Biblioteka

UDZBENICI I PRIRUCNICI
Glavni urednik:
SIMOESIC
Recenzenti:
HRUSTEM SMAILHODZIC
KASIM IMAMOVIC
Tehnicki urednik:
BEGO MEHURIC
Znak Izdavaca:
NESIM TAHIROVIC
Izdavac:
Izdavacka kuea BOSANSKA RIJEe
Borisa Kidrica 11
75000 TUZLA
Tel/fax: 035 / 251 509
e-mail: s.esic@bih.nefba
web: www.bosanska-rijec.com
Stampa:
HARFO-GRAF, Tuzla
Federalno ministarstvo za obrazovanje i nauku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na
sjednici ad 27. 5. 2005. godine Rjesenjem broj 05-38-1915-61 odobrilo je ovaj udzbenik za
upotrebu u srednjim skolama.
. I
DR. AHMED COLIC
FIZIKA
ZA 2. RAZRED TEHNICKIH I
SRODNIH SKOlA
BOSANSKA RIJEC
TUZLA, 2005 .
. -
SADRZAJ
1.AKUSTIKA
1.1. Zvuk
Zvucni talasi (valovi) ..
Brzina zvuka ..
Jacina zvuka ..
Izvori zvuka ...
Zvuc:na rezonancija .
Akusticnost prostorija .
Zvucna barijera ...
Dopplerov efekat .
Ultrazvuk ...
2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
2.1. Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektros1atike iz osnovne skale ..
Coulombov zakon ..
Elektricno polie .
Elektricni potencijal i napon .....
Kretanje naelektrisanih cestiea u elektricnom polju ....
Provodnicl u elektricnom polju ..
Dielektrici ([zOlator1) u elektricnom polju ..
Elektricni kapacitet provodnika ...
Elektricni kondenzatori .
Vezivanje kondenzatora , ..
Elektricni naboj u atmosferi .
2.2. Elektricna struja (jednosmjerna)
Prenosenje naboja. Gustina struje ..
Jacina s1fuje ..
Ohmov zakon. Elektricnj atpor..
Zavisnost e!ektricnog otpora od temperature.
Modeli vodenja eiektricne struje ..
Elektricna struja u metalima .. .
Elektricna struja u tecnostima .. .
Elektricna struja u gasovima .. .
E!ektricno kolo. E!ektromotorna sila .
Ohmov zakon za kolo struje .
Kirchoffova pravUa ....
Vezivanje elektricnih otpora ...
Rad i snaga e!ektricne struje ..
Jouleov zakon ..
2.3. Elektromagnetizam
Ponavljanje osnova magnetizma iz asnovne skale .
Magnetsko polje stalnih magneta. Magnetska indukcija .
Strana
. ...... 5
. ........ 6
.. ..... 7
. ..... 8
. .. 11
. .... 13
..13
..14
..15
.. .... 17
. .. 19
. ... 21
.. .. 24
..26
..28
...29
. .. 31
. ... 32
.33
.. ..... 34
. .. 37
..38
. .... 39
.41
. ...... 43
43
.. ...... 44
.. ..... .45
.. ..... 47
48
..50
. ...... 52
. ... 54
...... 55
. ..... 58
. .. 59
Magnetsko polje elektricne struje ....... " ............................... : ..................... 62
Magnetsko polje kruznog provodnika.. . ........... 63
Magnetsko polje solenoida. Elektromagnet.. ...... 64
Dje!ovanje magnetskog polja na provodnik kroz koji protice
e!ektricna struja . .. ........................ 67
Uzajamno djelovanje para!elnih strujnih provodnika . . ...... 68
Kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskam polju. Lorenlzova sila ...... 69
Elektromagnetska indukcija. Faradayev zakon. Lentzovo pravilo.. . ..... 70
Samoindukcija. . ........ 73
2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja. .. ....................................... " ..................... 75
Karakteristike naizmjenicne struje .. . ..... 75
Efektivna vrijednost naizmjenicne struje.. . .. 77
Otpori u ko!u naizmjenicne struje .......................................................... 78
Ohmov zakan za kola naizmjenicne struje. Impedanca.. . . 80
Snaga u kolu naizmjenicne struje .................... 83
Generatori i elektromotori ................................................................ 84
Generatori naizmjenicne struje ..
Generatori jednosmjerne struje .
................ 84
....... 85
Trofazni generator.. . ................................................... 86
Elektromotor za jednosmjernu struju.. . .................... 86
Asinhroni motor. .................. " ........................................... 87
Transformalori.
............... 87
Mreze naizmjenicne struje. Prijenos elektricne energije .................... 90
Elektromagnetske oscilacije • Thomsonova formula.. . ...... 92
Elektromagnetski talasL. ................................................................. 93
Hertzovi ogledi.. .. ................ 96
Radiodifuzija.. . ....... 97
Spektar elektromagnetskih oscilacija ........................................................ 98
3.0PTIKA
3.1. Svjetlost
Priroda svjetlosti . ...................................................................... 101
Brzina prostiranja svjetlostL. ...... 102
Fotometrija ........................................................................................... 1 04
Fotometrijske veliCine ................................................. , .......................... 105
3.2. Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike.. ... ............... .. 110
Odbijanje svjetlostL. ........................................................... 111
Prelamanje svjetlosti.. . ..................................................................... 112
T otalna refleksija . ................... ..... . ........ . .... 114
Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu.. . .. 116
Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu.. ... 116
3.3 Talasna optika
2
Interferencija svjetlostl ................................................. ..119
oifrakcija svjetlosti.. . .. 122
Opticka resetka .......................................................................... 123
Polarizacija svjetlosti .
Disperzija svjetiosti ..
BOje i prozirnost tijela ..
. ....... 125
. .. -.. :.-;. 128
. ........ 129
; " ' Y ~ ' - " - '
Spektri. Spektroskopija ...
4. KVANTNA FIZIKA
4.1. Polreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
Toplotno zracenje .....
Zakoni zracenja crnog UJela ...
Hipoteza 0 kvantima energlje i Planckov zakon zracenja ...... ..
· ... 130
. ...... 133
134
. ......... 136
Fotoelektricni efeka! ...... . . .................... 137
Luminescencija. Televizija ...
4.2. Fizika aloma
Rutherfordov model atoma. Atomski spektrL.
Bohrov mode! atoma ......... .
Bohrovi postulati
Energija stacionarnih stanja . .. ........................ ..
Atom! sa vise elektrona. Kvantni brojevL Paulijev princip ....
Lasersko zracenje .
Vezivanje atoma u molekule ......
Makroskopska svojstva tvan kao posljedica strukture '.
Toplotna svojstva tvari.
Prostiranje zivcanog signala
Elektricna provodljivost metala ...
Supraprovodljivost ......... .
Kontaktne pojave ..
Elektricna struja u poluprovodnicima
Sopstvena i primjesna provodljivost.
Spojevi P·N p_o!uprovodnika .
4.3. Fizika jezgra aloma
Grada atomskog jezgra ....... .
oelek! mase i energija veze jezgra
. Radioaktivnost ..
Zakon radioaktivnog raspada ...
Vjestacka radioaktivnost ...... .
Nuk.!earne reakcije ..
NukJearna fisija ........... .
NukJearna fuzlja ....... .
4.4. Talasi i cestice
Talasi materije.. . .. ............. .
4.5. Elemenlarne ceslice ... .
Klasifikacija cestica ........ .
Cestice i anticestice ..
Osnovna medudjelovanja u prirodi ..
5. SVEMIR
Sadriaj svemira ....... .
Postanak svemira ..
Sudbina zvijezda i svemira
6. Fizika kao osnov visokih lehnologija.
7. Specijalna teorija relativnosti
Dodatak...... . ....................... .
. ....... 140
.......... 144
. ........ 146
....... 146
. ......... 148
.150
.. ..... 152
. ........ 154
.158
...... 158
.158
. .......... 159
.160
. .. 160
....... 161
161
163
.. .. 167
.... 169
· .... 171
.. .. 173
. ...... 175
. .......... 176
. ........ 177
. ... 179
. ..... 183
. ............ 187
. ...... 188
. ... 189
.190
· ..... 192
.193
.... 194
. .. 197
.......... 199
. ...... 216
3
Predgovor
Udzbenik je naplsan prema programu flzlke za 2. razred tehnlcklh I srodnlh
skola, a moze korlsno posluzltl I ucenlelma ostallh skola koje rade po slicnom
programu.
Na osnovu sopstvenog iskustva, autor smatra da se dati program tesko moze
realizovatl za jednu skolsku godlnu. Stoga se autor nasao pred pitanjem kako
ucenicima pribliziti bogati spoznajni i primjenski potencijal savremene fizike, a da
se prl tome ne pretjeruje sa uvodenjem glomaznog matematlckog aparata, kojl gusl
znatizelju s kojom uceniei zapocinju prouGavati prirodu. Matematickl aparat je
korlsten samo onoliko kollko zahtljeva ocuvanje egzaktnostl I clste log Ike, a prl
tome su objasnjenja zasnovana na flzlckoj sustlni. Na raeun toga dat je velikl broj
ilustracija j primjera iz prakse.
S obzlrom da je u razllCitlm skolama razllelt fond sali za realizaciju ovog
(odnosno slienog) programa, lekst je plsan u tri nivoa: za one skole u kojlma se
fizika izucava dva sata sedmicno, zatim"tri sata sedmicno i za one ucenike koji se
posebno Interesuju za flzlku. Tekst za drugl I treel nlvo uglavnom je pisan sltnljlm
slovima. Na taj nacin udzbenik omogucava individualizirani ob!1k fada sa
ucenicima.
Sastavni dlo ovog udzbenlka je zblrka "Zadaci i ogledi iz fizike za 2. razred
tehnickih i srodnih skola".
Ova knjlga je posvecena mojim unucima: Ismaru, Omaru j Mirzi.
4
1. AKUSTIKA
1.1. Zvuk
Zvucni talasi (valovi)
Zvueni talasi su mehanieki talasi koje opazamo eulom sluha. Nase uho
moze da registruje zvucne oscHacije cije frekvencije leze u granicama od 16 Hz do
20 000 Hz. Oscllaelje Is pod 16 Hz ne osjeeamo culom sluha lone se zovu infra-
zvuk. OseHaclje Cija je frekvencija preko 20 000 Hz takode ne mozema euti lone
se zovu ultrazvuk.
Zvucni talasi do nas obicno dospijevaju vazduhom. MeGuHm, zvuk S8 moze
kretati kroz sve supstancijalne sredine: cvrste, tecne i gasovite.
Zvuk se u vazduhu obrazuje taka sto se cestlee vazduha naizmjenicno
zgusnjavaju iii razrjeduju u praveu kretanja. Kazemo da su zvueni talasi u
vazduhu longitudinalni talasi (sl.l.l.).

SI.1.1. Zvucni taias u vazduhu
U bezvazdusnom prostoru
(vakuumu), zvuk se ne moze
prostirati. To' se moze
ustanoviti pom06u elektricnog
zvoneeta, stavljenog Ispod
staklene posude. Kada se Iz
posude izvuce vazduh
pom06u vakuum pumpe, zvuk
se vise ne tuje.
Prema tome, da bi tuii zvuk mora postojati izvor zvuka koji osciluje frekve
w
ncijom od 16 Hz do 20 000 Hz i sredlna kroz koju se zvuk prostire do naseg
uha.
Kod zvuka razlikujemo ton i sum. Sum Ima neprekldnl akustlcnl spektar
(zastupljene sve frekvenelje). Ton Ima odredenu frekvenclju. Pored osnovne
frekvencije, ton testo sadrzi i tzv. vise harmonike. Osnovnu frekvenciju uho osjeca
kao visinu tana. Ukoliko je osnovna frekvencija visa ton je visi.
Pored visine tona, culom sluha razlikujemo j boju tana. Npr. dva muzicka
instrumenta proizvode tonove iste visine, ali se oni razlikuju po boji tona. Tonev!
iste frekvencije razlikuju S8 po boji kada se visi- tonovi kombinuju sa
osnovnim "tonom.
5
Zvuk ima .i jacinu. Jacina tona zavisi od amplitude i frekvencije i tretira se kao
fizicka jacina tona. Posto uho ima razlicitu osjetljivost na razne frekvencije onda se
uvodi i tzv. subjektivna iii fizioloiika jacina lona.
Za one koji iele vise znati.
Ako frekvenclje. tonova stoje u prostim odnosima dobije se prijatan osjecaj koji S9 zove
konsonancija. Konsonancija je utoliko bolja ukoliko je odnos frekvencija prostiji. Najbolju konsonanciju
imaju dva tooa cije frekvencije stoja u odnosu 1:2. Takva dva tona predstavljaju oktavu. SHjedeca
najprostija reladja je 2:3 i zove se kvinta, ltd.
Brzina zvuka
Brzina zvuka zavisi ad sredine kroz koju zvuk prolazi. Brzina zvuka u vazduhu
je eksperimentalno odredena jos u 16. stolje6u, kada je izracunato da iznos; oko
330 m/s.
Brzlna zvuka u vazduhu (i drugim gasovima) moze se izracunati prema relaciji
c=M
gdje je: p - pritisak gasa, p- gustina gasa, k = 1,4 za vazduh.
S obzirom da gustina gasa opada sa temperaturom to i brzina zvuka zavisi od
temperature, prema relaciji
c=c, iT
VT.
gdje je: To = 273K, T - temperatura gasa, co- brzina zvuka na O°C (iii 273 K).
Brzina zvuka u cvrstim tijelima (i tecnostima) maze se izracunati iz obrasca
za brzinu prostiranja langitudinalnih talasa,
gdje je: E - modul elasticnosti (za tecnosti modul stisljivosti), p - gustina sredine.
Na primjer brzina zvuka u vodi je 1450 m/s. U morskoj vodi je 've6a i iznosi
1550 mis, sto zavisi od procenta soli i temperature vade. Kroz cvrsta tijela brzina je
jos veea. Npr. kroz bakar je 3500 mis, kroz aluminij 5000 mis, a kroz staklo 5500
m/s.
Brzina sirenja transverzalnih lalasa u zategnutoj zici je,

gdje je: F - sila zatezanja .lice, Q - duzina zice, m - masa zice.
6
Prlmjer 1: Brzina zvuka u vazduhu na temperaturi OOG (273 K) je co= 331 m/s. Jzracunaj brzinu zvuka
na temperaturi 37°C.
RJesenje. Brzimi zvuka na traienoj temperaturi je:
co::::; 331 mls
To=273K
T (273+ 37)K 310 K
c""?
Jacina zvuka
Jf,
m JW,flO K
c:c
o
-=331- --
To s 273K

,
Jedna od najvaznijih karakteristika zvuka je njegova jacina.
Pod ja{;inam zvuka podrazumijeva 5e odnos srednje snage koja 5e prenosi
zvucnim ta/asom i povrsine S koja je okomita na pravac pro5tiranja ta/asa,

, Gomja definicija se odnosi na fizicku iii objektivnu jacinu zvuka. Ipak
objektivnoj jacini na odgovara subjektivna oejena jacina zvuka, jer Covjecije uho
nije podjednako osjetljivo na sve frekveneije. Govjek frekvancija ispod 16 Hz i
prako 20000 Hz uopste ne osje6a kao zvuk. Najosjetljiviji je na frekveneiji ad 700
Hz do 5000 Hz.
Da bi zvucni talas izazvao osje6aj zvuka, mora da ima neku minimalnu jacinu
kOja se zove prag cujnosti. Standardni prag cujnosti se uzima za frekvenciju 1
kHz i iznosi
Kada jacina zvuka raste mi ga cujemo sve jace dok ne dostigne tzv. granicu
bola. Ona iznosi
Imax::::: 10 W/m2
Kada jacina zvuka prede tu granicu osjeeamo bol.
Govjek osje6a promjenu jacine zvuka u logaritamskoj skali. Zbog toga se uvodi
termin subjeklivna jacina zvuka (nivo jacine zvuka) L
I
L=10Iog-
I,
Jediniea za nivo jacine zvuka je decibel (dB). Tako npr. prag cujnosti ima 0
dB, granica bola 130 dB, sapat 20 dB, govor 60 dB, a gradski saobra6aj 70 dB ..
Trajna buka (Iarma) lose utice na zdravlje covjeka. Stoga sa preduzimaju mjere
za akusticnu izolaciju, prostorija, upotrebom specijalnih materijala. Takode i rad u
potpunoj tisini maze negativno uticati na .C;9vjeka, jer izaziva pospanost i tromost. H_
7
Primjer 1. Zvuena snaga kOja dolazi kroz otvor povrsine 2 m
2
1znosi 0,4 mW. Odredi:a) jacinu zvuka
kod otvora, b) zvucnu energiju kOja prode kroz otvor za jednu minulu, c) nivo jacine zvuka.
Rjesenje:
S ",,2m
2
p"" 0,4 m W = 0,4.l0·3W
t-Imin-60s
a) jacina zvuka po definiciji je
1",,1: O,4·1O-
3
W
S 2m2
a)I_ 1, b)E- ?,c*)L",,?
e*) Nivo laCine zvuka je

I m'
L = 1OIog-::::: 101og--+,f-
10
m'
Izvori zvuka
1=210-
4
!!....
m'
1-=83 dB
b) Zvuena energija je:
E::::: p·t = 0,4·10') W·60 s
E",,24mJ
Izvor zvuka moze biti'svako tijelo kOje oscifuje sa frekvencijom u intelYalu cujnosti covjeeijeg uha.
U praksi se, lpak, koriste samo takvi izvori ko]i zadovoljavaju odredene uslove. To su najcesee
zategnute zlee, stapovi, vazdusni stubovi (svirale), ploce (membrane), itd. Skoro svi muzicki
instrumenti mogu se sves!! na jedan od gore navedenih tipova.
Osnovna karakteristika zvuenog izvora je sopstvena frekvenclja i snaga koju moze da emituje u
okoln! prostor. Da bi se povecala snaga zvuenog izvora koristi se efekl rezonancije 0 kojem eemo
govoritl u narednom poglavlju. Zvucni jzvor treba da posjeduje i sposobnost reprodukcile, tj. da i posllje
duzeg vremena emituje zvuk sa istim karakteristikama.
Opisat cemo osdlovanje iice zategnute na dva kraja i vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na
jed nom kraju.
U zategnutoj zici, koja je ucvrscena na oba kra}a, pobuduje se tzv. transverzalnl stoleci talas.
Kod stojeeeg ta!asa se obrazuju cvorovi na utvrdenom kraju. To su mjesta koja uopste ne osciluju. Dna'
mjesta koja osciluju sa najveeom amplitudom nazivaju se trbusi stojeceg talasa. Razmak izmedu dva
susjedna evora jednak je polovinf ta/asne duiine, a razmak izmedu evora i susjednog trbuha jednak je


.,
C)
$1.1.2. Stojeel talasi oa zate9nutoj ziei
cetvrtini talasne duzine.
Kada .lieu, utvrdenu na dva kraja (51. 1.2),
izvederno iz ravnoteznog polozaja nastaU
poremeeaj se odbija od oba kraja .. U zici se javlja
stojeei talas eiji se cvorovi nalaze na zategnutim
krajevima, a trbuh na sredin! (sl.a). Medutim, na
zici maze da bude vise evorova i trbuha (sl. b. i
c.)
Ton koji nastaje oScilovanjem zlee gdje se
nalazi sarno ledan trbuh (sl. a) naziva se
osnovni ton. Tom osnovnom tonu pripada
osnovna frekvenclja f1 I talasna duzina )'1. Ako je
dui:lna ziee Q, a razmak izmedu dva susjedna
jednak polov!n! talasne duzine, to je Q
S obzirom da su talasna duzina i frekvencija
povezani relacijom Al '" , to je frekvencija osnovnog tona
f,
fl =5....
21
Frekvencija oseHovanja je obrnuto proporciona!na duzini zlee. Krace zice daju vise tonove,
Na sUei 1.2.b ilea 6sciluje tako da Ima dva trbuha, te je e =A2 odnosno
f,
8
I
I
§
t
1.' ..1

I
'I
I
J
i
!
i

21
To je frekvencija oseilovanja prvog viseg lona kOja je dva pula veea od frekvencije osnovnog tona.
Na slici 1.2.e izracunavamo da je .e:::: 3A3 , odnosno
2
f3 =3.-'- ltd.
2£,
gdje je k ;; 1,2,3 .. Za k = 1 doblja se frekvencija osnovnog tona. Prema tome, ziea oscliuje
istovremeno na vise frekveneija, a zvuk koji emituje slozen je od vise harmonika. Frekveneija zvuenog
1alasa jednaka je frekvenciji izvora zvuka.
Frekvencije harmonijskih tonova na i.ici zategnutoJ na dva kraja stoje U odnosu prostih
broJeva 1 :2:3 ...
Kod duvaekih instrumenata (flauta, truba, ... ) ton postaje usljed oscilovanja vazduha u samom
instrumentu. Frekvencija oseilovanja vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju takode
zavis! od duzine stuba.
C)
SI.1.3. Oscilovanje vazdusnog stuba
U zatvorenoj sviraU pogodna struja vazduha (zraka),
udarom kroz otvor sVira!e, lzaziva promjene pritiska koji se
prestire u vidu longitudinafnog talasa. Od zatverenog kraja
(sI.1.3) talas se odbija i u svirali nastaje stojeei talas eiji se evor
nalazi na zatvorenom kraju, a trbuh na otvorenom kraju svirale.
Prema jaCini pobudlvanja talasa nastaje jedan, dva Hi vise
evorova. Kako je razmak od evora do trbuha jednak eetvrtini
talasne duzine, f. "" , to je frekvencija osnovnog tona,
sI.1.3.a)
fj =..!:...
4/
Pored osnovnog tona ovakva svirala maZe dati i vise
harmonijske tonove. Za prvi VIS] harmonijski ton je
e "" 3A.
z
,te je njegova frekvencija
2 4 4
f2 :::03_5....
41
Na slltan nacin izracunavamo da ie frekvencija drugog viseg harmon'ljskog tona
f3 =5."£"
4'
Opsti izraz za frekvenciju oseilovanja vazdusnog stuba u zatvorenoj svirali je
gdje je za k;; 1 osnovni ton, k :::: 2 pray! vis! ton, itd.
Zatvorene svirale daju harmonijske tonove Cije se frekvencije odnose kao neparni broJevi
1:3:5.
9
Primjer 1. Talasna duzina kOja odgovara drugom visem tonu, na ziei utvrdenoj na dva kraja, Iznos!
20 em. Kolika js duzina ziee? Naertaj!
Rjesenje. Na sliel 1.2.e vidimo je .e '" '" 3Dcm.
Primjer 2. Duzina za\vorene svirale iznosi 25 em a) Kolika je ta!asna duzina koja odgovara prvom
visem tonu? b) Kolika js frskvencija tog tona ako je brzina zvuka u vazduhu 333 mls.
• v • •• 3 b ).,,2).,,2 31.2 d k! .
RJesenJea) Premashel 1 .. , £""2+""4=4,0 a eJe
b) Frekveneija .tona je
Pitanja i zadaci
A:::: "'" 33,3cm
3
333-r::..
f=":'=--'-
A O,333m
f",,1000Hz
1. Mogu Ii se astronauti dovikivati na Mjeseeu?
2. Kaka zavisi brzina zvuka od temperature?
3. KoUka je talasna duilna zvuka Cijaje frekvencija 512 Hz? e '" 340 mis. (R: 66,4 em).
4. Modu! elasticnosti nekog metala iznosi E = 150 GPa, a njegova gustina je 7500 kg/m
3
.
Kojom se brzinom prostire zvucni talas kroz taj metal? (R: e "'" 4470 m/s).
5. Masa metalne :lice iznosi 1 g, duzina 1m i zategnuta je sUom od 20 N. KoUka je brzina transverzalnih
talasa kroz tu :lieu? (R: e "" 141 m/s).
6. Koj! osnovni zahljevi trebaju bili ispunjeni da bi Guli zvuk?
7. Staje prag Gujnosti, asia graniea bola?
8. Za jednu minutu zvucni izvor emituje energiju od 0,36 J, a) Kolika je snaga zvucnog izvora? b) KoUka
je jacina zvucnog talasa ako zvucna energija prolazi okomito kroz povrsinu ad 20 em
2
?
(R: a) p::: 5 mW b) 2,5.10.
8

9. Visina osnovnog 10na u zatvorenoj svlrali iznos! 440 Hz, a brzlna zvuka fe 340 m/s. Kolika je duzina
svirale? (R:! "" 19,3 em)
10
Vain/j/ Iskaz/ I formule
Nase uho registruje oscilaclje cije su frekvencije u
intervalu od 16 Hz - 20 000 Hz.
Visins tona proporeionalna je frekveneijL
Jacina tona je proporeionalna kvadratu amplitude I
frekvencije .
Brzins zvuks u gasavima je
gdje je p - pritisak gasa, p - gustlna gasa, k = 1,4 za vazduh.
Brzina zvuka u gasavima raste sa temperalurom
gdje je: Co - brzina zvuka na temperatur\, To = 273 K.
Brzina Jongitudlnalnih zvucnih ta/asa u (;vrstim tijelima i tecnostima Je
gdje je E - modul elasticnosti (modul stisljivosti)
Brzina transverzalnlh zvucnlh talasa u zicl zategnutoj na dV8 kraja je
gdje je: F - sila zatezanja, I - duilna ilee, m - masa iice.
Jacina zvuka je odnos srednje snage P kOja se prenosi zvucnim
talasom i povrsine S koja je okomita oa pravae prostiranja zvuka .
Nivo jaCine zvuka izracunava se po formuli
gdje je 10 - prag cujnosti.
Zvucna rezonancija
P
1=-
S
L = 10 109..!..
I.
Zategnuta metalna ziea iii tzv. zvucna viljuska daju slabe tonove. Ali ako se
zvucna viljuska udari i stavi na sto tako da njena drska dodiruje povrsinu stoia, njen
ton postaje znatno jaci. Zasto?
Da bi ovu pojavu objasnili sjetimo se pojma rezonancije 0 kojem ste uGili u
prvom razredu.
Tijelo koje osciluje zove se osci/ator. Sa jednog oscilatora na drugi moze se
prenositi energija oseilovanja. Prijenas energije je najve6i kada su frekvencije
osci/avanja oba oscifatora meausobno jednake. Ta pojava se naziva rezonancija.
Ona se koristi u akustici za pojacavanje zvuka.
Prijenos energije asci/avanja sa jednog ascifatara na drugi, iste
frekvencije, naz;va se rezonancija.
L-________ ______________________________
11
Kao izvor zvucnih oscilacija, za izvodenje ogleda cesto se koristi zvucna
viljuska (sl. 1.4.a)
Kada se jedan njen kraj udari gumenim cekjeem ana poene da osciluje stalnom
l J
SU.4. Re.zonancija kod zvuka
__
fl.)
frekvencijom. Zvuk se euje
veoma slabo iii nikako. Ako se
staY! na posebno sanduce,
otvoreno sa jedne strane, ton se
pojaca. DUlina sandueeta se
podesi tako da je frekvencija
oscilovanja vazdusnog stuba
jednaka frekvenciji zvucne
viljuSke. U tom slucaju energija
osci!ovanja zvucne viljuske
maksimalno se prenosi na
v8zdusni stub. Kazama da su tada viljuska i vazdusni stub u rezonanciji i ton se
pojacao. Sanduce ispod zvucne viijuske zove S8 rezonator.
Pored zvuene viljuske na sandueetu postavimo jos jednu takvu viljusku sa
rezonatorom. Kada jednu od njih udarimo poene i drugo da osciluje (sl. 1.4.a).
prvu viljusku uklonimo druga i dalje osciluje! I U ovom slucaju energija
oscilovanja sa jednog oscilatora prenesena je na drugi oscilator koji ima [stu
frekvenciju.
Ogled 1.
Kako se moze odraditi vjsina tona zvucnog izvora pomocu rezonancije?
Na sHd 1.4.b. nalazi se jedna posuda, zatvorena na jednom kraju, u koju se moze sipati vada.
Iznad posude nadnesemo zvucnu viljusku nepoznate frekvencije, Udarimo zvucnu viljusku i ona poene
oscllovati. Dodajemo vodu u posudu sve do trenutka kada ton postane najjaei. U tom trenutku naslupila
je rezonancija slo znaei da je frekvencija oscnovanja vazdusnog stuba jednaka frekvenciji oscilovanja
zvucne viljuske.
Na slici 1.4.b vidimo da je u tom trenutku dUlina vazdusnog stuba £ '" . S da je A c, to je
4
frei<vencija oscilovanja zvuene viljuske

41
Za brzinu zvuka u v8zduhu, na sobnoj temperaturi mozemo uzeti vrijednost c = 340 m/s.
Za one koji iele vise znati
I nase culo sluha funkcionise na principu rezonancije. U nasem uhu ima oko 10 000 slusnih niti i
svaka od njih ima svoju sopstvenu frekvenciju oscilovanja. Sopstvene frekvencije slusnih niti su u
intervafu ad 16 Hz do 20000 Hz.
,Sire6i se vazduhom zvucni talasi dopiru do naseg uha i pobuduju na oscilovanje sislem slusnih niti
koje su uronjene u limfnu teenost. Svaka slusna nit je rezonator koju pokre6e na oscilovanje samo
nJegova frekvencija. Prema lome, granice naseg eula sluha odredene su time slo nema slusnih nm koje
bi osdlovale izvan tog intervala frekvencija.
Nase uho je najfiniji slusni aparat. Ono ima sto puta vise "tica" od klavira.
12
1
1
1
I
Akusticnost prostorije
Ako se izvor zvuka nalazi u nekoj zatvorenoj prostoriji, onda slusalac nece cuti
samo zvukove koji dolaze direktno iz izvora. On 6e cuti i sve one zvukove koji su
dosli u uho nakon refleksije od zidova prostorije.
Zvuk se od zidova prostorije obicno odbija vise puta. Taj odbijeni zvuk
produlava vrijeme trajanja prvobitno proizvedenog zvuka. Sve to moze nekad
povoljno, a nekad nepovoljno da djeluje na kvalitet zvuka u prostoriji.
Akusticno djelovanje neke prostorije naziva se akusticnost prostorije.
Poznato je da covjeCije uho mOle odvojeno da cuje dva zvucna signala ako oni
dodu do uha u intervalu ve6em od 0,1 s. Tu cinjenicu treba uzeti u obzir pri
projektovanju slusaonica, koncertnih dvorana itd. Kolika 6e biti jaeina reflektovanog
zvuka zavisi od veliCine i oblika prostorija, a isto tako i od materijala od kojeg su
nacinjeni zidovi. U danasnje vrijeme razvila se posebna grana tehnike koja se zove
arhitektonska akustika.
U prostoriji srednjih dimenzija zvucni talas pretrpi nekoliko stotina uzastopnih
odbijanja 0 zidove dok njegova jacina ne opadne ispod praga cujnosti. U velikim
prostorijama, usljed refleksije, zvuk se mOle cuti i nekoliko sekundi poslije
iskljucenja izvora. Suvise velika refleksija pogorsava akusticne osobine prostorije i
izaziva jako odjekivanje (eho). Takode i suvise
mala refleksija (veliko prigusenje) mOle
nepovoljno da djeluje na akusticnost prostorija.
Kalemo da je tada soba gluha. Zbog toga sa
uzimaju neke optimalne vrijednosti prigusanja.
Materijali koji dobra reflektuju zvuk su npr.,
beton, malter, staklo, itd. Materijali koji dobro
apsorbuju zvuk SU, npr. tepih, Covjecije
tijelo, itd.
Za one koji iele vise znati
Pri proracunu akusticnosti prostorija korist! se tzv.
SI.1.5. Akusticnost prostorije vrijeme reverbacije. To je vrljeme za koje jacina zvuka
opadne na milioniti die prvobitne vrijednosti, odnosno za 6 dB.
Jasno je da je vrijeme reverbacije kra6e ako se zvuk vise apsorbuje na zidovima. Za govor je optimalno
vriJeme reverbacije 15, a za koncertne dvorane oko 2s.
Zakoni akustike prostorija bili su poznati jos starim Egipeanima, pa su ih primjenjivali pri gradnji
svojih kazalista. Da bi akusticnost bila sto bolja, u koncertnim dvoranama je orkestar smjesten u
narocitoj skoljki koja ima obllk parabolicnog ogledala (sL 1.5). Svod dvorane je zaobljen zato da bi
reflektovani zvuk dosae do posljednjeg mjesta u dvorani, gdje su sjedisla smjestena amfiteatralno.
Zvucna barijera. Kada avion dostigne brzinu zvuka javlja se pojava tzv.
zvucnog udara.
Kada avion leti, potiskuje pred sobom vazduh u talasima. Sa pove6anjem
brzine nastaje i potiskivanje vazdusnih ta!asa dok se ne stvori zid Hi barijera
komprimovanog vazduha pred njim. Sa otprilike 1200 km/h avion dostize brzinu
i probija tu tJarijeru (zid). U tom trefluiku snalni pritis'akvazdusnog talasa je
13
poreme6en i pretvara se u zvucni talas. Prilikom probijanja vazdusnog zida javlja
se jak akusticni elekat, sliean udaru groma. To se naziva zvueni udar (sl. 1.6).
Iz tih razloga se brzina aviona izrazava tzv, Machovim brojem. Machov broj M
je odnos brzine aviona i brzine zvuka. Na primjer, kada avion ima M=1, onda se
kreee brzinom zvuka. Kada ima M=2, onda se kreee dva puta brte od zvuka, itd.
Slika 1-6 prikazuje nagomilavanje zvucnih tasala koje avion emituje, za razlicite
vrijednosti M.
,
J )
I

-
))))))11
__ H-(J5
! ) ))))))))
- tM;J875
Dopplerov efekat
Kada se izvor zvuka priblizava posmatracu
on registruje veeu .frekvenciju nego kada
izvar zvuka miruje. Isto taka kada se izvor
zvuka udaljava od posmatraca on
registruje manju Irekvenciju nego kada
izvor zvuka miruje. Ta pojava se javlja kod
svakog talasnog kretanja i naziva se
Dopp/erov efekat.
SI.1.6. Zvutni udar
Na primjer, kada nam se priblizava
automobil sa ukljucenom sirenom tan
sirene 6e biti visi nego kada se automobil
udaljava.
,,) 11)
81.1.7, Dopplerov efekat: a) izvor zvuka miruje,
b) izvor zvuka se krece
Posmatrajmo slueaj
kada posmalrac mkuJe, a
izvor zvuka se krece
brzinom v. Na sliei 1.7.a
izvor zvuka miruje
proizvodi talase Irekveneije
10. Do posmatraca u taeki A
i tack! 8 dotazi zvuk
frekvencije 10. Na sliei 1.7.b
izvor zvuka se kre6e
udesno. Za posmatraca u
tacki A ee talasna duzina
zvuenog talasa biti
smanjena, a za posmatraca u tacki 8 poveeana. To znaci da ee do posmatraca u
tacki A, prema kojem se izvor kreee, dolaziti zvucni talas veee Irekvencije (manje
talasne duzine).
Kada postoj; relativno kretanje izmerJu izvora talasa i posmatraca, onda
posmalrac registruje promjenu frekvencije la/asa. Ta pojava se naziva
Dopplerovefekat.
Frekvencija koju registruje je
If. = f. c I
c±v
14
1
I
I
.I
1
j
j
'I
.I
:1
1
.1
i
1
j
i
,!
I
I

j
gdje je: fo - frekvencija izvora zvuka, C - brzina zvuka. V - brzina izvora zvuka. U
imeniocu je predznak minus aka se izvor zvuka pribliiava. a predznak plus aka se
izvor zvuka udaljava.
Do istog efekta 6e doCi i kada izvor zvuka miruje, a posmatrac se kre6e.
Takode Dopplerov elekat se javlja i kod eleictromagnetnih talasa (vidljiva svjetlost,
radio talasi, itd.) .
Kada je poznata lrekveneija Izvora talasa 10, onda se moze odredtti brzina
kretanja objekta - izvora talasa. Posto sllene relaeije, za promjenu frekveneije, vaie
i za elektromagnetne talase, onda se moze odrediti brzina rakete, kosmickog
broda, itd. Ova einjenlca je iskoristena I u astronomiji. Poznato je da boja svjetlosti
zavlsi od njene frekvencije. Iz promjene boje svjetlosti, koju emltuje zvijezda, moze
se adrediti da Ii se ana udaljava iii priblizava zemlji. Tako je ustanovljeno da se sve
zvijezde udaljavaju ad Zemlje, odnosno da se Svemir siri. Na osnovu toga je
postavljena kosmoloska hipateza "velikog praska" (big bang), koja tvrdi da je
Svemir nastao eksplozijom jedne jedlne taeke u prostoru.
Ultrazvuk
Ultrazvucni talas; imaju frekvenciju preko 20 000 Hz. Danas se ultrazvuk
mnogo primjenjuje u praksi.
Kakve su osobine ultrazvuka?
Ultrazvuk ne eujemo. Zbog velike frekveneije ima vellku jacinu. Zbog male
talasne duzine ultrazvuk se moze mnogo lakse usmjeritl u odredenom praveu u
vidu usklh snopova. T eenostl, a naroeito voda, slabo ga apsorbuju. Medutim,
gasovi, a narocito vazduh, vrlo ga intenzivno apsorbuju.
Kako se dobija ultrazvuk?
Ultrazvuk niskih lrekveneija (do 80 KHz) emituju neke zivotlnje (delfin, slijepi
mis). Ultrazvuk visoklh lrekveneija dobija se vjestaCki. Osnovni dio uredaja za
dobijanje ultrazvuka je generator elektricnih oscilacija odgovarajuCe frekvencije.
Pretvaranje tih oscilacija u ultrazvucne taiase vrsi se na dva nacina.
Magnetostrikcija je elekat koji se zasniva na einjeniei da se leromagnetni materijali
skraeuju i produzuju u promjenljivom magnetnom polju i tako proizvode mehanicke
oseilaelje. Reeiprocni piezoeleictrieni elekat se zasniva na tome da kvare, pod
djelovanjem nalzmjenicne struje, proizvodi oseilaeije iste frekveneije.
Kakva je primjena ultrazvuka?
S obzirom da posjeduje veliku energiju, korlsti se u tehniei za dobivanje line
emulzije usitnjavanjem, npr. zmea za lotogralske ploce, za sterilizaciju zivotnih
namirniea, itd. Koristi se za tzv. ultrazvuenu defektoskopiju, tj. otkrtvanje
nedostataka u metalnim odlivcima.
Posebno je vazna primjena ultrazvuka u medleini_ U posljednje vrijeme se sve
vise koristi za snimanje unutraSnjih organa, jer ne unistava zdrave celije. T e
metode se zasnivaju na razliCiloj reileksiji ultrazvuka na zdravom i oboljelom tkivu.
U hirurgij(ultrazvuk veliki>g intenziteta koristi se za spajanje iii sijecenje kostiju.
15
.
Jedna od prvih primjena ultrazvuka, jos za vrijeme Prvog svjetskog rata, bila je
mjerenje dubine mora iii okeana. Pomo6u ultrazvuka mogu se snimiti jata riba
ispod morske povrsine i odrediti njihov polozaj.
Slijepi misevi se orijentisu u prostoru i love plijen na bazi ultrazvucnih elekata.
Te efekte koriste i delfini te mogu sasvim dobro da se orijentisu i u mutnoj vodi, pa
cak i da medusobno komuniciraju.
Za one koji iele vise znali
Infrazvuk ima frekvenciju manju od 16 Hz j takode se oe cuie. NajcesCi izvor infrazvuka su rnasine
sa niskim brojem obrtaja, vozila i potresi. Ako, npr. zgrada u koja] su postavljene takve masine ima istu
sopstvenu frekvenciju moze dati do opasne rezonancije. Infrazvuk proizYodi, npr. i otvaranje j
zatvaranje vrata.
Izlaganje infrazvuka izaziva mucninu ked covjeka. Aazlog tome je sto unutrasnji organ; imaju
sopstvenu frekvenciju oscilovanja ispod 10 Hz. Sva sredstva za zastitu od infrazvuka su neefikasna, jer
sa vrlo malo apsorbuje . .Ribe, naprimjer, registruju infrazvuk, uzrokovan morskim talasima, oa hHjade
kilometara udaljenosti.
lnfrazvuk se primjenjuje kod vojnog izvidanja objekata koji se ne mogu otkriti vizuelnim
osmatranjem.
Pitania i zadaci
1. 8ta su to rezonatori?
2. Zbog Cega se u praznoj saH zvuk cUje jace nego kada se nalazi publika?
3. Zbog eega je istl zvuk jaci u zatvorenom nego u otvorenom prostoru?
4. Navedi praktlcne primjene Dopplerovog efekta,
5. Navedi primjere primjene ultrazvuka.
6. Ultrazvuk ima frekvenciju 100 kHz. KoUka mu je talasna duzina u vazduhu, a koUka u vodL Za brzinu
ultrazvuka u vazduhu uzeti da je 340 mis, a u vodi 1500 mfs. (R: U vazduhu 3,4 mm, a u vodl 15 mm),
7. Sirena automobila emituje zvuk frekvencije 1 kHz. Automobi! sa kreee brzinom v =- 30 mls. Koliku ee
frekvenciju registrovati nepokretni posmatrac ako se: a) automobil udaljava, b) priblizava posmatraeu.
Brzina zvuka u vazduhu je e = 340 m/s
(R: a) f = 914 Hz, b) f = 1097 Hz).
8. Zvucna viljuska oseiluje frekveneijom 880 Hz i u rezOnaneiji je sa osnovnim tonom zatvorene svirale.
Odredi: a) frekveneiju i talasnu duzinu osnovnog tona zatvorene svirale, b) duzinu zatvorene svira!e.
Pagledaj sliku 1.4.b! (R: a) f = 880 Hz;}. = 38,6 em za brzinu zvuka e = 340 mis, b) = 9,6 em).
16
Vainiji iskazi i formule
Prijenos energije oscilovanja sa jednog oscilatora na drugl
oscllator, iste frekvencije, naziva se rezonancija.
Na akusticnost prostorija uticu svl oni zvukovi koji dolaze
u uho naken refleksije od zidova prostorlje.
Kada avion dostigne, odnosno prelazl, brzinu zvuka, dolazi
do proboja zvucne barijere.
Kada postoji relativno kretanje izmedu izvora talasa i posmatraca,
onda posmatrac registruje promjenu frekvenclje talasa. Ta pojava
se naziva Dopplerov efekat.
Ako posmatrac miruje, a izvor zvuka se krece brzinom v,
onda posmatrac registruje frekvenclju
gdje je f" • frekvencija izvora talasa, c brzina zvuka.
Ultrazvukima frekvenclju preko 20 kHz I nase uho 9a ne registruje.
Ima veliku jaclnu, '.ahko se moze usmjerlti u odredenom praveu I voda
ga slabo apsorbuje. Posebno se primjenjuje u mediclnl za snlmanje
unutrasnjih organa.
f=f -'-
o c±v
I
·1
,
1
I
,
1
I
j
I

j
1
i

2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
2.1. Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektrostatike iz osnOvne skole
koji proucava naelektris;anja (naboje) u mirovanju zove se elektrostatlka._
Jos prije 2500 godina, u staro] Grckoj je bilo poznato da embar, kada se protrlja krznom, dobija
osob'tnu da privlaci sitne predmete. Qr;! grekog naziva za cmbar· elektf_,?I'!. nastala je rijee:
Oval naziv - elektrieitet, usaO je u savremenu nauku tek krajem 16·. stoljeea kada je ustanovljeno da
svojstvo slieno cmbaru Ima JOS citav niz materijala kada se protrljaju svllenom iii vunenom tkanlnom.
Za sva tijela, kOja posHie trljanja privlaee druge predmete kaze se da su naelektrisana. U_.Ht_
stoljecu je cia se trenjem d9Q.ijaju ,dYije vrste .. elektriclteta:,:. Vrsta.
dobiTer(ada .. . .n,azvaf1a je pozltivnom. yrsta elektriciteta koja sa: ka..da se
ebonit protrlja vunenom tkaninom nazvana. je. se maglo ustanov1tl, aa se. t.ljela
na.eiekti'isa'na'istom vrstom medusobno odbijaju, a raznoimenlm privlace. Ovaj naeln
utvrdivanja vrste elektriciteta uveo je naucnik Franklin 'j oeigledno je da je to ucinio proizvo'ljno,
Ogled 1.
a) b)
81.2.1.1. Odbijanje i privlacenje naboja
staklenom sipkom, a druga ebonitom.
kuCli.te
etektro5kop elektrcmetar
01 b)
SI.2.1.2. Elektroskop i elektrometar
Na malom stativu okaci 0 svileni
konae taganu lopticu ad zovine iii
suncokretove srzt. Kada (optic!
prinesemo naelektrisanu sipku ona se
pribHzi a zatim odbije od sipke (sl.
2.1.1.a). Kada je loptica dodirnula
naelektrisanu sipku ona se naelektrisa!a
istom vrstom e!ektriciteta i zato se odbila
ad sipke.
Ako se dvije !optice naelektrisu
suprotnom vrstom elektriciteta anda se
medusobno privlate (sl. 2.1.1.b). Pri
tome se jedna kugliea naelektrise
Elektroskop je ured,aj ..,.kqJifn,. 58
utvrdUje "otClrje
'y,r:-sto.m. '.' ..
kolicinom elektrieiteta. Sastoji sLad
u kOjem-
se nalail metalni stap sa dva ...
tistica (od aluminija" ..Iii . stani()!a): ,Na
drugom kraju stapa je metalna ploca iii
kugla (SL 2.1.2).
Kada naelektrisano tije!o dodirne
kuglicu elektroskopa naelektrisanje se
djelimicno prenese na njegove listiee.
lstoimeni e!ektricitet na listieima Izaziva
njihovo odbijanje. Razmak izmedu
rasjj-enih listica proporeionalan
njihavom naelektrlsanju .
17
,.l\!sQ_ se olklon skali anda se takav ..elektroskop_.naz4va
.
- Kada se naelektrisani elektroskop dodime naelektrisanim tijelom istog znaka, onda ee 58 listiei jos
vise rasirili, Ako se dodirnu suprotnom vrstom elektriciteta, cnda ce se razmak smanjiti. Listiei 6e se
potpuno sklopiti ako je prenijetj naboj jednak miboju elektroskopa.
__Ele!s1ronska teqrija __ znamQ. ()bjasoj!j _gQJe ...flavedne P9j(iv,e" ...kQja. __ ,QPJasnjava
ele!stricna teorija. Tijei? .S8 -saStoji' od atoma. Atom se sastoji od
pozitivno naeiektrfsanog jezgra i negativno naeiektris-anih eleli::trona koji
--------.. -..--.---- .. -Atomje"kao'cjelina- jer ima istu koliCinu
SI.2.1.3. Jonizacija atoma
pozitivnog i negativnog naboja. Pod dje!ovanjem spoljasnjih
, uticaja (zagrijavanje. zracenje ... ) atom maze da izgubi iii
primi jedan iii vise elektrona iz posljednje [juske (51. 2.1.3.) •
atom pastaje naelektrisan. Ovako naelektrisani atomi zovu
se joni. Pozitivni joni imaju manjak elektrona, a negativni
joni imaju viSak elektrona.
Tijelo ie naelektrisano negativno ako ima vlsak
elektrona, a pozitivno ako ima manjak elektrona. 7

Naelektrisanje tijela (kolicina elektriciteta) q zavisi
od toga koliki je broj elektrona u visku iii manjku u odnosu na
neutralno stanje. 1_._____________,
Svaka koliclna elektriciteta jednaka js cjelobrojnom
umnosku naelektrisanja jednog elektrona,
Iq=nel
gdje je: n - cia broi, e - naelelctrisanje jednog. eiektrona
Jedinica za kolicinu e!ektriciteta je kulon (C). Naelektrisanje jednog elektrona se naziva jos i
elementarno naelektrisanje i ana iznosi
1'=1,602-10-"cl V
KoliCina elektnciteta (naboj) oct jednog kulona sadrZi 6,2·1 ala elektrona, tj.
IC""6,2.10
Ix
e
Provodnici izolatorl Kada kuglicu naelektrisanog elelctroskopa dodimemo nekim metalnim
predmetom Iistici elektroskopa Ce se brzo skupiti. Kaiemo da metali dobro provode elektricitet. Kada
kuglicu elektroskopa dodimemo staklenim iii porculanskim stapi6em IistiCl elektroskopa se nece
pomjeriti. KaZemo da su ti materijali elektricni izolatori. jer ne provode elektricitet.
Uzemljenje. Zemlju mozemo smatrati jednim velikim provodnikom. Kada se. npr. negativno
nae!ektrisani provodnik spojl sa Zem!jom visak elektrona sa provodnika ce preci na Zemlji i on ce se
buo razelektrisatL Pri tome se naelektrisanje Zemlje praktieno nlje promijenilo. jer su koHCine
elektriciteta na pojedinim provodnicima zanemanjive u odnosu na ZemljlL Ta se cinjenica karist! u
tehnici za ttv. uzemljenje.
Zakon odri:anja kolicine eleklriciteta
U dosad navedenim primjerima naelektrisanja tijela moze se zapaziti da u procesu nae!ektrisanja
trenjem iii dodirom uvijek uCestvuju dva tijeta. Mnogim ogledima je pokazano da se oba tljela pri tome
naelektrisu jednakom koliCinam elektnclleta suprotnag znaka. Ovo pokazuje da se prilikom
naelektrisavanja tljela ne stvara naelektrisanje vee sarno razdvaja.
U nenaelektrisanom stanju Hjela sadrfe jednake kolicine pozitivnog i negativnog
elektriciteta. Ova naeleldrisanja sa medusobno neutralisu.
18
Prema tome, nae!ektrisanje tijela je proces preraspodjele pozitivnog i negaUvnog elektriciteta. Zbir
ukupne kolicine pozitivnog i negativnog e!ektriciteta oba tijela jednak je nulL Iz ovaga mazemo izvesti
opsti zakljucak da je u prirodi zbir pozltivnog I negativnog elektriciteta stalan.

Algebarski zbir naelektrisanja u izo!ovanom sistemu je konstantan.
Ova se tvrdnja Odrfanja kolicine elektriciteta i jadan je od osnovnih zakona prirode.
Coulombov (Kulonov) zakon
. Vee odavna je poznata eksperimentalna cinjenica da se istoimena
naelektrisanja odbijaju, a raznoimena privlace. Francuski fizicar Coulomb (Kulon)
je 1785. godine prvi lzmjerio silu izmedu dvije naelektrisane kuglice i ustanovio
zavisnost te sile od naelektrisanja kuglica i od njihovog rastojanja.
SI.2.1.4. Coulombova
torziona vaga
Silu izmedu dva naboja Coulomb je izmjerio pomoeu
tzv. torzione vage (sl. 2.1.4). Na laganoj sipci od izolatora
nalazi se naelektrisana kuglica Q1. Ta sipka vis; na zici
tako da se moze okretati. Pored nje se nalazi nepokretna
kuglica sa naelektrisanjem Q2. Kuglica je naelektrisana
istoimenim elektricitetom pri cemu se one odbijaju.
Mjereci ugao uvrtanja lice izracunao je silu kOjom S8
medusobno odbijaju naelektrisanja q, i q,.
Na osnovu tih mjerenja Coulomb je izveo zakljucak.
Sila uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine
e/ektriciteta upravo je proporcionalna tim kotieinama
eiektriciteta, a obrnuto proporcionalna kvadratu
njihove udaljenosti,

r'
v
Ova relacija je poznata kao Coulombov zakon(Sila medudjelovanja izmedu
naelektrisanja koja miruju se zove elektroslalicka sili.--··--·_·_-·- ._ ....
Konstanta proporcionalnosti k z';visiod
sredine u koja] se na1aze naelektris<1nja.
it F

SI.2.1.5. Coulombova sila
Nm
Za vakuum iznosi k = 9, 10' C' .
Cesto konstanta k za vakuum pise u obliku
k=_l_
41t8,
gdje je: '0 - permitivnost vakuuma i ima
vrijednost Eo = 8,85 .10-
12
2
Nm
Stoga se Coulombov zakon moze napisati u
19
obliku
F =_,_l_q,q,
4'1tEo r2
Dva naelektrisanja medusobno djeluju najve60m silom bas u vakuumu, Ako se
naelektrisanja nalaze u nekoj drugoj (neprovodnoj) sredini onda je sila
medudjelovanja manja, Razlog tome je sto je permitivnost bilo koje druge sredine
(izolatora) e ve6a od permitivnosti vakuuma eo,
E = ErEO
gdje je 8, relativna permitivnost te sredine,
Na primjer relativna permitivnost vode je 81 sto znaci da 6e u vodi sila
uzajamnog djelovanja naelektrisanja biti 81 puta manja nego u vakuumu, Stoga se
relativna permitiynost neke sredine moze definisati na sljede6i nacin: Ako je sila
uzajamnog djelovanji\ dva naelektrisanja u vakuumu Fo, a u nekoj sredini F, onda
je
Relativnl' permitivnosl neke, sredine pokazuje" koUko je, puta sila
djelovanjadva ,naelektrisanja mania'''u' toi- sredinL,ne'g" u
vakuumu,
-
Relativna permitivnost vazduha je priblizno jednaka jedinici!
Pitanje 1. Uporediti elektrostaticku silu sa gravitacionom silom, U cemu je sllcnost a u cemu
razUka?
Formalno, Coulombov zakon podsjeca na Newtonov zakon opee gravitacije.
CouJombova sila: F "" k
r'
Gravitaciona sila: F=ym,m.
, r'
Obje sile opadaju sa kvadratom rastojanja. Takeda, obje sUe su proporcionalne kolitinama
(kvantltetu): Coulombova sila koHcinama elektriciteta, a Newtonova sila masama tijeJa.
Sa tim se analagija izmedu ove dvije sile iscrpljuje. Nairne, elektrostaticka sHa moze biti i odbojna i
priv!a.cna, a 9.ravitaciona sila je sarno Takoda, gravltaciona konstanta je univerzalna, tj. ne
zavisl od sredlne. Konstanta k kod elektrostatlcke sHe zavis] od sredine u kojaj se nalaze nae!ektrisanja.
Razlika je i u "izvaru" sile. "Izvor" elektrostaticke sile je naelektrisanje, a izvor gravitacione sile masa.
Primjer 1; Kako se odnosa elektrostatlcka slla i gravitaciona slla izmedu dva tackasta naelektrisanja
u vakuumu cije su mase m1= m2"" m = 1 9 i naelektrisanja ql= <1<= q "" 1 nCo Rastojanje izmedu tijela je r.
Rjesenje
20
m=lg=lO-:lkg
q = 1 nC"" 1O·9C
k =
r 667·1O"IlNm
1
/kg
2
PelFg =:?
Uvrstavanjem poznatih vrljednosti dobivamo.-
1
!
i
j
1
1
1
!
I
l
1
1
I
ij
I
I
!
1
j
F,
F,
Nm'
9.10
9
__ .'
----'C';c',-,. 10- C "'" 1,59 .108
6,67.10-11 Nm
2
1O-3 kg)
kg'
Elektrosiaticka sHaje aka 159 miliona puta veta ad gravitacione sile. Taka, naprimjer, gravitaciona
sila izmedu dva elektrona iii eiektrona i protona se zanemaruje U odnosu na elektrostaticku si!u.
Elektri.cno polje
Svako naelektrisano tijelo" prema Coulombovom zakonu, djeluje izvjesnom
silom na druga naelektrisana tijela koja se nalaze u njegovoj okolin;, To djelovanje
S8 vrsi bez bilo kakve vidljive ma1erijalne veze.
Medusobno djelovanje naelektrisanih tijela tumaci se na taj nacin sto se uvodi
pretpostavka da svako naelektrisanje mijenja prostor u svojoj okolin;,
ProstoLQlro na${ekldSftnogtije/a u djelovanje na
rJ!lJ9anaelekirisana'tijelazDve 1/
Polje koje stvara naelektrisanje q u nekoj tacki A ispituje se tako sto se u tu
tacku postavi tackasto naelektrisanje q, koje nazivamo probno naelektrisanje (sl.
2,1.6), Ako na posmatrano probno naelektrisanje djeluje elektrostatiGka sila, onda
u tOj tacki postoji elektricno polje, '
q
(±)
,
•....
r
qp
$_- F=qE
:-T p ,
,
,
.............
Aka se probno naelektrisanje poveca
dva puta, sila oe se takode pove6ati dva
puta, itd, Pri tome odnos sile i probnog
nae!ektrisanja ostaje nepromijenjen.
SI.2.1.6. Elektricno polje i elektrostaticka sila
Kolicnik Coulombove sile i probnog
naelektrisanja zove se jacina elektricnog
polja E.
Jacina elektrlcnog polja u nekoj tack; bro/no je jednaka sili kojom to polje
dje/uje na jedlnlcnu kolic/nu $/ektric/teta u toj tack{, l /-
Iz gornje relacije vidimo da je sila F kojom elektricno polje djeluje na probno
naelektrisanje proporcionalna velicini tog naelektrisanja i jacini elektricnog polja
iF=qpEI v-
SI jedinica za jaGinu elektricnog polja je NfC
Jacina elektricnag polja je vektorska velicina i ima pravac i smjer vektora sile
F=qE
21
Ej!-j
a)

'fIE-- >'
$1.2.1.7. Vektor jacine elektricnog polja
b)
a) pozitivnog nael., b) negativnog nael.
Bez obzira da Ii S8 u polju
nalazi neko probno naelektri-
sanje iii ne, to polje ima svoje
karakteristike koje su predsta-
vljene vektorom it (sl. 2.1.7)
1. Koristenjem matematickog izraza za CouJombov zakon izracunaj jacinu elektricnog polja u
nekoJ tacki na rastojanju r od naelektrisanja q.
Rjesenje. Pogledaj sliku 2.1.61 SUa izmedu nae!ektrisanja je:
Po defiriiciji, jaCina elektrlcnog polja je
Po-,-qq,
4'1tEo r'
E odnosno
q,
Jacina elektricnog polja aka naelektrisanja q opada sa kvadratom rastojanja.
Lkl/je .. .folja. Elektricno polje se moze slikovito prikazati
pomocu :zv. IIm)a sile elektrlcnog polja. Uveo ih je Faraday. To su linije koje se
poklapaJu sa pravcem vektora jacine elektricnog polja. Ako bi naprimjer
posmatrah putan]u probnog pozitivnog naelektrisanja u elektricnom polju one bi se
kretalo u smjeru linija sile elektrienog polja.
SI.2.1.8. Liolje sile elektricnog polja
odnosno izmedu dva raznoimena naelektrisanja.
Linije sile pozitivnog
naelektrisanja imaju smjer od
nae!ektrisanja, a linije sile
negativnog naelektrisanja
imaju smjer ka naelektrisanju
(sl. 2.1.8., a) i b)). U oba
slucaja linije sile su radija!ne.
Na sliei 2.1.8.c su prikazane
linije sile izmedu dva
istoimena naelektrisanja,
'-.. -
.0
---
..(J
Prema tome, pozitivno naelektrisanje se maze smatrati
kao "izvor" Hnija sile, a negativno kao "ponor". linlje sile
__ ___ _ t:t __
---
---
-
-.-
---
-
__ Medusobno se nikadinlesfjeku. --
. € da je homogeno ako su Hnije
Sl("ITl€dusobno p!:ralelnei jeonakoudaljei'ie.lJilsf!cl2:l.9' je
pnKazano" eleKtncno favne ploce
naeiektnsane jednakom kolieinom elektriciteta suprotnog
Polje ima svugdje istu jaeinu (E = const) i kazemo da
bomogeno. .
22
--
-
---
-
- ... --
---
-

---
-

---
-
--- - .... - ..
Homogeno
elektricno polje
Pitanja i zadaci
1. Kako elektronska teorija objaSnjava: a) naelektrisanje tijela, b) elektricnu provodljivost?
2. U (:emu je slienost izmedu Coulombovog zakona i Newtonovog zakona gravitacije?
3. Sta pokazuje re!ativna permitivnost neke sredine?
4. Oa Ii se djelovanje elektfOstatiCke site u vakuumu mnogo razlikuje ad djelovanja u vazduhu?
5. Kakav je polozaj vektora jaCine elektrienog polja u odnasu na linije sUe?
6. Ako se tackasto naelektrisanje postavi u homogeno eleictricno polie u kojem smjeru 6e se kretati: a)
ako je pozitivno naelektrisano, b) nega1ivno nae!ektrisano?
7. Kolikom sHorn se odbijaju dva istoimena naelektrisanja u vakuumu ad po 1 n C, na rastoJanju 1 m
(R: F = 9. 10"N)
8. U homogenom elektricnom poilu jaCine E = 2 N/C nalazi se naelektrisanje q = 3 n C. KoUkom sHorn
djeluje polje na to naelektrisanje? (R: F=-6.10·!lN)
9. Na kOjem rastojanju od tackastog naelektrisanja q "" 1 nC je jacina elektricnog polja 1 N/C? (R: r =3

Vainiji iskazi i formule
Tijela naelektrisana istom vrstom elektriciteta medusobna se
odbijaju, a raznoimenom privlace.
Tijela je naelektrisano negativno ake ima v!sak elektrona,_ a
pozitivno aka ima manjak elektrana.
Svaka kOlicina'elektriciteta jednaka Je cjelobrojnom umnosku
ktrlsanja elektrona.
Zakon odrzanja kolicine elektriciteta: Aigebarski zbir naelektrlsanja
u izolovanom sistemu je konstantan.
Coulombov zakon: SUa uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine
elektriclteta upravo je proporcionalna tim kolicinama elektriciteta, a
obrnuto kvadratu njihove udaljenosti.
Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se ocituje djelovanje
na druga naelektrisana tljela zove se elektricno pOlfe.
Jacina elektricnog pelja u nekoj tacki brojno ie jednaka sm kojom to
polie djeluje na jedinicnu kolicinu elektriciteta U toj tacki.
Linije sile elektricnog polja "izviru" iz pozitivnog naelektrjsanja, a "uviru"
u negativni elektricitet.
q=ne
23
Elektricni potencijal i napon
Kao sto se gravitaciono polje moze opisivati gravitacionom potencijalnom
energijom, odnosno potencijalom, tako se i elektricno polje moze opisivati
elektrienom potencijalnom energijom i elektrienim poteneijalom. Dok se u mehaniei
eesce koristi potencijalna energija u nauei 0 elektrieitetu se vise koristi poteneijal.
Za razliku od jacine polja, poteneijalna energija, odnosno po/eneijal su skalame
velieine. Prema tome, velieina elektricni potencijal se koristi za skalamo
opisivanje elektrienog polja. On karakterise energijska svojstva elektricnog polja.
Poteneijal elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jednak
potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja.
. Na sliei 2.1.10. probno naelektrisanje qp nalazi se na nekoj udaljenosti od
IstOimenog naelektrisanja q, u tacki 1. U sistemu djeluju odbojne sile te se
naelektrisanje qp udaljava do neke tacke 2.
z
0-
l')
SI.2.1.10. Razlika potencijala
energija
t'J
Sila elektricnog polja vrsi rad i premjesta
naelektrisavanje qp iz tacke (1) u taeku (2).
Rad sile elektrienog polja jednak je smanjenju
poteneijalne energije sistema,
S obzirom
A1,2 = EP1 .. Ep2
da je u tacki (1) poteneijalna
V" a u tacki (2) to je
qp (V," V,)
Razlika izmedu dvije tacke elektricnog poljazove se elektricni

Prema tome, mozemo pisati da je
odnosno
. izmedu. dvije lacke elektricnog polja brojno je jednak radu koji
Izvrse sile tog polla pri premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz
jedne tacke u drugu. /
Napomena: Na sllci 2.1.10. tacka (1) je na visem potencijalu ad tacke (2) aka elektricno polje vI'S! Tad.
se kretu od potencijala ka nizem. ' .
.Jedini"-a",,.elektricni napon je volt (V).
24
I
Prema definiciji

le
Napon izmedu dvije tacke elektricnog polja jednak je jedan volt ako se pri
premjes/anju naelektrisanja od jednog kulona izmedu te dvije tacke, izvrsi rad od
j"dflOg diu/a.
Opisivanje elektricnog polja pomo(;u potencijala ima prednost U odnosu na
opisivanje pomocu jacine polja. Poteneijal je skalama velieina, potpuno odredena
poznavanjem brojne vrijednosti. Razlika poteneijala se jednostavnije mjeri od jaeine
polja.
Pitanje 1. Kako sa maze odrediti veza izmedu jaclne elektricnog polja i napona? Polje je homogeno
(E =- const).

+--4--->
SI.2.1.11. Jaclna el, polja i
napan
Odgovor. Na sliC[ 2.1.11. je prikazano homogeno elektricno polie. Na
neka naeiektrisanje q, koje S8 halazi u polju, dje!uje elektrostaticka sila,
q E.
Rad sile elektricnog polla, pri premjestanju naelektrisanja q od
jedne ploce do druge je
A=F .d
gdje je d rastojanje izrnedu plata. Aka uvrstimo izraz za sHu, F = q E,
andaje
Napan izmedu pleca je
odnosno
IE=¥I
u=':?"=Ed
q

Iz ove retacije vidimo da S8 jacina elektricnog polja maze izraziti u
voltlma po metm, sto je ekvivalentno njutnu po kulonu
V N

Za one koji zele vise znati
SI.2.1.12.Alessandro Volta
(1745.1827)
Pltanje 1. Kako, se maze izracunati rad sUe elektricnog polja pri premjestanju probnog
naeJektrisanja qp lz tacke (1) u tacku (2)? Koristi sliku 2.1.10. "lzvor" polja je naelektr'lsanje q, tacka (1)
je na udaljenasti f), a tacka (2) na udaljenosti r2.
Odgovor. Siobodno naelektrisanje se u elektricnom polju kre6e od viseg potencija!a ka nizem. U
nasem primjeru od tacke (1) prema tacki (2).
Rad slle e!ektricnog palja je
A1•2 = Fsr ' S
gdje je s = (r2* SHa izmedu naboja tackama (1) i (2) nije ista se uzima sfednja vrijednost sile
25
Daljeje
Pitanje 2. Kako se maze izracunati elektrostaticka potencijalna energija i elektricni potencijal?
Odgovor. Rad sile elektricnog po/ja pri pomjeranju probnog naelektrisanja iz jedne u drugu tacku,
jednak je razlici poteneijainih energija u tim tackama,
Uporedujuci ovu relaelju sa relacijom u pitanju 1, zaktjucujemo da }e elektrostaticka potencijalna
energija dva tackasta naelektrisanja q I %h koja se nalaze u vakuumu na rastojanju r,
E o_,_qq,
• 4n{';u r
Potencijalna energlja ]e negativna ako su naelektrisanja sup.rotnog znaka. Jednaka je nuli aka je
rastojanje izmedu tiiela beskonacno velika.
Po definieiji elektricnl potencijal je:
V= Ep =_'_'1
qll 411:E1l r
gdje je r • rastojanje od naelektrisanja q do tacke u kojoj se posmatra potendjat elektricnog polja.
Pitanje 3. Sta su ekvipotencijalne povrsine?
Odgovor.
Elektricni poteneijaf V u nekaj tack!
e!ektricnag polja je
v 0_'_'1
4TC£u r
adakle se zakljucuje da sve tacke na istoj
udaljenosti r od tackastog naelektrisanja q
imaju isti potencijal.
5ye_ tacke sa jednakim potencijalom
._, se zove
ekvipotencijalnapovrsina::---
/
"
t
I
I
t
'"
/ ekvipotencijolna
ploha
--
silnica
._- . -Na-"s'iici- ---2:1. ekvipotencijalne
povrsine oko tackastog naeiektrisanja. One
su okomite na vektor elektricnog polja. Za
pomjeranje tijela po ekvipotencijalnoj pavrsini
nije potrebno ulagati nikakav rad, Zasto?
51.2.1.13. Ekvipotencijalne povrsine
Kretanje naelektrisanih cestica u elektricnom polju
Kada se naelektrisana cestica nade u elektricnom polju jacine E, na nju djeluje
elektrostaticka sila
F=qE.
.prema 2. Newtonovom zakonu cestjca 6e dobiti ubrzanje
26
Ako je elektricno polje homogeno, onda je ubrzanje konstantno. U tom slucaju
mozema adrediti brzinu i predeni put prema poznatim relacijama iz kinematike za
jednaka ubrzana.kretanje.
Brzina koju dobije naelektrisana cestica moze se odraditi i koristenjem zakona
odrzanja energije. Kada se slobadno naelektrisanje nade u elektricnom polju ono
se kre6e od viseg potencijala prema nizem. Pri tome je prirastaj njegove kineticke
energije jednak radu sile elektricnog polja,
A=8Ek
Ako je pacetna brzina naelektrisanja bila jednaka null, onda je A = E
k
, odnosno

qU=--
2
odakle je -brzina koju dobije naelektrisana cestica mase m, ubrzana razlikom
potencijala U
Pitanje 1. Sfa je elektronvolt (eV)?
Pri tretiranju kretanja naelektrisanih cestica u elektricnam polju iz prakticnih razloga se rad
odnosno energija izrazava u eleldronvoltima (eV).
Jadan etektronvolt je energiia.koju dabije elektron kada se ubrza razHkom potencija!a od 1 V.
1 eV = 1,6.10.
19
CV = 1,6.10.
19
J
Primjer 1. Dvije paralelne ploce, naelektrisane suprotnom vrstom elektridteta, izmedu kojih ie rastajanje
d=1 em, prikljucene su na napan U=12 V. Elektron iz stanja mirovanja, pode sa negativno naelektrisane
ploCe, prema pozitivnoj. Odredi: a) jacinu homogenog elektricnog pofja, b) ubrzanje kaje dobije elektron,
c) brzinu kojom dode na drugu plocu.
Rjesenje
d=l em = 0,01 m
U=12V
m",,9,1.1O·
31
kg
o = e '" 1.6·1O·
19
C
a)E=?,b)"a=?,e)v=?
a)E=..!!.= 12V
d O,Olm m
b)
c)
qE
,
m

m

,
v
2
=2ad=2·2,1·1014 ·O,Olm
,
v=2,05·10
6
E:
,
Primjer 2. lzracunaj brzinu koju dobiie elektron, iz primjera 1, koristenjem zakona odrZanja energije.
Rjesenje. Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu sile elektricnog palja,
my'
--::::eU
2
2·1,6 lO"'C 12V
9,l·lO·"kg

,
27
Provodnici u elektricnom polju
Elektricna influencija (indukcija). Naglasili smo da se sva tijela, prema
njihovoj elektricnoj provodljivosti, mogu podijeliti na provodnike i izolatore. Dobri
provodnici elektriciteta su metali. U metalima se nalaze slobodni elektroni koji se
mogu kretati po cijeloj zapremini metala.
Posmatrajmo jedan metalni izolovanl provodnlk B (sl. 2.1.14.). Prlnesemo sada
tom provodnlku jedno naelektrlsano tijelo A (npr. pozitlvno • sl. b). Kako su
elektroni u metalima slobodnl, djelovanjem Coulombove privlacne sile, ani 6e se
koncentrisatl sto blize provodniku A. Na suprotnoj stranl provodnika B bi6e manjak
elektrona.
A
0)
g)
2.1.14. Elektrlcna indukcija
U nasern primjeru,
lijeva strana provodnlka
B blGe naelektrlsana
negativno, a desna
pozitivno. eim uklonimo
nae!ektrisana tijelo A
nema vise ni razdva-
janja elektrlclteta. Tljelo
B 6e opet biti neutralno.
Kako to mozemo
objasniti? Naelektrisano
tijelo A stvara oko sebe
elektricno polje. Sila
elektricnog polja vrsl preraspodjelu slobodnlh elektrona u provodnlku.
Pod djelovanjem elektricnog polja u provodnieima nastaje razdvajanje
elektriciteta. Ova pojava S8 naziva elektricna influencija iii indukcija.
Tljelo se moze I trajno naelektrisati putem elektrlcne indukelje. U prisustvu
elektricnog polja (koje stvara naelektrlsano tljelo A, na sliei 2.1.14.) spojlmo desnu
stranu provodnika sa Zemljom (sl. c). Manjak elektrona na tOj strani 6e se
nadoknadlti Iz Zemlje. Kada se ova veza sa Zemljom (uzemljenje) preklne dok je
prlsutno naelektrlsanje A, onda pridosli elektronl Iz Zemlje ostaju stalno u
provodniku. Provodnlk ostaje stalno naelektrisan, u nasem primjeru, negatlvno.
(.) (bl
(0)
51,2.1.15. Naelektrisanje elektroskopa Infiuencijom
28
(dl
Ogled
Pomocu
elektroskopa mo-
zema dokazati
da se provodnik,
putem influencije,
maze stalno na-
elektrisati. Nena-
elektrisanom
elektroskopu (s1.
2.1.15.a) prine-
semo naelektri·
sanu sipku.
!
I
!
j
!
I
I
I
i
I
1
i
I
1
,I
'j
1
1
:1
1
iI
,
l
I
j
1
Usljed indukcije na kraj elektroskopa koji je blizi sipki, koncentrisat ce se elektroni. Suprotan kraj ce biti
naelektrisan pozitivno j Hstie! se podignu.
Spojimo sada eJektroskop sa Zemljom (iii dodimemo prstom) elektroni sa Zemlje dolaze na listice
elektroskopa i razelektrisu ih. Listid se sklope. Sada prekinemo vezu sa Zemljom, a zatim udalj!mo
naelektrisanu sipku. Listie] se opel razmaknu. Elektroskop je trajno naelektrisan.
Pitanje 1. Zasto naeleklrisana tijela privlace ne samo druga naeJeklrisana tijela, vee i neka
elektricki neutralna tijela?
Na sliei 2.1.1. zapazili sma da naelektrisana sipka privuce zovinu sri kaja je neutralna. Zaslo?
Naelektrisani stap lndukuje elektricitet u zovino] Sril, lako da je suprotno naelektrisanje bllza stapu.
Stoga ce privlacna sila izmedu naelektrisanog Slapa i zovine srzi biti veca nego odbojna sila.
Ovakvo privlaeenje neutral nih !ljela se ne javlja u homogenom elektricnom polju. Razlog tome je
Slo je lada sila elektricnog polja jednaka na oba kraja tijela u kojem je doslo do razdvajanja elektrieiteta.
Pitanje 2. Zasto spoljasnje elektricno polje ne prolazi kroz metale?
Stavimo metaJnu pJocu lzmedu obloga plocastog kondenzatora. lzmedu obJoga je polje homogeno I
ima jacinu E". Pod djelovanjem spoljasnjeg eleklricnog polja izvrSit ce se u metalu preraspodjela
+

+
+
+


+
+ ,
"
+
+
+ +
2.1.16. Metal u homogenom
el. polju
51.21.17. Djelovanje siljaka
e!eklricilela. lndukovace se elektricno polje Ei isle jacine kao i
spoljasnje polie, samo suprotnog smjera. T a ce se polja, unutar
provodnika, ponistiti, te je rezultujuce polje jednako nuli (sl.
2.1.16.).
E=Eo-E!=O
Na ovom principu se zasniva elektrostaticka zastita me!alnim
mrezieama i oklopima. Zasticuju se, npr. instrumenti osjetljivi na
spoljasnje eJektricno polje, ltd.
Pltanje 3. Zasto se svaki visak eiektrona, kojl se dovodi na
izlovani provodnik, rasporeauje samo na njegovoj povrsinn
Ova se maze objasniti kao pos!jedica uzajamnog odbijanja
istoimenih naelektrisanja. Aka bi se, npr. visak elektrona doyen u
unutrasnjost metalne lopte, onda bi se ani udaJjavali jedan od
drugog sve dok se na raspodijele slo je moguce dalje. A to je
spoljasnja slrana metalne lopte.
Pltanje 4. Kako se objasnjava cinjeniea da
naelektrisani siljak povlja plamen svijeee u svojoj
okolini?
Raspored eJeklriciteta na tijelima nepravilnog
oblika nije ravnomjeran. Na sHei 2.1.17. najveea
povrsinska gustina elektriciteta je na siljku. Na
njegovom vrhu eleklricno polje moze biti toliko jako
da jonizuje vazduh ispred siljka. Jon! istog znaka
naeJektrisanja kao i siljak, udaljavaju se velikom
brzinom i povlace za sobom neutralne molekule
vazduha. Na faj nacin se stvara elektrlcnl vjetar
koji moze da savije pramen svijece.
Dielektrici (izolatori) u elektricnom polju
Kao sto smo Istakli u prethodnom poglavlju, u provodnieima se nalaze slobodni
elektron; koji se mogu kretati po cijeloj zapreminl provodnika. Kada se provodnik
unese u elektricno polje naelektrisanja unutar provodnika se tako raspodijele da je
jacina elektricnog polja unutar provodnika jednaka nuli.
29
Kod izolatora (dlelektrlka) nema slobodnih elektrona. Na prvi pogled bi se
moglo oeekivati da prisustvo dielektrika nema uticaja na elektrieno polje. Medutim,
jos je Faraday ustanovio da se i u dielektriku formira elektrieno polje, suprotnog
smjera od spoljasnjeg polja. Za razliku od provodnika elektricno polje dielektrika je
slabije od spoljasnjeg polja. Rezultujuce polje E prolazl kroz dielektrik ali biva
oslabljeno, tj. slabije je od spoljasnjeg polja Eo.
Kako to mozemo objasnltr? Kada se dielektrik stavi u elektricno polje, and a ce
se njegovi atomi (molekuli) polazirovati. Sta to znaci? Pozitivna jezgra atoma nece
se vise nalaziti u centru elektronskog omotaca, jer se elektronski omotac pomjerio,
npr. prema pozitivnoj strani ploce (sl. 2.1.19.), Atom (molekul) i dalje ostaje kao
cjelina elektroneutralan ali ce jedan njegov kraj biti naelektrisan negativno, a drugi
pozitivno. Dobili smo elektricni dipol (sl. 2.1.18.)
o
51.2.1.18. Elektricni dipol
polarizaclia dielektrika.
81.2.1.19. POlarizacija dielektrika
Elektricni dipol ima dva
centra raznoimenog
ktrisanja. Kada izmedu ploca
naelektrisanog kondenzatora
postavimo dielektrik (sl.
2.1.19.) svi atomi dielektrika
bit ce kao dipoli orijentisani u
pravcu polja. Kazemo da
dielektrik u elektricnom
poliu postaie polazirovan.
T akva pojava S8 naziva
Naelektrisanja u dielektriku (51. 2,1.19.) stvaraju elektricno polje E' suprotnog
smjera od spoljasnjeg poljaEo. Usljed toga dolazi do smanjenja jacine eiektricnog
polja koje prolazi kroz dielektrik. Rezultujuce polje je E; Eo' E'.
Odn05 jacine elektricnog polja u vakuumu Eo i iacine elektricnog polja u
dielektriku E zove se relativna permitivnost dielektrika.
IE; Eo I
B,
Jacina elektricnog pelja u dielektriku je e
r
puta manja nego u vakuumu, Npr.,
relativna permitivnost stakla j8 4, sto znaci da je jacina elektricnog palja 4 puta
manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu).
Za one koji iele vise znati
Neke supstance imaju molekule koji su svaki po sebi elektricni dipolL Takvi molekuli se nazlvaju
polami molekull. Na primjer mo/ekul vode iii moleku] amonijaka su sami po sebi elektricni dipoli i bez
prisustva spoljasnjeg elektricnog polja. Zbog toga je voda dobar rastvarac.
Polarni molekuli ne daju nikakvo makroskopsko elektricno polje. Usljed termickog kretanja dipoli su
rasporedeni bez ikakvog reda. Medutim, u elektritnom polju ani se pravilno orijentisu. U 10m slucaju
kazemo da je izvrsena orijentaciona polarizacija dielektrika.
Ogled. PokazaU da elektricno polje ne prolazi kroz metale, ada blva oslabljeno pri prolasku kroz
dielektrik,
30
1
j

II
I
1
1
il
I
j
!
i
Na kuglu elektroskopa stavi metalnl;l caSu. Prinesi elektroskopu naelektrisani stap. Listie!
elektroskopa se ne pomjeraju. Elektricno polje ne prolazi kroz metal.
Na kuglu eleklroskopa stavi staklenu casu. Prinesi naelektrisani stap. ListiCi elektroskopa 58 malo
rasire. Elektricno polje prolazi kroz dielektrik ali biva oslabljeno.
Napomena. PriJe stavljanja Casa od metala iii stakla, prinesi elektroskopu naelektrisani stap i zabiljezi
skretanje listiea elektroskopa. Tako mozes uporediti skretanje IisHea, kada je prisutan metal, odnosno
staklo, u odnosu na skretanje u vazduhu.
Elektricni kapacitet provodnika
Kada se neki izolovani provodnik naelektrise kolicinom elektriciteta q, onda on
ima elektricni potencijal V. Mjerenjem S9 moze ustanoviti da 6e se potencijal
provodnika pavetati dva puta aka mu se dovede dva puta veta kolicina
elektriciteta, itd. Za dati provodnik odnos kolicine elektriciteta koja mu je dovedena i
njegovog potencijala je konstantan, ..'!.; const.
V
Ovaj odnos je karakteristican za provodnik
provodnika C,
naziva se elektri6ni kapacitet
EJektricni kapacitet provodnika brojno je jednak kolic!ni a/ektriciteta
koju treba dovesti provodniku da bi mu se potencijal pove{;ao za jedinicu.
81 jedinica za elektricni kapacitet je farad (F)
C

V
Kapacitet od jednog farada ima provodnik ciji se potencijal poveca za 1 V kada
mu se dovede kolicina elektriciteta od 1 C.
To je vrlo velika jedinica. Cak ni Zemljina kugla nema toliki kapacitet. Zbog toga
se u praksi koriste manje jedinice:
IfLF; 10'" F; InF; 10'9 F; IpF 10,12 F
Za one koji iele vilie znati
Pitanje 1, Kako se maze izracunati kapacitet sternog provodnika?
Elektricni potencijal sfernog provodnika je
31
gdje je r poluprecnik sfere. S obzirom da je po definiciji q = CV,
odnosno
S1.2.120. Sfemi
provoOnik
Kapacitet sfernog provodnlka je proporcionaian njegovim
dimenzijama.
Elektricni kondenzatori
Kada se u blizini jednog izolovanog naelektrisanog provodnika nalazi neki drugi
provodnik, onda se njegov elektricni kapacitet pove6a. Ta pojava se tumaci
elektricnom influencijom.
Sistem od dva provodnika koji moze primiti vetu kolicinu efektr/citeta
nego kada su odvojenl naz/va se eleklricni kondenzator. ,/
U tehnici kondenzatori imaju veliku prakticnu primjenu. Prema objiku, mogu biti:
plocasti,sfernHcilindricni. . . v'
>·.Plocasti kondenzator se .. sastoji ... od dvije .. paralenne. rlJJltalnfl . ploce
naelekfrlsa6eIstom koHcinoiTI e!ekiriciteta su-protnog'Z-naka-:-"-------""i/ ___/' - ,-'
A +Q
d
B -Q
SI.2.1.21. Plocasti kondenzator
gdje je GO permitivnost vakuuma.
Kapacitet konde-nzatora se definise
odnosom kolicine elektriciteta na jednoj ad
ploca i razlike potencijala izmedu plota
Ic: ~ I
Ogledi pokazuju da elektricni kapacitet
plocastog kondenzatora zavisi od povrsine
jedne od ploca S i razmaka izmedu njih d,
S
C=e,-
d
Ako se izmedu ploca nalazi neki dielektrik, tada je kapacitet kondenzatora
sl
C = totrd"1
Elektricni kapacitet kondenzatora C, sa dielektrikom, veti je Er puta od
kapaciteta Co kada je izmedu ploca vakuum (odnosno vazduh),
C = e;-Co
gdje je G,- relativna permitivnost dielektrika.
32
Kapacitet plocastog kondenzatora se moze mijenjati pomjeranjem obloga
kondenzatora, tako da se mijenja onaj dio njihovih povrsina koje se poklapaju
(sl.2.1.22.lijevo).
.,
SI.2.1.22. Promjenijivl kondenzator i oznaka
Takav nacin
promjene
kapaciteta
kondenzatora
primjenjuje se, na
primjer, kod radio-
prijemnika (slika
desno). Na sliei je
prikazana i oznaka
za promjenljivi
kondenzator.
Oznaka za kondenzator stalnog kapaciteta nema stre!ice.
Na slici 2.1.23. su razni tipovi kondenzatora koji se koriste u tehnici a) blok
kondenzatori, b) keramicki kondenzatori, e) elektrolit kondenzatori. Neki od njih
mogu izdrzati napon i do 1000 V, te imati kapaeitet i do 1500 !iF.
. a) b) 0)
SI.2.1.23. Tehnicki kondenzatori
Vezivanje kondenzatora
u
SI.2.1.24. Paraleino vezivanje
kondenzatora
Za dobivanje odredenog kapaeiteta, u praksi se
kondenzatori cesto medusobno vezu. Vezjvanje moze
biti paralelno i serijsko,
--------- - ---
Paralelno vezivanje. Na slici 2.1.24. su prikazana dva
kondenzatora, paralelno spojena na izvor stalnog napona U. Na
svakom kondenzatoru je napon jednak, U,= U2=U
Ukupna koiicina e!ektriciteta jednaka je zbiru kolicina elektricileta
kojima su naelektrisani pojedini kondenzatori
q=q\+qz
Sobzirom da je q "" CU, to)e
c u = ~ \ y +C2u
33
Ukupni kapacitet paraleino vezanih kondenzatora je
r:::@-=C:::-,-+ C::-', I
Kod kondenzatora ukupan kapacitet]e jednak zblru kapaclteta pOjedinlh

Slican izraz dobijemo i za proizvoljan broj vezanih kondenzatora.
v Serljsko vezivanje. .. vezivanja, druga ploca prvog kondenzatora se veze za prvu
plocu drugog _rsrz.l:25)--:-1'QR:!a-sefla-iakvu--kombinaciju (bateriju) dovede napon U,
onda prva ploca prlml koilclnu elek.lfitlteta + q, a drugo • q, te se dalie influeneijom na plocama ostalih
kandenzatora uspostavi ista kolicina elektriciteta suprotnog znaka, q = const.
Ukupni napon je;

: UJ
odnosno
..9.. "".!L +.!L
C C, C
z
,
"
u
.'
odakle se dijeljenjem jednaCine sa q dobije
SI.2.1.25. Serijsko vezivanje
kondenzatora
Kod Serijski vezanih kondenzatora, reciprocna vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je
zbiru reciprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora
Primjer 1.
Ova elektricna kondenzatora kapadteta C,= 1.uF i C:F 2 pF spojena su: a) paralelna, b) serijskL
Odredi ukupan kapacitet.
Rjesenje: a) Kod paralelne veze je
c= C,+ C"", 1,uF +2,uF; C",3pF
b) Kod serijske veze je:
IJ.tF·2f.lF
C C, C2 C, + C, 1).IF + 2J1F
c" 2.""
3
Ukupan kapadtet kod paralelne veze se povecao. Kod serijske veze ukupan kapacitet je manji j od
kapaciteta najmanjeg kondenzatora.
------....................
.'-.....
. ,Elektrieni-naboju atmosfeii
. /
I U postoji broj nae.l,?ktrisanih cestlea. Razlog tome je sto se stalno vrsi
proees cestlCa_ uslJed kosmlckog zracenja, u!traljublcastog zracenja koje dolazi sa
Sunea, radloaktlvnog zracenJa, ltd.
. 510! Zen:ljine koji se nalazi na visini preko 80 km, naziva se jonosfera,
Jer kollclnu I. slobodmh elektrona. Uzrok jonizacije su ultra!jubicasti zraci sa Sunca i
zracl. dJeluJe na kralke radiotalase kao ogledalo pa se pomocu kratkih radiotalasa
vrSI pnJenos na vellke dailine.
34
Zem!ja ima svoje elektricno polje kOje se prostire sve do jonosfere. Jacina elektricnog
Zemlje opada sa nadmorskom visinom. Na nivou mora je 120 Vim, a
na visinf 50 m je 56 VIm.
Usljed jonizacije vazduha i elektricnog polja
Zem!je nastaju naelektrisani oblaci. Prainjenje
izmedu oblaka i Zemlje se cesto naziva grom, a
praznjenje izmedu dva oblaka munja.
Atmosfersko praznjenje prali jak zvucni potres koji
se naziva grmljavina. Elektricni napon pri
prai:njenju dostiie i do 100 mmona voltl, ,duiina
munje i do 3 km, a njeno trajanje milioniti dio
sekuMe (sl. 2.1.26.).
Munja na svom putu ka Zeml]i lrazi ti]elo koje !!J l!1
najbalje provodi etektridtet. To su usamljena
visoka drveca, zgrade, iivotinje na olvorenom
prostoru, ltd.
polja
SI.2.1.26. Munja Za zastitu zgrada od groma karisti se -SI.2.1.27. Gromobran
gromobran. Princip izrade gromobrana postavio
je jOs 1758. godine americki fizicar Franklin. Djelovanje gromobrana se zasniva na jonizaciji vazduha
kOja nastaje usljed sUjka na vertikalno postavljenom stapu (sl. 2.1.27.). Sipka je vezana za Zemlju preko
bakame Hi cincane ploce do dubine 3 m.
U gornjim slojevima atmosfere, izmedu 100 i 700 km visine, nastaje tzv. polarna svjetlost. Tu
slljetlost izazivaju elektrani koji dolaze do Sunea. Naziv je dobila po tome sto se javlja u po!arnim
krajevima.
Pitanja i zadaci
1. Sta su ekvipotencijalne povrSine?
2. Da Ii se trosi energija prj obilasku elektrona oko jezgra?
3. Usljed cega nastaje "elelctricni vjetar"?
4. Kako se definise voll?
5. Kako se krecu naelektrisane cestice u hamogenom e!ektricnom polju?
6. Koji se molekuli nazivaju polarni molekuli?
7. Sia je elektricni dipol? Zbog cega je elektricno polie stabije u dielektriku nego izvan njega?
8. Kada se na jednu plocu kondenzatora dovede ko(icina elektriciteta + q, na drugoj ploci naslane
naelektrisanje - q. Zbog caga?
9. Pri premjestanju koHcine elektridteta od 2 pC, elektricno palje izvrsi rad ad 600 nJ. Kolika je razHka
poteneijala izmedu tacaka elektrienog polja gdje je izvrseno pomjeranje? (R: U "" 0,3 V)
10_ lzmedu plata ravnog kondenzatora js ,r.azmak d=6 cm, a razlika potendjala 12 V. Odredi: a) jaCinu
homogenog elektricnog polja, b) ubrzanje koje dabije elektron, c) brzinu koju 6e [mati posHje 0,01 }-ls, d)
predeni put poslije 0,01ps. (R: a) E::::: 200 Vim, b) a'" 3,5.10
13
m/s2, c) v::::: at =- 3,S·10
5
m/s, d) s "" a-t-12 =
0,17 cm)
11. U homogenom elektricnom polju izmedu ploca ravnog kondenzatora nalazi se naelektrisana cestlca
mase 1 mg i naboja q ::::: 5 pC. Ubrzanje koje doblje pod uticajem elektricnog polja iznosi 1000 m/s
2

Odredi: a) elektrostaticku silu koja djeluje na naelektrisanje, b) jacinu homogenog elektricnog polja, c)
Razliku potencijala izmedu plata kondenzatora, ako je njihov razmak d = 4 cm.(R: a) F = lmN, b)
E=200 N/C, c) U = 8V)
12. Ova kondenzalora kapaciteta 3 ,uF i 5 ,uF vezana su: a) serijski. b) p'aralelno. Ko!iki je ukupni
kapacitet? (R: a) C = 8 ,uF, b) C = 1,875 ,uF).
35
36
Vainiji iskazi i formule
potencijal u nekoj tack! elektricnog polja brojno je jednak
potenciJalnoj energiji jedinlcnog probnog naelektrisanja.
Napan izmedu dvlje tacke elektricnog polja brojno je jednak
radu koj! izvrse sUe tog polja prj premjestanju jedinicnog probnog
naelektrisanja iz jedne tacke u drugu.
Izmedu placa ravnog kondenzatora jaclna homogenog
eJektricnog polja je:
Elektricna indukclja je razdvajanje elektriciteta u provo-
dnlclma pod djelovanjem elektricnog polja.
Elektricno palje ne prolazi kroz matale.
Elektricno palje prolazl kroz dielektrik.
Odnos jacine eLektricnog polja u vakuumu i dlelektrlku
zove se relativna permitivnost dielektrlka.
Elektricni kapacitet provodnika brojno je jednak koJiclnl
elektriciteta koju treba dovesti provodnlku da bi mu se potencijal
povecao za jedinicu,
51 jedlnica za elektricni kapacltet je farad (F).
v = ~
q,
U l t = ~
, q,
E=.!l.
d
£ = ~
, E
c=..9...
V
F='£
V
J
I
,I
!
il
'I
I
I
1
1
I
I
I
j
1
I
I
I
i
I
'1
2.2. Elektricna struja
Prenosenje naboja. Gustina struje
U elektrostatici smo proucavali eiektricne naboje koji miruju. Sada cemo
proucavati naboje (naelektrisane cesllce) u kretanju,
Usmiereno kretanie naelektrisanih cestica naziva se elektricna struia.
Kako nastaje elektricna struja? Pod djelovanjem elektrienog polja nosioei
SI.2.2.1. Elektricna struja_ u metalima
naelektrisanja se krecu usmjereno, Na primjer,
u metalima se nalaze slobodni elektroni. Kada
se na krajevima metalnog provodnika
uspostavi stalna razlika poteneijala, onda u
provodnicima postoji elektricno polje. Na sve
slobodne elektrone djeluje sila elektrienog
polja uistom pravcu (sl. 2,2,1 ,j, Na taj naein
pravae, odnosno smjer, kretanja elektrona je ureden.
U elektrolitima su nosioei elektriene struje joni koji mogu biti pozitivni i
negativni. U gasovima su nosioci elektricne struje jon! i eiektroni. Pod elektrolitom
podrazumijevamo teenost koja provodi elektrienu struju,
Prema tome, da bi kroz provodnik protieala elektriena struja potrebno je da u
provodniku postoji elektrieno polje.
Smjer elektricne struje je smjer elektrienog polja, To je ustvari smjer kretanja
pozitivnog naelektrisanja, Takav smjer je usvojen po dogovoru jos dok se nije
znalo da postoje elektroni. Smjer kretanja elektrona je suprotan od smjera
elektrienog polja, jer su elektroni naelektrisani negativno, Usvojeni smjer elektricne
struje naziva se tehnieki smjer, a smjer kretanja elektrona fizicki smjer.
Inaee, s obzirom na smjer, struja moze biU jednosmjerna i naizmjenicna.
Kada kazemo jednosmjerna struja, onda ne mislimo na odredeni geometrijski smjer
u prostoru, nego na smjer u provodniku, Elektricna struja u provodniku moze imati
samo dva smjera, bez obzira na njegov oblik. Ako struja stalno mijenja svoj smjer,
onda se naziva naizmjenicna struja.
Brzina eJektricne struje i brzina kretanja elektrona nije jedno te isto, Brzina
eJektricne struje [znosi c=300 000 km/s i to je ustvari brzina prostiranja elektricnog
polja. Brzina kretanja elektrona zavisi od jacine struje i ne prelazi 1 em/s.
Elektricna struja ima danas 'Veliku prakticnu primjenu i svakodnevni iivot bi
teilko mogli zamisliti bez elektricne struje: osvjetljenja, elektricnih masina,
kompjutera, mobitela, televizora ...
37
Jacina elek!ricne s!ruje
Osnovna karakeristika elektricne struje je njena jacina.
Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektricilela koja
protekne kroz presiek provodnika u iedinici vremena.
Aka se jacina struje ne mljenja u toku vremena, onda je
I I = ~ I
Jedinica za jaeinu struje je amper (A),
A = ~
s
Ukupna kolieina elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnlka za vrijeme
t, prl stalnoj jacinl struje je
q=1t
Jedinica za kolielnu elektriciteta kulon (C) se onda moze Izrazltl kao,
C=As
VeGa jedinica od ampersekunde (As) je ampersat (Ah)
Ah = 3600 C
JaCina struje u kUGnlm aparatima, na prlmjer, Iznosl 0,5 A do 20 A, a kod
elektncnlh dlzalica, lokomotlve, ltd, moze Iznosltl I do nekoliko stotlna ampera,
Olovni akumulator moze, na prlmjer, akumulisatl koliclnu elektrlciteta preko 50 Ah,
Primjer 1. Jacina e!ektricne struje kroz neki provodnik. iznosl 2A. a) Kolika protekne kolicina
elektriciteta za jednu minutu? b) KoUka elektrona protekne za to vrijeme?
Rjesenje:
I=2A
t=l min:::::60s
a)Q=?,b)n:=?
ruO-It-2A.60s
Q - 120C
b)Q=ne;n= Q 120C
e 1,6-1O"C
n '" 7,5-1020 elektrona
Gustina struje, Cesto se u praksl korlsti i vellelna koja
se zove gustlna struje.
Gustina elektriene struje brojno je jednaka jacini
elektrlcne struje pO jedinici povrsine popreenog
presjeka provodnlka,
38
s,
11t1/Joi'-.
SI.2.;2.2. Gustina struje
, I
J=-
S
81 jedlnlca za gustlnu struje je Nm
2
Kada povrsina presjeka provodnika nije ista duz cijelog provodnika, onda ce
gustlna struje Imati razlicite vrljednostl (sl. 2.2.2.). Na mjestlma gdje je provodnlk
tanjl gustlna struje je veGa,
Ohmov zakon. Elektricni otpor
Njemacki fizicar Ohm je, jos u prvoj polovlni 19, stoljeGa,
eksperimentalno utvrdlo vezu izmedu jacine elektricne struje i
napona koji vlada na krajevlma provodnika,
Neka, na primjer, imamo provodnlk na Clje krajeve MIN
dovedemo napon U, Tada kroz provodnlk protlce struja jaGine I
(sl. 2.2.4,). Kada dovedemo dva puta veGI napon, kroz Istl
provodnik ce proteCi dVa puta veta struja, itd. Odnos napona i
jacine struje za dati provodnik je stalan, pod uslovom da je
temperatura stalna,
(1789 ~ 1854)
U
-=const=R
I
Ovaj odnos se naziva elektricnl otpor provodnika I obiljezava se sa R.
N
I
8ada mozemo pisati da je
1
1
= ~ I
M
I
SI.2.2.4. Elektricni otpor provodnika
sto predstavlja Ohmov zakon za dio
strujnog kola,
Jacina elektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna
naponu na njegovim krajevima, a obrnuto proporcionalna njegovom
otooru.
Jedlnlca za elektricnl otpor je om (n),
Iz Ohmovog zakona je
R
- - ~ t' n V
I' ele ·'=A
Provodnik Ima elektricni otpor ad 1 n kada kroznjega protice struja od
1 A prl razlici potencijala od 1 V izmedu njegovlh krajeva.
39
Iz Ohmovog zakona slijedi da je napon U na krajevima provodnika otpora R,
kroz koji prolazi struja jacine I
U=RI
U tehnici se ovaj proizvod cesto naziva pad napona.
Primjer 1. Struja opasna po .livet covjeka iznosi 10 mA, a elektricni otpor tljela je 20 1<0. Pli kojom
naponu bi slruja usmrtHa covjeka?
Rjesenje
10:;; 10 mA = 0,01 A
R - 20 ill - 20- 10\1
U=1
U = RI = 20·1O} 0·0,01 A
U=200V
Pitanje 1.
Sta je to elek1ricna provodljivost?
Dna se definise kao reciprocna vrijednost elektricnog otpora,
o = ~
R
Jedinica za elektricnu provodljivost je simens (S),
.---{v}--
R
L----u----'
SI.2.2.5. U:.t ogled
Ogled. Odredi elektricni otpor opruge lz hemijske olovke (sl.
2.2.5.)
Pribor. Voltmetar do' 6 V, ampermetar do 3 A, dzepna
baterija, opruga iz hemijske olovke, vezni materijal.
Sastav! slrujno kola kao na sllei 2.2.5. Ampennetar se veze u
kola serijski, a voltmetar paralelno. Dzepnu bateriju ukljuci
nakratko i procitaj vrijednostl napona i jacina struja.
Elektricni otpor je, prema Ohmovom zakonu
u
R=r'
Specificn; alpar. Ogledi pokazuju da elektricni otpor provodnika zavisi od
njegove duzine I. poprecnog presjeka S i materijala od kojeg je napravljen
provodnik,
IR=pil
s .,
Faktor srazmjernosti p se naziva specificni otpor provodnika i on zavisi od
vrste materijala provodnika.
51 jedinica za specificni otpor je ommetar (Om)
U praksi se cesto koristi mjesovita jedinica,
.. Omm'/m
4D
Ohmov zakon ne vati za sve materijaie. On vazi uglavnom za metale i to pod
uslovom da je temperatura konstantna. Ovakvi otpori, za koje vazi Ohmov zakon,
nazivaju se omski otpori.
Pitanje 1. Sta je to specificna provodljivost?
To je reciprocna vrijednost speciflcnog otpora,
Jedinica za specificnu provodljivost je simens po metru (S/m)
Primjer 1. Elektricni otpor izrazen u Dmm2/m izrazi u Dm.
Rjesenje. Qmm
2
Q. (lO-.'lmY
m rn
Zavisnost elektricnog otpora od temperature
Promjena temperature provodnika uslovljava promjenu njegovog elektricnog
otpora. Kod metala otpor raste sa pove6anjem temperature. Kod elektrolita,
poluprovodnika i jos nekih materijala porastom temperature otpor se smanjuje .
Ako je otpor provodnika na DOG Ro, a na temperaturi t iznosi R, onda je
R = Ro (1 + at)
gdje je a- termicki koeficijent otpora.
Za veeinu hemijski cistih metala vrijednost koeficijenta otpora iznosi 1/273. Za
eleklrolite i poluprovodnike a<O, tj. otpor opada sa porastom temperature.
Za neke materijale, kao sto su legure konstantan i
manganin, otpor S8 ne mijenja sa temperaturom.
Ogled. Pokazi da otpor provodnika raste sa temperaturom.
Prlbor. Opruga ih hemijske olovke, dzepna baterija, ampermetar
(dO 3A), vezni materijal, upaljac (sibiea).
Veil oprugu u kolo struje, kao na sHe! 2.2.6. Upaljenu sibieu prinesi
opruzi. Opruga se usija, a jacina struje koju pokazuje ampermetar,
naglo se smanji! Zasto?
Otpornici. Pored
otpornici su najcesce
komponente.
kondenzatora i zavoJnlca
upotrebljavane elektronicke
SI.2.2.6.
Na slici 2.2.7. je sematski prikaz: a) stalnog otpornika, b) promjenljivog
otpornika.
41
- . ~
UJ
~ i l ' ~
Na sliel 2.2.8. su prikazane razlicile
vrste otpornika. Na slici a) je zicani
otpornik, izraden od .lice· na izolatoru.
Na sliei b) je slojni otpornik koji se
izraduje taka da S8 na nosac od izolatora
(keramike) nanese sloj odredene
olpornosli. Sloj moze bili melalni iii
ugljeni. Na sliei c) je potenciometar. To
je promjenljivi otpornik kod kojeg se
b)
SI.2.2.7. Sematska oznaka za:
a) stalni otpornik,
b) promjenljlvi otpornik
vrijednost otpora moze mijenjati
klizacem, od nule do njegove
makslmalne vrijednosti.
PTe (pozitivni temperaturski koefieijent) otporniei se koriste za mjerenje
temperature.
NTC termistori (negativni temperaturni koeficljent) se koriste za mjerenje i
regulisanje temperature.
U.·
t!
0)
42
Varistori .(VDR . Atr,A",id\ se koriste za stabilizaeiju napona.
LOR " fotootporniei su naeinjeni od
poluprovodniekog materijala. Otpor im zavisi
od toga koliko su osvijetljeni. Koriste se, na
primjer, za upravljanje relejom.
51.2.2.8. Otpornici
Pitanja i zadaci
1. Sta cini elektricnu struju kroz provodnlk?
2. Kakva je razlika izmedu brzine elektricne struje u
metalima i brzine kretanja e!ektrona?
3. Koje su cestlee nosioe! elektricne struje u elektrolitima?
4. Da Ii se smjer elektricne struje poklapa sa smjerom
uredenog kretanja elektrona?
5. Sta je pad napona? .
6. Zbog cega kroz sijalieu protekne znatno jaea struja u
trenutku njenog ukljucivanja nego pri da!jem radu?
7.lzrazl u amperimajaCinu struje od: 10 rnA, 6pA, 2 nA.
(R: 0,01 A; 6.10-6A; 2.10·
9
A).
8. Olovni akumulator akumulise kolicinu elektriciteta od 55
Ah. a} KoUka je to kolicina elektriciteta u kulonima? b)
Koliko vremena maze davati struja od 0,5 A ako
pretpostavimo da mu je kapacitet opao na 35 Ah?
(R: a) 1,9S·10
5
C, b) 40 satL
9. Koliku jacinu stmje pokazuje ampermetar, ako za pola
sata kroz njega protekne 600 C elektrielteta.
(R: I = 0.33 A)
10. Koliki je otpor pravodnika na cijim krajevima je napon
od 2kV, a kroz njega protiee struja od SmA?
(R' R = 250 kQ)
Vainiji iskazi i formule
Elektricna struja je usmjereno kretanje naelektrisanih cestlca.
Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektriciteta koja protekne
kroz presjek provodnika u jedinici vremena.
Jacina eJektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu
na njegovim krajevima, a obrnuto proporcionalna njegovom otporul
Elektricni otpor provodnika zavisi od njegove duzine Q,
poprecnog presjeka S i speeificnog otpora
1"".9..
t
u
I="R V
I
R=ps
EJektricni otpor provodnika zavisi od temperature, prema relacljl R=Ro(l+at)
Za metale otpor raste sa temperaturom za elektrolite i po!uprovodnike
otpor opada sa temperaturom.
Modeli vodenja elektricne struje
Elektricna struja u metalima
Nosioci elektriene struje u metalima su eleklroni.
o
Atomi metala imaju slabo vezane
elektrone u spoljasnjoj Ijusei na
koie utice elektricno polie
susjednih atoma. Pod takvim
okolnostima spoljasnji elektroni
mogu lahko preCi u domen drugog
(susjednog) atoma, pa zatim
treceg, itd.
51.2.2.10. Elektricna struja u rnetalima
Na taj naein oni postaju slobodni
elektroni. Oni "Iutaju" po eijeloj
zapremini provodnika
ravnomjerno su rasporedeni u
prostoru izmedu pozitivnih jona (sl. 2.2.10.), koji oseiluju oko ravnoteznog polozaja.
Siobodne elektrone u metalima nazivamo elektronskim gasom jer se
ponasaju slieno ideal nom gasu. Kada u metalu nema elektrienog polja, onda se
krecu haoticno. Kada se na krajevima provodnika uspostavi razHka potencijala u
provodniku ce postojati elektrieno polje. Svi elektroni ·c" se kretati u 'praveu
elektriene sile F=eE, gdje je e nabor elektrona. Ta sila daje ubrzanje elektronu.
43
Medutim slobodni elektroni se krecu ubrzano samo izmedu dva sudara
(medusobno iii sa jonima kristalne resetke). Usljed toga gube brzinu, zatim se
ponovo sudaraju, ltd. TI sudarl uslovljavaju sllu otpora koja je suprolna sili
elektrlcnog polja.
Kada se djelovanje ovih slla uravnotezl, slobodnl elektronl se krecu nekom
srednjom brzinom koja se zove drif-brzlna Yd. Ta brzina je reda velieine nekoliko
millmetara u sekundi. Medutim I tako male brzine su dovoljne za dobljanje
elektrlenih struja velike jaelne. To je uslovljeno vellkom koncentracljom slobodnlh
elektrona u metalima koja je reda velieine koncentracije atoma u metalu.
Teorija koja na ovakav naein objasnjava provodljlvost metala nazlva se
elektronska teorlja.
Elektricna sf;uja u teenostima
Gista vada u neznatnoj mjen provodi eiektricnu struju i mazema je smatrati izolatorom. U to se
mazema uvjeriti aka u nju uronimo dvije-melalne ploce spojene sa izvorom struje (sl. 2.2.11.). Ploce
nazivamo elektrodama. Ploca kOja je spojena sa plus polom naziva se anoda (A), a sa minus polom
katoda (K). Kada ukljucimo kola struje instrument ne pokazuje nikakav alkloo kazaljke. Znaei da je eisla
vada izolatoL
A. +
51.2.2.11. Elektricna struja u tecnostima
Aka u vodu dodamo nesto kuhinjske soli
instrument ce pokazali da prolazi struia. Kako
to mazema objasniti? Kada u cislu vodu
dodamo baze, klseline Ui soil dolazi do
razlaganja moJeku!a na jone.
Vodeni rasNori kiselina, baza i soli dobro
provode elektricnu s1ruju nazivaju se
elektroiitl.
U nasem primjeru molekull kuhinjske so!i
NaCI se razlazu na jane,
NaCI;:!; Na+ + cr
Raz{aganje neutra/nih ma/eku/a na jane
naziva se elektrolitlcka disocijacija.
Kada se elektrode vezu u kolo struje, onda se pozivitni joni krecu prema katodi i zato se zovu katjoni.
Negativni joni se Krecu prema anodi i zato se zovu anjan!. Na elektrodama dolazi do razelektrisavanja
jona:
KH: Na+ + e -Na
A(+): cr - e -CI
Na katodi jon natrija prima jedan elektron ] postaje neutralni atom. Na anodi jon hlora otpusta jedan
elektron i postaje neutralni atom.
Procas fzdvajanja sastojaka iz elektrofita, kao rezultat proticanje. elektricne struje naziva se
elektroliza
44
Zakone elektrolize je Faraday. Prvi Faradayev zakon elektrolize 9lasi:
Masa·!zdvojene !1tJpstance pri elektrolizj proporcjonalna}e protekloj kolicini
m=kq=kIt
i
l
1
j
i
I
j
gdje je k * elektrohemijskf ekvivalent koj] zavisi od vrste supstance.
Elektroliza ima siroku primjenu u tehnicl.
Na primjer za dobijanje cistih metala (bakar, aluminij ... ), galvanostegija (prevlacenje povrsine metala
podloznih korozlji sa tankim slojem pJemenitog metala, itd.)
Ogled. Pokazi da rastvor elektrolita provadi elektricnu struju. Sastavi kola struje kao na slici
2.2.11. U kolo vezi dzepnu sijalicu, a kao lzvor struje koristi dzepnu bateriju. Kao elektrode koristl dva
eksera!
Kada sipas kuhinjsku so u vodu sijalica se upalL Prije sipanja soli sijaHca nije bila upaljena iako je
kola struje bilo zatvoreno. Objasni zasto?
Elektricna struja u gasovima
Gasovl su vrlo losi provodnici elektricne struje pa ih mazema smatrati ·Izolatarima. To znael da su
njihovi atomi, odnosno molekuli neutralni i da nemaju slobodnih elektrona iii jona kojima bi S8 ostvarila
elektricna provodljivost. Medutim, ako S8 molekuli (atomi) gasa jonizuju onda i ani mogu provoditi
elektricnu struju.
Jonizacija moleku!a Hi atoma moze se vrsiti pod nekim spoljnim ullcajem, prj cemu se od njih
odvoje jedan iii vise elektrona. Tada molekuH iii atomi postaju jonL
U procesu jonizacije gasova mogu se obrazovati I pozitivni ; negativni jon; i slobodni
elektroni.
Spoljasnji faktori koji Cine gas provodnikom naziva]u se jonizatori. Jonizatar maze bili, na primjer,
plamen, zracenje itd.
Na slid 2.2.12. prikazan jednostavan ogled za demonslraciju provodljivos1i gasova.
, ,

51.2.2.12. Nesamostalno provodenje gasova
provotlenje.
Prestankom djelovanja jonlzatora prestaje i provodenje.
lzmedu metalnlh ploca je vazduh.
Kada vezemo ploce za elektricni izvor
kazaljka galvanometra nete skrenuti.
Vazduh je dobar izolator. Ako izmedu
ploca stavimo upaljenu kazaljka
galvanometra te skrenuti. Doslo je do
jonizacije molekula vazduha. Pozitlvni
jonl i elektroni krecu se prema
odgovarajucim elektrodama.
Kada se proticanje elektricne
struje kroz gasove ostvaruje
djeJovanjem nekog spoJjnjeg faktora
ljonizatora) onda se takvo
provodenje naziva nesamostalno
Za ispitivanje zavlsnosti struje od napona izmedu elektroda, kad nesamostaTnog provodenja, maze
se koristiti uredaj, kao na sHe! 2.2.12., samo sto S8 napon izmedu elektroda moze regulisati
poteneiometrom i mjerlti voltmetrom. Prj malim vrijednostima napona struja je priblizno srazmjerna
naponu sve do neke vrijednosti iz koja se zave struja zasicenja. Nakan loga struja prestane da raste
iako se napon povecava. U tom trenutku svi joni koj! su stvoreni spoljasnjim jonizatorom dolaze do
elektroda. Da bi se povecala struja zasicenja potrebno bi bilo povecaU jaCinu jonizatora.
Medutim, lako struja dalje ne raste, pavecanjem napona joni dobivaju sve vecu energiju (sl.
2.2.13.). Ovi joni se nazivaju primarni jonL Pri nekom napanu U
ll
izmedu e!ektroda skoCi varnica. Taj
. napon se zove napOI) udarne -jonlzacije. U tom trenutku su·jonl dobiti toliko veliku energiju da mogu
sami vrsiti jonizaciju neutra!nih atoma, odnosno ·molekuJa. Tako nastaju sekundarni jonl ciji-se bro]
naglo umnozava.
45
..
8
,

,
U,
c
Sada se prainjenje u gasovima samo po sebi odri:ava.
o Kada se elektrlcna struJa u gasovima moze sarna od sebe
da odriava provodenje je samostalno.
Napon udarne jonizacije, tj. napon pri kOjem se provodenje
samo od sebe odriava, zavisi od pritiska, vrste gasa i rastojanja
izmedu elektroda. Na primjer, u vazduhu se elektricna vamica javlja
pri normalnom pritisku, ako je jacina elektricnog polja izmedu
elektroda 30000 V/cm.
Varnica ce se pojaviti u gasovima i kada nema spoljasnjeg
51.2.2.13. Struja zasicenja jonizalora. Na primjer, u vazduhu uvijek lma izvjestan broj primarnih
jona. Varnicu prate vr!o jaki zvucni i svjetlosni efekti. Pored
varnicnog prainjenja postoji j ttv. lucno praznjenje kod elektricnog luka. Mehanizam lucnog prainjenja
je nesta drugaciji i netemo 0 njemu govoritL
Samostalno prainjenje (provadenje) ima siroku primjenu u praksi: izrada Huoroscentnih sijalica,
elektrolucno zavarivanje, visoKonaponski prekidacl, Ud.
Pitanje 1. Sta je to plazma?
To je posebno agregatno stanje supstancije koju karakterise visok stepen jonizacije. Plazma se
moze javiti kako u (:vrslom tijelu (elektronsko-supljinska plazma u poluprovodnicima), tako 1 u
tecnostima (plazma elektrolitickog rastvora).
Obicno se pod plazmom podrazumijeva gasna plazma. Temperatura povrsine Sunca 1 zvijezda
iznosi oekoliko hiljada stepen], a njihova unutrasnjost i do desetine miliona stepeni. ! u
meduzvjezdanom prostoru se takode naiaze naelektrisane cestlee. Zato i vrlo razrijedena
meduzvjezdana supstanca predstav!ja svojevrsnu plazmu.
Pitanje 2. Sta je to tinjavo praznjenje?
Tinjavo prainjenje nastaje u gasovimna pod
snizenim pritiskom. Pri tome je napan udame
jonizacije znatna niii, ·zvu6ni efekti zanemarljivi,
a svjetlosnl efekti ravnomjerni.
51. 2.2.14. Gasna cijev
+
A
Pojava tinjavog praznjenja pod sniienim
pritiskom se korlsti za izradu gasnih cijevi. .
One se upotrebljavaju kao vrlo ekonomican
izvor svjetlosti. Cijev je ispunjena nekim gasom,
odnosno parom. Baja svjetlosti zavisi od vrste gasa. Neon daje crvenu boju, iivina para Ijubicastu
natrijeva para zutu boju, itd.
U praksi se za osvjetljenje koriste fluorescentne sijalice punjene zivinom parem, a zidovi su
premazani lankim slojem fluoreseentne supstancije. Ovaj sloi apsorbuje nevidljivu ultraljubicastu
svjetlost koju emiluje iivina para, a emituje vidljivu svjet!ost vrlo slicnu dnevnoj (Suncevoj) svjetlosti.
Fluorescentne sija!ice su trl do catiri puta ekonomicnije ad sijalica sa usijanim vlaknom.
Pitanje 3. Sta su katodni, asia kanalski zraci?
Kada su vrseni eksperimentl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom, otkrivena je jadna
vrsta zraka eija ja priroda bila nepoznata. Posto su dolazili sa one strana gdje je bila katoda nazvani su
katodni zraci. Krajem 19. stolje6a ustanovljeno je da su to ustvari brzi elektroni.
Pod slicnim okolnostima oikrivena je jOs jedna vrsta zraka koji su nazvani kanalski zraci. Kracu se
u suprotnom smjeru od katodnih zraka. Ustanovijeno je da se kana!ski zraci sastoje od pozitivnlh jona.
Ogledl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom odigrali su vrlo vainu ulogu u razvoju
atomske fizike i elektronike.
Ogled. Nae!ektrisi elektroskop. Prinesi upaljenu· siblcu (ill upaljac). ListiCi e!ektroskopa se skupe, tj.
elektroskop se odmah razelektrise. Objasni zasto? Pogledaj sliku·2.2.12.
46
Elektricno kolo. Elektromotorna sila
Naglasili sma da je za stalno proticanje elektriene struje kroz provodnik
potrebno odrzavati stalnu razliku potencijala na njegovim krajevima.
Uredaj koji odriava stalnu razliku poteneijala u toku proticanja elektricne
struje naziva se izvor efektri6ne struje.
U izvoru elektriene struje energija neke druge vrste se pretvara u elektrienu
energiju. Na primjer kod akumulatora se vrsi pretvaranje hemijske energije u
elektrienu, kOd elektrienlh generatora se elektriena energija doblja na racun
mehanieke, kod fotoelemenala se svjetiosna energija pretvara u elektrienu, itd.
Na sllei 2.2.15. je sematski prikaz izvora jednosmjerne struje (a) i naizmjenicne
struje (b). Kod izvora jednosmjerne struje krata crtica oznatava negativan pol, a
duza crtica pozitivan pol. Na primjer dzepna baterija i akumulator su jzvori
jednosmjerne struje.
"')
$1.2.2.15. Sematski prikaz izvora struje
t
--y
51. 2.2.16. Eleklricno kolo
je od pozitivnog prema negativnom
smjer.
Za stalno proticanje elektricne
struje potrebno je da postoji
zatvoreno strujno kolo. Osnovni
elementi strujnog kola (sl. 2.2.16.)
su:
- elektricni izvor
stalnu razllku
polovima,
8 koji odrzava
potencijala na
• potrosae elektricne energije R
• provodnici koji vezuju potrosae sa
elektricnim izvorom,
- prekidac P, kOjim se ukljucuje iii
iskljucuje strujno kolo.
Kada se prekidac ukljuci kroz strujno
kolo protice elektriena struja. Kazemo da
je tada strujno kolo zatvoreno.
Prema konvenciji (dogovoru) smjer
elektricne struje je smjer kretanja
pozitivnog elektriciteta. Na nasoj slid to
polu izvora. Taj smjer se naziva tehnicki
Svaki elektrieni izvor karakterise elektromotorna sila izvora 8 i unutrasnji
otpor izvora r (sl. 2,2_16,). Elektricni izvor sa svojom elektromotornom silom i
unutrasnjim otporom eini unutrasnji dio strujnog kola. Provodnici, potrosae;, Ud.
cine spoljasnji dio strujnog kola.
IZvor elektromotorne sUe ne stvara naelektrisanje vee ·'ga sarno pokreee I<;ao
neka pumpa. . ....
47
Elektromotorna sila izvora struje brojno je jednaka radu spoljasnjih sila
za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na visi potencijal.
G'=A
q
Treba istaei da elektromotorna sila nije sila vee ima dimenzije napona, te se
izrazava u voltima (V).
Fizicki smisao elektromotorne sHe izvora moze se objasniti poredenjem sa
vodenom pumpom iii mehanickim radom (sl. 2.2.17.).
.)
b) <)
R
SI. 2.2.17. Elektromotorna sila izvora
Na sliei b) jedna osoba stalno vrsi rad podizanjem kugliee na visinu h. Rad
spoljasnje sile (covjeka) omogucava da se kugliee stalno kre6u. Slicno tome, u
elektricnom izvoru (sl. a) stalno se prenosi neka kolicina elektrieiteta sa jednog pola
na drugi (na primjer jedinicna pozitivna kolicina elektrieiteta sa negativnog na
pozitivni pol). Taj rad vrse spoljasnje sile. Na sliei e) kretanje (strujanje) vode
odrzava vodena pumpa.
Ohmov zakon za kolo struje
U
Ohmov zakon, definisan relaeijom I = R' odnosi se na dio strujnog kola iii
tacnije na spoljasnji dio strujnog kola.
48
1
:1
i.
I
I
I
1
1
I
SI.2.2.18. Nerazgranato strujno kolo
Na sliei 2.2.18. je prikazana tzv.
nerazgranato strujno kolo, gdje je
R - spoljasnji otpor, r - unutrasnji otpor
lzvora, - elektromotorna sila lzvora.
Ako kroz kolo protice struja, onda se
javlja pad napona kako na spoljasnjem
otpofU R, taka i na unutrasnjem otporu r.
Zbir padova napona na unutrasnjem dijelu kola (rl) i spofjasnjem dijelu kola (Rl)
jednakje elektromotornoj sUi izvora #.
G'=(RI+rl)=U
R
+U,
odakle je

Ova relaeija izrazava Ohmov zakon za kolo struje.
Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili
izvora, a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.
Ova relacija vazi za nerazgranato strujno kolo.
v
. Pitanje 1. Cemu je jednak napon na polovima elektricnog izvora?
Napon na prlkljuecima izvora (sl. 2.2.18.) jednak je padu napona u spoljasnjem dijelu strujnog kola,
UR=RL Dalje cemo 9a obHjezavati sarno sa U. Prema prethodnoj reladji, (.!':::UR + U, i UFr!

Napon na priklJuccima izvora Jednak Je elektromotomoj sili izvora (.{' umanjeno] za pad
napona u unutrasnjem dijelu strujnog kola.
Kako mozemo izmjeriti elektromotornu sHu izvora? Prema gomjoj relaciji napon na prikljucdma
izvora jednak je elektromotornoj sili izvora kada kroz njega ne tece nikakva struja (1=0). Trebalo bi,
dakle, mjeriti napon na krajevima neopterecenog izvora. Medutim kroz voltmetar uvijek prolazi jedan dio
struje te se tacnije mjerenje vrsi specijalnim postupkom.
Primjer 1. Akumulator ima elelctromotornu sHu J'=2,1 VI unutrasnji otpor r::: 0.05 n a) Koliku 6e
struju davati akumulator ako se njegavi krajevi kratko spoje? b) Koliki ce blti napan na polovim
akumulatora aka se njegovi polov! spoje sa potrosacem otpora R = 1 0.1
Rjesenje.
a) Kada S8 polov! elektricnog izvora kratko spoje provodnikom zanemarljivog otpora (R=O), tada kroz·
kolo prolazi struja kratkog spoja.
1='£"" 2,lV
r'
!=42A
49
Posto struja kratkog spoja ima vrlo veliku vrijednost, onda dolazi do zagrijavanja pa i lopljenja
provodnika. Da ne bi doslo do pregorijevanja instaladja u kola struje se stavljaju osiguraci, koji 5e
odmah iskljuce (iii istope) kada slruja prijede dozvoljenu vrijednost.
b) JaCina struja u kolu je
Napon na krajevima izvora je
G' 2,lV
R+r H2+0,OSQ
1 =2A
u "" tf - rI = 2,lV - 0,050· 2A
U",,2V
Ogled, Odrediti elektromotornu silu i unutrasnji otpor diepne baterije.
Prlbor: Dzepna baterija, otpornik sa cepovima, ampermetar (do 3A), vezni materijaL
Dzepnu bateriju vezi za ampermetar i otpornik kao na sliei 2.2.19.
Izabeti jednu vrijednost otpora (npr. R,=1 n, zatvori prekidae i
izmjeri jaeinu struje 1, koju pokazuje ampermetar,
,f'
1
1
",,--
r+Rl
Panovi mjerenje ali sada za drugu vrijednost otpoTa (npr. R
2
", 2 n.
Tadaje
,f'
11 "'-- SI.2.2.19.
r+ R2
R
Rjesavanjem dvije jednaeine sa dvije nepoznate maze se odrediti e!ektromotorna 511a izvora i
njegov unutrasnji otpor.
Kirchoffova pravila
Do sada smo razmatrali presto iii nerazgranato strujno kolo. Za rjesavanje
prostor strujnog kola dovoljno je poznavati Ohmov zakon.
Meaut;m, u praks; je eesc; slueaj da je slrujno kole razgranate. Za 8[ozena
strujna kola koriste S8 Kirchoffova pravila.
Kirchoff je dao dva pravHa koja se zasnivaju na zakonu odrzanja kolicine
elektriciteta i Ohmovom zakonu.
Prvo Kirchoffovo pravilo g[a8;:
Zbir jaeina struja koje utieu u jedan evor jednak je zbiru jaeina struja koje
izlaze iz evora.
Na 8[;e; 2.2.20. u evor A pr;t;ee struja 1,


SI.2.2.20. Grananje struje
50
Iz tog evora mora istlcati
nagomilavanja e[ektr;e;teta, te je
ista struja,
Ova· relacija se moze
odnosno
Il:::::h+h
naplsati i u ob[;ku
jer nema
Aigebarski zbir jaeina struje u svakom evoru jednaka je nuli.
Za proracun se moze uzeti da struje koje ulaze ujedan evor imaju predznak
plus, a one koje izlaze iz evora predznak minus.
Drugo Kirchoffovo pravilo, adnas; se na strujnu konturu. Strujna kontura je
svako nerazgranato strujno kola od koj;h se moze da sastoj; s[ozeno strujno kolo.
Drugo Kirchoffovo pravilo g[asi:
Aigebarski zbir svih elektromotomih sila u zatvorenoj strujnoj konturi
iednak ie zbiru svih Dadova naDona u toi konturi.
Za one koji zele vise znali
Na sHe! 2.2.21. je serna tzv. Wheatstonovog mosta (Vitstonov most), pomocu kojeg 5e mjeri nepoznati
omski otpor R •.
Most se dovodi u ravnotezu tako slo se pokretni kontakt pomjera po ziei AC sve dok galvanometar
G ne pokaze -vrijednost struje jednaku nuli.
I'>
AI<
I t '{ R, k --R't 1'].1
. -11--1 ---'
SI,2.2.21. Wheatstonov most
Pltanje 1. Primijeni 1. Kirehoffovo pravllo ;1:8 evorove B i K, na
sllci 2.2.21.
Odgovor:
Za evor B:-Ix= lR
Za evor K: I, "" !2
Pitanje 2. Primijeni 2. Kirehoffovo pravilo za strujne konture
AKBAiBCKB.
Odgovor: Kontura AKBA: ",,0; I1R!= Ix R"
Kontl,lra BCKB: IRR-h R2 '" 0; I2R1 = IRR
U gornjim relaeijama pad napona ima predznak plus oako
[demo u smjeru struje, a predznak minus ako idemo u smjeru
suprotnom od smjera strule,
Pitanje 3. lz gornjih relacija izracunati nepoznati otpor
Rx. Poznati otpor R je abtena otporna kutija sa cepovima.
Odgovor. Prema napisanim relaefjama, pOdijelimo postjednje dvije jednacine,
IxRx = IjR[
IRR 12R2
S obzirom da je Ix = !R:11 "" !2, to je nepoznati otpor
IR,=RR11
R,
Pitanje 4. Napisi izraz za izracunavanje nepoznatog otpora, kada se kontakt pomjera po zief
5talnog presjeka.
Odgovor: Kontakt K se pomjera po iid AC koja 1ma stain! presjek S i od istog je materijala, tj. oba
dijela imaju isti specificni otpor. S obzirom da je otpor
R=p"£,toje !.L=iL
S R2 £2
51
Otporu R, odgovara dlo zlca duzine 0,. od A do K. Otporu R2 odgovara dio iice duzlne ad K do C.
Nepoznall otpor je'.
Vezivanje elektrienih otpora
Slicno kondenzatorima i otpornike mozemo vezjvati na dva osnovna nacina:
serijski i paralelno.
Serijsko vezivanje. Vise otpornika vezu se u seriju tako da kraj jednog
vezerno za pocetak drugog, kraj drugog za pocetak treceg itd. (sl. 2.2.22.). Kroz
tako vezane otpornike protice ista struja, jer nema grananja, I = const.
51. 2.2.22. 5erijsko vezivanje otpora
Na krajevima svakog otpornika postoji odredeni pad napona jednak umnosku
struje i otpora U Rl. Ukupan pad napona pri serijskom vezivanju jednak je zbiru
padova napona,
U::: Uj + U
2
+ u
3
,
RI ::: RJ1 + R21 + R3I, odnosno
+R,+R,I
gdje je R - ukupni otpor veze
Ukupni olpor kod serijski vezanih otpora jednak je zbiru pojedinih olpora.
Paraleno vezivanje. Na slici 2.2.23. je prikazano paralelno vezivanje tri
otpornika. U tacki A struja se grana na tri dijela, Ie je prema 1. Kirchoffovom
pravilu,
1= 11+ 12+ h
Napon izmedu tacaka A i B je isti
za sve otpornike U = canst.
Sobzirom da je, I U pisemo
R
52
U U U U
-:::-+-+-
R R! R2 13.3
51.2.2.23.Paralelno vezivanje otp0i"a
1
1
'
i
'I
'I
I
I
I
I
I
I
,I
j
I
ij
II'"
J
1
odnosno
gdje je R - ukupni otpor.
Kod paralelno vezanih olpora reeiproena vrijednost ukupnog olpora
jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora.
Primjer 1. Dva otpornika R
1
= 1 Q i R2= 2 Q vezana su: a) ser1jski, b) paralelno. Odredi ukupan olpor.
Rjesenje.
a) Kod serijskog vezivanja je
R:;: R!+ R2"" 1£2+ 2 D:
R= 3D:
b) Kod paralelnog vezivanja je
lQ·2.Q
R R] R
z
' R)+Rl H2+2,Q
R=O,667 D:
Ukupn'l otpor je manfJ 'J od najmanjeg otpora.
Pitanje 1. Kako se vezu potrosaei u stanu?
Odgovor. Na slid 2.2.24. prikazano je vezivanje potrosaca na gradsku mrezu. PotrosaCi se vezu
paralelno, Na taj nacin napon na krajevima svakog potrosaca je is!! i iznosi 220 V. Kada bi na primjer,
sijalice bile vezane serijski, onda bi pregorijevanje jedna sijallce iZazvalo prekid strujnog kola. Kada su
vezane parale!no, iskljucivanje jednog potrosaea nema ulicaja na rad drugih potrosaca.
Sl. 2.2.24. potrosaei U stanu vezu se paralelno
Prhnjer 2: Na slic! 2.2.24. na gradsku mrezu su
prikijucene tri sijalice, svako otpora ad po 440 Q
a) Kolika jaeina struje pro!azi kroz svaku
sijalicu
b) KoUka ce jaCina struje prolaziti kroz prve
dvije sijalice ako Ireca pregor]?
Rjesenje: a) Sijalice su vezane paralelno, na isti
napon U ::: 220 V. Kroz svaku sijalicu prolazi isla
jacina struje, I", * ;;; 0,5 A.
b) Aka jedna sljalica pregor], kraz oslale dvije
sijalice prolazi isla jaCina struje od 0,5 A, jer je
napon na krajevima svake 5ijalice ostao lsti.
Pitanje 2. Dzepna baterija se sastaji od tfi
Leclansheova elementa. Kako su oni vezani u dzepnoj bateriji?
Odgovor. Elektromatorna sila (ems) jednog Leclansheavog eiementa iznosi 1,5 V. Tri elementa 5e
vezu serijski laka slo se minus pol prvog elementa veie za plus pol drugog eiementa, itd. (vidi sliku
SI.2.2.25. Serijsko vezivahje
izvora struje
2.2.25.),
Ukupna eleklromorna sila je:

Napomena: Zadatke i oglede iz slozenih strujnlh kola
mozete pogledati u zbirci "Zadaci i ogledi iz fizike za 2.
razred tehnickih i srodnih skola",
53
Rad i snaga eiektricne struje
Kada kroz neki provodnik protice ele'ktricna struja, e!ektroni S8 kre6u od mjesta
gdje im je potencijal veei ka mjestu gdje im je potencijal manji. Rad sile elektricnog
polja koji se izvrsi pri pomjeranju neke kolicine elektriciteta iz jedne u drugu tacku
jednak je proizvodu iz te kolicine elektriciteta i razlike potencijala u tim tackama.
A=qU
Ovaj rad koji elektroni primaju od elektrienog polja i predaju ga provodniku zove se
rad elektriene struje.
U zavisnostl od provodnika, odnosno potrosaca kroz koji prolazi elektricna
struja, ovaj rad S8· transformise u neki oblik energije. Aka je petrosae neki otpornik
R cnda S8 pretvara u top!otu, aka je petrosae neki elektromotor, cnda S8 pretvori u
mehanicku energiju, ltd.
Aka su napan i jacina struje stalni, cnda mazema pisati da je q=lt, te je
jA = UItl
Rad elektricne struje jednak je proizvodu napons, jaiHne struje j vremena
proticanja.
81 jedinica za rad je dzul (J)
J=VAs
Taj rad se vrsi na racun energije elektriene struje. Kalemo, da je proticanje
elektricne struje kroz neki provodnik skopeano sa utroskom energije
W=A=UIt
Snaga elektricne struje je po definiciji jednaka izvrsenom radu u jedinici
vremena (ako S8 fad vrsi ravnomjerno)

t t
Ip=UII
8naga elektriene struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje
81 jedinica za snagu je vat (W)
W=VA
Pitanje 1. Sta je pravilnije reci: Utroseno je 100 kW e!ektricne energije iii 100 kWh?
Odgovor. Jedinica za rad, odnosno energiju je diu! (J).
J=Ws,
sobzirom da je rad A:::: Pt .. jedinica od je kWh,
kWh"" 1000 W·3600 S:::: 3,6 .10
6
Ws
54
Kilovatsat (kWh) je jedinica za energiju, a kilovat (kW) za snagu. Prema tome, pravilnije je reci da
je utroseno 100 kWh elektricne energije.
Jou/eov zakon
U toku proticanja elektricne struje kroz neki potrosae, elektricna energija se
pretvara u neki drugi oblik energije.
Kada elektriena struja prolazi kroz neki metalni provodnik, eiji je otpor R, onda
se on zagrijava. Cje/okupan rad potreban za prenosenje e/ektriciteta pretvara se u
top/otu. Takav otpor R se naziva termogeni otpor. Za termogeni otpor vali Ohmov
zakon U = RI, pa je snaga struje u provodniku otpora R
P=UI=RI'
Ova snaga nije nista drugo nego razvijena toplota u jedinici vremena.
Os!obodena kolicina toplote u provodniku, U ovom slucaju je
Q=A=Pt
IQ = RI'tl
Os/obodena kolicina top/ote u provodniku jednaka je prolzvodu
otpora provodnika. kvadrata jacine struje i vremena proticanja.
Ovu relaciju su eksperimentalno utvrdili Joule (DlUI) i Lentz, 1840, odnosno
1844. godine, pa je poznata i kao Joule-Lentzov zakon. Treba naglasiti da ova
relaelja vail samo u onlm dije/ovlma strujnog kola gdje vail Ohmov zakon.
Toplotno djelovanje elektricne struje koristi se kod elektricnih grijaea, sijalica sa
vlaknom, termickih osiguraCa, termlckih ampermetara, ltd.
Pitanje 2. Elektricna struja prolazi kroz metalni provodnik termogenog otpora R, za koji Vail
Ohmov zp,kon U=.RI. Kako se mogu lzrazl za rad i snagu elektricne struje napisati u zavisnosti od
elektricnog otpora R?
Rad elektricne struje je
u'
-t
R
Snaga elektricne struje je
u'
p=UI=Re=R
prlrnjer 1. U stanu se nalaze cetlri sijailce snage po 100 W i dnevno su u prosjeku uk!jucene cetiri
sata. a) Koliko te sijalice mjesecno trose e!ektrlcne energije? b) Koliki iznosi racun za taj utrosak, ako
1 kWh kosta 0,1 KM?
Rjesenje. a) Sve celiri sijalice imaju ukupnu snagu P = 0,4 kW. Dnevni utrosak energije je
A= P t = 0,4 kW . 4h '" 1,6 kWh
Mjesecni utrosak energije je 1,6 kWh· 30 = 48 kWh
b) racun za taj utrosak iznosi
55
48·0,1 KM=4,8 KM
Primjer 2. Na elektricnoj sijallci stoll oznaka 100 W/22D V. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz
sijalicu, b) elektricni otpor sijalice kada svijaUi, c) kolicinu elektriciteta kOja prada kroz sijalicu za pet
sekundi.
Rjesenje: a) JaClna struje kroz sijalicu je, iz p:::: UI,
I=!..=lOOW I=0,454A
U 220V'
b) E!ektricni otpor sijalice je
R 220V
1 0,4S4A
R::::484Q
c) Protekla koUCina elektriciteta za 5s je
Pilanja i zadaci
q:::: It= 0,454 A· 5 s
q:::: 2,27 C
1. Sia su elektrolili i koje su cestiee nosioci struje u elektrolitima?
2. U cemu je razlika izmedu disocijacije elektrolita i jonizaeije gasova?
3. Po cemu se samostalno provodenje u gasovima ad nesamostalnog?
4. Da Ii se Ohmov zakon maze primijeniti za bila kaji provodnik?
5. Pod kojim uslovima vazi Jouleov zakon?
6. Koje valieine povezuje: a) Ohmov zakon za dio kola, b) Ohmov zakon za cijelo kola, c) Kirchoffova
pravila?
7. Zbog cega je potrebno da amperrnetar ima ,sto manji unutrasnji atpor, a voltmetar 510 veei?
. (R: Ampermetar se u kola struje veze serijski i kroz njega treba da prolazi cjelokupna struja koja se
mjeri. Voltmetar se u kolo struje veze i paraleino i kroz njega da prolazi slo manja strula.
8. Ova otpomika od 2 n i 5 n vezana su paralelno i prikljuceni na napon od 12 V. Odredi: a) ukupan
otpor, b) jaciriu struje u kolu (R: a) R "" 1 0, b) I "" B,4A)
9. Koliki treba da bude olpor zice elektricnog resoa, snage P :::: 500 W, ako je predvidena jaCina struje
kroz zicu 1=1 A? (R: R :::; 500 Q)
10. Snaga grijaca bojlera iznosi 2 kW, kada se prikljuci na napon 220V, ti) Kolika jaCina struje pro!azi
kroz grilac? b) Koliki je otpor grijata? (R: a) I = 9,1 A, b) R::: 24,2 0)
56
Vainiji iskazi i formule
Nosioci eleklriene struje u metalima su slobodnl elektroni, U
tecnostima jonl, a u gasovima slobodni elektroni i jont
Elektroliza je proces izdvajanja sastojaka elektrolita pod djelovanjem
eleidricne struje.
Napon pri kojom se javlja varnica u gasovima naziva se napon udarne
jonizacije.
Elektromotorna sila izvora struje je brojno jednaka radu spoljasnjih
sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na vis! potencijal.
Jacina struje u zatvorenam kolu proporcionalna je elektromotornoj
sUi izvora, a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.
Prva Kirchoffovo pravllo: Aigebarski zbir jacina struje u svakom cvoru
jednak je nulL
Drugo Klrchoffovo pravUo: Aigebarski zbir svih elektromotornih sila
jednak je zbiru padova "apona u zatvorenoj strujnoj konturL
Kod serijskog vezivanja otpora jacina struje je konstantna,
a ukupan otpor jednak je zbiru pojedinih otpora.

q

R+r
Kod paralelnog vezivanja otpora napon na krajevima svakog
otpora je konstantan. Reciprocna vrijednost ukupnog otpora
jednaka je zbiru reciprocnih vrljednosti pojedlnih otpora,
1 1 1 1
-::-+-+-+ ...
R R j R
z
R3
Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona, jacine struje i
vremena proticanja.
Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje.
Jouleov zakon: Oslobodena kolicina toplote u provodniku jednaka
je proizvodu otpora provodnika, kvadrata jacine struje i vremena proticanja.
A::::UIt
P""UI
57
2.3 Elektromagnetizam
Panav/janje osnova magnetizma iz osnovne skale
Jos starim Grcima je bilo poznato da ieljezna ruda magnetit privlaci gvozdene predmete. Danas
se svako tije!o koje ima takve osobine naziva magnet.
Magnet! mogu bib prirodni i vjestacki. Prirodnl magnet je oa primjer ruda ieljeza magnetit.
Vjestacki magnet! se dljele na permanentne (stalne) i elektromagnete.
SI.2.3.1. Stalni magnet
T
Stalni iii permanentni magnet! izraduju se od posebnih
zeljeznih legura j trajno zadrzavaju magnetna svojstva (81. 2.3.1.).
U praksi se cesto susrecemo sa elektromagnetima. Oni su
magneti sarno dok kroz njih prolazi elektricna struja. To su ustvarl
zavojnice (solenoid) sa jezgrom od mehkog zeljeza.
Svaki magnet lma dva pola: sjeverni koji se oznacava sa N
(North) ! jui:ni koji sa oznacava sa S (engleski·South). Istoimeni
polovi se odbijaju, a raznoimeni privlace.
Na primjer, jednu celienu sipku mozemo namagnetisati ako
je stavimo u magnetsko polje zavojnice iii ako je prevlaeimo
stalnim magnetorn. Sada takva sipka moze privla.eiti zeljezne
predmete. Privlaeenje je najjaea na krajevima sipke, odnosnoi
polovima, a najslabije na sredlnL
Aka magnet u obliku igle objesimo taka da se maze "rtjeti u
horizcintalnoj ravni, ona te se orijentlsatl u pravcu siever·jug. Kraj
magneta koji je okrenut prema sjeveru naziva S8 sjeverni pol (N),
a oAa] kraj koii je prema jugu juinl pol (.$). Aazlog tome
je slo je Zemlja jedan velik! magnet koji ima svoje magnetne
polove i oni se pribllzno poklapaju sa geografskim po!ovima. To
svojstvo magnetske Igle pnmjenjuje se za izradu kompasa (sl.
2.3.2.). Na slid su medunarodne oznake za siever (north), jug
(south), ltd.
Kompas su koristiH kineski 1 arapski moreplovci jos u
srednjem vijeku. On se sastoji od jedne magnetne Igle koja
se moze obrtati oko vertikalne ose.
Pitanje 1. Sta je magnetna Influenclja (indukcija)?
I.;
S/ /'
WEST -7--· -<0- EAST
Prlevrstimo jednu magnetnu sipku u vertikalnoj ravni.
lspod stainog magneta pridrfavamo komad mehkog
zeljeza. Donji kraj zeijeza drzi zeljezne opi!jke (sl 2.3.3.),
sto.znao da je mehko zeljezo postaio magneUcno u blizini
magneta. Ako odmaknemo stain! magnet pUjevina ce pasti.
To znael da mehko zeljezo niie vise magnelicno.
Ova pojava da se mehko zeljezo namagnetiSe u
blizini drugog magneta naziva se magnetska influencija.
SOUTH·
SI. 2.3.2. Magnetna igla pokazuje
pravac
58
Zapazamo da staini magnet uvijek privlaci zeljezne
predmete. To znaCi da se pri magnetskoj influenciji uvijek
i'!dukuje suprotni pol.
j
I
I
I
.. \
:

;1
Aka se umjesto mehkog zeljeza upotrijebi calil< (tvrdi magnetski materijal) on ce se trajno
namagnetisatL Celik zadriava magnetska svojstva i kada se ukloni stain! mag nat. Magnetskam
influencijom celik postaje stain; magnet. .
Pltanje 2. Sta su elementarni magnetl?
Odgovor. Jos u srectnjem vijeku bHo je poznata da se Sjevemi pol
ne maze odvojiti od juinog, tj. da ne postoje izolovani magnetski
C'liIIIl c::s r.:.:. c" cal' L:III
Clil =- C.
ClIIII=-c::::aI.:.:··r.:w=-=-
c:. CBi Call =- =- ::.. .... t::III
$1.2.3.4. Elementarnl magnet!
polov!. Taj postupak mozemo ponavy·ati neprekidno i wijek cemo
dobiti magnete sa dva pola. Na osnovu te cinjenice njemacki
fizicar Weber postavio je teoriju elementarnih magneta. Po toj
teonj! to su najmanj! magneti od kojih je sastavljen svaki magnet.
U nenamagnetisanom ieljezu elementarni magnetl su haoticno
81.2.3.3. Magnetna influencija rasporedeni, pa se zbog toga zeljezo ne ponasa kao magnet (sl.
2.3.4.a). Medutim namagnetisavanjem zeljeza
magneti se pravllno poredaju (51. 2,3.4.b). Svl sjeverni polovi okrenuti su na jednu stranu, a juinl na
drugu. Ova teorija je dozlvjela izvjesno dopune, ali se odrzala i do danas.
Magnetsko polje sta/nih magneta. Magnetska indukcija
Saznali smo da se gravltaciono I elektrostaticko medudjelovanje ostvaruje
posredstvom gravitaeionog odnosno elektrlcnog polja. Tako se i magnetsko
medudjelovanje ostvaruje posredstvom magnetskog polja. .
Magnetsko polje je prostor u kojem se opaza djelovanje jednog magneta
na druge magnete.
Magnetsko polje, slleno kao i elektrlcno, mozemo slikovito prikazati linijama
sUe magnetskog polja. Te linlje pokazuju u svakoj tack; smjer magnetskog polja.
Linije slle magnetskog polja Izlaze Iz sjevernog pola (N), a uvlru u juznl pol (5)
(sl.2.3.5.). Na sliei 2.3.6. je
prlkazano polje potkovleastog
------
SI. 2.3..5. Linije sUe magrietskog polja. 51.2.3.6, Homogeno magnetsko polje
59
-
magneta. U prostoru izmedu polova linije sile su paralelne medu sobom. Kazemo
da je polje homogeno, sto znaci da je svugdje iste jacine. Raspored linija sile
magnetskog polja moze se prikazati pomoou gvozdenih opiljaka. Staklena ploca se
stavi preko magneta i pospe gvozdenim opiljcima. Sitni komadiCi gvozda se
namagnetisu pod uticajem magneta pa S8 jedan prema drugom okrenu
raznoimenim polovima u pravcu linija sile.
Za razliku od linija sile elektricnog polja koje izviru iz pozitivnog elektrieiteta, a
uviru u negativni, linije sile magnetskog polja su zatvorene linije. Po ovome se
magnetsko polje sustinski razlikuje od elektricnog polja. Zatvorenost linija sile
magnetskog polja pokazuje da to polje nema "izvora" odnosno da ne postoje
magnetski "naboji" koji bi bili analogni naelektrisanju.
Magnetski fluks. Analogno elektricnom polju i jacina magnetskog polja se
moze izraziti gustinom linija sile, tj. brojem linija sile po jediniei povrsine. Skup linija
sile magnetskog' polja koje prolaze kroz neku povrsinu nazivamo magnetskifluks
<D.
~ - - - ~ .... - - ~ - - - -
$1.2.3.7. Gustlna magnetskog fluksa
. onda je gustina magnetskog Iluksa
Na sliei 2.3.7. dio magnetskog fiuksa <D
prolazi okomito kroz neku povrsinu S. U
nauci 0 magnetizmu vazan je pojam
gustine magnetskog fluksa B.
Gustina magnetskog fluksa B brojno
je jednaka magnetskom fluksu po jedinie;
povrsine.
Ako je Iluks <D ravnomjerno rasporeden po
povrsini S i ako kroz nju prolazi okomito,
IB=<DI
' S
U liziei i tehniei se gustina magnetskog fluksa zove magnetska indukeija B.
SI jediniea za magnetski fluks je veber (Wb), a za magnetsku indukeiju tesla
(T).
Za homogeno magnetsko polje je
Wb
T=-
m'
<D = BS
Pored magnetske indukcije koristi S8 i velicina koja se zove jacina
magnetskog polja H. Magnetska indukeija je povezana sa jacinom magnetskog
polja relaeijom
gdje je W permeabilnosl sredine.
60
Jediniea za jaiSinu magnetskog polja je Aim
Permeabilnost sredine (magnetska permeabilnost)]8
I
!
I
P= PrO po
gdje je:,I1o - permeabilnost vakuuma; 11. = 4" .10-'
Tm
,
A
jir - reJativna permeabilnost sredine koja zavisi od vrste sredine.
Za one koji iele vise znati
Mjerenja pokazuju da se magnetska indukcija mijenja kada se u magnetsko polje unese nek!
materija!. Aka je magnetska indukcija u vakuumu (i pribliino u vazduhu) Bo, onda je magnetska
indukcija u materijalu B::= Il,Bu ' gdje je }.I., reJativna permeabilnost materijala.
Prema relativnoj permeabilnasti supstancije se mogu podijeliti na dijamagnetske, paramagnetske
i feromagnetske.
Paramagnetske supstance imaju Ilr >1. Takve su supstance, na primjer, vazduh, aluminij, itd.
Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno paveea u odnosu oa vakuum.
Dijamagnetske supstance imaju Il, <1. Takve su supstance, na primjer, voda, staklo, bakar, cink,
itd. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno smanji u adnosu na vakuum.
Feromagnetske supstance imaju .... ,:»1. Takve supstance su npr. gvozde i njegave legure koje su
izraziti feromagnetici. Magnetska indukcija u prisustvu tih supstanci se znatno poveea.
o magnetskim svojstvima supstanci govorit cerna oa kraju knjige.
Zemfjin magnetizam. Zemlja je jedan veliki magnet, koji ima svoje magnetske
polove, ali se oni ne poklapaju sa geografskim polovima. Juzni magnetski pol se
nalazi u blizini sjevernog geografskog pola (Kanada). Sjeverni magnetski pol se
nalazi u blizini juznog geografskog pola (blizu Antarktika). Takode, Zemljini
magnetski polovi ne nalaze S8 na njenoj povrsini nego duboko u njenoj
unutrasnjosti.
Kada se magnetska igla postavi na nekorn mjestu na Zemljino} povrsini, ona tada
zauzme pravac magnetskog meridijana,
SI.2.3.8. Magnetska deklinacija
Ugao izmedu magnetskog merldijana
(magnetske igle) i geografskoj meridijana
zove se magnetska deklinacija.
Na sliei 2.3.8. geografski polovi su oznaceni
sa N i S.
Magnetska deklinaeija je razlicita na
razlicitim mjestima Zemljine povrsine, ali ta
razlika nije velika t8 S8 pomo6u magnetske
igle moze priblizno odrediti pravae sjever-jug.
Pa i na jednom mjestu deklinacija S8
mijenja tokom vremena. Promjene magnetske
deklinacije, na primjer, javljaju S8 ovakvih 11
godina i vezane su za pojavu Suncevih
pje.ga. One su pracene erupcijom
61
naelektrisanih cestiea koje svojim magnetskim poljem uzrokuju snazne magnetske
bure i pojavu polarne svjetlostL
U BiH deklinacija je trenutno zapadna i iznosi 8
0

Magnetsko polje eieidricne struje
Ii

Magnetsko djelovanje elektricne struje prvi je
otkrio danski naucnik Oersted (Ersted) 1820.
godine. Naime, jedan njegov student je primijetio
da magne!ska igla skrece kada se nade u blizini
provodnika kroz koji prolazi elektrH';na struja (sl.
2.3.9.). Oersted se zainteresovao za tu pojavu i
zakljucio da oko strujnog provodnika postoji
SI.2.3.9.Magnetsko polje elektrlcne magnetsko polje. Eksperimentalno je ustanovio
struje da je skretanje igle ve6e sto je struja jaca.
Takode je ustanovio da S8 promjenom smjera struje mijenja i smjer skretanja
magnetske igle.
Kasnije 1e izveden jos opstiji zakljucak: Naelektrisane cestice u kretanju
proizvode magnetsko polje.
Franeuski liziGar Amper, podstaknu! Oerstedovim otkricem, dao je pravilo
kojim se odreduje smjer skretanja magnetske igle (sl. 2.3.10.). "Ako okrenemo dian
desne ruke magnetskoj Igil tako da struja Ima smjer prema vrhovlma prstiju,
sjeveml pok skre6e u stranu palca".
Na Amperovom pravilu je zasnovana upotreba galvanoskopa, sprave za
odredivanje smjera struje. Iz smjera skretanja magnetske
. igle odreduje se smjer struje.
62
F
/'f
,
'1
t
C)
51.2,3.10. a)Amperovo pravilo, b)
SI.2.3.11. Magnetsko polje

provodnika
11
11
Magnetsko potie pravoliniiskog provodnika
Ako se dugacka metalna ziea provucekroz horizontalno postavljeni karlon, po
kame su postavljeni gvozdeni opiljci, a zatim kroz tu :lieu propusti jaka struja, opiljci
od gvozda ce se rasporediti U obliku koneentriGnih krugova (sl. 2.3.11.).
Linlje sile magnetskog polja oko pravolinljskog provodnlka su
koneentricni krugovi eije su ravni okomite na pravae slruje.
Za odredivanje smjera magnetskog polja pravolinijskog provodn',ka moze se
koristiti pravilo desne sake.
Ako se provodnik obuhvali. desnom sakom tako da palae pokazuje smjer
slruje, onda savijeni prsti pokazuju smjer magnetskog polja (sI.2.3.11.)
Magnetsku indukciju u okolini provodnika razlicitog oblika eksperimentalno su
odredili, 1820. godine, Bioi i Savart (8io i Sayar).
$1.2.3.12. Uz BiotRSavartov
zakon
Magnetska indukcija pravolinijskog provodnika
(beskonaGne duzine) u nekoj tack! A, upravo ie
propare/analno jacini struje kroz provodnik, a -obrnuto
okomitom rastojaniu a posmatrane tacke ad
provodnlka.
Magnetsko potie kruii:nog provodnika
SI.2.3.13. Magne!sko polje
kruznog provodnika
Ako savijemo provodnik u krug, onda linije
sile magnetskog polja imaju oblik kao na slici
2.3.13.
Linije sile magnetskog polja izviru sa jedne
strane, a uviru na drugu stranu. Na taj nacin
kruzni provodnik djeluje kao vrlo tanki magnet.
Ovakav magnet se naziva magnetskl list. Onoj
strani lista gdje struja ima smjer suprotan kazaljki
polova
struje
63
na satu, odgovara sjeverni pol (sI.2.3,14.)
Magnetska indukcija u centru kruznog provodnika je
I B = ~ I I
2.
gdje je a - poluprecnik kruznice
Magnetsko polje solenoida. Elektromagnet
Kruzno savijeni provodnlk kroz koji teee elektricna struja maze S8 uporediti sa
tan kim magnetskim listom eiji S8 polev! nalaze na suprotnim stranama.
Aka nacinimo vise kruinih navoja debit cemo solenoid iii zavojnicu.
I
SI.2.3.15. Magnetsko polje solenoida
Smjer struje kroz svaki
navoj solenoida j8 isti pa S8
magnetska polja svih navoja
sabiraju. Tako se solenoid
ponasa kao pravi magnet i
njegovo polje moze biti veoma
jako. Unutar dugog solenoida
polje je homogeno, a izvan
solenoida vrlo slabo (sl.2.3.15.).
Magnetske polove takvog
so!enoida mazema odrediti
pravilom d'esne sake. Ako
savijeni prste desne sake
pokazuju smjer struje, onda
ispruzeni palae pokazuje
sjeverni pof solenoida
(51.2.3.16.).
Magnetska indukciia solenoida u vakuumu (i priblizno u vazduhu) je
I B . = ~ . ~ 1 1
gdje je: N - broi namotaja solenoida, 0 - duzina solenoida.
SI.2.3,16. Odredivanje sjevernog pola solenoida
64
Elektromagnet. Ako se u
solenoid unese jezgro od
mehkog zelieza magnetska
N indukcija 68 S8 znatno pojacatL
Elektromagnet js solenoid
sa jezgrom od mehkog
zeljeza. -
1
I
I
1
;1
I
I
I
Ako ie magnetska indukcija solenoida Bo, onda je magnetska indukcija
elektromagneta.
B = ~ , B .
gdje ie 1', relativna permeabilnost materijala jezgra elektromagneta.
Pomoou elektromagneta se mogu dobiti vrlo snazna magnetska polia. To polje
moze da se mijenia promjenom jabne struie. Takode. prekidom prolaska struje
kroz elektromagnet, prestaje i magnetsko djelovanje elektromagneta. Sve su to
osobine zbog kojih elektromagnet ima vrlo veliku primjenu u elektrotehnici. On je
osnovni dio velikog broja elektricnih masina i uredaja.
Ogled. Utica] zeljeznog jezgra na magnetsku indukciju mazema pokazati jednostavnim ogledom
(sI.2.3.17.)
-------- )
s
SI.2.3.17.Zeljezno jezgro pojacava magnetsko polje
Kada krajeve solenoida spojimo sa
dzepnom bateriJom kroz solenoid
protekne struja. Aka je u blizini
magnetska igla ona ce da skrene.
Pomocu igle mazema odrediti
sjeverni pol solenoida.
Udaljimo magnetsku iglu taka
da sasvlm slabo skrete prema
solenoidu. U solenoid ubacimo nek!
zeljezni predmet (npr. smotak
zeljeznih kljuceva). Magnetska igla
se okrene prema solenoidu. Razlog
tome je s10 se unosenjem
zeljeznog jezgra magnetsko palje
znatno pojacalo.
Pitanje 1. Da lije ispravno reci da S8 unosenjem zeljeznog jezgra pojaca!o magnetsko polje?
Odgovor. Po definiciji, jacina magnetskog polja H ne zavisi od sredine i ana je povezana sa
magnetskom lndukcijom B, relacijom
B""j.tH
PravHno je re(:] da se povecala magnetska lndukcija, odnosno gustina magnetskog fluksa.
Pitanje 2. Kako 91ase matematicki izrazi za, jacina magnetskog pelja: a) pravolinijskog
provodnika, b) elektormagneta?
Odgovor. Jacina magnelskog polja pravoHnijskog provodnika je, prema definiciji, H "'! , tj.
~
Ho_
1
_.
21m
Jacina magnetskog pOlja elektromagneta je
H= NI
f
Uocavamo da lacina magnetskog polla H izraZ8va magnetsko djelovanje eJektricne strule, a
magnetska indukcija B ;zrazava i magnetska svojstva sredine.
Primjer 1. Solenoid ima duzinu 30 em i 2500 namotaja. Kroz njega prolazi strujajacine 2A. Odredi:
a) jaCinu magnetskog polja i magnetsku indukeiju solenoida, b) jacinu magnetskog polja: i magnetsku
indukeiju kada se u solenoid unese feromagnetik tija je relativna permeabilnost 600.
65
Rjesenje.
n=30cm",,0,3m
N '" 2500
I=2A
lk""SOO
H_?B_?
Pilanja i zadaci
a) Jacina magnetskog polja je:
N! 2S()(J'2A
H",-",--
I a.3m
A
H"'1666t\7-;;;-
Magnetna indukclja
B, ",O,02lT
b) Jacina magnetskog polja ne zavisi
od sredine Ie oSlaje isla i posJije
unosenja feromagnetske supstanee,
H=16666,7 AJm.
Magnetska indukcija elektromagneta
ce biti
B = ~ , B o =600·0,021T
B ",,12,6T
1. Po cemu se Ilnije sile magnetskog polia raztikuju od linija sile elektricnog polja?
2. Kako se definise magnetska indukcija (gustina magnetskog fluksa)? Koja je jedinica za magnetsku
indukeiju?
3. Kakve su !lnije indukeije magnetskog polja beskonacno dugog pravolinijskog provodnika?
4. Kako se odreduju magnetski polov! kruznog provodnika?
5. Kako se odreduje sjeverni po! solenoida?
6. Od kojih materijala se izraduju stain! magneti a od kojih eleklromagnetl? Zasto?
7. lzracunaj magnetsku indukciju u vakuumu na udaljenosti 20em od dugackog ravnog provodnika kroz
koji lece slmja jacine 15 A. (R: B = 1,6·1 O·s T)
8. Magnetska indukcija u eentru kruznog navoja, poluprecnika a '" 1 em iznosi B ::= 0,02 mT. Kolika
jacina slruje pre!azi kroz navo]? Navaj se nalazi u vakuumu (R: t:::: 0,32 A)
9. KoUka je magnetska indukeija u vakuumu u een\ru salenoida koji ima 100 namotaja, duZinu 10 em i
kroz koji prelazi jaclne struje od 1 A? (R: B = 1,26 mT)
10. KoUka je magnetska indukcija ako okomito kroz povrsinu S = 20 cm
2
prolazi magnetski fluks od
4mWb? (R; 8= 2T)
66
Vainiji iskazi i formule
. Za razliku od linija sHe elektricnog polja, linlje sile rnagnetskog
polja su zatvorene linije.
Gustina magnetskog fluksa (magnetska indukcija) B brojno je
jednaka magnetskorn fluksu po jedini povrsine.
Jacina magnetskog polia H I rnagnetska indukeija povezane su
relae/jom
gdje je:,u ~ permeabilnost sredine
Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje.
Magnetska indukcija beskonacno dugog pravollnljskog provodnika u
nekoj tack! data je relacijom
gdje je: I ~ jacina struje, a ~ okornito rastojanje tatke od provodnika.
Magnetska indukcija solenoida je
gdje je: N ~ broj namotaja solenoida, Ow duzina solenoida
Magnetska lnducija elektromagneta je
gdje je Bo ·magnetska indukcija u vakuumu, ~ r w relaUvna permeabilnost
jezgra elektromagneta.
B "".!.
s
.
B::::,u:H
B =/-L-'-
2""
I
l
Djelovanje magnetskog polja na provodnik kOjim tece
eiektricna struja
Kada u magnetsko polje stavimo provodnik i kroz njega proopuslimo elektricnu
struju provodnik ce se pokrenuti. Zbog cega? Provodnik kroz koji prolazi elektricna
slruja ponasa se kao magnet. Logicno je i ocekivati da te doti do interakcije takvog
magneta sa spoljasnjim magnetskim poljem.
Da bi magnetsko polje pokrenulo strujni provodnik moraju biti ispunjeni
odredeni uslovi. Neka se, na primjer, provodnik nalazi izmedu polova potkovicastog
,
,
,
,
,
,
, '
: s:
~
. N
81.2.3.18. Ojelovanje magnetskog
polja na strujni provodnik
magneta (sl. 2.3.18.). Linije sHe magnelskog
polja su okomile na pravac strujnog
provodnika. eim propustimo struju provodnik ce
se pokrenuli na jednu stranu. Ako promijenimo
smjer struje provodnik ce se pokrenuti na drugu
stranu.
Krelanje provodnika je posljedica
djelovanja dvaju magnetskih polja: magnetskog
polja stalnog magneta i magnetskog polja
elektricne slruje.
Sita uzajamnog dje/ovanja magnetskog
polja i strujnog provodnika naziva se
elektromagnetska sila.
Ako je provodnik postavljen okomilo na
linije sHe magnetskog polja, onda je elektromagnetska sila jednaka proizvodu
jacine struje kroz provodnik I, magnetske indukcije B i duzine provodnika Q,
-7
F
51.2.3.19. 8mjer elektromagnetske
. sile,
IF-UBI
Za odredivanje smjera eleklromagnetske
sile (smjera kretanja provodnika u
magnetskom polju), korisli se pravilo lijeve
ruke.
Postavimo palae, katiprst i srednji prst
lijeve ruke, okomito jedan na drugi
(S1.2.3.19.). Ako srednji prst pokazuje smjer
struje, katiprst smjer linija sile magnetskog
poija, onda Ce palae pokazivati smjer kretanja
provodnika (smjer elektromagnelske sHe F).
67
Uzajamno djelovanje para/elnih strujnih provodnika
Aka se kraz dva paralelna pravadnlka propusti elektrlcna struja u Istam smjeru,
onda se ani prlvlace (SI. 2.3.20.a). Ako su struje suprotnag smjera, provodnlcl se
odbljaju (sl.b)
\
,
,
I;
i
!
I J I,
,
i
,
,
1
,
"
Provodnici kOjima tece
struja istog smjera meduso-
bno se privlace, a provodnic;
kajima teee struja supratnag
smjera medusobno se adbi-
jaju.

,
,
,
(g
Ispltlvanje slle medusobnog
djelovanja dva strujna provo·
dnika pokazuje da ana zavisi
ad duzine provodnika I, jaeine
struja kroz provodnike 11i b i ad
njihovog medusobnog rasto-
janjaa.
U vakuumu ta slla je:
51.2.3.20. Uzajamno djelovanje dva strujna provodnika
Pitanje 1. Kako se definise, pomo6u gornje relaeije, jedinica za jaCinu struje amper?
Gornju relaciju mazema plsati U obHku,

l 2n a
!zrai: !: je sila po jedinici duzine, a koeficijent .!:£. '" 2_\0-7
Tm
£ A
lA
'A
$1.2.3.21. Oefiniclja ampera
Aka se provodnici nalaze u vakuumu, na rastojanju a =
1m, a kroz provodnike prolaze struje I,,,, h= lA, cnda je
E."" 2 . 10-
7
l:!.
, ill
Jacinu struje od 1 ampera Ima ona stalna
eleldricna struja koja prolazeci kroz dva para/elna
beskonacno duga provodnlka, koj; se nalaze u
vakuumu na rastojanju od 1 metra, prouzrokuje meau
njima situ koja je jednaka 2·1 0.
7
njutna po metru duiine.
Pitanje 2. Na kojem principu radi elektrieni mjemi
instrument sa pokretnim kalemom?
Elekritna struja kOja se mjeri prolazi kroz kalem
(solenoid)K (sl. 2.3.22). Magnetsko polje stalnog magneta djeluje na kalem elektromagnetskem silom F
take da se lijeva strana pomjera u jednom, a desna u drugom smjeru. To znael da djeluje spreg sila koji
okre6e kalem. .
Ugao obrtanja je proporcionalan jatini struje i ta zavisnost je llnearna. Instrumenti sa vetom
osjetljivoscu nazivaju se galvanometri i mjeri struje eija manja od 1 JlA.
68
-1
Promjenom smjera struje mijenja se alklon kazaljke. Zata
na prikljuec]ma ovog instrumenta stoje oznake (+) i (-). Ova)
instrument, stoga. mjeri jednosmjernu slruju.
Mjemi opseg ampermetra moze se poveeati aka se
para!e!no ampermetru veze jedan otpornik (sant) eiji je otpor
manji od otpora kalema.
Voltmetar je instrument za mjerenje napona. Njegava je
konstrukcija istovjetna sa ampermetrom. Razlika je u tome
slo ampermelar lma mali unutrasnji atpor, a voltmetar ima
ve1iki unutrasnji otpor. Voltmetar se u kolo struje veie
paralelno, a ampermetar serijski.
SI. 2.3.22. Instrument za mjerenje
jaeine struje
Kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju. Lorentzova sila
Saznall sma da magnetsko polje djeluje na strujnl provodnlk
elektromagnetskom sllom. Vellclna te slle je F = lOB, aka je smjer struje okamlt na
smjer linlja slle magnetskog polja.
SI.2.3.23. Smjer lorentzove sile
Iz tog izraza moze se izvesti izraz za silu kojom
magnetsko polje djeiuje na naelektrisanu cesticu
u kretanju. Aka se naelektrisanje q kre6e brzinom v
okomito na pravac linija sile magnetskog polja, onda
je iznos te sile
IF -qVRI
Ova sila se zove Lorentzova sila.
Smjer Lorentzove slle S8 maze odredltl takode
pravilom lijeve ruke, sarno sto se umjesto smjera
struje uzlma smjer kretanja pozltlvnag elektrlclteta
(51.2.2.23,)
Aka srednji prst pakazuje smjer kretanja pozitivnog elek/riciteta, kaiiprst smjer
linija sile magnetskog palja, onda 6e palac pokazivati
smjer Lorentzove sile.
Kako se krecu naelektrisane cestice u
magnetskom polju? Pasmatrajmo pozltlvni naboj q
koji se kre(::e brzinom v, okomito na smjer
homogenog magnetskog polja Indukclje B. Neka
Ilnije indukcije B izlaze okomito iz crteza. Pravilo
!ijeve ruke nam govori da (::e Lorentzova sila F=qvB
djelovatl okomlto na smjer njegovog kretanja, kao na
sliei 2.3.24. .
51.2.3.24.
69
Iz mehanike znamo da takva okomita sila ne mijenja iznos brzine nego samo
smjer kretanja. Takva sila F se zove centripetalna sila, pa 6e se pod njenim
djelovanjem naboj q kretati po kruznici stalnom brzinom v. S obzirom da je
mv
2
mv
l
centripetalna sila po iznosu F = --, to je --= qvB iz cega slijedi da
r r
poluprecnik kruzne putanje

l:iiD
Svojstvo magnetskog polja da utice na kretanje naelektrisanih cestica koristi se
u razlicltlm uredajima: ciklotron, spektrograf masa, katodna cljev, ltd.
Pitanje 1. Da Ii se period obrtanja naelektrisane cestiee u magnetskom polju mijenja sa
promjenom brzine cestiea?
Aka sa T oznacimo period obrtanja naelektrisane cestlee u magnetskom pclju, cnda je on povezan
sa brzinom cesHee relacijom,
2m
'"-
T
Ako u tu relaciju uvrstima izraz za po!uprecnik kruzne putanje r = mv ,cnda dobijemo da je period
qB
T '" 2n:m
qB
Period obrtanja ne zavisi od brzine kretanja cestiea, vee sarno od njenog naelektrisanja"i mase. Ta
cinjeniea se koristi kod ciklotrona " akeelatora naelektrisanih cestiea.
Poznavanjem re!acija za kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskom polju Thomson je 1897.
godine ekspedmentalno odredio speclflcno naelektrisanje elektrona elm. Pomocu tzv. spektografa
masa, dvadesetih godina dvadesetog stoljeta, odredene su mase jona i otkriveni izotopi.
Elektromagnetska indukcija. Faradayev zakon
Poslije otkrica magnetskog polja elektricne struje mnogi naucnlci su pokusavali
da otkriju obrnuti efekat - da doblju elektricnu struju posredstvom magnetskog
polja.
Jedan od najlstrajnljih naucnlka u tome bio je engleski fizlcar Faraday (Majkl
Faradej). On je Izveo na desetlne ogleda i dokazao da se pomocu magnetskog
polja moze doblt! elektrlcna struja. Bilo je to 1831. godine I predstavlja jedno od
najvaznijlh otkrlca u Istoriji flzike i tehnlke.
Prolzvodnja elektricne struje pomocu magnetskog polja nazlva se
elektromagnetska indukcija. Na princlpu elektromagnetske Indukcije danas se
mehanlcka energija dlrektno pretvara u elektricnu energiju.
70
I
I
'I
Na slid 2.3.26. Prikazan je prindp dobijanja
indukovanih struja. Vezemo krajeve zavojnice za
galvanometar. Kazaljka galvanometra stoji na nuB jer u
kolu nema izvora struje. Kada jedan sipkasti magnet,
SI.2.3.26. Dobljanje indukovanih struja
okrenut sjevernlm polom prema kalemu, uvlacimo u
kalem kazaljka galvanometra skrene na jednu stranu.
Kada magnet lzv!acimo kazaljka skrene na drugu
stranu. Takode, sto brze pokrecemo magnet galvanometar pokazuje jacu struju.
Kada magnet mlruje nema struje. Isti efekat bl dobili kada bi magnet mirovao, a
kalem pribliZavali Iii udaljavali.
Kako to mozemo objasniti? Oko magneta postoji magnetsko polje odnosno
magnetski fluks. Prlblizavanjem magneta magnetskl fluks kroz kalem se poveeava.
Izvlacenjem magneta magnetskl fluks se smanjuje. U oba slucaja u kalemu se
indukuje elektromotorna sila. Kada se magnetskl fluks kroz kalem ne mljenja nema
nl indukovane elektromotorne sileo
Na osnovu ovog i jos nlz drugih ogleda Faraday je zakljucio da se u zavojnici
(kalemu) uvijek indukuje eleidromotorna sila kada sa kroz zavojnicu mijenja
magnetski fluks. Ako je prl tome strujno kolo zatvoreno, nastai:e Indukovana
struja. Sto se brie mijenja magnetski fluks indukovana elektrom%rna sila je veca.
Magnetskl fluks se moze mijenjati na razne nacine. Na primjer kretanjem
provodnika u magnetskom polju, rotacijom zavojnice u magnetskom polju,
promjenom jacine struje u zavojnicr, itd,
Svl ogledi pokazuju da je:
indukovana elektromotorna sila u provodnoj konturi proporcionalna
brzlni kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ona
ogranicava.

At
To je Faradayev zakan elektromagnetske indukclje
Ako umjesto jednog navoja zavojnlca Ima N navoja, onda js


Negativan predznak je posljedica zakona odrzanja energlje. Indukovana ele-
ktromotorna sila Ima iYredznak suprotan predznaku promjene magnetskog fluksa.
71
Znacenje predznaka minus objasnjava lentzovo pravilo.
Indukovana struja Ima takav smjer da svojim poljam le;;i da sprijeci uzrok
indukeije.
Ogled. Na slid 2.3.27. prikazan je demonstracija lentzovog pravlla. Kada zatvorenoj strujnoj kontun
pribllzavamo sjeverni pol 5tal009 magneta, struja u kontun ima smjer suprotan kazaljki na satu (slika
lijevo), Tom smjeru odgovara sjeverni pol naseg kruinog provodnlka kroz koji sada protice struia.
lstoimeni po!ovi se odbljaju " indukovana struja ima takav smjer da teii da sprijeci uzrok indukcije, a to
je priblizavanje magneta.
SI.2.3.27. Demonstracija Lenzovog pravUa
Kade S8 sjeverni
magnetski pol 8tal009
magneta udaljava, anda
sa u kruz:nom provodniku
indukuje struja suprotnog
smjera. Smjer indukovane
struje je smjer kazaljke oa
satu, sto ked kruznog
provodnika odgovara
juznom polu. Raznoimeni
polevi se privlace -
indukovana struja ima
takav smjer da se
svojim poljem
tstav/ja uda/javanju
magneta.
Prema tome, U
strujnoj konturi se indukuje struja takvog smjera da se svojim poijem suprotstavlja kretanju
magneta, tj. uzroku indukcije.
Pitanje 1. Kako se moze izvesti izraz za indukovanu elektromotrnu silu kada se pravolinijski
provednik duzine ! kreee u homogenom magnetskom polju indukeije S, okomito na linije sile, stalnom
brzinom?
Odgovor. Provodnik se krece stalnom brzinom v i za vrijeme bt prede put b.x = vb.t . Pri tome
povrsinu ..:\S:::: tb.x:::: fvb.t .
Magnetski fluks koji obufwata la pevrsina je b.cll:: BbS
Indukovana elektromotrna sila je:
,ff' "" lieD :: BbS
6.1 6.t
,ff':: Blv6.t

1# oBlvl
Indukovana elektromotorna sila, u nasem primjeru je jednaka
proizvodu magnetske indukeije, duzine provodnika I j brzine kojom se
provednik krece okomito na !inlje slle.
51.2.3.28.
Ovakav tip indukeije S8 koristi u generatoru eleklricne struje. Ulogu pOkretnog provodnika ima veliki
bro] navojaka (namotaja) ko]1 se obrcu u magnetskom polju.
Napomena. Kada je kolo otvoreno, indukovana elektromotorna sila je jednaka razliei potencijala na
krajevlma provodnika, ,ff' = V,.
Pitanje 2. Sta su to vrtlozne struje?
Odgovor. !ndukovane struje mogu da se jave I}e sarno u zieama nego i u svakom
masivnom provodniku. Takve struje se nazivaju vrtloine struje iii Fukoove ._
Vezimo, na primjer, jednu bakarnu koeku za konac i stavimo je izmedu polova elektromagneta (sl.
2.3_29). Ako obrcemo koeku izvjesno vrijeme u jednom smjeru, doci ce do upredanja konea. Kada
72
I
I
j
pustimo koeku ona ce se brzo okretati izmedu polova elektromagneta. eim pustimo struju kroz navoje
elektromagneta, obrtanje koeke se naglo uspori!
/
N
/
$
51.2.3.29_ Vrtlozne struje
Samoindukcija
Ova se pojava objasnjava taka 5to se u magnetskom
polju, uSljed obrtanja indukuje struja, Tok ovih struja nije
odreden kao kod linijskih provodnika i one obrazuju
izvjesne vrtloge zbog caga se zovu vrtlozne struje.
Njihove jacine mogu blti vrlo velike. Zagrijavaju provodnike
(dinamoma5ine, transformatore ... ) te uglavnom imaju
Stetno djelovanje. lz tog razloga se odgovarajuCi zeljezni
dijelovi elektricnih masina ne prave ad jednog komada
nego ad veceg broja tankih ploCiea, medusobno
razdvojenih izolatorom.
Pojava elektromagnetske indukcije zapata se uvijek kada dolazi do promjene
magnetskog lIuksa kroz povrsinu ogranicenu provodnikom.
Neka imamo jedan provodnik kroz koji prolazi elektricna struja. Oko strujnog
provodnika postoji magnetsko pOlje. Ako se na bilo koji nadn mijenja jacina struje u
provodniku promijenit ce se i magnetsko polje. Prema zakonu elektromagnetske
indukcije to promjenljivo magnetsko polje 6e u tom provodniku indukovati
elektromotornu silu. Ta S8 pojava naziva samoindukcija.
Posta je elektromotorna sila samoindukcije uslovljena promjenom jacine
struje u provodniku njena vrijednost je proporcionalna brzini kojom se mijenja
jacina struje.
, At
Koeficijent proporcionalnostl S8 naziva koeficijent samoindukcije L. S!
jedinica za koeficijent samoindukcije je henri (H)
H= Vs
A
Nekim kalem ima koeficijent samoindukcije 1 H ako promjena osnovne struje
od 1Ns izaziva elektromotornu silu samoindukcije od lV.
Koeficijenl samoindukcije zavisi od oblika i dimenzija strujne konture i broja
namotaja.
Usljed Ie indukovane elektromotorne sile u provodniku ce se javiti i struja
samoindukcije. 5truja samoindukcije tece kroz isti provodnik kao i osnovna
struja, Njen smjer je odreden Lentzovim pravilom. Kada osnovna struja u
provodniku raste, struja samoindukcije ima takav smjer da otezava povecanje
struJe. Aka jacina struje opada struja samoindukclje ima takav smjer kojim tezi da
'onemogu6i to smanjf§nje,_ .
73
Karakteristican primjer pojave samoindukcije su tj. struje koje se
javljaju prilikom ukljucivanja iii iskljucivanja strujnog kola.
Aka se dvije zavojnice nataze jedna pored druge promjena struje u prvoj
zavojnici uzrokuje pojavu indukovane struje u drugaj zavojnici. Ta se pojava naziva
uzajamna indukcija. Sa prakticnom primjenom uzajamne indukcije upaznat cemo
se u poglavlju 0 translormatorima.
Pitanja i zadaei.
1. U cemu je slicnost, a u cemu razlika izmedu elektrostaticke i elektromagnetske sile?
2. Sla je Lorentzova sila i kako se odreduje njen smjer?
3. Kako provodnik treba da se krece u magnetskorn poiju pa da se u njemu ne indukuje elektromotorna
sHa?
4. Po cemu se samoindukclja razlikuje od ostaHh tipova elektromagnetske indukcije?
5. Zasto se javlja varnica prilikom prekidanja strujnog kola?
6. Kroz provodnik duiine ! = 20 em protice struja jaCine I = 1 A. Provodnik sto]i okomito na Iiniji sUe
homogenog magnetskog polja indukcije B i na njega djeluje elektromagnetska sila F = 0,05 N. Kolika je
magnetska indukcija? (R: B = 0,25 T)
7. Kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika tece struja jaCine 0,1 A. Kolika je sila uzajamnog
djelovanja po jedinici duiine, ako je njihovo rastojanje 8=10 em? (R: F = 2.10.
6
N)
8. Pozitivno naelektrisani joni ulaze okomito u homogeno magnetsko polje indukcije B=0,1T, brzinom
8,10
4
m/s. Kollka je masa jona ako je po!uprecnik kruiniee koje opisuju r=16,6 em? Naboj jona je
q=1,6.10·
19
C. (A: m = 3,32.10'
26
kg)
9. Kvadratni akvir od iiee straniee 10 em nalazi se u hamogenom magnelskom-polju indukeije 0,01 T.
Unije slle pralaze okomlto kroz ravan okvira. Odredi: a) magnetski fluks kroz okvir, b) indukovanu
elektromotornu sHu u okviru aka se magnetsko polje za 0,5 s ravnomjerno ,smanji za nulu.
(R, a) Wb, b) E = V)
10. Provodnik duzine 40 em i otpora R = 0,5 n krece se brzinom v=2 m/s u homogenom magnetskorn
polju indukcije B = 0,5 T tako da okomito sijeee lintje sile. a) Kolika je indukovana elektromotoma sila u
provodniku? b) Ako se krajevi provodnika spoje .iieom, zanemar!jivog alpora, kolika ce struja poticati
kroz provodnik? (R: a) E = 0,4 V, b) I "'" 0,8 A)
Vainiji iskazi i formule
Elektromagnetska slla kola djeluje na strujni provodnik jednaka je proizvodu
jacine struje kroz provodnik, magnetske indukcije B i duzine provodnika Q.
SlIa uzajamnog djeJovanja dva strujna provodnika proporclonalna je
jacinama struja koje prolaze kroz provodnike i duzini provodnika,
a obrnutno proporcionalna njihovom medusobnom rastojanju.
Lorentzova sUa djeluje na naelektrisanu cesticu u kretanju. Ako se krece
brzinom v okomito na Unlje sile, njen Iznos je
Indukovana elektromotorna slla u provodnoj konturi proporcionalna je
brzlnl kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana ogranicava.
Lentzovo pravito: Indukovana struja ima takav smjer da svojim poljem teii
da sprijecl uzrok indukcije.
Indukovana elektromotorna sila samoindukciJe je proporcionalna brzini
kojom se mljenja jacina struje u provodniku.
74
F=IfB
F=qvB
G'=- A<l>
At

, At
2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja
Karakteristike naizmjenicne struje
Do sada sma razmatrali istosmjemu elektricnu struju. Kada na akumulator iii
dzepnu bateriju prikljueimo neki potrosae, kroz njega protiee struja koja ima stalno
isti smjer, od plus (+) pola ka minus (-) polu izvora struje.
Danas S8 najvise proizvodi i koristi naizmjenicna struja.
Elektricna struja cija se jacina i smjer periodicno mijenjaju u toku
vremena, naziva se naizmjenicna struja,
Uredaji pomocu kojih se proizvodi naizmjeniena struja nazivaju se generatori
naizmjeniene struje. Njihov rad je zasnovan na elektromagnetskoj indukciji. U
njima se mehanicka energija pretvara u elektricnu energiju.
Princip dobivanja naizmjeniene struje objasnit cemo na slici 2.4.1. Neka se
i
(J)w
I I
51
N
SI.2.4.1.Princip naizmjenicne struJe
izmedu polova stalnog magneta nalazi
provodnik u obliku pravougaonog rama
(okvira, pellje). On rotira oko neke
osovine koja je okomita na magnetsko
polje indukeije B.
Prilikom obrtanja stalno se mijenja
magnetski fluks kroz povrsmu koja
ogranieava okvir. Prema zakonu
indukeije, usljed promjene magnetskog
Iluksa, na krajevima provodnika S8 javlja
indukovana elektromotorna sila,
odnosno razlika poteneijala.
Ako se okvir ravnomjerno obrce, onda ce takvo obrtanje imati za posljedieu
pojavu napona koji se mijenja po sinusnom zakonu.
Ako je kolo struje zatvoreno, onda ce poted struja ko ja se takode mijenja po
sinusnom zakonu. Zbog toga se takva struja naziva s;nusna naizmjenicna struja
(sI.2.4.2.)
75
Pri obrtanju okvira indukovani napon raste
od nule do maksimalne vrijednosti, a zatim
opada do nule. Za to vrljeme okvir naeini
polovlnu obrtaja. Za vrljeme druge polovine
obrtaja napon ponovo raste od nule do
maksimuma, ali ima suprotan smjer. Zatim S8
ponovo smanjuje na nulu i proee se ponavlja.
Razlog pojave napona suprotnog smjera
je taj sto u drugoj polovlnl obrtaja provodnlk
sijeee Ilnlje sile magnetskog polja u suprotnom
SI.2.4.2.Sinusna naizmjenicna struja smjeru.
Aka je strujno kola zatvoreno onda se
proizvodi sinusna naizmjenicna struja. Prema Ohmovom zakonu njena je vrijednost
. u
1=-.
R
Na sHei 2.4.2 je graficki prikaz napona i struje. On je sinusoidal an, a
matematicki izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje su:
u:;:: Un sin rot
i = 10 sin rot
gdje su: u I i, trenutne vrijednosti napona I struje, U
o
i 10, makslmalne vrijednosti
napona i struje. w je kruina frekvencija i ona je jednaka
I· 2" I
i
ro
=21tf=-1
IT.
gdje je: 1- frekveneija struje, T - period
Vrijeme jedne pune promjene napona i struje je period (T) .. _Broj
promjena u jednoj sekundi je frekvencija (f). Izmedu ove dVI)e velielne POStO)1
odnos,
f" =.!..
T
Najrasprostranjenija standardna frekveneija nalzmjeniene struje je 50 Hz
(herea).
Oanas se skoro sva elektriena energija proizvodi i distrlbuira u obliku
naizmjenicne struje. Razlog tome je sto naizmjenitna struja ima nekoliko bitnih
prednostl u odnosu na jednosmjernu struju. Prije svega lakse se prolzvodl jer je
generator naizmjenicne struje jednostavne konstrukcije. struja.
lahko moze prenositl na velike daljlne, bez vellklh gubltaka. Ako)e potrebno konstltl
jednosmjernu struju (TV, raeunar!. .. ) ona se pomocu ispravljaea pretvara u
jednosmjernu.
76
1
:1
Za one koji iele vise znati
Pitanje 1. Kako se maze izvesti matematitki izraz za trenutnu vrijednost naizmjenitnog napana?
Velicinu indukovane elektromotorne sUe mozema izracunati bilo iz brzine kojom se mijenja
magnetskl fluks kroz povrsinu okvira iii jz brzjne kojom slrane okvira sijeku linlje sile magnetskog polja.
Koris!i! cemo ovaj drugi naein.
Neka je duzina okvira I, a sirina d (sl. 2.4.1). Ram se obrce u homogenom magnetskom polju
stalnom ugaonom brzinom, Lini}ska brzlna stranica ie v. Maksimalna vrijednost indukovane
sile je (str.72)
=BRv
Prl obrtanju okvira u svakoj njegovoj stranid se indukuje elektromotorna sila (vidl stranu 72).
£ = B-€vsina
gdje je a u9ao izmedu pravca kre!anja provodnlka i Ijoija sile magnetskog polja. Iz gornje reladje se vidi
da indukovana elektromotorna sila, pri obrtanju okvira, maksimalna kada je ugao a=90". Tada
stranica okvira okomlto sijete Hoije sile.
Indukovana elektromotorna sila je jednaka nun kada je a= 0"'. Tada se stran'lca okvira krece
paralelno linliama sile. Na taj naein vrijednost indukovane elektromotrne sile se mijenja ad nule do
maksimalne vrijednosti, po zakonu
E=EOsina
gdje je e- trenutna vrijednost indukovane elektromotorne sile, e 0 - maksimalna vrljednost.
Aka je kolo otvoreno, onda je elektromotorna sila jednaka naponu oa krajevima kola U=e. Ako je
obrtanje ravnomjerno, onda je ugao a = rot.
lndukovani napon je

gdje je u - trenutna vrljednosl napona, Va - maksimalna.
Efektivna vrijednost naizmjenicne struje i napona
Nalzrnjenlena struja stalno rnijenja smjer I jaclnu u toku vrernena, od nule pa do
neke maksimalne vrljednost!. Interesuje nas kakav je uelnak (efeka!) naizmjenicne
struje. Koliku ce, na prlrnjer, jaeinu struje Izrnjerlti ampermetar? Maksimalnu
vrijednost iii neku prosjeenu vrijednost?
Instrument ce pokazati neku stalnu vrljednost jaelne naizmjeniene struje koja
iznosl ako 70% od maksimalne vrljednostl! Takode, kada naizmjenicna struja
prolazi kroz neki otpomik Rona 6e u njemu os/oboditi onoliku kolicinu toplote kao
da ima stalnu vnjednost koja iznosi 70% ad maksimalne vrijednosti.
Efekat naizmjenicne struje je isti kao da ima stainu vrijednost kao i
jednosmjerna struja. Ta vrijednost se naziva efektivna vrijednosl. Ona se
oznacava sa I i iznosi 0,707 od maksimalne vrijednostL
II = 0,7071.1
Efektlvna vrijednost naizmjenicne struje je ona vrijednost koju bl imala i
istosmjerna struja gao U otporu R proizvede istu kolicinu toplote kflO i
naizmjenicna struja ..
77
Na sHean nacin definise se i efektivna vrijednost naizmjenicnog napana
Iu = o,707u.1
Kada kazemo da je napon gradske mreze U = 220 V, onda je to efektivna
vrijednost naizmjenicnog napona. Kada kazemo da ampermetar pokazuje jacinu
naizmjenicne struje 12A, onda je to efektivna jacina struje.
Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje i napona, oznacavat cemo oznaka U,
odnosno I, bezindeksa.
PrimJer 1. Napon gre.ske mreze iznosl 220 V, a frekvencija 50 Hz.
a) lzracunaj maksimalnu vrijednost naizmjenicnog napona i kruinu frekvenciju.
b) napisi jednacinu po kojo) se mijenja napon gradske mreze.
c) Kada se otpornik R:= 3,1 n prikljucl na napon gradske mreie kroz njega prolaz] naizmjenicna
struja. Napisi jednacinu po kojo] S8 mijenja naizmjenicna struja.
Rjesenje.
a) Efektivna vrijednost napona gradske mreie ie U '" 220 V. Maksimaina vrijednost je
Kruzna frekvencija je
U
o - 0,707 0,707
U "",311 V
w:= 2nf = 2·3.14-50s-
1
w=314s-
1
b) Napon gradske mreze se mijenja prema jednacini
u "" U
o
sinwt = 311· sin 314t
c) Maksimalna vrijednost jacine struje je
U 311V
Io =-.J!..= __
R 31,11;2
I
o
c:=lOA
Naizmjenicna s1ruja S8 mijenja prema jednacini
i = In sin wt:: lO·sin 314t .
Otpori u kolu naizmjenicne struje
Kod istosmjerne struje elektricni otpor Rima svojstvo da trasi elektricnu
energiju, te da je neposredno pretvara u toplotu. Zbog toga se taj otpor naziva
termogeni olpor iii omski olpor. Naziva se jos i aktivni olpor.
Medutim, u kolu naizmjenicne struje, zbog stalne promjene njene jacine i
smjera, javlja se i tzv. induklivni alpor. Takode u kolu naizmjenicne struje moze
se nalaziti i elektricni kondenzator, On u kolu naizmjenicne struje ne predstavlja
prekid, vee jednu vrstu otpora koji S9. zove kapacitivni atpor.
Prema tome, u- kolu_ naizl1Jjenicne struje, .pOred termagenag otpora R,
mozemo Imali i induktivni otpoYikapacitivni olpor.
78
Termogeni otpor - R. Najprostiji slucaj elektricnog kola je kada ono sadrzi
samo termogeni otpor R. Neka se na krajeve termogenog otpora prikljuci
naizmjenicni napan sinusnog oblika

Tada se jacina struje u kolu moze prikazati jednacinom
O",Uosin wt
T
SL2.4.3.Termogeni otpor u kolu naizmjenicne struje
. U U
o

1 =-=-smrot·
R R '
i =Iosirimt
Struja napon istovremeno
dostizu nulte i maksimalne
vrijednosti. Kazemo da su slruja
i napon u fazi, tj. da je fazna
razlika izmedu njih = 0
Induktivni otpor - R
L
. Ako u
kolo naizmjenicne struje vezemo
jednu zavojnicu (solenoid),
zanemarljivog omskog otpora R, opazit 6emo da zavojnica pruza odredeni otpor
naizmjenicnoj struji. Taj otpor se naziva induktivni otpor (sl. 2.4.4). On je uzrokovan
pojavom struje samoindukcije koja nastaje u zavojnici zbog stalne promjene
jacine struje. Struja samoindukcije smanjuje jacinu primarne struje pa djeluje kao
SI.2.4.4.lnduktivni otpor U kotu
nalzmjenlcne struje
neki dodatni otpor. Stoga se uticaj struje
samoindukcije u kolu naizmjenicne struje
opisuje posebnom velicinom koja se
naziva induktivni olpor
R,. =OlL
Induktivni o/por je proporeiona/an
kruinoj frekvenciji naizmjenicne struje
i induktivltetu zavojnice L. Induktivni
otpor se takode izraiava se omima.
Kada u kolu struje imamo induktivni
otpor struja i napon nisu u fazL Struja
kasnl za naponom za Cetvrtinu perioda T/4. Zbog cega? Kada se zavojnica
prikljuci na naizmjenicni napon ne potekne odmah struja uslje dpojave struje
samoindukcije (sl. 2.4.4). Po Lentzovom pravilu ona se protivi uzroku kojim je
izazvana i pojavi se tek poslije odredenog vremena Gedne cetvrtine perioda, T/4),
sto odgovara faznoj razlici od n12.
Induktivni otpor ne trosi snagu, tj. nepretvara je u Joulovu toplotu. U njemu se
elektricna energija pretvara u magnetsku energiju koja se ponovo moze pretvoriti u
elektricnu energiju.
1. Zasto se induktivni otpor ne javlja u kolu .jednosnijerne struje?
Odgovor. Za jednosmjernu struju kruina frekvencija w = O. Stoga je i induktivrii otpor jednak null.
79
Kapacitivni otpar-Re. Kada bi elektricni kondezator prikljucili na izvor
jednosmjernog napona, lada bi se on brzo napunio nakon cega bi struja prestala
da tece. Medutim, u kolu naizmjenicne struje kondenzator ne predstavlja prekid
struje (sl. 2.4.5.)
Naime, prolazak naizmjenicne struje
kroz kondenzator svodi se na
naizmjemcno punjenje i pra:i:njenje
kondenzalora. Prije nego sto bi doslo do
prekida struja promijeni smjer. Kondenzator
S8 tada prazni, zatim panova puni, itct.
81. 2.4.5. Kondenzator 1I kolu nalzmjenicne struje
Za naizmjenicnu struju kondenzator,
kapaeiteta C, predstavlja jednu vrstu
otpora. Taj otpor se zove kapacitivni otpor,
I kapacitivni otpor se izrazava U omima.
r;-:tl

Napon i jacina struje u kondenzatoru nisu u fazi, tj. ne dostizu istovremeno
maksimalne i minimalne vrijednosti (51. 2.4.5.). Napon kasni za strujom za
cetvrtinu perioda, T/4. Kada je kondenzator prazan, struja punjenja je maksimalna.
Kako se kondenzator puni napon na njegovim plocama raste, a jacina struje
punjenja opada. Kada napon dostigne maksimalnu vrijednost, a to je poslije jedne
cetvrtina perioda, onda je jacina struje jednaka nuli. Vremenskoj razliei od T/4
odgovara fazna razlika ad n12.
Uticaji kapaeitivnog i induktivnog otpora su suprotni. Zajednicko im je sto ni
jedan ni drugi ne doprinose nepovratnom pretvaranju elektricne energije u toplotu.
Zbog toga se nazivaju reaktivni olpori, za razliku od termogenog otpora koji se
zave aktivni otpor.
Ohmov zakon za kolo naizmjenicne struje
. Impedanca
U kolu naizmjenicne mogu se istovremeno naei: termogeni otpor R, kalem
(zavojniea) induktiviteta L
kondenzator kapaeiteta C.
rI"'-j=.=R:::t--r-'<lniLm'--r---j'C Na sliei 2.4.6. je kolo
naizmjenicne struje sa serijskom
vezom termogenog induktivnog i
kapaeilivnog otpora.

81.2.4.6. Kolo nalzmjenlcne_struje (serijska veza
80
Neka je kolo prikljuceno na
izvor napona
- u::::: sin rot
U takvom kolu jacina struje je
ista kroz svaki otpor, ali ee se ona razlikovati od napona u fazi
i = Iosin(rot-<p),
gdje je - fazna razlika izmedu struje i napona.
Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje moze se dobiti graficki, pomoeu tzv.
vektorskog dijagrama.
Kod termogenog otpora napon i struja su u fazi. Kod induktivnog otpora
napon prednjaci struji za n12. Stoga induktivni otpor nanosimo pod uglom 90° u
odnosu na termogeni otpor (sl. 2.4.7.). Kod kapacitivnog olpora napon kasni za
strujom za 11:12. 8toga kapacitivni otpor nanosimo pod uglom 90° U odnosu na
termogeni otpor R, ali u suprotnom smjeru od R
L
. Medusobni polozaj ovih otpora
prikazan je na slici 2.4.7. .
S!.2.4.7.Trougao otpora
Koristenjem Pitagorine teoreme nalazimo da
je ukupan otpor
_=R=c)=1, I
gdje je Z - ukupan olpor iii impedanca.
Fazni ugao izmedu struje i napona moze
se naei iz trougla otpora
R
cosq> =z
Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje ima oblik
1
1
=
Elektricna rezonancija. Iz matematlckog izraza za impedancu uocavamo da
je, pri nekim datim vrijednostima otpora, impedanca najmanja kada je R
L
= R
e
, tj.
kada je induktivni otpor jedan kapacitivnom otporu. Ova pojava S6 naziva
elektricna rezonaneija. U slucaju rezonaneije naponi na zavojniei i kondenzatoru
jednako su veliki, ali su suprotne faze pa se ponistavaju. Takvu rezonanciju
nazivamo serijska iii naponska rezonancija .
Do naponske rezonaneije dolazi pri odredenoj frekveneiji koju izracunavamo iz
navedene jednakosti.
C1l
Ll&J
Frekvencija COo S9 naziva rezonantna kruzna frekvencija.
Primjer 1. Napis! matematicke izraze za impedancu kola aka su vezani serijSld: a) termogeni i --
induklivni atpor, b) termogeni i kapacitivni atpor, c) induktivni i kapacillvni alpor. .
81
Rjesenje.
a) Kod serijskog vezivanja termogenog i induklivnog otpora, impedanca je Z "" z + .
b) Kod serijskog vezivanja termogenog i kapacitivnog otpora, impedanca je z;::; JR Z + .
c) Kod serijskog vezivanja induktivnog j kapacitivnog otpora, impedanca je
_Rc)z :R
L
-Rc'
Prlmjer 2. Zavojnica ima omski otpor R = 2 n i induktivitet 10 mHo Odredi: a) induktivni otpor i
impedancu aka Sa ana prikljuci na gradsku mrezu napona 220 V i trekvencije 50 Hz, b) fazni ugao
izmedu struje i napona, c) jacinu struje koja prolazi kroz zavojnicu.
Rjesenje
R=2Q
L=10mH=O,01 H
U:220V f=50Hz
a) Induktivniotporzavojniceje RL =coL=2n:·50s·'·O,OlH
RL =3,140
a) 2",,?, b) rp =?, c) I=?
Impedanca je
b) Fazni ugao izmedu struje i napona izracunavamo iz re!acije
coscp=O,S37
Z 3,72.Q'
cp "" 57,S"
c) Jacina struje kOja pro!azi kroz zavojnicu je
Za one koji iele vise znati
220V
Z 3,n.Q
b:o 59,1 A
Z=JR1 =J(2Q)2 +(3,14 Q)z
Z=3,72Q
Prosto harmonijsko kretanje moze se predstavili projekcijom ravnomjernog kruznog kretanja. Pri
tome se radijus vektor r obr6e nekom ugaonom brzinom. Takav obrtni vektor se naziva 1azor. Posto
naizmjenicna struja predstavlja sinusne oseilaeije struje i napona i ona se moze predstavitl 1azorom.
S obzirom da je napon na termogenom otporu, UR:::RI, U fazi sa slrujom, fazor koji predstavlja tai
napon ertamo u pravcu sa strujom (51. 2.4.8.). S obzirom da kod induktivnog olpora napon prednjaci
strujl za rd2 fazor koji predstavlja napon Ur. nanosimo pod uglom tri2 u odnosu na tazor struje. Kod
kapacitivnog otpora napon kasni za slrujom, te fazor
koji predstavlja napon Uc nanosimo pod uglom rr./2 u
odnosu na fazor struje, ali u suprotnom smjeru.
u
I
lz trougla, na slid 2.4.8., primjenom Pitagorine
leoreme, na!azimo da je,
+(Ut. -U
C
)2
S obzirom da je: UR ::: RI, U
L
= RLI, Ue.= Rei, U "" ZI,
ondaje
Z==JR
2
+(R
L
_RC)2
51. 2.4.8. Fazorski dijagram za R,L,C Mimlo gdje je Z - ukupni otpor, odnosno kola.
82
Snaga u kolu naizmjenicne struje
U kolu jednosmjerne slruje snaga je dala izrazom
P=ill
Ako u kolu naizmjenicne slruje posloji samo lermogeni olpor, je izraz za
snagu naizmjeniene slruje isli kao i izraz za snagu jednosmjerne slru)e. U gom)o)
relaeiji izrazi U, odnosno I, predstavljaju efektivne vrijednosli napona, odnosno
jaeine slruje.
U navedenom primjeru, kada postoji sarno termogeni olpor, napon i struja su u
fazi «(p=0). Medulim, u kolu naizmjenicne slruje, napon i slruja najeesee nisu u fazl,
vee izmedu njih posloji fazna razlika.
I
,
Na sliei 2.4.9 napon U je fazno pomjeren u
odnosu na struju za ugao (p. Komponenta
napona U cosq> je u lazi sa strujom, dok je
komponenla Usin(p okomila na slruju.
Proizvod struje I komponente napona
koji Ie u fazi sa strujom ie aktivna snaga
Ip, -
Izraz cos!p S8 naziva faktor snage.
SI.2.4.9. Aktivna snaga Najpovoljniji je slueaj kada je faklor snage
jednak jediniei, a 10 je onda kada su napon i
struja u fazi. Medutim, on je najeeseee manji od jediniee.
Eleklrieni polrosaei pretvaraju urad samo ovu, aktivnu snagu. VeGina u.redaja u
mrezi sadrze zavojnice sto dovodi do zaostajanja struje za naponom, a time I do
manjeg faklora snage. To zaostajanje maze se smanjili ako se paralelno lakvom
uredaju spoji kondenzator. On ne Irosi energiju, a popravlja faklor snage tako da
on bude veei od 0,85.
Za one koji iele vise znati
!zraz p::: UI, naziva se prividna snaga
!zraz Pt = UI sinlp, naziva se jalova snaga, jer se ne moze iskoristiti.
Aktivna snaga Pa izraiava se u vatima (W), prividna snaga u voltamperima (VA), a reaktivna u
varima (VAr).
Aka se kate da je snaga naizmjenicne struje 2 kW, onda se zna da je to aktivna snaga. Ako se
kaie da je snaga 400 VA, onda je to prividna snaga.
Pltanja i zadaci:
1. Po cemu sa naizmjenicna struja razlikuje od jedl!psmjerne?
2. Koje velitine karakterisu nalzmjenicnu struju?
83
3. Kroz sijalicu tece naizmjenicna struja od 0,5 A. Kako se zove ovakva vrijednost i sia predstavlja?
4. M?ze. Ii kOI?, u se nalazi kondenzator serijski vezan sa ostalim dijelovima kola. teet
a) nalzmJenicna struJa, b) Jednosmjerna struja?
5. Kalem 0,1 H i otpora 24 n prikljuci S8 na a) jednosmjern!
napon U=12V, b) nalzrnJenleni napon U =. 12 V I frekvencije 50 Hz. Kollka ce struja teci kroz kalem?
(R: a) 1= 0,5 A; b) R, c 31,4 Q; Z = 39,5 Q; 1 = 0,3 A)
6. 2 J..l.F prik!juei se na gradsku mreiu napona 220 V i frekvencije 50 Hz. a}
Kohko Je kapacltlvnJ otpor? b) Kolika struja "prolazl" kroz kondenzator?
(R: a) Rc = 3184,7 Q; b) I:; 0,07 A)
7. Potrosae elektrlcne ene!gije, eija je aktivna snaga 880 W, prikljuci se na mreiu efektivnog napona
U = 220 V. Prj tome kroz nJega protite struja jacina J = 5 A. a) Kolikj je faktor snage potrosaca? b) Koliki
je njegov termogenl olpor, a kolika je impedanca? .
, . (R: a).costp "'" 0,727; b) Z::; 44 Q; R = 32 Q)
Vainiji iskazi i formule
Matematieki izrazi za trenutne vrijednosti naizmjene struje,
odnosno napona su: gdje su: u, j trenutne vrijednostf jaclne struje,
odnosno napona; UO, 10 - maksimalne vrijednostl struje, odnosno
napona, CO kruzna frekvencija naizmjenicne struje
Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje, odnosno napona su,
i:;:, 10 sin rot
u:;:,Ullsinrot
1=0,7071
0
U =0,707U
o
Ukupan otporu kolu naizmjenicne struje zove se impedanca. I
d
' '.R! ' ! . " Z=V
R2
+(RJ.-Rc )2
9 Je J6. - ermogeOi 0 por, RL-mduktlvnJ otpor, otpor.
RL =roL
Rezonantna kruina frekvencija, prj kojoj ]e otpor u kolu
naizmjenicne struje najmanji, data je izrazom
Aktivna snaga naizmjenicne struje data je izrazom
gdje je cos rp faktor snage
Generatori i elektromotori
masine su uredaji za pretvaranje eleklrjene energije u
I obratno. Uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u
elektncnu su generatori, a uredaji koji pretvaraju eJektrienu energiju
u mehanicku elektromotori.
Generatori naizmjenicne struje
Savremeni izvori naizmjenicne slruje, skoro iskJjucivo, su
indukcioni generatorl, ciji se princip rada zasniva na
jndukcli.i. Kod njih sa obrtanjetfi kalama (strujna
. .peUJe) u magnetskom poilU dobija naizmjenlena struja 2.4.10).
84
Rc=_'_
roC
I
roo = JLC
P
a
=Ulcos(j)
._5{.2.4.10 Model generatora
naizmjenicne struje .
Osnovni dijelovi sv'lh indukcionih generatora su: induktor koji odrZava magnetsko polje i indukt u
kojem se indukuje struja. Oio generatora koji roUra naziva se rotor, a njegov nepokretni dio stator.
Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i eetkica.
Velitina indukovanog napona zavisi od brzine obrtanja rotora, broja namotaja, jaCina magnetskog
polja, ild.
BuduCi da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodn'lk krece u odnosu na
magnelsko polje ili se polie kre(:e u odnosu na provodnik, onda se i elektromagnet moze smiestiti na
osovinu da se obrce. U tom slueaju elektromagnet je rotor, a provodnici u koj'lma se induKuje struja su
na statoru (81. 2.4.11.). Za napajanie elektromagneta istosmjernom slrujOm koristi se mali generator
istosmjerne stroje, smjesten na istoj osovini.
Danas se skore kod svih generatora naizmjenicne struje koristi
ovaj pnncip '1 na taj nacin izbjegavaju teskoce oko upotrebe cetkica.
Kada elektromagnet. kao induktor, ima jedan par polova, onda je
njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukovane struje. To
je 50 obis iii 3000 ob/min. Ako ima dva para po!ova, onda je za
dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije obrce, itd.
Zbog toga se koriste elektromagneti sa vise pari polova.
Generator; jednosmjerne struje
Velika vecina elektricnih uredaja koristi naizmjenicnu struju.
Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju, na
primjer ureda}i za elektrolizu, tramvajski saobracaj. itd. Zbog toga se
koriste i generatori jednosmjerne struje.
Prindp generatora jednosmjerne struje isti je kao i generatora
naizmjeniene struie. U provodnlku se indukuje naizmjenicna struja, ali se na prikladan nacin u vanjskom
kolu dobiva istosmjema struja. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrs] kolektor (komulator).
Umjesto da su krajevi provodnika (strujnog okvira) spojeni na dva klizna prstena (koluta), kao na slicl
2.4.10., oni su spojeni-sa dva medusobno jzolovana poluprstena (51. 2.4.12.).
SI.2.4.12. Model generatora
jednosmjerne struje
Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se m'ljenja smjer
struje. All, istovremeno se mijenja i polozal poluprstenova u
odnosu na celkice, pa ce stoga u vanjsko' kolo odlaziti struja
istog smjera.
Napon i struja u vanJskom kolu imaju ist] smjer, ali 1m se
velicJna stalno ko!eba izmedu nule ] maksimalne vrijednosti. Za
takvu struju kazemo da pulzira. Takva stroja se zove
pulzirajuca struja (s1. 2.4.13.).
'i
JOO[YV',
SI.2.4.13.Pulzirajuca struja
Da bi napon na cetkicama slo manje pulzirao izraduju se kolektori, razdijeljeni ne na dva dijela, vee
na vise tzv. lamela koje su spojene sa krajevima pojedinih navoja.
Prema nacinu pobude, generator] jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim
pobudivanjem j generatore sa _ samopobudivanjem. Generatori jednosmjerne struje sa
samopobudivanjem zovu .
85
Trofazni generator
Danas so skori svi generator! naizmjenicne s1ruje - trofazni generatori. Princip rada takvog
generatora 0lkrl0 je N. Tesla, 1895. godine. Stator trofaznog generatora (ma tri potpuno nezavisna
namotaja pomjerena medusobno za ugao od 120" (sl. 2.4.14.a). Kada se rotor (magnet) okrete, u
svakom namotaju se indukuje napon. Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima
pomjereni u fazi za 120".
Ji
aj / I '
: T
I , ......
:
L ____________

51.2.4.14. a) Trofazni generator,
b) Veza u zvijezdu
Iz ovoga se moze zakljucili da je za prenos energije od generatora do potrosaea potrebno 6
provodnika {po dva za svaki namotaj).Medutim u praksi se to postize sa tri iii catir! provodnika, sto je
yaZoo i sa ekonomskog gledista. Kako?
Ako po jedan kraj sa svakog od tri namotaja vezemo u jednu lacku, onda je jacina slruje u toj tack!
jednaka nulL Ova tacka se zove nulta taeka (sl. 2.4.14.b). Provodnik vezan sa nultom taekom zove se
nulti provodnlk. Ovo vail ako su pojedine faze podjednako opterecene.
Ovakva veza se zove veza u zviJezdu. Provodnici spojeni sa krajevima nekog namolaja (kalema)
zovu se fazn! provodnil?i. Kod trofazne slruje postoje Ir! fazna provodnlka: R,S,T.
Naponi izmedu pojedinih fa.znih provodnika. i nultog provodnika nazivaju se fazni naponl. U
gradskoj mrei:[ fazni napon fznos! 220 V, U
f
= 220 V.
Napon izmedu pojedinih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi. U gradskoj mre!i oni iznose
380V.
Elektricni potrosaCi manje snage prikljucuju se na fazni napon, U = 220 V. Potrosael vece snage
prlkljucuju se na linijski napon, 380 V.
EJeidromotor za jednosmjernu struju
Ima [stu konstrukeiju kao i generator jednosmjerne struje (sl. 2.4.12.). Preko cetkiea 1
poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. Na straniee okvira, koji se nalazi u magnetskom polju,
dje!uJe, elektron:agnetska si.la jednakog intenziteta, ali suprotnog smjera. Spreg sila okrece okvir sve do
polozaja kada Je magnetskl fluks kroz okvlr maksimalan. Medulim, po [nerdj! okvir prode taj polozaj Ie
na yP?cne djelov?ti sila smjera. Ali, u istom trenutku i poluprstenovi promljene
svoJ polozaJ te se promlJem I smJer struJe. Zbog toga spreg sila obrce okvir uvijek u istom smjeru.
Generator jednosmjerne struje dje/uje kao generator kada mu se rotor obrce a kao
eleldromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjerna struja. '
za jednosmjemu slruju imaju raznovrsnu primjenu, od djecijih Igraeaka pa do
-elelctnenlh vozova.
86
Asinhroni motor
U savremenoj industriji najsiru prlmjenu imaju motori naizmJenicne struje sa obrtnim magnetskim
poljem. Princip rada takvih motora dao je N. Tesla 1887. godine sto je uzrokovalo pocetak masovnog
kOristenja naizmjeniene slruje.
Stator ovakvog motora lma s!icnu konstrukciju kao i generator trofazne struje (SI. 2.4.14.a). Kada
se trofazna struja dovede na Irl namotaja (R,S,T) koja su postavljena pod ug!om 120", svaki namotaj
daje svoje magnetsko polje. Rezultuju6e magnetsko polje lzmedu polova obr6e se frekvencijom
naizmjeniene struje. Ako se u takvo obrtno magnetsko polje stavi stalnl magnet, onda se i on poene
obrtatl istom frekvencijom kao i magnetsko polje. Dobili smo sinhroni motor (sl. 2.4.14.a)
SI.2.4.1S.Kaveznl rotor
Transformatori
Ako se umjesto stalnog magneta kao rotor postavl
kalem, njegove namotaje sijeku linije sile te se u rotoru
indukuje struja. Usljed toga se kalem poene obrtati. T akav
rotor se obrce nesto manjom brzinom nego magnetsko polje
pa sa odgovaraju6i motor zove asinhronl motor. Kao rotor
najcesce se koristi zatvoreni okvir u obHku kaveza, kao na
sliei 2.4.15.
Aslnhroni motor lma najvecu primjanu u industrlji jer na
njegov rotor na treba dovoditi nikakvu struju pa nisu potrebni
ni kolektori nl cetklce.
Jedna od osnovnih prednosti naizmjenicne struje je mogucnost njenog
transformisanja sa jednog napona na drugi.
Uredaji kojima se povecava iii smanjuje naizmjenicni napon nazivaju
se transformatori.
Princip rada transformatora postavio je jos Faraday. Kada se mijenja jacina
struje kroz jedan kalem (primar), onda se u obliznjem kalemu (sekundaru) indukuje
struja. Ta pojava se zove uzajamna indukcija.
Transformator se sastoji od dva elektricni izolovana namotaja oko zeljeznog
I'
I'
2.4.16. Transformator
ill'
IIH
u]] I u,]
II
jezgra (sl. 2.4.16.).
Naizmjenicna struja, koja sa
dovodi na jedan namotaj
(kalem) uzrokuje promjenljivi
magnetski fluks. Usljed toga
se indukuje naizmjenicna
struja iste frekvencije u
drugom kalemu.
Kalem na koji se dovodi
naizmjenicna struja naziva se
primar, a kalem u kojem se
indukuje struja sekundar. Da bi se smanjili gubici u transformatoru usljed vrtloznih
struja jezgro transformatora se izraduje od izolovanih limenihploca. Ako su gubici
u termogenim otporima ka/ema zanemarljivi, kao i rilsipanje fluksa, onda za takav
87
transformator kazema da je idealan. U tom slueaju eitav magnetski fluks
proizveden u primarnom kalemu prolazi i kroz sekundarni kalem.
Prema Faradayevom zakonu indukcije, indukovana e!ektromotorna sila u
sekundaru proporcionalna je broju namotaja. Ako_ sekundar transformatora ima N2
namotaja, a primar N, namotaja, onda vazi relacija
lu, = N, I
U
2
N2
Naponi na krajevima primara i sekundara odnose S8 kao brojevi njihovih
namotaja.
Iz jedna6ine transformatora vidi S8 da S8 promjena napona postize promjenom
broja namotaja. Ako je broj namotaja na sekundaru ve6i nego na primaru, onda se
napan poveca i obratno.
Kada sekundar nije opterecen, kroz primar protice vrlo mala struja koja se zove
struja praznog hoda. Kada se u kolo sekundara prikljuei neki potrosae, onda kroz
namotaja sekundara proteklen struja 1
2
, Gim se sekundar optereti u odgovaraju60j
srazmjeri se pove6a i struja u primaru. Primar "povute" jaeu struju iz izvora na koji
je prikljucen.
Energija koju primar uzima iz mreze zavisi od potrosnje
sekundarnom kalemu. U idea/nom transfarmataru snaga koja sa
primarn; kalem jednaka je snazi u sekundarnom kalemu,
energije u
dovodi na
Jacine struje kroz primar i sekundar odnose sa ob.rnuta naponima
na primaru j sekundaru.
Na primjer, ako se napan na sekundaru pove6a 10 puta, onda 6e se jaeina
struje smanjiti 10 puta. 8naga struje pri tome ostaje nepromijenjena.
Ova cinjenica se koristi kad prijenosa elektricne energije na daljinu. Osnovni
problem kod prijenosa elektricne energije jesu gubici na zagrijavanje provodnika
usljed termogene otpornosti R. Oslobodena kolitina toplote, po Joullovom zakonu
je:
Q=RI't
gdje je I jaeina struje. To je nepovratni gubitak energije. Gubici te vrste se mogu
znatno smanjitl smanjenjem jacine struje pomotu transformatora, a da se pri tome
snaga struje ne promijeni. To je mogute ako se struja kroz provodnik prenosi
visokim naponom. Ako se na primjer, napon u sekundaru transformatora poveca
100 puta jacina struje se smanji sto puta. Posta su gubici u provodniku na
zagrijavanje proporcionalni kvadratu jaeine struje, onda se oni smanje deset hiljada
puta. .
88
Ovakvo rjesenje je u praksi m09u6e samo za naizmjeniene struje. To je jedan
od osnovnih razloga zasto se danas najvise proizvode naizmjenicne struje.
Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se podesava broj namotaja primarnog kalema Nl?
Odgovor. Neka je termogeni otpor kalema i neka. je
Usljed promjenljivog fluks8 u primarnom kolu se J8v!ja elek!romotorna je
suprotan smjeru naizmjenicne struje koja se dovodi na primar. Druglm fljeClma, javlJa se mduktlvna
otpomost
Bra] namotaja primarnog kalema se podesava tako da samoindukcije bude
pribliino jednaka elektromotornoj sUi naizmjenicne struje 1:1 koja se dovodl na pnmar,
E "'-10
1
6¢>
, M
U tom slucaju, struja praznog hoda, koja protiee kroz primar, ne moze bili velika. 8 obzirom da,
kod ldealnog transformatora, isti fluks prolazi i kroz sekundar, onda je

£2 N
z
za idealan transformator taj odnos vali "I za efekflvne napone na krajevima primara i sekundara,

U
2
N2
Primjer 1. Snaga manje hidroelektrane iznosi 6 M""!, a generatorski napon je 10 kV a) je
jacina struje? b) Kolika e.e bit! jacina struje ako se prenosl dalekovodom napona 110 kV? c) Kohko puta
ce se smanjiti gubic·l?
Rjesen/e.
P",6MW",6·10
6
W
U1""IOkV
U? llOkV
a) It =? b) h =?
. P 6·10
6
W .
a) 8naga struje je PI",UjII, te Je II '" 1O.103V; 11"" 600A
b) Ako se, koristenjem transformatora, napon poveca, onda ce se smanjiti jaCina struje
=1
I; U
z
' 2 I U
2
IlOkV
12 = 54,5 A
e) Gubici te se smanji!1 J puta, tj. 121 puta.
89
Mreie naizmjenicne struje. Prijenos elektricne energije
Sistem vodova i transformatorskih stanica koji sluzi za prijenos e!ektricne
energije od izvora do mjesta potrosnje nazivamo elektricnim mrezama. Razvoj
elektricnih mreza neposredno je ovisio od razvoja elektrana, pa se moze reci da su
S8 elektricne mreze pojavile kada i pIV8 elektrane.
Prvu elektranu za napajanje sijaliea (sa ugljenim vlaknom) sagradio je Edison
1882. godine. Istosmjerna struja iz Edisonove elektrane napajala je 7000 sijaliea,
koje SU od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara. Napon na generatoru je
bio 103 V, a napon na sijalieama 100 V.
Najveti problem su bili gUbiei elektriene energije na zagrijavanje, te su se
elektrienom energijom mogli koristiti samo obliznji potrosaei. Da bi se rijesio taj
,ptoblem smanjivala se jaeina struje, ali na taj naein se smanjivala i snaga struje.
Krajem 19. stoljeta naucniei su dosli do zakljucka da se rjesenje problema
prenosenja elektriene ernergije radikalno moze r!jesiti tako sto se umjesto
jednosmjerne struje pocela koristiti naizmjenicna struja. Ona S8 moze
transformisati na visoki napan, prj cemu S8 smanji jacina struje, a snaga pri tome
ostaje nepromijenjena.
U elektranama se obieno proizvodi trofazna (naizmjeniena) struja napona 6 kV,
10 kV iii 35 kV. Zatim se transformise na 110 kV, 220 kV iii 380 kV te transportuje
na velike udaljenosti (sl. 2.4.17)
51.2.4.17. Prenosenje energije od od izvora do potrosaca
U svijetu se danas grade dalekovodi i za napon od 500 kV i 750 kV. To su tzv.
visokonaponske mreze.
Prenosenje elektricne energije ad elektrane do transformatorske stanice vrsi se
naponom 10kV i 35 kV. Udaljene transformatorske staniee povezane su
dalekovodima napona 110, 220 iii 380 kV. U srediiltima velikih potrosaea (gradovi,
industrijski objekti) nalaze se transformatorske stan ice koje smanjuju napon na 380
V, odnosno 220 V.
Ako je potrebno dobiti jos niti iii vis; napon, koriste se transformatorski
sklopovi. Na primjer, nekada je potreban napon od 6V iii 12V, a nekada i do
15000V (katodna eijev).
90
Vainiji iskazi i formule
, Generatori su uredaji koJI pretvaraju mehanicku u elektricnu,
a eiektromotori pretvaraju elektricnu energiju u mehamcku.
Napon izmedu nultog provodnika i faznih u gradskoj
mrezi. iznos! 220 V. a napan izmedu pojedmlh faznih provodmka 380 V.
Uredajl pomoeu koJlh se povecava III smanjuje naizmjenicni napon
nazivaju se trans/ormatori.
Naponi oa krajevima primara i sekundara odnose se kao brojevi nJihovih
namotaja:
Jacine struja kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na
primaru i sekundaru.
Naizmjenicna struja se oa velike daljlne visOkity'
Na taj nacin se'smanjuju gublei elektricne energlJe na zagrlJ8vanJe provodnlka.

U
z
N
z

Jz U I
91
Elektromagnetske oscilacije. Thomsonova formula
Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjenicno pretvaranje
energije eleklricnog polja u energiju magnetskog polja i obratno.
Elektrieno kolo u kome naslaju elektromagnetske oscilacije zove se elektrlcno
oscilatorno kola. Najjednostavnije oscilatorno kolo saeinjavaju kalem koeficijenta
samoindukcije L i kondenzator kapaciteta C (51. 2.4.18.).
c
c
SI. 2.4.18. Elektromagnetske
oscllacije
magnetskog polja.
OscHovanje ovog kola izaziva S8 prethodnim
naelektrisanjem kondenzatora. Kondenzator S8
veze za izvor jednosmjerne struje taka da S9
jedna ploea naelektri8e pozitivno, a druga
negativno. Tada je izmedu plata kondenzatora
uspostavljamo elektrieno polje (sl. a).
Pomo6u prekidaea iskljucimo izvor napona i
zatvorimo LC - kole. U tom trenutku zapoeinje
prainjenje kondenzatora. Elektroni sa negativne
ploee krecu se prema pozitivnoj ploei na kojoj je
manjak elektrona. To znaei da protiee elektriena
struja. Usljed praznjenja napon na
kondenzatoru S8 smanjuje, a struja kroz kalem
povecava. Kada napon na kondenzatoru bude
jednak nUli, cnda struja kroz kalem dostize
maksimalnu vrijednost. Tada i magnetsko polje
dostize maksimalnu vrijednost (sl. b). Ako nema
termogenog otpora u kolu, onda kazemo da je
oscilatorno kolo idealizovano. U takvom kolu
nema pretvaranja elektricne energije u toplotu.
Maksimalna energija elektrienog polja u tom
trenutku jednaka je maksimalnoj energiji
Po inerciji elektroni produzavaju kretanje u istom smjeru prema gornjoj ploeL
Struja nastavlja da teee postepeno se smanjujucL Kondenzator poeinje ponovo da
se puni sve dok se ne naelektri8e, ali suprotno. Sada je gornja ploea naelektrisana
negativno, a donja pozitivna (sl. c).
Taj proces traje sve do nestanka magnetskog polja i potpunog opterecenja
kondenzatora. Kolo tada raspolaze sarno energijom elektrienog polja.
Nakan ovoga slijedi prainjenje kondenzatora, zatim punjenje, itd. Proces S8
ponavlja, a energija elektricnog polja se periodicno prelvara u energiju
magnetskog polja i obratno. Zbog toga se ovakve oscilacije nazivaju
e!ektromagnetske oscilacije. Opisano oscilovanje je neprigl!seno.
Sopstvena frekvencija oscilovanja je data formulom.
92
If, =
Period oscilovanja iznosi T = 2n.JLC
Sopstvena frekvencija oscilovanja zavisi od induktiviteta kalema L i
kapaciteta kondenzatora C.
U na8em primjeru, oscilatornom kolu je samo u poeetku data izvjesna energija:
a zatim je kolo prepu8teno samo sebi. Kada nema termogenog otpora oscllacl)e bl
bile neprigusene, tj. stalno bi se ponavljale. Medutim, u realmm kollma postoJe
razni oblici gubitaka energije j oni su uzrok pojave prigusenih
oscHacija. Da bi S8 osci!acije odrzale, upraksi S8 u kola veza nek1 kOJI
periodieno nadoknaduje gubitak energije (na primjer izvor elektriene energlJe sa
elektronskom cijevi - triodom, odnosno tranzistorom).
Oscilatorna kola, sa vrlo malim lnduktivitetom j kapacitetom, imaju oscilacije
vrlo visoke frekvencije,
Primjer 1. lzracunaj period i frekvenclju sopstvenih osci\aclja osci!atornog kola, aka je induktivite1
zavojn'ice 1 mH, a kapacitet kondenzatora 0,1 IiF-
Rjesenje.
L= I mH= 1O-
3
H
C--Ol uP:." 1O-
1
p
T=?,f::::?
T",2n-/LC -lO:;P
T=6,28·1O-'s

T
Elektromagnetski talasi
Elektrieno oscilatorno kolo, koje smo upoznali, naziva se zatvoreno
oscilatorno kolo. U
51.2.4.19. otvorenp oscilatorno kolo
takvom kolu elektrieno
polje je izmedu ploea
kondenzatora a
magnetsko polje
unutar solenoida
(kalema). Ova su polja
izvan oscilatomog kola
veama slaba pa kaze-
ma da je zracenje
zatvorenog oscilato-
mag kola
rljivo.
93
Ako se ovo oscilatorno kolo otvori, prosiruje se prostor u kojem djeluje njegovo
elektritno polje (sl.2;4.19.)
Daljim razmicanjem plota elektritno polje zauzima jos ve6i prostor. I najzad
potpunim razmicanjem i ispravljanjem dobiva S8 oscilatorno kole, kao na sliei
2.4.19.c. Od zatvorenog oscilatornog kola dobili sma otvoreno oscilatorno kola.
Otvoreno ascilatorno kole maze biti i obieni pravolinijskl provodnik, odredenog
kapaciteta i induktiviteta. Takvo oscilatorno kolo naziva se jos i dipol-antena. Kada
se u otvorenom oscilatornom kolu izazovu elektromagnetske oscilacije u prostoru
oko njega nastaje elektromagnetsko polje. Elektricno i magnetsko polje nisu vise
odvojeni ve6 cine jednu cjelinu.
Teoriju elektromagnetskog polja postavio je Maxwell, 1863. godine. Njegova
teorija se temelji na sljede6im postavkama.
Svaka promjena magnetskog polja dovodi u okoInom
prostoru do indukovanja vrt/oinog eIektricnog poIja.
Svaka promjena eIektricnog polja dovodi do indukovanja
vrt/oinog magnetskog polja u aka/nom prostoru.
Maxwellova teorija je teorijski predvidjela postojanje
elektromagnetskih talasa, kao i to da su i svjetlosni talasi
samo jedan oblik postojanja elektromagnetskih
talas'a.
Prema Maxwellovoj teoriji, emitovanje elektromagn-
etskih talasa nastaje pri ubrzanom kretanju elektricilela.
Na taj nacin emiluje se elektromagnetski talasi i kada
neka kolicina elektriciteta vrsi prosto harmonijsko
oscilovanje u oscilatornom kolu.
Aka se u nekoj tacki prostora stvori promjenljivo magnelsko polje one 6e u
susjednoj tacki indukovati vrtlozno elektricno polje koje je takode promjenljivo. Ono
6e indukovati vrtlozno magnetsko polje, a ovo vrtlozno elektricno polje, itd.
94
Na taj natin nastaje elektromagnetski talas.
Proces "irenja promjenljivog elektromagnelskog polja kroz prostor
naziva se elektromagnetski talas.
51. 2.4.21. Prostlranje elektromagnetsklh talasa
Prema tome, elektricno i magnetsko polje siri se od izvora na sve strane u
prostar. Na sliei 2.4.21, je prikazano -sirenje elektromagnetskog polja na Iijevu j
desnu stranu od Uocavamo da se oba promjenljiva polja, elektricno i
y
. magnetsko, javljaju
x uvijek zajedno. Ujedno
-'4 vidimo da su Hnije sile
jednog polja uvijek
It A. ,I okomite na linije sile
z
51. 2.4.22. Elektromagnetski talas
drugog polja.
Na sHei 2.4.22. je
prikazan elektromagnetski
talas. Promjene jacine
elektricnog i magnetskog
polja mogu se predstaviti
kao promjene vektora E j 8.
Ti vektori su okomiti na
pravae sirenja talasa, slo
znaCi da su
gnetski talasi transverzafni
talasi.
Brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je

s
To ie brzina svjetlosti u vakuumu sto ukazuje da je svjetlost
elektromagnetski !alas ..
Talasna duzina elektromagnetskih talasa je
A=.".
f
Pomo6u .elektromagnetskih talasa prenosi se energija u okolni prostor, brzinom
svjetlost!. a tome 6emo posebno govorit!.
Za one kOfl ieIe vise znatl
Pitanje 1. Prama Maxvellovoj teoriji brzina eleictromagnetskih lalasa u vakuumu je
1
c= JMi:
gdje su konslante, u izrazu pod korijenom, permeabHnost, odnosno permitivnosl vakuuma. a) KoUka je
brzina elektromagnetskih lalasa u vakuumu, izracunata prema loj relaciji? b) Kako sa maze izracunati
indeks prelamanja elekiromagnetskag lalasa neke sredine?
Odgovor. a) Aka se u gornju relaciju uvrste podacl za navedene kanstante (vidi tabelu na kraju
knjige) dobije se da je brzina svjet!osti

s
To je brzina svjetlosti u vakuumu sla ukazuje da je svjetlost elektromagnetskl talas.
b) 8rzina prostiranja elektromagnetskih talasa u nekoj sredini je
.-
95
1
'0 __
,Jil£
gdJe je p,:::::p.,"f1o, £=f",EtJ
S obzirom da je, po definiciji, indeks prelamanja oake sredine n ""..:: , to je
,

,
Prema da bi izracunaH indeks prelamanja nake sredine potrebno je znat! relativnu magnetsku
permeablrnost te sred/ne jJ, i relativnu permitivnost te sredine E,.
Hertzovi ogledi
. objavio svoJu :eoriju talasa 1863. godine. Godine 1888. godine,
njemackl flzlcar Hertz, ekspenmentalno J8 potvrdio Maxwellovu teoriju 0 postojanju i svojstvima
elektromagnetsklh talasa. Hertz Je ne sarno dokazao postojanje
elektromagnetskih talasa nego i njihova odbijanje, preiamanje,
difrakciju i polarizaciju.
SI. 2.4.23. Heinrich Hertz
(1857-1894)
SI.2.4,25. Serna Hertzovih ogleda
96
Princip njegovih eksperimenata sHean je principu savremene
emisije i prijema radio talasa. Oscilatorna kola sa sopstvenom
frekveneljom f, emituje elektromagnetske talasa. Te lalase maze da
primi drugo oscilatorno kolo frekvencije f2 , ali pod uslovom da ana
budu u rezonanelji, Ij. da podesnom konstrukcijom bude f, = f2 (si.
2.4.24.)
g=--.J=h
LI L1.
SI.2.4.24. Ova oscilatorna kola u TezonanClji
Serna Hertzovih ogleda prikazana je na slici 2.4.25. Hertzov
oscilator je U obliku stapa na cijoj S8 sredini nalazi mall vamicni
razmak, Varnice se izazivaju visokim napanom iz induktora.
Kada izmedu kuglica
skoCl vamica pocinje
oscilovanje osel!atomog kola.
Hertzov oscilator ustvari
predstavlja emisionu anlenu,
tzv. Induktivitet
i kapacitel njegovog
osellatora je bio vrlo mali tako
da je frekvencija oscilatora
bila velika.
Pri skakanju varnice u
oko!n! prostor se sire
eleklromagnetski talasL Za
detekciju eleklromagnetskih
talasa Hertz je upotrijebio
prijemne oscilatore raz!icitih
oblika i dimenzija. Vlastita
frekvencija tih prijemnih antena podesavana je tako da bude u rezonanciji sa otpremnikom. Najzad,
kada je podesio odgovarajuce dimenzlje varnica se javila j u prijemniku. Potvrdia je da elektromagnetski
lalas! imaju isla svojstva kao i svjellost.
Na taj nacin Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwellovu teoriju i dao osnove savremenoj
radiotehnlcl.
Primjer 1. U Hertzovom ogledu lalasna duzina elektromagnetskih lalasa iznosila je 4,5 m. KoUka je
bila frekvencija oscilovanja Hertzovog oscilatora?

Frekvencija i talasna duzina povezan] su relacijom,

f ""5..,,,, ___ '_; f ",66MHz
A 4,Sm
Radio difuzija
Beilen! prijenos zvuka na velike daljine naziva se radiodifuzija
Princip primjene prenosenja elektromagnetskih talasa od otpremnika do prijemnika dao je Hertz
1888. godine (vidi sliku 2.4.24.) Otvoreno oscilatorno kolo proizvodi elektromagnetske lalase odredene
frekvencije, Takvo oscHatorno kolo zove se otpremnik (odaslljac, emiter. .. ). Prijemno asci/atamo kola
maksimalno 6e apsorbovati energiju elektromagnetskih talasa ako ima istu frekvenciju kao otpremnik
(f1 = 12)' Kazemo da su tada otpremnik j prijemnik u rezonanciji.
Ovakav nacin prenosenja energije od jednog oscilatornog kola do drugog koristi se u cje!okupnoj
radiotehnici. Antena radioprijemnika prima energiju elektromagnetskih lalasa svih emitera, aU se
pojacavaju sarno one frekvencije na koje je podeseno oscilatorno kola prijemnika. Fino podesavanje
sopstvene irekvencije prijemnika vrsi se pomocu promjenljivog kondenzatora,
Za one koji zeTe vise znati
SI. 2.4.26, Amplitudna modulacija
Audio
signal
Ukupni sigulli
Otpremnik
Jedan elektronski oscilator u
otpremniku proizvodi elektromagnetske
oscilacije odredene frekvencije. Preko
antene predajnika emituju se
elektromagnetski talas! koji se nazivaju
nosee! talasi (sl, 2.4.26), Naziv su dobiH
po tome sto imaju utogu prenosioca
zvucnih oscllacija.
U otpremniku se pomocu mikrofona
zvucne oscilacije pretvaraju u elektricne.
Frekvencija ovih, ,:love se
aUdiofrekvencJJa._,Ona'),e ;pre15o 3.o:-puta
manja od nosece frekvencije. . '>'.-

U ""saih,om \, ".
posebnog sistema, vrsi se "utiskivanje", tj. mljesanje audio frekvencije j
pastupak se zD:ve modul?cija, Na slici 2.4.26. je tzv .• amplitudna
promjena amplitude noseceg talasa prema karaktenstlkama zvucnog talasa. -
o

T \

!110dullsani talas se pojatava i preko otpremne antene
odasllje u oko1ni prostor. Tako se una
talasa, brzinom svjetlostl, u ekolnf prostor
odasr[ju zvucne oscilacije.
Prijemnlk
. rada prijemnika elektromagnetskih talasa objasnit
cemo na jednom od najprostijih tipova radio-prijemnika koji se
zove deteldorski prijemnik.
00 prijemne antene A dolaze moduHsani
(sl. 2.4.27).
PromJenom Induktlvrteta III kapaclteta C u asciJatornam kolu
SI. 2.4.27. Deteldorski prijemnik to da nas prijemnik dade u rezonanciju
sa koju zelimo slusatL
se. u ukljuci slusalica (T) njena membrana nije u stanju da prati brze
promje.ne oscllovanJa noseceg koje su reda 1 MHz. Zbog toga se 1a visokofrekventna stru'a
,detekt.orom (0). To je ustvari kristalna dioda kOja ispravlja naizmjenienu struju i daJe
struju. Sad,a membrana slusalice reaguja samo na audlofrekventne oscilaclje elja je
frekvenclja ma!lja od elektromagnetskih oscilacija. Zato se kaze da je pomocu diode izvrSena
dem_odulaclJ8 noseceg talasa, Ij, odvajanje aUdiofrekYencije od nosece frekvenciJ'e
elektromagnetskog talasa.
f?diote.hnika, se temell.i p.rincipu sarno slo su tehnicka rjesenja znatno
poboljsana. Teme!je radlotehOlke postaVIO Je fiziear Marconi 1896 gOd,'ne m d tv d' d
Je to ucinio " 'e a k' f .v . ,a a se f I a
pnj6 nJ 9 rus I IZlcar Popov, 1895. godine, odnosno Tesla, 1893. gOdina.
Radio talasi se diJete na: duge (1 km • 30 km), srednje (100 m - 1000 m), kratke (10 m. 100 m) .
u!trakratke, UKT (1 m - 10 m). Frekvencija UKT je od 30 MHz. 300 MHz. I
. Na prinCipu vrsi i prenos sllka beilcnim putem. U otpremniku se vrsl pretvaran'e
SVjellosnlh slgnala u etektncne. U prijemniku se vrsi pretvaranje elektricnih signala u svjeUosne. J
Sl. 2.4.28. Radar
Na slic! 2.4.28. je prikazan radarski
uredaj kOjim se, pomocu elektroma-
gnetskih talasa, otkrivaju polozaji
predmeta.
SI. 2.4.29. Beiitnl tele10n
(mobitel)
t.,1 (00' ) k .. Na slici 2.4.29. je prikazan bezicni
e on m Itel oJlm se, pomocu eleklromagnetskih talasa razgovara,
98
Spektar elektromagnetskog zracenja
Hertz je svojim eksperimentima pokazao da elektromagnetski ta!asi,
proizvedeni jednim oscilatornim kolom, imaju sliene osobine kao j vidljiva svjetlost.
Upoznavanjem elektricne strukture materije doslo se do zakljucka da atomi i
molekull emituju svjetiost kao elektricni oscilatori. Tako je ubrzo ustanovljeno da
elektromagnetsko zracenje obuhvata vrlo siroko podrucje u pogledu talasnih
duzina.
Cijeli raspon mogucih talasnih duzina I frekvenclja elektromagnetsklh
lalasa naziva se spekatar elektromagnetskih talasa.
Zajednicko svim elektromagnetskim talasima je da imaju istu brzinu
prostiranja. Medutim, talasi razlicitih talasnih duzina dolaze iz razlicitih izvora i
razlicito djeluju na materiju. Stoga ih obicno dijelimo prema tipu izvora iz kojeg
dolaze. Pri tome granica podjele nije 08tra.
Na tabell 1. je dat spektar elektromagnetskih talasa.
iTalasnaduzll1a· .•....••..•.•..•.
Radio-talasi >0,3 m
Mikrotalasi 1 mm-O,3 m
IC-zracenje 760 nm -1 mm
Vidljiva svjetlost 380 nm - 760 nm
UV-zraeenje 10 nm - 380 nm
x zracenje 1 pm-l0nm
y - zraeenje 0,01 pm -1 pm
Kosmicko zracenje < 0,01 pm
Tabela 1. Speldar elektromagnetskih zracenJa
Radio-talasi obuhvataju
talasne duzine oct nekoliko
kilometara do 0,3 m. To su
talasi koje koriste televizijski i
radio odasiljaci. Njihov izvor su
oscilatorna kola. Radio-talasi
dolaze i iz svemira.
Mikrotalasi obuhvataju tala-
sne duzine od 1 mm do 0,3 m.
Primjenjuju se u radarskoj
tehnici i telekomunikacijskim
sistemima. Njihove frekvencije
su bliske frekvencijama kojima
osciluju molekuli te se koriste za
proucavanje atomske j
molekulske strukture supstance.
Infracrveni (IC) dio spektra
obuhvata talasne duzine od 1 mm do 760 nm. Te talase emituju moJekuli gasa i
usijana tijeJa. Imaju loplotno djelovanje i koriste se u medicini, tehnici i aslronomiji.
Vidljiva svjetlost je uski dio spektra na koji je osjetljivo Ijudsko oko. To su
talasne duzine izmedu 380 nm i 760 nm.
Ultraljubicastom (ultravioletnom - UV) zracenju pripada podrucje ad 10 nm (iii
lnm) do 380 nm. Kao i vidljivo zraeenje, dolazi iz atoma i molekula. Ima veeu
energiju od vidljivog zraeenja. Primjenjuje se u medicini i tehnici. VeSi prigmentaciju
koze i izaziva hemijske reakcije. Zbog tih svojstava moze biti 8tetno za zive
organizme.
X-zracenje ima talasnuduzinu od 1 pm do 10 nm. Te zrake je otkrio Rontgen
1895. godine pa se po njemu nazivaju i rendgentski zraei. To zracenje dolazi iz
unutra8njosti atoma i prenosi jos veeu energiju od .uy - zraka. Zbog svojstva da
99
ra.zlicito prodire kroz tkiva, primjenjuje se u medicinskOj dijagnostici Prilikom
nJlhove je postovati stroga pravila zastite od Inace
rendgentskl zraCi su temelJno orulie za proucavanje strukture kristala. '
y - potice iz jezgra atoma. Talasne dutine su im od 0,01 pm do 1 pm.
!o radloakttvnI eJementi. U interakciji sa zivim organizmima
IzaZlva teska ostecenJa.
zracenje ima jos manje talasne duzine. Dolazi iz kosmosa i patice
ad razhCltlh Izvora.
100
Vainiji iskazi i formule
predstavljaju naizmjenicno
energlJe elektncnog polja u energiju magnetskog
palla I obratno.
Sopstvena frekvencija oscilovanje elektricnog asci/atornog
kola data je Thomsonovom formulom
Proces promjenljivog elektromagnetskog polja
kroz prostor nazlVa 5e elektromagnetski faJas.
Svjet/ost je, takode, elektromagnetski talas.
E.'.ektricno oscilatorn? kolo prijemnika maksimalno apsorbuje
energlJu talasa koje emituje otpremnik, ako su
to dVa oscilatorna kola u rezonanclji, tj. imaju jednake frekvencije
Cljeli raspon mogucih talasnih duiina I frekvencija
elektromagnetskih talasa naziva sa spektar elektromagnetskih talasa.
,. __ 1_
2.JLC
3.0PTIKA
3.1. Svjetlost
Optika je dio fizike koji proucava svjetiosne pojave. Pod svjetlos6u se obicno
podrazumijeva vidljiva svjetlost. To je onaj dio elektromagnetskog spektra koji
kod covjeka uzrokuje osjet vida. Preostali dio elektromagnetskog zracenja
(toplotno, ultravioletno, radiotalasi, ltd.) nase tijelo drugacije osjeca iii ga uopste ne
osjeea. U sirem smislu pod svjetlos6u nazivamo svo zracenje koje emituju izvori
svjetiosti, a tu pored vidljivog spada jo;; infracrveno i ultravioletno zracenje.
Optika se dijeli an geometrijsku optiku, talasnu optiku i folometriju. U
geomelrijskoj opticl zanemaruje se priroda svjetlosti. Ona ima praktican znacaj
za objasnjenje rada optickih instrumenata. Talasna oplika proucava prirodu
svjetiosti, tacnije, talasnu prirodu svjetlosti. Fotometrija se bavi mjerenjem jacine
vidljive svjetlosti koju svjetiosni izvori emituju u prostor, kao i velieine povezane sa
tom jacinom.
Priroda svjetlosti
Stoljecima Ijudi nisu poznavali prirodu svjetiostL Jos starim Grcima bilo je
poznato da se svjetlost prolire pravolinijski. Takode, poznavali su i zakon odbijanja
svjetlosti. Pod optikom su podrazumijevali nauku 0 videnju. Jedni su smatrali da
svjetiost potice iz oka, a drugi da potice od svijetiog predmeta. Tek u 11. stoljeeu
arapski znanstvenik Alhazen pravilno je protumacio vilienje oka i prvi dio jasnu
iormulaciju zakona prelamanja svjetlosti.
U 17. stoljeeu vee su postojale dvije teorije 0 prirodi svjetlosti. Holandski fizicar
Huygens (Hajgens) smatrao je da je svjetiost talasne prirode. Da bi objasnio
prostiranje svjetlosti Huygens uvodi u nauku pojam etera. Eter, po Huygensu,
ispunjava ukupni kosmicki prostor. Istovremeni Newton je smatrao da je svjetlost
korpuskularne prirode. SVjetlost je, prema Newtonu, snop vrlo malih cestica koje
izlijecu iz nekog izvora velikom brzinom. Kada dopru u nase oko izazivaju osje6aj
vida.
Zbog veeeg Newtonovog autoriteta uglavnom je preovladala korpuskularna
teorija.
Kraj ovoj naucnoj raspravi ucinili su eksperimenti izvedeni pocetkom 19.
stoljeea. Fresnel (Frenel) i Joung (Jung) su opazili interferenciju i difrakciju
svjetlosti -i objasnHi je ta!asnorn teorijom. Najzad je Maxwell (1853 .. -godine) .
postavio -elektromagnetsku teoriju svjetiosti, po kojoj je svjetlost transverzalni
101
elektromagnetski talas. Maxwellovu teoriju eksperimentalno js potvrdio Hertz,
1888. godine.
SI. 3.1.1. Albert Einstein
(1879-19SS)
POGetkom 20. stoljeea Einstein je pretpostavio da
se svjetlost sastoji od lotona, kvanta svjetlosne
energije, koji imaju l talasna i korpuskularna svojstva.
Sadasnje glediste fjzieara zasniva se na prihvatanju
Ginjsnice da je priroda svjetlosti dualisticka, tj. i talasna
i korpuskularna.
Brzina prostiranja svjetlosti
Jedna od najvaznijih karakteristika svjetlostl je brzina prostiranja
5vjetlostL Dugo se smatralo da se svjetiost prostire trenutno, mada su
naki naucnici, jos u srednjem stoJje6u, pretpostavljali da sa prostire
nekarn konacnom brzinom.
Prvi koji je pokusao da izmjeri brzinu svjetlosti bio je Galile! (pocetkom
17. stolje6a), ali bez uspjeha. U to vrijama je bila uspjesno izmjerena
brzina zvuka u vazduhu taka s10 su dva udaljena posmatraca mjerila
vrljams za koje zvuk prijede udaljenost medu njima. Vrijeme se mjerilo klatnom.
IsH metod koristio je GaUieL Mjerilo se vrijeme od trenutka kada prvi posmatrac otknje svoj fenjer,
pa do trenutka kada svjetlost ode do drugog posmatraca i vrati se ponovo do prvog. MeduHm, rezulta!i
mjerenja su se veoma razlikovali taka da nisu daval! nikakav pauzdan podatak. Danas znamo da bi
svjetlost za jednu sekundu obisla 7,5 puta oko Zemlje. Prema tome da bi na taj naein izmjeril1 brzinu
svjetlosti potrebno je mnogo preciznije mjen!! male vremenske intervale Hi Ima!! astronomske
udaljenosti.
z'
---*----
51. 3.1.2. R6merov metod odredivanja brzine svjetlosti
Oanski astronom Olaf
Romer, prvi je izmjerio brzinu
svjetlosti, 1675. go. dine,
posmatranjem pomracenja
Jupiterovih salelita. Njegov
metod se zove astronomski.
Za one vrijeme dobio je prilicno
dobar rezultat za brzinu
svjetlosti.
Na slid 3.1.2. prikazan je
Romerav metod odredivanja
brzine svjetlosti. Pratio je
izlazak jednag od Jupiterovih
salema (mjeseca). Taj mjesec
abide aka Jupitera za 42 h 28
min i 36 s. Medutim, primijetio je
da je izlazak Jupiterovog
satelita razliei! u razlicita doba
godine, On ie 10 objasnio na
sljedeCi nacin.
Zemlja se krece oko Sunca
sa periodom od jedne godine
dana, Jupiter obide oko Sunca
jednom za 12 godina. Dok
Zemlja prede polovinu svoje putanje oko Sunca, Jupiter prede 1/24 dio svoje putanje. Tacno je
zabi!jezio vrijeme izlaska satelita kada je Zemlja najbliza Jupiteru (poloi:aj Z). PosHje pola godine, kada
je Zemlja najudaljenija od Jupitera (polota] Z') izlazak sa1eHta je kasnio za oko 1000 sekundL On je to
objasnio morala da prede duz! put, kojl Ie jednak precniku Zemljine-putanje
102
I
'I
;1
oko Sunca. Ako Je poznata udaljenost Zemlje od Sunca, kaja iznosi priblizno d=150 miliana kilometara,
onda se dobije da je brzina svjeUosti prlblizno
2d 2·150·10
6
km
,-
t 1000s
c "" 300 000 km
,
U to doba precnik Zemljine putanje nije bio poznat sa danasnjom tacnoscu pa je dobijeni rezultat
iznosio c=21 0 000 kmls, sto je za to vrijeme ipak bio veliki uspjeh.
Francuski fiziear Fizeau (Fizo) je 1849. godine prvi izmjerio brzinu svjetlosti mjerenjem udaljenosti
na Zem!j!. Takav metod se naziva terestricki metod.
Na sHci 3.1.3. prikazana je sema njegovog uredaja za odredivanje brzine svjetlos1L Iz izvora
svjetlost pada na plocu P koja djelimicno propusta, a djeHmicno odbija svietlost. Poslije prolaska kroz
plocu svjetlost nailazi na ogledalo Z kOje je bila udaljeno od ploce za d = 8600 m. Od ogledala S8
svjetlost odbila i vratila istim putem do ploce, Djelimieno se odbila od ploce i dosla u oko posmatraca O.
Zatim je pored ploce stavio jedan tOCak K sa zupcima 1 namjestio 9a tako da svjetlost od ploce do
ogledala i natrag prolazi izmedu dva zupca. Kada se tocak nije okretao posmatrac ie vldlo odbijenu
svjetlost od ogled ala Z. Kada se toeak okretao posmatrac je vidio sve slabiju svje110st. Pri odredenoj
brzini uopste vise nije vidio odbiienu svjetlost od ogledala Z. Pri dvostrukom broju obrtaja svjetlost se
ponovo pojavila.
o
p
K
-->--+*-+-!!!-4- - - - --
Fizeau je to objasnio
na sljedeCi nacin. Ook je
svjeUost presla put tocak
K og!edalo Z i natrag,
'toCak sa okrenuo tako da
je mjesto jednog proreza
'zauzao" s!jedecl prorez.
ZnajuCi broi zubaca
(odnosno proreza) i
brzinu obrtanja toeka, 1e
udaljenost od ploce do
tocka izracunaa Je brzinu
svjetlosti koja je iznosila
priblizna c=300 000 kmls.
Sljedece, 1850.godine,
francuski fizicar Foucaolt
(Fuko) je izvrsio jos
--- d __ . ___ ..-\ preciznija mjerenja.
Umjesto rotirajueeg taeka
upotrijebio je rotirajuce
SI. 3.1.3. Fizeauov metod ogledalo. Put svjetlostl je
iznosio svega nekal1ko
metara taka da je izmjerio
brzinu svjellosti ne samo u vazduhu vee 1 u vodL On je pokazao da je brzina svjetlosti u vodi manja
nego u vazduhu sto je bio dokaz da je svjetlost talasne prirode.
Metodu obrtnog ogledala usavrsio je amerieki fizicar Michelson (Majkelson), Godine 1888. je
eksperimentalno dokazao da kretanje Zemlje ne utice na brzinu svjetlosti i time pridonio otkricu teorije
relativnosti.
On je koristio osmostrano ogJedalo (rotirajucu prizmu) i povecao udaijenost na 35 km. Godine
1926. dobio je za brzinu svjetlosti vrijednost c = 299 796 kmls.
Kasnijim mjerenjima dobivena ie vrijednost za brzinu svjetlosti u vakuumu.
c = 299 792,5 km/s
U ostalim sredinama brzlna svjetlosti je manja. U vazduhu je brzina svjetlosti praktieno jednaka brzini
svjetlosti u vakuumu. U vodl lznosi 225 000 km/s.
103
Primjer 1. U Flzeauovu ogledu (sL 3.1.3), rastojanje izmedu tocka (odnosno p!oCe P) i ogledala Z
je bilo d = 8600 m. Broj zubaea tocka je 760, a frekvenclja obrtanja tocka f = 22 obIs. Kolika S8
'vrijednost za brzinu svjetlostj dobija iz tih podataka.
Rjesenje. Brzina svjetlosti je c = ~ . Predeni put s = 2 d.
t
Vrijeme za kOje svjetlost prede taj put se izracunava na sljedeci nacin. T ocak se obrne za to
vrijeme za _1_ dio obrtaja,
760
T
t"-
760
Period obrtanja je
Iz gornjlh relaelja dobivamo da je
Brzina svjetrosti je
2d
c
Fotometrija
Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosnih velicina, kao 8tO SU jacina svjetlosti,
svjetlosni Iluks, osvijetljenost neke pavrslne, ltd.
Nas osjet vida ne zavisi sarno od stvarne energije koju prenosi svjetlost 8109a
cema prva nesta reel a svjetlasnlm Izvorlma I asjetljlvastl aka.
Svjetlosni izvori. Izvarl svjetlastl magu bltl prlmarnl I sekundarnl, prlrodnl i
vjestackl, ltd. Prlmarnl Izvarl svjetlasti su napr. uzarena tljela, kaa sta su Sunee,
uzarena nit sljallee sa vlaknam, zatlm lIuareseentna svjetlljka, ltd. Sekundarnl
izvari svjetlasti su tijela ad kajlh se svjetlast adblja (npr. Mjesee, ... ).
Nekl svjetlasni izvari emltuju bijelu svjetlost, kaa na primjer Sunee i priblizna
sijaliea sa vlaknam. Neki izvarl emltuju jednobojnu (manahromatsku) svjetlast.
Monohromatska svjetlast je sastavljena sama ad talasa jedne talasne dutine. Na
prlmjer, laser je manahromatskl izvar svjetlastl clja je talasna dutina 632,8 mm.
Svjetlast sastavljena ad talasa vise talasnlh dutina zave se pollhromatska
svjetlost. Na prlmjer Sunceva svjetlast je pallhromatska. Ona sadrti talase
razlictlh talasnih duzina., kontinuirano rasporedene od 200 nm do 10 ,.urn, s10 znaci
od ultravloletnog podrucja do infracrvenog podrucja:'
Fotometrija se bavi samo vidljivim -di/elom·tog speldra.
104
.g
Osjetljivost oka. Za prosjecni organ vida - oko, Interval talasnlh duZina vida je
ad 380 nm da 760 nm. Medutim, asjetljivost aka nlje jednaka nl za sve baje
(talasne duZine).
v •
:.J------- -----
O,H
",41
o,z
o L __ " " - . _ ~ _ ~ ~ , __
400 500 555 600 70<) I. fnm
SI. 3.1.4. Osjetljivost oka na svjetlost
Fotometrijske velicine
Na sllel 3.1.4. prlkazana je
relatlvna asjetljlvost aka V, u
zavisnosti od talasne duzine
svjetlosti. Oko je najosjeUjivije na
talasne dutine aka 555 nm (zuta
svjetlast). Uprava te svjetlasti ima
najvise u Suncevu spektru. Oko
slablje vldl plavu I ervenu svjetlast,
a uapste ne vldl zracenje ispod 380
nm I preko 760 nm. Na prlmjer, aka
Imama tri sljaliee Iste snage pa 100
W, ali razl"lcitih baja - plava, zuta I
crvena, oku C8 se uciniti da je
sljaliea koja emltuje zutu svjetlast
najjaca.
Sve velicine u fotometriji se uglavnom' odnose. na tackaste svjetlosne izvore.
Aka S8 svjetlosna energija zraci u svim pravcima jednako, onda se svjetl-osni
izvori nazivaju izotropni.
S abzlrom da Ijudska aka nlje jednaka asjetljlva na sve baje (talasne duzine)
vldljlve sVjetlastl, u fatametrljl se pared flzlckih (abjektivnih) jedlnlea uvade I
vlzuelne jediniee (subjektlvne). Na prlmjer, Ilzlkalna jedlniea za svjetlasnl lIuks je·
vat (W), a vlzuelna lumen (1m).
Ffuks svjetlosne energije ell definise S8 kao energlja koju emituje svjetlosni
izvor u jedinici vremena.
Svjetlosni fluks predstavlja snagu svjetlosnog izvora.
Flzlkalna jedlnlca za svjetlasni Iluks je vat (W).
Subjektivno jedinica za svjetlosni fluks je lumen (1m). Veza izmedu !umena i vata nije
jednostavna i zavis! od talasne duiine svjetlostL Za talasnu duzinu 555 nm.
1W=6831m
Broj vati u nekom fluksu je mjera izracene energije, a broj !umena je mjera sposobnostl da dati
fluks izazove osjeeaj vida u oku.
Jacina svjetlosti I nekag svjetlosnag Izvora je svjetlasnl Iluks koji laj Izvar
zraci u jedinicni prostorni ugao.
Aka je svjetlasni Izvar izotrapan, anda ~
Lm
105
Prostorni ugao Q se racuna tako sto se povrsina S koju taj ugao izrezuje na
sferi poluprecnika R(sl. 3.1.5.} podijeli sa kvadratom polupreenika kugle:
Sl. 3.1.5. Prostorni ugao
81

R'
Jedinica za prostorni ugao je steradijan (sr).
Jediniea za jaeinu svjetlosti je kandela (cd) .
Prema gornjoj relaeiji
1m
cd=-
sr
JaCina svjetlosti je jedna od sedam osnovnih velicina
8vjetlosni fluks izotropnog taekastog svjetlosnog
izvora je
1<1> = IQI
Fotometrijska jediniea lumen (1m) je onda.
1m = ed sr.
Jedan lumen je svjetlosni fluks koji izotropni svjetlosni izvor jacine 1 cd
zrac; u prostorni ugao od 1 sr.
Primjer 1. lzracunati maksima!nu vrijednost prostornog ugla u steradijanima.
Rjesenje. S obzirom da je povrsina sfere S "" 41tR 2 to je maksimalna vrijednost prostornog ug!ja
4nR'
Q.o
Primjer 2. Cemu je jednak ukupni svjetlosni fluks izotropnog svjetlosnog izvora jacine]?
Rjesenje. Ukupni fluks je 11>0 "" LQ{) "" 4nI
Prlmjer 3. Svjetlosni fluks sijaJice sa vlaknom, snags 40 W, iznosi 440 1m. SvjetJosni fluks
fluorescentne djevi iste snage, 40 W, iznosi 3000 1m, Kolike su jacina izvora svjet!osti?
Rjesen/e. Prema definiciji jacine izvara sVjet!asti, za sijalicu sa vlaknom je
I=35,Ocd
Q 4nsr'
Za fluarescentnu cijev je
I""'!"" 3000 1m ='I""238 6cd
Q 4nsr' ,
Fluorescentna sijalica je oka 7 puta eflkasnija,
Osvijetljenost. Kada svjetlosni fluks pada na neku povrsinu, onda je
osvijetljenost te povrsine vece sto je veci svjetlosni fluks pO jediniei povrsine.
Osvijetljenost povrsine zavisi takode i od ugla pod kojim svjetlost pada na povrsinu.
Ako svjetlosni fluks poda okomito na neku povrsinu. onda je osvijetljenost
106
1
'i
!
I
I
'I
I
IE= :1
Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fluksa koji pada na neku povrsinu i
te povrsine.
Jediniea za osvijetljenost je luks (Ix).
em
.ex=-
m'
Jedan luks je osvijetijenost povrsine od 1 rrf na koju ravnomjemo, u praveu
normale, pada svjetlosni f/uks od 1 1m.
Lambertov zakon. Ako izotropni svjetlosni izvcr emituje svjetlosni fluks i on
pada okornito na neku taeku cija je udaljenost r od
izvora svjetlosti, onda je osvijetljenost, te tacke,
E= <I> =
s S' S r2
J
E = I
Ako snop svjetlosti pada pod nekirn uglom
osvijetljenost je
I
Io!
,
IE = rI, cos
a
l
A
81.3.1.6. Lambertov zakon
Gornja relaeija je poznata kao Lambertov zakon.
Osvijetljenost neke tacke na povrsini srazmjerna je jaeini izvora svjetlosti
i kosinusu ugla izmeau pravca svjetlosnog zraka i normale na povrsinu, a
obrnuto srazmjerno kvadratu rastojanja.
Najbolji primjer kako zavisi osvijetljenost povlsine od ugla pod kojim padaju
zrad je osvijetljenost Zemljine povrsine na koju padaju Suncevi zraeL Na ekvator
zraci padaju okomito i osvijetljenost je najve6a, a=O. Porastom geografske sirine
ugao a raste i osvijetljenost opada. Ta einjeniea igra bitnu ulogu za klirnu nekog
podrucja na Zemljinoj povrSinL
Minimalna osvijetljenost, potrebna za eitanje je 20 lx, a potrebna osvijetljenost
81. 3.1.7. Luksmetar
radnog stoia u zatvorenoj prostoriji je od 100 Ix
do 300 Ix. Otvoreno mjesto kada je oblaeno,
ima osvijetljenost 1000 Ix. Osvijetljenost
povrsine na ekvatcru (u podne) moze iznositi i
do 100000 Ix. Osvijetljenost pri mjeseeini je 0,2
lx, a ulicna rasvjeta daje osvijetijenost od 10 Ix.
Osvijetljenost se mjeri instrumentom koji se
zove luksmetar (svjetlornjer • sl. 3.1.7.).
Sastoji se of fotonaponske celije spojene sa
galvanornetrom. Kada svjetlost padne na celiju
pojavi se elektrieni napon i kroz galvanometar
pretekne elektricna struja. Jacina elektricne
107
struje je proporcionalna osvijetljenosti. Skala galvanometra bazdarena je u luksima.
Primjer 1. Ulicna svjetiljka je postavljena 10 m iznad ullca i ima jacinu 1",,500 cd. Kolika je
osvijetljenost u tackama 8 i A, prama sllci 3.1.8? Tacka A je udaljena d = 10m od podnoija stuba.
Rjesenje?
1=500ed
r1= 10 m
d= 10m
E1=?, E2=?
Tacka 8 je okomito ispod sijalice.
E =_L= 500cd
1 fl2 (IOm)2
E] =51x
Osvijetljenost tacke A je
I
A
--
d
E2 = r2 coso:;
,
SI. 3.1.8. Uz primjer 1.
rJ = f]2 + d
1
= (IOm)2 + (lOm)2;rj ::: 200m
2
;r
2
'" 14,lm
E "" SOOed. 10m ""177l:x
1 200m2 14,lm '
Pitanja i zadaci
1. Je Ii brzina svjetlosti u vodi manja ill veta nego u vazduhu?
2. Sta je svjetlost?
3. Objasni razliku izmedu monohromatske i polihromatske svjetlostL
4, Objasni razliku izmedu Remerovog metoda odredivanja brzine svjetlosti i Fizeauvog?
5. Fizikalna jedinica za jacinu svjetlosti je vat po steradijanu W/sr, a fotometrijska jedinica kandela, cd.
Da Ii za sve boje svjetlosti vazi jednakcist da je 1W::: 683 1m.
6. Brzina svjetlostl u vakuumu lznosl 300000 km/s.
a) Koliko vremena putuje svjetlosl od Sunca do Zemlje, ako je udaijenost priblizna 150 miliona
kilometara?
b) Koliko bi puta svjetlost obisla oko Zemljine kugle za 1 s, ako je poluprecnik Zemlje A ::: 6370 km.
(R: a) 1=5005=8,33 min, b) Jednom obide za 0,133 s. Za jednu sekundu obide 7,5 pUla)
7. Jacina svjetlosnog lzvora lzn05i 49,3 cd. Kolikl je ukupni svjetlosni fluks ako je lzvor izotropan?
(R620 1m)
8. Ukupni 5vjetlosnl fluks kojl daje izotropni svjetlosni lzvor lznosl 1256 1m a) Kolika je jacina lzvora
svjetlosti? b) Kolika je osvijetljenost neke tacke na povrsini okomitoj na zrake, ako je udaljena 2m
(R: a) I = 100 cd, b) E =25 Ix).
108
Vainiji iskazi i formule
Svjetlost je transverzaini ele.ktormagnetskl talas.
Brzina svjetlosti u vakuumu je
U ostalim sredinama je manja.
Monohromatska svjetlost Je sastavljena sarno od talasa
jedn'a talasne duiine. Polihromatska svjetlost je sastavljena od
talasa vise talasnih duzina.
Oko je najosjetljivije na zutu svjetlost talasne duzlne oka 555 mm.
Svjetlosni f1uks predstavlja snagu svjetlosnog Izvora.
Jacina svjetlosti nekog svjetlosnog izvora je svjetlosni fluks
koji taj izvor zraci u jedinicni prostornl ugao.
Jedinica za svetlosni fluks je lumen (1m), za jacinu svjetlosti
kandela (cd), a za prostorni ugao sterad/jan {sr}.
Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fiuksa koji pada na neku
povrsinu i te povrsine (ako svjetlosni fluks pada okomito na povrsinu)
Jedinica za osvijetljenost je /uks (Ix)
Lamberlov zakon:
gdje je: E- osvijetljenost, I - jacina izvora svjetlosti, r - udaljenost
izvora od osvijetljene tacke, a- ugao Izmedu upadnog znaka i
normale na osvijetljenu povrsinu.
c = 299 792,5 km/s.
E = ~
S
I
E=2cosa
,
109
3.2. Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike
U uvodu sma naglasili da se optika dijeli na talasnu i geometrijsku optiku. U
geometrijskoj optici se zanemaruje priroda svjetlosti i uvode izvjesna
pojednostavljenja (aproksimacije). Ta pojednostav/jenja omogueuju da se uspjesno
proueavaju opticki uredaji i instrument!. Opti6ki ureaaji su, na primjer, ogledalo,
soeivo, optieke prizme, itd. a opti6ki instrumenti su, na primjer, mikroskop, te/eskop,
_ valna fronta
projekcioni aparat, fotoaparati, itd.
U geometrijskoj optici svjetiost se
predstavlja sVjet!osnim zracima i
snopovima. Zraci imaju pravac i
smjer sirenja sVjetlosnog fa/asB
(5/.3.2.1.). Uvoaenjem pojma svjetlosni
zrak znatno S8 olaksava 'tzucavanje
svjetiosnih pojava.
Svjetiosni zraci Cine svjet/osni
snap. Razlikujemo divergentni,
konvergentni i paralelnr svjetlosni
snop (sl. 3.2.2). Ako je izvor svjet/osti
vrlo da/eko (na primjer Sunce), onda su
81. 3.2.1. Svjetlosnl zaracl j svjetlosni talas (val) zraci medusobno paralelni. Optickim
socivima mogu se zraci fokusirati u
jednu tacku eime se dobiva konvergentni snop (s/.c).









a) divergentni
b) paratcmi
c) konvcrgentni
mop
snop
"lOp
SI. 3.2.2. Svjetlosni snop
Geometrijska opUka S8 zasniva na cetiri osnovna ZaKOna:
110
1. zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti,
2. zakon nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka,
3. zakon odbijanja svjetiosti,
4. zakon prelamanja svjeUost!.
1. Zakon pravollnljskog prostiranja svjet/csti. Taj zakon proistice. iz
Ako se, na primjer, izmedu svjetlosnog izvora i aka postavi neki predmet, nece vldjetl.
Sjenke zgrada, drveCa, ljudi, ... mogu sa jasno uocltl pri Suncevoj svjetlostL Na shcl 3.2.3. je, kao dokaz
pravolinijskog prostiranja svjetlosti, prikazana sjena predmeta na zastoru.
predmet
-.-
SI. 3.2 .. 3. Pravolinijsko prostiranje svjetlosti
Dokaz pravolinijskog
prostiranja svjetlosti je i
pojava pomracenja
ljcna
Sunca (sl. 3.2.4). Ono
nastaje kada izvjasni
cfijelov'! Zemljlne
povrSine udu u
Mjeseeevu Sjenku. To
zapravo i nije
pomracenje samog
Sunca, vet zaklanjanje
Sunca Mjesecom.
Pomracenje Sunca vidl
se sarno u onim
krajevima na Zeml]i
preko kojih prede uska
Mjes9eeva sjena. Iz
mjesta kOja se nalaze u
jezgru Mjeseceve sjene vidi se potpuno a iz mjesta u vid! se. djelimicn.o .
pomracenje. Posto su kretanja Mjeseca, Zem[Je ! Sunca poznata, datuml pomracenJa Sunca ! MJesaca
mogu se izracunaU za mnogo godina unaprijed.
SI. 3.2.4. Pomracenje Sunea
svjetlosnih izvora.
U talasnaj optici cemo uciH da su oba ova zakona sarno
priblizno tacna .
Odbijanje svjetlosti
Kada svjetlosni snap pada oa neku pevrsinu, na
primjer, na staklo ili vodu, onda se jedan die odbija, a
jadan dio prelama. Koji dio ce biti odbijen zavisi od
prirede sredine na koju pada svjetlost; a takode i od
upadnag ugla_ Na primjer, PI?!irana staklena ifl metalna
povrsina odbija preko 90% Svjetlosti, soijeg-80%,
25%, vada 5%, ema tkanina 1%, itd.
2. Zakon nezavisnosti
prostiranja svjetlo-
snih zraka. U geome-
trijskoj opticl se smatra
da izmedu pojedinih
zraka, u sastavu jednog
svjetlosnog snapa,
nema medusobnag
djelovanja, tj. da se ani
prostiru nezavisno.
Ovaj zakon vaZi i za
svjetlosne zrake kojl
paticu iz razlicitih
81. 3.2.5. Odbijanje svjeUosti
111
Treba napomenuti da ne posto]i tijelo kOje potpuno odbija, potpuno apsorbuje iii potpuno propusta
svjetlost kOja na njega padne.
Mi cemo razmotriti odbijanje (refleksiju) svjetlosti.
Jos staTim Grcima je bio poznat zakon odbijanja svjet/osti (sl. 3.2.5.)
Upadni ugao jednak je odbojnom u9lu. Upadni u9ao, odbojni ugao okomica oa
povrsinu leze u istoj ravo!.
SI. 3.2.6. Odbijanje svjetlosti:
a) usmjereno, b) difuzno
Prelamanje svjetlosti

Na slici 3.2.6. (gore) prikazan je slutaj odbijanja
svjetlosti od glatkih povrsina. Svi upadni i odbijeni zraei
cine jedinstveni snop. Za takvo odbijanje kazemo da je
usmjereno. Na sllei 3.2.6. (dole) prikazano je odbijanje
ad neravnih povrsina. Nakon refieksije zraci se odbijaju u
razlicitim pravcima. Ovakvo odbijanje se naziva difuzno
odbijanje, a odbijena svjetlos1 difuzna svjetlosl.
Kod dlfuznog odbijanja, zakoo odbijanja vazi za
svaki zrak posebno, a kod usmjerenog odbljanja za
cio svjetlosni snop.
U praksi je tesci sluCa) difuznog odbijanja, na
primjer, na zidovima, povrs]ni Zemlje, zivotlnjama i
bUjkama, itd. Time se objasnjava cinjenica da su ovakvi
predmeti vidljivi iz svih pravaea. Difuzna svjetJost djeJuje
prijatnlje ] zbog toga se sijalice stavljaju u mlijecen kugle
koje difuzno rasipaju svjetlost. !stu ulogu imaju i zavjese i
neravnomjerno okreceni zidovi.
Usmjereno odbijanje se vrsi od ogledala kOja imaju
svoju posebnu ulogu 0 cemu ovdje neeemo govoriti.
Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu izmedu dvije sredine (npr. izmedu
vazduha i vode) jedan dio se reflektuje, a jedan dio prelazi u drugu sredinu. Ako
svjetlosni zrak pada pod nekim uglom, onda pri prijelazu u drugu sredinu mijenja
svoj pravac (sl. 3.2.7.), Kai:emo da se svjetlost, pri prijelazu iz jedne sredine u
112
Upad1l1
;!.rak
,,:
,
,
Prclomljcni
zrak
$1. 3.2.7. Prelamanje svjettosti
drugu, prelama.
VeliCina koja karakterise prelamanje
svjetlosti naziva se indeks prelamanja.
Indeks prelamanja neke sredine je
odnos brzine svjetiosti u vakuumu i toj
sredini:
c
n=-
v
Buduei da je indeks prelamanja odnos
dviju on je bezdimenziona!ni braj. Taj
broj je uvijek veei od jediniee, s obzirom da je
,bfzina svjetlosti u vakuumu veea n'ego u bilo
kojoj drugoj sredini.
U tabliei 2. su navedeni primjeri za indekse
prelamanje nekih sredina. Indeks prelamanja
vazduha prakticno je jednak jediniei. Indeks
prelamanja vode je 1,33 sto znaci da je u vodi
brzina svjetlosti 1,33 puta manja nego u vakuumu
(odnosno vazduhu).
Zakon prelamanja 5vjetlo5ti glasi (51, 3.2.7):
sredina
'indeks
I prelamanja
vakuum 1
vazduh 1,0003
voda 1,33
staklo 1,5-1,7
diiamant 2,4
Tabela 2
Sinusi upadnog i prelomnog ugla obrnuto su proporcionalni
odgovarajucim indeksima prelamanja.
sina =&
sinp nj
gdje je n, indeks prelamanja prve sredlne, n2 indeks prelamanja druge sredine.
To je Sne\lov zakon prelamanja (Snellius - 1620. godine). I kod prelamanja
svjetlosti, upadni, prelomni zrak i normala leze u istoj ravn;,
Za prakticno koristenje, zakon prelamanja se moze napisati i u obliku,
nlsina :::: npinp
Ako je jedna od sredina vazduh, onda se moze napisati da je njen indeks
prelamanja jednak jedinici (n = 1).
lndeks prelamanja u odnosu na vakuum, kako smo 9a mi se
preiamanja. Za neku sredinu kOja ima veti indeks prelamanja. kazemo da l.n:a
gustinu, Iz zakona prelamanja vidimo da se sVjetlost preloma ka normah kada prelazl IZ optlckl I)ede u
optlcki gustu sredinu.
Ogled 1. Pokazati sta je to efekat "podizanja"
51. 3.2.8. Uz ogled 1.
Na dnu prazne limene posude postav! novCie tako
da se ne vid] (kao na slid 3.2.8). Ne mijenjajuCi polozaj
oka sipaj vodu u posudu dok ne ugledas novci6.
!zgleda kao da se novcie podigao.
Dublna na kojoj v"ldimo novcle u vodi naziva se
prividna dubina (hp). Ako je indeks prelamanja vode
n, onda je prividna dubina n puta manja od stvame
dubine.
Isti efekat zapazamo kada stavimo stap u vodu.
Stap izgleda kao da je prelomljen. Takode dno jezera
iii rijeke nam izgleda plice nego slo stvarno jeste.
Ogled 2. Demonstriraj odbijanje svjetlosti i prelamanje svjetlosti.
U siroku pravougaonu posudu sipaj vodu ($1.3.2.9). Da bi svjettosne
zrake ucinio v"ldljiv'lm u vodu sipaj sto vetu kolicinu secera ili soiL Prostor
iznad vode zadimi dimom od cigarete.
Dzepni laser nakratko ukljucuj i snop laserske svjetlost!
nekim uglQm prema povrsini vode. upadnog ugla posmatraj
kakb se mijenja odbojni ugao i prelomni ugao.
51. 3;2.9. Uz ogled 2.
113
. Primjer 1: Indeks prelamanje stak!a iznosi n = 1,5. a) KoUka je brz!na svjetlasti u staklu? b) Aka
sVJetlost pada !z vazduha na povrsinu stakla pod uglom 30" koliki ce bili pre/omni ugao?
Rjesenje
n=1,5
a=30°
a)v:=:?b)P=?
b) Prema zakonu prelamanja,
a) Indeks prelamanja stakla je n ""
v
odaklc je brzina svjetlosti u staklu
c 300000km/s
n=-
v 1,5
v "" 200000 kmls
.
Indeks prelamanja vazduha je n1=1, a stakla 02= n, te js
sina::::nsinp
sinl3"" sina
"
sin 13 ::.:: 0,333;/3"" 19,5°
v Fe.rmatc:v. princip. .fiziear Fermat (Ferma) dao je 1658. godine princip pomo6u koje se
lZV,?stl I, zakon. odblJanJa I prelamanja svjellosti. Taj princip gla5i: prl odbijanrU i
pre amanJu sVJetiosm zrak se prostlre po takvom putu za kojj mu je potrebno najkraee vrijeme.
. s.e govor! zraka onda sa podrazumijeva tzv. opticka duzina puta d To
Je prOlzvod IZ geometnjske duzme pula s i indeksa prelamanja sredine n kroz koju se svjetlost prosti;e,
d=ns
Totaina refleksija
. Kada svjetlosnl zrak prelazi Iz optlcki gusee u opllckl rjedu sredlnu, na primjer
IZ vode u vazduh, onda se prelama od normale. To znaCi da je prelomni ugao ve6i
od upadnog ugla .. Na slid .3.2.10. vidlmo da se povecanjem upadnog ugla
1 prelomm ugao. U jednom Irenulku prelomnl ugao doslize vrljednosl od
90 . Prelom.ljeni zrak lada ne prelazl u rjedu sredinu vee ide duz granlce koja
razdvaJa dVlje sredlne.
$1. 3,2.10. Totalna refleksija
114
Upadnl ugao, za koji
prelomni ugao dostize
vrijednost 90'\ naziva se
granicni ugao ago
Kada je upadni ugao veei od
granienog ug/a, pre/omljeni zrak
vise ne prelazi u rjeCfu sredinu
vet se reflektuje od graniene
pOVl'Sine kao od og/eda/a. Ova
se pojava naziva totalna refle-
ksija.
Granicni ugao totalne
refleksije moze se Izracunali iz
zakona prelamanja,
n lsina = n§inp
Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu pod uglom a= ag, onda je prelomni U9
ao
/3=900 Tada je n,sina. = n,sin90°. S obzlrom da je sin 90
0
=1,10 je
sina
,
n,
Kada svjetlost prelazi iz sredine ciji je indeks prelamanja "1=" U vazduh 6iji je
Indeks prelamanja n,=l , lada je
c-:ll

gdje je n . Indeks prelamanja gusee sredine.
Granicnl ugao za sredine voda-vazduh je oko 49°, staklo-vazduh 42°, dijamanl-
vazduh 240 ild. Karaklerisllcno svjetlucanje komadlea dijamanla uzrokuje mali
granicni ugao lolalne reflekslje.
Prema tome, do totalne refleksiJe maze daci sarno ako svjetlost prelazi iz
opticki guilee u opticki rjedu sredinu. U slucaju lolalne refleksije upadnl
svjellosni fluks se polpuno reflektuje u prvu sredinu. Stepen refleksije je 100% I
veei je nego slepen refleksije od ogledala koji je neslo veei od 90%.
Ta clnjenica se korisli kod opllckih
prizmi koje su u sastavu optickih
instrumenala. Kada svjetlost padne na
neku stranu ovakve prizme onda 6e na
drugoj slrani doei do tolalne refleksije
(sl. 3.2.11). Upadni ugao od 45° je veei
od granicnog ugla tolalne refleksije koji
za staklo iznosi 42".
SI. 3.2.11. Prizme koje totalno reflektuju
SvjetJovod se lakode zasnlva na
lolalnoj refleksiji. Svjellovod (sl. 3.2.12.) se sasloji od savilljlvog sveznja lankih
opllcklh vlakana, koja cine opllcki kabaJ. Vlakno je od prozirnog malerljala (na
primjer, slakla iii kvarca), koji je presvucen lankim slojem malerijala manjeg
indeksa prelamanja
od slakla. Svjetlost
ulazi na pocetku
vlakana i izade na
drugom kraju bez
gubllaka, jer pri
!otalnoj refleksiji
nema gubltaka
jatine svjetlosti.
SI.3.2.12. Svjetlovod
To je razlog slo
S8 svjetlovod sve vise pnmjenjuje u prijenosu informacija u komunikacljama
posebno digllalnim. Na primjer, oplicklm kablovlma, moze se kroz sasvlm mali
otvor posmalrali unulrasnjosl lijela iii Ikiva, razgledall pa i operlsall unulrasnjosl
zeluca ili srca, itd.
115
Primjer 1. Do kojeg upadnog ugla moze prelaziti svjetlost iz vode u vazduh? !ndeks prelamanja
vode je n = 1 ,33,
Rjesenje. S obzirom da je indeks prelamanja vazduha jednak jedinici vaii relaclja
sina ",2.=_'_=075
gnl,33'
a
g
=-48,7'
Ogled 1. Pomoeu opticke prizme, ciji je prelomni ugao 45° i dzepnog lasera, demonstriraj pojavu
totalne refleksije (sl. 3.2.11),
Postavi opticku plizmu, bocnom stranom, uza zid (Hi tablu), Dzepni laser prisloni uz tabJu tako da
laserski snop ostavlja svijetH 1rag na tabli, kada se ukljucL Za oba poloiaja prizme (na sUei) uocavamo
kako se laserski snop 101alno refJektuje. Razlog tome je slo je upadni ugao na unutrasnju stranu prizme
(45°) veel od granicnog ugla za sredine staklo·vazduh koji iznosl 42°.
Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu ploiiu
Planparaleina ploca je providno tijelo ograniceno sa dvije paralelne povrsine (51.3,2.13). Na prlmjer,
prozorsko staklo je planparalelna placa.

/)'I.. ill!
SI. 3.2.13. Planparalelna ploea
Kako svjetlost prolazi kroz plan-paralelnu plocu?
Neka je indeks prelamanja materijala ploce n i neka je
sa obje strane vazduh ciji Je indeks prelamanja 1. U
tack! M1 zrak se prelama ka normal!, a u tacki M2 od
normale. Ako su a i p upadni j pre/omnl ugao, onda za
tacku Ml vazl
sina=nsin/3 .
Za tacku M2 vail
Uglovi P i Pl su jednaki jer su i odgovarajuee normale
paralelne, Ie je
!u.u,1
Svjetlosni zrak prolazi kroz planparaielnu plocu
bez prelamanja.
Ogled 1_ Prolazak svjetlosii kroz planparalelnu ploeu mozemo
pokazati jednostavnim ogled om. Siaklenu plocu oblika kvadra
prisJoni uza zid (tablu). Dzepni laser takode prisloni uz tablu 1
laserski snap usmjeri pod nekim uglam prema ploci. Na tabJi
se uOCava putanja laserskog zraka i njegav prolazak kroz
placu. Mijenjaj upadni ugao zraka i pasmatraj pod kojlm uglom
izlazi iz place.
SI. 3.2.14. Uz ogled 1.
Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu
Kad opticke prizme prelomne povrsine nisu paralelne vee zakJapaju neki ugao e. Taj ugao se zove
prelomni ugao prizme-(sl. 3.2.15). -
Na slicj je prlkazan prolazak svjetlosti kroz pri;mu, elii je presjek ustvari trokut.
116
I
'it'
Kada svjeUosni zrak padne na prelomnu prema slrani drugoj strani
panovo se prelama ka siroj strani prizme. Skretanje Je mlmmaino kada Je upadm ugao a Jednak uglu u,
pod kojim svjellosni zrak izlazi iz
SI, 3.2.15. Opticka prizma
Aka je prelomni ugao opticke prizme mali, onda se takva prizma naziva opticki kiln. Ukupno
skretanje svjetlosnog zraka kod optickog kllna;j_e ___

gdje je n * indeks prelamanja materijaia prizme. Skret.anje ne upadnog ugla j utoliko je veGe
ukoliko je veei prelomni ugao prizme i indeks pre!amanja mateoJala pnzme,
Ogled 1. Koristenjem dzepnog lasera pokaz] prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu.
Prisloni, bocnom stranom, optlcku prizmu uz tablu (iii zid). Laser. uz tablu i
laserski snop prema prizmi (slika 3.2.15 lijevo). Mijenjaj upadni ugao 1 analiz!raj kako ukupno skretan}e
zavisi od upadnog ugla.
primjer 1. Ukupno skrelanje svjetlosnog zraka kroz optiekl klin iznosi 6°. Koliki je indeks
pre!amanja materijala aptickog klina ako je preiomni ugao plizme 10"'?
Rjesenje
0= 6°
0= 10c
n = 1
Ukupno skretanje svjetlasnog zraka kroz opticki kiln je 0 '" €l(n -1) , odakle je
n ",2.+1"'£+1
€l 10'
n "" 1,6.
Za one koji iele vise znati
Cernu je jednako ukupno skretanje svjetlosnog zraka kroz opticku prizmu?
Prema s!"ici 3.2.15 desno, ukupno skretanje je
o=(a-t1)+(a
l
-i1!)
Prelomni ugao prizme 0 jednak je vanjskom uglu (kod D), kao uglovi sa normalnim kracima, te je
9:::::13+131' Dalje je, 8", (et+ et
l
) - (/3 + 131) '" et+ a l -9 .
Skretanje je najmanje kada je 0:-=0::1, te je ukupno skretanje
1)=2et-O
117
Pltanja i zadaci
1. Navedi osnovne zakone geometrijske optike
2. Vail Ii za difuzno odbijanie zakon refJeksije?
3. Objasni prelamanje svjetlosti
.4. Kada nastaje totalna refleksija. Navedi neke primjere. Mozes Ii objasniti pojavu bljesavih mrlJ"a na
asfallu za vrijeme velikih vrucina?
5, Brzina svjetlosti u vedl je 225000 km/s. Koliki je indeks prelamanja vade? (R: n = 1,33)
6. pada pod nekim ugiom na povrsinu stakla i prelama se pod uglom 40"Koliki je upadni ugao
aka Je Indeks prelamanja stakla 1,5? (R: 0:=74,6")
!. Granicni uga? za pri. prijelazu svjetlosti iz te sredine u vazduh, iznos! 60", Odredi
Indeks preiamanJ8 te sredme I brzmu sVjetlosti u toj sredini. (R: 0=1,155; v = 259740 km/s)
8. zrak prelazi iz vazduha u vodu. Pri kojem upadnom uglu refleklor i prelomljeni zrak
zaklapaJu ugao od 90"? lndeks prelamanja vode je 1,33. (R: tga=n; 0.=53,1°)
Vazniji iskazi i formule
Osnovni zakoni geometrijske optike su:
1. zakon pravolinijskog prostiranja sVjetlostl,
2. zakon nezavisnosti 'prostiranja svjetJosnih zraka,
3. zakon odbijanja svjetlostl,
4. zakon prelamanja svjetlosti.
Za,.kon .svjetlosti: Upadni u9ao jednak je odbojnom uglu.
UpadOl odboJOI zrak I normala leie u !stoj ravoi
Zakon prelamanja svjetlosti: Sinus! upadnog i prelomnog ugla
obrnuto su proporcionalni odgovarajucim incleks!ma prelamanja.
Indeks prelamanja neke sredine je odnos brzine svjetlosti u
vakuumu i toj sred!ni.
. to.tal'!.c, refleks!{e m?ze doci pri prijelazu svjetlosti
IZ u rJedu sredmu. Granicnl ugao totalne refieksije,
PrJ pflJelazu sVJetlost!lz neke sredine u vazduh, je
118
,
n=-
v
. 1
sma
, n
3.3 Talasna optika
Istakli smo da je svjetlost dualne prirode: talasne i korpuskularne. U ovom
poglavlju cemo govoriti 0 talasnoj pri,odi svjetlosti.
Dokaz da je svjetlost talasne prirode je pojava interferencije, difrakcije i
po/arizacije svjetlosti. Te pojave su karakteristicne za sve vrste talasa.
U poglavlju 0 elektromagnetskim talasima saznali smo da je svjetlost
elektromagnetski talas u kojem osciluju elektricno i magnetsko polje (sl. 2.4.22). Za
pojave u optici vaZno je elektricno polje, jer izaziva podrazaje u oku, pa
cemo razmatrati sarno promjene elektricnog polja pri sirenju elektromagnetskih
talasa.
y
Za one koji zele vise,znati:
Talasi se casto prikazuju pomocu talasnog fronta. Talasni front je zamisijena povrslna u prostoru
kroz koju prolazi tal as. Sve tacke jednog talasn09
fronta imaju is1u fazu oscilovanja. Na slid 3.3.1.
prikazan je talasni front ravnog talasa. U svim tackama
te ravnine elektricno polje ima islu vrijednost i oscituje
u istom smjeru ta kazemo da imaju istu fazu
oscHovanja. Sljedeci talasni front je udalien za jednu
ta!asnu duiinu, ltd. Zrak-je okomit na talasni front j
Ima pravac i smjer sirenja ta/asa (na slid je to
pravac z).
5irenje talasa kroz prostar sa moze abjasn!ti
Huygensovim principom (Hajgens) koji 9lasi: Svaka
SI. 3.3.1. Taiasni front
tacka pogodena falasom postaje lzvor novih
elementarnih talasa. Mozama reci i ovaka: Svaka
tacka lalasnog fronta je fzvor novog eiementarnog
talasa. Na slici 3.3.2. je prikazan steml talas. Svaka tacka talasnog fronta je izvor novog elementarnog
sfernog talasa. Zbrajanjem svih elementamih talasa, u tom trenutku, dobio se novi taJasni fronl, itd.
Vektor elektricnog polja osciluje okomito na pravac prostiranja talasa. Stoga su svjetlosni talasi,
transverzalni talasi.
interferencija svjetlosti
U nekoj sredini mogu istovremeno da se sire
dva iii vise talasa. Pri tome moze doci do njihovog
pojacavanja ill slabljenja. Ta pojava se naziva
interierencija talasa.
Naprimjer, neka se na povrsini vode sire dva
talasa iz dva bliska izvora, iste irekvencije i
amplitude (sL3.3.3). Kada do·du u posmatranu tacku
oni se zbrajaju, tj. nastaje interierencija. Ako se pri
SI. 3.3.2. Huygensov princip
119
tome maksimalno pOJacavaju kal'emo da je nastupila konstruktivna
interferencija. Ako se pri tome poniste-deslruktivna inlerferencija.
p
oj
bl
81. 3.3.3. Interferencija talasa: a) konstruktivna, b) destruktivna
I'
Ova ce se talasa
maksimalno
pojacavati ako se
susretnu u fazi, tj.
maksimum jednog i
makslmum drugog
su dosli u tacku P
(sl.a). Talasl 6e se
ponistavati aka se
susretnu u
suprolnoj fazi, ti. u
posmatranu tacku P
dode makslmum jednog I minimum drugog talasa Iii obrnuto (sl. b).
U nasem zamlsljenom ogledu, talasl su Imali Iste frekvenclje i amplitude. Do
inlerferencije talasa ne dolazi pri svakom zbrajanju (superpozicljl) talasa, ve6
samo ako talasi Imaju isle frekvencije i aka su harmonijski (sto znaci da se
mogu prikazati slnusoidom ill koslnusoldom).
Oa Ii moze doci do interferenclje svjetJosnih lalasa? Prema drugom zakon
geometrijske optike dva svjetlosna snopa, kOja se ukrstaju, ne uticu jedan na drugi.
Medutim, pod posebnlm uslovima moze docl I do Interferenclje svjetlosnlh talasa.
Da bi doslo do inlerferencije svjetlosti, svjetlosni lalasi moraju biU
koherentni.
To znael da moraju lmat! istu frekvenciju i stalnu faznu razliku, neovisnu od
vremena. Oa bi svjetlosni talasi bill koherentni moraju poticati iz istog izvora.
Prakticno, da bl oslvarili Interferenciju svjetlosti, moramo od iednog svjetlosnog
izvora naciniti vise izvora. To sa maze postici na vise nacina. Na primjer, kod
Joungovog ogleda svjetlost Iz jednog tackastog svjetlosnog izvora pada na dvije
bliske pukotine (otvora) koje zatim sluze kao dva koherentna izvora svjetlosti (sl.
3.3.4).
v--- .
SI. 3.3.4. Joungov ogled
120
Joungov
ogled. Engleski
tlzicar T. Joung
(Jang) je 1803.
godlne opazio
interferenciju
svjetlosti Iz dvlju
pukotina. To je bio
jedan od prvih
ogleda koji je
polvrdlo talasnu
prirodu svjetlosti.
Mali otvDr, na
neprovidnom
zastoru, osvljetljen
je 8uncevom svjetloscu (sl. 3.3.4). Prema Huygensovom principu, otvor 8 je .
postao novl izvor talasa koji se prostiru do novog zastora sa dva olvora 8, I 82• TI
olvorl sada postaju izvorl novlh talasa clja se interferenclja posmatra na zastoru.
Tako je dObijena koherentna svjetlost Iz dva Izvora.
Kada je koristlo 8uncevu, bijelu, svjetlost na zaklonu je dobio spektar boja.
Kada je koristio monohromatsku Gednobojnu) svjetlost na zastoru je opazio
maksimume i minimume osvijetljenosti, odnosno svjetla I tamna mjesta.
Na sliei 3.3.4. je prlkazan centralni makslmum osvijetljenostl u tackl 0 i k-ti
maksimum u tackl M. Ugao skretanja svjetlosnog zraka je B. U centralnu tacku 0
oba talasa stiiu u istoj faz; j maksimaino se pojacavaju. Dosavsi u tacku M jed an
od njlh je presao dul'i put nego drugi, te vise nlsu u tazi.
Ako je pulna razlika talasa jednaka cjelobrojnom umnosku talasnih
duzina, onda ce nastati maksimalno pojacanje (sto odgovara maksimumu
osvijetljenosti).
Iill<=ul
gdje ie k = 0,1,2,3 .... ; /:"x - putna razllka talasa.
U centralnoj tacki pUlna razlika je jednaka nuli (k=O), te se talasl maksimalno
pojacavaju. 8rediSnja tacka je svijetla. Za k =1 se dobije prva svljetla tacka, k=2
druga svljetla tacka, itd.
Joung je u svom ogledu mjerio medusobno rastojanje susjednih svljetllh pruga i
tako prvl odredlo talasnu dul'inu svjetlosti.
Napomena: Na zastoru 6e se dab'iti svijetli kruzici iii svijetle pruge, sto zavisi od
toga kakvog su obllka pukotine.
1. Kako je Joung, u svom ogledu, izraeunao talasnu duzinu svjetlosti (sl. 3.3.4)?
Odgovor. Na zaklonu nastafu svijetle pruge ako je putna razllka svjetlosnih talasa
I"" -ul
gdje je: k redn! broj maksimuma. Posmatrajmo rastojanje izmedu prvog i C,entralno.9
(k:::1). Neka je rastojanje izmedu dva svjetlosna lzvora d, a udaljenost zastora od lzvora C I neka J8 d< fr.
Za male uglove B mozemo pisatl da js:
ill; o:odsin e"" k).,
ida js sin B "" tgB . S obzirom da je tgB "" f ' gdje)e y. udaljenost prve svijetle pruge (k==1) od centralne
svijetle pruge, onda js talasna duzina svjetlosti,
E..:l:.",A
,
pitanje 2. Sta su interferometri, a sta antirefleksni slojevi?
Odgovor. Interferometri su optitki uredaji tije se djelovanje zasniva na
Pomoc:u njih se vrlo precizno mjere duzine, uglovi, indeksi pre!amanja. saSlav
Interferometar je koristen i u tuvenom Michelsonovom ogledu, kljucnim za Einstelnovu speclJalnu teonJu
relativnosti.
_ - Antirefleksni slojevl se nanose na povrsinu sociva i na'taj natin se p-oboljsava soeiva
za svjetlost. Naime, debljina antlrefleksnog sloja S8 izabere tako da doiazi do ponistavanja reflektovane
svjetlosti int8rierencijom.
121
Primjer 1. U Joungovom ogledu udaljenost izmedu centralne i prve svijetle pruge bila je 2,9 mm,
udaljenost izmedu dvije pukotine 0,2 mm, a udaljenost zaklona 1 m. Odredi talasnu duflnu
upotrijeb!jene monohromatske svjetlosti.
Rjesenje:
y=2,9·1O') m; 1
d :::: 0,2·10"3 m
1= 1 m
A=?
Talasna duzina upotrijebJjene monohromatske svjetJosti je, lz reladje 6.x :::: kA (vidi pitanje 1),
A_ yd _ 2,9·1Q3m· 0,2:1O-
3
m
, 1m
A:::; 5,8·W
7
m =580 nm
Za one koji iele vise znati
Naucnik Fresnel (Frenel) je ostvario interierenciju svjetlosti pomocu dvije prlzme (biprizma).
Pomocu biprizme, od jednog realnog izvora svjetlosti (dobio je dva imaginarna izvora svjetlostl 11 1 h (s!.
3.3.5).
zastor
U prostoru iza biprizme dva
koherentna svjetrosna snopa se
ukrstaju i dolazi do interlerencije. Aka
u prostar iza biprizme stavimo zastor
vidjet cema interlerenciane pruge.
Rastojanje izmedu pruge zavisi od
talasne duzine svjetlasti, udaljenosti
zastora, itd.
SI. 3.3.5 Fresnelova biprizma
Difrakcija (savijanje) sVjetlosti
Difrakcija je skretanje talasa od prvobitnog pravea prostiranja pri
prolasku pored prepreke iii kroz otvore.
Difrakeija se lahko opaza kod zvucnih talasa. Zvuk cujemo i kada je izvor zvuka
iza neke prepreke. Slicno se savijaju i talasi na vodi kada naidu na neku prepreku
iii otvor. Iza uske pukotine (sI.3.3.6) talas se siri na sve
strane kao da mu je izvor u pukotini. To S8 tumaci
51. 3.3.6. Difrakcija talasa
na-vodi
122
Huygensovim prineipom da svaka ta6ka pogooena
ta/asom postaje izvor novog e/ementarnog talasa. Iz
svake tacke pukotine siri se talas u svim pravcima.
Savijanje talasa je izrazenije sto je uza pukotina.
Difrakeiju talasa je najlakse opaziti kada su
dimenzije prepreke iii pukotine usporedive sa
talasnom duzinom talasa. Ako je otvor iii prepreka
mnogo ve6i od talasne .dutine; difrakcija se neee
opaziti.
I
I
Kako se moze opaziti difrakeija kod sVjetlosti? Svjetlost je elektromagnetski
talas pa bi se i kod nje morali opaziti efekti difrakeije. Medutim, difrakciju svjetlosti
je mnogo teze opaziti jer je talasna duzina vidljive svjetlosti vrlo mala, reda velicine
milionitog dijela metra. 8toga se u geometrijskoj optici i mogla zanemariti difrakcija
i smatrati da se svjetlost siri pravolinijskL
Prema tome, difrakciju svjetlosti mazema opaziti na vrlo malim preprekama. Na
primjer, kada posmatramo upaljenu sijalicu kroz kisobran iii kroz magru, uOCavamo
obojene krugove (iii trake). Ti obojeni krugovi su posljediea difrakcije bijele
svjetlosti na vrlo malim otvorima guste tkanine kisobrana, odnosno difrakeije
svjetlosti na vrlo sitnim kapljieama magle.
Posmatrat cemo tzv. Fraunhoferovu difrakciju kod kaje na neku pukotinu pada paralelan snop
51. 3.3.7. Fraunhoferova difrakcija
Opticka resetka
svjet!osnlh zraka (sl. 3.3.7.).
Na pukutoni (otvorU), Gija je
sirina a, do!azi do difrakcije
svjetlasti, tj. zraci skrecu pod
razlicitim ug!ovima. Svi zraci
koji skrecu pod istim uglom
mogu se pomoeu sabirnog
sotiva skupiti u jednu tacku
P, na zaklonu. U toj tacki
dolazi do interierencije
svjetlosnih talasa, odnosno
na zaklonu se dobije
interferenciona slika sa
naizmjenicno poredanim
minimumima i maksimumima
osvijetljenostL
Za dobivanje interferencione slike najvise se karisti opticka resetka. Ona se
sastoji od velikog broja uzanih paralelnih olvora
Il (proreza). Moze se napraviti tako sto se na
I d staklenoj ploci urezu zarezi (npr. dijamantom)
1 T izmedu kojih prolazi svjetlost. Medutim,
savremena difrakciona resetka 58 izraduje
folopostupkom, kao tamne i svijetle linije na
filmu. Na ovaj nacin se maze dabiti opticka resetka
sa nekoliko stotina linija na jednom milimetru
duzine (sl. 3.3,8.).
Razmak d izmedu dvije susjedne pukotine
zove se konstanta resetke.
Na sliei 3.3.9. prikazan je prolaz svjetlosti kroz
Sl. 3.3.8. Oplicka reselka opticku resetku. Neka na opticku resetku padne
paralelan snop monohromatske svjetlosli.
SVjetlosni zrad, u skladu sa prineipom, skrecu u svim pravcima, tj.
pod razlicitim uglovima. Svi zraei koji skrecu pod istim uglom magu se pomocu
123
sociva skupiti u jednu tacku zaklonu gdje dolazi do interferencija (vidi
sllku 3.3.7.) .. U smJeru okomltom na resetku (a=O) svi su talasi u lazi te je centralna
pruga makslmalno osvIJetlJ.ena. Zatim, sa obje strane od centralne pruge, slijede
m,nlmum" makslmuml osvlJetiJenostl. (sl.3.3.10)
R
----->-----r----------
d
51.3 .. 3.9. Prolaz svjetlosti
kroz optitku resetku
Uslov maksimaine osvijetljenosfi na
(svijetla pruga) je da putna razlika
sv/etlo..snth zraka bUde jednaka cjeiobrojnom
umnosku taiasnih duiina, As = kA
Na slici 3.3.9. vidimo da je putna razlika
6.s=dsina, te je poloiaj difrakcionih maksimuma
odreden relacijiom,
I"d-:si-n a-_
7
kA""l
gdje . je: k=1,2,3 ... , redni broj dilrakcionog
makslmuma, a - ugao skretanja zraka. Za k =1
dobije se prva svijetla pruga, za k=2, druga
,_. pruga, ltd. (sl. 3.3.10.). Pomoeu gomje relacije.
odnosno oplicke resetke, odreduJe se talasna duiina svjetlosti.
Ako se umjesto ":,onohromatske svjetlosti upotrijebi bijela svjetlost, onda 6e
se na zaklonu spektar boja. Naime, ugao skretanja svjetlosnih zraka,
prema relaclJI, od talasne duiine svjetlosti. U vidljivom dijelu spektra
crven,,: sVletlost Ima naJvecu talasnu dUlinu i najvise skreee, a Ijubicasta
te I naJmanJe skrece. Pn tome se na zaklonu dobije vise spektara: spektar prvog
reda (k=l), spektar drugog reda (k=2), itd. Za k=O (centralni maksimum) nema
spektra!
Pc:m?GU optlcke S8 maze dobiti kvalltetan spektar vidljive svjetlosti koji
se konstl kod spektralnlh aparata.
. 1. Okomito na optitku resetku, koja ima 200 otvara po
pada para!elan snap monohromatske svjetiostL
Tr:ca sVIJeUa pruga se vidi pod uglom 15". Odredi: a) konstantu
resetke, .. b) talasnu duzlnu upotrijebljene sVjetlasti, c*) udaljena5t
trece sV!JetJe pruge ad centralnog maksimuma, aka je zaklan udaljen
od resetke a=1 m (51. 3.3.10.)
Rjesenje:
N =200 mm"l
k:::3, a::: 15"
a) d=?,
c*) x == ?
a) Konstanta resetke je
d=...!...",,-'-mm
N 200
d = 5.10.
6
m
b) Talasnu duzinu izracunavamo jz retadja
dsinCi=kA.=3t.
c) Za male uglove
x
sUnO: ""-
,
SI.3.3.10. Uz primjer 1.
.1.= dsina ""
3 3 .
t.=4,31·10-
7
m =431nm
x =asina:;:::lm·sinlS"
x = 0,26'm
124
Ogled 1. Pomocu optieke resetke, dzepnog lasera i dzepne svjetiljke mozemo jednostavno
pokazali difrakciju monokromatske i bijele svjetlosti.
Dzepni laser okreni prema zidu iii tabli i propustaj lasersku monohromatsku svjetlost kroz optieku
resetku. Na tabli (zidu) se uoeavaju naizmjenieno 5vijetle crvene pruge. Najintenzivnije je obojena
centralna pruga.
Ponovi ogled sa diepnom svjetiljkom koja daje priblizno bijelu 5vjetlost. Na zaklonu se dobije niz
spektara boja, sa obje strane ad centralne pruge. Analiziraj kako su boje rasporedene.
Ogled 2. Analiziraj raspored boja koji se moze vidjeti na kompakt disku CD se ponasa
kao optleka resetka elja je konstanta d = 1,6 flm. Opisi raspored duginih boja. Okreni CD prema
prozoru. Posmatrae treba da bude izmedu CD-a i prozora.
Holografija predstavlja metod dobijanja proslornog lika predmeta
(trodimenzi-onalnih fotografija), a zasniva se na interferenciji I difrakciji svjetlosti.
Uk prostomog (trodimenzionalnog) predmeta na lotograliji se dobija u jednoj
ravni. Na taj nacin se gubi inforamcija 0 prostornosti
5
SI.3.3.11. Snimanje holograma
snimljenog predmeta.
U slucaju hologralije dobije se interferenciona
slika koja se zove hologram. Za dobivanje
holograma koristl se snop laserske svjetlosti L (slika
3.3.11). Snop se usmjerava na polupropusnom
ogledu M koje ga dijeli na dva dijela. Snop 2
neposredno pada na lotoplocu F, a snop 3
osvjetljava predmet S i odbija se od njega. Dio te
dobljane svjetlosti takode pada na lotoplocu gdje
dolazi do interferencije sa snopom 2.
Prvi laserski hologrami dobiveni su 1963. godine
i cd tada se sve vise koriste u praksi. Hologram ima
veliki kapacitet skladisenja informacija. Vrse se istrazivanja kOja bi omoguci\a
dobivanje stereo TV-projekcija. U posljednji vrijeme sve se vise razvija akusticka
holografija, pom06u koje se mogu dobiti trodimenzionalne slike unutrasnjih organa
covjeka. Zvuk (ultrazvuk) prodire i kroz neprovidne predmete i tako dobijemo
akusticki hologram. Ako se on zatim transformise u vidljivu svjetlost moze se
posmatrati unutrasnjost covjecijeg tijela.
Polarizacija svjetlosti
Pojave interferencije i dilrakcije svjetlosti pokazuju da je svjetlost talasne
prirode. Polarizacije svjetlosti pokazuje da su svjetlosni talasi transverzalni.
Kod transverza!nih talasa oscilacije se vrse okomito na pravac sirenja talasa.
Kod svjetlosnih talasa osciluje elektricno i magnetsko polje, okomito na pravac
sirenja talasa. Za pojave u optici vazno je elektricno polje koje izaziva podrazaje u
oku. Stoga se kao ravan oscilovanja kod svjetlosnih lalasa uzima ravan oscilovanja
vektora eleklricnog polja it (sl. 3.3.12.).
125
pravac
z
SI. 3.3.12. Oscilovanje (titranje) elektricnog
palja polarizovanog talasa
1 1
<>!
i)
S1.3.3.13. a) Nepolarizovana svjetlost,
b} polarizovana svjetlost
Oscilovanje vektora elektricnog polja kod polarizovanog svjetlosnog talasa vrsi se
samo U JednoJ ravnf.
svjetlost simbolicki oznacavamo taka da svjetlosnom zraku
strehcom smjer oscllovanja elektricnog polja (sl. 3.3.l3.b).
oznacavamo strelicama koje pokazuju oScilovanja u
sVlm moguclm pravclma (sl. 3.3.13.a)
. emitova.na lz vecine svjetlosnih izvora nije polarizovana. Prirodna
J8 Medutim, naki izvori emituju polarizovanu svjetlost.
Na pnmjer, televlZljs.kl talasl su polarizovani. Zbog toga se TV prijemna antena
m?ra uS'!1Jenti na tacna odredeni nacin da bi S8 oSigurao dobar prijem. Laserska
sVJetlost 18 takode polarizovana.
svjetlost ima primjenu u praksi, pa 8toga postaji vise nacina da se
ona doblJe.
Polarizacija svjetlostl refiekSijom. Kada svjetlost padne na neku povrsinu
(npr.. na staklo III vodu), onda su reflektovana i prelomljena svjetlost dj'elimicno
polanzovane.
nepolarizirana
svjetJost
po!anZlrIDl3
svjctiosl
SI.3.3.14. Polarizacija svjetJosti refleksijom
Na sliei 3.3.14. je prikatan upadni
zrak koji je nepolarizovan i prelomljeni
zrak koji je djelimicno polarizovan.
Oznaka sa kruzi6em i tackom u sredini
oznacava da je reflektovani zrak
polarizovan okomito na ravan
polarizacije prelomljenog zraka.
Engleski fizicar Brewster (Bruster)
je dokazao da je ref/elctovani zrak
makslmal?o po/arizovan kada je
ugao Izmedu odbijenog I
prelomljenog zraka jednak 90'.
Primjenom Snellovog zakona za
.. . taj uslov, moze se izracunati upadni
ugao za kOjl je reflektovana svjetlost maksjmalno polarizovana. Neka svjetlost pada
IZ vazduha na neku sred,nu Indeksa prelamanja n. Tada je (sl. 3.3.14.)
sina ==
126
i
,
S obzirom da je + 90 + a = 180', odnosno = 90'· a, onda je
sina.:;:;;nsin(900-a)
S obzirom da je sin(90'a)=cosa, to je
.
Upadni ugao za ko)1 je polarizacija svjetlosti, prl refleksiji, maksimalna
naziva se Brewsterov ugao. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relati-
vnom indeksu prelamanja sredine na koju je svjetlost pala.
Brewsterov ugao za vodu je oko 53' To znati da kad svjetlosni zrak pada na
vodu pod tim uglom, reflektovani zrak je potpuno polarizovan.
Po/arold/: Neki kristali (npr. turmalin) imaju svojstva da polarizuju svjetlost.
Takvi kristali propustaju svjetlost cija je ravan polarizacije samo u jednom pravcu, a
ostalu svjetlost apsorbuju. Kada se takav materijal nanese na plasticnu foliju dobije
se polaroid
PoJaroidi su vjesfacki polarizafori.
Ogled 1. Propustimo nepolarizovanu svjetlost (npr. iz dzepne svjetiljke) kroz polaroid. Iza polaroida
cemo dobiti polarizovanu svjetlost (sl. 3.3.15).
Takav uredaj pomocu kojeg od nepolarizovane
svjetlosti dobivamo polarizovanu svjet!ost zove se
polarizator P. Aka iza polarizatora P stavimo jos
jedan polaroid, onda pomocu njega mozamo
analizirali da n je svjetlost polarizovana. Takav
uredaj se naziva analizator A. Kada su polarizator
j analizator paralelni, onda cemo kroz anaiizator
vidjeti polarizovanu svjetlost. Kada su u ukrstenom
polozaju onda polarizovana svjetlost ne6e prolaziti
kroz analizator.
81. 3.3.15. Prolaz svjetlostl kroz dva
paralelna polaroida
Ako polarizator stavimo na knjigu sa slovima,
a iznad njega drugi polarizator (ustvari analizator),
zapazamo sljedece. Okrecemo analizator i u
jednom trenutku uopste ne vidimo slova. To znaci da su polaroidi u ukrStenom polozaju. Dalje okrecemo
anaHzalor dok jasno ne vidimo slova u knjizi. Tada su polaroidi u paralelnom poloiaju.
Svjetlost se maze polarizovati i pomocu tzv. dvolomca (islandski kaldt). Taj kristal vrsi dvostruko
prelamanje svjet!osti pri camu su oba zraka polarizovana. Kada posmatramo, na primjer slova kroz
dvolomac, onda se vide dvostruko.
Ogled 2. Tecni kristall (LCD - Uquid Erystal Displey) se primjenjuju za izradu zaklona za
ocitavanje na dzepnom racunaru, prenosnim kompjulerima, maiim teievi:zarima, itd. Svjetlost pomocu
koje vidimo brojeve na LeD-u je polarizovana.
Posmatraj brojeve na ekranu dzepnog racunara kroz polaroid (npr. suntane naocale od polaroida).
Kada okrecemo racunar u jed nom ce polozaju brojke nestatl jer tada polarizovana svjetlost iz racunara
nece prolaziti kroz nas polaroid.
Pitanje 1. Sla su to opticki aktivne supstance (tvari)?
Odgovor. Neke supslanceJmaju svojstva da obrcu ravan polarizovane svjellosti, kao na primjer vodeni
rastvor secera. Ugao 9brtanja _polarizovane svjetlosti js proporcionalan koncentraciji opticki aktivne
supslance. Ta cinjenica se koristi kod tzv. pomoeu kojih 58 odreduje koncent"raclja opticki
127
aktivnih supstanci. Polarimetar pomo6u kojeg se odreduje koncentracija rastvora seGera zove se
saharimetar,
Buduci da je reflektovana $unceva svjetlost djelimicno polarizovana, ona 6e manje prolaziti
kroz polaroid nego direktna svjetlost Stoga se polaroidi koriste kao dodatni dijelovi za dobivanje
kvalitetnih snimaka pomocu fOloaparata i kamera,
Polarizovana svjetlost se karisti i za ispitivanje naprezanja materijala,
Primjer 1. Pod kojim uglom treba svjetlost da pada na povrsinu stakla pa da reflektovana svjetlost
bude maksimalno polarizovana? Indeks prelamanja stakla je n = 1,5.
Rjesenje.
Brewsterov ugao cemo izracunati iz relacile
tgo.
a
= n "" 1,50; "" 56,3'
Disperzija svjetlosti
Jos je Newton u 17. stoljeGu
eksperimentalno ustanovio da se tF\e\Cl
Suneeva svjetlost, prilikom prolaska kroz
staklenu prizmu, razlaze na boje.
Uzani snop Suneeve svjetlosti ulazio
je kroz mali otvor na prozorskom staklu u
zamraeenu sobu, a zatim je prolazio kroz ij
prizmu (sl. 3.3.16). Na suprotnom zidu je 51.3.3.16. Disperzl]. svjetlos"
dobio spektar Sunceve svjetlosti u obliku
trake ciji su dijelovi razlicito obojeni. Boje su poredane redom, kao na slici: crvena,
narandiasta, tuta, zelena, pIa va, ljubfcasta. To su osnovne bOje.
Prema tome, Suncev spektar je nastao razlaganjem bijele Suneeve svjetlosti.
Sijela svjetlost je mjesavina svih spektralnih boja.
Razlaganje bijele, slozene, svjetlosti na boje naziva se disperzija
svjetlosti.
Kako mozemo protumacitl pojavu disperzije svjellosti? Sv)etlost je talasne
prirode. Vidljiva svjetlost ima talasne duzine od 380 nm do 760 nm. Srzina
svjetlosti u razliCitim sredinama je razlieita. Prilikom prelaska svjetlosti iz jedne
sredine u drugu ona se prelama. Velieina koja karalderise to prelamanje naziva se
indeks prelamanja n.
Indeks prelamanja je razlieit za razliCite boje. U vidljivom dijelu speldra najveCi
indeks prelamanja ima Ijubicasta svjetlost (Ij. sl. 3.3.14.), a najmanji crvena
svjetlost (c). U oblasti vidljive svjetiosti Ijubitasta svjetlost ima najmanju talasnu
duzinu, a crvena najveeu. Prema tome, svjetlost vece talasne duzine se manje
prelama od svjetlosli manje talasne duzine.
Ljubicasta svjetlost se najvise preiama jer ima najmanju talasnu
d.uzinu._s crvena svje!lost se najmanje pre lama jar ims najvecu talasnu.
duzinu. ..'
128
Pitanje 1. Sta je sinteza bijele svjetlosti.
Odgovor. Svjetiost jedne ta!asne duzine (boje) naziva se monohromatska svjetlost, a bijela
svjet!ost je slozena od svih spektralnih baja,
Ako na put razlozene bijele svjetlostl postavimo drugu prizmu (u obrnutorn polozaju) iz nje opet
izlazi bije!a svjetlost. Ta pojava se naziva sinteza bilele svjetlosti.
Pitanje? Sta je osnovna karakteristika svjetlosti: njena talasna duzina iii frekvencija?
Odgovor. Baja svjetlosti ustvari zavisi od njene frekvencije. Pri prelasku svjetlosti iz rjede u guscu
sredinu talasna duzina se smanjuje, a frekvenclja ostale Ista, Boja svjetlos!] takode ostaje ista, slo znaCi
da njena bOja zavis! od frekvencije. Prema tome, osnovna karakteristika svjetlosti je njena
frekvencija.
Boje i prozirnost tijela
Kakvu te boju imati neko !ijelo zavisi od njegove prirode i od svjetlosti koja na
njega pada. Kada na neku povrsinu padne snop bijele svjetlosti, onda se jedan dio
reflektuje, jedan apsorbuje, a jedan propusti (transportuje).
Ako povrsina odbija sve zrake Sunteve svjetlosti, onda je takva povrsina
bijela. Ako povrsina apsorbuje svo zratenje koje na nju pada, onda je takva
povrsina erna,
Tijelo koje propusta svo zratenje koje na njega pada je prozirno.
Ako neko tijelo, iz sastava bijele svjetlosti reflelduje samo crvenu svjetiost,
onda te biti obojeno crveno. iii, uopste, ako povrsina tije/a reflektuje sarno jedan
dio bijele svjetlosti, onda je obojeno.
Takode, neka tijela propustaju samo odredene bOje(talasne duzinu). U fizici se
takva tijela nazivaju oplicki filtri.
U prirodi tijela najceste reflelduju iii propustaju svjetlost vise boja. Takode
mogu da reflektuje jedne boje, a druge da propustaju, itd.
Tkanine bijelih boja znatno manje apsorbuju Suncevo zracenje, nego tkanine
erne boje. Stoga je Ijeti bolje nositi bijelu odjetu, a zimi crnu.
Potpuno prozirnih tijela nema. Jedno tijelo moze biti prozirno za jednu vrstu
zraeenja, a neprozirno za drugu. Na primjer, prozorsko staklo je potpuno prozirno
za vidljivu svjetlost i blisko infracrveno zraeenje. Medutim, prozorsko staklo je
neprozirno za ultraljubieaste zrake. Suneanjem iza prozorskog stakla ne bi mogli
pocrniti. Na tom svojstvu stakla zasniva se ueinak staklenika. Veliki dio Suneevog
zratenja prolazi kroz staklo u staklenik i obasjava biljke i tlo u njemu. Zraeenje se
velikim dijelom apsorbuje j u stakleniku se podize temperatura, Temperatura u
stakleniku raste jer se u poeetku vise zraeenja apsorbuje nego emituje kroz staklo.
Nakon duzeg vremena uspostavlja se ravnoteza ulazne i izlazne snage zraeenja,
ali na visoj temperaturi.
Zbog sve vete kolieine otpadnih gasova (CO,) u atmosferi eesto se goveri 0
opasnoti od efekta staklenika, odnosno porastu prosjecne temperature vazduha.
.10 bi imali negativne posljedice za Zemlji i zivitt biea.
pjtanje 1. St'a suo komplementarne' boje?
129
Odgovor. Kombinovanjem osnovnih spektralnih bOja mogu Se dobiti razlicite boje. Na primjer ad
zute j plave boje dobije se zelena boja, ad zelene i Ijubicaste plava baja, ltd.
Aka se kombinacijom boja dobije bijela bOja, onda su Ie boje komplementarne. Na primjer, to su
cIVena i plava baja, zutozelena i ljubicasta, itd. Zelena bOja nema kompJementarne bOje.
Pitanje 2. Kako nastaje duga?
Odgovor. Duga je speldar Sunceve svjetlosti. Nastaje preJamanjem Sunceve svjetlosti u
vodenim kapljieama kOje se obrazuju u atmosferi za vrijeme kise (ill iznad vodopada). To prelamanje je
razlicito za razliCite boje te se javlja spektar boja koji se naziva duga. Pojavu duge objasnio je jos u 13.
stoljetu perzijski naucnik AIMFarizi.
Pitanje 3. Zasto je boja neba playa? Zasto nastaje jutamje i veeemje rumenilo neba?
Odgovor. Suncevi zraei se reflektuju od Zemlje. Pri tome nailaze na cestiee atmosfere cije su
dimenzije reda velicine talasne duzine plava svjallosti (400 nm). Usljed toga se plava svjetlost difuzno
reflekluje natrag prema Zemlji i mi vidimo plavu boju neba. Ostali dijelovi svjetlosti prolaze ove cestlee i
odlaze u vasionu.
Jutarnje I veeernfe rumeniJo nastaje usljed toga sto pri izlasku i za!asku Sunea njegovi zraei
proJaze kroz niske slojeve atmosfere napunjene prasinom i dimom. Na tim cesticama zraci kraCih
talasnih duzina se reflektuju. Zraci vecih talasnih duzina (pretezno eIVeni) pro!aze do nas.
Gore navedeno moze se provjerlti i ogledom. U posudu za vodom sipaj nekoliko kapi mlijeka i
usmjeri jak snop bijele svjetlosti. U reflektovanoj svjetlosti voda izgleda plava, a u propuStenoj cIVena.
Pitanje 4: Kakva je ra:zlika izmedu spektra dobivenog optickom prizmom i optickom resetkom?
Odgovor. Kod spektra dobivenog optickom prlzmom najviSe skrete Ijubieasta svjetlost, a
najmanje eIVena svjetlost. Kod speldra dobivenog optiekom resetkom najvise skrece ervena, a najmanje
Ijubicasta bOja.
Kod spektra dobivenog optickom resetkom razmak izmedu pojedinih bOja je ravnomjeran, a kod
spektra dobivenog optickom prizmom nije.
Spektri. Spektroskopija
Spektar bijele svjetlosti sastoji se ad svih boja. Prelazak od jedne do druge boie je postepen
(kontinuiran). Takav spektar se naziva kontinuirani iii neprekidni speklar. -Suneeva (dnevna) svjetlost
daje kontinuirani spektar koji je sastavljen od svih boja. Priblizno kontinuirani spektar daju sljalice sa
usijanim vlaknom, f!uoroseentne cijevi, ltd.
Kontinufrani speJdar emltufu usijana cvrsta tijela i tecnosti.
Takvi spektri se zovu jOs i nekarakteristf6ni jer ne zavise od vrste tljela koje ih emituje. Da su ovi
spektri kontinuirani mozemo se uvjeriti ako u spektroskopu posmatramo spektar dnevne svjetlosti iii
spektar svjetlosti sijaliee. UOCavamo kontinuirani raspored svih boja.
Ako u plamen upaljaca (Hi svijeea) unesemo malo kuhinjske soli I posmatramo tu svjetlost kroz
spektroskop, vidjet cemo jednu zutu Hnlju (sl. 3.3.17). Ta linija eija je talasna duzina 589 mm, je
karakteristicna za natrij, Na. Ako uzmemo neku so
eezlja Cs vidjet cemo jednu eIVenu i dvije plave linije,
ltd. Posto su ovakvi spektri u ob!iku linija nazlvaju se
J r JJ 4, linijskl spektri. Usijani gasovi emituju svjetlost eijl su
speldri linijskl.
SI.3.3.17. Linijskl spektri natrlja (Na) i
cezija (Cs)
Linijski spektri su karakteristlcni za svaku vrstu
atoma, odnosno za svaki hemijski element. Zato se
zovu i karakteristicni spektrl. Na ovoj cinjenici se
temelji spektralna metoda za odredivanje hemijskog
sastava supstanee i zove se spektralna analiza.
. Proueavanje zakonitosti !inijskih spektara
omogueilo je razvo] kvantne teorije atomskih procesa i
otkrivanje novih zakona koji vladaju u mikrosvijetu.
Obje vrste spektara, linijski i kontinuirani, pos!je.dica su emisije sVjet!o.stl us!jed cega su oni dobili
speldri. . .' . .
130
Ako bijela svjetlost prolazi kroz neki usijani gas, onda cern?, dObiti.spektar u kojem se
dijelovima nalaze tamne linije. primjer, ako kroz na;nJa, onda c:e
tamna Hnija biti lama gdje bi u emlSlOnom spektru blla natnJeva zuta hnlJa. Svaka od para aps0ri?uJe
upravo onu svjetlost koju bi sarna emitovala pri istim uslovima. Ovakav spektar se nazlva apsorpclOni
speldar.
Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koJu bi sami emitovali prl Istim usiovima.
To je zakon apsorpcije svjetlosti koji je dao Kirchoff sredinom 19. stoljeea. Kirehoffovo:n
zakonu mogu se objasniti tzv. Fraunhoferove tamne u spektru Te hmj6.odgovaraJu
linijskom spektru hellja slo ukazuje da u atmosfeti Sunea In:a heliJa onu vrstu
zracenja koju bi i sami emitovali. T ako je nadeno da u atmosfen Sunea Ima vodlka, gozda, ltd.
o teorijskom razmatranju spektara bit ce rijeei u pogJavlju 0 atomskoj fizici.
Spektroskop. Za posmatranje i ana!izu spektara upotrebljava se uredaj koji se lOve spektroskop.
Spektroskop sa prizmom (sl. 3.3.18.) sastoji se od kolimatora, durbina i prizme.
SI. 3.3.18. Serna spektroskopa sa ·prizmom
Kolimator je cijev na cijem se ulazu
nalazi uzani prorez, a na izlazu je sabirno
soeivo. Duzina cijevi se podeSava tako
da prorez bude u ziznoj ravn! soCiva. Na
taj nacin sotivo daje para!elan snop
svjetlostl koji pada na opticku prizmu. U
prizmi se Svjetlost razlaze na boje.
Durbin (dalekozor) sluzi za
b.. posmatranje svjetlosti lz prizme. U
durbinu vidimo ({kove proreza, odnosno
k.ontinuirani iii linijski spektar koji daje
izvor svjet1osti.
Ako spektroskop ima dodatni dio
pomocu kojeg se odreduje talasna duzina pojedinih linija, onda se speldrometar. Durbin S6 moze
zamijeniti !otokamerom kojom se moze snimiti spektar. Takav spektralnl aparat S8 zove spektrograf.
Ako se ispred objektiva durbina postavi neprovidni zaklon sa. uskim prorezom: cnda. se
pomjeranjem zaklona maze izdvojili zeljena boja, tj. monohromatska sVJetiost. Speictrainl aparat! sa
takvim prorezom nazivaju se monohromatori.
Spektralna analiza ima veliki znaeaj, kako za proutavanje svemira, take i za proueavanje
zakonitosti koji vladaju u mikrosvijetu.
Pitanja i zadaci.
1. Koje pojave objasnjava talasna optika?
2. Objasni sirenje talasa i difrakciju talasa pomotu Huygensovog prineipa
3. Pod kojim uslovima dotaz! do interfereneijske svjetlosti?
4. Sta je opticka resetka? Opisi njenu primjenu.
5. Objasni razliku izmedu polarizovane i nepolarizovane svjeUosti. Kako se od nepo!arizovane svjetlosti
moze dobiti pOlarlzovana svjetlost?
6. Kako se moze debiti spektar bOja?
7. Kako indeks prelamanja svjetlosti zavisi ad talasne duzine svjetlostl, a kako od frekvencije?
8. Sta karakteriSe bOju svjetlosit. njena ta!asna duzina ill frekvencija?
9. Kada je tijela emo, a kada bijela? Kada je obojeno eIVeno?
10. Sta se sve moze ispitati spektralnom analizom?
11. Opticki resetka ima konstantu 0,02 mm. Na nju okomito pada paralelan snop .lute. natrijev.e svje.t!osti
talasne duzine 589 nm. Poq kOjim ug[ovima se. vide prva trl maksimuma intenz!teta sVJeUcstl (ne
racunat! centralni)? (R: 1,69<>, 3,38
0
, 5,07") .
131
12. Odredi konstantu opticke resetke ako se pri osvjetljavanju crvenom (monohromatskom) svjetloscu
talasne duiine 656 nm prva svjella Unija vidi pod uglom od 3,76" (R:k=1; d=10·
s
m)
13. Svjetlosni .zrak pada jz na neku povrsinu pod uglom 55", prj cemu je reflektovani zrak
polanzovan. a) Kohkl ]e mdeks prelamanja ta sradine? b) Kolika je brzina svjetlosti u toj
sTedm!? (R: a) n",1 ,43; b) v"" 209790 kmls)
Vainiji iskazi i formule
Kada dva iii vise koherentnih svjetlosnih talasa dodu u istu tacku
nastaje Prj tome moze doci do pojacanja (konstr.
uktlvna mterferencIJ8) III slablJenja (destruktivna interferencija) intenziteta
svjetlos1i.
Ova 1alasa iste frekvencije, maksimalno ce se pojacati ako se
susretnu u fazi. Maksimalno ce se slabiti aka se susretnu u suprotnoj fazi.
Difrakc;ja je skretanje talasa ad prvobitnog pravca prostiranja pri
prolasku pored neke prepreke iii otvora.
Polozal dlfrakcionih maksimuma kod opticke resetke odreden je
relacijom
gdje je: d M konstanta resetke, ex· ugao kretanja, k - redni broj
difrakcionog maksimuma, k = 1,2,3 ...
Ako kod svJetlosnog talasa elektricno polje osciluje 5talno u jednoj ravni
kaiemo da je talas polarizovan. '
. Upadnl ugao za koji je polarizacija svjetlosti, prj refleksiji, maksimalna
nazlva se Brewsterov ugao. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relativnom
indeksu pre/amanja sredine na koju je svjetlost pala.
. slozene, na boje naziva se disperzija svjetJostJ.
To Je poslJedlC8 clOlenice da se razlicite bOje razlicito prelamaju.
Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koju bi sami emitovali
pri istlm uslovima.
132
dsina = kA
4. KVANTNA FIZIKA
4.1. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
Historijat. Dva stoljeca, od 1687. godine do 1887. godine, mogu se nazvati
doba klasiene fizike. Naime, 1687. godine Newton je uspjesno objasnio sliku
svemira, a 1887. godine je Hertz eksperimentalnio potvrdio Maxwellovu hipotezu
o postojanju elektromagnetskih talasa. Poslije Hertzovlh otkrlca elnilo se da je
postavljen zavrsni kamen u naucnu gradevinu.
I upravo kada S8 cinilo da su razotkrivene sve tajne prirode, pojavilo se krajem
19. sioljeca mnostvo eksperimentalnih podataka kojl se nlsu mogll objasnlil
klaslenom flzlkom. Atomskl spektrl vodlka, otkri6e elektrona, otkrlce radloaktlvnostl,
otkrite x-zraka, itd. Sva ta otkrita su zahtljevala reviziju klasicne fizike.
Zanimljivo j8 medutim da prvi nagovjestaj 0 potrebi revizije k!asitne fizike nije
dosao iz atomske fizike. Prvi takav znak bile je proucavanje zakona toplotnog
zracenja tijela. Da bi mogli razumjeti 0 cernu se radi ·upozna1 cemo se sa nekim
osnovnim pojmovima 0 topiotnom zracenju.
Top/otno zracenje
Zagrljano cvrsto tijelo zracl elektromagnetske talase I takvo zracenje se oblcno
zove toplotno zraeenje. Na prlmjer, putem elektromagnetsklh talasa dolazl energija
sa Sunca.
Kada, na prlmjer, posmatramo komad zeljeza koje se zagrljava, na odredenoj
temperaturl (preko 500°C) ono postaje crveno usijano. Daljlm zagrljavanjem.
postaje jarko-crveno ltd. To znael da tljelo na nllim temperaturama emituje
nevidljivo infracrveno zracenje. Na visim temperaturama tije!o pocinje emitovati i
vldljlvu svjetlost.
JOB 1859. godine naucnlk Kirchoff je postavlo zakon zraeenja koji glasi:
TijeJo koje najvise apsorbuje zracenje najvise ga i emituje.
erne povrsine najvise apsorbuju zracenje koje na njih padne.
Tijelo koje na svakoj temperaturi potpuno apsorbuje zracenje svih
talasnih duzina naziva se idealno c-rno tijelo. .
133
Iz Kirehoffovog zakona zakljueujemo da je idealno erno tijelo i najbolji emlte,
51. 4.1.1. Model idealnog crnogtijela
zracenja. Idealno erno tijelo ne postoji u
prirodi. Dobra aproksimaeija idealno crnog
tijela je jedna supljina sa malim otvorom (sl.
4.1.1.) koja apsorbuje ejelokupno zraeenje
koje ude kroz otvor.
Ukupni intenzitet zraeenja tijela je
II=fl
gdje je: P - snaga zraeenJa, S - povrsina
tijela. Jediniea je W/m. U ukupnom
zraeenju su zastupljene sve talasne duzine.
U gornjoj relaeiji snaga zraeenja je
dE
p=-
8t
gdje je 8E - energija koju zraei uzareno tijelo, 8t - vremensko trajanje zraeenja
Zakoni zracenja cmog tijela
Fizicari SU, krajem 19.
sto/jeca, mjerili intenzitete
zraeenja zagrijanog ernog tijela to,
za razlitite talasne duzine. I
Koristili su speeijalne prizme
koje su propustale i infraerveno
zracenje.
Oni su ustvari mjerili emESlonu
moc cmog tijela. To je veliCina kOja mjeri
intenzilet zracenja U odredenom
intervalu talasnih duiina
;
i
I
I
I
I
I
6000 K
I 4500K
I
2 ;Vf'm
Na sliei 4.1.2. je prikazan
dobijeni dijagram. Na apseisi je
talasna duzina zracenja, a na
ordinati emisiona moc idealno
ernog tijela, za dvije razliCite
temperature.
$1. 4.1.2. Spektrl zracenja za dvlje razlicite
temperature
Uoeili su dvije vaine zakonitosti.
1. Prva zakonitost je izrazena Wienovim zakonom pomjeranja:
duzina na je intenzitet zracenja maksimalan, obrnuto je
proporclonalna apsolutno) temperaturi. ' ... .. , ._
134
Il.m =Hb=2,9.10·
3
Km .
Nairne svaki spektar ima maksimum intenziteta zracenja, na dataj temperaturi.
Taj maksimum je na odredenoj ta!asnoj duzini A.
m
_ Za vete i manja talasne duzine
emisiona moc je manja.
Na primjer Covjecije tijelo ima maksimum zraeenja u infraervenom podrueju.
Suncev spektar ima maksimum zraeenja u vidljivom dijelu spektra (500 nm), itd.
2. Druga zakonitost je izrazena Slefan-Boltzmanovim zakonom:
Ukupni intenzitet zracenja idealnog crnog tijela proporcionalan je
cetvrtom stepenu apsolutne temperature.
gdje je konstanta a=5,67·10·
8
W/m
2
K4.
Ako se, na primjer, temperatura tijela pove6a dva puta onda 6e intenzitet
zracenja porasti 16 puta.
Za one koji zele vise znati
Na slle! 4.1.2. ukupni intenzitet zracenja (ukupna emisiona moc)l, slikovito je predstavljen
povrsinom ispod krivulje zraeeoja. Ta je povrSina za veta temperature moogo veta nego za nize
temperature.
Ako tljelo nije idealno erno, cnda je njegova ukupna emisiona moc
I ;:: al
o
gdje je 1
0
, ukupna emisiona moe idealno crnog tijela, a.. koeficijent apsorpcije. Na primjer, za vlakno
sijaHce a'" 0,33.
Primjer 1. Za zivot na Zemlji najvainiji Izvor energije je Sunce. Spektar Suntevog zracenja sa
proteze od dalekog infracrvenog pa do ultraljubicastog zracenja. Ulaskom u Zemljinu atmosferu jedan
dio zratenja se apsorbuje i rasprsava. Do povrsine Zemlje dolazi zracenje talasnih duiina od 300 nm do
2500 nm.
Maksimum zracenja je na talasnoj duiini 480 nm. To je zelena boja, mada Sunce izgleda iuto
zbog mijesanja svih boja. Vz pomoe Wienovog zakona pomjerenja izracunaj temperaturu na povrsini
Sunea.
Rjesenje
2>m = 480·1O·
9
m
T=1
2,9·1O-
3
Km
t..m 480'W-
9
m
T=6038K
Primjer 2. Zagrijana pee Ima temperaturu 1000 K i zrati kao erno t1jelo. a) KoHku ima ukupnu
emisionu moe? b) Kolika je snaga zracenja kroz otvor peel S = 100 cm
2
, c) KoUka se energija izrati za 5
$?
RjesenJe:
T=WOOK
.S.=lOO cm
2
=lOO'lO'4!p2
t-5 s
a) 1=1, O)P=?, e) E=1 elI::::?,
135
a) lntenzlte! zracenja je
I "'oT' 0:05,67,10-
8
m:' (1000K)4

m'
b) P=IS=567 W c)E=Pt=2835J
Hipoteza 0 kvantima energije i Planckov zakon zracenja
Raspored energije zracenja po talasnim duzinama, prikazan je na slici 4.1.2.
Krivuljaje dobijena eksperimentalno.
Fizicari Rayleigh i Jeans (Rejli i Diins) su 1900. godine pokusali teorijski da
obja8ne tu krivulju. Pri tome su koristili zakone klasicne fizike. Medutim, njihova
teorijska krivulja slagaia se sa eksperimentalnom sarno za ve6e talasne duzine
(manje frekvencije). U oblasti visokih frekvencija ponasala se potpuno suprotno.
Otuda se ovaj pokusaj naziva "ultravioletna katastrofa" u smislu katastrofe
klasicnih zakona u fiziei.
SI. 4.1.3. Max Planck
(1858-1947)
Problem zracenja ernog tijela rijesio je Max
Planck, 1900. godine. On je uoCio da treba izmijeniti
pretpostavku na kojoj se temelji klasicna fizika, 0
kontlnuiranoj (neprekidnoj) emisiji energije zracenja.
Umjesto toga Planck uvodi hipotezu da se energija ne
emituje kontinuirano vee diskontinuirano, U
odredenim konacnim iznosima koji se nazivaju kvanti.
Svaki kvant nosi odrec1enu kolicinu energije,
[e=hf!
gdje je f - frekveneija zracenja, h - konstanta
proporcionalnosti koja se zove Planckova konstanta i
Cija je vrijednost
Ukupna emitovana energija jednaka je cjelobrojnom umnosku energije
jednog kvanta_
gdje je n = 1 ,2,3, ... (cio broj).
Na osnovu svoje hipoteze 0 diskontinuiranosti energije Planck je izveo zakon
zracenja crnog tijeJa koji se potpuno slaze sa eksperimental[1im rezuitatima
(81.4.1.2,), !z Planckovog zakona zracenja mogu se izvesti svi do tada poznati
zakoni zracenja crnog tij.ela, kao. specijalni slucajevL
God,na 1900 se mozesmatrati pocetkom.nove fizike koja se kvanta
zove kvantna fizika. - .-. .
136
Primjer 1. Talasna dui.ina monohromatske laserske svjetlosti iznosi 632 mm. Kolika je energija
jednog kvanta zracenja? Energiju izrazi u dzulima (J) i elektronvoltima (eY).
RJeSenJe
)"- 632 mm 632.10.
9
m
E_ ?
Energija jednog kvanta je
E=hf
J..
6,62 .1O-:l4 Js· 3 . lOs
E"" s
6,32.10 7 m
E",3,14·1O-
19
J.
Energija izraiena u elektronvoltima je
Fotoelektricni efekat
E_ 3,14.10 ..
19
)

,v
.
1,96eV
Fotoelektricni elekat je pojava emisije eleklrona sa povrsine metala
kada se obasja svjetloscu.
Pojavu fotoefekla prvi je zapazio Hertz, 1887. godine, ali je nije znao objasniti.
Tek 1987. godine, kada su otkriveni elektroni, dokazano je da su cestiee koje
izbacuje svjetlost - elektroni.
Pojavu fotoefekta cemo najlakse objasniti pomocu tzv. fotocelije (sl. 4.1.4.).
SI. 4.1.4. Fotocelija
U evakuisanoj Gijevi se nataze dvije
elektrode. Jedna od njih (katoda) je premazana
cezijem, iii nekim drugim a!kalnim metalom, da bi
se lakse izazvao foloefekat. Eleklrode se
prikljuce na izvor jednosmjernog napona. Kada
katoda K nije obasjana svjetloscu mjerni
instrument ne pokazuje nikakvu struju. Kada se
abasja svjetlos6u na mjernom instrumentu se
registruje struja! Svjetlost je izbila eleirtrone sa
katode i oni se kre6u prema anodi A. Tako se
obrazuje struja koja se zove foloslruja.
Jos prije 100 godina naucnici su ustanovili da je:
1) jacina fotostruje proporcionalna jacini svjetiosti,
2) kineticka energija izbijenih elektrona ne zavisi od jacine svjellosli
vee sarno ad njene frekvencije.
Prva cinjenica se mogla objasnlti klasicnom fizikom. Sto ]e veti intenzitet
svjetlosti veei je broj izbijenih elektrona te i jaca dobivena fotostruja.
Druga cinjenica, da kineticka energija izbijenih· elektrona ne zavisi od jacine
svjetiosti, nlje se mogla objasniti zakonima klasicne fizike.-Pogotovo se nije moglo
137
objasniti postojanje tzv. granicne frekvencije, tj. najmanje frekvencije koja moze
izazvati fotoefekat.
Einsteinovo tumacenje. Fotoelektircni efekat je objasnioEinstein, 1905.
godine. On prihvata Planckovu kvantnu hipotezu i pretpostavlja da se svjetlosna
energija i apsorbuje u kvantima. Medutim, Einstein je oti5ao korak dalje. On
pretpostavlja da se svjetiost sastoji od cestica - kvanta svjetlosti, eija je energija
proporcionalna frekvenciji. Ove castiee su kasnije nazvane fotoni i prema
Einsteinu, energija 10tona je
IE=bfl
Fotoefekat se moze shvatiti kao sudar fotona sa elektronom, pri cemu foton
svu svoju energiju predaje elektronu. Elektron je u metalu vezan djelovanjem
pozitivnih jona kristalne resetke. Da bi napustio metal mora posjedovati odreaenu
energiju.
Energija koju mora posjedovati elektron da bi napustio metal jednaka
je izlaznom radu A.
Prema tome, aka je energija fotona veta ad izlaznog rada eiektron 69 napustiti
metal. Preostala energija ce S8 pretvorlti u kineticku energiju izbijenog elektrona.
Prema zakonu odrzanja energije, vazi:
Ihf = A+E,I
Energija fotona se utrosi na izlazni rad i kineticku energiju izbijenih
fotoelektrona.
Gornja relaeija je poznata kao Einsteinov zakon za fotoelektricni elekat.
Kineticka energija u formuli je maksimalna kineticka energija kojoj odgovara
maksimalna brzina fotoelektrona,
138
SI. 4.1.5. Granicna frekvencija za
fotoefekat
my'
E
- 2
Einsteinovu jednacinu mazema prikazati
graficki (sl. 4.1.5.). Na apseisi je frekvencija
svjetlosti, a na ordinati kineticka energija
izbijenih fotoelektrona. Da bi doslo do
fotoefekta, Ij. do izbijanja elektrona, svjetlost
mora imati neku minimalnu frekvenciju
koja se zove granicna frekvencija fo. Ako
je frekvenclja svjetlos!i manja od granicne,
onda nema nl fotoefekta. Ako je veta, onda
se "visak" energije utrosi na kineti6ku
energiju fotoelektrona.
Kada je frekveneija svjetlosti jednaka
granicnoj frekvenciji, onda je"
hf, = A
Izlazni rad zavisi ad vrste metala. Najmanji je za alkalne metode. Npr. za cezij
iznosi 1,81 eV. Za eink iznosi 4,24 eV, itd.
Za one koji ieJe vise znati
Pitanje 1. Sta je napon zaustavljanja Uz (zaustavni napon)?
Odgovor. Da bi se, pri fatoefektu, sprijecio dolazak fotoe\ektrona oa anodu trebalo bi promijeniti
polaritet napona na elektrodama. prj nekom naponu U
l
(zaustavni napon) nijedan ad foloelektrona
nece daspjeti do anode. U tom trenutku rad elektricnog polja, pri zaustavljanju elektrona, jednak je
kinelickoj energiji emitovanih fotoe!ektrona,
Mjerenjem napona zaustavljanja moze sa odrediti maksimalna brzina izbijanih etektrona, izlazni rad
metala, vrijednost Planckove konstante, itd.
Pitanje 2 Kako se maze izracunati Impuls fotona?
Odgovor. Fotoelektricni efekat je pokazao da svje1!ost, pored ta!asnih svojstava, lma i
korpuskularna svojstva (korpuskula·ceslica). Prema tome, osim talasne duzine folonu se maze
pripisati i impuls.
Folon se moze smatrati cesticom kOja sa kre6e brzinom svjetlosti. Prema Einsteinovoj relacijl,
E=mc2 ""hf he
lz gornje relacije je impuls fotona p = me =
A
Prirnjer 1. lz!azni rad za aluminij iznosi 4,24 eV. Odredl granicnu trekvenciju, tj. najmanju
frekvenciju svjetlostl kOja moze izazvati fotoefekat. KoUka je talasna duzina te svjetlosti?
Rjesenje.
A -=4,25 eV
fo=?Ao=?
Granicnu frekvendju mozemo izracunati iz reladje hfo = A,
A
fu""'h
Izlazni rad treba izraziti u 81 jedinic'l, tj. u dzulima (J)
Granicna frekvendja je
A"" 4,25 eV·1 ,6.10.
19
J/eV
A = 6,8>10.
10
J
fo l027.1015Hz
6,62 Js '
A. c
, '0
Talasna duzina te svjetlosti (292 nm) pripada ultraljubieastom podrucju.
Primjena fotoefekta. Fotocelija se koristi kod uredaja u kojima se svjetiosni
signali pretvaraju u elektricne. Kada svjetlost padne na fotoceliju uspostavi se
strujno kolo. Zbog toga djeluje kao prekidac (sklopka) koji je otvoren kada 6elija
139
nije osvijetljena. Koristi se u automatskim uredajima, npr. za upravljanje javnom
rasvjetom, automatsko otvaranje i zatvaranje vrata, automatski brojaci, itd.
Fotoefekat kod metala, 0

I ! I; I
'" i '" ¥ Y t
SI. 4.1.6 Fotootpornik
kojem sma govorm, naziva se spoljasnji fotoefekat. U
poluprovodnicima, pod dje!ovanjem svjetlosti, oe dolazl do
izbijanja elektrona, vee ani samo postaju slobodni. Na taj
nacin se povecava njihova provodljivost Ta pojava se naziva
unutrasnji fotoefekat.
Supstance kOje pokazuju unutrasnji fotoefekat nazivaju
se fotootpornici (51, 4.1,6.) i izraduju se od poluprovodnika,
odn05no materijala kao sto su selen, smeij i germanij. Na
primjer, kada se fotootpornik abasja svjetloscu njegov otpor
se smanji i do 1000 puta take da 5e struja u kolu znatno
pajata,
Foto6elije su u svojoj prakticnoj primjeni
nasle adekvatnu zamjenu u tzv. fotoelementima
(sI.4.1.7.). Oni ne moraju imati poseban izvor
struje. Slika 4.1.7. prikazuje selenski
fotoelement. On se sastoji od selenske ploce na koji se nanosi vrlo tanak
(providan) sloj zlata iii nekog drugog metala. Na drugoj strani je zeljezna ploca.
51.4.1.7. Fotoelement
Kada svjetlost obasja
fotoelement ona dopre do
selena (poluprovodnika).
Svjetlost u poluprovodniku
oslobada elektrone kojima je
mnogo laksi put prema
gornjem sloju (zlatu). Gornji
sloj se stoga naelektrise
negativno a donja zeljezna
ploea pozitivno. Takav sistem predstavlja izvor elektricne struje. .
Zbog svoje jednostavnostl .fotoeiementi imaju veliku primjenu u praksi, jer ne
traze poseban izvor struje. Koriste se u rasvjetnoj tehnici, na televiziji, raz.nim
signalnim i kontrolnim uredajima, itd. Na istom principu fade i sola me baterije koje
neprekidno daju elektricnu energiju pod djelovanjem Suneave svetiosti.
Luminescencija. Te/evizija
Za razliku od toplotnog zracenja luminescencija je primjer tzv. hladne emisije
svjellosti. Javlja se kod tijela u svim agregatnim stanjima.
Prema vrsti energije koja se pretvara u luminescentno zracenje luminescencija se
dijeli na fotoluminescenciju, hemiluminescenciju, itd.
Fotoluminescencija nastaje pobudivanjem pomo6u svjetlosti. Mnoge
supstance imaju svojstvo luminescencije (kinin sulfat, fluorescin u vodi, itd.). Kada
se te supstance pobude ultraljubicastrm zracenjem daju vr!o iritenzivnu vidljivu
svjetlost. Na primjer, zldovi fluorescentnih sijalica su premazani tankim slojem
-supstance. Zivi!1a para u sijaliei emituje nevidljivu. lJ!traljubicastu
svjetlosl koju apsorbuje premaz i pri tome emituje vidljivu svjetlost ciji je spektar
vrlo sliean dnevnoj svjetlosti.
140
Te sijalice trose nekoliko puta manje elektricne energije od sijalica sa vlaknom.
Katodoluminescencija je pojava luminescencije izazvane katodnim zracima
(brzim elektronima). Primjenjuje se kod katodne cijevi odnosno ekrana televizora,
rada, osciloskopa, itd. Unutrasnja strana ekrana na koju padaju elektroni
prevucena je fluorescentnim materijalom usljed cega ekran fluorescira.
Kod hemiluminescencije hemijska energija se pretvara u svjetlosnu,
bioluminescencija je hemiluminesceneija zivih organizama, itd.
Luminescencija se moze razlikovati i prema vremenu trajanja luminescentne
emisije poslije prestanka njenog pobudivanja. Ako je ona kra6a od 10·
8
s, onda se
zove f1uorescencija. Ako emisija svjetlosti traje i poslije pobudivanja, od 0,1 ms do
nekoHko sekundi, luminesceneija se naziva fosforescencija.
Televizija
Televizija je sistem koji pomo6u elektromagnetskih talasa iii elektricnih impulsa
omogu6uje predaju i prijem slike na daljinu. Dakle, dok se kod radio-difuzije vrsi
prenos zvucnih, kod televizije se vrsi prenos vidnih utisaka.
Prenosenje slika sastoji se u tome da se slika podijeli na veliki broj djeli6a
pomo6u uskih redova. Svaki se djeli6 slike osvijetli prema odredenom redoslijedu
jedan za drugim, a svjetlost od osvijetijenih djeli6a pretvara se u elektricnu struju. U
tu svrhu televizijski odasiljac ima uredaj koji se zove tv-analizator.
Kod tv-prenosenja slika treba stvorili bar 25 sllka u sekundi, koje dolaze jedna
za drugom, zatim se prividno sliju u cjelinu, te daju utisak slike u zlvo.
Uredaji koji vrse pretvaranje strujnih impulsa u svjetlosne, kao i sakupljanje
svjetlosnih impulsa na zastoru, zovu 58 integratori sllka. Kod S8
broj redova j broj slika u sekundi mora potpuno poklapati, tj. sinhronizirati sa
brojem redova i slika u odasiljackoj TV-stanici, a zato sluzi poseban uredaj za
sinhronizaciju.
Najvazniji organ u TV-prenosu je ikonoskop koji opticke slike pretvara u
elektricne impulse, analogno mikrofonu koji zvuk prevodi u elektricne struje.
LJ
e
$1.4.1.8. Televizor
Prijemnik koji elektromagnetne talase
pretvara u sliku zove se televizor. Glavni dio
televizora,je katodna cijev. Ona proizvodi
snop centriranih i ubrzanih elektrona koji
padaju na stakleni zastor presvuean
ekron fluorescentnim slojem. T aj sloj svijetli pod
/ utjecajem katodnih zraka (slika 4.1.8.).
Katodna zraka krece se na isti nacin kao u
ikonoskopu, tj. opisuje red za redom dijelove
emitirane slike. Elektromagnetne zavojnice sa
svojim elektromagnetnim pOljem pomicu
katodne zrake.
Elektromatnetni impulsi, primljeni preko
antene djeluju na mnozinu elektrona u katodnoj zraci pa su tacklee na ekranu
svjetiije iii tamnije, te stvaraju potpunoistu sliku. U televizQruje sjedinjen uredaj za
primanje slike i tona.
141

Za one koji iete vise znati
Pitanje 1. Na kojem principu radi katodna cijev? Sta j8 termoelektronska emisija?
Termoelektronska emisija j8 pojava emitavanja elektrona sa povrsine zagrijanog metala.
Princip rada vecine elektronsklh eljevl (dioda, trioda, katodna cijev) zasniva S8 na koristenju
termoelektronske emisije.
Katodna cijev j8 vakuumska elektronska cljev koja ima fluorescentn! ekran. Na ekran pada mlaz
elektrona i on izaziva fluorescenciju u vidu svijetle tacke.
Na drugom kraju cijevi je katoda K koja emituje elektrone (sl. 4.1.9).
Elektroni za zagrijane katode
prolaze kroz upravljacku resetku G,
a zatim kroz sistem cilindricnih
anoda A, i A2• Cio taj sistem sluf! za
dobivanje fokusiranog snapa brzih
elektrona keji se usmjerava na ekran
S s.
lzmedu anode i ekrana
postavljena su dva para otklonskih
I( G ., At 0, ploca D, i D
2
, za skretanje u
horizontalnom i vertikalnom pravcu.
Od polariteta ploCica zavisl da Ii ce
51. 4.1.9, Katodna cijev svijetla tacka biti pomjerena nanize
iii navise, odnosno ulijevo iii udesno.
Katodna cijev je osnovni dio televizora, katodnog oSci!ografa, radara, itd.
Pitanja i zadacil
1. Opisi iSta se desava kada se komad zeljeza stavi u vatru i zagrijava na sve ve6u temperatuTu.
2. Kako se talasna duzina Am, na kojoj je intenzitet znacenja najveci, mijenja sa temperaturom?
3. Sta je idealno erno lijelo? Kako bisle napravm idealno erno tljelo?
4. Koja se godina i kOje otkrice u historiji fizike smatra prijelo.mnim za prijelaz lz k!asiene fjzike u
savremenu fizlku?
5. Kako se u Einsteinovu tumacenju fotoefekta oeituje zakon odrZavanja energije?
6. 9bjasni sta su to izlazni rad, napon zaustavljanja i graniena frekvencija za fotoelektricni efekat.
7. Sta je to foton? KoUka je energija folona (u dzulima i elektronvoltima), ako mu je lalasna duzina 500
nm. (R: E=3,97.1 0.
19
J=2,48 eV)
8. Folan ima frekvenciju f=7,5·10·
14
Hz. a) KoUka mu je lalasna duzina? Kojem podrucju
elektromagnetskog spektra pripada to zracenje? e} Kolika je energija kvanta zraeenja u eV? (R: a) 4.10.
7
m = 400 nm, b) vidljivom dijelu spektra, e) 3,1 eV)
9. Granicna talasna duzina za fotoelektrieni efekt na niklu je 248 mm. Koliki je izlazni rad metala?
(R: A= 5 eV).
10. KoUko puta treba povecati apsolutnu lemperaturu tljela da bi intenzitet zraeenja log tijela povecao
1296 pula? (R: 6 puta)
11. Uz:arena pec najvise znaei crvenu svjetlost talasne duzine 670 nm. Kolika je njezina temperatura?
(R: T =4328,3 K)
142
Vazniji iskazi i formule
zakon: Ukupni intenzitet zracenJa idealno crnog
tijela proporcionalan je cetvrtom stepenu nJegove apsolutne temperature.
Wienov zakon: Talasna duzina na koloj Je intenzjtet zracenja najveci
obrnuto je proporcionalna apsolutnoj temperaturi.
Idea/no crno tijelo apsorbuje svo upadno zracenje svih talasnih duzina,
na svim temperaturama.
Klrchoffov zakon: Tijelo koje najvise apsorbuje najvise I emltuje zracenje.
Energija jednog kvanta je
gdje je t - frekvencija zracenja, h - Planckova konstanta.
Fotoelektricnl efekat je poJava emisije elektrona sa povrsine metala kada
se obasja svjetloscu.
Energija totona, kod fotoefekta, utrosi se na izlazni rad A i kineticku
energiju izbijenlh elektrona.

I =oT
4
I. =."..
m T
E=hf
143
4.2 Fizika atoma
Hislorijat. Rijec atom na grckom znaci nedjeljiv. Pojam atoma u danasnjem
smlslu uveo je u nauku tek Dalton, 1808. godlne, tvrdnjom da se svakl hemijskl
element sastojl od cestlea koje se ne mogu dalje dljellti. Te najsltnlje cestlee se
ZOVU atomi i svaki hemijski element ima svoje karakteristicne atome koji se
razlikuju od atoma druglh elemenata. Nekollko godlna kasnlje (1811) naucnik
Avogadro uvodl pojam molekula kojl se sastojl od dva iii vise molekula.
Krajem 19. stoljeca otkrlvenl su katodni I kanalski zrael sto je navelo naucnlke
na misao da I elektrleltet ima atomsku strukturu! To znacl da postoji i neka
najmanja kolicina elektrielteta. Ta najmanja kolicina elektriciteta je nazvana
elektron. Dokaz da postoji takva cestiea - elektron, eksperimentalno je potvrdllo
Thomson, 1897. godlne. Otkrl6em elektrona udaren je temelj atomlstickom
shvatanju strukture elektrielteta koje je loglcno proizlazllo iz atomlzma mase.
Rutherferdov model aloma_ Atomski spektri
Godine 1895. doslo je do otkrl6a X-zraka, godine 1896. do otkrica
radioaktlvnosti, a 1897. do otkrica elektrona. Ta otkrica su bila dokaz da atom
nije nedjeljiv.
Otkrl6e elektrona, kao negativno naelektrisane cestiee, pokazalo je da je ta
cestica sastavni die materije. Aka je atom temeljni sastavni dio materije i elektricki
neulralan, to onda pokazuje da se u atomu mora nalazlti I jednaka kolicina
pozitivnog elektriciteta!
Tako je razmisljao i Thomson koji je otkrio elektron i predloiio prvi model
atoma. Prema njegovom modelu, atom je ravnomjerno pozltivna naelektrlsana
slera, a elektroni u njoj oseiluju oko ravnoteznih polozaja. Medutim, eksperimenti
su ubrzo pokazali da taj model nlje ispravan.
Rutherford (Raderlord) je 1911. godine, na osnovu
ogleda sa alla-cestieama, daD svoj model atoma. Alla-
cestice su pozitivno naelektrisane i danas znamo da su
jezgra atoma helija. On je uzeo radioaktivnu supstaneu
koja je emitovala alfa-cestiee i posmatrao njihov
prolazak kroz vrlo tanki listie zlata.
144
SI. 4.2.1. Ernest Rutherford
(1871-1937)
Rezultati njegovog
ogleda su pokazali da
vecina alla-cestlea prode
kroz IisM, bez Ikakvog
skretanja iii sa
zanemarljlvlm otklonom
od prvobltnog pravea.
Medutim, jedan dlo
cestiea se rasprsuje pod
ve6im uglovima, pa cak i
preko 90°(sl. 4.2.2).
, •. <-...
SI.4.2.2. Prolazak alfa cestica
kroz atom
SI. 4.2.3. Rutherfordov
model atoma
Da bl objasnlo ogled Rutherlord pretpostavlja da unutar atoma postojl jezgro,
takode naelektrisano pozitivno jer odbija alla-cestiee. Na osnovu ogleda i
proracuna Rutherlord je zakljuclo da jezgro atoma zauzlma samo mall, sredlsnji,
diD atoma, ali da je u njemu sadrzana gotovo sva masa atoma (sl. 4.2.3.).
Elektroni kruze aka jezgra na relativno velikim rastojanjima, sHeno kretanju planeta
oko Sunea. Zbog toga se Rutherlordov model atoma zove planetarnl model.
Rutherford je proracunao da su dimenzlje jezgra preko deset hiljada puta
manje od dimenzija atoma. Na prlmjer, ako zamisllmo da sudlmenzlje jezgra
velicine jabuke, onda se elektroni kreeu oko "jabuke" na udaljenostl 1 km. S
obzirom da je atom elektroneutralan, naelektrisanje jezgra je pozltivno i jednako
naelektrlsanju elektronskog omotaca atoma.
Rutherlordov model atoma biD je velikl korak u spoznajl strukture materlje ali
nlje mogao objasniti stabilnost atoma. Prema zakonlma elektrodlnamlke,
naelektrlsanje koje se krete ubrzano, mora zraeiti energiju. I ravnomjerno kretanje
po kruznici je ubrzano kretanje, pa bi elektron, kreeuci se oko jezgra, morao
emitovati elektromagnetsko zracenje. Usljed ·toga bi se usporlo i napokon paD u
jezgro! Prema tome, trebalo je odbaeitl taj model Iii napustiti Maxvellovu
elektrodinamiku!
Spaldri atoma vodika. Rutherlordov model nije mogao objasniti ni linijske
spektre atoma vodlka. Naime, Balmer je jos 1665. godlne otkrlo da se talasne
duiine linijskog spektra atoma vodika, opaiene u vidljlvom dljelu spektra, mogu
predstaviti jednostavnom lormulom (sl. 4.2.4.).
SI.4.2.4. Spektar atoma vodika i Balmerova formula
145
gdje je n = 3,4,5 ... Aka se u formuli stavi da je n = 3, onda se dobije talasna duzina
Hu linije; n :::: 4, H13 linije, itd. Velicina R je nazvana Ridbergova konstanta i
izracunato je da iznosi
R = 1,097.10' m·
j
Ova formula je nazvana Balmerova formula.
Klasicna fizika nije mogla objasniti Balmerovu formulu, koja je dobijena na
osnovu eksperimenta.
Razvojem eksperimentaine tehnike otkrivene su kasnije i druge spektralne serije, u nevidljivom
dijelu spektra, koje SU sa magle predstaviti opstom formulom
n)m
A m
2
0
2
Aka se uzme da je m = 1, dabije se Lymanova serija. Ako se stavi m = 2 dobije se Balmerova
serija, m=3 Pashenova serija, itd.
Bohrov model atoma
Bohrovi postulati
Rutherfordov model nije magao objasniti stabilnost atoma, kao ni zracenje
svjetlosti iz atoma, odnosno Hnijske spektre atoma. Izlaz iz takvog stanja nasao je
Niels Bohr, 1913. godine.
Bohrov mOdel atoma se temelji na Rutherfordovom planetarnom modelu,
Planckovoj hipotezi a kvantima i zakonima klasicne fizike. Da bi objasnio
Balmerovu formulu za linijski spektar atoma vodika, postavlja dva postulata:
1. Elektroni se krecu oko jezgra aloma samo po strogo odredenim kruznim
putanjama (orbitama) u kojimane zrace nikakvu energiju. Takve putanje se
nazivaju stacionarne putanje.
Na stacionarnim putanjima moment kolicine krelanja elektrona jednak je
cjelobrojnom umnoseu Planckove konstante (sl. 4.2.3.).
E"
$1.4.2.5. Emisija 10tona
146
Im.r=n hi
21<
Broj n je prirodan broj i predstavlja broj
stacionarne orbite. Kasnije je nazvan glavni
kvantni broj.
2. Do emisije iii apsorpcije zracenja
nastaje pri prelasku elektrona sa jedne
stacionarne putanje na drugu. Energija
zracenja jednaka je razlici izmedu energija
elektrona na stacionarnim putanjama.
Bohrov model atoma vodika
Na osnovu Rutherfordovog modela i svojih kvantnih postulata, Bohr je razvio
teoriju atoma sa jednim elektronom (atom vodika i njemu slicni joni, sl. 4.2.6.)
,
/
SI.4.2.6. Atom vodika
U ovom madelu atoma jedan elektron
obilazi aka jezgra po kruznoj pulanji koja je
odredena sa dva uslava, jednim klasicnim i
jednim kvantnim. Jezgro atoma ima naboj +e.
Klasicni uslov izrazava jednakost
privlacne Coulombove sile izmedu elektrona i
jezgra i centripetalne sile,
1 e
2
rnv
2
41tE

gdje je m·masa elektrona, e-naboj elektrona,
odnosno jezgra, vMbrzina elektrona, r-radijus
orbite.
Kvantni uslav predstavlja vee poznati matematicki izraz za 1. Bohrov
postulat,
h
mvr=n-
21<
Uvrsti Ii se brzina v, iz Bohrovog kvantnog uslova, u izraz za centripetalnu silu
dobivaju se mogutl polupretnici kruznica po kojima se krecu elektroni,
Ir, =r, .n'l
Poluprecnik kruine stacioname putanje proporeionalan je kvadratu cijelog
broja n koji se zove glavnl kvantni broj.
Najmanji poluprecnik ima putanja za koju je n = 1 i njegova vrijednast je
rl;:O,053 nrn.
Iz izraza za poluprecnik stacionarne orbite i Bohrovog kvantnog uslava mogu
se izracunati i brzine elektrona na stacionarnim putanjama,
o

Brzina kretanja elektrona je obrnuto proporcionalnabroju orbile n.
Brzina je najveca na prvoj orbiti i iznosi
147
Prlmjer 1. Koliki su poluprecnici druge i trece stacionarne orbite? KoUka je brzina e!ektrona na
drugoj i tre60j stacionamoj orbiti?
RjeSenje. Ako je poluprecnik prve stacioname orbite fl, onda je poluprecnik druge stacionarne
orMe (n=2),
r2 "" 4r1 "" 0,212 run
Poluprecnik trece stacionarne orbite je (n=3),
r3=9rl::::{},477 nrn
Brzina elektrona na drugoj stacionarnoj orbiti je

2 ,
Na trecoj staclonarno) orbifl, brzlna elektrona je
Energija staeionarnih stanja
Ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti je
E=Ek+E,
gdje je Ek-kineticka energija elektrona, Ep-potencijalna energija zbog
rnedudjelovanja sa protonorn. Za vezano stanje elektrona i potona, potencijalna
energija je negativna.
Kada uvrstimo izraze za poluprecnik i brzinu elektrona na stacionarnim
orbitama, dobijemo da je ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti.
[E =E,[
" n'
Stanje najnize energije se zove osnovno stanje. Za' atom vodika to stanje je
za n =1 i iznosiE,=-13,6 eV, Ie je za atom vodika
E = _ 13,6eV
n 02'
Ostala stanja su pobudena stanja (n=2,3,4 ... ). Ukupna energija uvijek ima
negativan predznak. Njen iznos se kreee od -13,6 eV u osnovnom stanju do nule u
beskonacnosti. Kazemo da su energije elektrona kvantizirane, tj. dopustene su
sarno odredene vrijednosti energije.
Pomocu svog modela Bohr je protumacio spektralne serije atoma vodika i
izracunao vrijednost Rydbergove konstante. Na taj nacin je postavio temelj
kvanlnoj fiziei. Njegovi postulati ostaju temelj razumijevanja zracenja u svijetu
atomskih dimenzija. Oni vrijede ne samo za atome vee i za molekule i kristale, pa
cak i za zracenje kOje dolazi iz atomskogjezgra.
Bohrovim modelom mogu se protumaciti i spektri ostalih atoma koji u
posljednjoj Ijusei imaju jedan elektron.
Primjer 1. Pokazati da energija elektrona raste sa porastom rednog broja orbite.
148
I
I
Rlesenje:
E1 =-136eV
E2=?, EJ::::;? Eoo=?
n= ______ E.=<l
____________ ___
E3=·1,51 eV
Energija elektrona na prvoj orbiti je E1 , a na drugoj
E "" -13,6eV = -3 4eV
2 22 -,
Energija elektrona na trecoj orbltl je
E3 "" =-1,51eV
3'
Energlja elektrona u beskonacnosti je
E
"
n=2-------- Ez=-3,4eV
Prema tome energija elektrona u atomu raste sa porastom rednog broja orbite, ad negativnih
vrijednosti do nule u beskonacnostL
Desno su prikazani energijski nivoi u atomu vodika.
Pitanje 1. Kako Bohrova teonja objasnjava spektralne serije atoma vodika.
Odgovor. Atom emituje energiju pri prijetazu iz stacionarnog stanja vise energije En u stacionarno
stanje nize energije Em (sL 4.2.5.). Energija emitovanog fotona je
hf=E.-£"
Akouvrslimoizraze: E - E) E
m m2
S obzirom daje El "" -13,6 eV i f =f' to je

SI. 4.2.7. Tumacenje nastanka spektralnih
. -serija atoma vOdika
2. = 13.6 'V ( -'- _-'-)
A . he \m2 n
2
lzraz ispred zagrade, izrazen u 81 jedinicama, iznosi
1,097.10
7
m-\ a to nije nesto drugo nego vrijednost
Rydbergove konstante R, te je
.!..=R(_l __ -'-) n>m
'A m
2
n
2
'
Koristenjem Bohrove teorije atoma vodika dobili
sma, nama poznatu, uopstenu Baimerovu formulu za
spektratne serije atoma vodika. Prema tom izrazu
vidimo da Batmerova serija nastaje prelaskom
elektrona sa visih orbita na drugu orbitu (m",,2). Ha linija
naslaje prelaskom sa trece (n=3) na drugu orhitu,
Hnlja prelaskom elektrona za cetvrte (n=4) na drugu
orbitu, itd. Lymanova serlja nastaje prelaskom
elektrona sa visih orbita na prvu (m=1) itd. (51. 4.2.7).
Primjer 2. !zracunaj talasnu duzinu H" !inije, u
Balmerovoj seriji, kOja nastaje prelaskom elektrona sa
trece na drugu orbitu.
149
Rjesenje.
n-3 m-2
A ""-?
-'- = R(-'- --'-) R(--'-----'--)
Ie m
2
n
2
22 3
2
36
5R S·1,097·10
7
m··!
A"" 6,56.10-
7
m:::: 656nm
Ta Ilnija je u vidljivom (crvenam) dijelu spektra
Atom; sa vise eiektrona. Kvantni brojevi
Bohrov model atoma bio je veliki korak naprijed, ali nije mogao uspjesno da
objasni spektre atoma sa vise elektrona. Danas je prevazidena i Bohrova teorija, ali
ne U smislu njenog opovrgavanja, vee daljeg razvoja. Tek sa razvojem tzv, talasne
mehanike izradena je ispravna teorija atoma, Ipak one 5tO smo naucili 0 atomu
vodika maze se, principijelno, primijeniti i na ostale atome.
Savremena kvantna mehanika odbacuje predstavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam
energetskl nivai. \pak, za slikovito prikazivanje procesa u atomu i dalje se cesto koristi predstava 0
elektronskim orbitama. 0 talasnoj mehanici nesto detaljnije cerna reci u poglavlju 0 talasnim svojstvima
mikroeestica.
Atom sa viSe e/eldrona je slozen fizicki sistem. Svakf elektron "osjeea"
privlacnu elektrostaticku silu jezgra, ali istovremeno medudjeluje sa ostalim
eiektranima. Detaljnije proucavanje atoma sa vise elektronima izlazilo bi iz okvira
namjene ovog udzbenika. 8toga cemo se upoznati sarno sa nekim osnovnim
pojmovima.
Osnovni principi koji odreduju stanje elektrona u atomu su: princip kvantnih
brojeva i Paulijev princip iskljucenja.
1. Princip kvantnih brojeva
Stanje elektrona u atomu odredeno je sa cetiri kvantna broja: glavni
kvantni broj n, orbltalni kvantni broj I, magnelskl orbitalni kvantni broj m, I
magnetski spinski kvantni broj ms
.
Ti brojevi olaksavaju opis atomskih stanja, ne sarno za atom vodika, vee i za
teze atome. Pomoeu njih se tumaci i Periodni sistem e/emenata. Bltno je znati da
su kvantni brojevi odraz eiektricnih i magnetnih sila koje djeluju unutar atoma i da
ani odreduju kretanje elektrona u atornu.
Glavni kvantnl broj n, u Bohrovom modelu, odreduje poluprecnike kruznih
putanja po kojima se kreeu elektroni, odnosno energiju elektrona. Moze imati
vrijednosti
In = 1,2,3;··1
Svi elektroni sa istim kvantnim brojem n cine Ijusku. se
obiljezavaju oznakama K(n=l), L(n=2), M(n=3), itd.
150
Orbitalni kvantni broj I, odreduje prostorni oblik orbite ima diskretne
vrijednosti.
Ie = 0,1,2,3 •. (n -1) I
Za viseelektronske atome enrgija elektrona ne zavisi sarno od glavnog kvantnog
broja n, vee iod orbitalnog kvantnog broja I. Razlog tome je sto u viseelektronskom
atomu na elektron ne djeluje sarno jezgro, vee i ostall elektronL
Za isto n, energija elektrona raste sa porastom kvantnog broja m Svi elektroni
sa istim brojem I cine podljusku. U atomskoj spekroskopiji se stanja su 1=0,1,2 ...
obiljezavaju oznakama s,p,d ... Prema tome, najnizu energiju, za dato n, imaju s -
elektroni.
Magnetski orbitalni kvantnl broi m" odreduje usmjerenost elektronske orbite
u prostoru. Ta usmjerenost ne moze biti bilo kakva, vee ima vrijednosti od - I do +1.
Na primjer ako je 1=1, onda jem,= -1,0,+1, sto znaci tri tacno odredene orijentacije u
odnosu na odredeni pravac.
Magnetski spinski kvanlni broj m" tumaci se pomoeu elektronskog spina.
Radi slikovitosti, zamisljamo da spin nastaje zbog vrtnje eiektrona aka vlastite ase.
Pri tome su moguea dva smjera vrtnje i taj kvantni broj moze poprimiti samo dvije
vrijednosti,
1
m =±-
, 2
Talasna mehanika odbacuje ovakvo s!ikovito prikazivanje elektronskog spina.
2. Pal!lijev princip iskljl!cenja
U jed nom atomu nl dva elektrona ne mogu imati isla sva cetiri kvantna
broja.
To znaei da se dva elektrona u jed nom atomu rnoraju razlikovati bar po jednom
kvantnom broju.
Na osnovu Paulijevog principa mazemo izracunati da je maksimalni brej
elektrona N, koji maze imati isti kvantni broj n,
IN = 2n'l
Nll
K
SI.4.2.8:_Model atonia natrlja i kalija (K)
Pomoeu Paulijevog
principa objasnjen je Periadni
sistem elemenata. Tako, na
primjer, u K-ljusci moze
da se narJe maksimaino dva
eiektrona, u L -ljusci (n=2) 8
eiektrana, u M-ijusci 18
eiektrona, itd.
Prema . tome, temelj
objasnjenja Periodnog sistema
su kvantni brojevi i Paulijev
151
prineip koji daju kljuc za poredak prema kOjem se pune elektronske Ijuske u atomu.
Na sliei 4.2.8 je model atoma natrija i kalija. Kod atoma natrija (Na) u prvoj
Ijusci se nalaze dva elektrona, u L-Ijusei (n=2) se nalaze 8 elektrona, a u treeoj
Ijusci jedan elektron. Treea, posljednja, Ijuska je nepopunjena i moze primiti 18
elektrona.
Hemijska svojstva zavise od broja elektrona u posljednjoj Ijusei. Od toga zavise
i opticki spektri. Zbog toga se elektroni iz posljednje Ijuske zovu valentni elektroni
i opticki elektroni.
Za one koji iele vise znati
Pltanje 1. Kako S8 slikovito moze abjasn!t! fizicki smisao orbitalnog j splnskog magnetskog
kvantnog broja?
Odgovor: E!ektron, koji se krece po kruznoj putan)i aka jezgra atoma, ima neki moment kollcine
kretanja
L=mvr.
To je vektorska veliCina eiji je pravac okomit na ravan orbite (sL 4.2.9.). Velicinu momenta kolicine
SI.4.2.9.
kretanja odreduje orbitalnj levantni braj Q, cije su vrijednosti
e= 0,1,2 ... n. Prema tome moment kolicine kretanja elektrona u
atomu je kvantirana velicina, sto znael da moze imall sarno
odredene vrijednosti.
Kretanje elektrona aka jezgra predstavlja jednu kruinu
struju. Krui.na struja stvara magnetni moment Jl Prema
tome, zbog obrtanja elektrona oko jezgra, atom postaje mali
magnet. Njemu odgovara orbitaln! magnetn! moment p. On
ima isti pravac kao moment kolicine kretanja, ali suprotan
smjer (sl. 4.2.9.).
U spoljasnjem magnetskom polju atom se ponasa kao
magnetic. Magnetni moment (odnosno ravan vrtnje elektrona
oko jezgra) se postavlja u tacno odredenim pravcima u
odnosu na spoljasnje magnetsko polje. Ti praveu su odredeni
magnets kim kvantnim brojem. Koliko Ima razlicitih
vrijednosti kvantnog broja mt> toUko Ima i razlicitih
orijentacija orbite u prostoru.
Vellclnu momenta kollcine kretanja L odreduje
orbitaln! kvantni broj Q, a njegovu usmjerenost u
prostoru odreduje magnetskl kvantnl broj m,
Na sllei 4.2.10. je sHka vrtnje elektrona oka sopstvene
ose. Zbog toga elektron Ima i sopstveni orbitaln!
moment, odnosno sopstveni magnetski moment.
Posljedica toga je postrojenje tzv. spinskog kvantnog
vrijednostl.
Lasersko zracenje
SI.4.2.10. Spin elektrona
broja ms kej! moze lmat! samo dvije
. ..
Laser] su u,edaji za dobivanjemonohromatske svjetlostl vrlo velikog
intenziteta.
152
I
Laserski snopovi mogu biti vrlo uski i mogu se strogo usmjeriti. Stoga imaju
veliku primjenu u praksi kao novi tip izvora svjetlosti.
Laser radi na prineipu stimulirane emisije svjetlosti. Stimuliranu emisiju
svjetlosti objasnio je Einstein, jos 1917. godine.
a-)
51. 4.2.11. a)apsorpcija svjetlosti, b) spontana emisija, c) stimulirana emisija
U medudjelovanju svjetlosti i materije postoje tri tipa proeesa (sl. 4.2.11).
Na sliei a je prikazana apsorpeija svjetiosti. Ako se atom nalazi u osnovnom
stanju E
"
on se moze pobuditi u vise stanja E, apsorpeijom lotona Cija je energija
hf = E
2
-E, . Ovaj proees se zove rezonantna apsorpeija.
Na sliei b je prikazana spontana emisija svjetlosti. Svi sistemi u prirodi teze
minimumu energije. Stoga atom u pobudenom stanju provede vrlo kratko vrijeme
(u prosjeku stomilioniti dio sekunde) i vraea se u osnovno stanje. To je spontan
proces pa se ovakva emisija naziva spontana emisija.
Pored rezonantne apsorpeije i spontane emisije Einstein je predvidio da je
maguG i proces stimulirane (prinudne) emisije svjetlosti. Aka na atom, dok se
nalazi u pobudenom stanju, naide loton spoljasnjeg zracenja, Glja je energija,
hf1•2 = EI
onda moze doei do prinudne emisije (sl.e). Sada imamo dva lolona koja se kreeu u
istom p'ravcu j. imaju istu frekvenciju. Opisani proces se naziva stimulirana emisija.
Ta dva fotona mogu prinuditi sljedeea dva pobudena atoma na stimuliranu
emisiju svjetlosti. Tako se dobiju eetiri 10tona, koja opet mogu prinuditi sljedeee
atome na stimuliranu emisiju, itd. Na taj nacin se stvara lavina istovjetnih lotona,
sto rezultira snopom visokokoherentne, laserske svjetlosti.
Vjerovatnoea stimulirane emisije svjetiosti je veea sto je veei broj atoma u
pobudenom stanju i sto je duze vrijeme trajanja pobudenog stanja. Takvo stanje se
naziva inverzna popunjenost, sto znaci da bi trebalo biti vise atoma u pobudenom
stanju nego U osnovnom.
rT-," 1--',--{ ;"""--i P"-'F\,
.
-
]?uhin
SI.4.2.12. Rubinski laser
Prvi laser je
konstruisao
americki fiziear
Maiman, 1960 .
godine. Radna
supstanca je bio
kristal rubina (81.
4.2.12)., u obliku
sipke precnika
153
1 em i duzine 5 em. Inverzna popunjenost se postize blie-Iampom. Kristal rubina
ima tzv. metastabilna pobudena stanja u kojima S8 elektroni zadrzavaju aka sto
hiljada puta duze nego U ostalim pobudenim stanjima.
Visestrukom refleksljom laserskog snapa
izmedu paralelnih ogledala njegov se intenzitet
visestruko paveea. Posta se postigne odredena
snaga, laserski snap iz!azi kroz jedno
polupropusno ogledalo.
Laserska svjetlost ie izrazito
monohromatska. Laser je brzo nasao primjenu
u industriji i medicinL Laserski snap je moguce
fokusirati tako da se dostize intenzitet
svjetlosnog fluksa od lQ19w 1m2 Omogueuje
stvaranje trodimenzionalne slike, holograma, snimanje unutrasnjih organa eovjeka
ltd. Moze sa koristiti u savremenoj Denoj hirurgiji. Moze busiti uske cjevcice u
dijamantima, preeizno mjeriti razlieite fizikalne velleine, ispitivati kvalltet materijala.
Koristi se kod optiekih kablova (svjeUovod), itd.
Vezivanje aloma u mo/ekule
Ova iii vise atoma mogu se medusobno spojlt! i formirati stabilniji sistem-molekul. On ima manju
energiju nego atomi u individua!nom stanju.
Veze izmedu atoma u moleku!u zovu se hemijske veze. Hemijska veza se ostvaruje prekO
elektrona iz posljednje Jjuske i on'l se zovu valentni elektront
Postoje dva osnovna Upa hemijske veze: jonska veza i kovalentna veza.
Klasicnu teoriju hemijske veze dali su Kosse! i Lewis (Luis), 1916. godine. Oni su pretpostavili da
pri hemijskim reakcijama atomi elemenata teze da doslignu konfiguraciju najb!izeg inertnog gasa u
Perlodnom sistemu elemenata (pogledaj tabHcu Periodnog sistema, na kraju knjige). Plemeniti gasovi
imaju po osam .elektrona u posljednjoj Ijusd (izuzev hellja koji ima dva) i veoma stabHnu vanjsku
elektronsku ljusku. Stoga atomi teze da imaju po osam elektrona u posljednjoj Ijusd. To pravilo se zove
pravifo okteta.
Jonska veza se ostvaruje prelaskom elektrona sa atoma gdje js slabije vezan, na atom gdje je
jace vezan. Na primjer, atom natrija ima u posljednjoj Ijusei jedan e!ektron (sl. 4.2.14) koji je "Iabavo"
vezan za jezgro aloma. Atom hlora ima u posljednjoj Ijusd sedam elektrona. Jedan elektron prelazi sa
atoma natrija na atom hlora. Sada atom hlora [ma konfiguradju plemenitog gasa, tj. osam elektrona u
posljednjoj ljusci, a takode i natnj dobija konfiguraeiju plemenitog gasa.
Prelaskom elektrona neutralni atomi postaju jonl:
pozitivni jon natrija Na+ negativni jon h!ora CL Jone na
okupu drze elektrostaticke sile i tako nastaje molekul
NaC!'
_ SI. 4.2.14. Jonska veza
154
Kovalentna
veza, prema
klasicnom
tumacenju,
ostvaruje se
preko
zajednickih
elektronskih
parova. Ako oba
atoma ucestvuju
sa po jednim
()) I H-l{J-I
z
51. 4.2.15: 'Kovalentna veza
I
I
elektronom iz posljednje Ijuske u obrazovanju zajednickog elektronskog pera, onda nastaje
jednostruka kovalentna veza. Tako su, naprimjer, vezan! atomi vadika u molekul vodika Hi: atomi
hlora u molekul hlora CI2 (sf. 4.2.15.), ltd.
JlIoddi Jtmlckuk
Dvostruka i trostrUka veza se ostvaruje pomocu dva,
odnosno tTl elektronska para, ltd. I kovalentnom vezom atomi
upotpunjuju svoju elektronsku konfiguraelju do okteta (odnosno do
dubleta - atomi vodika).
Na sliel 4.2.16. prikazan je model molekula vode H20. Dba
atoma vodika ucestvuju u stvaranju zajednickih elektronskih
parova, sa po jednim elektronom. Atom kisika ucestvuju u
stvaranju zajednickih elektronskih parova sa dva elektrona.


Ugao izmedu dviju OH veza je nesto veei od 90° i iznosi
104,5
0
• Aazlog tome je odbijanje atoma vodika, jer dolazi do
izrazaja odbijanje ogoljetih jezgara. Motekul vade je sam po sebi
dlpol. To znael da mu je jedan kraj naelektrisan vise pozitivno, a
drugi negativno (to je na slid 4.1.16 .• desn! kraj), mada je moJeku!
kao ejelina e!ektroneulralan.
SI. 4.2.16. Molekul vade, H
2
0
Postoje molekuli koji se sastoje ad veJikog broja atoma. Na
slid 4.2.17.a je divovski molekul fuleren Ceo - koj! liei na fudbalsku
loptu. Na sliei b su dugacki lancan! malekuli - polimerl. Na sHe! c je
molekul DNA (dezokslrlbonuklelnska kiseHna), bitna za nasijedna
svojstva zivih biea.
Q.)
1,)
1
· .. I

0)
SI. 4.2.17.a) Fuleren eGO, b) pOlimeri, c) DNA{DNK)
Za one koji iele vise znati
Pitanje 1. Koje su osnovne karakteristike
hemijskih sila?
Odgovor. Priroda kovalenlne veze obJasniia je
tek kvantna mehanlka. Osnovne karakteristike
hemijske sile su: Kratak domet I zasicenost. Po tome
se hemijske sHe bltno razlikuju od eiektrostatlck'ih slla.
Njihov dornet je reda velieine dimenzija atoma, tj.
0,1 nm. Na toj udaljenosti atomi mogu preci u
molekule. Na nekoj udaljenosti ro, kOja se zove
ravriotezna udaljenost, odbojne i privlacne sile
izmedu atoma su uravnotezene. Rezultirajuca sUa F
izmedu dva atoma je tada jednaka null, a
poteneijalna energija minimalna (sl. 4.2.18).
Za manja rastojanja .od ravnoteznog preovladuju
odbojne siJe izmedu atoma, a za _ veca rastojanja
privlacne.
F;;;; 0, ravnotctni polozaj rll
F> 0, odbijaoje
F < O. privlatenje
udaijenosl
SL 4.2.18. Medudjelovanje atoma u
molekulu -
."'"
155
Pitanje 2. Sta je valentnost atoma?
Odgovor. To je svojstvo atoma do stupa i hemijsku vezu sa drugim atomima iii atomskim grupama.
PlVobitna je valentnost nekog atoma bila definisana kao sposobnost tog atoma, da se jedin! sa
odredenim brojem atoma vodika. To je eijeli bro]. Na primjer, u molekulu vode H
2
0, kisik je dvovalentan.
Prema kvantnoj mehanici, valentnost jednog atoma se odreduje prema broju njegovih nesparenih
elektrona.
Valentnost elementa je jednaka broju nesparenih elektrona u njegovom atomu.
pn
b) r /
SI. 4.2.19. Spin eleldrona
,

In L In)
OrmmuQ
, J '
;.- ___ ._ [0 I:
,
Sta to znaCi? Svakoj kovalentnoj vezi odgovara par elektrona
sa antiparalelnlm spinovima, tzv. sparenim spinovima. Naime,
zbog vrtnje. elektron se ponasa kao mali magnetic. Elektroni sa
suprotnim spinovima se priv!aee, a sa paralelnim odbijaju (sl.
4.2.19). U kovalentnoj vezi ueestvuju nespareni elektroni iz vanjskih
!juski i sparivanjem sa elektronima drugih atoma ueestvuju u
hemijskoj vezl.
Kod tumaeenja hemijske veze mora se uzeti u obzir ne samO
osnovno stanje, nego i njegova najniza pobudena stanja, tzv.
vaientna stanja. Razmatranje valentnih stanja izlaz'l 'II okvira
namjene ove knjige!
Pitanje 3. Kako nastaju molekulski spektri?
Odgovor. Molekulski spektri su znatno stozeni]i od atomskih
spektara. Njihovim proucavanjem mogu se dobit! valni podaci 0
strukturi molekula,
Osnovnl doprinos energiji molekula je energlja elektrona u
polju jezgara. Medutim, molekul moze oseilovati oko nekog
ravnoteznog rastojanja ro na kojem lma najmanju energiju.
Takode motekul moze i rotirati oko ose okomite na "spojnicu"
aloma. Oscilovanjem i ra1iranjem (51. 4.2.20) molekul se
pobuduje u visa stanja energije koja su kvantirana.
Prj prijelazu u niza energet5ka stanja molekut zrae)
energiju i tako na5taju molekulski speldr!.
Karakteristicni oscilatorni i rotaeloni spektri pripadaju
infraclVenom i mikrotalasnom podrueju spektra.
SI. 4.2.20. OscilaciJa i rotaeija
dvoatomskog molekuia
Na primjer, oscilavanje aka ravnoteznog polozaja je
priblizno harmonijsko, ali je kvantirano. Energija oscilovanja
je data jednacinom,
En=(v+frfo! v =0,1,2, ...
gdje je fo osnovna frekvencija sistema, v oscilatorni kvantni braj.
Najniza energija je za v = 0 j lznosl
Naziva se nulta energija.
Pitanja i zadaci:
1. Opisi ogled kojim je Rutherford dakazao postoJanJe jezgra u srediStu atoma.
2. Kako g!asi formula za izrB:eunavanje la!asnih duzina zracenja u spektru atoma vodika.
Navedi Bahrov8,postulate.
4. Objasnl smisao glavriog-kvantnog broja.
156
5. Uporedi izraze za energiju stacionamlh stanja u atomu vodlka i Balmerovu formu!u.
6. Koji principi odreduju gradu atoma j objasnjavaju tablicu Periodnog sistema elemenata?
7. Objasni smisao i znacenje kvantnih brojeva.
8. Kada dolazi do prinudne emisije svjetlosti?
9. Izracunaj prve dvije talasne duzine za Lymanavu seriju. (A: m=1; n=2,3; 121 nm i 102,5 nm)
10. Izraeunaj potuprecnik desete stacionarne Bohrove orbite i brzinu elektrona na loj orbiti. (R: r=5,3nm;
v:::: 2,2.10
5
m/s)
11. Izracunaj energiju elektrona u atomu velika na cetvrtoj stacionarnoj orbiti. (R: " 0,85 eV)
12. Energija elektrona na jednoj od stacionarnih orbita u atomu vodika iznosi - 0,544 eV. Odredl:
a) redn! broj Ie orbite, b) polupreenik te orbite, c) brzinu kretanja elektrooa oa loj orbiti. (R: a) n "" 5,
b) r:::: 1,325 nm, c) v:::: 4,4 . CDs m/s)
13. Koliko ima ukupno e!ektrona u prve dvije popunjene Ijuske aloma? (R:1 0)
Vainiji iskazi i formule
Prema Rutherfordovom modelu, atom se sastoji od jezgra
kOje je pozitivno naelektrisano i omotaea u kojem kruze elektroni
velikom brzinom.
Formula za izracunavanje talasne duiine zracenja koje
emituJe atom vodika:
n>m
, m •
Prvi Bohrov postulat Moment kolicine kretanja elektrona
na stacionarnim orbitama jednak je cjelobrojnom umnosku
Planekove konstante,
Drugi Bohrov pastu/at Emitovana energija zracenja, pri
prelasku eieidrona sa n-te na m-tu staeionarnu orbltu, je
Energija elektrona na n-toj staeionarnoj orbit!, u atomu vodika, je
Poluprecnik putanje elektrona, u Bohrovom modelu atoma
vodika, za stanje sa kvantnim brojem n, je
Brzina elektrona u stanju sa kvantnim brojem n, u Bohrovom modelu je
StanJe eJeldrona u atomu je odredeno sa cetiri kvantna bra/a:
n - glavni kvantni broj, n:. 1 ,2,3.".
q.. orbitalni kvantni broj, 1 = 0,1,2 .•. (n-1)
- orbitalni magnetski kvantni broj, od - i do + I
ms - spinski magnetski kvantni broj, m. = ±f
Pau/ijev princip: U jednom atomu ni dva elektrona ne mogu
imati ista sva cetiri kvantna broja.

h
mvr =n·-
2.
V,
vn""-;-
157
Makroskopska svojstva tvari kao posijedica strukture
Toplotna svojstva tvar;
Toplota se, prlncipijelno, maze prenositl oa trl nacina: provodenjem, strujanjem i zracenJem. U
ovom poglavlju cerna nesto reCi 0 mehanizmu provodenja toplote.
Posmatrajmo jedna Ujela debljine ill< j povrsine presjeka S (51.
M.1.). Aka S8 lijeva strana odri8va oa temperaturi T1, a desna na
temperaturi T2, taka da je T1 >T2, anda ce "toplotna struja" stalno
prelaziti od topli}eg prema hladnijem kraiu.
Kolicina prenesene tapiate u jedinici vremena je
aQ :::AS AT
lit llx '
gdje je 6.T::::Tl - T2, razlika temperatura izmedu dviju slrana lijala,
a - koeficijent toplotne provodljivostl. On zavis! od vrste tijela.
MataH su dobri provodnici laplats, a materijali kao sla su drvo,
vuna, vazduh, itd. losi provodnici taplate. UOCavamo da su dobri
provodnicl topiote ujedno i dobr! provodnici elektricne struje.
Da Ii se onda na sHean nacin moze objasniti i mehan/zam
provodenja toplote? Nosioei elektricne struje u melalima su slobodni
elektroni. Kada se grije jadan kraj metalnog slapa, energija prelazi
SI.M.1. Provodenje toplote na jone u kristalnoj resetkL Joni pocnu brze oscilovati' oko svog
ravnoteznog polozaja. ! elektroni u njihovoj blizini pocnu da sa brze
krecu. S obzirom da se oni slobodno krecu po eijelom provodniku, energija koju su dobili ad jednog jona
predaju drugim jonlma.
Medutim, losl provodnici toplote ne provode toplotu taka slaho kao slo losi provodnici elaktriene
struje lose provode struju. To znael da kod provodenja toplote mora postojali i neki dodatni
mehanizam. Taj dodatnl mehanizam je neposredno prenosenje oscilovanja sa atoma na atom.
lzmedu dva atoma u kristalnoj reSelki postoje jake veze. Pomakne Ii se jedan atom iz svog ravnoteznog
po!oiaja, on 6e povuCi i susjedni atom. Gdje su jaee veza izmedu atoma, bolje je i provodenje toplote.
Toplola (kvant kineticke energije) koju jedan atom predaja drugom atomu, neposrednim prenosom
oscUovanja, naziva se fonon.
Prostiranje iivcanog signaJa
Svaka ziva celija je izvor elektrienog potencijala koji se zove biopotenciiaL Nosilae e!ektrienih
poJava u zivim celijama je celijska membrana. Sa obje strane membrane je elektrolit. Transport jona iz
elektro!ita kroz membranu nije jednak za sve jone. Membrana nije jednako propustljiva za sve jone i u
tom sm'lslu govorimo 0 polupropusnoj membran!.
Na primjer, zivcano vlakno'se sastoji ad tankEJ, suplje cijevi ispunjene elektrolitom koii sadrii jone
Na, K, CI, ... Zid cijevi je polupropusna membrana kroz koju prolaze joni u oba smjera. Broj pozitivnih i
negativnih jona nije isti sa obje strane, s obzirom da je membrana po!upropusna. Pazilivni joni Gonl
158
natrija Na) sa nagomilavaju sa jedna strane, a negativni jonl koji su krupniji, sa druge strana (sI.M.1.A).
Unutrasnjost iivcanog vlakna je negativna U odnosu na vanjsku stranu, a razUka potendjala iznosl oko
90 mV. Ta razHka poteneijala se zove membranski potencijal mirovanja.
++++++++++++
+ + + + + + + + + +
Ako se na membranu izvrsi bilo kakav vanjski podrazaj
(pritiskivanje, .. ,), onda dolazi do poremeeaja membranskag
potancijala mirovanja. Potencijal naglo padne na nulu. Kazemo da
je doslo do depolarizacije. Ona se odvija vr[o brzo i traje manje od
jednog hiljaditog dijela sekunde. PasHje toga se ponovno
uspostavlja palencijat mirovanja membrane.
Sl. M.l.A· ZII/cano vlakno - membranskl
potenclJal Ta nagla promjena poteneijala se zove akcioni potencijaL Da
bi doslo do pojave akcionog potencijala podrazaj mora lmati neku
minimalnu jacinu, Akcioni potendja! daje osnovni impuls za prijenos
podraiaja duz ziveanog signala. To sirenje akcionog potencijala zove se akciona struja. Brzina sirenja
akeione struje duz zivcanog vlakna iznosi oko 70 m/s odnosno 250 km/h.
Registracija biopotencijala, u eilju dijagnostike funkcije rada pojedinih organa tijela, zove se
elektrografija. Mjerenje biopotencijala se vrSj elektrodoma kOje na moraju biti prildjuceno direktno na
organ koji se "snima" (sree, mozak, ... ) vee na susjedna tkiva, Stoga je registracija biopotencijala
bezopasna i jednoslavna.
Registracija biopotencijala,· kaj! nastaje u srcanom misi6u, naziva se elektrokardiografija, EKG.
Sree sarno po seb! predstavlja misie koji podlijeze stalnim kontrakcijama i dilalaeijama (sistole i
dijastole). Na taj nacin dalaz'l do pojave akcionih potencijala, a sree dje!uje kao generator.
Elektr;cna provodljivost metala
o elektricnoj provodljivosti metala govorili smo u poglavlju 0 elektricnoj strujL Ovdje .cema se samo
zadrzati na pojasnjenju mehanizma provodenja elektricne struje u metalima.
Elektricna struia umetalima nastaje kada se elektroni krecu duz metalnog provodnika pod uticajem
elektricnog polja (sI.M.2.)
s
51. M.2.Elektricna provodljivost metala
Ako je jaCina struje stalna, onda je
gdje je protekla kolicina elektriciteta q = Ne,
N
Ako je broj eJektrona u jedinici zapremine n = V '
onda je ukupan broj elektrona N =: n V . Aka provedn!k
!ma obllk eilindra, onda je njegova zapremina V = Sf , Ie je
jacina struje
I=.9.=Ne =nSfe
t t t
Smatrajuci da se elektron kre6e nekom srednjom balno v d =!.... , mozemo pisat! da je
t .
II=nSevdl
-Brzina Vd s.e naziva driftna brzina, a to je ustvari brzina premjestanja-elektrona u jednom.pmveu. Inaee;
e!ektronl se kreCu.1l svim praveima, ubrzavaju, usporavaju, lid. .
159
Pitanje 1. Kako mozemo lzracunati broj eiektrona u jednici zapremine provodnika?
Odgovor. Po definiciji kolicine tvari je:
m N m
-=-, odnosno N=-N
A
M NA M
gdje je m - masa tvan, M" molama masa tvari, N " broj jedinki (atoma), NA " Avagadrova konstanta.
Ako pretpostavimo da svaki atomi oitpusta same jedan elektron, onda je broj elektrona jednak broju
aloma N. Masu tvari mozema izraziti preko gustine tvari p, m = pV , te je bra] elektrona u jedinici
zapremine,
Supraprovodfjivost
Supraprovodnici su materijali ciji elektricni otpor
1
na nekoj vrlo niskoj
temperaturi, naglo pada na nulu. Temperatura na kojoj otpor pada na nulu
naziva se krilicna temperatura T
k
• Na primjer, kriticna temperatura za olovo js 7,2
K, za zivu 4,2 K, itd. Supraprovodljivost je objasnjena tek 1957. godine.
rlK
$1, M.3. $upraprovodljivost
cestica, itd.
Kontaktne pojave
Osim kod metala, supraprovodljivost je otkrivena,
1987. godine, i kod keramickih materijala na
temperaturi od 125 K. Ta je temperatura veea od
temperature tecnog vazduha, sto daje veeu moguenost
za primjenu supraprovodnika.
Cilj naucnika je da dobiju supraprovodnike na
sobnoj temperaturi. To bi imalo veliku prakticnu
primjenu. Kako je elektricni otpor supraprovodnika
zanemarljiv, jacina struje u njemu mora biti vrlo velika.
To bi omogUeilo prijenos elektricne energije na daljinu
bez gubitaka, dobivanje jakih magnetskih polja, izrada
snaz.nih elektromotora, akcelatora naeJektrisanih
Prilikom dodira dva razl1cita metala izmedu njih se
javlja razlika potencijala. Ova razllka potencijala se
zove kontaktna razlika poteneijala. Ona je razlicita
za razilcite parove metala i iznosi nekaliko deseUh
dijelova volta.
Kada su dva razlicija metala u kontaktu, onda
e!ektroni prelaze u onai metal u kojem im je niza
polencijalna energija. Razlog prelaska elektrona je i
tal sio gustina slobodnih elektrona nije ista u svakom
metalu.
Da .Ii moie..mo dobiti elektricnu struju
pomoiEu ovakv;h parova metala?
81. M.4. Termoelektromotorna sila
M.4, su dva raziiclta metala (npr. gvozde Fe j bakar Cu) spojena u A i B, tako
cine zatvoreno elektricno kolo. Razlike kontaktnih potencijala u tim lacka'Tla se medusobno ponistavaju
160
pa kroz takav spa] ne lece elektricna struja. Medutim, ako je spojevi A i B drze na razliCitim
temperaturama T 1 i T 2, onda 6e poleei elektricna struja.
Elektromotorna sila kOja odri.ava struju u kolu, kad vecine spojeva, proporeionalna je razUei
temperatura spojeva,
IIf=a(T, -T,).I
Ovakva elektromotorna sila se zove termoelektromotorna sila. Koe1icfjent a se zove
termoelektricni koeficijent. On zavisi od vrste metala ko]i su u kontaktu. Na primjer, za spoj eu-Fe on
iznos! IIIlVIK.
Spoj dva metala koji na opisani nacin proizvodi termostruju naziva se termoelement.
Termoelementi se koriste za mjerenje vrlo visokih i vrlo niskih temperatura, na primjer za mjerenje
temperature topljenja metaJa, temperature tecnog vazduha, itd. To su ustvari eiektricni termometri koji
su vrlo osjet!jivl i mjere temperatura u vrlo sirokom raspanu, ad tecnog helija (4,3 K) do 3000 K.
Pri mjerenju temperature, jedan spaj se drf] na temperaturl O"'C, u smjesi vode i lada. Drugi spoj se
stavlja na mjesto gdje se mjen temperatura. Mjemi instrument ko]i pokazuje jaCinu termoslruje kalibrisan
je taka da direktno oeitava temperaturu.
U nekim slucajevima termoparovi se mogu korisliti kaa izvori elektricne struje. Pri tome se obicno
umjesto jednog metalnog provodnika koristi poluprovodnik i serijskim vezivanjem vise njih dobiva
termobaterija od nekoliko desetina volli.
Elektricna struja u poluprovodnicima
Sta sma do sada saznali 0 poluprovodnicima? Poluprovodnici se po svojim
elektricnim svojstvima nalaze izmedu provodnika i izo!atora. Kod· i2olatora
promjena temperature ne utice na elektricnu otpornost, kod meta!a porastom
temperature raste otpornost, a kod poluprovodnika otpornos! se smanjuje
porastom temperature. Razlog tome je sto se porastom temperature povecava
broj slobodnih elektrona.
Pod djelovanjem svjetlosli takode se povecava provodljivost poluprovodnika.
Taj se proces naziva unutrasnj; fotoefekat i koristi S8 ked fotootpornika
Kod poluprovodnika razlikujemo sops!venu provod/jivos! i primjesnu
provod/jivost.
Sopstvena provod/jivos!
Silicij i germanij S8 najcesce koriste kao po!uprovodnicL To su elementi iz
cetvrte grupe Periodnog sistema i imaju po cetiri elektrona u posljednjoj Ijusc!.
Mehanizam provodljivosti poluprovodnika je specifican u odnosu na elektronsku i
jonsku provodljivost.
Pri niskim temperaturama, na primjer, silicij je izolator. Povisenjem temperature
nekl elektroni raskidaju vezu sa elektronom i postaju slobodni. Mjesto u kristalnoj
resetki, odakle je elektron izasao, se kao prostor sa pozitivnim
naelektrisanjem f poznat je kao elektronska supljina.
161
Kada se uspostavi elektricno polje slobodni elektroni se kreeu suprotno od
smjera polja, a supljine u smjeru polja (sl. M.5)
o

)
C") a.
f.:r<:t"llj:1
....... "nilei kict,lllja
o
"Kretanje" supljina je ustvari kretanje
elektrona, jer supljine koje oni ostavljaju iza
sebe popunjavaju elektroni iz susjednih atoma
pa se dobija utisak da se supljine krecu
suprotno od smjera kretanja elektrona. Takva
provodljivost se zove sopstvena provodljivost
poluprovodnika.
Primjesna provod/jivost
SI.M.S. Sopstvena provodllivost
Najvainiju ulogu u savremenoj elektronici ima
druga vrsta poluprovodnika - poluprovodnika
sa primjesama. Primjese su obicno atomi iz treCe i pete grupe periodnog sistema
elemenata. Te primjese poveeavaju provodljivost poluprovodnika.
Provodfjivost poluprovodnika, uslovljena primjesama, naziva S8 primjesna
provodljivosf.
Pri tome razlikujemo poluprovodnike lipa P i poluprovodnike tipa N.
Poluprovodnik tipa N se dobije tako sto se kao primjese dodaju neki elementi
a) N - po!uprovodnik b) P - po!uprovodnik
51. M.S. NiP poluprovodnik
petovalentni arsen donor elektrona.
iz pete grupe periodnog
sistema, koji imaju pet
elektrona u posljednjoj
Ijusci, npr. arsen (As).
Germanij je cetvoro-
valentan i sa svoja cetiri
elektrona iz vanjske Ijuske
cini cetiri kovalentn.e veze
sa susjednim atomima.
Kada se na njegovom
mjestu nade petovalentni
atom arsena (As) on se
veie u resetku, ali njegov
pet! e/ekiron ostaje
slobodan i pridruiuje se
slobodnim elektronima
koji provode struju (sl. M-
6.a.). Kaiemo da je
Primjese koje unolienjem u poluprovodnik povecavaju broj slobodnih
elektrona nazivaju se donori. Kod poluprovodnika N-lipa glavni nosioei
slruie su eleklroni.
Po/uprovodnik tipa P se dobije tako sto se kao primjesa dodaje neki
trova/entni element, kojilma tri elektrona u .posljednjoj Ijusei, npr. indij (In). Da bi
S8 mogao v9zati u resetku sa cetvorova!eotnlm atomima on "otima'" jedan e!ektron
162
od susjednog atoma. Pri tome se u susjednom atomu pojavljuje pozitivna
(manjak elektrona). Sam atom indija postaje negativan jon (sl. M.6.b). Kazemo da
je trovalentni atom indija - akeeplor elektrona.
Primjese koje unosenjem u poluprovodnik 5u.pljina
nazivaju se akeeplori. Kod P - poluprovodnika glavnJ nosloel slrujesu
supljine
spojevi p-n poluprovodnika
Spajanjem poluprovodnika PiN tipa, posebnim postupkom, dobije
se P-N spoj. Ovaj spoj cini osnovni element Na takv!m
spojevima poluprovodnika sa primjesama, temelje se elementl kao sto
su poluprovodnicka dioda, tranzistor I liristor. T'. su poshle 19S.0.
godine, omoguci!i snazan razvoj mikroelektromke I nJ8zInth pnmjena - teleV!Zlj8,
kompjutera, mobitela i mnostva drugih izuma.
-+1-
+ -
PIN •
51. M.7. poluprovodnicka dloda:
propusni smJer
napOlI kod A
it/liZ
Na sliei M.7. je prikazan P-N spoj. Ako se
ovakva kombinaeija spoji u elektricno kolo tako da je
P poluprovodnik vezan za pozitivan pol izvora struje,
a N poluprovodnik za negativan, onda ee elektricna
struja prolaziti kroz takav spoj. Ovakav spoj se
naziva propusnl (provodni) spoj.
Ako se P poluprovodnik veie za negativan pol, a
N poluprovodnik za pozitivan pol, struja neee
prolaziti. Takav spoj se naziva 'nepropusni
(nepravedni) spoj.
Spoj P-N poluprovodnika se naziva
poluprovodnicka dioda iii krislalna dioda.
Krislalna dioda sluii kao
ispravljac. Na primjer pretvara
naizmjenicnu struju u jedno-
smjernu struju. Pri prikljucivanju
naizmjenicnog napona dioda 6e
propustali struju samo u jednom
smjeru, tj. kad je napon takvog
polariteta da odgovara pro-
pusnom smjeru
SI.M.8.1spravljanje naizmjenlcne struje
Na slici M.B., prikazan je
pnnClp ispravljanja naizmje-
nicne struje pomoeu polupro-
vodnicke diode. Ispravljena
struja mijenj"jacinu,ali ne i'smjer, te se naziva pulzirajuca jednosmjerna stroja.
Pogodnim spajanjem dioda moie se dobiti i potpuno ,spravljena struja.
163
Poluprovodnicka dioda je skoro potpuno potisla iz upotrebe elektronsku eijev·
snnbol LED
di\)Jc !
-==== J/;::---'

SI. M.g. LEDRdioda
svjetlost od ervene do plave.
diodu. Osnovni je dio svih ureaaja
savremene elelctronike (elektronski
racunari, raketnl sistemi, telekomuni·
kaeije, itd.).
Poluprovodni6ka dioda moze biti i
emlter svjetlosti (LED-dioda). Njen
rad se temelji na obrnutom fotoelektri
R
cnom efektu. Propustanje struje kroz
diodu maze izazvati emisiju svjetlosti
u podrucju P·N spoja (sl. M.S.) Ovisno
o vrsti poluprovodnika emituje se
Tranzistor je ustvari poluprovodni6ka trioda iii kristalna trioda.
Ima ulogu da pojacava sJabe promjene jaiHne struje i napona.
El'J'''-p.-
E B C
SI. M.10. TranzistorRsema
Tranzistori su pOluprovo-
dnicki elementi koji se
sastoje od dva suprotno
polarizirana P·N spoja.
Moguee su dvije
komblnaeije: N-P-N i P·N·P
tranzistor. Na sliei M.10.
(lijevo) tanka plociea p.
poluprovodnika se nalazi
izmeau dvije ploeiee N·poluprovodnika. Tri sloja redom imaju nazive: emiter (El,
baza (8) i kolektor (e). Prema tome, kod tranzistora je eentralne elektroda baza
(6), a bocne elektrode su emiter (E) i kolektor (e).
Kada se tranzistor prik!juci na izvor· napona onda 6e struja poteei zahvaljujuci
dvjema serijski spojenim diodama. Jedna je uvijek prikljueena u propusnom smjeru
(E), a druga u nepropusnom smjeru (e).
Emiter (E) uvijek odasilje elektrone iii supljine, slieno kao katoda kod
elektronske eijevi. Kolektor (e) ima ulogu anode. Baza 6 je vrlo tanka (debljina
ispod 0,1 mm). Signal koji treba pojacati dovodi se na emiter. Promjena slabe
struje kroz emiler izaziva promjenu znatno jace struje kroz koleklor.
Prvi tranzistor je proizveden 1948. godine. Tim otkrieem je obiljezen jedan od
prelomnih trenutaka u razvoju elektronike. Vee preko pola stoljeea, svakih nekoliko
godina, smjenjuju se "generacije" elektronskih ureaaja. Glomazne elektronske
cijevi zamijenili su tranzistori, manji od kutije sibica. Nakan njih su dos!i integrirani
krugovi (sl. M.ll.), a zatim elpovl na koje stane hiljade minijaturnih elektronskih
elemenata. Nove tehnike obeeavaju jos sitnije ureaaje u kojima su ulogu
elektronskog elementa preuzeli jos manji dijelovl sastavjeni ad tzv. dotova.
164

rr;Hl/,I,II'r:1
SI. M.11. Tranzistori
Uzofci 'nlegliranli1 hu
ow,
Racunari i telekomunikacioni uredaji su nezamisHvi bez tranzistora.
Magnetska svojstva supstanee
U poglavlju 0 magnetskom polju sma naglasili da se magnetska indukcija B mijenja kada se u
magnetsko polje unese neki materija!. Ako je magnetska indukcija u vakuumu Bo onda je, unosenjem
nekog matarijala,
R = Il,Bo
gdje je)J.r * relativna permeabilnost materijala (sredlne, supstance .. ).
Materijali koji mogu djelovati na magnetsko polle nazi'llsju se magnetici.
Materljali eija je relatlvna permeabilnost nesto veta od jedinice 1-Lr>1 nazivaju se paramagneUci, a
materijaii cija je 11,<1, dijamagnetici. Materijaii eija ja re\aHvna permeabilnost mnogo veca od jedlnice
(j.4 »1) nazivaju se feromagnetici.
Da bi objasnili pojavu uticaja materijala na gustinu magnetskog fluksa B, potrebno je poznavati
strukturu atoma. Prema Bohrovoj teoflj] atoma, alektronl sa u atomu krecu oka jezgra po kruznim
putanjama. Takvo kretanje predstavlja jednu kruznu struju. Kruina struja stvara magnetno polje,
odnosno magnetni moment elji]e pravac okomit na ravan arbite (sI.4.2.9).
Prema tome, e!ektron u kruznom kretanju se ponasa kao jedan magnetic sa magnelnim
momentom koji sa zova orbitalni magnetni moment.
Elektron lma i sopstveni magnetni moment koji potice od vrtnje eiektrona oko sopstvene ese (sl.
4.2.19).
Prema tome, svaki e!ektron ima svoj orbitalni i spinski magnetni moment. Ukupni magnetni
moment atoma nastaje zbrajanjem orbitalnih i spinskih momenala. Pri tome moze doc] do njihove
potpune kompenzacije, tj, da ukupni magnetni moment bude jednak nuli. Tada materija! ne pokazuje
magnetna svojstva. Ukollko se orbitaln! i spinski magnetnl moment ne kompenzuju palpuno, onda ce
atom imati sta!ni (permanentni) magnetni moment. Tada materijaH pokazuju magnetna svojstva.
Magnetne osobine materijala su odredene rezultujucim magnetnim momentom atoma. koji
maze biti jednak nUIi, a moie posjedovati i neku stalnu vrijednost.
Najeesce je magnetizam supstance spinskog porlJekla. Ueesce orbita!nih magnetskih momenata
je obieno beznaeajno,
Dijamagnetici su materijall eiji atomi nemaju stalne magnetne momente, jer je doslo do njihove
kompenzacije, Takvi materijali su ne primjer, bakar" kvarc, itd. Kada se takav materijal unese u
magnetsko polje indukCije 80, onda se u t'J1egovim atomima indukuju magnetn! dipo!i. Njihovo polje B'
je sup'rotne orijentacije od vanj,skog polja te-je ukupno polje
B=Bo·B·
,¢:,..
165
nesto oslab!jeno.
Paramagneticl su materijalj aji atomi imaju sta!ni (permanentni) magnetni moment. Kada nema
vanjskog pOlja magnetni moment! su orijentisani haoticno, te je ukupni magnetni moment jednak nulL U
vanjskom magnetnom polju Bo elementami magnetic! se djelimicno usmjere dul. polja Ie je rezultujuca
magnetna indukcija nesto povecana,
B",Bo+B'.
Feromagnetici su materijali koj! posjeduju stalne (permanentne) magnetne dipOle sacinjene od
veHkogbroja atomskih permanentnih dipola. Ovakve se grupacije nazivaju domeni. U svakom domenu
alomski magnetni momenti su offjent/san! paralelno. Svaki domen ima oko 10
20
atoma, pa se domen
ponasa kao mali pennanentni magnet. U nenamagnetlsanom materijalu domen! su rasporedeni
haoticno (sl. M.12).
SI.M.12. Magnetni domen!
So
--
U prisustvu jakog
spoljasnjeg magnetnog
polja Bo domen! se
orijentisu u smjeru Bo, tako
da ie njihovo S' vrlo jako.
Rezultujuta indukcija 8 je
znatno veta od Bo.
Takve supstance
(materijali) su na primjer,
gvozde, kobalt, nlkl i
njihove legure. Njihova
relativna permeabilnost
moze iznositi i preko
100000.
Paramagnetici I dija
w
magnetici neznatno uticu na spoljasnje magnetno polje. Kada se ono ukloni oni S8 brzo razmagnetisu.
Medulim, kod feromagnetika to ne mora blti slucaj. Feromagnetlk, pod odredenim uslovima, moze oslati
trajno namagnetisan. Tako se dobiju permanentni magneti. Na primjer, ,mehko gvozae se ne moze
Irajno namagnetisati i ad njeg se izgraduju jezgra elektromagneta. Kada se iskljuci elektricna struia
onda se mehko gvoide razmagnetise.
Stalni magneti se jzgraauju od ceUka. Savremeni materijali za stalne magnete su obicno legura
gvozda, kobalta, nikla, mana, itd.
Posebni magnetn! materijali su feriti. To su smjese ieljezo-oksida sa drugim metalnlm oksidima.
Otpornost im je velika pa se koriste za visoke frekvencije, u jezgrima transformatora. Koriste se i kod
kompjuterskih memorija. Kod vecine kompjutera podaci se uSkladistuju u diskovima od feritnog
materijaia. Takvi materijal1 mogu "zapamtiti" broJeve 1 i 0 binarnog sistema, tako da 1 odgovara
jednom smjeru magnetizacije a 0 suprotnom smjeru.
166
4.3. Fizika jezgra atoma
Grada atomskog jezgra
U poglavlju 0 modelima atoma saznali smo da se atom sastoji od pozitivno
nae/ektrisanog jezgra oko kojeg se kreeu negativno nae/ektrisani elektroni.
Takode smo saznali da su dimenzije j e z ~ r a preko deset hiljada puta manja od
dimenzija atoma i imaju red velieine 10' 'm. Na primjer, ako zamislimo da je
fudbalska lopta jezgro aloma, onda bi elektroni kruzili oko lopte na udaljenosli
deset puta ve60j od velicine igralista (sI.4.3.1).
SI.4.3.1. Jezgro u atomu
ugljika C·12,
I pored loga skoro sva masa
aloma (99,9%) sadrzana je u jezgru.
Masa elektrona je zanemarljiva u
poredenju sa masom jezgra i oko dvije
, hiljade puta je manja od jezgra aloma
vodika.
Masa atoma se moze izraziti u
kilogramima kao i ostals mase.
Medutim, to je prevelika jedinica za
atom, odnosno jezgro atoma, pa se
cesce koristi tzv. atomska jedinica
mase U, kao prakticna jedinica u
atomskoj i nuklearnoj lizici.
Atomska jedinica mase u
jednaka je dvanaestini mase atoma .
u = ~ maseatorna C '" = 1,66. 10-
27
kg
12 '<
Ona je priblizno jednaka masi atoma vodika. Kada kazemo da je masa aloma
kisika 16u to znaci da je ona priblizno 16 puta veea od mase aloma vodika,
Jezgro atoma mozemo zamisliti priblitno kao jednu kuglu koja se sasloji od
dvije vrsle cestica, protona i neulrona.
,Proton (p) je pozilivno naelektrisana ceslica cije je naelektrisanje jednako
rtaelektrisanju eleklrona, e;1,6·10·
19
C, samo suprotnog znaka. Prolon jecotkrio
Rutherford, 1919. godine.
167
Broj protona u jezgru se obiljezva sa Zion odreduje rednl broj hemljskog
elementa u Periodnom sistemu. Na primjer, jezgro atoma vodika sadrzi 2:;1 proton
i nalazi se na prvom mjestu u perlodnom sistemu elemenata. Naelektrlsanje
jezgra je + Ze.
Masa protona je
ill, = 1,00728 u
i priblizno je 1836 puta veta od mase elektrona.
Neutron (n) je elektricni neutralna cestiea. Otkriven je 1930 godlne (Cedvik).
Ima masu priblifno jednaku masi protona,
m" = 1,00866 u
Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) nazlva se maseni braj A.
IA-Z+NI
Koristeci oznake za rednl broj (Z) i maseni broj (A), jezgro atoma se u opstem
slucaju obiljezava sa
gdje je X - oznaka za hemijski element.

51.4.3.2. Jezgro atoma berilija
Zajednicki nazlv za protone I
neutrone je nukleani. Naprimjer,
oznaka za atom berilija je "Be' (sl.
4.3.2). To znaci da u jezgru atoma
berilija ima Z=4 protona i A=8
nukleona. Broj neutrona je
N=A-Z=4.
Izuzev atoma vodika, koji se sastoji
sarno od jednog protona, svi ostali
atomi imaju i protone i neutrone.
Otprilike, do polovine Periodnog
sistema, atomi hemijskih elemenata
Imaju pribliino Isti broj protona i
neutrona. Kod teZih jezgara broj
neutrona je ve6i od broja protona.
Izotopi. Pocetkom 20 stoljeta
(1919. godine) ustanovljeno je da atomi
jednog hemijskog elementa mogu imati razlicite mase. Znamo da Bve atome
jednog hemijskog elementa karakteriiie ist! broj protona u jezgru.
Ustanovljeno je kasnije da se atomi jednog hemijskog elementa mogu razlikovati
sarno po broju neutrona.
Atomj ljezgra) sa istim brojem profana, a razli6itim brojem neutrona zovu
seizotopi.
168
Vetina hemijskih elemenata ima po nekoliko izolopa. Na sliei 4.3.3.8 su
prikazana tri izotopa vodika:
c
c
(2' I) (2+2)
S>
fI.l c
e
he1ij-3 heli}4
IS)
51.4.3.3. Izotopi: a) vodika, b) heiija
obicni vodik 1H\ deuterij 1H2 i tricij 1H3. Obicni vodlk ima jedan proton, Z:;;:: 1, A =
1. Deuterij takode ima jedan proton, Z = 1. Medutim ima I jedan neutron te je A = 2.
Tricij Ima takode jedan proton i Z= 1, ali dva neutrona, te mu je maseni braj A = 3.
Prirodni vodik je smjesa99,99% izotopa vodika H-l, a ostali izotopi su prisutni
u kolicini Ispod 0,Q1 %. Teska voda D
2
0 je sastavljena od dva atoma deuterija D I
jednog atoma kisika. Na primjer, 1 litar obione vode ipak sadrzi jednu kap teske
vode.
Helij ima dva izotopa: He-3 i He-4. Oba imaju isti broj protona, po dva (Z=2), ali
razliCit broj neutrona. Poznati su i izotopi urana U-238 i U-235. Izotop U-235 je
poznat kao nuklearno gorivo i u odnosu na izotop lma ga 142 puta manje.
Svi izotapi jednog hemijskog elementa imaju ista hemijska svojstva, jer ana
zavise od elektronskog omotaca. On ie isti za sve izatope jednog elementa.
Medutlm, neka fizicka svojstva su razlicita. Na primjer, tacka kljucanja teske vade
je nesto veca ne90 obicne vode.
Rijec izotop je grckog porijekla i znaci isla mjesto (izo-islo, lopos-mjesto). Svi
izotopi jednog hemijskog elementa zauzimaju isto mjesto u period nom sistemu
elemenata.
Primjer 1. Koliko protona i neutrona ima u jezgru ilotopa litija, sU
7
? KoUka ima elektrona u
omotacu?
Rjesenje
Broi protona je Z=3. Braj nukeona je A=7. Broj neutrona je 8roi elektrona u omotacu, U
neutralnom atomu jednak je broju protona u jezgru i on lznosl 3.
Defekf mase i energija veze jezgra
U jezgru atoma se nalaze protoni i neutroni. 8toga bi masa jezgra trebala da
bude zbiru mase 'protona i neutrona. Medutim, preciznim mjerenjem je
ustanovljeno da je mas_a nekog jezgra· nesta manja od zbira masa protona i
neulrona od kojih je jezgro sastavljeno .. _ .
169
Razlika izmec1u zbira masa protana i neutrana u jezgru i mase jezgra zave
se defekt mase .6.m.
\Am-Zmp+Nmo-mjl
gdje je: mrmasa jezgra, Z-broj protona, N-broj neutrona.
Zbog cega je stvarna masa jezgra manja od zbira masa protona i neutrona u
jezgru?
Prema Einsteinu, masa i energija su povezane relacijom,
E=me
To je zakon ekvivalentnosti mase 1 energije koji proistlee Iz Elnstelnove
specijalne tearije relativnosti. Promjena rnase, koja se pojavljuje u razlieltlm
proceslma, odrazava se na promjenu energlje I obrnuto. Ako se u nekom procesu
oslobodl energlja LIE, tada ee se masa smanjltl za LIm I obrnuto. U na5em prlmjeru
defektu mase odgovara oslobodena energija L\E::=Ev, prema Einst_einovoj relaciji
IE, = LIme' I
gdje je Ev - energija veze jezgra.
Prema tome, pri spajanju protons i neutrona u jezgru, Dslobodi se energija
vezivanja Ev. Obrnuto, da bismo jezgro rastavili na sastavne protone i neutrone,
trebalo bi utrositi energiju vezivanja Ev.
Energija veze jezgra S8 obicno obracunava po jednom nukleonu, Ev/A, i naziva
se srednja energija veze po jednom nukleonu.
Za veelnu jezgara energija veze po jednom nukleonu Iznosl oko 8 MeV. Veea
vrljednosti ukazuje na vaeu stabllnost jezgra.
. Primjer 1. Razlika izmedu zbira masa protona i neutrona i stvarne mase jezgra izotopa aluminija
1"Af
7
iznosi 0,242 u. Odredi: a) defekt mase iZfafen u kilogramima, b)energiju veze jezgra, c)energlju
veze po jednom nukleonu.
170
Rjesenje.
L\.m=O.242u'A-27
Bv::::?, Bv/A:?
a) Defekt maSe, izraien u kilogramima je
!lm = 0,242 u = 0,242 ·1,66 kg
L\.m = 4,02
b) Energija veze jezgra je
, l'
Bv =!lmc
2
=4,02.10
2S
kg.[
, , /
Bv '" 3,62 J(= 226MeV)
c) Energija veze jezgra po jednom nukleonu je
E" 3,62 J -1,34 __ J_
A 27 nukleonu
jJj
A 27 nukleonu
Pitanja i zadaci.
1. Od kojih se cestica sastaji atomsko jezgro. Koja su njihova Dsnovna svojstva.
2. KoUka je velicina jezgra atoma.
3. Sia ie redni, a sta masenj braj?
4. Objasni sla su izotopi?
5. Sta je energija veze jezgra?
6. Koliko protona i neutrona ima u jezgrima atoma. a) loNe
2
1, b) 9N
235
, c) 92U238, d) 82Pb20B. (R:a) 10
protona, 11 neutrona, b) 92 prolona, 143 neutrona, c) 92 protona, 146 neutrona, d) 82 protona, 126
neutrona)
7. U neutralnom alomu izotopa C-14 ima 6 eleidrona. Koliko ima protona i neutrana u jezgru tog atoma?
(R: 6 protona i 8 neutrona)
8. Pokazi da jednoj atomskoj jedinicl mase odgovara energija od 931,5 MeV. potrebne podatke uzefl iz
tab!ica. (R: E=mc
2
• Masu izrazlti u kllogramima, a zatim, dabivenu energiju u dzulima, izraziti u MeV).
9. Defekt mase jezgra helija-4 iZn05i 0,30372 u. Odredi energiju veze po jednom nukleonu. (R: 7,2
MeV/nuk!eonu).
10. Defekt mase jezgra uran-235 iznosi 1,91508 u. Kolika je energija vezivanja po jednam nukleonu?
(R: 7,6 MeV/nukleonu)
Radioaktivnost
Francuskl flzlear Bekerel (Becquerel) je 1896. godine prvi opazio da uranove
soli spontano emltuju neko zraeenje. To zraeenje je, bez Ikakvih spoljasnjlh
izazivaca, jonizova!o gasove, izazvalo zacrnjenje fotografske place, itd.
U istrazivanje tog zracenja ukljucili su S8 i supruznici Marie i Piere Curie
(Marlja I Pjer Klrl), te pronasli nove supstance koje emltuju takvo zraeenje. Bill su to
. 51. 4.3.4. -Maria Curie
(1859-1934)
radij i poloniJ. Na prlmjer, radij su Izdvojili Iz rude
urana i on je na stotlne hiljada puta jaee znacio nego
ruda Iz koje su ga izdvojili.
To zracenje je nazvano radioaktivno
zracenje, a sama pojava radioaktivnosl.
171
Godlne 1900. Rutherford je otkrlo da postoje
trl vrste zracenja I nazvao Ih a, I Y - zraei. Slika
4.3.5. pokazuje skretanje zraka u elektricnom
polju. Alfa-zraei skreGu prema negativnio
naelektrisanoj ploei sto znaei da su naelektrisana
pozitivno. skrecu prema pozitivno
naelektrisanoj ploci sto znaci da su naelektrisani
negativno. Gama-zraci ne skrecu u elektricnom
polju sto znaei da su elektricki neutraini.
Ovakvo zracenje S9 naziva prirodna
radioaktivnost. Ona je zapazena, uglavnom, kod
teskih jezgara koja se nalaze u atomima hemijskih
elemenata na kraju Periodnog sistema.
Alla-zrae; (a) su ustvari pozitivno
y
t
naeJektrisane cestiee, odnosno jezgra atoma
helija, 2He
4
• Ta jezgra imaju dva protona i dva
neutrona. Brzina alfa-cestiea je svega 15 puta
51. 4.3.5, Radioaktlvni zraci
manja od brzine svjetiosti. Imaju energiju do
nekoliko MeV te jako jonizuju sredinu kroz koju
prolaze. Dome! alla-cestiea u vazduhu je svega nekoliko em, a zaustavlja ih obicni
list papira. Jedan gram radija emituje svake sekunde oko 37 milljardi alta-cestiea.
Ta cinjeniea je odmah koristena za bombardovanje jezgara atoma.
Beta-zraci (B) su takode cestiee. Ispostavilo se da su to ustvarl brzl elektroni
koji dolaze iz jezgra atoma. Njihova brzina dostize aka 99% br2;ine svjetlosti, a
energlja do nekollko MeV (megaelektronvolti). Zbog vellke brzlne I male mase
beta-zraci su mnogo prodornljl od alla-zraka. Imaju domet od nekollko metara u
vazduhu, a mogu polaziti i kroz tanke metalne place. .
Istrazlvanja su pokazala da se prl beta-raspadu jedan neutron pretvara u
proton i elektron. Tako nastali elektron izlazi velikom brzinom iz jezgra i naziva se
beta-cestica.
Gama-zraci (y) su prodorni elektromagnetski talasi clja je talasna duzlna manja
od talasne duzlne X-zraka lima red velicine 1 pm. Gama zracenje pratl alfa i beta-
raspad. Jezgro atoma, prl takvlm raspadlma, oblcno se nalazi I dalje u pobudenom
stanju. Visak energlje se emltuje u obliku gama zraka.
Gama-zraci imaju domet u vazduhu nekoliko kilometara, a prodiru i kroz sloj
olova debljine 20 em. Prostiru se brzinom svjetlosti i imaju energiju od nekoliko
MeV. Jedan od najpoznatljlh Izvora gama-zraka je kobalt-60.
Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se tumaCi emisija beta·cestica?
Odgovor. U jezgru atoma dolaz! do transformacije neutrona u proton, pri cemu se emituje beta-
cestlea,
172
'::
.
I
'I
Pri tome S6 emituje jos jedna cestlea koja se zove antineutrino ( v ). Uzrok transformacije neutrona u
proton su tzv. slabe nuklearne slle.
Pitanje 2. Kako se mijenja jezgro atoma po alta j beta raspadu?
Odgovor. Alfa cestica je jezgro atoma helija kOje sadri! dva protona i dva neutrona. Zbog toga se
pri emisiji alfa-cestiee maseni broj smanji za 4, a rednl braj Z za dva: '
Prj emisiji beta-cestice, neutron prelazi u proton. Stoga se redn! bra] poveea za jadan, a
masen! se ne promijeni,

Zakon radioaktivnog raspada
Radioaktivnim zracenjem supstanea S8 "raspada", pa se taj proees naziva
radioaktivni raspad.
Radioaktlvnl raspad neklh supstanci je brzl, a neklh sporlji. Zato je korisno
uvestl velieinu k oja karakterise brzinu raspada.
Brzina kojom se raspada radioaktivno jezgro zove se aktivnost A.
I
A A1{1
At i
Aktivnost radioaktivnog elementa je jednaka broju raspadnutih jezgara u
jedinici vremen8.
Znak minus oznacava da S8 broj raspada smanjuje u toku vremena.
Jedinlca za aktivnost je bekerel (Bq). Jedan bekerel je jedan raspad u sekundi,
Bq = S-l
Na prlmjer, aktlvnost 19 Ra-226 je 3.7-10
10
Bq. To znacl da se svake sekunde
raspadne 37 milljardi jezgara, odnosno da se svake sekunde emltuje toliko alla-
cestiea. U medlelnskoj terapljl se prlmjenjuju radloaktlvnl Izvori koji Imaju I do sto
puta vGeu aktlvnost od pomenute.
Aktlvnost nekog radioaktivnog elementa je veGa sto je veCi broj jezgara u
nekom radioaktlvnom uzorku.
IA -AN I
gdje je: N-broj jezgara, A-konstanta radioaktivnog raspada koja zavlsl od vrste
radioaktlvnog elernenta.
Iz gornje dvlje relacije moze se dobitl formula
koja predstavlja zakon radioaktivnog ,aspada. U toj relacijl je: No - pocetnl,bmj
radloaktivnlh jezgara, N - broj neraspadnutlh jezgara poslije' vremena t.
173
Iz ovog zakona vidimo da se broj neraspadnutih jezgara eksponencljalno
smanjuje sa vremenom. Pomocu zakona radioaktivnog raspada mogu se izvrsiti
vrlo vazni prakticni proracuni.
Za svaki radioaktivni element karakteristicno je vrlleme poluraspada T.
Vrijeme poluraspada, je vrijeme potrebno da se broj neraspadnutih jezgara
smanji na po!ovinu.
Vrijeme poluraspada do sada poznatih radioaktivnih jezgara, kre6e S9 U
intervalu od milionitog dijela sekunde pa do nekoliko milijardi godina. Na primjer,
polonij - 211 ima vrijeme poluraspada nekoliko sekundi, jod - 131 osam dana, a
uran - 238 4,5 milijarde godina.
N

...•• .0 00 ;:;00
,,,,0 I .. T I_IT· t .. 3T
o T ZT .'IT 4T
51.4.3.6. Vrijeme poloraspada
Na slid 4.3.6. vidimo
da se poslije jednog
vremena poluraspada T,
broj radioaktivnih jezgara
smanjia na polovinu.
Poslije vremena t ::::: 2T,
smanjio se na cetvrtinu,
itd.
Vrijeme poluraspada i
konstanta radioaktivnog
raspada vezani su
relaeijom,
T= 0,693
)"
Pitanje 1. Kako se mijenja aktlvnost radioaktivnog elementa sa vremenom?
Odgovor. S obzirom da je aktivnost radioaktivnog e!ementa proporcionalna broju radioaktivnih
jezgara, A::o AN, onda se i aktivnost mijenja po istom zakonu.
A = Aoe-
At
gdje je: Ao - pocetna aktivnost, A aktivnost poslij,e vremena t.
Prlmjer 1. U iivim organizmima SEl nalazi radioaktivni izotap C-14, tija je aktivnast stalna j iznosi
250 Bq po kilogramu. U trenutku smrti organizma (biljke, iivotinje, ... ) aktivnost se paCinje smanjivatl sa
vremenom paluraspada T '" 5600 godina. KoUko je star neki fosHni ostatak zivotinje aka je sadasnja
aktivnost 62,5 8q?
Rjesenje. Starost fosilnog ostatka mozema naci graficki, prema slici 4.3.6. Aki:ivnost opada po
islam zakonu kao i broj neraspadnutih jezgara. Ako je potetna aktivnsot Ao = 250 Sq, onda ce postije
vremena T = 5600 gadine aktivnost iznositi 125 Bq. PosHje vremena t = 2T=11200 godina aktivnost ce
se smanjiti jos dva puta, tj. ukupno cetiri puta i iznosit ce 62,5 Bq. Fosiini ostatak je star 11200 godina.
Za egzaktnije proracune potrebno je rjesavati eksponencijalne jednacine.
Primjer 2. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa jod·128 iznasi 25 minuta. Odredi: a)
konstanlu radioaktivnog raspada, b) aktivnosl izotopa ako je prisutno 7.10
20
radioaktivnih jezgara, c*)
kolika je masa radioaktivnog izotopa?
174
Rjesenje:
M = 128 g/mol; N = 7.10
20
T-25 min -1500-$
a) A=?, b) A=?, c*) m",?
a) Konstanta radioaktivnog raspada je
A 0,693 0,693
T ISOOs
),,=4,62·1O-I
s
-l
b) Aki:ivnast izatopa je
A ""AN =4.,62·1O-I s-l ·7·10,0
A"" 3,234,10
17
Bq ",-323,4PBq
b)
m N

c") Masu izotopa izratunavamo iz poznate rstacije za kalitinu tvari
gdje ie M· malarna masa NA • Avogadrova kanstanta. Masa izotapa je
7.10
20
N A mol 6,02 .10
23
mol-
l
m=O.l5g
Vjestacka radioaktivnost
Prvi vjestacki radioaktivni element su dobili Zolio i Irena Kiri, 1934. godine. Oni
su bombardovali aluminij sa i dobili radiaktivni Ta se pojava
naziva vjesta6ka radioaktivnost. Ubrzo poslije toga se pokazalo da se
bombardovanjem bilo kojeg elementa mogu dobiti vjestacki radioaktivni izotopi, koji
obiono emituju elektrone i pozllrone. Danas je poznato oko 1500 vjestackih
radioaktivnih izatopa i aka 40 prirodnih radioaktivnih izototopa.
Napamena: Upravo tih godina je otkriven u kosmickim zracima, pozitron. To je cestica koja ima
Istu masu i naetektrisanje kao i elektron sarno suprotnog znaka.
Primjens radioaktivnih izotopa. Radioaktivni izotopi imaju vrl.o sireku
primjeriu. Pored primjene u naucnim istrazivanjima, veoma S8 siroko primjenjuje u
tehnici, medicini, poljoprivredi itd. Na primjer, u geologiji se koriste za mjerenje
[j1
...
51.4.3.7. Terapija karcinama y zracenjem
starosti Zemljine kore. U tzv. uranovom
nizu radioaktivnog raspadanja, olovo je na
posljednjem mjestu. Iz kolicine olova u
rudi urana moze se izracunatl starost
Zemljine kere. Na slican nacin moze S8
odrediti i starost fosilnog ostatka nekog
zivog organizma.
Uspjesno se koriste u defektoskopiji,
tj. otkrivanju nehomogenosti odlivaka. Na
sliei 4.3.7.je prikazan urecaj koji se karis!i
u med;cin;. Uzak snop gama-zraka prolazi
kroz olvor u oklopu, tako da ozracuje
samo bolesni dio tkiva, dak je zdravo
okolno tkivo zasticeno. Izvor gama-zraka je izotop kobalt-60, cije je vrijeme
poluraspada 53 godine.
175
Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se vrsi detekcija
radioaktivnog zracenja?
Odgovor. Radioaktivno zracenje se ne
maze neposredno opazati. Da bi se otkrilo
treba upotrijebiti posebne uredaje-detektore.
Postaji vise vrsta detektora, a najpoznatiji je
Gajger-Milerov brojae (sl. 4.3.8). Kada
zracenje ude kroz prozorcic doiazi do
jonizacije gasa. Joni i elektroni vrl?
do elektroda te S8 javlja naponsk! signal. GIJ8V
je spojena sa brojacem koji regustruje impulse
odnosno signala.
Pitanje 2, Sta je dozimetriJa?
Odgovor. Dozimetrija proucava uCinak jonizirajuceg. oa,. ,I tvari. Pod
jonizirajucim zracenjem S8 .mijen!8 fIZICkl:. hemljskl I blOloSKI odredeou tvar.
Prolazeci kroz nekl materijal zracenje mu predaje vecu III manju energlju.
Apsorbovana doza (D) je apsorbovana energlja zracenja po jedinid mase tvafi (supstance),
'E
Do-
'm
Jedinica je grej (Gy =- Jfkg)
Ekvivalentna doza (H) Hi dozni ekvivalent je mjera bioloskog uCinka jonlzirajuceg zracenja na
tkivo,
HoQ,D
gdje je Q faktor kvalitete zracenja. Za x i y - zrake je 1, za beta zrake 1,5, za neutrone 10, za aHa zrake
20.
Jedinica za dozni ekvivalent je sivert (5v).
Maksimalno dopustena godisnja doza je 10 mSv, a za profesionalno osoblje 50 mSv. Doza preko
100 mSv izaziva radijacijsku bolest, a preko 2 Sv smrt.
Nukleame reakcije
Davnasnjl san alhemlcara je bio da pretvore jednu supstaneu u drugu, a
narocito u zlato. Taj san je prvl ostvarlo Rutherford, 1919. godlne kada je pretvono
nitrogen u oksigen (klsik). Tako je Izvrsio vjeiitacko mijenjanje jezgra, odnosno
transmutaciju elementa.
On je "bobmardovao" jezgro atoma nltrogena (azola) sa alta-cestlcama.
tome je dobio kisik i jednu novu cestleu - proton (p). Tu prvu nuklearnu reakeljU
mozemo prikazati jednacinom,
Procesi koji nastaju bombardovanjem jezgra'atoma'sa projektilima nazivaju
se nuklearne reakcije. ,"
176
Projektili kojima se bombarduje jezgro su, na primjer, alta-cestlee, protoni,
neutroni,,,. Prl tome nastaje neko novo jezgro I oslobadaju se nove cestiee. U prvoj
nuklearnoj reakeijl projektili su bili alfa cestice, a novonastala cestica je proton.
Kod nuklearnlh reakclja vaze svi zakoni odrzanja, pri cemu je i ukupan broj
nuk/eona sta/an. U gornjoj reakcijl, na Iljevoj strani je ukupan broj nukleona
4+14;18. Na desnoj strani ukupan broj nukleona je 17+1;18. Takode, na Iljevoj
strani je ukupan broj protona 2+7;9, a na desnoj 8+1;9. Prema tome, zblr protona
i neutrona sa obje strane jednacine je jednak.
Poslije ostvarenja prve nuklearne reakcije naucnici su poteli bombardovati i
druga jezgra. Kao projektili su koristenl uglavnom alta-cestiee. Navest temo samo
neke nuklearne reakcije koje su imale historijski znacaj za razvoj nuklearne fizike.
Otkrice neutrona. Naucnik Chadwieh (Cedvlk) je 1932. godlne otkrio neutron,
Bombardovao j8 berilij sa alfa-cesticama. Iz berilija su izlazili neki zraci koji su bili
51. 4.3.9. Izbijanje neutrona jz berllija
vrlo prodorn;, Smatralo se da su
to elektromagnetskl talasi jer
nisu skretali u elektricnom I
magnetskom polju (sl. 4.3.9).
Medutlm, zapazeno je da ti
zraci, kada naidu na parafin,
izbaeuju Iz njega protone. Te
protone ne mogu izbacivati
gama iii X-zrael, ali bi Ih mogle
izbacivatl cestlee koje imaju
priblizno istu masu kao i protoni. Takva cestica je nazvana neutron.
Neutron se danas smatra najmocnijim projektilom za nuklearne reakcije.
Razlog tome je sto je elektricki neutralan i stoga lahko dolazi do jezgra atoma.
Primjer: Napisati nuk!earnu reakciju kojom je Cedvik otkrio neutron.
Odgovor: 2u4+4Be9-+6CI<+onl
Nuklearna fisija
Clm je pronaden neutron, tlzicarl su
poteli njime bombardovati razne supstance.
Ocekivali su da 6e, bombardovanjem urana,
dobiti tzv. transuranske elemente. To su
elementi cijl je rednl broj veti od 92. Medutim,
njemacki fizicari Hahn i Strassman su 1938.
godine ustanovili da se bombardovanjem
urana sporim neutronima dobiju neki elementi
iz sredine. Periodnog sistema cija je masa SI. 4.3.10. Hahn i Strassmen
up.ala ma-nja od mase -urana. Ustanovljeno je
takode da se pri tome doblju dva do tri nova neutrona.
177
Nuklearna reakcija u kojoj dolazi do cijepanja teskih jezgara na dva priblizno
jednaka dijela zove se nuklearna fisija.
Pn reakciji nuklearne fisije oslobada S8 velika koli6ina energije. Najpoznatija
reakcija nuklearne fisije nastaje kada sperl neutron ude u jezgro urana - 235.
n+ mU -7 fragmenti Usije + 2do 3 neutrona + energija .
Pri fisiji jednog jezgra uzrana - 235 oslobodi se energija od 200 MeV. Pri tome
nasaje i intenzivno gama zracenje (sI.4.3.11).
$1. 4.3.11. Nuklearna fisija
Pri svakoj fisiji
oslobodi se nekoliko
neutrona. Ti neutron!
mogu nastaviti proces
flsije koji se zove
lancana reakcija. Da bl
doslo do lancane reakclje
neutrone je potrebno
usporiti, jer su tada
efikasniji u izazivanju
nuklearne flslje. Za
usporavanje je potrebna
neka minima!na kolicina
nuklearnog goriva.
Najmanja masa nuklearnog goriva kOja omogucava lan{;anu reakciju
naziva se kriticna masa.
Krlticna rnasa urana - 235 Iznosl od pola kllograma do nekollko kllograma,
zavisno ad 6i8t06e. Tog lzatopa u prirodnom uranu - 238 ima 0,7%.
Lancana reakclja tece vrlo brzo. Za milioniti dio sekunde svi atoml "dozive"
flslju te nastane - eksplozija. Prl tome se razvlje
temperatura od preko deset miliona stepenl I
nastaje jak udarni tatas. T akva lancana reakcija,
koja se trenutno
odvija, naziva se
nekontrolisana
lantana reakcija.
Fisijom 1 kg urana
oslobodi se energija
kojoj odgovara tri
mlliona kg uglja.
SI.4.3.13. Serna atornske bombe
SI. 4.3.12. Eksplozija atomske
bombe
Sa nekontrolisanom
lancanom reakcijom
covjecanstvo se prvl
put upoznalo 1945
godlne kada js nad
178
I
Hirosimom eksplodlrala prva atomska bomba (sl. 4.3.12). Samo 0,7 grama jedne
atomske bombe usmrtllo je u djeli6u sekunde 70 hlljada Ijudi. Kod atomske bombe
klaslcnl eksplozlv spaja dvlja polukritlcne mase nuklearnog gorlva. U tom trenutku
nastaje eksplozija atomske bombe (sI.4.3.13).
Nuklearni reaktor. Lancana reakcija se moze i kontrolisati. Dirigovanjem broja
neutrona prj reakciji moze se kontrolisano dabiti i koristiti taplota za proizvodnju
pare, a zatim i elektricne enrergije.
Kontrolisana lancana reakcija se izvodi u nuklearnim reaktorima.
..

1f voda
i:;o:mjenjivac
topJinc
51. 4.3.14. Nuklearna elektrana
Nuklearni reaktori mogu blti Izvori energije za nuklearne elektrane (sl. 4.3.14).
Proizvedena toplota zagrijava vodenu paru za pogon turbina.
U reaktorskoj posudi se nalazi voda pod prltiskom I u koju su uronjene sipke od
oboga6enog okslda urana. Da bi flslja tekla kontrolisano vlsak elektrona se
apsorbuje sipkama ad kadmlja iii bora (kontrolne sipke). Usporivac neutrona,
odnosno moderator, moze bltl oblcna voda, teska voda iii grafit.
Najve6i problem kod nuklearnlh elektrana je nuklearnl otpad kojl je
radioaktivan I to dugo, dugo godina. Godlne 1986. doslo je do eksplozije nuklearne
elektrane u c":ernobilu (Ukrajlna). Zbog radijaclje je umrlo na hiljade Ijudi.
Nuklearna elektrana u Krskom (Slovenlja) Ima snagu od 400 MW.
Nuklearna fuzija
Fuzija je proces spajanja /ahkih atarnskih jezgara u teza, pri cernu se
os/abaaa velika katieina energije.
179
Oslobodena kolicina energije pri fuziji veca je nego pri fisiji. Energija se dobiva
na racun razlike masa reaktanata i produkata, a izracunava se prema Einsteinovoj
reJaciji, E = .rune .
Kao primjer reakcije fuzije navest cemo spajanje izotopa vodika u helij,
+energija.
Da bi doslo do reakcije nuklearne fuzije potrebna je temperatura od preko
deset miliona stepeni. Za sada se tolika temperatura moie dobiti na Zemlji samo
eksplozijom atomske bombe.
Energija nuklearne fuzije prvi put je iskoristena kada je napravljena
hidrogenska bomba, 1952. godine (sl. 4.3.15).
;EKMONV"tE,AJI;NI
t:"ijnozIV 0,"1", t; t;l
SI. 4.3.15. Serna hidrogenske bombe
Kao upaljac za hidrogensku bombu
koristi S8 atomska bomba, jer S6
njenom eksplozijom dobije potrebna
temperatura.
Izvor energije na Suncu i
zvijezdama je upravo nuklearna
fuzija. Izotopi vodika se fuzijom
pretvaraju u helij i pri tome se
oslobada velika koliCina energije.
Jedan dio energije sa Sunca dolazi i
na Zemlju.
Reakcija nuklearne fuzije S8 za
sada ne moie kontrolisati. Ako bi to
naucnicima pos!o za rukom, onda bi
mora i okeani bHi skora neiscrpni
izvori energije. Jedan fitar obicne vode, bez obzira sto ima vrlo malo deuterija i
tricija, davao bi energije koUko i 350 litara benzina.
Za one koji iele vise znati
Pitanje 1. Kolika je realna
mogucnost da sa reakcija nuklearne
fuzije kontrolise i take dobije
neiscrpni izvor energije?
Odgovor. U posljednje vrijeme
sa traie nekih tehnickih
problema za funkcionisanje uredaja
pomocu kojeg bi se mogla kontrolisati
nuklearna fuzija.
Uredaj pomoeu kojeg bi se
kontrolisala nuk/eama fuzija poznat je
pod imenom tokamak (sl. 4.3.16.)
U njemu su izotopi vodika,
deuterij i tricij, ugrijani do
temperature od 15 milijuna
stepeni, sto je potrebno da bi
doslo do njihovog spajanja.
180
magnet aredisnji magnet

SI.4.3.16. Tokamak-uredaj za kontrollsanje fuzije
Na tOj temperaturi elektroni vise nisu vezani uz jezgro, vee cine smjesu koja se
zove plazma. Nijedna posuda ne moze izdriati tu temperaturu pa se plazma
zadrzava u ogranicenom prostoru pomocu jakog magnetskog polja u tzv.
magnetskoj boci. Cestice se krecu po spiralnim putanjima, lijevo-desno, pod
djelovanjem Lorentzove sile.
Ovo su samo prva istraiivanja. Energeticari predvidaju da ce raspoloiive
energetske zalihe na bazi fosilnih goriva (nafta, ugalj ... ) biti nedovoljne vee 2020.
godine. Jedina realna sansa da se osiguraju potrebne kolicine energije je razvoj
fuzione tehnologije. Stoga su sve razvijene zemlje svijeta ukljucene u projekat pod
imenom ITER. Planira se do 2008. godine izgradnja reaktora na bazi fuzije, snage
od 500 MW. Medutim, on jos uvijek ne bi bio komercijalan jer bi mu korisna snaga
bilo svega 40 MW.
Pltanja i zadaci:
1. Objasni alfa-raspad i beta raspad.
2. Sia su gama-zraci j kako nastaju?
3, Sta je aktivnost radioaktivnog elementa? Kojim jedinicama se mjer!?
4. Objasni vrijeme poluraspada.
5. Sta je nuklearna fisija, a sta nuklearna fuzija?
6. Nekom se radioaktivnom izotopu za 8 dana aktivnost smanji 2 puta. Za koliko dana ce mu aktivnost
biti smanjena 8 puta? (R: 32 dana)
,
7. Dopunl ovu reakciju alfa-raspada: Ra 226 Koristi tablieu Periodnog sistema.
8. Dopuni ovu reakciju beta-raspada: ? Pri emisiji beta-cestiea neutron prelazi u proton.
9. Odredi nepoznate c8sHee u navedenim nuklearnim reakeijama: a) 2u4+J:lAlz1-'+onl +? b)
iH2+IH2--42He3+? (R: a) lSPO, b) "nl
10. Odredi energetski ekvivalent mase od 1 g. Uporedi tu energiju sa energijom koja se oslobodi pri
sagorijevanju jedne tone uglja i koja iznosi 13 GJ. (R: E -= mel, E == 9·10
13
J, preko 6000 puta veta
energija).
11. Vrijeme poluraspada nekog izotopa iznosi 2 dana, a brej radioaktivnih atoma je 6.4-10
18
• Ko!ika je
aklivnost izotopa? (R: A"" 2,56.10
13
Bq = 25,6 TBq)
12. Aktivnos1 radioaktivnog elementa je 18 GBq, a vrijeme poluraspada 3 godine. Odredi: a) konstantu
raspada, b) broj prisutnih radioaktivnih aloma, (R: a) /,,=7,32,10,9 s-\ b)
13. Pri reakciji nuklearne fuzlje izotopa vodika u helij-4, defekt mase je 0,0188 u. Ko!ika je oslobodena
energija u dzulima i elektronvoltima? (R: E=2,8·1O·
12
J = 17,6 MeV
181
Vazniji iskazi i formule
Jezgro atoma je sastavljena od pozitivno naelektrisanih protona
j neutralnih neutrona, koji se zajednicki zovu nukJeoni.
Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) naziva se maseni brei (A).
lzotopi su jezgra sa istim brojem protona, a razlicitim
brojem neutrona.
Radioaktivno jezgro se spontano raspada uz emisiju
radioaktlvnog zracenja. Vrijeme poluraspada T je vrlJeme za
koje se raspadne polovina jezgara u radioaldivnom uzorku.
Alfs-eestice su jezgra atoma
Beta-cestice su brzi elektroni. Nastaju pretvaranjem
neutrona u proton (u radioaldivnom jezgru).
Gama-zraci su elektromagnetskl talas! vellke energije
! njih emituju pobudena jezgra.
Aktivnost oekog uzorka je brzina kojom se raspada
radioaktlvni uzorak. Jedinica za aktivnost je bekerel (8q).
Zakon radioaktivnog rsspada:
gdje je A· konstanta raspada.
Fisfja je cijepaoje teskog jezgra na dva laksa, uz
oslobadanje energije.
U nuklearnom reaktoru energija oslobodena fisijom
pretvara se u topiotu, koja se maze iskoristili za dobivanje
elektricne energije.
Fuzlja je proces spajanja lahkih jezgara u teze jezgro,
uz oslobadanje energije.
182
A=Z+N
4.4 Talasi i cestice
Talasi materije
Eksperimenti sa lotonima su pokazali da svjetlost pored talasne, ima i
korpuskularnu prirodu. Stoga loton, pored talasne duzine ima i impuls
h
P=I
Francuski lizicar Luis de Broglie (Luj de Bralj), 1924. godine, dolazi na ideju
da i cestice (korpuskule) imaju talasna svojstva koja se magu okarakterisati
talasnom duiinom A.
Saglasno gornjem izrazu za talasnu duzinu lotona, ). =.It., de Broglie
p
pripisuje i cestici talasnu duiinu,
gdje je p = mv impuls cestice.
o

Ova talasna duzina se zove debroljevska lalasna duzlna. Masa u gornJoJ
81.4.4.1. Difrakciona slika:
a) b) elektrona
relaciji je re/ativistieka masa, a v je brzina kretanja
eestice.
Prema tome, kao lito svjet/ost ima svojstva i
talasa i cestica, taka i svaka cestlca Ima I
talasna svojstva. Kalema da fe materija
dualistlcke prlrode, tj. talasno-korpuskulame.
Svaki je elektromagnetski talas u ista vrijeme i
snap cestica (fotona), a svakoj cestici pripada.
odgovaraju6i talas. Talas i cestica su dva naCina
na koji se oCituje materija. Dualizam cestica
m
talas je osnovna osobina svijeta atoma.
Tri godine poslije, 1927., amenckl lizicari
Davisson i Germer (Devison i Derrner), su
eksperlmentalno potvrdili de Broglievu hipotezu.
Oni su opazili interferenciju i dilrakciju elektrona na
kristalima metala i tako pokazali da elektroni koji se
kre6u imaju talasna svojstva.
Na stici 4.4.1. je' dilrakciona stika na kristalima .
dobivena pom06u a) X-zraka (efektromagnetskih
183
talasa), b) elektronskog snopa. U oba slucaja rezultat se moze protumaciti
intertereneijom talasa.
Elektronski mikroskop. Talasna svojstva elektrona danas se i prakticno
koriste, na primjer, kod elektronskog mikroskopa. Ulogu sociva su preuzela
SI.4.4.2. Bakterije na vrhu i91e
elektricna i magnetska polja. Ona skre6u,
fokusiraju, itd. elektronski snop. S obzirom da je
debroljevska talasna duzina elektrona oko
hiljadu puta manja od talasne duzine vidljive
svjetlosti, to su i povecanja koja daje
e/ektronski mikroskop nekoliko hiljada puta
veta nego kod klasicnog mikroskopa.
Na sliei 4.4.2 je prikazan vrh igle sa
bakterijama. Gornje dvije slike su dobivene
pomoGu klasicnog mikroskopa. Donje dvije slike
su dobivene porn06u elektronskog rnikroskopa.
Primjer 1. Za rad elektronskog mikroskopa utvrdeno je
da je potrebna talasna duiina 1 nm. a) Kolika ie potrebna da
bude odgovarajuca brzina elek1rona? b) Kolikom razlikom
potencijaia treba ubrzati elektrone da bi imali navedenu
ta!asnu duiinu? Potrebne podatke uzeti lz tablica.
Rjesenje. a) Brzinu elektrona maiema lzracunati lz de
Broglieve reiaelje
6,626.10-
34
Js . -728.\0' I
,v- , m s.
9,l·1O-3!kg .1.10-
9
m
b) Kada S8 elektron ubrza razlikom potencijaia U, prirastaj njegove kineticke energije jednak je radu sile
e!ektricnog polja,
Po1rebna razlika potencijala je
/)-
~ - ~ ,
</ ....
\
U"" m v ~
2,
U",1,51V
SI.4.4.3. Stojec'l talas elektrona
u atamu
184
m,'
--"'eU
2
9,1·1O-:
ll
kg· (7,28.10' m/s)2
2·1,6.1O-
19
C
Za one koii iele vise znati
Pitanje 1. Kako se pomoeu de BrogHeve relacije moze
objasniti prvi Bohrov postulat?
Odgovor. Ako je jezgro atoma obuhvaeeno materijalnim
talasom, tada atom moze biti stabilan sarno u slucaju da
elektron oko datog jezgra obrazuje stojeci talas.
Stojeei talas odgovara stacionamoj orbiti i moze biti
obrazovan sarno aka je obim kruzne putanje jednak
cjelobrojnom umnoseu talasne duzine (51. 4.4.3).
2m: :::::-nA
AkQ . ~ I . , I gornjj izraz uyrstimo . debroljevsku talasnu
duzinu'). :::; ~ , onda se ciobije izraz-
mv
h
mvr=n·-.
2n
To je izraz za prvi Bohrov kvantni uslov po kojem su stacioname orbite sarno one za kOje je
moment kolicine kretanja jednak cjelobrojnom umnosku Planckove konstante.
Princip neodreaenosti
Ideja 0 talasnoj prirodi cestica prerasla je u savremenu kvantnu teoriju, kOja
uspjesno objasnjava svojstva atoma. Temelj savrernene kvantne fizike je princip
neodredenosti, koji je 1927. godine formulisao Heisenberg.
Prema Heisenbergu, nemoguce je istavremeno tacna paznavati i palozaj
cestiee i njenu brzinu (odnosno kolicinu kretanja). Sto je tacnije poznato gdje se
cestica nalazi, to se manje zna 0 brzini kojom se ona kre6e i obrnuto.
Proizvod neodredenosN poloiaja cestice.t0< i neodrooenosti njene kolicine
kretanja lip mora bit! veei iii jednak Planckovoj konstanti.
gdje jap = my.
Ova relaeija se naziva relaeija neodredenosti. Ona odreduje graniee
prirnjenljivosti klasicne mehanike i posljediea je talasnih svojstava mikrocestiea.
Za one koji zele vise znati.
Pitanje 1. Kakva je razlika izmedu Bohrovog tumacenja modela atoma vodika i
kvantnomehanickog tumacenja?
Odgovor. Vee smo naglasHi da je ispravno tumacenje atoma sa vise elektrona dala tek talasna
mehanika (iii kvantna mehanika).
Osnovna jednacina u talasnoj mehanici je Schrodingerova jednacina (Sredinger-1926. godine).
Ona polazi od poznatih matematickih izraza za talasne procese i de 8roglieve relacije.
Izmedu Bohrovog mode!a atoma vodika i kvantnomehanickih rezultata postaji bUna rai:lika. Bohrov
model predvida tacne vrijednosti za poluprecnike dozvoljenih orbita. Kvantna mehanika odreduje
sarno vjerovatnoeu da se elektron nade u odredenom dijelu prostora. Na primjer, vjerovatn06a
nalaienja elektrona u atomu vodika najveta je na rastojanju koje je jednaka prvom Bohrovom
polupreeniku rl",O.053 nm. Prema Bohrovoj teariji elektton se maze naei sarno na rastojanju f), a na
osnovu kvantno-mehanickog tumaeenja i na rastojanju r#j, ali sa manjom vjerovatnocom.
U okviru kvantne mehanike nema smisla govoriti 0 bilo kakvom klasicnom kretanju elektrona oko
jezgra atoma, kao u Bohrovoj teoriji.
Pitanja i zadaci
1. Kako se lzracunava debroljevska talasna duzina cestice?
2. Navedi dokaze da cestlce imaju j talasnu prlrodu.
3. Navedi imena flzicara ko]! su najzas!uzenijf za razvoj savremeno kvantne fizike.
4. !zracunaj deoroljevsku talasnu duzinu elektrona ~ alomu vodika na drugoj -stacionarnoj orbit].
Potrebne podatke uzmi i1. tablica. '.{R:· v=}, 1.10
6
in/s; A= 6,6.1 0-
10
m)
185
5. lmpuls e!ektrona 1zn051 p :::: 9,1.10"24 kg m/s. Odredi: a) debroljevsku tala5nu duzinu elektrona, b)
brzinu e!ektrona. (R: a) 7,27.10.
11
m, b) 10
7
mls)
6. Eleklroni su ubrzani razlikom potencijala U::::9,1 V. Odredi: a) brzinu koju su 'dobiH elektroni, b)
debroljevsku lalasnu duzinu elektrona. (R: a) v::::1,79.10
6
m/s, b) 4,1.10.
10
m)
Vainiji iskazi i formule
Debroljevska taJasna duzina cestica je,
gdje je cestiee, cestlee,
kretanja cestice,
Materija Ie dualisticke prirode. Svaki elektromagnetski
talas je u Isto vrijeme i snop (iestiea, a svakoj cestiei pripada
odgovarajuci talas,
Princip neodredenosti. Proizvod neodredenosti polozaja
cestice /'lX i neodredenosti njene kolicine kretanja mora
bili veei iii jednak Planckovoj konstanti.
186
b
)..=-
mv
h
t.x·t.p ,,-
2"
I
I
4.5 Elementarne cestice
Elementarnim cesticama se nazivaju cestice kojima se ne maze priplsati
unutrasnja struktura. Oakle, to su cestice koje se ne sastoje od jos prostijih
cestica.
Sve do pocetka 20. stoljeea i za atom se smatralo da je elementarna cestiea.
Medutim eksperirnentalnci je utvrdeno da se ni veGina danas posrnatranih
elementarnih cestiea ne ponasa "elementarno". Zato pojam elernentarnosti treba
shvatiti uslovno.
Tridesetih godina 20. stoljeca smatralo se da postoje tri vrse elernentarnih
cestiea: elektron, proton i neutron. Sve tvari (supstanee), i gotovo sve pojave
koje smo susreli, mogle su se objasniti postojanjern i medudjelovanjern tih triju
cestiea. Medutim, 1932. godine je doslo do otkrica pozilrona, cestiee iste mase i
naelektrisanja kao elektron, samo suprotnog znaka. Takode u kosmickim
zracima, 1938. godine je otkriven tzv. fl-mezon (mion). Njegova rnasa je bila oko
207 puta veea od mase elektrona, a 1947. godine je otkrivena cestiea pion koja
ima masu aka 270 puta vetu ad mase elektrona. Dodamo Ii tu cestiee neutrino j
antineutrino, koje su teoretski predvidene 1931. godine, a eksperimentalno
opazene 1956. godine, nabrojali smo sve osnovne cestiee koje su bile poznate
krajem prve polovine 20. stoljeea.
Razdoblje nakon 1950. godine bilo je obiljezeno snaznim razvojem
eksperimentalne i teorijske fizike cestiea. Za kratko vrijeme je otkriveno niz novih
cesliea. Neke od njih su fizicari i teorijski predvidjeli, a zatim eksperimentalno
potvrdili njihovo postoJanje. Neke su pronadene u kosrnickom zracenju, ali vecina
ih je proizvedena u sudaru snopova cesliea visokih energija.
Za ubrzavanje naelektrisanih cestica koriste se uredaji koji S8 zove akceJatorl.
SI. 4,5.1. Evropski centar za nuklearna
istrazivanja
U Zenevi, na granici izmedu
SVicarske i Francuske, nalazi se
evropski centar za nuklearna
istrazivanja (CERN). U velikom
kompleksu linearnih i kruznih
akcelatora istrazuju se procesi
medu cestiearna (sl. 4.5.1). Obim
kruznog tunela iznosi 27 km. U
protonskom supersinhrotonu
(SPS) protoni se ubrzavaju do
energije od 100 GeV, pri cemu
dostizu brzinu blisku brzini
svjetlosti.
Broj
cestica
do sada otkrivneih
iznosr preko 100.
187
Postavlja se pitanje: jesu Ii te ceslice zaista elementarne iii se mogu i dalje dijelitr?
Ogledi pokazuju da je sarno nekoliko cestiea u pravom smislu elementarno. Medu
njima 1e i elektron. Na primjer, proton je radioaktivan sa vremenom poluraspada
od 10 9S. To je vrijeme duze i od starosti svemira. Zato smo u svim nasim
razmatranjima smatrali da je proton stabilna cestiea. Siobodni neutroni imaju
vrijeme poluraspada oko 11 minuta. Ono je za ostale cestiee jos krace.
Klasifikacija cestica. Castiea sa mogu razvfstati na nekoliko nacina, prj cemu se uzima u
obzir, njihova masa, naelektrisanje, magnetska svojstva (spin), Ie na koji nacin djeluju sa drugim
Cesticama.
U prvom redu cestlee sa dijale oa bozone i fermione. Fermion; su castiee koje imaju polucijeli
spin i za njih vrijedi Paulijev princ\p. Na prlmjer, to su elektron. proton i neutron. Bozoni su castlee
koje imaju cije/i spin. Na primjer, toton lma spin jednak jadan. Za Ie castlee ne vail Pau!ljev princip.
Druga podjala svrstava castiee u tri grupe. Prvu grupu cine kvanti polja. Kvanti polia su noslod
medudjelovanja. Prilikom medudjelovanja dviju CasHea one medusobno razmjenjuju jedan kvant
medudjelovanja. Ovu grupu Cine fotoni i tzv. intermedijarni bozoni. Fotoni su nosioe! elelctromagnetskog
medudjelovanja, a intermedijarni bazoni su nosiod slabog medudjelovanja (tabeia 1).
Masa Naboj
Vrijeme
Princip
Cestica Oznaka poluraspada
m, e
T1ds
iskljucenja
foton y 0 0
Kvanti
W,
No
polja lntermedj·
157700 ±1
(bozoni)
jarni bozon!
t' 178300 0
elektron 0 1 -1
mion
"'
206,8 -1 1,5.10-$
Lepton!
Da
elektronski
<0,000033 0 (fermion])
neutrino
v,
mionski
<0,53 0
neutrino
v,
proton p 1836,15 +1 >10
39
'c
da

n (fermioni)
co neutron 1836.68 0 615,9
Hadron!
n' 273,1 ±1 1,8·10'8
'c pioni
no 0
n' 264,1 0 5,8.10-
17
N
(bozoni)

'" kaoni K' 966,0 ±1 8,6.10'9
Tabela 1, Klasifikaeija cestiea
Orugu grupu cine lepton! u koju spadaju e!ektroni, elektronski neutrino j jos dvije vrste neutrina, te
mion i taon. Svi leptoni su fermioni.
TreGu grupu eiRe hadronl (teske cestiee). OnEfse dijele na mezone koji su bozoni i barione su
• Termioni. Barionlma pripadaju proton i neutron. Hadron! uzajamno djelujO Jakim sHama, a nosiod tog
medudjelovanja su pioni.
188
Cestice i anticestice
Engleski fiziear Dirac (Dirak) je 1928. godine teorijski predvidio postojanje
pozitrona. To je anticestica elektronu, za koju sma vee rekli da ima istu masu i
naeletrisanje kao eiektron, samo suprotnog znaka. Celiri godine kasnije Anderson,
1932. godine, je otkrio pozitron, proucavajuci kosmieko zracenje.
Svaka cestiea Ima svoju antlcestlea. Tako je 1955. godine eksperimentalno
dobiven antiproton, cestica iste mase i naelektrisanja kao proton, sarno suprotnog
zraka. Godine 1956. dobiven je i antineutron. On se razlikuje od neutrona po
znaku sopstvenog magnetskog momenta i tzv, barionskog broja.
Sudarom eestiee i njene anticestiee dolazi do njihove anihilacije
(ponistavanja). Na sliei 4.5.2. je prikazana anihilacija para pozitron-elektron. Pri
tome nastaje foton (najcesce dva fotona) Energija eestiee i anticestiee pretvorila
se u energiju zracenja,
Na sliei 4.5.3. je prikazan proces obrazovanja para pozitron-elektron. U
blizini jezgra atoma (u blizini polja naelektrisane cestiee) foton dovoljno velike
energije moze se pretvoriti u par cestiea pozitron-elektron.
... e
+
' .. '" e
SI. 4,5.3. Stvaranja para
pozitron-elektron
SI. 4.5,2. Anihilaeija para

U oba slucaju moraju
biti ocuvani zakoni
odrzanja, odnosno
mora biti zadovoljena
Einsteinova relacija 0
ekvivalentnosti mase i
energije, E=mc
2
,
!nace, u fiziei elementarnih cestica, moraju biti ocuvani; energija, elektricni naboj, kolieina
kretanja, moment kolleine kretanja, a i neke druge velicine. Jedna od takvih velicina je i broj bariona,
pa pri bilo kojo] reakei]i u kojoj sudjeluju protoni i neutroni njihov brai mora osiati ocuvan. Zakoni
ocuvanja su odraz simetrija koje postoje u prirodi, gdje pojam simetrije poprima mnogo siri smisao od
geometrljske simetrije.
Prema tome, anticestice su fizikalna realnost, ravnopravne cestieama. Na
primjer, pozitron i antiproton mogu graditi anlivodik, u mnogocemu slican vodiku.
Moguce je zamisliti i slozenije oblike antimetrije. Ali pri susretu antimaterije i
materije doslo bi do njihove anihilaeijel Zasto u nasem kosmosu dominiraju
cestice i postaju Ii negdje pitanja su bez jasnog odgovora.
Kvarkovi. Ook se leptoni (elektron, neutrino,.,,) mogu sma-trati elementarnim
cesticama u pravom smislu rijeci, hadroni (proton, neutron, .. ,) su sastavljeni od
manjih dijelova. Tu teoriju je predlozio Gell-Mann, 1961. godine, smatrajuci da se
hadroni sasloje od jos manjih cestiea-kvarkova. On je uveo tri vrste kvarkova
i uspio k!asificirati ve!iki broj cestica kao razlicite kombinacije kvarkova. Danas se
smatra da postoji sest vrsta kvarkova (oznake, u,d,s,c,b,t). Na primjer, proton je
kombinaeija u u d, a neutron d d u. Svaki kvark ima i svoj antikvark.
. . .
189
Naelektrisanje kvarka je + 213 e i - 113 e. lako su u pocetku bill uvedeni samo
kao pogodne matematicke tvorevine, rezultati nekih eksperimentisanja ukazuju na
mogucnost da kvarkovi zaista postoje.
Osnovna medudjelovanja u prirodi
U prirodi postoje cetiri osnovne vrste medudjelovanja: gravitaciono
meaudjelovanje, elektromagnetsko meaudjelovanje, slabo nuklearno
meaudjelovanje i jako nuklearno meaudjelovanje.
Znacenje osnovnih medudjelovanja dolazi do punog izrazaja tek proucavanjem
elementarnih cestica.
Gravitaciono medudielovanie se pojavljuje izmedu bilo koja dva tijela. Ono je
privlacno a avisi 0 masama tljela i njihovaj medusobnoj udaljenosti. Domet
gravitacionog medudjelovanja je beskonacan. U odnosu na druga medudjelovanja
one je najslabije. Smatra se da je kvant gravitacionog medudjelovanja graviton, ali
jos nlj8 otkriven.
Elektromagnetsko medudjelovanje se javlja izmedu tijela koja imaju
naelektrisanje. To medudjelovanje, na primjer, drzi na okupu elektrone j jezgro u
atomu. Ono je uzrok molekularnim i medumolekularnim medudjelovanjem.
Teoretski, domet elektromagnetskog medudjelovanja je beskonacan. Prenosnik
elektromagnetskog medudjelovanja je foton.
Jaka nuklearna
QeD
Elektroslaba:
Elektromagnetna
Siaba nuklearna
Gravitacijska
Tabela 2. Osnovna medudjelovanja u prirodi

(pion)
gluon
foton
W±, ZO bozoni
graviton (?)
(2·10"15 m)
beskonacan
beskonacan
:::o10·
18
m
beskonacan
Siabo nuklearno medudjelovanje je uvedeno kao objasnjenje beta-raspada,
pri pretvaranju neutron a u proton i obrnuto. Tek 1983. godine je otkriveno da su
prenosioei slabog medudjeiovanja, tzv. intermedijarni bozoni. To su cestiee velike
mase i imaju cjelobrojni spin.
Ja.ko nuklearno .!l'edudjelovanle drzi na okupu protone i neutrone u iezgru
. atoma: Jake nuklearne sile su jace od svih ostalih medudjelovanja. Dometjakog
190
medudjelovanja je oko 10.
15
m sto je pribliino jednako velie;ni jezgra. Prenosnik
jakog medudjelovanja medu nukleonima je cestiea nazvana pion (pi-mezon). On je
otkriven 1947. godine, a teoretski je predviden jos 1935. godine.
Napomena. Prama teoriji kvantne kromodlnamike, oeD, odnosno uvodenjem kvarkova,
pokazalo se da su nosioci jakog medudjelovanja tzv. gluonl ("glue" eng!. Ijepilo).
Ujedinjenje svlh sUa? U savremenim istrazivanjima velika paznja S8
posvecuje osnovnim medudjelovanjima izmedu castiea. Danasnji eksperimenti i
teorijska razmatranja usmjereni su prama odgovoru na
pitanje: postoji Ii veza izmeau eetir; osnovna
medudjelovanja?
Veliki korak u tom smjeru ucinili sU S. Weinberg i A.
Salam, 1967. godine. Oni su dali teoriju koja ujedinjuje
elektromagnetsko i slabo meaudjelovanje u jedno,
elektroslabo medudjelovanje. Krajnji cilj. kojem teze
danasnja ispitivanja, jeste ujedinjenje svih sila u prirodi,
otkrivanje dokaza da su sva cetiri medudjelovanja
uzajamno povezana j da su ana sarno razlicite
posljedice jedne opee sile u prirodi.
Primjer 1. U blizini jezgra atoma y-foton se moze pretvoriti u par
pozitron-elek1ron. Kolika mora biti minimalna energija tog fotona da
bi doslo do tog procesa (pogledaj sliku 4.5.3)? Energiju izrazi u
dzulima (J) i elektronvoltima (eV). SI. 4.5.4. Abdus Salam
Rjesenje. Za pomenutu reakciju moraju biti zadovoljeni zakoni
odri:anja. Masa pozitrona i elektrona su jednake, ta je
Energija nas!alog fatona je,
Pitanja i zadaci:
2mc
2
= hf
hf 2·9,1, 10-
3
kg . (3·lO
s
m!s)2 '" 1,638 .10-
13
J
hf= 1,638·1O-
13
J _1,02·106 eV
16.10-
19
2..
. ,V
hf "" 1,02 MeV
1. Za koje se cestiee sa sigurnoscu maze tvrditi da su zaista elementarne?
2. Po cemu sa razlikuju fermioni i bozoni?
3. Kaja su osnovna medudjelovanja u prirodi?
4.15oje se cestiee mogu ubrzavatl u akceleratorima?
5. Sta su to kvarkovi i koja su njihova svojstva? Koje su cestice sastavljene ad kvarkova?
6. lzracunaj talasnu duzinu gama·fotona, u primjeru 1: (R:1 ,2 pm)
Vazniji iskazi i formule
Elementarne cestlee su cestice koje se ne sastoje
od jos prostijih cestiea.
Svaka cestiea Ima svoju anticesticu. Antices1ica
elektrona je pozitron, protonu, antiproton, ltd.
U prlrodl postoje cetiri vrste medudjelovanja:
gravltaclol)o,- elektromagnetsko,.slabo nuklearno i jako .
191
5. Svemir
Sadriaj svemira
Svemir iii Vasiona je prostor u kojem je smjestena ejelokupna materija u svim
oblieima svog postojanja.
U Vasioni se nalaze supstance i U obliku gusto zagrijane plazme (plazma-gas u
joniziraju6em obliku). To su zvijezde. Sunce je najblila zvijezda Zemlji. udaljena
149.5 miliona kilometara.
Zvijezde se nalaze na vrlo velikim rastojanjima jedna od druge. Za mjerenje
kosmiekih udaljenosti koristi se svjetlosna godina. To je udaljenost koju
svjellost prede za godinu dana. Iznosi 9,46 biliona kilometara. Najblila zvijezda
nasem Suneu je Proxima Centauri. udaljena 4.3 svjetlosne godine. Raketa koja bi
se kretala brzinom 10 kmls dosla bi na tu zvijezdu za 130 000 godina. Malo je
zvijezda koje su nam blile od 100 svjetlosnih godina.
Staros1 i duzinu vijeka zvijezda moguce je odrediti proucavanjem njihovlh
spektara. Nase Sunes je nastalo otprilike prije 5 milijardi godina. Ono predstavlja
prosjeenu zvijezdu. pa zbog toga sto ga najbolje poznajemo, svojstva ostalih
zvijezda uporedujemo sa svojstvima Sunca.
Na sliei 5.1. prikazan je teleskop Hubble (Habl) koji je lansiran 1990. godine u
orbitu oko Zemlje i daje slike koje su .
znatno kvalitetnije od onih koje su
dobivane na Zemlji, jer nema smetnji
koje dolaze od atmosfere.
lako su zvijezde veoma udaljene
jedna od druge ipak su, zbog
gravitaeionog privlaeenja, grupisane u
skupove zvane galaksije. Nase Sunee
je samo jedna od milijardi zvijezda koje
sacinjavaju nas-u galaksiju j koja se
zove Mlijecni put. Sa jednog kraja na
drugi kraj nase galaksije svjetlost putuje
sto hiljada svjetlosnih godina. Nasa
galaksija je samo jedna od milijardi
galaksija.
... ~ " ! ' - '
91. 5.1. Svemirski teleskop
svemirsku orbitu 1990. izvor je
dragocjenih fot09raf1ja svemira.
Slicno kao sto zvijezde formiraju zvjezdana jata, tako i galaksije formiraju
galakticka jala, koja sadrle do hiljadu galaksija: _
192
I
I
1
I
I
':1
":J
ii
Sl.S.2.Nasa galaksija-Mljecni put. Bocni pogled
(dolje) i pogled Nodozgo" (gore)
Postanak svemira
Najdalja poznata galaksija udaljena
je od nas vise milijardi svjeUosnih
godina. Mi, kada je proucavamo,
ustvari gledamo u njenu proslost, tj.
onakvu kakva je bila prije vise
milijardi godina. Mnoge zvijezde koje
danas g!edamo mozda vise i ne
postoje.
Najudaljeniji svemirski objekti su
kvazari i smatra se da su udaljeni
oko 15 milijardi svjeUosnih godina,
onoliko koliko je otprilike i star
svemir.
Podatke 0 svemiru dablvamo
na osnovu analize svjetlosti,
odnosno elektromagnetnog zracenja
koje dolazi iz svemira.
Nase moderne predstave a svemiru poticu ad
1929. godine kada je amerieki astronom Hubble
(Habl) ustanovio da se svemir siri, tj. da se daleke
galaksije u svemiru uzajamno udaljavaju. Toznaci
da su u daJekoj' proslost! galaksije i sva materija u
svemiru bili mnogo bJize, pa mozemo zamisliti i
rano razdoblje svemira kada se sastojao od
mjesavine tvari i zracenja u vrlo malom prostoru
(prakticno u jednoj tacki) beskonacno velike
temperature beskonacno velike gustine
(singularitet).
Kozmoloska teorija koja je u skladu sa
eksperimentima. poznata je pod imenom teorija
velikog praska. Prema loj teoriji svemir je naslao
iz jedne taeke beskonacno velike gustine i
SI. 5.3. Edwin Powel Hubble
(1889-1953)
temperature, prije vise od 15 iii 20 milljardi godina. Tada se dogodio veliki
prasak (eng!. big bang), a ime je dobio od americkog astrofizicara Georga
Gammova.
Nakon toga slijedi hladenje i brzo sirenje svemira. Svemir se i danas sirL Da Ii
6e se stalno siriti iii 6e d06i do zaustavljanja sirenja usljed gravitaeije, a zatim
skupljanja (gravitaeioni kolaps) zavisi od ejelokupne mase svemira. To 6e se znati
kada se odredi stvarna gustina svemlra.
193
Kako su postale zvijezde? Poslije nekoliko
minuta od velikog praska svemir se sastojao od
guste mjesavine zraeenja eiektrona, protona,
neutrona, te jezgara vodika i helija. Otprilike milion
Godina poslije, kada se temperatura smanjila
ispod 3000 K svemir je postao "providan" za
zracenje. To je granica do koje nas opticki i radio
teleskopi mogu vratiti u proiilost. Od tada su se,
zbog gravitacije, pocela javljati znatnija
zgusnjavanja tvari. Iz zgusnjenja su se razvile
zvijezde.
Srediiite takvog zguiinjenja se zove
protozvijezda. U trenutku kada u sredini
protozvijezde pocnu reakcije nuklearne fuzije
kalemo da je "zvijezda rodena". Pri tome vodik
prelazi u helij. Iz reakcija nuklearne fuzije zvijezde dobijaju energiju koju zrace.
Naiie Sunce i Suncev planetarni sistem nastali su prije 5 milijardi godina.
Smatra S8 da ce Sunce zraciti energiju bar jos toliko. VeGe zvijezde zrace na
hiljadu puta jace i mnogo brle utrose zalihe nuklearnog goriva.
Kakva je sudbina zvijezda? Zvijezde koje nisu veae ad naseg Sunca mimo
doeekuju "starost". Kada potrosi svo gorivo (vodik), zvijezda se hladi i usljed
gravitacije pocinje S8 urusavait sarna u sebe. To urusavanje dovodi do nove
nuklearne reakcije, pretvaranja helija u ugljik, te zvijezda potinje sjati crvenkastim
sjajem (crveni div). Kada i say helij izgori, onda se zvijezda skupi i pretvori u
bijelog patuljka koji se hladi i na kraju pretvara u crnog patuljka. Takva sudbina
ocekuje j nase Sunce.
Zvijezde cija je masa veGa ad naseg Sunca
imaju drugaciju evoluciju. Kada izgovori say
helij proces se prekida i za nekoliko sekundi
zvijezda se urusi sarna u sebe uz snaznu
eksploziju. Ta pojava se naziva supernova.
Poslije relativno kratkog vremena takve zvijezde
sa vise ne vide na nebu.
Prvu takvu eksploziju su zabiljezili kineski
astronom; 1054. godine i javlja sa u prosjeku
svakih nekoliko stotina godina. Posljednja
eksplozija je registrovana 1987. godine.
Zvijezda je nekoliko mjeseci zraeila kao 200
milijardi 8unca, a zatim se ugasila.
Eksplozijom supernove nastaju zvijezde .
druge generacije. 8matra se da je i nase Sunce Stephen Hawkmg (1942.)
nastalo eksplozijom jedne supernove, prije 5 milijardi godina.
Poslije eksplozije, jezgro supernove se urusava u tijelio precnika 10 do 20 km
koje nazivamo pulsar iii neutronska zvijezda.
194
!I
'I
.
··.· ..···1

Najmasivnije zvijezde se urusavaju tako da se "drobe" i sami neutroni i tako
nastaju crne rupe. To je prostor gdje postoji samo gravitacija i iz kojeg cak ni
sYjetlost ne moze iza6i.
Kakva je sudbina svemira? Danas opaiamo da se svemir ski. Medutim,
mOle se dogoditi i da se svemir, nakon faze iiirenja, poene i skupijati. Odgovor na
to pitanje zavisi od cjelokupne mase svemira. Ako je srednja gustina manja od
tzv. kriticne gustine svemira (Pk = 10-
26
kg/m'), onda 6e se svemir stalno sirit!. U
tom slucaju kazemo da je svemir otvoren.
Ako je srednja gustina veca od kriticne, onda 6e u jednom trenutku d06i do
prestanka sirenja, te 6e se nakon toga svemir poceti skupijati.
Proracuni provedeni na osnovu zra6enja pokazuju da je srednja. gustina
svemira aka deset puta manja ad kriticne gustine
t
sto znaci da 6e se svemlr stalno
iiiriti.
Medutim, mnogi astrofizicari ipak vjeruju da se svemir ne6e vjecno siriti, ali da
treba rijesiti problem "nedostajuce mase". Jedna ad pretpostavki je da postoji
mogu6nost da neutrini imaju tu masu i da profimaju citav svemir. Neki smatraju da
S8 cak 90% mase svemira skriva u tzv. tamnoj materiji (tvari).
Neutrino nastaje konverzijom protana u neutron. Nema naboja, amasa tzv.
elektronskog neutrina je znatno manja od mase elektrona.
Prvobitno je ukupna masa svemira bila proracunata prema ukupnoj kolicini
svjetiosti koja dolazi iz galaksija. Medutim, kasnije se dosl;> do zakljucka da postoji
i neka druga vrsta materije u svemiru, a koja ne otkntl
materija je nazvana tamna materija. Ona se moze otkrltl samo preko gravltaclonlh
efekata. Neulrini cine znacajan dio ukupne lamne materije.
Pitanje 1. Kako g!asi Hablovzakon?
Odgovor. Brzlna udaljavanja galaksija je proporcionalna njihovoj udaljenosti, d
IV=Hdl
gdje je H " HubbJeova konstanta. Njena vrijednost nije precizno odredena, ali se obicno uzima da je
H=16,9 km/s po jednom milionu svjetlosnih godina.
Jedna svjetlosna godina je put koji prede svjetlost za godinu dana, Ona Ima vrijednost
lSG = 9,46.10
12
km. To znaei da se na svakih milion svjetlosnih godina udaljenostf, brzina uda/javanja
gaJaksJja poveea za 16,9 kmls,
Primjer 1. Na osnovu Hubblova zakona lzracunati starost svemlra, Smatrati da je brzina
udaljavanja galaksija bila stalna.
Rjesenje: Vrijeme sirenja svemira je t = dlv, a brzina sirenja, prema Hubblovu zakonu, je v = H d,
Starest svemira (Hubblovo vrijeme) je
t = 2.. "" 18 miHjardi godina
H
Hubblovu konstantu smo izrazili u sekundama, odnosno u godinama, prema definicijl.
16,9
km
16,9
km
H- S _ s
MSG
H",1,8.:.1O-!Rs-l
Oznaka MSG je mHion svjetlosnih godina,
Prava starost svemira je ustvari manja jer se galaksije usporavaju zbog gravitacionog privlaeenja.
195
Pitanje 2 Koja opazanja nas uputuju da je svemir nastao u velikom prasku?
Odgovor. Ova kljucna opaZanja koja nas upucuju da je svemir nastao u velikom prasku su: crvenl
pomak i pozadinsko mikrotalasno zracenje.
Nase znanje a sirenju svemira se asniva na cinjenici da se kretanje nek.og nebeskog tijela maze
zapaziti karisteci Dopplerov efekat (vid! poglavlje 0 akustici).
Aka se izvor sVjetlostl (zvljezda) krece duz pravca koj! spaja izvor svjetlosti i posmatraca, onda vail
relacija (za v<c),
OA ,
Ao
gdje je: v • brzina izvora svjetlosti, c • brzina svjetlosti, /..0 • talasna duzina svjetlosti k.oju emituje izvor,
M='A."Ao, pomak spektralnlh Hnlia, A. ~ talasna duzina koju registruje posmatrac.
Naucnici su 1964. godine otkrili zraeenje talasne duzine 7,3 em kOje dolazi iz svih smjerova
ravnomjerno.
Prama Wienovom zakonu, to zraeenje odgovara temperaturi ad 2,7 K. Ova zracenje odgovara
osobinama tzv. pozadlnskog zracenja koje je ostatak iz vremena ·vfu6eg" svemira, kada ie
temperatura pala ispod 3000 K. Tada je svemir postao prozracan za fotone, odnosno dosl0 je do
razdvajanja zracenja ad tvari (supstanee). Prj toj ternperaturi fotoni vise nisu mogU da jonizuju
atome. Tokom vremena doslo ie do smanjenja energije tog zracenja, a danasnja prosjecna energija
odgovara temperaturi ad 2,7 K. Ova otkrice takode predstavlja potvrdu teorije velikog praska.
Pitanja i zadaci
1. Koja je najbliza zvijezda nasem Suneu i koliko je udaljena?
2. Sta su ga!aksije, a sta galakticka jata?
3. Kada ie svemir posao "providan' za zracenje?
4. Kakva ie sudbina zvijezda eija je masa manja od mase Sunea?
5. Sta su erne rupe?
6. Staje to kriticna gustina svemira i sta ona odreduje?
7. Sta je svjetlosna godina i koliko ima kilometara? !zracunaj!
8. Eksplozija jedne supemove registrovana je 1987. godina. Ta zvijazda je ad nas udaljena 170 hiljada
svjetlosnih godina. Kada se stvarno dogodila eksplozija? (R: Prije 170 hiljada godina)
Vazniji iskazi i formule
Kozmo/asks teorija 0 postanku svemira je teorijB velikog prsska. Svemir je
nastao prije 15 mllijardi godina, jz jedne tacke beskonacno velike temperature i gustine.
Nase Sunce i Suncev planetarni sistern su nastali prije 5 milijardi godlna?
erne rupe su prostor gdje postoji sarno gravltacija, koje nista ne zrace i koje
Z8robe i sarnu svjetlost.
Prema danasnjim proraeunima gustina svemira je manja od krltiene gustine,
sto znaei da je svemir otvoren (stalno se sin). Medutim taj proracun nlje pouzdan.
196
6. Fizika kao osnov visokih tehnoiogija
Fizika se uvijek sa uVaZavanjem
pominje u prakticnosti zivljenja.
Prakticni ;livot na Zemlji ide pod ruku sa
razvitkom prirodnih nauka, a posebno
fizike. Otkrivanje prirodnih zakona
nerninovno je vodUo njihovom
prakticnom iskoristenju, bilo da se
covjek prilagodava okolini, mijenja
okolinu prema sebi, iii da obraduje
sirovine posebnim tehnologijama sa
zeljom da dobije upotrebne proizvode.
Prakticno koristenje saznanja prirodnih
nauka je tehnika. Ona je pretpostavka i
posljedica prirodnih nauka.
Pretpostavka je po tome jer prosirenje i
produbljivanje saznanja cesto maze da
se astvari sarno usavrsavanjem
51. 6.1. Ekran sa tecnim kristalom
sredstava za posmatranje (dalekozor, mikroskopi, rendgenske zrake, radioaktivne
supstance, laserska tehnika i sl.).
Tehnika je posljedicfj otkrica iz fizike pO tome sto je tehnicko iskoristenje
prirodnih sila moguce tek na osnovu iscrpnog poznavanja odgovarajuceg
iskustvenog podrucja ("Ijudska ruka", robot, kibernetika uopce kao oponasanje
prirode).
Medutim, to nije pravilo. U atomskoj tehnici, naprimjer, radi se 0 iskoristavanju
prirodnih sila do kojih nema pristupa iz svijeta naseg prirodnog iskustva.
Industrijske revolucije su uglavnom zapoCinjale na saznanjima dobivenim iz
otkrica u fizicL
Elektrotehnika je primjer dobro poznate primjene zakona nauke 0 elektricitetu i
magnetizmu. Bez nje uapce ne mazema zarnisHti neposrednu okolinu i
svakodnevni zivot
Okrutnost prirode i potreba opstanka je dovela do iskustvene potrebe covjeka
da se ogleda u nju. Optimalno mali utrosak energije kroz oponasanje zivog svijeta
doveo je do razvoja kibernetike.
Posmatraj pojavni svijet! Posmatraj prirodu! Analizirajl Mozes to ciniti u
dokolici.
Potreba za materijalima visokih cvrstoca i tvrdoca kako naekstremno visokim
tako i na ekstremno niskim temperaturama dala je tehnologiju keramickih
materijala na saznanjima strukture supstance - atomistike. Najsavremenija otkrica
197
na podrucju superprovodnika u podrucju keramickih materijala daje osnovu za
razvoj novih tehnologija. Tehnologiju dobivanja i koristenja energije, naprimjer.
Otkri6e tranzistora kao kombinacije poluprovodnika 1947. kljuc je za
konstrukciju kompjutera. Otkrice lasara 1960. godine dalo je sasvim novo orude
za obradu i analize materijala. Otkrice providnih elektricnih vodica 1978. godine
znacajan su korak na putu do novih mnogo kvalitetnijih materijala. Poznavanje
zakonitosti prelamanja svjetlosti i osobina novodobivenih materijala vedl ka novom
nacinu komuniciranja optickim vlaknima.
Otkri6e superprovodljivosti na temperaturama iznad temperature tecnog
azota, 79 K, omogu6ilo je novo gledanje na tehnologiju dobivanja i cuvanja
energije. Isto tako otkri6e cijepanja jezgra fisija i fuzija uz kontroliranje nuklearne
reakcije otvorio je put novih tehnologija, narocito na polju energetike.
SI.6.2.Primijenjena fizika: mobitell kompjuter
198
CD (compact disc) nezamisliva
je bez primjene lasera
Sta je relativnosl? Kada driiS ruku. na
usljanoj peci. onda su Ii minute kao sati.
Kada sf sa dragom osobom , onda su ti sati
kao minute.
Einstein
7. Specijalna teorija relativnosti (STR)
Uvod. Ova stolje6a, od t 687. godine do 1887. godine, mogu se nazvali doba
klasicne fizike. Nairne, 1687. godine Newton je, U svorn djelu "Maternaticki
prineipi prirodne filozofije", uspjesno objasnio sliku svemira. U osnovi njegove
klasicne mehanike lezali su pojmovi apsolutnog prostora i vremena. Smatralo se
da je vrijeme potpuno neovisno od prostora te da "... Ieee sarno po sebi, bez
obzira na isla vanjsko ... "
Godine 1887. Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwelovu hipotezu 0
postojanju elektromagnetskih lalasa i tako pokazao slicnost ovog zracenja sa
obicnom svjetloscu. Izgleda!o je da js ovo otkrice postavHo zavrsni kamen u
naucnu gradevinu koja se izgradivala tokom prethodnih stolje6a.
Medutim, ve6 tih godina je uoeeno da la "gradevina pocinje da podrhtava"
kada su 1881. godine americki naucnici Michelson (Majkelson) i Morley (Morli)
izveli ogled sa brzinom svjetiosti. Ogled je pokazao da ipak postoji neka greska u
"temelju ove zgrade". Tako su predstave 0 svijetu, kao cjelini, izmijenjene iz
temelja. Doslo se do spoznaje da je klasicna mehanika primjenljiva samo na
makroskopska lijela koja se kre6u malim brzinama u poredenju sa brzinom
svjetiosti. Mehanika velikih brzina, tj. brzina uporedivih sa brzinom svjetlosti
zasnovana je na Einsteinovoj (Ajnstajnovoj) teoriji relalivnosti (TR).
Teorija relativnosti se sastoji od dva dijela: specijalne teorije relativnosti
(STR) koja je objavljena 1905. godine i opsle teorije relativnos!i (OTR) koja je
objavljena 1916. godine
STR razmatra samo predmete iii sisteme koji se kreGu jedan prema drugom
ravnomjerno pravolinijski (iii S8 uopste ne krecu). Takvi sistemi S8 zovu inercijalni
sistemi. STR se temelji na eksperimentalno ustanovljenoj cinjeniei da je brzina
svjetlosti u svim intercijalnim sistemima jednaka.
OTR razmatra predmete iii sisteme koji se jedan prema drugom kre6u ubrzano.
Takvi sistemi S8 zovu ubrzani (neinercijalni) sistemi.
U svojoj teoriji relalivnosti Einstein je odbacio pojmove apsolutni prostor i
vrijeme i tako napravio preokret ravan preokretu koji je napravio Kopernikov
heliocentricni sistem sVijeta. Na mjesto neovisnog prostora i vremena TR je
ponudila njihovo zajednistvo, odnosno cetvorodimenzionalno posmalranje
svijeta.
199
Da bi lakse razumjeli osnove STR ponovit cemo neke pojmove iz mehanike
koje ste utili u 1. razredu.
Ponav/janje osnova mehanike iz 1. razreda
Referentni sistem. Po definiciji, pod mehanickim kretanjem se podrazumijeva prornjena pOloiaja
tljela U odnosu na neka drugo tijelo. Tijelo u odnosu oa koje S8 racuna kretanje zove se tijelo
referenclje. U svakodnevnom zivotu kao ti]elo referencije sa uzima neka tacka na Zam!)! i posmatra
kretanje U odnosu na Zemlju. Ako, na primjer, putnik sjedi u vagonu ko]1 se krece U odnosu na Zemlju,
cnda mazama reci da se putnik i krece i ne kre6e. Aka se racuna kretanje u odnosu na Zemlju cnda sa
putnik kre6e. Ako sa ratuna kretanje u odnosu na vagan, cnda sa putnik ns kre6e. U 10m smislu
kazemo da je kretanje relatlvno.
y

z
SI.7.1. Koordinatni sistem
x
POIOZ8j nekog Iljela u prostoru maze biti odreden ako se
za referentno tljelo veie koordinatni sistem (sl. 7.1). Za
odredivanje poloiaja tijela potrebno je na6i tTi podatka,
odnosno tff koordinate. To je dovoljnoi za mirno tijelo. Tijelu
kOje se kTe6e treba odrediti i vrijeme kada je bilo u tom
polozaju. To su ukupna cetiri podatka, odnosno cetiri
nate. U tom smislu govorimo 0 cetverodimenzionalnom
prostoru.
Inercfjalnl i neinercijalni sisteml
Mehanika kojoj su osnove dall Newton i Gamel naziva
se klasicna mehanika. Svojstvo tijela da zadrzi svoje stanje mirovanja iii ravnomjerno pravolinijskog
kretanja Galliei je nazvao Inerciju (tromost). Miera za tromost tiiela je masa. Sto ti]elo ima vetu masu
vise se opire prem]en! stania kretanja.
Ravnomjerno pravollnijsko kretanje, bez djelovanja drugih tijela, naziva se inercijalno kretanje.
Sistem referencije koji se kre6e ravnomjerno pravolinijski (iii miruje) naziva se inercijalni.
sistem.
Svaki sistem referencije koji se kreGe ravnomjerno pravoHnijski u odnosu na inercijalni sistem takode
je inercijaln1. Za svaki inercijalni sistem vazl zakon inerclje.
Sistem referencije koji se kreGe ubrzano u odnosu na inercijalnl slstem, naziva se ubrzani Hi
neinercijalni sistem.
Gaillejev princip relativnosti glasi:
"Zakon! mehanike se jednako odv!jaju u svim inercljalnim slstemlma
A
• Druglm rijecima,
nlkakvim ogledlma se ne moze, unutar inercijalnog sistema, ustanoviti da Ii on miruje ill se kre6e
ravnomjerno pravolinijskL
Inercijalni sistem S8 naziva i Galilejev kooordinatni sistem. Neka se, na primjer, putnlk nalazi u
vagonu koji S8 kreGe ravnomjerno pravolinijsk1. Ako su zatvoreni prozori, on ne moze nl na koji nacin
ustanoviti da Ii se vagon kreGe iii mlruje. Kada pusti kuglicu ona pada vertikalno isto 1 kada bi vagon
mirovao u odnosu na Zemiju. Kada bi se u vagonu nalazio bilijarski sto kugl1ce bi se kretale kao da se
on nalazi negdje u kalani... .
Za stroziju matematitku analizu, inercijalni sistem vezan za Zemlju se obicno obHjezava sa S.
Inercijalni sistem vezan za tijelo {npI .. vagon) koje S8 ravnornjerno pravolinijskl brzinom v, u
odnosu na sistem S,.obicno se obiljezava sa S' (sl. 7.2). :-
200
GaJilejevo pravUo sabiranja brzina
Neka posmatrac S miruje na Zemlji, a vagon S' se kreGe ravnomjerno pravolinijskj brzinom v u
odnosu na posmatraca S. Za posmatraca S i vagon S' kazemo da su inercijalni sistem1,
Neka se u vagonu S' kreGe lopta, kao na slici
S'
7.2., brzinom v' u odnosu na vagan. KoUka ie
brzina lopte U odnosu posmatraca S7
Brzina lopte u odnosu na posmatraca S je
u =v+v'
SI.7.2.1nercijalni slstemi SiS' Taj uobicajeni izraz za sabiranje brzina u
klasicnoj mehanici zove se Galilejevo pravUo
sabiranja brzina. Ako je, na primjer brzina vagana
v = 10 mis, a brzina lopte u smjeru kretanja vagona 5 mis, onda je brzina lopte U odnosu na posmatraca
S jednaka 15 mfs.
Sta je dovelo do pojave STR?
Jos mnogo godina prije preciznog mjerenja brzine svjelosti bilo je poznato da je
za prostiranje talasa potrebna neka sredina. Za prenosenje zvuka do naseg uha
potreban je vazduh, za prenosenje talasa na vodi potrebna je voda, itd.
Pocetkom 19. stoljeca ustanovljeno je da je svjetJost talasne prirode. Bilo je
nezamislivo da se svjetlasni talasi, na primjer ad Sunca do Zemlje, prostiru kroz
prazan prostor. Smatralo se da je svjetJosti potrebna neka sredina kroz koju se ona
prostire. Ta sredina je nazvana eter i on bi trebao da ispunjava cijeli svemir..
Prema mehanickoj teoriji, svjetlost je sirenje talasa u eteru, kao sto je zvuk
sirenja talasa u vazduhu. Eterom se svjetlosni talasi sire kanstantnom brzinom
300 000 kmls. U tom eteru se takode krecu planete, vagon, automobil, raketa ...
Prema klasicnom pravilu sabiranja brzina svaki bi posmatrac u takvim sistemima
mjerio razlicite brzine svjetlosti u odnosu na eter. Drugim rijecima, zamisljeni
koordinatni sistem, koji bi bio vezan za eter, mogao bi posluziti kao apsolutni
koordinatni sistem.
Godine 1881. Michelson je izveo ogled da bi ustanovio ovisnost brzine
svjetlosti od kretanja Zemlje. Upotrijebili su uredaj koji se zove interferometar.
Nasu Zemlju mozemo uporediti sa vagonom
koji se krece oko Sunca brzinom v=30 kmls.
Kada se Zemlja priblizava Suncu, onda bi
prema klasicnoj fizici njena brzina trebala biti
c + v 330 000 krnls. Kada se Zemlja udaljava
od Sunca onda bi relativn", brzina trebala biti
c-v 270 000 krn/s. Cak i male promjene brzine,
ad 1 km/s, izazvale bi promjenu interierencione
slike u interferometru. Medutim,. ogled je
pokazao da: nema nikakvepromjene
interferencione slike sto znaci da je brzina
:....oZ
NV
c-v
51:7.3. Sabiranje brzina prema .
klasicnoj fizici
201
svjetlosti ista u svim smjerovima, bez obzira da Ii se izvor svjellosti, odnosno
posmatrac, kre6e iii ne! c=const
Ogledi su ponavljani ali rezu!tat je uvijek bio isti. Koliko god -brzo "jurili" za
svjet!osnim talasima, ani ad nas odmicu uvijek yistom 3?O 000
Neovisnost brzine svjetlosti ad brzine posmatraca protlvlia se sVlm klaslcnlm
predstavama 0 kretanju. Michelsonovi ogledi .su wp,otresll
fizike. Mazema treati koliko god hoeemo za sVJetioscu, ona ce ad nas uV!Jek
jednako brzo odmieati! Ljudski um se protiv toga moze buniti, ali. je to
cinjenica.Svjet!osti pripada osoblna koja povlaci za scbom duboke promJene u
shvatanju prostora i vremena. Brzina svjetlosti predstavlja granieu koju nijedno
tijelo ne moze preskoeitL
Nastale su zuene polemike. Da bi objasnili rezultate ogleda naueniei su iznosili
razne hipoteze. Nauenik Lorentz je postavio hipotezu da se sva tijela skracuju u
praveu kretanja za laktor.
;: .
Vrijednost tog faktora je upravo toUka da se izgubi ocekivana razlika u vremenu. Na
taj naein bi se objasnio ogled.
To skracenje duzine tijela u praveu kretanja naziva se Lorentzova kontrakcija.
Na toj osnovi date $U cuvene transformacije koje se zovu Lorentzove
transformacije.
Medutim, ta hipoteza je samo lormalno objasnila negativan rezultat
Miehelsonovog ogleda. Lorentz se i dalje pridrzavao stava 0 postojanju etera, ali su
njegovi radovi bili podloga za put ka STR.
Postulati specijalne teorije relativnosti (STR)
Miehelsonov ogled je objasnio tek Einstein, 1905. godine.On polazi od
eksperimentalne einjenice da nema vete brzine od brzine svjetlosti i na toj osnovi
postavlja Specijalnu leoriju relativnosti (STR). Ona se odnosi na inercijalne
sisteme, odnosno sisteme koji se kretu ravnomjerno pravolinijski (Ii miruju). U
svojoj teoriji odbaeuje pojam etera.
STR se temelji na dva postulata.
1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni.
2) Brzina svjetlosli u svim inercijalnim sistemima je jednaka i neovisna
od kretanja sistema.
Prvi postulat je ustvari prosirenje Galilejevog prineipa relativnosti sa mehanickih
na sve fiz/eke Zove_ se jos i Einstenov princip
202
Drugi postulat je eksperimentalno potvrden i izriee da svjetlost u vakuumu ima
stalnu brzinu sirenja koja je potpuno neovisna od kretanja izvora svjetlosti u
odnosu na posmatraca. Na tom postulatu se i temelji STR.
Naizgled, ta dva postulata su nespojiva! Da bi se ona objedinila bilo je potrebno
mijenjati shvatanje prostora i vremena. STR odbaeuje pojmove: apsolutni prostor i
apsolutno vrijeme. Ako su zadovoljena oba postulata, onda duzine tijela i
vremenski intslVali moraju zavisiti od njihovog kretanja. Na mjesto nezavisnog
prostora i vremena stupa njihovo zajednistvo, prostor - vrijeme, odnosno
cetvoradimenzionaini prostar.
Posljedice STR
1) Istovremenost dogadaja
Prema STR, ako se svjetlost prostire konacnom brzinom, onda se na pojam
istovremenosti dva dogadaja mora drugaeije gledatL
S
SI.7.4.Svako referentno tijelo ima svoje posebno vrijeme
Neka se, na primjer,
posmatrac S nalazi na
peronu zeljeznicke stan ice
(na Zemlji). Posmatrae S'
sjedi u vagonu koji se krece
stalnom brzinom v u
odnosu na posmatraca S.
Neka se u jed nom trenutku istovremeno upale sijaHce na rasvjetnim stubovima A i
B. Stubovi su pricvrsceni na Zemlju i jednako su udaljeni od posmatraca SiS' u
trenutku paljenja. Da Ii ce ti dogadaji biti istovremeni za posmatraee SiS' koji su u
tom trenutku bili u polozaju kao na sliei 7.4? Posmalrae S, koji miruje na peronu,
vidjet ce da su se obje sijaliee istovremeno upalile. Posmatrae S' se kre6e prema
sijalici B, a udaljava od sijaliee A Posto se svjetlost prostire konaenom brzinom, on
ce prvo ugledati paljenje sijaliee B, koja mu je bliza,a zatim A
Dogadaji koji su istovremeni u adnosu na Zemlju (peron) nisu istovremeni
i u odnosu na vagon koji se krece. Svako referentno tijelo ima svoje posebno
vrijeme.
Treba naglasiti da bi u nasem zamisljenom ogledu dogadaj bio istovremen za
oba posmatraca kada bi se svjetlost prostirala beskonacno velikom brzinom!
Prema STR, vrijeme je razlieito i za posmatraee koji miruju jedan u odnosu na
drugog, ali kada se nalaze na veoma velikoj udaljenosti jedan od drugog. Razlog
tome je, takode, sto se svjetlost prestlre konacnom brzinom. Na primjer, neka
zvijezda je udaljena od nas 300 SG (svjetlosnih godina). Ako smo na Zemlji vidjeli
eksploziju na toj zvijezdi 2005. godine, onda se eksplozija na toj zvijezdi dogodila
prije 300 godina, Ij. 1705. godine. Svjetlosnim talasima je trebalo 300 godina da
dodu sa te zvijezde do Zemlje.
203
2) Sabiranje brzina u STR
Galilejevo pravilo sabiranja brzina je u supratnosti sa principom konstantnosti
brzine svjetlosti. Prema STR Galilejevo pravilo ne vaii u slueaju kada su brzine
bliske brzini svjetlosti.
Na slici 7.5. vagon S! se krece
stalnom brzinom v U odnosu na
posmatraea S. U vagonu se nalazi
izvor svjetlosti (sijalica). Prema
Galilejevom pravilu, brzina svjetlosti,
u smjeru kretanja vagona, U odnosu
na posmatraea S je
u = c + v.
S
S'
-tf----c
/1'
SI. 7.5.Galilejevo pravilo sabiranja brzina u
suprotnosti je sa stavom da je c=const.
v
Ta brzina je veca od brzine svjetlosti sto bi bilo u supratnosti sa stavom da je ona
konstantna. Polazeti od postulata STR Einstein je izveo novu formulu za sabiranje
brzina (vidi sUku 7.2.).
gdjeje:
v' +v
U=--,-
1 + vv
c'
v' - brzina tijeia u odnosu na vagon (sistem S'),'
v - brzina vagona (sistema S') u odnosu na posmatraca S,
u - brzina istog tijela u odnosu na posmatraca S,
c - brzina svjetlosti.
To pravilo se zove Einsteinovo pravilo sabiranja brzina.
Primjer 1. Napisatl Einsteinovu formulu za sabiranje brzina, prama sllei 7.5. KoUka je brzina aka je:
a) v ""cf2, b) v= c?
Rjesenje:
v'=c
a) v = c/2, U""''?
b)v=c,u=?
Poredenjem slika 7.2. 1 7.5., uOCavamo da je v'= c. Prema Einsteinovoj formuli, brzina svjetlosti u
odnosu na posmatraca S ie,
c+,
u=--
1+
204
a) Aka se vagon (sistem S') krece brzinom u odnosu na posmatraca S, onda bi, prema Gaii!eje·
yom pravUu, brzina svjetlosfl u odnosu na posmatrata bila u ""c+%, fj. veta ad brzine svjet!osfl c.
Prema Einsteinovom pravilu, brzina svjetlosti u odnosu na posmatraca S, na slici 7.5., je
C
c+-
u= C+V = __ 2_
1 + cv
C
Z
1 +-.-.!L
c'
u=c
b) Aka je v = c, anda bi prema Gaillejevom pravilu brzina svjetlosli u odnosu na posmatraca S bila u=2c.
Prema Einsteinovom pravilu
c+c
"=--=c
'"' 1+-
c'
Svaki posmatrac uocava istu brzinu svjetlosti, bez obzira kako se kre6e izvor svjetlosli u odnosu na
posmatraca.
3) Dilatacija vremena
Relativnost istovremenosti dogadaja daje nam za pravo da nas!utimo da j tok
vremena ovisi od kretanja posmatraca,
Neka se dva dogadaja zbivaju na istom mjestu i neka su vremenski intervali
izmedu ta dva dogadaja, mjerena satovima koji se nalaze na tom mjestu, oznacena
sa "'t.
Na primjer, neka se dvije rakete nalaze jedna pored druge i neka njihovi satovi
pokazuju tacno 12 sati. Zamislimo da se u tom trenutku raketa S' poene da krete
stalnom brzinom u odnosu na raketu S koja je ostala na Zemlji (sl. 7.6.)
Ako bi posmatrac u raketi S bio u mogutnosti da pogleda n a sat u raketi S'
ustanovio bi da on ne pokazuje isto vrijeme kao njegov sat u raketi S. Prema satu u
raketi koja se krete, izmeau dva ista dogaaaja proteklo je manje vremena. Sat u
raketi S' kasni.
Vrijeme protice razlicitom
brzinom za dva posmatraca koji
se kre6u Jedan U odnosu na
drugog prema formuli,
/!,t' = v'
. ,
.c

S S' I
SI.7.6, Pokretni satavi .idu sporije ad
nepokretnih
205
gdje je: 6f' - vremenski interval koji posmatrac S vidi na casovniku S',
6 t - vremenski interval koji posmatrac S vidi na svom casovniku.
v - brzina rakete S' u odnosu na posmatraca S.
Sat u sistemu koji se krece, mjeren svjetlosnim signalima, ide sp<?rije. Taj ucinak
se zove relativisticko usporenje vremena iii dilatacija vremena. Sto je relativna
brzina veea to ce sat u raketi S' vise kasniti, bez obzira da Ii se raketa priblizava ill
udaljava,
Takode, kada bi posmatrac u raketi 8' mjerio svoje vrijeme one bi bilo
nepromijenjeno, a za njega bi sat u raketl S kasnio!
Relacija za dilataciju vremena provjerena je i eksperimentalno sa atomskim
casovnicima, zatim mjerenjem srednjeg zivota brzih i usporenih mezona, itd,
Primjer 1. Neka se raketa S', na s!lei 7.6. kre6e brlinom v "'" 0,75 C. Vremenskl interval koji
posmatrac u raketi S mjeri na svom satu iznosi 15 minuta. Ako su aba sata, prije pa!aska rakete S"
pokazivala tacno 12 saH, koje vrijeme "vidi" posmatrac S u raketl - S'?
Rjesenje:
v=O,75C
At- IS min
I".t' ""?
""I5min.0,664
!:::.t'=lOmin
Sat u raketi S ce pokazivati 12.15, a u raketi S' 12.10. Vrijeme protice razlicitom brzinom za dva
posmatraca koji sa jadan u odnosu na drugog relativno krecu. Vremenski intervali su mjereni
svjetlosnim signalima, a razl09 sto oni nisu jednaki je taj. sto se svjetlost prostire konacnom
brzinom.
Pitanje 1. Moze Ii se prekoraciti brzina.svjetlosti?
Iz formule Z8 di!ataclju vremena mozemo zakljuciti sljedece. Kada bi se tijelo kretalo brzinom
svjeUasli, v=c, cnda bi vremenski interval At' bio jednak nu!i! Za brzine vets od brzine svjetlosti, v>c,
dobili bismo imaginarne vrijednasti, sto znaCi da nema fizlckog smisla. Prema tome, u STR brzina
svjetlostl Ima ulogu granicne brzine koju n!jedna tijelo ne moze prekoracitl, pa cak ni dostici.
Za brzine, kOje su mnoga manje ad brzine svjetlosti, v<c, debili bi klasicne reiacije, AI =At'. Takede,
klasicne reiacije bi dobUi i kada bl brzina svjetlostl bila beskonacno velika!
Primjer 2. Astronaut se nalaz! u raketi kOja sa krete brzinom v = 0,8 C u odnosu na Zemlju. Nakan
sto js proveo 30 god1na u raket1, vratio se na Zemlju. Koliko je vremena proteklo na Zem!ji?
RjeSenje
bt' "" 30 god.
y=O.8c
tlt::: ?
Za posmatraca na Zemlj! vremenski interval koji je protekao u raketi ja 30 godina. Vremenski interval
kajHe protekao na Zemlj! je
206
M
At= I / ""

!:::.r =50 god
30 god
1_(0,8c/
"
4, Kontrakcija duzine
Rekli smo da se metrika prostara i vremena u svim sistemima uspostav!ja taka
da mjere istu brzinu svjetlosti. Zbog toga su vremenski intervali razliciti za razli6ite
pasmatrace.
Neka, na primjer, imama dvije rakete iste duzine L. Jedna ad njih miruje na
Zemlji (8), a drugo se krete stalnom brzinom u odnosu na Zemlju (8'),
Ako bi posmatrac u raketi 8 bio u mogutnosti da izmjeri dUlinu rakete 8' (sl.
7.7), onda bi ona bila krata u pravu kretanja, prema formuli,

c'
gdje je:L - duzina rakete u sistemu u kojem ona miruje,
L' - duzina rakete u sistemu U odnosu na koji se ona krece,
v - brzina rakete
Duzina rakete u kretanju
manja je od duzine rakete koja
miruje. Mjerena svjetlasnim
signalima raketa u kretanju cini
se skracena.
sl
L L'
U 8TR svaki posmatrac ima
"vlastite satove i metre". Kada
se sistem pokrene njegovi
SI.7.7.Aaketa S'je kraca u pravcu kretanja
metri nam se cine skraceni, a satovi' usporeni. Nikakve sHe nisu izazvale tu
promjenu. Metrika prostora j vremena u svim sistemima se uspostav/ja tako da
mjeri istu brzinu svjetlosti.
Primjer. Na slid 7.7. posmatrac u raketi S mjeri duzinu svoje rakete i ona (znosi L",,5 m. KoUka je
duzina rakete S' ako se ona krete brzinom v = ell U odnosu na posmatraca S?
Rjesenje
V"" c/2
[=5m
L'=
L' =4.3m
Napomena: Aka bi posmatrac u raketl S' mjerio duzinu svoje rakete takode bi dobio da ana iznosi
5m jer se rakata ne krece u odnosu na sarnu sabe. Za raketu S bi dobio da duzina iznosl 4,3 m. Uvijek
kada se jedan pasmatrac krece u odnosu na drugog, obojiei ce izg!edati da se ana druga raketa skratila
u pravcu kretanja. Medulim, nijedan posmatrac nete zapaziti nikakvu promjenu u svojoj raketi. Duzina
rakete u sistemu u kojem ona miruje je najveta i zove se sopstvena duzlna L
207
,.-
5. Masa i energija u STR
Masa. Neka se posmatrac S nalazi u vagonu koji miruje na Zemlji. Posmatrajmo
slobodan pad u vagonu S' koji se kreee ravnomjerno brzinom v u odnosu na
Zemlju. Sila teze je ista kao da vagon miruje.
Kako nama, izvan pokretnog vagona, izgleda taj slobqdan pad? Relativisticko
smanjenje duzine odnosi se sarno na duzine u pravcu kretanja, a okomite duzine u
oba vagona ostaju iste.
MecJutim, u okomitom praveu, tj. praveu slobodnog pada nisu isti vremenski
intervali. Na na8em satu taj vremenski interval je veei, te je stoga ubrzanje manje.
Prema 2 Newtonovom zakonu F :::; rna, odnosno
F
m=-
a
smanjenje ubrzanja pri slobondom padu moze se tumaciti kao da je masa postala
veea, prema relaeiji
gdje je: m' • masa tijela u kretanju
m ~ masa tijela u mirovanju
m'
v w brzina kojom se tijelo krece
m
g
'
1--
c'
Sta se tijelo brze krece masa mu je veGa, odnosno ista 8ila mu teze maze
promijeniti brzinu.
Iz gornje relaeije slijedi da bi tijelu masa bila beskonacno velika kada bi se
kretalo brzinom svjetlosti, V=C. Za postizanje taka velika brzine treba!o bi ulozltl
beskonacno veliki rad. Stoga, prema STR, nijedno tijelo ne maze dosti6i brzinu
svjetlosti.
Relativisticka formula za promjenu mase sa brzinom i eksperimentalno je
provjerena.
. U literaturi sa gornji izraz cesto pise U obllku,
m,
m=R'
1--
c'
gdje je: rna - masa mirovanja (sopstvena masa)
m - reiativisticka masa, tj. masa tijela u sistemu U odnosu na koji se ana kre¢e brzinom v.
m
$1.7.8. Promjena tromosti sa
brzinom
c V
U referentnom sistemu u odnosu na koje se tijelo krete
masa tijela je veta nego u sistemu u odnosu na koje 1ijelo
miruje. Sto se tijelo kre6e br'Ze ista sHa mu teze maze
promijeniti brzinu. Stoga js pravilnije re6i da porastom brzine
raste tramost {inercija} ti]ela. Na sliei 7.B. vidimo da tramos!
primjetno rasle tek za brzlne vete od 0,5 c.
Primjer 1. Kolikom brzjnom treba da se krete Castlea da bi sa ojeoa relatlvisticka masa poveeala
za 1%?
Rjesenje
m=l,01 roo
v='l
~ i - " "_i_"0,99
c
2
1.01
v = O,14c = 42111 km
,
Tek pri brzlni ad 42 111 km(s tromost{trama masa) cestice se poveeala za 1 %.
Pltanje 1. Kakav je fizlcki smisao relativistlckog povecanja mase sa brzinom? To pitanje je
cesto jzazjvalo zabune. Razlog tome ]e sto se pod pojmom mase obicno podrazumijeva kolieina tvari.
Kada se poveta brzina ne paveeava sa nm bra] atoma nitl broj molekula. Povecava se jedno drugo
svojstvo tvari, a to je tromost (inercija). Kako se povecava brzina, tramost sve vise raste taka da je sve
teze ubrzavati tljelo (sl. 7.8). U fizicl elementarnih eestica pod masom cestice se podrazumijeva masa
miravanja (sopstvena masa).
Kada se, na primjer, u teonji 0 postanku Svemira govori 0 nedostajucoj masi, onda se misli na
masu mirovanja, a ne neku masu kOja bi rasla sa brzinom.
Energija. U skladu sa Lorentzovim predstavama, Einstein tumaci da je
povecanje mase tijela u vezi sa pove6anjem njegove kineticke energije. U svom
radu, "Ovisi Ii inereija tije/a od energije koju ono sadri!", objavljenom 1905. godine,
kaze:
"Ako tijelo primi energiju t.E, onda njegova Iroma masa rasle za iznos,
odnosno,
gdje je: t:.m· promjena mase tijela,
t.E
Am=-
c'
LIE· promjena njegove energije.
Prema tome, promjena svake energije tijela za vrijednost DoE povezana je sa
promjgnom njegove mase za vrijednost t.m!
208 209
Potvrdu ove relacije tesko je uoCiti u svakodnevnom fivotu, s obzirom da su
promjene energije vrlo male. Na primjer, pri zagrijavanju jedne tone vode od tacke
mrznjenja do tacke kljucanja utrosi se kaHCina toplote od 4,19.10
8
J. Prema gornjoj
relaciji prirastaj mase je 4,65 .10.
9
kg. To je nesto vise od cetiri milionita dijela
grama, sto je zanemarljivo.
o primjeni ove relacije vise govori pri objasnjenju nuklearnih reakcija.
Pitanje 1. Sta je to energija mirovanja tijela?
Odgovor. Novas! u relativistickom opisivanju pojava je otkrica da cestica, samim tim sto postoji, ima
energiju mirovanja eiji je iznos,
Eo "'" moe·
Takva energija nama analogiju u klasicnoj mehanici i dobiva se kada je brzina tijela v = O. Tada je troma
masa rno ,a kineticka energija Ek = O.
Vezu izmedu ukupne energije, kineticke energije i energije mirovanja mazema dobiti na sljedeci
nacin.
Neka Hjele miruje. Aka mu se brzina paveea na v , onda ee prirastaj njegove energije biti jednak
kinetickoj energiji,
S obzirom da je
tole Ek =Jmc
1
=(m-mo)c'
odnosno,
me" =m
o
c
2
+Ek
Sio predstavljaju pojedini clanovi te relaeije?
E = me 1 - ukupna energija tijela,
Eo =m
o
c
2
-energija mirovanja Ujela,
Ek = llmc
2
-kineticka energija tijela.
I kada tijelo miruje njegova energija nlje jednaka nuli vee ima vrijednost Eo =mo c
1
.
Treba napomenuti da se u ·gornjim relacijama iskljucuje promjena potencijalne energije u vanjskom
polju.
Prlmjer 1. Elektron je ubrzan u elektricnom pOlju razlikom potencijala
U =100 kV. Odredi: a) klneticku energiju elektrana, b) priraslaj trame rnase, c) energiju miravanja
elektrona, d) ukupnu energiju elektrona.
Rjesenje.
V-lOO kV=J0
5
V
a) Ek-?, b) l\m-?, c) Eo=?, d) E=?
a) Kineticka energija elektrona je Ex = eV = 100keV = lOs eV
Izrazena u dzulima njena vrijednost je Ek = 10
5
eV ·1,6 10-
19
e
1
v
Ek =1,6-10-
14
1
b) Prirastaj trome mase je, h.m'" Ek _ 1,6,10-
14
1 ,. fun:::: 1,778 1O.
3J
kg
" m

,
E m 2 91 1O-
3l
kg (3 10
8m
)'
e) elektrona je, o. =. OC = , ..-;
EO ""S,19·1O-
14
J
210
I
I
I
d) Ukupna energija e!ektrona je, E = Eo + Ei 0:: 9,8.10-
14
J
Pitanje 2. Moze H se masa pretvoriti u energiju?
Odgovor. Cesto se relaelja E = me spaminje uz mogucnost "pretvaranja mase u energiju". Ima Ii to
fizickog smisla?
Ukupna energija je E = m
o
c
2
+ Ek
Ukupna energija se nete promijeniti ako se smanji prvi clan, na desnoj strani jednacine, a za isto tollko
poveea drugi clan. Prema tome, do pretvaranja mase u eneriju maze doei sarno na racun promjena
energije mirovanja tilela!
Zakon ocuvanja energije zah1jeva da zbir energije mirovanja i kineticke energije ostane stalan. Do
pretvaranja energije mirovanja u druge oblike energije dolazi u nuklearnim reakcijama
Koliko se poveea kineticka energija toliko se smanji energija mirovanja. To povecanje kineticke energije
upravo je ana energija koja se oslobodi u nukleamim reakeijama. Smanjenje energije mirovanja ima
za posljedicu smanjenje mase mirovanja - defekt mase.
Napomena. Treba razHkavatl pretvaranje maSa u enargiJu u nukleamim reakeijama (lis!j!, fuziji. .)
ad oslobodene energije pri hemijskimr eakcijama.
Na primjer primjer pri sagorijevanju uglja u toplotu se pretvara hemijska energijal
Prlmjer 2. Pri reakel]i nuklearne tuzlje, sintezom 1 kig heHja, defekt mase je 4,91 g. KeHka se
oslobodila energija pri toj reakei]i?
Rjesenje:
h.m =:; 4,91 g:= 0,00491 kg
E=?
Oslobodena energija pri nuklearnoj fuziji je
E "" h.mc
2
:= 0,00491kg'( 3 .10
8
ml s /
E =4,42·]019 J
Moze se izracunati da defektu mase od 4,91 g, pri nuklearnoj fuziji, odgovara energija koja bi se
oslobodila sagorijevanjem 32 000 tona na]kvalitetnijeg ug!ja.
Za one koji ieie vise znati
1) Galilejeve i Lorentzove translormacije
Prema klasicnoj fizlci prostorni i vremenski intervali su apsolutni, a brzina svjetlosti relativna.Prema
STR prostorni i vremenski interval su relativni, a brzina svjetlostt apso[utna.
Galilejeve transformacije. Istakli smo da su zakoni mehanike jednaki u svim inereijalnlm sistemima.
Inercijalni'sistem referencije naziva se jOs i Galilejev sistem.
211
y y'
S S'
VI
v
0 X x'
z z'
SI.7,9.0va inercijalna koordinatna
sistema, S i $'
Posmatrajmo dva inercijalna koordinatna sistema
(sl. 7.9). Neka je koordinatni sistem S, sa
koordinatama x,y,z vezan za Zemlju. Neka se drugi
koordinatni sistem S', sa koordinatama x', y', z'
ravnomjemo krece brzinom v u pravcu x-ase.
U pocetnom trenutku neka se koordinate pok!apaju.
Poslija nekog vremena t veza izmedju koordinata u
pravcu kretanja je x "" x' + vr (vidi sllku 7.9). Veze
izmedu koordinata tacke u cba sistema su:
x'=x-vr: y'=y; z'=z; t'",,!
Ovi odnosi izmedu koordinata zovu sa Galilejeve
transformacije. Ove jednacine povezuju koordinate
i5109 dogadaja u intercijalnim sistemima SiS'.
S10 S9 tice vremena, u klasiCnoj mehanici se smatTa da je vrijeme dogaaaja u oba sistema jednako,
t. se ta pretpostavka moze cinlti ocitom, ona je pogresna u slueaju da je brzina tako velika da
Je uporedlva sa brzinom svjetlosti c.
transformaeije. Pri velikim brzrnama, uporedivim sa brzinom svjetlosit, ne vrijedj
GaliJeJevo pravllo sabiranja brzina. To znaci da ne vrijede ni GalHejeve transiormacije koordinata.
Pos:.ulata STR dobiva se novi obHk jednacina Iransformacije koordinata kOje povezuju dogaaaje u
dva merctjalna sistema. Te jednacine se zovu Lorentzove transfarmaclje,
, ,
,.
"y=y,z=z
1--:7
gdje su oznake kao na slle! 7.9.
za brzine koje su mnogo manje od brzine Lorentzove Iransformaeije preJaze
u To znaci da je klasicna mehanika granicnl slucaj relativisticke mehanike kada su
brz.me ""!nogo manje od brzine svjetlostl. Lorentzove transformacije bi presle u Galilejeve j kada bi
brzma sVjetlosti bila beskonacno velikal
!stakli smo da su Newtonovi zakoni nepromijenjeni (invarijanlni) u odnosu na Galilejeve
transformacije, Prema STR svi fizicki zakoni su invarijantni u odnosu na Lorentzove transformacije.
2) Relativisticka dinamika
Str?zija i dosljednija formulacija relativisticke mehanike izbjegavat ce gavor 0 promjenfjivosti mase
sa brzmom. Promjena mase sa brzinom, prama prethodnim formulama, ne uklapa se dosljadno u STA.
formula bi S8 mogla pisati sarno ako se impu!s tijela shvati kao proizvod mase tijeJa i njegove
brzme.
. Prema postulatima STR zakoni fizike ostaju nepromijenjeni pri prelasku iz jednog inercijalnog
sistema u drugi. Taj zahtjev da dinamicke veneine (impuls, energija, sila ... ) ostanu nepromijenjene tretira
se kao dopultlski postulat
Smalra se da je nepolrebno uvoditi jos neku masu pored konstantne mase m. Newtonove zakone,
sa konstantnom masom m, treba preformuUsati tako _da budu_ u skladu sa prostornom vremenskom
212
dilatacijom. Da bi vaiili zakoni odrianja potrebno je peliormulisati izraze za impuls i energiju, tj. izraziti
ih u obliku,
me'
E= r:--7
V
I
-7
gdje ie: m stalna masa, V· brzina cestiee.
Drugi Newtonov zakon, izrazen u obliku
F '" dP
dt
ostaje 1 u relativistiekoj mehanid, samo sto se umJesto starog impulsa mora uzet) relativistitki impuls,
dat gornjiom formulom.
3) Opsta teorija relativnosti (OTR)
STR se odnosi na inercijalne sisteme, tj, sisteme koj! se krecu jedan u odnosu na drugi ravnomjerno
pravolinijski.
Einstein je 1916 godine objavio opstu teoriju relaiivnosti (OTR). Ona prouCava ubrzane
(neinercijalne sisteme) i temelj) se na dva prineipa: opsti princip relativnosti i princip
ekvlvalentnosti.
Opsti princip relativnast!. U ubrzanim sistemlma se pojavljuju inercijalne slle (pogledaj fizku za 1.
razred). Na primjer, ako smo u liftu, a lift se krece ubrzano prema gore, mi cemo vise pritiskivati pod lilta
ne90 kada on miruje iii se krece ravnomjemo. Razlog tome je sto u ubrzanom [iftu djeluje dodatna sHa
kOja se zove inercijalna sila. Dna ima smjer suprotan od smjera ubrzanja ntla. Ako b't se lift kretao
ubrzano na dole, onda bi manje pritiskivali pod lifta. Ako bi lift slobodno padao, onda uopste ne bi
priliskivali pod lifta!.
Prema Einsteinu i ubrzano kretanje je relativno, On je prosirio prineip relativnosti i na ubrzana
kretanja:
Prirodni zakoni jednako vaze u svakom sistemu, be;z obzlra da Ii je on lnercijalan iii ubrzan.
Prineip ekvivalentnosti. Taj princip uspostavlja vezu izmedu gravitacionog polja i ubrzanja sistema
u kojem je posmatrae, Prema tom prineipu, inercijalne sile su ekvlvalentne silama gravitacije.
Drugim rijecima, djelovanje gravitacije se moze panistili ubrzanim kretanjem.
U nasem primjeru sa liftom, kada bi se prekinulo uie lifta on bi slobodno padao i mi uopste ne bi
pritiskiva!i pod lifta, Bez ikakvlh teskoca mogli bi se pokrenuti prema p!afonu, driati teske predmete, itd,
Dje!ovanje gravltaclje u ubrzanom !lftu moze se ponistit1!
Zamislimo sada da smo u raketi koja se kre6e sta!nom brzinom u dalekom svemiru gdje je
gravitacijsko djelovanje nebeskih 1ijela zanemarljivo. U raketi ne opazamo nikakvu tezinu, ne
pritiskujemo "pod" rakete. Medutim, ako se raketa poene ubrzavall prema "gore", covjek i sva tijela u
raketl ce poteti padati prema "dole", odnosno pritiskivat ce pod fakete, U raketi ce vladati lsti fizikalni
zakoni kao i u gravitacionom polju Zemlje, Ta ekvivalentnost sUe inercije i sile gravitaeije navela je
Elnsteina da odbaci stari pojam sUe graviladje i zasnuje navu teorlju gravitacije. Newtonov zakon
gravitacije nije u suprotnosti sa Einsteinovim zakonom gravitacije vee on pro)zilazi kao specijaJan slucaj.
Prema OTR gravltacija izaziva zakrivljenost prostora. Tijelo se kreee po tzv. geodetskoj Iinrji lj.
liniji koja predstavlja najkra6i put izmedu dvije tacke na krivoj povrsinl, Prema OTR i svjetlosni zraci se
savijaju u jakom gravltaeionom polju. Tako je i eksperimentalno provjereno da se svjetlosnl zraci sa
jedne zvijezde, prolazeci pored Sunca, savijaju prema Suncu.
213
.-.
Prema OTR, frekvencija svjetlosti ciji S6 izvor natazi u polju sile taze, manja je ad frekvencije
syjeUosti izYora koji se nalazi izvan polia sile teze. U skladu s tim, Slo je graYitaciono pofje jace to je i
relativisticko usporenje vremena vece.
Ako je gustina mase toliko velika, moze nasta!i erna rupa. Tada je zakr(vljenost
talika velika da se obliznja tvar i zracenje ne mogu vise udaljiti od erne rupe.
lz OTR slijedi da je svemir nestabilan. To je potaklo naucnike da razmisljaju a poslanku Svemira iz
jedne tacke mada je sam Einstein odbacio takvu moguenost.
Pitanja i zadaci
1. Sta je inercija (tromost), asia inercijalnl sistem?
2. Kakav je bio rezul!at Miehelsonovog ogleda?
3. Pod kojim uslovom Einsteinova formula za sabiranje brzina prelazi u GaHlejevu farmulu?
4. Kako su povezani vremenski intervali kojl se posmatraju IZ razlicitih (nercijalnih sistema?
5. Sia je kontrakcija duzine? Napisi i abjasni farmulu.
6. Kako je pamoeu miona dokazana relativnost vremena? Pogledaj zada!ak 14!
7. Kakva je razlika izmedu Newtonove i relativisticke mehanike?
8. Kako !roma masa zavisi ad brzine tijela? Da Ii se pri tome mijenja kolicina tvari?
9. Cemu je jednaka ukupna energija tijela u relativistickaj mehanici? Sta je energija mirovanja?
10. Sopstvena duzina rakete je L ",,10 m. KoUka ce biti duzina rakete u praveu kretanja, u odnosu na
nepokretnog posmatraca, ako se rakela krece: a) drugom kosmickom brzinom v = 11,2 km/s, b) v '"
0,75 e?
(R: a) L' = L = 10 m, b) L' "" 6,6 m)
11. Kolikorn brzinom treba da se krece stap u praveu svoje ose da bi mu se duzina u odnosu na
nepokretnog posmatraca smanjila na jednu treCinu u odnosu na prvobitnu duzinu?
(R: L' "" 113 L; v = 0,94 e)
12. Posmatrac na Zemlji izmjeri na svom casovniku vremenski interval ad 30 minuta. OdgovarajuCi
vremenski interval u raketl, za posmatraca na Zem!ji, Iznosi 20 minuta. KoUka je brzina rakete u odnosu
na Zemlju?
(R: v = 0,745 cj
13. Kada braca blizanci napune 30 godina jedan od njih krene svemirskim brodom prema nekoj zvijezdi,
brzinom v "" 0,9 e. Kada je u raketi proslo 10 godina on se vrati na Zemlju. a) koliko je godlna "ostario"
brat b!lzanac na Zem!j! za to vrijeme? b) Ko!iko godina 6e imati brat blizanae koji je putovao svemirskim
brodom, a koliko brat blizanae na Zemlji?
(R: a) 6t' '" 10 godina; 61= 23 godine, b) 40 godina, odnosno 53 godine).
14, U gornjim slojevima atmosfera, pod djelovanjem kosmickih zraka, nastaju cestice koje se zovu
mioni. Srednje vrijeme zivota miona lznosi 2,2 JIs.
a) Koliko]e srednje vrijeme zivota miona za posmatraca na Zeml]i ako 1e brzina miona v = 0,998 C? b)
Koliki 6e put preti u svom sopstvenom sistemu refereneije za vrijeme srednjeg zivota? e) Koliki put
prede mion u odnosu na posmatraca na Zemlji?
(R: a).6. l' = 2,2 .us; 6t::: 34,8.us, b) s' =v61' ""658,7 m, c) s = v6t =10420 m. Eksperlmentalno je
dokazano da Ii mioni dolaze na Zemlju, Ij. prelaze veei put od 10 km.
15. Troma masa lijela je dva puta veta od mase mirovanja. Kalika je brzina tijeta?
(R: m =2 mo; v ""0,87 c)
16. Kineticka energija cestice jednaka je njenoj energiji mifovanja. Koliko je puta njena troma masa
ve6a ad mase mirovanja?
. (R: Ek '" !!>mc
l
; Eo = m
o
c
2
;dva puta)
17. Prilikom zagrijavanja 1 kg vode od tacke mrinjenja do tacke kljucanja utrosi se kollcina toplote od
4,4 MJ. Koliki je relativistickl prirastaj mase vode?
.- (R: .6.m = 4:67.1.0.
11
kg)'
214
18. Kolika energija mirovanja odgovara: a) masi mirovanja elektrona, b) atomskoj jedinld mase?
Podatke za mase uzmi iz tablice na kraju knjige. Energiju izrazi u dzulima i e!ektronvoltima.
(R: a) 8,19 .10.
14
J = 0,51 MeV, b) 1,494.10.
10
J = 933 MeV)
19· Elektron se ubrza razlikom potencijala U = 0,2 MV. Odredi: a) kinetitku energiju elektrona u
elektronvottima i dzulima, b) prirastaj mase elektrona, c) brzina elektrona ako je m = 9,1·10-
3
'kg.
(R:a) El "" 0,2MeV = 3,2.10-
14
1. b) Nil = 3.55.10-
31
kg, e) m = 1,265 ·10-;0 kg
20* lz izraza za promjenu trome mase sa brzinom izvedi jednacinu kOja povezuje relatlvisticki impuls
cestlee, energiju mirovanja i ukupnu energiju.
Vazniji iskazi i formule
Prema klasicnoj fiziei prostorni i vremenski
intelVail su apsolutni, a brzina svjetlosti relativna.
Prema STR prostorni i vremenski intelVali su
retalivni, a brzina svjetlosti apsolutna.
Postulati STR:
1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni.
2) Brzina svJetlost! u svim inercijalnim sistemima je
jednaka i neovisna od kretanja sistema.
Einsteinovo pravUo sablranja brzina:
v'- brzina tijela U odnosu na sistem S'
v - brzina inercija!nog sistema S'
u - brzina tijela u odnosu na inereija!ni sistem S
c - brzina svjeUosti
Kontr.akcija duzine:
L - duzina tijela u sistemu u kojem on miruje
L'· duzina Ujeta u sistemu U odnosu na ko]i
se on krece brzinom v.
Dilatacija vremena:
61 . vremenski interval koji posmatrac u sistemu S
mjeri na svom casovniku
6t' . vrernenski intelVal koji posmatrac u S mjeri
na casovniku u sistemu S'
v • brzina sistema S' u odnosu na sistem S.
Brzina svjetlostl ima ulogu granicne brzine koju
nijedno tijelo ne moze dostie]
Troma masa raste sa brzinom prema relaciji
mo • masa mirovanja (sopstvena masa), tj. masa
tijeta u sistemu u odnosu na koje one miruje,
m . retativisticka masa, tj. masa tijela u sistemu
u odnosu na koje se one krece brzinom v.
Ako tijefo prim! energiju .dE, onda se njegova
troma masa poveca za iznos.
Veza izmedu kinetitke energije tijela Ek, ukupne
energije E i energije mirovanja Eo je
gdje je: E= In e
Z
, Ey:::: moc
2
<

m=g""'v'
1--
"

215
DODATAK
2. Predmeci decimalnih mjernih jedinica Grcki alfabet
1 V ' .. f ·'k k t
aZnlte IZIC e ons ante
,'''; ".-_.,' ,- -,
..............
.. _i ....... 'velicbitr
..
,:/_,,,'.<,.,.;. - "'-c'·",:",·",.·,
brzina svjetlostl u vakuumu c",,299792458 mls
permeabllnost vakuuma
11o=:"4n·10·
7
HIm
A,a
aff3.'--- -';:
N,v 'n" .
10" d deei 10 da deka
B,p
,',;
3,< il>si. .• .c,..'
W c eenti 10 h hekto
r,y Oinikron ,-
10 m mili 10 k kilo
gama 0,0
10'
"
mikro 10 M mega
M
delta
n,'
'PI'- -
W 10 G jiga
E,€ -epsilon P,P
'0
,
n nanD
W p - piko 10 T tera
Z, zeta E,G sigma
..
W I fernto 10 P oeta

ota
.......
T,T ",li,
permitivnost vakuuma £o=8,85.10·
1
<! F/m W a al0 10 E eksa
a,a theta-'- -" Y,u jpsilo.rt _
I,e 'iota $,<p .fi <,.
elementarni naboj
e=1,602·10·
19
c K,K kapa-
X,X
"hi
,
Planckova konstanta h=6,626·10·
34
Js
A). 'lambda. 'f1,W
1·0"·' .' .. '
3. Indeksi prelamanja nekih !vari M,"
mi Q,ro omega "
Avogadrova konstanta NA=6,022·10
23
marl
moJarna gasna konstanta
R=8,314 Jfmol·K
Faradayeva konstanta
F=9,6484. 1 0
4
G/mol
Rydbergova konsfanta ,097.10
7

l
Boltzmanova konstanta
k=RJNA=1 ,38·1 0.
23
J/K
Stefan-Boltzmanova konstanta 0=5,67-10.
6
W/m2.t('
Wienova konstanta b=2,898·10·$ Km
'.
..•. i!;iir .' .•
··1········ . tvar . ...
·n·
Relativna permitivnost
.. ..n ...... , ..
L
<Vazduh c,Cc 1,0006
vazduh 1,0003 terpentin 1,51
'peirdlei . 2,0
led 1,31 slaklo (kron) 1,50 -1,60
'trartsf.ulje 2,2
ipapir 2,6
veda 1,33 staklo (Ilint) 1,60 -1,80 parafinpaplr 2
,
porculan
..
6
meti!alkehe! 1,33 kamena so 1,54
staklo

7
etila!kohol 1,36 kvarc 1,54
v.pds.\.··· ••·· .... 81
gravHaclona konstanta 1=6,672.10.
11
Nd/kg
2
aceton 1,36 anilin 1,56
atomska jedlnica mase u=1 ,66057.10.
27
kg
masa elektrona m
e
=5,486·10"':u:9,11·10-31 kg
masa protona
mp=1 ,007276 u=1
g!Jcerin 1,47 seGer 1,56
Specificna elektricna otpornost,
kalij-hlorid 1,49 ug!jik-disulfid 1,63
p!10·
6
nm)
benzol 1,50 dijamant 2,42
aJumlnii 0,027
Dakin
•••••••
0,017
masa neufrona
m,,=1 ,008665 u=1,67495.10·
27
kg
masa alfa-cestlee
mu=4,00151 u
4. Izlazni rad elektrona iz metala
I' .. ; fAt"V)," :'meiai 'lI(eyr:·
1,10
0,12
0,099
standardna temperatura
T0""273,15 K cezij 1,81 cink 4,24
0,10
standardn; atmosferski prltlsak
Po=101325 Pa kalij 2,22 srebro 4,7
0,053
0,06
standardno ubrzanje slob. pada
g=9,8066 m/s2"'9,81 m/s2
Bohrov magneton
JlIl=9,27. 1 0.
24
JfT
lilij 2,38 platina 6,3
natrij 2,35 olovo 4,0
0,415
0,207
0,958
Bohrov poluprecnik
ao",,5,292.10-
11
m
solarna konstanta J
c
:1370 W/m2
elektronvolt
eV=1,602·10·
19
J
alumlnij 4,25 volfram 4,54
gvozde 4,31 ziva 4,52
koristantan 0,47
0,39
·nikelin 0,42
0,42
astronomska jediniea
AU",,1,4959787·10
11
m
.
216 217

'"
l
i

----- ---
Broj grupe
Izmijenjeno IA IIA
Povijesno IA IIA
Novo 2
r-,--
H
1.0080
3

Li Be
.,,,
9.01218
11 1Z
Na Mg
22.9898 24.105
19 2()
K Ca
39.102 4.0.08
J1 J8
Rb Sr
85.46-78 87.62
55 56
Cs Ba
ll2.905S 137.34
87 88
Fr Ra
(ZZ3) ZZ6.025
+--s-->-
I1IB
ilIA
3
,
Zl
Sc
44.9559
"
Y
BS.9tl59
57
La
138.9055
89
Ac
{2l7)



IVB
IVA
4
zz
Ti
41.90
'"
Zr
91.22
7Z
Hf
178.49
""
'Unq
(l6lJ


U>
OJ
'"
6
a-
0
a
D-
cr cr
::l :J
..=:


(") (")
JJ =: =:
0
00
'"
() ()
'" '"
'"
0
?
0
'"
& m
m
'"
0
'"
en

r::i
en
'"

m
c"
<0
"-
'"
"- 0 <0
0
0
D- <0
D-
0
"-
c: c:
3
:J
0'
OJ OJ 0>

'"
:J ::l <0
0' . .
::>
C C
<D

z
'" '"
N
"
-::=:

W Co> W
'"
en ;::
'"
'"
<0
'"
--J
'"
--J

'"

0 en
'"

3
:;y
c"
0 0
5' D-
m m
<0 <0
0 0
"-
a.
'--
c: :J
<0 <D
=
5-
'"
Fa
.
a
() ::l
I
.{l

'"
1
en
en
IJ
--J
:.,
0
::l.
<0
0
:J
D-
JJ o·
I,: •
0>

It
"-
0
P
Co>

JJ
:J
'"
0
'?
'"
, ..'"
'"
',S
1+
Co>
'"
'"
a..
"-
O>
:J
0>
[f
!'>

'" 3
Q
'C
o
;::-
OJ
'"
'0

OJ
a.

;:'i.'
§'
5'
§'
f
A
ili
il
0
'"
'"
<D

A
in'
'"

'"
0
0
0
0
'"
"0
<D
3

.!!!,
en
0
0
0
0
0
1
<
8.
0
:J
'"
0
'"
<D
co
co
<0
<D
<D
cr
0
"
""
'"
0
0

'"
A
0
0-
"
'"
'"
'"
0
Periodni sustav elemenata
VB VIB VIIS VIII IB lIB lIlA IVA VA
VA VIA VIlA VIII IB lIB IIIB IVB VB
--------
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
5 6 7
B C N
10.81 12.011 14.0067
tJ .. 15
d
AI Si P
,
26.981$ 28.086 30.9738
ZJ 24
"
"
27
"
"
JO J1
"
Jl
V Cr Mn Fe Co Ni Cu Zn Ga Ge As
50.9414 51.996 54.9380 55.847 58.9332 58.71 63.5% 65.37 69.72: 72:.59 74.9216
" "
.3 44 <5 46 '7
..
"
50)
"
Nb Mo. Tc Ro Rh Pd Ag Cd In Sn Sb
92.9064 95.94 98.9%2 101.07 IOZ.9055 10M 107.868 l!2.4{) 114.82 118.69 IZL?5
7J 7' 75 76 77 7B 79
'"
"
B2 I 83
Ta W Re Os Ir Pt Au Hg TI Pb Bi
180.9479 183.85 166.2 1911.2 19Z.lZ 195.09 196..9&65 lOO.59 Z007 Z07.2 206.9606
00'
,0<
Unp Unh
(26Z) (Z63)
,
p
f

3
5-
.0
<D
<D
<D
<D
<D
W
<
'"
N
D-
c
:r

'"
0
0
0
0
0
""
"-
5'
"
3
2.
3
en
0
0
0
VIA
VIB
16
5
0
15.9994
"
S
3Z.06
J<
Se
18.%
5Z
Te
127.60
..
Po
(lWl
0-
'"
A

0
l:J
.::
..
3
OJ
?'
:Il
CD

IC.
"
Q
a

<D
!:!:
<D
OJ
<D .2.
3
0
..
'"
"
IGi

if
-g
'" C
3
5'
=:

'"
0
g
.'<l
"

'" 3
..
CQ
"
Q
,!:to
_on.
3
m
!2:
:;-
o
2l.



ill
Q.
::T
U>
c:
'C

;-,-,
"
(')


'n,

No
it
3
i?

gt
g
, 52. ';
0
' ....
VIlA 0
VIIB 0
17 18
r-z-
He
4.00260
,
"
F Ne
18.9984 20.179
11 18
CI Ar
35.451 39.948
J5
"
Br Kr
19.904 8J.80
"
5.
I Xe
126.9045 131.30
85 86
At Rn
(llO) {UtI
,

SADRZAJ
Strana

1.AKUSTIKA 1.1. Zvuk
Zvucni talasi (valovi) .. Brzina zvuka .. Jacina zvuka .. Izvori zvuka ... Zvuc:na rezonancija . Akusticnost prostorija . Zvucna barijera ... Dopplerov efekat . Ultrazvuk ...

....... 5
. ........ 6 .. ..... 7

...... 8
... 11

. .... 13 ..13 ..14

..15

2. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM 2.1. Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektros1atike iz osnovne skale .. Coulombov zakon .. Elektricno polie . Elektricni potencijal i napon ..... Kretanje naelektrisanih cestiea u elektricnom polju ....
Provodnicl u elektricnom polju .. Dielektrici ([zOlator1) u elektricnom polju .. Elektricni kapacitet provodnika ... Elektricni kondenzatori . Vezivanje kondenzatora , .. Elektricni naboj u atmosferi .

.. .... 17 . .. 19 . ... 21

.. .. 24 ..26 ..28 ...29
. .. 31

.... 32 .33
.. ..... 34

2.2. Elektricna struja (jednosmjerna)
Prenosenje naboja. Gustina struje ..

Jacina s1fuje .. Ohmov zakon. Elektricnj atpor..
Zavisnost e!ektricnog otpora od temperature. Modeli vodenja eiektricne struje .. Elektricna struja u metalima .. . Elektricna struja u tecnostima .. . Elektricna struja u gasovima .. . E!ektricno kolo. E!ektromotorna sila . Ohmov zakon za kolo struje . Kirchoffova pravUa .... Vezivanje elektricnih otpora ... Rad i snaga e!ektricne struje .. Jouleov zakon ..

. .. 37 ..38
..... 39

.41 . ...... 43

43
.. ...... 44

.. ..... .45 .. ..... 47

48
..50 . ...... 52
.... 54 ...... 55 ...... 58

2.3. Elektromagnetizam
Ponavljanje osnova magnetizma iz asnovne skale . Magnetsko polje stalnih magneta. Magnetska indukcija .

... 59

Magnetsko polje elektricne struje ....... " ............................... : ..................... 62 Magnetsko polje kruznog provodnika.. . ........... 63 Magnetsko polje solenoida. Elektromagnet.. ...... 64 Dje!ovanje magnetskog polja na provodnik kroz koji protice e!ektricna struja . .. ........................ 67 Uzajamno djelovanje para!elnih strujnih provodnika . . ...... 68 Kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskam polju. Lorenlzova sila ...... 69 Elektromagnetska indukcija. Faradayev zakon. Lentzovo pravilo.. ...... 70 Samoindukcija. . ........ 73

Spektri. Spektroskopija ...

· ... 130

4. KVANTNA FIZIKA 4.1. Polreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi
Toplotno zracenje ..... Zakoni zracenja crnog UJela ... Hipoteza 0 kvantima energlje i Planckov zakon zracenja ...... .. Fotoelektricni efeka! ...... . Luminescencija. Televizija ... . ...... 133

134 . ......... 136 ..................... 137 ........ 140
.......... 144

2.4. Elektrodinamika
Naizmjenicna struja. .. ......................................." ..................... 75 Karakteristike naizmjenicne struje .. ...... 75 Efektivna vrijednost naizmjenicne struje.. . .. 77 Otpori u ko!u naizmjenicne struje .......................................................... 78 Ohmov zakan za kola naizmjenicne struje. Impedanca.. . . 80 .................... 83 Snaga u kolu naizmjenicne struje Generatori i elektromotori ................................................................ 84 Generatori naizmjenicne struje .. ................ 84 Generatori jednosmjerne struje . ....... 85 Trofazni generator.. . ................................................... 86 . .................... 86 Elektromotor za jednosmjernu struju.. Asinhroni motor. .................. " ........................................... 87 Transformalori. ............... 87 Mreze naizmjenicne struje. Prijenos elektricne energije Elektromagnetske oscilacije • Thomsonova formula.. .................... 90 ....... 92

4.2. Fizika aloma
Rutherfordov model atoma. Atomski spektrL. Bohrov mode! atoma ......... . Bohrovi postulati Energija stacionarnih stanja . .. ........................ .. Atom! sa vise elektrona. Kvantni brojevL Paulijev princip .... Lasersko zracenje . Vezivanje atoma u molekule ...... Makroskopska svojstva tvan kao posljedica strukture '. Toplotna svojstva tvari. Prostiranje zivcanog signala Elektricna provodljivost metala ... Supraprovodljivost ......... . Kontaktne pojave .. Elektricna struja u poluprovodnicima Sopstvena i primjesna provodljivost. Spojevi P·N p_o!uprovodnika .

. ........ 146 ....... 146
.......... 148 .150 .. ..... 152

. ........ 154
.158 ...... 158 .158

. .......... 159
.160

Elektromagnetski talasL. ................................................................. 93 Hertzovi ogledi.. .. ................ 96 Radiodifuzija.. . ....... 97 Spektar elektromagnetskih oscilacija ........................................................ 98

. .. 160 ....... 161 161 163

4.3. Fizika jezgra aloma
Grada atomskog jezgra ....... . oelek! mase i energija veze jezgra . Radioaktivnost .. Zakon radioaktivnog raspada ... Vjestacka radioaktivnost ...... . Nuk.!earne reakcije .. NukJearna fisija ........... . NukJearna fuzlja ....... . .. .. 167 .... 169

3.0PTIKA 3.1. Svjetlost
Priroda svjetlosti . ...................................................................... 101 Brzina prostiranja svjetlostL. ...... 102 Fotometrija ........................................................................................... 104 Fotometrijske veliCine ................................................. , .......................... 105

· .... 171
.. .. 173

....... 175
. .......... 176

3.2. Geometrijska optika
Osnovni zakoni geometrijske optike.. ... ............... .. 110 Odbijanje svjetlostL. ........................................................... 111 Prelamanje svjetlosti.. . ..................................................................... 112 . .... 114 Totalna refleksija . ................... ..... . ........ Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu.. . .. 116 Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu plocu.. ... 116

......... 177 .... 179 . ..... 183 ............. 187 . ...... 188 .... 189 .190 · ..... 192 .193
.... 194

4.4. Talasi i cestice
Talasi materije.. . .. ............. .

4.5. Elemenlarne ceslice ... .
Klasifikacija cestica ........ . Cestice i anticestice .. Osnovna medudjelovanja u prirodi ..

3.3 Talasna optika
Interferencija svjetlostl ................................................. oifrakcija svjetlosti.. ..119 ... 122

5. SVEMIR
Sadriaj svemira ....... . Postanak svemira .. Sudbina zvijezda i svemira

Opticka resetka .......................................................................... 123 Polarizacija svjetlosti . . ....... 125 Disperzija svjetiosti .. . ..-.. :.-;. 128 BOje i prozirnost tijela .. . ........ 129

6. Fizika kao osnov visokih lehnologija. 7. Specijalna teorija relativnosti Dodatak...... ........................ .
;"'Y~'-"-'

. .. 197 .......... 199 ....... 216

2

3

1. "C"W-'-~ S obzlrom da je u razllCitlm skolama razllelt fond sali za realizaciju ovog (odnosno slienog) programa. Zvuk Zvucni talasi (valovi) Zvueni talasi su mehanieki talasi koje opazamo eulom sluha. Na raeun toga dat je velikl broj ilustracija j primjera iz prakse.l. Pored osnovne frekvencije. Ton Ima odredenu frekvenclju.1. Omaru j Mirzi. autor smatra da se dati program tesko moze realizovatl za jednu skolsku godlnu.tonovi razlicit~ kombinuju sa osnovnim "tonom. MeGuHm. tecne i gasovite. razred tehnickih i srodnih skola". Na taj nacin udzbenik omogucava individualizirani ob!1k fada sa ucenicima. Na osnovu sopstvenog iskustva. zvuk se ne moze prostirati. Pored visine tona. Oscllaelje Is pod 16 Hz ne osjeeamo culom sluha lone se zovu infrazvuk. ali se oni razlikuju po boji tona. Ova knjlga je posvecena mojim unucima: Ismaru. Prema tome. To' se moze ustanoviti pom06u elektricnog zvoneeta. Nase uho moze da registruje zvucne oscHacije cije frekvencije leze u granicama od 16 Hz do 20 000 Hz. Sastavni dlo ovog udzbenlka je zblrka "Zadaci i ogledi iz fizike za 2. Sum Ima neprekldnl akustlcnl spektar (zastupljene sve frekvenelje). AKUSTIKA Predgovor Udzbenik je naplsan prema programu flzlke za 2. zatim"tri sata sedmicno i za one ucenike koji se posebno Interesuju za flzlku. Ukoliko je osnovna frekvencija visa ton je visi. vise harmonike. OseHaclje Cija je frekvencija preko 20 000 Hz takode ne mozema euti lone se zovu ultrazvuk. ton testo sadrzi i tzv. Tonev! iste frekvencije razlikuju S8 po boji kada se visi. w Kod zvuka razlikujemo ton i sum. zvuk se vise ne tuje. Stoga se autor nasao pred pitanjem kako ucenicima pribliziti bogati spoznajni i primjenski potencijal savremene fizike. a moze korlsno posluzltl I ucenlelma ostallh skola koje rade po slicnom programu.1. razred tehnlcklh I srodnlh skola. Zvucni taias u vazduhu U bezvazdusnom prostoru (vakuumu). Kazemo da su zvueni talasi u vazduhu longitudinalni talasi (sl.1. 4 5 .1. dva muzicka instrumenta proizvode tonove iste visine.). stavljenog Ispod staklene posude. Matematickl aparat je korlsten samo onoliko kollko zahtljeva ocuvanje egzaktnostl I clste log Ike. a da se prl tome ne pretjeruje sa uvodenjem glomaznog matematlckog aparata. Tekst za drugl I treel nlvo uglavnom je pisan sltnljlm slovima. Npr. Zvucni talasi do nas obicno dospijevaju vazduhom. SI. lekst je plsan u tri nivoa: za one skole u kojlma se fizika izucava dva sata sedmicno. zvuk S8 moze kretati kroz sve supstancijalne sredine: cvrste. a prl tome su objasnjenja zasnovana na flzlckoj sustlni. Kada se Iz posude izvuce vazduh pom06u vakuum pumpe.l. Osnovnu frekvenciju uho osjeca kao visinu tana. Zvuk se u vazduhu obrazuje taka sto se cestlee vazduha naizmjenicno zgusnjavaju iii razrjeduju u praveu kretanja. culom sluha razlikujemo j boju tana. kojl gusl znatizelju s kojom uceniei zapocinju prouGavati prirodu. da bi tuii zvuk mora postojati izvor zvuka koji osciluje frekve ncijom od 16 Hz do 20 000 Hz i sredlna kroz koju se zvuk prostire do naseg uha.

Pod ja{. a kroz staklo 5500 Imax::::: 10 W/m2 Kada jacina zvuka prede tu granicu osjeeamo bol. jer Covjecije uho nije podjednako osjetljivo na sve frekveneije. To s 273K c=352. 330 m/s. S obzirom da gustina gasa opada sa temperaturom to i brzina zvuka zavisi od temperature. Brzina zvuka u cvrstim tijelima (i tecnostima) maze se izracunati iz obrasca za brzinu prostiranja langitudinalnih talasa. Npr. Brzlna zvuka u vazduhu (i drugim gasovima) moze se izracunati prema relaciji c=M gdje je: p . ltd. kada je izracunato da iznos. kroz aluminij 5000 mis. mora da ima neku minimalnu jacinu kOja se zove prag cujnosti. Prlmjer 1: Brzina zvuka u vazduhu na temperaturi OOG (273 K) je co= 331 m/s. Na primjer brzina zvuka u vodi je 1450 m/s.gustina gasa.brzina zvuka na O°C (iii 273 K). Za one koji iele vise znati. jer izaziva pospanost i tromost.C. tonova stoje u prostim odnosima dobije se prijatan osjecaj koji S9 zove konsonancija. Govjek osje6a promjenu jacine zvuka u logaritamskoj skali. p . govor 60 dB.. Ipak objektivnoj jacini na odgovara subjektivna oejena jacina zvuka.Zvuk ima . iT VT.inam zvuka podrazumijeva 5e odnos srednje snage koja 5e prenosi zvucnim ta/asom i povrsine S koja je okomita na pravac pro5tiranja ta/asa. prostorija. k = 1.4 za vazduh. Takode i rad u potpunoj tisini maze negativno uticati na . RJesenje. a gradski saobra6aj 70 dB .i jacinu.9vjeka. prema relaciji II=~I . p.JW. T . Trajna buka (Iarma) lose utice na zdravlje covjeka. Ona iznosi gdje je: E . H_ c=~ gdje je: F . Govjek frekvancija ispod 16 Hz i prako 20000 Hz uopste ne osje6a kao zvuk. granica bola 130 dB. Stoga sa preduzimaju mjere za akusticnu izolaciju.7~ .modul elasticnosti (za tecnosti modul stisljivosti). Kroz cvrsta tijela brzina je jos veea.masa zice. Tako npr. Gomja definicija se odnosi na fizicku iii objektivnu jacinu zvuka. Standardni prag cujnosti se uzima za frekvenciju 1 kHz i iznosi c=c. Jzracunaj brzinu zvuka na temperaturi 37°C. Jacina tona zavisi od amplitude i frekvencije i tretira se kao fizicka jacina tona. Da bi zvucni talas izazvao osje6aj zvuka. granicu bola. Konsonancija je utoliko bolja ukoliko je odnos frekvencija prostiji. Brzimi zvuka na traienoj temperaturi je: co::::. I Jediniea za nivo jacine zvuka je decibel (dB).flO -- 310 K Jf.temperatura gasa. 6 7 . prag cujnosti ima 0 dB. L=10IogI. Najosjetljiviji je na frekveneiji ad 700 Hz do 5000 Hz. oko Jacina zvuka Jedna od najvaznijih karakteristika zvuka je njegova jacina.gustina sredine. Kada jacina zvuka raste mi ga cujemo sve jace dok ne dostigne tzv. stolje6u. Brzina zvuka Brzina zvuka zavisi ad sredine kroz koju zvuk prolazi.pritisak gasa. kroz bakar je 3500 mis. sto zavisi od procenta soli i temperature vade. sapat 20 dB. subjektivna iii fizioloiika jacina lona.lice. Takva dva tona predstavljaju oktavu. Zbog toga se uvodi termin subjeklivna jacina zvuka (nivo jacine zvuka) L 1550 m/s. 331 mls To=273K T (273+37)K c""? m K c:co -=331. gdje je: To = 273K. co.sila zatezanja . Brzina zvuka u vazduhu je eksperimentalno odredena jos u 16. U morskoj vodi je 've6a i iznosi mis. m . upotrebom specijalnih materijala. Brzina sirenja transverzalnih lalasa u zategnutoj zici je. Najbolju konsonanciju imaju dva tooa cije frekvencije stoja u odnosu 1:2. Q- duzina zice. SHjedeca najprostija reladja je 2:3 i zove se kvinta. Ako frekvenclje. Posto uho ima razlicitu osjetljivost na razne frekvencije onda se uvodi i tzv.

Opisat cemo osdlovanje iice zategnute na dva kraja i vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju. ploce (membrane).f10 1O-12~ 2. Od zatverenog kraja (sI. c) nivo jacine zvuka. da i posllje duzeg vremena emituje zvuk sa istim karakteristikama.4 mW.. Dna' mjesta koja osciluju sa najveeom amplitudom nazivaju se trbusi stojeceg talasa. stapovi..2.? S O.a) fj !.3) talas se odbija i u svirali nastaje stojeei talas eiji se evor nalazi na zatvorenom kraju. transverzalnl stoleci talas. sI. lzaziva promjene pritiska koji se prestire u vidu longitudinafnog talasa. Rjesenje: S p"" 0. k :::: 2 pray! vis! ton... itd.. 8 9 . b) zvucnu energiju kOja prode kroz otvor za jednu minulu. a) naziva se osnovni ton.?..lieu. U praksi se.4. odnosno e*) Nivo laCine zvuka je I m' L = 1OIog-::::: 101og--+. 21 gdje je za k..2m 2 2 a) jacina zvuka po definiciji je 1". koja je ucvrscena na oba kra}a. Prema tome.~ 21 To je frekvencija oseilovanja prvog viseg lona kOja je dva pula veea od frekvencije osnovnog tona.) =. utvrdenu na dva kraja (51..4 m W = 0. dva Hi vise evorova. a trbuh na sredin! (sl.. Frekveneija zvuenog 1alasa jednaka je frekvenciji izvora zvuka. 1. koriste samo takvi izvori ko]i zadovoljavaju odredene uslove. a trbuh na otvorenom kraju svirale. Osnovna karakteristika zvuenog izvora je sopstvena frekvenclja i snaga koju moze da emituje u okoln! prostor. Za prvi VIS] harmonijski ton je e=~+!2 "" 3A. ! i gdje je k .l0·3W ". lpak.. Na slici 1. to je frekvencija osnovnog tona f. . J Izvori zvuka Izvor zvuka moze biti'svako tijelo kOje oscifuje sa frekvencijom u intelYalu cujnosti covjeeijeg uha. Zvuena snaga kOja dolazi kroz otvor povrsine 2 m 1znosi 0.. na zici maze da bude vise evorova i trbuha (sl. fl =5. itd. udarom kroz otvor sVira!e. to je frekvencija osnovnog tona.. Zatvorene svirale daju harmonijske tonove Cije se frekvencije odnose kao neparni broJevi Frekvencija oseHovanja je obrnuto proporciona!na duzini zlee.c*)L". z 2 4 4 f2 . m' t 1.2.. i c.2). Prema jaCini pobudlvanja talasa nastaje jedan.Primjer 1. to je Q=~. U zici se javlja stojeei talas eiji se cvorovi nalaze na zategnutim krajevima.1.b ilea 6sciluje tako da Ima dva trbuha. Na sUei 1. To su najcesee zategnute zlee. Kod duvaekih instrumenata (flauta. Da bi se povecala snaga zvuenog izvora koristi se efekl rezonancije 0 kojem eemo govoritl u narednom poglavlju.3. ziea oscliuje istovremeno na vise frekveneija.._/-----~----------_. Razmak izmedu dva susjedna evora jednak je polovinf ta/asne duiine..-'.1: b) Zvuena energija je: E::::: p·t = 0.'1 .1.. Za k = 1 doblja se frekvencija osnovnog tona..e:::: 3A3 2 ..3.. e=A2 =~ odnosno f.. Oscilovanje vazdusnog stuba Pored osnovnog tona ovakva svirala maZe dati i vise harmonijske tonove. 1 osnovni ton.2.e izracunavamo da je t-Imin-60s a)I_ 1. ) ton postaje usljed oscilovanja vazduha u samom instrumentu. Odredi:a) jacinu zvuka kod otvora. 4/ C) SI.2. izvederno iz ravnoteznog polozaja nastaU poremeeaj se odbija od oba kraja . U zategnutoj zici. Frekvencije harmonijskih tonova na i. tj.. 2£. pobuduje se tzv..!:. Stojeel talasi oa zate9nutoj ziei Opsti izraz za frekvenciju oseilovanja vazdusnog stuba u zatvorenoj svirali je povezani relacijom Al '" ~ . Tom osnovnom tonu pripada osnovna frekvenclja f1 I talasna duzina )'1. 41 Na slltan nacin izracunavamo da ie frekvencija drugog viseg harmon'ljskog tona f3 cv~ra jednak polov!n! talasne duzine.24mJ I I § f2"'2. 1. S obzirom da su talasna duzina i frekvencija =5. a razmak izmedu evora i susjednog trbuha jednak je cetvrtini talasne duzine. f. Kako je razmak od evora do trbuha jednak eetvrtini talasne duzine. . Zvucni jzvor treba da posjeduje i sposobnost reprodukcile.ltd. Skoro svi muzicki instrumenti mogu se sves!! na jedan od gore navedenih tipova.. a zvuk koji emituje slozen je od vise harmonika.. a razmak izmedu dva susjedna C) :::03_5. b. Medutim.1.10-4~ m' 1-=83 dB I 'I I i ~ f3 =3. Frekvencija oseilovanja vazdusnog stuba u cijevi zatvorenoj na jed nom kraju takode zavis! od duzine stuba. vazdusni stubovi (svirale)."£" 4' $1. U zatvorenoj sviraU pogodna struja vazduha (zraka). Kada ..1. To su mjesta koja uopste ne osciluju. Krace zice daju vise tonove. Ako je dui:lna ziee Q.a). truba.te je njegova frekvencija Ton koji nastaje oScilovanjem zlee gdje se nalazi sarno ledan trbuh (sl.ici zategnutoJ na dva kraja stoje U odnosu prostih broJeva 1 :2:3.W 2m2 3 1=210-4 !!. b)E.4·1O. "" ~' .l "---------------~---.4·10') W·60 s E".3. te je 1:3:5. Kod stojeeeg ta!asa se obrazuju cvorovi na utvrdenom kraju..

Za jednu minutu zvucni izvor emituje energiju od 0.duilna ilee.. Prijenas energije je najve6i kada su frekvencije osci/avanja oba oscifatora meausobno jednake. Ta pojava se naziva rezonancija.. Staje prag Gujnosti.2. Visina osnovnog 10na u zatvorenoj svlrali iznos! 440 Hz. Talasna duzina kOja odgovara drugom visem tonu. .3cm 3 b) Frekveneija . .masa iice. (R: 66..36 J.4 za vazduh. L -________ Prijenos energije asci/avanja sa jednog ascifatara na drugi.e '" 3~_ '" 3Dcm. Nivo jaCine zvuka izracunava se po formuli gdje je 10 ..tona je 333-r::. Na sliel 1. Zvucna rezonancija Zategnuta metalna ziea iii tzv. 4.. ______________________________ 10 11 . Visins tona proporeionalna je frekveneijL Primjer 2.. £""2+""4=4. naz.3 em) 2 Jacina zvuka je odnos srednje snage P kOja se prenosi zvucnim talasom i povrsine S koja je okomita oa pravae prostiranja zvuka .333m f".va se rezonancija.. Kaka zavisi brzina zvuka od temperature? 3. Kolika je duzina svirale? (R:! "" 19. A:::: ~£ "'" 33.vrstim tijelima i tecnostima Je gdje je E . Mogu Ii se astronauti dovikivati na Mjeseeu? 2. 1. 5.2 . asia graniea bola? 8. • v • •• Jacina tona je proporeionalna kvadratu amplitude I frekvencije .4 em).modul elasticnosti (modul stisljivosti) f=":'=--'A O. 3 1=- P S . To = 273 K.Primjer 1. .brzina zvuka na temperatur\. m .!. Koj! osnovni zahljevi trebaju bili ispunjeni da bi Guli zvuk? 7. a njegova gustina je 7500 kg/m Kojom se brzinom prostire zvucni talas kroz taj metal? (R: e "'" 4470 m/s).8 W/~2) 9.2 31. Kolika js duzina ziee? Naertaj! Rjesenje. duzina 1m i zategnuta je sUom od 20 N.20 000 Hz. a brzlna zvuka fe 340 m/s. zvucna viljuska daju slabe tonove.e vidimo je Vain/j/ Iskaz/ I formule Nase uho registruje oscilaclje cije su frekvencije u intervalu od 16 Hz .pritisak gasa. Brzina zvuka u gasavima raste sa temperalurom gdje je: Co . k 3b ). Tijelo koje osciluje zove se osci/ator.. Duzina za\vorene svirale iznosi 25 em a) Kolika je ta!asna duzina koja odgovara prvom visem tonu? b) Kolika js frskvencija tog tona ako je brzina zvuka u vazduhu 333 mls. Ali ako se zvucna viljuska udari i stavi na sto tako da njena drska dodiruje povrsinu stoia. frekvencije.sila zatezanja. L = 10 109.0dak!eJe = 1. p . I .prag cujnosti. KoUka je brzina transverzalnih talasa kroz tu :lieu? (R: e "" 141 m/s).gustlna gasa. Brzins zvuks u gasavima je gdje je p . Ona se koristi u akustici za pojacavanje zvuka. Brzina Jongitudlnalnih zvucnih ta/asa u (.5. a) Kolika je snaga zvucnog izvora? b) KoUka je jacina zvucnog talasa ako zvucna energija prolazi okomito kroz povrsinu ad 20 em ? (R: a) p::: 5 mW b) 2. KoUka je talasna duilna zvuka Cijaje frekvencija 512 Hz? e '" 340 mis. Masa metalne :lice iznosi 1 g..10.1000Hz Brzina transverzalnlh zvucnlh talasa u zicl zategnutoj na dV8 kraja je Pitanja i zadaci gdje je: F . I. njen ton postaje znatno jaci. ~ iste ~ . Zasto? Da bi ovu pojavu objasnili sjetimo se pojma rezonancije 0 kojem ste uGili u prvom razredu.2). RJesenJea) Premashel 1. Iznos! 20 em. 6. na ziei utvrdenoj na dva kraja. Modu! elasticnosti nekog metala iznosi E = 150 GPa. Sa jednog oscilatora na drugi moze se prenositi energija oseilovanja.

zvucnog udara. vrijeme reverbacije. Svod dvorane je zaobljen zato da bi reflektovani zvuk dosae do posljednjeg mjesta u dvorani.b vidimo da je u tom trenutku dUlina vazdusnog stuba £ '" ~ . Akusticnost prostorije obziro~ da je A c. u koncertnim dvoranama je orkestar smjesten u narocitoj skoljki koja ima obllk parabolicnog ogledala (sL 1. 1. odnosno za 6 dB. to je f=~ 41 Za brzinu zvuka u v8zduhu. Ono ima sto puta vise "tica" od klavira. Kada jednu od njih udarimo poene i drugo da osciluje (sl. npr.. U velikim prostorijama.4. On 6e cuti i sve one zvukove koji su dosli u uho nakon refleksije od zidova prostorije. ~ada prvu viljusku uklonimo druga i dalje osciluje! I U ovom slucaju energija oscilovanja sa jednog oscilatora prenesena je na drugi oscilator koji ima [stu frekvenciju. Nase uho je najfiniji slusni aparat.Sire6i se vazduhom zvucni talasi dopiru do naseg uha i pobuduju na oscilovanje sislem slusnih niti koje su uronjene u limfnu teenost.4. itd. Re. beton. Za govor je optimalno vriJeme reverbacije 15.1 s. Sanduce ispod zvucne viijuske zove S8 rezonator. Tu cinjenicu treba uzeti u obzir pri projektovanju slusaonica. Zvuk se euje -c~ veoma slabo iii nikako. S 4 frei<vencija oscilovanja zvuene viljuske U prostoriji srednjih dimenzija zvucni talas pretrpi nekoliko stotina uzastopnih odbijanja 0 zidove dok njegova jacina ne opadne ispod praga cujnosti. Takode i suvise mala refleksija (veliko prigusenje) mOle nepovoljno da djeluje na akusticnost prostorija. Materijali koji dobro apsorbuju zvuk SU. 1 12 Kada avion leti. malter. potiskuje pred sobom vazduh u talasima. Materijali koji dobra reflektuju zvuk su npr. To je vrljeme za koje jacina zvuka Za one koji iele vise znati I nase culo sluha funkcionise na principu rezonancije. 1. Iznad posude nadnesemo zvucnu viljusku nepoznate frekvencije.ka i probija tu tJarijeru (zid). u koju se moze sipati vada. Sa pove6anjem brzine nastaje i potiskivanje vazdusnih ta!asa dok se ne stvori zid Hi barijera komprimovanog vazduha pred njim.4. . DUlina sandueeta se podesi tako da je frekvencija oscilovanja vazdusnog stuba jednaka frekvenciji zvucne viljuSke. Dodajemo vodu u posudu sve do trenutka kada ton postane najjaei.4. staklo. za izvodenje ogleda cesto se koristi zvucna viljuska (sl. Udarimo zvucnu viljusku i ona poene oscllovati. a nekad nepovoljno da djeluje na kvalitet zvuka u prostoriji. Taj odbijeni zvuk produlava vrijeme trajanja prvobitno proizvedenog zvuka. Sopstvene frekvencije slusnih niti su u intervafu ad 16 Hz do 20000 Hz. Za one koji iele vise znati Pri proracunu akusticnosti prostorija korist! se tzv. opadne na milioniti die prvobitne vrijednosti. Akusticnost prostorije Ako se izvor zvuka nalazi u nekoj zatvorenoj prostoriji.1. Sa otprilike 1200 km/h avion dostize brzinu z~u. usljed refleksije. Kada avion dostigne brzinu zvuka javlja se pojava tzv. itd.5. Zbog toga sa uzimaju neke optimalne vrijednosti prigusanja. gdje su sjedisla smjestena amfiteatralno.4. zatvorena na jednom kraju. Kazama da su tada viljuska i vazdusni stub u rezonanciji i ton se pojacao. Svaka slusna nit je rezonator koju pokre6e na oscilovanje samo nJegova frekvencija. U nasem uhu ima oko 10 000 slusnih niti i svaka od njih ima svoju sopstvenu frekvenciju oscilovanja. zvuk se mOle cuti i nekoliko sekundi poslije iskljucenja izvora. nalazi se jedna posuda.Kao izvor zvucnih oscilacija. U tom trefluiku snalni pritis'akvazdusnog talasa je 13 I . Suvise velika refleksija pogorsava akusticne osobine prostorije i izaziva jako odjekivanje (eho). Zakoni akustike prostorija bili su poznati jos starim Egipeanima. U tom trenutku naslupila je rezonancija slo znaei da je frekvencija oscnovanja vazdusnog stuba jednaka frekvenciji oscilovanja zvucne viljuske. pa su ih primjenjivali pri gradnji svojih kazalista. Ogled 1. Poznato je da covjeCije uho mOle odvojeno da cuje dva zvucna signala ako oni dodu do uha u intervalu ve6em od 0.5). U danasnje vrijeme razvila se posebna grana tehnike koja se zove arhitektonska akustika. l J Pored zvuene viljuske na sandueetu postavimo jos jednu takvu viljusku sa rezonatorom. na sobnoj temperaturi mozemo uzeti vrijednost c = 340 m/s. U tom slucaju energija fl. Ako se staY! na posebno sanduce.a). Prema lome.) osci!ovanja zvucne viljuske SU. Na slici 1. Kolika 6e biti jaeina reflektovanog zvuka zavisi od veliCine i oblika prostorija. otvoreno sa jedne strane. zavjes~. Da bi akusticnost bila sto bolja.a) Kada se jedan njen kraj udari gumenim cekjeem ana poene da osciluje stalnom frekvencijom. Sve to moze nekad povoljno. Jasno je da je vrijeme reverbacije kra6e ako se zvuk vise apsorbuje na zidovima. Kalemo da je tada soba gluha. onda slusalac nece cuti samo zvukove koji dolaze direktno iz izvora. __ Zvuk se od zidova prostorije obicno odbija vise puta. a isto tako i od materijala od kojeg su nacinjeni zidovi. Covjecije tijelo. 1 1 Zvucna barijera. SI. ton se pojaca. Kako se moze odraditi vjsina tona zvucnog izvora pomocu rezonancije? Na sHd 1. Akusticno djelovanje neke prostorije naziva se akusticnost prostorije. granice naseg eula sluha odredene su time slo nema slusnih nm koje bi osdlovale izvan tog intervala frekvencija. tepih.zonancija kod zvuka maksimalno se prenosi na v8zdusni stub. koncertnih dvorana itd.b. a za koncertne dvorane oko 2s.

dolaziti zvucni talas veee Irekvencije (manje talasne duzine).frekvencija izvora zvuka. 1 gdje je: fo . za sterilizaciju zivotnih namirniea. Magnetostrikcija je elekat koji se zasniva na einjeniei da se leromagnetni materijali skraeuju i produzuju u promjenljivom magnetnom polju i tako proizvode mehanicke oseilaelje. sliean udaru groma. Dopplerov efekat: a) izvor zvuka miruje. Posebno je vazna primjena ultrazvuka u medleini_ U posljednje vrijeme se sve vise koristi za snimanje unutraSnjih organa. onda se moze odredtti brzina kretanja objekta . radio talasi.brzina zvuka.brzina izvora zvuka. za promjenu frekveneije. prema kojem se izvor kreee.J875 Kada je poznata lrekveneija Izvora talasa 10. udesno. Poznato je da boja svjetlosti zavlsi od njene frekvencije. otkrtvanje nedostataka u metalnim odlivcima. imaju frekvenciju preko 20 000 Hz. gasovi. itd. Machovim brojem. T e metode se zasnivaju na razliCiloj reileksiji ultrazvuka na zdravom i oboljelom tkivu. itd.7.izvora talasa. tj. Medutim. jer ne unistava zdrave celije. a za posmatraca u tacki 8 poveeana. a naroeito voda.I Ultrazvucni talas.I :1 Kako se dobija ultrazvuk? Ultrazvuk niskih lrekveneija (do 80 KHz) emituju neke zivotlnje (delfin. Koristi se za tzv. Na sliei 1.6).. I . proizvodi oseilaeije iste frekveneije. c±v I c 14 ~ j 15 . Danas se ultrazvuk mnogo primjenjuje u praksi. Ova einjenlca je iskoristena I u astronomiji. a narocito vazduh. Do posmatraca u taeki A i tack! 8 dotazi zvuk frekvencije 10. Na sliei 1. Na primjer. onda se kreee brzinom zvuka. Prilikom probijanja vazdusnog zida javlja se jak akusticni elekat. Zbog male talasne duzine ultrazvuk se moze mnogo lakse usmjeritl u odredenom praveu u vidu usklh snopova. Iz promjene boje svjetlosti. za razlicite vrijednosti M. vrlo ga intenzivno apsorbuju. Kakve su osobine ultrazvuka? Ultrazvuk ne eujemo. kada avion ima M=1. zmea za lotogralske ploce. Slika 1-6 prikazuje nagomilavanje zvucnih tasala koje avion emituje. slabo ga apsorbuju. C . Pretvaranje tih oscilacija u ultrazvucne taiase vrsi se na dva nacina. Posto sllene relaeije. Frekvencija koju registruje posmatr~c je . To znaci da ee do posmatraca u tacki A.~O - .a izvor zvuka miruje proizvodi talase Irekveneije 10. Zbog velike frekveneije ima vellku jacinu. a izvor zvuka se krece brzinom v. Zvutni udar Ultrazvuk Posmatrajmo slueaj kada posmalrac mkuJe.) 11) izvor zvuka se kre6e 81.! i I I If. 'I 1 . Ta pojava se naziva Dopplerovefekat. korlsti se u tehniei za dobivanje line emulzije usitnjavanjem. kosmickog broda.frekvenciju nego kada izvar zvuka miruje. itd. Na osnovu toga je postavljena kosmoloska hipateza "velikog praska" (big bang). moze se adrediti da Ii se ana udaljava iii priblizava zemlji. V . kada nam se priblizava automobil sa ukljucenom sirenom tan sirene 6e biti visi nego kada se automobil udaljava. Isto taka kada se izvor zvuka udaljava od posmatraca on registruje manju Irekvenciju nego kada izvor zvuka miruje.b . slijepi mis). Reeiprocni piezoeleictrieni elekat se zasniva na tome da kvare. ultrazvuenu defektoskopiju.7.1.poreme6en i pretvara se u zvucni talas. koju emltuje zvijezda.7. odnosno da se Svemir siri. U imeniocu je predznak minus aka se izvor zvuka pribliiava. onda posmalrac registruje promjenu frekvencije la/asa. Machov broj M je odnos brzine aviona i brzine zvuka. 1. a posmatrac se kre6e. itd.. Takode Dopplerov elekat se javlja i kod eleictromagnetnih talasa (vidljiva svjetlost. I I . Za posmatraca u b) izvor zvuka se krece tacki A ee talasna duzina zvuenog talasa biti smanjena. vaie i za elektromagnetne talase.1. To se naziva zvueni udar (sl. relativno kretanje izmerJu izvora talasa i posmatraca. Osnovni dio uredaja za dobijanje ultrazvuka je generator elektricnih oscilacija odgovarajuCe frekvencije. = f. ! - ) )))))))) tM. npr. . Do istog efekta 6e doCi i kada izvor zvuka miruje. pod djelovanjem nalzmjenicne struje. U hirurgij(ultrazvuk veliki>g intenziteta koristi se za spajanje iii sijecenje kostiju. Na primjer. onda se moze odrediti brzina rakete. Iz tih razloga se brzina aviona izrazava tzv. Ultrazvuk visoklh lrekveneija dobija se vjestaCki. 1 j j .6. Tako je ustanovljeno da se sve zvijezde udaljavaju ad Zemlje. koja tvrdi da je Svemir nastao eksplozijom jedne jedlne taeke u prostoru. Kada ima M=2. a predznak plus aka se izvor zvuka udaljava.. • SI. Ta pojava se javlja kod svakog talasnog kretanja i naziva se Dopp/erov efekat.1 1 i j Kakva je primjena ultrazvuka? S obzirom da posjeduje veliku energiju.. T eenostl.~o J ) ))))))11 _ _ H-(J5 Dopplerov efekat Kada se izvor zvuka priblizava posmatracu on registruje veeu .) . Kada postoj. onda se kreee dva puta brte od zvuka.

Qr. Posebno se primjenjuje u mediclnl za snlmanje unutrasnjih organa. Ako posmatrac miruje. jos za vrijeme Prvog svjetskog rata.30 mls.'y.~. . Aazlog tome je sto unutrasnji organ.?I'!.dYije vrste. a raznoimenlm privlace. =38. (R: U vazduhu 3. stoljeea kada je ustanovljeno da svojstvo slieno cmbaru Ima JOS citav niz materijala kada se protrljaju svllenom iii vunenom tkanlnom. njihavom naelektrlsanju .te u 1 f=f .. 7.r:-sto. t. . zgrada u koja] su postavljene takve masine ima istu sopstvenu frekvenciju moze dati do opasne rezonancije. a u vodi 1500 mfs. Ako.' - o c±v j I j ~ 01 etektro5kop elektrcmetar .n.. 5. lnfrazvuk se primjenjuje kod vojnog izvidanja objekata koji se ne mogu otkriti vizuelnim osmatranjem.4.ahko se moze usmjerlti u odredenom praveu I voda ga slabo apsorbuje. dobija osob'tnu da privlaci sitne predmete. Te efekte koriste i delfini te mogu sasvim dobro da se orijentisu i u mutnoj vodi.da se ebonit protrlja vunenom tkaninom nazvana.}. 2. Ultrazvuk ima frekvenciju 100 kHz.~ojom. Navedi praktlcne primjene Dopplerovog efekta.oj§l ~~ dobiTer(ada .Ht_ stoljecu u~tanoy!je. negativll~m. Ta pojava se naziva Dopplerov efekat. b) duzinu zatvorene svira!e. npr.2.a). '. Automobi! sa kreee brzinom v =. brzinu zvuka. oa hHjade kilometara udaljenosti. u staro] Grckoj je bilo poznato da embar. 2. jer sa vrlo malo apsorbuje.elektrieitet. aa se. Zvucna viljuska oseiluje frekveneijom 880 Hz i u rezOnaneiji je sa osnovnim tonom zatvorene svirale. Kada je loptica dodirnula naelektrisanu sipku ona se naelektrisa!a istom vrstom e!ektriciteta i zato se odbila ad sipke. ~~_likom kolicinom elektrieiteta. Ogled 1.1.sJ~.~anka tistica (od aluminija" .aj .. b) f = 1097 Hz).~ktriciteta medusobno odbijaju.i~~~~ .6 em za brzinu zvuka e =340 mis. usaO je u savremenu nauku tek krajem 16·.ktricj1~t. a druga ebonitom. NajcesCi izvor infrazvuka su rnasine sa niskim brojem obrtaja. ka." Oval naziv .! grekog naziva za cmbar· elektf_.prO~rlja. lstoimeni e!ektricitet na listieima Izaziva njihovo odbijanje. ~t~k.2).I~.~le~trieUetu koji proucava naelektris. i otvaranje j zatvaranje vrata. Zbog eega je istl zvuk jaci u zatvorenom nego u otvorenom prostoru? 4.. a u vodl 15 mm).~. b) Kada naelektrisano tije!o dodirne kuglicu elektroskopa naelektrisanje se djelimicno prenese na njegove listiee. Na malom stativu okaci 0 svileni konae taganu lopticu ad zovine iii suncokretove srzt. Za one koji iele vise znali Infrazvuk ima frekvenciju manju od 16 Hz j takode se oe cuie. Odredi: a) frekveneiju i talasnu duzinu osnovnog tona zatvorene svirale. iste frekvencije.2. Pagledaj sliku 1.ljela na.stani()!a): . b) priblizava posmatraeu.4 mm.1. Razmak izmedu rasjj-enih listica proporeionalan j~.1.l<1rls9ro.1. Navedi primjere primjene ultrazvuka. I kuCli.. Elektroskop i elektrometar 16 1 ~ i 17 . onda posmatrac registruje frekvenclju gdje je f" • frekvencija izvora talasa. . Sastoji sLad metarno'~rkuEista:u'66Ti~uY"aljka kOjemse nalail metalni stap sa dva. Pitania i zadaci 1.' e!~. 6.m..elektriclteta:. odnosno prelazl._ Izlaganje infrazvuka izaziva mucninu ked covjeka. naprimjer. nastala je rijee: e.1.~!!!<2it~!~L_L . Sva sredstva za zastitu od infrazvuka su neefikasna. '.ijaju . uzrokovan morskim talasima. imaju sopstvenu frekvenciju oscilovanja ispod 10 Hz. Jos prije 2500 godina. 8ta su to rezonatori? 2. KoUka mu je talasna duzina u vazduhu.Iii . bila je mjerenje dubine mora iii okeana. kOja posHie trljanja privlaee druge predmete kaze se da su naelektrisana. 58 utvrdUje "otClrje nekoj!fE.1. c ~ brzina zvuka. ELEKTRICITET I MAGNETIZAM 2.~.b! (R: a) f =880 Hz. vozila i potresi. dolazi do proboja zvucne barijere.Na drugom kraju stapa je metalna ploca iii kugla (SL 2....Ribe.. Zbog Cega se u praznoj saH zvuk cUje jace nego kada se nalazi publika? 3. Sirena automobila emituje zvuk frekvencije 1 kHz.:.. Koliku ee frekvenciju registrovati nepokretni posmatrac ako se: a) automobil udaljava. Kada (optic! prinesemo naelektrisanu sipku ona se pribHzi a zatim odbije od sipke (sl. pa cak i da medusobno komuniciraju. onda posmatrac registruje promjenu frekvenclje talasa. Pri tome se jedna kugliea naelektrise Elektroskop je ured.k)~t1ael~. ·1 I 81.Jedna od prvih primjena ultrazvuka. ~rznom. Kada avion dostigne. yrsta elektriciteta koja sa: ~~~ij.1.l~dom se maglo ustanov1tl. Vrsta.. Odbijanje i privlacenje naboja staklenom sipkom. ~Iekt!!~.eiekti'isa'na'istom vrstom el. registruju infrazvuk. Ima veliku jaclnu. b) ~ =9.2. 1 I . Slijepi misevi se orijentisu u prostoru i love plijen na bazi ultrazvucnih elekata. Elektrostatika Ponavljanje osnova elektrostatike iz osnOvne skole 9i~_~~~~e. a) b) Vainiji iskazi i formule Prijenos energije oscilovanja sa jednog oscilatora na drugl oscllator. je. a koUka u vodL Za brzinu ultrazvuka u vazduhu uzeti da je 340 mis. Kada postoji relativno kretanje izmedu izvora talasa i posmatraca. Brzina zvuka u vazduhu je e = 340 m/s (R: a) f = 914 Hz. Za sva tijela.1. Ovaj naeln utvrdivanja vrste elektriciteta uveo je naucnik Franklin 'j oeigledno je da je to ucinio proizvo'ljno.kqJifn.1. npr.anja (naboje) u mirovanju zove se elektrostatlka. a izvor zvuka se krece brzinom v.6 em). Pomo6u ultrazvuka mogu se snimiti jata riba ispod morske povrsine i odrediti njihov polozaj.no je cia se trenjem d9Q. 2..19. 8. Ultrazvukima frekvenclju preko 20 kHz I nase uho 9a ne registruje. Qg. Infrazvuk proizYodi. Na akusticnost prostorija uticu svl oni zvukovi koji dolaze u uho naken refleksije od zidova prostorlje. kada se protrlja krznom. Ako se dvije !optice naelektrisu suprotnom vrstom elektriciteta anda se medusobno privlate (sl.azvaf1a je pozltivnom.b). SI. U_. naziva se rezonancija.

2.se. Atom se sastoji od pozitivno naeiektrfsanog jezgra i negativno naeiektris-anih eleli::trona koji kruze-oko. zracenje. Pod dje!ovanjem spoljasnjih . onda ee 58 listiei jos vise rasirili. Coulombova sila vrijednost Eo Nm Stoga se Coulombov zakon moze napisati u = 8.elektrom~~ 2:1~?. KaZemo da su ti materijali elektricni izolatori.naelelctrisanje jednog.. 10' C' .. jer su koHCine elektriciteta na pojedinim provodnicima zanemanjive u odnosu na ZemljlL Ta se cinjenica karist! u tehnici za ttv.~ka.1. npr. 1_. Jonizacija atoma Iq=nel gdje je: n . Na osnovu tih mjerenja Coulomb je izveo zakljucak..602-10-"cl IC""6.) • atom pastaje naelektrisan.1~9:rija .q'l r' v Ova relacija je poznata kao Coulombov zakon(Sila medudjelovanja izmedu naelektrisanja koja miruju se zove elektroslalicka sili. tj. e . cnda ce se razmak smanjiti. it F Cesto konstanta k za vakuum pise u obliku k=_l_ 41t8. Mnogim ogledima je pokazano da se oba tljela pri tome naelektrisu jednakom koliCinam elektnclleta suprotnag znaka. Kada kuglicu elektroskopa dodimemo staklenim iii porculanskim stapi6em IistiCl elektroskopa se nece pomjeriti..fa.10 Ixe V KoliCina elektnciteta (naboj) oct jednog kulona sadrZi 6.__ . SI.1.2.QPJasnjava ele!stricna ~vojslVa1il~!~~pve_. Kaiemo da metali dobro provode elektricitet. Francuski fizicar Coulomb (Kulon) je 1785. uzemljenje.naz4va . ) atom maze da izgubi iii primi jedan iii vise elektrona iz posljednje [juske (51.. eiektriciteta. Ta sipka vis. 2. nae!ektrisanje tijela je proces preraspodjele pozitivnog i negaUvnog elektriciteta. Algebarski zbir naelektrisanja u izo!ovanom sistemu je konstantan. i q. 2. Zemlju mozemo smatrati jednim velikim provodnikom.e" . Na laganoj sipci od izolatora nalazi se naelektrisana kuglica Q1. Ako se dodirnu suprotnom vrstom elektriciteta. Ovo pokazuje da se prilikom naelektrisavanja tljela ne stvara naelektrisanje vee sarno razdvaja. a negativni joni imaju viSak elektrona. na zici tako da se moze okretati.. Konstanta proporcionalnosti k z'. a raznoimena privlace. uticaja (zagrijavanje. Pored nje se nalazi nepokretna kuglica sa naelektrisanjem Q2.. Vee odavna je poznata eksperimentalna cinjenica da se istoimena naelektrisanja odbijaju.4)..1..flavedne P9j(iv. Prema tome.". Kuglica je naelektrisana istoimenim elektricitetom pri cemu se one odbijaju.-----.visiod sredine u koja] se na1aze naelektris<1nja. zo~on Odrfanja kolicine elektriciteta i jadan je od osnovnih zakona prirode.3.moZe----oCitaYatLnCi . Tijei? . I. Svaka koliclna elektriciteta jednaka js cjelobrojnom umnosku naelektrisanja jednog elektrona.'ejektrone~tral~~ jer ima istu koliCinu pozitivnog i negativnog naboja. Sila uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine e/ektriciteta upravo je proporcionalna tim kotieinama SI._____________.10-12 c~ 2 18 19 . znamQ.. Pozitivni joni imaju manjak elektrona. Ova naeleldrisanja sa medusobno neutralisu. -Atomje"kao'cjelina- Coulombov (Kulonov) zakon .1. .2.. . eiektrona Jedinica za kolicinu e!ektriciteta je kulon (C).. godine prvi lzmjerio silu izmedu dvije naelektrisane kuglice i ustanovio zavisnost te sile od naelektrisanja kuglica i od njihovog rastojanja.l\!sQ_ se olklon Iisti~JIUgle-. Provodnici izolatorl Kada kuglicu naelektrisanog elelctroskopa dodimemo nekim metalnim predmetom Iistici elektroskopa Ce se brzo skupiti... jer ne provode elektricitet. a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti. Kada se. Silu izmedu dva naboja Coulomb je izmjerio pomoeu tzv. Ovako naelektrisani atomi zovu se joni. Nm Za vakuum iznosi k = 9..elektroskop_. IF~kq.uJ..85 . Listiei 6e se potpuno sklopiti ako je prenijetj naboj jednak miboju elektroskopa.--. torzione vage (sl. Naelektrisanje jednog elektrona se naziva jos i elementarno naelektrisanje i ana iznosi 1'=1.--~. U nenaelektrisanom stanju Hjela sadrfe jednake kolicine pozitivnog i negativnog elektriciteta. --------.S8 -saStoji' od atoma. a pozitivno ako ima manjak elektrona.---. Mjereci ugao uvrtanja lice izracunao je silu kOjom S8 medusobno odbijaju naelektrisanja q.~e[ekt-':i. -. teorija. Uzemljenje. Ova se tvrdnja __ Ele!s1ronska teqrija __ D~lJ. --~ Zakon odri:anja kolicine eleklriciteta U dosad navedenim primjerima naelektrisanja tijela moze se zapaziti da u procesu nae!ektrisanja trenjem iii dodirom uvijek uCestvuju dva tijeta.as._ .4. gdje je: '0 .2..cia broi. Zbir ukupne kolicine pozitivnog i negativnog e!ektriciteta oba tijela jednak je nulL Iz ovaga mazemo izvesti opsti zakljucak da je u prirodi zbir pozltivnog I negativnog elektriciteta stalan.permitivnost vakuuma i ima SI._desno).Il~kol skali anda se takav .5.kQja..Kada se naelektrisani elektroskop dodime naelektrisanim tijelom istog znaka.1. 7 ~ ~ Naelektrisanje tijela (kolicina elektriciteta) q zavisi od toga koliki je broj elektrona u visku iii manjku u odnosu na neutralno stanje.2·1 ala elektrona.3. negativno nae!ektrisani provodnik spojl sa Zem!jom visak elektrona sa provodnika ce preci na Zemlji i on ce se buo razelektrisatL Pri tome se naelektrisanje Zemlje praktieno nlje promijenilo... ()bjasoj!j _gQJe .--··--·_·_-·. Coulombova torziona vaga Tijelo ie naelektrisano negativno ako ima vlsak elektrona.-to:9j~.

onda je ! i j Elektrosiaticka sHaje aka 159 miliona puta veta ad gravitacione sile.. SI. elektrostaticka sHa moze biti i odbojna i priv!a. r' Obje sile opadaju sa kvadratom rastojanja. Razlika je i u "izvaru" sile.. a Newtonova sila masama tijeJa..ravitaciona sila je sarno privla~na. Kako se odnosa elektrostatlcka slla i gravitaciona slla izmedu dva tackasta naelektrisanja u vakuumu cije su mase m1 m2"" m = 19 i naelektrisanja ql= <1<= q "" 1nCo Rastojanje izmedu tijela je r. Nm' 9. To djelovanje S8 vrsi bez bilo kakve vidljive ma1erijalne veze. . . = (±) •. onda u tOj tacki postoji elektricno polje.6). sredine pokazuje" koUko je.. Pri tome odnos sile i probnog nae!ektrisanja ostaje nepromijenjen. Nairne. CouJombova sila: F "" k ~ 1 ij I I q r' Gravitaciona sila: F=ym. E = ErEO kg' 1 gdje je 8. 4'1tEo r2 F.-.59 .108 6. $_. Medusobno djelovanje naelektrisanih tijela tumaci se na taj nacin sto se uvodi pretpostavka da svako naelektrisanje mijenja prostor u svojoj okolin.sredinL.vakuumu. 2.--~-" --~-~- 1 ProstoLQlro na${ekldSftnogtije/a u kojel71_~"Q{... a u nekoj sredini F. obje sUe su proporcionalne kolitinama (kvantltetu): Coulombova sila koHcinama elektriciteta. itd. tj. Stoga se relativna permitiynost neke sredine moze definisati na sljede6i nacin: Ako je sila uzajamnog djelovanji\ dva naelektrisanja u vakuumu Fo. Taka..ije: 1/ Polje koje stvara naelektrisanje q u nekoj tacki A ispituje se tako sto se u tu tacku postavi tackasto naelektrisanje q. 1 Elektri. gravitaciona sila izmedu dva elektrona iii eiektrona i protona se zanemaruje U odnosu na elektrostaticku si!u. Coulombov zakon podsjeca na Newtonov zakon opee gravitacije. puta sila ~zajamnpg djelovanjadva .obliku F =_. ne zavisl od sredlne.10-11 Nm 2 1O-3 kg ) Dva naelektrisanja medusobno djeluju najve60m silom bas u vakuumu.- 1 j I ! Iz gornje relacije vidimo da je sila F kojom elektricno polje djeluje na probno naelektrisanje proporcionalna velicini tog naelektrisanja i jacini elektricnog polja iF=qpEI v- SI jedinica za jaGinu elektricnog polja je NfC Jacina elektricnag polja je vektorska velicina i ima pravac i smjer vektora sile F=qE 21 20 . Razlog tome je sto je permitivnost bilo koje druge sredine (izolatora) e ve6a od permitivnosti vakuuma eo.1. Takeda. Elektricno polje i elektrostaticka sila Jacina elektrlcnog polja u nekoj tack. Uporediti elektrostaticku silu sa gravitacionom silom.C "'" 1. a izvor gravitacione sile masa. djeluje izvjesnom silom na druga naelektrisana tijela koja se nalaze u njegovoj okolin.ne'g" u . "Izvor" elektrostaticke sile je naelektrisanje.109 _ _ .. ' Relativna permitivnost vazduha je priblizno jednaka jedinici! Pitanje 1. relativna permitivnost te sredine.. .. Na primjer relativna permitivnost vode je 81 sto znaci da 6e u vodi sila uzajamnog djelovanja naelektrisanja biti 81 puta manja nego u vakuumu. U cemu je sllcnost a u cemu razUka? Formalno. Ako se naelektrisanja nalaze u nekoj drugoj (neprovodnoj) sredini onda je sila medudjelovanja manja. Konstanta k kod elektrostatlcke sHe zavis] od sredine u kojaj se nalaze nae!ektrisanja. gravltaciona konstanta je univerzalna. F.. sila oe se takode pove6ati dva puta.c'.m. .. r .' ----'C'.naelektrisanja mania'''u' toi.67.6. 10.. Aka se probno naelektrisanje poveca dva puta.2.F=qE :-T p qp . naprimjer. . Rjesenje m=lg=lO-:lkg q = 1 nC"" 1O·9C l /- k = 9·1O~m1JC2 r 667·1O"IlNm1/kg 2 PelFg =:? Uvrstavanjem poznatih vrljednosti dobivamo.cno polje Svako naelektrisano tijelo" prema Coulombovom zakonu..ituje(manifestuje) djelovanje na rJ!lJ9anaelekirisana'tijelazDve se-e_le~!ri~n()l").1. Primjer 1.cna... bro/no je jednaka sili kojom to polje dje/uje na jedlnlcnu kolic/nu $/ektric/teta u toj tack{. Sa tim se analagija izmedu ove dvije sile iscrpljuje.. a 9._l_q. koje nazivamo probno naelektrisanje (sl.q. Ako na posmatrano probno naelektrisanje djeluje elektrostatiGka sila.. Takoda. ! I l 1 1 Relativnl' permitivnosl neke. Kolicnik Coulombove sile i probnog naelektrisanja zove se jacina elektricnog polja E.

Tijela je naelektrisano negativno ake ima v!sak elektrona. 9.. 2. 4'1tEo r' (R: F = 9.j~ _ ~_~___ . Kako elektronska teorija objaSnjava: a) naelektrisanje tijela.--. Na sliei 2. Rjesenje. to polje ima svoje karakteristike koje su predstavljene vektorom it (sl.61 SUa izmedu nae!ektrisanja je: 5. na rastoJanju 1 m Po-.. q=ne Jacina elektricnog polja aka naelektrisanja q opada sa kvadratom rastojanja.1.--.lJilsf!cl2:l.2..-----.-. 10"N) 8. U (:emu je slienost izmedu Coulombovog zakona i Newtonovog zakona gravitacije? 3. .9~ Homogeno elektricno polje 23 .1. Koristenjem matematickog izraza za CouJombov zakon izracunaj jacinu elektricnog polja u nekoJ tacki na rastojanju r od naelektrisanja q. linlje sile P_?Ci!".0 Zakon odrzanja kolicine elektriciteta: Aigebarski zbir naelektrlsanja u izolovanom sistemu je konstantan.A'--~"'Er~_-_-_-_--i-"'''~· 'fIE->' b) $1.. Linije sile elektricnog polja "izviru" iz pozitivnog naelektrjsanja. a) i b))..Ej!-j a) . Ako se tackasto naelektrisanje postavi u homogeno eleictricno polie u kojem smjeru 6e se kretati: a) ako je pozitivno naelektrisano. KoUkom sHorn djeluje polje na to naelektrisanje? (R: F=-6. 2.p!?~J!hm9_Dt_'1!!~!~!drisanju. b) nega1ivno nae!ektrisano? 7. Lkl/je sil~ . . Sta pokazuje re!ativna permitivnost neke sredine? 4. Svaka kOlicina'elektriciteta jednaka Je cjelobrojnom umnosku naele~ ktrlsanja elektrona.9' je pnKazano" eleKtncno polje~-izmeaU'(jVije favne ploce naeiektnsane jednakom kolieinom elektriciteta suprotnog ~naka.7) Pitanja i zadaci 1.8. Pogledaj sliku 2.--.ele~ricnog . -- . U oba slucaja linije sile su radija!ne. Na kOjem rastojanju od tackastog naelektrisanja q "" 1 nC je jacina elektricnog polja 1 N/C? (R: r =3 mrr)========================================~ Vainiji iskazi i formule Tijela naelektrisana istom vrstom elektriciteta medusobna se odbijaju. ._ a pozitivno aka ima manjak elektrana.. a raznoimenom privlace. --.-qq.2. U homogenom elektricnom poilu jaCine E = 2 N/C nalazi se naelektrisanje q = 3 n C. a linije sile negativnog naelektrisanja imaju smjer ka naelektrisanju (sl. a obrnuto kvadratu njihove udaljenosti. '. b) negativnog nael.--.1.1. _t:t__ ~~~EI-na ~_~~~ffvE~~~: __ Medusobno se nikadinlesfjeku. SI. Z2~€lIelI<!l:iCl1()J). a negativno kao "ponor". Coulombov zakon: SUa uzajamnog djelovanja dvije tackaste kolicine elektriclteta upravo je proporcionalna tim kolicinama elektriciteta. Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se ocituje djelovanje na druga naelektrisana tljela zove se elektricno pOlfe.8.1. Vektor jacine elektricnog polja a) pozitivnog nael.. jaCina elektrlcnog polja je E =~... Liolje sile elektricnog polja odnosno izmedu dva raznoimena naelektrisanja. 22 • • --.9Jje~k.1. IIm)a sile elektrlcnog polja.1.c su prikazane linije sile izmedu dva istoimena naelektrisanja.(J - SI.llz. b) elektricnu provodljivost? 2. To su linije koje se poklapaJu sa pravcem vektora jacine elektricnog polja.2. Linije sile pozitivnog naelektrisanja imaju smjer od nae!ektrisanja.e. odnosno q. Polje ima svugdje istu jaeinu (E = const) i kazemo da j~ bomogeno. . pozitivno naelektrisanje se maze smatrati kao "izvor" Hnija sile.10·!lN) Po defiriiciji. a "uviru" u negativni elektricitet. Ako bi naprimjer posmatrah putan]u probnog pozitivnog naelektrisanja u elektricnom polju one bi se kretalo u smjeru linija sile elektrienog polja. - Prema tome. Jacina elektricnog pelja u nekoj tacki brojno ie jednaka sm kojom to polie djeluje na jedinicnu kolicinu elektriciteta U toj tacki.. Elektricno polje se moze slikovito prikazati pomocu :zv. Bez obzira da Ii S8 u polju nalazi neko probno naelektrisanje iii ne.folja. Oa Ii se djelovanje elektfOstatiCke site u vakuumu mnogo razlikuje ad djelovanja u vazduhu? Prim~er 1. Kolikom sHorn se odbijaju dva istoimena naelektrisanja u vakuumu ad po 1 n C....7. Kakav je polozaj vektora jaCine elektrienog polja u odnasu na linije sUe? 6.mo da je homogeno ako su Hnije Sl("ITl€dusobno p!:ralelnei jeonakoudaljei'ie.-- . Uveo ih je Faraday.8.

U sistemu djeluju odbojne sile te se naelektrisanje qp udaljava do neke tacke 2. tako se i elektricno polje moze opisivati elektrienom potencijalnom energijom i elektrienim poteneijalom. Prema definiciji lV~.2 =EP1 . F~ q E. Kako sa maze odrediti veza izmedu jaclne elektricnog polja i napona? Polje je homogeno (E =. Napomena: Na sllci 2.10. Pltanje 1. Siobodno naelektrisanje se u elektricnom polju kre6e od viseg potencija!a ka nizem.. le Napon izmedu dvije tacke elektricnog polja jednak je jedan volt ako se pri premjes/anju naelektrisanja od jednog kulona izmedu te dvije tacke. Dok se u mehaniei eesce koristi potencijalna energija u nauei 0 elektrieitetu se vise koristi poteneijal.11.I-----~ andaje A~qEd energija Ep.1. Aka uvrstimo izraz za sHu. Razlika potencijala z t'J Sila elektricnog polja vrsi rad i premjesta naelektrisavanje qp iz tacke (1) u taeku (2). odnosno po/eneijal su skalame velieine. Rad slle e!ektricnog palja je A1•2 = Fsr ' S gdje je s = (r2* ~1)' SHa izmedu naboja ~ tackama (1) i (2) nije ista t~ se uzima sfednja vrijednost sile . je prikazano homogeno elektricno polie.eg potencijala ka nizem. Pitanje 1.Elektricni potencijal i napon Kao sto se gravitaciono polje moze opisivati gravitacionom potencijalnom energijom. polja i napan u=':?"=Ed q odnosno qp (V. koje S8 halazi u polju.~:: Razlika p~tencijala izmedu dvije tacke elektricnog poljazove se elektricni IE=¥I Iz ove retacije vidimo da S8 jacina elektricnog polja maze izraziti u voltlma po metm.10. Kako.1. "lzvor" polja je naelektr'lsanje q. 0l') SI.u potencijala ima prednost U odnosu na opisivanje pomocu jacine polja. Odgovor. polla. Opisivanje elektricnog polja pomo(. probno naelektrisanje qp nalazi se na nekoj udaljenosti od IstOimenog naelektrisanja q. F = q E. Odgovor.12. Poteneijal elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jednak potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja. velieina elektricni potencijal se koristi za skalamo opisivanje elektrienog polja.. sto je ekvivalentno njutnu po kulonu Prema tome. izvrsi rad od j"dflOg diu/a.1. Poteneijal je skalama velieina.2.1827) .) . Za razliku od jacine polja.~qp. potpuno odredena poznavanjem brojne vrijednosti. mozemo pisati da je V N ~=C odnosno Za one koji zele vise znati SI. A1.Jedini"-a".10.1. U nasem primjeru od tacke (1) prema tacki (2).2. Slobodn~ n." V.d gdje je d rastojanje izrnedu plata.elektricni napon je volt (V). tacka (1) je na udaljenasti f). 24 25 . Rad sile elektrienog polja jednak je smanjenju poteneijalne energije sistema. pri premjestanju naelektrisanja q od A=F .1. Na neka naeiektrisanje q. V" +--4---> a u tacki (2) Ep2~qp2V2' to je A1>~ Napan izmedu pleca je SI. ~ap~n izmedu.const).~~·Pt?:~~. se maze izracunati rad sUe elektricnog polja pri premjestanju probnog naeJektrisanja qp lz tacke (1) u tacku (2)? Koristi sliku 2. dvije lacke elektricnog polja brojno je jednak radu koji Izvrse sile tog polla pri premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz /~ / jedne tacke u drugu.. On karakterise energijska svojstva elektricnog polja.!l. Na sliC[ 2. odnosno potencijalom.2. Prema tome. ' . a tacka (2) na udaljenosti r2. tacka (1) je na visem potencijalu ad tacke (2) aka elektricno polje vI'S! Tad. poteneijalna energija.1.~boji se kretu od vi_~. Ep2 S obzirom da je u tacki (1) poteneijalna . Jaclna el.Alessandro Volta (1745.10. Na sliei 2. Rad sile elektricnog jedne ploce do druge je I . Razlika poteneijala se jednostavnije mjeri od jaeine polja. u tacki 1. dje!uje elektrostaticka sila.1.11.

odnosno ~V2 qU=-- Pitanje 2. -Na-"s'iici.= 12V . Rjesenje adakle se zakljucuje da sve tacke na istoj udaljenosti r od tackastog naelektrisanja q imaju isti potencijal.Olm .. Zasto? d=l em = 0.6.prema 2.rotnog znaka.b)"a=?. Uporedujuci ovu relaelju sa relacijom u pitanju 1. Prirastaj kineticke energije elektrona jednak je radu sile elektricnog palja. • 4n{'.05·10 6 E: . izmedu kojih ie rastajanje d=1 em. pode sa negativno naelektrisane ploCe._..lO"9C'1200~ m a=2.6·1O· 19C a)E=?. One su okomite na vektor elektricnog polja. koristenjem zakona odrZanja energije. Kretanje naelektrisanih cestica u elektricnom polju Kada se naelektrisana cestica nade u elektricnom polju jacine E.e)v=? b) .l·lO·"kg my' v=2.kretanje.koju dabije elektron kada se ubrza razHkom potencija!a od 1 V.1. Kada se slobadno naelektrisanje nade u elektricnom polju ono se kre6e od viseg potencijala prema nizem.---2:1. --::::eU 2 2·1. m c) " a)E=.6. U tom slucaju mozema adrediti brzinu i predeni put prema poznatim relacijama iz kinematike za jednaka ubrzana. Rjesenje.01 m U=12V m". I d O. Kako se maze izracunati elektrostaticka potencijalna energija i elektricni potencijal? Odgovor. zaktjucujemo da }e elektrostaticka potencijalna energija dva tackasta naelektrisanja q I %h koja se nalaze u vakuumu na rastojanju r. Pitanje 3.1O· 31 kg o = e '" 1.13.Daljeje Ako je elektricno polje homogeno. t 51.6 lO"'C 12V 9. Jednaka je nuli aka je rastojanje izmedu tiiela beskonacno velika.19 CV = 1.1. t3~~su ekvipotencijalne povrsine oko tackastog naeiektrisanja. Rad sile elektricnog po/ja pri pomjeranju probnog naelektrisanja iz jedne u drugu tacku.1.u r Potencijalna energlja ]e negativna ako su naelektrisanja sup.19 J v 0_'_'1 4TC£u r / '" ekvipotencijolna ploha Primjer 1.9. Po definieiji elektricnl potencijal je: 2 odakle je -brzina koju dobije naelektrisana cestica mase m.E=1200~. Odredi: a) jacinu homogenog elektricnog pofja. Pri tome je prirastaj njegove kineticke energije jednak radu sile elektricnog polja. Ekvipotencijalne povrsine v=2. jednak je razlici poteneijainih energija u tim tackama.2. onda je A = E k . Sta su ekvipotencijalne povrsine? Odgovor. .r--""koja. lzracunaj brzinu koju dobiie elektron. Elektron iz stanja mirovanja. b) ubrzanje kaje dobije elektron. prema pozitivnoj. Newtonovom zakonu cestjca 6e dobiti ubrzanje 26 27 .==:::~Qyrsirn. c) brzinu kojom dode na drugu plocu. iz primjera 1.10"~ .10._. Sfa je elektronvolt (eV)? Pri tretiranju kretanja naelektrisanih cestica u elektricnam polju iz prakticnih razloga se rad odnosno energija izrazava u eleldronvoltima (eV). se potencijalom zove silnica / -- ekvipotencijalnapovrsina::--. Primjer 2. prikljucene su na napan U=12 V. na nju djeluje elektrostaticka sila F=qE. A=8Ek Ako je pacetna brzina naelektrisanja bila jednaka null. Pitanje 1.6.. Dvije paralelne ploce. Jadan etektronvolt je energiia.05·100~ . ubrzana razlikom potencijala U V= Ep =_'_'1 qll 411:E1l r gdje je r • rastojanje od naelektrisanja q do tacke u kojoj se posmatra potendjat elektricnog polja. Za pomjeranje tijela po ekvipotencijalnoj pavrsini nije potrebno ulagati nikakav rad.Olm v 2 =2ad=2·2. qE m 1. 5ye_ tacke sa jednakim ob~:Z_iiJI!.!!.._qq. Brzina koju dobije naelektrisana cestica moze se odraditi i koristenjem zakona odrzanja energije. Elektricni poteneijaf V u nekaj tack! e!ektricnag polja je t I 1 eV = 1.10. E o_..1·1014 ~ ·O. onda je ubrzanje konstantno. naelektrisane suprotnom vrstom elektridteta.

Naglasili smo da se sva tijela. unutar + provodnika. + 2. koncentrisat ce se elektroni.1.1. instrumenti osjetljivi na spoljasnje eJektricno polje.1. U prisustvu elektricnog polja (koje stvara naelektrlsano tljelo A. Provodnlk ostaje stalno naelektrisan. visak elektrona doyen u unutrasnjost metalne lopte. lndukovace se elektricno polje Ei isle jacine kao i spoljasnje polie. Zasticuju se. lako da je suprotno naelektrisanje bllza stapu. Manjak elektrona na tOj strani 6e se nadoknadlti Iz Zemlje.21.15.16. Prlnesemo sada tom provodnlku jedno naelektrlsano tijelo A (npr. Pitanje 1. npr. Stoga ce privlacna sila izmedu naelektrisanog Slapa i zovine srzi biti veca nego odbojna sila. Dielektrici (izolatori) u elektricnom polju Kao sto smo Istakli u prethodnom poglavlju. lzmedu obJoga je polje homogeno I ima jacinu E". • I j ! ! + + • • + + + + + " E=Eo-E!=O . Naelektrisanje elektroskopa Infiuencijom 28 l j . Tljelo se moze I trajno naelektrisati putem elektrlcne indukelje.14. mogu podijeliti na provodnike i izolatore. pozitlvno • sl. ani 6e se koncentrisatl sto blize provodniku A. Pod djelovanjem spoljasnjeg eleklricnog polja izvrSit ce se u metalu preraspodjela e!eklricilela. Zasto se svaki visak eiektrona.1.).14. npr. a zatim udalj!mo naelektrisanu sipku. maze stalno naelektrisati. Nenaelektrisanom elektroskopu (s1.2. 2. Ova pojava S8 naziva elektricna influencija iii indukcija.1. Kada se provodnik unese u elektricno polje naelektrisanja unutar provodnika se tako raspodijele da je jacina elektricnog polja unutar provodnika jednaka nuli. Ogled I I 1 I i 51. Djelovanje siljaka i Pomocu elektroskopa mozema dokazati 1 . zapazili sma da naelektrisana sipka privuce zovinu sri kaja je neutralna. Kada se ova veza sa Zemljom (uzemljenje) preklne dok je prlsutno naelektrlsanje A.15. Tljelo B 6e opet biti neutralno. T a ce se polja. Aka bi se.Usljed indukcije na kraj elektroskopa koji je blizi sipki. Kako to mozemo objasniti? Naelektrisano tijelo A stvara oko sebe elektricno polje. I 29 1 . Pltanje 4. Na suprotnoj stranl provodnika B bi6e manjak elektrona.17. najveea povrsinska gustina elektriciteta je na siljku. Sila elektricnog polja vrsl preraspodjelu slobodnlh elektrona u provodnlku. putem influencije. 2. samo suprotnog smjera. Suprotan kraj ce biti naelektrisan pozitivno j Hstie! se podignu. a desna pozitivno. Na njegovom vrhu eleklricno polje moze biti toliko jako da jonizuje vazduh ispred siljka. Sada prekinemo vezu sa Zemljom.:I g) U nasern primjeru. A 0) L::-I~~-. koji se mogu kretati po cijeloj zapreminl provodnika. A to je spoljasnja slrana metalne lopte. negatlvno. djelovanjem Coulombove privlacne sile.). Na ovom principu se zasniva elektrostaticka zastita me!alnim mrezieama i oklopima. Na faj nacin se stvara elektrlcnl vjetar koji moze da savije pramen svijece. onda bi se ani udaJjavali jedan od drugog sve dok se na raspodijele slo je moguce dalje.1. Kako su elektroni u metalima slobodnl. ltd. Pltanje 3. Kako se objasnjava cinjeniea da naelektrisani siljak povlja plamen svijeee u svojoj okolini? Raspored eJeklriciteta na tijelima nepravilnog oblika nije ravnomjeran. kojl se dovodi na izlovani provodnik. Ovakvo privlaeenje neutral nih !ljela se ne javlja u homogenom elektricnom polju.a) prinesemo naelektri· sanu sipku. u nasem primjeru. rasporeauje samo na njegovoj povrsinn Ova se maze objasniti kao pos!jedica uzajamnog odbijanja istoimenih naelektrisanja.) spojlmo desnu stranu provodnika sa Zemljom (sl. ponistiti.1. Listid se sklope. te je rezultujuce polje jednako nuli (sl.1. 2. Elektroskop je trajno naelektrisan. vee i neka elektricki neutralna tijela? Na sliei 2.14. Zasto spoljasnje elektricno polje ne prolazi kroz metale? Stavimo metaJnu pJocu lzmedu obloga plocastog kondenzatora. prema njihovoj elektricnoj provodljivosti. Zaslo? Naelektrisani stap lndukuje elektricitet u zovino] Sril.) (bl (0) (dl 1 iI 51.:. Zasto naeleklrisana tijela privlace ne samo druga naeJeklrisana tijela. u provodnieima se nalaze slobodni elektron. Dobri provodnici elektriciteta su metali. Spojimo sada eJektroskop sa Zemljom (iii dodimemo prstom) elektroni sa Zemlje dolaze na listice elektroskopa i razelektrisu ih. Pitanje 2.16. U metalima se nalaze slobodni elektroni koji se mogu kretati po cijeloj zapremini metala. 1 :1 (. Posmatrajmo jedan metalni izolovanl provodnlk B (sl. lijeva strana provodnlka B blGe naelektrlsana negativno. eim uklonimo nae!ektrisana tijelo A nema vise ni razdvajanja elektrlclteta. Elektrlcna indukcija I I ! + 2.J'. Jon! istog znaka naeJektrisanja kao i siljak. b).1.1. c). Metal u homogenom el. udaljavaju se velikom brzinom i povlace za sobom neutralne molekule vazduha. Listie] se opel razmaknu. Provodnici u elektricnom polju Elektricna influencija (indukcija). Na sHei 2. Razlog tome je Slo je lada sila elektricnog polja jednaka na oba kraja tijela u kojem je doslo do razdvajanja elektrieiteta. na sliei 2.17. polju Pod djelovanjem elektricnog polja u provodnieima nastaje razdvajanje elektriciteta. onda pridosli elektronl Iz Zemlje ostaju stalno u provodniku.I 'j 1 da se provodnik.

Elektricno polje prolazi kroz dielektrik ali biva oslabljeno.2. tj. V II I il Ovaj odnos je karakteristican za provodnik provodnika C. Rezultujuce polje E prolazl kroz dielektrik ali biva oslabljeno.) Napomena. 1 EJektricni kapacitet provodnika brojno je jednak kolic!ni a/ektriciteta koju treba dovesti provodniku da bi mu se potencijal pove{. npr. Atom (molekul) i dalje ostaje kao cjelina elektroneutralan ali ce jedan njegov kraj biti naelektrisan negativno.1. Elektricni dipol 81. Za dati provodnik odnos kolicine elektriciteta koja mu je dovedena i o 51. Elektricno polje ne prolazi kroz metal. IfLF. To je vrlo velika jedinica. naziva se elektri6ni kapacitet polarizaclia dielektrika. Npr.1. ada blva oslabljeno pri prolasku kroz dielektrik.19. PokazaU da elektricno polje ne prolazi kroz metale.18. sto znaci da je jacina elektricnog palja 4 puta manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu). kada je prisutan metal. Prinesi elektroskopu naelektrisani stap. Na prvi pogled bi se moglo oeekivati da prisustvo dielektrika nema uticaja na elektrieno polje. Prinesi naelektrisani stap. const. Eo I B. Usljed termickog kretanja dipoli su rasporedeni bez ikakvog reda. u elektritnom polju ani se pravilno orijentisu. Odn05 jacine elektricnog polja u vakuumu Eo i iacine elektricnog polja u dielektriku E zove se relativna permitivnost dielektrika.). 58 malo Kako to mozemo objasnltr? Kada se dielektrik stavi u elektricno polje. Elektricni kapacitet provodnika Kada se neki izolovani provodnik naelektrise kolicinom elektriciteta q..19.19.ao za jedinicu. a drugi pozitivno. slabije je od spoljasnjeg polja Eo. Na kuglu elektroskopa stavi metalnl.12 F Za one koji iele vilie znati Pitanje 1. 2.2. IpF ~ 10. Sta to znaci? Pozitivna jezgra atoma nece se vise nalaziti u centru elektronskog omotaca. Za razliku od provodnika elektricno polje dielektrika je slabije od spoljasnjeg polja. Naelektrisanja u dielektriku (51. Rezultujuce polje je E.~ njegovog potencijala je konstantan.19. Listie! elektroskopa se ne pomjeraju. C V Kapacitet od jednog farada ima provodnik ciji se potencijal poveca za 1 V kada mu se dovede kolicina elektriciteta od 1 C.. 81 jedinica za elektricni kapacitet je farad (F) F=~ 1 j I ! i IE.1. POlarizacija dielektrika Elektricni dipol ima dva centra raznoimenog nae!e~ ktrisanja.18. u odnosu na skretanje u vazduhu. Usljed toga dolazi do smanjenja jacine eiektricnog polja koje prolazi kroz dielektrik. ListiCi elektroskopa rasire.1. Dobili smo elektricni dipol (sl. T akva pojava S8 naziva 1 j . 10'9 F. 10'" F. Kada izmedu ploca naelektrisanog kondenzatora postavimo dielektrik (sl.l caSu. prinesi elektroskopu naelektrisani stap i zabiljezi skretanje listiea elektroskopa.1. itd. suprotnog smjera od spoljasnjeg polja. PriJe stavljanja Casa od metala iii stakla. Na primjer mo/ekul vode iii moleku] amonijaka su sami po sebi elektricni dipoli i bez prisustva spoljasnjeg elektricnog polja. Polarni molekuli ne daju nikakvo makroskopsko elektricno polje. Zbog toga se u praksi koriste manje jedinice: Za one koji iele vise znati Neke supstance imaju molekule koji su svaki po sebi elektricni dipolL Takvi molekuli se nazlvaju polami molekull.) stvaraju elektricno polje E' suprotnog smjera od spoljasnjeg poljaEo.1. jer se elektronski omotac pomjerio. and a ce se njegovi atomi (molekuli) polazirovati. 2. Jacina elektricnog pelja u dielektriku je er puta manja nego u vakuumu. Kako se maze izracunati kapacitet sternog provodnika? Elektricni potencijal sfernog provodnika je Ogled.) svi atomi dielektrika bit ce kao dipoli orijentisani u pravcu polja. 30 31 . InF. 2. Tako mozes uporediti skretanje IisHea.Kod izolatora (dlelektrlka) nema slobodnih elektrona. . onda on ima elektricni potencijal V. Na kuglu eleklroskopa stavi staklenu casu.. jos je Faraday ustanovio da se i u dielektriku formira elektrieno polje. Zbog toga je voda dobar rastvarac. odnosno staklo. Medutim. 2. Eo' E'. prema pozitivnoj strani ploce (sl. relativna permitivnost stakla j8 4. Mjerenjem S9 moze ustanoviti da 6e se potencijal provodnika pavetati dva puta aka mu se dovede dva puta veta kolicina elektriciteta. Kazemo da dielektrik u elektricnom poliu postaie polazirovan.'!. Medutim. Cak ni Zemljina kugla nema toliki kapacitet. U 10m slucaju kazemo da je izvrsena orijentaciona polarizacija dielektrika.

su razni tipovi kondenzatora koji se koriste u tehnici a) blok kondenzatori.1.1. . mogu biti: plocasti. e) elektrolit kondenzatori.. .2. a) b) 0) SI. v' >·.. Kapacitet plocastog kondenzatora se moze mijenjati pomjeranjem obloga kondenzatora. sa dielektrikom.23. Ta pojava se tumaci elektricnom influencijom.Plocasti kondenzator se .1. Na svakom kondenzatoru je napon jednak. Na slici 2. Sistem od dva provodnika koji moze primiti vetu kolicinu efektr/citeta . od dvije .2. primjenjuje se.--Paralelno vezivanje.sfernHcilindricni.120. Plocasti kondenzator C=e. b) keramicki kondenzatori. .-C o gdje je G. tada je kapacitet kondenzatora C = totrd"1 --------- sl Er Elektricni kapacitet kondenzatora C../ nego kada su odvojenl naz/va se eleklricni kondenzator. Sfemi provoOnik Kapacitet sfernog dimenzijama. kod radioprijemnika (slika desno). paralenne. .2. Promjenijivl kondenzator i oznaka kondenzator. Oznaka za kondenzator stalnog kapaciteta nema stre!ice. Na slici 2. to)e cu=~\y C = e. S1. tako da se mijenja onaj dio njihovih povrsina koje se poklapaju (sl. U tehnici kondenzatori imaju veliku prakticnu primjenu.24. Na sliei je prikazana i oznaka za promjenljivi SI.lijevo). 32 33 .2. su prikazana dva kondenzatora. Paraleino vezivanje kondenzatora q=q\+qz Sobzirom da je q "" CU. S obzirom da je po definiciji q odnosno = CV.23.1.22.d S gdje je GO permitivnost vakuuma. provodnlka je proporcionaian njegovim Elektricni kondenzatori Kada se u blizini jednog izolovanog naelektrisanog provodnika nalazi neki drugi provodnik.1.1.ploce naelekfrlsa6eIstom koHcinoiTI e!ekiriciteta su-protnog'Z-naka-:-"-------""i/___ / ' . veti je kapaciteta Co kada je izmedu ploca vakuum (odnosno vazduh). Prema objiku. Tehnicki kondenzatori -Q Vezivanje kondenzatora Za dobivanje odredenog kapaeiteta.-' Kapacitet konde-nzatora se definise odnosom kolicine elektriciteta na jednoj ad ploca i razlike potencijala izmedu plota A d B +Q Ic: ~I Ogledi pokazuju da elektricni kapacitet plocastog kondenzatora zavisi od povrsine jedne od ploca S i razmaka izmedu njih d..2.gdje je r poluprecnik sfere.1.22. Ako se izmedu ploca nalazi neki dielektrik. puta od Ukupna koiicina e!ektriciteta jednaka je zbiru kolicina elektricileta kojima su naelektrisani pojedini kondenzatori u SI.24.= U 2=U SI. onda se njegov elektricni kapacitet pove6a. sastoji . u praksi se kondenzatori cesto medusobno vezu.- +C2u relativna permitivnost dielektrika. Takav nacin promjene kapaciteta kondenzatora . Vezjvanje moze biti paralelno i serijsko. paralelno spojena na izvor stalnog napona U. na primjer.. rlJJltalnfl . Neki od njih mogu izdrzati napon i do 1000 V. te imati kapaeitet i do 1500 !iF.2. U.21.

IJ.uF). Prainjenje izmedu oblaka i Zemlje se cesto naziva grom.lF C C.Elektrieni-naboju atmosfeii / ~. + C.. Kod Serijski vezanih kondenzatora. Kako se definise voll? 5.l.9. c) U = 8V) 12. (R: a) E::::: 200 Vim.. Ko!iki je ukupni kapacitet? (R: a) C = 8 . te se dalie influeneijom na plocama ostalih kandenzatora uspostavi ista kolicina elektriciteta suprotnog znaka..875 .uF. "". U homogenom elektricnom polju izmedu ploca ravnog kondenzatora nalazi se naelektrisana cestlca 2 mase 1 mg i naboja q ::::: 5 pC.q. Tu slljetlost izazivaju elektrani koji dolaze do Sunea.-+C::-'. Koji se molekuli nazivaju polarni molekuli? ~=J.01 }-ls. v Ukupni napon je. Munja Serljsko vezivanje.uF +2. ako je njihov razmak d = 4 cm. a praznjenje izmedu dva oblaka munja.uF vezana su: a) serijski.1. n~ primi~~.3. Sipka je vezana za Zemlju preko bakame Hi cincane ploce do dubine 3 m. 510! Zen:ljine atm~sfere..2. Naziv je dobila po tome sto se javlja u po!arnim krajevima. . Cz " SI.17 cm) 11.27.. 34 35 . Atmosfersko praznjenje prali jak zvucni potres koji se naziva grmljavina.. Sta su ekvipotencijalne povrSine? 2.26. naziva se jonosfera.27. a razlika potendjala 12 V. nastaje tzv. . Rjesenje: a) Kod paralelne veze je Pitanja i zadaci 1. Munja na svom putu ka Zeml]i lrazi ti]elo koje najbalje provodi etektridtet.'-.2. Elektricni napon pri prai:njenju dostiie i do 100 mmona voltl.tF·2f. Kod serijske veze ukupan kapacitet je manji j od kapaciteta najmanjeg kondenzatora.1.azmak d=6 cm.uF i 5 .uF. c) brzinu koju 6e [mati posHje 0.lfitlteta + q. dJeluJe na kralke radiotalase kao ogledalo pa se pomocu kratkih radiotalasa vrSI pnJenos na vellke dailine."" 3 Ukupan kapadtet kod paralelne veze se povecao..26. q = const.. b) ubrzanje koje dabije elektron. slobodmh elektrona.). koji se nalazi na visini preko 80 km. !!J l!1 odnosno .. polarna svjetlost. 1. c) Razliku potencijala izmedu plata kondenzatora. Usljed cega nastaje "elelctricni vjetar"? 4. elektricno palje izvrsi rad ad 600 nJ..S·105 0. na drugoj ploci naslane naelektrisanje ..1. Kako se krecu naelektrisane cestice u hamogenom e!ektricnom polju? 6. iivotinje na olvorenom prostoru. Princip izrade gromobrana postavio je jOs 1758.3 V) 10_ lzmedu plata ravnog kondenzatora js . ltd. izmedu 100 i 700 km visine.. godine americki fizicar Franklin.(R: a) F = lmN.2. b) a'" 3. Gromobran gromobran.. Pri premjestanju koHcine elektridteta od 2 pC.. Uzrok jonizacije su ultra!jubicasti zraci sa Sunca i ka~~ml~kl zracl. c) v::::: at =.!L +.' : UJ U~ Primjer 1. b) serijskL Odredi ukupan kapacitet. b) p'aralelno. druga ploca prvog kondenzatora se veze za prvu plocu drugog ~ond?n~atQ~~~J!9-: _rsrz. a njeno trajanje milioniti dio sekuMe (sl. I U ~e~Jff\or~~Etri postoji v~}kl. Kada se na jednu plocu kondenzatora dovede ko(icina elektriciteta + q. uslJed kosmlckog zracenja. Jo~osfer~. SI. b) C = 1.. Djelovanje gromobrana se zasniva na jonizaciji vazduha kOja nastaje usljed sUjka na vertikalno postavljenom stapu (sl.. Serijsko vezivanje kondenzatora odakle se dijeljenjem jednaCine sa q dobije Za zastitu zgrada od groma karisti se -SI.25. Ubrzanje koje doblje pod uticajem elektricnog polja iznosi 1000 m/s • Odredi: a) elektrostaticku silu koja djeluje na naelektrisanje. b) jacinu homogenog elektricnog polja. 7.5. onda prva ploca prlml koilclnu elek.duiina munje i do 3 km. reciprocna vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora Ova elektricna kondenzatora kapadteta C.r.l:25)--:-1'QR:!a-sefla-iakvu--kombinaciju (bateriju) dovede napon U...C""~". Da Ii se trosi energija prj obilasku elektrona oko jezgra? c= C. Na nivou mora je 120 Vim.!L C C.. ~---- ~~-- ------. C 2 C. Jer S~~r... Zbog caga? 9.+ C"". ltd. Odredi: a) jaCinu homogenog elektricnog polja.1.3pF 3.. U gornjim slojevima atmosfere.. u . Zem!ja ima svoje elektricno polje kOje se prostire sve do jonosfere. . b) E=200 N/C.uF i C:F 2 pF spojena su: a) paralelna. ..01ps. To su usamljena visoka drveca. Kolika je razHka poteneijala izmedu tacaka elektrienog polja gdje je izvrseno pomjeranje? (R: U "" 0. a na visinf 50 m je 56 VIm.:1 veh~u kollclnu Jo~a I.. t~fHQh . Sia je elektricni dipol? Zbog cega je elektricno polie stabije u dielektriku nego izvan njega? 8.Ukupni kapacitet paraleino vezanih kondenzatora je r:::@-=C:::-. 2.).. b) Kod serijske veze je: C". Jacina elektricnog polja Zemlje opada sa nadmorskom visinom. a drugo • q. Ko~_ . broj nae. radloaktlvnog zracenJa.+~"". Razlog tome je sto se stalno vrsi proees Jon~zaci~e cestlCa_ au:ro~. ... Usljed jonizacije vazduha i elektricnog polja Zem!je nastaju naelektrisani oblaci. _§~rijskog vezivanja. 2.. I Kod P~!~l§1lno-vezanih kondenzatora ukupan kapacitet]e jednak zblru kapaclteta pOjedinlh kO~J::Ien%at9!~~_ Slican izraz dobijemo i za proizvoljan broj vezanih kondenzatora..10 m/s2.?ktrisanih cestlea. u!traljublcastog zracenja koje dolazi sa Sunea. 1). Ta~?. zgrade. d) s "" a-t-12 = predeni put poslije 0.1.= 1... Ova kondenzalora kapaciteta 3 ..IF + 2J1F c" 2. d) 13 m/s.

d 2. Ako struja stalno mijenja svoj smjer.9. bez obzira na njegov oblik. Elektricna struja ima danas 'Veliku prakticnu primjenu i svakodnevni iivot bi teilko mogli zamisliti bez elektricne struje: osvjetljenja. U gasovima su nosioci elektricne struje jon! i eiektroni. Brzina eJektricne struje [znosi c=300 000 km/s i to je ustvari brzina prostiranja elektricnog polja. Inaee. Ult=~ .. Napan izmedu dvlje tacke elektricnog polja brojno je jednak radu koj! izvrse sUe tog polja prj premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz jedne tacke u drugu. onda u provodnicima postoji elektricno polje. Brzina kretanja elektrona zavisi od jacine struje i ne prelazi 1 em/s. jer su elektroni naelektrisani negativno. Kada se na krajevima metalnog provodnika uspostavi stalna razlika poteneijala. onda ne mislimo na odredeni geometrijski smjer u prostoru. q. Takav smjer je usvojen po dogovoru jos dok se nije znalo da postoje elektroni. onda se naziva naizmjenicna struja. Kada kazemo jednosmjerna struja. Elektricna struja u provodniku moze imati samo dva smjera. Pod elektrolitom podrazumijevamo teenost koja provodi elektrienu struju. Usmiereno kretanie naelektrisanih cestica naziva se elektricna struia.. Smjer kretanja elektrona je suprotan od smjera elektrienog polja..2. Prema tome. Elektricna struja J Prenosenje naboja. Elektricno palje prolazl kroz dielektrik. Smjer elektricne struje je smjer elektrienog polja. E=.j. Usvojeni smjer elektricne struje naziva se tehnieki smjer. =~ E I . Brzina eJektricne struje i brzina kretanja elektrona nije jedno te isto. Elektricna indukclja je razdvajanje elektriciteta u provodnlclma pod djelovanjem elektricnog polja.!l. odnosno smjer. Odnos jacine eLektricnog polja u vakuumu i dlelektrlku zove se relativna permitivnost dielektrlka. struja moze biU jednosmjerna i naizmjenicna. Izmedu placa ravnog kondenzatora jaclna homogenog eJektricnog polja je: v=~ q.Vainiji iskazi i formule potencijal u nekoj tack! elektricnog polja brojno je jednak potenciJalnoj energiji jedinlcnog probnog naelektrisanja. 51 jedlnica za elektricni kapacltet je farad (F). u metalima se nalaze slobodni elektroni. kompjutera. Kako nastaje elektricna struja? Pod djelovanjem elektrienog polja nosioei naelektrisanja se krecu usmjereno. U elektrolitima su nosioei elektriene struje joni koji mogu biti pozitivni i negativni. a smjer kretanja elektrona fizicki smjer.. Elektricna struja_ u metalima polja uistom pravcu (sl. V ! il F='£ V 'I I 1 I I 1 I j I I I 1 I i '1 I 36 37 ..2.I c=. Gustina struje U elektrostatici smo proucavali eiektricne naboje koji miruju.1. nego na smjer u provodniku. Sada cemo proucavati naboje (naelektrisane cesllce) u kretanju. Na primjer. To je ustvari smjer kretanja pozitivnog naelektrisanja. kretanja elektrona je ureden.2. Elektricni kapacitet provodnika brojno je jednak koJiclnl elektriciteta koju treba dovesti provodnlku da bi mu se potencijal povecao za jedinicu. £ . elektricnih masina. televizora . mobitela. da bi kroz provodnik protieala elektriena struja potrebno je da u provodniku postoji elektrieno polje.1 . s obzirom na smjer.2. Na sve slobodne elektrone djeluje sila elektrienog SI. Na taj naein pravae. Elektricno palje ne prolazi kroz matale. 2.

Gustina elektriene struje brojno je jednaka jacini elektrlcne struje pO jedinici povrsine popreenog presjeka provodnlka.4.2. Cesto se u praksl korlsti i vellelna koja se zove gustlna struje. a) Kolika protekne kolicina elektriciteta za jednu minutu? b) KoUka elektrona protekne za to vrijeme? Rjesenje: I Ovaj odnos se naziva elektricnl otpor provodnika I obiljezava se sa R. Olovni akumulator moze. imamo provodnlk na Clje krajeve MIN dovedemo napon U. Iznosl 0. stoljeGa. itd. Ohmov zakon. U -=const=R A=~ s Ukupna kolieina elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnlka za vrijeme t. Iz Ohmovog zakona je 11t1/Joi'-. Tada kroz provodnlk protlce struja jaGine I (sl.2. na prlmjer.2. Elektricni otpor provodnika I 1 ~I 1 = sto predstavlja Ohmov zakon za dio strujnog kola. onda ce gustlna struje Imati razlicite vrljednostl (sl. Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektricilela koja protekne kroz presiek provodnika u iedinici vremena.. Primjer 1. s.5 A do 20 A. . moze Iznosltl I do nekoliko stotlna ampera. 2. C=As (1789 ~ 1854) VeGa jedinica od ampersekunde (As) je ampersat (Ah) Ah = 3600 C JaCina struje u kUGnlm aparatima.Jacina elek!ricne s!ruje Osnovna karakeristika elektricne struje je njena jacina. Jedlnlca za elektricnl otpor je om (n). na primjer. eksperimentalno utvrdlo vezu izmedu jacine elektricne struje i napona koji vlada na krajevlma provodnika.b)n:=? ruO-It-2A. Na mjestlma gdje je provodnlk tanjl gustlna struje je veGa. ltd. Odnos napona i jacine struje za dati provodnik je stalan.2. 8ada mozemo pisati da je N M I SI. SI.). Aka se jacina struje ne mljenja u toku vremena.2.5-1020 elektrona Jacina elektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu na njegovim krajevima.120C b)Q=ne. I=2A t=l min:::::60s a)Q=?. pod uslovom da je temperatura stalna. prl stalnoj jacinl struje je q=1t Jedinica za kolielnu elektriciteta kulon (C) se onda moze Izrazltl kao. Gustina struje R --~ I' t' n V ele ·'=A Provodnik Ima elektricni otpor ad 1 n kada kroznjega protice struja od 1 A prl razlici potencijala od 1 V izmedu njegovlh krajeva. Neka.). na prlmjer.4. Kada dovedemo dva puta veGI napon. lokomotlve. a obrnuto proporcionalna njegovom otooru. jos u prvoj polovlni 19. Elektricni otpor Njemacki fizicar Ohm je. 2. I J=S 81 jedlnlca za gustlnu struje je Nm 2 Kada povrsina presjeka provodnika nije ista duz cijelog provodnika.6-1O"C n '" 7. Jacina e!ektricne struje kroz neki provodnik. a kod elektncnlh dlzalica.60s Q . kroz Istl provodnik ce proteCi dVa puta veta struja. 38 39 . akumulisatl koliclnu elektrlciteta preko 50 Ah.2.n= Q 120C e 1.2.2. onda je II=~I Jedinica za jaeinu struje je amper (A). iznosl 2A. Gustina struje.

a jacina struje koju pokazuje ampermetar.. Ovakvi otpori.2. otpor opada sa porastom temperature. onda je R = Ro (1 + at) za elektricnu provodljivost je simens (S).) R Pribor. otpor S8 ne mijenja sa temperaturom.---{v}-Ogled.10\1 U=1 U = RI = 20·1O} 0·0. kroz koji prolazi struja jacine I U=RI Ohmov zakon ne vati za sve materijaie. Za eleklrolite i poluprovodnike a<O. tj. za koje vazi Ohmov zakon.5.. naglo se smanji! Zasto? IR=pil .'lmY rn Pitanje 1. Odredi elektricni otpor opruge lz hemijske olovke (sl..2. o=~ R Jedinica Zavisnost elektricnog otpora od temperature Promjena temperature provodnika uslovljava promjenu njegovog elektricnog otpora. dzepna baterija. dzepna baterija. Sastav! slrujno kola kao na sllei 2. kao na sHe! 2. a na temperaturi t iznosi R. Primjer 1. Pitanje 1. Za veeinu hemijski cistih metala vrijednost koeficijenta otpora iznosi 1/273. (lO-. .~ .7. Prlbor. je sematski prikaz: a) stalnog otpornika. upaljac (sibiea).01 A U=200V Jedinica za specificnu provodljivost je simens po metru (S/m) Primjer 1. opruga iz hemijske olovke. ampermetar (dO 3A).6. Dzepnu bateriju ukljuci nakratko i procitaj vrijednostl napona i jacina struja.2. prema Ohmovom zakonu R=r' u Specificn. U:. Elektricni otpor izrazen u Dmm2/m izrazi u Dm. Pored kondenzatora i zavoJnlca otpornici su najcesce upotrebljavane elektronicke komponente. vezni materijal.2. Upaljenu sibieu prinesi opruzi. Qmm m 2 Q. Na slici 2. 51 jedinica za specificni otpor je ommetar (Om) U praksi se cesto koristi mjesovita jedinica. poluprovodnika i jos nekih materijala porastom temperature otpor se smanjuje . 10:. 10 mA = 0. On vazi uglavnom za metale i to pod uslovom da je temperatura konstantna.Iz Ohmovog zakona slijedi da je napon U na krajevima provodnika otpora R.2. Otpornici.20 ill . ampermetar do 3 A. Ako je otpor provodnika na DOG Ro. Opruga se usija. Kod elektrolita. Struja opasna po . s Faktor srazmjernosti p se naziva specificni otpor provodnika i on zavisi od vrste materijala provodnika. SI.20. Ogled. Sta je to elek1ricna provodljivost? Dna se definise kao reciprocna vrijednost elektricnog otpora. Voltmetar do' 6 V.5.2.t ogled Elektricni otpor je. Ogledi pokazuju da elektricni otpor provodnika zavisi od njegove duzine I. poprecnog presjeka S i materijala od kojeg je napravljen provodnik. . Za neke materijale.termicki koeficijent otpora. a elektricni otpor tljela je 20 1<0. 2. kao sto su legure konstantan i manganin.livet covjeka iznosi 10 mA.6. Veil oprugu u kolo struje. Pli kojom naponu bi slruja usmrtHa covjeka? Rjesenje Sta je to specificna provodljivost? To je reciprocna vrijednost speciflcnog otpora. b) promjenljivog otpornika. Kod metala otpor raste sa pove6anjem temperature. U tehnici se ovaj proizvod cesto naziva pad napona. Ampennetar se veze u kola serijski. alpar. gdje je a. nazivaju se omski otpori. vezni materijal.2.5. Rjesenje. a voltmetar paralelno. L----u----' SI.2. Opruga ih hemijske olovke.01 A R . 4D Omm'/m 41 -. Pokazi da otpor provodnika raste sa temperaturom.

10·9 A). Na slici a) je zicani otpornik.UJ ~il'~ b) Na sliel 2.2. gdje je e nabor elektrona.2.8.33 A) 10.7. 43 42 . 2 nA.5 A ako pretpostavimo da mu je kapacitet opao na 35 Ah? 5 (R: a) 1. Varistori . 2. Sta cini elektricnu struju kroz provodnlk? 2.2. Sematska oznaka za: a) stalni otpornik. 2.· Elektricna struja u metalima Nosioci elektriene struje u metalima su eleklroni. 1"". Kada u metalu nema elektrienog polja. Olovni akumulator akumulise kolicinu elektriciteta od 55 Ah.id\ se koriste za stabilizaeiju napona.9S·10 C. Svi elektroni ·c" se kretati u 'praveu elektriene sile F=eE. pa zatim treceg. 6. a kroz njega protiee struja od SmA? (R' R = 250 kQ) R=Ro(l+at) Modeli vodenja elektricne struje U. b) 40 satL 9..2. Na sliei c) je potenciometar. a obrnuto proporcionalna njegovom otporul Elektricni otpor provodnika zavisi od njegove duzine Q. Siobodne elektrone u metalima nazivamo elektronskim gasom jer se ponasaju slieno ideal nom gasu. 6. su prikazane razlicile vrste otpornika. izraden od . 0) 51. Koliki je otpor pravodnika na cijim krajevima je napon od 2kV. koji oseiluju oko ravnoteznog polozaja.lzrazl u amperimajaCinu struje od: 10 rnA. (R: 0. onda se krecu haoticno. Da Ii se smjer elektricne struje poklapa sa smjerom uredenog kretanja elektrona? 5. od nule do njegove I="R R=ps I u V makslmalne vrijednosti. poprecnog presjeka S i speeificnog otpora EJektricni otpor provodnika zavisi od temperature.8. t SI.(VDR . Jacina eJektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu na njegovim krajevima. Ta sila daje ubrzanje elektronu. t! o Atomi metala imaju slabo vezane elektrone u spoljasnjoj Ijusei na koie utice elektricno polie susjednih atoma. Kakva je razlika izmedu brzine elektricne struje u metalima i brzine kretanja e!ektrona? 3. 6pA. PTe (pozitivni temperaturski koefieijent) otporniei se koriste za mjerenje temperature. Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnika u jedinici vremena.01 A. Kada se na krajevima provodnika uspostavi razHka potencijala u provodniku ce postojati elektrieno polje.2.2. Koriste se. Pitanja i zadaci 1.2. prema relacljl Za metale otpor raste sa temperaturom za elektrolite i po!uprovodnike otpor opada sa temperaturom.10-6A. na primjer.9.A". To je promjenljivi otpornik kod kojeg se vrijednost otpora moze mijenjati klizacem. (R: I = 0. a} KoUka je to kolicina elektriciteta u kulonima? b) Koliko vremena maze davati struja od 0.10. b) promjenljlvi otpornik olpornosli. Oni "Iutaju" po eijeloj 51. LOR " fotootporniei su naeinjeni od poluprovodniekog materijala. Koliku jacinu stmje pokazuje ampermetar. Atr. Zbog cega kroz sijalieu protekne znatno jaea struja u trenutku njenog ukljucivanja nego pri da!jem radu? 7. ako za pola sata kroz njega protekne 600 C elektrielteta. 8. NTC termistori (negativni temperaturni koeficljent) se koriste za mjerenje i regulisanje temperature. itd.lice· na izolatoru. Na sliei b) je slojni otpornik koji se izraduje taka da S8 na nosac od izolatora (keramike) nanese sloj odredene Vainiji iskazi i formule Elektricna struja je usmjereno kretanje naelektrisanih cestlca. Koje su cestlee nosioe! elektricne struje u elektrolitima? 4. Otpor im zavisi od toga koliko su osvijetljeni. Sta je pad napona? . Pod takvim okolnostima spoljasnji elektroni mogu lahko preCi u domen drugog (susjednog) atoma.). za upravljanje relejom. Sloj moze bili melalni iii ugljeni. Otpornici Na taj naein oni postaju slobodni elektroni.10. Elektricna struja u rnetalima zapremini provodnika ravnomjerno su rasporedeni u prostoru izmedu pozitivnih jona (sl.2.

Prj malim vrijednostima napona struja je priblizno srazmjerna naponu sve do neke vrijednosti iz koja se zave struja zasicenja. kao rezultat proticanje.2. napon se zove napOI) udarne -jonlzacije.. kad nesamostaTnog provodenja. Elektricna struja u tecnostima Raz{aganje neutra/nih ma/eku/a na jane naziva se elektrolitlcka disocijacija. U nasem primjeru molekull kuhinjske so!i NaCI se razlazu na jane. Tada molekuH iii atomi postaju jonL Aka u vodu dodamo nesto kuhinjske soli instrument ce pokazali da prolazi struia.2.. maze se koristiti uredaj. na primjer. Jonizatar maze bili. zracenje itd. elektricne struje naziva se elektroliza i Zakone elektrolize da~ je Faraday.).2. se obrazovati I pozitivni . baza i soli dobro provode elektricnu s1ruju nazivaju se elektroiitl. Tako nastaju sekundarni jonl ciji-se bro] naglo umnozava..e -CI Na katodi jon natrija prima jedan elektron ] postaje neutralni atom.13.11. ako S8 molekuli (atomi) gasa jonizuju onda i ani mogu provoditi elektricnu struju. Prvi Faradayev zakon elektrolize 9lasi: Masa·!zdvojene !1tJpstance pri elektrolizj proporcjonalna}e protekloj kolicini elektricite~a m=kq=kIt j i 1 l Medutim. lzmedu metalnlh ploca je vazduh.2. Objasni zasto? se upalL Prije sipanja soli sijaHca nije bila upaljena iako je Elektricna struja u gasovima Elektricna sf. Vodeni rasNori kiselina.12. U to se mazema uvjeriti aka u nju uronimo dvije-melalne ploce spojene sa izvorom struje (sl. lako struja dalje ne raste. U kolo vezi dzepnu sijalicu. Doslo je do jonizacije molekula vazduha. Kada se elektrode vezu u kolo struje. a sa minus polom katoda (K). Ako izmedu ploca stavimo upaljenu sibi~u kazaljka galvanometra te skrenuti. klseline Ui soil dolazi do Spoljasnji faktori koji Cine gas provodnikom naziva]u se jonizatori. Nesamostalno provodenje gasova Kada se proticanje elektricne struje kroz gasove ostvaruje djeJovanjem nekog spoJjnjeg faktora ljonizatora) onda se takvo provodenje naziva nesamostalno provotlenje. odnosno ·molekuJa. U tom trenutku svi joni koj! su stvoreni spoljasnjim jonizatorom dolaze do elektroda. Teorija koja na ovakav naein objasnjava provodljlvost metala nazlva se elektronska teorlja.11. A.2. prj cemu se od njih odvoje jedan iii vise elektrona.12. Na slid 2. Vazduh je dobar izolator. Jonizacija moleku!a Hi atoma moze se vrsiti pod nekim spoljnim ullcajem. Na anodi jon hlora otpusta jedan elektron i postaje neutralni atom. 51. Za ispitivanje zavlsnosti struje od napona izmedu elektroda. Pokazi da rastvor elektrolita provadi elektricnu struju. Na elektrodama dolazi do razelektrisavanja jona: KH: Na+ + e -Na • 51.11. itd. gdje je k * elektrohemijskf ekvivalent koj] zavisi od vrste supstance. ltd.:!. Procas fzdvajanja sastojaka iz elektrofita. Kao elektrode koristl dva eksera! Kada sipas kuhinjsku so u vodu sijalica kola struje bilo zatvoreno.) Ogled. Kada vezemo ploce za elektricni izvor kazaljka galvanometra nete skrenuti. onda se pozivitni joni krecu prema katodi i zato se zovu katjoni. Ploca kOja je spojena sa plus polom naziva se anoda (A). Kada se djelovanje ovih slla uravnotezl. 44 I j . Elektroliza ima siroku primjenu u tehnicl. Kako U procesu jonizacije gasova mogu elektroni. Medutim. kao na sHe! 2. Taj . Ovi joni se nazivaju primarni jonL Pri nekom napanu Ull izmedu e!ektroda skoCi varnica. odnosno molekuli neutralni i da nemaju slobodnih elektrona iii jona kojima bi S8 ostvarila elektricna provodljivost. U tom trenutku su·jonl dobiti toliko veliku energiju da mogu sami vrsiti jonizaciju neutra!nih atoma. 2. 2. . Na+ + cr . Ta brzina je reda velieine nekoliko millmetara u sekundi. a kao lzvor struje koristi dzepnu bateriju. NaCI. samo sto S8 napon izmedu elektroda moze regulisati poteneiometrom i mjerlti voltmetrom. 45 ~ . prikazan jednostavan ogled za demonslraciju provodljivos1i gasova. pavecanjem napona joni dobivaju sve vecu energiju (sl.2. Sastavi kola struje kao na slici 2. Negativni joni se Krecu prema anodi i zato se zovu anjan!. Pozitlvni jonl i elektroni krecu se prema odgovarajucim elektrodama. Da bi se povecala struja zasicenja potrebno bi bilo povecaU jaCinu jonizatora. Znaei da je eisla vada izolatoL Gasovl su vrlo losi provodnici elektricne struje pa ih mazema smatrati ·Izolatarima. ). aluminij .uja u teenostima Gista vada u neznatnoj mjen provodi eiektricnu struju i mazema je smatrati izolatorom.2. galvanostegija (prevlacenje povrsine metala podloznih korozlji sa tankim slojem pJemenitog metala. Kada ukljucimo kola struje instrument ne pokazuje nikakav alkloo kazaljke. slobodnl elektronl se krecu nekom srednjom brzinom koja se zove drif-brzlna Yd.12.Medutim slobodni elektroni se krecu ubrzano samo izmedu dva sudara (medusobno iii sa jonima kristalne resetke).2. Prestankom djelovanja jonlzatora prestaje i provodenje. Nakan loga struja prestane da raste iako se napon povecava. negativni jon. Ploce nazivamo elektrodama. plamen. i slobodni to mazema objasniti? Kada u cislu vodu dodamo baze. Na primjer za dobijanje cistih metala (bakar. + razlaganja moJeku!a na jone. Medutim I tako male brzine su dovoljne za dobljanje elektrlenih struja velike jaelne.. To je uslovljeno vellkom koncentracljom slobodnlh elektrona u metalima koja je reda velieine koncentracije atoma u metalu. Usljed toga gube brzinu. zatim se ponovo sudaraju. To znael da su njihovi atomi. TI sudarl uslovljavaju sllu otpora koja je suprolna sili elektrlcnog polja.2. A(+): cr .).

13.. t --y Prema konvenciji (dogovoru) smjer elektricne struje je smjer kretanja pozitivnog elektriciteta.2. Napon udarne jonizacije. u vazduhu uvijek lma izvjestan broj primarnih jona. Varnicu prate vr!o jaki zvucni i svjetlosni efekti.. kOjim se ukljucuje iii iskljucuje strujno kolo. o 8 Kada se elektrlcna struJa u gasovima moze sarna od sebe da odriava provodenje je samostalno.Sada se prainjenje u gasovima samo po sebi odri:ava. zavisi od pritiska. Gasna cijev One se upotrebljavaju kao vrlo ekonomican izvor svjetlosti. $1. tj. a njihova unutrasnjost i do desetine miliona stepeni. Obicno se pod plazmom podrazumijeva gasna plazma.2. Pod slicnim okolnostima oikrivena je jOs jedna vrsta zraka koji su nazvani kanalski zraci.2. vrste gasa i rastojanja izmedu elektroda. Baja svjetlosti zavisi od vrste gasa. Sta je to tinjavo praznjenje? Tinjavo prainjenje nastaje u gasovimna pod snizenim pritiskom. Mehanizam lucnog prainjenja je nesta drugaciji i netemo 0 njemu govoritL 51. ! u meduzvjezdanom prostoru se takode naiaze naelektrisane cestlee. . Uredaj koji odriava stalnu razliku poteneijala u toku proticanja elektricne struje naziva se izvor efektri6ne struje. Ovaj sloi apsorbuje nevidljivu ultraljubicastu svjetlost koju emiluje iivina para. Ogledl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom odigrali su vrlo vainu ulogu u razvoju atomske fizike i elektronike.2. a emituje vidljivu svjet!ost vrlo slicnu dnevnoj (Suncevoj) svjetlosti. . Ud. Eleklricno kolo Svaki elektrieni izvor karakterise elektromotorna sila izvora 8 i unutrasnji otpor izvora r (sl. Na primjer. Pitanje 3. odnosno parom. Ustanovijeno je da se kana!ski zraci sastoje od pozitivnlh jona. Temperatura povrsine Sunca 1 zvijezda iznosi oekoliko hiljada stepen]. elektrolucno zavarivanje. Na primjer dzepna baterija i akumulator su jzvori jednosmjerne struje. Posto su dolazili sa one strana gdje je bila katoda nazvani su katodni zraci. Pri tome je napan udame jonizacije znatna niii.ao neka pumpa.15. Ogled.). 2. Sta su katodni. otkrivena je jadna vrsta zraka eija ja priroda bila nepoznata. Kod izvora jednosmjerne struje krata crtica oznatava negativan pol. U izvoru elektriene struje energija neke druge vrste se pretvara u elektrienu energiju. Za stalno proticanje elektricne struje potrebno je da postoji zatvoreno strujno kolo. ·zvu6ni efekti zanemarljivi.2. 47 46 . U praksi se za osvjetljenje koriste fluorescentne sijalice punjene zivinom parem. IZvor elektromotorne sUe ne stvara naelektrisanje vee ·'ga sarno pokreee I<. cine spoljasnji dio strujnog kola. 51. Sematski prikaz izvora struje • potrosae elektricne energije R • provodnici koji vezuju potrosae sa elektricnim izvorom. Sta je to plazma? To je posebno agregatno stanje supstancije koju karakterise visok stepen jonizacije.16. stolje6a ustanovljeno je da su to ustvari brzi elektroni. Fluorescentne sija!ice su trl do catiri puta ekonomicnije ad sijalica sa usijanim vlaknom. . Elektromotorna sila Naglasili sma da je za stalno proticanje elektriene struje kroz provodnik potrebno odrzavati stalnu razliku potencijala na njegovim krajevima. lt~ Varnica ce se pojaviti u gasovima i kada nema spoljasnjeg jonizalora. . Prinesi upaljenu· siblcu (ill upaljac). tj. bljest~lica.2. ako je jacina elektricnog polja izmedu elektroda 30000 V/cm. a duza crtica pozitivan pol. Plazma se moze javiti kako u (:vrslom tijelu (elektronsko-supljinska plazma u poluprovodnicima). . Pitanje 2. Objasni zasto? Pogledaj sliku·2. Struja zasicenja Samostalno prainjenje (provadenje) ima siroku primjenu u praksi: izrada Huoroscentnih sijalica. Osnovni elementi strujnog kola (sl. Na primjer kod akumulatora se vrsi pretvaranje hemijske energije u elektrienu. elektroskop se odmah razelektrise. je sematski prikaz izvora jednosmjerne struje (a) i naizmjenicne struje (b). potrosae. asia kanalski zraci? Kada su vrseni eksperimentl sa prainjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom.. a svjetlosnl efekti ravnomjerni.2. Kazemo da je tada strujno kolo zatvoreno. u vazduhu se elektricna vamica javlja pri normalnom pritisku. kOd elektrienlh generatora se elektriena energija doblja na racun mehanieke. . a zidovi su premazani lankim slojem fluoreseentne supstancije. ListiCi e!ektroskopa se skupe.15. Pitanje 1.elektricni izvor 8 koji odrzava "') potencijala na stalnu razllku polovima.. Taj smjer se naziva tehnicki smjer. itd. 2. 2. Cijev je ispunjena nekim gasom. tako 1 u tecnostima (plazma elektrolitickog rastvora). Kada se prekidac ukljuci kroz strujno kolo protice elektriena struja. Krajem 19. Pored varnicnog prainjenja postoji j ttv.14. Kracu se u suprotnom smjeru od katodnih zraka. kod fotoelemenala se svjetiosna energija pretvara u elektrienu. Zato i vrlo razrijedena meduzvjezdana supstanca predstav!ja svojevrsnu plazmu. c Elektricno kolo. itd.2. Elektricni izvor sa svojom elektromotornom silom i unutrasnjim otporom eini unutrasnji dio strujnog kola. Na primjer. iivina para Ijubicastu boju~ natrijeva para zutu boju.prekidac P. U. visoKonaponski prekidacl. lucno praznjenje kod elektricnog luka.16. Na sllei 2. Na nasoj slid to je od pozitivnog prema negativnom polu izvora. Nae!ektrisi elektroskop.) su: . Ud. 2.2. Neon daje crvenu boju.2_16. Provodnici. 51.12. napon pri kOjem se provodenje samo od sebe odriava. + A Pojava tinjavog praznjenja pod sniienim pritiskom se korlsti za izradu gasnih cijevi.

05 n a) Koliku 6e struju davati akumulator ako se njegavi krajevi kratko spoje? b) Koliki ce blti napan na polovim akumulatora aka se njegovi polov! spoje sa potrosacem otpora R = 1 0. Akumulator ima elelctromotornu sHu J'=2.lV r' O. dakle. a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu. Nerazgranato strujno kolo I I Zbir padova napona na unutrasnjem dijelu kola (rl) i spofjasnjem dijelu kola (Rl) jednakje elektromotornoj sUi izvora #. Kako mozemo izmjeriti elektromotornu sHu izvora? Prema gomjoj relaciji napon na prikljucdma izvora jednak je elektromotornoj sili izvora kada kroz njega ne tece nikakva struja (1=0).2. nerazgranato strujno kolo. Elektromotorna sila izvora Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili izvora.2. (. 2. SI.spoljasnji otpor. Na sliei b) jedna osoba stalno vrsi rad podizanjem kugliee na visinu h. Ako kroz kolo protice struja.) b) 1 :1 i.O?~. r . ~ . v . .18. u elektricnom izvoru (sl.2. G'=A q Treba istaei da elektromotorna sila nije sila vee ima dimenzije napona. <) G'=(RI+rl)=U R +U. Ova relacija vazi za nerazgranato strujno kolo. Pitanje 1.) jednak je padu napona u spoljasnjem dijelu strujnog kola. mjeriti napon na krajevima neopterecenog izvora. Prema prethodnoj reladji. Na sliei e) kretanje (strujanje) vode odrzava vodena pumpa. 1='£"" 2.18. je prikazana tzv.2.{' umanjeno] napona u unutrasnjem dijelu strujnog kola.Elektromotorna sila izvora struje brojno je jednaka radu spoljasnjih sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na visi potencijal. Fizicki smisao elektromotorne sHe izvora moze se objasniti poredenjem sa vodenom pumpom iii mehanickim radom (sl. i UFr! U=ft~rI Ohmov zakon za kolo struje U Ohmov zakon. tada kroz· kolo prolazi struja kratkog spoja.17. onda se javlja pad napona kako na spoljasnjem otpofU R.18. Cemu je jednak napon na polovima elektricnog izvora? Napon na prlkljuecima izvora (sl. SI. Na sliei 2. Trebalo bi.elektromotorna sila lzvora. UR=RL Dalje cemo 9a obHjezavati sarno sa U.unutrasnji otpor lzvora. 2. odakle je R II=R~rl Ova relaeija izrazava Ohmov zakon za kolo struje. Medutim kroz voltmetar uvijek prolazi jedan dio struje te se tacnije mjerenje vrsi specijalnim postupkom.1 VI unutrasnji otpor r::: 0. za pad tacnije na spoljasnji dio strujnog kola. 1 1 I 48 !=42A 49 .2. taka i na unutrasnjem otporu r.17. definisan relaeijom I = R' odnosi se na dio strujnog kola iii Napon na priklJuccima izvora Jednak Je elektromotomoj sili izvora (.!':::U R + U. Rad spoljasnje sile (covjeka) omogucava da se kugliee stalno kre6u. 2. Taj rad vrse spoljasnje sile. a) Kada S8 polov! elektricnog izvora kratko spoje provodnikom zanemarljivog otpora (R=O). a) stalno se prenosi neka kolicina elektrieiteta sa jednog pola na drugi (na primjer jedinicna pozitivna kolicina elektrieiteta sa negativnog na pozitivni pol). I Primjer 1.). gdje je R .1 Rjesenje. te se izrazava u voltima (V). Slicno tome.2.

. 11 " .lra BCKB: IRR-h R2 '" 0. 2. onda dolazi do zagrijavanja pa i lopljenja provodnika.1 Kontl. Pitanje 3.toje S R2 ·~b SI. Kirchoff je dao dva pravHa koja se zasnivaju na zakonu odrzanja kolicine elektriciteta i Ohmovom zakonu. adnas. Za rjesavanje prostor strujnog kola dovoljno je poznavati Ohmov zakon. jer nema IR. se na strujnu konturu.2.f' n. otpornik sa cepovima. je eesc. Primijeni 1.2.1:8 evorove B i K. lz gornjih relacija izracunati nepoznati otpor Rx. ampermetar (do 3A). Pitanje 4. b) JaCina struja u kolu je Aigebarski zbir jaeina struje u svakom evoru jednaka je nuli. Na 8[. Kirehoffovo pravllo . Izabeti jednu vrijednost otpora (npr. Za proracun se moze uzeti da struje koje ulaze ujedan evor imaju predznak plus.t. pOdijelimo postjednje dvije jednacine. I'> Rjesavanjem dvije jednaeine sa dvije nepoznate maze se odrediti e!ektromotorna 511a izvora i njegov unutrasnji otpor. to je nepoznati otpor ~h struja.21. je serna tzv. SI. Odgovor: Za evor B:-Ix= lR Za evor K: I. Odgovor: Kontura AKBA: I!Rl~I~R.Posto struja kratkog spoja ima vrlo veliku vrijednost.2.2.e. ". Odrediti elektromotornu silu i unutrasnji otpor diepne baterije. t '{ -~c R.19.lV H2+0. R Za one koji zele vise znali Na sHe! 2.2. "" !2 Kirchoffova pravila Do sada smo razmatrali presto iii nerazgranato strujno kolo. Primijeni 2.: Odgovor.2. u praks. tj. . Strujna kontura je svako nerazgranato strujno kola od koj. pomocu kojeg 5e mjeri nepoznati omski otpor R•. Kirehoffovo pravilo za strujne konture AKBAiBCKB.teta. a predznak minus ako idemo u smjeru suprotnom od smjera strule. R2". kada se kontakt pomjera po zief 5talnog presjeka.20. zatvori prekidae i izmjeri jaeinu struje 1.f' Aigebarski zbir svih elektromotomih sila u zatvorenoj strujnoj konturi iednak ie zbiru svih Dadova naDona u toi konturi.=RR11 R. k Pitanje 2.OSQ 1=2A Napon na krajevima izvora je Drugo Kirchoffovo pravilo. Odgovor: Kontakt K se pomjera po iid AC koja 1ma stain! presjek S i od istog je materijala. koju pokazuje ampermetar. Pltanje 1.ee struja 1. G' R+r 2. 2 Tadaje 11 " ' .21.2. oba dijela imaju isti specificni otpor. slueaj da je slrujno kole razgranate.e. koji 5e odmah iskljuce (iii istope) kada slruja prijede dozvoljenu vrijednost. r+Rl Panovi mjerenje ali sada za drugu vrijednost otpoTa (npr. R.20. IxRx = IjR[ IRR 12R2 Zbir jaeina struja koje utieu u jedan evor jednak je zbiru jaeina struja koje izlaze iz evora. S obzirom da je otpor R=p"£.2. Wheatstonovog mosta (Vitstonov most). AI< I Meaut. -11--1---' SI.r+ R2 .2. a one koje izlaze iz evora predznak minus. Grananje struje Il:::::h+h Ova· relacija se moze naplsati i u ob[. Za 8[ozena strujna kola koriste S8 Kirchoffova pravila. ... Drugo Kirchoffovo pravilo g[asi: u "" tf - rI = 2.=1 n.2. te je S obzirom da je Ix = !R:11 "" !2.0. I 2R1 = IRR U gornjim relaeijama pad napona ima predznak plus oako [demo u smjeru struje. u evor A pr.19.L=iL £2 50 51 .050· 2A U".0. Most se dovodi u ravnotezu tako slo se pokretni kontakt pomjera po ziei AC sve dok galvanometar G ne pokaze -vrijednost struje jednaku nuli. Napisi izraz za izracunavanje nepoznatog otpora. .2V Ogled. Da ne bi doslo do pregorijevanja instaladja u kola struje se stavljaju osiguraci. Poznati otpor R je abtena otporna kutija sa cepovima.21. Prema napisanim relaefjama. vezni materijaL Dzepnu bateriju vezi za ampermetar i otpornik kao na sliei 2.ku odnosno !. I 1R!= Ix R" --R't 1']. Iz tog evora mora istlcati ista nagomilavanja e[ektr.m. na sllci 2. s[ozeno strujno kolo. Wheatstonov most Prvo Kirchoffovo pravilo g[a8. Prlbor: Dzepna baterija.lV .h se moze da sastoj.

+R. Kada bi na primjer.). a) Kod serijskog vezivanja je R:.2. odgovara dlo zlca duzine 0. Vise otpornika vezu se u seriju tako da kraj jednog vezerno za pocetak drugog. itd.. Kada su vezane parale!no. I I Sl. b) Aka jedna sljalica pregor]. Vezivanje elektrienih otpora Slicno kondenzatorima i otpornike mozemo vezjvati na dva osnovna nacina: serijski i paralelno.5 V. jer nema grananja. PotrosaCi se vezu paralelno. jer je napon na krajevima svake 5ijalice ostao lsti. 2. Na taj nacin napon na krajevima svakog potrosaca je is!! i iznosi 220 V. kraz oslale dvije sijalice prolazi isla jaCina struje od 0. I U U . Ie je prema 1.2..24.: R!+ R 2"" 1£2+ 2 D: Serijsko vezivanje. na isti napon U ::: 220 V. 2. odnosno IR~R. kraj drugog za pocetak treceg itd.3 52 ij J SI.5 A.I gdje je R . *.'+~+~=4.Q R=O. Kroz svaku sijalicu prolazi isla jacina struje. je prikazano paralelno vezivanje tri otpornika.Otporu R. Pitanje 1. Dva otpornika R 1= 1 Q i R2= 2 Q vezana su: a) ser1jski.=~+~.23. 0. U::: U j + U 2 + u 3.2. Elektromatorna sila (ems) jednog Leclansheavog eiementa iznosi 1. ad K do C. Sobzirom da je. I I RI ::: RJ1 + R21 + R3I. na gradsku mrezu su prikijucene tri sijalice. Rjesenje. Na slid 2. prikazano je vezivanje potrosaca na gradsku mrezu. Kako se vezu potrosaei u stanu? Odgovor. svako otpora ad po 440 Q a) Kolika jaeina struje pro!azi kroz svaku sijalicu b) KoUka ce jaCina struje prolaziti kroz prve dvije sijalice ako Ireca pregor]? 'I 'I 51. Kroz tako vezane otpornike protice ista struja. od A do K..2. Na slici 2.22. (sl.2. Paraleno vezivanje.2.ukupni otpor veze Ukupni olpor kod serijski vezanih otpora jednak je zbiru pojedinih olpora. potrosaei U stanu vezu se paralelno I I Rjesenje: a) Sijalice su vezane paralelno. Otporu R2 odgovara dio Nepoznall otpor je'.5 A.ukupni otpor. Kod paralelno vezanih olpora reeiproena vrijednost ukupnog olpora jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora. I = const. Kako su oni vezani u dzepnoj bateriji? 1= 11+ 12+ h Napon izmedu tacaka A i B je isti za sve otpornike U = canst. Odredi ukupan olpor.667 D: Ukupn'l otpor je manfJ 'J od najmanjeg otpora.22.Q 1 ' i1 R R] Rz ' R)+Rl H2+2. Serijsko vezivahje izvora struje Napomena: Zadatke i oglede iz slozenih strujnlh kola mozete pogledati u zbirci "Zadaci i ogledi iz fizike za 2. (vidi sliku ~ U pisemo R U U j I 51.I Odgovor.2.25.+R. onda bi pregorijevanje jedna sijallce iZazvalo prekid strujnog kola. 2. iice duzlne ~2. I". U tacki A struja se grana na tri dijela.2. iskljucivanje jednog potrosaea nema ulicaja na rad drugih potrosaca.24. sijalice bile vezane serijski. razred tehnickih i srodnih skola".).5V -:::-+-+R R! R2 13. R= 3D: b) Kod paralelnog vezivanja je J. b) paralelno. R""~= lQ·2. Ukupna eleklromorna sila je: G'=6. Dzepna baterija se sastaji od tfi Leclansheova elementa. Kirchoffovom pravilu.25.Paralelno vezivanje otp0i"a 2.2. Primjer 1. Tri elementa 5e vezu serijski laka slo se minus pol prvog elementa veie za plus pol drugog eiementa. Ukupan pad napona pri serijskom vezivanju jednak je zbiru padova napona.23.2.24. 5erijsko vezivanje otpora Na krajevima svakog otpornika postoji odredeni pad napona jednak umnosku struje i otpora U ~ Rl.2. odnosno gdje je R . Pitanje 2. Prhnjer 2: Na slic! 2. 53 1 II'" .

termlckih ampermetara.kon U=. Takav otpor R se naziva termogeni otpor.4 kW . Cje/okupan rad potreban za prenosenje e/ektriciteta pretvara se u top/otu. sobzirom da je rad A:::: Pt. Pitanje 2. Aka je petrosae neki otpornik R cnda S8 pretvara u top!otu. Kako se mogu lzrazl za rad i snagu elektricne struje napisati u zavisnosti od elektricnog otpora R? Rad elektricne struje je A=UIt=RI~= . sijalica sa vlaknom. Sta je pravilnije reci: Utroseno je 100 kW e!ektricne energije iii 100 kWh? prlrnjer 1. Rad i snaga eiektricne struje Jou/eov zakon Kada kroz neki provodnik protice ele'ktricna struja. J=Ws. pa je poznata i kao Joule-Lentzov zakon.6 kWh· 30 = 48 kWh b) -Mjes~c. eiji je otpor R. odnosno energiju je diu! (J). odnosno potrosaca kroz koji prolazi elektricna struja.. ~e6a jedinica od w.ni racun za taj utrosak iznosi 54 55 . U U zavisnostl od provodnika. godine.~ je kWh. Kada elektriena struja prolazi kroz neki metalni provodnik. pravilnije je reci da je utroseno 100 kWh elektricne energije. Kalemo.106 Ws Rjesenje. Za termogeni otpor vali Ohmov zakon U = RI.t Rad elektricne struje jednak je proizvodu napons. 4h '" 1. elektricna energija se pretvara u neki drugi oblik energije. Prema tome. Dnevni utrosak energije je A= P t = 0. odnosno 1844. P=UI=RI' Ova snaga nije nista drugo nego razvijena toplota u jedinici vremena. termickih osiguraCa. e!ektroni S8 kre6u od mjesta gdje im je potencijal veei ka mjestu gdje im je potencijal manji. ltd.Kilovatsat (kWh) je jedinica za energiju. 1840. a) Sve celiri sijalice imaju ukupnu snagu P = 0. onda se on zagrijava. Jedinica za rad.6 kWh Mjesecni utrosak energije je 1. Rad sile elektricnog polja koji se izvrsi pri pomjeranju neke kolicine elektriciteta iz jedne u drugu tacku jednak je proizvodu iz te kolicine elektriciteta i razlike potencijala u tim tackama. da je proticanje elektricne struje kroz neki provodnik skopeano sa utroskom energije W=A=UIt Snaga elektricne struje je po definiciji jednaka izvrsenom radu u jedinici vremena (ako S8 fad vrsi ravnomjerno) p~=A=UIt t t u' R Ip=UII 8naga elektriene struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje 81 jedinica za snagu je vat (W) Snaga elektricne struje je p=UI=Re=R u' W=VA Pitanje 1. jaiHne struje j vremena proticanja.RI. kvadrata jacine struje i vremena proticanja. Ovu relaciju su eksperimentalno utvrdili Joule (DlUI) i Lentz. ovaj rad S8· transformise u neki oblik energije. pa je snaga struje u provodniku otpora R A=qU Ovaj rad koji elektroni primaju od elektrienog polja i predaju ga provodniku zove se rad elektriene struje. Treba naglasiti da ova relaelja vail samo u onlm dije/ovlma strujnog kola gdje vail Ohmov zakon. 81 jedinica za rad je dzul (J) J=VAs Taj rad se vrsi na racun energije elektriene struje. U stanu se nalaze cetlri sijailce snage po 100 W i dnevno su u prosjeku uk!jucene cetiri sata. U toku proticanja elektricne struje kroz neki potrosae. Elektricna struja prolazi kroz metalni provodnik termogenog otpora R. Os!obodena kolicina toplote u provodniku. a kilovat (kW) za snagu.4 kW. ako 1 kWh kosta 0. kWh"" 1000 W·3600 S:::: 3. a) Koliko te sijalice mjesecno trose e!ektrlcne energije? b) Koliki iznosi racun za taj utrosak.6 . ltd. aka je petrosae neki elektromotor. te je ovom slucaju je Q=A=Pt jA = UItl IQ = RI'tl Os/obodena kolicina top/ote u provodniku jednaka je prolzvodu otpora provodnika.1 KM? Odgovor. cnda S8 pretvori u mehanicku energiju. Aka su napan i jacina struje stalni. za koji Vail Ohmov zp. Toplotno djelovanje elektricne struje koristi se kod elektricnih grijaea. cnda mazema pisati da je q=lt.

-::-+-+-+ . Ova otpomika od 2 n i 5 n vezana su paralelno i prikljuceni na napon od 12 V.4S4A R::::484Q tff=~ q I=~ R+r c) Protekla koUCina elektriciteta za 5s je q:::: It= 0. 500 Q) 10. kvadrata jacine struje i vremena proticanja. Reciprocna vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbiru reciprocnih vrljednosti pojedlnih otpora. a voltmetar 510 veei? . ako je predvidena jaCina struje kroz zicu 1=1 A? (R: R :::. jacine struje i vremena proticanja.454A Napon pri kojom se javlja varnica u gasovima naziva se napon udarne jonizacije. kada se prikljuci na napon 220V. b) R::: 24. Da Ii se Ohmov zakon maze primijeniti za bila kaji provodnik? 5.. U tecnostima jonl.2 0) Kod serijskog vezivanja otpora jacina struje je konstantna. Na elektricnoj sijallci stoll oznaka 100 W/22D V. Koje valieine povezuje: a) Ohmov zakon za dio kola. a ukupan otpor jednak je zbiru pojedinih otpora.1 KM=4. Rjesenje: a) JaClna struje kroz sijalicu je. Zbog cega je potrebno da amperrnetar ima . iz p:::: UI.4A) 9. a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu. Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona. I=!.~3 0. b) I "" B. Po cemu se razlik~uja samostalno provodenje u gasovima ad nesamostalnog? 4. A::::UIt P""UI 1 R 1 Rj 1 Rz 1 R3 56 57 . Voltmetar se u kolo struje veze i paraleino i kroz njega Ireb~ da prolazi slo manja strula. (R: Ampermetar se u kola struje veze serijski i kroz njega treba da prolazi cjelokupna struja koja se mjeri. Odredi: a) ukupan otpor. c) Kirchoffova pravila? 7. Vainiji iskazi i formule Nosioci eleklriene struje u metalima su slobodnl elektroni. a u gasovima slobodni elektroni i jont Elektroliza je proces izdvajanja sastojaka elektrolita pod djelovanjem eleidricne struje. Elektromotorna sila izvora struje je brojno jednaka radu spoljasnjih sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na vis! potencijal. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz sijalicu. Sia su elektrolili i koje su cestiee nosioci struje u elektrolitima? 2. Koliki treba da bude olpor zice elektricnog resoa. c) kolicinu elektriciteta kOja prada kroz sijalicu za pet sekundi. b) jaciriu struje u kolu (R: a) R "" 1 .454 A· 5 s q:::: 2.. Pod kojim uslovima vazi Jouleov zakon? 6.27 C Pilanja i zadaci 1. b) elektricni otpor sijalice kada svijaUi.=lOOW U 220V' I=0.1 A.sto manji unutrasnji atpor. snage P :::: 500 W. b) Ohmov zakon za cijelo kola. ti) Kolika jaCina struje pro!azi kroz grilac? b) Koliki je otpor grijata? (R: a) I = 9. U cemu je razlika izmedu disocijacije elektrolita i jonizaeije gasova? 3. Kod paralelnog vezivanja otpora napon na krajevima svakog otpora je konstantan. Jacina struje u zatvorenam kolu proporcionalna je elektromotornoj sUi izvora.8 KM Primjer 2. Snaga grijaca bojlera iznosi 2 kW. Prva Kirchoffovo pravllo: Aigebarski zbir jacina struje u svakom cvoru jednak je nulL Drugo Klrchoffovo pravUo: Aigebarski zbir svih elektromotornih sila jednak je zbiru padova "apona u zatvorenoj strujnoj konturL b) E!ektricni otpor sijalice je R ""~'" 220V 1 0..48·0. Jouleov zakon: Oslobodena kolicina toplote u provodniku jednaka je proizvodu otpora provodnika. 8. Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje.

:Je' t~C=- L:III C.3. Svl sjeverni polovi okrenuti su na jednu stranu. ~RTH -<0- j EAST SI. Jos u srectnjem vijeku bHo je poznata da se Sjevemi pol ne maze odvojiti od juinog. Na primjer.1. Magnetskam . lspod stainog magneta pridrfavamo komad mehkog zeljeza. Pltanje 2. Danas ieljeza magnetit.$).~':. Kraj magneta koji je okrenut prema sjeveru naziva S8 sjeverni pol (N).:. Magnetsko polje.2. Medutim namagnetisavanjem zeljeza ~Iementarni magneti se pravllno poredaju (51.. Privlaeenje je najjaea na krajevima sipke.3.:. mozemo slikovito prikazati linijama sUe magnetskog polja.5. a raznoimeni privlace.=.3.3.).:w=-=c:.b). Magnetsko polje je prostor u kojem se opaza djelovanje jednog magneta na druge magnete.3. Aazlog tome je slo je Zemlja jedan velik! magnet koji ima svoje magnetne polove i oni se pribllzno poklapaju sa geografskim po!ovima. Magnetna igla pokazuje pravac 5je.2. ieljezna ruda magnetit privlaci gvozdene predmete. Oni su magneti sarno dok kroz njih prolazi elektricna struja. To svojstvo magnetske Igle pnmjenjuje se za izradu kompasa (sl. Stalni magnet T WEST SOUTH· S/ /' -7--· I. smjer magnetskog polja. 2. 2. Linije sUe magrietskog polja. Svaki magnet lma dva pola: sjeverni koji se oznacava sa N (North) ! jui:ni koji sa oznacava sa S (engleski·South).znao da je mehko zeljezo postaio magneUcno u blizini magneta. . Tako se i magnetsko medudjelovanje ostvaruje posredstvom magnetskog polja. Ako odmaknemo stain! magnet pUjevina ce pasti. Zapazamo da staini magnet uvijek privlaci zeljezne predmete. da ne postoje izolovani magnetski C'liIIIl c::s ~ r. =.eiti zeljezne predmete.: .2.~r-jug Ova pojava da se mehko zeljezo namagnetiSe u blizini drugog magneta naziva se magnetska influencija. Elementarnl magnet! ClIIII=-c::::aI.5. je prlkazano polje potkovleastog SI.. 2. ali se odrzala i do danas. Na sliei 2. Magnet! mogu bib prirodni i vjestacki. Sada takva sipka moze privla. pa se zbog toga zeljezo ne ponasa kao magnet (sl. To su ustvarl zavojnice (solenoid) sa jezgrom od mehkog zeljeza. jug (south). Taj postupak mozemo ponavy·ati neprekidno i wijek cemo dobiti magnete sa dva pola. Linije slle magnetskog polja Izlaze Iz sjevernog pola (N).). U praksi se cesto susrecemo sa elektromagnetima. ltd. polov!. Po toj teonj! to su najmanj! magneti od kojih je sastavljen svaki magnet. 2.3.:.6.3. Prirodnl magnet je oa primjer ruda Vjestacki magnet! se dljele na permanentne (stalne) i elektromagnete. Istoimeni polovi se odbijaju.2. t::III Stalni iii permanentni magnet! izraduju se od posebnih zeljeznih legura j trajno zadrzavaju magnetna svojstva (81.1. ona te se orijentlsatl u pravcu siever·jug.6.3. Magnetna influencija rasporedeni. Donji kraj zeijeza drzi zeljezne opi!jke (sl 2. Sta su elementarni magnetl? 2.:··r.4.3.Aka se umjesto mehkog zeljeza upotrijebi calil< (tvrdi magnetski materijal) on ce se trajno namagnetisatL Celik zadriava magnetska svojstva i kada se ukloni stain! mag nat.3. 2. .3. To znael da mehko zeljezo niie vise magnelicno. Sta je magnetna Influenclja (indukcija)? Prlevrstimo jednu magnetnu sipku u vertikalnoj ravni. Magnetsko polje sta/nih magneta.3 Elektromagnetizam Panav/janje osnova magnetizma iz osnovne skale Jos starim Grcima je bilo poznato da Odgovor. Na osnovu te cinjenice njemacki fizicar Weber postavio je teoriju elementarnih magneta.1 : - 59 . odnosnoi polovima. I I \ I -----SI.3. a najslabije na sredlnL Aka magnet u obliku igle objesimo taka da se maze "rtjeti u horizcintalnoj ravni. a juinl na drugu. Te linlje pokazuju u svakoj tack. $1.4. influencijom celik postaje stain. a oAa] kraj koii je o~renut prema jugu juinl pol (. 51.3. jednu celienu sipku mozemo namagnetisati ako je stavimo u magnetsko polje zavojnice iii ako je prevlaeimo stalnim magnetorn. a uvlru u juznl pol (5) (sl. slleno kao i elektrlcno..2. Ova teorija je dozlvjela izvjesno dopune.:. Kompas su koristiH kineski 1 arapski moreplovci jos u srednjem vijeku. Pitanje 1. On se sastoji od jedne magnetne Igle koja se moze obrtati oko vertikalne ose. U nenamagnetisanom ieljezu elementarni magnetl su haoticno 81. magnet.2.4. sto.3. 2. CBi Call se svako tije!o koje ima takve osobine naziva magnet.). Na slid su medunarodne oznake za siever (north).).2.3. Magnetska indukcija Saznali smo da se gravltaciono I elektrostaticko medudjelovanje ostvaruje posredstvom gravitaeionog odnosno elektrlcnog polja... To znaCi da se pri magnetskoj influenciji uvijek i'!dukuje suprotni pol. tj.a). c" cal' Clil =.. Homogeno magnetsko polje 58 ~ ..

Za razliku od linija sile elektricnog polja koje izviru iz pozitivnog elektrieiteta. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno paveea u odnosu oa vakuum. U prostoru izmedu polova linije sile su paralelne medu sobom. Sjeverni magnetski pol se nalazi u blizini juznog geografskog pola (blizu Antarktika). --~---- Na sliei 2.Bu ' gdje je }.3. Takve su supstance. Gustina magnetskog fluksa B brojno je jednaka magnetskom fluksu po jedinie. reJativna permeabilnost materijala. Ugao izmedu magnetskog (magnetske igle) i geografskoj zove se magnetska deklinacija. Kada se magnetska igla postavi na nekorn mjestu na Zemljino} povrsini. gvozde i njegave legure koje su izraziti feromagnetici. ali ta razlika nije velika t8 S8 pomo6u magnetske igle moze priblizno odrediti pravae sjever-jug. onda je magnetska indukcija u materijalu B::= Il. na primjer.ga. itd.I I magneta. U nauci 0 magnetizmu vazan je pojam gustine magnetskog fluksa B. na primjer. Paramagnetske supstance imaju Ilr >1. Zemlja je jedan veliki magnet.3. One su pracene erupcijom <D = BS Pored magnetske indukcije koristi S8 i velicina koja se zove jacina magnetskog polja H.. linije sile magnetskog polja su zatvorene linije. Feromagnetske supstance imaju .8. Magnetski fluks.8. Sitni komadiCi gvozda se namagnetisu pod uticajem magneta pa S8 jedan prema drugom okrenu raznoimenim polovima u pravcu linija sile. .permeabilnost vakuuma. Raspored linija sile magnetskog polja moze se prikazati pomoou gvozdenih opiljaka.. 11. T=m' Za homogeno magnetsko polje je Wb Na sliei 2. aluminij.:»1.I1o . Pa i na jednom mjestu deklinacija S8 mijenja tokom vremena. Zemljini magnetski polovi ne nalaze S8 na njenoj povrsini nego duboko u njenoj unutrasnjosti. Zemfjin magnetizam. itd.2. o magnetskim svojstvima supstanci govorit cerna oa kraju knjige. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno smanji u adnosu na vakuum..I. Juzni magnetski pol se nalazi u blizini sjevernog geografskog pola (Kanada). na primjer. Magnetska indukcija u prisustvu tih supstanci se znatno poveea. vazduh. Kazemo da je polje homogeno.10-' jir - Tm .. voda.2. Staklena ploca se stavi preko magneta i pospe gvozdenim opiljcima. ona tada zauzme pravac magnetskog meridijana. Analogno elektricnom polju i jacina magnetskog polja se moze izraziti gustinom linija sile. Magnetska deklinacija 60 61 . $1. Promjene magnetske deklinacije. dio magnetskog fiuksa <D prolazi okomito kroz neku povrsinu S. ... Magnetska deklinaeija je razlicita na razlicitim mjestima Zemljine povrsine. Dijamagnetske supstance imaju Il. <D. paramagnetske i feromagnetske. a uviru u negativni. Skup linija sile magnetskog' polja koje prolaze kroz neku povrsinu nazivamo magnetskifluks Za one koji iele vise znati Mjerenja pokazuju da se magnetska indukcija mijenja kada se u magnetsko polje unese nek! materija!. Zatvorenost linija sile magnetskog polja pokazuje da to polje nema "izvora" odnosno da ne postoje magnetski "naboji" koji bi bili analogni naelektrisanju. ~---~ . ali se oni ne poklapaju sa geografskim polovima.3. <1. SI jediniea za magnetski fluks je veber (Wb).3. Magnetska indukeija je povezana sa jacinom magnetskog polja relaeijom gdje je W permeabilnosl sredine. A reJativna permeabilnost sredine koja zavisi od vrste sredine. koji ima svoje magnetske polove. geografski polovi su oznaceni sa N i S. Gustlna magnetskog fluksa Ako je Iluks <D ravnomjerno rasporeden po povrsini S i ako kroz nju prolazi okomito. Takve supstance su npr. Aka je magnetska indukcija u vakuumu (i pribliino u vazduhu) Bo. bakar. tj. a za magnetsku indukeiju tesla (T). = 4" . onda je gustina magnetskog Iluksa 'IB=<DI S U liziei i tehniei se gustina magnetskog fluksa zove magnetska indukeija B. ! P= PrO po gdje je:. Po ovome se magnetsko polje sustinski razlikuje od elektricnog polja. staklo. Takve su supstance.. Prema relativnoj permeabilnasti supstancije se mogu podijeliti na dijamagnetske. Jediniea za jaiSinu magnetskog polja je Aim Permeabilnost sredine (magnetska permeabilnost)]8 SI. sto znaci da je svugdje iste jacine.7. brojem linija sile po jediniei povrsine. cink. merldijana meridijana povrsine.7. javljaju S8 ovakvih 11 godina i vezane su za pojavu Suncevih pje. Takode.

Ovakav magnet se naziva magnetskl list.Magnetsko polje elektrlcne magnetsko polje. a uviru na drugu stranu. podstaknu! Oerstedovim otkricem. Ako se provodnik obuhvali.3.13. Onoj strani lista gdje struja ima smjer suprotan kazaljki 11 11 '1 . opiljci od gvozda ce se rasporediti U obliku koneentriGnih krugova (sl.3.13.14~·Raspored polova kruzl)~_ struje 62 63 .2. "Ako okrenemo dian desne ruke magnetskoj Igil tako da struja Ima smjer prema vrhovlma prstiju. Na taj nacin kruzni provodnik djeluje kao vrlo tanki magnet.11.10.9. Linije sile magnetskog polja izviru sa jedne strane.naelektrisanih cestiea koje svojim magnetskim poljem uzrokuju snazne magnetske bure i pojavu polarne svjetlostL U BiH deklinacija je trenutno zapadna i iznosi 80 • Magnetsko potie pravoliniiskog provodnika Ako se dugacka metalna ziea provucekroz horizontalno postavljeni karlon.3.3.10.3. 2.2.11. provodnlka su Za odredivanje smjera magnetskog polja pravolinijskog provodn'. a zatim kroz tu :lieu propusti jaka struja. 1820. Takode je ustanovio da S8 promjenom smjera struje mijenja i smjer skretanja magnetske igle. godine.). Ii 2.2. b) Galvano~~~p provodnika SI.). Kasnije 1e izveden jos opstiji zakljucak: Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje.2.12.2. a -obrnuto okomitom rastojaniu a posmatrane tacke ad provodnlka. Magne!sko polje kruznog provodnika SI.2.). Na Amperovom pravilu je zasnovana upotreba galvanoskopa. SI.3. 2. Magnetsko polje eieidricne struje Magnetsko djelovanje elektricne struje prvi je otkrio danski naucnik Oersted (Ersted) 1820.) Magnetsku indukciju u okolini provodnika razlicitog oblika eksperimentalno su odredili.3.3. onda savijeni prsti pokazuju smjer magnetskog polja (sI. Iz smjera skretanja magnetske .na struja (sl. Bioi i Savart (8io i Sayar). jedan njegov student je primijetio da magne!ska igla skrece kada se nade u blizini provodnika kroz koji prolazi elektrH'.3.2.ka moze se koristiti pravilo desne sake.9. godine. igle odreduje se smjer struje. sprave za odredivanje smjera struje. Magnetska indukcija pravolinijskog provodnika (beskonaGne duzine) u nekoj tack! A. Oersted se zainteresovao za tu pojavu i (~) zakljucio da oko strujnog provodnika postoji SI. po kame su postavljeni gvozdeni opiljci.3. sjeveml pok skre6e u stranu palca". Uz BiotRSavartov zakon F /'f t C) Magnetsko potie kruii:nog provodnika Ako savijemo provodnik u krug. upravo ie propare/analno jacini struje kroz provodnik.11. dao je pravilo kojim se odreduje smjer skretanja magnetske igle (sl. desnom sakom tako da palae pokazuje smjer slruje. onda linije sile magnetskog polja imaju oblik kao na slici 2. $1. Magnetsko polje pravolinijskog~ 51.3. Linlje sile magnetskog polja oko pravolinljskog koneentricni krugovi eije su ravni okomite na pravae slruje. Eksperimentalno je ustanovio struje da je skretanje igle ve6e sto je struja jaca. Naime. Franeuski liziGar Amper. a)Amperovo pravilo.

Magnetska igla se okrene prema solenoidu. prestaje i magnetsko djelovanje elektromagneta.2.).2. gdje ie 1'.2.2.B. a magnetska indukcija B . "'! . Unutar dugog solenoida polje je homogeno.3.17. Jacina magnelskog polja pravoHnijskog provodnika je. Aka nacinimo vise kruinih navoja debit cemo solenoid iii zavojnicu. 0 . a izvan solenoida vrlo slabo (sl. I I gdje je a .poluprecnik kruznice Magnetsko polje solenoida.15. jacina magnetskog polja H ne zavisi od sredine i ana je povezana sa magnetskom lndukcijom B. Primjer 1. Kako 91ase matematicki izrazi za. Magnetsko polje solenoida Magnetska indukciia solenoida u vakuumu (i priblizno u vazduhu) je IB. B = ~. Solenoid ima duzinu 30 em i 2500 namotaja.2.~11 gdje je: N . prekidom prolaska struje kroz elektromagnet. prema definiciji.zrazava i magnetska svojstva sredine.16.3. Utica] zeljeznog jezgra na magnetsku indukciju mazema pokazati jednostavnim ogledom (sI.15.17.) Kada krajeve solenoida spojimo sa dzepnom bateriJom kroz solenoid protekne struja. Elektromagnet Kruzno savijeni provodnlk kroz koji teee elektricna struja maze S8 uporediti sa tan kim magnetskim listom eiji S8 polev! nalaze na suprotnim stranama.) Magnetska indukcija u centru kruznog provodnika je Ako ie magnetska indukcija solenoida Bo. On je osnovni dio velikog broja elektricnih masina i uredaja. odnosno gustina magnetskog fluksa. Pomoou elektromagneta se mogu dobiti vrlo snazna magnetska polia. odgovara sjeverni pol (sI.3. Pitanje 1.2. Elektromagnet.3. Pitanje 2. Ako savijeni prste desne sake pokazuju smjer struje. b) elektormagneta? SI. b) jacinu magnetskog polja: i magnetsku indukeiju kada se u solenoid unese feromagnetik tija je relativna permeabilnost 600.2. relacijom I I I 1 .).tH PravHno je re(:] da se povecala magnetska lndukcija.na satu. smotak zeljeznih kljuceva).3.=~.broi namotaja solenoida. Ogled. U solenoid ubacimo nek! zeljezni predmet (npr.duzina solenoida. Razlog tome je s10 se unosenjem zeljeznog jezgra magnetsko palje IB=~ 2.Zeljezno jezgro pojacava magnetsko polje 1 znatno pojacalo. Da lije ispravno reci da S8 unosenjem zeljeznog jezgra pojaca!o magnetsko polje? Odgovor. N 64 65 .3. Aka je u blizini magnetska igla ona ce da skrene. Tako se solenoid ponasa kao pravi magnet i njegovo polje moze biti veoma jako.14. -------- ) s SI. To polje moze da se mijenia promjenom jabne struie.3. H 1 Ho__. onda ispruzeni palae pokazuje sjeverni pof solenoida (51. tj. SI. onda je magnetska indukcija elektromagneta. Odredivanje sjevernog pola solenoida I I I Odgovor. Odredi: a) jaCinu magnetskog polja i magnetsku indukeiju solenoida. Takode. jacina magnetskog pelja: a) pravolinijskog provodnika. Udaljimo magnetsku iglu taka da sasvlm slabo skrete prema solenoidu. Kroz njega prolazi strujajacine 2A. Magnetske polove takvog so!enoida mazema odrediti pravilom d'esne sake.1 B""j. Ako se u solenoid unese jezgro od mehkog zelieza magnetska indukcija 68 S8 znatno pojacatL Elektromagnet js solenoid sa jezgrom od mehkog zeljeza. ~ 21m Jacina magnetskog pOlja elektromagneta je H= NI f Uocavamo da lacina magnetskog polla H izraZ8va magnetsko djelovanje eJektricne strule. Smjer struje kroz svaki navoj solenoida j8 isti pa S8 magnetska polja svih navoja sabiraju.16. relativna permeabilnost materijala jezgra elektromagneta. Pomocu igle mazema odrediti sjeverni pol solenoida. Sve su to osobine zbog kojih elektromagnet ima vrlo veliku primjenu u elektrotehnici. Po definiciji.

Zbog cega? Provodnik kroz koji prolazi elektricna slruja ponasa se kao magnet. 2. . Kolika 9. KoUka je magnetska indukeija u vakuumu u een\ru salenoida koji ima 100 namotaja. 8= 2T) 2 I l Kada u magnetsko polje stavimo provodnik i kroz njega proopuslimo elektricnu struju provodnik ce se pokrenuti. eim propustimo struju provodnik ce se pokrenuli na jednu stranu.2. Kakve su !lnije indukeije magnetskog polja beskonacno dugog pravolinijskog provodnika? 4. Magnetska indukcija beskonacno dugog pravollnljskog provodnika u nekoj tack! data je relacijom gdje je: I ~ jacina struje. (R: B = 1.19.3m N '" 2500 I=2A lk""SOO H_?B_? N! I 2S()(J'2A H"'1666t\7-. Od kojih materijala se izraduju stain! magneti a od kojih eleklromagnetl? Zasto? 7.Rjesenje. na primjer.6T Djelovanje magnetskog polja na provodnik kOjim tece eiektricna struja Pilanja i zadaci 1.). Ow duzina solenoida Magnetska lnducija elektromagneta je gdje je Bo ·magnetska indukcija u vakuumu.3.u:H Sita uzajamnog dje/ovanja magnetskog polja i strujnog provodnika naziva se 81.u ~ permeabilnost sredine Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje. n=30cm".O. Kako se odreduju magnetski polov! kruznog provodnika? 5.!. s B::::.. Za razliku od linija sHe elektricnog polja. Vainiji iskazi i formule . okomito jedan na drugi (S1. stranu.3m a) Jacina magnetskog polja je: H". Ojelovanje magnetskog elektromagnetska sila.32 A) ::= 0.26 mT) 10.12. B =/-L-'2"" w relaUvna permeabilnost -7 F 51.3. Gustina magnetskog fluksa (magnetska indukcija) B brojno je jednaka magnetskorn fluksu po jedini povrsine. katiprst smjer linija sile magnetskog poija.-". Postavimo palae. magnetske indukcije B i duzine provodnika Q. 66 67 . polja na strujni provodnik Ako je provodnik postavljen okomilo na linije sHe magnetskog polja.Bo Magnetna indukclja =600·0. .021T B.18.2. provodnik nalazi izmedu polova potkovicastog magneta (sl..02lT B ". katiprst i srednji prst lijeve ruke.3.7 AJm. ' Krelanje provodnika je posljedica djelovanja dvaju magnetskih polja: magnetskog polja stalnog magneta i magnetskog polja elektricne slruje.. .3. Magnetska indukcija elektromagneta ce biti B=~. smjer struje provodnik ce se pokrenuti na drugu . . duZinu 10 em i kroz koji prelazi jaclne struje od 1A? (R: B = 1.02 mT. sile. Jacina magnetskog polia H I rnagnetska indukeija povezane su relae/jom gdje je:.-a. a ~ okornito rastojanje tatke od provodnika.). onda je elektromagnetska sila jednaka proizvodu jacine struje kroz provodnik I. ~r B "". Ako promijenimo . . Magnetska indukcija u eentru kruznog navoja. lzracunaj magnetsku indukciju u vakuumu na udaljenosti 20em od dugackog ravnog provodnika kroz koji lece slmja jacine 15 A. Ako srednji prst pokazuje smjer struje. Neka se. onda Ce palae pokazivati smjer kretanja provodnika (smjer elektromagnelske sHe F). Po cemu se Ilnije sile magnetskog polia raztikuju od linija sile elektricnog polja? 2. Da bi magnetsko polje pokrenulo strujni provodnik moraju biti ispunjeni odredeni uslovi. korisli se pravilo lijeve ruke.- A b) Jacina magnetskog polja ne zavisi od sredine Ie oSlaje isla i posJije unosenja feromagnetske supstanee. Magnetska indukcija solenoida je gdje je: N ~ broj namotaja solenoida. IF-UBI Za odredivanje smjera eleklromagnetske sile (smjera kretanja provodnika u magnetskom polju). poluprecnika a '" 1 em iznosi B jacina slruje pre!azi kroz navo]? Navaj se nalazi u vakuumu (R: t:::: 0.. . Kako se definise magnetska indukcija (gustina magnetskog fluksa)? Koja je jedinica za magnetsku indukeiju? 3. H=16666. N ~ :s: .6·1 O·s T) 8. linlje sile rnagnetskog polja su zatvorene linije.2. 8mjer elektromagnetske . Kako se odreduje sjeverni po! solenoida? 6.18.19. Linije sHe magnelskog polja su okomile na pravac strujnog provodnika.0. ". KoUka je magnetska indukcija ako okomito kroz povrsinu S = 20 cm prolazi magnetski fluks od 4mWb? (R. Logicno je i ocekivati da te doti do interakcije takvog magneta sa spoljasnjim magnetskim poljem. jezgra elektromagneta.

'A $1.3. Na kojem principu radi elektrieni mjemi instrument sa pokretnim kalemom? Elekritna struja kOja se mjeri prolazi kroz kalem (solenoid)K (sl. Voltmetar je instrument za mjerenje napona. onda se ani prlvlace (SI. Zata na prikljuec]ma ovog instrumenta stoje oznake (+) i (-). a desna u drugom smjeru.3.3. ill 7 Jacinu struje od 1 ampera Ima ona stalna eleldricna struja koja prolazeci kroz dva para/elna beskonacno duga provodnlka. Razlika je u tome slo ampermelar lma mali unutrasnji atpor. Mjemi opseg ampermetra moze se poveeati aka se para!e!no ampermetru veze jedan otpornik (sant) eiji je otpor manji od otpora kalema. " .Uzajamno djelovanje para/elnih strujnih provodnika Aka se kraz dva paralelna pravadnlka propusti elektrlcna struja u Istam smjeru. h= lA. stoga. Kako se krecu naelektrisane cestice u magnetskom polju? Pasmatrajmo pozltlvni naboj q koji se kre(::e brzinom v.2. Instrument za mjerenje jaeine struje .2.22). I. a provodnic. mjeri jednosmjernu slruju. Iz tog izraza moze se izvesti izraz za silu kojom magnetsko polje djeiuje na naelektrisanu cesticu u kretanju.10. aka je smjer struje okamlt na smjer linlja slle magnetskog polja. I J Provodnici kOjima tece struja istog smjera medusobno se privlace.23. kao na sliei 2."" 2 . Ispltlvanje slle medusobnog djelovanja dva strujna provo· dnika pokazuje da ana zavisi ad duzine provodnika I. 2. Ova) instrument. okomito na smjer homogenog magnetskog polja Indukclje B.. Ako su struje suprotnag smjera. SI. Lorentzova sila Saznall sma da magnetsko polje djeluje na strujnl provodnlk elektromagnetskom sllom.24. a kroz provodnike prolaze struje I. Magnetsko polje stalnog magneta djeluje na kalem elektromagnetskem silom F take da se lijeva strana pomjera u jednom. cnda je lA E.24.. 51.20. sarno sto se umjesto smjera struje uzlma smjer kretanja pozltlvnag elektrlclteta (51.2. ~~l:. Pravilo !ijeve ruke nam govori da (::e Lorentzova sila F=qvB djelovatl okomlto na smjer njegovog kretanja.20. 2. na rastojanju a = 1m.7 njutna po metru duiine. Smjer Lorentzove slle S8 maze odredltl takode pravilom lijeve ruke.-Jd~ (g Kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju. Instrumenti sa vetom osjetljivoscu nazivaju se galvanometri i mjeri struje eija j~)aeina manja od 1 JlA.3.. Neka Ilnije indukcije B izlaze okomito iz crteza. koj. Njegava je konstrukcija istovjetna sa ampermetrom. !i .b) \ .22.3. onda je iznos te sile 51.!:£.2.. 68 -1 69 . SI.2. Aka se naelektrisanje q kre6e brzinom v okomito na pravac linija sile magnetskog polja. . '" 2_\0-7 Tm £ A IF -qVRI Ova sila se zove Lorentzova sila. Kako se definise.l:!. prouzrokuje meau njima situ koja je jednaka 2·1 0. a voltmetar ima ve1iki unutrasnji otpor. jedinica za jaCinu struje amper? Gornju relaciju mazema plsati U obHku. kajima teee struja supratnag smjera medusobno se adbijaju. 2. provodnlcl se odbljaju (sl. pomo6u gornje relaeije.23.2.) Aka srednji prst pakazuje smjer kretanja pozitivnog elek/riciteta. I..\l. jaeine struja kroz provodnike 11i b i ad njihovog medusobnog rastojanjaa. . se nalaze u vakuumu na rastojanju od 1 metra. Ugao obrtanja je proporcionalan jatini struje i ta zavisnost je llnearna. Vellclna te slle je F = lOB. onda 6e palac pokazivati smjer Lorentzove sile. .3. kaiiprst smjer linija sile magnetskog palja. .3. . Voltmetar se u kolo struje veie paralelno. i 1 .3. . Uzajamno djelovanje dva strujna provodnika Pitanje 1. U vakuumu ta slla je: Promjenom smjera struje mijenja se alklon kazaljke. a ampermetar serijski.~ l !zrai: 2n a ~ !: je sila po jedinici duzine. Smjer lorentzove sile Aka se provodnici nalaze u vakuumu.21. a koeficijent . Oefiniclja ampera Pitanje 2.. To znael da djeluje spreg sila koji okre6e kalem.a).

Jedan od najlstrajnljih naucnlka u tome bio je engleski fizlcar Faraday (Majkl Faradej). Kada jedan sipkasti magnet. spektrograf masa. Prlblizavanjem magneta magnetskl fluks kroz kalem se poveeava. rotacijom zavojnice u magnetskom polju. spektografa masa. Na princlpu elektromagnetske Indukcije danas se mehanlcka energija dlrektno pretvara u elektricnu energiju. 70 71 . Dobljanje indukovanih struja Pitanje 1. Na primjer kretanjem provodnika u magnetskom polju. r 2 to je . I 'I Elektromagnetska indukcija. Ta cinjeniea se koristi kod ciklotrona " akeelatora naelektrisanih cestiea. Prolzvodnja elektricne struje pomocu magnetskog polja nazlva se elektromagnetska indukcija. onda js C=-N~~ ~t Negativan predznak je posljedica zakona odrzanja energlje. Magnetskl fluks se moze mijenjati na razne nacine. U oba slucaja u kalemu se indukuje elektromotorna sila.. nastai:e Indukovana struja. Indukovana elektromotorna sila Ima iYredznak suprotan predznaku promjene magnetskog fluksa. Kada se magnetskl fluks kroz kalem ne mljenja nema nl indukovane elektromotorne sileo Na osnovu ovog i jos nlz drugih ogleda Faraday je zakljucio da se u zavojnici (kalemu) uvijek indukuje eleidromotorna sila kada sa kroz zavojnicu mijenja magnetski fluks.26. Takva sila F se zove centripetalna sila. Da Ii se period obrtanja naelektrisane cestiee u magnetskom polju mijenja sa promjenom brzine cestiea? Aka sa T oznacimo period obrtanja naelektrisane cestlee u magnetskom pclju. katodna cljev. uvlacimo u kalem kazaljka galvanometra skrene na jednu stranu. l:iiD Svojstvo magnetskog polja da utice na kretanje naelektrisanih cestica koristi se u razlicltlm uredajima: ciklotron.2. Pomocu tzv. ltd. SI. cnda je on povezan sa brzinom cesHee relacijom.cnda dobijemo da je period qB 2m okrenut sjevernlm polom prema kalemu. godine I predstavlja jedno od najvaznijlh otkrlca u Istoriji flzike i tehnlke. Kada magnet lzv!acimo kazaljka skrene na drugu stranu.=qvB iz cega slijedi da r mv l j~ Na slid 2. vee sarno od njenog naelektrisanja"i mase.3. Faradayev zakon Poslije otkrica magnetskog polja elektricne struje mnogi naucnlci su pokusavali da otkriju obrnuti efekat . Kada magnet mlruje nema struje. Takode. Svl ogledi pokazuju da je: indukovana elektromotorna sila u provodnoj konturi proporcionalna brzlni kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ona ogranicava. Vezemo krajeve zavojnice za galvanometar. odredene su mase jona i otkriveni izotopi. On je Izveo na desetlne ogleda i dokazao da se pomocu magnetskog polja moze doblt! elektrlcna struja. Prikazan je prindp dobijanja indukovanih struja. Isti efekat bl dobili kada bi magnet mirovao. dvadesetih godina dvadesetog stoljeta.26. S obzirom da je centripetalna sila po iznosu F poluprecnik kruzne putanje mv =--.Iz mehanike znamo da takva okomita sila ne mijenja iznos brzine nego samo smjer kretanja. pa 6e se pod njenim djelovanjem naboj q kretati po kruznici stalnom brzinom v. Poznavanjem re!acija za kretanje naelektrisanih cestiea u magnetskom polju Thomson je 1897. Ic=-~~I At To je Faradayev zakan elektromagnetske indukclje Ako umjesto jednog navoja zavojnlca Ima N navoja. promjenom jacine struje u zavojnicr.3. itd. Izvlacenjem magneta magnetskl fluks se smanjuje. T '" 2n:m qB I Period obrtanja ne zavisi od brzine kretanja cestiea. a kalem pribliZavali Iii udaljavali. Ako je prl tome strujno kolo zatvoreno. sto brze pokrecemo magnet galvanometar pokazuje jacu struju. godine ekspedmentalno odredio speclflcno naelektrisanje elektrona elm.da doblju elektricnu struju posredstvom magnetskog polja. ~ '"T Ako u tu relaciju uvrstima izraz za po!uprecnik kruzne putanje r = mv . Bilo je to 1831. Kazaljka galvanometra stoji na nuB jer u kolu nema izvora struje. Sto se brie mijenja magnetski fluks indukovana elektrom%rna sila je veca. Kako to mozemo objasniti? Oko magneta postoji magnetsko polje odnosno magnetski fluks.

t ~t 1# oBlvl Indukovana elektromotorna sila. Raznoimeni polevi se privlace indukovana struja ima takav smjer da se svojim poljem supro~ tstav/ja uda/javanju magneta.t . .27. lz tog razloga se odgovarajuCi zeljezni dijelovi elektricnih masina ne prave ad jednog komada nego ad veceg broja tankih ploCiea.t . Kada 72 73 . Ogled. 51. Zagrijavaju provodnike (dinamoma5ine. a to je priblizavanje magneta.:\S:::: tb. Neka imamo jedan provodnik kroz koji prolazi elektricna struja.. struja samoindukcije ima takav smjer da otezava povecanje struJe. pustimo koeku ona ce se brzo okretati izmedu polova elektromagneta. Aka jacina struje opada struja samoindukclje ima takav smjer kojim tezi da 'onemogu6i to smanjf§nje.. Takve struje se nazivaju vrtloine struje iii Fukoove struj~ . Pri tome "Rrebrise~ povrsinu . na primjer. Kada je kolo otvoreno. transformatore . Oko strujnog provodnika postoji magnetsko pOlje.2. Indukovana struja Ima takav smjer da svojim poljam le. I~=-L ~~ .29_ Vrtlozne struje Ova se pojava objasnjava taka 5to se u magnetskom polju.27.ff':: Blv6. U strujnoj konturi se indukuje struja takvog smjera da se svojim poijem suprotstavlja kretanju magneta.ff' = V. stalnom brzinom? Odgovor. Smjer indukovane struje je smjer kazaljke oa satu. Samoindukcija Pojava elektromagnetske indukcije zapata se uvijek kada dolazi do promjene magnetskog lIuksa kroz povrsinu ogranicenu provodnikom. Koeficijenl samoindukcije zavisi od oblika i dimenzija strujne konture i broja namotaja.3. Njen smjer je odreden Lentzovim pravilom. doci ce do upredanja konea. ) te uglavnom imaju Stetno djelovanje. At Koeficijent proporcionalnostl S8 naziva koeficijent samoindukcije L. Pitanje 1.3. Tom smjeru odgovara sjeverni pol naseg kruinog provodnlka kroz koji sada protice struia. Napomena. Pitanje 2.. Na slid 2. okomito na linije sile.3. Njihove jacine mogu blti vrlo velike. Ulogu pOkretnog provodnika ima veliki bro] navojaka (namotaja) ko]1 se obrcu u magnetskom polju.Znacenje predznaka minus objasnjava lentzovo pravilo. jednu bakarnu koeku za konac i stavimo je izmedu polova elektromagneta (sl. Kako se moze izvesti izraz za indukovanu elektromotrnu silu kada se pravolinijski provednik duzine ! kreee u homogenom magnetskom polju indukeije S. eim pustimo struju kroz navoje elektromagneta. u nasem primjeru je jednaka proizvodu magnetske indukeije. obrtanje koeke se naglo uspori! / N / $ 51.3. Ovakav tip indukeije S8 koristi u generatoru eleklricne struje. Ako se na bilo koji nadn mijenja jacina struje u provodniku promijenit ce se i magnetsko polje. uSljed obrtanja indukuje struja. Kada osnovna struja u provodniku raste. Ako obrcemo koeku izvjesno vrijeme u jednom smjeru.2. lstoimeni po!ovi se odbljaju " indukovana struja ima takav smjer da teii da sprijeci uzrok indukcije.28.. Prema zakonu elektromagnetske indukcije to promjenljivo magnetsko polje 6e u tom provodniku indukovati elektromotornu silu.cll:: BbS Indukovana elektromotrna sila je: .3_29). tj. Provodnik se krece stalnom brzinom v i za vrijeme bt prede put b.x = vb. Kade S8 sjeverni magnetski pol 8tal009 magneta udaljava. Ta S8 pojava naziva samoindukcija._ . Magnetski fluks koji obufwata la pevrsina je b.2.i da sprijeci uzrok indukeije. Sta su to vrtlozne struje? Nekim kalem ima koeficijent samoindukcije 1 H ako promjena osnovne struje od 1Ns izaziva elektromotornu silu samoindukcije od lV.ff' "" lieD :: BbS I I j Posta je elektromotorna sila samoindukcije uslovljena promjenom jacine struje u provodniku njena vrijednost je proporcionalna brzini kojom se mijenja jacina struje. sto ked kruznog provodnika odgovara juznom polu. indukovana elektromotorna sila je jednaka razliei potencijala na krajevlma provodnika. SI. 5truja samoindukcije tece kroz isti provodnik kao i osnovna struja. medusobno razdvojenih izolatorom.1 6. Demonstracija Lenzovog pravUa Prema tome.. 2. Usljed Ie indukovane elektromotorne sile u provodniku ce se javiti i struja samoindukcije. !ndukovane struje mogu da se jave I}e sarno u t~nkim zieama nego i u svakom masivnom provodniku._ Vezimo. Odgovor. Kada zatvorenoj strujnoj kontun pribllzavamo sjeverni pol 5tal009 magneta. Tok ovih struja nije odreden kao kod linijskih provodnika i one obrazuju izvjesne vrtloge zbog caga se zovu vrtlozne struje. prikazan je demonstracija lentzovog pravlla.x:::: fvb. uzroku indukcije. struja u kontun ima smjer suprotan kazaljki na satu (slika lijevo). S! jedinica za koeficijent samoindukcije je henri (H) H= Vs A 6. duzine provodnika I j brzine kojom se provednik krece okomito na !inlje slle. anda sa u kruz:nom provodniku indukuje struja suprotnog smjera.t .

2. U cemu je slicnost.10 4 m/s. Ta se pojava naziva uzajamna indukcija.32. b) indukovanu elektromotornu sHu u okviru aka se magnetsko polje za 0.iieom. ako je njihovo rastojanje 8=10 em? (R: F = 2.smanji za nulu. kolika ce struja poticati kroz provodnik? (R: a) E = 0. 51 Prilikom obrtanja stalno se mijenja magnetski fluks kroz povrsmu koja ogranieava okvir. Elektrodinamika a u cemu razlika izmedu elektrostaticke i elektromagnetske sile? 2. onda ce poted struja ko ja se takode mijenja po sinusnom zakonu. Odredi: a) magnetski fluks kroz okvir. Prema zakonu indukeije. Kollka je masa jona ako je po!uprecnik kruiniee koje opisuju r=16. a obrnutno proporcionalna njihovom medusobnom rastojanju. Kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika tece struja jaCine 0.6.1.) 74 75 .Princip dObljanJ~ naizmjenicne struJe At Ako se okvir ravnomjerno obrce. 10. Kolika je sila uzajamnog 6 djelovanja po jedinici duiine. 2.8 A) Vainiji iskazi i formule Elektromagnetska slla kola djeluje na strujni provodnik jednaka je proizvodu jacine struje kroz provodnik. odnosno razlika poteneijala.Karakteristican primjer pojave samoindukcije su extra~struje. Kako provodnik treba da se krece u magnetskorn poiju pa da se u njemu ne indukuje elektromotorna sHa? 4. Po cemu se samoindukclja razlikuje od ostaHh tipova elektromagnetske indukcije? Naizmjenicna struja Karakteristike naizmjenicne struje Do sada sma razmatrali istosmjemu elektricnu struju.5 T tako da okomito sijeee lintje sile.1.10. b) E = 2·10.1T. a) <l>=BS=10~ Wb. Ako je kolo struje zatvoreno.6 em? Naboj jona je 26 q=1. 1. kroz njega protiee struja koja ima stalno isti smjer.05 N. N) 8. Unije slle pralaze okomlto kroz ravan okvira. t£ =-L~ . Danas S8 najvise proizvodi i koristi naizmjenicna struja. Pitanja i zadaei. Ako se krece brzinom v okomito na Unlje sile.10' kg) 9. Kroz provodnik duiine ! = 20 em protice struja jaCine I = 1A.nusna naizmjenicna struja (sI. Sa prakticnom primjenom uzajamne indukcije upaznat cemo se u poglavlju 0 translormatorima. magnetske indukcije B i duzine provodnika Q.5 s ravnomjerno . struje koje se javljaju prilikom ukljucivanja iii iskljucivanja strujnog kola. Pozitivno naelektrisani joni ulaze okomito u homogeno magnetsko polje indukcije B=0. On rotira oko neke (J)w I I osovine koja je okomita na magnetsko N polje indukeije B.2. U njima se mehanicka energija pretvara u elektricnu energiju.~ V) Elektricna struja cija se jacina i smjer periodicno mijenjaju u toku vremena. od plus (+) pola ka minus (-) polu izvora struje. brzinom 8.A<l> SI. Kvadratni akvir od iiee straniee 10 em nalazi se u hamogenom magnelskom-polju indukeije 0. Lentzovo pravito: Indukovana struja ima takav smjer da svojim poljem teii da sprijecl uzrok indukcije. Lorentzova sUa djeluje na naelektrisanu cesticu u kretanju. Njihov rad je zasnovan na elektromagnetskoj indukciji. Kolika je magnetska indukcija? (R: B = 0. tj. Aka se dvije zavojnice nataze jedna pored druge promjena struje u prvoj zavojnici uzrokuje pojavu indukovane struje u drugaj zavojnici. Provodnik duzine 40 em i otpora R = 0. zanemar!jivog alpora. pellje).2. naziva se naizmjenicna struja. njen Iznos je Indukovana elektromotorna slla u provodnoj konturi proporcionalna je brzlnl kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana ogranicava. 5.4. F=IfB F=qvB G'=. Neka se izmedu polova stalnog magneta nalazi provodnik u obliku pravougaonog rama i (okvira.4.4. Zasto se javlja varnica prilikom prekidanja strujnog kola? 6. b) I "'" 0. Kada na akumulator iii dzepnu bateriju prikljueimo neki potrosae. At Indukovana elektromotorna sila samoindukciJe je proporcionalna brzini kojom se mljenja jacina struje u provodniku. (A: m = 3.4.25 T) 7. Zbog toga se takva struja naziva s.01 T. a) Kolika je indukovana elektromotoma sila u provodniku? b) Ako se krajevi provodnika spoje . (R. Sla je Lorentzova sila i kako se odreduje njen smjer? 3. Uredaji pomocu kojih se proizvodi naizmjeniena struja nazivaju se generatori naizmjeniene struje. Provodnik sto]i okomito na Iiniji sUe homogenog magnetskog polja indukcije B i na njega djeluje elektromagnetska sila F = 0.1 A. Princip dobivanja naizmjeniene struje objasnit cemo na slici 2.4 V. usljed promjene magnetskog Iluksa.5 n krece se brzinom v=2 m/s u homogenom magnetskorn polju indukcije B = 0. SlIa uzajamnog djeJovanja dva strujna provodnika proporclonalna je jacinama struja koje prolaze kroz provodnike i duzini provodnika.10· 19 C. onda ce takvo obrtanje imati za posljedieu pojavu napona koji se mijenja po sinusnom zakonu. na krajevima provodnika S8 javlja indukovana elektromotorna sila.

Ako)e potrebno konstltl jednosmjernu struju (TV. f" I·=21tf=-1I 2" i ro gdje je u . Koliku ce.72) e~ =BRv Prl obrtanju okvira u svakoj njegovoj stranid se indukuje elektromotorna sila (vidl stranu 72). Koris!i! cemo ovaj drugi naein. makslmalne vrijednosti 0 napona i struje. Aka je strujno kola zatvoreno onda se proizvodi sinusna naizmjenicna struja. 76 77 . Prije svega lakse se prolzvodl jer je generator naizmjenicne struje jednostavne konstrukcije.4. ) ona se pomocu ispravljaea pretvara u jednosmjernu. Kako se maze izvesti matematitki izraz za trenutnu vrijednost naizmjenitnog napana? Velicinu indukovane elektromotorne sUe mozema izracunati bilo iz brzine kojom se mijenja magnetskl fluks kroz povrsinu okvira iii jz brzjne kojom slrane okvira sijeku linlje sile magnetskog polja. Za one koji iele vise znati Pitanje 1. a zatim opada do nule.707 od maksimalne vrijednostL =.!. e 0 . Uo i 1 . 1 :1 Efektivna vrijednost naizmjenicne struje i napona Nalzrnjenlena struja stalno rnijenja smjer I jaclnu u toku vrernena.2 je graficki prikaz napona i struje. a matematicki izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje su: 1=-. a sirina d (sl. Ako je obrtanje ravnomjerno. Lini}ska brzlna stranica ie v.4.:: Un sin rot i = 10 sin rot gdje su: u I i.Sinusna naizmjenicna struja smjeru.period Vrijeme jedne pune promjene napona i struje je period (T) .Pri obrtanju okvira indukovani napon raste od nule do maksimalne vrijednosti.trenutna vrijednost indukovane elektromotorne sile. u u:. Zatim S8 ponovo smanjuje na nulu i proee se ponavlja. Aka je kolo otvoreno. raeunar!. kada naizmjenicna struja prolazi kroz neki otpomik Rona 6e u njemu os/oboditi onoliku kolicinu toplote kao da ima stalnu vnjednost koja iznosi 70% ad maksimalne vrijednosti..2. Neka je duzina okvira I. na prlrnjer. lndukovani napon je u=U~sin(Ot . £ = B-€vsina gdje je a u9ao izmedu pravca kre!anja provodnlka i Ijoija sile magnetskog polja. Va . Tada se stran'lca okvira krece paralelno linliama sile. T . trenutne vrijednosti napona I struje.trenutna vrljednosl napona. T Najrasprostranjenija standardna frekveneija nalzmjeniene struje je 50 Hz (herea). Izmedu ove dVI)e velielne POStO)1 odnos. Ta vrijednost se naziva efektivna vrijednosl.. onda je ugao a = rot. Ram se obrce u homogenom magnetskom polju stalnom ugaonom brzinom.frekveneija struje. _Broj puni~ promjena u jednoj sekundi je frekvencija (f). onda je elektromotorna sila jednaka naponu oa krajevima kola U=e.maksimalna. Iz gornje reladje se vidi da ~je indukovana elektromotorna sila. ali ima suprotan smjer. Ona se oznacava sa I i iznosi 0. Efekat naizmjenicne struje je isti kao da ima stainu vrijednost kao i jednosmjerna struja. . Tada stranica okvira okomlto sijete Hoije sile.7071.1 Efektlvna vrijednost naizmjenicne struje je ona vrijednost koju bl imala i istosmjerna struja gao U otporu R proizvede istu kolicinu toplote kflO i naizmjenicna struja . Oanas se skoro sva elektriena energija proizvodi i distrlbuira u obliku naizmjenicne struje. gdje je: 1. On je sinusoidal an.. Razlog tome je sto naizmjenitna struja ima nekoliko bitnih prednostl u odnosu na jednosmjernu struju. Razlog pojave napona suprotnog smjera je taj sto u drugoj polovlnl obrtaja provodnlk sijeee Ilnlje sile magnetskog polja u suprotnom SI. od nule pa do neke maksimalne vrljednost!. Prema Ohmovom zakonu njena je vrijednost R Na sHei 2.. Naiz~jenj6na struja.1). w je kruina frekvencija i ona je jednaka IT.2. pri obrtanju okvira. Indukovana elektromotorna sila je jednaka nun kada je a= 0"'. Interesuje nas kakav je uelnak (efeka!) naizmjenicne struje. jaeinu struje Izrnjerlti ampermetar? Maksimalnu vrijednost iii neku prosjeenu vrijednost? Instrument ce pokazati neku stalnu vrljednost jaelne naizmjeniene struje koja iznosl ako 70% od maksimalne vrljednostl! Takode. Na taj naein vrijednost indukovane elektromotrne sile se mijenja ad nule do maksimalne vrijednosti.maksimalna vrljednost. po zakonu E=EOsina gdje je e. bez vellklh gubltaka. Za vrljeme druge polovine obrtaja napon ponovo raste od nule do maksimuma.4. 2. Za to vrljeme okvir naeini polovlnu obrtaja. Maksimalna vrijednost indukovane ~-ejektromotome sile je (str. II = 0. maksimalna kada je ugao a=90". ~~ lahko moze prenositl na velike daljlne.

Stoga se uticaj struje samoindukcije u kolu naizmjenicne struje opisuje posebnom velicinom koja se naziva induktivni olpor SL2. Najprostiji slucaj elektricnog kola je kada ono sadrzi samo termogeni otpor R. da je fazna razlika izmedu njih ~ = 0 c) Kada se otpornik R:= 3.4. oznacavat cemo oznaka U.14-50s. Rjesenje. a frekvencija 50 Hz. PrimJer 1. Neka se na krajeve termogenog otpora prikljuci naizmjenicni napan sinusnog oblika u=Uosin~t Tada se jacina struje u kolu moze prikazati jednacinom 1 O". Prema tome.2 I o c:=lOA Naizmjenicna s1ruja S8 mijenja prema jednacini Induktivni otpor .11. Zbog cega? Kada se zavojnica prikljuci na naizmjenicni napon ne potekne odmah struja uslje dpojave struje samoindukcije (sl. 2. a) Efektivna vrijednost napona gradske T mreie ie U '" 220 V. Naziva se jos i aktivni olpor.Uosin . tj.4. T/4).Termogeni otpor u kolu naizmjenicne struje R. tj. zbog stalne promjene njene jacine i smjera.RL. induklivni alpor. a) lzracunaj maksimalnu vrijednost naizmjenicnog napona i kruinu frekvenciju.707u.lnduktivni otpor U kotu nalzmjenlcne struje Induktivni o/por je proporeiona/an kruinoj frekvenciji naizmjenicne struje i induktivltetu zavojnice L. mozemo Imali i induktivni otpoYikapacitivni olpor. Napon gre.ske mreze iznosl 220 V. Takode u kolu naizmjenicne struje moze se nalaziti i elektricni kondenzator. Zbog toga se taj otpor naziva termogeni olpor iii omski olpor. On je uzrokovan pojavom struje samoindukcije koja nastaje u zavojnici zbog stalne promjene jacine struje. Termogeni otpor . Kazemo da su slruja i napon u fazi.0. Stoga je i induktivrii otpor jednak null. te da je neposredno pretvara u toplotu.4).311 V Kruzna frekvencija je w:= 2nf = 2·3.jednosnijerne struje? Odgovor.2.pOred termagenag otpora R. Struja samoindukcije smanjuje jacinu primarne struje pa djeluje kao neki dodatni otpor. SI. Otpori u kolu naizmjenicne struje Kod istosmjerne struje elektricni otpor Rima svojstvo da trasi elektricnu energiju.4. . =OlL i = In sin wt:: lO·sin 314t .707 U "". Napisi jednacinu po kojo] S8 mijenja naizmjenicna struja.1 n prikljucl na napon gradske mreie kroz njega prolaz] naizmjenicna struja. opazit 6emo da zavojnica pruza odredeni otpor naizmjenicnoj struji. o =-=-smrot· wt U R U • R ' i =Iosirimt Struja napon istovremeno dostizu nulte i maksimalne vrijednosti. zove kapacitivni atpor. U njemu se elektricna energija pretvara u magnetsku energiju koja se ponovo moze pretvoriti u elektricnu energiju. u kolu naizmjenicne struje. Za jednosmjernu struju kruina frekvencija w = O. Pitanj~ 1. Maksimaina vrijednost je U _~=220V o ..1 1 w=314s- b) Napon gradske mreze se mijenja prema jednacini u "" U o sinwt = 311· sin 314t c) Maksimalna vrijednost jacine struje je U 311V Io =-. nepretvara je u Joulovu toplotu. sto odgovara faznoj razlici od n12. b) napisi jednacinu po kojo) se mijenja napon gradske mreze. Kada u kolu struje imamo induktivni otpor struja i napon nisu u fazL Struja kasnl za naponom za Cetvrtinu perioda T/4. 2. javlja se i tzv. 78 79 . odnosno I.4..kolu_ naizl1Jjenicne struje. zanemarljivog omskog otpora R.4.4). On u kolu naizmjenicne struje ne predstavlja prekid. bezindeksa.Na sHean nacin definise se i efektivna vrijednost naizmjenicnog napana Iu = o.3.1 Kada kazemo da je napon gradske mreze U = 220 V.707 0. Induktivni otpor ne trosi snagu. Taj otpor se naziva induktivni otpor (sl. onda je to efektivna vrijednost naizmjenicnog napona. u. Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje i napona. Zasto se induktivni otpor ne javlja u kolu .J!. Ako u kolo naizmjenicne struje vezemo jednu zavojnicu (solenoid). onda je to efektivna jacina struje.R. Induktivni otpor se takode izraiava se omima. Kada kazemo da ampermetar pokazuje jacinu naizmjenicne struje 12A. Medutim.= _ _ R 31. vee jednu vrstu otpora koji S9. Po Lentzovom pravilu ona se protivi uzroku kojim je izazvana i pojavi se tek poslije odredenog vremena Gedne cetvrtine perioda.

~--------~ 81. vektorskog dijagrama.7. kada je induktivni otpor jedan kapacitivnom otporu.6. Kada napon dostigne maksimalnu vrijednost. Iz matematlckog izraza za impedancu uocavamo da je. Neka je kolo prikljuceno na izvor n. ali su suprotne faze pa se ponistavaju.ista kroz svaki otpor. Taj otpor se zove kapacitivni otpor. rI"'-j=.4. 81. kapaeiteta C.~izmjenic~og napona Frekvencija COo S9 Ll&J C1l naziva rezonantna kruzna frekvencija. . 2.) Naime. Kod kapacitivnog olpora napon kasni za strujom za 11:12. Koristenjem Pitagorine teoreme nalazimo da je ukupan otpor tada prazni. zatim panova puni. Zajednicko im je sto ni jedan ni drugi ne doprinose nepovratnom pretvaranju elektricne energije u toplotu. ne dostizu istovremeno maksimalne i minimalne vrijednosti (51. 8toga kapacitivni otpor nanosimo pod uglom 90° U odnosu na termogeni otpor R. T/4. U slucaju rezonaneije naponi na zavojniei i kondenzatoru jednako su veliki.5. tj. 2. gdje je Z . Napon kasni za strujom za cetvrtinu perioda.=R:::t--r-'<lniLm'--r---j'C Na sliei 2. 2.4. prolazak naizmjenicne struje kroz kondenzator svodi se na naizmjemcno punjenje i pra:i:njenje kondenzalora.4. Kako se kondenzator puni napon na njegovim plocama raste. Ova pojava S6 naziva elektricna rezonaneija.I omima. Kondenzator 1I kolu nalzmjenicne struje Za naizmjenicnu struju kondenzator. Kod induktivnog otpora napon prednjaci struji za n12. Kada bi elektricni kondezator prikljucili na izvor jednosmjernog napona. je kolo naizmjenicne struje sa serijskom vezom termogenog induktivnog i kapaeilivnog otpora. Impedanca U kolu naizmjenicne mogu se istovremeno naei: termogeni otpor R. Elektricna rezonancija. a jacina struje punjenja opada.6. 2. lada bi se on brzo napunio nakon cega bi struja prestala da tece.ukupan olpor iii impedanca. Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje moze se dobiti graficki.5. Napis! matematicke izraze za impedancu kola aka su vezani serijSld: a) termogeni i -induklivni atpor. Stoga induktivni otpor nanosimo pod uglom 90° u odnosu na termogeni otpor (sl. predstavlja jednu vrstu otpora. ~--------~~.Trougao otpora Napon i jacina struje u kondenzatoru nisu u fazi._=R=c)=1. Fazni ugao izmedu struje i napona moze se naei iz trougla otpora S!. Kada je kondenzator prazan. Medusobni polozaj ovih otpora .). za razliku od termogenog otpora koji se cosq> R =z Ohmov zakon za kola naizmjenicne struje ima oblik 1 ~I 1 = zave aktivni otpor.). onda je jacina struje jednaka nuli.4. Kolo nalzmjenlcne_struje (serijska veza .5. Medutim. Ohmov zakon za kolo naizmjenicne struje . ali u suprotnom smjeru od RL . ali ee se ona razlikovati od napona u fazi Kapacitivni otpar-Re. tj. r. Uticaji kapaeitivnog i induktivnog otpora su suprotni. Zbog toga se nazivaju reaktivni olpori.7. struja punjenja je maksimalna. Do naponske rezonaneije dolazi pri odredenoj frekveneiji koju izracunavamo iz navedene jednakosti. kalem (zavojniea) induktiviteta L kondenzator kapaeiteta C.u::::: U~ sin rot U takvom kolu jacina struje je Primjer 1. Vremenskoj razliei od T/4 odgovara fazna razlika ad n12.4.4.-:tl I kapacitivni otpor se izrazava U ~ 1i-~-=r~R='=+(=R=. Kod termogenog otpora napon i struja su u fazi. b) termogeni i kapacitivni atpor.2. Kondenzator S8 i = Iosin(rot-<p). pomoeu tzv. u kolu naizmjenicne struje kondenzator ne predstavlja prekid struje (sl.4. a to je poslije jedne cetvrtina perioda. itct. impedanca najmanja kada je RL= Re.2. gdje je ~ . prikazan je na slici 2. pri nekim datim vrijednostima otpora.7. Prije nego sto bi doslo do prekida struja promijeni smjer.fazna razlika izmedu struje i napona.4. Takvu rezonanciju nazivamo serijska iii naponska rezonancija . c) induktivni i kapacillvni alpor. 80 81 .

odnosno jaeine slruje. dok je komponenla Usin(p okomila na slruju. jer se ne moze iskoristiti. fazor koji predstavlja tai napon ertamo u pravcu sa strujom (51. Po cemu sa naizmjenicna struja razlikuje od jedl!psmjerne? 2. Aktivna snaga Proizvod struje I komponente napona koji Ie u fazi sa strujom ie aktivna snaga Ip.n. Koje velitine karakterisu nalzmjenicnu struju? 51. Takav obrtni vektor se naziva 1azor. impedanca je z. Komponenta napona U cosq> je u lazi sa strujom. -U C )2 Aka se kate da je snaga naizmjenicne struje 2 kW.9. kada postoji sarno termogeni olpor.OlH RL =3. Medutim.ukupni otpor. Fazorski dijagram za R. . onda se zna da je to aktivna snaga. prividna snaga u voltamperima (VA). nanosimo pod uglom tri2 u odnosu na tazor struje. Pri tome se radijus vektor r obr6e nekom ugaonom brzinom.4.4. aktivnu snagu.85.01 H U:220V f=50Hz a) Induktivniotporzavojniceje RL =coL=2n:·50s·'·O.8. b) Kod serijskog vezivanja termogenog i kapacitivnog otpora.).= Rei.1 A Za one koji iele vise znati Prosto harmonijsko kretanje moze se predstavili projekcijom ravnomjernog kruznog kretanja. U "" ZI. VeGina u. u kolu naizmjenicne slruje.4. a time I do manjeg faklora snage. naziva se jalova snaga.Q b:o 59.. S obzirom da kod induktivnog olpora napon prednjaci strujl za rd2 fazor koji predstavlja napon Ur.U~cosq>1 I:::~= 220V Z 3. U gom)o) relaeiji izrazi U. odnosno I.2. lad~ je izraz za snagu naizmjeniene slruje isli kao i izraz za snagu jednosmjerne slru)e. JR Z + R~ . 2. Zavojnica ima omski otpor R = 2 n i induktivitet 10 mHo Odredi: a) induktivni otpor i impedancu aka Sa ana prikljuci na gradsku mrezu napona 220 V i trekvencije 50 Hz. napon i slruja najeesee nisu u fazl.redaja u mrezi sadrze zavojnice sto dovodi do zaostajanja struje za naponom. 2. a 10 je onda kada su napon i struja u fazi.72Q b) Fazni ugao izmedu struje i napona izracunavamo iz re!acije coscp=~=~. Z==JR 2 +(R L _RC)2 Pltanja i zadaci: 1. Rjesenje R=2Q L=10mH=O./2 u odnosu na fazor struje.C Mimlo gdje je Z . Na sliei 2. Medulim. a popravlja faklor snage tako da on bude veei od 0. Eleklrieni polrosaei pretvaraju urad samo ovu. leoreme. UL= RLI.9 napon U je fazno pomjeren u odnosu na struju za ugao (p.14 Q)z Z=3. na slid 2.72. S obzirom da je napon na termogenom otporu. predstavljaju efektivne vrijednosli napona.?.I SI. u U=~ui I S obzirom da je: UR ondaje ::: +(Ut. na!azimo da je. Z=~(RL _Rc)z :R L -Rc' Prlmjer 2. vee izmedu njih posloji fazna razlika. 82 83 . odnosno j~pedanca kola. a reaktivna u varima (VAr).L. U fazi sa slrujom.Rjesenje.4. te fazor koji predstavlja napon Uc nanosimo pod uglom rr.4.S" c) Jacina struje kOja pro!azi kroz zavojnicu je .. lz trougla. naziva se prividna snaga !zraz Pt = UI sinlp. c) jacinu struje koja prolazi kroz zavojnicu. On ne Irosi energiju. Posto naizmjenicna struja predstavlja sinusne oseilaeije struje i napona i ona se moze predstavitl 1azorom. Ako se kaie da je snaga 400 VA. c) I=? Impedanca je Z=JR1 +R~ =J(2Q)2 +(3. Ue. RI. primjenom Pitagorine Izraz cos!p S8 naziva faktor snage. on je najeeseee manji od jediniee. U navedenom primjeru.140 a) 2". impedanca je c) Kod serijskog vezivanja induktivnog j kapacitivnog otpora. UR:::RI. Snaga u kolu naizmjenicne struje U kolu jednosmjerne slruje snaga je dala izrazom P=ill Ako u kolu naizmjenicne slruje posloji samo lermogeni olpor. onda je to prividna snaga.S37 cp "" 57.8. a) Kod serijskog vezivanja termogenog i induklivnog otpora.Q' coscp=O.8. napon i struja su u fazi «(p=0). Za one koji iele vise znati !zraz p::: UI. Aktivna snaga Pa izraiava se u vatima (W). b) fazni ugao izmedu struje i napona. b) rp =?. Kod kapacitivnog otpora napon kasni za slrujom. Najpovoljniji je slueaj kada je faklor snage jednak jediniei. impedanca je Z "" ~R z + R~ .::. To zaostajanje maze se smanjili ako se paralelno lakvom uredaju spoji kondenzator. Z 3. ali u suprotnom smjeru.

generator] jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim pobudivanjem j generatore sa _ samopobudivanjem. Prindp generatora jednosmjerne struje isti je kao i generatora naizmjeniene struie. b) nalzrnJenleni napon U =. Model generatora masine su uredaji za pretvaranje eleklrjene energije u meha. Generatori naizmjenicne struje Savremeni izvori naizmjenicne slruje.).ka~aciteta 2 J. tramvajski saobracaj. smjesten na istoj osovini. E/~ktri~ne JOO[YV'.12. prj kojoj ]e otpor u kolu naizmjenicne struje najmanji. pa ce stoga u vanjsko' kolo odlaziti struja istog smjera.5 A. R = 32 Q) Vainiji iskazi i formule Matematieki izrazi za trenutne vrijednosti naizmjene struje. " Z=V +(R J. Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se m'ljenja smjer struje. oni su spojeni-sa dva medusobno jzolovana poluprstena (51. U provodnlku se indukuje naizmjenicna struja. ciji se princip rada zasniva na . Danas se skore kod svih generatora naizmjenicne struje koristi ovaj pnncip '1 na taj nacin izbjegavaju teskoce oko upotrebe cetkica.4.5 A. a njegov nepokretni dio stator. razdijeljeni ne na dva dijela._5{.4.F prik!juei se na gradsku mreiu napona 220 V i frekvencije 50 Hz.4. Prema nacinu pobude. Za takvu struju kazemo da pulzira. b) Z::. 0.). Generatori jednosmjerne struje sa samopobudivanjem zovu se_dina~o~masine.i.3 A) 6. jaCina magnetskog polja.. UO. ild.4. j ~ trenutne vrijednostf jaclne struje.4 Q. 2.10). Ii ~roz kOI?. 85 jednosmjerne struje SI. 84 . kao induktor.ermogeOi 0 por. istovremeno se mijenja i polozal poluprstenova u odnosu na celkice.:. Velitina indukovanog napona zavisi od brzine obrtanja rotora. u ~ome se nalazi kondenzator serijski vezan sa ostalim dijelovima kola. . prikljuci se na mreiu efektivnog napona U = 220 V. teet a) nalzmJenicna struJa. Napon i struja u vanJskom kolu imaju ist] smjer..-R c )2 .4. odnosno napona. skoro iskJjucivo. Kako se zove ovakva vrijednost i sia predstavlja? 4. c 31. . Rc~kapacltlvni otpor. 10 . BuduCi da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodn'lk krece u odnosu na magnelsko polje ili se polie kre(:e u odnosu na provodnik. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrs] kolektor (komulator). a uredaji koji pretvaraju eJektrienu energiju u mehanicku elektromotori. .7 Q. Kalem koefjcijent~ s~m?in.11. Oio generatora koji roUra naziva se rotor.l. 12 V I frekvencije 50 Hz. broja namotaja. itd. 2. odnosno napona. onda je njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukovane struje.10 Model generatora eJe~tromagnetskoj jndukcli. Za napajanie elektromagneta istosmjernom slrujOm koristi se mali generator istosmjerne stroje. ali se na prikladan nacin u vanjskom kolu dobiva istosmjema struja. a kolika je impedanca? .3.4.dukCije 0.Pulzirajuca struja Da bi napon na cetkicama slo manje pulzirao izraduju se kolektori. Prj tome kroz nJega protite struja jacina J = 5 A.4. RL-mduktlvnJ otpor.5 Q. 10 sin rot u:. Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju. Ako ima dva para po!ova.10. b) R. ima jedan par polova. RL =roL Rc=_'_ roC Rezonantna kruina frekvencija.13. 2. a} Kohko Je kapacltlvnJ otpor? b) Kolika struja "prolazl" kroz kondenzator? (R: a) Rc = 3184.2. vee na vise tzv.4. ~on?enzato~ . 1=0. Kollka ce struja teci kroz kalem? 5. . 1= 0.727.7071 0 U =0. M?ze. odnosno napona su: gdje su: u. a) Kolikj je faktor snage potrosaca? b) Koliki je njegov termogenl olpor.12. odnosno napona su. Potrosae elektrlcne ene!gije.~lcku I obratno.. onda se i elektromagnet moze smiestiti na osovinu da se obrce. data je izrazom Aktivna snaga naizmjenicne struje data je izrazom gdje je cos rp ~ roo = JLC I Pa =Ulcos(j) faktor snage 'i Generatori i elektromotori SI.). Takva stroja se zove pulzirajuca struja (s1. U tom slueaju elektromagnet je rotor. jednosmjerne struje Velika vecina elektricnih uredaja koristi naizmjenicnu struju.707U o 9 dJe J6. Uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u elektncnu su generatori. ali 1m se velicJna stalno ko!eba izmedu nule ] maksimalne vrijednosti.2.peUJe) u magnetskom poilU dobija naizmjenlena struja (~1. (R: a). onda je za dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije obrce.Ullsinrot Generator. Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje. lamela koje su spojene sa krajevima pojedinih navoja. eija je aktivna snaga 880 W. su indukcioni generatorl. All.:.07 A) 7.1 H i t~rmogenog otpora 24 (R: a) 1= 0. Kod njih sa obrtanjetfi kalama (strujna naizmjenicne struje . To je 50 obis iii 3000 ob/min. Z = 39. a provodnici u koj'lma se induKuje struja su na statoru (81. kao na slicl 2. Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i eetkica. Ukupan otporu kolu naizmjenicne struje zove se impedanca.2. 44 Q. IR2 ' '. 2. Umjesto da su krajevi provodnika (strujnog okvira) spojeni na dva klizna prstena (koluta). b) I:. Zbog toga se koriste elektromagneti sa vise pari polova. na primjer ureda}i za elektrolizu. n prikljuci S8 na a) jednosmjern! napon U=12V. Kada elektromagnet. b) Jednosmjerna struja? Osnovni dijelovi sv'lh indukcionih generatora su: induktor koji odrZava magnetsko polje i indukt u kojem se indukuje struja.R! ' ! . Kroz sijalicu tece naizmjenicna struja od 0. Zbog toga se koriste i generatori jednosmjerne struje.13. itd. CO kruzna frekvencija naizmjenicne struje i:.maksimalne vrijednostl struje.costp "'" 0.

U gradskoj mrei:[ fazni napon fznos! 220 V.T) koja su postavljena pod ug!om 120". Da bi se smanjili gubici u transformatoru usljed vrtloznih struja jezgro transformatora se izraduje od izolovanih limenihploca. svaki namotaj daje svoje magnetsko polje. onda je jacina slruje u toj tack! jednaka nulL Ova tacka se zove nulta taeka (sl. 2..4. Ta pojava se zove uzajamna indukcija. 2.15.4. Medulim. godine.. Stator ovakvog motora lma s!icnu konstrukciju kao i generator trofazne struje (SI. Rezultuju6e magnetsko polje lzmedu polova obr6e se frekvencijom naizmjeniene struje. Provodnik vezan sa nultom taekom zove se nulti provodnlk. U gradskoj mre!i oni iznose 380V.T. dje!uJe. od djecijih Igraeaka pa do -elelctnenlh vozova.la jednakog intenziteta. koja sa dovodi na jedan namotaj ill' (kalem) uzrokuje promjenljivi magnetski fluks. Stator trofaznog generatora (ma tri potpuno nezavisna namotaja pomjerena medusobno za ugao od 120" (sl. L ____________tl~ ~! : ~ ~ 51. Tesla. Princip rada takvih motora dao je N. T . kao i rilsipanje fluksa. Uredaji kojima se povecava iii smanjuje naizmjenicni napon nazivaju se transformatori. Usljed toga se kalem poene obrtati.14. ali suprotnog smjera.Kaveznl rotor aj / Ji I ' : I .16. SI. 2.S. Usljed toga se indukuje naizmjenicna struja iste frekvencije u I' drugom kalemu. a kalem u kojem se indukuje struja sekundar.. Preko cetkiea 1 poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. Kalem na koji se dovodi naizmjenicna struja naziva se primar. onda se u obliznjem kalemu (sekundaru) indukuje struja.a) Ako se umjesto stalnog magneta kao rotor postavl kalem. njegove namotaje sijeku linije sile te se u rotoru indukuje struja..4.4. Uf = 220 V. Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima pomjereni u fazi za 120".16.4.znih provodnika. EJeidromotor za jednosmjernu struju Ima [stu konstrukeiju kao i generator jednosmjerne struje (sl. Provodnici spojeni sa krajevima nekog namolaja (kalema) zovu se fazn! provodnil?i. godine sto je uzrokovalo pocetak masovnog kOristenja naizmjeniene slruje. Kako? Ako po jedan kraj sa svakog od tri namotaja vezemo u jednu lacku.. Na straniee okvira. Napon izmedu pojedinih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi.).Medutim u praksi se to postize sa tri iii catir! provodnika. Potrosael vece snage prlkljucuju se na linijski napon. T akav rotor se obrce nesto manjom brzinom nego magnetsko polje pa sa odgovaraju6i motor zove asinhronl motor. u svakom namotaju se indukuje napon. u istom trenutku i poluprstenovi promljene svoJ polozaJ te se promlJem I smJer struJe. Princip rada transformatora postavio je jos Faraday. 2. Transformatori Jedna od osnovnih prednosti naizmjenicne struje je mogucnost njenog transformisanja sa jednog napona na drugi. Tesla 1887.14.14. Naizmjenicna struja. elektron:agnetska si. Zbog toga spreg sila obrce okvir uvijek u istom smjeru. Kada se rotor (magnet) okrete. Aslnhroni motor lma najvecu primjanu u industrlji jer na njegov rotor na treba dovoditi nikakvu struju pa nisu potrebni ni kolektori nl cetklce. Spreg sila okrece okvir sve do polozaja kada Je magnetskl fluks kroz okvlr maksimalan. Kada se mijenja jacina struje kroz jedan kalem (primar). i nultog provodnika nazivaju se fazni naponl.trofazni generatori. Dobili smo sinhroni motor (sl. 2. sto je yaZoo i sa ekonomskog gledista.12. Ako se u takvo obrtno magnetsko polje stavi stalnl magnet.a). Kao rotor najcesce se koristi zatvoreni okvir u obHku kaveza.] IIH Generator jednosmjerne struje dje/uje kao generator kada mu se rotor obrce a kao ' eleldromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjerna struja.S. Kada se trofazna struja dovede na Irl namotaja (R.14.2. Ovakva veza se zove veza u zviJezdu. po [nerdj! okvir prode taj polozaj Ie na ~jega yP?cne djelov?ti ~~reg.4.2. a) Trofazni generator. I' II Elektricni potrosaCi manje snage prikljucuju se na fazni napon.b). Ali.Trofazni generator Danas so skori svi generator! naizmjenicne s1ruje .4. sila s~protnog smjera. Transformator se sastoji od dva elektricni izolovana namotaja oko zeljeznog jezgra (sl. onda se i on poene obrtatl istom frekvencijom kao i magnetsko polje. Princip rada takvog generatora 0lkrl0 je N. Ako su gubici u termogenim otporima ka/ema zanemarljivi. Ovo vail ako su pojedine faze podjednako opterecene.4. Kod trofazne slruje postoje Ir! fazna provodnlka: R.14.). 380 V. koji se nalazi u magnetskom polju. kao na sliei 2. onda za takav 2. Naponi izmedu pojedinih fa.1S. 1895.a).4. U = 220 V. u]] I u. b) Veza u zvijezdu Iz ovoga se moze zakljucili da je za prenos energije od generatora do potrosaea potrebno 6 provodnika {po dva za svaki namotaj). ~!e~tromotori za jednosmjemu slruju imaju raznovrsnu primjenu.4. Transformator 86 87 . Asinhroni motor U savremenoj industriji najsiru prlmjenu imaju motori naizmJenicne struje sa obrtnim magnetskim poljem. 2.

te Je II =~ '" 1O.~ U2 N2 Primjer 1. a) 8naga struje je PI". Posta su gubici u provodniku na zagrijavanje proporcionalni kvadratu jaeine struje. . 88 89 . Gubici te vrste se mogu znatno smanjitl smanjenjem jacine struje pomotu transformatora. To je jedan od osnovnih razloga zasto se danas najvise proizvode naizmjenicne struje. javlJa se mduktlvna otpomost Bra] namotaja primarnog kalema se podesava tako da elektromo~orna ~ila samoindukcije bude pribliino jednaka elektromotornoj sUi naizmjenicne struje 1:1 koja se dovodl na pnmar. kalema zanemar1ji~ i neka.rnuta naponima na primaru j sekundaru.103 V. Prema Faradayevom zakonu indukcije. .e bit! jacina struje ako se prenosl dalekovodom napona 110 kV? c) Kohko puta ce se smanjiti gubic·l? Rjesen/e. onda vazi relacija Ovakvo rjesenje je u praksi m09u6e samo za naizmjeniene struje. kroz primar protice vrlo mala struja koja se zove struja praznog hoda. Energija koju primar uzima iz mreze zavisi od potrosnje energije u sekundarnom kalemu. onda ce se smanjiti jaCina struje . a da se pri tome snaga struje ne promijeni. 1 "'~NI 6¢> M U tom slucaju. po Joullovom zakonu je: . 11"" 600A b) Ako se. Kada se u kolo sekundara prikljuei neki potrosae. P 6·10 6 W . To je mogute ako se struja kroz provodnik prenosi visokim naponom. napon poveca. Za one koji zele vise znati Pitanje 1. 8 obzirom da. NJe~ smj~r je suprotan smjeru naizmjenicne struje koja se dovodi na primar. Ova cinjenica se koristi kad prijenosa elektricne energije na daljinu. onda 6e se jaeina struje smanjiti 10 puta. Oslobodena kolitina toplote. Osnovni problem kod prijenosa elektricne energije jesu gubici na zagrijavanje provodnika usljed termogene otpornosti R. 8naga struje pri tome ostaje nepromijenjena.6MW". U idea/nom transfarmataru snaga koja sa dovodi na primarn. onda se napan poveca i obratno. P". struja praznog hoda.!L=~·I I. indukovana e!ektromotorna sila u sekundaru proporcionalna je broju namotaja. Kada sekundar nije opterecen. Gim se sekundar optereti u odgovaraju60j 2 srazmjeri se pove6a i struja u primaru.e. Q=RI't gdje je I jaeina struje. U ' 2 z 12 = 54. Snaga manje hidroelektrane iznosi 6 M""!. To je nepovratni gubitak energije. U tom slueaju eitav magnetski fluks proizveden u primarnom kalemu prolazi i kroz sekundarni kalem. Neka je termogeni otpor primar~og. N2 Odgovor.olnd~kClj. napon u sekundaru transformatora poveca 100 puta jacina struje se smanji sto puta. je se~und~r otv~re~. Na primjer. tj. ako se napan na sekundaru pove6a 10 puta. isti fluks prolazi i kroz sekundar. namotaja. ne moze bili velika.6·10 6 W U1""IOkV U? llOkV a) It =? b) h =? Jacine struje kroz primar i sekundar odnose sa ob. koristenjem transformatora. Usljed promjenljivog fluks8 u primarnom kolu se J8v!ja elek!romotorna ~Ila ~~~. Ako_ sekundar transformatora ima N2 namotaja. 121 puta.!:l". onda je ~=~ £2 Nz za idealan transformator taj odnos vali "I za efekflvne napone na krajevima primara i sekundara. puta. onda kroz namotaja sekundara proteklen struja 1 . Iz jedna6ine transformatora vidi S8 da S8 promjena napona postize promjenom broja namotaja. E "'-10 Naponi na krajevima primara i sekundara odnose S8 kao brojevi njihovih namotaja. onda se oni smanje deset hiljada .transformator kazema da je idealan. Kako se podesava broj namotaja primarnog kalema Nl? lu.5 A =1 I ~=600A~ U2 IlOkV e) Gubici te se smanji!1 (~: J puta. = I U2 N. Druglm fljeClma.UjII. kod ldealnog transformatora. Ako je broj namotaja na sekundaru ve6i nego na primaru. koja protiee kroz primar. Primar "povute" jaeu struju iz izvora na koji je prikljucen. kalem jednaka je snazi u sekundarnom kalemu. a primar N. a generatorski napon je 10 kV a) ~olika je jacina struje? b) Kolika e. Ako se na primjer.

Prenosenje elektricne energije ad elektrane do transformatorske stanice vrsi se naponom 10kV i 35 kV.4. Prvu elektranu za napajanje sijaliea (sa ugljenim vlaknom) sagradio je Edison 1882. odnosno 220 V.osi visOkity' na~onom. Razvoj elektricnih mreza neposredno je ovisio od razvoja elektrana. 220 iii 380 kV. U svijetu se danas grade dalekovodi i za napon od 500 kV i 750 kV.4. nekada je potreban napon od 6V iii 12V. U srediiltima velikih potrosaea (gradovi. Ako je potrebno dobiti jos niti iii vis. To su tzv. pa se moze reci da su S8 elektricne mreze pojavile kada i pIV8 elektrane. 2. Napon izmedu nultog provodnika i po~e~inlh faznih prov~dnika. stoljeta naucniei su dosli do zakljucka da se rjesenje problema prenosenja elektriene ernergije radikalno moze r!jesiti tako sto se umjesto jednosmjerne struje pocela koristiti naizmjenicna struja. prj cemu S8 smanji jacina struje. Najveti problem su bili gUbiei elektriene energije na zagrijavanje.!L=~ UI 51. godine. Udaljene transformatorske staniee povezane su dalekovodima napona 110. 10 kV iii 35 kV. Istosmjerna struja iz Edisonove elektrane napajala je 7000 sijaliea. Prenosenje energije od od izvora do potrosaca visokonaponske mreze. iznos! 220 V. napon. te su se elektrienom energijom mogli koristiti samo obliznji potrosaei. Prijenos elektricne energije Vainiji iskazi i formule Sistem vodova i transformatorskih stanica koji sluzi za prijenos e!ektricne energije od izvora do mjesta potrosnje nazivamo elektricnim mrezama. Krajem 19. koriste se transformatorski sklopovi. u gradskoj mrezi. a nekada i do 15000V (katodna eijev).17. a snaga pri tome ostaje nepromijenjena. a napan izmedu pojedmlh faznih provodmka 380 V. Uz Jz UI=~ Nz .Mreie naizmjenicne struje.ptoblem smanjivala se jaeina struje. ali na taj naein se smanjivala i snaga struje. Generatori su uredaji koJI pretvaraju mehanicku e~ergiju u elektricnu. Da bi se rijesio taj . Naponi oa krajevima primara i sekundara odnose se kao brojevi nJihovih namotaja: Jacine struja kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na primaru i sekundaru. 90 91 . Napon na generatoru je bio 103 V. U elektranama se obieno proizvodi trofazna (naizmjeniena) struja napona 6 kV. industrijski objekti) nalaze se transformatorske stan ice koje smanjuju napon na 380 V. Zatim se transformise na 110 kV. Na taj nacin se'smanjuju gublei elektricne energlJe na zagrlJ8vanJe provodnlka. 220 kV iii 380 kV te transportuje na velike udaljenosti (sl. a napon na sijalieama 100 V. Uredajl pomoeu koJlh se povecava III smanjuje naizmjenicni napon nazivaju se trans/ormatori.2. a eiektromotori pretvaraju elektricnu energiju u mehamcku. Ona S8 moze transformisati na visoki napan. Na primjer.17) . koje SU od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara. Naizmjenicna struja se oa velike daljlne pre~.

Thomsonova formula Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjenicno pretvaranje energije eleklricnog polja u energiju magnetskog polja i obratno. L= I mH= 1O-3 H C--Ol uP:. onda kazemo da je oscilatorno kolo idealizovano. ali suprotno. U tom trenutku zapoeinje prainjenje kondenzatora. Elektroni sa negativne ploee krecu se prema pozitivnoj ploei na kojoj je manjak elektrona. Elektromagnetske oscllacije magnetskog polja. u realmm kollma postoJe razni oblici gubitaka energije j oni su uzrok pojave prigusenih (a~ortlzov~n!h) oscHacija. Elektrieno kolo u kome naslaju elektromagnetske oscilacije zove se elektrlcno oscilatorno kola.). a druga negativno. sa vrlo malim lnduktivitetom vrlo visoke frekvencije. U na8em primjeru. tj. Proces S8 ponavlja.2n-/LC =2-3. itd. otvorenp oscilatorno kolo SI. odnosno tranzistorom). 2.18. Ova su polja izvan oscilatomog kola veama slaba pa kazema da je zracenje zatvorenog oscilatomag kola zanema~ rljivo. stalno bi se ponavljale. Medutim. a).2. Po inerciji elektroni produzavaju kretanje u istom smjeru prema gornjoj ploeL Struja nastavlja da teee postepeno se smanjujucL Kondenzator poeinje ponovo da se puni sve dok se ne naelektri8e.1 IiF- Rjesenje. b).!. Sada je gornja ploea naelektrisana negativno. Da bi S8 osci!acije odrzale.kole. Nakan ovoga slijedi prainjenje kondenzatora." 1O-1 p T=?.4. naziva se zatvoreno oscilatorno kolo. Oscilatorna kola. 51. zatim punjenje.triodom.om formulom. Kada nema termogenog otpora oscllacl)e bl bile neprigusene.f::::? c T". upraksi S8 u kola veza nek1 ured~! kOJI periodieno nadoknaduje gubitak energije (na primjer izvor elektriene energlJe sa elektronskom cijevi . a struja kroz kalem povecava. U takvom kolu elektrieno polje je izmedu ploea kondenzatora a magnetsko polje unutar solenoida (kalema). Kondenzator S8 veze za izvor jednosmjerne struje taka da S9 jedna ploea naelektri8e pozitivno. U takvom kolu nema pretvaranja elektricne energije u toplotu.4.19. Tada je izmedu plata kondenzatora uspostavljamo elektrieno polje (sl. Ako nema termogenog otpora u kolu. 2n~1 = Elektromagnetske oscilacije.28·1O-'s f""~=1.P T=6. 2. koje smo upoznali. c). cnda struja kroz kalem dostize maksimalnu vrijednost.JLC c OscHovanje ovog kola izaziva S8 prethodnim naelektrisanjem kondenzatora. Opisano oscilovanje je neprigl!seno. a kapacitet kondenzatora 0. Zbog toga se ovakve oscilacije nazivaju e!ektromagnetske oscilacije.4. imaju oscilacije Primjer 1. Usljed praznjenja napon na kondenzatoru S8 smanjuje. Kolo tada raspolaze sarno energijom elektrienog polja. oscilatornom kolu je samo u poeetku data izvjesna energija: a zatim je kolo prepu8teno samo sebi. a energija elektricnog polja se periodicno prelvara u energiju magnetskog polja i obratno. Period oscilovanja iznosi T = 2n. lzracunaj period i frekvenclju sopstvenih osci\aclja osci!atornog kola. Sopstvena frekvencija oscilovanja je data Thomso~~. j kapacitetom. aka je induktivite1 zavojn'ice 1 mH.14~10-3H -lO:. To znaei da protiee elektriena struja. Maksimalna energija elektrienog polja u tom trenutku jednaka je maksimalnoj energiji Sopstvena frekvencija oscilovanja zavisi od induktiviteta kalema L i kapaciteta kondenzatora C. Kada napon na kondenzatoru bude jednak nUli. 92 93 . Pomo6u prekidaea iskljucimo izvor napona i zatvorimo LC .If. a donja pozitivna (sl.18. Tada i magnetsko polje dostize maksimalnu vrijednost (sl. Taj proces traje sve do nestanka magnetskog polja i potpunog opterecenja kondenzatora.59-104Hz T Elektromagnetski talasi Elektrieno oscilatorno kolo. Najjednostavnije oscilatorno kolo saeinjavaju kalem koeficijenta samoindukcije L i kondenzator kapaciteta C (51.

kao i to da su i svjetlosni talasi samo jedan oblik postojanja elektromagnetskih y 51. magnetsko. a) KoUka je brzina elektromagnetskih lalasa u vakuumu. I najzad potpunim razmicanjem i ispravljanjem dobiva S8 oscilatorno kole. Uocavamo da se oba promjenljiva polja.4. 2.I okomite na linije sile drugog polja. Elektricno i magnetsko polje nisu vise odvojeni ve6 cine jednu cjelinu. a Za one kOfl ieIe vise znatl Pitanje 1.22. godine. emitovanje etskih talasa nastaje pri ubrzanom kretanju Na taj nacin emiluje se elektromagnetski neka kolicina elektriciteta vrsi prosto oscilovanje u oscilatornom kolu.. odnosno permitivnosl vakuuma. a) Aka se u gornju relaciju uvrste podacl za navedene kanstante (vidi tabelu na kraju knjige) dobije se da je brzina svjet!osti c:::3'10$~ s 51. elektricnog i magnetskog polja mogu se predstaviti kao promjene vektora E j 8. A=. Na sliei 2.4. u izrazu pod korijenom. odredenog kapaciteta i induktiviteta. 2. permeabHnost. a ovo vrtlozno elektricno polje.10g~ s vakuumu sto ukazuje da je svjetlost Talasna duzina elektromagnetskih talasa je Aka se u nekoj tacki prostora stvori promjenljivo magnelsko polje one 6e u susjednoj tacki indukovati vrtlozno elektricno polje koje je takode promjenljivo. Ono 6e indukovati vrtlozno magnetsko polje. Ti vektori su okomiti na pravae sirenja talasa. elektricno i magnetsko polje siri se od izvora na sve strane u prostar.". Kada se u otvorenom oscilatornom kolu izazovu elektromagnetske oscilacije u prostoru oko njega nastaje elektromagnetsko polje. Maxwellova teorija je teorijski predvidjela postojanje elektromagnetskih talasa.19. f Pomo6u . talasi i kada harmonijsko To ie brzina svjetlosti elektromagnetski !alas. b) 8rzina prostiranja elektromagnetskih talasa u nekoj sredini je 94 .- 95 .4. prosiruje se prostor u kojem djeluje njegovo elektritno polje (sl. Na taj natin nastaje elektromagnetski talas.21. itd. 1863. javljaju x uvijek zajedno. Prama Maxvellovoj teoriji brzina eleictromagnetskih lalasa u vakuumu je c= 1 JMi: gdje su konslante. izracunata prema loj relaciji? b) Kako sa maze izracunati indeks prelamanja elekiromagnetskag lalasa neke sredine? Odgovor.19. kao na sliei 2. elektromagnelektricilela.4. Brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je talas'a. Elektromagnetski talas Na sHei 2. je prikazan elektromagnetski Promjene jacine talas.4. slo znaCi da su elektroma~ gnetski talasi transverzafni talasi.elektromagnetskih talasa prenosi se energija u okolni prostor.) Daljim razmicanjem plota elektritno polje zauzima jos ve6i prostor. Teoriju elektromagnetskog polja postavio je Maxwell.Ako se ovo oscilatorno kolo otvori. Njegova teorija se temelji na sljede6im postavkama.c. Prostlranje elektromagnetsklh talasa To je brzina svjetlosti u vakuumu sla ukazuje da je svjetlost elektromagnetskl talas. Svaka promjena eIektricnog polja dovodi do indukovanja vrt/oinog magnetskog polja u aka/nom prostoru.2. je prikazano -sirenje elektromagnetskog polja na Iijevu j desnu stranu od dipol~antene. brzinom svjetlost!. elektricno i .22. . Ujedno -'4 vidimo da su Hnije sile jednog polja uvijek It A. tome 6emo posebno govorit!. Prema tome.21. Otvoreno ascilatorno kole maze biti i obieni pravolinijskl provodnik. z Svaka promjena magnetskog polja dovodi u okoInom prostoru do indukovanja vrt/oinog eIektricnog poIja. Proces "irenja promjenljivog elektromagnelskog polja kroz prostor naziva se elektromagnetski talas. Takvo oscilatorno kolo naziva se jos i dipol-antena.4. Od zatvorenog oscilatornog kola dobili sma otvoreno oscilatorno kola. Prema Maxwellovoj teoriji. u c=3.

SI... ).Ona'). . U otpremniku se pomocu mikrofona zvucne oscilacije pretvaraju u elektricne._. Princip njegovih eksperimenata sHean je principu savremene emisije i prijema radio talasa.!:II~1 L1. Frekvencija i talasna duzina povezan] su relacijom.- ""saih. aU se pojacavaju sarno one frekvencije na koje je podeseno oscilatorno kola prijemnika. Ovakav nacin prenosenja energije od jednog oscilatornog kola do drugog koristi se u cje!okupnoj radiotehnici. Hertzov oscilator je U obliku stapa na cijoj S8 sredini nalazi mall vamicni razmak. = f2 (si. Hertz Je ne sarno dokazao postojanje elektromagnetskih talasa nego i njihova odbijanje.. q~cilacija. i relativnu permitivnost te sredine E.pre15o 3.d .24.:::::p. KoUka je bila frekvencija oscilovanja Hertzovog oscilatora? Rje~enje gdJe je p. ~~ g=--.iie~ Qv~! pastupak se zD:ve modul?cija. Frekvencija ovih.o:-puta manja od nosece frekvencije.:. Te lalase maze da primi drugo oscilatorno kolo frekvencije f2 . tzv. Vlastita Ukupni sigulli Jedan elektronski oscilator u otpremniku proizvodi elektromagnetske oscilacije odredene frekvencije.. f ""5. da bi izracunaH indeks prelamanja nake sredine potrebno je znat! relativnu magnetsku permeablrnost te sred/ne jJ.2. Prema t~me.25. f ".4. Godine 1888. emiter. mljesanje audio frekvencije j nosece}r~kV~IJi::.•amplitudna moduiaci/~.25.rSl promjena amplitude noseceg talasa prema karaktenstlkama zvucnog talasa.k~.~. ali pod uslovom da ana budu u rezonanelji. Heinrich Hertz (1857-1894) Serna Hertzovih ogleda prikazana je na slici 2. njemackl flzlcar Hertz.26.4. 2. Najzad. Amplitudna modulacija U . Antena radioprijemnika prima energiju elektromagnetskih lalasa svih emitera.2. Na slici 2.4. . je p~ik~zana tzv . '>'. Serna Hertzovih ogleda 96 . vrsi se "utiskivanje". difrakciju i polarizaciju.t1'H)CU posebnog sistema.."f1o.Jil£ frekvencija tih prijemnih antena podesavana je tako da bude u rezonanciji sa otpremnikom. Pri skakanju varnice u oko!n! prostor se sire eleklromagnetski talasL Za detekciju eleklromagnetskih talasa Hertz je upotrijebio prijemne oscilatore raz!icitih oblika i dimenzija. Takvo oscHatorno kolo zove se otpremnik (odaslljac.J=h LI Za one koji zeTe vise znati Otpremnik Audio si). Hertzov oscilator ustvari predstavlja emisionu anlenu. Oscilatorna kola sa sopstvenom frekveneljom f.24. to je .23. £=f". 2.:: . preiamanje.66MHz A 4.. emituje elektromagnetske talasa. po definiciji. tj. ".- SI.26).1 '0 __ .5 m. indeks prelamanja oake sredine n "". Ova oscilatorna kola u TezonanClji SI. \osc. godine (vidi sliku 2.4. kada je podesio odgovarajuce dimenzlje varnica se javila j u prijemniku. da podesnom konstrukcijom bude f.4. CA~ SI.~. dipol~antenu.Sm 3'IO~~ Hertzovi ogledi . Prijemno asci/atamo kola maksimalno 6e apsorbovati energiju elektromagnetskih talasa ako ima istu frekvenciju kao otpremnik (f1 = 12)' Kazemo da su tada otpremnik j prijemnik u rezonanciji..) Otvoreno oscilatorno kolo proizvodi elektromagnetske lalase odredene frekvencije.) Radio difuzija Beilen! prijenos zvuka na velike daljine naziva se radiodifuzija Princip primjene prenosenja elektromagnetskih talasa od otpremnika do prijemnika dao je Hertz 1888.4. .26. U Hertzovom ogledu lalasna duzina elektromagnetskih lalasa iznosila je 4. Ij.24.~J~ . Preko antene predajnika emituju se elektromagnetski talas! koji se nazivaju nosee! talasi (sl. 2.~... Na taj nacin Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwellovu teoriju i dao osnove savremenoj radiotehnlcl. godine. Induktivitet i kapacitel njegovog osellatora je bio vrlo mali tako da je frekvencija oscilatora bila velika. Potvrdia je da elektromagnetski lalas! imaju isla svojstva kao i svjellost.~irE!dajnlku.EtJ S obzirom da je. P~-. Primjer 1.~i signal Kada izmedu kuglica skoCl vamica pocinje oscilovanje osel!atomog kola. Fino podesavanje sopstvene irekvencije prijemnika vrsi se pomocu promjenljivog kondenzatora.e . Naziv su dobiH po tome sto imaju utogu prenosioca zvucnih oscllacija.~. ekspenmentalno J8 potvrdio Maxwellovu teoriju 0 postojanju i svojstvima elektromagnetsklh talasa.4. ___'_. Varnice se izazivaju visokim napanom iz induktora.a~W~I~)e objavio svoJu :eoriju ele~tromagnetskih talasa 1863.om \.:love se aUdiofrekvencJJa. ..4. godine. n=~=JAA .~e.4. 2. M..

2.••. tehnici i aslronomiji. Njihove frekvencije su bliske frekvencijama kojima osciluju molekuli te se koriste za proucavanje atomske j molekulske strukture supstance. is~?m p. I . f?diote. VeSi prigmentaciju koze i izaziva hemijske reakcije.1000 m).zraeenje Kosmicko zracenje iTalasnaduzll1a· . kratke (10 m.28.uy .o Tak~. To je ustvari kristalna dioda kOja ispravlja naizmjenienu struju i daJe pulzlraJu~u struju.. talasi razlicitih talasnih duzina dolaze iz razlicitih izvora i razlicito djeluju na materiju. pomocu elektromagnetskih talasa. To su talasi koje koriste televizijski i radio odasiljaci.Vih ra~io·otpremnika (sl. Pri tome granica podjele nije 08tra. 2. Prin~ip rada prijemnika elektromagnetskih talasa objasnit cemo na jednom od najprostijih tipova radio-prijemnika koji se zove deteldorski prijemnik. je prikazan bezicni e on m Itel oJlm se. Imaju loplotno djelovanje i koriste se u medicini. Speldar elektromagnetskih zracenJa Infracrveni (IC) dio spektra obuhvata talasne duzine od 1 mm do 760 nm.29.3 m 1 mm-O. u!trakratke.. Te zrake je otkrio Rontgen 1895. • Prijemnlk • T \ .29. Na ~lic~om prinCipu ~e vrsi i prenos sllka beilcnim putem. Ima veeu energiju od vidljivog zraeenja.380 nm 1 pm-l0nm 0. Ij.1 (00' ) k . Zajednicko svim elektromagnetskim talasima je da imaju istu brzinu prostiranja. Ultraljubicastom (ultravioletnom .i ~a.. Te talase emituju moJekuli gasa i usijana tijeJa. 300 MHz. Tabela 1. je prikazan radarski uredaj kOjim se. . Upoznavanjem elektricne strukture materije doslo se do zakljucka da atomi i molekull emituju svjetiost kao elektricni oscilatori.4.. 1893. pomocu eleklromagnetskih talasa razgovara.ne oscllovanJa noseceg ~a!asa koje su reda 1 MHz.?-vremena yrstazracenj~ Radio-talasi Mikrotalasi IC-zracenje Vidljiva svjetlost UV-zraeenje x ~ zracenje y . Mikrotalasi obuhvataju talasne duzine od 1 mm do 0. Sad. Zato se kaze da je pomocu diode izvrSena dem_odulaclJ8 noseceg talasa. proizvedeni jednim oscilatornim kolom.4.01 pm Radio-talasi obuhvataju talasne duzine oct nekoliko kilometara do 0. Frekvencija UKT je od 30 MHz. godine pa se po njemu nazivaju i rendgentski zraei. 1895. Deteldorski prijemnik sa radlO~stanlcom koju zelimo slusatL elektr?magn~tski :~Iasi ~. Na slici 2. u ko~o prjje~nika ukljuci slusalica (T) njena membrana nije u stanju da prati brze promje.orom (0). se temell.760 nm 10 nm .hnika.3 m. odvajanje aUdiofrekYencije od nosece frekvenciJ'e elektromagnetskog talasa. Stoga ih obicno dijelimo prema tipu izvora iz kojeg dolaze.UV) zracenju pripada podrucje ad 10 nm (iii lnm) do 380 nm.•.4.4. Radar t. godine.3 m. PromJenom Induktlvrteta III kapaclteta C u asciJatornam kolu prljem~ika p~stizemo to da nas prijemnik dade u rezonanciju 00 prijemne antene A dolaze moduHsani ~ada se.detekt. U prijemniku se vrsi pretvaranje elektricnih signala u svjeUosne. 2.. Njihov izvor su oscilatorna kola. Tako se una kriHma~ elekt~?magnetskih talasa. !110dullsani talas se pojatava i preko otpremne antene odasllje u oko1ni prostor. Kao i vidljivo zraeenje. otkrivaju polozaji predmeta. gOdina. Radio talasi se diJete na: duge (1 km • 30 km). srednje (100 m . To zracenje dolazi iz unutra8njosti atoma i prenosi jos veeu energiju od . UKT (1 m . X-zracenje ima talasnuduzinu od 1 pm do 10 nm.•. Cijeli raspon mogucih talasnih duzina I frekvenclja elektromagnetsklh lalasa naziva se spekatar elektromagnetskih talasa.28. ~. Zbog svojstva da 98 99 .a membrana slusalice reaguja samo na audlofrekventne oscilaclje elja je frekvenclja ~natno ma!lja od elektromagnetskih oscilacija. To su talasne duzine izmedu 380 nm i 760 nm.. Teme!je radlotehOlke postaVIO Je Ital~anskl fiziear Marconi 1896 gOd. 100 m) .4.27).27. Na tabell 1. imaju sliene osobine kao j vidljiva svjetlost. brzinom svjetlostl. Vidljiva svjetlost je uski dio spektra na koji je osjetljivo Ijudsko oko. Primjenjuju se u radarskoj tehnici i telekomunikacijskim sistemima. Tako je ubrzo ustanovljeno da elektromagnetsko zracenje obuhvata vrlo siroko podrucje u pogledu talasnih duzina. Radio-talasi dolaze i iz svemira.01 pm -1 pm < 0. >0. dolazi iz atoma i molekula.'ne m d tv d' d Je to ucinio " 'e a k' f . a a se f I a pnj6 nJ 9 rus I IZlcar Popov. Medutim.. u ekolnf prostor odasr[ju zvucne oscilacije. SI. Zbog toga se 1a visokofrekventna stru'a Ispr~vl~a .zraka. SI.v .10 m).4. Zbog tih svojstava moze biti 8tetno za zive organizme.•. Beiitnl tele10n (mobitel) Sl. je dat spektar elektromagnetskih talasa. 2. odnosno Tesla.rincipu sarno slo su tehnicka rjesenja znatno poboljsana.•. Primjenjuje se u medicini i tehnici.3 m 760 nm -1 mm 380 nm . J Na slic! 2. Spektar elektromagnetskog zracenja Hertz je svojim eksperimentima pokazao da elektromagnetski ta!asi. U otpremniku se vrsl pretvaran'e SVjellosnlh slgnala u etektncne.

primjenjuje se u medicinskOj dijagnostici Prilikom nJlhove up~trebe potrebn~ je postovati stroga pravila zastite od zrace~ja. Tek u 11. Pod svjetlos6u se obicno podrazumijeva vidljiva svjetlost.zlicito prodire kroz tkiva. Kraj ovoj naucnoj raspravi ucinili su eksperimenti izvedeni pocetkom 19. Jedni su smatrali da svjetiost potice iz oka. po Huygensu. po kojoj je svjetlost transverzalni 100 101 .ra.) nase tijelo drugacije osjeca iii ga uopste ne osjeea. Holandski fizicar Huygens (Hajgens) smatrao je da je svjetiost talasne prirode. Svjet/ost je. U geomelrijskoj opticl zanemaruje se priroda svjetlosti. talasnu optiku i folometriju.'. Kada dopru u nase oko izazivaju osje6aj vida. Eter. ad razhCltlh Izvora. a drugi da potice od svijetiog predmeta. __ 1_ 3. prema Newtonu. kao i velieine povezane sa tom jacinom. ispunjava ukupni kosmicki prostor. To je onaj dio elektromagnetskog spektra koji kod covjeka uzrokuje osjet vida.01 pm do 1 pm. E. takode..ja promjenljivog elektromagnetskog polja kroz prostor nazlVa 5e elektromagnetski faJas. Fotometrija se bavi mjerenjem jacine vidljive svjetlosti koju svjetiosni izvori emituju u prostor. KO~~j(:~o zracenje ima jos manje talasne duzine. poznavali su i zakon odbijanja svjetlosti. Takode. Pod optikom su podrazumijevali nauku 0 videnju. infracrveno i ultravioletno zracenje. Svjetlost Sopstvena frekvencija oscilovanje elektricnog asci/atornog kola data je Thomsonovom formulom Proces sirer~. . stoljeeu arapski znanstvenik Alhazen pravilno je protumacio vilienje oka i prvi dio jasnu iormulaciju zakona prelamanja svjetlosti. Optika se dijeli an geometrijsku optiku.ektricno oscilatorn? kolo prijemnika maksimalno apsorbuje energlJu el~ktromagnetsklh talasa koje emituje otpremnik. stoljeea. elektromagnetski talas. tacnije.0PTIKA Vainiji iskazi i formule palla I obratno. tj.. Zbog veeeg Newtonovog autoriteta uglavnom je preovladala korpuskularna teorija.~racenje potice iz jezgra atoma. ' y .JLC Optika je dio fizike koji proucava svjetiosne pojave. Talasne dutine su im od 0. Ona ima praktican znacaj za objasnjenje rada optickih instrumenata.-godine) .1.tske oSC:~/acije predstavljaju naizmjenicno pre~v~ranJe energlJe elektncnog polja u energiju magnetskog . U sirem smislu pod svjetlos6u nazivamo svo zracenje koje emituju izvori svjetiosti. imaju jednake frekvencije Cljeli raspon mogucih talasnih duiina I frekvencija elektromagnetskih talasa naziva sa spektar elektromagnetskih talasa. SVjetlost je. postavio -elektromagnetsku teoriju svjetiosti. stoljeeu vee su postojale dvije teorije 0 prirodi svjetlosti. radiotalasi. Preostali dio elektromagnetskog zracenja (toplotno. Elekt:omagn~. Istovremeni Newton je smatrao da je svjetlost korpuskularne prirode. talasnu prirodu svjetlosti. Da bi objasnio prostiranje svjetlosti Huygens uvodi u nauku pojam etera. Dolazi iz kosmosa i patice 3. Najzad je Maxwell (1853 . ultravioletno. radloakttvnI eJementi. Priroda svjetlosti Stoljecima Ijudi nisu poznavali prirodu svjetiostL Jos starim Grcima bilo je poznato da se svjetlost prolire pravolinijski. Talasna oplika proucava prirodu svjetiosti. U interakciji sa zivim organizmima IzaZlva teska ostecenJa. !o ~race~Je evml~uJu. a tu pored vidljivog spada jo. Inace rendgentskl zraCi su temelJno orulie za proucavanje strukture kristala. Fresnel (Frenel) i Joung (Jung) su opazili interferenciju i difrakciju svjetlosti -i objasnHi je ta!asnorn teorijom. ltd. 2. U 17. ako su to dVa oscilatorna kola u rezonanclji. snop vrlo malih cestica koje izlijecu iz nekog izvora velikom brzinom.

Sadasnje glediste fjzieara zasniva se na prihvatanju Ginjsnice da je priroda svjetlosti dualisticka.5 puta oko Zemlje. Ako Je poznata udaljenost Zemlje od Sunca. Dok Zemlja prede polovinu svoje putanje oko Sunca. Njegov metod se zove astronomski. U to vrijama je bila uspjesno izmjerena brzina zvuka u vazduhu taka s10 su dva udaljena posmatraca mjerila vrljams za koje zvuk prijede udaljenost medu njima. ali bez uspjeha. (1879-19SS) IsH metod koristio je GaUieL Mjerilo se vrijeme od trenutka kada prvi posmatrac otknje svoj fenjer. i talasna i korpuskularna.~ --d __ . Na slid 3. francuski fizicar Foucaolt (Fuko) je izvrsio jos f-t. Umjesto rotirajueeg taeka upotrijebio je rotirajuce SI.5 km/s U ostalim sredinama brzlna svjetlosti je manja. p o K -->--+*-+-!!!-4. Taj mjesec abide aka Jupitera za 42 h 28 min i 36 s. Zatim je pored ploce stavio jedan tOCak K sa zupcima 1 namjestio 9a tako da svjetlost od ploce do ogledala i natrag prolazi izmedu dva zupca. rezulta!i mjerenja su se veoma razlikovali taka da nisu daval! nikakav pauzdan podatak. Francuski fiziear Fizeau (Fizo) je 1849. godine prvi izmjerio brzinu svjetlosti mjerenjem udaljenosti na Zem!j!. Poslije prolaska kroz plocu svjetlost nailazi na ogledalo Z kOje je bila udaljeno od ploce za d = 8600 m. svjetlosti. Godine 1926. Tacno je zabi!jezio vrijeme izlaska satelita kada je Zemlja najbliza Jupiteru (poloi:aj Z).1. . kaja iznosi priblizno d=150 miliana kilometara. U vodl lznosi 225 000 km/s.1. primijetio je da je izlazak Jupiterovog satelita razliei! u razlicita doba godine. On je koristio osmostrano ogJedalo (rotirajucu prizmu) i povecao udaijenost na 35 km. Vrijeme se mjerilo klatnom. Od ogledala S8 svjetlost odbila i vratila istim putem do ploce.1. prvi je izmjerio brzinu 1675.dine. Danas znamo da bi svjetlost za jednu sekundu obisla 7. Zemlja se krece oko Sunca sa periodom od jedne godine 51. 1850.-- z' ---*---- I 'I .1. godine. mada su naki naucnici...3. Za one vrijeme dobio je prilicno dobar rezultat za brzinu svjetlosti. posmatranjem pomracenja Jupiterovih salelita. a djeHmicno odbija svietlost. kada je Zemlja najudaljenija od Jupitera (polota] Z') izlazak sa1eHta je kasnio za oko 1000 sekundL On je to objasnio t~e-s~o]e ~vjetlost morala da prede duz! put. Pri dvostrukom broju obrtaja svjetlost se ponovo pojavila.2d t 2·150·106 km 1000s c "" 300 000 km U to doba precnik Zemljine putanje nije bio poznat sa danasnjom tacnoscu pa je dobijeni rezultat iznosio c=21 0 000 kmls. 'toCak sa okrenuo tako da je mjesto jednog proreza 'zauzao" s!jedecl prorez. Jupiter prede 1/24 dio svoje putanje.1 Sljedece. Kada se tocak nije okretao posmatrac ie vldlo odbijenu svjetlost od ogled ala Z. SI. Djelimieno se odbila od ploce i dosla u oko posmatraca O.godine. Fizeau je to objasnio na sljedeCi nacin. kvanta svjetlosne energije. U vazduhu je brzina svjetlosti praktieno jednaka brzini svjetlosti u vakuumu. Metodu obrtnog ogledala usavrsio je amerieki fizicar Michelson (Majkelson). oko Sunca. onda se dobije da je brzina svjeUosti prlblizno . Pri odredenoj brzini uopste vise nije vidio odbiienu svjetlost od ogledala Z. Maxwellovu teoriju eksperimentalno js potvrdio Hertz. 1e udaljenost od ploce do tocka izracunaa Je brzinu svjetlosti koja je iznosila priblizna c=300 000 kmls. PosHje pola godine. Brzina prostiranja svjetlosti Jedna od najvaznijih karakteristika svjetlostl je brzina prostiranja 5vjetlostL Dugo se smatralo da se svjetiost prostire trenutno.-\ preciznija mjerenja. stoljeea Einstein je pretpostavio da se svjetlost sastoji od lotona.1. je eksperimentalno dokazao da kretanje Zemlje ne utice na brzinu svjetlosti i time pridonio otkricu teorije relativnosti. Godine 1888. prikazana je sema njegovog uredaja za odredivanje brzine svjetlos1L Iz izvora svjetlost pada na plocu P koja djelimicno propusta. stolje6a). Jupiter obide oko Sunca jednom za 12 godina. R6merov metod odredivanja brzine svjetlosti dana. prikazan je Romerav metod odredivanja brzine svjetlosti. pa do trenutka kada svjetlost ode do drugog posmatraca i vrati se ponovo do prvog. Kasnijim mjerenjima dobivena ie vrijednost za brzinu svjetlosti u vakuumu._ _ _ ..3.elektromagnetski talas. Oanski astronom Olaf Romer. jos u srednjem stoJje6u. 1888. pretpostavljali da sa prostire Prvi koji je pokusao da izmjeri brzinu svjetlosti bio je Galile! (pocetkom 17. Put svjetlostl je iznosio svega nekal1ko metara taka da je izmjerio brzinu svjellosti ne samo u vazduhu vee 1 u vodL On je pokazao da je brzina svjetlosti u vodi manja nego u vazduhu sto je bio dokaz da je svjetlost talasne prirode. Takav metod se naziva terestricki metod. 3. Fizeauov metod ogledalo.. Pratio je izlazak jednag od Jupiterovih salema (mjeseca). POGetkom 20. 102 103 . 3. Na sHci 3.2. kojl Ie jednak precniku Zemljine-putanje c = 299 792. Albert Einstein nekarn konacnom brzinom. 3.2.. koji imaju l talasna i korpuskularna svojstva. go. Kada se toeak okretao posmatrac je vidio sve slabiju svje110st. sto je za to vrijeme ipak bio veliki uspjeh. On ie 10 objasnio na sljedeCi nacin. tj.1. Medutim. Prema tome da bi na taj naein izmjeril1 brzinu svjetlosti potrebno je mnogo preciznije mjen!! male vremenske intervale Hi Ima!! astronomske udaljenosti. ZnajuCi broi zubaca (odnosno proreza) i brzinu obrtanja toeka. dobio je za brzinu svjetlosti vrijednost c = 299 796 kmls. Ook je svjeUost presla put tocak K og!edalo Z i natrag. MeduHm.

na tackaste svjetlosne izvore. asjetljivost aka nlje jednaka nl za sve baje (talasne duZine).41 ""-. Aka je svjetlasni Izvar izotrapan.4. Ona sadrti talase razlictlh talasnih duzina. Veza izmedu !umena i vata nije jednostavna i zavis! od talasne duiine svjetlostL Za talasnu duzinu 555 nm. anda ~ . SU jacina svjetlosti. Osjetljivost oka na svjetlost najjaca. Izvarl svjetlastl magu bltl prlmarnl I sekundarnl. Uprava te svjetlasti ima O. s10 znaci od ultravloletnog podrucja do infracrvenog podrucja:' Fotometrija se bavi samo vidljivim -di/elom·tog speldra.. 760 t"- T 760 Period obrtanja je Iz gornjlh relaelja dobivamo da je Osjetljivost oka. t Vrijeme za kOje svjetlost prede taj put se izracunava na sljedeci nacin. kontinuirano rasporedene od 200 nm do 10 . ltd. kaa na primjer Sunee i priblizna sijaliea sa vlaknam. Monohromatska svjetlast je sastavljena sama ad talasa jedne talasne dutine. Brzina svjetrosti je c 2d Fotometrijske velicine Sve velicine u fotometriji se uglavnom' odnose. Na sllel 3. zatlm lIuareseentna svjetlljka. aka Imama tri sljaliee Iste snage pa 100 o. Broj zubaea tocka je 760. 3. Oko slablje vldl plavu I ervenu svjetlast. Nekl svjetlasni izvari emltuju bijelu svjetlost. Brzina svjetlosti je c = ~ . kao 8tO svjetlosni Iluks.Primjer 1. uzarena nit sljallee sa vlaknam. Mjesee. zuta I o L __ __ crvena. Jacina svjetlosti I nekag svjetlosnag Izvora je svjetlasnl Iluks koji laj Izvar zraci u jedinicni prostorni ugao. U Flzeauovu ogledu (sL 3. Rjesenje. S abzlrom da Ijudska aka nlje jednaka asjetljlva na sve baje (talasne duzine) vldljlve sVjetlastl. fnm sljaliea koja emltuje zutu svjetlast SI.z W.. Nas osjet vida ne zavisi sarno od stvarne energije koju prenosi svjetlost 8109a cema prva nesta reel a svjetlasnlm Izvorlma I asjetljlvastl aka. :.g Lm 105 104 . a vlzuelna lumen (1m).plava.J-----------".H najvise u Suncevu spektru. Sekundarnl izvari svjetlasti su tijela ad kajlh se svjetlast adblja (npr. onda se svjetl-osni izvori nazivaju izotropni. Na prlmjer. ). Ffuks svjetlosne energije ell definise S8 kao energlja koju emituje svjetlosni izvor u jedinici vremena. laser je manahromatskl izvar svjetlastl clja je talasna dutina 632._~_~~. u fatametrljl se pared flzlckih (abjektivnih) jedlnlea uvade I vlzuelne jediniee (subjektlvne). rastojanje izmedu tocka (odnosno p!oCe P) i ogledala Z je bilo d = 8600 m. prlrodnl i vjestackl.8 mm. T ocak se obrne za to vrijeme za _1_ dio obrtaja. ali razl"lcitih baja .urn.4. Neki izvarl emltuju jednobojnu (manahromatsku) svjetlast.1.oko. kaa sta su Sunee. Aka S8 svjetlosna energija zraci u svim pravcima jednako.. Na prlmjer. Svjetlosni fluks predstavlja snagu svjetlosnog izvora.. Fotometrija Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosnih velicina. oku C8 se uciniti da je 400 500 555 600 70<) I.3).1. Interval talasnlh duZina vida je ad 380 nm da 760 nm. a uapste ne vldl zracenje ispod 380 nm I preko 760 nm. osvijetljenost neke pavrslne. Na prlmjer. Subjektivno jedinica za svjetlosni fluks je lumen (1m). Kolika S8 'vrijednost za brzinu svjetlostj dobija iz tih podataka. a broj !umena je mjera sposobnostl da dati fluks izazove osjeeaj vida u oku. ltd. ltd. 1W=6831m Broj vati u nekom fluksu je mjera izracene energije. Ilzlkalna jedlniea za svjetlasnl lIuks je· vat (W). uzarena tljela. Medutim. prlkazana je relatlvna asjetljlvost aka V. Flzlkalna jedlnlca za svjetlasni Iluks je vat (W).1. Svjetlosni izvori. Oko je najosjeUjivije na talasne dutine aka 555 nm (zuta svjetlast). Na prlmjer Sunceva svjetlast je pallhromatska. a frekvenclja obrtanja tocka f = 22 obIs. Prlmarnl Izvarl svjetlasti su napr. . u v • zavisnosti od talasne duzine svjetlosti. Svjetlast sastavljena ad talasa vise talasnlh dutina zave se pollhromatska svjetlost. Za prosjecni organ vida . Predeni put s = 2 d.

iznosi 3000 1m. Primjer 1. snags 40 W. 3. Ta einjeniea igra bitnu ulogu za klirnu nekog podrucja na Zemljinoj povrSinL Minimalna osvijetljenost. Lambertov zakon.5.7. Osvijetljenost. o =~=4itsr 4nR' Osvijetljenost neke tacke na povrsini srazmjerna je jaeini izvora svjetlosti Primjer 2. Rjesenje.6. iznosi 440 1m. Luksmetar 4nsr' Za fluarescentnu cijev je I""'!"" 3000 1m ='I""238 6cd Q 4nsr' . Ako izotropni svjetlosni izvcr emituje svjetlosni fluks i on pada okornito na neku taeku cija je udaljenost r od izvora svjetlosti. za sijalicu sa vlaknom je I". onda je osvijetljenost.~::o440Im.} podijeli sa kvadratom polupreenika kugle: IE= Jediniea za osvijetljenost je luks (Ix). onda je osvijetljenost 106 107 . pada svjetlosni f/uks od 1 1m.1. lzracunati maksima!nu vrijednost prostornog ugla u steradijanima. Jacina elektricne 81. te tacke. potrebna za eitanje je 20 lx. Kada svjetlosni fluks pada na neku povrsinu. Jediniea za jaeinu svjetlosti je kandela (cd) .ex=Jedan luks je osvijetijenost povrsine od 1rrf na koju ravnomjemo. A 81. Fluorescentna sijalica je oka 7 puta eflkasnija. Osvijetljenost pri mjeseeini je 0. a obrnuto srazmjerno kvadratu rastojanja.2 lx. Lambertov zakon IE = rI. a=O. Prema definiciji jacine izvara sVjet!asti. Ako svjetlosni fluks poda okomito na neku povrsinu. a potrebna osvijetljenost radnog stoia u zatvorenoj prostoriji je od 100 Ix do 300 Ix. Rjesenje.1. u praveu normale.7. I=35.. Sastoji se of fotonaponske celije spojene sa galvanornetrom.5. 1m = ed sr. 3. Ukupni ~vjet!osni fluks je 11>0 "" LQ{) "" 4nI Prlmjer 3. 3.1.3. u prostorni ugao od 1 sr. Prostorni ugao I ! E= <I> =IQ'E=L~ s S' S r2 E= I I J nekirn uglom Fotometrijska jediniea lumen (1m) je onda. Svjetlosni fluks sijaJice sa vlaknom. Kada svjetlost padne na celiju pojavi se elektrieni napon i kroz galvanometar pretekne elektricna struja. S obzirom da je povrsina sfere S "" 41tR 2 to je maksimalna vrijednost prostornog ug!ja Q.Ocd Q Najbolji primjer kako zavisi osvijetljenost povlsine od ugla pod kojim padaju zrad je osvijetljenost Zemljine povrsine na koju padaju Suncevi zraeL Na ekvator zraci padaju okomito i osvijetljenost je najve6a.1. 1 1m sr JaCina svjetlosti je jedna od sedam osnovnih velicina 81 8vjetlosni fluks izvora je izotropnog taekastog svjetlosnog 'i 1<1> = IQI Sl. em . Jedan lumen je svjetlosni fluks koji izotropni svjetlosni izvor jacine 1 cd zrac. Porastom geografske sirine ugao a raste i osvijetljenost opada. 3. Prema gornjoj relaeiji cd=- :1 m' Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fluksa koji pada na neku povrsinu i te povrsine. Cemu je jednak ukupni svjetlosni fluks izotropnog svjetlosnog izvora jacine]? i kosinusu ugla izmeau pravca svjetlosnog zraka i normale na povrsinu. onda je osvijetljenost te povrsine vece sto je veci svjetlosni fluks pO jediniei povrsine. 'II I Ako snop svjetlosti osvijetljenost je pada pod Io! .1. Kolike su jacina izvora svjet!osti? Rjesen/e. a ulicna rasvjeta daje osvijetijenost od 10 Ix. Osvijetljenost se mjeri instrumentom koji se zove luksmetar (svjetlornjer • sl. 40 W. Osvijetljenost povrsine zavisi takode i od ugla pod kojim svjetlost pada na povrsinu. cos a l Gornja relaeija je poznata kao Lambertov zakon. Osvijetljenost povrsine na ekvatcru (u podne) moze iznositi i do 100000 Ix.Prostorni ugao Q se racuna tako sto se povrsina S koju taj ugao izrezuje na sferi poluprecnika R(sl. SvjetJosni fluks fluorescentne djevi iste snage.). Otvoreno mjesto kada je oblaeno. ima osvijetljenost 1000 Ix. Q=~ R' Jedinica za prostorni ugao je steradijan (sr).

ako je poluprecnik Zemlje A ::: 6370 km.500 cd. Ukupni 5vjetlosnl fluks kojl daje izotropni svjetlosni lzvor lznosl 1256 1m a) Kolika je jacina lzvora svjetlosti? b) Kolika je osvijetljenost neke tacke na povrsini okomitoj na zrake. Je Ii brzina svjetlosti u vodi manja ill veta nego u vazduhu? 2. I Pitanja i zadaci 1. (R: a) 1=5005=8. Rjesenje? 1=500ed r1= 10 m d= 10m E1=?. a) Koliko vremena putuje svjetlosl od Sunca do Zemlje. a za prostorni ugao sterad/jan {sr}.jacina izvora svjetlosti.1. Fizikalna jedinica za jacinu svjetlosti je vat po steradijanu W/sr. za jacinu svjetlosti kandela (cd). Kolikl je ukupni svjetlosni fluks ako je lzvor izotropan? (R620 1m) 8. Vainiji iskazi i formule Svjetlost je transverzaini ele. Brzina svjetlosti u vakuumu je U ostalim sredinama je manja. E=2 cosa .133 s.rj ::: 200m 2. Polihromatska svjetlost je sastavljena od talasa vise talasnih duzina.3 cd.struje je proporcionalna osvijetljenosti. ako je udaljena 2m (R: a) I = 100 cd. Oko je najosjetljivije na zutu svjetlost talasne duzlne oka 555 mm. Brzina svjetlostl u vakuumu lznosl 300000 km/s.8? Tacka A je udaljena d = 10m od podnoija stuba.ugao Izmedu upadnog znaka i normale na osvijetljenu povrsinu.5 pUla) 7. 108 109 . b) E =25 Ix). Jedinica za svetlosni fluks je lumen (1m). b) Jednom obide za 0. E 1 =_L= fl2 500cd (IOm)2 E] =51x Osvijetljenost tacke A je A I E2 = r2 coso:. ako je udaijenost priblizna 150 miliona kilometara? b) Koliko bi puta svjetlost obisla oko Zemljine kugle za 1 s. Monohromatska svjetlost Je sastavljena sarno od talasa jedn'a talasne duiine. Svjetlosni f1uks predstavlja snagu svjetlosnog Izvora.lm E "" SOOed. Kolika je osvijetljenost u tackama 8 i A. a fotometrijska jedinica kandela. 6. a.r2 '" 14. E2=? Tacka 8 je okomito ispod sijalice. Ulicna svjetiljka je postavljena 10 m iznad ullca i ima jacinu 1".1. .udaljenost izvora od osvijetljene tacke.. Jacina svjetlosnog lzvora lzn05i 49.lm ' gdje je: E. Za jednu sekundu obide 7. -- d Osvijetljenost je kolicnik svjetlosnog fiuksa koji pada na neku povrsinu i te povrsine (ako svjetlosni fluks pada okomito na povrsinu) Jedinica za osvijetljenost je /uks (Ix) Lamberlov zakon: E=~ S rJ = f]2 +d 1 = (IOm)2 + (lOm)2. SI.osvijetljenost. Skala galvanometra bazdarena je u luksima. Jacina svjetlosti nekog svjetlosnog izvora je svjetlosni fluks koji taj izvor zraci u jedinicni prostornl ugao. r . 10m ""177l:x 1 200m2 14.5 km/s. I . Objasni razliku izmedu Remerovog metoda odredivanja brzine svjetlosti i Fizeauvog? 5. Objasni razliku izmedu monohromatske i polihromatske svjetlostL 4.33 min. 3. Sta je svjetlost? 3. Primjer 1.ktormagnetskl talas. cd. c = 299 792. Da Ii za sve boje svjetlosti vazi jednakcist da je 1W::: 683 1m.8. prama sllci 3. Uz primjer 1.

Taj zakon proistice. Ako se. 3. Pomracenje Sunca vidl se sarno u onim krajevima na Zeml]i preko kojih prede uska SI. itd. a iz mjesta u pOIU~jeni vid! se. ~······'2!:~!?r -. Optickim 1. na primjer. itd.2. fotoaparati. datuml pomracenJa Sunca ! MJesaca mogu se izracunaU za mnogo godina unaprijed. vada 5%. Posto su kretanja Mjeseca. PI?!irana staklena ifl metalna povrsina odbija preko 90% Svjetlosti. To zapravo i nije pomracenje samog Sunca. a jadan dio prelama. U geometrijskoj optici svjetiost se predstavlja sVjet!osnim zracima i snopovima.- _ valna fronta 2.lzvor s~ nece vldjetl. 3. pomracenje. Razlikujemo divergentni. kao dokaz pravolinijskog prostiranja svjetlosti.1. 3.3. Uvoaenjem pojma svjetlosni zrak znatno S8 olaksava 'tzucavanje svjetiosnih pojava.4). iz sv~~odnevnog :Sk~S:v~. mogu sa jasno uocltl pri Suncevoj svjetlostL Na shcl 3.2. Zakon nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka. na primjer. na primjer. Ako je izvor svjet/osti vrlo da/eko (na primjer Sunce). Ta pojednostav/jenja omogueuju da se uspjesno proueavaju opticki uredaji i instrument!. drveCa. odbijanja svjetiosti. 3. U talasnaj optici cemo uciH da su oba ova zakona sarno priblizno tacna. Ono ljcna nastaje kada izvjasni predmet cfijelov'! Zemljlne povrSine udu u Mjeseeevu Sjenku. vet zaklanjanje Sunca Mjesecom. Zakon pravollnljskog prostiranja svjet/csti. 3. soeivo. Pravolinijsko prostiranje svjetlosti Mjes9eeva sjena.. 3. mikroskop. te/eskop. Dokaz pravolinijskog prostiranja svjetlosti je i '-"'_~ pojava pomracenja Sunca (sl.2. tj.4. U geometrijskoj optici se zanemaruje priroda svjetlosti i uvode izvjesna pojednostavljenja (aproksimacije). na primjer. Odbijanje svjetlosti Kada svjetlosni snap pada oa neku pevrsinu. Odbijanje svjeUosti 110 111 .2. ema tkanina 1%.2). prelamanja svjeUost!. trqv. soijeg-80%. nezavisnosti prostiranja svjetlosnih zraka. zakon 3. Svjetlosni snop • • • • • • • b) paratcmi ~ c) konvcrgentni "lOp SI. u sastavu jednog svjetlosnog snapa. zakon pravolinijskog prostiranja svjetlosti. onda su zraci medusobno paralelni.2. izmedu svjetlosnog izvora i aka postavi neki predmet. Pomracenje Sunea svjetlosnih izvora.2. da se ani prostiru nezavisno. Svjetiosni zraci Cine svjet/osni snap.2. . onda se jedan die odbija. a takode i od upadnag ugla_ Na primjer. Sjenke zgrada. 3. ljudi. ~ a) divergentni mop snop SI.5. Koji dio ce biti odbijen zavisi od prirede sredine na koju pada svjetlost. U geometrijskoj opticl se smatra da izmedu pojedinih zraka. djelimicn.3. zakon 2.1. optieke prizme. Svjetlosnl zaracl j svjetlosni talas (val) socivima mogu se zraci fokusirati u jednu tacku eime se dobiva konvergentni snop (s/. 3.2. na staklo ili vodu. Iz mjesta kOja se nalaze u jezgru Mjeseceve sjene vidi se potpuno pomr~c~nje. Zraci imaju pravac i smjer sirenja sVjetlosnog fa/asB (5/. prikazana sjena predmeta na zastoru.o . nema medusobnag djelovanja.2. Geometrijska opUka S8 zasniva na cetiri osnovna ZaKOna: 81. Opti6ki ureaaji su.. Zem[Je ! Sunca poznata.1.c).2. a opti6ki instrumenti su.~ 25%. konvergentni i paralelnr svjetlosni snop (sl. itd.). projekcioni aparat.. je.2. Geometrijska optika Osnovni zakoni geometrijske optike U uvodu sma naglasili da se optika dijeli na talasnu i geometrijsku optiku. ogledalo. 3. sVjetlos~!. zakon 4. Ovaj zakon vaZi i za svjetlosne zrake kojl paticu iz razlicitih 81.

povrs]ni Zemlje. Upadni u9ao. 3. To je Sne\lov zakon prelamanja (Snellius . Dublna na kojoj v"ldimo novcle u vodi naziva se prividna dubina (hp).2. 3.2. Za prakticno koristenje. Iz zakona prelamanja vidimo da se sVjetlost preloma ka normah kada prelazl IZ optlckl I)ede u optlcki gustu sredinu. lndeks prelamanja u odnosu na vakuum. izmedu vazduha i vode) jedan dio se reflektuje. nlsina :::: npinp Ako je jedna od sredina vazduh. Nakon refieksije zraci se odbijaju u razlicitim pravcima. pri prijelazu iz jedne sredine u drugu..rak . prelomni zrak i normala leze u istoj ravn.0003 1. Ogled 1.33 puta manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu). n2 indeks prelamanja druge sredine. Na sllei 3. Da bi svjettosne zrake ucinio v"ldljiv'lm u vodu sipaj sto vetu kolicinu secera ili soiL Prostor iznad vode zadimi dimom od cigarete.2. Ne mijenjajuCi polozaj oka sipaj vodu u posudu dok ne ugledas novci6. !zgleda kao da se novcie podigao. Ako je indeks prelamanja vode n. na zidovima. Za takvo odbijanje kazemo da je usmjereno. Zakon prelamanja 5vjetlo5ti glasi (51. (dole) prikazano je odbijanje ad neravnih povrsina. a kod usmjerenog odbljanja cio svjetlosni snop. a jedan dio prelazi u drugu sredinu. SI.6.7. Isti efekat zapazamo kada stavimo stap u vodu. Ogled 2.Treba napomenuti da ne posto]i tijelo kOje potpuno odbija.~smjeri po~ nekim uglQm prema povrsini vode. onda se moze napisati da je njen indeks prelamanja jednak jedinici (n = 1). 3. b) difuzno Usmjereno odbijanje se vrsi od ogledala kOja imaju svoju posebnu ulogu 0 cemu ovdje neeemo govoriti. (gore) prikazan je slutaj odbijanja svjetlosti od glatkih povrsina. okomica oa la=~1 Na slici 3. zakon prelamanja se moze napisati i u obliku. onda pri prijelazu u drugu sredinu mijenja svoj pravac (sl. I kod prelamanja svjetlosti. Demonstriraj odbijanje svjetlosti i prelamanje svjetlosti. Indeks prelamanja vode je 1.7): sredina I prelamanja 1 1..8).2.3. kazemo da l. . upadni. Takode dno jezera iii rijeke nam izgleda plice nego slo stvarno jeste. na primjer. 3. a odbijena svjetlos1 difuzna svjetlosl.7. Za neku sredinu kOja ima veti ap~o!utnj indeks prelamanja.5. godine). itd. Stap izgleda kao da je prelomljen. kako smo 9a mi defjnis~li. Promje~om upadnog ugla posmatraj kakb se mijenja odbojni ugao i prelomni ugao. Uz ogled 1. 3.5-1.33 sto znaci da je u vodi brzina svjetlosti 1. Svi upadni i odbijeni zraei cine jedinstveni snop.7 2. Prelamanje svjetlosti Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu izmedu dvije sredine (npr. U tabliei 2. 3. Difuzna svjetJost djeJuje prijatnlje ] zbog toga se sijalice stavljaju u mlijecen kugle koje difuzno rasipaju svjetlost. Pokazati sta je to efekat "podizanja" Na dnu prazne limene posude postav! novCie tako da se ne vid] (kao na slid 3. sina sinp =& nj gdje je n.1620. 3. vakuum vazduh voda staklo diiamant Tabela 2 Sinusi upadnog i prelomnog ugla obrnuto su proporcionalni odgovarajucim indeksima prelamanja.n:a ve~~ . s obzirom da je .:. U siroku pravougaonu posudu sipaj vodu ($1. Indeks prelamanja vazduha prakticno je jednak jediniei. su navedeni primjeri za indekse prelamanje nekih sredina. Taj $1.33 1. zakoo odbijanja vazi za svaki zrak posebno. zivotlnjama i bUjkama. VeliCina koja karakterise prelamanje svjetlosti naziva se indeks prelamanja. Prelamanje svjettosti broj je uvijek veei od jediniee.8. Kai:emo da se svjetlost. Jos staTim Grcima je bio poznat zakon odbijanja svjet/osti (sl. odbojni ugao povrsinu leze u istoj ravo!.2. Time se objasnjava cinjenica da su ovakvi predmeti vidljivi iz svih pravaea. Uz ogled 2. 112 113 .2.2. Upad1l1 . n=v Buduei da je indeks prelamanja odnos dviju br~ina. Prclomljcni zrak Indeks prelamanja neke sredine je odnos brzine svjetiosti u vakuumu i toj sredini: 51. za U praksi je tesci sluCa) difuznog odbijanja. potpuno apsorbuje iii potpuno propusta svjetlost kOja na njega padne. Ovakvo odbijanje se naziva difuzno odbijanje.) kojoj drugoj sredini. Ako svjetlosni zrak pada pod nekim uglom.6. prelama. c on je bezdimenziona!ni braj.2. !stu ulogu imaju i zavjese i neravnomjerno okreceni zidovi. Mi cemo razmotriti odbijanje (refleksiju) svjetlosti.2.2.6.2.9.9). Dzepni laser nakratko ukljucuj i snop laserske svjetlost! . Kod dlfuznog odbijanja. indeks prelamanja prve sredlne.bfzina svjetlosti u vakuumu veea n'ego u bilo 51. Odbijanje svjetlosti: a) usmjereno. n~ziva se ~psolutni in~~ks preiamanja.o~tlcku gustinu.4 'indeks Upadni ugao jednak je odbojnom u9lu.!.). onda je prividna dubina n puta manja od stvame dubine.

~ To je razlog slo svjetlovod sve vise pnmjenjuje u prijenosu informacija u komunikacljama posebno digllalnim.10. Vlakno je od prozirnog malerljala (na primjer. slakla iii kvarca). lZV. Totalna refleksija Granicni ugao totalne refleksije moze se Izracunali iz ~ zakona prelamanja.sin90°.=l . vidlmo da se povecanjem upadnog ugla po~ecava 1 prelomm ugao.5 v "" 200000 kmls n. Taj princip gla5i: prl odbijanrU i pre amanJu sVJetiosm zrak se prostlre po takvom putu za kojj mu je potrebno najkraee vrijeme. staklo-vazduh 42°. Granicnl ugao za sredine voda-vazduh je oko 49°. SvjetJovod se lakode zasnlva na lolalnoj refleksiji.ljeni zrak lada ne prelazl u rjedu sredinu vee ide duz granlce koja razdvaJa dVlje sredlne. = n.sina. itd. Kada svjetlost padne na neku stranu ovakve prizme onda 6e na drugoj slrani doei do tolalne refleksije (sl. 3.12. Karaklerisllcno svjetlucanje komadlea dijamanla uzrokuje mali granicni ugao lolalne reflekslje. Prelom. To znaCi da je prelomni ugao ve6i od upadnog ugla . princip.e.2./3"" 19.2. onda se prelama od normale. a stakla 02= n.fiziear Fermat (Ferma) dao je 1658.12. 3. onda je prelomni U9 ao 0 /3=900 Tada je n.2.~utanji ~. 3.10.rmatc:v. odblJanJa I prelamanja svjellosti. Prizme koje totalno reflektuju Upadnl ugao. Na primjer. Prema tome. Upadni ugao od 45° je veei od granicnog ugla tolalne refleksije koji za staklo iznosi 42". d=ns Totaina refleksija .3. koji je presvucen lankim slojem malerijala manjeg indeksa prelamanja od slakla. U jednom Irenulku prelomnl ugao doslize vrljednosl od 90 .5. Svjetlovod jatine svjetlosti. Indeks prelamanja gusee sredine.e govor! o. moze se kroz sasvlm mali otvor posmalrali unulrasnjosl lijela iii Ikiva. a) KoUka je brz!na svjetlasti u staklu? b) Aka sVJetlost pada !z vazduha na povrsinu stakla pod uglom 30" koliki ce bili pre/omni ugao? n lsina = n§inp Kada svjetlost pada na granicnu povrsinu pod uglom a= ag .5° ~' Indeks prelamanja vazduha je n1=1.2.11). Na slid . razgledall pa i operlsall unulrasnjosl S8 zeluca ili srca. pre/omljeni zrak vise ne prelazi u rjeCfu sredinu vet se reflektuje od graniene pOVl'Sine kao od og/eda/a.3.) se sasloji od savilljlvog sveznja lankih opllcklh vlakana. IZ gdje je n . =~ Rjesenje n=1. SI. lada je "1=" U vazduh 6iji je b) Prema zakonu prelamanja. na primjer vode u vazduh. Ta clnjenica se korisli kod opllckih prizmi koje su u sastavu optickih instrumenala. $1. jer pri !otalnoj refleksiji nema gubltaka SI. za koji prelomni ugao dostize vrijednost 90'\ naziva se granicni ugao ago Kada je upadni ugao veei od granienog ug/a.. U slucaju lolalne refleksije upadnl svjellosni fluks se polpuno reflektuje u prvu sredinu. Primjer 1: Indeks prelamanje stak!a iznosi n = 1. te js " Fra~cu~ki . Svjellovod (sl.333. S obzlrom da je sin 90 =1. ~ada s.?stl I.2.vjetlosnog zraka onda sa podrazumijeva tzv. opticka duzina puta d To Je prOlzvod IZ geometnjske duzme pula s i indeksa prelamanja sredine n kroz koju se svjetlost prosti. Kada svjetlost prelazi iz sredine ciji je indeks prelamanja Indeks prelamanja n. 114 115 . sina::::nsinp sinl3"" sina sin 13 : . '.5 a=30° a)v:=:?b)P=? a) Indeks prelamanja stakla je n "" ~ v odaklc je brzina svjetlosti u staklu c 300000km/s n=v 1. koja cine opllcki kabaJ. oplicklm kablovlma.2. Kada svjetlosnl zrak prelazi Iz optlcki gusee u opllckl rjedu sredlnu. 3.11.: 0.10 je sina . Ova se pojava naziva totalna refleksija. godine princip pomo6u koje se zakon. mo~e v Fe. nlsina=n1sin~ c-:ll . Stepen refleksije je 100% I veei je nego slepen refleksije od ogledala koji je neslo veei od 90%.. do totalne refleksiJe maze daci sarno ako svjetlost prelazi iz opticki guilee u opticki rjedu sredinu. Svjetlost ulazi na pocetku vlakana i izade na drugom kraju bez gubllaka. ~akon . dijamanlvazduh 240 ild.

2.13).15.=_'_=075 Kada svjeUosni zrak padne na prelomnu povr~in~ sk~e?e prema Sjr~j slrani ~rizme. Na tabJi se uOCava putanja laserskog zraka i njegav prolazak kroz placu. odakle je n ". U tack! M1 zrak se prelama ka normal!.15). gnl. optlcku prizmu uz tablu (iii zid). onda se takva prizma naziva opticki kiln. Opticka prizma Prolazak svjetlosti kroz planparalelnu ploiiu Planparaleina ploca je providno tijelo ograniceno sa dvije paralelne povrsine (51. bocnom stranom.2. Skret.15 lijevo). pod kojim svjellosni zrak izlazi iz pri~:me. Skretanje je najmanje kada je 0:-=0::1. Rjesenje. SI.11). Uz ogled 1. Mijenjaj upadni ugao 1 analiz!raj kako ukupno skretan}e zavisi od upadnog ugla.14. elii je presjek ustvari trokut. bocnom stranom. Prisloni. Taj ugao se zove 'it' prelomni ugao prizme-(sl.~d upadnog ugla ukoliko je veei prelomni ugao prizme i indeks pre!amanja mateoJala pnzme. Dzepni laser prisloni uz tabJu tako da laserski snop ostavlja svijetH 1rag na tabli. Aka je prelomni ugao opticke prizme mali.15 desno. te je ukupno skretanje 1)=2et-O Prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu Kad opticke prizme prelomne povrsine nisu paralelne vee zakJapaju neki ugao e. (et+ et l ) - (/3 + 131) '" et+ a l -9 . Pomoeu opticke prizme. Na prlmjer.2.anje ne . - Na slicj je prlkazan prolazak svjetlosti kroz pri. 8". Za one koji iele vise znati Cernu je jednako ukupno skretanje svjetlosnog zraka Prema s!"ici 3.2. ciji je prelomni ugao 45° i dzepnog lasera.2.~( /)'I.mu.Primjer 1. 3. Mijenjaj upadni ugao zraka i pasmatraj pod kojlm uglom izlazi iz place. Dzepni laser takode prisloni uz tablu 1 laserski snap usmjeri pod nekim uglam prema ploci.33' a g =-48. kao uglovi sa normalnim kracima.3. 3. prozorsko staklo je planparalelna placa.33. Do kojeg upadnog ugla moze prelaziti svjetlost iz vode u vazduh? !ndeks prelamanja vode je n = 1 .2. 3. Razlog tome je slo je upadni ugao na unutrasnju stranu prizme (45°) veel od granicnog ugla za sredine staklo·vazduh koji iznosl 42°. Kako svjetlost prolazi kroz plan-paralelnu plocu? Neka je indeks prelamanja materijala ploce n i neka je sa obje strane vazduh ciji Je indeks prelamanja n~1. 3.u. Koristenjem dzepnog lasera pokaz] prolazak svjetlosti kroz opticku prizmu. kada se ukljucL Za oba poloiaja prizme (na sUei) uocavamo kako se laserski snop 101alno refJektuje. N~ drugoj strani panovo se prelama ka siroj strani prizme. onda za tacku Ml vazl . Postavi opticku plizmu. Ako su a i p upadni j pre/omnl ugao. Siaklenu plocu oblika kvadra prisJoni uza zid (tablu).6.2. uza zid (Hi tablu). Skretanje Je mlmmaino kada Je upadm ugao a Jednak uglu u. primjer 1.~avisi . ukupno skretanje je kroz opticku prizmu? o=(a-t1)+(a l -i1!) Prelomni ugao prizme 0 jednak je vanjskom uglu (kod D).2.+ 1"'£+1 €l 10' n "" 1. te je 9:::::13+131' Dalje je. Za tacku M2 vail Uglovi P i Pl su jednaki jer su i odgovarajuee normale paralelne.2. I 117 116 . demonstriraj pojavu totalne refleksije (sl. 3.. tako~~ p~is!oni uz tablu i usmj~rl laserski snop prema prizmi (slika 3. Ie je !u. Rjesenje 0= 6° 0= 10c n= 1 Ukupno skretanje svjetlasnog zraka kroz opticki kiln je 0 '" €l(n -1) .j_e_ _ _~ [§~ gdje je n * indeks prelamanja materijaia prizme. S obzirom da je indeks prelamanja vazduha jednak jedinici vaii relaclja sina ". Ukupno skretanje svjetlosnog zraka kod optickog kllna. a u tacki M2 od normale. Ukupno skrelanje svjetlosnog zraka kroz optiekl klin iznosi 6°. Planparalelna ploea Svjetlosni zrak prolazi kroz planparaielnu plocu bez prelamanja.2.7' Ogled 1. Laser.13. SI. Koliki je indeks pre!amanja materijala aptickog klina ako je preiomni ugao plizme 10"'? 'r~ ill! ~ sina=nsin/3 . Ogled 1_ Prolazak svjetlosii kroz planparalelnu ploeu mozemo pokazati jednostavnim ogled om. j utoliko je veGe Ogled 1.1 SI.

3. S~j~tlost pada pod nekim ugiom na povrsinu stakla i prelama se pod uglom 40"Koliki je upadni ugao aka Je Indeks prelamanja stakla 1. zakon prelamanja svjetlosti. prikazan je talasni front ravnog talasa. Odredi Indeks preiamanJ8 te sredme I brzmu sVjetlosti u toj sredini.33. Za. jer on~ izaziva podrazaje u oku.u. Dokaz da je svjetlost talasne prirode je pojava interferencije.Pltanja i zadaci 1. Sljedeci talasni front je udalien za jednu ta!asnu duiinu. dobio se novi taJasni fronl. Kada nastaje totalna refleksija.3 Talasna optika Istakli smo da je svjetlost dualne prirode: talasne i korpuskularne. Zrak-je okomit na talasni front j Ima pravac i smjer sirenja ta/asa (na slid je to pravac z). Te pojave su karakteristicne za sve vrste talasa.6") 3.3.2. Talasni front je zamisijena povrslna u prostoru kroz koju prolazi tal as. 0. Na slid 3.22).2. Vail Ii za difuzno odbijanie zakon refJeksije? 3. Svaka tacka talasnog fronta je izvor novog elementarnog sfernog talasa.znati: Talasi se casto prikazuju pomocu talasnog fronta. Ako se pri 118 SI. iznos! 60". 5irenje talasa kroz prostar sa moze abjasn!ti Huygensovim principom (Hajgens) koji 9lasi: Svaka tacka pogodena falasom postaje lzvor novih SI. n=v . transverzalni talasi. zakon pravolinijskog prostiranja sVjetlostl. v = 259740 km/s) 8.. n .=53. tj. Svje~losni zrak prelazi iz vazduha u vodu. Granicni uga? za nek~ s~edin. 2. UpadOl odboJOI zrak I normala leie u !stoj ravoi Zakon prelamanja svjetlosti: Sinus! upadnog i prelomnog ugla obrnuto su proporcionalni odgovarajucim incleks!ma prelamanja. Na slici 3. Brzina svjetlosti u vedl je 225000 km/s. (R: 0=1. prijelazu svjetlosti iz te sredine u vazduh.155.1.3. sma 1 =~ .kon O~~ijanja . 4. Ta pojava se naziva interierencija talasa.c. Sve tacke jednog talasn09 fronta imaju is1u fazu oscilovanja. Za one koji zele vise.33) 6. (R: tga=n. zakon nezavisnosti 'prostiranja svjetJosnih zraka. difrakcije i po/arizacije svjetlosti. zakon odbijanja svjetlostl. 2.1°) Vazniji iskazi i formule Osnovni zakoni geometrijske optike su: 1.5? (R: 0:=74. Indeks prelamanja neke sredine je odnos brzine svjetlosti u vakuumu i toj sred!ni. Navedi osnovne zakone geometrijske optike 2. pa cemo razmatrati sarno promjene elektricnog polja pri sirenju elektromagnetskih talasa. Pri tome moze doci do njihovog pojacavanja ill slabljenja. 3. Navedi neke primjere.tal'!. pri. y interferencija svjetlosti U nekoj sredini mogu istovremeno da se sire dva iii vise talasa. je prikazan steml talas. U svim tackama te ravnine elektricno polje ima islu vrijednost i oscituje u istom smjeru ta kazemo da imaju istu fazu oscHovanja. Zbrajanjem svih elementamih talasa. Vektor elektricnog polja osciluje okomito na pravac prostiranja talasa. Mozama reci i ovaka: Svaka tacka lalasnog fronta je fzvor novog eiementarnog talasa. neka se na povrsini vode sire dva talasa iz dva bliska izvora. U ovom poglavlju cemo govoriti 0 talasnoj pri. Za pojave u optici vaZno je elektricno polje. Stoga su svjetlosni talasi. Granicnl ugao totalne refieksije. je IZ ?pt!~ke . itd. Kada do·du u posmatranu tacku oni se zbrajaju. U poglavlju 0 elektromagnetskim talasima saznali smo da je svjetlost elektromagnetski talas u kojem osciluju elektricno i magnetsko polje (sl. Pri kojem upadnom uglu refleklor i prelomljeni zrak zaklapaJu ugao od 90"? lndeks prelamanja vode je 1. Koliki je indeks prelamanja vade? (R: n = 1.odi svjetlosti.3. Huygensov princip 119 .4.4. ltd. !.1. refleks!{e m?ze doci ~amo pri prijelazu svjetlosti gus~e u o~t~Cki rJedu sredmu. Taiasni front elementarnih talasa.svjetlosti: Upadni u9ao jednak je odbojnom uglu. Mozes Ii objasniti pojavu bljesavih mrlJ"a na asfallu za vrijeme velikih vrucina? 5. PrJ pflJelazu sVJetlost!lz neke sredine u vazduh. iste irekvencije i amplitude (sL3. u tom trenutku. 3. Naprimjer. 3. nastaje interierencija.3. ~c:' to. Objasni prelamanje svjetlosti .3).

Ako se pri tome poniste-deslruktivna inlerferencija. bijelu.entralno. Do inlerferencije talasa ne dolazi pri svakom zbrajanju (superpozicljl) talasa. je prlkazan centralni makslmum osvijetljenostl u tackl 0 i k-ti maksimum u tackl M. 3. Na zaklonu nastafu svijetle pruge ako je putna razllka svjetlosnih talasa I"" -ul gdje je: k ~ redn! broj maksimuma.9 mak~imuma (k:::1). ponistavati aka se susretnu u suprolnoj fazi.1. maksimum jednog i makslmum drugog su dosli u tacku P (sl. onda ce nastati maksimalno pojacanje (sto odgovara maksimumu osvijetljenosti).Antirefleksni slojevl se nanose na povrsinu sociva i na'taj natin se p-oboljsava p~QPusnost soeiva za svjetlost. kOja se ukrstaju. Prakticno.A pitanje 2. Ako je pulna razlika talasa jednaka cjelobrojnom umnosku talasnih duzina.4)? To znael da moraju lmat! istu frekvenciju i stalnu faznu razliku. da bl oslvarili Interferenciju svjetlosti.a). Na primjer. _ . Ugao skretanja svjetlosnog zraka je B. ne uticu jedan na drugi. u 81. moramo od iednog svjetlosnog izvora naciniti vise izvora.4). I 8 2 • TI olvorl sada postaju izvorl novlh talasa clja se interferenclja posmatra na zastoru. ti. Neka je rastojanje izmedu dva svjetlosna lzvora d. 3. kod Joungovog ogleda svjetlost Iz jednog tackastog svjetlosnog izvora pada na dvije bliske pukotine (otvora) koje zatim sluze kao dva koherentna izvora svjetlosti (sl. Oa bi svjetlosni talasi bill koherentni moraju poticati iz istog izvora.3. Tako je dObijena koherentna svjetlost Iz dva Izvora.~acenJa. svjetlost na zaklonu je dobio spektar boja. Kako je Joung. .putna razllka talasa. I~? Interferometar je koristen i u tuvenom Michelsonovom ogledu. Engleski tlzicar T. U centralnoj tacki pUlna razlika je jednaka nuli (k=O). talasl su Imali Iste frekvenclje i amplitude. a sta antirefleksni slojevi? . ~itanje 1. Joung (Jang) je 1803. Mali otvDr. 8rediSnja tacka je svijetla. Dosavsi u tacku M jed an od njlh je presao dul'i put nego drugi. Joungov ogled E.3. postao novl izvor talasa koji se prostiru do novog zastora sa dva olvora 8.4). Interferometri su optitki uredaji tije se djelovanje zasniva na i~terferenciji :vj~tlo~ti. SI. sto zavisi od toga kakvog su obllka pukotine. Na sliei 3. osvljetljen Odgovor. U centralnu tacku 0 oba talasa stiiu u istoj faz. te vise nlsu u tazi. a udaljenost zastora od lzvora CI neka J8 d< fr. Oa Ii moze doci do interferenclje svjetJosnih lalasa? Prema drugom zakon geometrijske optike dva svjetlosna snopa.. kljucnim za Einstelnovu speclJalnu teonJu relativnosti. Sta su interferometri. Naime. Odgovor. Kada je koristio monohromatsku Gednobojnu) svjetlost na zastoru je opazio maksimume i minimume osvijetljenosti. b) destruktivna posmatranu tacku P dode makslmum jednog I minimum drugog talasa Iii obrnuto (sl. Medutim.3.:l:. j maksimaino se pojacavaju. odnosno svjetla I tamna mjesta. Joungov ogled. te se talasl maksimalno pojacavaju.3. tj. onda js talasna duzina svjetlosti. Za male uglove B mozemo pisatl da js: ill.4. Za k =1 se dobije prva svljetla tacka. otvor 8 je . k=2 druga svljetla tacka. indeksi pre!amanja. Talasl 6e se je 8uncevom svjetloscu (sl. Posmatrajmo rastojanje izmedu prvog i C. 3.tome maksimalno pOJacavaju kal'emo da je nastupila konstruktivna interferencija. Interferencija talasa: a) konstruktivna.3. 120 121 . godlne opazio interferenciju svjetlosti Iz dvlju pukotina. To sa maze postici na vise nacina. udaljenost prve svijetle pruge (k==1) od centralne svijetle pruge.3 . izraeunao talasnu duzinu svjetlosti (sl. neovisnu od vremena. 3. uglovi..3. pod posebnlm uslovima moze docl I do Interferenclje svjetlosnlh talasa. Pomoc:u njih se vrlo precizno mjere duzine. Da bi doslo do inlerferencije svjetlosti. U nasem zamlsljenom ogledu."... Napomena: Na zastoru 6e se dab'iti svijetli kruzici iii svijetle pruge.4. v--. To je bio jedan od prvih ogleda koji je polvrdlo talasnu prirodu svjetlosti. ve6 samo ako talasi Imaju isle frekvencije i aka su harmonijski (sto znaci da se mogu prikazati slnusoidom ill koslnusoldom). o:odsin e"" k). spektra!~1 saSlav z. b). 3. svjetlosni lalasi moraju biU koherentni. /:"x .. na neprovidnom -~ zastoru.. itd. u svom ogledu. Kada je koristlo 8uncevu. debljina antlrefleksnog sloja S8 izabere tako da doiazi do ponistavanja reflektovane svjetlosti int8rierencijom. S obzirom da je tgB "" f' gdje)e y. Iill<=ul gdje ie k = 0.2.3. ida js sin B "" tgB . Prema Huygensovom principu. Joung je u svom ogledu mjerio medusobno rastojanje susjednih svljetllh pruga i tako prvl odredlo talasnu dul'inu svjetlosti. p oj bl I' Ova ce se talasa maksimalno pojacavati ako se susretnu u fazi.

Iz svake tacke pukotine siri se talas u svim pravcima. ~ Za dobivanje interferencione slike najvise se karisti opticka resetka. Na primjer.Hu~gensovim prineipom. 3. Difrakeija se lahko opaza kod zvucnih talasa. odnosno difrakeije svjetlosti na vrlo sitnim kapljieama magle. savremena difrakciona resetka 58 izraduje folopostupkom. kao tamne i svijetle linije na filmu. Neka na opticku resetku padne paralelan snop monohromatske svjetlosli. Slicno se savijaju i talasi na vodi kada naidu na neku prepreku iii otvor. uOCavamo obojene krugove (iii trake).7.3. Rjesenje: y=2. lz reladje 6.2·10"3 m Kako se moze opaziti difrakeija kod sVjetlosti? Svjetlost je elektromagnetski talas pa bi se i kod nje morali opaziti efekti difrakeije. do!azi do difrakcije svjetlasti.3. Ona se sastoji od velikog broja uzanih paralelnih olvora (proreza). Svi zraei koji skrecu pod istim uglom magu se pomocu Sl.).6) talas se siri na sve strane kao da mu je izvor u pukotini.9. udaljenosti zastora. U Joungovom ogledu udaljenost izmedu centralne i prve svijetle pruge bila je 2.3. Na pukutoni (otvorU). Fraunhoferovu difrakciju kod kaje na neku pukotinu pada paralelan snop svjet!osnlh zraka (sl. To S8 tumaci Huygensovim prineipom da svaka ta6ka pogooena ta/asom postaje izvor novog e/ementarnog talasa. Posmatrat cemo tzv. Gija je sirina a.5). k~ 1 d :::: 0. 8toga se u geometrijskoj optici i mogla zanemariti difrakcija i smatrati da se svjetlost siri pravolinijskL Prema tome. Zvuk cujemo i kada je izvor zvuka iza neke prepreke.5 Fresnelova biprizma Opticka resetka Difrakcija (savijanje) sVjetlosti Difrakcija je skretanje talasa od prvobitnog pravea prostiranja pri prolasku pored prepreke iii kroz otvore.3. Svi zraci koji skrecu pod istim uglom mogu se pomoeu sabirnog sotiva skupiti u jednu tacku P. prikazan je prolaz svjetlosti kroz opticku resetku.3. itd.9 mm. Pomocu biprizme.3. A_ yd _ 2. 51. pod razlicitim uglovima. Moze se napraviti tako sto se na I d staklenoj ploci urezu zarezi (npr.).3. dijamantom) 1 izmedu kojih prolazi svjetlost. Medutim.8·W7 m =580 nm Za one koji iele vise znati 3. reda velicine milionitog dijela metra. Difrakeiju talasa je najlakse opaziti kada su dimenzije prepreke iii pukotine usporedive sa talasnom duzinom talasa. na zaklonu.Primjer 1. Rastojanje izmedu pruge zavisi od talasne duzine svjetlasti. Oplicka reselka 122 123 . Difrakcija talasa na-vodi I I Na sliei 3.7.2 mm. 3. Na ovaj nacin se maze dabiti opticka resetka sa nekoliko stotina linija na jednom milimetru duzine (sl.2:1O-3 m 1m . tj. od jednog realnog izvora svjetlosti (dobio je dva imaginarna izvora svjetlostl 11 1h (s!.9·1Q3 m · 0 . SVjetlosni zrad. 3.3. 3. skrecu u svim pravcima.8.dutine.6. Savijanje talasa je izrazenije sto je uza pukotina. A:::. kada posmatramo upaljenu sijalicu kroz kisobran iii kroz magru. udaljenost izmedu dvije pukotine 0. odnosno na zaklonu se dobije interferenciona slika sa naizmjenicno poredanim 51. u skladu sa ·. Ako je otvor iii prepreka mnogo ve6i od talasne . Odredi talasnu duflnu upotrijeb!jene monohromatske svjetlosti. Ti obojeni krugovi su posljediea difrakcije bijele svjetlosti na vrlo malim otvorima guste tkanine kisobrana. U prostoru iza biprizme dva koherentna svjetrosna snopa se ukrstaju i dolazi do interlerencije. Fraunhoferova difrakcija minimumima i maksimumima osvijetljenostL 1= 1 m A=? Talasna duzina upotrijebJjene monohromatske svjetJosti je. 3. Il T Razmak d izmedu dvije susjedne pukotine zove se konstanta resetke.9·1O') m.3. difrakciju svjetlosti mazema opaziti na vrlo malim preprekama.8. Medutim. a udaljenost zaklona 1 m. SI. zastor Naucnik Fresnel (Frenel) je ostvario interierenciju svjetlosti pomocu dvije prlzme (biprizma). 3.x :::: kA (vidi pitanje 1).3. U toj tacki dolazi do interierencije svjetlosnih talasa. difrakciju svjetlosti je mnogo teze opaziti jer je talasna duzina vidljive svjetlosti vrlo mala. 5. difrakcija se neee opaziti. Iza uske pukotine (sI. Aka u prostar iza biprizme stavimo zastor vidjet cema interlerenciane pruge. zraci skrecu pod razlicitim ug!ovima. tj.

----->-----r---------d R Uslov maksimaine osvijetljenosfi na za~lonu (svijetla pruga) je da putna razlika sv/etlo. okomito na pravac sirenja talasa. spektar drugog reda (k=2). Pomoeu gomje relacije. sa obje strane od centralne pruge.onohromatske svjetlosti upotrijebi bijela svjetlost. Za dobivanje holograma koristl se snop laserske svjetlosti L (slika 3.3.) Rjesenje: N =200 mm"l k:::3.3. Zatim. b) talasnu duzlnu upotrijebljene sVjetlasti. vidimo da je putna razlika 6. Ogled 2. a snop 3 osvjetljava predmet S i odbija se od njega. b))~? c*) x == ? a) Konstanta resetke je 5 SI.3. pom06u koje se mogu dobiti trodimenzionalne slike unutrasnjih organa covjeka. odnosno oplicke resetke.26'm 124 125 ..10.s=dsina. prema go~nJoJ relaclJI. koja ima 200 otvara po Prvi laserski hologrami dobiveni su 1963. 3._. Analiziraj raspored boja koji se moze vidjeti na kompakt disku (CD~u). druga SVijetl~ .m =431nm x =asina:.s~bimog sociva skupiti u jednu tacku ~a zaklonu gdje dolazi do interferencija (vidi sllku 3. itd. x 3 . d=. 51.ena. t.10. Polarizacija svjetlosti SI. Ponovi ogled sa diepnom svjetiljkom koja daje priblizno bijelu 5vjetlost.: sVletlost Ima naJvecu talasnu dUlinu i najvise skreee.6 flm. Analiziraj kako su boje rasporedene. pruga.= dsina "" 5·1O-~m·sin15° 3 7 . . a::: 15" a) d=?.). Vrse se istrazivanja kOja bi omoguci\a dobivanje stereo TV-projekcija.nlmum" makslmuml osvlJetiJenostl.. godine i cd tada se sve vise koriste u praksi.-'-mm N 200 Pojave interferencije i dilrakcije svjetlosti pokazuju da je svjetlost talasne prirode. c) Za male uglove sUnO: " " - ..3.10) Ogled 1.!.11. Za k=O (centralni maksimum) nema spektra! Pc:m?GU optlcke re~etke S8 maze dobiti kvalltetan spektar vidljive svjetlosti koji se konstl kod spektralnlh aparata.) . Dzepni laser okreni prema zidu iii tabli i propustaj lasersku monohromatsku svjetlost kroz optieku resetku. As = kA Na slici 3. Za pojave u optici vazno je elektricno polje koje izaziva podrazaje u oku. Okomito na optitku resetku.=4.".12. Hologram ima veliki kapacitet skladisenja informacija. zavl~1 od talasne duiine svjetlosti. dzepnog lasera i dzepne svjetiljke mozemo jednostavno pokazali difrakciju monokromatske i bijele svjetlosti. Na tabli (zidu) se uoeavaju naizmjenieno 5vijetle crvene pruge.). Naime.3.. Zvuk (ultrazvuk) prodire i kroz neprovidne predmete i tako dobijemo akusticki hologram. d = 5. Kod transverza!nih talasa oscilacije se vrse okomito na pravac sirenja talasa.3..=3t.3. U vidljivom dijelu spektra crven.:::lm·sinlS" x = 0. (sl. (sl..ugao skretanja zraka. Snimanje holograma . CD se ponasa kao optleka resetka elja je konstanta d = 1.3 .6 m b) Talasnu duzinu izracunavamo jz retadja dsinCi=kA.3. Najintenzivnije je obojena centralna pruga.31·10. Ako se on zatim transformise u vidljivu svjetlost moze se posmatrati unutrasnjost covjecijeg tijela. Posmatrae treba da bude izmedu CD-a i prozora.3. Stoga se kao ravan oscilovanja kod svjetlosnih lalasa uzima ravan oscilovanja vektora eleklricnog polja it (sl.. Snop 2 neposredno pada na lotoplocu F.. redni broj dilrakcionog makslmuma. U posljednji vrijeme sve se vise razvija akusticka holografija.r 1. U smJeru okomltom na resetku (a=O) svi su talasi u lazi te je centralna pruga makslmalno osvIJetlJ.. za k=2. je: k=1. Opisi raspored duginih boja.7.3 . ugao skretanja svjetlosnih zraka. U slucaju hologralije dobije se interferenciona slika koja se zove hologram. a zasniva se na interferenciji I difrakciji svjetlosti. 3. Polarizacije svjetlosti pokazuje da su svjetlosni talasi transverzalni. I"d-:si-na-_7kA""l gdje . 3. Pomocu optieke resetke. Primj~.1. a . c*) udaljena5t trece sV!JetJe pruge ad centralnog maksimuma. Holografija predstavlja metod dobijanja proslornog lika predmeta (trodimenzi-onalnih fotografija). Snop se usmjerava na polupropusnom ogledu M koje ga dijeli na dva dijela. Okreni CD prema prozoru. ltd.3. odreduJe se talasna duiina svjetlosti. aka je zaklan udaljen od resetke a=1 m (51. Dio te dobljane svjetlosti takode pada na lotoplocu gdje dolazi do interferencije sa snopom 2. Kod svjetlosnih talasa osciluje elektricno i magnetsko polje.3. . pada para!elan snap monohromatske svjetiostL Tr:ca sVIJeUa pruga se vidi pod uglom 15". onda 6e se na zaklonu POJ~~ltl spektar boja.10. sa obje strane ad centralne pruge.9. Prolaz svjetlosti kroz optitku resetku Ako se umjesto ":. Na zaklonu se dobije niz spektara boja. slijede m. Pn tome se na zaklonu dobije vise spektara: spektar prvog reda (k=l). Jed~om ~I!imetru. Odredi: a) konstantu resetke. te je poloiaj difrakcionih maksimuma odreden relacijiom.3.11).2. Na taj nacin se gubi inforamcija 0 prostornosti snimljenog predmeta. Uz primjer 1..10. Za k =1 dobije se prva svijetla pruga. Uk prostomog (trodimenzionalnog) predmeta na lotograliji se dobija u jednoj ravni..3..9.snth zraka bUde jednaka cjeiobrojnom umnosku taiasnih duiina. a Ijubicasta najmanj~ te I naJmanJe skrece.

naki izvori emituju polarizovanu svjetlost.3. ~!tg-=-a.3. Ogled 2.3.:. Iza polaroida cemo dobiti polarizovanu svjetlost (sl.~anu sv~etlost oznacavamo strelicama koje pokazuju oScilovanja u Po/arold/: Neki kristali (npr. 3.3. SI.:. Engleski fizicar Brewster (Bruster) je dokazao da je ref/elctovani zrak makslmal?o po/arizovan kada je ugao Izmedu odbijenog I prelomljenog zraka jednak 90'. Dalje okrecemo anaHzalor dok jasno ne vidimo slova u knjizi.15. Kada su polarizator j analizator paralelni. Kada svjetlost padne na neku povrsinu (npr. turmalin) imaju svojstva da polarizuju svjetlost. Takvi kristali propustaju svjetlost cija je ravan polarizacije samo u jednom pravcu. kao na primjer vodeni rastvor secera. Svjetlost se maze polarizovati i pomocu tzv. televlZljs. Okrecemo analizator i u jednom trenutku uopste ne vidimo slova. onda cemo kroz anaiizator vidjeti polarizovanu svjetlost.3. Zbog toga se TV prijemna antena m?ra uS'!1Jenti na tacna odredeni nacin da bi S8 oSigurao dobar prijem.3. 3. reflektovani zrak je potpuno polarizovan. Kada okrecemo racunar u jed nom ce polozaju brojke nestatl jer tada polarizovana svjetlost iz racunara nece prolaziti kroz nas polaroid. moze se izracunati upadni ugao za kOjl je reflektovana svjetlost maksjmalno polarizovana. 3.3. zapazamo sljedece. Takav uredaj pomocu kojeg od nepolarizovane svjetlosti dobivamo polarizovanu svjet!ost zove se polarizator P. itd. Oznaka sa kruzi6em i tackom u sredini oznacava da je reflektovani zrak polarizovan okomito na ravan polarizacije prelomljenog zraka. maiim teievi:zarima.15). paralelna polaroida a iznad njega drugi polarizator (ustvari analizator). na primjer slova kroz dvolomac. Kada su u ukrstenom polozaju onda polarizovana svjetlost ne6e prolaziti kroz analizator. Prolaz svjetlostl kroz dva Ako polarizator stavimo na knjigu sa slovima. odnosno ~ = 90'· a. Kada posmatramo. .3. suntane naocale od polaroida). onda su reflektovana i prelomljena svjetlost dj'elimicno polanzovane. Na pnmjer. iz dzepne svjetiljke) kroz polaroid.13.14. a ostalu svjetlost apsorbuju. Taj kristal vrsi dvostruko prelamanje svjet!osti pri camu su oba zraka polarizovana.3..14. 3.. Tada su polaroidi u paralelnom poloiaju. Oscilovanje (titranje) elektricnog 11 i) i . Ta cinjenica se koristi kod tzv. onda pomocu njega mozamo analizirali da n je svjetlost polarizovana. Oscilovanje vektora elektricnog polja kod polarizovanog svjetlosnog talasa vrsi se samo U JednoJ ravnf.S obzirom da je ~ + 90 + a = 180'. strehcom sVlm moguclm pravclma (sl.3. taj uslov. Sla su to opticki aktivne supstance (tvari)? Odgovor. 3.3. Svjetl~st emitova. na staklo III vodu). Aka iza polarizatora P stavimo jos jedan polaroid.nsin(900-a) pravac ~irenja z <>! SI. Kada se takav materijal nanese na plasticnu foliju dobije se polaroid PoJaroidi su vjesfacki polarizafori. 3.14. prenosnim kompjulerima.12.. To znaci da su polaroidi u ukrStenom polozaju. Ugao 9brtanja _polarizovane svjetlosti js proporcionalan koncentraciji opticki aktivne supslance.nu Indeksa prelamanja n. Pitanje 1. polarimeta~ pomoeu kojih 58 odreduje koncent"raclja opticki . prl refleksiji. nepolarizirana svjetJost po!anZlrIDl3 svjctiosl Na sliei 3. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relativnom indeksu prelamanja sredine na koju je svjetlost pala. ona doblJe. 81. maksimalna naziva se Brewsterov ugao.13. Ogled 1. onda se vide dvostruko. Takav uredaj se naziva analizator A.~izovana svjetlost ima primjenu u praksi. Tecni kristall (LCD . Po!a. to je . onda je sina. Laserska sVJetlost 18 takode polarizovana. N~polarlzo. Polarizacija svjetJosti refleksijom Primjenom Snellovog zakona za . b} polarizovana svjetlost Upadni ugao za ko)1 je polarizacija svjetlosti.--~n! palja polarizovanog talasa S1. Tada je (sl. Prirodna sVJetl?s~ J8 nep~l~rl~ovan~.l3.b). Posmatraj brojeve na ekranu dzepnog racunara kroz polaroid (npr.) sina == nsi~j3 126 127 . pa 8toga postaji vise nacina da se Polarizacija svjetlostl refiekSijom.kl talasl su polarizovani. Svjetlost pomocu koje vidimo brojeve na LeD-u je polarizovana. Neka svjetlost pada IZ vazduha na neku sred. Medutim. dvolomca (islandski kaldt). Brewsterov ugao za vodu je oko 53' To znati da kad svjetlosni zrak pada na vodu pod tim uglom. Neke supslanceJmaju svojstva da obrcu ravan polarizovane svjellosti.na lz vecine svjetlosnih izvora nije polarizovana. a) Nepolarizovana svjetlost.Uquid Erystal Displey) se primjenjuju za izradu zaklona za ocitavanje na dzepnom racunaru. Propustimo nepolarizovanu svjetlost (npr.a) POlarizovan~ svjetlost simbolicki oznacavamo taka da svjetlosnom zraku oznacav~mo smjer oscllovanja elektricnog polja (sl. S obzirom da je sin(90'a)=cosa. je prikatan upadni zrak koji je nepolarizovan i prelomljeni zrak koji je djelimicno polarizovan.

onda je obojeno. Potpuno prozirnih tijela nema.3. ako povrsina tije/a reflektuje sarno jedan dio bijele svjetlosti. svjetlos" dobio spektar Sunceve svjetlosti u obliku trake ciji su dijelovi razlicito obojeni. svjetlosti na boje naziva se disperzija svjetlosti. ona 6e manje prolaziti kroz polaroid nego direktna svjetlost Stoga se polaroidi koriste kao dodatni dijelovi za dobivanje kvalitetnih snimaka pomocu fOloaparata i kamera. zelena. U oblasti vidljive svjetiosti Ijubitasta svjetlost ima najmanju talasnu duzinu. onda te biti obojeno crveno. Ako povrsina apsorbuje svo zratenje koje na nju pada.) u atmosferi eesto se goveri 0 opasnoti od efekta staklenika. nego tkanine erne boje. a crvena najveeu.za Zemlji i op~_ta. Stoga je Ijeti bolje nositi bijelu odjetu. Polarimetar pomo6u kojeg se odreduje koncentracija rastvora seGera zove se saharimetar.uzinu. a frekvenclja ostale Ista. Nakon duzeg vremena uspostavlja se ravnoteza ulazne i izlazne snage zraeenja. tuta. tF\e\Cl Boje i prozirnost tijela Kakvu te boju imati neko !ijelo zavisi od njegove prirode i od svjetlosti koja na njega pada. duzinu. Pri prelasku svjetlosti iz rjede u guscu sredinu talasna duzina se smanjuje. slo znaCi da njena bOja zavis! od frekvencije. a~ "" 56. Prema tome. .3.). Sijela svjetlost je mjesavina svih spektralnih boja. onda je takva povrsina bijela. Temperatura u stakleniku raste jer se u poeetku vise zraeenja apsorbuje nego emituje kroz staklo. prozorsko staklo je potpuno prozirno za vidljivu svjetlost i blisko infracrveno zraeenje.16. Medutim. ljubfcasta. neka tijela propustaju samo odredene bOje(talasne duzinu). ' 128 129 . Jedno tijelo moze biti prozirno za jednu vrstu zraeenja. a bijela svjet!ost je slozena od svih spektralnih baja. a zimi crnu.3' Odgovor. Takode mogu da reflektuje jedne boje. Pod kojim uglom treba svjetlost da pada na povrsinu stakla pa da reflektovana svjetlost bude maksimalno polarizovana? Indeks prelamanja stakla je n = 1. Ako na put razlozene bijele svjetlostl postavimo drugu prizmu (u obrnutorn polozaju) iz nje opet izlazi bije!a svjetlost. Suncev spektar je nastao razlaganjem bijele Suneeve svjetlosti. Takode. osnovna karakteristika svjetlosti je njena frekvencija.5. a zatim je prolazio kroz ij prizmu (sl. Tijelo koje propusta svo zratenje koje na njega pada je prozirno. slozene. U fizici se takva tijela nazivaju oplicki filtri. a = n "" 1. Kada na neku povrsinu padne snop bijele svjetlosti. Suneanjem iza prozorskog stakla ne bi mogli pocrniti. prilikom prolaska kroz staklenu prizmu.nak zivitt biea. jedan apsorbuje.14. svjetlost vece talasne duzine se manje prelama od svjetlosli manje talasne duzine. uopste. Ako neko tijelo. odnosno porastu prosjecne temperature vazduha.aktivnih supstanci. Ako povrsina odbija sve zrake Sunteve svjetlosti. 3. . Ljubicasta svjetlost se najvise preiama jer ima najmanju talasnu d. Disperzl]. sl. Brewsterov ugao cemo izracunati iz relacile tgo. a druge da propustaju. ali na visoj temperaturi. Prema tome. Baja svjetlosti ustvari zavisi od njene frekvencije. To su osnovne bOje.3. St'a suo komplementarne' boje? Kako mozemo protumacitl pojavu disperzije svjellosti? Sv)etlost je talasne prirode. stoljeGu eksperimentalno ustanovio da se Suneeva svjetlost. Odgovor. a jedan propusti (transportuje). Tkanine bijelih boja znatno manje apsorbuju Suncevo zracenje. Na tom svojstvu stakla zasniva se ueinak staklenika. Zraeenje se velikim dijelom apsorbuje j u stakleniku se podize temperatura. kao na slici: crvena. Boje su poredane redom. prozorsko staklo je neprozirno za ultraljubieaste zrake._s crvena svje!lost se najmanje pre lama jar ims najvecu talasnu. iz sastava bijele svjetlosti reflelduje samo crvenu svjetiost. narandiasta. Indeks prelamanja je razlieit za razliCite boje. pIa va. Vidljiva svjetlost ima talasne duzine od 380 nm do 760 nm. Velieina koja karalderise to prelamanje naziva se indeks prelamanja n. Pitanje 1. Boja svjetlos!] takode ostaje ista. U vidljivom dijelu speldra najveCi indeks prelamanja ima Ijubicasta svjetlost (Ij. itd. a neprozirno za drugu. onda je takva povrsina erna. Na primjer. pjtanje 1. Polarizovana svjetlost se karisti i za ispitivanje naprezanja materijala. Zbog sve vete kolieine otpadnih gasova (CO.3. onda se jedan dio reflektuje. a najmanji crvena svjetlost (c). Rjesenje. iii. Sta je sinteza bijele svjetlosti.16). Veliki dio Suneevog zratenja prolazi kroz staklo u staklenik i obasjava biljke i tlo u njemu. Ta pojava se naziva sinteza bilele svjetlosti.10 bi imali negativne posljedice za kl~~~. Buduci da je reflektovana $unceva svjetlost djelimicno polarizovana. razlaze na boje. 3. Prema tome. U prirodi tijela najceste reflelduju iii propustaju svjetlost vise boja. . Uzani snop Suneeve svjetlosti ulazio je kroz mali otvor na prozorskom staklu u zamraeenu sobu. Prilikom prelaska svjetlosti iz jedne sredine u drugu ona se prelama. Disperzija svjetlosti Jos je Newton u 17. Na suprotnom zidu je 51. Srzina svjetlosti u razliCitim sredinama je razlieita. Razlaganje bijele. Svjetiost jedne ta!asne duzine (boje) naziva se monohromatska svjetlost. Pitanje? Sta je osnovna karakteristika svjetlosti: njena talasna duzina iii frekvencija? Primjer 1.50.

Fraunhoferove tamne linl~e u spektru ~. Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koJu bi sami emitovali prl Istim usiovima. Kod spektra dobivenog optickom resetkom razmak izmedu pojedinih bOja je ravnomjeran. 10.69<>.17). ako pr?pusta~o b~elu ~V!. Kirehoffovo:n zakonu mogu se objasniti tzv. Pitanje 3. Ako u plamen upaljaca (Hi svijeea) unesemo malo kuhinjske soli I posmatramo tu svjetlost kroz spektroskop. Ako se ispred objektiva durbina postavi neprovidni zaklon sa. za proueavanje Kontinufrani speJdar emltufu usijana cvrsta tijela i tecnosti. Usijani gasovi emituju svjetlost eijl su speldri linijskl. linijskl spektri. Usljed toga se plava svjetlost difuzno reflekluje natrag prema Zemlji i mi vidimo plavu boju neba. itd. Objasni sirenje talasa i difrakciju talasa pomotu Huygensovog prineipa 3. Sta se sve moze ispitati spektralnom analizom? 11. Ostali dijelovi svjetlosti prolaze ove cestlee i odlaze u vasionu.. to su cIVena i plava baja. Kolimator je cijev na cijem se ulazu nalazi uzani prorez. SI. Serna spektroskopa sa ·prizmom b. njena ta!asna duzina ill frekvencija? 9. Sta je opticka resetka? Opisi njenu primjenu. Jutarnje I veeernfe rumeniJo nastaje usljed toga sto pri izlasku i za!asku Sunea njegovi zraei proJaze kroz niske slojeve atmosfere napunjene prasinom i dimom.etlost kroz par~ na. Kada je tijela emo. ltd. UOCavamo kontinuirani raspored svih boja. ~ .stl us!jed cega su oni dobili na~i~~misioni speldri. ltd. Ta linija eija je talasna duzina 589 mm. linijski i kontinuirani. 1. 3. Kako se moze debiti spektar bOja? 7. Suncevi zraei se reflektuju od Zemlje. Odgovor.3. Linijskl spektri natrlja (Na) i cezija (Cs) Linijski spektri su karakteristlcni za svaku vrstu atoma. odnosno k.07") . Kako indeks prelamanja svjetlosti zavisi ad talasne duzine svjetlostl.18. a u propuStenoj cIVena.unea:. Na tim cesticama zraci kraCih talasnih duzina se reflektuju. stoljeea.3.3. Gore navedeno moze se provjerlti i ogledom. Spektri. Zraci vecih talasnih duzina (pretezno eIVeni) pro!aze do nas. Zelena bOja nema kompJementarne bOje. je karakteristicna za natrij. ltd. Zato se zovu i karakteristicni spektrl.02 mm. Odgovor. a najmanje Ijubicasta bOja. vide prva trl maksimuma intenz!teta sVJeUcstl (ne racunat! centralni)? (R: 1. a najmanje eIVena svjetlost. U durbinu vidimo ({kove proreza. ltd. Durbin (dalekozor) sluzi za posmatranje svjetlosti lz prizme. Pojavu duge objasnio je jos u 13. Kombinovanjem osnovnih spektralnih bOja mogu Se dobiti razlicite boje. monohromatska sVJetiost. Takvi spektri se zovu jOs i nekarakteristf6ni jer ne zavise od vrste tljela koje ih emituje. 3. Spektroskop sa prizmom (sl. Nastaje preJamanjem Sunceve svjetlosti u vodenim kapljieama kOje se obrazuju u atmosferi za vrijeme kise (ill iznad vodopada). Na primjer ad zute j plave boje dobije se zelena boja. To prelamanje je razlicito za razliCite boje te se javlja spektar boja koji se naziva duga. Pitanja i zadaci. Sta karakteriSe bOju svjetlosit. 130 131 . Durbin S6 moze zamijeniti !otokamerom kojom se moze snimiti spektar. a kako od frekvencije? 8.3. o teorijskom razmatranju spektara bit ce rijeei u pogJavlju 0 atomskoj fizici. Kod spektra dobivenog optickom prlzmom najviSe skrete Ijubieasta svjetlost. Aka se kombinacijom boja dobije bijela bOja. Pitanje 2. kako za proutavanje svemira.nJa. primjer.ontinuirani iii linijski spektar koji daje izvor svjet1osti.e svje.38 0 . Ako uzmemo neku so eezlja Cs vidjet cemo jednu eIVenu i dvije plave linije. onda se zov~ speldrometar. Na taj nacin sotivo daje para!elan snop svjetlostl koji pada na opticku prizmu. 5. Opticki resetka ima konstantu 0. 5.3. . . stoljetu perzijski naucnik AIMFarizi. dObiti. uskim prorezom: cnda. Pod kojim uslovima dotaz! do interfereneijske svjetlosti? 4. Na primjer. f!uoroseentne cijevi.) sastoji se od kolimatora. 3. Za posmatranje i ana!izu spektara upotrebljava se uredaj koji se lOve spektroskop. -Suneeva (dnevna) svjetlost daje kontinuirani spektar koji je sastavljen od svih boja. Poq kOjim ug[ovima se. . pos!je. Zasto je boja neba playa? Zasto nastaje jutamje i veeemje rumenilo neba? Odgovor. Na nju okomito pada paralelan snop . Te hmj6. Kako nastaje duga? Ako bijela svjetlost prolazi kroz neki usijani gas.17. Ovakav spektar se nazlva apsorpclOni speldar. Kod speldra dobivenog optiekom resetkom najvise skrece ervena. Spektroskopija Spektar bijele svjetlosti sastoji se ad svih boja. take i zakonitosti koji vladaju u mikrosvijetu. a na izlazu je sabirno soeivo. Objasni razliku izmedu polarizovane i nepolarizovane svjeUosti. vidjet cemo jednu zutu Hnlju (sl. Da su ovi spektri kontinuirani mozemo se uvjeriti ako u spektroskopu posmatramo spektar dnevne svjetlosti iii spektar svjetlosti sijaliee. se pomjeranjem zaklona maze izdvojili zeljena boja. Kako se od nepo!arizovane svjetlosti moze dobiti pOlarlzovana svjetlost? 6. Proueavanje zakonitosti !inijskih spektara omogueilo je razvo] kvantne teorije atomskih procesa i otkrivanje novih zakona koji vladaju u mikrosvijetu. Prelazak od jedne do druge boie je postepen (kontinuiran). Na ovoj cinjenici se temelji spektralna metoda za odredivanje hemijskog sastava supstanee i zove se spektralna analiza. onda su Ie boje komplementarne. odnosno za svaki hemijski element. Ako spektroskop ima dodatni dio pomocu kojeg se odreduje talasna duzina pojedinih linija. Speictrainl aparat! sa takvim prorezom nazivaju se monohromatori. U reflektovanoj svjetlosti voda izgleda plava. durbina i prizme. zutozelena i ljubicasta. ad zelene i Ijubicaste plava baja. tj.Odgovor.odgovaraJu linijskom spektru hellja slo ukazuje da u atmosfeti Sunea In:a atom~ heliJa ~OJI ap~orb~Ju onu vrstu zracenja koju bi i sami emitovali. a kod spektra dobivenog optickom prizmom nije. a kada bijela? Kada je obojeno eIVeno? J r JJ SI. Koje pojave objasnjava talasna optika? 2. Spektralna analiza ima veliki znaeaj. gozda. Pri tome nailaze na cestiee atmosfere cije su dimenzije reda velicine talasne duzine plava svjallosti (400 nm). To je zakon apsorpcije svjetlosti koji je dao Kirchoff sredinom 19. T ako je nadeno da u atmosfen Sunea Ima vodlka. Svaka od OVI~ para aps0ri?uJe upravo onu svjetlost koju bi sarna emitovala pri istim uslovima.dica su emisije sVjet!o. Takav spektar se naziva kontinuirani iii neprekidni speklar. natrijev.t!osti talasne duzine 589 nm.18. Pret. Obje vrste spektara. Priblizno kontinuirani spektar daju sljalice sa usijanim vlaknom. U prizmi se Svjetlost razlaze na boje.lute.1~. onda cern?. Posto su ovakvi spektri u ob!iku linija nazlvaju se 4. Na. Duga je speldar Sunceve svjetlosti. ' . onda c:e tamna Hnija biti lama gdje bi u emlSlOnom spektru blla natnJeva zuta hnlJa. Takav spektralnl aparat S8 zove spektrograf. 3. Duzina cijevi se podeSava tako da prorez bude u ziznoj ravn! soCiva. ~a. U posudu za vodom sipaj nekoliko kapi mlijeka i usmjeri jak snop bijele svjetlosti. Pitanje 4: Kakva je ra:zlika izmedu spektra dobivenog optickom prizmom i optickom resetkom? Spektroskop.spektar u kojem se ~~ pojedini~ dijelovima nalaze tamne linije.

od 1687. Daljlm zagrljavanjem. erne povrsine najvise apsorbuju zracenje koje na njih padne. godine Newton je uspjesno objasnio sliku svemira. Atomskl spektrl vodlka. Tijelo koje na svakoj temperaturi potpuno apsorbuje zracenje svih talasnih duzina naziva se idealno c-rno tijelo. maksimalna nazlva se Brewsterov ugao. maksimalno ce se pojacati ako se susretnu u fazi. Top/otno zracenje Zagrljano cvrsto tijelo zracl elektromagnetske talase I takvo zracenje se oblcno zove toplotno zraeenje. JOB 1859. Razla~a~je ~i!e. I upravo kada S8 cinilo da su razotkrivene sve tajne prirode.redni broj difrakcionog maksimuma. prj refleksiji. Svjetlosni . otkrlce radloaktlvnostl. . Zanimljivo j8 medutim da prvi nagovjestaj 0 potrebi revizije k!asitne fizike nije dosao iz atomske fizike.43. godine. na odredenoj temperaturl (preko 500°C) ono postaje crveno usijano. godine do 1887. nastaje . a) Kohkl ]e mdeks prelamanja ta sradine? b) Kolika je brzina svjetlosti u toj sTedm!? (R: a) n". 4. otkrite x-zraka. To znael da tljelo na nllim temperaturama emituje nevidljivo infracrveno zracenje. Polozal dlfrakcionih maksimuma kod opticke resetke odreden je relacijom gdje je: d konstanta resetke. ' . 1687. . k = 1. KVANTNA FIZIKA 4. slozene. posmatramo komad zeljeza koje se zagrljava.. godine je Hertz eksperimentalnio potvrdio Maxwellovu hipotezu o postojanju elektromagnetskih talasa. pojavilo se krajem 19. godine naucnlk Kirchoff je postavlo zakon zraeenja koji glasi: TijeJo koje najvise apsorbuje zracenje najvise ga i emituje. Da bi mogli razumjeti 0 cernu se radi ·upozna1 cemo se sa nekim osnovnim pojmovima 0 topiotnom zracenju. na prlmjer..3. Dva stoljeca. itd.zrak pada jz ~~z~u~a na neku povrsinu pod uglom 55". Na visim temperaturama tije!o pocinje emitovati i vldljlvu svjetlost. Tangens Brewsterovog ugla jednak je relativnom indeksu pre/amanja sredine na koju je svjetlost pala. To Je poslJedlC8 clOlenice da se razlicite bOje razlicito prelamaju. sioljeca mnostvo eksperimentalnih podataka kojl se nlsu mogll objasnlil klaslenom flzlkom. prj cemu je reflektovani zrak potp~~o polanzovan. Potreba uvodenja novih fizikalnih predodzbi dsina = kA Difrakc. Sva ta otkrita su zahtljevala reviziju klasicne fizike.ja je skretanje talasa ad prvobitnog pravca prostiranja pri prolasku pored neke prepreke iii otvora. d=10·s m) 13. Ova 1alasa iste frekvencije. Poslije Hertzovlh otkrlca elnilo se da je postavljen zavrsni kamen u naucnu gradevinu. Historijat. otkri6e elektrona. b) v"" 209790 kmls) Vainiji iskazi i formule Kada dva iii vise koherentnih svjetlosnih talasa dodu u istu tacku pro~tora. Naime. Upadnl ugao za koji je polarizacija svjetlosti.1. svjet~osti na boje naziva se disperzija svjetJostJ.12. k . Odredi konstantu opticke resetke ako se pri osvjetljavanju crvenom (monohromatskom) svjetloscu talasne duiine 656 nm prva svjella Unija vidi pod uglom od 3. Maksimalno ce se slabiti aka se susretnu u suprotnoj fazi. postaje jarko-crveno ltd. Prvi takav znak bile je proucavanje zakona toplotnog zracenja tijela. uktlvna mterferencIJ8) III slablJenja (destruktivna interferencija) intenziteta svjetlos1i.2. Na prlmjer. M Ako kod svJetlosnog talasa elektricno polje osciluje 5talno u jednoj ravni kaiemo da je talas polarizovan.1 . Prj tome moze doci do pojacanja (konstr. ex· ugao kretanja. mogu se nazvati doba klasiene fizike.le. 132 133 .n~rf?:encij~. Kada. Atom! nekog elementa apsorbuju onu svjetlost koju bi sami emitovali pri istlm uslovima.76" (R:k=1. putem elektromagnetsklh talasa dolazl energija sa Sunca. a 1887.

za dvije razliCite temperature. =Hb=2. Ulaskom u Zemljinu atmosferu jedan dio zratenja se apsorbuje i rasprsava. 4. Vz pomoe Wienovog zakona pomjerenja izracunaj temperaturu na povrsini Sunea. mada Sunce izgleda iuto zbog mijesanja svih boja.:: al o gdje je 1 . Koristili su speeijalne prizme koje su propustale i infraerveno zracenje. za vlakno 6000 K I I I Primjer 1. a. i I Za one koji zele vise znati Na slle! 4.33. Ako se.1. ukupna emisiona moe idealno crnog tijela..10· m 3 Km . Oni su ustvari mjerili emESlonu moc cmog tijela. krajem 19. e) E=1 elI::::?.) koja apsorbuje ejelokupno zraeenje koje ude kroz otvor. a na ordinati emisiona moc idealno ernog tijela. U gornjoj relaeiji snaga zraeenja je p=8t 2. O)P=?. Il.. 4.1.9 m Uoeili su dvije vaine zakonitosti.. koeficijent apsorpcije. Spektrl zracenja za dvlje razlicite temperature . Ako tljelo nije idealno erno. Do povrsine Zemlje dolazi zracenje talasnih duiina od 300 nm do 2500 nm. II=fl 51. a) KoHku ima ukupnu emisionu moe? b) Kolika je snaga zracenja kroz otvor peel S = 100 cm 2 . .Iz Kirehoffovog zakona zakljueujemo da je idealno erno tijelo i najbolji emlte. To je veliCina kOja mjeri intenzilet zracenja U odredenom intervalu talasnih duiina . Suncev spektar ima maksimum zraeenja u vidljivom dijelu spektra (500 nm). Idealno erno tijelo ne postoji u prirodi.2.. Na apseisi je talasna duzina zracenja.2. Zagrijana pee Ima temperaturu 1000 K i zrati kao erno t1jelo.m _ Za vete i manja talasne duzine emisiona moc je manja. dE gdje je 8E . To je zelena boja.1. Druga zakonitost je izrazena Slefan-Boltzmanovim zakonom: Ukupni intenzitet zracenja idealnog crnog tijela proporcionalan je cetvrtom stepenu apsolutne temperature. I ~I! I . Za zivot na Zemlji najvainiji Izvor energije je Sunce. c) KoUka se energija izrati za 5 1.S. Zakoni zracenja cmog tijela Fizicari SU. I I I 4500K Na sliei 4. Taj maksimum je na odredenoj ta!asnoj duzini A. 8t . na dataj temperaturi._ 134 $? RjesenJe: T=WOOK .Vf'm T=1 T=~= 2.1.1. itd. Prva zakonitost je izrazena Wienovim zakonom pomjeranja: Tala~na duzina na koj~j je intenzitet zracenja maksimalan.snaga zraeenJa. ukupni intenzitet zracenja (ukupna emisiona moc)l.9.2. zracenja. 4.vremensko trajanje zraeenja gdje je konstanta a=5. Na primjer. Rjesenje 2>m = 480·1O· 9m 2 $1.1.67·10· 8 W/m 2K4..9·1O. je prikazan dobijeni dijagram.=lOO cm2=lOO'lO'4!p2 t-5 s a) 1=1. obrnuto je proporclonalna apsolutno) temperaturi. Maksimum zracenja je na talasnoj duiini 480 nm. Model idealnog crnogtijela Na primjer Covjecije tijelo ima maksimum zraeenja u infraervenom podrueju. Ukupni intenzitet zraeenja tijela je Nairne svaki spektar ima maksimum intenziteta zracenja. ' .1.m T=6038K 480'W. mjerili intenzitete zraeenja zagrijanog ernog tijela za razlitite talasne duzine.povrsina tijela. slikovito je predstavljen povrsinom ispod krivulje zraeeoja. cnda je njegova ukupna emisiona moc to. Spektar Suntevog zracenja sa proteze od dalekog infracrvenog pa do ultraljubicastog zracenja. Dobra aproksimaeija idealno crnog tijela je jedna supljina sa malim otvorom (sl. . U ukupnom zraeenju su zastupljene sve talasne duzine. 135 . sto/jeca. Ta je povrSina za veta temperature moogo veta nego za nize temperature.Km 3 t.energija koju zraei uzareno tijelo. gdje je: P . temperatura tijela pove6a dva puta onda 6e intenzitet zracenja porasti 16 puta. Jediniea je W/m. Primjer 2. na primjer. 0 sijaHce a'" 0. S . .

Pojavu fotoefekla prvi je zapazio Hertz. 4. Otuda se ovaj pokusaj naziva "ultravioletna katastrofa" u smislu katastrofe klasicnih zakona u fiziei. Krivuljaje dobijena eksperimentalno. . 4.3.632 mm ~ 632.10 7 m Raspored energije zracenja po talasnim duzinama.1. Talasna dui. godine. Jedna od njih (katoda) je premazana cezijem. .. Energija izraiena u elektronvoltima je E_ 3. h . godine pokusali teorijski da obja8ne tu krivulju.). Sto ]e veti intenzitet svjetlosti veei je broj izbijenih elektrona te i jaca dobivena fotostruja. Prva cinjenica se mogla objasnlti klasicnom fizikom. Kada se abasja svjetlos6u na mjernom instrumentu se SI.10-8 m:' (1000K)4 I""56700~ m' b) P=IS=567 W c)E=Pt=2835J RJeSenJe )". [e=hf! gdje je f .1.4. On je uoCio da treba izmijeniti pretpostavku na kojoj se temelji klasicna fizika.3.10 .ela. Fotocelija registruje struja! Svjetlost je izbila eleirtrone sa katode i oni se kre6u prema anodi A. lOs ~ E"" s 6.. 2) kineticka energija izbijenih elektrona ne zavisi od jacine svjellosli vee sarno ad njene frekvencije.1. zove kvantna fizika.1. U oblasti visokih frekvencija ponasala se potpuno suprotno. Medutim.10. 4. Pojavu fotoefekta cemo najlakse objasniti pomocu tzv. prikazan je na slici 4. Fizicari Rayleigh i Jeans (Rejli i Diins) su 1900. kao. Svaki kvant nosi odrec1enu kolicinu energije. da bi se lakse izazvao foloefekat. njihova teorijska krivulja slagaia se sa eksperimentalnom sarno za ve6e talasne duzine (manje frekvencije).10-19~ 1.62 . U evakuisanoj Gijevi se nataze dvije elektrode. !z Planckovog zakona zracenja mogu se izvesti svi do tada poznati zakoni zracenja crnog tij.2. Kada katoda K nije obasjana svjetloscu mjerni instrument ne pokazuje nikakvu struju. Na osnovu svoje hipoteze 0 diskontinuiranosti energije Planck je izveo zakon zracenja crnog tijeJa koji se potpuno slaze sa eksperimental[1im rezuitatima (81. 1900. ali je nije znao objasniti. Eleklrode se prikljuce na izvor jednosmjernog napona. iii nekim drugim a!kalnim metalom. godine. (cio broj).. da kineticka energija izbijenih· elektrona ne zavisi od jacine svjetiosti. E".konstanta proporcionalnosti koja se zove Planckova konstanta i Cija je vrijednost SI. kada su otkriveni elektroni. Umjesto toga Planck uvodi hipotezu da se energija ne emituje kontinuirano vee diskontinuirano. Fotoelektricni elekat je pojava emisije eleklrona sa povrsine metala kada se obasja svjetloscu.67.-. specijalni slucajevL God. Problem zracenja ernog tijela rijesio je Max Planck.-Pogotovo se nije moglo 137 136 .3. 1887. 19 ) 1. fotocelije (sl.9 m E_ ? Energija jednog kvanta je E=hf ""h~ J. Pri tome su koristili zakone klasicne fizike.elektroni. nlje se mogla objasniti zakonima klasicne fizike.na 1900 se mozesmatrati pocetkom.96eV . godine. Hipoteza 0 kvantima energije i Planckov zakon zracenja 6.32.nove fizike koja se po~pdjmu kvanta .a) lntenzlte! zracenja je Primjer 1. Tako se obrazuje struja koja se zove foloslruja.1. Jos prije 100 godina naucnici su ustanovili da je: 1) jacina fotostruje proporcionalna jacini svjetiosti. Tek 1987. 0 kontlnuiranoj (neprekidnoj) emisiji energije zracenja. dokazano je da su cestiee koje izbacuje svjetlost .14·1O-19 J.ina monohromatske laserske svjetlosti iznosi 632 mm. Druga cinjenica.frekveneija zracenja. Max Planck (1858-1947) Ukupna emitovana energija jednaka je cjelobrojnom umnosku energije jednog kvanta_ gdje je n = 1. U odredenim konacnim iznosima koji se nazivaju kvanti.6.4.2. I "'oT' 0:05.v Fotoelektricni efekat .14.).4..1O-:l4 Js· 3 .2.. Kolika je energija jednog kvanta zracenja? Energiju izrazi u dzulima (J) i elektronvoltima (eY).

pri zaustavljanju elektrona. Na apseisi je frekvencija svjetlosti. Elektron je u metalu vezan djelovanjem pozitivnih jona kristalne resetke. godine.10. SI. za cezij iznosi 1.I Energija fotona se utrosi na izlazni rad i kineticku energiju izbijenih fotoelektrona. Ako je veta. Pitanje 2 Kako se maze izracunati Impuls fotona? Odgovor. onda je" Primjena fotoefekta. Ij. Prema tome. tj. vazi: Mjerenjem napona zaustavljanja moze sa odrediti maksimalna brzina izbijanih etektrona. lz!azni rad za aluminij iznosi 4. E ~k - Prirnjer 1.). Ako je frekvenclja svjetlos!i manja od granicne. Sta je napon zaustavljanja Uz (zaustavni napon)? Odgovor.24 eV. najmanje frekvencije koja moze izazvati fotoefekat. sprijecio dolazak fotoe\ektrona oa anodu trebalo bi promijeniti polaritet napona na elektrodama. Najmanji je za alkalne metode. pored ta!asnih svojstava.25 eV·1 . pri cemu foton svu svoju energiju predaje elektronu. onda nema nl fotoefekta. u dzulima (J) A"" 4. On prihvata Planckovu kvantnu hipotezu i pretpostavlja da se svjetlosna energija i apsorbuje u kvantima.25 eV fo=?Ao=? Granicnu frekvendju mozemo izracunati iz reladje hfo = A. Kada je frekveneija svjetlosti jednaka granicnoj frekvenciji. lma i korpuskularna svojstva (korpuskula·ceslica).10 J fo Granicna frekvendja je 6.1. 1905. Prema zakonu odrzanja energije. Za one koji ieJe vise znati Pitanje 1. Preostala energija ce S8 pretvorlti u kineticku energiju izbijenog elektrona. izlazni rad metala. 4.kvanta svjetlosti. Prema tome. Npr. itd. onda se "visak" energije utrosi na kineti6ku energiju fotoelektrona. Einstein je oti5ao korak dalje. svjetlost mora imati neku minimalnu frekvenciju koja se zove granicna frekvencija fo.5. najmanju frekvenciju svjetlostl kOja moze izazvati fotoefekat. Fotoelektircni efekat je objasnioEinstein. Medutim. IE=bfl Fotoefekat se moze shvatiti kao sudar fotona sa elektronom. A -=4. itd. Prema Einsteinovoj relacijl. Fotocelija se koristi kod uredaja u kojima se svjetiosni signali pretvaraju u elektricne. Da bi doslo do fotoefekta. Einsteinovo tumacenje. Ove castiee su kasnije nazvane fotoni i prema Einsteinu. Granicna frekvencija za Izlazni rad treba izraziti u 81 jedinic'l. vrijednost Planckove konstante. granicne frekvencije. aka je energija fotona veta ad izlaznog rada eiektron 69 napustiti metal.5.81 eV.1. = A Izlazni rad zavisi ad vrste metala.24 eV. tj. Energija koju mora posjedovati elektron da bi napustio metal jednaka je izlaznom radu A. Za eink iznosi 4. E=mc2 ""hf lz gornje relacije je impuls fotona p = me = ~ A he Ihf = A+E. Kada svjetlost padne na fotoceliju uspostavi se strujno kolo. 4. pri fatoefektu. A -~ my' 2 fu""'h Einsteinovu jednacinu mazema prikazati graficki (sl.8·1O~'9J l027. osim talasne duzine folonu se maze pripisati i impuls. '0 . Fotoelektricni efekat je pokazao da svje1!ost. jednak je kinelickoj energiji emitovanih fotoe!ektrona. Odredl granicnu trekvenciju. KoUka je talasna duzina te svjetlosti? Rjesenje.8>10. Zbog toga djeluje kao prekidac (sklopka) koji je otvoren kada 6elija fotoefekat 138 139 .1015Hz ' A. Da bi napustio metal mora posjedovati odreaenu energiju. eija je energija proporcionalna frekvenciji. U tom trenutku rad elektricnog polja.6.objasniti postojanje tzv. On pretpostavlja da se svjetiost sastoji od cestica .~ c Talasna duzina te svjetlosti (292 nm) pripada ultraljubieastom podrucju. tj. Folon se moze smatrati cesticom kOja sa kre6e brzinom svjetlosti. . Da bi se. energija 10tona je hf.62 ·10~~4 Js 6. do izbijanja elektrona. Gornja relaeija je poznata kao Einsteinov zakon za fotoelektricni elekat. Kineticka energija u formuli je maksimalna kineticka energija kojoj odgovara maksimalna brzina fotoelektrona. prj nekom naponu Ul (zaustavni napon) nijedan ad foloelektrona nece daspjeti do anode.19 J/eV A = 6. a na ordinati kineticka energija izbijenih fotoelektrona.

bioluminescencija je hemiluminesceneija zivih organizama. Koristi se u automatskim uredajima.~ 141 . Katodna zraka krece se na isti nacin kao u ikonoskopu. npr. Elektromatnetni impulsi. ~vjt:!l(>~\ I ! I. dok se kod radio-difuzije vrsi prenos zvucnih. itd. Kod tv-prenosenja slika treba stvorili bar 25 sllka u sekundi. Prema vrsti energije koja se pretvara u luminescentno zracenje luminescencija se dijeli na fotoluminescenciju. automatsko otvaranje i zatvaranje vrata. kao i sakupljanje svjetlosnih impulsa na zastoru. .1 ms do nekoHko sekundi.1. automatski brojaci.fotoeiementi imaju veliku primjenu u praksi. onda se zove f1uorescencija. hladne emisije svjellosti. Oni ne moraju imati poseban izvor SI. U tu svrhu televizijski odasiljac ima uredaj koji se zove tv-analizator.) i izraduju se od poluprovodnika.). Glavni dio televizora.nim signalnim i kontrolnim uredajima. Zivi!1a para u sijaliei emituje nevidljivu. T aj sloj svijetli pod / utjecajem katodnih zraka (slika 4. Mnoge supstance imaju svojstvo luminescencije (kinin sulfat.1. prikazuje selenski fotoelement. od 0. On se sastoji od selenske ploce na koji se nanosi vrlo tanak (providan) sloj zlata iii nekog drugog metala. raz. analogno mikrofonu koji zvuk prevodi u elektricne struje. rada. zatim se prividno sliju u cjelinu. Ako je ona kra6a od 10·8s. Supstance kOje pokazuju unutrasnji fotoefekat nazivaju se fotootpornici (51. 0 kojem sma govorm. Te/evizija Za razliku od toplotnog zracenja luminescencija je primjer tzv. zldovi fluorescentnih sijalica su premazani tankim slojem fluoresc~ntne -supstance. te stvaraju potpunoistu sliku. Na istom principu fade i sola me baterije koje neprekidno daju elektricnu energiju pod djelovanjem Suneave svetiosti. Zbog svoje jednostavnostl . za upravljanje javnom rasvjetom. Luminescencija se moze razlikovati i prema vremenu trajanja luminescentne emisije poslije prestanka njenog pobudivanja. Fotoefekat kod metala.6. Televizija Televizija je sistem koji pomo6u elektromagnetskih talasa iii elektricnih impulsa omogu6uje predaju i prijem slike na daljinu.6 Fotootpornik struje. Elektromagnetne zavojnice sa svojim elektromagnetnim pOljem pomicu $1. Kod hemiluminescencije hemijska energija se pretvara u svjetlosnu. Katodoluminescencija je pojava luminescencije izazvane katodnim zracima (brzim elektronima). tj. Te sijalice trose nekoliko puta manje elektricne energije od sijalica sa vlaknom. Kada se te supstance pobude ultraljubicastrm zracenjem daju vr!o iritenzivnu vidljivu svjetlost. odn05no materijala kao sto su selen. itd. Dakle. Kada svjetlost obasja fotoelement ona dopre do selena (poluprovodnika). Svjetlost u poluprovodniku oslobada elektrone kojima je mnogo laksi put prema gornjem sloju (zlatu). 140 LJ . osciloskopa. Luminescencija. I Yt '" i '" ¥ Foto6elije su u svojoj prakticnoj primjeni nasle adekvatnu zamjenu u tzv. U televizQruje sjedinjen uredaj za primanje slike i tona. U poluprovodnicima. fotoelementima (sI. Na drugoj strani je zeljezna ploca. jer ne traze poseban izvor struje. a zato sluzi poseban uredaj za sinhronizaciju. 4. hemiluminescenciju.7. te daju utisak slike u zlvo. oe dolazl do izbijanja elektrona. Prenosenje slika sastoji se u tome da se slika podijeli na veliki broj djeli6a pomo6u uskih redova. Najvazniji organ u TV-prenosu je ikonoskop koji opticke slike pretvara u elektricne impulse.1. Na taj nacin se povecava njihova provodljivost Ta pojava se naziva unutrasnji fotoefekat. Na primjer. Unutrasnja strana ekrana na koju padaju elektroni prevucena je fluorescentnim materijalom usljed cega ekran fluorescira.8. koje dolaze jedna za drugom. 4. kod televizije se vrsi prenos vidnih utisaka. Gornji 51. a svjetlost od osvijetijenih djeli6a pretvara se u elektricnu struju. Koriste se u rasvjetnoj tehnici. itd. Fotoelement sloj se stoga naelektrise negativno a donja zeljezna ploea pozitivno.1. Fotoluminescencija nastaje pobudivanjem pomo6u svjetlosti. lJ!traljubicastu svjetlosl koju apsorbuje premaz i pri tome emituje vidljivu svjetlost ciji je spektar vrlo sliean dnevnoj svjetlosti. itd. Primjenjuje se kod katodne cijevi odnosno ekrana televizora. Slika 4. vee ani samo postaju slobodni. smeij i germanij. Takav sistem predstavlja izvor elektricne struje.4.8. na televiziji. Javlja se kod tijela u svim agregatnim stanjima.4. Kod TV~prijemnjka S8 broj redova j broj slika u sekundi mora potpuno poklapati. zovu 58 integratori sllka.4. naziva se spoljasnji fotoefekat. Ako emisija svjetlosti traje i poslije pobudivanja.7.7. opisuje red za redom dijelove emitirane slike. Uredaji koji vrse pretvaranje strujnih impulsa u svjetlosne. tj. Televizor katodne zrake.nije osvijetljena.).1.je katodna cijev. sinhronizirati sa brojem redova i slika u odasiljackoj TV-stanici. primljeni preko antene djeluju na mnozinu elektrona u katodnoj zraci pa su tacklee na ekranu svjetiije iii tamnije. itd. Ona proizvodi snop centriranih i ubrzanih elektrona koji padaju na stakleni zastor presvuean e ekron fluorescentnim slojem. itd. Prijemnik koji elektromagnetne talase pretvara u sliku zove se televizor.). fluorescin u vodi. Svaki se djeli6 slike osvijetli prema odredenom redoslijedu jedan za drugim. pod dje!ovanjem svjetlosti.1.1. kada se fotootpornik abasja svjetloscu njegov otpor se smanji i do 1000 puta take da 5e struja u kolu znatno pajata. Na primjer. luminesceneija se naziva fosforescencija.

Wienov zakon: Talasna duzina na koloj Je intenzjtet zracenja najveci obrnuto je proporcionalna apsolutnoj temperaturi.48 eV) 14 Hz. itd. Kako se u Einsteinovu tumacenju fotoefekta oeituje zakon odrZavanja energije? 6. ako mu je lalasna duzina 500 nm. Na kojem principu radi katodna cijev? Sta j8 termoelektronska emisija? Termoelektronska emisija j8 pojava emitavanja elektrona sa povrsine zagrijanog metala. 51.10. Opisi iSta se desava kada se komad zeljeza stavi u vatru i zagrijava na sve ve6u temperatuTu. na svim temperaturama. Energija totona. Kako se talasna duzina Am.7 m = 400 nm.".3 K) 142 -~ 143 . katodnog oSci!ografa. 10. Kolika je njezina temperatura? 19 (R: T=4328. napon zaustavljanja i graniena frekvencija za fotoelektricni efekat. Pitanja i zadacil 1. Idea/no crno tijelo apsorbuje svo upadno zracenje svih talasnih duzina.1. Stefan~BoJtzmanov zakon: I =oT 4 Princip rada vecine elektronsklh eljevl (dioda. za skretanje u horizontalnom i vertikalnom pravcu. Katodna cijev j8 vakuumska elektronska cljev koja ima fluorescentn! ekran. Na drugom kraju cijevi je katoda K koja emituje elektrone (sl.mnim za prijelaz lz k!asiene fjzike u savremenu fizlku? 5. KoUko puta treba povecati apsolutnu lemperaturu tljela da bi intenzitet zraeenja log tijela povecao 1296 pula? (R: 6 puta) 11. e) 3. J=2. 2. radara. Sta je to foton? KoUka je energija folona (u dzulima i elektronvoltima). h .1 eV) 9.. Koliki je izlazni rad metala? (R: A= 5 eV). b) vidljivom dijelu spektra. Folan ima frekvenciju f=7. 4. odnosno ulijevo iii udesno. mijenja sa temperaturom? 3. Sta je idealno erno lijelo? Kako bisle napravm idealno erno tljelo? 4. trioda. Koja se godina i kOje otkrice u historiji fizike smatra prijelo. Klrchoffov zakon: Tijelo koje najvise apsorbuje najvise I emltuje zracenje. I.9. i D2 . Uz:arena pec najvise znaei crvenu svjetlost talasne duzine 670 nm. Granicna talasna duzina za fotoelektrieni efekt na niklu je 248 mm.9).1 0. T Elektroni za zagrijane katode prolaze kroz upravljacku resetku G.Planckova konstanta.. Od polariteta ploCica zavisl da Ii ce svijetla tacka biti pomjerena nanize iii navise. a zatim kroz sistem cilindricnih E=hf anoda A. Katodna cijev Katodna cijev je osnovni dio televizora. (R: E=3. 7. Vazniji iskazi i formule Ukupni intenzitet zracenJa idealno crnog tijela proporcionalan je cetvrtom stepenu nJegove apsolutne temperature.97. At 0. i A2 • Cio taj sistem sluf! za dobivanje fokusiranog snapa brzih elektrona keji se usmjerava na ekran Fotoelektricnl efekat je poJava emisije elektrona sa povrsine metala kada se obasja svjetloscu.frekvencija zracenja. na kojoj je intenzitet znacenja najveci. katodna cijev) zasniva S8 na koristenju termoelektronske emisije. 9bjasni sta su to izlazni rad. 4. I( G . Energija jednog kvanta je gdje je t .5·10· elektromagnetskog spektra pripada to zracenje? e} Kolika je energija kvanta zraeenja u eV? (R: a) 4. S s. utrosi se na izlazni rad A i kineticku energiju izbijenlh elektrona. lzmedu anode i ekrana postavljena su dva para otklonskih ploca D. Na ekran pada mlaz elektrona i on izaziva fluorescenciju u vidu svijetle tacke.Za one koji iete vise znati Pitanje 1.1. kod fotoefekta. a) KoUka mu je lalasna duzina? Kojem podrucju 8. m =.

a elektroni u njoj oseiluju oko ravnoteznih polozaja. do otkrica elektrona. sredlsnji. Ernest Rutherford Spaldri atoma vodika. 4. doslo je do otkrl6a X-zraka. Rutherfordov model atoma ve6im uglovima. Krajem 19. Rutherford je proracunao da su dimenzlje jezgra preko deset hiljada puta manje od dimenzija atoma. ali da je u njemu sadrzana gotovo sva masa atoma (sl. sHeno kretanju planeta oko Sunea. eksperimenti su ubrzo pokazali da taj model nlje ispravan.4. Te najsltnlje cestlee se ZOVU atomi i svaki hemijski element ima svoje karakteristicne atome koji se razlikuju od atoma druglh elemenata. kao negativno naelektrisane cestiee. morao emitovati elektromagnetsko zracenje. Allacestice su pozitivno naelektrisane i danas znamo da su jezgra atoma helija.2. <-.2). takode naelektrisano pozitivno jer odbija alla-cestiee. Naime. opaiene u vidljlvom dljelu spektra. bez Ikakvog skretanja iii sa zanemarljlvlm otklonom od prvobltnog pravea. Na osnovu ogleda i proracuna Rutherlord je zakljuclo da jezgro atoma zauzlma samo mall.2. pokazalo je da je ta cestica sastavni die materije. Rutherford (Raderlord) je 1911. 4.).3. Balmer je jos 1665. Prolazak alfa cestica kroz atom preko 90° (sl. Aka je atom temeljni sastavni dio materije i elektricki naelektrlsanje koje se krete ubrzano. Na prlmjer. stoljeca otkrlvenl su katodni I kanalski zrael sto je navelo naucnlke na misao da I elektrleltet ima atomsku strukturu! To znacl da postoji i neka najmanja kolicina elektrielteta. do otkrica radioaktlvnosti. pa bi elektron. Dokaz da postoji takva cestiea . Rezultati njegovog ogleda su pokazali da vecina alla-cestlea prode kroz IisM. SI. SI.. Elektroni kruze aka jezgra na relativno velikim rastojanjima.elektron. daD svoj model atoma.4.2. ako zamisllmo da sudlmenzlje jezgra velicine jabuke. Rutherlordov model nije mogao objasniti ni linijske spektre atoma vodlka. S obzirom da je atom elektroneutralan. na osnovu ogleda sa alla-cestieama.4. godlne otkrlo da se talasne duiine linijskog spektra atoma vodika.4. pa cak i SI. Rutherferdov model aloma_ Atomski spektri Godine 1895. diD atoma. naelektrisanje jezgra je pozltivno i jednako naelektrlsanju elektronskog omotaca atoma.2. Spektar atoma vodika i Balmerova formula (1871-1937) 144 145 . I ravnomjerno kretanje po kruznici je ubrzano kretanje. 1808. jedan dlo cestiea se rasprsuje pod SI. onda se elektroni kreeu oko "jabuke" na udaljenostl 1 km. Prema njegovom modelu. a 1897. Ta otkrica su bila dokaz da atom nije nedjeljiv. 4. Otkrl6e elektrona. godlne. Rijec atom na grckom znaci nedjeljiv. 4. kreeuci se oko jezgra. to onda pokazuje da se u atomu mora nalazlti I jednaka kolicina pozitivnog elektriciteta! Tako je razmisljao i Thomson koji je otkrio elektron i predloiio prvi model atoma. godine 1896.2. Da bl objasnlo ogled Rutherlord pretpostavlja da unutar atoma postojl jezgro. .3. mogu predstaviti jednostavnom lormulom (sl.2.). eksperimentalno je potvrdllo Thomson. atom je ravnomjerno pozltivna naelektrlsana slera. Medutim. Medutim. mora zraeiti energiju.2. On je uzeo radioaktivnu supstaneu koja je emitovala alfa-cestiee i posmatrao njihov prolazak kroz vrlo tanki listie zlata. Zbog toga se Rutherlordov model atoma zove planetarnl model.1.2. trebalo je odbaeitl taj model Iii napustiti Maxvellovu elektrodinamiku! neulralan. Pojam atoma u danasnjem smlslu uveo je u nauku tek Dalton. Otkrl6em elektrona udaren je temelj atomlstickom shvatanju strukture elektrielteta koje je loglcno proizlazllo iz atomlzma mase. nlje Rutherlordov model atoma biD je velikl korak u spoznajl strukture materlje ali mogao objasniti stabilnost atoma.4.•. Ta najmanja kolicina elektriciteta je nazvana elektron.. godlne. godine. 4. tvrdnjom da se svakl hemijskl element sastojl od cestlea koje se ne mogu dalje dljellti. 1897. Usljed ·toga bi se usporlo i napokon paD u jezgro! Prema tome. Nekollko godlna kasnlje (1811) naucnik Avogadro uvodl pojam molekula kojl se sastojl od dva iii vise molekula.2 Fizika atoma Hislorijat. Prema zakonlma elektrodlnamlke.

odnosno jezgra. Atom vodika . m=3 Pashenova serija.-~l' A m 2 0 2 n)m Aka se uzme da je m = 1. Bohr je razvio teoriju atoma sa jednim elektronom (atom vodika i njemu slicni joni. Jezgro atoma ima naboj +e.4. 41tE ~=-r- Klasicna fizika nije mogla objasniti Balmerovu formulu. godine. jednim klasicnim i jednim kvantnim.10' m· j Ova formula je nazvana Balmerova formula.) U ovom madelu atoma jedan elektron obilazi aka jezgra po kruznoj pulanji koja je odredena sa dva uslava. r-radijus orbite.n'l Poluprecnik kruine stacioname putanje proporeionalan je kvadratu cijelog broja n koji se zove glavnl kvantni broj. H13 linije. Klasicni uslov izrazava jednakost privlacne Coulombove sile izmedu elektrona i jezgra i centripetalne sile. e-naboj elektrona.2. odnosno Hnijske spektre atoma. Bohrov mOdel atoma se temelji na Rutherfordovom planetarnom modelu.. . itd. Elektroni se krecu oko jezgra aloma samo po strogo odredenim kruznim putanjama (orbitama) u kojimane zrace nikakvu energiju. Najmanji poluprecnik ima putanja za koju je n 1 i njegova vrijednast je rl. koja je dobijena na osnovu eksperimenta. Do emisije iii apsorpcije zracenja nastaje pri prelasku elektrona sa jedne stacionarne putanje na drugu. h mvr=n21< Uvrsti Ii se brzina v.4.2.gdje je n = 3.. Kasnije je nazvan glavni kvantni broj. Im. koje SU sa magle predstaviti opstom formulom !""R(.3.097. u nevidljivom dijelu spektra. Iz izraza za poluprecnik stacionarne orbite i Bohrovog kvantnog uslava mogu se izracunati i brzine elektrona na stacionarnim putanjama. Bohrov postulat.6. 1913. Takve putanje se nazivaju stacionarne putanje. Emisija 10tona 146 147 . Kvantni uslav predstavlja vee poznati matematicki izraz za 1. dabije se Lymanova serija. Brzina je najveca na prvoj orbiti i iznosi $1. kao ni zracenje svjetlosti iz atoma.053 nrn.. Da bi objasnio Balmerovu formulu za linijski spektar atoma vodika. Velicina R je nazvana Ridbergova konstanta i izracunato je da iznosi R = 1.2. Ako se stavi m serija. 4. Bohrov model atoma vodika Na osnovu Rutherfordovog modela i svojih kvantnih postulata. n :::: 4.6. Broj n je prirodan broj i predstavlja broj stacionarne orbite. Razvojem eksperimentaine tehnike otkrivene su kasnije i druge spektralne serije. Aka se u formuli stavi da je n = 3.r=n 21< hi E" Ir. u izraz za centripetalnu silu dobivaju se mogutl polupretnici kruznica po kojima se krecu elektroni. Na stacionarnim putanjima moment kolicine krelanja elektrona jednak je cjelobrojnom umnoseu Planckove konstante (sl. itd.5 . Planckovoj hipotezi a kvantima i zakonima klasicne fizike. onda se dobije talasna duzina Hu linije.2. 4. sl. vMbrzina elektrona. =2 dobije se Balmerova Bohrov model atoma Bohrovi postulati Rutherfordov model nije magao objasniti stabilnost atoma. SI.4. Energija zracenja jednaka je razlici izmedu energija elektrona na stacionarnim putanjama. =r. 2. iz Bohrovog kvantnog uslova.2. / 1 e2 rnv 2 • gdje je m·masa elektrona. = o ~ Brzina kretanja elektrona je obrnuto proporcionalnabroju orbile n.. postavlja dva postulata: 1.:O. Izlaz iz takvog stanja nasao je Niels Bohr.).5.

onda je poluprecnik druge stacionarne _______________ Energija elektrona na prvoj orbiti je E1 . dobijemo da je ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti.E) "-~' E m =~ondaJ'e m2 " n' Stanje najnize energije se zove osnovno stanje. Ukupna energija uvijek ima negativan predznak. = 13.6 eV u osnovnom stanju do nule u beskonacnosti. Prema tom izrazu vidimo da Batmerova serija nastaje prelaskom elektrona sa visih orbita na drugu orbitu (m".!.2. Ep-potencijalna energija zbog rnedudjelovanja sa protonorn.. Koliki su poluprecnici druge i trece stacionarne orbite? KoUka je brzina e!ektrona na drugoj i tre60j stacionamoj orbiti? Rlesenje: E1 =-136eV E2=?.097.). dopustene su sarno odredene vrijednosti energije. Energija emitovanog fotona je I I hf=E..107 m-\ a to nije nesto drugo nego vrijednost Rydbergove konstante R. 4.=<l E3=·1. Njegovi postulati ostaju temelj razumijevanja zracenja u svijetu atomskih dimenzija. Pokazati da energija elektrona raste sa porastom rednog broja orbite. Oni vrijede ne samo za atome vee i za molekule i kristale. a na drugoj n = 2 .. Njen iznos se kreee od -13.-£" Akouvrslimoizraze: E .. H~ Hnlja prelaskom elektrona za cetvrte (n=4) na drugu orbitu.5-- lzraz ispred zagrade. [E =E.=-13. Na taj nacin je postavio temelj kvanlnoj fiziei.51 eV RjeSenje.6eV =-1.51eV 3' Energlja elektrona u beskonacnosti je E " =~==O ~. nama poznatu.. Lymanova serlja nastaje prelaskom elektrona sa visih orbita na prvu (m=1) itd.? Eoo=? n= _ _ _ _ _ _ n~.6eV 2 22 = -3 4eV -. Za vezano stanje elektrona i potona.. ..3. (51. iznosi 1.6 eV. Primjer 2.212 run fl. 4. izrazen u 81 jedinicama.=R(_l__ -'-) 2 2 'A m n n>m ' Koristenjem Bohrove teorije atoma vodika dobili sma..6eV n 2.. r2 "" 4r1 "" 0. Energija staeionarnih stanja Ukupna energija elektrona na staeionarnoj orbiti je E=Ek+E. Kako Bohrova teonja objasnjava spektralne serije atoma vodika.l. kOja nastaje prelaskom elektrona sa trece na drugu orbitu.477 nrn E "" -13.6 eV i f =f' to je E = _ 13.4eV Poluprecnik trece stacionarne orbite je (n=3).Ez=-3.5.. te je .l·106~ 2 . potencijalna energija je negativna. itd.6 'V ( -'. Tumacenje nastanka spektralnih -serija atoma vOdika 148 149 . ~--n:=. Ha linija naslaje prelaskom sa trece (n=3) na drugu orhitu.. Za' atom vodika to stanje je za n =1 i iznosiE. he \m2 n 02' Ostala stanja su pobudena stanja (n=2.7). !zracunaj talasnu duzinu H" !inije. Kazemo da su energije elektrona kvantizirane. r3=9rl::::{}. Odgovor. uopstenu Baimerovu formulu za spektratne serije atoma vodika. Pitanje 1. tj.2. Primjer 1.7.2).2. Ie je za atom vodika S obzirom daje El "" -13. gdje je Ek-kineticka energija elektrona. ).Prlmjer 1. Ako je poluprecnik prve stacioname orbite orMe (n=2). Na trecoj staclonarno) orbifl. ad negativnih vrijednosti do nule u beskonacnostL Desno su prikazani energijski nivoi u atomu vodika. pa cak i za zracenje kOje dolazi iz atomskogjezgra. Brzina elektrona na drugoj stacionarnoj orbiti je Energija elektrona na trecoj orbltl je V2=!L".[ Prema tome energija elektrona u atomu raste sa porastom rednog broja orbite. u Balmerovoj seriji. Bohrovim modelom mogu se protumaciti i spektri ostalih atoma koji u posljednjoj Ijusei imaju jedan elektron._-'-) 2 A . ~ E.4 . Kada uvrstimo izraze za poluprecnik i brzinu elektrona na stacionarnim orbitama. brzlna elektrona je E3 "" ~13. Pomocu svog modela Bohr je protumacio spektralne serije atoma vodika i izracunao vrijednost Rydbergove konstante. Atom emituje energiju pri prijetazu iz stacionarnog stanja vise energije En u stacionarno stanje nize energije Em (sL 4. SI. EJ::::.

= Ie Ie = 0. magnelskl orbitalni kvantni broj m. Moze imati vrijednosti In = 1.1. za dato n.··1 Svi elektroni sa istim kvantnim brojem n cine j~dnu Ijusku. odreduje prostorni oblik orbite vrijednosti.d . Glavni kvantnl broj n. u M-ijusci (n~3) 18 eiektrona. Princip kvantnih brojeva Stanje elektrona u atomu odredeno je sa cetiri kvantna broja: glavni kvantni broj n. Tek sa razvojem tzv. Kvantni brojevi Bohrov model atoma bio je veliki korak naprijed.2. na primjer. vee iod orbitalnog kvantnog broja I. talasne mehanike izradena je ispravna teorija atoma. Magnetski orbitalni kvantnl broi m" odreduje usmjerenost elektronske orbite u prostoru. ali nije mogao uspjesno da objasni spektre atoma sa vise elektrona. K SI. Bltno je znati da su kvantni brojevi odraz eiektricnih i magnetnih sila koje djeluju unutar atoma i da ani odreduju kretanje elektrona u atornu. sa vise eiektrona. ~juske se obiljezavaju oznakama K(n=l). 0 talasnoj mehanici nesto detaljnije cerna reci u poglavlju 0 talasnim svojstvima mikroeestica. Savremena kvantna mehanika odbacuje predstavu 0 elektronskim orbitama i uvodi pojam energetskl nivai. U atomskoj spekroskopiji se stanja su 1=0.2. ali ne U smislu njenog opovrgavanja. energija elektrona raste sa porastom kvantnog broja mSvi elektroni sa istim brojem I cine podljusku. Pomoeu njih se tumaci i Periodni sistem e/emenata.8:_Model atonia natrlja i kalija (K) Prema . obiljezavaju oznakama s. u K-ljusci (n~1) moze da se narJe maksimaino dva eiektrona.2. IN = 2n'l Ti brojevi olaksavaju opis atomskih stanja. Pal!lijev princip iskljl!cenja U jed nom atomu nl dva elektrona ne mogu imati isla sva cetiri kvantna broja. 8toga cemo se upoznati sarno sa nekim osnovnim pojmovima.7 m:::: 656nm Ta Ilnija je u vidljivom (crvenam) dijelu spektra Atom. Svakf elektron "osjeea" privlacnu elektrostaticku silu jezgra. Ta usmjerenost ne moze biti bilo kakva. ali istovremeno medudjeluje sa ostalim eiektranima. Prema tome. Na primjer ako je 1=1. vee daljeg razvoja. imaju s elektroni.56.2. m. principijelno. onda jem. odreduje poluprecnike kruznih putanja po kojima se kreeu elektroni. A"" 6. u Bohrovom modelu.10. L(n=2).= -1. M(n=3). Danas je prevazidena i Bohrova teorija. orbltalni kvantni broj I. zamisljamo da spin nastaje zbog vrtnje eiektrona aka vlastite ase. \pak. Magnetski spinski kvanlni broj m" tumaci se pomoeu elektronskog spina. n-3 m-2 Orbitalni kvantni broj I.4. najnizu energiju. primijeniti i na ostale atome.. Nll Pomoeu Paulijevog principa objasnjen je Periadni sistem elemenata. Talasna mehanika odbacuje ovakvo s!ikovito prikazivanje elektronskog spina. 2.. za slikovito prikazivanje procesa u atomu i dalje se cesto koristi predstava 0 elektronskim orbitama. I magnetski spinski kvantni broj ms . sto znaci tri tacno odredene orijentacije u odnosu na odredeni pravac..097·10 7 m··! Za viseelektronske atome enrgija elektrona ne zavisi sarno od glavnog kvantnog broja n. vee ima vrijednosti od . ima diskretne A""-? -'. ne sarno za atom vodika. itd. Ipak one 5tO smo naucili 0 atomu vodika maze se.3•.+1. odnosno energiju elektrona. temelj objasnjenja Periodnog sistema su kvantni brojevi i Paulijev 150 151 .1.(n -1) I R(-'. ~_~ Osnovni principi koji odreduju stanje elektrona u atomu su: princip kvantnih brojeva i Paulijev princip iskljucenja.3. u L -ljusci (n=2) 8 eiektrana. Na osnovu Paulijevog principa mazemo izracunati da je maksimalni brej elektrona N. Tako. koji maze imati isti kvantni broj n.0. Razlog tome je sto u viseelektronskom atomu na elektron ne djeluje sarno jezgro. Radi slikovitosti. tome.I do +1. vee i za teze atome. To znaei da se dva elektrona u jed nom atomu rnoraju razlikovati bar po jednom kvantnom broju.p. Pri tome su moguea dva smjera vrtnje i taj kvantni broj moze poprimiti samo dvije vrijednosti. itd.. Detaljnije proucavanje atoma sa vise elektronima izlazilo bi iz okvira namjene ovog udzbenika. =±2 1 Atom sa viSe e/eldrona je slozen fizicki sistem. vee i ostall elektronL Za isto n. 1.--'-) ~ R(--'-----'--) m n 3 2 2 22 2 A=~ 5R 36 S·1.Rjesenje.

hf1•2 = E2. u L-Ijusei (n=2) se nalaze 8 elektrona. Kod atoma natrija (Na) u prvoj Ijusci se nalaze dva elektrona.2. Njemu odgovara orbitaln! magnetn! moment p.4.2. Radna supstanca je bio kristal rubina (81. ."""--i P"-'F\. Laser radi na prineipu stimulirane emisije svjetlosti.12).edaji za dobivanjemonohromatske svjetlostl vrlo velikog intenziteta. To je spontan proces pa se ovakva emisija naziva spontana emisija. Na sliei 4. Opisani proces se naziva stimulirana emisija. SI. Aka na atom.10. godine.lk .2. n.na struja stvara magnetni moment Jl Prema tome.2 .12. Na sliei b je prikazana spontana emisija svjetlosti.--{ .2. Sada imamo dva lolona koja se kreeu u istom p'ravcu j. sto rezultira snopom visokokoherentne. Na sliei a je prikazana apsorpeija svjetiosti.prineip koji daju kljuc za poredak prema kOjem se pune elektronske Ijuske u atomu. jos 1917. a njegovu usmjerenost u prostoru odreduje magnetskl kvantnl broj m.4.~ EI onda moze doei do prinudne emisije (sl. b) spontana emisija. To je vektorska veliCina eiji je pravac okomit na ravan orbite (sL 4. U spoljasnjem magnetskom polju atom se ponasa kao magnetic. U medudjelovanju svjetlosti i materije postoje tri tipa proeesa (sl. je sHka vrtnje elektrona oka sopstvene SI. sto znael da moze imall sarno odredene vrijednosti. Velicinu momenta kolicine kretanja odreduje orbitalnj levantni braj Q. Kako kvantnog broja? S8 slikovito moze abjasn!t! fizicki smisao orbitalnog j splnskog magnetskog a-) 51. Svi sistemi u prirodi teze minimumu energije. ima neki moment kollcine kretanja L=mvr. Ovaj proees se zove rezonantna apsorpeija. Hemijska svojstva zavise od broja elektrona u posljednjoj Ijusei. Vellclnu momenta kollcine kretanja L odreduje orbitaln! kvantni broj Q. Glja je energija. naide loton spoljasnjeg zracenja. 1960 .. ]?uhin - Laser] su u.11).8 je model atoma natrija i kalija.9. . Stoga atom u pobudenom stanju provede vrlo kratko vrijeme (u prosjeku stomilioniti dio sekunde) i vraea se u osnovno stanje. odnosno sopstveni magnetski moment. c) stimulirana emisija Odgovor: E!ektron. ali suprotan smjer (sl.2.2. spinskog kvantnog broja ms kej! moze lmat! samo dvije vrijednostl. Od toga zavise i opticki spektri. I Pored rezonantne apsorpeije i spontane emisije Einstein je predvidio da je maguG i proces stimulirane (prinudne) emisije svjetlosti.11. zbog obrtanja elektrona oko jezgra. atom postaje mali magnet..2. dok se nalazi u pobudenom stanju._L_"s_0~r. koja opet mogu prinuditi sljedeee atome na stimuliranu emisiju. Takvo stanje se naziva inverzna popunjenost.). Stimuliranu emisiju svjetlosti objasnio je Einstein.1. Na taj nacin se stvara lavina istovjetnih lotona.e). imaju istu frekvenciju. Laserski snopovi mogu biti vrlo uski i mogu se strogo usmjeriti.2. posljednja. Ti praveu su odredeni magnets kim kvantnim brojem.4. Posljedica toga je postrojenje tzv. Vjerovatnoea stimulirane emisije svjetiosti je veea sto je veei broj atoma u pobudenom stanju i sto je duze vrijeme trajanja pobudenog stanja. rT-. 4. cije su vrijednosti e= 0. Kretanje elektrona aka jezgra predstavlja jednu kruinu struju.. a)apsorpcija svjetlosti. Koliko Ima razlicitih vrijednosti kvantnog broja mt> toUko Ima i razlicitih orijentacija orbite u prostoru. Krui. Zbog toga se elektroni iz posljednje Ijuske zovu valentni elektroni i opticki elektroni.. Ako se atom nalazi u osnovnom stanju E on se moze pobuditi u vise stanja E. Magnetni moment (odnosno ravan vrtnje elektrona oko jezgra) se postavlja u tacno odredenim pravcima u odnosu na spoljasnje magnetsko polje. Ijuska je nepopunjena i moze primiti 18 elektrona. 4. koji se krece po kruznoj putan)i aka jezgra atoma." 1--'.9.2. 4. Rubinski laser Prvi laser je konstruisao americki fiziear Maiman. 4.2. apsorpeijom lotona Cija je energija " hf = E2-E. godine. Prema tome moment kolicine kretanja elektrona u atomu je kvantirana velicina. ---~ Lasersko zracenje . Treea.10. a u treeoj Ijusci jedan elektron. Tako se dobiju eetiri 10tona. Zbog toga elektron Ima i sopstveni orbitaln! moment. On ima isti pravac kao moment kolicine kretanja.9. Ta dva fotona mogu prinuditi sljedeea dva pobudena atoma na stimuliranu emisiju svjetlosti. SI. Spin elektrona ose. sto znaci da bi trebalo biti vise atoma u pobudenom stanju nego U osnovnom. Stoga imaju veliku primjenu u praksi kao novi tip izvora svjetlosti. Za one koji iele vise znati Pltanje 1. u obliku sipke precnika 152 153 . itd. laserske svjetlosti. Na sllei 4.).

4.. 4.. Molekul vade. 4.14) koji je "Iabavo" vezan za jezgro aloma. sa po jednim elektronom. holograma. I kovalentnom vezom atomi upotpunjuju svoju elektronsku konfiguraelju do okteta (odnosno do dubleta . 0. ravnotctni polozaj rll 0) Za one koji iele vise znati Pitanje 1.2.16 . Jedan elektron prelazi sa atoma natrija na atom hlora. jer dolazi do Laserska svjetlost ie izrazito monohromatska. Za manja rastojanja . osam elektrona u posljednjoj ljusci. Na sHe! c je molekul DNA (dezokslrlbonuklelnska kiseHna). bitna za nasijedna svojstva zivih biea. b) pOlimeri. prema klasicnom tumacenju. a takode i natnj dobija konfiguraeiju plemenitog gasa. Koristi se kod optiekih kablova (svjeUovod). snimanje unutrasnjih organa eovjeka ltd. Njihov dornet je reda velieine dimenzija atoma.16.• desn! kraj).koj! liei na fudbalsku loptu..14. kOja se zove ravriotezna udaljenost. Jonska veza SI. Na nekoj udaljenosti ro.17. naprimjer.---~" udaijenosl _ 4. ostvaruje se preko zajednickih elektronskih parova. odbijaoje F < O. Tako su. ispitivati kvalltet materijala. 4. 4. Klasicnu teoriju hemijske veze dali su Kosse! i Lewis (Luis). Na sliel 4. Jonska veza se ostvaruje prelaskom elektrona sa atoma gdje js slabije vezan. SL 4. Moze busiti uske cjevcice u dijamantima. mada je moJeku! kao ejelina e!ektroneulralan. Sada atom hlora [ma konfiguradju plemenitog gasa. Laser je brzo nasao primjenu u industriji i medicinL Laserski snap je moguce fokusirati tako da se dostize intenzitet svjetlosnog fluksa od lQ19 w1m2 Omogueuje stvaranje trodimenzionalne slike.c.2.2.I. Po tome se hemijske sHe bltno razlikuju od eiektrostatlck'ih slla. vezan! atomi vadika u molekul vodika Hi: atomi hlora u molekul hlora CI2 (sf.16. Inverzna popunjenost se postize blie-Iampom. To znael da mu je jedan kraj naelektrisan vise pozitivno.1.a je divovski molekul fuleren Ceo . Posta se postigne odredena snaga. Medudjelovanje atoma u molekulu - 51.2..18). metastabilna pobudena stanja u kojima S8 elektroni zadrzavaju aka sto hiljada puta duze nego U ostalim pobudenim stanjima.) SI. laserski snap iz!azi kroz jedno polupropusno ogledalo..a) Fuleren I ·. Atom kisika ucestvuju u stvaranju zajednickih elektronskih parova sa dva elektrona. Na toj udaljenosti atomi mogu preci u molekule. Na SI. Ugao izmedu dviju OH veza je nesto veei od 90° i iznosi 104.5 0 • Aazlog tome je odbijanje atoma vodika. Atom hlora ima u posljednjoj Ijusd sedam elektrona.2. a za _veca rastojanja privlacne. odnosno tTl elektronska para.15: 'Kovalentna veza 154 . godine. Na sliei b su dugacki lancan! malekuli . Visestrukom refleksljom laserskog snapa izmedu paralelnih ogledala njegov se intenzitet visestruko paveea. JlIoddi Jtmlckuk Dvostruka i trostrUka veza se ostvaruje pomocu dva. onda nastaje jednostruka kovalentna veza. Stoga atomi teze da imaju po osam elektrona u posljednjoj Ijusd. tj. atom natrija ima u posljednjoj Ijusei jedan e!ektron (sl. 4. Ako oba atoma ucestvuju sa po jednim I Q.2.2. Dba atoma vodika ucestvuju u stvaranju zajednickih elektronskih parova.2.15. Osnovne karakteristike hemijske sile su: Kratak domet I zasicenost. a poteneijalna energija minimalna (sl. Priroda kovalenlne veze obJasniia je tek kvantna mehanlka.2. Postoje molekuli koji se sastoje ad veJikog broja atoma. ltd. r--:. Rezultirajuca sUa F izmedu dva atoma je tada jednaka null.).. ltd. To pravilo se zove pravifo okteta. Motekul vade je sam po sebi dlpol. On ima manju energiju nego atomi u individua!nom stanju.. elektronom iz posljednje Ijuske u obrazovanju zajednickog elektronskog pera. a drugi negativno (to je na slid 4. preeizno mjeriti razlieite fizikalne velleine. H2 0 slid 4. tj.1 nm. H~ H~ izrazaja odbijanje ogoljetih jezgara. prikazan je model molekula vode H2 0. itd.18.~lrib~Jnllkk!llSb I 1_~kisl'llf~j I)~ 1.) eGO. Koje su osnovne karakteristike hemijskih sila? F> 0. Oni su pretpostavili da pri hemijskim reakcijama atomi elemenata teze da doslignu konfiguraciju najb!izeg inertnog gasa u Perlodnom sistemu elemenata (pogledaj tabHcu Periodnog sistema.atomi vodika). Kristal rubina ima tzv. c) DNA{DNK) F.od ravnoteznog preovladuju odbojne siJe izmedu atoma. na kraju knjige). na atom gdje je jace vezan. Moze sa koristiti u savremenoj Denoj hirurgiji.2.elektrona u posljednjoj Ijusd (izuzev hellja koji ima dva) i veoma stabHnu vanjsku elektronsku ljusku. de~:. Vezivanje aloma u mo/ekule Ova iii vise atoma mogu se medusobno spojlt! i formirati stabilniji sistem-molekul.polimerl. odbojne i privlacne sile izmedu atoma su uravnotezene. Prelaskom elektrona neutralni atomi postaju jonl: pozitivni jon natrija Na+ negativni jon h!ora CL Jone na okupu drze elektrostaticke sile i tako nastaje molekul NaC!' Kovalentna veza. privlatenje ()) I H-l{J-Iz Odgovor. Hemijska veza se ostvaruje prekO elektrona iz posljednje Jjuske i on'l se zovu valentni elektront Postoje dva osnovna Upa hemijske veze: jonska veza i kovalentna veza. Plemeniti gasovi imaju po osam .1 em i duzine 5 em. 1916."'" 155 . 0.17. Na primjer. Veze izmedu atoma u moleku!u zovu se hemijske veze.

CDs m/s) 13. Opisi ogled kojim je Rutherford dakazao postoJanJe jezgra u srediStu atoma. Izracunaj prve dvije talasne duzine za Lymanavu seriju.19). Sta to znaCi? Svakoj kovalentnoj vezi odgovara par elektrona sa antiparalelnlm spinovima. za stanje sa kvantnim brojem n. Formula za izracunavanje talasne duiine zracenja koje emituJe atom vodika: ~{ b) r pn / . molekul moze oseilovati oko nekog ravnoteznog rastojanja ro na kojem lma najmanju energiju.19. PlVobitna je valentnost nekog atoma bila definisana kao sposobnost tog atoma. v ~ oscilatorni kvantni braj. b) r:::: 1. Kod tumaeenja hemijske veze mora se uzeti u obzir ne samO osnovno stanje. Na primjer. Valentnost elementa je jednaka broju nesparenih elektrona u njegovom atomu. pri prelasku eieidrona sa n-te na m-tu staeionarnu orbltu.2 . sparenim spinovima. kisik je dvovalentan. tzv.2. 4.2.2. 4. u Bohrovom modelu atoma vodika. n=2.i do +I ms . = ±f Pau/ijev princip: U jednom atomu ni dva elektrona ne mogu imati ista sva cetiri kvantna broja. oscilavanje aka ravnoteznog polozaja je priblizno harmonijsko. v:::: 2. Koliko ima ukupno e!ektrona u prve dvije popunjene Ijuske aloma? (R:1 0) Vainiji iskazi i formule Prema Rutherfordovom modelu. valentnost jednog atoma se odreduje prema broju njegovih nesparenih elektrona. Izraeunaj potuprecnik desete stacionarne Bohrove orbite i brzinu elektrona na loj orbiti.. Navedi Bahrov8. 4.l' . atom se sastoji od jezgra kOje je pozitivno naelektrisano i omotaea u kojem kruze elektroni velikom brzinom.544 eV. +=R(-~--\.2.. Pitanja i zadaci: 1. Takode motekul moze i rotirati oko ose okomite na "spojnicu" aloma. tzv. Energija oscilovanja je data jednacinom. OscilaciJa i rotaeija dvoatomskog molekuia vn""-.". Sta je valentnost atoma? 5..0. 2. 121 nm i 102. orbitalni kvantni broj.105 m/s) 11. 4. Objasnl smisao glavriog-kvantnog broja. Odgovor.Pitanje 2. Drugi Bohrov pastu/at Emitovana energija zracenja. a sa paralelnim odbijaju (sl. Prj prijelazu u niza energet5ka stanja molekut zrae) energiju i tako na5taju molekulski speldr!.___. 156 157 .. 1 . Energija elektrona na jednoj od stacionarnih orbita u atomu vodika iznosi . Prema kvantnoj mehanici.2. u atomu vodika.•. Naziva se nulta energija. (A: m=1. (n-1) m~ . elektron se ponasa kao mali magnetic. Razmatranje valentnih stanja izlaz'l 'II okvira namjene ove knjige! Pitanje 3.5 nm) 10. c) v:::: 4. (R: r=5. zbog vrtnje.3. Kako nastaju molekulski spektri? 6.~ .85 eV) 12. Uporedi izraze za energiju stacionamlh stanja u atomu vodlka i Balmerovu formu!u. Odgovor. m • n>m SI. je Energija elektrona na n-toj staeionarnoj orbit!.- V. da se jedin! sa odredenim brojem atoma vodika. Osnovnl doprinos energiji molekula je energlja elektrona u polju jezgara.2. U kovalentnoj vezi ueestvuju nespareni elektroni iz vanjskih !juski i sparivanjem sa elektronima drugih atoma ueestvuju u hemijskoj vezl.20. gdje je fo osnovna frekvencija sistema.. ali je kvantirano. je Brzina elektrona u stanju sa kvantnim brojem n. je Poluprecnik putanje elektrona.3nm. n:. od .3.postulate. m.325 nm. Objasni smisao i znacenje kvantnih brojeva. (R: a) n "" 5. Naime. To je svojstvo atoma do stupa i hemijsku vezu sa drugim atomima iii atomskim grupama.orbitalni magnetski kvantni broj. nego i njegova najniza pobudena stanja. Izracunaj energiju elektrona u atomu velika na cetvrtoj stacionarnoj orbiti. c) brzinu kretanja elektrooa oa loj orbiti. Karakteristicni oscilatorni i rotaeloni spektri pripadaju infraclVenom i mikrotalasnom podrueju spektra.20) molekul se pobuduje u visa stanja energije koja su kvantirana. ~·3. Kako g!asi formula za izrB:eunavanje la!asnih duzina zracenja u spektru atoma vodika. Na primjer. 1= 0. Elektroni sa suprotnim spinovima se priv!aee. u Bohrovom modelu je StanJe eJeldrona u atomu je odredeno sa cetiri kvantna bra/a: n . ~-) OrmmuQ .1.1. (R: " 0.2. b) polupreenik te orbite. Njihovim proucavanjem mogu se dobit! valni podaci 0 strukturi molekula. 8. En=(v+frfo! v=0._ [0 . vaientna stanja. Medutim.. Najniza energija je za v = 0 j lznosl q. Odredl: a) redn! broj Ie orbite. u molekulu vode H20. Koji principi odreduju gradu atoma j objasnjavaju tablicu Periodnog sistema elemenata? 7. 4. Spin eleldrona Prvi Bohrov postulat Moment kolicine kretanja elektrona na stacionarnim orbitama jednak je cjelobrojnom umnosku Planekove konstante.spinski magnetski kvantni broj. .4 . J In L In) I: ' SI.glavni kvantni broj. h mvr = n · - 2. Oscilovanjem i ra1iranjem (51. Kada dolazi do prinudne emisije svjetlosti? 9. To je eijeli bro]. Molekulski spektri su znatno stozeni]i od atomskih spektara.

To sirenje akcionog potencijala zove se akciona struja. Mjerenje biopotencijala se vrSj elektrodoma kOje na moraju biti prildjuceno direktno na organ koji se "snima" (sree. Sree sarno po seb! predstavlja misie koji podlijeze stalnim kontrakcijama i dilalaeijama (sistole i dijastole). Stoga je registracija biopotencijala bezopasna i jednoslavna.).membranskl potenclJal Ako se na membranu izvrsi bilo kakav vanjski podrazaj (pritiskivanje. zracenJem. .· kaj! nastaje u srcanom misi6u. mozemo pisat! da je II=nSevdl -Brzina Vd s. UOCavamo da su dobri provodnicl topiote ujedno i dobr! provodnici elektricne struje. s Ako je broj eJektrona u jedinici zapremine n = N V' onda je ukupan broj elektrona N =: nV . Kazemo da je doslo do depolarizacije.. energija prelazi SI. CI. . S obzirom da se oni slobodno krecu po eijelom provodniku. lid. zove se elektrografija. itd..1. Makroskopska svojstva tvari kao posijedica strukture ++++++++++++ Toplotna svojstva tvar. I=. neposrednim prenosom oscUovanja. MataH su dobri provodnici laplats.pmveu. losi provodnici taplate. Inaee. . Elektricna struia umetalima nastaje kada se elektroni krecu duz metalnog provodnika pod uticajem elektricnog polja (sI. Zid cijevi je polupropusna membrana kroz koju prolaze joni u oba smjera. u eilju dijagnostike funkcije rada pojedinih organa tijela. maze prenositl oa trl nacina: provodenjem.). naziva se fonon. Kolicina prenesene tapiate u jedinici vremena je Ta nagla promjena poteneijala se zove akcioni potencijaL Da bi doslo do pojave akcionog potencijala podrazaj mora lmati neku minimalnu jacinu. M.. M. PasHje toga se ponovno uspostavlja palencijat mirovanja membrane.. Brzina sirenja akeione struje duz zivcanog vlakna iznosi oko 70 m/s odnosno 250 km/h.cema se samo zadrzati na pojasnjenju mehanizma provodenja elektricne struje u metalima. Pomakne Ii se jedan atom iz svog ravnoteznog po!oiaja. Sa obje strane membrane je elektrolit. a desna na temperaturi T2 .M.1.2. Elektr. a . Na primjer. losl provodnici toplote ne provode toplotu taka slaho kao slo losi provodnici elaktriene struje lose provode struju. . . sa druge strana (sI.cna provodljivost metala elektricnoj provodljivosti metala govorili smo u poglavlju 0 elektricnoj strujL Ovdje . ubrzavaju. Provodenje toplote na jone u kristalnoj resetkL Joni pocnu brze oscilovati' oko svog ravnoteznog polozaja.9. Unutrasnjost iivcanog vlakna je negativna U odnosu na vanjsku stranu. aQ :::AS AT lit llx ' gdje je 6. anda ce "toplotna struja" stalno prelaziti od topli}eg prema hladnijem kraiu. Aka S8 lijeva strana odri8va oa temperaturi T1. vazduh. a sree dje!uje kao generator. Ta razHka poteneijala se zove membranski potencijal mirovanja. naziva se elektrokardiografija. M. Kada se grije jadan kraj metalnog slapa. Membrana nije jednako propustljiva za sve jone i u tom sm'lslu govorimo 0 polupropusnoj membran!. mozak. Ie je jacina struje 51.M. 158 159 . usporavaju.. e!ektronl se kreCu. Da Ii se onda na sHean nacin moze objasniti i mehan/zam provodenja toplote? Nosioei elektricne struje u melalima su slobodni elektroni. Toplola (kvant kineticke energije) koju jedan atom predaja drugom atomu. Registracija biopotencijala. Potencijal naglo padne na nulu.A· ZII/cano vlakno . zivcano vlakno'se sastoji ad tankEJ.natrija Na) sa nagomilavaju sa jedna strane. vuna. a negativni jonl koji su krupniji. Broj pozitivnih i negativnih jona nije isti sa obje strane. Gdje su jaee veza izmedu atoma.T2. onda je njegova zapremina V = Sf . Na taj nacin dalaz'l do pojave akcionih potencijala. EKG. Registracija biopotencijala. taka da je T1 >T2. suplje cijevi ispunjene elektrolitom koii sadrii jone Na. a to je ustvari brzina premjestanja-elektrona u jednom. prlncipijelno. + + + + + + + + + + Sl. Medutim. To znael da kod provodenja toplote mora postojali i neki dodatni mehanizam. Taj dodatnl mehanizam je neposredno prenosenje oscilovanja sa atoma na atom.) Ako je jaCina struje stalna.1.=Ne =nSfe t t t =!. K. U Posmatrajmo jedna Ujela debljine ill< j povrsine presjeka S (51. s obzirom da je membrana po!upropusna. Pazilivni joni Gonl Smatrajuci da se elektron kre6e nekom srednjom balno v d t ..koeficijent toplotne provodljivostl.A). Ona se odvija vr[o brzo i traje manje od jednog hiljaditog dijela sekunde. Akcioni potendja! daje osnovni impuls za prijenos podraiaja duz ziveanog signala. Toplota se. razlika temperatura izmedu dviju slrana lijala. onda dolazi do poremeeaja membranskag potancijala mirovanja.l.1l svim praveima.Elektricna provodljivost metala Prostiranje iivcanog signaJa Svaka ziva celija je izvor elektrienog potencijala koji se zove biopotenciiaL Nosilae e!ektrienih poJava u zivim celijama je celijska membrana.. bolje je i provodenje toplote. .M. a razUka potendjala iznosl oko 90 mV. Aka provedn!k !ma obllk eilindra. ! elektroni u njihovoj blizini pocnu da sa brze krecu. strujanjem i ovom poglavlju cerna nesto reCi 0 mehanizmu provodenja toplote. lzmedu dva atoma u kristalnoj reSelki postoje jake veze.T::::Tl .e naziva driftna brzina. Transport jona iz elektro!ita kroz membranu nije jednak za sve jone.. on 6e povuCi i susjedni atom. On zavis! od vrste tijela. a materijali kao sla su drvo. ) vee na susjedna tkiva.2. onda je o gdje je protekla kolicina elektriciteta q = Ne. energija koju su dobili ad jednog jona predaju drugim jonlma.

Mjemi instrument ko]i pokazuje jaCinu termoslruje kalibrisan je taka da direktno oeitava temperaturu. godine.2 K. itd. Taj se proces naziva unutrasnj. Pod djelovanjem svjetlosli takode se povecava provodljivost poluprovodnika. Kada su dva razlicija metala u kontaktu. naglo pada na nulu.3 K) do 3000 K. Ova razllka potencijala se zove kontaktna razlika poteneijala. U nekim slucajevima termoparovi se mogu korisliti kaa izvori elektricne struje. sto daje veeu moguenost za primjenu supraprovodnika. itd. na primjer. NA " Avagadrova konstanta. odakle je elektron izasao. jedan spaj se drf] na temperaturl O"'C. Ona je razlicita za razilcite parove metala i iznosi nekaliko deseUh dijelova volta. $upraprovodljivost cestica. Cilj naucnika je da dobiju supraprovodnike na sobnoj temperaturi. 81. Termoelementi se koriste za mjerenje vrlo visokih i vrlo niskih temperatura. u smjesi vode i lada. Kako je elektricni otpor supraprovodnika zanemarljiv. Mehanizam provodljivosti poluprovodnika je specifican u odnosu na elektronsku i jonsku provodljivost. To bi omogUeilo prijenos elektricne energije na daljinu bez gubitaka. itd. -T. jacina struje u njemu mora biti vrlo velika. Supraprovodfjivost Supraprovodnici su materijali ciji elektricni otpor1 na nekoj vrlo niskoj temperaturi. M.4. odnosno N=-N A M NA M IIf=a(T. Pri tome se obicno umjesto jednog metalnog provodnika koristi poluprovodnik i serijskim vezivanjem vise njih dobiva termobaterija od nekoliko desetina volli. N " broj jedinki (atoma).I Ovakva elektromotorna sila se zove termoelektromotorna sila. Povisenjem temperature nekl elektroni raskidaju vezu sa elektronom i postaju slobodni. i kod keramickih materijala na temperaturi od 125 K. temperature tecnog vazduha. Ako pretpostavimo da svaki atomi oitpusta same jedan elektron.Pitanje 1. rlK $1. Pri mjerenju temperature. gdje je m . Po definiciji kolicine tvari je: pa kroz takav spa] ne lece elektricna struja. kad vecine spojeva. ako je spojevi A i B drze na razliCitim temperaturama T1 i T 2. Razlike kontaktnih potencijala u tim lacka'Tla se medusobno ponistavaju Pri niskim temperaturama. gvozde Fe j bakar Cu) spojena u ta~kama A i B. kriticna temperatura za olovo js 7. silicij je izolator.masa tvan. Elektromotorna sila kOja odri. za zivu 4. Na primjer.. Kontaktne pojave Prilikom dodira dva razl1cita metala izmedu njih se javlja razlika potencijala. te je bra] elektrona u jedinici zapremine. Ta je temperatura veea od temperature tecnog vazduha. 160 161 . Kako mozemo lzracunati broj eiektrona u jednici zapremine provodnika? Odgovor. To bi imalo veliku prakticnu primjenu. On zavisi od vrste metala ko]i su u kontaktu.ava struju u kolu. su dva raziiclta metala (npr.4.nih elektromotora. a kod poluprovodnika otpornos! se smanjuje porastom temperature.h parova metala? struju Sopstvena provod/jivos! Silicij i germanij S8 najcesce koriste kao po!uprovodnicL To su elementi iz cetvrte grupe Periodnog sistema i imaju po cetiri elektrona u posljednjoj Ijusc!. ad tecnog helija (4. M. Termoelektromotorna sila Na-s!i~i M. na primjer za mjerenje temperature topljenja metaJa. supraprovodljivost je otkrivena. proporeionalna je razUei temperatura spojeva. Temperatura na kojoj otpor pada na nulu naziva se krilicna temperatura Tk • Na primjer.2 K. To su ustvari eiektricni termometri koji su vrlo osjet!jivl i mjere temperatura u vrlo sirokom raspanu. Koe1icfjent a se zove termoelektricni koeficijent.. Kod· i2olatora promjena temperature ne utice na elektricnu otpornost. m N m . Masu tvari mozema izraziti preko gustine tvari p. tako d~-­ cine zatvoreno elektricno kolo. Supraprovodljivost je objasnjena tek 1957. m = pV . akcelatora naeJektrisanih Elektricna struja u poluprovodnicima Sta sma do sada saznali 0 poluprovodnicima? Poluprovodnici se po svojim elektricnim svojstvima nalaze izmedu provodnika i izo!atora.mo dobiti elektricnu pomoiEu ovakv. onda je broj elektrona jednak broju aloma N. Spoj dva metala koji na opisani nacin proizvodi termostruju naziva se termoelement. Drugi spoj se stavlja na mjesto gdje se mjen temperatura. kod meta!a porastom temperature raste otpornost. Osim kod metala. onda e!ektroni prelaze u onai metal u kojem im je niza polencijalna energija. Razlog prelaska elektrona je i tal sio gustina slobodnih elektrona nije ista u svakom metalu. za spoj eu-Fe on iznos! IIIlVIK. M" molama masa tvari. izrada snaz. Razlog tome je sto se porastom temperature povecava broj slobodnih elektrona. godine.3.= .Ii moie. Mjesto u kristalnoj resetki. pon~sa se kao prostor sa pozitivnim naelektrisanjem f poznat je kao elektronska supljina. 1987.). dobivanje jakih magnetskih polja. Medutim. onda 6e poleei elektricna struja. Da . fotoefekat i koristi S8 ked fotootpornika Kod poluprovodnika razlikujemo sops!venu provod/jivos! i primjesnu provod/jivost.

S. spojevi p-n poluprovodnika Spajanjem poluprovodnika PiN tipa. Primjese koje unolienjem u poluprovodnik povecavaju broj slobodnih elektrona nazivaju se donori. Po/uprovodnik tipa P se dobije tako sto se kao primjesa dodaje neki trova/entni element.. koji imaju pet elektrona u posljednjoj Ijusci. je prikazan P-N spoj. mobitela i mnostva drugih izuma. kad je napon takvog it/liZ polariteta da odgovara propusnom smjeru Na slici M. jer supljine koje oni ostavljaju iza od susjednog atoma. Poluprovodnik tipa N se dobije tako sto se kao primjese dodaju neki elementi iz pete grupe periodnog sistema. ali njegov pet! e/ekiron ostaje slobodan i pridruiuje se slobodnim elektronima koji provode struju (sl. struja neee prolaziti.7. onda ee elektricna + struja prolaziti kroz takav spoj. su ~Iem~nt'. Te primjese poveeavaju provodljivost poluprovodnika. Na sliei M.M. Takav spoj se naziva 'nepropusni (nepravedni) spoj. M. Primjese su obicno atomi iz treCe i pete grupe periodnog sistema elemenata.teleV!Zlj8.. Kod P . Kaiemo da je kod A petovalentni arsen donor elektrona.poluprovodnika glavnJ nosloel slrujesu supljine o o sebe popunjavaju elektroni iz susjednih atoma () '~ C") ~ a.po!uprovodnik b) P . M. poshle 19S. Ako se ovakva kombinaeija spoji u elektricno kolo tako da je P poluprovodnik vezan za pozitivan pol izvora struje. Da bi S8 mogao v9zati u resetku sa cetvorova!eotnlm atomima on "otima'" jedan e!ektron 162 163 . Pogodnim spajanjem dioda moie se dobiti i potpuno .). Na primjer pretvara naizmjenicnu struju u jednosmjernu struju. Ovaj spoj cini osnovni element poluProvod".0. "nilei kict. dobije se P-N spoj.1spravljanje naizmjenlcne struje nicne struje pomoeu poluprovodnicke diode. M. .. Provodfjivost poluprovodnika.:r<:t"llj:1 ~llptJII\l.akeeplor elektrona. Sam atom indija postaje negativan jon (sl. Pri prikljucivanju naizmjenicnog napona dioda 6e propustali struju samo u jednom smjeru. te se naziva pulzirajuca jednosmjerna stroja. petovalentni Krislalna dioda sluii kao ispravljac.pljina nazivaju se akeeplori.poluprovodnika sa primjesama.8. arsen (As).7.. tranzistor I liristor. omoguci!i snazan razvoj mikroelektromke I nJ8zInth pnmjena . pa se dobija utisak da se supljine krecu suprotno od smjera kretanja elektrona. M.posljednjoj Ijusei. godine.. napOlI a) N . M6.e veze sa susjednim atomima. Primjesna provod/jivost ~lrll~'1' f.~kk\rollil Najvainiju ulogu u savremenoj elektronici ima druga vrsta poluprovodnika . uslovljena primjesama.. prikazan je pnnClp ispravljanja naizmjeSI. Pri tome se u susjednom atomu pojavljuje pozitivna ~upljina (manjak elektrona). Ispravljena struja mijenj"jacinu. poluprovodnicka dloda: propusni smJer Spoj P-N poluprovodnika se naziva poluprovodnicka dioda iii krislalna dioda.ke.B. temelje se ~Iektronlekl elementl kao sto su poluprovodnicka dioda. Kada se na njegovom mjestu nade -+1- 51. a N poluprovodnik za pozitivan pol. Na takv!m spojevima poluprovodnika sa primjesama. naziva S8 primjesna SI. T'. Sopstvena provodllivost provodljivosf. a N poluprovodnik za negativan.Kada se uspostavi elektricno polje slobodni elektroni se kreeu suprotno od smjera polja.spravljena struja.lllja <. Ako se P poluprovodnik veie za negativan pol. Ovakav spoj se PIN • naziva propusnl (provodni) spoj.ali ne i'smjer.teh". NiP poluprovodnik atom arsena (As) on se veie u resetku. kompjutera. Primjese koje unosenjem u poluprovodnik pove~avaj~ b~oj 5u.S.5) "Kretanje" supljina je ustvari kretanje elektrona. tj.po!uprovodnik 51.. Kod poluprovodnika N-lipa glavni nosioei slruie su eleklroni. Pri tome razlikujemo poluprovodnike lipa P i poluprovodnike tipa N. a supljine u smjeru polja (sl. npr..M. indij (In). Germanij je cetvorovalentan i sa svoja cetiri elektrona iz vanjske Ijuske cini cetiri kovalentn.6. npr.b).ck~. Takva provodljivost se zove sopstvena provodljivost poluprovodnika. Kazemo da je trovalentni atom indija . posebnim tehnic~im postupkom.a. kojilma tri elektrona u .

Kolektor (e) ima ulogu anode. Baza 6 je vrlo tanka (debljina ispod 0. Propustanje struje kroz diodu maze izazvati emisiju svjetlosti u podrucju P·N spoja (sl.j~'l\'f<" ~. Ima ulogu da pojacava sJabe promjene jaiHne struje i napona. manji od kutije sibica. SI. slieno kao katoda kod elektronske eijevi. Prema tome. Najeesce je magnetizam supstance spinskog porlJekla. Racunari i telekomunikacioni uredaji su nezamisHvi bez tranzistora. M. Ukollko se orbitaln! i spinski magnetnl moment ne kompenzuju palpuno. Tada materija! ne pokazuje magnetna svojstva. Tada materijaH pokazuju magnetna svojstva.) Ovisno o vrsti poluprovodnika emituje se R i. e!ektron u kruznom kretanju se ponasa kao jedan magnetic sa magnelnim momentom koji sa zova orbitalni magnetni moment.Bo gdje je)J.~.). Kada se takav materijal unese u magnetsko polje indukCije 80. . supstance . Vee preko pola stoljeea. M.11.I. M.::---' SI. jer je doslo do njihove kompenzacije. unosenjem nekog matarijala. 165 .Poluprovodnicka dioda je skoro potpuno potisla iz upotrebe elektronsku eijev· diodu. Glomazne elektronske cijevi zamijenili su tranzistori. SI. da ukupni magnetni moment bude jednak nuli. snnbol LED di\)Jc ! ~ -==== J/.j~~I'lh rr. dotova. bakar" kvarc. dijamagnetici.g. Elektron lma i sopstveni magnetni moment koji potice od vrtnje eiektrona oko sopstvene ese (sl..skog polja Bo~ te-je ukupno polje B=Bo·B· 164 . Osnovni je dio svih ureaaja savremene elelctronike (elektronski racunari.. Prema tome. a bocne elektrode su emiter (E) i kolektor (e). Pri tome moze doc] do njihove potpune kompenzacije. alektronl sa u atomu krecu oka jezgra po kruznim putanjama. Takvo kretanje predstavlja jednu kruznu struju. Kruina struja stvara magnetno polje.r * relativna permeabilnost materijala (sredlne... smjenjuju se "generacije" elektronskih ureaaja.- Magnetska svojstva supstanee U poglavlju 0 magnetskom polju sma naglasili da se magnetska indukcija B mijenja kada se u magnetsko polje unese neki materija!. godine. M. odnosno magnetni moment elji]e pravac okomit na ravan arbite (sI. raketnl sistemi. a zatim elpovl na koje stane hiljade minijaturnih elektronskih elemenata. itd.19). Dijamagnetici su materijall eiji atomi nemaju stalne magnetne momente. onda se u t'J1egovim atomima indukuju magnetn! dipo!i. Tranzistori su pOluprovodnicki elementi koji se sastoje od dva suprotno E B C polarizirana P·N spoja. Moguee su dvije komblnaeije: N-P-N i P·N·P tranzistor. Materljali eija je relatlvna permeabilnost nesto veta od jedinice 1-Lr>1 nazivaju se paramagneUci.. Kada se tranzistor prik!juci na izvor· napona onda 6e struja poteei zahvaljujuci dvjema serijski spojenim diodama. baza (8) i kolektor (e).1 mm). Prema Bohrovoj teoflj] atoma. Nove tehnike obeeavaju jos sitnije ureaaje u kojima su ulogu elektronskog elementa preuzeli jos manji dijelovl sastavjeni ad tzv. Tim otkrieem je obiljezen jedan od prelomnih trenutaka u razvoju elektronike. Promjena slabe struje kroz emiler izaziva promjenu znatno jace struje kroz koleklor.2. R = Il. Signal koji treba pojacati dovodi se na emiter.-{~ El'J'''-p. Ueesce orbita!nih magnetskih momenata je obieno beznaeajno.10. itd. Nakan njih su dos!i integrirani krugovi (sl.<1. kod tranzistora je eentralne elektroda baza (6).¢:. a druga u nepropusnom smjeru (e). a materijaii cija je 11. potrebno je poznavati strukturu atoma.Hl/.10. ). onda ce atom imati sta!ni (permanentni) magnetni moment.II'r:1 Uzofci 'nlegliranli1 hu ow. LEDRdioda Poluprovodni6ka dioda moze biti i emlter svjetlosti (LED-dioda). M. Da bi objasnili pojavu uticaja materijala na gustinu magnetskog fluksa B. telekomuni· kaeije.). 4. Ako je magnetska indukcija u vakuumu Bo onda je. Materijaii eija ja re\aHvna permeabilnost mnogo veca od jedlnice (j. Prvi tranzistor je proizveden 1948.S. koji maze biti jednak nUIi. Ukupni magnetni moment atoma nastaje zbrajanjem orbitalnih i spinskih momenala. Tri sloja redom imaju nazive: emiter (El.4. tj.ll.. TranzistorRsema poluprovodnika se nalazi izmeau dvije ploeiee N·poluprovodnika.4 »1) nazivaju se feromagnetici.. (lijevo) tanka plociea p. Njihovo polje B' je sup'rotne orijentacije od vanj.2. svakih nekoliko godina. a moie posjedovati i neku stalnu vrijednost.9). Materijali koji mogu djelovati na magnetsko polle nazi'llsju se magnetici. Njen rad se temelji na obrnutom fotoelektri cnom efektu. Takvi materijali su ne primjer. Na sliei M. Jedna je uvijek prikljueena u propusnom smjeru (E). Prema tome. Emiter (E) uvijek odasilje elektrone iii supljine. svjetlost od ervene do plave. svaki e!ektron ima svoj orbitalni i spinski magnetni moment. Magnetne osobine materijala su odredene rezultujucim magnetnim momentom atoma. Tranzistori Tranzistor je ustvari poluprovodni6ka trioda iii kristalna trioda.

1). . odnosno jezgro atoma. Savremeni materijali za stalne magnete su obicno legura gvozda. Kada se ono ukloni oni S8 brzo razmagnetisu.1.M. 4. Koriste se i kod kompjuterskih memorija. Kada nema vanjskog pOlja magnetni moment! su orijentisani haoticno. Paramagneticl su materijalj aji atomi imaju sta!ni (permanentni) magnetni moment.4.mehko gvozae se ne moze Irajno namagnetisati i ad njeg se izgraduju jezgra elektromagneta. kod feromagnetika to ne mora blti slucaj. kobalta.3. Jezgro u atomu Atomska jedinica mase u jednaka je dvanaestini mase atoma . Stalni magneti se jzgraauju od ceUka.12. te je ukupni magnetni moment jednak nulL U vanjskom magnetnom polju Bo elementami magnetic! se djelimicno usmjere dul.3. 1012 '< 27 kg Ona je priblizno jednaka masi atoma vodika. protona i neulrona. Prolon jecotkrio Rutherford. Rezultujuta indukcija 8 je znatno veta od Bo. gvozde. Fizika jezgra atoma Grada atomskog jezgra U poglavlju 0 modelima atoma saznali smo da se atom sastoji od pozitivno nae/ektrisanog jezgra oko kojeg se kreeu negativno nae/ektrisani elektroni.3. pa se domen ponasa kao mali pennanentni magnet.12). nikla. Kada se iskljuci elektricna struia onda se mehko gvoide razmagnetise. Feromagnetici su materijali koj! posjeduju stalne (permanentne) magnetne dipOle sacinjene od veHkogbroja atomskih permanentnih dipola. Medulim. -So SI. Svaki domen ima oko 10 atoma. itd. hiljade puta je manja od jezgra aloma vodika. 1919. Na primjer. moze oslati trajno namagnetisan. Takve supstance (materijali) su na primjer. Takode smo saznali da su dimenzije jez~ra preko deset hiljada puta manja od dimenzija atoma i imaju red velieine 10' 'm. . atomska jedinica mase U. w Paramagnetici I dija magnetici neznatno uticu na spoljasnje magnetno polje. SI. e. polja Ie je rezultujuca magnetna indukcija nesto povecana. B". Jezgro atoma mozemo zamisliti priblitno kao jednu kuglu koja se sasloji od dvije vrsle cestica. pod odredenim uslovima. To su smjese ieljezo-oksida sa drugim metalnlm oksidima. Posebni magnetn! materijali su feriti. nlkl i njihove legure. tako da 1 odgovara jednom smjeru magnetizacije a 0 suprotnom smjeru. Ovakve se grupacije nazivaju domeni.Proton (p) je pozilivno naelektrisana ceslica cije je naelektrisanje jednako rtaelektrisanju eleklrona.9%) sadrzana je u jezgru. Feromagnetlk. Na primjer. tako da ie njihovo S' vrlo jako. samo suprotnog znaka.6·10·19 C. Kada kazemo da je masa aloma kisika 16u to znaci da je ona priblizno 16 puta veea od mase aloma vodika.1. Tako se dobiju permanentni magneti. U nenamagnetlsanom materijalu domen! su rasporedeni haoticno (sl. Masa elektrona je zanemarljiva u poredenju sa masom jezgra i oko dvije . godine. Otpornost im je velika pa se koriste za visoke frekvencije. Masa atoma se moze izraziti u kilogramima kao i ostals mase. ako zamislimo da je fudbalska lopta jezgro aloma. to je prevelika jedinica za atom. M.66. Takvi materijal1 mogu "zapamtiti" broJeve 1 i 0 binarnog sistema. mana. u =~ maseatorna C '" = 1. Kod vecine kompjutera podaci se uSkladistuju u diskovima od feritnog materijaia. onda bi elektroni kruzili oko lopte na udaljenosli deset puta ve60j od velicine igralista (sI. Njihova relativna permeabilnost moze iznositi i preko 100000. u jezgrima transformatora. kao prakticna jedinica u atomskoj i nuklearnoj lizici. 166 167 . kobalt.nesto oslab!jeno. pa se cesce koristi tzv.4. Medutim. ugljika C·12. U svakom domenu 20 alomski magnetni momenti su offjent/san! paralelno. Magnetni domen! U prisustvu jakog spoljasnjeg magnetnog polja Bo domen! se orijentisu u smjeru Bo.Bo+B'. I pored loga skoro sva masa aloma (99.

Poznati su i izotopi urana U-238 i U-235.Broj protona u jezgru se obiljezva sa Zion odreduje rednl broj hemljskog elementa u Periodnom sistemu. a razli6itim brojem neutrona zovu seizotopi. Vetina hemijskih elemenata ima po nekoliko izolopa. svi ostali atomi imaju i protone i neutrone. b) heiija IA-Z+NI Koristeci oznake za rednl broj (Z) i maseni broj (A). Izotopi: a) vodika. atomi hemijskih elemenata Imaju pribliino Isti broj protona i neutrona. Izotop U-235 je poznat kao nuklearno gorivo i u odnosu na izotop U~238 lma ga 142 puta manje. Z = 1.3. Naelektrlsanje jezgra je + Ze. ali razliCit broj neutrona. Rijec izotop je grckog porijekla i znaci isla mjesto (izo-islo. jezgro atoma se u opstem slucaju obiljezava sa obicni vodik 1H\ deuterij 1H2 i tricij 1H3. Na sliei 4.99% izotopa vodika H-l.2. Medutim ima I jedan neutron te je A = 2. Tricij Ima takode jedan proton i Z= 1. 1 litar obione vode ipak sadrzi jednu kap teske vode. 7 gdje je X .4. jer ana zavise od elektronskog omotaca. Kod teZih jezgara broj neutrona je ve6i od broja protona.l heli}4 c Neutron (n) je elektricni neutralna cestiea. Broj neutrona je N=A-Z=4. U neutralnom atomu jednak je broju protona u jezgru i on lznosl 3. Medutim. Znamo da Bve atome jednog hemijskog elementa karakteriiie ist! broj protona u jezgru. Masa protona je ill. Teska voda D 20 je sastavljena od dva atoma deuterija D I jednog atoma kisika.Q1 %. Defekf mase i energija veze jezgra U jezgru atoma se nalaze protoni i neutroni. Izuzev atoma vodika. Obicni vodlk ima jedan proton. sU ? KoUka ima elektrona u omotacu? Rjesenje Broi protona je Z=3. 4. Primjer 1. Koliko protona i neutrona ima u jezgru ilotopa litija.3.00866 u Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) nazlva IS) se maseni braj A. Broj neutrona je N:::.3. Ustanovljeno je kasnije da se atomi jednog hemijskog elementa mogu razlikovati sarno po broju neutrona.3.00728 u i priblizno je 1836 puta veta od mase elektrona.2). tacka kljucanja teske vade je nesto veca ne90 obicne vode. A = 1.. ali dva neutrona. ~Be 51. Svi izotapi jednog hemijskog elementa imaju ista hemijska svojstva. 169 168 . godine) ustanovljeno je da atomi jednog hemijskog elementa mogu imati razlicite mase. te mu je maseni braj A = 3.3.1 proton i nalazi se na prvom mjestu u perlodnom sistemu elemenata. Pocetkom 20 stoljeta (1919. Svi izotopi jednog hemijskog elementa zauzimaju isto mjesto u period nom sistemu elemenata. Helij ima dva izotopa: He-3 i He-4..4. Atomj ljezgra) sa istim brojem profana. m" = 1.A~Z=4.oznaka za hemijski element. koji se sastoji sarno od jednog protona. To znaci da u jezgru atoma berilija ima Z=4 protona i A=8 nukleona. po dva (Z=2). do polovine Periodnog sistema. Prirodni vodik je smjesa99. Oba imaju isti broj protona. Na primjer. On ie isti za sve izatope jednog elementa. Medutlm. Deuterij takode ima jedan proton. lopos-mjesto).3. Naprimjer. 8roi elektrona u omotacu. Otprilike. S> e he1ij-3 fI. neka fizicka svojstva su razlicita. Z:. Na primjer. 8toga bi masa jezgra trebala da bude jednak~ zbiru mase 'protona i neutrona. Na primjer. Zajednicki nazlv za protone I neutrone je nukleani.:: 1. preciznim mjerenjem je ustanovljeno da je mas_a nekog jezgra· nesta manja od zbira masa protona i neulrona od kojih je jezgro sastavljeno. Jezgro atoma berilija Izotopi. Otkriven je 1930 godlne (Cedvik). _ . jezgro atoma vodika sadrzi 2:. oznaka za atom berilija je "Be' (sl. 51. a ostali izotopi su prisutni u kolicini Ispod 0.8 su prikazana tri izotopa vodika: c c (2' I) (2+2) = 1. Ima masu priblifno jednaku masi protona. Braj nukeona je A=7.

i naziva se srednja energija veze po jednom nukleonu. E" A jJj 3. Obrnuto. . Prema tome. te pronasli nove supstance koje emltuju takvo zraeenje. pri spajanju protons i neutrona u jezgru. b) 9N235 .34 . 126 neutrona) IE. a) loNe 21.6 MeV/nukleonu) Radioaktivnost Francuskl flzlear Bekerel (Becquerel) je 1896. c) 92 protona.c) Energija veze jezgra po jednom nukleonu je Razlika izmec1u zbira masa protana i neutrana u jezgru i mase jezgra zave se defekt mase . d) 82Pb20B. To zraeenje je.[ 3·lOg~ . (R: 7. Pokazi da jednoj atomskoj jedinicl mase odgovara energija od 931. E=me To je zakon ekvivalentnosti mase 1 energije koji proistlee Iz Elnstelnove specijalne tearije relativnosti. Koja su njihova Dsnovna svojstva. 146 neutrona. c)energlju veze po jednom nukleonu. 143 neutrona. 51. c) 92U238. 3. KoUka je velicina jezgra atoma.30372 u. Odredi: a) defekt mase iZfafen u kilogramima. a zatim./ l' Bv '" 3. Koliko ima protona i neutrana u jezgru tog atoma? (R: 6 protona i 8 neutrona) 8.m = 4.1O~12 _ _ _ J 27 nukleonu ~=226MeV =8.energija veze jezgra. radij su Izdvojili Iz rude urana i on je na stotlne hiljada puta jaee znacio nego ruda Iz koje su ga izdvojili. . 2. Bill su to radij i poloniJ.4. Za veelnu jezgara energija veze po jednom nukleonu Iznosl oko 8 MeV. koja se pojavljuje u razlieltlm proceslma. Zbog cega je stvarna masa jezgra manja od zbira masa protona i neutrona u jezgru? Prema Einsteinu.37~ A 27 nukleonu \Am-Zmp+Nmo-mjl gdje je: mrmasa jezgra.5 MeV. Veea vrljednosti ukazuje na vaeu stabllnost jezgra. -Maria Curie (1859-1934) 170 171 . N-broj neutrona. izraziti u MeV). Defekt mase jezgra uran-235 iznosi 1. Sia ie redni. U na5em prlmjeru defektu mase odgovara oslobodena energija L\E::=Ev. itd. U neutralnom alomu izotopa C-14 ima 6 eleidrona. Ev/A.91508 u. .242 ·1. (R: E=mc2 • Masu izrazlti u kllogramima.2 10. Kolika je energija vezivanja po jednam nukleonu? (R: 7. MeV/nuk!eonu). Rjesenje. odrazava se na promjenu energlje I obrnuto.242 u. L\. prema Einst_einovoj relaciji Pitanja i zadaci. izazvalo zacrnjenje fotografske place. godine prvi opazio da uranove soli spontano emltuju neko zraeenje. trebalo bi utrositi energiju vezivanja Ev. 11 neutrona. da bismo jezgro rastavili na sastavne protone i neutrone. 4. = LIme' I gdje je Ev . jonizova!o gasove. Od kojih se cestica sastaji atomsko jezgro. U istrazivanje tog zracenja ukljucili su S8 i supruznici Marie i Piere Curie (Marlja I Pjer Klrl). masa i energija su povezane relacijom.m. Promjena rnase. Bv/A:? 9. tada ee se masa smanjltl za LIm I obrnuto. Razlika izmedu zbira masa protona i neutrona i stvarne mase jezgra izotopa aluminija 7 1"Af iznosi 0. dabivenu energiju u dzulima. Objasni sla su izotopi? 5. Na prlmjer.6. 1.02 ·1O~2Skg b) Energija veze jezgra je Bv =!lmc 2 =4.62 ·lO~!I J -1.66 ·10~27 kg L\. Z-broj protona. Defekt mase jezgra helija-4 iZn05i 0. Odredi energiju veze po jednom nukleonu. Primjer 1. a) Defekt maSe.242 u = 0.242u'A-27 Bv::::?.3.m=O. Sta je energija veze jezgra? 6. a sta masenj braj? 4. a sama pojava radioaktivnosl.10 2S kg. b) 92 prolona. Koliko protona i neutrona ima u jezgrima atoma. Energija veze jezgra S8 obicno obracunava po jednom nukleonu. izraien u kilogramima je !lm = 0.02.62 ·1O~)1 J(= 226MeV) To zracenje je nazvano radioaktivno zracenje. potrebne podatke uzefl iz tab!ica. Ako se u nekom procesu oslobodl energlja LIE. d) 82 protona. . 7. b)energiju veze jezgra. (R:a) 10 protona. bez Ikakvih spoljasnjlh izazivaca. Dslobodi se energija vezivanja Ev.

Godlne 1900. Rutherford je otkrlo da postoje trl vrste zracenja I nazvao Ih a, ~ I Y - zraei. Slika 4.3.5. pokazuje skretanje zraka u elektricnom polju. Alfa-zraei skreGu prema negativnio naelektrisanoj ploei sto znaei da su naelektrisana pozitivno. Beta~zraci skrecu prema pozitivno naelektrisanoj ploci sto znaci da su naelektrisani negativno. Gama-zraci ne skrecu u elektricnom polju sto znaei da su elektricki neutraini.

y

Pri tome S6 emituje jos jedna cestlea koja se zove antineutrino ( proton su tzv. slabe nuklearne slle.

v ). Uzrok transformacije neutrona u

t

Pitanje 2. Kako se mijenja jezgro atoma po alta j beta raspadu?

Odgovor. Alfa cestica je jezgro atoma helija kOje sadri! dva protona i dva neutrona. Zbog toga se pri emisiji alfa-cestiee maseni broj smanji za 4, a rednl braj Z za dva: '

Prj emisiji beta-cestice, neutron prelazi u proton. Stoga se redn! bra] poveea za jadan, a masen! se ne promijeni,

zXA~HlyA

Ovakvo zracenje S9 naziva prirodna radioaktivnost. Ona je zapazena, uglavnom, kod teskih jezgara koja se nalaze u atomima hemijskih elemenata na kraju Periodnog sistema.
Alla-zrae; (a) su ustvari pozitivno naeJektrisane cestiee, odnosno jezgra atoma helija, 2He4 • Ta jezgra imaju dva protona i dva neutrona. Brzina alfa-cestiea je svega 15 puta 51. 4.3.5, Radioaktlvni zraci manja od brzine svjetiosti. Imaju energiju do nekoliko MeV te jako jonizuju sredinu kroz koju prolaze. Dome! alla-cestiea u vazduhu je svega nekoliko em, a zaustavlja ih obicni list papira. Jedan gram radija emituje svake sekunde oko 37 milljardi alta-cestiea. Ta cinjeniea je odmah koristena za bombardovanje jezgara atoma. Beta-zraci (B) su takode cestiee. Ispostavilo se da su to ustvarl brzl elektroni koji dolaze iz jezgra atoma. Njihova brzina dostize aka 99% br2;ine svjetlosti, a energlja do nekollko MeV (megaelektronvolti). Zbog vellke brzlne I male mase beta-zraci su mnogo prodornljl od alla-zraka. Imaju domet od nekollko metara u . vazduhu, a mogu polaziti i kroz tanke metalne place. Istrazlvanja su pokazala da se prl beta-raspadu jedan neutron pretvara u proton i elektron. Tako nastali elektron izlazi velikom brzinom iz jezgra i naziva se beta-cestica. Gama-zraci (y) su prodorni elektromagnetski talasi clja je talasna duzlna manja od talasne duzlne X-zraka lima red velicine 1pm. Gama zracenje pratl alfa i betaraspad. Jezgro atoma, prl takvlm raspadlma, oblcno se nalazi I dalje u pobudenom stanju. Visak energlje se emltuje u obliku gama zraka. Gama-zraci imaju domet u vazduhu nekoliko kilometara, a prodiru i kroz sloj olova debljine 20 em. Prostiru se brzinom svjetlosti i imaju energiju od nekoliko MeV. Jedan od najpoznatljlh Izvora gama-zraka je kobalt-60.

Zakon radioaktivnog raspada
Radioaktivnim zracenjem supstanea radioaktivni raspad.
S8

"raspada", pa se taj proees

naziva

Radioaktlvnl raspad neklh supstanci je brzl, a neklh sporlji. Zato je korisno uvestl velieinu k oja karakterise brzinu raspada. Brzina kojom se raspada radioaktivno jezgro zove se aktivnost A.

I

A

~- A1{1

At i

Aktivnost radioaktivnog elementa je jednaka broju raspadnutih jezgara u jedinici vremen8.
Znak minus oznacava da S8 broj raspada smanjuje u toku vremena. Jedinlca za aktivnost je bekerel (Bq). Jedan bekerel je jedan raspad u sekundi, Bq = S-l Na prlmjer, aktlvnost 19 Ra-226 je 3.7-10 10 Bq. To znacl da se svake sekunde raspadne 37 milljardi jezgara, odnosno da se svake sekunde emltuje toliko allacestiea. U medlelnskoj terapljl se prlmjenjuju radloaktlvnl Izvori koji Imaju I do sto puta vGeu aktlvnost od pomenute. Aktlvnost nekog radioaktivnog elementa je veGa sto je veCi broj jezgara u nekom radioaktlvnom uzorku.

IA -AN I
gdje je: N-broj jezgara, A-konstanta radioaktivnog raspada koja zavlsl od vrste radioaktlvnog elernenta. Iz gornje dvlje relacije moze se dobitl formula

Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se tumaCi emisija beta·cestica? Odgovor. U jezgru atoma dolaz! do transformacije neutrona u proton, pri cemu se emituje betacestlea,

koja predstavlja zakon radioaktivnog ,aspada. U toj relacijl je: No - pocetnl,bmj radloaktivnlh jezgara, N - broj neraspadnutlh jezgara poslije' vremena t.

I
172 173
'::'I

.

Iz ovog zakona vidimo da se broj neraspadnutih jezgara eksponencljalno smanjuje sa vremenom. Pomocu zakona radioaktivnog raspada mogu se izvrsiti
vrlo vazni prakticni proracuni.

a) Konstanta radioaktivnog raspada je

A ~ 0,693 ~ 0,693
T ISOOs

Za svaki radioaktivni element karakteristicno je vrlleme poluraspada T.

),,=4,62·1O-I s-l
b) Aki:ivnast izatopa je A ""AN =4.,62·1O-I s -l ·7·10,0
A"" 3,234,10 17 Bq ",-323,4PBq
b)

Vrijeme poluraspada, je vrijeme potrebno da se broj neraspadnutih jezgara
smanji na po!ovinu.

Vrijeme poluraspada do sada poznatih radioaktivnih jezgara, kre6e S9 U intervalu od milionitog dijela sekunde pa do nekoliko milijardi godina. Na primjer, polonij - 211 ima vrijeme poluraspada nekoliko sekundi, jod - 131 osam dana, a uran - 238 4,5 milijarde godina.
N

c")

Masu

izotopa

izratunavamo

iz

poznate

rstacije

za

kalitinu

tvari

N~N:'

m

N

gdje ie M· malarna masa NA • Avogadrova kanstanta. Masa izotapa je

m""M~=128-g-.
NA m=O.l5g

...••
,,,,0

~(~r:~I~~;~
.0
I .. T

00

;:;00

I_IT·

t .. 3T

Na slid 4.3.6. vidimo da se poslije jednog vremena poluraspada T, broj radioaktivnih jezgara smanjia na polovinu. Poslije vremena t ::::: 2T, smanjio se na cetvrtinu, itd. Vrijeme poluraspada i konstanta radioaktivnog raspada vezani su relaeijom,

mol 6,02 .10 23 mol- l

7.10

20

Vjestacka radioaktivnost
Prvi vjestacki radioaktivni element su dobili Zolio i Irena Kiri, 1934. godine. Oni su bombardovali aluminij sa alfa~cesticama i dobili radiaktivni fost~r. Ta se pojava naziva vjesta6ka radioaktivnost. Ubrzo poslije toga se pokazalo da se bombardovanjem bilo kojeg elementa mogu dobiti vjestacki radioaktivni izotopi, koji obiono emituju elektrone i pozllrone. Danas je poznato oko 1500 vjestackih radioaktivnih izatopa i aka 40 prirodnih radioaktivnih izototopa.
Napamena: Upravo tih godina je otkriven u kosmickim zracima, pozitron. To je cestica koja ima Istu masu i naetektrisanje kao i elektron sarno suprotnog znaka.

o

T

ZT

.'IT

4T

51.4.3.6. Vrijeme poloraspada

T= 0,693
)"
Pitanje 1. Kako se mijenja aktlvnost radioaktivnog elementa sa vremenom?

Odgovor. S obzirom da je aktivnost radioaktivnog e!ementa proporcionalna broju radioaktivnih jezgara, A::o AN, onda se i aktivnost mijenja po istom zakonu.

A = Aoe-At
gdje je: Ao - pocetna aktivnost, A
~

aktivnost poslij,e vremena t.

Prlmjer 1. U iivim organizmima SEl nalazi radioaktivni izotap C-14, tija je aktivnast stalna j iznosi 250 Bq po kilogramu. U trenutku smrti organizma (biljke, iivotinje, ...) aktivnost se paCinje smanjivatl sa vremenom paluraspada T '" 5600 godina. KoUko je star neki fosHni ostatak zivotinje aka je sadasnja aktivnost 62,5 8q?

Rjesenje. Starost fosilnog ostatka mozema naci graficki, prema slici 4.3.6. Aki:ivnost opada po islam zakonu kao i broj neraspadnutih jezgara. Ako je potetna aktivnsot Ao = 250 Sq, onda ce postije vremena T = 5600 gadine aktivnost iznositi 125 Bq. PosHje vremena t = 2T=11200 godina aktivnost ce se smanjiti jos dva puta, tj. ukupno cetiri puta i iznosit ce 62,5 Bq. Fosiini ostatak je star 11200 godina.
Za egzaktnije proracune potrebno je rjesavati eksponencijalne jednacine. Primjer 2. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa jod·128 iznasi 25 minuta. Odredi: a) konstanlu radioaktivnog raspada, b) aktivnosl izotopa ako je prisutno 7.10 20 radioaktivnih jezgara, c*) kolika je masa radioaktivnog izotopa?

Primjens radioaktivnih izotopa. Radioaktivni izotopi imaju vrl.o sireku primjeriu. Pored primjene u naucnim istrazivanjima, veoma S8 siroko primjenjuje u tehnici, medicini, poljoprivredi itd. Na primjer, u geologiji se koriste za mjerenje starosti Zemljine kore. U tzv. uranovom nizu radioaktivnog raspadanja, olovo je na posljednjem mjestu. Iz kolicine olova u rudi urana moze se izracunatl starost Zemljine kere. Na slican nacin moze S8 ... odrediti i starost fosilnog ostatka nekog zivog organizma.

[j1

~

Rjesenje: M = 128 g/mol; N = 7.10 20

Uspjesno se koriste u defektoskopiji, tj. otkrivanju nehomogenosti odlivaka. Na sliei 4.3.7.je prikazan urecaj koji se karis!i u med;cin;. Uzak snop gama-zraka prolazi 51.4.3.7. Terapija karcinama y zracenjem kroz olvor u oklopu, tako da ozracuje samo bolesni dio tkiva, dak je zdravo okolno tkivo zasticeno. Izvor gama-zraka je izotop kobalt-60, cije je vrijeme poluraspada 53 godine.

T-25 min -1500-$
a) A=?, b) A=?, c*) m",?

174

175

Za one koji zele vise znati
Pitanje 1. Kako se vrsi detekcija radioaktivnog zracenja? Odgovor. Radioaktivno zracenje se ne maze neposredno opazati. Da bi se otkrilo treba upotrijebiti posebne uredaje-detektore. Postaji vise vrsta detektora, a najpoznatiji je Gajger-Milerov brojae (sl. 4.3.8). Kada zracenje ude kroz prozorcic doiazi do jonizacije gasa. Joni i elektroni vrl? ~rzo dol~ze
do elektroda te S8 javlja naponsk! signal. GIJ8V

Projektili kojima se bombarduje jezgro su, na primjer, alta-cestlee, protoni, neutroni,,,. Prl tome nastaje neko novo jezgro I oslobadaju se nove cestiee. U prvoj nuklearnoj reakeijl projektili su bili alfa cestice, a novonastala cestica je proton. Kod nuklearnlh reakclja vaze svi zakoni odrzanja, pri cemu je i ukupan broj nuk/eona sta/an. U gornjoj reakcijl, na Iljevoj strani je ukupan broj nukleona 4+14;18. Na desnoj strani ukupan broj nukleona je 17+1;18. Takode, na Iljevoj strani je ukupan broj protona 2+7;9, a na desnoj 8+1;9. Prema tome, zblr protona i neutrona sa obje strane jednacine je jednak. Poslije ostvarenja prve nuklearne reakcije naucnici su poteli bombardovati i druga jezgra. Kao projektili su koristenl uglavnom alta-cestiee. Navest temo samo neke nuklearne reakcije koje su imale historijski znacaj za razvoj nuklearne fizike. Otkrice neutrona. Naucnik Chadwieh (Cedvlk) je 1932. godlne otkrio neutron, Bombardovao j8 berilij sa alfa-cesticama. Iz berilija su izlazili neki zraci koji su bili vrlo prodorn;, Smatralo se da su to elektromagnetskl talasi jer nisu skretali u elektricnom I magnetskom polju (sl. 4.3.9). Medutlm, zapazeno je da ti zraci, kada naidu na parafin, izbaeuju Iz njega protone. Te protone ne mogu izbacivati 51. 4.3.9. Izbijanje neutrona jz berllija gama iii X-zrael, ali bi Ih mogle izbacivatl cestlee koje imaju priblizno istu masu kao i protoni. Takva cestica je nazvana neutron. Neutron se danas smatra najmocnijim projektilom za nuklearne reakcije. Razlog tome je sto je elektricki neutralan i stoga lahko dolazi do jezgra atoma.
Primjer: Napisati nuk!earnu reakciju kojom je Cedvik otkrio neutron.

je spojena sa brojacem koji regustruje impulse odnosno signala.

Pitanje 2, Sta je dozimetriJa? Odgovor. Dozimetrija proucava uCinak jonizirajuceg. zr~~:nja oa,. zi~~ ,I ne~ive tvari. Pod jonizirajucim zracenjem podrazumij~va S8 zrac~nje k.oj~ .mijen!8 fIZICkl:. hemljskl I blOloSKI odredeou tvar. Prolazeci kroz nekl materijal zracenje mu predaje vecu III manju energlju.
Apsorbovana doza (D) je apsorbovana energlja zracenja po jedinid mase tvafi (supstance),
Do-

'm

'E

Jedinica je grej (Gy =- Jfkg) Ekvivalentna doza (H) Hi dozni ekvivalent je mjera bioloskog uCinka jonlzirajuceg zracenja na tkivo,
HoQ,D

gdje je Q ~ faktor kvalitete zracenja. Za x i y - zrake je 1, za beta zrake 1,5, za neutrone 10, za aHa zrake

20.
Jedinica za dozni ekvivalent je sivert (5v). Maksimalno dopustena godisnja doza je 10 mSv, a za profesionalno osoblje 50 mSv. Doza preko 100 mSv izaziva radijacijsku bolest, a preko 2 Sv smrt.

Odgovor: 2u4+4Be9-+6CI<+onl

Nukleame reakcije
Davnasnjl san alhemlcara je bio da pretvore jednu supstaneu u drugu, a narocito u zlato. Taj san je prvl ostvarlo Rutherford, 1919. godlne kada je pretvono nitrogen u oksigen (klsik). Tako je Izvrsio vjeiitacko mijenjanje jezgra, odnosno transmutaciju elementa. On je "bobmardovao" jezgro atoma nltrogena (azola) sa alta-cestlcama. ~ri tome je dobio kisik i jednu novu cestleu - proton (p). Tu prvu nuklearnu reakeljU mozemo prikazati jednacinom,

Nuklearna fisija
Clm je pronaden neutron, tlzicarl su poteli njime bombardovati razne supstance. Ocekivali su da 6e, bombardovanjem urana, dobiti tzv. transuranske elemente. To su elementi cijl je rednl broj veti od 92. Medutim, njemacki fizicari Hahn i Strassman su 1938. godine ustanovili da se bombardovanjem urana sporim neutronima dobiju neki elementi iz sredine. Periodnog sistema cija je masa SI. 4.3.10. Hahn i Strassmen up.ala ma-nja od mase -urana. Ustanovljeno je takode da se pri tome doblju dva do tri nova neutrona. 177

Procesi koji nastaju bombardovanjem jezgra'atoma'sa projektilima nazivaju ," se nuklearne reakcije.

176

jer su tada efikasniji u izazivanju nuklearne flslje. I . Ti neutron! mogu nastaviti proces $1.13.o:mjenjivac topJinc Najmanja masa nuklearnog goriva kOja omogucava lan{. Serna atornske bombe bombe 178 179 . odnosno moderator. Eksplozija atomske SI.4. zavisno ad 6i8t06e. Usporivac neutrona. Fisijom 1kg urana oslobodi se energija kojoj odgovara tri mlliona kg uglja. U tom trenutku nastaje eksplozija atomske bombe (sI. 4. Krlticna rnasa urana . Nuklearna elektrana u Krskom (Slovenlja) Ima snagu od 400 MW.14.3.eksplozija. Za usporavanje je potrebna neka minima!na kolicina nuklearnog goriva. Nuklearni reaktor.235 oslobodi se energija od 200 MeV.Nuklearna reakcija u kojoj dolazi do cijepanja teskih jezgara na dva priblizno jednaka dijela zove se nuklearna fisija. n+ mU -7 fragmenti Usije + 2do 3 neutrona + energija . Prl tome se razvlje temperatura od preko deset miliona stepenl I nastaje jak udarni tatas. Proizvedena toplota zagrijava vodenu paru za pogon turbina. Godlne 1986. Najpoznatija reakcija nuklearne fisije nastaje kada sperl neutron ude u jezgro urana .12). 4. Pri tome nasaje i intenzivno gama zracenje (sI.7%. SI.11).anu reakciju 51. Lancana reakcija se moze i kontrolisati. teska voda iii grafit.235. ~~l!~~LE~~~:~. moze bltl oblcna voda. naziva se nekontrolisana Nuklearni reaktori mogu blti Izvori energije za nuklearne elektrane (sl.3. Hirosimom eksplodlrala prva atomska bomba (sl. Pn reakciji nuklearne fisije oslobada S8 velika koli6ina energije.3. Lancana reakclja tece vrlo brzo.4. Za milioniti dio sekunde svi atoml "dozive" flslju te nastane . 4. koja se trenutno odvija.12. Da bl doslo do lancane reakclje neutrone je potrebno usporiti.14).4. Kontrolisana lancana reakcija se izvodi u nuklearnim reaktorima. 4.~t~ftoPJa 1f voda i:.11.238 ima sve~a 0. Najve6i problem kod nuklearnlh elektrana je nuklearnl otpad kojl je radioaktivan I to dugo. Kod atomske bombe klaslcnl eksplozlv spaja dvlja polukritlcne mase nuklearnog gorlva. Sa nekontrolisanom lancanom reakcijom covjecanstvo se prvl put upoznalo 1945 godlne kada js nad Nuklearna fuzija Fuzija je proces spajanja /ahkih atarnskih jezgara u teza. Da bi flslja tekla kontrolisano vlsak elektrona se apsorbuje sipkama ad kadmlja iii bora (kontrolne sipke).3. a zatim i elektricne enrergije.3. T akva lancana reakcija. Pri fisiji jednog jezgra uzrana . Zbog radijaclje je umrlo na hiljade Ijudi.3. dugo godina. Pri svakoj fisiji oslobodi se nekoliko neutrona. doslo je do eksplozije nuklearne elektrane u c":ernobilu (Ukrajlna).3. 4. Nuklearna elektrana naziva se kriticna masa. lantana reakcija.3.235 Iznosl od pola kllograma do nekollko kllograma.7 grama jedne atomske bombe usmrtllo je u djeli6u sekunde 70 hlljada Ijudi. Tog lzatopa u prirodnom uranu . pri cernu se os/abaaa velika katieina energije. U reaktorskoj posudi se nalazi voda pod prltiskom I u koju su uronjene sipke od oboga6enog okslda urana. Samo 0. Nuklearna fisija flsije koji se zove lancana reakcija. Dirigovanjem broja neutrona prj reakciji moze se kontrolisano dabiti i koristiti taplota za proizvodnju pare.13).

sto je potrebno da bi doslo do njihovog spajanja.4-10 18 • Ko!ika je aklivnost izotopa? (R: A"" 2. t. b) "nl b) 10.16.16.3. b) broj prisutnih radioaktivnih aloma. Kao upaljac za hidrogensku bombu koristi S8 atomska bomba.15. ) biti nedovoljne vee 2020. Kao primjer reakcije fuzije navest cemo spajanje izotopa vodika u helij. Sia su gama-zraci j kako nastaju? 3. a izracunava se prema Einsteinovoj reJaciji.6 MeV sa Odgovor.10 Bq = 25. Cestice se krecu po spiralnim putanjima.. +energija. davao bi energije koUko i 350 litara benzina. Tokamak-uredaj za kontrollsanje fuzije 180 181 .AJI.. godine izgradnja reaktora na bazi fuzije. Pri reakciji nuklearne fuzlje izotopa vodika u helij-4. jer S6 njenom eksplozijom dobije potrebna temperatura. E = . 4. t. magnetskoj boci. Serna hidrogenske bombe naucnicima pos!o za rukom. pod djelovanjem Lorentzove sile.) U njemu su izotopi vodika. Jedina realna sansa da se osiguraju potrebne kolicine energije je razvoj fuzione tehnologije. godine. Izvor energije na Suncu i zvijezdama je upravo nuklearna fuzija.3. 13. lijevo-desno. Reakcija nuklearne fuzije S8 za sada ne moie kontrolisati. Vrijeme poluraspada nekog izotopa iznosi 2 dana. (R: a) /. Kolika je realna magnet aredisnji magnet 8. vee cine smjesu koja se zove plazma. 5. 2. Za koliko dana ce mu aktivnost biti smanjena 8 puta? (R: 32 dana) 7.rune . a brej radioaktivnih atoma je 6.15). 4. 1952. U posljednje vrijeme traie ~esenja nekih tehnickih problema za funkcionisanje uredaja pomocu kojeg bi se mogla kontrolisati nuklearna fuzija.l Sta je nuklearna fisija. . Odredi: a) konstantu raspada. defekt mase je 0. Energija se dobiva na racun razlike masa reaktanata i produkata. Energeticari predvidaju da ce raspoloiive energetske zalihe na bazi fosilnih goriva (nafta. Uredaj pomoeu kojeg bi se kontrolisala nuk/eama fuzija poznat je pod imenom tokamak (sl. Dopunl ovu reakciju alfa-raspada: ~B Ra 226 ~? Koristi tablieu Periodnog sistema. Energija nuklearne fuzije prvi put je iskoristena kada je napravljena hidrogenska bomba. Planira se do 2008.10. onda bi mora i okeani bHi skora neiscrpni izvori energije. lHl+1H~-tlHeJ Na tOj temperaturi elektroni vise nisu vezani uz jezgro. godine (sl. a vrijeme poluraspada 3 godine. Ako bi to SI. Dopuni ovu reakciju beta-raspada: ~2Pb2W~? ? Pri emisiji beta-cestiea neutron prelazi u proton. Ko!ika je oslobodena energija u dzulima i elektronvoltima? (R: E=2.56. Odredi nepoznate c8sHee u navedenim nuklearnim reakeijama: a) 2u4+J:lAlz1-'+onl +? iH2+IH2--42He3+? (R: a) lSPO. preko 6000 puta veta energija). 9. Za sada se tolika temperatura moie dobiti na Zemlji samo eksplozijom atomske bombe.3. a sta nuklearna fuzija? 6. Jedan fitar obicne vode. E == 9·10 13J. deuterij i tricij.NI t:"ijnozIV 0. Pltanja i zadaci: 1. Sta je aktivnost radioaktivnog elementa? Kojim jedinicama se mjer!? 4. Objasni alfa-raspad i beta raspad. Medutim.EKMONV"tE.46.6 TBq) 13 rlld~_Jl~_)l mogucnost da sa reakcija nuklearne fuzije kontrolise i take dobije neiscrpni izvor energije? 12. SI. 11. ugalj . Ovo su samo prva istraiivanja. 4. .1Oj~). ugrijani do temperature od 15 milijuna stepeni. Odredi energetski ekvivalent mase od 1 g. Uporedi tu energiju sa energijom koja se oslobodi pri sagorijevanju jedne tone uglja i koja iznosi 13 GJ.Oslobodena kolicina energije pri fuziji veca je nego pri fisiji.32.0188 u. Objasni vrijeme poluraspada. Jedan dio energije sa Sunca dolazi i na Zemlju.3. Da bi doslo do reakcije nuklearne fuzije potrebna je temperatura od preko deset miliona stepeni. on jos uvijek ne bi bio komercijalan jer bi mu korisna snaga bilo svega 40 MW."1". Za one koji iele vise znati Pitanje 1.9 s-\ b) N=2. bez obzira sto ima vrlo malo deuterija i tricija. Stoga su sve razvijene zemlje svijeta ukljucene u projekat pod imenom ITER.. Izotopi vodika se fuzijom pretvaraju u helij i pri tome se oslobada velika koliCina energije.8·1O· 12 J = 17. (R: E -= mel.=7. Nijedna posuda ne moze izdriati tu temperaturu pa se plazma zadrzava u ogranicenom prostoru pomocu jakog magnetskog polja u tzv. Aktivnos1 radioaktivnog elementa je 18 GBq.4. Nekom se radioaktivnom izotopu za 8 dana aktivnost smanji 2 puta. snage od 500 MW.

pripisuje i cestici talasnu duiinu. su eksperlmentalno potvrdili de Broglievu hipotezu. talasno-korpuskulame. 1927.Vazniji iskazi i formule j Jezgro atoma je sastavljena od pozitivno naelektrisanih protona neutralnih neutrona. kao lito svjet/ost ima svojstva i talasa i cestica. taka i svaka cestlca Ima I talasna svojstva. Fuzlja je proces spajanja lahkih jezgara u teze jezgro. 1924. o ~ gdje je p = mv impuls cestice. godine. Kalema da fe materija dualistlcke prlrode. ima i korpuskularnu prirodu. A=Z+N 4. Prema tome. uz oslobadanje energije. Oni su opazili interferenciju i dilrakciju elektrona na kristalima metala i tako pokazali da elektroni koji se kre6u imaju talasna svojstva. Na stici 4. koji se zajednicki zovu nukJeoni. Ukupan broj protona (Z) i neutrona (N) naziva se maseni brei (A).1. Dualizam cestica talas je osnovna osobina svijeta atoma. Ova talasna duzina se zove debroljevska lalasna duzlna.1. Nastaju pretvaranjem neutrona u proton (u radioaldivnom jezgru). b) elektrona Tri godine poslije. Aktivnost oekog uzorka je brzina kojom se raspada radioaktlvni uzorak. Difrakciona slika: a) X~zraka. koja se maze iskoristili za dobivanje elektricne energije. Beta-cestice su brzi elektroni.It..4. amenckl lizicari Davisson i Germer (Devison i Derrner). Stoga loton. tj. Vrijeme poluraspada T je vrlJeme za koje se raspadne polovina jezgara u radioaldivnom uzorku. a v je brzina kretanja eestice. Jedinica za aktivnost je bekerel (8q).4. ). Gama-zraci su elektromagnetskl talas! vellke energije ! njih emituju pobudena jezgra. je' dilrakciona stika na kristalima . Svaki je elektromagnetski talas u ista vrijeme i snap cestica (fotona). dobivena pom06u a) X-zraka (efektromagnetskih 183 182 .. m 81. a svakoj cestici pripada. Talas i cestica su dva naCina na koji se oCituje materija. Saglasno gornjem izrazu za talasnu duzinu lotona. Alfs-eestice su jezgra atoma helija~4. a razlicitim brojem neutrona. odgovaraju6i talas. Masa u gornJoJ relaciji je re/ativistieka masa. uz oslobadanje energije. Zakon radioaktivnog rsspada: P=I Francuski lizicar Luis de Broglie (Luj de Bralj). dolazi na ideju da i cestice (korpuskule) imaju talasna svojstva koja se magu okarakterisati talasnom duiinom A. de Broglie p h gdje je A· konstanta raspada. U nuklearnom reaktoru energija oslobodena fisijom pretvara se u topiotu. Radioaktivno jezgro se spontano raspada uz emisiju radioaktlvnog zracenja. Fisfja je cijepaoje teskog jezgra na dva laksa.4 Talasi i cestice Talasi materije Eksperimenti sa lotonima su pokazali da svjetlost pored talasne. =. pored talasne duzine ima i impuls lzotopi su jezgra sa istim brojem protona.4.

tablica. onda se ciobije izraz- 4.l·1O-3!kg . Gornje dvije slike su dobivene pomoGu klasicnog mikroskopa. :::. Na sliei 4. a na osnovu kvantno-mehanickog tumaeenja i na rastojanju r#j. 2n To je izraz za prvi Bohrov kvantni uslov po kojem su stacioname orbite sarno one za kOje je moment kolicine kretanja jednak cjelobrojnom umnosku Planckove konstante. Primjer 1. Bakterije na vrhu i91e 6. to se manje zna 0 brzini kojom se ona kre6e i obrnuto.Js . kod elektronskog mikroskopa. godine formulisao Heisenberg. Potrebne podatke uzmi i1.6. Pitanje 1. . Kako se lzracunava debroljevska talasna duzina cestice? 2.O.4.2 je prikazan vrh igle sa bakterijama. Prema Bohrovoj teariji elektton se maze naei sarno na rastojanju f).I gornjj mv 3. debroljevsku duzinu').3.1.t0< i neodrooenosti njene kolicine kretanja lip mora bit! veei iii jednak Planckovoj konstanti. Rjesenje.\0' m I s. Ulogu sociva su preuzela elektricna i magnetska polja.. Na primjer. 4. 2m: :::::-nA AkQ . U oba slucaja rezultat se moze protumaciti intertereneijom talasa.v. Ako je jezgro atoma obuhvaeeno materijalnim talasom. Vee smo naglasHi da je ispravno tumacenje atoma sa vise elektrona dala tek talasna mehanika (iii kvantna mehanika). Za one koii iele vise znati Pitanje 1.51V </ .4.1.~I. Ova relaeija se naziva relaeija neodredenosti. 0 bilo kakvom klasicnom kretanju elektrona oko \ SI. Stojec'l talas elektrona u atamu Pitanja i zadaci 1. Navedi imena flzicara ko]! su najzas!uzenijf za razvoj savremeno kvantne fizike.053 nm. Ona skre6u.1O. godine). talasnu izraz uyrstimo .4. Navedi dokaze da cestlce imaju j talasnu prlrodu. Elektronski mikroskop.talasa). Bohrov model predvida tacne vrijednosti za poluprecnike dozvoljenih orbita. Stojeei talas odgovara stacionamoj orbiti i moze biti obrazovan sarno aka je obim kruzne putanje jednak cjelobrojnom umnoseu talasne duzine (51. Kakva je razlika kvantnomehanickog tumacenja? izmedu Bohrovog tumacenja modela atoma vodika m. '. Temelj savrernene kvantne fizike je princip neodredenosti.10.6. Za rad elektronskog mikroskopa utvrdeno je da je potrebna talasna duiina 1 nm. Talasna svojstva elektrona danas se i prakticno koriste.4. !zracunaj deoroljevsku talasnu duzinu elektrona ~ alomu vodika na drugoj -stacionarnoj orbit]. Izmedu Bohrovog mode!a atoma vodika i kvantnomehanickih rezultata postaji bUna rai:lika. koji je 1927. Proizvod neodredenosN poloiaja cestice. Sto je tacnije poznato gdje se cestica nalazi. Kvantna mehanika odreduje sarno vjerovatnoeu da se elektron nade u odredenom dijelu prostora.626. na primjer.4.' i Po1rebna razlika potencijala je U"" Odgovor. 9.{R:· v=}. . Donje dvije slike su dobivene porn06u elektronskog rnikroskopa.28. Ona odreduje graniee prirnjenljivosti klasicne mehanike i posljediea je talasnih svojstava mikrocestiea.4. a) Kolika ie potrebna da bude odgovarajuca brzina elek1rona? b) Kolikom razlikom potencijaia treba ubrzati elektrone da bi imali navedenu ta!asnu duiinu? Potrebne podatke uzeti lz tablica. Ona polazi od poznatih matematickih izraza za talasne procese i de 8roglieve relacije. ali sa manjom vjerovatnocom. /)- ~-~. fokusiraju.3).. elektronski snop. tada atom moze biti stabilan sarno u slucaju da elektron oko datog jezgra obrazuje stojeci talas. --"'eU 2 Za one koji zele vise znati. 9. maiema lzracunati lz de gdje jap = my. nemoguce je istavremeno tacna paznavati i palozaj cestiee i njenu brzinu (odnosno kolicinu kretanja). S obzirom da je debroljevska talasna duzina elektrona oko hiljadu puta manja od talasne duzine vidljive svjetlosti. a) Brzinu elektrona Broglieve reiaelje h mvr=n·-.10-9 m 34 b) Kada S8 elektron ubrza razlikom potencijaia U. prirastaj njegove kineticke energije jednak je radu sile e!ektricnog polja. itd. b) elektronskog snopa. vjerovatn06a nalaienja elektrona u atomu vodika najveta je na rastojanju koje je jednaka prvom Bohrovom polupreeniku rl".1·1O-:ll kg· (7.2. Prema Heisenbergu. Princip neodreaenosti Ideja 0 talasnoj prirodi cestica prerasla je u savremenu kvantnu teoriju. SI. kOja uspjesno objasnjava svojstva atoma.10' m/s)2 2·1.106 in/s.19 C Osnovna jednacina u talasnoj mehanici je Schrodingerova jednacina (Sredinger-1926. Kako se pomoeu de BrogHeve relacije moze objasniti prvi Bohrov postulat? Odgovor. -728. U okviru kvantne mehanike nema smisla govoriti jezgra atoma. kao u Bohrovoj teoriji. mv~ 2.1 0-10 m) 184 185 . U". ~ . 1. to su i povecanja koja daje e/ektronski mikroskop nekoliko hiljada puta veta nego kod klasicnog mikroskopa. A= 6.

Takode u kosmickim zracima. b) debroljevsku lalasnu duzinu elektrona. ali vecina ih je proizvedena u sudaru snopova cesliea visokih energija. - 2" Sve do pocetka 20. Medutim.10"24 kg m/s. SI. godine. 4. Za ubrzavanje naelektrisanih cestica koriste se uredaji koji S8 zove akceJatorl.79. b) 7 brzinu e!ektrona. Odredi: a) brzinu koju su 'dobiH elektroni.1.5 Elementarne cestice b ). Proizvod neodredenosti polozaja cestice /'lX i neodredenosti njene kolicine kretanja ~ mora bili veei iii jednak Planckovoj konstanti. Odredi: a) debroljevsku tala5nu duzinu elektrona. p::::mv~kolicina kretanja cestice. Zato pojam elernentarnosti treba shvatiti uslovno.. 4. godine je doslo do otkrica pozilrona.5. 4. b) 10 mls) 6. a svakoj cestiei pripada odgovarajuci talas. Razdoblje nakon 1950. koje su teoretski predvidene 1931. lmpuls e!ektrona 1zn051 p :::: 9. 10 m) Vainiji iskazi i formule Debroljevska taJasna duzina cestica je. Njegova rnasa je bila oko 207 puta veea od mase elektrona. stoljeea i za atom se smatralo da je elementarna cestiea. stoljeea. Evropski centar za nuklearna istrazivanja (CER~) I I Broj cestica do sada otkrivneih iznosr preko 100. .27. (R: a) v::::1. to su cestice koje se ne sastoje od jos prostijih cestica. Medutim eksperirnentalnci je utvrdeno da se ni veGina danas posrnatranih elementarnih cestiea ne ponasa "elementarno". i gotovo sve pojave koje smo susreli. 187 186 . 11 m. fl-mezon (mion).p .5. nalazi se evropski centar za nuklearna istrazivanja (CERN). Dodamo Ii tu cestiee neutrino j antineutrino. Tridesetih godina 20.x·t. Sve tvari (supstanee). Eleklroni su ubrzani razlikom potencijala U::::9. godine je otkriven tzv.1). mogle su se objasniti postojanjern i medudjelovanjern tih triju cestiea. Materija Ie dualisticke prirode. b) 4. 1932. Obim kruznog tunela iznosi 27 km. samo suprotnog znaka.10. cestiee iste mase i naelektrisanja kao elektron.1 V. h t. U Zenevi. a zatim eksperimentalno potvrdili njihovo postoJanje.1. (R: a) 7. proton i neutron. v~brzlna cestlee. Oakle. nabrojali smo sve osnovne cestiee koje su bile poznate krajem prve polovine 20. a 1947.1. na granici izmedu SVicarske i Francuske.5. Za kratko vrijeme je otkriveno niz novih cesliea. godine bilo je obiljezeno snaznim razvojem eksperimentalne i teorijske fizike cestiea. Svaki elektromagnetski talas je u Isto vrijeme i snop (iestiea. Neke su pronadene u kosrnickom zracenju. a eksperimentalno opazene 1956.=mv Elementarnim cesticama se nazivaju cestice kojima se ne maze priplsati unutrasnja struktura. gdje je m~masa cestiee. 1938. Princip neodredenosti. godine je otkrivena cestiea pion koja ima masu aka 270 puta vetu ad mase elektrona. godine.10. U protonskom supersinhrotonu (SPS) protoni se ubrzavaju do energije od 100 GeV. Neke od njih su fizicari i teorijski predvidjeli. U velikom kompleksu linearnih i kruznih akcelatora istrazuju se procesi medu cestiearna (sl. stoljeca smatralo se da postoje tri vrse elernentarnih cestiea: elektron.10 6 m/s. pri cemu dostizu brzinu blisku brzini svjetlosti.

cestica iste mase i naelektrisanja kao proton. .) mogu sma-trati elementarnim cesticama u pravom smislu rijeci. Za Ie castlee ne vail Pau!ljev princip.5./. godine eksperimentalno dobiven antiproton. 1932.10'9 no (bozoni) Tabela 1.s..5. .53 1836. 4. '" e SI. Moguce je zamisliti i slozenije oblike antimetrije.1 264. Na sliei 4. On je uveo tri vrste kvarkova i uspio k!asificirati ve!iki broj cestica kao razlicite kombinacije kvarkova. Na primjer. To je vrijeme duze i od starosti svemira. su castiee koje imaju polucijeli spin i za njih vrijedi Paulijev princ\p. Svaka cestiea Ima svoju antlcestlea. ~ 'c . a neutron d d u. W.c. Ali pri susretu antimaterije i materije doslo bi do njihove anihilaeijel Zasto u nasem kosmosu dominiraju cestice i postaju Ii negdje anti~svemir. Barionlma pripadaju proton i neutron. No (bozoni) t' 0 0 -1 -1 ~ 2~O:D:. Na primjer. anticestice su fizikalna realnost.2. samo suprotnog znaka. moraju biti ocuvani.1 966. Prilikom medudjelovanja dviju CasHea one medusobno razmjenjuju jedan kvant medudjelovanja. Zato smo u svim nasim razmatranjima smatrali da je proton stabilna cestiea. za koju sma vee rekli da ima istu masu i naeletrisanje kao eiektron. prj cemu se uzima u obzir. Bozoni su castlee koje imaju cije/i spin. E=mc2 . pitanja su bez jasnog odgovora. Ono je za ostale cestiee jos krace. OnEfse dijele na mezone koji su bozoni i barione ~oji su • Termioni. Klasifikaeija cestiea Orugu grupu cine lepton! u koju spadaju e!ektroni. neutron.b. proucavajuci kosmieko zracenje.3.~ proton neutron >10 39 615. godine.. .5. proton je kombinaeija u u d. v. naelektrisanje. hadroni (proton. je prikazan proces obrazovanja para pozitron-elektron. Druga podjala svrstava castiee u tri grupe. 4. ./ e 'VV~:Y. co Hadron! n 0 ±1 'c 0 N n' pioni '" • kaoni n' K' 0 ±1 5. To je anticestica elektronu. Cestice i anticestice Engleski fiziear Dirac (Dirak) je 1928. Anihilaeija para pozitron~elektron U oba slucaju moraju biti ocuvani zakoni odrzanja.n.6. Na primjer. Celiri godine kasnije Anderson. Medu njima 1e i elektron.~ '. ravnopravne cestieama.. Tako je 1955. Svi leptoni su fermioni. On se razlikuje od neutrona po znaku sopstvenog magnetskog momenta i tzv. energija.10-$ ~ 0 0 +1 Da (fermion]) SI. Klasifikacija cestica.68 273. a intermedijarni bazoni su nosiod slabog medudjelovanja (tabeia 1). proton je radioaktivan sa vremenom poluraspada od 10 9S .d. Sudarom eestiee i njene anticestiee dolazi do njihove anihilacije (ponistavanja). Jedna od takvih velicina je i broj bariona. Prvu grupu cine kvanti polja.~. smatrajuci da se hadroni sasloje od jos manjih cestiea-kvarkova.8·10'8 da (fermioni) !nace. Kvarkovi. elektronski neutrino j jos dvije vrste neutrina.t). Ook se leptoni (elektron. kolieina kretanja.5.. Na primjer.8 <0.. p "' 1. Svaki kvark ima i svoj antikvark. odnosno mora biti zadovoljena Einsteinova relacija 0 ekvivalentnosti mase i energije. proton i neutron.. Kvanti polia su noslod medudjelovanja.9 1.000033 <0.8. . Ie na koji nacin djeluju sa drugim Cesticama. gdje pojam simetrije poprima mnogo siri smisao od geometrljske simetrije. a i neke druge velicine. dobiven je i antineutron. Castiea sa mogu razvfstati na nekoliko nacina. Siobodni neutroni imaju vrijeme poluraspada oko 11 minuta.) su sastavljeni od manjih dijelova. Cestica foton Kvanti polja lntermedj· jarni bozon! elektron mion Lepton! elektronski neutrino mionski neutrino Oznaka y Masa Naboj m. barionskog broja. Fermion. u mnogocemu slican vodiku. godine. Na prlmjer. a nosiod tog medudjelovanja su pioni.2. intermedijarni bozoni.Postavlja se pitanje: jesu Ii te ceslice zaista elementarne iii se mogu i dalje dijelitr? Ogledi pokazuju da je sarno nekoliko cestiea u pravom smislu elementarno. moment kolleine kretanja. je otkrio pozitron. te mion i taon. Stvaranja para pozitron-elektron + v.15 1836. godine teorijski predvidio postojanje pozitrona. elektricni naboj.. Prema tome. Fotoni su nosioe! elelctromagnetskog medudjelovanja. njihova masa. sarno suprotnog zraka. Godine 1956. je prikazana anihilacija para pozitron-elektron. Pri tome nastaje foton (najcesce dva fotona) Energija eestiee i anticestiee pretvorila se u energiju zracenja. 188 189 . Zakoni ocuvanja su odraz simetrija koje postoje u prirodi. U blizini jezgra atoma (u blizini polja naelektrisane cestiee) foton dovoljno velike energije moze se pretvoriti u par cestiea pozitron-elektron. Danas se smatra da postoji sest vrsta kvarkova (oznake. TreGu grupu eiRe hadronl (teske cestiee).10-17 8. u..5. 0 157700 178300 1 206. Hadron! uzajamno djelujO Jakim sHama. Ovu grupu Cine fotoni i tzv. Tu teoriju je predlozio Gell-Mann..0 e 0 ±1 Vrijeme poluraspada T1ds Princip iskljucenja Na sliei 4. magnetska svojstva (spin). to su elektron. 1961.3. neutrino. toton lma spin jednak jadan.. u fiziei elementarnih cestica. U prvom redu cestlee sa dijale oa bozone i fermione. pozitron i antiproton mogu graditi anlivodik. pa pri bilo kojo] reakei]i u kojoj sudjeluju protoni i neutroni njihov brai mora osiati ocuvan.

godine. gluonl ("glue" eng!. ZO bozoni graviton (?) 16. Osnovna medudjelovanja u prirodi U prirodi postoje cetiri osnovne vrste medudjelovanja: gravitaciono meaudjelovanje. Primjer 1. Po cemu sa razlikuju fermioni i bozoni? 3. U odnosu na druga medudjelovanja one je najslabije. tzv. Ja.!l'edudjelovanle drzi na okupu protone i neutrone u iezgru . Salam. Smatra se da je kvant gravitacionog medudjelovanja graviton. u primjeru 1: (R:1 . hf ~ 2·9. a teoretski je predviden jos 1935. (3·lO s m!s)2 '" 1. Elektromagnetsko medudjelovanje se javlja izmedu tijela koja imaju naelektrisanje.1. Abdus Salam Rjesenje. Dometjakog 190 U prlrodl postoje cetiri vrste medudjelovanja: gravltaclol)o. Gravitaciono medudielovanie se pojavljuje izmedu bilo koja dva tijela.. Danasnji eksperimenti i teorijska razmatranja usmjereni su prama odgovoru na pitanje: postoji Ii veza izmeau eetir. godine. protonu. SI.4.5. Ijepilo). 191 . Prenosnik elektromagnetskog medudjelovanja je foton. na primjer. Prenosnik jakog medudjelovanja medu nukleonima je cestiea nazvana pion (pi-mezon).ni jezgra. Tek 1983.13 J hf= 1. 10-3kg . Kaja su osnovna medudjelovanja u prirodi? 4. rezultati nekih eksperimentisanja ukazuju na mogucnost da kvarkovi zaista postoje. atoma: Jake nuklearne sile su jace od svih ostalih medudjelovanja. 15 oeD.elektromagnetsko. Masa pozitrona i elektrona su jednake. lako su u pocetku bill uvedeni samo kao pogodne matematicke tvorevine.V (2·10"15 m) hf "" 1. Osnovna medudjelovanja u prirodi beskonacan Pitanja i zadaci: 1.3)? Energiju izrazi u dzulima (J) i elektronvoltima (eV). U blizini jezgra atoma y-foton se moze pretvoriti u par pozitron-elek1ron. 4. Teoretski. pokazalo se da su nosioci jakog medudjelovanja tzv. Ono je uzrok molekularnim i medumolekularnim medudjelovanjem. odnosno uvodenjem kvarkova. On je otkriven 1947.02·10 6 eV 13 Jaka nuklearna ~ (pion) gluon foton W±.638 . elektromagnetsko meaudjelovanje. Ono je privlacno a avisi 0 masama tljela i njihovaj medusobnoj udaljenosti. Domet gravitacionog medudjelovanja je beskonacan. Sta su to kvarkovi i koja su njihova svojstva? Koje su cestice sastavljene ad kvarkova? 6.113 e.02 MeV QeD Elektroslaba: Elektromagnetna Siaba nuklearna Gravitacijska Tabela 2. Prama teoriji kvantne kromodlnamike.10.Naelektrisanje kvarka je + 213 e i . Napomena. osnovna medudjelovanja? Veliki korak u tom smjeru ucinili sU S. Znacenje osnovnih medudjelovanja dolazi do punog izrazaja tek proucavanjem elementarnih cestica.slabo nuklearno i jako nu~learno . 2. Weinberg i A.ko nuklearno . . jeste ujedinjenje svih sila u prirodi.5. To su cestiee velike mase i imaju cjelobrojni spin. godine je otkriveno da su prenosioei slabog medudjeiovanja. otkrivanje dokaza da su sva cetiri medudjelovanja uzajamno povezana j da su ana sarno razlicite posljedice jedne opee sile u prirodi. domet elektromagnetskog medudjelovanja je beskonacan. Antices1ica elektrona je pozitron. lzracunaj talasnu duzinu gama·fotona. Siabo nuklearno medudjelovanje je uvedeno kao objasnjenje beta-raspada. pri pretvaranju neutron a u proton i obrnuto. Svaka cestiea Ima svoju anticesticu. ta je 2mc 2 = hf Energija nas!alog fatona je. 1967. godine. Za koje se cestiee sa sigurnoscu maze tvrditi da su zaista elementarne? 2.10-19 .638·1O.2 pm) beskonacan :::o10· 18 m beskonacan Vazniji iskazi i formule Elementarne cestlee su cestice koje se ne sastoje od jos prostijih cestiea. To medudjelovanje. Ujedinjenje svlh sUa? U savremenim istrazivanjima velika paznja S8 posvecuje osnovnim medudjelovanjima izmedu castiea. ltd. intermedijarni bozoni. m sto je pribliino jednako velie. elektroslabo medudjelovanje. Krajnji cilj.15oje se cestiee mogu ubrzavatl u akceleratorima? 5. kojem teze danasnja ispitivanja. ali jos nlj8 otkriven.. medudjelovanja je oko 10. Kolika mora biti minimalna energija tog fotona da bi doslo do tog procesa (pogledaj sliku 4. slabo nuklearno meaudjelovanje i jako nuklearno meaudjelovanje. Oni su dali teoriju koja ujedinjuje elektromagnetsko i slabo meaudjelovanje u jedno.J _1. antiproton. drzi na okupu elektrone j jezgro u atomu. Za pomenutu reakciju moraju biti zadovoljeni zakoni odri:anja..

Najudaljeniji svemirski objekti su kvazari i smatra se da su udaljeni oko 15 milijardi svjeUosnih godina. tako i galaksije formiraju galakticka jala. odnosno elektromagnetnog zracenja koje dolazi iz svemira. Nase Sunee je samo jedna od milijardi zvijezda koje sacinjavaju nas-u galaksiju j koja se zove Mlijecni put.Nasa galaksija-Mljecni put.3 svjetlosne godine. prije vise od 15 iii 20 milljardi godina. Svemir se i danas sirL Da Ii 6e se stalno siriti iii 6e d06i do zaustavljanja sirenja usljed gravitaeije. To su zvijezde. big bang). da se daleke galaksije u svemiru uzajamno udaljavaju. prikazan je teleskop Hubble (Habl) koji je lansiran 1990. koja sadrle do hiljadu galaksija: _ 192 193 .3. godine kada je amerieki astronom Hubble (Habl) ustanovio da se svemir siri. udaljena 149. udaljena 4. Mnoge zvijezde koje danas g!edamo mozda vise i ne postoje. Malo je zvijezda koje su nam blile od 100 svjetlosnih godina. Bocni pogled (dolje) i pogled Nodozgo" (gore) I I ":J Postanak svemira Nase moderne predstave a svemiru poticu ad 1929. zbog gravitaeionog privlaeenja. Svemir Sadriaj svemira Svemir iii Vasiona je prostor u kojem je smjestena ejelokupna materija u svim oblieima svog postojanja. ':1 ii Na sliei 5. poznata je pod imenom teorija (1889-1953) velikog praska. Staros1 i duzinu vijeka zvijezda moguce je odrediti proucavanjem njihovlh spektara. Najdalja poznata galaksija udaljena je od nas vise milijardi svjeUosnih godina. godine u orbitu oko Zemlje i daje slike koje su .5. 5.46 biliona kilometara. pa zbog toga sto ga najbolje poznajemo. Iznosi 9. kada je proucavamo.1. onoliko koliko je otprilike i star svemir.1. Edwin Powel Hubble eksperimentima. grupisane u skupove zvane galaksije. pa mozemo zamisliti i rano razdoblje svemira kada se sastojao od mjesavine tvari i zracenja u vrlo malom prostoru (prakticno u jednoj tacki) beskonacno velike temperature beskonacno velike gustine (singularitet). To je udaljenost koju svjellost prede za godinu dana. Podatke 0 svemiru dablvamo na osnovu analize svjetlosti. znatno kvalitetnije od onih koje su dobivane na Zemlji. 5. Najblila zvijezda nasem Suneu je Proxima Centauri. jer nema smetnji koje dolaze od atmosfere. 91.~"!'-' Slicno kao sto zvijezde formiraju zvjezdana jata. a zatim skupljanja (gravitaeioni kolaps) zavisi od ejelokupne mase svemira. Svemirski teleskop svemirsku orbitu 1990.. Nasa galaksija je samo jedna od milijardi galaksija. Sa jednog kraja na drugi kraj nase galaksije svjetlost putuje sto hiljada svjetlosnih godina. ustvari gledamo u njenu proslost. Sunce je najblila zvijezda Zemlji.. Kozmoloska teorija koja je u skladu sa SI. Za mjerenje kosmiekih udaljenosti koristi se svjetlosna godina. Ono predstavlja prosjeenu zvijezdu. tj. Mi. tj. svojstva ostalih zvijezda uporedujemo sa svojstvima Sunca. To 6e se znati kada se odredi stvarna gustina svemlra. Zvijezde se nalaze na vrlo velikim rastojanjima jedna od druge. izvor je dragocjenih fot09raf1ja svemira.S.5 miliona kilometara. Toznaci da su u daJekoj' proslost! galaksije i sva materija u svemiru bili mnogo bJize. lako su zvijezde veoma udaljene jedna od druge ipak su. Tada se dogodio veliki prasak (eng!. onakvu kakva je bila prije vise milijardi godina. Prema loj teoriji svemir je naslao iz jedne taeke beskonacno velike gustine i temperature. Nase Sunes je nastalo otprilike prije 5 milijardi godina. . Raketa koja bi se kretala brzinom 10 kmls dosla bi na tu zvijezdu za 130 000 godina. a ime je dobio od americkog astrofizicara Georga Gammova. U Vasioni se nalaze supstance i U obliku gusto zagrijane plazme (plazma-gas u joniziraju6em obliku). Nakon toga slijedi hladenje i brzo sirenje svemira.2. I I 1 Sl.

To znaei da se na svakih milion svjetlosnih godina udaljenostf. Zvijezda je nekoliko mjeseci zraeila kao 200 milijardi 8unca. Zvijezde cija je masa veGa ad naseg Sunca imaju drugaciju evoluciju. kada se temperatura smanjila ispod 3000 K svemir je postao "providan" za zracenje. poene i skupijati. Ta pojava se naziva supernova. prema definicijl. Smatrati da je brzina udaljavanja galaksija bila stalna. VeGe zvijezde zrace na hiljadu puta jace i mnogo brle utrose zalihe nuklearnog goriva. godine i javlja sa u prosjeku svakih nekoliko stotina godina. elektronskog neutrina je znatno manja od mase elektrona. mnogi astrofizicari ipak vjeruju da se svemir ne6e vjecno siriti. Medutim.9 kmls.1O-!R s-l Oznaka MSG je mHion svjetlosnih godina.. te zvijezda potinje sjati crvenkastim sjajem (crveni div). amasa tzv.> do zakljucka da postoji i neka druga vrsta materije u svemiru. ali se obicno uzima da je H=16. Poslije eksplozije. Jedna ad pretpostavki je da postoji mogu6nost da neutrini imaju tu masu i da profimaju citav svemir. Nema naboja.1. To je granica do koje nas opticki i radio teleskopi mogu vratiti u proiilost. Prvobitno je ukupna masa svemira bila proracunata prema ukupnoj kolicini svjetiosti koja dolazi iz galaksija. Eksplozijom supernove nastaju zvijezde . Iz reakcija nuklearne fuzije zvijezde dobijaju energiju koju zrace. Kakva je sudbina svemira? Danas opaiamo da se svemir ski. Rjesenje: Vrijeme sirenja svemira je t = dlv. To je prostor gdje postoji samo gravitacija i iz kojeg cak ni sYjetlost ne moze iza6i. Neulrini cine znacajan dio ukupne lamne materije. Od tada su se. "" 18 H miHjardi godina Hubblovu konstantu smo izrazili u sekundama. Ako je srednja gustina manja od tzv. zbog gravitacije. te jezgara vodika i helija. Neki smatraju da S8 cak 90% mase svemira skriva u tzv. odnosno u godinama. Na osnovu Hubblova zakona lzracunati starost svemlra. nakon faze iiirenja. zvijezda se hladi i usljed gravitacije pocinje S8 urusavait sarna u sebe. 8matra se da je i nase Sunce nastalo eksplozijom jedne supernove. Brzlna udaljavanja galaksija je proporcionalna njihovoj udaljenosti. Proracuni provedeni na osnovu zra6enja pokazuju da je srednja. te 6e se nakon toga svemir poceti skupijati. pretvaranja helija u ugljik. Srediiite takvog zguiinjenja se zove protozvijezda. Odgovor na to pitanje zavisi od cjelokupne mase svemira. gustina svemira aka deset puta manja ad kriticne gustine t sto znaci da 6e se svemlr stalno iiiriti. d IV=Hdl gdje je H " HubbJeova konstanta.· Kakva je sudbina zvijezda? Zvijezde koje nisu veae ad naseg Sunca mimo doeekuju "starost". Medutim. ~i'.9 km S _ 16. Naiie Sunce i Suncev planetarni sistem nastali su prije 5 milijardi godina.8. je v = H d. jezgro supernove se urusava u tijelio precnika 10 do 20 km koje nazivamo pulsar iii neutronska zvijezda. Poslije relativno kratkog vremena takve zvijezde sa vise ne vide na nebu. brzina uda/javanja gaJaksJja poveea za 16.9 km s MSG 106. Pri tome vodik prelazi u helij. Stephen Hawkmg (1942. pocela javljati znatnija zgusnjavanja tvari. Posljednja eksplozija je registrovana 1987. Njena vrijednost nije precizno odredena.46·101~km H".9. Takva sudbina ocekuje j nase Sunce. kasnije se dosl. Najmasivnije zvijezde se urusavaju tako da se "drobe" i sami neutroni i tako nastaju crne rupe. 194 195 .46. mOle se dogoditi i da se svemir. 1054. godine. U trenutku kada u sredini protozvijezde pocnu reakcije nuklearne fuzije kalemo da je "zvijezda rodena". Kada izgovori say helij proces se prekida i za nekoliko sekundi zvijezda se urusi sarna u sebe uz snaznu eksploziju. Kada i say helij izgori. ··. Neutrino nastaje konverzijom protana u neutron. tamnoj materiji (tvari). Iz zgusnjenja su se razvile zvijezde. To urusavanje dovodi do nove nuklearne reakcije.9 km/s po jednom milionu svjetlosnih godina. Medutim. Primjer 1. U tom slucaju kazemo da je svemir otvoren. !I'I Ako je srednja gustina veca od kriticne.Kako su postale zvijezde? Poslije nekoliko minuta od velikog praska svemir se sastojao od guste mjesavine zraeenja eiektrona. a zatim se ugasila. protona. Ona Ima vrijednost 12 lSG = 9. prema Hubblovu zakonu. a koja s~ ne ~?ze otkntl telesko~on:. ali da treba rijesiti problem "nedostajuce mase". onda 6e u jednom trenutku d06i do prestanka sirenja.···1 . a brzina sirenja.10 km. Ona se moze otkrltl samo preko gravltaclonlh efekata. onda 6e se svemir stalno sirit!. Jedna svjetlosna godina je put koji prede svjetlost za godinu dana. Kako g!asi Hablovzakon? Odgovor. Starest svemira (Hubblovo vrijeme) je t = 2. Smatra S8 da ce Sunce zraciti energiju bar jos toliko. kriticne gustine svemira (Pk = 10-26 kg/m').) druge generacije. H- 16. onda se zvijezda skupi i pretvori u bijelog patuljka koji se hladi i na kraju pretvara u crnog patuljka.. Otprilike milion Godina poslije.:. neutrona. Pitanje 1. Prava starost svemira je ustvari manja jer se galaksije usporavaju zbog gravitacionog privlaeenja. ~a materija je nazvana tamna materija. prije 5 milijardi godina. Prvu takvu eksploziju su zabiljezili kineski astronom. Kada potrosi svo gorivo (vodik).

Naucnici su 1964. Prakticni . ~ talasna duzina koju registruje posmatrac.7 K. godina. Prakticno koristenje saznanja prirodnih nauka je tehnika.. Ova otkrice takode predstavlja potvrdu teorije velikog praska. Koja je najbliza zvijezda nasem Suneu i koliko je udaljena? 2. iii da obraduje sirovine posebnim tehnologijama sa zeljom da dobije upotrebne proizvode. Aka se izvor sVjetlostl (zvljezda) krece duz pravca koj! spaja izvor svjetlosti i posmatraca. Sta su erne rupe? 6. Medutim.oju emituje izvor. dokolici. onda vail relacija (za v<c). pomak spektralnlh Hnlia. Kada se stvarno dogodila eksplozija? (R: Prije 170 hiljada godina) Tehnika je posljedicfj otkrica iz fizike pO tome sto je tehnicko iskoristenje prirodnih sila moguce tek na osnovu iscrpnog poznavanja odgovarajuceg iskustvenog podrucja ("Ijudska ruka". Medutim taj proracun nlje pouzdan. mijenja okolinu prema sebi. Nase znanje a sirenju svemira se asniva na cinjenici da se kretanje nek. Otkrivanje prirodnih zakona nerninovno je vodUo njihovom prakticnom iskoristenju. to nije pravilo.og nebeskog tijela maze zapaziti karisteci Dopplerov efekat (vid! poglavlje 0 akustici). godine otkrili zraeenje talasne duzine 7.Pitanje 2 Koja opazanja nas uputuju da je svemir nastao u velikom prasku? Odgovor. gdje je: v • brzina izvora svjetlosti. Pitanja i zadaci 1. Ova kljucna opaZanja koja nas upucuju da je svemir nastao u velikom prasku su: crvenl pomak i pozadinsko mikrotalasno zracenje. naprimjer. Prj toj ternperaturi fotoni vise nisu mogU da jonizuju atome.3 em kOje dolazi iz svih smjerova ravnomjerno.0 • talasna duzina svjetlosti k. robot. radioaktivne supstance.livot na Zemlji ide pod ruku sa razvitkom prirodnih nauka. kibernetika uopce kao oponasanje prirode).7 K. to zraeenje odgovara temperaturi ad 2. mikroskopi. Prama Wienovom zakonu. Sta je svjetlosna godina i koliko ima kilometara? !zracunaj! 8. M='A. Ova zracenje odgovara osobinama tzv. Fizika kao osnov visokih tehnoiogija Fizika se uvijek sa uVaZavanjem pominje u prakticnosti zivljenja.1. koje nista ne zrace i koje Z8robe i sarnu svjetlost. Potreba za materijalima visokih cvrstoca i tvrdoca kako naekstremno visokim tako i na ekstremno niskim temperaturama dala je tehnologiju keramickih materijala na saznanjima strukture supstance . OA Ao . Ta zvijazda je ad nas udaljena 170 hiljada svjetlosnih godina. Tokom vremena doslo ie do smanjenja energije tog zracenja. Sta su ga!aksije. c • brzina svjetlosti. laserska tehnika i sl. Bez nje uapce ne mazema zarnisHti neposrednu okolinu i svakodnevni zivot Okrutnost prirode i potreba opstanka je dovela do iskustvene potrebe covjeka da se ogleda u nju. U atomskoj tehnici. Staje to kriticna gustina svemira i sta ona odreduje? 7. Tada je svemir postao prozracan za fotone. 6.). rendgenske zrake. pozadlnskog zracenja koje je ostatak iz vremena ·vfu6eg" svemira. Industrijske revolucije su uglavnom zapoCinjale na saznanjima dobivenim iz otkrica u fizicL Elektrotehnika je primjer dobro poznate primjene zakona nauke 0 elektricitetu i magnetizmu. a posebno fizike. Optimalno mali utrosak energije kroz oponasanje zivog svijeta doveo je do razvoja kibernetike. kada ie temperatura pala ispod 3000 K. a danasnja prosjecna energija odgovara temperaturi ad 2. Kakva ie sudbina zvijezda eija je masa manja od mase Sunea? 5. Kada ie svemir posao "providan' za zracenje? 4. /. Ona je pretpostavka i posljedica prirodnih nauka. odnosno dosl0 je do razdvajanja zracenja ad tvari (supstanee). A. Ekran sa tecnim kristalom se astvari sarno usavrsavanjem sredstava za posmatranje (dalekozor. Najsavremenija otkrica 196 197 . Pretpostavka je po tome jer prosirenje i produbljivanje saznanja cesto maze da 51. Prema danasnjim proraeunima gustina svemira je manja od krltiene gustine."Ao. jz jedne tacke beskonacno velike temperature i gustine. Nase Sunce i Suncev planetarni sistern su nastali prije 5 milijardi godlna? erne rupe su prostor gdje postoji sarno gravltacija. sto znaei da je svemir otvoren (stalno se sin). radi se 0 iskoristavanju prirodnih sila do kojih nema pristupa iz svijeta naseg prirodnog iskustva. 6. Posmatraj pojavni svijet! Posmatraj prirodu! Analizirajl Mozes to ciniti u Vazniji iskazi i formule Kozmo/asks teorija 0 postanku svemira je teorijB velikog prsska. a sta galakticka jata? 3. Svemir je nastao prije 15 mllijardi godina.atomistike. Eksplozija jedne supemove registrovana je 1987. bilo da se covjek prilagodava okolini.

. bez obzira na isla vanjsko.. mogu se nazvali doba klasicne fizike. kao cjelini. od t 687. na usljanoj peci. Specijalna teorija relativnosti (STR) Uvod. Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwelovu hipotezu 0 postojanju elektromagnetskih lalasa i tako pokazao slicnost ovog zracenja sa obicnom svjetloscu. godine Sta je relativnosl? Kada driiS ruku. godine dalo je sasvim novo orude za obradu i analize materijala. naprimjer. Poznavanje zakonitosti prelamanja svjetlosti i osobina novodobivenih materijala vedl ka novom nacinu komuniciranja optickim vlaknima. narocito na polju energetike.6. Ogled je pokazao da ipak postoji neka greska u "temelju ove zgrade". Izgleda!o je da js ovo otkrice postavHo zavrsni kamen u naucnu gradevinu koja se izgradivala tokom prethodnih stolje6a. Ieee sarno po sebi. U svorn djelu "Maternaticki prineipi prirodne filozofije". STR se temelji na eksperimentalno ustanovljenoj cinjeniei da je brzina svjetlosti u svim intercijalnim sistemima jednaka. Ova stolje6a. brzina uporedivih sa brzinom svjetlosti zasnovana je na Einsteinovoj (Ajnstajnovoj) teoriji relalivnosti (TR). Kada sf sa dragom osobom ..2. Otkrice lasara 1960. Takvi sistemi S8 zovu inercijalni sistemi. Nairne. 7. onda su ti sati kao minute.na podrucju superprovodnika u podrucju keramickih materijala daje osnovu za razvoj novih tehnologija. godine Newton je. " Godine 1887. Otkrice providnih elektricnih vodica 1978. Otkri6e tranzistora kao kombinacije poluprovodnika 1947. OTR razmatra predmete iii sisteme koji se jedan prema drugom kre6u ubrzano. tj. kljuc je za konstrukciju kompjutera. Mehanika velikih brzina. onda su Ii minute kao sati. uspjesno objasnio sliku svemira. odnosno cetvorodimenzionalno posmalranje svijeta. godine i opsle teorije relativnos!i (OTR) koja je objavljena 1916.. Na mjesto neovisnog prostora i vremena TR je ponudila njihovo zajednistvo. godine do 1887. Teorija relativnosti se sastoji od dva dijela: specijalne teorije relativnosti (STR) koja je objavljena 1905. ve6 tih godina je uoeeno da la "gradevina pocinje da podrhtava" kada su 1881. godine STR razmatra samo predmete iii sisteme koji se kreGu jedan prema drugom ravnomjerno pravolinijski (iii S8 uopste ne krecu). 79 K. 199 SI. Smatralo se da je vrijeme potpuno neovisno od prostora te da ". U osnovi njegove klasicne mehanike lezali su pojmovi apsolutnog prostora i vremena. Tehnologiju dobivanja i koristenja energije. izmijenjene iz temelja. Tako su predstave 0 svijetu. Otkri6e superprovodljivosti na temperaturama iznad temperature tecnog azota. godine americki naucnici Michelson (Majkelson) i Morley (Morli) izveli ogled sa brzinom svjetiosti. Doslo se do spoznaje da je klasicna mehanika primjenljiva samo na makroskopska lijela koja se kre6u malim brzinama u poredenju sa brzinom svjetiosti. godine. 1687. Einstein znacajan su korak na putu do novih mnogo kvalitetnijih materijala.Primijenjena fizika: mobitell kompjuter CD (compact disc) nezamisliva je bez primjene lasera 198 . omogu6ilo je novo gledanje na tehnologiju dobivanja i cuvanja energije. Medutim. Takvi sistemi S8 zovu ubrzani (neinercijalni) sistemi. U svojoj teoriji relalivnosti Einstein je odbacio pojmove apsolutni prostor i vrijeme i tako napravio preokret ravan preokretu koji je napravio Kopernikov heliocentricni sistem sVijeta. Isto tako otkri6e cijepanja jezgra fisija i fuzija uz kontroliranje nuklearne reakcije otvorio je put novih tehnologija.

prostiru kroz prazan prostor. ustanoviti da Ii on miruje ill se kre6e ravnomjerno pravolinijskL • A Inercijalni sistem S8 naziva i Galilejev kooordinatni sistem..r~ce ravnornjerno pravolinijskl brzinom v. Smatralo se da je svjetJosti potrebna neka sredina kroz koju se ona prostire. bez djelovanja drugih tijela. Ako je. U tom smislu govorimo 0 cetverodimenzionalnom prostoru. sistem. Sto ti]elo ima vetu masu vise se opire prem]en! stania kretanja. Upotrijebili su uredaj koji se zove interferometar. raketa . To je dovoljnoi za mirno tijelo. odnosno cetiri koordi~ nate. onda bi prema klasicnoj fizici njena brzina trebala biti c + v ~ 330 000 krnls. putnik sjedi u vagonu ko]1 se krece U odnosu na Zemlju.2).. Cak i male promjene brzine. vagon. odnosno tff koordinate. unutar inercijalnog sistema. y liievo~desno x POIOZ8j nekog Iljela u prostoru maze biti odreden ako se za referentno tljelo veie koordinatni sistem (sl. . Aka se racuna kretanje u odnosu na Zemlju cnda sa putnik kre6e. na primjer ad Sunca do Zemlje. U tom eteru se takode krecu planete. brzinom v' u odnosu na vagan. Svaki sistem referencije koji se kreGe ravnomjerno pravoHnijski u odnosu na inercijalni sistem takode je inercijaln1. U svakodnevnom zivotu kao ti]elo referencije sa uzima neka tacka na Zam!)! i posmatra kretanje U odnosu na Zemlju. na primjer. na primjer brzina vagana v = 10 mis. Kada pusti kuglicu ona pada vertikalno isto 1 kada bi vagon mirovao u odnosu na Zemiju. 7. Ako. cnda mazama reci da se putnik i krece i ne kre6e. putnlk nalazi u vagonu koji S8 kreGe ravnomjerno pravolinijsk1. klasicnoj fizici 200 201 .2.oZ ~ NV c-v 51:7. Svojstvo tijela da zadrzi svoje stanje mirovanja iii ravnomjerno pravolinijskog kretanja Galliei je nazvao Inerciju (tromost). Inercijalni sistem vezan za tijelo {npI.3.1). Godine 1881. a vagon S' se kreGe ravnomjerno pravolinijskj brzinom v u odnosu na posmatraca S..7. automobil. itd. onda je brzina lopte U odnosu na posmatraca S jednaka 15 mfs. Kada se Zemlja udaljava od Sunca onda bi relativn". Za odredivanje poloiaja tijela potrebno je na6i tTi podatka. mogao bi posluziti kao apsolutni koordinatni sistem.1. Tijelu kOje se kTe6e treba odrediti i vrijeme kada je bilo u tom polozaju.7. Sta je dovelo do pojave STR? Jos mnogo godina prije preciznog mjerenja brzine svjelosti bilo je poznato da je za prostiranje talasa potrebna neka sredina. vagon) koje S8 k. Za svaki inercijalni sistem vazl zakon inerclje. Kada bi se u vagonu nalazio bilijarski sto kugl1ce bi se kretale kao da se on nalazi negdje u kalani..Da bi lakse razumjeli osnove STR ponovit cemo neke pojmove iz mehanike koje ste utili u 1. za prenosenje talasa na vodi potrebna je voda. Prema mehanickoj teoriji. GaJilejevo pravUo sabiranja brzina Neka posmatrac S miruje na Zemlji. Za posmatraca S i vagon S' kazemo da su inercijalni sistem1. Pocetkom 19. pod mehanickim kretanjem se podrazumijeva prornjena pOloiaja tljela U odnosu na neka drugo tijelo.. Sistem referencije koji se kre6e ravnomjerno pravolinijski (iii miruje) naziva se inercijalni. nlkakvim ogledlma se ne moze. Drugim rijecima.obicno se obiljezava sa S' (sl. Michelson je izveo ogled da bi ustanovio ovisnost brzine svjetlosti od kretanja Zemlje. Koordinatni sistem Inercfjalnl i neinercijalni sisteml Mehanika kojoj su osnove dall Newton i Gamel naziva se klasicna mehanika. cnda sa putnik ns kre6e. Eterom se svjetlosni talasi sire kanstantnom brzinom 300 000 kmls. Sabiranje brzina prema . ogled je pokazao da: nema nikakvepromjene interferencione slike sto znaci da je brzina :.. a brzina lopte u smjeru kretanja vagona 5 mis. Po definiciji. svjetlost je sirenje talasa u eteru. Miera za tromost tiiela je masa. Za prenosenje zvuka do naseg uha potreban je vazduh. Sistem referencije koji se kreGe ubrzano u odnosu na inercijalnl slstem.. Tijelo u odnosu oa koje S8 racuna kretanje zove se tijelo referenclje. To su ukupna cetiri podatka. koji bi bio vezan za eter. izazvale bi promjenu interierencione slike u interferometru. Neka se.2. u odnosu na sistem S. Kada se Zemlja priblizava Suncu. U 10m smislu kazemo da je kretanje relatlvno. Za stroziju matematitku analizu. Prema klasicnom pravilu sabiranja brzina svaki bi posmatrac u takvim sistemima mjerio razlicite brzine svjetlosti u odnosu na eter. S' u =v+v' SI.. inercijalni sistem vezan za Zemlju se obicno obHjezava sa S. brzina trebala biti c-v ~ 270 000 krn/s. 7. Ako su zatvoreni prozori.. KoUka ie brzina lopte U odnosu posmatraca S7 Brzina lopte u odnosu na posmatraca S je Ponav/janje osnova mehanike iz 1. kao sto je zvuk sirenja talasa u vazduhu. kao na slici 7. razreda Referentni sistem.. Medutim. Bilo je nezamislivo da se svjetlasni talasi. on ne moze nl na koji nacin ustanoviti da Ii se vagon kreGe iii mlruje.1nercijalni slstemi SiS' Taj uobicajeni izraz za sabiranje brzina u klasicnoj mehanici zove se Galilejevo pravUo sabiranja brzina. naziva se ubrzani Hi neinercijalni sistem.. na primjer. ad 1 km/s. razredu. z SI. Ravnomjerno pravollnijsko kretanje. Gaillejev princip relativnosti glasi: "Zakon! mehanike se jednako odv!jaju u svim inercljalnim slstemlma Druglm rijecima. Ako sa ratuna kretanje u odnosu na vagan. naziva se inercijalno kretanje. Ta sredina je nazvana eter i on bi trebao da ispunjava cijeli svemir.. zamisljeni koordinatni sistem. stoljeca ustanovljeno je da je svjetJost talasne prirode. :- Nasu Zemlju mozemo uporediti sa vagonom koji se krece oko Sunca brzinom v=30 kmls. Neka se u vagonu S' kreGe lopta.

Neovisnost brzine svjetlosti ad brzine posmatraca protlvlia se sVlm klaslcnlm predstavama 0 kretanju.On polazi od eksperimentalne einjenice da nema vete brzine od brzine svjetlosti i na toj osnovi postavlja Specijalnu leoriju relativnosti (STR).4? Posmalrae S.su wp.ne fizike. STR odbaeuje pojmove: apsolutni prostor i apsolutno vrijeme. Stubovi su pricvrsceni na Zemlju i jednako su udaljeni od posmatraca SiS' u trenutku paljenja. Posmatrae S' se kre6e prema sijalici B.a zatim A ~l. koji miruje na peronu. svjet!osnim talasima. Mazema treati koliko god hoeemo za sVJetioscu. ta hipoteza je samo lormalno objasnila negativan rezultat Miehelsonovog ogleda. Na mjesto nezavisnog prostora i vremena stupa njihovo zajednistvo. 1905. prostor . odnosno sisteme koji se kretu ravnomjerno pravolinijski (Ii miruju).Svjet!osti pripada osoblna koja povlaci za scbom duboke promJene u shvatanju prostora i vremena. To skracenje duzine tijela u praveu kretanja naziva se Lorentzova kontrakcija. onda duzine tijela i vremenski intslVali moraju zavisiti od njihovog kretanja. na primjer. posmatrac S nalazi na peronu zeljeznicke stan ice (na Zemlji). 1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni. Posljedice STR 1) Istovremenost dogadaja Prema STR.Svako referentno tijelo ima svoje posebno vrijeme odnosu na posmatraca S. 2) Brzina svjetlosli u svim inercijalnim sistemima je jednaka i neovisna od kretanja sistema. neka zvijezda je udaljena od nas 300 SG (svjetlosnih godina). Postulati specijalne teorije relativnosti (STR) Miehelsonov ogled je objasnio tek Einstein. takode. 1705. ako se svjetlost prostire konacnom brzinom. vidjet ce da su se obje sijaliee istovremeno upalile. onda se eksplozija na toj zvijezdi dogodila prije 300 godina. Treba naglasiti da bi u nasem zamisljenom ogledu dogadaj bio istovremen za oba posmatraca kada bi se svjetlost prostirala beskonacno velikom brzinom! Prema STR. Da Ii ce ti dogadaji biti istovremeni za posmatraee SiS' koji su u tom trenutku bili u polozaju kao na sliei 7. Neka se u jed nom trenutku istovremeno upale sijaHce na rasvjetnim stubovima A i B.svjetlosti ista u svim smjerovima. Na toj osnovi date $U cuvene transformacije koje se zovu Lorentzove transformacije.vrijeme. odnosno posmatrac. STR se temelji na dva postulata. bez obzira da Ii se izvor svjellosti. sto se svjetlost prestlre konacnom brzinom. ali su njegovi radovi bili podloga za put ka STR.: . ani ad nas odmicu uvijek yistom ?~zinom: 3?O 000 ~rn(s. Na taj naein bi se objasnio ogled. Na tom postulatu se i temelji STR. Lorentz se i dalje pridrzavao stava 0 postojanju etera. koja mu je bliza. je to cinjenica. 202 203 . godine. Ij. Svako referentno tijelo ima svoje posebno vrijeme. Medutim. Vrijednost tog faktora je upravo toUka da se izgubi ocekivana razlika u vremenu. on ce prvo ugledati paljenje sijaliee B. Prvi postulat je ustvari prosirenje Galilejevog prineipa relativnosti sa mehanickih na sve fiz/eke z~kone. Naizgled. Michelsonovi ogledi . a udaljava od sijaliee A Posto se svjetlost prostire konaenom brzinom. Ako smo na Zemlji vidjeli eksploziju na toj zvijezdi 2005.7..otresll t~melje klasi~. U svojoj teoriji odbaeuje pojam etera. godine. odnosno cetvoradimenzionaini prostar. Zove_ se jos i Einstenov princip relativnos~L Dogadaji koji su istovremeni u adnosu na Zemlju (peron) nisu istovremeni i u odnosu na vagon koji se krece. vrijeme je razlieito i za posmatraee koji miruju jedan u odnosu na drugog. godine. Brzina svjetlosti predstavlja granieu koju nijedno tijelo ne moze preskoeitL Nastale su zuene polemike.4. Posmatrae S' sjedi u vagonu koji se krece S stalnom brzinom v u SI. kre6e iii ne! c=const Ogledi su ponavljani ali rezu!tat je uvijek bio isti. Ona se odnosi na inercijalne sisteme. Da bi objasnili rezultate ogleda naueniei su iznosili razne hipoteze. Na primjer. Koliko god -brzo "jurili" za Drugi postulat je eksperimentalno potvrden i izriee da svjetlost u vakuumu ima stalnu brzinu sirenja koja je potpuno neovisna od kretanja izvora svjetlosti u odnosu na posmatraca. ta dva postulata su nespojiva! Da bi se ona objedinila bilo je potrebno mijenjati shvatanje prostora i vremena. Svjetlosnim talasima je trebalo 300 godina da dodu sa te zvijezde do Zemlje. ali. ali kada se nalaze na veoma velikoj udaljenosti jedan od drugog. Razlog tome je. onda se na pojam istovremenosti dva dogadaja mora drugaeije gledatL Neka se. ona ce ad nas uV!Jek jednako brzo odmieati! Ljudski um se protiv toga moze buniti. Ako su zadovoljena oba postulata. Nauenik Lorentz je postavio hipotezu da se sva tijela skracuju u praveu kretanja za laktor.

Na primjer. Prema Galilejevom pravilu.' v ... neka se dvije rakete nalaze jedna pored druge i neka njihovi satovi pokazuju tacno 12 sati. brzina svjetlosti u c+.2. Neka se dva dogadaja zbivaju na istom mjestu i neka su vremenski intervali izmedu ta dva dogadaja. U=--. Vrijeme protice razlicitom brzinom za dva posmatraca koji se kre6u Jedan U odnosu na drugog prema formuli. c 204 205 . mjerena satovima koji se nalaze na tom mjestu.v' .u=? Poredenjem slika 7. U odnosu na posmatraea S je S S' -tf----c /1' SI. prama sllei 7. Prema Einsteinovom pravilu u = c + v.5. b) v= c? Rjesenje: v'=c a) v = c/2.2) Sabiranje brzina u STR Galilejevo pravilo sabiranja brzina je u supratnosti sa principom konstantnosti brzine svjetlosti. prema Gaii!eje· yom pravUu. u smjeru kretanja vagona. Primjer 1.brzina istog tijela u odnosu na posmatraca S.5. anda bi prema Gaillejevom pravilu brzina svjetlosli u odnosu na posmatraca S bila u=2c. Polazeti od postulata STR Einstein je izveo novu formulu za sabiranje brzina (vidi sUku 7. Prema Einsteinovoj formuli. To pravilo se zove Einsteinovo pravilo sabiranja brzina.brzina vagona (sistema S') u odnosu na posmatraca S. "'t~"'t' S S' SI. "=--=c 1+- c+c '"' c' Svaki posmatrac uocava istu brzinu svjetlosti. bez obzira kako se kre6e izvor svjetlosli u odnosu na posmatraca. u= C+V = _ _ 2_ c+- C v 1 + cv C Z c~ 1 +-.1t~1. na slici 7.7. brzina svjetlosfl u odnosu na posmatrata bila u ""c+%.. Napisatl Einsteinovu formulu za sabiranje brzina.6. Prema Einsteinovom pravilu.) Ako bi posmatrac u raketi S bio u mogutnosti da pogleda n a sat u raketi S' ustanovio bi da on ne pokazuje isto vrijeme kao njegov sat u raketi S.-. a) Aka se vagon (sistem S') krece brzinom v=~ u odnosu na posmatraca S. 7. brzina svjetlosti.6.5. KoUka je brzina aka je: a) v ""cf2. u . 7. Sat u raketi S' kasni. Zamislimo da se u tom trenutku raketa S' poene da krete stalnom brzinom u odnosu na raketu S koja je ostala na Zemlji (sl. b)v=c.2. Prema STR Galilejevo pravilo ne vaii u slueaju kada su brzine bliske brzini svjetlosti. fj. onda bi.).!L c' u=c b) Aka je v = c.brzina svjetlosti. brzina svjetlosti u odnosu na posmatraca S. vagon S! se krece stalnom brzinom v U odnosu na posmatraea S.5. U vagonu se nalazi izvor svjetlosti (sijalica). je Na slici 7. Ta brzina je veca od brzine svjetlosti sto bi bilo u supratnosti sa stavom da je ona konstantna.1 + vv v' +v c' gdjeje: 3) Dilatacija vremena Relativnost istovremenosti dogadaja daje nam za pravo da nas!utimo da j tok vremena ovisi od kretanja posmatraca. U""''? "'t.t' = . izmeau dva ista dogaaaja proteklo je manje vremena.5. oznacena sa v' . u=-1+ :~ I /!.idu sporije ad nepokretnih odnosu na posmatraca S ie. uOCavamo da je v'= c. 1 7. Pokretni satavi .brzina tijeia u odnosu na vagon (sistem S'). .Galilejevo pravilo sabiranja brzina u suprotnosti je sa stavom da je c=const. c . veta ad brzine svjet!osfl c. Prema satu u raketi koja se krete.

15. na primjer.Aaketa S'je kraca u pravcu kretanja "vlastite satove i metre". dobili bismo imaginarne vrijednasti.r =50 god I / "" M 30 god 1_(0.75C At. Kada se sistem pokrene njegovi metri nam se cine skraceni. Taj ucinak se zove relativisticko usporenje vremena iii dilatacija vremena.10.el !:::. Primjer 1. Vremenskl interval koji posmatrac u raketi S mjeri na svom satu iznosi 15 minuta.7. 4. onda bi ona bila krata u pravu kretanja.0. sto znaCi da nema fizlckog smisla. Ako bi posmatrac u raketi 8 bio u mogutnosti da izmjeri dUlinu rakete 8' (sl. Ako su aba sata. kada bi posmatrac u raketi 8' mjerio svoje vrijeme one bi bilo nepromijenjeno. debili bi klasicne reiacije. Moze Ii se prekoraciti brzina. v . ide sp<?rije. Vremenski intervali su mjereni svjetlosnim signalima. vratio se na Zemlju.8c/ " 206 . Vrijeme protice razlicitom brzinom za dva posmatraca koji sa jadan u odnosu na drugog relativno krecu. sto se svjetlost prostire konacnom brzinom. Sto je relativna brzina veea to ce sat u raketi S' vise kasniti.vremenski interval koji posmatrac S vidi na svom casovniku.IS min I". cnda bi vremenski interval At' bio jednak nu!i! Za brzine vets od brzine svjetlosti. u STR brzina svjetlostl Ima ulogu granicne brzine koju n!jedna tijelo ne moze prekoracitl. nijedan posmatrac nete zapaziti nikakvu promjenu u svojoj raketi. kOje su mnoga manje ad brzine svjetlosti.t'=lOmin ""I5min. 7. 41'=15min~1_(0. Neka se raketa S'.t' ""? L'=L~l_V' c' gdje je:L . KoUka je duzina rakete S' ako se ona krete brzinom v = ell U odnosu na posmatraca S? Rjesenje V"" c/2 [=5m L'= L' =4.duzina rakete u sistemu U odnosu na koji se ona krece. Astronaut se nalaz! u raketi kOja sa krete brzinom v = 0. Kada bi se tijelo kretalo brzinom svjeUasli. posmatrac u raketi S mjeri duzinu svoje rakete i ona (znosi L".3 m.brzina rakete Duzina rakete u kretanju manja je od duzine rakete koja miruje. Koliko je vremena proteklo na Zem!ji? RjeSenje bt' "" 30 god.6.duzina rakete u sistemu u kojem ona miruje. Nikakve sHe nisu izazvale tu promjenu. Neka.7). v>c. a za njega bi sat u raketl S kasnio! Relacija za dilataciju vremena provjerena je i eksperimentalno sa atomskim casovnicima. Pitanje 1. Kontrakcija duzine Rekli smo da se metrika prostara i vremena u svim sistemima uspostav!ja taka da mjere istu brzinu svjetlosti.gdje je: 6f' .. Prema tome. zatim mjerenjem srednjeg zivota brzih i usporenih mezona. Nakan sto js proveo 30 god1na u raket1.664 Sat u raketi S ce pokazivati 12.7. Uvijek kada se jedan pasmatrac krece u odnosu na drugog. Metrika prostora j vremena u svim sistemima se uspostav/ja tako da mjeri istu brzinu svjetlosti. L' .brzina rakete S' u odnosu na posmatraca S.5 m.8c tlt::: ? Za posmatraca na Zemlj! vremenski interval koji je protekao u raketi ja 30 godina. Jedna ad njih miruje na Zemlji (8).7. Takede. a drugo se krete stalnom brzinom u odnosu na Zemlju (8').S'? Rjesenje: v=O. mjeren svjetlosnim signalima. Sat u sistemu koji se krece.3m Napomena: Aka bi posmatrac u raketl S' mjerio duzinu svoje rakete takode bi dobio da ana iznosi 5m jer se rakata ne krece u odnosu na sarnu sabe. AI =At'. Medulim. Mjerena svjetlasnim signalima raketa u kretanju cini se skracena.. koje vrijeme "vidi" posmatrac S u raketl . pa cak ni dostici.8 C u odnosu na Zemlju. prema formuli. v . a u raketi S' 12. 6 t . itd. Duzina rakete u sistemu u kojem ona miruje je najveta i zove se sopstvena duzlna L y=O. a satovi' usporeni.75 C. sl L' L U 8TR svaki posmatrac ima SI. Takode. Primjer. klasicne reiacije bi dobUi i kada bl brzina svjetlostl bila beskonacno velika! Primjer 2. na s!lei 7. Za raketu S bi dobio da duzina iznosl 4. kre6e brlinom v "'" 0.svjetlosti? Iz formule Z8 di!ataclju vremena mozemo zakljuciti sljedece. Vremenski interval kajHe protekao na Zemlj! je At= ~1-~ !:::. obojiei ce izg!edati da se ana druga raketa skratila u pravcu kretanja. Na slid 7. a razl09 sto oni nisu jednaki je taj. v=c. Za brzine. bez obzira da Ii se raketa priblizava ill udaljava.vremenski interval koji posmatrac S vidi na casovniku S'. Zbog toga su vremenski intervali razliciti za razli6ite pasmatrace. imama dvije rakete iste duzine L. v<c.- 207 .7:. prije pa!aska rakete S" pokazivala tacno 12 saH.

7.01 m' g' m 1-- v = O.5. gdje je: rna . odnosu na koji se ana kre¢e brzinom v. prema STR. Sto se tijelo kre6e br'Ze ista sHa mu teze maze promijeniti brzinu. Masa i energija u STR Masa. V=C. onda njegova Iroma masa rasle za iznos. onda se misli na masu mirovanja.E Am=- m=R' m. U skladu sa Lorentzovim predstavama. U fizicl elementarnih eestica pod masom cestice se podrazumijeva masa miravanja (sopstvena masa). Posmatrajmo slobodan pad u vagonu S' koji se kreee ravnomjerno brzinom v u odnosu na Zemlju. izvan pokretnog vagona.99 1. . a okomite duzine u m U referentnom sistemu u odnosu na koje se tijelo krete masa tijela je veta nego u sistemu u odnosu na koje 1ijelo miruje. Pltanje 1. U literaturi sa gornji izraz cesto pise U obllku.01 roo v='l a smanjenje ubrzanja pri slobondom padu moze se tumaciti kao da je masa postala veea. a to je tromost (inercija).E.5 c. godine. promjena svake energije tijela za vrijednost DoE povezana je sa promjgnom njegove mase za vrijednost t. Iz gornje relaeije slijedi da bi tijelu masa bila beskonacno velika kada bi se kretalo brzinom svjetlosti.8. Promjena tromosti sa brzinom V oba vagona ostaju iste. t. Kakav je fizlcki smisao relativistlckog povecanja mase sa brzinom? To pitanje je cesto jzazjvalo zabune. LIE· promjena njegove energije. Razlog tome ]e sto se pod pojmom mase obicno podrazumijeva kolieina tvari. vidimo da tramos! primjetno rasle tek za brzlne vete od 0. c' gdje je: m' • masa tijela u kretanju m ~ masa tijela u mirovanju v brzina kojom se tijelo krece w Tek pri brzlni ad 42 111 km(s tromost{trama masa) cestice se poveeala za 1%. izgleda taj slobqdan pad? Relativisticko smanjenje duzine odnosi se sarno na duzine u pravcu kretanja.7. odnosno F m=- Primjer 1.m· promjena mase tijela. Prema 2 Newtonovom zakonu F :::." c 2 "_i_"0. rna.14c = 42111 km . praveu slobodnog pada nisu isti vremenski intervali. Stoga js pravilnije re6i da porastom brzine raste tramost {inercija} ti]ela.reiativisticka masa. nijedno tijelo ne maze dosti6i brzinu svjetlosti. Kolikom brzjnom treba da se krete Castlea da bi sa ojeoa relatlvisticka masa poveeala za 1%? Rjesenje m=l. na primjer. Na na8em satu taj vremenski interval je veei. Sila teze je ista kao da vagon miruje. prema relaeiji ~i. u okomitom praveu. te je stoga ubrzanje manje. MecJutim.m! 208 209 . Sta se tijelo brze krece masa mu je veGa. Povecava se jedno drugo svojstvo tvari. Stoga. a ne neku masu kOja bi rasla sa brzinom. Kako se povecava brzina. u teonji 0 postanku Svemira govori 0 nedostajucoj masi. objavljenom 1905. kaze: "Ako tijelo primi energiju t. "Ovisi Ii inereija tije/a od energije koju ono sadri!". U svom radu.8). Za postizanje taka velika brzine treba!o bi ulozltl beskonacno veliki rad. tj. Kada se.masa mirovanja (sopstvena masa) m . Einstein tumaci da je povecanje mase tijela u vezi sa pove6anjem njegove kineticke energije. Prema tome. tj. Energija. odnosno ista 8ila mu teze maze promijeniti brzinu. Kada se poveta brzina ne paveeava sa nm bra] atoma nitl broj molekula. 1-- c' c' odnosno. c $1. tramost sve vise raste taka da je sve teze ubrzavati tljelo (sl. Kako nama. Relativisticka formula za promjenu mase sa brzinom i eksperimentalno je provjerena. Neka se posmatrac S nalazi u vagonu koji miruje na Zemlji. Na sliei 7.B. masa tijela u sistemu U gdje je: t:.

m OC 2 = 91 1O-3l kg . Napomena. kineticke energije i energije mirovanja mazema dobiti na sljedeci nacin. odgovara energija koja bi se oslobodila sagorijevanjem 32 000 tona na]kvalitetnijeg ug!ja. a brzina svjetlosti relativna. Na primjer. pri nuklearnoj fuziji. Za one koji ieie vise znati 1) Galilejeve i Lorentzove translormacije Prema klasicnoj fizlci prostorni i vremenski intervali su apsolutni. defekt mase je 4. Prema tome. EO ""S.91 g. b) priraslaj trame rnase. V-lOO kV=J05 V a) Ek-?. Treba napomenuti da se u ·gornjim relacijama iskljucuje promjena potencijalne energije u vanjskom polju. a brzina svjetlostt apso[utna.Z .14 J 210 211 . d) E=? a) Kineticka energija elektrona je Ex = eV = 100keV = lOs eV 5 19 Moze se izracunati da defektu mase od 4.19. To je nesto vise od cetiri milionita dijela grama.m'" Ek _ 1. o. I kada tijelo miruje njegova energija nlje jednaka nuli vee ima vrijednost Eo =mo c1 . To povecanje kineticke energije upravo je ana energija koja se oslobodi u nukleamim reakeijama.8.778 1O. Vezu izmedu ukupne energije.9 kg. Inercijalni'sistem referencije naziva se jOs i Galilejev sistem.42·]019 J Prlmjer 1.) ad oslobodene energije pri hemijskimr eakcijama. Istakli smo da su zakoni mehanike jednaki u svim inereijalnlm sistemima. c) Eo=?. b) l\m-?.10 8 J.Prema STR prostorni i vremenski interval su relativni. Neka Hjele miruje.10 ml s / 8 E =4. . h. =.Potvrdu ove relacije tesko je uoCiti u svakodnevnom fivotu.10. Eo =m oc 2 -energija mirovanja Ujela. Galilejeve transformacije. ima Takva energija nama analogiju u klasicnoj mehanici i dobiva se kada je brzina tijela v = O.6 10=1. samim tim sto postoji. Ima Ii to Pitanje 1. Rjesenje. KeHka se oslobodila energija pri toj reakei]i? Rjesenje: o primjeni ove relacije vise ~e govori pri objasnjenju nuklearnih reakcija.91 g:= 0. Odredi: a) klneticku energiju elektrana. E = Eo + Ei 0:: 9.ukupna energija tijela. fun:::: 1. onda ee prirastaj njegove energije biti jednak kinetickoj energiji. Do pretvaranja energije mirovanja u druge oblike energije dolazi u nuklearnim reakcijama Koliko se poveea kineticka energija toliko se smanji energija mirovanja.91 g.10. 4. Cesto se relaelja E = fizickog smisla? Ukupna energija je E = m oc 2 + Ek Ukupna energija se nete promijeniti ako se smanji prvi clan.. .00491 kg E=? Oslobodena energija pri nuklearnoj fuziji je E "" h. Sta je to energija mirovanja tijela? Odgovor. h. c) energiju miravanja elektrona.defekt mase. s obzirom da su promjene energije vrlo male. fuziji. a za isto tollko poveea drugi clan.6-10-14 1 14 1 ev b) Prirastaj trome mase je.19·1O. Treba razHkavatl pretvaranje maSa u enargiJu u nukleamim reakeijama (lis!j!. na desnoj strani jednacine. pri zagrijavanju jedne tone vode od tacke mrznjenja do tacke kljucanja utrosi se kaHCina toplote od 4.m =:. S obzirom da je tole Ek =Jmc 1 =(m-mo)c' odnosno. me spaminje uz mogucnost "pretvaranja mase u energiju". do pretvaranja mase u eneriju maze doei sarno na racun promjena energije mirovanja tilela! Zakon ocuvanja energije zah1jeva da zbir energije mirovanja i kineticke energije ostane stalan. Eo "'" moe· cestica. Aka mu se brzina paveea na v .)' (3 10 8m .. I I I d) Ukupna energija e!ektrona je. sintezom 1 kig heHja.1 . Smanjenje energije mirovanja ima za posljedicu smanjenje mase mirovanja . Prema gornjoj relaciji prirastaj mase je 4. sto je zanemarljivo. Tada je troma masa rno . . Moze H se masa pretvoriti u energiju? Odgovor.a kineticka energija Ek = O.mc 2 := 0.10-14 J Pitanje 2.00491kg'( 3 . d) ukupnu energiju elektrona.3J kg " e) Energij~·mirovanja elektrona je. Elektron je ubrzan u elektricnom pOlju razlikom potencijala U =100 kV. Novas! u relativistickom opisivanju pojava je otkrica da energiju mirovanja eiji je iznos. Ek = llmc 2 -kineticka energija tijela. E m (3·1O~-. me" =m oc 2 +Ek Sio predstavljaju pojedini clanovi te relaeije? E = me 1 .65 . Pri reakel]i nuklearne tuzlje. Na primjer primjer pri sagorijevanju uglja u toplotu se pretvara hemijska energijal Prlmjer 2.6. Izrazena u dzulima njena vrijednost je Ek Ek = 10 eV ·1.

Dna ima smjer suprotan od smjera ubrzanja ntla. Prema OTR gravltacija izaziva zakrivljenost prostora. a lift se krece ubrzano prema gore. Taj princip uspostavlja vezu izmedu gravitacionog polja i ubrzanja sistema u kojem je posmatrae. S10 S9 tice vremena. mi cemo vise pritiskivati pod lilta ne90 kada on miruje iii se krece ravnomjemo. ako se raketa poene ubrzavall prema "gore". Prema tom prineipu.9). z'=z. Taj zahtjev da dinamicke veneine (impuls. Te jednacine se zovu Lorentzove transfarmaclje. Na primjer. lak~ se ta pretpostavka moze cinlti ocitom. Neka se drugi koordinatni sistem S'. prama prethodnim formulama. Vi~irr:o'da za brzine koje su mnogo manje od brzine svjetlosti~. be. liniji koja predstavlja najkra6i put izmedu dvije tacke na krivoj povrsinl. y'.9. samo sto se umJesto starog impulsa mora uzet) relativistitki impuls. u klasiCnoj mehanici se smatTa da je vrijeme dogaaaja u oba sistema jednako. . Tako je i eksperimentalno provjereno da se svjetlosnl zraci sa jedne zvijezde. onda uopste ne bi priliskivali pod lifta!. Bez ikakvlh teskoca mogli bi se pokrenuti prema p!afonu. dat gornjiom formulom. S VI 7. Promjena mase sa brzinom.rentzove transformaeije.-. Lorentzove transformacije bi presle u Galilejeve j kada bi brzma sVjetlosti bila beskonacno velikal !stakli smo da su Newtonovi zakoni nepromijenjeni (invarijanlni) u odnosu na Galilejeve transformacije. ) ostanu nepromijenjene tretira se kao dopultlski postulat Smalra se da je nepolrebno uvoditi jos neku masu pored konstantne mase m. kada bi se prekinulo uie lifta on bi slobodno padao i mi uopste ne bi pritiskiva!i pod lifta. Poslija nekog vremena t veza izmedju koordinata u pravcu kretanja je x "" x' + vr (vidi sllku 7. tj. sa dilatacijom.X~l!t . odnosno pritiskivat ce pod fakete. sa koordinatama x'.z vezan za Zemlju.0va inercijalna koordinatna sistema. itd. ~'=: t.z=z gdje su oznake kao na slle! 7. Neka je koordinatni sistem S.9.y. ~o. sa konstantnom masom m.z obzlra da Ii je on lnercijalan iii ubrzan.! gdje ie: m ~ stalna masa.. Da bi vaiili zakoni odrianja potrebno je peliormulisati izraze za impuls i energiju. z z' Drugi Newtonov zakon. . U ubrzanim sistemlma se pojavljuju inercijalne slle (pogledaj fizku za 1. treba preformuUsati tako _da budu_ u skladu sa prostornom ~ vremenskom 212 . sisteme koj! se krecu jedan u odnosu na drugi ravnomjerno pravolinijski. ako smo u liftu.ulata STR dobiva se novi obHk jednacina Iransformacije koordinata kOje povezuju dogaaaje u dva merctjalna sistema.. U nasem primjeru sa liftom. 2) Relativisticka dinamika Str?zija i dosljednija formulacija relativisticke mehanike izbjegavat ce gavor 0 promjenfjivosti mase sa brzmom. Ako b't se lift kretao ubrzano na dole. On je prosirio prineip relativnosti i na ubrzana kretanja: Prirodni zakoni jednako vaze u svakom sistemu. izraziti ih u obliku. ona je pogresna u slueaju da je brzina tako velika da Je uporedlva sa brzinom svjetlosti c. prolazeci pored Sunca. Ona prouCava ubrzane (neinercijalne sisteme) i temelj) se na dva prineipa: opsti princip relativnosti i princip ekvlvalentnosti.y y' Posmatrajmo dva inercijalna koordinatna sistema (sl. x=~ 1--:7 . Prema postulatima STR zakoni fizike ostaju nepromijenjeni pri prelasku iz jednog inercijalnog sistema u drugi. U raketi ce vladati lsti fizikalni zakoni kao i u gravitacionom polju Zemlje. Prineip ekvivalentnosti. Ove jednacine povezuju koordinate i5109 dogadaja u intercijalnim sistemima SiS'.. . S' v koordinatama x. Drugim rijecima. Tijelo se kreee po tzv. ne uklapa se dosljadno u STA. covjek i sva tijela u raketl ce poteti padati prema "dole". X E= r:--7 VI -7 me' 0 x' U pocetnom trenutku neka se koordinate pok!apaju. V· brzina cestiee. Pri velikim brzrnama. inercijalne sile su ekvlvalentne silama gravitacije. razred). S i $' Ovi odnosi izmedu koordinata zovu sa Galilejeve transformacije. Einstein je 1916 godine objavio opstu teoriju relaiivnosti (OTR).. energija. savijaju prema Suncu. Veze izmedu koordinata tacke u cba sistema su: x'=x-vr: y'=y. Lorentzove Iransformaeije preJaze u ~aliJeJeve. Newtonove zakone. To znaci da je klasicna mehanika granicnl slucaj relativisticke mehanike kada su brz. !~ Pos:. F '" dP dt ostaje 1 u relativistiekoj mehanid.7. z' ravnomjemo krece brzinom v u pravcu x-ase. Dje!ovanje gravltaclje u ubrzanom !lftu moze se ponistit1! Zamislimo sada da smo u raketi koja se kre6e sta!nom brzinom u dalekom svemiru gdje je gravitacijsko djelovanje nebeskih 1ijela zanemarljivo. U raketi ne opazamo nikakvu tezinu. ne pritiskujemo "pod" rakete. Newtonov zakon gravitacije nije u suprotnosti sa Einsteinovim zakonom gravitacije vee on pro)zilazi kao specijaJan slucaj. Prema STR svi fizicki zakoni su invarijantni u odnosu na Lorentzove transformacije."y=y. tj. Ta ekvivalentnost sUe inercije i sile gravitaeije navela je Elnsteina da odbaci stari pojam sUe graviladje i zasnuje navu teorlju gravitacije. Razlog tome je sto u ubrzanom [iftu djeluje dodatna sHa kOja se zove inercijalna sila. driati teske predmete. onda bi manje pritiskivali pod lifta.me ""!nogo manje od brzine svjetlostl. djelovanje gravitacije se moze panistili ubrzanim kretanjem. izrazen u obliku SI. To znaci da ne vrijede ni GalHejeve transiormacije koordinata. Prema OTR i svjetlosni zraci se savijaju u jakom gravltaeionom polju. Medutim.9). Ta~va formula bi S8 mogla pisati sarno ako se impu!s tijela shvati kao proizvod mase tijeJa i njegove brzme. 3) Opsta teorija relativnosti (OTR) STR se odnosi na inercijalne sisteme. t'". geodetskoj Iinrji lj. Opsti princip relativnast!. uporedivim sa brzinom svjetlosit. Prema Einsteinu i ubrzano kretanje je relativno. 213 . Ako bi lift slobodno padao. ne vrijedj GaliJeJevo pravllo sabiranja brzina. sila .

7 m. brzinom v "" 0.10-14 1. Kakav je bio rezul!at Miehelsonovog ogleda? Vazniji iskazi i formule Prema klasicnoj fiziei prostorni i vremenski intelVail su apsolutni. u odnosu na nepokretnog posmatraca. 6. U skladu s tim.0. Ey:::: mo c2 3.brzina tijela u odnosu na inereija!ni sistem S c .. Sia je kontrakcija duzine? Napisi i abjasni farmulu.dva puta) 17. Kako !roma masa zavisi ad brzine tijela? Da Ii se pri tome mijenja kolicina 9. Srednje vrijeme zivota miona lznosi 2. b) s' =v61' ""658. Sta je inercija (tromost). Posmatrac na Zemlji izmjeri na svom casovniku vremenski interval ad 30 minuta.10 J = 933 MeV) 19· Elektron se ubrza razlikom potencijala U = 0. Ako je gustina mase toliko velika. lz OTR slijedi da je svemir nestabilan. 15. Iznosi 20 minuta. Brzina svjetlostl ima ulogu granicne brzine koju nijedno tijelo ne moze dostie] Troma masa raste sa brzinom prema relaciji mo • masa mirovanja (sopstvena masa). a) koliko je godlna "ostario" brat b!lzanac na Zem!j! za to vrijeme? b) Ko!iko godina 6e imati brat blizanae koji je putovao svemirskim brodom. OdgovarajuCi vremenski interval u raketl.(R: . Prilikom zagrijavanja 1 kg vode od tacke mrinjenja do tacke kljucanja utrosi se kollcina toplote od 4. Pod kojim uslovom Einsteinova formula za sabiranje brzina prelazi u GaHlejevu farmulu? 4. b) atomskoj jedinld mase? Podatke za mase uzmi iz tablice na kraju knjige. onda se njegova troma masa poveca za iznos. odnosno 53 godine). Kada braca blizanci napune 30 godina jedan od njih krene svemirskim brodom prema nekoj zvijezdi. (R: a) 8. 2) Brzina svJetlost! u svim inercijalnim sistemima je jednaka i neovisna od kretanja sistema. b) 1. Veza izmedu kinetitke energije tijela Ek. proslor~vremena 18. e) m = 1. a brzina svjetlosti apsolutna.265 ·10-.10.m = 4:67. m . Pitanja i zadaci 1. nastaju cestice koje se zovu mioni. KoUka je brzina rakete u odnosu na Zemlju? (R: v = 0. a koliko brat blizanae na Zemlji? (R: a) 6t' '" 10 godina. To je potaklo naucnike da razmisljaju jedne tacke mada je sam Einstein odbacio takvu moguenost. a brzina svjetlosti relativna.9 e.75 e? (R: a) L' = L = 10 m. tvari? Einsteinovo pravUo sablranja brzina: v'. Cemu je jednaka ukupna energija tijela u relativistickaj mehanici? Sta je energija mirovanja? 10. Eo = moc 2 . l' = 2. Kalika je brzina tijeta? (R: m =2 mo. Ij. Prema STR prostorni i vremenski intelVali su retalivni. b) 40 godina.1. 61= 23 godine. b) v '" 0. U gornjim slojevima atmosfera. Kako je pamoeu miona dokazana relativnost vremena? Pogledaj zada!ak 14! 7. Troma masa lijela je dva puta veta od mase mirovanja. masa tijeta u sistemu u odnosu na koje one miruje. moze nasta!i erna rupa. v ""0. Kakva je razlika izmedu Newtonove i relativisticke mehanike? 8. ako se rakela krece: a) drugom kosmickom brzinom v = 11.94 e) 12.brzina inercija!nog sistema S' u . frekvencija svjetlosti ciji S6 izvor natazi u polju sile taze.14 J = 0.745 cj 13. Kada je u raketi proslo 10 godina on se vrati na Zemlju. vremenski interval koji posmatrac u sistemu S mjeri na svom casovniku 6t' .2 JIs.10.Prema OTR.dE. Postulati STR: 1) U svim inereijalnim sistemima vaze isti fizicki zakoni. L'=L~I.akcija duzine: L .~ 14.0 kg a poslanku Svemira iz 20* lz izraza za promjenu trome mase sa brzinom izvedi jednacinu kOja povezuje relatlvisticki impuls cestlee. Energiju izrazi u dzulima i e!ektronvoltima. energiju mirovanja i ukupnu energiju.2 MV.10-31 kg.10 m. v = 0. Ako tijefo prim! energiju .6.4 MJ.2 .brzina svjeUosti Kontr. retativisticka masa. Tada je zakr(vljenost talika velika da se obliznja tvar i zracenje ne mogu vise udaljiti od erne rupe.11 kg)' m=g""'v' 1-- " ~E 214 215 . Odredi: a) kinetitku energiju elektrona u 3 elektronvottima i dzulima. (R:a) El "" 0. b) Nil = 3. Dilatacija vremena: 61 .6 m) 11. c) brzina elektrona ako je m = 9. masa tijela u sistemu u odnosu na koje se one krece brzinom v. Kolikorn brzinom treba da se krece stap u praveu svoje ose da bi mu se duzina u odnosu na nepokretnog posmatraca smanjila na jednu treCinu u odnosu na prvobitnu duzinu? (R: L' "" 113 L. asia inercijalnl sistem? 2. Koliki je relativistickl prirastaj mase vode? .us. Slo je graYitaciono pofje jace to je i relativisticko usporenje vremena vece. a) Koliko]e srednje vrijeme zivota miona za posmatraca na Zeml]i ako 1e brzina miona v = 0. Eksperlmentalno je dokazano da Ii mioni dolaze na Zemlju. manja je ad frekvencije syjeUosti izYora koji se nalazi izvan polia sile teze. Kako su povezani vremenski intervali kojl se posmatraju IZ razlicitih (nercijalnih sistema? 5. c) s = v6t =10420 m. KoUka ce biti duzina rakete u praveu kretanja.1·10.2 km/s.87 c) 16. Kolika energija mirovanja odgovara: a) masi mirovanja elektrona. tj. Koliko je puta njena troma masa ve6a ad mase mirovanja? .6.< .2. (R: Ek '" !!>mc l . za posmatraca na Zem!ji.19 . b) L' "" 6. Kineticka energija cestice jednaka je njenoj energiji mifovanja. b) prirastaj mase elektrona.998 C? b) Koliki 6e put preti mi~n u svom sopstvenom sistemu refereneije za vrijeme srednjeg zivota? e) Koliki put prede mion u odnosu na posmatraca na Zemlji? (R: a).2MeV = 3.494.duzina tijela u sistemu u kojem on miruje L'· duzina Ujeta u sistemu U odnosu na ko]i se on krece brzinom v. Sopstvena duzina rakete je L ".55.8.51 MeV. vrernenski intelVal koji posmatrac u S mjeri na casovniku u sistemu S' v • brzina sistema S' u odnosu na sistem S. prelaze veei put od 10 km. pod djelovanjem kosmickih zraka.us.brzina tijela U odnosu na sistem S' v .'kg. ukupne energije E i energije mirovanja Eo je gdje je: E= In eZ . 6t::: 34. tj.

85.24 srebro 4.. atmosferski prltlsak standardno ubrzanje slob.50 ..'. n .053 0.42 0.898·10·$ Km <Vazduh c.....u $.2 2.022·10 23 A).27.06 0.0 4.p r.G T. 1.81 m/s2 JlIl=9.iir .10 0. M..' Oinikron 'PI'.56 1....·".11·10-31 kg mp=1 .\.v 3..10.12 0.. .49 1. 1.t(' b=2.DODATAK 1 VaZnlte f IZIC e k onst ante ' .1.' P.4959787·10 11 19 0. Predmeci decimalnih mjernih jedinica Grcki alfabet A.€ Z.8066 m/s2"'9.52 koristantan ·nikelin lilij natrij alumlnij gvozde 2.. Indeksi prelamanja nekih !vari ..80 1..5.' .60 1.- -.·.47 1.25 4. .007276 u=1 . 'trartsf...'''.~726. ..< 'n" ..0003 1.39 0.6484... . p!10·6 nm) masa elektrona masa protona masa neufrona masa alfa-cestlee standardna temperatura standardn. X.ro <.<p sigma . . pada Bohrov magneton Bohrov poluprecnik solarna konstanta elektronvolt astronomska jediniea .3 4.66057.piko fernto F/m c I a al0 10 10 10 10 10 10 10 10 da h k M G T P E deka hekto kilo mega jiga tera oeta eksa B.pds.0 n..958 0..'...:".67495. fAt"V)." mi 1·0"·' ..i'ij~Clnosd?6nstanfe .a 'velicbitr .• .56 1. 10.207 0.36 1... ". a.486·10"':u:9..54 1..35 4. porculan staklo • v. brzina svjetlostl u vakuumu permeabllnost vakuuma permitivnost vakuuma elementarni naboj Planckova konstanta Avogadrova konstanta .' ..: .0006 2.10 0..:/_..y 'bet~ M E.54 1.097.-_. 10" .008665 u=1." 1.31 platina olovo volfram ziva J c:1370 W/m2 eV=1.li.P '0 E.e K.017 1. . 0. .63 2..K theta-'.38·1 0.54 4.027 0.~ aff3.42 Relativna permitivnost vazduh F=9. ·'k 2.11 Nd/kg2 u=1 .602·10· 19 7 deei eenti mili mikro nanD .... "'-c'·".299792458 mls _i .50 -1.<. il>si..36 1.'--. Izlazni rad elektrona iz metala I' ••••••• mu=4...-'. .42 m 216 217 .-" Y..24 JfT ao".15 K Po=101325 Pa g=9. gravHaclona konstanta atomska jedlnica mase 1=6..'.67-10. m e=5.60 -1.' .107 m·l 4 terpentin led veda meti!alkehe! etila!kohol slaklo (kron) staklo (Ilint) kamena so kvarc anilin seGer ug!jik-disulfid dijamant Rydbergova konsfanta Boltzmanova konstanta Stefan-Boltzmanova konstanta Wienova konstanta k=RJN A=1 .099 0.Cc 'peirdlei .27 kg aceton g!Jcerin kalij-hlorid benzol Specificna elektricna otpornost.fi "hi h=6.415 0.=1 .10-11 m jri'~I~1 ..··· ••··.a I.rt _ .626·10·34Js NA=6.38 2.6 2 6 7 81 ..672. i!. 6 W/m2.X 'f1..51 ·n· 1.31 1.. W 10 10' W W W W d c m " n p 11o=:"4n·10· HIm £o=8.33 1. jpsilo.47 0. "..T ...33 1. gama delta -epsilon zeta ota N.. 'iota kapa'lambda. tvar . .• .7 6.10·27kg aJumlnii Dakin 4.. c". cezij kalij . . marl moJarna gasna konstanta Faradayeva konstanta .ulje ipapir parafinpaplr . H.314 Jfmol·K ··1········ L 1.0 2.10· 1<! e=1..10..602·10· J AU".22 :'meiai cink 'lI(eyr:· 4. 10 G/mol R~=1 .10·27kg m.23 J/K 0=5. 3..•.292.W Q..00151 u T0""273..c. ' omega " R=8..81 2.

.S ~l I.. 1 ----.90 zz ZJ 24 V 50. Po " I 126.22 " Nb 92.9055 Pd 10M 7B Ag Au Cd .~~---~- .85 Re 166. it No 'n.49 180.025 {2l7) "" Ac 'Unq Unp Unh (l6lJ (26Z) (Z63) 00' .~.451 J5 Ar 39.~ 0' '" 0' '" '" '" en W --J ~ ~ -::=: <0 . ~ 3 0 0 0 2.00260 C 12.69 IZL?5 " Sb Bi 83 5Z 127.94 Mn 54.179 18 15 P 30. • • • ~ f .m "'" '" ~ ~ 00 JJ ~~ cr 0 '" 6 cr ~g m = <0 c: <D :J !'> .905S Ba 137. ' .59 " TI Z007 Pb Z07.46-78 Sr 87.0< +--s-->- . 5' '" " 3 cr 0 <D < IGi -g .-.9045 5.59 J< As 74. Xe 131. Ga 69.:J C Co> OJ .. 50) N 14. <D <D <D 0 3 Q l:J .9tl59 '" Zr 91.% Br 19.981$ J1 Si 28.60 Te ~ 55 56 57 7Z 7J Cs ll2.904 " Kr 8J.:'i.~. Zl d .-H 1.62 " Y BS.102 J1 Ca 4.' . () 0 () () ~ '" I ::l a 5- ? Fa ..9414 Cr 51.2 Ir 19Z.868 79 JO Zn 65..09 '" Hg lOO.::- ''" ''" " I~ " 0 <D <D ~.5% '7 107. 11 • Be 9. IC... 3 .!!!.I c: 'C ill Q. OJ §' ~ :J JJ 5' §' '" ~ '" 0 0 0 m 0 0 3 c" D- m 5' '" <0 <0 '" I~L Co> :J "O> 0> '" 1+ f '" '" '" " 'g _on.105 2() ...81 tJ 6 7 5 .9055 89 Hf Ta 178..34 La 138. ~: " (') ~ en i? 0 g .9559 Ti 41.0080 IIA IIA 2 I1IB ilIA 3 IVB IVA 4 VB VA 5 VIB VIIS VIA VIlA 6 7 Novo -------8 9 10 VIII VIII IB IB lIB lIlA IIIB lIB 12 IVA IVB 14 VA VB 15 VIA VIlA VIB VIIB 16 17 0 0 11 13 18 3 Li .9332 <5 " Ni 58.2 Os 1911.9%2 Ro 101.. p . IJ '0 ~ A '" OJ <0 co co W 0 . :J ~ <0 "c: 0 0 D- <0 0 D- ::l.. F 18.086 .2l.lZ 77 Pt 195. .:: 0 '" en en 0 --J ~ 'C o .2. 3 0 5. i '-- [f .0 <D <D <D <D <D < '~" A 0- .996 95.3 98.9479 7' 75 76 W 183.9606 (lWl {UtI Rn 87 88 Fr (ZZ3) Ra ZZ6..2 B2 I .08 J8 Sc 44.::l C c: OJ <0 <D N 0> ::> 3 ~ z :J .948 K 39.y ~ ~ W ~ " P "0 0> JJ o· Co> ~ ~ It '.9738 Jl " S 3Z.0. " a 3 . ~ 3 en 0 0 0 0 0 '" '" 0 " " '" 3 0- 0 A ..82 Sn 118..06 CI 35.~.9984 11 r-zHe 4.'" 0 a..~ "0 <D l "- a.9994 " Ne 20.37 l!2. " '" ~ 0 0 0 0 in' C '" 3 " '" "" c'" =: .=: D- =: 0 <0 0 D- '" '" '" m & '" '" '" en r::i '" ". Tc . gt'.9&65 206.9380 " " Fe 55.'<l ~ " ~ if D- N :r ~ ~ CQ Q :.{l 1 ~ il 0 <D ili A '3" Q :J ~ 8. OJ ?' :Il c" <0 en 0 :..-.. 52.72: " Ge 72:.80 " In 114..9898 19 Mg 24. '" "" "5' ~ 0 0 !2: o 3 m 0 0 0 0 0 0 .71 46 " Cu 63.!:to ~ I. Periodni sustav elemenata Broj grupe Izmijenjeno Povijesno IA IA r-.847 44 27 Co 58.0067 0 15. AI 26.4{) Rb 85.01218 1Z 5 B 10.011 Na 22.'" OJ CD !:!: ~r .:: '" --J ~ '" '" '" '" '" en :.~ '" ::l (") 0 a a=: (") ~ U> OJ :J .30 85 86 At (llO) 196.: • .~ '? .9064 " Mo.9216 Se 18.. ::T U> a.07 Rh IOZ.