodimenzionalne slike unutrasnjih organa covjeka. odnosno oplicke resetke.=3t.:::lm·sinlS" x = 0. Polarizacije svjetlosti pokazuje da su svjetlosni talasi transverzalni.1. okomito na pravac sirenja talasa. (sl.3. pruga. za k=2.. Dzepni laser okreni prema zidu iii tabli i propustaj lasersku monohromatsku svjetlost kroz optieku resetku..".3. U vidljivom dijelu spektra crven. U posljednji vrijeme sve se vise razvija akusticka holografija. druga SVijetl~ .snth zraka bUde jednaka cjeiobrojnom umnosku taiasnih duiina. spektar drugog reda (k=2).3.3.= dsina "" 5·1O-~m·sin15° 3 7 .. a Ijubicasta najmanj~ te I naJmanJe skrece.s~bimog sociva skupiti u jednu tacku ~a zaklonu gdje dolazi do interferencija (vidi sllku 3.r 1.3..3. dzepnog lasera i dzepne svjetiljke mozemo jednostavno pokazali difrakciju monokromatske i bijele svjetlosti.3 .3.ugao skretanja zraka. 3. koja ima 200 otvara po Prvi laserski hologrami dobiveni su 1963. Na zaklonu se dobije niz spektara boja. Za k =1 dobije se prva svijetla pruga. Ogled 2. Naime. Jed~om ~I!imetru. U slucaju hologralije dobije se interferenciona slika koja se zove hologram. Uz primjer 1. itd.3.=4. 3.31·10. odreduJe se talasna duiina svjetlosti. sa obje strane od centralne pruge.!. godine i cd tada se sve vise koriste u praksi.10.: sVletlost Ima naJvecu talasnu dUlinu i najvise skreee. Pomoeu gomje relacije.. d=. (sl.10.nlmum" makslmuml osvlJetiJenostl. Snop 2 neposredno pada na lotoplocu F. t.3 . Kod svjetlosnih talasa osciluje elektricno i magnetsko polje. redni broj dilrakcionog makslmuma.3.2. aka je zaklan udaljen od resetke a=1 m (51. a zasniva se na interferenciji I difrakciji svjetlosti.. .3. Primj~.) Rjesenje: N =200 mm"l k:::3. Zvuk (ultrazvuk) prodire i kroz neprovidne predmete i tako dobijemo akusticki hologram. Okomito na optitku resetku. U smJeru okomltom na resetku (a=O) svi su talasi u lazi te je centralna pruga makslmalno osvIJetlJ.26'm 124 125 . Ako se on zatim transformise u vidljivu svjetlost moze se posmatrati unutrasnjost covjecijeg tijela. zavl~1 od talasne duiine svjetlosti. c*) udaljena5t trece sV!JetJe pruge ad centralnog maksimuma. Ponovi ogled sa diepnom svjetiljkom koja daje priblizno bijelu 5vjetlost.9.6 flm. As = kA Na slici 3. je: k=1. Holografija predstavlja metod dobijanja proslornog lika predmeta (trodimenzi-onalnih fotografija). vidimo da je putna razlika 6. Zatim. b))~? c*) x == ? a) Konstanta resetke je 5 SI. I"d-:si-na-_7kA""l gdje .).11). c) Za male uglove sUnO: " " - .).s=dsina. pada para!elan snap monohromatske svjetiostL Tr:ca sVIJeUa pruga se vidi pod uglom 15". Hologram ima veliki kapacitet skladisenja informacija. d = 5. Za pojave u optici vazno je elektricno polje koje izaziva podrazaje u oku.6 m b) Talasnu duzinu izracunavamo jz retadja dsinCi=kA. x 3 . Dio te dobljane svjetlosti takode pada na lotoplocu gdje dolazi do interferencije sa snopom 2. prema go~nJoJ relaclJI. Okreni CD prema prozoru. Najintenzivnije je obojena centralna pruga. slijede m.9.3. onda 6e se na zaklonu POJ~~ltl spektar boja.-'-mm N 200 Pojave interferencije i dilrakcije svjetlosti pokazuju da je svjetlost talasne prirode. Odredi: a) konstantu resetke. a . Uk prostomog (trodimenzionalnog) predmeta na lotograliji se dobija u jednoj ravni.3.) .11. Vrse se istrazivanja kOja bi omoguci\a dobivanje stereo TV-projekcija. Na taj nacin se gubi inforamcija 0 prostornosti snimljenog predmeta. Prolaz svjetlosti kroz optitku resetku Ako se umjesto ":.7. Snimanje holograma . ltd. te je poloiaj difrakcionih maksimuma odreden relacijiom. Analiziraj kako su boje rasporedene. Stoga se kao ravan oscilovanja kod svjetlosnih lalasa uzima ravan oscilovanja vektora eleklricnog polja it (sl. a::: 15" a) d=?.. Za dobivanje holograma koristl se snop laserske svjetlosti L (slika 3. Polarizacija svjetlosti SI.onohromatske svjetlosti upotrijebi bijela svjetlost. Snop se usmjerava na polupropusnom ogledu M koje ga dijeli na dva dijela....10) Ogled 1. . Pn tome se na zaklonu dobije vise spektara: spektar prvog reda (k=l). sa obje strane ad centralne pruge. Na tabli (zidu) se uoeavaju naizmjenieno 5vijetle crvene pruge. CD se ponasa kao optleka resetka elja je konstanta d = 1. Kod transverza!nih talasa oscilacije se vrse okomito na pravac sirenja talasa. ugao skretanja svjetlosnih zraka.ena. a snop 3 osvjetljava predmet S i odbija se od njega.m =431nm x =asina:. 51. b) talasnu duzlnu upotrijebljene sVjetlasti. Opisi raspored duginih boja.

. To znaci da su polaroidi u ukrStenom polozaju.Uquid Erystal Displey) se primjenjuju za izradu zaklona za ocitavanje na dzepnom racunaru. onda pomocu njega mozamo analizirali da n je svjetlost polarizovana. 3. Brewsterov ugao za vodu je oko 53' To znati da kad svjetlosni zrak pada na vodu pod tim uglom. Kada se takav materijal nanese na plasticnu foliju dobije se polaroid PoJaroidi su vjesfacki polarizafori. reflektovani zrak je potpuno polarizovan. strehcom sVlm moguclm pravclma (sl. Tecni kristall (LCD .3.3. maiim teievi:zarima.13. 81. Polarizacija svjetJosti refleksijom Primjenom Snellovog zakona za . suntane naocale od polaroida). onda su reflektovana i prelomljena svjetlost dj'elimicno polanzovane. naki izvori emituju polarizovanu svjetlost.:. zapazamo sljedece. Prirodna sVJetl?s~ J8 nep~l~rl~ovan~. b} polarizovana svjetlost Upadni ugao za ko)1 je polarizacija svjetlosti. na primjer slova kroz dvolomac. iz dzepne svjetiljke) kroz polaroid.14. N~polarlzo.na lz vecine svjetlosnih izvora nije polarizovana. Tada je (sl. Iza polaroida cemo dobiti polarizovanu svjetlost (sl. Svjetl~st emitova. Kada su polarizator j analizator paralelni. je prikatan upadni zrak koji je nepolarizovan i prelomljeni zrak koji je djelimicno polarizovan. 3. Laserska sVJetlost 18 takode polarizovana. 3. Sla su to opticki aktivne supstance (tvari)? Odgovor. Medutim.) sina == nsi~j3 126 127 .3. 3.3. to je . Kada su u ukrstenom polozaju onda polarizovana svjetlost ne6e prolaziti kroz analizator. S obzirom da je sin(90'a)=cosa. onda je sina.S obzirom da je ~ + 90 + a = 180'.l3. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relativnom indeksu prelamanja sredine na koju je svjetlost pala. Takav uredaj se naziva analizator A. Zbog toga se TV prijemna antena m?ra uS'!1Jenti na tacna odredeni nacin da bi S8 oSigurao dobar prijem. prl refleksiji. prenosnim kompjulerima. Pitanje 1. na staklo III vodu).--~n! palja polarizovanog talasa S1. Engleski fizicar Brewster (Bruster) je dokazao da je ref/elctovani zrak makslmal?o po/arizovan kada je ugao Izmedu odbijenog I prelomljenog zraka jednak 90'. Ogled 1. Tada su polaroidi u paralelnom poloiaju.nu Indeksa prelamanja n.a) POlarizovan~ svjetlost simbolicki oznacavamo taka da svjetlosnom zraku oznacav~mo smjer oscllovanja elektricnog polja (sl. Kada okrecemo racunar u jed nom ce polozaju brojke nestatl jer tada polarizovana svjetlost iz racunara nece prolaziti kroz nas polaroid. moze se izracunati upadni ugao za kOjl je reflektovana svjetlost maksjmalno polarizovana.3. Svjetlost pomocu koje vidimo brojeve na LeD-u je polarizovana.. Okrecemo analizator i u jednom trenutku uopste ne vidimo slova.3. maksimalna naziva se Brewsterov ugao. a) Nepolarizovana svjetlost.3. Ugao 9brtanja _polarizovane svjetlosti js proporcionalan koncentraciji opticki aktivne supslance. dvolomca (islandski kaldt). Takav uredaj pomocu kojeg od nepolarizovane svjetlosti dobivamo polarizovanu svjet!ost zove se polarizator P. kao na primjer vodeni rastvor secera. Propustimo nepolarizovanu svjetlost (npr.:. Neke supslanceJmaju svojstva da obrcu ravan polarizovane svjellosti. nepolarizirana svjetJost po!anZlrIDl3 svjctiosl Na sliei 3.3. Svjetlost se maze polarizovati i pomocu tzv.. onda cemo kroz anaiizator vidjeti polarizovanu svjetlost.15. Oznaka sa kruzi6em i tackom u sredini oznacava da je reflektovani zrak polarizovan okomito na ravan polarizacije prelomljenog zraka. SI. onda se vide dvostruko. Dalje okrecemo anaHzalor dok jasno ne vidimo slova u knjizi.~anu sv~etlost oznacavamo strelicama koje pokazuju oScilovanja u Po/arold/: Neki kristali (npr. Taj kristal vrsi dvostruko prelamanje svjet!osti pri camu su oba zraka polarizovana. Prolaz svjetlostl kroz dva Ako polarizator stavimo na knjigu sa slovima.~izovana svjetlost ima primjenu u praksi. Oscilovanje vektora elektricnog polja kod polarizovanog svjetlosnog talasa vrsi se samo U JednoJ ravnf. Aka iza polarizatora P stavimo jos jedan polaroid. televlZljs.3. ona doblJe. Na pnmjer.12. Po!a.nsin(900-a) pravac ~irenja z <>! SI. ~!tg-=-a. Ogled 2. turmalin) imaju svojstva da polarizuju svjetlost.14. odnosno ~ = 90'· a.13. Neka svjetlost pada IZ vazduha na neku sred. Posmatraj brojeve na ekranu dzepnog racunara kroz polaroid (npr.14. a ostalu svjetlost apsorbuju. Takvi kristali propustaju svjetlost cija je ravan polarizacije samo u jednom pravcu. 3. pa 8toga postaji vise nacina da se Polarizacija svjetlostl refiekSijom. Ta cinjenica se koristi kod tzv.3.b).3.15).. itd. Kada posmatramo. polarimeta~ pomoeu kojih 58 odreduje koncent"raclja opticki . taj uslov. Kada svjetlost padne na neku povrsinu (npr. Oscilovanje (titranje) elektricnog 11 i) i . 3.kl talasl su polarizovani. paralelna polaroida a iznad njega drugi polarizator (ustvari analizator).

iii. uopste.3. 3. kao na slici: crvena. onda je takva povrsina erna. Prema tome.za Zemlji i op~_ta. osnovna karakteristika svjetlosti je njena frekvencija. Zbog sve vete kolieine otpadnih gasova (CO. Na primjer. St'a suo komplementarne' boje? Kako mozemo protumacitl pojavu disperzije svjellosti? Sv)etlost je talasne prirode. Disperzl]. Pitanje 1. Temperatura u stakleniku raste jer se u poeetku vise zraeenja apsorbuje nego emituje kroz staklo. Odgovor. Disperzija svjetlosti Jos je Newton u 17.3.16). Ako na put razlozene bijele svjetlostl postavimo drugu prizmu (u obrnutorn polozaju) iz nje opet izlazi bije!a svjetlost. ljubfcasta.14. Buduci da je reflektovana $unceva svjetlost djelimicno polarizovana. Velieina koja karalderise to prelamanje naziva se indeks prelamanja n. onda je takva povrsina bijela. pIa va. . sl. a zatim je prolazio kroz ij prizmu (sl. Zraeenje se velikim dijelom apsorbuje j u stakleniku se podize temperatura. U prirodi tijela najceste reflelduju iii propustaju svjetlost vise boja. U fizici se takva tijela nazivaju oplicki filtri. Razlaganje bijele. a bijela svjet!ost je slozena od svih spektralnih baja.nak zivitt biea. prozorsko staklo je potpuno prozirno za vidljivu svjetlost i blisko infracrveno zraeenje. a zimi crnu. itd. onda te biti obojeno crveno. ali na visoj temperaturi. Stoga je Ijeti bolje nositi bijelu odjetu. Veliki dio Suneevog zratenja prolazi kroz staklo u staklenik i obasjava biljke i tlo u njemu. Ako povrsina odbija sve zrake Sunteve svjetlosti. . Suncev spektar je nastao razlaganjem bijele Suneeve svjetlosti. U vidljivom dijelu speldra najveCi indeks prelamanja ima Ijubicasta svjetlost (Ij. prozorsko staklo je neprozirno za ultraljubieaste zrake. Kada na neku povrsinu padne snop bijele svjetlosti. Baja svjetlosti ustvari zavisi od njene frekvencije. Medutim. onda se jedan dio reflektuje. Ljubicasta svjetlost se najvise preiama jer ima najmanju talasnu d. Prema tome. Ta pojava se naziva sinteza bilele svjetlosti. a neprozirno za drugu. nego tkanine erne boje. ako povrsina tije/a reflektuje sarno jedan dio bijele svjetlosti. Prema tome. neka tijela propustaju samo odredene bOje(talasne duzinu). a frekvenclja ostale Ista. Na suprotnom zidu je 51. Takode mogu da reflektuje jedne boje. svjetlosti na boje naziva se disperzija svjetlosti.). a~ "" 56.5. a crvena najveeu. Polarimetar pomo6u kojeg se odreduje koncentracija rastvora seGera zove se saharimetar. onda je obojeno. a jedan propusti (transportuje). . svjetlos" dobio spektar Sunceve svjetlosti u obliku trake ciji su dijelovi razlicito obojeni. a = n "" 1. 3. jedan apsorbuje. tuta. ona 6e manje prolaziti kroz polaroid nego direktna svjetlost Stoga se polaroidi koriste kao dodatni dijelovi za dobivanje kvalitetnih snimaka pomocu fOloaparata i kamera. a najmanji crvena svjetlost (c). iz sastava bijele svjetlosti reflelduje samo crvenu svjetiost. U oblasti vidljive svjetiosti Ijubitasta svjetlost ima najmanju talasnu duzinu. Boja svjetlos!] takode ostaje ista. zelena.3. Prilikom prelaska svjetlosti iz jedne sredine u drugu ona se prelama. To su osnovne bOje. Tkanine bijelih boja znatno manje apsorbuju Suncevo zracenje. Pri prelasku svjetlosti iz rjede u guscu sredinu talasna duzina se smanjuje. slozene.) u atmosferi eesto se goveri 0 opasnoti od efekta staklenika. Takode. Tijelo koje propusta svo zratenje koje na njega pada je prozirno. Rjesenje. ' 128 129 . Na tom svojstvu stakla zasniva se ueinak staklenika. pjtanje 1. prilikom prolaska kroz staklenu prizmu. stoljeGu eksperimentalno ustanovio da se Suneeva svjetlost. slo znaCi da njena bOja zavis! od frekvencije. a druge da propustaju. odnosno porastu prosjecne temperature vazduha. Sijela svjetlost je mjesavina svih spektralnih boja.16.3' Odgovor. tF\e\Cl Boje i prozirnost tijela Kakvu te boju imati neko !ijelo zavisi od njegove prirode i od svjetlosti koja na njega pada. Uzani snop Suneeve svjetlosti ulazio je kroz mali otvor na prozorskom staklu u zamraeenu sobu. Sta je sinteza bijele svjetlosti. narandiasta. Boje su poredane redom. Indeks prelamanja je razlieit za razliCite boje. Brewsterov ugao cemo izracunati iz relacile tgo.3.50.uzinu. Pod kojim uglom treba svjetlost da pada na povrsinu stakla pa da reflektovana svjetlost bude maksimalno polarizovana? Indeks prelamanja stakla je n = 1. Jedno tijelo moze biti prozirno za jednu vrstu zraeenja. Srzina svjetlosti u razliCitim sredinama je razlieita. Svjetiost jedne ta!asne duzine (boje) naziva se monohromatska svjetlost. Suneanjem iza prozorskog stakla ne bi mogli pocrniti. razlaze na boje. Polarizovana svjetlost se karisti i za ispitivanje naprezanja materijala. duzinu. Ako neko tijelo._s crvena svje!lost se najmanje pre lama jar ims najvecu talasnu.10 bi imali negativne posljedice za kl~~~. Pitanje? Sta je osnovna karakteristika svjetlosti: njena talasna duzina iii frekvencija? Primjer 1. Potpuno prozirnih tijela nema. Vidljiva svjetlost ima talasne duzine od 380 nm do 760 nm. Nakon duzeg vremena uspostavlja se ravnoteza ulazne i izlazne snage zraeenja. svjetlost vece talasne duzine se manje prelama od svjetlosli manje talasne duzine. Ako povrsina apsorbuje svo zratenje koje na nju pada.aktivnih supstanci.

5. Spektri. monohromatska sVJetiost. a u propuStenoj cIVena. Ako u plamen upaljaca (Hi svijeea) unesemo malo kuhinjske soli I posmatramo tu svjetlost kroz spektroskop. Zasto je boja neba playa? Zasto nastaje jutamje i veeemje rumenilo neba? Odgovor. Pitanje 2.69<>. Takav spektralnl aparat S8 zove spektrograf. 3. Kako indeks prelamanja svjetlosti zavisi ad talasne duzine svjetlostl. Serna spektroskopa sa ·prizmom b.17.1~. Kod spektra dobivenog optickom resetkom razmak izmedu pojedinih bOja je ravnomjeran. 5. Pojavu duge objasnio je jos u 13. Usljed toga se plava svjetlost difuzno reflekluje natrag prema Zemlji i mi vidimo plavu boju neba. Poq kOjim ug[ovima se. Sta je opticka resetka? Opisi njenu primjenu. Da su ovi spektri kontinuirani mozemo se uvjeriti ako u spektroskopu posmatramo spektar dnevne svjetlosti iii spektar svjetlosti sijaliee. Sta karakteriSe bOju svjetlosit. odnosno za svaki hemijski element. Ako uzmemo neku so eezlja Cs vidjet cemo jednu eIVenu i dvije plave linije. Speictrainl aparat! sa takvim prorezom nazivaju se monohromatori. Nastaje preJamanjem Sunceve svjetlosti u vodenim kapljieama kOje se obrazuju u atmosferi za vrijeme kise (ill iznad vodopada). Opticki resetka ima konstantu 0. onda su Ie boje komplementarne. Na taj nacin sotivo daje para!elan snop svjetlostl koji pada na opticku prizmu. take i zakonitosti koji vladaju u mikrosvijetu. onda cern?.18.odgovaraJu linijskom spektru hellja slo ukazuje da u atmosfeti Sunea In:a atom~ heliJa ~OJI ap~orb~Ju onu vrstu zracenja koju bi i sami emitovali.02 mm. Duzina cijevi se podeSava tako da prorez bude u ziznoj ravn! soCiva. natrijev.unea:. ' .lute. Suncevi zraei se reflektuju od Zemlje. Proueavanje zakonitosti !inijskih spektara omogueilo je razvo] kvantne teorije atomskih procesa i otkrivanje novih zakona koji vladaju u mikrosvijetu. ako pr?pusta~o b~elu ~V!. Kako se od nepo!arizovane svjetlosti moze dobiti pOlarlzovana svjetlost? 6. . Odgovor. Za posmatranje i ana!izu spektara upotrebljava se uredaj koji se lOve spektroskop. Ovakav spektar se nazlva apsorpclOni speldar. ad zelene i Ijubicaste plava baja. .3. 130 131 . . zutozelena i ljubicasta. vide prva trl maksimuma intenz!teta sVJeUcstl (ne racunat! centralni)? (R: 1. U durbinu vidimo ({kove proreza. Pitanja i zadaci. Spektroskop sa prizmom (sl. to su cIVena i plava baja.07") .3. Zelena bOja nema kompJementarne bOje. primjer. za proueavanje Kontinufrani speJdar emltufu usijana cvrsta tijela i tecnosti.3. Zato se zovu i karakteristicni spektrl. Kirehoffovo:n zakonu mogu se objasniti tzv. UOCavamo kontinuirani raspored svih boja. -Suneeva (dnevna) svjetlost daje kontinuirani spektar koji je sastavljen od svih boja. Durbin (dalekozor) sluzi za posmatranje svjetlosti lz prizme.dica su emisije sVjet!o. Na. Duga je speldar Sunceve svjetlosti. linijski i kontinuirani. U prizmi se Svjetlost razlaze na boje. Spektralna analiza ima veliki znaeaj.ontinuirani iii linijski spektar koji daje izvor svjet1osti. Sta se sve moze ispitati spektralnom analizom? 11. a kada bijela? Kada je obojeno eIVeno? J r JJ SI.38 0 . Jutarnje I veeernfe rumeniJo nastaje usljed toga sto pri izlasku i za!asku Sunea njegovi zraei proJaze kroz niske slojeve atmosfere napunjene prasinom i dimom.. Obje vrste spektara.stl us!jed cega su oni dobili na~i~~misioni speldri. Kako nastaje duga? Ako bijela svjetlost prolazi kroz neki usijani gas. U reflektovanoj svjetlosti voda izgleda plava.17). 3. durbina i prizme. ~a. T ako je nadeno da u atmosfen Sunea Ima vodlka. uskim prorezom: cnda.) sastoji se od kolimatora. Kako se moze debiti spektar bOja? 7. Kada je tijela emo. stoljeea. ltd. Na ovoj cinjenici se temelji spektralna metoda za odredivanje hemijskog sastava supstanee i zove se spektralna analiza.18. 10. Na primjer ad zute j plave boje dobije se zelena boja. Pret. Kod spektra dobivenog optickom prlzmom najviSe skrete Ijubieasta svjetlost.t!osti talasne duzine 589 nm. 1. Na nju okomito pada paralelan snop . Takav spektar se naziva kontinuirani iii neprekidni speklar. Ostali dijelovi svjetlosti prolaze ove cestlee i odlaze u vasionu. Pitanje 4: Kakva je ra:zlika izmedu spektra dobivenog optickom prizmom i optickom resetkom? Spektroskop. Pri tome nailaze na cestiee atmosfere cije su dimenzije reda velicine talasne duzine plava svjallosti (400 nm). a kod spektra dobivenog optickom prizmom nije. Usijani gasovi emituju svjetlost eijl su speldri linijskl. U posudu za vodom sipaj nekoliko kapi mlijeka i usmjeri jak snop bijele svjetlosti. itd. odnosno k. dObiti. a na izlazu je sabirno soeivo. SI. ltd. Ako se ispred objektiva durbina postavi neprovidni zaklon sa. Spektroskopija Spektar bijele svjetlosti sastoji se ad svih boja. Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koJu bi sami emitovali prl Istim usiovima. ~ . gozda. linijskl spektri. njena ta!asna duzina ill frekvencija? 9. Kod speldra dobivenog optiekom resetkom najvise skrece ervena. Objasni razliku izmedu polarizovane i nepolarizovane svjeUosti. Durbin S6 moze zamijeniti !otokamerom kojom se moze snimiti spektar.nJa. kako za proutavanje svemira. f!uoroseentne cijevi. a kako od frekvencije? 8. Svaka od OVI~ para aps0ri?uJe upravo onu svjetlost koju bi sarna emitovala pri istim uslovima. Linijskl spektri natrlja (Na) i cezija (Cs) Linijski spektri su karakteristlcni za svaku vrstu atoma. Gore navedeno moze se provjerlti i ogledom. stoljetu perzijski naucnik AIMFarizi. ltd. Posto su ovakvi spektri u ob!iku linija nazlvaju se 4. vidjet cemo jednu zutu Hnlju (sl. 3. Aka se kombinacijom boja dobije bijela bOja. 3. Priblizno kontinuirani spektar daju sljalice sa usijanim vlaknom. ltd.3. Prelazak od jedne do druge boie je postepen (kontinuiran).e svje. Odgovor. a najmanje eIVena svjetlost. Ta linija eija je talasna duzina 589 mm. je karakteristicna za natrij. Na primjer. Te hmj6. pos!je. To prelamanje je razlicito za razliCite boje te se javlja spektar boja koji se naziva duga. Ako spektroskop ima dodatni dio pomocu kojeg se odreduje talasna duzina pojedinih linija. Zraci vecih talasnih duzina (pretezno eIVeni) pro!aze do nas. Takvi spektri se zovu jOs i nekarakteristf6ni jer ne zavise od vrste tljela koje ih emituje.3. Kombinovanjem osnovnih spektralnih bOja mogu Se dobiti razlicite boje. To je zakon apsorpcije svjetlosti koji je dao Kirchoff sredinom 19. a najmanje Ijubicasta bOja.etlost kroz par~ na. Na tim cesticama zraci kraCih talasnih duzina se reflektuju. onda c:e tamna Hnija biti lama gdje bi u emlSlOnom spektru blla natnJeva zuta hnlJa. se pomjeranjem zaklona maze izdvojili zeljena boja. Fraunhoferove tamne linl~e u spektru ~.spektar u kojem se ~~ pojedini~ dijelovima nalaze tamne linije. Pod kojim uslovima dotaz! do interfereneijske svjetlosti? 4. onda se zov~ speldrometar. tj. o teorijskom razmatranju spektara bit ce rijeei u pogJavlju 0 atomskoj fizici. Kolimator je cijev na cijem se ulazu nalazi uzani prorez. Objasni sirenje talasa i difrakciju talasa pomotu Huygensovog prineipa 3.Odgovor. Koje pojave objasnjava talasna optika? 2. Pitanje 3.

otkri6e elektrona. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relativnom indeksu pre/amanja sredine na koju je svjetlost pala. Na prlmjer. . Tijelo koje na svakoj temperaturi potpuno apsorbuje zracenje svih talasnih duzina naziva se idealno c-rno tijelo. Kada.ja je skretanje talasa ad prvobitnog pravca prostiranja pri prolasku pored neke prepreke iii otvora. Top/otno zracenje Zagrljano cvrsto tijelo zracl elektromagnetske talase I takvo zracenje se oblcno zove toplotno zraeenje. na prlmjer. postaje jarko-crveno ltd. prj refleksiji.76" (R:k=1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi dsina = kA Difrakc. Naime. Maksimalno ce se slabiti aka se susretnu u suprotnoj fazi. 1687. To Je poslJedlC8 clOlenice da se razlicite bOje razlicito prelamaju. Da bi mogli razumjeti 0 cernu se radi ·upozna1 cemo se sa nekim osnovnim pojmovima 0 topiotnom zracenju. k = 1. M Ako kod svJetlosnog talasa elektricno polje osciluje 5talno u jednoj ravni kaiemo da je talas polarizovan. Upadnl ugao za koji je polarizacija svjetlosti. prj cemu je reflektovani zrak potp~~o polanzovan.redni broj difrakcionog maksimuma.1 . maksimalno ce se pojacati ako se susretnu u fazi. d=10·s m) 13. k . Ova 1alasa iste frekvencije. ex· ugao kretanja. od 1687. Dva stoljeca. Poslije Hertzovlh otkrlca elnilo se da je postavljen zavrsni kamen u naucnu gradevinu. godine naucnlk Kirchoff je postavlo zakon zraeenja koji glasi: TijeJo koje najvise apsorbuje zracenje najvise ga i emituje. 132 133 . Historijat. posmatramo komad zeljeza koje se zagrljava. mogu se nazvati doba klasiene fizike.1. a) Kohkl ]e mdeks prelamanja ta sradine? b) Kolika je brzina svjetlosti u toj sTedm!? (R: a) n". godine je Hertz eksperimentalnio potvrdio Maxwellovu hipotezu o postojanju elektromagnetskih talasa. nastaje . . Zanimljivo j8 medutim da prvi nagovjestaj 0 potrebi revizije k!asitne fizike nije dosao iz atomske fizike. Svjetlosni . Na visim temperaturama tije!o pocinje emitovati i vldljlvu svjetlost. 4. ' .n~rf?:encij~. godine Newton je uspjesno objasnio sliku svemira. KVANTNA FIZIKA 4. uktlvna mterferencIJ8) III slablJenja (destruktivna interferencija) intenziteta svjetlos1i. a 1887. maksimalna nazlva se Brewsterov ugao. Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koju bi sami emitovali pri istlm uslovima. godine. Razla~a~je ~i!e.. otkrite x-zraka. b) v"" 209790 kmls) Vainiji iskazi i formule Kada dva iii vise koherentnih svjetlosnih talasa dodu u istu tacku pro~tora.43.2. Daljlm zagrljavanjem. JOB 1859. pojavilo se krajem 19. Sva ta otkrita su zahtljevala reviziju klasicne fizike. Odredi konstantu opticke resetke ako se pri osvjetljavanju crvenom (monohromatskom) svjetloscu talasne duiine 656 nm prva svjella Unija vidi pod uglom od 3. Prj tome moze doci do pojacanja (konstr. I upravo kada S8 cinilo da su razotkrivene sve tajne prirode.le. slozene. na odredenoj temperaturl (preko 500°C) ono postaje crveno usijano. otkrlce radloaktlvnostl.. godine do 1887. svjet~osti na boje naziva se disperzija svjetJostJ.12. putem elektromagnetsklh talasa dolazl energija sa Sunca. erne povrsine najvise apsorbuju zracenje koje na njih padne.3. To znael da tljelo na nllim temperaturama emituje nevidljivo infracrveno zracenje. Polozal dlfrakcionih maksimuma kod opticke resetke odreden je relacijom gdje je: d konstanta resetke.zrak pada jz ~~z~u~a na neku povrsinu pod uglom 55". itd. sioljeca mnostvo eksperimentalnih podataka kojl se nlsu mogll objasnlil klaslenom flzlkom. Atomskl spektrl vodlka. Prvi takav znak bile je proucavanje zakona toplotnog zracenja tijela.

U ukupnom zraeenju su zastupljene sve talasne duzine. gdje je: P . I I I 4500K Na sliei 4.1.1.snaga zraeenJa. 4. Ako se. . To je veliCina kOja mjeri intenzilet zracenja U odredenom intervalu talasnih duiina . Il.9 m Uoeili su dvije vaine zakonitosti. .. Maksimum zracenja je na talasnoj duiini 480 nm.. obrnuto je proporclonalna apsolutno) temperaturi. ' . Na apseisi je talasna duzina zracenja.2. Rjesenje 2>m = 480·1O· 9m 2 $1.10· m 3 Km .m _ Za vete i manja talasne duzine emisiona moc je manja. To je zelena boja._ 134 $? RjesenJe: T=WOOK . a na ordinati emisiona moc idealno ernog tijela. temperatura tijela pove6a dva puta onda 6e intenzitet zracenja porasti 16 puta. =Hb=2. mada Sunce izgleda iuto zbog mijesanja svih boja.Iz Kirehoffovog zakona zakljueujemo da je idealno erno tijelo i najbolji emlte. i I Za one koji zele vise znati Na slle! 4. 0 sijaHce a'" 0. 8t . cnda je njegova ukupna emisiona moc to. za dvije razliCite temperature. II=fl 51.2.1.Km 3 t. a.9·1O.S. Ta je povrSina za veta temperature moogo veta nego za nize temperature.) koja apsorbuje ejelokupno zraeenje koje ude kroz otvor..1.povrsina tijela. Ukupni intenzitet zraeenja tijela je Nairne svaki spektar ima maksimum intenziteta zracenja.67·10· 8 W/m 2K4. Do povrsine Zemlje dolazi zracenje talasnih duiina od 300 nm do 2500 nm.energija koju zraei uzareno tijelo. Idealno erno tijelo ne postoji u prirodi. 4. Zakoni zracenja cmog tijela Fizicari SU. Koristili su speeijalne prizme koje su propustale i infraerveno zracenje.33. dE gdje je 8E . I ~I! I . sto/jeca. krajem 19. S . Zagrijana pee Ima temperaturu 1000 K i zrati kao erno t1jelo. Ulaskom u Zemljinu atmosferu jedan dio zratenja se apsorbuje i rasprsava. ukupna emisiona moe idealno crnog tijela.2. je prikazan dobijeni dijagram.=lOO cm2=lOO'lO'4!p2 t-5 s a) 1=1. Prva zakonitost je izrazena Wienovim zakonom pomjeranja: Tala~na duzina na koj~j je intenzitet zracenja maksimalan..1. slikovito je predstavljen povrsinom ispod krivulje zraeeoja. Vz pomoe Wienovog zakona pomjerenja izracunaj temperaturu na povrsini Sunea. Taj maksimum je na odredenoj ta!asnoj duzini A. Spektrl zracenja za dvlje razlicite temperature .m T=6038K 480'W. Na primjer. Dobra aproksimaeija idealno crnog tijela je jedna supljina sa malim otvorom (sl. Oni su ustvari mjerili emESlonu moc cmog tijela.1. zracenja. Jediniea je W/m. c) KoUka se energija izrati za 5 1. e) E=1 elI::::?. O)P=?.9. na dataj temperaturi. na primjer. Druga zakonitost je izrazena Slefan-Boltzmanovim zakonom: Ukupni intenzitet zracenja idealnog crnog tijela proporcionalan je cetvrtom stepenu apsolutne temperature. Spektar Suntevog zracenja sa proteze od dalekog infracrvenog pa do ultraljubicastog zracenja. Model idealnog crnogtijela Na primjer Covjecije tijelo ima maksimum zraeenja u infraervenom podrueju. Primjer 2. ukupni intenzitet zracenja (ukupna emisiona moc)l. U gornjoj relaeiji snaga zraeenja je p=8t 2. koeficijent apsorpcije.vremensko trajanje zraeenja gdje je konstanta a=5. Ako tljelo nije idealno erno.. Suncev spektar ima maksimum zraeenja u vidljivom dijelu spektra (500 nm). 4.Vf'm T=1 T=~= 2.1. a) KoHku ima ukupnu emisionu moe? b) Kolika je snaga zracenja kroz otvor peel S = 100 cm 2 .:: al o gdje je 1 . . 135 . za vlakno 6000 K I I I Primjer 1. Za zivot na Zemlji najvainiji Izvor energije je Sunce. itd. mjerili intenzitete zraeenja zagrijanog ernog tijela za razlitite talasne duzine.

Eleklrode se prikljuce na izvor jednosmjernog napona. !z Planckovog zakona zracenja mogu se izvesti svi do tada poznati zakoni zracenja crnog tij..na 1900 se mozesmatrati pocetkom.1. Kada katoda K nije obasjana svjetloscu mjerni instrument ne pokazuje nikakvu struju. E". Tako se obrazuje struja koja se zove foloslruja.6.1O-:l4 Js· 3 .3. Prva cinjenica se mogla objasnlti klasicnom fizikom. 4.v Fotoelektricni efekat . godine. iii nekim drugim a!kalnim metalom.4. Energija izraiena u elektronvoltima je E_ 3..). Pojavu fotoefekta cemo najlakse objasniti pomocu tzv. Jedna od njih (katoda) je premazana cezijem. Krivuljaje dobijena eksperimentalno.62 .2..4. Druga cinjenica. Medutim.10 . U evakuisanoj Gijevi se nataze dvije elektrode. Kolika je energija jednog kvanta zracenja? Energiju izrazi u dzulima (J) i elektronvoltima (eY). da bi se lakse izazvao foloefekat. zove kvantna fizika.-Pogotovo se nije moglo 137 136 .a) lntenzlte! zracenja je Primjer 1. Problem zracenja ernog tijela rijesio je Max Planck. 4. Talasna dui.2.elektroni. lOs ~ E"" s 6. U oblasti visokih frekvencija ponasala se potpuno suprotno.3. da kineticka energija izbijenih· elektrona ne zavisi od jacine svjetiosti. Jos prije 100 godina naucnici su ustanovili da je: 1) jacina fotostruje proporcionalna jacini svjetiosti.32.632 mm ~ 632. 1887.1. Svaki kvant nosi odrec1enu kolicinu energije.-.2. fotocelije (sl. On je uoCio da treba izmijeniti pretpostavku na kojoj se temelji klasicna fizika. Umjesto toga Planck uvodi hipotezu da se energija ne emituje kontinuirano vee diskontinuirano. Max Planck (1858-1947) Ukupna emitovana energija jednaka je cjelobrojnom umnosku energije jednog kvanta_ gdje je n = 1. dokazano je da su cestiee koje izbacuje svjetlost . Otuda se ovaj pokusaj naziva "ultravioletna katastrofa" u smislu katastrofe klasicnih zakona u fiziei. godine pokusali teorijski da obja8ne tu krivulju.10. Kada se abasja svjetlos6u na mjernom instrumentu se SI.14. (cio broj). Pri tome su koristili zakone klasicne fizike. prikazan je na slici 4.frekveneija zracenja. U odredenim konacnim iznosima koji se nazivaju kvanti. 1900.4.ina monohromatske laserske svjetlosti iznosi 632 mm. h . 0 kontlnuiranoj (neprekidnoj) emisiji energije zracenja. godine.10 7 m Raspored energije zracenja po talasnim duzinama..10-19~ 1. 4. Fotocelija registruje struja! Svjetlost je izbila eleirtrone sa katode i oni se kre6u prema anodi A. ali je nije znao objasniti.1. [e=hf! gdje je f .67. .konstanta proporcionalnosti koja se zove Planckova konstanta i Cija je vrijednost SI.).10-8 m:' (1000K)4 I""56700~ m' b) P=IS=567 W c)E=Pt=2835J RJeSenJe )". Sto ]e veti intenzitet svjetlosti veei je broj izbijenih elektrona te i jaca dobivena fotostruja. 19 ) 1.1.nove fizike koja se po~pdjmu kvanta . kada su otkriveni elektroni. 2) kineticka energija izbijenih elektrona ne zavisi od jacine svjellosli vee sarno ad njene frekvencije.. Na osnovu svoje hipoteze 0 diskontinuiranosti energije Planck je izveo zakon zracenja crnog tijeJa koji se potpuno slaze sa eksperimental[1im rezuitatima (81. Fotoelektricni elekat je pojava emisije eleklrona sa povrsine metala kada se obasja svjetloscu.96eV . specijalni slucajevL God. Tek 1987. Hipoteza 0 kvantima energije i Planckov zakon zracenja 6.9 m E_ ? Energija jednog kvanta je E=hf ""h~ J.14·1O-19 J. . I "'oT' 0:05. nlje se mogla objasniti zakonima klasicne fizike. kao. Pojavu fotoefekla prvi je zapazio Hertz. njihova teorijska krivulja slagaia se sa eksperimentalnom sarno za ve6e talasne duzine (manje frekvencije).3.ela. godine.1. Fizicari Rayleigh i Jeans (Rejli i Diins) su 1900.

8·1O~'9J l027. za cezij iznosi 1. onda je" Primjena fotoefekta. Prema tome.10 J fo Granicna frekvendja je 6. E ~k - Prirnjer 1.8>10. pri zaustavljanju elektrona.5.). onda nema nl fotoefekta. aka je energija fotona veta ad izlaznog rada eiektron 69 napustiti metal. '0 . A -~ my' 2 fu""'h Einsteinovu jednacinu mazema prikazati graficki (sl. Preostala energija ce S8 pretvorlti u kineticku energiju izbijenog elektrona. Folon se moze smatrati cesticom kOja sa kre6e brzinom svjetlosti.19 J/eV A = 6. 1905.1. sprijecio dolazak fotoe\ektrona oa anodu trebalo bi promijeniti polaritet napona na elektrodama. Zbog toga djeluje kao prekidac (sklopka) koji je otvoren kada 6elija fotoefekat 138 139 . vrijednost Planckove konstante. eija je energija proporcionalna frekvenciji. .6. tj. Da bi se. Najmanji je za alkalne metode. Fotoelektricni efekat je pokazao da svje1!ost. Sta je napon zaustavljanja Uz (zaustavni napon)? Odgovor. U tom trenutku rad elektricnog polja. tj. izlazni rad metala. Pitanje 2 Kako se maze izracunati Impuls fotona? Odgovor. do izbijanja elektrona. On prihvata Planckovu kvantnu hipotezu i pretpostavlja da se svjetlosna energija i apsorbuje u kvantima. najmanje frekvencije koja moze izazvati fotoefekat. Prema Einsteinovoj relacijl. itd. Fotoelektircni efekat je objasnioEinstein. Prema tome. lma i korpuskularna svojstva (korpuskula·ceslica). a na ordinati kineticka energija izbijenih fotoelektrona. Energija koju mora posjedovati elektron da bi napustio metal jednaka je izlaznom radu A. jednak je kinelickoj energiji emitovanih fotoe!ektrona. pri cemu foton svu svoju energiju predaje elektronu.1.24 eV. Na apseisi je frekvencija svjetlosti. pri fatoefektu. Za eink iznosi 4. vazi: Mjerenjem napona zaustavljanja moze sa odrediti maksimalna brzina izbijanih etektrona. 4. E=mc2 ""hf lz gornje relacije je impuls fotona p = me = ~ A he Ihf = A+E. Gornja relaeija je poznata kao Einsteinov zakon za fotoelektricni elekat. 4. pored ta!asnih svojstava. energija 10tona je hf. = A Izlazni rad zavisi ad vrste metala.5. Einsteinovo tumacenje.I Energija fotona se utrosi na izlazni rad i kineticku energiju izbijenih fotoelektrona. Fotocelija se koristi kod uredaja u kojima se svjetiosni signali pretvaraju u elektricne. Za one koji ieJe vise znati Pitanje 1. Kada svjetlost padne na fotoceliju uspostavi se strujno kolo.62 ·10~~4 Js 6.81 eV. osim talasne duzine folonu se maze pripisati i impuls. prj nekom naponu Ul (zaustavni napon) nijedan ad foloelektrona nece daspjeti do anode. IE=bfl Fotoefekat se moze shvatiti kao sudar fotona sa elektronom.kvanta svjetlosti. u dzulima (J) A"" 4. KoUka je talasna duzina te svjetlosti? Rjesenje. granicne frekvencije. Ako je veta. Ove castiee su kasnije nazvane fotoni i prema Einsteinu. Einstein je oti5ao korak dalje. Ij.~ c Talasna duzina te svjetlosti (292 nm) pripada ultraljubieastom podrucju. Granicna frekvencija za Izlazni rad treba izraziti u 81 jedinic'l. Da bi napustio metal mora posjedovati odreaenu energiju. SI. Npr. onda se "visak" energije utrosi na kineti6ku energiju fotoelektrona. lz!azni rad za aluminij iznosi 4.10. A -=4. Kineticka energija u formuli je maksimalna kineticka energija kojoj odgovara maksimalna brzina fotoelektrona. godine. On pretpostavlja da se svjetiost sastoji od cestica . Kada je frekveneija svjetlosti jednaka granicnoj frekvenciji.25 eV·1 . itd. svjetlost mora imati neku minimalnu frekvenciju koja se zove granicna frekvencija fo. najmanju frekvenciju svjetlostl kOja moze izazvati fotoefekat. Odredl granicnu trekvenciju. Elektron je u metalu vezan djelovanjem pozitivnih jona kristalne resetke. tj.1015Hz ' A. Ako je frekvenclja svjetlos!i manja od granicne.24 eV.objasniti postojanje tzv. Da bi doslo do fotoefekta. Prema zakonu odrzanja energije. Medutim.25 eV fo=?Ao=? Granicnu frekvendju mozemo izracunati iz reladje hfo = A.

Elektromatnetni impulsi. Elektromagnetne zavojnice sa svojim elektromagnetnim pOljem pomicu $1. Katodna zraka krece se na isti nacin kao u ikonoskopu. Na taj nacin se povecava njihova provodljivost Ta pojava se naziva unutrasnji fotoefekat. tj. osciloskopa. Supstance kOje pokazuju unutrasnji fotoefekat nazivaju se fotootpornici (51. smeij i germanij. sinhronizirati sa brojem redova i slika u odasiljackoj TV-stanici.nim signalnim i kontrolnim uredajima. Kada svjetlost obasja fotoelement ona dopre do selena (poluprovodnika). Fotoluminescencija nastaje pobudivanjem pomo6u svjetlosti. T aj sloj svijetli pod / utjecajem katodnih zraka (slika 4. analogno mikrofonu koji zvuk prevodi u elektricne struje.fotoeiementi imaju veliku primjenu u praksi. Te/evizija Za razliku od toplotnog zracenja luminescencija je primjer tzv. Zbog svoje jednostavnostl . Kada se te supstance pobude ultraljubicastrm zracenjem daju vr!o iritenzivnu vidljivu svjetlost. I Yt '" i '" ¥ Foto6elije su u svojoj prakticnoj primjeni nasle adekvatnu zamjenu u tzv. luminesceneija se naziva fosforescencija. zldovi fluorescentnih sijalica su premazani tankim slojem fluoresc~ntne -supstance.). lJ!traljubicastu svjetlosl koju apsorbuje premaz i pri tome emituje vidljivu svjetlost ciji je spektar vrlo sliean dnevnoj svjetlosti. a zato sluzi poseban uredaj za sinhronizaciju. . Koristi se u automatskim uredajima. od 0. zovu 58 integratori sllka. kada se fotootpornik abasja svjetloscu njegov otpor se smanji i do 1000 puta take da 5e struja u kolu znatno pajata.je katodna cijev. itd. 4. primljeni preko antene djeluju na mnozinu elektrona u katodnoj zraci pa su tacklee na ekranu svjetiije iii tamnije.~ 141 . itd. Na drugoj strani je zeljezna ploca. te stvaraju potpunoistu sliku.1 ms do nekoHko sekundi.nije osvijetljena. Kod TV~prijemnjka S8 broj redova j broj slika u sekundi mora potpuno poklapati. Na primjer. onda se zove f1uorescencija. Prijemnik koji elektromagnetne talase pretvara u sliku zove se televizor. pod dje!ovanjem svjetlosti. fotoelementima (sI. na televiziji. kao i sakupljanje svjetlosnih impulsa na zastoru. 4.7. Oni ne moraju imati poseban izvor SI. prikazuje selenski fotoelement.7. Na primjer. ~vjt:!l(>~\ I ! I. Luminescencija se moze razlikovati i prema vremenu trajanja luminescentne emisije poslije prestanka njenog pobudivanja. dok se kod radio-difuzije vrsi prenos zvucnih.4.7. Uredaji koji vrse pretvaranje strujnih impulsa u svjetlosne.1. Televizija Televizija je sistem koji pomo6u elektromagnetskih talasa iii elektricnih impulsa omogu6uje predaju i prijem slike na daljinu. Te sijalice trose nekoliko puta manje elektricne energije od sijalica sa vlaknom. jer ne traze poseban izvor struje. automatski brojaci. Slika 4.8.1. Primjenjuje se kod katodne cijevi odnosno ekrana televizora. Gornji 51. Na istom principu fade i sola me baterije koje neprekidno daju elektricnu energiju pod djelovanjem Suneave svetiosti. Koriste se u rasvjetnoj tehnici. Svjetlost u poluprovodniku oslobada elektrone kojima je mnogo laksi put prema gornjem sloju (zlatu). npr. opisuje red za redom dijelove emitirane slike. itd. Televizor katodne zrake. Glavni dio televizora. naziva se spoljasnji fotoefekat. itd. koje dolaze jedna za drugom.6. itd. fluorescin u vodi. kod televizije se vrsi prenos vidnih utisaka. itd. Ona proizvodi snop centriranih i ubrzanih elektrona koji padaju na stakleni zastor presvuean e ekron fluorescentnim slojem.1. vee ani samo postaju slobodni.4. U poluprovodnicima. Zivi!1a para u sijaliei emituje nevidljivu. rada.1. Dakle.8. Unutrasnja strana ekrana na koju padaju elektroni prevucena je fluorescentnim materijalom usljed cega ekran fluorescira.) i izraduju se od poluprovodnika. Fotoefekat kod metala. odn05no materijala kao sto su selen. Prema vrsti energije koja se pretvara u luminescentno zracenje luminescencija se dijeli na fotoluminescenciju. a svjetlost od osvijetijenih djeli6a pretvara se u elektricnu struju. Javlja se kod tijela u svim agregatnim stanjima. Najvazniji organ u TV-prenosu je ikonoskop koji opticke slike pretvara u elektricne impulse. Mnoge supstance imaju svojstvo luminescencije (kinin sulfat. Takav sistem predstavlja izvor elektricne struje. hladne emisije svjellosti. Fotoelement sloj se stoga naelektrise negativno a donja zeljezna ploea pozitivno. tj. Svaki se djeli6 slike osvijetli prema odredenom redoslijedu jedan za drugim. Katodoluminescencija je pojava luminescencije izazvane katodnim zracima (brzim elektronima).). U televizQruje sjedinjen uredaj za primanje slike i tona. Ako je ona kra6a od 10·8s. Kod hemiluminescencije hemijska energija se pretvara u svjetlosnu.).4.6 Fotootpornik struje. 140 LJ . Prenosenje slika sastoji se u tome da se slika podijeli na veliki broj djeli6a pomo6u uskih redova. Kod tv-prenosenja slika treba stvorili bar 25 sllka u sekundi. raz. za upravljanje javnom rasvjetom.1. bioluminescencija je hemiluminesceneija zivih organizama. hemiluminescenciju. 0 kojem sma govorm. On se sastoji od selenske ploce na koji se nanosi vrlo tanak (providan) sloj zlata iii nekog drugog metala. zatim se prividno sliju u cjelinu. Ako emisija svjetlosti traje i poslije pobudivanja. Luminescencija. U tu svrhu televizijski odasiljac ima uredaj koji se zove tv-analizator.1. oe dolazl do izbijanja elektrona. te daju utisak slike u zlvo.1. automatsko otvaranje i zatvaranje vrata.

97. kod fotoefekta. Idea/no crno tijelo apsorbuje svo upadno zracenje svih talasnih duzina. mijenja sa temperaturom? 3. b) vidljivom dijelu spektra. i A2 • Cio taj sistem sluf! za dobivanje fokusiranog snapa brzih elektrona keji se usmjerava na ekran Fotoelektricnl efekat je poJava emisije elektrona sa povrsine metala kada se obasja svjetloscu. Vazniji iskazi i formule Ukupni intenzitet zracenJa idealno crnog tijela proporcionalan je cetvrtom stepenu nJegove apsolutne temperature. itd. Energija totona.5·10· elektromagnetskog spektra pripada to zracenje? e} Kolika je energija kvanta zraeenja u eV? (R: a) 4.1 0.48 eV) 14 Hz. Na ekran pada mlaz elektrona i on izaziva fluorescenciju u vidu svijetle tacke.3 K) 142 -~ 143 . ako mu je lalasna duzina 500 nm.1. h . katodnog oSci!ografa. I( G . i D2 . Stefan~BoJtzmanov zakon: I =oT 4 Princip rada vecine elektronsklh eljevl (dioda. 4. Kako se talasna duzina Am. lzmedu anode i ekrana postavljena su dva para otklonskih ploca D. Opisi iSta se desava kada se komad zeljeza stavi u vatru i zagrijava na sve ve6u temperatuTu. Kako se u Einsteinovu tumacenju fotoefekta oeituje zakon odrZavanja energije? 6. 7. napon zaustavljanja i graniena frekvencija za fotoelektricni efekat. radara. At 0. 2. Folan ima frekvenciju f=7. (R: E=3. Wienov zakon: Talasna duzina na koloj Je intenzjtet zracenja najveci obrnuto je proporcionalna apsolutnoj temperaturi. na svim temperaturama. 4. J=2.".Za one koji iete vise znati Pitanje 1. Pitanja i zadacil 1. Katodna cijev j8 vakuumska elektronska cljev koja ima fluorescentn! ekran.1. Sta je idealno erno lijelo? Kako bisle napravm idealno erno tljelo? 4.7 m = 400 nm. trioda. Od polariteta ploCica zavisl da Ii ce svijetla tacka biti pomjerena nanize iii navise. 51. katodna cijev) zasniva S8 na koristenju termoelektronske emisije. na kojoj je intenzitet znacenja najveci. 10. Sta je to foton? KoUka je energija folona (u dzulima i elektronvoltima)..9). e) 3. m =. Na drugom kraju cijevi je katoda K koja emituje elektrone (sl. Klrchoffov zakon: Tijelo koje najvise apsorbuje najvise I emltuje zracenje. a zatim kroz sistem cilindricnih E=hf anoda A.mnim za prijelaz lz k!asiene fjzike u savremenu fizlku? 5. T Elektroni za zagrijane katode prolaze kroz upravljacku resetku G. Koja se godina i kOje otkrice u historiji fizike smatra prijelo. odnosno ulijevo iii udesno. I.frekvencija zracenja.1 eV) 9. KoUko puta treba povecati apsolutnu lemperaturu tljela da bi intenzitet zraeenja log tijela povecao 1296 pula? (R: 6 puta) 11. Katodna cijev Katodna cijev je osnovni dio televizora.10. 9bjasni sta su to izlazni rad. Kolika je njezina temperatura? 19 (R: T=4328..Planckova konstanta. Koliki je izlazni rad metala? (R: A= 5 eV).9. za skretanje u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Energija jednog kvanta je gdje je t . Na kojem principu radi katodna cijev? Sta j8 termoelektronska emisija? Termoelektronska emisija j8 pojava emitavanja elektrona sa povrsine zagrijanog metala. utrosi se na izlazni rad A i kineticku energiju izbijenlh elektrona. Uz:arena pec najvise znaei crvenu svjetlost talasne duzine 670 nm. a) KoUka mu je lalasna duzina? Kojem podrucju 8. S s. Granicna talasna duzina za fotoelektrieni efekt na niklu je 248 mm.

4.2 Fizika atoma Hislorijat. Rutherlordov model nije mogao objasniti ni linijske spektre atoma vodlka. jedan dlo cestiea se rasprsuje pod SI.elektron. Prema zakonlma elektrodlnamlke. onda se elektroni kreeu oko "jabuke" na udaljenostl 1 km. Prolazak alfa cestica kroz atom preko 90° (sl. Spektar atoma vodika i Balmerova formula (1871-1937) 144 145 . Ta najmanja kolicina elektriciteta je nazvana elektron. <-. Rutherford (Raderlord) je 1911. Prema njegovom modelu. trebalo je odbaeitl taj model Iii napustiti Maxvellovu elektrodinamiku! neulralan. daD svoj model atoma.2. Aka je atom temeljni sastavni dio materije i elektricki naelektrlsanje koje se krete ubrzano. ako zamisllmo da sudlmenzlje jezgra velicine jabuke. kao negativno naelektrisane cestiee. pa bi elektron. Da bl objasnlo ogled Rutherlord pretpostavlja da unutar atoma postojl jezgro. stoljeca otkrlvenl su katodni I kanalski zrael sto je navelo naucnlke na misao da I elektrleltet ima atomsku strukturu! To znacl da postoji i neka najmanja kolicina elektrielteta. atom je ravnomjerno pozltivna naelektrlsana slera. 1808.2.. godlne otkrlo da se talasne duiine linijskog spektra atoma vodika. Nekollko godlna kasnlje (1811) naucnik Avogadro uvodl pojam molekula kojl se sastojl od dva iii vise molekula. sredlsnji. Rutherfordov model atoma ve6im uglovima. Pojam atoma u danasnjem smlslu uveo je u nauku tek Dalton.2). 1897. S obzirom da je atom elektroneutralan.2. Ernest Rutherford Spaldri atoma vodika.3. Medutim. godine 1896. pa cak i SI.3.2. a elektroni u njoj oseiluju oko ravnoteznih polozaja. bez Ikakvog skretanja iii sa zanemarljlvlm otklonom od prvobltnog pravea. eksperimentalno je potvrdllo Thomson. diD atoma.2. SI. 4. mora zraeiti energiju.).4.•. 4.). takode naelektrisano pozitivno jer odbija alla-cestiee. Te najsltnlje cestlee se ZOVU atomi i svaki hemijski element ima svoje karakteristicne atome koji se razlikuju od atoma druglh elemenata. . morao emitovati elektromagnetsko zracenje. Elektroni kruze aka jezgra na relativno velikim rastojanjima. I ravnomjerno kretanje po kruznici je ubrzano kretanje. sHeno kretanju planeta oko Sunea. ali da je u njemu sadrzana gotovo sva masa atoma (sl. Allacestice su pozitivno naelektrisane i danas znamo da su jezgra atoma helija. Rezultati njegovog ogleda su pokazali da vecina alla-cestlea prode kroz IisM. Rutherferdov model aloma_ Atomski spektri Godine 1895.4. 4. godlne. mogu predstaviti jednostavnom lormulom (sl. Medutim. Ta otkrica su bila dokaz da atom nije nedjeljiv. Usljed ·toga bi se usporlo i napokon paD u jezgro! Prema tome. godine. SI. tvrdnjom da se svakl hemijskl element sastojl od cestlea koje se ne mogu dalje dljellti. Rijec atom na grckom znaci nedjeljiv. Otkrl6e elektrona. Dokaz da postoji takva cestiea . godlne. eksperimenti su ubrzo pokazali da taj model nlje ispravan. a 1897.4. naelektrisanje jezgra je pozltivno i jednako naelektrlsanju elektronskog omotaca atoma. opaiene u vidljlvom dljelu spektra. On je uzeo radioaktivnu supstaneu koja je emitovala alfa-cestiee i posmatrao njihov prolazak kroz vrlo tanki listie zlata. 4. na osnovu ogleda sa alla-cestieama.2.2. 4. nlje Rutherlordov model atoma biD je velikl korak u spoznajl strukture materlje ali mogao objasniti stabilnost atoma. Balmer je jos 1665.1. Zbog toga se Rutherlordov model atoma zove planetarnl model. do otkrica elektrona. Na prlmjer. Naime.. Rutherford je proracunao da su dimenzlje jezgra preko deset hiljada puta manje od dimenzija atoma. pokazalo je da je ta cestica sastavni die materije. to onda pokazuje da se u atomu mora nalazlti I jednaka kolicina pozitivnog elektriciteta! Tako je razmisljao i Thomson koji je otkrio elektron i predloiio prvi model atoma. Krajem 19.2. do otkrica radioaktlvnosti. kreeuci se oko jezgra. Otkrl6em elektrona udaren je temelj atomlstickom shvatanju strukture elektrielteta koje je loglcno proizlazllo iz atomlzma mase.4. doslo je do otkrl6a X-zraka. Na osnovu ogleda i proracuna Rutherlord je zakljuclo da jezgro atoma zauzlma samo mall.

-~l' A m 2 0 2 n)m Aka se uzme da je m = 1. odnosno jezgra.2. Bohrov postulat. = o ~ Brzina kretanja elektrona je obrnuto proporcionalnabroju orbile n. 1913. h mvr=n21< Uvrsti Ii se brzina v. Do emisije iii apsorpcije zracenja nastaje pri prelasku elektrona sa jedne stacionarne putanje na drugu. u nevidljivom dijelu spektra. 2. Brzina je najveca na prvoj orbiti i iznosi $1. / 1 e2 rnv 2 • gdje je m·masa elektrona.. godine. Elektroni se krecu oko jezgra aloma samo po strogo odredenim kruznim putanjama (orbitama) u kojimane zrace nikakvu energiju. e-naboj elektrona. Razvojem eksperimentaine tehnike otkrivene su kasnije i druge spektralne serije. odnosno Hnijske spektre atoma.4.). =r.2. sl. r-radijus orbite. Iz izraza za poluprecnik stacionarne orbite i Bohrovog kvantnog uslava mogu se izracunati i brzine elektrona na stacionarnim putanjama.097.053 nrn. =2 dobije se Balmerova Bohrov model atoma Bohrovi postulati Rutherfordov model nije magao objasniti stabilnost atoma. Aka se u formuli stavi da je n = 3. itd. Jezgro atoma ima naboj +e. Kvantni uslav predstavlja vee poznati matematicki izraz za 1.5. u izraz za centripetalnu silu dobivaju se mogutl polupretnici kruznica po kojima se krecu elektroni.gdje je n = 3. koje SU sa magle predstaviti opstom formulom !""R(.2.. n :::: 4.4. Atom vodika . H13 linije. Energija zracenja jednaka je razlici izmedu energija elektrona na stacionarnim putanjama. postavlja dva postulata: 1.2.10' m· j Ova formula je nazvana Balmerova formula.3. 41tE ~=-r- Klasicna fizika nije mogla objasniti Balmerovu formulu. 4. Broj n je prirodan broj i predstavlja broj stacionarne orbite. Kasnije je nazvan glavni kvantni broj.n'l Poluprecnik kruine stacioname putanje proporeionalan je kvadratu cijelog broja n koji se zove glavnl kvantni broj. SI. Planckovoj hipotezi a kvantima i zakonima klasicne fizike. koja je dobijena na osnovu eksperimenta. m=3 Pashenova serija. . Najmanji poluprecnik ima putanja za koju je n 1 i njegova vrijednast je rl.4. iz Bohrovog kvantnog uslova. Bohrov mOdel atoma se temelji na Rutherfordovom planetarnom modelu..:O. onda se dobije talasna duzina Hu linije.r=n 21< hi E" Ir. Izlaz iz takvog stanja nasao je Niels Bohr.6.) U ovom madelu atoma jedan elektron obilazi aka jezgra po kruznoj pulanji koja je odredena sa dva uslava. Im.6. 4. kao ni zracenje svjetlosti iz atoma. itd. Bohrov model atoma vodika Na osnovu Rutherfordovog modela i svojih kvantnih postulata. Ako se stavi m serija. Velicina R je nazvana Ridbergova konstanta i izracunato je da iznosi R = 1. Takve putanje se nazivaju stacionarne putanje. Bohr je razvio teoriju atoma sa jednim elektronom (atom vodika i njemu slicni joni. Na stacionarnim putanjima moment kolicine krelanja elektrona jednak je cjelobrojnom umnoseu Planckove konstante (sl. Klasicni uslov izrazava jednakost privlacne Coulombove sile izmedu elektrona i jezgra i centripetalne sile.. jednim klasicnim i jednim kvantnim. Da bi objasnio Balmerovu formulu za linijski spektar atoma vodika.5 .2. dabije se Lymanova serija. Emisija 10tona 146 147 . vMbrzina elektrona.

Na trecoj staclonarno) orbifl. EJ::::...=-13. potencijalna energija je negativna.6eV n 2.? Eoo=? n= _ _ _ _ _ _ n~. Za' atom vodika to stanje je za n =1 i iznosiE. kOja nastaje prelaskom elektrona sa trece na drugu orbitu. Za vezano stanje elektrona i potona.[ Prema tome energija elektrona u atomu raste sa porastom rednog broja orbite. 4.6eV 2 22 = -3 4eV -. nama poznatu.=<l E3=·1. ).2. Prema tom izrazu vidimo da Batmerova serija nastaje prelaskom elektrona sa visih orbita na drugu orbitu (m". tj. Pokazati da energija elektrona raste sa porastom rednog broja orbite. . (51.6 eV i f =f' to je E = _ 13.Prlmjer 1. Na taj nacin je postavio temelj kvanlnoj fiziei.5-- lzraz ispred zagrade. Ako je poluprecnik prve stacioname orbite orMe (n=2).4 ..E) "-~' E m =~ondaJ'e m2 " n' Stanje najnize energije se zove osnovno stanje. r2 "" 4r1 "" 0.l·106~ 2 .. izrazen u 81 jedinicama. Njen iznos se kreee od -13. brzlna elektrona je E3 "" ~13. ad negativnih vrijednosti do nule u beskonacnostL Desno su prikazani energijski nivoi u atomu vodika. Ukupna energija uvijek ima negativan predznak. Primjer 1.6eV =-1.2. Atom emituje energiju pri prijetazu iz stacionarnog stanja vise energije En u stacionarno stanje nize energije Em (sL 4. Ha linija naslaje prelaskom sa trece (n=3) na drugu orhitu..51 eV RjeSenje.7). H~ Hnlja prelaskom elektrona za cetvrte (n=4) na drugu orbitu. ~--n:=. Oni vrijede ne samo za atome vee i za molekule i kristale. Kada uvrstimo izraze za poluprecnik i brzinu elektrona na stacionarnim orbitama. dobijemo da je ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti..3. ~ E.Ez=-3..6 eV u osnovnom stanju do nule u beskonacnosti. te je .!. Lymanova serlja nastaje prelaskom elektrona sa visih orbita na prvu (m=1) itd. = 13. gdje je Ek-kineticka energija elektrona. dopustene su sarno odredene vrijednosti energije. SI. Kazemo da su energije elektrona kvantizirane. !zracunaj talasnu duzinu H" !inije. pa cak i za zracenje kOje dolazi iz atomskogjezgra.212 run fl.107 m-\ a to nije nesto drugo nego vrijednost Rydbergove konstante R. a na drugoj n = 2 .477 nrn E "" -13. Primjer 2.l.). r3=9rl::::{}.51eV 3' Energlja elektrona u beskonacnosti je E " =~==O ~.=R(_l__ -'-) 2 2 'A m n n>m ' Koristenjem Bohrove teorije atoma vodika dobili sma. Brzina elektrona na drugoj stacionarnoj orbiti je Energija elektrona na trecoj orbltl je V2=!L".. uopstenu Baimerovu formulu za spektratne serije atoma vodika. Energija emitovanog fotona je I I hf=E. Bohrovim modelom mogu se protumaciti i spektri ostalih atoma koji u posljednjoj Ijusei imaju jedan elektron. itd._-'-) 2 A . onda je poluprecnik druge stacionarne _______________ Energija elektrona na prvoj orbiti je E1 . Odgovor. Kako Bohrova teonja objasnjava spektralne serije atoma vodika. Koliki su poluprecnici druge i trece stacionarne orbite? KoUka je brzina e!ektrona na drugoj i tre60j stacionamoj orbiti? Rlesenje: E1 =-136eV E2=?.5. u Balmerovoj seriji. iznosi 1..4eV Poluprecnik trece stacionarne orbite je (n=3). 4. he \m2 n 02' Ostala stanja su pobudena stanja (n=2. Njegovi postulati ostaju temelj razumijevanja zracenja u svijetu atomskih dimenzija...-£" Akouvrslimoizraze: E .6 eV.2).2. Tumacenje nastanka spektralnih -serija atoma vOdika 148 149 . [E =E.097.6 'V ( -'. Energija staeionarnih stanja Ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti je E=Ek+E. Pitanje 1.7. Ie je za atom vodika S obzirom daje El "" -13. Ep-potencijalna energija zbog rnedudjelovanja sa protonorn. Pomocu svog modela Bohr je protumacio spektralne serije atoma vodika i izracunao vrijednost Rydbergove konstante.

u M-ijusci (n~3) 18 eiektrona. odreduje poluprecnike kruznih putanja po kojima se kreeu elektroni.097·10 7 m··! Za viseelektronske atome enrgija elektrona ne zavisi sarno od glavnog kvantnog broja n.. Bltno je znati da su kvantni brojevi odraz eiektricnih i magnetnih sila koje djeluju unutar atoma i da ani odreduju kretanje elektrona u atornu. za dato n.2. u L -ljusci (n=2) 8 eiektrana. u K-ljusci (n~1) moze da se narJe maksimaino dva eiektrona. \pak. Razlog tome je sto u viseelektronskom atomu na elektron ne djeluje sarno jezgro. ima diskretne A""-? -'. Pal!lijev princip iskljl!cenja U jed nom atomu nl dva elektrona ne mogu imati isla sva cetiri kvantna broja. 2.(n -1) I R(-'.= Ie Ie = 0. sto znaci tri tacno odredene orijentacije u odnosu na odredeni pravac.3•.p. Princip kvantnih brojeva Stanje elektrona u atomu odredeno je sa cetiri kvantna broja: glavni kvantni broj n. Moze imati vrijednosti In = 1.+1.1. onda jem. 1. L(n=2).. tome. imaju s elektroni.= -1.I do +1.3. vee iod orbitalnog kvantnog broja I. Talasna mehanika odbacuje ovakvo s!ikovito prikazivanje elektronskog spina. Savremena kvantna mehanika odbacuje predstavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetskl nivai. 0 talasnoj mehanici nesto detaljnije cerna reci u poglavlju 0 talasnim svojstvima mikroeestica. U atomskoj spekroskopiji se stanja su 1=0. Prema tome.2. Pri tome su moguea dva smjera vrtnje i taj kvantni broj moze poprimiti samo dvije vrijednosti. itd.d . odnosno energiju elektrona. Magnetski spinski kvanlni broj m" tumaci se pomoeu elektronskog spina.1. Na osnovu Paulijevog principa mazemo izracunati da je maksimalni brej elektrona N. principijelno.4. Pomoeu njih se tumaci i Periodni sistem e/emenata. temelj objasnjenja Periodnog sistema su kvantni brojevi i Paulijev 150 151 . vee ima vrijednosti od . talasne mehanike izradena je ispravna teorija atoma. vee i za teze atome.--'-) ~ R(--'-----'--) m n 3 2 2 22 2 A=~ 5R 36 S·1. ali istovremeno medudjeluje sa ostalim eiektranima. Svakf elektron "osjeea" privlacnu elektrostaticku silu jezgra. energija elektrona raste sa porastom kvantnog broja mSvi elektroni sa istim brojem I cine podljusku. n-3 m-2 Orbitalni kvantni broj I. Magnetski orbitalni kvantnl broi m" odreduje usmjerenost elektronske orbite u prostoru.··1 Svi elektroni sa istim kvantnim brojem n cine j~dnu Ijusku. vee i ostall elektronL Za isto n. ne sarno za atom vodika. vee daljeg razvoja.2. Glavni kvantnl broj n. Detaljnije proucavanje atoma sa vise elektronima izlazilo bi iz okvira namjene ovog udzbenika. za slikovito prikazivanje procesa u atomu i dalje se cesto koristi predstava 0 elektronskim orbitama. obiljezavaju oznakama s. najnizu energiju.Rjesenje. I magnetski spinski kvantni broj ms . To znaei da se dva elektrona u jed nom atomu rnoraju razlikovati bar po jednom kvantnom broju. ~_~ Osnovni principi koji odreduju stanje elektrona u atomu su: princip kvantnih brojeva i Paulijev princip iskljucenja. Tek sa razvojem tzv. M(n=3). koji maze imati isti kvantni broj n.0. primijeniti i na ostale atome. magnelskl orbitalni kvantni broj m. Tako. Nll Pomoeu Paulijevog principa objasnjen je Periadni sistem elemenata.10. orbltalni kvantni broj I. m. na primjer. ali ne U smislu njenog opovrgavanja.56. Kvantni brojevi Bohrov model atoma bio je veliki korak naprijed.7 m:::: 656nm Ta Ilnija je u vidljivom (crvenam) dijelu spektra Atom. Radi slikovitosti. 8toga cemo se upoznati sarno sa nekim osnovnim pojmovima. odreduje prostorni oblik orbite vrijednosti. ~juske se obiljezavaju oznakama K(n=l). sa vise eiektrona.2. u Bohrovom modelu. Danas je prevazidena i Bohrova teorija.. K SI. Ipak one 5tO smo naucili 0 atomu vodika maze se. zamisljamo da spin nastaje zbog vrtnje eiektrona aka vlastite ase..8:_Model atonia natrlja i kalija (K) Prema . itd. ali nije mogao uspjesno da objasni spektre atoma sa vise elektrona. =±2 1 Atom sa viSe e/eldrona je slozen fizicki sistem. Ta usmjerenost ne moze biti bilo kakva. Na primjer ako je 1=1. A"" 6. IN = 2n'l Ti brojevi olaksavaju opis atomskih stanja.

rT-. Na sliei b je prikazana spontana emisija svjetlosti. Stoga imaju veliku primjenu u praksi kao novi tip izvora svjetlosti... ali suprotan smjer (sl. u L-Ijusei (n=2) se nalaze 8 elektrona.. 1960 . ---~ Lasersko zracenje . Kod atoma natrija (Na) u prvoj Ijusci se nalaze dva elektrona.--{ . a u treeoj Ijusci jedan elektron. sto znael da moze imall sarno odredene vrijednosti. 4. n."""--i P"-'F\.prineip koji daju kljuc za poredak prema kOjem se pune elektronske Ijuske u atomu.4.2. ]?uhin - Laser] su u. Hemijska svojstva zavise od broja elektrona u posljednjoj Ijusei. Aka na atom.9.11. dok se nalazi u pobudenom stanju. Radna supstanca je bio kristal rubina (81. Na sliei a je prikazana apsorpeija svjetiosti.na struja stvara magnetni moment Jl Prema tome.lk . . Zbog toga elektron Ima i sopstveni orbitaln! moment. Krui.. Tako se dobiju eetiri 10tona.2. .4. Opisani proces se naziva stimulirana emisija. Stimuliranu emisiju svjetlosti objasnio je Einstein. Svi sistemi u prirodi teze minimumu energije. Takvo stanje se naziva inverzna popunjenost. Njemu odgovara orbitaln! magnetn! moment p. apsorpeijom lotona Cija je energija " hf = E2-E. b) spontana emisija. Ijuska je nepopunjena i moze primiti 18 elektrona. Velicinu momenta kolicine kretanja odreduje orbitalnj levantni braj Q.~ EI onda moze doei do prinudne emisije (sl. Treea.).11).8 je model atoma natrija i kalija. spinskog kvantnog broja ms kej! moze lmat! samo dvije vrijednostl. 4. koja opet mogu prinuditi sljedeee atome na stimuliranu emisiju. a)apsorpcija svjetlosti. Magnetni moment (odnosno ravan vrtnje elektrona oko jezgra) se postavlja u tacno odredenim pravcima u odnosu na spoljasnje magnetsko polje. c) stimulirana emisija Odgovor: E!ektron. Zbog toga se elektroni iz posljednje Ijuske zovu valentni elektroni i opticki elektroni. U spoljasnjem magnetskom polju atom se ponasa kao magnetic. cije su vrijednosti e= 0. je sHka vrtnje elektrona oka sopstvene SI.12. Laser radi na prineipu stimulirane emisije svjetlosti. Na sllei 4. Rubinski laser Prvi laser je konstruisao americki fiziear Maiman.10.4. u obliku sipke precnika 152 153 . ima neki moment kollcine kretanja L=mvr.9. zbog obrtanja elektrona oko jezgra.). koji se krece po kruznoj putan)i aka jezgra atoma. odnosno sopstveni magnetski moment. Vjerovatnoea stimulirane emisije svjetiosti je veea sto je veei broj atoma u pobudenom stanju i sto je duze vrijeme trajanja pobudenog stanja. Za one koji iele vise znati Pltanje 1. Ta dva fotona mogu prinuditi sljedeea dva pobudena atoma na stimuliranu emisiju svjetlosti. 4. godine. SI.2. Kako kvantnog broja? S8 slikovito moze abjasn!t! fizicki smisao orbitalnog j splnskog magnetskog a-) 51. naide loton spoljasnjeg zracenja.9.12). a njegovu usmjerenost u prostoru odreduje magnetskl kvantnl broj m. Glja je energija. godine. Stoga atom u pobudenom stanju provede vrlo kratko vrijeme (u prosjeku stomilioniti dio sekunde) i vraea se u osnovno stanje.2.2.1. Na taj nacin se stvara lavina istovjetnih lotona. Prema tome moment kolicine kretanja elektrona u atomu je kvantirana velicina. 4. imaju istu frekvenciju. Posljedica toga je postrojenje tzv.2. Ako se atom nalazi u osnovnom stanju E on se moze pobuditi u vise stanja E. jos 1917. On ima isti pravac kao moment kolicine kretanja. laserske svjetlosti.2. Ti praveu su odredeni magnets kim kvantnim brojem. Na sliei 4.edaji za dobivanjemonohromatske svjetlostl vrlo velikog intenziteta. Kretanje elektrona aka jezgra predstavlja jednu kruinu struju. sto rezultira snopom visokokoherentne. Koliko Ima razlicitih vrijednosti kvantnog broja mt> toUko Ima i razlicitih orijentacija orbite u prostoru. atom postaje mali magnet.2 . Laserski snopovi mogu biti vrlo uski i mogu se strogo usmjeriti. Od toga zavise i opticki spektri." 1--'.10.2. Spin elektrona ose.2. Sada imamo dva lolona koja se kreeu u istom p'ravcu j. To je vektorska veliCina eiji je pravac okomit na ravan orbite (sL 4. U medudjelovanju svjetlosti i materije postoje tri tipa proeesa (sl. Vellclnu momenta kollcine kretanja L odreduje orbitaln! kvantni broj Q. SI.e). sto znaci da bi trebalo biti vise atoma u pobudenom stanju nego U osnovnom. To je spontan proces pa se ovakva emisija naziva spontana emisija. itd._L_"s_0~r. hf1•2 = E2.2. posljednja. Ovaj proees se zove rezonantna apsorpeija. I Pored rezonantne apsorpeije i spontane emisije Einstein je predvidio da je maguG i proces stimulirane (prinudne) emisije svjetlosti.

a takode i natnj dobija konfiguraeiju plemenitog gasa. atom natrija ima u posljednjoj Ijusei jedan e!ektron (sl. onda nastaje jednostruka kovalentna veza.)."'" 155 . Moze busiti uske cjevcice u dijamantima. godine. Motekul vade je sam po sebi dlpol. na atom gdje je jace vezan.1 nm. snimanje unutrasnjih organa eovjeka ltd.) SI.2.I. ltd. Prelaskom elektrona neutralni atomi postaju jonl: pozitivni jon natrija Na+ negativni jon h!ora CL Jone na okupu drze elektrostaticke sile i tako nastaje molekul NaC!' Kovalentna veza.16 . Molekul vade.2. Ako oba atoma ucestvuju sa po jednim I Q.---~" udaijenosl _ 4. jer dolazi do Laserska svjetlost ie izrazito monohromatska. Medudjelovanje atoma u molekulu - 51.atomi vodika). holograma. r--:. 4. 0. Osnovne karakteristike hemijske sile su: Kratak domet I zasicenost. Hemijska veza se ostvaruje prekO elektrona iz posljednje Jjuske i on'l se zovu valentni elektront Postoje dva osnovna Upa hemijske veze: jonska veza i kovalentna veza. mada je moJeku! kao ejelina e!ektroneulralan.. Jonska veza se ostvaruje prelaskom elektrona sa atoma gdje js slabije vezan. c) DNA{DNK) F. H2 0 slid 4.. ltd.c.2. Na sHe! c je molekul DNA (dezokslrlbonuklelnska kiseHna).15: 'Kovalentna veza 154 . Na nekoj udaljenosti ro. b) pOlimeri. sa po jednim elektronom. laserski snap iz!azi kroz jedno polupropusno ogledalo. Ugao izmedu dviju OH veza je nesto veei od 90° i iznosi 104.. Na sliel 4.2. de~:.14) koji je "Iabavo" vezan za jezgro aloma. 4.a) Fuleren I ·.1 em i duzine 5 em. Moze sa koristiti u savremenoj Denoj hirurgiji.) eGO. Plemeniti gasovi imaju po osam . Priroda kovalenlne veze obJasniia je tek kvantna mehanlka.elektrona u posljednjoj Ijusd (izuzev hellja koji ima dva) i veoma stabHnu vanjsku elektronsku ljusku.2.a je divovski molekul fuleren Ceo . Na primjer. a drugi negativno (to je na slid 4. Oni su pretpostavili da pri hemijskim reakcijama atomi elemenata teze da doslignu konfiguraciju najb!izeg inertnog gasa u Perlodnom sistemu elemenata (pogledaj tabHcu Periodnog sistema.. JlIoddi Jtmlckuk Dvostruka i trostrUka veza se ostvaruje pomocu dva. bitna za nasijedna svojstva zivih biea. I kovalentnom vezom atomi upotpunjuju svoju elektronsku konfiguraelju do okteta (odnosno do dubleta .~lrib~Jnllkk!llSb I 1_~kisl'llf~j I)~ 1. prema klasicnom tumacenju.16. Jonska veza SI. preeizno mjeriti razlieite fizikalne velleine. Koristi se kod optiekih kablova (svjeUovod).2. To pravilo se zove pravifo okteta. elektronom iz posljednje Ijuske u obrazovanju zajednickog elektronskog pera. Inverzna popunjenost se postize blie-Iampom. Koje su osnovne karakteristike hemijskih sila? F> 0. Postoje molekuli koji se sastoje ad veJikog broja atoma. Atom hlora ima u posljednjoj Ijusd sedam elektrona. Na toj udaljenosti atomi mogu preci u molekule. vezan! atomi vadika u molekul vodika Hi: atomi hlora u molekul hlora CI2 (sf. 4. odbojne i privlacne sile izmedu atoma su uravnotezene. metastabilna pobudena stanja u kojima S8 elektroni zadrzavaju aka sto hiljada puta duze nego U ostalim pobudenim stanjima. Laser je brzo nasao primjenu u industriji i medicinL Laserski snap je moguce fokusirati tako da se dostize intenzitet svjetlosnog fluksa od lQ19 w1m2 Omogueuje stvaranje trodimenzionalne slike.18. Rezultirajuca sUa F izmedu dva atoma je tada jednaka null. prikazan je model molekula vode H2 0. osam elektrona u posljednjoj ljusci.15.. naprimjer.od ravnoteznog preovladuju odbojne siJe izmedu atoma. Stoga atomi teze da imaju po osam elektrona u posljednjoj Ijusd. kOja se zove ravriotezna udaljenost. tj..1.14. itd.18). odnosno tTl elektronska para.17. Na sliei b su dugacki lancan! malekuli . Kristal rubina ima tzv.polimerl. a za _veca rastojanja privlacne. ispitivati kvalltet materijala. Po tome se hemijske sHe bltno razlikuju od eiektrostatlck'ih slla. Za manja rastojanja . tj. 4.koj! liei na fudbalsku loptu. na kraju knjige). 1916. To znael da mu je jedan kraj naelektrisan vise pozitivno. Veze izmedu atoma u moleku!u zovu se hemijske veze. Posta se postigne odredena snaga. Tako su. Dba atoma vodika ucestvuju u stvaranju zajednickih elektronskih parova.5 0 • Aazlog tome je odbijanje atoma vodika.16. Atom kisika ucestvuju u stvaranju zajednickih elektronskih parova sa dva elektrona. Klasicnu teoriju hemijske veze dali su Kosse! i Lewis (Luis). Na SI. a poteneijalna energija minimalna (sl. ostvaruje se preko zajednickih elektronskih parova. Vezivanje aloma u mo/ekule Ova iii vise atoma mogu se medusobno spojlt! i formirati stabilniji sistem-molekul. privlatenje ()) I H-l{J-Iz Odgovor.17. Njihov dornet je reda velieine dimenzija atoma. 4..2. Jedan elektron prelazi sa atoma natrija na atom hlora. 4.2. odbijaoje F < O. Visestrukom refleksljom laserskog snapa izmedu paralelnih ogledala njegov se intenzitet visestruko paveea. ravnotctni polozaj rll 0) Za one koji iele vise znati Pitanje 1. SL 4.2.2. On ima manju energiju nego atomi u individua!nom stanju. Sada atom hlora [ma konfiguradju plemenitog gasa.• desn! kraj). 0. H~ H~ izrazaja odbijanje ogoljetih jezgara.

Koliko ima ukupno e!ektrona u prve dvije popunjene Ijuske aloma? (R:1 0) Vainiji iskazi i formule Prema Rutherfordovom modelu. m • n>m SI. 156 157 . valentnost jednog atoma se odreduje prema broju njegovih nesparenih elektrona. v ~ oscilatorni kvantni braj. u atomu vodika. Naime. n:. gdje je fo osnovna frekvencija sistema.544 eV.2. tzv. (A: m=1. 4. Valentnost elementa je jednaka broju nesparenih elektrona u njegovom atomu. elektron se ponasa kao mali magnetic. molekul moze oseilovati oko nekog ravnoteznog rastojanja ro na kojem lma najmanju energiju. 1= 0. nego i njegova najniza pobudena stanja. ali je kvantirano. To je svojstvo atoma do stupa i hemijsku vezu sa drugim atomima iii atomskim grupama. Pitanja i zadaci: 1.5 nm) 10. PlVobitna je valentnost nekog atoma bila definisana kao sposobnost tog atoma.2 . = ±f Pau/ijev princip: U jednom atomu ni dva elektrona ne mogu imati ista sva cetiri kvantna broja. Kako nastaju molekulski spektri? 6. m. ~-) OrmmuQ .1. Koji principi odreduju gradu atoma j objasnjavaju tablicu Periodnog sistema elemenata? 7.l' .. da se jedin! sa odredenim brojem atoma vodika. .. Prema kvantnoj mehanici.Pitanje 2. Molekulski spektri su znatno stozeni]i od atomskih spektara. Odgovor. u Bohrovom modelu atoma vodika. v:::: 2. Odgovor.- V. CDs m/s) 13. 4. za stanje sa kvantnim brojem n. 1 . od . je Energija elektrona na n-toj staeionarnoj orbit!. (R: a) n "" 5.___.3nm.4 . Drugi Bohrov pastu/at Emitovana energija zracenja. Opisi ogled kojim je Rutherford dakazao postoJanJe jezgra u srediStu atoma. 8. Sta je valentnost atoma? 5. u Bohrovom modelu je StanJe eJeldrona u atomu je odredeno sa cetiri kvantna bra/a: n .1. Oscilovanjem i ra1iranjem (51. Uporedi izraze za energiju stacionamlh stanja u atomu vodlka i Balmerovu formu!u.19. J In L In) I: ' SI. To je eijeli bro]. Izracunaj prve dvije talasne duzine za Lymanavu seriju._ [0 .glavni kvantni broj. 4. c) v:::: 4.2. +=R(-~--\.85 eV) 12. Medutim. (R: r=5. je Poluprecnik putanje elektrona. Najniza energija je za v = 0 j lznosl q.2. Naziva se nulta energija.. Karakteristicni oscilatorni i rotaeloni spektri pripadaju infraclVenom i mikrotalasnom podrueju spektra. Njihovim proucavanjem mogu se dobit! valni podaci 0 strukturi molekula. 4. Razmatranje valentnih stanja izlaz'l 'II okvira namjene ove knjige! Pitanje 3. Energija oscilovanja je data jednacinom.19). ~·3. oscilavanje aka ravnoteznog polozaja je priblizno harmonijsko. En=(v+frfo! v=0. zbog vrtnje.3. Prj prijelazu u niza energet5ka stanja molekut zrae) energiju i tako na5taju molekulski speldr!.•.3. Elektroni sa suprotnim spinovima se priv!aee.20. n=2. orbitalni kvantni broj.. Izracunaj energiju elektrona u atomu velika na cetvrtoj stacionarnoj orbiti. Objasni smisao i znacenje kvantnih brojeva. 2.325 nm. b) r:::: 1.postulate. Kada dolazi do prinudne emisije svjetlosti? 9. atom se sastoji od jezgra kOje je pozitivno naelektrisano i omotaea u kojem kruze elektroni velikom brzinom. Odredl: a) redn! broj Ie orbite. Na primjer. 4.~ .2. sparenim spinovima. h mvr = n · - 2. OscilaciJa i rotaeija dvoatomskog molekuia vn""-.i do +I ms .". 121 nm i 102. vaientna stanja. u molekulu vode H20. pri prelasku eieidrona sa n-te na m-tu staeionarnu orbltu.2. je Brzina elektrona u stanju sa kvantnim brojem n. Na primjer.. kisik je dvovalentan.spinski magnetski kvantni broj. tzv.orbitalni magnetski kvantni broj. b) polupreenik te orbite.20) molekul se pobuduje u visa stanja energije koja su kvantirana. Navedi Bahrov8.2. a sa paralelnim odbijaju (sl. Kako g!asi formula za izrB:eunavanje la!asnih duzina zracenja u spektru atoma vodika. Energija elektrona na jednoj od stacionarnih orbita u atomu vodika iznosi .. Izraeunaj potuprecnik desete stacionarne Bohrove orbite i brzinu elektrona na loj orbiti. Takode motekul moze i rotirati oko ose okomite na "spojnicu" aloma.105 m/s) 11.2.0. Kod tumaeenja hemijske veze mora se uzeti u obzir ne samO osnovno stanje. U kovalentnoj vezi ueestvuju nespareni elektroni iz vanjskih !juski i sparivanjem sa elektronima drugih atoma ueestvuju u hemijskoj vezl. Objasnl smisao glavriog-kvantnog broja. Sta to znaCi? Svakoj kovalentnoj vezi odgovara par elektrona sa antiparalelnlm spinovima. Formula za izracunavanje talasne duiine zracenja koje emituJe atom vodika: ~{ b) r pn / . (R: " 0. Spin eleldrona Prvi Bohrov postulat Moment kolicine kretanja elektrona na stacionarnim orbitama jednak je cjelobrojnom umnosku Planekove konstante. (n-1) m~ . Osnovnl doprinos energiji molekula je energlja elektrona u polju jezgara. c) brzinu kretanja elektrooa oa loj orbiti.

Ie je jacina struje 51..1. .2. vuna. Kazemo da je doslo do depolarizacije. U Posmatrajmo jedna Ujela debljine ill< j povrsine presjeka S (51. Unutrasnjost iivcanog vlakna je negativna U odnosu na vanjsku stranu. K.).1. Stoga je registracija biopotencijala bezopasna i jednoslavna. usporavaju. a negativni jonl koji su krupniji. Da Ii se onda na sHean nacin moze objasniti i mehan/zam provodenja toplote? Nosioei elektricne struje u melalima su slobodni elektroni. Toplota se. CI. Medutim. Zid cijevi je polupropusna membrana kroz koju prolaze joni u oba smjera. EKG.A· ZII/cano vlakno .T::::Tl . zivcano vlakno'se sastoji ad tankEJ. itd. lzmedu dva atoma u kristalnoj reSelki postoje jake veze. neposrednim prenosom oscUovanja. naziva se fonon. I=. Elektricna struia umetalima nastaje kada se elektroni krecu duz metalnog provodnika pod uticajem elektricnog polja (sI. Taj dodatnl mehanizam je neposredno prenosenje oscilovanja sa atoma na atom. Kolicina prenesene tapiate u jedinici vremena je Ta nagla promjena poteneijala se zove akcioni potencijaL Da bi doslo do pojave akcionog potencijala podrazaj mora lmati neku minimalnu jacinu. anda ce "toplotna struja" stalno prelaziti od topli}eg prema hladnijem kraiu. mozak. Kada se grije jadan kraj metalnog slapa. Elektr. ubrzavaju. .pmveu.A). Na primjer. a desna na temperaturi T2 .M. Pomakne Ii se jedan atom iz svog ravnoteznog po!oiaja.1. lid. .membranskl potenclJal Ako se na membranu izvrsi bilo kakav vanjski podrazaj (pritiskivanje. Sa obje strane membrane je elektrolit. Broj pozitivnih i negativnih jona nije isti sa obje strane.· kaj! nastaje u srcanom misi6u.).. Aka S8 lijeva strana odri8va oa temperaturi T1. Sree sarno po seb! predstavlja misie koji podlijeze stalnim kontrakcijama i dilalaeijama (sistole i dijastole). Toplola (kvant kineticke energije) koju jedan atom predaja drugom atomu. Transport jona iz elektro!ita kroz membranu nije jednak za sve jone. Ta razHka poteneijala se zove membranski potencijal mirovanja. maze prenositl oa trl nacina: provodenjem. M. s Ako je broj eJektrona u jedinici zapremine n = N V' onda je ukupan broj elektrona N =: nV .. bolje je i provodenje toplote. Aka provedn!k !ma obllk eilindra. Mjerenje biopotencijala se vrSj elektrodoma kOje na moraju biti prildjuceno direktno na organ koji se "snima" (sree. s obzirom da je membrana po!upropusna.. razlika temperatura izmedu dviju slrana lijala. PasHje toga se ponovno uspostavlja palencijat mirovanja membrane. ) vee na susjedna tkiva. u eilju dijagnostike funkcije rada pojedinih organa tijela. strujanjem i ovom poglavlju cerna nesto reCi 0 mehanizmu provodenja toplote. taka da je T1 >T2. .=Ne =nSfe t t t =!. Pazilivni joni Gonl Smatrajuci da se elektron kre6e nekom srednjom balno v d t . energija prelazi SI.. Na taj nacin dalaz'l do pojave akcionih potencijala. To sirenje akcionog potencijala zove se akciona struja. To znael da kod provodenja toplote mora postojali i neki dodatni mehanizam. onda je njegova zapremina V = Sf . Ona se odvija vr[o brzo i traje manje od jednog hiljaditog dijela sekunde. zove se elektrografija. ! elektroni u njihovoj blizini pocnu da sa brze krecu.cna provodljivost metala elektricnoj provodljivosti metala govorili smo u poglavlju 0 elektricnoj strujL Ovdje . MataH su dobri provodnici laplats. Registracija biopotencijala. Gdje su jaee veza izmedu atoma. losi provodnici taplate. e!ektronl se kreCu. Akcioni potendja! daje osnovni impuls za prijenos podraiaja duz ziveanog signala. Provodenje toplote na jone u kristalnoj resetkL Joni pocnu brze oscilovati' oko svog ravnoteznog polozaja. a razUka potendjala iznosl oko 90 mV.l. a to je ustvari brzina premjestanja-elektrona u jednom. a sree dje!uje kao generator. + + + + + + + + + + Sl. S obzirom da se oni slobodno krecu po eijelom provodniku. a materijali kao sla su drvo. Inaee. On zavis! od vrste tijela. energija koju su dobili ad jednog jona predaju drugim jonlma.koeficijent toplotne provodljivostl. suplje cijevi ispunjene elektrolitom koii sadrii jone Na. . UOCavamo da su dobri provodnicl topiote ujedno i dobr! provodnici elektricne struje. Potencijal naglo padne na nulu. losl provodnici toplote ne provode toplotu taka slaho kao slo losi provodnici elaktriene struje lose provode struju. Makroskopska svojstva tvari kao posijedica strukture ++++++++++++ Toplotna svojstva tvar. mozemo pisat! da je II=nSevdl -Brzina Vd s. vazduh.natrija Na) sa nagomilavaju sa jedna strane. on 6e povuCi i susjedni atom. onda je o gdje je protekla kolicina elektriciteta q = Ne. zracenJem. Registracija biopotencijala.M..) Ako je jaCina struje stalna.T2.9. aQ :::AS AT lit llx ' gdje je 6. onda dolazi do poremeeaja membranskag potancijala mirovanja. M.1l svim praveima.M. M. naziva se elektrokardiografija. Membrana nije jednako propustljiva za sve jone i u tom sm'lslu govorimo 0 polupropusnoj membran!. a . Brzina sirenja akeione struje duz zivcanog vlakna iznosi oko 70 m/s odnosno 250 km/h. . sa druge strana (sI. 158 159 . prlncipijelno.Elektricna provodljivost metala Prostiranje iivcanog signaJa Svaka ziva celija je izvor elektrienog potencijala koji se zove biopotenciiaL Nosilae e!ektrienih poJava u zivim celijama je celijska membrana...e naziva driftna brzina.2.cema se samo zadrzati na pojasnjenju mehanizma provodenja elektricne struje u metalima.

Kada su dva razlicija metala u kontaktu. onda 6e poleei elektricna struja. za zivu 4. N " broj jedinki (atoma). ad tecnog helija (4.2 K. odnosno N=-N A M NA M IIf=a(T. dobivanje jakih magnetskih polja. kriticna temperatura za olovo js 7. Kako je elektricni otpor supraprovodnika zanemarljiv. i kod keramickih materijala na temperaturi od 125 K. 160 161 . -T. Masu tvari mozema izraziti preko gustine tvari p. gvozde Fe j bakar Cu) spojena u ta~kama A i B. NA " Avagadrova konstanta. Ako pretpostavimo da svaki atomi oitpusta same jedan elektron. na primjer. Termoelektromotorna sila Na-s!i~i M. itd.Ii moie. te je bra] elektrona u jedinici zapremine. kad vecine spojeva. 1987. $upraprovodljivost cestica. na primjer za mjerenje temperature topljenja metaJa. gdje je m . kod meta!a porastom temperature raste otpornost.I Ovakva elektromotorna sila se zove termoelektromotorna sila. Po definiciji kolicine tvari je: pa kroz takav spa] ne lece elektricna struja. rlK $1. Supraprovodfjivost Supraprovodnici su materijali ciji elektricni otpor1 na nekoj vrlo niskoj temperaturi.ava struju u kolu. Termoelementi se koriste za mjerenje vrlo visokih i vrlo niskih temperatura. a kod poluprovodnika otpornos! se smanjuje porastom temperature. Na primjer. To bi omogUeilo prijenos elektricne energije na daljinu bez gubitaka. To su ustvari eiektricni termometri koji su vrlo osjet!jivl i mjere temperatura u vrlo sirokom raspanu. itd. proporeionalna je razUei temperatura spojeva. Mjesto u kristalnoj resetki. U nekim slucajevima termoparovi se mogu korisliti kaa izvori elektricne struje. Taj se proces naziva unutrasnj. Spoj dva metala koji na opisani nacin proizvodi termostruju naziva se termoelement. silicij je izolator. godine. supraprovodljivost je otkrivena.). Ona je razlicita za razilcite parove metala i iznosi nekaliko deseUh dijelova volta.4.. Temperatura na kojoj otpor pada na nulu naziva se krilicna temperatura Tk • Na primjer. M" molama masa tvari.. u smjesi vode i lada. Kako mozemo lzracunati broj eiektrona u jednici zapremine provodnika? Odgovor. Ta je temperatura veea od temperature tecnog vazduha.4. jacina struje u njemu mora biti vrlo velika. Supraprovodljivost je objasnjena tek 1957. za spoj eu-Fe on iznos! IIIlVIK. temperature tecnog vazduha.2 K. Medutim. To bi imalo veliku prakticnu primjenu. pon~sa se kao prostor sa pozitivnim naelektrisanjem f poznat je kao elektronska supljina. Mjemi instrument ko]i pokazuje jaCinu termoslruje kalibrisan je taka da direktno oeitava temperaturu. tako d~-­ cine zatvoreno elektricno kolo. Razlog prelaska elektrona je i tal sio gustina slobodnih elektrona nije ista u svakom metalu. jedan spaj se drf] na temperaturl O"'C. itd. Drugi spoj se stavlja na mjesto gdje se mjen temperatura. Elektromotorna sila kOja odri. M. Koe1icfjent a se zove termoelektricni koeficijent. Kod· i2olatora promjena temperature ne utice na elektricnu otpornost. naglo pada na nulu. Povisenjem temperature nekl elektroni raskidaju vezu sa elektronom i postaju slobodni. onda je broj elektrona jednak broju aloma N. 81.mo dobiti elektricnu pomoiEu ovakv.3 K) do 3000 K. Ova razllka potencijala se zove kontaktna razlika poteneijala.= . su dva raziiclta metala (npr. Razlog tome je sto se porastom temperature povecava broj slobodnih elektrona. Pod djelovanjem svjetlosli takode se povecava provodljivost poluprovodnika. akcelatora naeJektrisanih Elektricna struja u poluprovodnicima Sta sma do sada saznali 0 poluprovodnicima? Poluprovodnici se po svojim elektricnim svojstvima nalaze izmedu provodnika i izo!atora. sto daje veeu moguenost za primjenu supraprovodnika.nih elektromotora. On zavisi od vrste metala ko]i su u kontaktu. Kontaktne pojave Prilikom dodira dva razl1cita metala izmedu njih se javlja razlika potencijala. Da . Mehanizam provodljivosti poluprovodnika je specifican u odnosu na elektronsku i jonsku provodljivost. Razlike kontaktnih potencijala u tim lacka'Tla se medusobno ponistavaju Pri niskim temperaturama. m N m . M. ako je spojevi A i B drze na razliCitim temperaturama T1 i T 2. izrada snaz. godine. m = pV .masa tvan.h parova metala? struju Sopstvena provod/jivos! Silicij i germanij S8 najcesce koriste kao po!uprovodnicL To su elementi iz cetvrte grupe Periodnog sistema i imaju po cetiri elektrona u posljednjoj Ijusc!. odakle je elektron izasao. Cilj naucnika je da dobiju supraprovodnike na sobnoj temperaturi. onda e!ektroni prelaze u onai metal u kojem im je niza polencijalna energija. Osim kod metala. fotoefekat i koristi S8 ked fotootpornika Kod poluprovodnika razlikujemo sops!venu provod/jivos! i primjesnu provod/jivost. Pri mjerenju temperature.3.Pitanje 1. Pri tome se obicno umjesto jednog metalnog provodnika koristi poluprovodnik i serijskim vezivanjem vise njih dobiva termobaterija od nekoliko desetina volli.

poluprovodnicka dloda: propusni smJer Spoj P-N poluprovodnika se naziva poluprovodnicka dioda iii krislalna dioda. Kod P . arsen (As). T'.spravljena struja. a supljine u smjeru polja (sl.. Takva provodljivost se zove sopstvena provodljivost poluprovodnika. Sam atom indija postaje negativan jon (sl. Kod poluprovodnika N-lipa glavni nosioei slruie su eleklroni. poshle 19S.b). indij (In).po!uprovodnik 51.Kada se uspostavi elektricno polje slobodni elektroni se kreeu suprotno od smjera polja. Kaiemo da je kod A petovalentni arsen donor elektrona.e veze sa susjednim atomima. Ako se ovakva kombinaeija spoji u elektricno kolo tako da je P poluprovodnik vezan za pozitivan pol izvora struje. tj. temelje se ~Iektronlekl elementl kao sto su poluprovodnicka dioda. Ovaj spoj cini osnovni element poluProvod".1spravljanje naizmjenlcne struje nicne struje pomoeu poluprovodnicke diode. a N poluprovodnik za negativan.7.poluprovodnika sa primjesama. dobije se P-N spoj. Po/uprovodnik tipa P se dobije tako sto se kao primjesa dodaje neki trova/entni element.6. npr.a. Da bi S8 mogao v9zati u resetku sa cetvorova!eotnlm atomima on "otima'" jedan e!ektron 162 163 .7. M.. Kada se na njegovom mjestu nade -+1- 51..akeeplor elektrona. te se naziva pulzirajuca jednosmjerna stroja. je prikazan P-N spoj. spojevi p-n poluprovodnika Spajanjem poluprovodnika PiN tipa. . Pri tome razlikujemo poluprovodnike lipa P i poluprovodnike tipa N.posljednjoj Ijusei.lllja <. Na takv!m spojevima poluprovodnika sa primjesama. Ako se P poluprovodnik veie za negativan pol.5) "Kretanje" supljina je ustvari kretanje elektrona. Pri tome se u susjednom atomu pojavljuje pozitivna ~upljina (manjak elektrona).. M. Provodfjivost poluprovodnika. Te primjese poveeavaju provodljivost poluprovodnika. godine. Germanij je cetvorovalentan i sa svoja cetiri elektrona iz vanjske Ijuske cini cetiri kovalentn. Poluprovodnik tipa N se dobije tako sto se kao primjese dodaju neki elementi iz pete grupe periodnog sistema. Kazemo da je trovalentni atom indija . Ispravljena struja mijenj"jacinu.poluprovodnika glavnJ nosloel slrujesu supljine o o sebe popunjavaju elektroni iz susjednih atoma () '~ C") ~ a.~kk\rollil Najvainiju ulogu u savremenoj elektronici ima druga vrsta poluprovodnika . "nilei kict. kad je napon takvog it/liZ polariteta da odgovara propusnom smjeru Na slici M. kompjutera. uslovljena primjesama. M. tranzistor I liristor.B.. koji imaju pet elektrona u posljednjoj Ijusci..S. petovalentni Krislalna dioda sluii kao ispravljac. naziva S8 primjesna SI.. kojilma tri elektrona u . ali njegov pet! e/ekiron ostaje slobodan i pridruiuje se slobodnim elektronima koji provode struju (sl. struja neee prolaziti.ali ne i'smjer.0. Na primjer pretvara naizmjenicnu struju u jednosmjernu struju.teh".pljina nazivaju se akeeplori.. npr.S. posebnim tehnic~im postupkom. jer supljine koje oni ostavljaju iza od susjednog atoma. Primjese koje unolienjem u poluprovodnik povecavaju broj slobodnih elektrona nazivaju se donori.8. Na sliei M.:r<:t"llj:1 ~llptJII\l. omoguci!i snazan razvoj mikroelektromke I nJ8zInth pnmjena . Takav spoj se naziva 'nepropusni (nepravedni) spoj. a N poluprovodnik za pozitivan pol. Primjese koje unosenjem u poluprovodnik pove~avaj~ b~oj 5u.po!uprovodnik b) P . Pri prikljucivanju naizmjenicnog napona dioda 6e propustali struju samo u jednom smjeru. prikazan je pnnClp ispravljanja naizmjeSI.ck~.). Pogodnim spajanjem dioda moie se dobiti i potpuno .M. pa se dobija utisak da se supljine krecu suprotno od smjera kretanja elektrona. Primjese su obicno atomi iz treCe i pete grupe periodnog sistema elemenata.ke. Ovakav spoj se PIN • naziva propusnl (provodni) spoj. Sopstvena provodllivost provodljivosf.teleV!Zlj8. onda ee elektricna + struja prolaziti kroz takav spoj. NiP poluprovodnik atom arsena (As) on se veie u resetku. M. Primjesna provod/jivost ~lrll~'1' f. napOlI a) N . su ~Iem~nt'. M6.M. mobitela i mnostva drugih izuma.

alektronl sa u atomu krecu oka jezgra po kruznim putanjama. Moguee su dvije komblnaeije: N-P-N i P·N·P tranzistor. Materljali eija je relatlvna permeabilnost nesto veta od jedinice 1-Lr>1 nazivaju se paramagneUci.¢:. dijamagnetici. Nove tehnike obeeavaju jos sitnije ureaaje u kojima su ulogu elektronskog elementa preuzeli jos manji dijelovl sastavjeni ad tzv. M. Prema tome. raketnl sistemi.10.- Magnetska svojstva supstanee U poglavlju 0 magnetskom polju sma naglasili da se magnetska indukcija B mijenja kada se u magnetsko polje unese neki materija!.1 mm)..4 »1) nazivaju se feromagnetici. Magnetne osobine materijala su odredene rezultujucim magnetnim momentom atoma. godine. manji od kutije sibica. bakar" kvarc. Kolektor (e) ima ulogu anode. 165 . M. Tada materijaH pokazuju magnetna svojstva. M. Njen rad se temelji na obrnutom fotoelektri cnom efektu.2. Tri sloja redom imaju nazive: emiter (El. M. LEDRdioda Poluprovodni6ka dioda moze biti i emlter svjetlosti (LED-dioda). a materijaii cija je 11.).S.. Kada se takav materijal unese u magnetsko polje indukCije 80.10. svaki e!ektron ima svoj orbitalni i spinski magnetni moment. potrebno je poznavati strukturu atoma. . Tranzistori Tranzistor je ustvari poluprovodni6ka trioda iii kristalna trioda. Da bi objasnili pojavu uticaja materijala na gustinu magnetskog fluksa B. unosenjem nekog matarijala. M. kod tranzistora je eentralne elektroda baza (6). e!ektron u kruznom kretanju se ponasa kao jedan magnetic sa magnelnim momentom koji sa zova orbitalni magnetni moment. Njihovo polje B' je sup'rotne orijentacije od vanj. Materijaii eija ja re\aHvna permeabilnost mnogo veca od jedlnice (j. Nakan njih su dos!i integrirani krugovi (sl. (lijevo) tanka plociea p. jer je doslo do njihove kompenzacije. Signal koji treba pojacati dovodi se na emiter.. Ima ulogu da pojacava sJabe promjene jaiHne struje i napona. Takvo kretanje predstavlja jednu kruznu struju. a moie posjedovati i neku stalnu vrijednost. Najeesce je magnetizam supstance spinskog porlJekla.skog polja Bo~ te-je ukupno polje B=Bo·B· 164 .) Ovisno o vrsti poluprovodnika emituje se R i. Vee preko pola stoljeea. a bocne elektrode su emiter (E) i kolektor (e). telekomuni· kaeije. Prema tome. Prema Bohrovoj teoflj] atoma.Bo gdje je)J. SI. Kruina struja stvara magnetno polje.Hl/.. ). Glomazne elektronske cijevi zamijenili su tranzistori. Prvi tranzistor je proizveden 1948.r * relativna permeabilnost materijala (sredlne. Kada se tranzistor prik!juci na izvor· napona onda 6e struja poteei zahvaljujuci dvjema serijski spojenim diodama. Tada materija! ne pokazuje magnetna svojstva. odnosno magnetni moment elji]e pravac okomit na ravan arbite (sI.I. dotova.. Dijamagnetici su materijall eiji atomi nemaju stalne magnetne momente.j~~I'lh rr. Tim otkrieem je obiljezen jedan od prelomnih trenutaka u razvoju elektronike. Jedna je uvijek prikljueena u propusnom smjeru (E). TranzistorRsema poluprovodnika se nalazi izmeau dvije ploeiee N·poluprovodnika.~. R = Il.II'r:1 Uzofci 'nlegliranli1 hu ow. 4.Poluprovodnicka dioda je skoro potpuno potisla iz upotrebe elektronsku eijev· diodu. da ukupni magnetni moment bude jednak nuli. Tranzistori su pOluprovodnicki elementi koji se sastoje od dva suprotno E B C polarizirana P·N spoja.-{~ El'J'''-p. itd. Ukollko se orbitaln! i spinski magnetnl moment ne kompenzuju palpuno. Prema tome. supstance .<1.). a druga u nepropusnom smjeru (e).19). koji maze biti jednak nUIi. Takvi materijali su ne primjer. Promjena slabe struje kroz emiler izaziva promjenu znatno jace struje kroz koleklor. itd. Propustanje struje kroz diodu maze izazvati emisiju svjetlosti u podrucju P·N spoja (sl.ll. SI.. a zatim elpovl na koje stane hiljade minijaturnih elektronskih elemenata.::---' SI. onda se u t'J1egovim atomima indukuju magnetn! dipo!i.g. Emiter (E) uvijek odasilje elektrone iii supljine. snnbol LED di\)Jc ! ~ -==== J/. Baza 6 je vrlo tanka (debljina ispod 0. slieno kao katoda kod elektronske eijevi. Pri tome moze doc] do njihove potpune kompenzacije. svakih nekoliko godina.11.j~'l\'f<" ~. onda ce atom imati sta!ni (permanentni) magnetni moment. Ako je magnetska indukcija u vakuumu Bo onda je. svjetlost od ervene do plave. baza (8) i kolektor (e). smjenjuju se "generacije" elektronskih ureaaja. Materijali koji mogu djelovati na magnetsko polle nazi'llsju se magnetici. Ueesce orbita!nih magnetskih momenata je obieno beznaeajno. Elektron lma i sopstveni magnetni moment koji potice od vrtnje eiektrona oko sopstvene ese (sl. Ukupni magnetni moment atoma nastaje zbrajanjem orbitalnih i spinskih momenala.9)..4. Na sliei M. tj. Osnovni je dio svih ureaaja savremene elelctronike (elektronski racunari. Racunari i telekomunikacioni uredaji su nezamisHvi bez tranzistora.2.

u jezgrima transformatora. pa se domen ponasa kao mali pennanentni magnet. Fizika jezgra atoma Grada atomskog jezgra U poglavlju 0 modelima atoma saznali smo da se atom sastoji od pozitivno nae/ektrisanog jezgra oko kojeg se kreeu negativno nae/ektrisani elektroni.6·10·19 C. Na primjer. SI. Paramagneticl su materijalj aji atomi imaju sta!ni (permanentni) magnetni moment. B". nikla. Takvi materijal1 mogu "zapamtiti" broJeve 1 i 0 binarnog sistema. Kada nema vanjskog pOlja magnetni moment! su orijentisani haoticno. onda bi elektroni kruzili oko lopte na udaljenosli deset puta ve60j od velicine igralista (sI. U svakom domenu 20 alomski magnetni momenti su offjent/san! paralelno.3. pa se cesce koristi tzv.4. Svaki domen ima oko 10 atoma. moze oslati trajno namagnetisan. mana.66. Rezultujuta indukcija 8 je znatno veta od Bo. tako da ie njihovo S' vrlo jako. Masa elektrona je zanemarljiva u poredenju sa masom jezgra i oko dvije . kod feromagnetika to ne mora blti slucaj. protona i neulrona. w Paramagnetici I dija magnetici neznatno uticu na spoljasnje magnetno polje. Takode smo saznali da su dimenzije jez~ra preko deset hiljada puta manja od dimenzija atoma i imaju red velieine 10' 'm.Bo+B'. gvozde. kao prakticna jedinica u atomskoj i nuklearnoj lizici. 166 167 . Medulim. Magnetni domen! U prisustvu jakog spoljasnjeg magnetnog polja Bo domen! se orijentisu u smjeru Bo. Takve supstance (materijali) su na primjer.M. godine. Feromagnetici su materijali koj! posjeduju stalne (permanentne) magnetne dipOle sacinjene od veHkogbroja atomskih permanentnih dipola.1). Kada se iskljuci elektricna struia onda se mehko gvoide razmagnetise. Masa atoma se moze izraziti u kilogramima kao i ostals mase. kobalt. Stalni magneti se jzgraauju od ceUka. Posebni magnetn! materijali su feriti.12.1. M. nlkl i njihove legure. itd. Kada se ono ukloni oni S8 brzo razmagnetisu. Kod vecine kompjutera podaci se uSkladistuju u diskovima od feritnog materijaia. ako zamislimo da je fudbalska lopta jezgro aloma. 1012 '< 27 kg Ona je priblizno jednaka masi atoma vodika. U nenamagnetlsanom materijalu domen! su rasporedeni haoticno (sl. kobalta. Ovakve se grupacije nazivaju domeni. samo suprotnog znaka.nesto oslab!jeno. To su smjese ieljezo-oksida sa drugim metalnlm oksidima. pod odredenim uslovima. Tako se dobiju permanentni magneti. hiljade puta je manja od jezgra aloma vodika. Savremeni materijali za stalne magnete su obicno legura gvozda. odnosno jezgro atoma. Jezgro atoma mozemo zamisliti priblitno kao jednu kuglu koja se sasloji od dvije vrsle cestica.12).3. tako da 1 odgovara jednom smjeru magnetizacije a 0 suprotnom smjeru.mehko gvozae se ne moze Irajno namagnetisati i ad njeg se izgraduju jezgra elektromagneta. -So SI. Koriste se i kod kompjuterskih memorija. 4. to je prevelika jedinica za atom. Feromagnetlk. . Jezgro u atomu Atomska jedinica mase u jednaka je dvanaestini mase atoma . 1919.9%) sadrzana je u jezgru. atomska jedinica mase U. u =~ maseatorna C '" = 1.4.1. te je ukupni magnetni moment jednak nulL U vanjskom magnetnom polju Bo elementami magnetic! se djelimicno usmjere dul. I pored loga skoro sva masa aloma (99. . Na primjer. e. polja Ie je rezultujuca magnetna indukcija nesto povecana. Njihova relativna permeabilnost moze iznositi i preko 100000. ugljika C·12. Medutim. Prolon jecotkrio Rutherford. Kada kazemo da je masa aloma kisika 16u to znaci da je ona priblizno 16 puta veea od mase aloma vodika.3. Otpornost im je velika pa se koriste za visoke frekvencije.Proton (p) je pozilivno naelektrisana ceslica cije je naelektrisanje jednako rtaelektrisanju eleklrona.

Naprimjer. ~Be 51. S> e he1ij-3 fI.4. Kod teZih jezgara broj neutrona je ve6i od broja protona. 7 gdje je X . 1 litar obione vode ipak sadrzi jednu kap teske vode. Zajednicki nazlv za protone I neutrone je nukleani. jezgro atoma se u opstem slucaju obiljezava sa obicni vodik 1H\ deuterij 1H2 i tricij 1H3. Masa protona je ill.Q1 %.99% izotopa vodika H-l. Vetina hemijskih elemenata ima po nekoliko izolopa.3. Jezgro atoma berilija Izotopi. To znaci da u jezgru atoma berilija ima Z=4 protona i A=8 nukleona. a ostali izotopi su prisutni u kolicini Ispod 0. ali razliCit broj neutrona. Pocetkom 20 stoljeta (1919. Na primjer. 51. jer ana zavise od elektronskog omotaca. Medutlm. U neutralnom atomu jednak je broju protona u jezgru i on lznosl 3. 8toga bi masa jezgra trebala da bude jednak~ zbiru mase 'protona i neutrona. Z = 1. ali dva neutrona. koji se sastoji sarno od jednog protona. Teska voda D 20 je sastavljena od dva atoma deuterija D I jednog atoma kisika.3. m" = 1. Izotopi: a) vodika. godine) ustanovljeno je da atomi jednog hemijskog elementa mogu imati razlicite mase.. Rijec izotop je grckog porijekla i znaci isla mjesto (izo-islo. 169 168 . sU ? KoUka ima elektrona u omotacu? Rjesenje Broi protona je Z=3. a razli6itim brojem neutrona zovu seizotopi.4.2). Otkriven je 1930 godlne (Cedvik). atomi hemijskih elemenata Imaju pribliino Isti broj protona i neutrona.3. A = 1.oznaka za hemijski element. svi ostali atomi imaju i protone i neutrone. Medutim ima I jedan neutron te je A = 2. te mu je maseni braj A = 3. Svi izotopi jednog hemijskog elementa zauzimaju isto mjesto u period nom sistemu elemenata. Oba imaju isti broj protona.A~Z=4. Izuzev atoma vodika. Defekf mase i energija veze jezgra U jezgru atoma se nalaze protoni i neutroni.3. Na primjer. po dva (Z=2). oznaka za atom berilija je "Be' (sl. tacka kljucanja teske vade je nesto veca ne90 obicne vode. _ .00728 u i priblizno je 1836 puta veta od mase elektrona. Atomj ljezgra) sa istim brojem profana. Braj nukeona je A=7. Z:.l heli}4 c Neutron (n) je elektricni neutralna cestiea.00866 u Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) nazlva IS) se maseni braj A. Medutim. 8roi elektrona u omotacu. Naelektrlsanje jezgra je + Ze. Svi izotapi jednog hemijskog elementa imaju ista hemijska svojstva. do polovine Periodnog sistema.:: 1. Na sliei 4.2.1 proton i nalazi se na prvom mjestu u perlodnom sistemu elemenata. 4.Broj protona u jezgru se obiljezva sa Zion odreduje rednl broj hemljskog elementa u Periodnom sistemu. Broj neutrona je N:::. neka fizicka svojstva su razlicita. lopos-mjesto). Broj neutrona je N=A-Z=4. On ie isti za sve izatope jednog elementa. Izotop U-235 je poznat kao nuklearno gorivo i u odnosu na izotop U~238 lma ga 142 puta manje. Ustanovljeno je kasnije da se atomi jednog hemijskog elementa mogu razlikovati sarno po broju neutrona. Poznati su i izotopi urana U-238 i U-235. Na primjer. Primjer 1. Ima masu priblifno jednaku masi protona. preciznim mjerenjem je ustanovljeno da je mas_a nekog jezgra· nesta manja od zbira masa protona i neulrona od kojih je jezgro sastavljeno. Helij ima dva izotopa: He-3 i He-4. Otprilike. Koliko protona i neutrona ima u jezgru ilotopa litija.3.3.8 su prikazana tri izotopa vodika: c c (2' I) (2+2) = 1. Deuterij takode ima jedan proton. Obicni vodlk ima jedan proton. jezgro atoma vodika sadrzi 2:. b) heiija IA-Z+NI Koristeci oznake za rednl broj (Z) i maseni broj (A). Tricij Ima takode jedan proton i Z= 1.. Prirodni vodik je smjesa99. Znamo da Bve atome jednog hemijskog elementa karakteriiie ist! broj protona u jezgru.

Sia ie redni. Koja su njihova Dsnovna svojstva.2 10. Rjesenje. -Maria Curie (1859-1934) 170 171 . Obrnuto. Energija veze jezgra S8 obicno obracunava po jednom nukleonu. masa i energija su povezane relacijom.242 ·1.34 .m = 4. . Objasni sla su izotopi? 5. godine prvi opazio da uranove soli spontano emltuju neko zraeenje.5 MeV.energija veze jezgra. koja se pojavljuje u razlieltlm proceslma. Defekt mase jezgra uran-235 iznosi 1.62 ·1O~)1 J(= 226MeV) To zracenje je nazvano radioaktivno zracenje. MeV/nuk!eonu). 1. a) Defekt maSe. b) 9N235 . E" A jJj 3. Odredi: a) defekt mase iZfafen u kilogramima. itd. 143 neutrona. N-broj neutrona.1O~12 _ _ _ J 27 nukleonu ~=226MeV =8. (R:a) 10 protona. 126 neutrona) IE. c) 92 protona. tada ee se masa smanjltl za LIm I obrnuto.62 ·lO~!I J -1. Odredi energiju veze po jednom nukleonu. Prema tome. b) 92 prolona.02.242 u.c) Energija veze jezgra po jednom nukleonu je Razlika izmec1u zbira masa protana i neutrana u jezgru i mase jezgra zave se defekt mase . radij su Izdvojili Iz rude urana i on je na stotlne hiljada puta jaee znacio nego ruda Iz koje su ga izdvojili. 2.m. Defekt mase jezgra helija-4 iZn05i 0. . Bv/A:? 9. trebalo bi utrositi energiju vezivanja Ev. Pokazi da jednoj atomskoj jedinicl mase odgovara energija od 931. c)energlju veze po jednom nukleonu. d) 82 protona.66 ·10~27 kg L\. odrazava se na promjenu energlje I obrnuto. U istrazivanje tog zracenja ukljucili su S8 i supruznici Marie i Piere Curie (Marlja I Pjer Klrl). 11 neutrona.3. Za veelnu jezgara energija veze po jednom nukleonu Iznosl oko 8 MeV. Na prlmjer. izazvalo zacrnjenje fotografske place. a) loNe 21. 7. Z-broj protona. potrebne podatke uzefl iz tab!ica. c) 92U238. To zraeenje je. bez Ikakvih spoljasnjlh izazivaca. Ako se u nekom procesu oslobodl energlja LIE. Razlika izmedu zbira masa protona i neutrona i stvarne mase jezgra izotopa aluminija 7 1"Af iznosi 0.6. a sta masenj braj? 4. 3. Promjena rnase.37~ A 27 nukleonu \Am-Zmp+Nmo-mjl gdje je: mrmasa jezgra. (R: 7. Od kojih se cestica sastaji atomsko jezgro. E=me To je zakon ekvivalentnosti mase 1 energije koji proistlee Iz Elnstelnove specijalne tearije relativnosti. 146 neutrona. Sta je energija veze jezgra? 6. Kolika je energija vezivanja po jednam nukleonu? (R: 7. . a sama pojava radioaktivnosl.10 2S kg.02 ·1O~2Skg b) Energija veze jezgra je Bv =!lmc 2 =4. .242 u = 0. Zbog cega je stvarna masa jezgra manja od zbira masa protona i neutrona u jezgru? Prema Einsteinu.242u'A-27 Bv::::?. da bismo jezgro rastavili na sastavne protone i neutrone. Ev/A.6 MeV/nukleonu) Radioaktivnost Francuskl flzlear Bekerel (Becquerel) je 1896./ l' Bv '" 3. b)energiju veze jezgra. 4. U neutralnom alomu izotopa C-14 ima 6 eleidrona. Koliko ima protona i neutrana u jezgru tog atoma? (R: 6 protona i 8 neutrona) 8. (R: E=mc2 • Masu izrazlti u kllogramima. prema Einst_einovoj relaciji Pitanja i zadaci. Bill su to radij i poloniJ. d) 82Pb20B. = LIme' I gdje je Ev .4. L\.[ 3·lOg~ . KoUka je velicina jezgra atoma.30372 u. izraien u kilogramima je !lm = 0.91508 u. Veea vrljednosti ukazuje na vaeu stabllnost jezgra. Dslobodi se energija vezivanja Ev. izraziti u MeV).m=O. Koliko protona i neutrona ima u jezgrima atoma. i naziva se srednja energija veze po jednom nukleonu. te pronasli nove supstance koje emltuju takvo zraeenje. Primjer 1. U na5em prlmjeru defektu mase odgovara oslobodena energija L\E::=Ev. 51. jonizova!o gasove. a zatim. dabivenu energiju u dzulima. pri spajanju protons i neutrona u jezgru.

Godlne 1900. Rutherford je otkrlo da postoje trl vrste zracenja I nazvao Ih a, ~ I Y - zraei. Slika 4.3.5. pokazuje skretanje zraka u elektricnom polju. Alfa-zraei skreGu prema negativnio naelektrisanoj ploei sto znaei da su naelektrisana pozitivno. Beta~zraci skrecu prema pozitivno naelektrisanoj ploci sto znaci da su naelektrisani negativno. Gama-zraci ne skrecu u elektricnom polju sto znaei da su elektricki neutraini.

y

Pri tome S6 emituje jos jedna cestlea koja se zove antineutrino ( proton su tzv. slabe nuklearne slle.

v ). Uzrok transformacije neutrona u

t

Pitanje 2. Kako se mijenja jezgro atoma po alta j beta raspadu?

Odgovor. Alfa cestica je jezgro atoma helija kOje sadri! dva protona i dva neutrona. Zbog toga se pri emisiji alfa-cestiee maseni broj smanji za 4, a rednl braj Z za dva: '

Prj emisiji beta-cestice, neutron prelazi u proton. Stoga se redn! bra] poveea za jadan, a masen! se ne promijeni,

zXA~HlyA

Ovakvo zracenje S9 naziva prirodna radioaktivnost. Ona je zapazena, uglavnom, kod teskih jezgara koja se nalaze u atomima hemijskih elemenata na kraju Periodnog sistema.
Alla-zrae; (a) su ustvari pozitivno naeJektrisane cestiee, odnosno jezgra atoma helija, 2He4 • Ta jezgra imaju dva protona i dva neutrona. Brzina alfa-cestiea je svega 15 puta 51. 4.3.5, Radioaktlvni zraci manja od brzine svjetiosti. Imaju energiju do nekoliko MeV te jako jonizuju sredinu kroz koju prolaze. Dome! alla-cestiea u vazduhu je svega nekoliko em, a zaustavlja ih obicni list papira. Jedan gram radija emituje svake sekunde oko 37 milljardi alta-cestiea. Ta cinjeniea je odmah koristena za bombardovanje jezgara atoma. Beta-zraci (B) su takode cestiee. Ispostavilo se da su to ustvarl brzl elektroni koji dolaze iz jezgra atoma. Njihova brzina dostize aka 99% br2;ine svjetlosti, a energlja do nekollko MeV (megaelektronvolti). Zbog vellke brzlne I male mase beta-zraci su mnogo prodornljl od alla-zraka. Imaju domet od nekollko metara u . vazduhu, a mogu polaziti i kroz tanke metalne place. Istrazlvanja su pokazala da se prl beta-raspadu jedan neutron pretvara u proton i elektron. Tako nastali elektron izlazi velikom brzinom iz jezgra i naziva se beta-cestica. Gama-zraci (y) su prodorni elektromagnetski talasi clja je talasna duzlna manja od talasne duzlne X-zraka lima red velicine 1pm. Gama zracenje pratl alfa i betaraspad. Jezgro atoma, prl takvlm raspadlma, oblcno se nalazi I dalje u pobudenom stanju. Visak energlje se emltuje u obliku gama zraka. Gama-zraci imaju domet u vazduhu nekoliko kilometara, a prodiru i kroz sloj olova debljine 20 em. Prostiru se brzinom svjetlosti i imaju energiju od nekoliko MeV. Jedan od najpoznatljlh Izvora gama-zraka je kobalt-60.

Zakon radioaktivnog raspada
Radioaktivnim zracenjem supstanea radioaktivni raspad.
S8

"raspada", pa se taj proees

naziva

Radioaktlvnl raspad neklh supstanci je brzl, a neklh sporlji. Zato je korisno uvestl velieinu k oja karakterise brzinu raspada. Brzina kojom se raspada radioaktivno jezgro zove se aktivnost A.

I

A

~- A1{1

At i

Aktivnost radioaktivnog elementa je jednaka broju raspadnutih jezgara u jedinici vremen8.
Znak minus oznacava da S8 broj raspada smanjuje u toku vremena. Jedinlca za aktivnost je bekerel (Bq). Jedan bekerel je jedan raspad u sekundi, Bq = S-l Na prlmjer, aktlvnost 19 Ra-226 je 3.7-10 10 Bq. To znacl da se svake sekunde raspadne 37 milljardi jezgara, odnosno da se svake sekunde emltuje toliko allacestiea. U medlelnskoj terapljl se prlmjenjuju radloaktlvnl Izvori koji Imaju I do sto puta vGeu aktlvnost od pomenute. Aktlvnost nekog radioaktivnog elementa je veGa sto je veCi broj jezgara u nekom radioaktlvnom uzorku.

IA -AN I
gdje je: N-broj jezgara, A-konstanta radioaktivnog raspada koja zavlsl od vrste radioaktlvnog elernenta. Iz gornje dvlje relacije moze se dobitl formula

Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se tumaCi emisija beta·cestica? Odgovor. U jezgru atoma dolaz! do transformacije neutrona u proton, pri cemu se emituje betacestlea,

koja predstavlja zakon radioaktivnog ,aspada. U toj relacijl je: No - pocetnl,bmj radloaktivnlh jezgara, N - broj neraspadnutlh jezgara poslije' vremena t.

I
172 173
'::'I

.

Iz ovog zakona vidimo da se broj neraspadnutih jezgara eksponencljalno smanjuje sa vremenom. Pomocu zakona radioaktivnog raspada mogu se izvrsiti
vrlo vazni prakticni proracuni.

a) Konstanta radioaktivnog raspada je

A ~ 0,693 ~ 0,693
T ISOOs

Za svaki radioaktivni element karakteristicno je vrlleme poluraspada T.

),,=4,62·1O-I s-l
b) Aki:ivnast izatopa je A ""AN =4.,62·1O-I s -l ·7·10,0
A"" 3,234,10 17 Bq ",-323,4PBq
b)

Vrijeme poluraspada, je vrijeme potrebno da se broj neraspadnutih jezgara
smanji na po!ovinu.

Vrijeme poluraspada do sada poznatih radioaktivnih jezgara, kre6e S9 U intervalu od milionitog dijela sekunde pa do nekoliko milijardi godina. Na primjer, polonij - 211 ima vrijeme poluraspada nekoliko sekundi, jod - 131 osam dana, a uran - 238 4,5 milijarde godina.
N

c")

Masu

izotopa

izratunavamo

iz

poznate

rstacije

za

kalitinu

tvari

N~N:'

m

N

gdje ie M· malarna masa NA • Avogadrova kanstanta. Masa izotapa je

m""M~=128-g-.
NA m=O.l5g

...••
,,,,0

~(~r:~I~~;~
.0
I .. T

00

;:;00

I_IT·

t .. 3T

Na slid 4.3.6. vidimo da se poslije jednog vremena poluraspada T, broj radioaktivnih jezgara smanjia na polovinu. Poslije vremena t ::::: 2T, smanjio se na cetvrtinu, itd. Vrijeme poluraspada i konstanta radioaktivnog raspada vezani su relaeijom,

mol 6,02 .10 23 mol- l

7.10

20

Vjestacka radioaktivnost
Prvi vjestacki radioaktivni element su dobili Zolio i Irena Kiri, 1934. godine. Oni su bombardovali aluminij sa alfa~cesticama i dobili radiaktivni fost~r. Ta se pojava naziva vjesta6ka radioaktivnost. Ubrzo poslije toga se pokazalo da se bombardovanjem bilo kojeg elementa mogu dobiti vjestacki radioaktivni izotopi, koji obiono emituju elektrone i pozllrone. Danas je poznato oko 1500 vjestackih radioaktivnih izatopa i aka 40 prirodnih radioaktivnih izototopa.
Napamena: Upravo tih godina je otkriven u kosmickim zracima, pozitron. To je cestica koja ima Istu masu i naetektrisanje kao i elektron sarno suprotnog znaka.

o

T

ZT

.'IT

4T

51.4.3.6. Vrijeme poloraspada

T= 0,693
)"
Pitanje 1. Kako se mijenja aktlvnost radioaktivnog elementa sa vremenom?

Odgovor. S obzirom da je aktivnost radioaktivnog e!ementa proporcionalna broju radioaktivnih jezgara, A::o AN, onda se i aktivnost mijenja po istom zakonu.

A = Aoe-At
gdje je: Ao - pocetna aktivnost, A
~

aktivnost poslij,e vremena t.

Prlmjer 1. U iivim organizmima SEl nalazi radioaktivni izotap C-14, tija je aktivnast stalna j iznosi 250 Bq po kilogramu. U trenutku smrti organizma (biljke, iivotinje, ...) aktivnost se paCinje smanjivatl sa vremenom paluraspada T '" 5600 godina. KoUko je star neki fosHni ostatak zivotinje aka je sadasnja aktivnost 62,5 8q?

Rjesenje. Starost fosilnog ostatka mozema naci graficki, prema slici 4.3.6. Aki:ivnost opada po islam zakonu kao i broj neraspadnutih jezgara. Ako je potetna aktivnsot Ao = 250 Sq, onda ce postije vremena T = 5600 gadine aktivnost iznositi 125 Bq. PosHje vremena t = 2T=11200 godina aktivnost ce se smanjiti jos dva puta, tj. ukupno cetiri puta i iznosit ce 62,5 Bq. Fosiini ostatak je star 11200 godina.
Za egzaktnije proracune potrebno je rjesavati eksponencijalne jednacine. Primjer 2. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa jod·128 iznasi 25 minuta. Odredi: a) konstanlu radioaktivnog raspada, b) aktivnosl izotopa ako je prisutno 7.10 20 radioaktivnih jezgara, c*) kolika je masa radioaktivnog izotopa?

Primjens radioaktivnih izotopa. Radioaktivni izotopi imaju vrl.o sireku primjeriu. Pored primjene u naucnim istrazivanjima, veoma S8 siroko primjenjuje u tehnici, medicini, poljoprivredi itd. Na primjer, u geologiji se koriste za mjerenje starosti Zemljine kore. U tzv. uranovom nizu radioaktivnog raspadanja, olovo je na posljednjem mjestu. Iz kolicine olova u rudi urana moze se izracunatl starost Zemljine kere. Na slican nacin moze S8 ... odrediti i starost fosilnog ostatka nekog zivog organizma.

[j1

~

Rjesenje: M = 128 g/mol; N = 7.10 20

Uspjesno se koriste u defektoskopiji, tj. otkrivanju nehomogenosti odlivaka. Na sliei 4.3.7.je prikazan urecaj koji se karis!i u med;cin;. Uzak snop gama-zraka prolazi 51.4.3.7. Terapija karcinama y zracenjem kroz olvor u oklopu, tako da ozracuje samo bolesni dio tkiva, dak je zdravo okolno tkivo zasticeno. Izvor gama-zraka je izotop kobalt-60, cije je vrijeme poluraspada 53 godine.

T-25 min -1500-$
a) A=?, b) A=?, c*) m",?

174

175

Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se vrsi detekcija radioaktivnog zracenja? Odgovor. Radioaktivno zracenje se ne maze neposredno opazati. Da bi se otkrilo treba upotrijebiti posebne uredaje-detektore. Postaji vise vrsta detektora, a najpoznatiji je Gajger-Milerov brojae (sl. 4.3.8). Kada zracenje ude kroz prozorcic doiazi do jonizacije gasa. Joni i elektroni vrl? ~rzo dol~ze
do elektroda te S8 javlja naponsk! signal. GIJ8V

Projektili kojima se bombarduje jezgro su, na primjer, alta-cestlee, protoni, neutroni,,,. Prl tome nastaje neko novo jezgro I oslobadaju se nove cestiee. U prvoj nuklearnoj reakeijl projektili su bili alfa cestice, a novonastala cestica je proton. Kod nuklearnlh reakclja vaze svi zakoni odrzanja, pri cemu je i ukupan broj nuk/eona sta/an. U gornjoj reakcijl, na Iljevoj strani je ukupan broj nukleona 4+14;18. Na desnoj strani ukupan broj nukleona je 17+1;18. Takode, na Iljevoj strani je ukupan broj protona 2+7;9, a na desnoj 8+1;9. Prema tome, zblr protona i neutrona sa obje strane jednacine je jednak. Poslije ostvarenja prve nuklearne reakcije naucnici su poteli bombardovati i druga jezgra. Kao projektili su koristenl uglavnom alta-cestiee. Navest temo samo neke nuklearne reakcije koje su imale historijski znacaj za razvoj nuklearne fizike. Otkrice neutrona. Naucnik Chadwieh (Cedvlk) je 1932. godlne otkrio neutron, Bombardovao j8 berilij sa alfa-cesticama. Iz berilija su izlazili neki zraci koji su bili vrlo prodorn;, Smatralo se da su to elektromagnetskl talasi jer nisu skretali u elektricnom I magnetskom polju (sl. 4.3.9). Medutlm, zapazeno je da ti zraci, kada naidu na parafin, izbaeuju Iz njega protone. Te protone ne mogu izbacivati 51. 4.3.9. Izbijanje neutrona jz berllija gama iii X-zrael, ali bi Ih mogle izbacivatl cestlee koje imaju priblizno istu masu kao i protoni. Takva cestica je nazvana neutron. Neutron se danas smatra najmocnijim projektilom za nuklearne reakcije. Razlog tome je sto je elektricki neutralan i stoga lahko dolazi do jezgra atoma.
Primjer: Napisati nuk!earnu reakciju kojom je Cedvik otkrio neutron.

je spojena sa brojacem koji regustruje impulse odnosno signala.

Pitanje 2, Sta je dozimetriJa? Odgovor. Dozimetrija proucava uCinak jonizirajuceg. zr~~:nja oa,. zi~~ ,I ne~ive tvari. Pod jonizirajucim zracenjem podrazumij~va S8 zrac~nje k.oj~ .mijen!8 fIZICkl:. hemljskl I blOloSKI odredeou tvar. Prolazeci kroz nekl materijal zracenje mu predaje vecu III manju energlju.
Apsorbovana doza (D) je apsorbovana energlja zracenja po jedinid mase tvafi (supstance),
Do-

'm

'E

Jedinica je grej (Gy =- Jfkg) Ekvivalentna doza (H) Hi dozni ekvivalent je mjera bioloskog uCinka jonlzirajuceg zracenja na tkivo,
HoQ,D

gdje je Q ~ faktor kvalitete zracenja. Za x i y - zrake je 1, za beta zrake 1,5, za neutrone 10, za aHa zrake

20.
Jedinica za dozni ekvivalent je sivert (5v). Maksimalno dopustena godisnja doza je 10 mSv, a za profesionalno osoblje 50 mSv. Doza preko 100 mSv izaziva radijacijsku bolest, a preko 2 Sv smrt.

Odgovor: 2u4+4Be9-+6CI<+onl

Nukleame reakcije
Davnasnjl san alhemlcara je bio da pretvore jednu supstaneu u drugu, a narocito u zlato. Taj san je prvl ostvarlo Rutherford, 1919. godlne kada je pretvono nitrogen u oksigen (klsik). Tako je Izvrsio vjeiitacko mijenjanje jezgra, odnosno transmutaciju elementa. On je "bobmardovao" jezgro atoma nltrogena (azola) sa alta-cestlcama. ~ri tome je dobio kisik i jednu novu cestleu - proton (p). Tu prvu nuklearnu reakeljU mozemo prikazati jednacinom,

Nuklearna fisija
Clm je pronaden neutron, tlzicarl su poteli njime bombardovati razne supstance. Ocekivali su da 6e, bombardovanjem urana, dobiti tzv. transuranske elemente. To su elementi cijl je rednl broj veti od 92. Medutim, njemacki fizicari Hahn i Strassman su 1938. godine ustanovili da se bombardovanjem urana sporim neutronima dobiju neki elementi iz sredine. Periodnog sistema cija je masa SI. 4.3.10. Hahn i Strassmen up.ala ma-nja od mase -urana. Ustanovljeno je takode da se pri tome doblju dva do tri nova neutrona. 177

Procesi koji nastaju bombardovanjem jezgra'atoma'sa projektilima nazivaju ," se nuklearne reakcije.

176

Za usporavanje je potrebna neka minima!na kolicina nuklearnog goriva.13). Serna atornske bombe bombe 178 179 .3.3. Godlne 1986.235 Iznosl od pola kllograma do nekollko kllograma.13. odnosno moderator. moze bltl oblcna voda. Sa nekontrolisanom lancanom reakcijom covjecanstvo se prvl put upoznalo 1945 godlne kada js nad Nuklearna fuzija Fuzija je proces spajanja /ahkih atarnskih jezgara u teza. Nuklearna fisija flsije koji se zove lancana reakcija.Nuklearna reakcija u kojoj dolazi do cijepanja teskih jezgara na dva priblizno jednaka dijela zove se nuklearna fisija. Najve6i problem kod nuklearnlh elektrana je nuklearnl otpad kojl je radioaktivan I to dugo. Nuklearna elektrana naziva se kriticna masa. dugo godina. SI.3. Nuklearna elektrana u Krskom (Slovenlja) Ima snagu od 400 MW. Pri svakoj fisiji oslobodi se nekoliko neutrona. teska voda iii grafit.3. 4.eksplozija. pri cernu se os/abaaa velika katieina energije.3.11. Zbog radijaclje je umrlo na hiljade Ijudi. Pri fisiji jednog jezgra uzrana . Najpoznatija reakcija nuklearne fisije nastaje kada sperl neutron ude u jezgro urana . Samo 0.14. Ti neutron! mogu nastaviti proces $1.3. Proizvedena toplota zagrijava vodenu paru za pogon turbina. koja se trenutno odvija. Za milioniti dio sekunde svi atoml "dozive" flslju te nastane . a zatim i elektricne enrergije. Nuklearni reaktor. Pn reakciji nuklearne fisije oslobada S8 velika koli6ina energije.4. naziva se nekontrolisana Nuklearni reaktori mogu blti Izvori energije za nuklearne elektrane (sl.14). Da bl doslo do lancane reakclje neutrone je potrebno usporiti. Dirigovanjem broja neutrona prj reakciji moze se kontrolisano dabiti i koristiti taplota za proizvodnju pare. doslo je do eksplozije nuklearne elektrane u c":ernobilu (Ukrajlna).3. Kod atomske bombe klaslcnl eksplozlv spaja dvlja polukritlcne mase nuklearnog gorlva. Fisijom 1kg urana oslobodi se energija kojoj odgovara tri mlliona kg uglja. Prl tome se razvlje temperatura od preko deset miliona stepenl I nastaje jak udarni tatas. Eksplozija atomske SI. U tom trenutku nastaje eksplozija atomske bombe (sI.7%. Pri tome nasaje i intenzivno gama zracenje (sI. 4. 4.238 ima sve~a 0.4. U reaktorskoj posudi se nalazi voda pod prltiskom I u koju su uronjene sipke od oboga6enog okslda urana. zavisno ad 6i8t06e. T akva lancana reakcija. jer su tada efikasniji u izazivanju nuklearne flslje. Da bi flslja tekla kontrolisano vlsak elektrona se apsorbuje sipkama ad kadmlja iii bora (kontrolne sipke). n+ mU -7 fragmenti Usije + 2do 3 neutrona + energija . ~~l!~~LE~~~:~. Krlticna rnasa urana .3.235. 4. I . Usporivac neutrona. Lancana reakclja tece vrlo brzo. Tog lzatopa u prirodnom uranu .4. Kontrolisana lancana reakcija se izvodi u nuklearnim reaktorima.7 grama jedne atomske bombe usmrtllo je u djeli6u sekunde 70 hlljada Ijudi.235 oslobodi se energija od 200 MeV. Hirosimom eksplodlrala prva atomska bomba (sl. lantana reakcija. 4.11).~t~ftoPJa 1f voda i:.anu reakciju 51. Lancana reakcija se moze i kontrolisati.12.o:mjenjivac topJinc Najmanja masa nuklearnog goriva kOja omogucava lan{.12).

Izotopi vodika se fuzijom pretvaraju u helij i pri tome se oslobada velika koliCina energije. Vrijeme poluraspada nekog izotopa iznosi 2 dana. Dopunl ovu reakciju alfa-raspada: ~B Ra 226 ~? Koristi tablieu Periodnog sistema. t. Jedina realna sansa da se osiguraju potrebne kolicine energije je razvoj fuzione tehnologije. Reakcija nuklearne fuzije S8 za sada ne moie kontrolisati. Energija nuklearne fuzije prvi put je iskoristena kada je napravljena hidrogenska bomba.l Sta je nuklearna fisija. magnetskoj boci. a izracunava se prema Einsteinovoj reJaciji.EKMONV"tE.. Dopuni ovu reakciju beta-raspada: ~2Pb2W~? ? Pri emisiji beta-cestiea neutron prelazi u proton. E = . (R: E -= mel. Kao primjer reakcije fuzije navest cemo spajanje izotopa vodika u helij.. Izvor energije na Suncu i zvijezdama je upravo nuklearna fuzija. 4. Jedan fitar obicne vode. SI. godine. preko 6000 puta veta energija).rune . . bez obzira sto ima vrlo malo deuterija i tricija.3. +energija. sto je potrebno da bi doslo do njihovog spajanja.15. vee cine smjesu koja se zove plazma.Oslobodena kolicina energije pri fuziji veca je nego pri fisiji. 4. Odredi: a) konstantu raspada.10. godine (sl. Uredaj pomoeu kojeg bi se kontrolisala nuk/eama fuzija poznat je pod imenom tokamak (sl. Pri reakciji nuklearne fuzlje izotopa vodika u helij-4. on jos uvijek ne bi bio komercijalan jer bi mu korisna snaga bilo svega 40 MW.56. godine izgradnja reaktora na bazi fuzije. b) broj prisutnih radioaktivnih aloma. Pltanja i zadaci: 1. Objasni alfa-raspad i beta raspad. Kao upaljac za hidrogensku bombu koristi S8 atomska bomba. Cestice se krecu po spiralnim putanjima. Stoga su sve razvijene zemlje svijeta ukljucene u projekat pod imenom ITER. Kolika je realna magnet aredisnji magnet 8. ugrijani do temperature od 15 milijuna stepeni.6 TBq) 13 rlld~_Jl~_)l mogucnost da sa reakcija nuklearne fuzije kontrolise i take dobije neiscrpni izvor energije? 12. 13. Ko!ika je oslobodena energija u dzulima i elektronvoltima? (R: E=2. 9. Da bi doslo do reakcije nuklearne fuzije potrebna je temperatura od preko deset miliona stepeni.3. E == 9·10 13J.10 Bq = 25.16. Energeticari predvidaju da ce raspoloiive energetske zalihe na bazi fosilnih goriva (nafta. Odredi energetski ekvivalent mase od 1 g. Medutim.1Oj~). Za sada se tolika temperatura moie dobiti na Zemlji samo eksplozijom atomske bombe. Aktivnos1 radioaktivnog elementa je 18 GBq. lHl+1H~-tlHeJ Na tOj temperaturi elektroni vise nisu vezani uz jezgro.3. 11. Planira se do 2008. onda bi mora i okeani bHi skora neiscrpni izvori energije. lijevo-desno. Ako bi to SI.NI t:"ijnozIV 0. Energija se dobiva na racun razlike masa reaktanata i produkata. pod djelovanjem Lorentzove sile. a vrijeme poluraspada 3 godine.9 s-\ b) N=2.AJI. t.46. Objasni vrijeme poluraspada.32. davao bi energije koUko i 350 litara benzina. 1952. Nekom se radioaktivnom izotopu za 8 dana aktivnost smanji 2 puta.6 MeV sa Odgovor. 4.) U njemu su izotopi vodika. Jedan dio energije sa Sunca dolazi i na Zemlju. Uporedi tu energiju sa energijom koja se oslobodi pri sagorijevanju jedne tone uglja i koja iznosi 13 GJ. 5.4.0188 u. (R: a) /. Za one koji iele vise znati Pitanje 1. deuterij i tricij.4-10 18 • Ko!ika je aklivnost izotopa? (R: A"" 2.15). .8·1O· 12 J = 17."1". Tokamak-uredaj za kontrollsanje fuzije 180 181 . Sta je aktivnost radioaktivnog elementa? Kojim jedinicama se mjer!? 4. Za koliko dana ce mu aktivnost biti smanjena 8 puta? (R: 32 dana) 7. defekt mase je 0. Nijedna posuda ne moze izdriati tu temperaturu pa se plazma zadrzava u ogranicenom prostoru pomocu jakog magnetskog polja u tzv. 2. U posljednje vrijeme traie ~esenja nekih tehnickih problema za funkcionisanje uredaja pomocu kojeg bi se mogla kontrolisati nuklearna fuzija.=7. b) "nl b) 10. Ovo su samo prva istraiivanja. jer S6 njenom eksplozijom dobije potrebna temperatura. Serna hidrogenske bombe naucnicima pos!o za rukom. Sia su gama-zraci j kako nastaju? 3. ugalj . a brej radioaktivnih atoma je 6.3. ) biti nedovoljne vee 2020. Odredi nepoznate c8sHee u navedenim nuklearnim reakeijama: a) 2u4+J:lAlz1-'+onl +? iH2+IH2--42He3+? (R: a) lSPO. a sta nuklearna fuzija? 6..16. snage od 500 MW.

Dualizam cestica talas je osnovna osobina svijeta atoma. Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) naziva se maseni brei (A). =. de Broglie p h gdje je A· konstanta raspada. o ~ gdje je p = mv impuls cestice. amenckl lizicari Davisson i Germer (Devison i Derrner). Radioaktivno jezgro se spontano raspada uz emisiju radioaktlvnog zracenja.4. Aktivnost oekog uzorka je brzina kojom se raspada radioaktlvni uzorak. Na stici 4.4. ). Gama-zraci su elektromagnetskl talas! vellke energije ! njih emituju pobudena jezgra..Vazniji iskazi i formule j Jezgro atoma je sastavljena od pozitivno naelektrisanih protona neutralnih neutrona. dolazi na ideju da i cestice (korpuskule) imaju talasna svojstva koja se magu okarakterisati talasnom duiinom A. A=Z+N 4. kao lito svjet/ost ima svojstva i talasa i cestica. Fuzlja je proces spajanja lahkih jezgara u teze jezgro.4.1. Fisfja je cijepaoje teskog jezgra na dva laksa. Nastaju pretvaranjem neutrona u proton (u radioaldivnom jezgru). b) elektrona Tri godine poslije. Alfs-eestice su jezgra atoma helija~4. Zakon radioaktivnog rsspada: P=I Francuski lizicar Luis de Broglie (Luj de Bralj). Ova talasna duzina se zove debroljevska lalasna duzlna. pripisuje i cestici talasnu duiinu. odgovaraju6i talas. a razlicitim brojem neutrona. Kalema da fe materija dualistlcke prlrode. ima i korpuskularnu prirodu. pored talasne duzine ima i impuls lzotopi su jezgra sa istim brojem protona.It. koja se maze iskoristili za dobivanje elektricne energije. godine. taka i svaka cestlca Ima I talasna svojstva. Stoga loton. Svaki je elektromagnetski talas u ista vrijeme i snap cestica (fotona).. Difrakciona slika: a) X~zraka. koji se zajednicki zovu nukJeoni.4 Talasi i cestice Talasi materije Eksperimenti sa lotonima su pokazali da svjetlost pored talasne.1. Vrijeme poluraspada T je vrlJeme za koje se raspadne polovina jezgara u radioaldivnom uzorku. Prema tome. m 81. Beta-cestice su brzi elektroni. dobivena pom06u a) X-zraka (efektromagnetskih 183 182 . Masa u gornJoJ relaciji je re/ativistieka masa. Talas i cestica su dva naCina na koji se oCituje materija. 1924. tj. uz oslobadanje energije. je' dilrakciona stika na kristalima . Saglasno gornjem izrazu za talasnu duzinu lotona. Jedinica za aktivnost je bekerel (8q). uz oslobadanje energije. Oni su opazili interferenciju i dilrakciju elektrona na kristalima metala i tako pokazali da elektroni koji se kre6u imaju talasna svojstva. a v je brzina kretanja eestice. U nuklearnom reaktoru energija oslobodena fisijom pretvara se u topiotu. 1927. a svakoj cestici pripada. talasno-korpuskulame. su eksperlmentalno potvrdili de Broglievu hipotezu.

U". Prema Heisenbergu. tablica. godine).O. Za rad elektronskog mikroskopa utvrdeno je da je potrebna talasna duiina 1 nm.{R:· v=}. '. maiema lzracunati lz de gdje jap = my. kOja uspjesno objasnjava svojstva atoma. to su i povecanja koja daje e/ektronski mikroskop nekoliko hiljada puta veta nego kod klasicnog mikroskopa. :::. 9. Kako se lzracunava debroljevska talasna duzina cestice? 2. a) Kolika ie potrebna da bude odgovarajuca brzina elek1rona? b) Kolikom razlikom potencijaia treba ubrzati elektrone da bi imali navedenu ta!asnu duiinu? Potrebne podatke uzeti lz tablica. Sto je tacnije poznato gdje se cestica nalazi. U oba slucaja rezultat se moze protumaciti intertereneijom talasa. Elektronski mikroskop. prirastaj njegove kineticke energije jednak je radu sile e!ektricnog polja.~I. kao u Bohrovoj teoriji. Ako je jezgro atoma obuhvaeeno materijalnim talasom. Navedi imena flzicara ko]! su najzas!uzenijf za razvoj savremeno kvantne fizike. Potrebne podatke uzmi i1. 2n To je izraz za prvi Bohrov kvantni uslov po kojem su stacioname orbite sarno one za kOje je moment kolicine kretanja jednak cjelobrojnom umnosku Planckove konstante. Ova relaeija se naziva relaeija neodredenosti. b) elektronskog snopa. 0 bilo kakvom klasicnom kretanju elektrona oko \ SI. .4.3).talasa). Ulogu sociva su preuzela elektricna i magnetska polja. --"'eU 2 Za one koji zele vise znati. mv~ 2. SI. koji je 1927. itd. godine formulisao Heisenberg. nemoguce je istavremeno tacna paznavati i palozaj cestiee i njenu brzinu (odnosno kolicinu kretanja). Bakterije na vrhu i91e 6. onda se ciobije izraz- 4.10.106 in/s. na primjer.10-9 m 34 b) Kada S8 elektron ubrza razlikom potencijaia U. Kakva je razlika kvantnomehanickog tumacenja? izmedu Bohrovog tumacenja modela atoma vodika m. 4. Na sliei 4.4. 1. ~ . debroljevsku duzinu'). Talasna svojstva elektrona danas se i prakticno koriste. Kvantna mehanika odreduje sarno vjerovatnoeu da se elektron nade u odredenom dijelu prostora. Primjer 1. Bohrov model predvida tacne vrijednosti za poluprecnike dozvoljenih orbita. !zracunaj deoroljevsku talasnu duzinu elektrona ~ alomu vodika na drugoj -stacionarnoj orbit]. Na primjer. Gornje dvije slike su dobivene pomoGu klasicnog mikroskopa. /)- ~-~.10' m/s)2 2·1. A= 6.t0< i neodrooenosti njene kolicine kretanja lip mora bit! veei iii jednak Planckovoj konstanti. a na osnovu kvantno-mehanickog tumaeenja i na rastojanju r#j.I gornjj mv 3.1. Proizvod neodredenosN poloiaja cestice. Stojeei talas odgovara stacionamoj orbiti i moze biti obrazovan sarno aka je obim kruzne putanje jednak cjelobrojnom umnoseu talasne duzine (51. .1 0-10 m) 184 185 .4. to se manje zna 0 brzini kojom se ona kre6e i obrnuto.51V </ . Stojec'l talas elektrona u atamu Pitanja i zadaci 1. Rjesenje. U okviru kvantne mehanike nema smisla govoriti jezgra atoma.1. Ona skre6u. Prema Bohrovoj teariji elektton se maze naei sarno na rastojanju f). Pitanje 1. Ona odreduje graniee prirnjenljivosti klasicne mehanike i posljediea je talasnih svojstava mikrocestiea.2..Js .626. vjerovatn06a nalaienja elektrona u atomu vodika najveta je na rastojanju koje je jednaka prvom Bohrovom polupreeniku rl". tada atom moze biti stabilan sarno u slucaju da elektron oko datog jezgra obrazuje stojeci talas. Ona polazi od poznatih matematickih izraza za talasne procese i de 8roglieve relacije. Vee smo naglasHi da je ispravno tumacenje atoma sa vise elektrona dala tek talasna mehanika (iii kvantna mehanika). Za one koii iele vise znati Pitanje 1. elektronski snop..3.v.19 C Osnovna jednacina u talasnoj mehanici je Schrodingerova jednacina (Sredinger-1926.\0' m I s. Izmedu Bohrovog mode!a atoma vodika i kvantnomehanickih rezultata postaji bUna rai:lika. Navedi dokaze da cestlce imaju j talasnu prlrodu. 9.1·1O-:ll kg· (7. kod elektronskog mikroskopa.4. ali sa manjom vjerovatnocom.1O. 2m: :::::-nA AkQ . talasnu izraz uyrstimo .4. Temelj savrernene kvantne fizike je princip neodredenosti. Donje dvije slike su dobivene porn06u elektronskog rnikroskopa. a) Brzinu elektrona Broglieve reiaelje h mvr=n·-.' i Po1rebna razlika potencijala je U"" Odgovor.6. S obzirom da je debroljevska talasna duzina elektrona oko hiljadu puta manja od talasne duzine vidljive svjetlosti.2 je prikazan vrh igle sa bakterijama. Kako se pomoeu de BrogHeve relacije moze objasniti prvi Bohrov postulat? Odgovor.6.053 nm.28. -728. Princip neodreaenosti Ideja 0 talasnoj prirodi cestica prerasla je u savremenu kvantnu teoriju. fokusiraju.4.l·1O-3!kg .

4. a 1947. U Zenevi. nabrojali smo sve osnovne cestiee koje su bile poznate krajem prve polovine 20. Evropski centar za nuklearna istrazivanja (CER~) I I Broj cestica do sada otkrivneih iznosr preko 100. Medutim. Tridesetih godina 20.10"24 kg m/s. lmpuls e!ektrona 1zn051 p :::: 9. 11 m. godine je otkrivena cestiea pion koja ima masu aka 270 puta vetu ad mase elektrona. v~brzlna cestlee.5. Materija Ie dualisticke prirode. p::::mv~kolicina kretanja cestice. Sve tvari (supstanee). - 2" Sve do pocetka 20. proton i neutron. to su cestice koje se ne sastoje od jos prostijih cestica. Razdoblje nakon 1950.5 Elementarne cestice b ).10 6 m/s. na granici izmedu SVicarske i Francuske. a svakoj cestiei pripada odgovarajuci talas. 10 m) Vainiji iskazi i formule Debroljevska taJasna duzina cestica je. U protonskom supersinhrotonu (SPS) protoni se ubrzavaju do energije od 100 GeV. b) 10 mls) 6. stoljeea i za atom se smatralo da je elementarna cestiea. godine je otkriven tzv. 4. Oakle. i gotovo sve pojave koje smo susreli. cestiee iste mase i naelektrisanja kao elektron. Takode u kosmickim zracima. samo suprotnog znaka. Medutim eksperirnentalnci je utvrdeno da se ni veGina danas posrnatranih elementarnih cestiea ne ponasa "elementarno". Za ubrzavanje naelektrisanih cestica koriste se uredaji koji S8 zove akceJatorl. Neke su pronadene u kosrnickom zracenju. h t. a zatim eksperimentalno potvrdili njihovo postoJanje. Svaki elektromagnetski talas je u Isto vrijeme i snop (iestiea. Princip neodredenosti. nalazi se evropski centar za nuklearna istrazivanja (CERN).1. Neke od njih su fizicari i teorijski predvidjeli. Zato pojam elernentarnosti treba shvatiti uslovno. (R: a) v::::1. b) 7 brzinu e!ektrona. 1932. pri cemu dostizu brzinu blisku brzini svjetlosti. 1938. Odredi: a) debroljevsku tala5nu duzinu elektrona. (R: a) 7. stoljeea. Njegova rnasa je bila oko 207 puta veea od mase elektrona. godine.1 V. 187 186 . U velikom kompleksu linearnih i kruznih akcelatora istrazuju se procesi medu cestiearna (sl.79. gdje je m~masa cestiee.. 4. godine bilo je obiljezeno snaznim razvojem eksperimentalne i teorijske fizike cestiea.10. a eksperimentalno opazene 1956. mogle su se objasniti postojanjern i medudjelovanjern tih triju cestiea.5.p .1).5.=mv Elementarnim cesticama se nazivaju cestice kojima se ne maze priplsati unutrasnja struktura. Eleklroni su ubrzani razlikom potencijala U::::9. ali vecina ih je proizvedena u sudaru snopova cesliea visokih energija.1.1. godine je doslo do otkrica pozilrona. godine. stoljeca smatralo se da postoje tri vrse elernentarnih cestiea: elektron. koje su teoretski predvidene 1931.x·t.10. Odredi: a) brzinu koju su 'dobiH elektroni. Obim kruznog tunela iznosi 27 km. b) 4. Dodamo Ii tu cestiee neutrino j antineutrino. Za kratko vrijeme je otkriveno niz novih cesliea. Proizvod neodredenosti polozaja cestice /'lX i neodredenosti njene kolicine kretanja ~ mora bili veei iii jednak Planckovoj konstanti. fl-mezon (mion). . SI.27. b) debroljevsku lalasnu duzinu elektrona.

neutron. prj cemu se uzima u obzir. pa pri bilo kojo] reakei]i u kojoj sudjeluju protoni i neutroni njihov brai mora osiati ocuvan.15 1836. No (bozoni) t' 0 0 -1 -1 ~ 2~O:D:. godine.) su sastavljeni od manjih dijelova. toton lma spin jednak jadan. OnEfse dijele na mezone koji su bozoni i barione ~oji su • Termioni.. proucavajuci kosmieko zracenje. smatrajuci da se hadroni sasloje od jos manjih cestiea-kvarkova. Sudarom eestiee i njene anticestiee dolazi do njihove anihilacije (ponistavanja). v. Siobodni neutroni imaju vrijeme poluraspada oko 11 minuta.) mogu sma-trati elementarnim cesticama u pravom smislu rijeci. 188 189 .. proton je radioaktivan sa vremenom poluraspada od 10 9S .0 e 0 ±1 Vrijeme poluraspada T1ds Princip iskljucenja Na sliei 4.s. 4. Svaka cestiea Ima svoju antlcestlea.1 264.1 966./.2. Cestice i anticestice Engleski fiziear Dirac (Dirak) je 1928... Ali pri susretu antimaterije i materije doslo bi do njihove anihilaeijel Zasto u nasem kosmosu dominiraju cestice i postaju Ii negdje anti~svemir. godine teorijski predvidio postojanje pozitrona.10-$ ~ 0 0 +1 Da (fermion]) SI. a neutron d d u. '" e SI.6. u. 0 157700 178300 1 206. dobiven je i antineutron. Celiri godine kasnije Anderson. te mion i taon. Bozoni su castlee koje imaju cije/i spin. su castiee koje imaju polucijeli spin i za njih vrijedi Paulijev princ\p. . Tako je 1955.000033 <0. u fiziei elementarnih cestica. kolieina kretanja. pitanja su bez jasnog odgovora. . naelektrisanje. Kvarkovi..9 1.. Godine 1956. U blizini jezgra atoma (u blizini polja naelektrisane cestiee) foton dovoljno velike energije moze se pretvoriti u par cestiea pozitron-elektron.8·10'8 da (fermioni) !nace. Moguce je zamisliti i slozenije oblike antimetrije. proton je kombinaeija u u d. Prvu grupu cine kvanti polja.8 <0. ~ 'c ..5. neutrino. Ie na koji nacin djeluju sa drugim Cesticama.3. proton i neutron. Na sliei 4.. Jedna od takvih velicina je i broj bariona. gdje pojam simetrije poprima mnogo siri smisao od geometrljske simetrije. godine eksperimentalno dobiven antiproton. W.t). Medu njima 1e i elektron. je prikazana anihilacija para pozitron-elektron. Druga podjala svrstava castiee u tri grupe.10-17 8. elektronski neutrino j jos dvije vrste neutrina. moraju biti ocuvani. U prvom redu cestlee sa dijale oa bozone i fermione. Ono je za ostale cestiee jos krace. za koju sma vee rekli da ima istu masu i naeletrisanje kao eiektron. Svi leptoni su fermioni. a nosiod tog medudjelovanja su pioni. Ovu grupu Cine fotoni i tzv. .~ '.b. E=mc2 . Na primjer. Kvanti polia su noslod medudjelovanja. je prikazan proces obrazovanja para pozitron-elektron. odnosno mora biti zadovoljena Einsteinova relacija 0 ekvivalentnosti mase i energije. Danas se smatra da postoji sest vrsta kvarkova (oznake. Na primjer. elektricni naboj. 1961. godine.2. Pri tome nastaje foton (najcesce dva fotona) Energija eestiee i anticestiee pretvorila se u energiju zracenja.5. intermedijarni bozoni. pozitron i antiproton mogu graditi anlivodik. Cestica foton Kvanti polja lntermedj· jarni bozon! elektron mion Lepton! elektronski neutrino mionski neutrino Oznaka y Masa Naboj m. co Hadron! n 0 ±1 'c 0 N n' pioni '" • kaoni n' K' 0 ±1 5.8. njihova masa. Castiea sa mogu razvfstati na nekoliko nacina. samo suprotnog znaka. Zato smo u svim nasim razmatranjima smatrali da je proton stabilna cestiea. to su elektron. Klasifikacija cestica. hadroni (proton. magnetska svojstva (spin). moment kolleine kretanja. u mnogocemu slican vodiku. To je vrijeme duze i od starosti svemira. a intermedijarni bazoni su nosiod slabog medudjelovanja (tabeia 1)./ e 'VV~:Y. energija. Stvaranja para pozitron-elektron + v. Tu teoriju je predlozio Gell-Mann.Postavlja se pitanje: jesu Ii te ceslice zaista elementarne iii se mogu i dalje dijelitr? Ogledi pokazuju da je sarno nekoliko cestiea u pravom smislu elementarno.d. On je uveo tri vrste kvarkova i uspio k!asificirati ve!iki broj cestica kao razlicite kombinacije kvarkova. To je anticestica elektronu.c. Prema tome.68 273. ravnopravne cestieama.~ proton neutron >10 39 615.5. je otkrio pozitron. On se razlikuje od neutrona po znaku sopstvenog magnetskog momenta i tzv. Fermion. Zakoni ocuvanja su odraz simetrija koje postoje u prirodi. Prilikom medudjelovanja dviju CasHea one medusobno razmjenjuju jedan kvant medudjelovanja. Za Ie castlee ne vail Pau!ljev princip. Svaki kvark ima i svoj antikvark. Ook se leptoni (elektron.53 1836. anticestice su fizikalna realnost.~.. 1932. barionskog broja.5. cestica iste mase i naelektrisanja kao proton. Fotoni su nosioe! elelctromagnetskog medudjelovanja.3. Klasifikaeija cestiea Orugu grupu cine lepton! u koju spadaju e!ektroni.n. Hadron! uzajamno djelujO Jakim sHama.10'9 no (bozoni) Tabela 1. Na primjer. . Na prlmjer. p "' 1. a i neke druge velicine. sarno suprotnog zraka. 4. Barionlma pripadaju proton i neutron. TreGu grupu eiRe hadronl (teske cestiee)..5. Na primjer. . Anihilaeija para pozitron~elektron U oba slucaju moraju biti ocuvani zakoni odrzanja.

Naelektrisanje kvarka je + 213 e i . Osnovna medudjelovanja u prirodi beskonacan Pitanja i zadaci: 1.V (2·10"15 m) hf "" 1.638·1O. ZO bozoni graviton (?) 16. Domet gravitacionog medudjelovanja je beskonacan. U odnosu na druga medudjelovanja one je najslabije.5. domet elektromagnetskog medudjelovanja je beskonacan. slabo nuklearno meaudjelovanje i jako nuklearno meaudjelovanje. ltd. Za koje se cestiee sa sigurnoscu maze tvrditi da su zaista elementarne? 2. kojem teze danasnja ispitivanja. ta je 2mc 2 = hf Energija nas!alog fatona je.elektromagnetsko. . godine. 191 . hf ~ 2·9. Po cemu sa razlikuju fermioni i bozoni? 3. 4. U blizini jezgra atoma y-foton se moze pretvoriti u par pozitron-elek1ron. Dometjakog 190 U prlrodl postoje cetiri vrste medudjelovanja: gravltaclol)o.113 e. On je otkriven 1947. Napomena. Prama teoriji kvantne kromodlnamike. Salam.J _1. elektromagnetsko meaudjelovanje. odnosno uvodenjem kvarkova. (3·lO s m!s)2 '" 1.638 . antiproton. ali jos nlj8 otkriven. Ijepilo). SI. godine. Znacenje osnovnih medudjelovanja dolazi do punog izrazaja tek proucavanjem elementarnih cestica. medudjelovanja je oko 10.4. Gravitaciono medudielovanie se pojavljuje izmedu bilo koja dva tijela. Danasnji eksperimenti i teorijska razmatranja usmjereni su prama odgovoru na pitanje: postoji Ii veza izmeau eetir.10. tzv. To su cestiee velike mase i imaju cjelobrojni spin. Elektromagnetsko medudjelovanje se javlja izmedu tijela koja imaju naelektrisanje.02 MeV QeD Elektroslaba: Elektromagnetna Siaba nuklearna Gravitacijska Tabela 2. Antices1ica elektrona je pozitron. u primjeru 1: (R:1 . godine je otkriveno da su prenosioei slabog medudjeiovanja. intermedijarni bozoni. 1967. Svaka cestiea Ima svoju anticesticu. Abdus Salam Rjesenje. Prenosnik jakog medudjelovanja medu nukleonima je cestiea nazvana pion (pi-mezon). Za pomenutu reakciju moraju biti zadovoljeni zakoni odri:anja. protonu. Kaja su osnovna medudjelovanja u prirodi? 4.slabo nuklearno i jako nu~learno .15oje se cestiee mogu ubrzavatl u akceleratorima? 5. elektroslabo medudjelovanje. To medudjelovanje. rezultati nekih eksperimentisanja ukazuju na mogucnost da kvarkovi zaista postoje. lako su u pocetku bill uvedeni samo kao pogodne matematicke tvorevine.3)? Energiju izrazi u dzulima (J) i elektronvoltima (eV)... Ujedinjenje svlh sUa? U savremenim istrazivanjima velika paznja S8 posvecuje osnovnim medudjelovanjima izmedu castiea. Masa pozitrona i elektrona su jednake.2 pm) beskonacan :::o10· 18 m beskonacan Vazniji iskazi i formule Elementarne cestlee su cestice koje se ne sastoje od jos prostijih cestiea. Kolika mora biti minimalna energija tog fotona da bi doslo do tog procesa (pogledaj sliku 4. Osnovna medudjelovanja u prirodi U prirodi postoje cetiri osnovne vrste medudjelovanja: gravitaciono meaudjelovanje. Siabo nuklearno medudjelovanje je uvedeno kao objasnjenje beta-raspada. Prenosnik elektromagnetskog medudjelovanja je foton. Sta su to kvarkovi i koja su njihova svojstva? Koje su cestice sastavljene ad kvarkova? 6. otkrivanje dokaza da su sva cetiri medudjelovanja uzajamno povezana j da su ana sarno razlicite posljedice jedne opee sile u prirodi. 2. Tek 1983.10-19 . pri pretvaranju neutron a u proton i obrnuto. Smatra se da je kvant gravitacionog medudjelovanja graviton. Krajnji cilj.1.!l'edudjelovanle drzi na okupu protone i neutrone u iezgru . 15 oeD. lzracunaj talasnu duzinu gama·fotona. atoma: Jake nuklearne sile su jace od svih ostalih medudjelovanja. Ono je privlacno a avisi 0 masama tljela i njihovaj medusobnoj udaljenosti. Ja..ni jezgra. pokazalo se da su nosioci jakog medudjelovanja tzv. gluonl ("glue" eng!. Teoretski.5. Primjer 1. Oni su dali teoriju koja ujedinjuje elektromagnetsko i slabo meaudjelovanje u jedno. godine. 10-3kg . drzi na okupu elektrone j jezgro u atomu.13 J hf= 1. Ono je uzrok molekularnim i medumolekularnim medudjelovanjem.ko nuklearno . jeste ujedinjenje svih sila u prirodi. Weinberg i A. m sto je pribliino jednako velie. a teoretski je predviden jos 1935. na primjer.02·10 6 eV 13 Jaka nuklearna ~ (pion) gluon foton W±. osnovna medudjelovanja? Veliki korak u tom smjeru ucinili sU S.

zbog gravitaeionog privlaeenja. onakvu kakva je bila prije vise milijardi godina. Mnoge zvijezde koje danas g!edamo mozda vise i ne postoje. grupisane u skupove zvane galaksije. 5. tj. poznata je pod imenom teorija (1889-1953) velikog praska.5.1. Staros1 i duzinu vijeka zvijezda moguce je odrediti proucavanjem njihovlh spektara. I I 1 Sl. Toznaci da su u daJekoj' proslost! galaksije i sva materija u svemiru bili mnogo bJize. Svemirski teleskop svemirsku orbitu 1990.2. Nakon toga slijedi hladenje i brzo sirenje svemira. U Vasioni se nalaze supstance i U obliku gusto zagrijane plazme (plazma-gas u joniziraju6em obliku). godine kada je amerieki astronom Hubble (Habl) ustanovio da se svemir siri. tj. 5. 91.1. znatno kvalitetnije od onih koje su dobivane na Zemlji. prikazan je teleskop Hubble (Habl) koji je lansiran 1990. Prema loj teoriji svemir je naslao iz jedne taeke beskonacno velike gustine i temperature. Najudaljeniji svemirski objekti su kvazari i smatra se da su udaljeni oko 15 milijardi svjeUosnih godina. ustvari gledamo u njenu proslost. a ime je dobio od americkog astrofizicara Georga Gammova.5 miliona kilometara. To 6e se znati kada se odredi stvarna gustina svemlra.. Svemir se i danas sirL Da Ii 6e se stalno siriti iii 6e d06i do zaustavljanja sirenja usljed gravitaeije. udaljena 149. Raketa koja bi se kretala brzinom 10 kmls dosla bi na tu zvijezdu za 130 000 godina. Mi. godine u orbitu oko Zemlje i daje slike koje su . Tada se dogodio veliki prasak (eng!.S. tako i galaksije formiraju galakticka jala. Podatke 0 svemiru dablvamo na osnovu analize svjetlosti. kada je proucavamo. Nase Sunes je nastalo otprilike prije 5 milijardi godina. Nase Sunee je samo jedna od milijardi zvijezda koje sacinjavaju nas-u galaksiju j koja se zove Mlijecni put. Bocni pogled (dolje) i pogled Nodozgo" (gore) I I ":J Postanak svemira Nase moderne predstave a svemiru poticu ad 1929. lako su zvijezde veoma udaljene jedna od druge ipak su. Svemir Sadriaj svemira Svemir iii Vasiona je prostor u kojem je smjestena ejelokupna materija u svim oblieima svog postojanja.46 biliona kilometara. svojstva ostalih zvijezda uporedujemo sa svojstvima Sunca. da se daleke galaksije u svemiru uzajamno udaljavaju. pa zbog toga sto ga najbolje poznajemo.3 svjetlosne godine. onoliko koliko je otprilike i star svemir. Sa jednog kraja na drugi kraj nase galaksije svjetlost putuje sto hiljada svjetlosnih godina. . Ono predstavlja prosjeenu zvijezdu. ':1 ii Na sliei 5. Iznosi 9. Edwin Powel Hubble eksperimentima. To su zvijezde. Sunce je najblila zvijezda Zemlji.3. pa mozemo zamisliti i rano razdoblje svemira kada se sastojao od mjesavine tvari i zracenja u vrlo malom prostoru (prakticno u jednoj tacki) beskonacno velike temperature beskonacno velike gustine (singularitet). big bang). Kozmoloska teorija koja je u skladu sa SI. Najblila zvijezda nasem Suneu je Proxima Centauri. Malo je zvijezda koje su nam blile od 100 svjetlosnih godina. udaljena 4. izvor je dragocjenih fot09raf1ja svemira. Nasa galaksija je samo jedna od milijardi galaksija.~"!'-' Slicno kao sto zvijezde formiraju zvjezdana jata.Nasa galaksija-Mljecni put. koja sadrle do hiljadu galaksija: _ 192 193 . prije vise od 15 iii 20 milljardi godina. Najdalja poznata galaksija udaljena je od nas vise milijardi svjeUosnih godina.. Zvijezde se nalaze na vrlo velikim rastojanjima jedna od druge. a zatim skupljanja (gravitaeioni kolaps) zavisi od ejelokupne mase svemira. jer nema smetnji koje dolaze od atmosfere. odnosno elektromagnetnog zracenja koje dolazi iz svemira. To je udaljenost koju svjellost prede za godinu dana. Za mjerenje kosmiekih udaljenosti koristi se svjetlosna godina.

1O-!R s-l Oznaka MSG je mHion svjetlosnih godina.9 km s MSG 106. Starest svemira (Hubblovo vrijeme) je t = 2. te zvijezda potinje sjati crvenkastim sjajem (crveni div). Od tada su se. mOle se dogoditi i da se svemir. Medutim.46. mnogi astrofizicari ipak vjeruju da se svemir ne6e vjecno siriti. zvijezda se hladi i usljed gravitacije pocinje S8 urusavait sarna u sebe. Kada i say helij izgori. pretvaranja helija u ugljik.8. d IV=Hdl gdje je H " HubbJeova konstanta. Iz zgusnjenja su se razvile zvijezde. ali se obicno uzima da je H=16. zbog gravitacije. ~i'. a brzina sirenja. protona. Poslije relativno kratkog vremena takve zvijezde sa vise ne vide na nebu. Proracuni provedeni na osnovu zra6enja pokazuju da je srednja. Pri tome vodik prelazi u helij. pocela javljati znatnija zgusnjavanja tvari. Neutrino nastaje konverzijom protana u neutron. Njena vrijednost nije precizno odredena. Naiie Sunce i Suncev planetarni sistem nastali su prije 5 milijardi godina.9 kmls. "" 18 H miHjardi godina Hubblovu konstantu smo izrazili u sekundama.1. Prava starost svemira je ustvari manja jer se galaksije usporavaju zbog gravitacionog privlaeenja. gustina svemira aka deset puta manja ad kriticne gustine t sto znaci da 6e se svemlr stalno iiiriti. Pitanje 1. godine i javlja sa u prosjeku svakih nekoliko stotina godina. Posljednja eksplozija je registrovana 1987. Kako g!asi Hablovzakon? Odgovor. Odgovor na to pitanje zavisi od cjelokupne mase svemira. Iz reakcija nuklearne fuzije zvijezde dobijaju energiju koju zrace. !I'I Ako je srednja gustina veca od kriticne. onda 6e u jednom trenutku d06i do prestanka sirenja. nakon faze iiirenja. Brzlna udaljavanja galaksija je proporcionalna njihovoj udaljenosti. neutrona. poene i skupijati. 1054.. To znaei da se na svakih milion svjetlosnih godina udaljenostf. ali da treba rijesiti problem "nedostajuce mase". prije 5 milijardi godina. Neki smatraju da S8 cak 90% mase svemira skriva u tzv. amasa tzv. Ako je srednja gustina manja od tzv. Prvu takvu eksploziju su zabiljezili kineski astronom. jezgro supernove se urusava u tijelio precnika 10 do 20 km koje nazivamo pulsar iii neutronska zvijezda.10 km.> do zakljucka da postoji i neka druga vrsta materije u svemiru.) druge generacije. Nema naboja. Ona Ima vrijednost 12 lSG = 9. godine. Kakva je sudbina svemira? Danas opaiamo da se svemir ski.···1 . 194 195 .· Kakva je sudbina zvijezda? Zvijezde koje nisu veae ad naseg Sunca mimo doeekuju "starost". Prvobitno je ukupna masa svemira bila proracunata prema ukupnoj kolicini svjetiosti koja dolazi iz galaksija. tamnoj materiji (tvari). brzina uda/javanja gaJaksJja poveea za 16. Poslije eksplozije. te 6e se nakon toga svemir poceti skupijati. te jezgara vodika i helija. Primjer 1. Na osnovu Hubblova zakona lzracunati starost svemlra. Takva sudbina ocekuje j nase Sunce.9 km S _ 16. Otprilike milion Godina poslije. odnosno u godinama. Najmasivnije zvijezde se urusavaju tako da se "drobe" i sami neutroni i tako nastaju crne rupe. Medutim. Kada izgovori say helij proces se prekida i za nekoliko sekundi zvijezda se urusi sarna u sebe uz snaznu eksploziju. U tom slucaju kazemo da je svemir otvoren. prema Hubblovu zakonu. ··. U trenutku kada u sredini protozvijezde pocnu reakcije nuklearne fuzije kalemo da je "zvijezda rodena". 8matra se da je i nase Sunce nastalo eksplozijom jedne supernove. Stephen Hawkmg (1942.46·101~km H". Jedna svjetlosna godina je put koji prede svjetlost za godinu dana.. To urusavanje dovodi do nove nuklearne reakcije.9. je v = H d. Neulrini cine znacajan dio ukupne lamne materije. Rjesenje: Vrijeme sirenja svemira je t = dlv. Eksplozijom supernove nastaju zvijezde . a zatim se ugasila. H- 16.9 km/s po jednom milionu svjetlosnih godina. Medutim. onda se zvijezda skupi i pretvori u bijelog patuljka koji se hladi i na kraju pretvara u crnog patuljka. Zvijezda je nekoliko mjeseci zraeila kao 200 milijardi 8unca. kriticne gustine svemira (Pk = 10-26 kg/m'). Kada potrosi svo gorivo (vodik). onda 6e se svemir stalno sirit!. Zvijezde cija je masa veGa ad naseg Sunca imaju drugaciju evoluciju. Smatrati da je brzina udaljavanja galaksija bila stalna. kada se temperatura smanjila ispod 3000 K svemir je postao "providan" za zracenje. Smatra S8 da ce Sunce zraciti energiju bar jos toliko. To je granica do koje nas opticki i radio teleskopi mogu vratiti u proiilost.:. a koja s~ ne ~?ze otkntl telesko~on:. Ta pojava se naziva supernova. prema definicijl. elektronskog neutrina je znatno manja od mase elektrona. Srediiite takvog zguiinjenja se zove protozvijezda. Jedna ad pretpostavki je da postoji mogu6nost da neutrini imaju tu masu i da profimaju citav svemir. VeGe zvijezde zrace na hiljadu puta jace i mnogo brle utrose zalihe nuklearnog goriva.Kako su postale zvijezde? Poslije nekoliko minuta od velikog praska svemir se sastojao od guste mjesavine zraeenja eiektrona. Ona se moze otkrltl samo preko gravltaclonlh efekata. kasnije se dosl. To je prostor gdje postoji samo gravitacija i iz kojeg cak ni sYjetlost ne moze iza6i. ~a materija je nazvana tamna materija.

Prj toj ternperaturi fotoni vise nisu mogU da jonizuju atome. Pretpostavka je po tome jer prosirenje i produbljivanje saznanja cesto maze da 51.7 K. Pitanja i zadaci 1. Sta su ga!aksije. 6.7 K. jz jedne tacke beskonacno velike temperature i gustine. /. pomak spektralnlh Hnlia. Eksplozija jedne supemove registrovana je 1987. Prakticni . Nase znanje a sirenju svemira se asniva na cinjenici da se kretanje nek. iii da obraduje sirovine posebnim tehnologijama sa zeljom da dobije upotrebne proizvode. a sta galakticka jata? 3. mikroskopi. Potreba za materijalima visokih cvrstoca i tvrdoca kako naekstremno visokim tako i na ekstremno niskim temperaturama dala je tehnologiju keramickih materijala na saznanjima strukture supstance . kada ie temperatura pala ispod 3000 K. rendgenske zrake. Ekran sa tecnim kristalom se astvari sarno usavrsavanjem sredstava za posmatranje (dalekozor. Kada se stvarno dogodila eksplozija? (R: Prije 170 hiljada godina) Tehnika je posljedicfj otkrica iz fizike pO tome sto je tehnicko iskoristenje prirodnih sila moguce tek na osnovu iscrpnog poznavanja odgovarajuceg iskustvenog podrucja ("Ijudska ruka". Kakva ie sudbina zvijezda eija je masa manja od mase Sunea? 5. Ta zvijazda je ad nas udaljena 170 hiljada svjetlosnih godina. gdje je: v • brzina izvora svjetlosti.0 • talasna duzina svjetlosti k. U atomskoj tehnici. godina. godine otkrili zraeenje talasne duzine 7. Nase Sunce i Suncev planetarni sistern su nastali prije 5 milijardi godlna? erne rupe su prostor gdje postoji sarno gravltacija. odnosno dosl0 je do razdvajanja zracenja ad tvari (supstanee). Bez nje uapce ne mazema zarnisHti neposrednu okolinu i svakodnevni zivot Okrutnost prirode i potreba opstanka je dovela do iskustvene potrebe covjeka da se ogleda u nju. Sta je svjetlosna godina i koliko ima kilometara? !zracunaj! 8. Industrijske revolucije su uglavnom zapoCinjale na saznanjima dobivenim iz otkrica u fizicL Elektrotehnika je primjer dobro poznate primjene zakona nauke 0 elektricitetu i magnetizmu.og nebeskog tijela maze zapaziti karisteci Dopplerov efekat (vid! poglavlje 0 akustici). pozadlnskog zracenja koje je ostatak iz vremena ·vfu6eg" svemira. Medutim. Prama Wienovom zakonu.1. Prema danasnjim proraeunima gustina svemira je manja od krltiene gustine."Ao. radioaktivne supstance. A.3 em kOje dolazi iz svih smjerova ravnomjerno. onda vail relacija (za v<c). Posmatraj pojavni svijet! Posmatraj prirodu! Analizirajl Mozes to ciniti u Vazniji iskazi i formule Kozmo/asks teorija 0 postanku svemira je teorijB velikog prsska. Medutim taj proracun nlje pouzdan.livot na Zemlji ide pod ruku sa razvitkom prirodnih nauka. Najsavremenija otkrica 196 197 .. M='A. Ova otkrice takode predstavlja potvrdu teorije velikog praska. Tokom vremena doslo ie do smanjenja energije tog zracenja. Koja je najbliza zvijezda nasem Suneu i koliko je udaljena? 2. kibernetika uopce kao oponasanje prirode). laserska tehnika i sl.Pitanje 2 Koja opazanja nas uputuju da je svemir nastao u velikom prasku? Odgovor. radi se 0 iskoristavanju prirodnih sila do kojih nema pristupa iz svijeta naseg prirodnog iskustva. Optimalno mali utrosak energije kroz oponasanje zivog svijeta doveo je do razvoja kibernetike. Kada ie svemir posao "providan' za zracenje? 4. Staje to kriticna gustina svemira i sta ona odreduje? 7. a posebno fizike. Tada je svemir postao prozracan za fotone. ~ talasna duzina koju registruje posmatrac. 6. sto znaei da je svemir otvoren (stalno se sin). naprimjer. Otkrivanje prirodnih zakona nerninovno je vodUo njihovom prakticnom iskoristenju.oju emituje izvor. to nije pravilo. Ova zracenje odgovara osobinama tzv. OA Ao . Aka se izvor sVjetlostl (zvljezda) krece duz pravca koj! spaja izvor svjetlosti i posmatraca. to zraeenje odgovara temperaturi ad 2. robot. bilo da se covjek prilagodava okolini. Svemir je nastao prije 15 mllijardi godina. Ona je pretpostavka i posljedica prirodnih nauka. Fizika kao osnov visokih tehnoiogija Fizika se uvijek sa uVaZavanjem pominje u prakticnosti zivljenja. mijenja okolinu prema sebi. Prakticno koristenje saznanja prirodnih nauka je tehnika. a danasnja prosjecna energija odgovara temperaturi ad 2.atomistike. Sta su erne rupe? 6. c • brzina svjetlosti.). dokolici. Naucnici su 1964. Ova kljucna opaZanja koja nas upucuju da je svemir nastao u velikom prasku su: crvenl pomak i pozadinsko mikrotalasno zracenje. koje nista ne zrace i koje Z8robe i sarnu svjetlost.

Doslo se do spoznaje da je klasicna mehanika primjenljiva samo na makroskopska lijela koja se kre6u malim brzinama u poredenju sa brzinom svjetiosti. godine americki naucnici Michelson (Majkelson) i Morley (Morli) izveli ogled sa brzinom svjetiosti. Ieee sarno po sebi. Otkrice lasara 1960. Otkrice providnih elektricnih vodica 1978. tj. onda su ti sati kao minute. Kada sf sa dragom osobom . Smatralo se da je vrijeme potpuno neovisno od prostora te da ". godine STR razmatra samo predmete iii sisteme koji se kreGu jedan prema drugom ravnomjerno pravolinijski (iii S8 uopste ne krecu). uspjesno objasnio sliku svemira.Primijenjena fizika: mobitell kompjuter CD (compact disc) nezamisliva je bez primjene lasera 198 . Specijalna teorija relativnosti (STR) Uvod.. STR se temelji na eksperimentalno ustanovljenoj cinjeniei da je brzina svjetlosti u svim intercijalnim sistemima jednaka. ve6 tih godina je uoeeno da la "gradevina pocinje da podrhtava" kada su 1881. bez obzira na isla vanjsko. naprimjer. Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwelovu hipotezu 0 postojanju elektromagnetskih lalasa i tako pokazao slicnost ovog zracenja sa obicnom svjetloscu. kao cjelini. U osnovi njegove klasicne mehanike lezali su pojmovi apsolutnog prostora i vremena. izmijenjene iz temelja. onda su Ii minute kao sati. Takvi sistemi S8 zovu ubrzani (neinercijalni) sistemi. omogu6ilo je novo gledanje na tehnologiju dobivanja i cuvanja energije.2. Otkri6e tranzistora kao kombinacije poluprovodnika 1947. mogu se nazvali doba klasicne fizike.na podrucju superprovodnika u podrucju keramickih materijala daje osnovu za razvoj novih tehnologija. 199 SI. kljuc je za konstrukciju kompjutera. U svojoj teoriji relalivnosti Einstein je odbacio pojmove apsolutni prostor i vrijeme i tako napravio preokret ravan preokretu koji je napravio Kopernikov heliocentricni sistem sVijeta. Teorija relativnosti se sastoji od dva dijela: specijalne teorije relativnosti (STR) koja je objavljena 1905. 79 K. Poznavanje zakonitosti prelamanja svjetlosti i osobina novodobivenih materijala vedl ka novom nacinu komuniciranja optickim vlaknima. Ogled je pokazao da ipak postoji neka greska u "temelju ove zgrade". U svorn djelu "Maternaticki prineipi prirodne filozofije". Einstein znacajan su korak na putu do novih mnogo kvalitetnijih materijala. " Godine 1887. Otkri6e superprovodljivosti na temperaturama iznad temperature tecnog azota. brzina uporedivih sa brzinom svjetlosti zasnovana je na Einsteinovoj (Ajnstajnovoj) teoriji relalivnosti (TR).6. godine Newton je. Takvi sistemi S8 zovu inercijalni sistemi. od t 687. godine Sta je relativnosl? Kada driiS ruku. godine. Isto tako otkri6e cijepanja jezgra fisija i fuzija uz kontroliranje nuklearne reakcije otvorio je put novih tehnologija. 1687.. Nairne. godine dalo je sasvim novo orude za obradu i analize materijala. 7. narocito na polju energetike. godine i opsle teorije relativnos!i (OTR) koja je objavljena 1916. Izgleda!o je da js ovo otkrice postavHo zavrsni kamen u naucnu gradevinu koja se izgradivala tokom prethodnih stolje6a... OTR razmatra predmete iii sisteme koji se jedan prema drugom kre6u ubrzano. Na mjesto neovisnog prostora i vremena TR je ponudila njihovo zajednistvo. odnosno cetvorodimenzionalno posmalranje svijeta. Tako su predstave 0 svijetu. Mehanika velikih brzina. Tehnologiju dobivanja i koristenja energije. Ova stolje6a. godine do 1887. na usljanoj peci. Medutim.

Gaillejev princip relativnosti glasi: "Zakon! mehanike se jednako odv!jaju u svim inercljalnim slstemlma Druglm rijecima..r~ce ravnornjerno pravolinijskl brzinom v. Smatralo se da je svjetJosti potrebna neka sredina kroz koju se ona prostire.. Za svaki inercijalni sistem vazl zakon inerclje. ad 1 km/s. Ako su zatvoreni prozori. razredu. GaJilejevo pravUo sabiranja brzina Neka posmatrac S miruje na Zemlji. putnlk nalazi u vagonu koji S8 kreGe ravnomjerno pravolinijsk1. Inercijalni sistem vezan za tijelo {npI..Da bi lakse razumjeli osnove STR ponovit cemo neke pojmove iz mehanike koje ste utili u 1. Neka se. U tom eteru se takode krecu planete.. Godine 1881. Aka se racuna kretanje u odnosu na Zemlju cnda sa putnik kre6e. putnik sjedi u vagonu ko]1 se krece U odnosu na Zemlju.2. a brzina lopte u smjeru kretanja vagona 5 mis. a vagon S' se kreGe ravnomjerno pravolinijskj brzinom v u odnosu na posmatraca S. razreda Referentni sistem. To je dovoljnoi za mirno tijelo.oZ ~ NV c-v 51:7. Sistem referencije koji se kreGe ubrzano u odnosu na inercijalnl slstem. Tijelu kOje se kTe6e treba odrediti i vrijeme kada je bilo u tom polozaju. izazvale bi promjenu interierencione slike u interferometru. kao sto je zvuk sirenja talasa u vazduhu. zamisljeni koordinatni sistem. Kada se Zemlja udaljava od Sunca onda bi relativn". on ne moze nl na koji nacin ustanoviti da Ii se vagon kreGe iii mlruje. unutar inercijalnog sistema. Za posmatraca S i vagon S' kazemo da su inercijalni sistem1. Prema klasicnom pravilu sabiranja brzina svaki bi posmatrac u takvim sistemima mjerio razlicite brzine svjetlosti u odnosu na eter.. U tom smislu govorimo 0 cetverodimenzionalnom prostoru. Eterom se svjetlosni talasi sire kanstantnom brzinom 300 000 kmls. Ako sa ratuna kretanje u odnosu na vagan. cnda mazama reci da se putnik i krece i ne kre6e. pod mehanickim kretanjem se podrazumijeva prornjena pOloiaja tljela U odnosu na neka drugo tijelo. Neka se u vagonu S' kreGe lopta. Michelson je izveo ogled da bi ustanovio ovisnost brzine svjetlosti od kretanja Zemlje.1). klasicnoj fizici 200 201 . na primjer.1. 7. U 10m smislu kazemo da je kretanje relatlvno. Sabiranje brzina prema . Medutim. Drugim rijecima. onda je brzina lopte U odnosu na posmatraca S jednaka 15 mfs. y liievo~desno x POIOZ8j nekog Iljela u prostoru maze biti odreden ako se za referentno tljelo veie koordinatni sistem (sl. inercijalni sistem vezan za Zemlju se obicno obHjezava sa S. odnosno tff koordinate. nlkakvim ogledlma se ne moze. na primjer. brzina trebala biti c-v ~ 270 000 krn/s. Pocetkom 19. Po definiciji. na primjer brzina vagana v = 10 mis. . naziva se inercijalno kretanje. Kada se Zemlja priblizava Suncu. Ta sredina je nazvana eter i on bi trebao da ispunjava cijeli svemir. Za prenosenje zvuka do naseg uha potreban je vazduh. Bilo je nezamislivo da se svjetlasni talasi. Ravnomjerno pravollnijsko kretanje. vagon) koje S8 k. itd.. Kada bi se u vagonu nalazio bilijarski sto kugl1ce bi se kretale kao da se on nalazi negdje u kalani. Sto ti]elo ima vetu masu vise se opire prem]en! stania kretanja... naziva se ubrzani Hi neinercijalni sistem. mogao bi posluziti kao apsolutni koordinatni sistem. stoljeca ustanovljeno je da je svjetJost talasne prirode. Sta je dovelo do pojave STR? Jos mnogo godina prije preciznog mjerenja brzine svjelosti bilo je poznato da je za prostiranje talasa potrebna neka sredina.. Miera za tromost tiiela je masa.7. koji bi bio vezan za eter. raketa .. cnda sa putnik ns kre6e. svjetlost je sirenje talasa u eteru. Za odredivanje poloiaja tijela potrebno je na6i tTi podatka. S' u =v+v' SI. Ako je. Sistem referencije koji se kre6e ravnomjerno pravolinijski (iii miruje) naziva se inercijalni.. ogled je pokazao da: nema nikakvepromjene interferencione slike sto znaci da je brzina :.2. 7.7. vagon. automobil. Za stroziju matematitku analizu. z SI. Ako. brzinom v' u odnosu na vagan. sistem. u odnosu na sistem S. To su ukupna cetiri podatka. Kada pusti kuglicu ona pada vertikalno isto 1 kada bi vagon mirovao u odnosu na Zemiju.1nercijalni slstemi SiS' Taj uobicajeni izraz za sabiranje brzina u klasicnoj mehanici zove se Galilejevo pravUo sabiranja brzina.3. Svaki sistem referencije koji se kreGe ravnomjerno pravoHnijski u odnosu na inercijalni sistem takode je inercijaln1.. Cak i male promjene brzine. odnosno cetiri koordi~ nate. Tijelo u odnosu oa koje S8 racuna kretanje zove se tijelo referenclje.2). kao na slici 7. ustanoviti da Ii on miruje ill se kre6e ravnomjerno pravolinijskL • A Inercijalni sistem S8 naziva i Galilejev kooordinatni sistem.obicno se obiljezava sa S' (sl. prostiru kroz prazan prostor. na primjer ad Sunca do Zemlje. :- Nasu Zemlju mozemo uporediti sa vagonom koji se krece oko Sunca brzinom v=30 kmls. Prema mehanickoj teoriji. Koordinatni sistem Inercfjalnl i neinercijalni sisteml Mehanika kojoj su osnove dall Newton i Gamel naziva se klasicna mehanika. Upotrijebili su uredaj koji se zove interferometar. KoUka ie brzina lopte U odnosu posmatraca S7 Brzina lopte u odnosu na posmatraca S je Ponav/janje osnova mehanike iz 1. za prenosenje talasa na vodi potrebna je voda. Svojstvo tijela da zadrzi svoje stanje mirovanja iii ravnomjerno pravolinijskog kretanja Galliei je nazvao Inerciju (tromost). bez djelovanja drugih tijela. onda bi prema klasicnoj fizici njena brzina trebala biti c + v ~ 330 000 krnls. U svakodnevnom zivotu kao ti]elo referencije sa uzima neka tacka na Zam!)! i posmatra kretanje U odnosu na Zemlju.

4. vidjet ce da su se obje sijaliee istovremeno upalile. To skracenje duzine tijela u praveu kretanja naziva se Lorentzova kontrakcija. ani ad nas odmicu uvijek yistom ?~zinom: 3?O 000 ~rn(s. STR odbaeuje pojmove: apsolutni prostor i apsolutno vrijeme. ali kada se nalaze na veoma velikoj udaljenosti jedan od drugog. ali. on ce prvo ugledati paljenje sijaliee B. Na taj naein bi se objasnio ogled. kre6e iii ne! c=const Ogledi su ponavljani ali rezu!tat je uvijek bio isti. bez obzira da Ii se izvor svjellosti.On polazi od eksperimentalne einjenice da nema vete brzine od brzine svjetlosti i na toj osnovi postavlja Specijalnu leoriju relativnosti (STR). Zove_ se jos i Einstenov princip relativnos~L Dogadaji koji su istovremeni u adnosu na Zemlju (peron) nisu istovremeni i u odnosu na vagon koji se krece. Na toj osnovi date $U cuvene transformacije koje se zovu Lorentzove transformacije. 1905. ta dva postulata su nespojiva! Da bi se ona objedinila bilo je potrebno mijenjati shvatanje prostora i vremena. Posljedice STR 1) Istovremenost dogadaja Prema STR. godine. Vrijednost tog faktora je upravo toUka da se izgubi ocekivana razlika u vremenu. Razlog tome je.7. Neovisnost brzine svjetlosti ad brzine posmatraca protlvlia se sVlm klaslcnlm predstavama 0 kretanju. Na mjesto nezavisnog prostora i vremena stupa njihovo zajednistvo. Posmatrae S' sjedi u vagonu koji se krece S stalnom brzinom v u SI. U svojoj teoriji odbaeuje pojam etera. Nauenik Lorentz je postavio hipotezu da se sva tijela skracuju u praveu kretanja za laktor. ali su njegovi radovi bili podloga za put ka STR. je to cinjenica. Postulati specijalne teorije relativnosti (STR) Miehelsonov ogled je objasnio tek Einstein. godine. Stubovi su pricvrsceni na Zemlju i jednako su udaljeni od posmatraca SiS' u trenutku paljenja. Ij.Svako referentno tijelo ima svoje posebno vrijeme odnosu na posmatraca S. neka zvijezda je udaljena od nas 300 SG (svjetlosnih godina). Lorentz se i dalje pridrzavao stava 0 postojanju etera. odnosno cetvoradimenzionaini prostar.4? Posmalrae S. Ako smo na Zemlji vidjeli eksploziju na toj zvijezdi 2005. Svjetlosnim talasima je trebalo 300 godina da dodu sa te zvijezde do Zemlje. odnosno posmatrac. Ona se odnosi na inercijalne sisteme. Svako referentno tijelo ima svoje posebno vrijeme. odnosno sisteme koji se kretu ravnomjerno pravolinijski (Ii miruju). ako se svjetlost prostire konacnom brzinom. svjet!osnim talasima. 202 203 . vrijeme je razlieito i za posmatraee koji miruju jedan u odnosu na drugog. Na primjer.su wp.ne fizike. onda se eksplozija na toj zvijezdi dogodila prije 300 godina.svjetlosti ista u svim smjerovima. Medutim. Michelsonovi ogledi . Na tom postulatu se i temelji STR. onda duzine tijela i vremenski intslVali moraju zavisiti od njihovog kretanja. 1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni. godine. koja mu je bliza. sto se svjetlost prestlre konacnom brzinom.otresll t~melje klasi~. Ako su zadovoljena oba postulata.Svjet!osti pripada osoblna koja povlaci za scbom duboke promJene u shvatanju prostora i vremena.a zatim A ~l. Da bi objasnili rezultate ogleda naueniei su iznosili razne hipoteze. Posmatrae S' se kre6e prema sijalici B. ona ce ad nas uV!Jek jednako brzo odmieati! Ljudski um se protiv toga moze buniti. 1705. STR se temelji na dva postulata. 2) Brzina svjetlosli u svim inercijalnim sistemima je jednaka i neovisna od kretanja sistema. na primjer. posmatrac S nalazi na peronu zeljeznicke stan ice (na Zemlji). Da Ii ce ti dogadaji biti istovremeni za posmatraee SiS' koji su u tom trenutku bili u polozaju kao na sliei 7. Koliko god -brzo "jurili" za Drugi postulat je eksperimentalno potvrden i izriee da svjetlost u vakuumu ima stalnu brzinu sirenja koja je potpuno neovisna od kretanja izvora svjetlosti u odnosu na posmatraca. Neka se u jed nom trenutku istovremeno upale sijaHce na rasvjetnim stubovima A i B. prostor . koji miruje na peronu. onda se na pojam istovremenosti dva dogadaja mora drugaeije gledatL Neka se.. Mazema treati koliko god hoeemo za sVJetioscu. Brzina svjetlosti predstavlja granieu koju nijedno tijelo ne moze preskoeitL Nastale su zuene polemike.vrijeme. Treba naglasiti da bi u nasem zamisljenom ogledu dogadaj bio istovremen za oba posmatraca kada bi se svjetlost prostirala beskonacno velikom brzinom! Prema STR. a udaljava od sijaliee A Posto se svjetlost prostire konaenom brzinom. Prvi postulat je ustvari prosirenje Galilejevog prineipa relativnosti sa mehanickih na sve fiz/eke z~kone. ta hipoteza je samo lormalno objasnila negativan rezultat Miehelsonovog ogleda. Naizgled. takode.: .

Prema STR Galilejevo pravilo ne vaii u slueaju kada su brzine bliske brzini svjetlosti. brzina svjetlosti.brzina tijeia u odnosu na vagon (sistem S'). Pokretni satavi .5.). Zamislimo da se u tom trenutku raketa S' poene da krete stalnom brzinom u odnosu na raketu S koja je ostala na Zemlji (sl. To pravilo se zove Einsteinovo pravilo sabiranja brzina.5. onda bi. "'t~"'t' S S' SI. na slici 7..' v . Na primjer. prama sllei 7. u=-1+ :~ I /!. 7.brzina vagona (sistema S') u odnosu na posmatraca S. b) v= c? Rjesenje: v'=c a) v = c/2. Ta brzina je veca od brzine svjetlosti sto bi bilo u supratnosti sa stavom da je ona konstantna. uOCavamo da je v'= c. Vrijeme protice razlicitom brzinom za dva posmatraca koji se kre6u Jedan U odnosu na drugog prema formuli. Sat u raketi S' kasni.) Ako bi posmatrac u raketi S bio u mogutnosti da pogleda n a sat u raketi S' ustanovio bi da on ne pokazuje isto vrijeme kao njegov sat u raketi S. Prema Einsteinovoj formuli.5.7.1 + vv v' +v c' gdjeje: 3) Dilatacija vremena Relativnost istovremenosti dogadaja daje nam za pravo da nas!utimo da j tok vremena ovisi od kretanja posmatraca. izmeau dva ista dogaaaja proteklo je manje vremena. mjerena satovima koji se nalaze na tom mjestu. brzina svjetlosfl u odnosu na posmatrata bila u ""c+%. "=--=c 1+- c+c '"' c' Svaki posmatrac uocava istu brzinu svjetlosti. 1 7. anda bi prema Gaillejevom pravilu brzina svjetlosli u odnosu na posmatraca S bila u=2c. c 204 205 . Prema Galilejevom pravilu.5. Prema satu u raketi koja se krete. Prema Einsteinovom pravilu. bez obzira kako se kre6e izvor svjetlosli u odnosu na posmatraca.t' = . brzina svjetlosti u c+. a) Aka se vagon (sistem S') krece brzinom v=~ u odnosu na posmatraca S.2.brzina istog tijela u odnosu na posmatraca S. vagon S! se krece stalnom brzinom v U odnosu na posmatraea S. U""''? "'t.6. KoUka je brzina aka je: a) v ""cf2.-. Napisatl Einsteinovu formulu za sabiranje brzina. 7. veta ad brzine svjet!osfl c. brzina svjetlosti u odnosu na posmatraca S. U odnosu na posmatraea S je S S' -tf----c /1' SI. b)v=c. u smjeru kretanja vagona. U=--. Neka se dva dogadaja zbivaju na istom mjestu i neka su vremenski intervali izmedu ta dva dogadaja. U vagonu se nalazi izvor svjetlosti (sijalica). u ..2) Sabiranje brzina u STR Galilejevo pravilo sabiranja brzina je u supratnosti sa principom konstantnosti brzine svjetlosti.2.6.!L c' u=c b) Aka je v = c.. neka se dvije rakete nalaze jedna pored druge i neka njihovi satovi pokazuju tacno 12 sati. c . Primjer 1. Polazeti od postulata STR Einstein je izveo novu formulu za sabiranje brzina (vidi sUku 7.idu sporije ad nepokretnih odnosu na posmatraca S ie. Prema Einsteinovom pravilu u = c + v. prema Gaii!eje· yom pravUu. .u=? Poredenjem slika 7.5. je Na slici 7.brzina svjetlosti.1t~1.Galilejevo pravilo sabiranja brzina u suprotnosti je sa stavom da je c=const. fj.v' . oznacena sa v' . u= C+V = _ _ 2_ c+- C v 1 + cv C Z c~ 1 +-.

Medulim. Vremenski interval kajHe protekao na Zemlj! je At= ~1-~ !:::. imama dvije rakete iste duzine L.3 m.15.el !:::. v=c.duzina rakete u sistemu U odnosu na koji se ona krece.0. itd. sto se svjetlost prostire konacnom brzinom. a za njega bi sat u raketl S kasnio! Relacija za dilataciju vremena provjerena je i eksperimentalno sa atomskim casovnicima. debili bi klasicne reiacije. mjeren svjetlosnim signalima. v .. sto znaCi da nema fizlckog smisla. v<c. na primjer. Uvijek kada se jedan pasmatrac krece u odnosu na drugog. Primjer. obojiei ce izg!edati da se ana druga raketa skratila u pravcu kretanja. Metrika prostora j vremena u svim sistemima se uspostav/ja tako da mjeri istu brzinu svjetlosti.7. Neka se raketa S'.IS min I". v>c.S'? Rjesenje: v=O.r =50 god I / "" M 30 god 1_(0.Aaketa S'je kraca u pravcu kretanja "vlastite satove i metre". Vremenski intervali su mjereni svjetlosnim signalima. Nakan sto js proveo 30 god1na u raket1. dobili bismo imaginarne vrijednasti. prema formuli. Kontrakcija duzine Rekli smo da se metrika prostara i vremena u svim sistemima uspostav!ja taka da mjere istu brzinu svjetlosti. Jedna ad njih miruje na Zemlji (8). Sat u sistemu koji se krece.664 Sat u raketi S ce pokazivati 12.3m Napomena: Aka bi posmatrac u raketl S' mjerio duzinu svoje rakete takode bi dobio da ana iznosi 5m jer se rakata ne krece u odnosu na sarnu sabe. a u raketi S' 12.t'=lOmin ""I5min. kada bi posmatrac u raketi 8' mjerio svoje vrijeme one bi bilo nepromijenjeno.7).duzina rakete u sistemu u kojem ona miruje. Taj ucinak se zove relativisticko usporenje vremena iii dilatacija vremena.6. AI =At'.8c tlt::: ? Za posmatraca na Zemlj! vremenski interval koji je protekao u raketi ja 30 godina.75C At.8c/ " 206 . koje vrijeme "vidi" posmatrac S u raketl . Duzina rakete u sistemu u kojem ona miruje je najveta i zove se sopstvena duzlna L y=O. v . Astronaut se nalaz! u raketi kOja sa krete brzinom v = 0. Za raketu S bi dobio da duzina iznosl 4. Vremenskl interval koji posmatrac u raketi S mjeri na svom satu iznosi 15 minuta. bez obzira da Ii se raketa priblizava ill udaljava.7.- 207 .vremenski interval koji posmatrac S vidi na casovniku S'. prije pa!aska rakete S" pokazivala tacno 12 saH. onda bi ona bila krata u pravu kretanja. Zbog toga su vremenski intervali razliciti za razli6ite pasmatrace. sl L' L U 8TR svaki posmatrac ima SI. a drugo se krete stalnom brzinom u odnosu na Zemlju (8'). 41'=15min~1_(0. ide sp<?rije. Za brzine. Mjerena svjetlasnim signalima raketa u kretanju cini se skracena. Pitanje 1. Na slid 7. posmatrac u raketi S mjeri duzinu svoje rakete i ona (znosi L". Neka.7. Ako su aba sata. klasicne reiacije bi dobUi i kada bl brzina svjetlostl bila beskonacno velika! Primjer 2.svjetlosti? Iz formule Z8 di!ataclju vremena mozemo zakljuciti sljedece. Primjer 1. Takede. pa cak ni dostici. L' . KoUka je duzina rakete S' ako se ona krete brzinom v = ell U odnosu na posmatraca S? Rjesenje V"" c/2 [=5m L'= L' =4. a razl09 sto oni nisu jednaki je taj. kre6e brlinom v "'" 0. Kada bi se tijelo kretalo brzinom svjeUasli. Takode. 7. Vrijeme protice razlicitom brzinom za dva posmatraca koji sa jadan u odnosu na drugog relativno krecu. Kada se sistem pokrene njegovi metri nam se cine skraceni.10. u STR brzina svjetlostl Ima ulogu granicne brzine koju n!jedna tijelo ne moze prekoracitl. nijedan posmatrac nete zapaziti nikakvu promjenu u svojoj raketi. Prema tome.vremenski interval koji posmatrac S vidi na svom casovniku. 4.75 C. 6 t . zatim mjerenjem srednjeg zivota brzih i usporenih mezona.gdje je: 6f' . Sto je relativna brzina veea to ce sat u raketi S' vise kasniti. Ako bi posmatrac u raketi 8 bio u mogutnosti da izmjeri dUlinu rakete 8' (sl. a satovi' usporeni. Moze Ii se prekoraciti brzina. na s!lei 7. vratio se na Zemlju.. Koliko je vremena proteklo na Zem!ji? RjeSenje bt' "" 30 god.brzina rakete Duzina rakete u kretanju manja je od duzine rakete koja miruje.7:.8 C u odnosu na Zemlju.brzina rakete S' u odnosu na posmatraca S. cnda bi vremenski interval At' bio jednak nu!i! Za brzine vets od brzine svjetlosti. kOje su mnoga manje ad brzine svjetlosti.5 m.t' ""? L'=L~l_V' c' gdje je:L . Nikakve sHe nisu izazvale tu promjenu.

99 1. MecJutim. Stoga js pravilnije re6i da porastom brzine raste tramost {inercija} ti]ela. izgleda taj slobqdan pad? Relativisticko smanjenje duzine odnosi se sarno na duzine u pravcu kretanja. Povecava se jedno drugo svojstvo tvari. tj. LIE· promjena njegove energije. a okomite duzine u m U referentnom sistemu u odnosu na koje se tijelo krete masa tijela je veta nego u sistemu u odnosu na koje 1ijelo miruje. U svom radu.reiativisticka masa.8). tj. Za postizanje taka velika brzine treba!o bi ulozltl beskonacno veliki rad.m! 208 209 . 7. te je stoga ubrzanje manje. c $1. praveu slobodnog pada nisu isti vremenski intervali. onda njegova Iroma masa rasle za iznos. onda se misli na masu mirovanja.B. Promjena tromosti sa brzinom V oba vagona ostaju iste. Razlog tome ]e sto se pod pojmom mase obicno podrazumijeva kolieina tvari. u okomitom praveu.E Am=- m=R' m. Kakav je fizlcki smisao relativistlckog povecanja mase sa brzinom? To pitanje je cesto jzazjvalo zabune. Na na8em satu taj vremenski interval je veei. a to je tromost (inercija). odnosno ista 8ila mu teze maze promijeniti brzinu.7.8. odnosno F m=- Primjer 1.14c = 42111 km . Posmatrajmo slobodan pad u vagonu S' koji se kreee ravnomjerno brzinom v u odnosu na Zemlju.E. godine. . na primjer. Stoga. Pltanje 1. gdje je: rna . u teonji 0 postanku Svemira govori 0 nedostajucoj masi. vidimo da tramos! primjetno rasle tek za brzlne vete od 0. Na sliei 7. rna. odnosu na koji se ana kre¢e brzinom v. Einstein tumaci da je povecanje mase tijela u vezi sa pove6anjem njegove kineticke energije." c 2 "_i_"0. nijedno tijelo ne maze dosti6i brzinu svjetlosti. Relativisticka formula za promjenu mase sa brzinom i eksperimentalno je provjerena. Sto se tijelo kre6e br'Ze ista sHa mu teze maze promijeniti brzinu. prema relaeiji ~i. Masa i energija u STR Masa.01 roo v='l a smanjenje ubrzanja pri slobondom padu moze se tumaciti kao da je masa postala veea. Kada se. objavljenom 1905. Kada se poveta brzina ne paveeava sa nm bra] atoma nitl broj molekula. izvan pokretnog vagona. masa tijela u sistemu U gdje je: t:. Iz gornje relaeije slijedi da bi tijelu masa bila beskonacno velika kada bi se kretalo brzinom svjetlosti.5. c' gdje je: m' • masa tijela u kretanju m ~ masa tijela u mirovanju v brzina kojom se tijelo krece w Tek pri brzlni ad 42 111 km(s tromost{trama masa) cestice se poveeala za 1%. V=C. "Ovisi Ii inereija tije/a od energije koju ono sadri!". Neka se posmatrac S nalazi u vagonu koji miruje na Zemlji. 1-- c' c' odnosno. promjena svake energije tijela za vrijednost DoE povezana je sa promjgnom njegove mase za vrijednost t. t. Kolikom brzjnom treba da se krete Castlea da bi sa ojeoa relatlvisticka masa poveeala za 1%? Rjesenje m=l. Kako se povecava brzina.01 m' g' m 1-- v = O. U fizicl elementarnih eestica pod masom cestice se podrazumijeva masa miravanja (sopstvena masa). U skladu sa Lorentzovim predstavama. Prema tome. U literaturi sa gornji izraz cesto pise U obllku.m· promjena mase tijela. Energija.5 c. Sta se tijelo brze krece masa mu je veGa. kaze: "Ako tijelo primi energiju t. tramost sve vise raste taka da je sve teze ubrzavati tljelo (sl. a ne neku masu kOja bi rasla sa brzinom. Prema 2 Newtonovom zakonu F :::. Kako nama.masa mirovanja (sopstvena masa) m . prema STR. Sila teze je ista kao da vagon miruje.

10 ml s / 8 E =4.defekt mase. odgovara energija koja bi se oslobodila sagorijevanjem 32 000 tona na]kvalitetnijeg ug!ja. d) ukupnu energiju elektrona. pri zagrijavanju jedne tone vode od tacke mrznjenja do tacke kljucanja utrosi se kaHCina toplote od 4. EO ""S.m =:.10 8 J.. s obzirom da su promjene energije vrlo male. d) E=? a) Kineticka energija elektrona je Ex = eV = 100keV = lOs eV 5 19 Moze se izracunati da defektu mase od 4. Inercijalni'sistem referencije naziva se jOs i Galilejev sistem.3J kg " e) Energij~·mirovanja elektrona je.91 g:= 0.) ad oslobodene energije pri hemijskimr eakcijama.19. h. na desnoj strani jednacine. Sta je to energija mirovanja tijela? Odgovor. h. Do pretvaranja energije mirovanja u druge oblike energije dolazi u nuklearnim reakcijama Koliko se poveea kineticka energija toliko se smanji energija mirovanja. b) priraslaj trame rnase. c) energiju miravanja elektrona.ukupna energija tijela.10. fun:::: 1. Novas! u relativistickom opisivanju pojava je otkrica da energiju mirovanja eiji je iznos. pri nuklearnoj fuziji. . E = Eo + Ei 0:: 9.00491kg'( 3 .Z . Elektron je ubrzan u elektricnom pOlju razlikom potencijala U =100 kV. me" =m oc 2 +Ek Sio predstavljaju pojedini clanovi te relaeije? E = me 1 .1 . Istakli smo da su zakoni mehanike jednaki u svim inereijalnlm sistemima..Prema STR prostorni i vremenski interval su relativni. sintezom 1 kig heHja. KeHka se oslobodila energija pri toj reakei]i? Rjesenje: o primjeni ove relacije vise ~e govori pri objasnjenju nuklearnih reakcija. o. Na primjer primjer pri sagorijevanju uglja u toplotu se pretvara hemijska energijal Prlmjer 2. Za one koji ieie vise znati 1) Galilejeve i Lorentzove translormacije Prema klasicnoj fizlci prostorni i vremenski intervali su apsolutni. onda ee prirastaj njegove energije biti jednak kinetickoj energiji. Cesto se relaelja E = fizickog smisla? Ukupna energija je E = m oc 2 + Ek Ukupna energija se nete promijeniti ako se smanji prvi clan.91 g. Odredi: a) klneticku energiju elektrana. Vezu izmedu ukupne energije. I kada tijelo miruje njegova energija nlje jednaka nuli vee ima vrijednost Eo =mo c1 . do pretvaranja mase u eneriju maze doei sarno na racun promjena energije mirovanja tilela! Zakon ocuvanja energije zah1jeva da zbir energije mirovanja i kineticke energije ostane stalan. Eo =m oc 2 -energija mirovanja Ujela.91 g. Galilejeve transformacije. Neka Hjele miruje.778 1O. 4. Na primjer.00491 kg E=? Oslobodena energija pri nuklearnoj fuziji je E "" h. Smanjenje energije mirovanja ima za posljedicu smanjenje mase mirovanja . V-lOO kV=J05 V a) Ek-?. Tada je troma masa rno . samim tim sto postoji. ima Takva energija nama analogiju u klasicnoj mehanici i dobiva se kada je brzina tijela v = O.6 10=1.)' (3 10 8m .Potvrdu ove relacije tesko je uoCiti u svakodnevnom fivotu. Rjesenje. fuziji. defekt mase je 4.42·]019 J Prlmjer 1.6. me spaminje uz mogucnost "pretvaranja mase u energiju". =. sto je zanemarljivo. kineticke energije i energije mirovanja mazema dobiti na sljedeci nacin. Prema gornjoj relaciji prirastaj mase je 4. To je nesto vise od cetiri milionita dijela grama. Ima Ii to Pitanje 1.6-10-14 1 14 1 ev b) Prirastaj trome mase je.19·1O. Eo "'" moe· cestica. Napomena. a brzina svjetlosti relativna. . Treba razHkavatl pretvaranje maSa u enargiJu u nukleamim reakeijama (lis!j!.m'" Ek _ 1.10. a za isto tollko poveea drugi clan.a kineticka energija Ek = O. . Moze H se masa pretvoriti u energiju? Odgovor.8. E m (3·1O~-. m OC 2 = 91 1O-3l kg . Treba napomenuti da se u ·gornjim relacijama iskljucuje promjena potencijalne energije u vanjskom polju.14 J 210 211 .10-14 J Pitanje 2. Aka mu se brzina paveea na v . I I I d) Ukupna energija e!ektrona je. c) Eo=?. Ek = llmc 2 -kineticka energija tijela. Prema tome. S obzirom da je tole Ek =Jmc 1 =(m-mo)c' odnosno. Izrazena u dzulima njena vrijednost je Ek Ek = 10 eV ·1.9 kg.mc 2 := 0. b) l\m-?. a brzina svjetlostt apso[utna. To povecanje kineticke energije upravo je ana energija koja se oslobodi u nukleamim reakeijama. Pri reakel]i nuklearne tuzlje.65 .

sa koordinatama x'. Medutim. Neka se drugi koordinatni sistem S'. prolazeci pored Sunca. z' ravnomjemo krece brzinom v u pravcu x-ase. Dje!ovanje gravltaclje u ubrzanom !lftu moze se ponistit1! Zamislimo sada da smo u raketi koja se kre6e sta!nom brzinom u dalekom svemiru gdje je gravitacijsko djelovanje nebeskih 1ijela zanemarljivo. Te jednacine se zovu Lorentzove transfarmaclje.9). Prema OTR gravltacija izaziva zakrivljenost prostora. To znaci da ne vrijede ni GalHejeve transiormacije koordinata.z obzlra da Ii je on lnercijalan iii ubrzan. Pri velikim brzrnama. Prema Einsteinu i ubrzano kretanje je relativno. . be. dat gornjiom formulom. sila . 3) Opsta teorija relativnosti (OTR) STR se odnosi na inercijalne sisteme. covjek i sva tijela u raketl ce poteti padati prema "dole". energija.. savijaju prema Suncu.7. Tijelo se kreee po tzv. y'. prama prethodnim formulama. Bez ikakvlh teskoca mogli bi se pokrenuti prema p!afonu. odnosno pritiskivat ce pod fakete. To znaci da je klasicna mehanika granicnl slucaj relativisticke mehanike kada su brz. Ako b't se lift kretao ubrzano na dole.9). x=~ 1--:7 . Ako bi lift slobodno padao. 2) Relativisticka dinamika Str?zija i dosljednija formulacija relativisticke mehanike izbjegavat ce gavor 0 promjenfjivosti mase sa brzmom. Veze izmedu koordinata tacke u cba sistema su: x'=x-vr: y'=y. Prineip ekvivalentnosti. razred). ona je pogresna u slueaju da je brzina tako velika da Je uporedlva sa brzinom svjetlosti c. a lift se krece ubrzano prema gore.. Taj zahtjev da dinamicke veneine (impuls. driati teske predmete. ~'=: t. Vi~irr:o'da za brzine koje su mnogo manje od brzine svjetlosti~. Neka je koordinatni sistem S.. lak~ se ta pretpostavka moze cinlti ocitom. treba preformuUsati tako _da budu_ u skladu sa prostornom ~ vremenskom 212 . Ona prouCava ubrzane (neinercijalne sisteme) i temelj) se na dva prineipa: opsti princip relativnosti i princip ekvlvalentnosti.9. . samo sto se umJesto starog impulsa mora uzet) relativistitki impuls.0va inercijalna koordinatna sistema. sisteme koj! se krecu jedan u odnosu na drugi ravnomjerno pravolinijski.rentzove transformaeije. Na primjer. Newtonove zakone. Razlog tome je sto u ubrzanom [iftu djeluje dodatna sHa kOja se zove inercijalna sila. Ta~va formula bi S8 mogla pisati sarno ako se impu!s tijela shvati kao proizvod mase tijeJa i njegove brzme. F '" dP dt ostaje 1 u relativistiekoj mehanid. Prema tom prineipu. ~o."y=y. ne vrijedj GaliJeJevo pravllo sabiranja brzina.-. uporedivim sa brzinom svjetlosit. 213 . Da bi vaiili zakoni odrianja potrebno je peliormulisati izraze za impuls i energiju. ) ostanu nepromijenjene tretira se kao dopultlski postulat Smalra se da je nepolrebno uvoditi jos neku masu pored konstantne mase m. izrazen u obliku SI. tj. izraziti ih u obliku.X~l!t . Einstein je 1916 godine objavio opstu teoriju relaiivnosti (OTR). itd. onda uopste ne bi priliskivali pod lifta!. inercijalne sile su ekvlvalentne silama gravitacije. onda bi manje pritiskivali pod lifta. U ubrzanim sistemlma se pojavljuju inercijalne slle (pogledaj fizku za 1. ako se raketa poene ubrzavall prema "gore". sa konstantnom masom m. On je prosirio prineip relativnosti i na ubrzana kretanja: Prirodni zakoni jednako vaze u svakom sistemu. u klasiCnoj mehanici se smatTa da je vrijeme dogaaaja u oba sistema jednako. . U raketi ce vladati lsti fizikalni zakoni kao i u gravitacionom polju Zemlje. sa dilatacijom. tj. Newtonov zakon gravitacije nije u suprotnosti sa Einsteinovim zakonom gravitacije vee on pro)zilazi kao specijaJan slucaj. Promjena mase sa brzinom. S i $' Ovi odnosi izmedu koordinata zovu sa Galilejeve transformacije.y y' Posmatrajmo dva inercijalna koordinatna sistema (sl. geodetskoj Iinrji lj. Tako je i eksperimentalno provjereno da se svjetlosnl zraci sa jedne zvijezde.y. !~ Pos:. V· brzina cestiee.z vezan za Zemlju. U nasem primjeru sa liftom. S10 S9 tice vremena.me ""!nogo manje od brzine svjetlostl. Prema OTR i svjetlosni zraci se savijaju u jakom gravltaeionom polju. S VI 7. Lorentzove Iransformaeije preJaze u ~aliJeJeve. S' v koordinatama x.9. Prema postulatima STR zakoni fizike ostaju nepromijenjeni pri prelasku iz jednog inercijalnog sistema u drugi. djelovanje gravitacije se moze panistili ubrzanim kretanjem. Drugim rijecima. Opsti princip relativnast!. t'". Ove jednacine povezuju koordinate i5109 dogadaja u intercijalnim sistemima SiS'. z'=z. ne pritiskujemo "pod" rakete. U raketi ne opazamo nikakvu tezinu. Dna ima smjer suprotan od smjera ubrzanja ntla.z=z gdje su oznake kao na slle! 7. X E= r:--7 VI -7 me' 0 x' U pocetnom trenutku neka se koordinate pok!apaju. Ta ekvivalentnost sUe inercije i sile gravitaeije navela je Elnsteina da odbaci stari pojam sUe graviladje i zasnuje navu teorlju gravitacije. Prema STR svi fizicki zakoni su invarijantni u odnosu na Lorentzove transformacije. ne uklapa se dosljadno u STA. Poslija nekog vremena t veza izmedju koordinata u pravcu kretanja je x "" x' + vr (vidi sllku 7.ulata STR dobiva se novi obHk jednacina Iransformacije koordinata kOje povezuju dogaaaje u dva merctjalna sistema. Lorentzove transformacije bi presle u Galilejeve j kada bi brzma sVjetlosti bila beskonacno velikal !stakli smo da su Newtonovi zakoni nepromijenjeni (invarijanlni) u odnosu na Galilejeve transformacije. z z' Drugi Newtonov zakon. liniji koja predstavlja najkra6i put izmedu dvije tacke na krivoj povrsinl.! gdje ie: m ~ stalna masa. Taj princip uspostavlja vezu izmedu gravitacionog polja i ubrzanja sistema u kojem je posmatrae.. kada bi se prekinulo uie lifta on bi slobodno padao i mi uopste ne bi pritiskiva!i pod lifta. ako smo u liftu. mi cemo vise pritiskivati pod lilta ne90 kada on miruje iii se krece ravnomjemo.

Prema STR prostorni i vremenski intelVali su retalivni. Pitanja i zadaci 1. (R: a) 8. b) 40 godina. Ako je gustina mase toliko velika. lz OTR slijedi da je svemir nestabilan. Energiju izrazi u dzulima i e!ektronvoltima. Sopstvena duzina rakete je L ". nastaju cestice koje se zovu mioni.9 e. Kako su povezani vremenski intervali kojl se posmatraju IZ razlicitih (nercijalnih sistema? 5.duzina tijela u sistemu u kojem on miruje L'· duzina Ujeta u sistemu U odnosu na ko]i se on krece brzinom v. u odnosu na nepokretnog posmatraca. Tada je zakr(vljenost talika velika da se obliznja tvar i zracenje ne mogu vise udaljiti od erne rupe.0 kg a poslanku Svemira iz 20* lz izraza za promjenu trome mase sa brzinom izvedi jednacinu kOja povezuje relatlvisticki impuls cestlee. b) atomskoj jedinld mase? Podatke za mase uzmi iz tablice na kraju knjige.8. 15.0.< . Kolika energija mirovanja odgovara: a) masi mirovanja elektrona. Kakva je razlika izmedu Newtonove i relativisticke mehanike? 8.10. manja je ad frekvencije syjeUosti izYora koji se nalazi izvan polia sile teze. KoUka je brzina rakete u odnosu na Zemlju? (R: v = 0.(R: .494.brzina tijela U odnosu na sistem S' v .11 kg)' m=g""'v' 1-- " ~E 214 215 . tj.Prema OTR.~ 14.6. Koliko je puta njena troma masa ve6a ad mase mirovanja? . a brzina svjetlosti relativna. m . b) s' =v61' ""658.brzina svjeUosti Kontr. Ij. Kineticka energija cestice jednaka je njenoj energiji mifovanja. masa tijeta u sistemu u odnosu na koje one miruje.10 m. ukupne energije E i energije mirovanja Eo je gdje je: E= In eZ .2.'kg. Posmatrac na Zemlji izmjeri na svom casovniku vremenski interval ad 30 minuta. tvari? Einsteinovo pravUo sablranja brzina: v'. vremenski interval koji posmatrac u sistemu S mjeri na svom casovniku 6t' . Kolikorn brzinom treba da se krece stap u praveu svoje ose da bi mu se duzina u odnosu na nepokretnog posmatraca smanjila na jednu treCinu u odnosu na prvobitnu duzinu? (R: L' "" 113 L.2 MV. a) Koliko]e srednje vrijeme zivota miona za posmatraca na Zeml]i ako 1e brzina miona v = 0.19 . moze nasta!i erna rupa. Sia je kontrakcija duzine? Napisi i abjasni farmulu. Kalika je brzina tijeta? (R: m =2 mo. a) koliko je godlna "ostario" brat b!lzanac na Zem!j! za to vrijeme? b) Ko!iko godina 6e imati brat blizanae koji je putovao svemirskim brodom. Iznosi 20 minuta. a koliko brat blizanae na Zemlji? (R: a) 6t' '" 10 godina. pod djelovanjem kosmickih zraka.. b) L' "" 6. asia inercijalnl sistem? 2.dva puta) 17. masa tijela u sistemu u odnosu na koje se one krece brzinom v. Kako !roma masa zavisi ad brzine tijela? Da Ii se pri tome mijenja kolicina 9. Odredi: a) kinetitku energiju elektrona u 3 elektronvottima i dzulima.akcija duzine: L .1.998 C? b) Koliki 6e put preti mi~n u svom sopstvenom sistemu refereneije za vrijeme srednjeg zivota? e) Koliki put prede mion u odnosu na posmatraca na Zemlji? (R: a).2 JIs.4 MJ.14 J = 0. ako se rakela krece: a) drugom kosmickom brzinom v = 11. 61= 23 godine. (R:a) El "" 0.745 cj 13.7 m.10.brzina inercija!nog sistema S' u . Postulati STR: 1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni. 6t::: 34. Sta je inercija (tromost).10 J = 933 MeV) 19· Elektron se ubrza razlikom potencijala U = 0. Dilatacija vremena: 61 . Eo = moc 2 . Kada braca blizanci napune 30 godina jedan od njih krene svemirskim brodom prema nekoj zvijezdi. prelaze veei put od 10 km. Veza izmedu kinetitke energije tijela Ek. b) prirastaj mase elektrona.m = 4:67. Troma masa lijela je dva puta veta od mase mirovanja. odnosno 53 godine). Kako je pamoeu miona dokazana relativnost vremena? Pogledaj zada!ak 14! 7. brzinom v "" 0. l' = 2. Cemu je jednaka ukupna energija tijela u relativistickaj mehanici? Sta je energija mirovanja? 10. energiju mirovanja i ukupnu energiju. L'=L~I. Kada je u raketi proslo 10 godina on se vrati na Zemlju. KoUka ce biti duzina rakete u praveu kretanja. U skladu s tim. b) 1.us. c) s = v6t =10420 m. U gornjim slojevima atmosfera.87 c) 16. Slo je graYitaciono pofje jace to je i relativisticko usporenje vremena vece. a brzina svjetlosti apsolutna. Srednje vrijeme zivota miona lznosi 2.51 MeV.brzina tijela u odnosu na inereija!ni sistem S c . b) Nil = 3.dE. e) m = 1.2MeV = 3. Prilikom zagrijavanja 1 kg vode od tacke mrinjenja do tacke kljucanja utrosi se kollcina toplote od 4.10-31 kg. vrernenski intelVal koji posmatrac u S mjeri na casovniku u sistemu S' v • brzina sistema S' u odnosu na sistem S.55. 6.2 km/s. Ako tijefo prim! energiju . v ""0.6. To je potaklo naucnike da razmisljaju jedne tacke mada je sam Einstein odbacio takvu moguenost. v = 0.10-14 1. c) brzina elektrona ako je m = 9. (R: Ek '" !!>mc l . 2) Brzina svJetlost! u svim inercijalnim sistemima je jednaka i neovisna od kretanja sistema.6 m) 11. proslor~vremena 18. frekvencija svjetlosti ciji S6 izvor natazi u polju sile taze.94 e) 12. OdgovarajuCi vremenski interval u raketl. Ey:::: mo c2 3. Kakav je bio rezul!at Miehelsonovog ogleda? Vazniji iskazi i formule Prema klasicnoj fiziei prostorni i vremenski intelVail su apsolutni. retativisticka masa. Brzina svjetlostl ima ulogu granicne brzine koju nijedno tijelo ne moze dostie] Troma masa raste sa brzinom prema relaciji mo • masa mirovanja (sopstvena masa). Eksperlmentalno je dokazano da Ii mioni dolaze na Zemlju. Pod kojim uslovom Einsteinova formula za sabiranje brzina prelazi u GaHlejevu farmulu? 4.1·10.2 . onda se njegova troma masa poveca za iznos.265 ·10-. Koliki je relativistickl prirastaj mase vode? . b) v '" 0.75 e? (R: a) L' = L = 10 m. tj. za posmatraca na Zem!ji.us.

-" Y.207 0. W 10 10' W W W W d c m " n p 11o=:"4n·10· HIm £o=8. .10· 1<! e=1. H.:".DODATAK 1 VaZnlte f IZIC e k onst ante ' .23 J/K 0=5.u $..<.€ Z.42 Relativna permitivnost vazduh F=9.~726. 'trartsf. 6 W/m2.- -.67-10. .~ aff3. 10..47 1.027 0.li. 1.22 :'meiai cink 'lI(eyr:· 4.36 1.. "...'--..85..• .=1 .81 m/s2 JlIl=9. X.y 'bet~ M E.. c".·".5.··· ••··.54 1..27 kg aceton g!Jcerin kalij-hlorid benzol Specificna elektricna otpornost....10-11 m jri'~I~1 .31 platina olovo volfram ziva J c:1370 W/m2 eV=1.P '0 E.fi "hi h=6. i!. a.35 4.50 -1. n .67495.81 2.< 'n" . 10 G/mol R~=1 .'''. ...38 2...60 1. pada Bohrov magneton Bohrov poluprecnik solarna konstanta elektronvolt astronomska jediniea . ...12 0.898·10·$ Km <Vazduh c.602·10· 19 7 deei eenti mili mikro nanD .<p sigma .. "'-c'·". 0.3 4. cezij kalij .958 0.t(' b=2.27. ' omega " R=8.X 'f1.'..672.K theta-'..292. ... il>si.66057.15 K Po=101325 Pa g=9.a 'velicbitr ..ulje ipapir parafinpaplr .63 2.10·27kg aJumlnii Dakin 4.·. gravHaclona konstanta atomska jedlnica mase 1=6.33 1.007276 u=1 ...' .24 JfT ao".42 m 216 217 . Indeksi prelamanja nekih !vari .a I.6484.T .56 1..'.piko fernto F/m c I a al0 10 10 10 10 10 10 10 10 da h k M G T P E deka hekto kilo mega jiga tera oeta eksa B.•.80 1.097.. 1.33 1..e K.'. .. Izlazni rad elektrona iz metala I' ••••••• mu=4...022·10 23 A).49 1. .39 0.56 1.0 n.0003 1. . ".60 -1.053 0.099 0.107 m·l 4 terpentin led veda meti!alkehe! etila!kohol slaklo (kron) staklo (Ilint) kamena so kvarc anilin seGer ug!jik-disulfid dijamant Rydbergova konsfanta Boltzmanova konstanta Stefan-Boltzmanova konstanta Wienova konstanta k=RJN A=1 .i'ij~Clnosd?6nstanfe .008665 u=1.0 2.c.:/_.25 4.. 10" .10..W Q. .. jpsilo.51 ·n· 1. porculan staklo • v..-'.54 4. .00151 u T0""273.602·10· J AU".415 0.017 1..06 0.10·27kg m.52 koristantan ·nikelin lilij natrij alumlnij gvozde 2. fAt"V)." mi 1·0"·' .' . tvar ..v 3.36 1.314 Jfmol·K ··1········ L 1.' P.10 0... atmosferski prltlsak standardno ubrzanje slob.G T..4959787·10 11 19 0.10. brzina svjetlostl u vakuumu permeabllnost vakuuma permitivnost vakuuma elementarni naboj Planckova konstanta Avogadrova konstanta . p!10·6 nm) masa elektrona masa protona masa neufrona masa alfa-cestlee standardna temperatura standardn..\.42 0.. marl moJarna gasna konstanta Faradayeva konstanta .47 0.' Oinikron 'PI'..rt _ .. 3.-_.pds..' .299792458 mls _i .. ·'k 2.: .10 0..38·1 0..626·10·34Js NA=6..iir .2 2.7 6. Predmeci decimalnih mjernih jedinica Grcki alfabet A.ro <..31 1. M. gama delta -epsilon zeta ota N.• ." 1. 'iota kapa'lambda.p r.54 1.0006 2..Cc 'peirdlei .11 Nd/kg2 u=1 .486·10"':u:9.....50 .8066 m/s2"'9.6 2 6 7 81 ..1.11·10-31 kg mp=1 . m e=5.0 4.24 srebro 4.

OJ §' ~ :J JJ 5' §' '" ~ '" 0 0 0 m 0 0 3 c" D- m 5' '" <0 <0 '" I~L Co> :J "O> 0> '" 1+ f '" '" '" " 'g _on. " a 3 .94 Mn 54.. ~ 3 en 0 0 0 0 0 '" '" 0 " " '" 3 0- 0 A ...::- ''" ''" " I~ " 0 <D <D ~. :J ~ <0 "c: 0 0 D- <0 0 D- ::l. Zl d .~.0080 IIA IIA 2 I1IB ilIA 3 IVB IVA 4 VB VA 5 VIB VIIS VIA VIlA 6 7 Novo -------8 9 10 VIII VIII IB IB lIB lIlA IIIB lIB 12 IVA IVB 14 VA VB 15 VIA VIlA VIB VIIB 16 17 0 0 11 13 18 3 Li ..:'i.0.: • .49 180.9064 " Mo.. OJ ?' :Il c" <0 en 0 :.. <D <D <D 0 3 Q l:J ..80 " In 114. " '" ~ 0 0 0 0 in' C '" 3 " '" "" c'" =: .~ '? . 50) N 14.'<l ~ " ~ if D- N :r ~ ~ CQ Q :.9%2 Ro 101.01218 1Z 5 B 10. ::T U> a..~.5% '7 107.105 2() .451 J5 Ar 39.::l C c: OJ <0 <D N 0> ::> 3 ~ z :J .60 Te ~ 55 56 57 7Z 7J Cs ll2.086 .46-78 Sr 87. AI 26. Xe 131.~. IC. ~: " (') ~ en i? 0 g .905S Ba 137.9055 89 Hf Ta 178.868 79 JO Zn 65.34 La 138. i '-- [f .3 98.08 J8 Sc 44.82 Sn 118.. ~ 3 0 0 0 2.9380 " " Fe 55.9898 19 Mg 24. Po " I 126.90 zz ZJ 24 V 50.996 95.179 18 15 P 30. () 0 () () ~ '" I ::l a 5- ? Fa .07 Rh IOZ... '" "" "5' ~ 0 0 !2: o 3 m 0 0 0 0 0 0 ..'" 0 a.06 CI 35.00260 C 12.9332 <5 " Ni 58. Tc .904 " Kr 8J. F 18.2l.011 Na 22. it No 'n.~ '" ::l (") 0 a a=: (") ~ U> OJ :J .2 Ir 19Z. Periodni sustav elemenata Broj grupe Izmijenjeno Povijesno IA IA r-.72: " Ge 72:.~~---~- .S ~l I.37 l!2.:: '" --J ~ '" '" '" '" '" en :.9414 Cr 51. IJ '0 ~ A '" OJ <0 co co W 0 . ' . 3 ...9559 Ti 41.9tl59 '" Zr 91. .09 '" Hg lOO.~ "0 <D l "- a.0< +--s-->- . • • • ~ f . Ga 69.9984 11 r-zHe 4.2 Os 1911.85 Re 166.!!!. 3 0 5.-H 1.81 tJ 6 7 5 .0 <D <D <D <D <D < '~" A 0- .62 " Y BS.-.102 J1 Ca 4.~ 0' '" 0' '" '" '" en W --J ~ ~ -::=: <0 .{l 1 ~ il 0 <D ili A '3" Q :J ~ 8.2.I c: 'C ill Q.lZ 77 Pt 195.9&65 206.59 J< As 74. 1 ----.=: D- =: 0 <0 0 D- '" '" '" m & '" '" '" en r::i '" ". 52..847 44 27 Co 58.22 " Nb 92.-.59 " TI Z007 Pb Z07.025 {2l7) "" Ac 'Unq Unp Unh (l6lJ (26Z) (Z63) 00' .9045 5.9606 (lWl {UtI Rn 87 88 Fr (ZZ3) Ra ZZ6.9994 " Ne 20.71 46 " Cu 63.y ~ ~ W ~ " P "0 0> JJ o· Co> ~ ~ It '.2 B2 I .:: 0 '" en en 0 --J ~ 'C o .981$ J1 Si 28.m "'" '" ~ ~ 00 JJ ~~ cr 0 '" 6 cr ~g m = <0 c: <D :J !'> . 11 • Be 9..:J C Co> OJ .948 K 39. gt'. p .!:to ~ I.' .69 IZL?5 " Sb Bi 83 5Z 127.4{) Rb 85.'" OJ CD !:!: ~r ..% Br 19..30 85 86 At (llO) 196. 5' '" " 3 cr 0 <D < IGi -g ..9738 Jl " S 3Z.0067 0 15.9216 Se 18.9055 Pd 10M 7B Ag Au Cd ..9479 7' 75 76 W 183.