P. 1
Metabolizam

Metabolizam

|Views: 727|Likes:
Published by Mery Mery Zubović

More info:

Published by: Mery Mery Zubović on Mar 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/19/2014

pdf

text

original

METABOLIZAM Svi procesi koji se odigravaju u živućem organizmu.

Metaboličke promjene se dijele na: anaboličke – gdje se iz jednostavnijih spojeva sintetiziraju složeni spojevi i kataboličke – razgradnja velikih složenih molekula u manje i jednostavnije. U organizmu su prisutni i jedni i drugi procesi, hrana se cijepa kataboličkim procesima. Za vršenje procesa metabolizma ključan je stalan dotok energije (E). Za održavanje života neophodan je stalan dotok energije, to je karakteristika heterotrofa. Takvi organizmi su termodinamički nestabilni. Primanjem energije održavaju termodinamičku ravnotežu. Ta energija se dobiva razgradnjom različitih krmiva koji se u procesu probave razgrađuju do manjih molekula, resorbiraju i dalje hidrolitički razgrađuju. METABOLIZAM UGLJIKOHIDRATA Ugljikohidrati predstavljaju polovicu energetskog supstrata neophodnog za odvijanje metaboličkog rasta, za procese zamjene, sekrecije, resorpcije, ekskrecije, rasta i fizičkog rada. Glavni oblik ugljikohidrata je glukoza. Ona je od vitalne važnosti u staničnom metabolizmu. Zbog toga se njezina razina održava relativno u uskim granicama u cirkulaciji. Zalihe glukoze u organizmu su glukogene rezerve mišića i jetre. Bitna razlika u metabolizmu glukoze postoji između preživača i nepreživača. U nepreživača se polimeri UH (škrob) razgrađuju do glukoze i ona se apsorbira u krv. Preživači celulozu (polimer glukoze građen iz oko 10000 glukoznih molekula, kao izvor glukoze služi i škrob, amiloza i amilopektin) razgrađuju do hlapljivih masnih kiselina (octena, propionska, maslačna), no na njih utječe obrok. Celuloza se optimalno razgrađuje ako nije ušla u kemijsku vezu s fenolima, npr. pri lignifikaciji. Hemiceluloza je spoj građen od pentoza. Netopivi UH su visoko razgradljivi – starija krma ih manje ima od mlade (slama<trava). Obrok sa više celuloze daje više octene, a ako je obrok koncentriran tj. bogat škrobom nastaju veće količine propionske. Te hlapljive masne kiseline su važan energetski izvor, čak i do 80% potreba se može zadovoljiti putem tih spojeva. Od tih kiselina samo iz propionske može nastati glukoza pa je zbog toga u životinjama pri ishrani sa voluminoznim obrokom stalno prisutni procesi glukoneogeneze (u preživača kontinuiran proces, u nepreživača tek nakon obroka). Propionska kis + AK daju stalan izvor glukoze. Da bi se glukoneogeneza mogla intenzivno odvijati važno je da su u organizmu stalno na raspolaganju dovoljne količine tih preteča. U tom procesu važan uvijet je i kapacitet organa za
1

glukoneogenezu (jetra, bubrezi, mišići – služe kao izvor AK koje koristi jetra, manje bubrezi). Kad je u pitanju glukoza može doći do hipoglikemije – snižena koncentracija glukoze u krvi, dolazi do nesrazmjernosti između potreba i proizvodnje, dolazi do pada razine koju smatramo patološkom. Hipoglikemija je glavni čimbenik ketoze u goveda. Javlja se u bređih ovaca u obliku graviditene toksemije – u životinja sa 2 ploda, plod podmiruje svoje potrebe fruktozom, nastašica glukoze je praćena porastom ketonskih tijela. Hipoglikemija novorođene prasadi – zbog velikih poreba za glukozom gdje laktoza ne prati potrebe rasta. Važnost glukoze – hormonska regulacija glukoze, postoji nekoliko tkiva gdje je velika ovisnost o glukozi, nervno tkivo (glukoza je jedini izvor E), mišićno tkivo, masno tkivo, fetus, mliječna žlijezda. Kratka i jaka hipoglikemija – kad je u pitanju živčano tkivo može doći do nesvjestice, teških oštećenja mozga, pa i smrti. U prolongiranom gladovanju dolazi do adaptacije živčanog tkiva na ketonska tijela (započinje štednja na glukozi), na to stanje su posebno otporni preživači, najviše ovca – ona može izdržati razinu glukoze od 1mmol = 18mg%. Mišići koriste glukozu za proizvodnju glukogena, glukogenske rezerve su veće u mišićima, nego u jetri zbog veće mase mišića. Glikogen, tj glukoza su važni u mišićima jer se mogu iskorištavati u naporima – nastaje mlječna kiselina koja ulazi u krv – odlazi u jetru → glukoneogeneza (corijev ciklus). Masno tkivo – glukoza je važna, nastaje glicerolfosfat – ključna za esterifikaciju. Masno tkivo i mliječna žlijeza ne sadrže dovoljno glicerol kinaze (vrši fosforilaciju). Masno tkivo se jedino može snadbjevati sa NADPH iz glukoze (pentozafosfatni put). Važnost glukoze za fetus – za proizvodnju fruktoze koju fetus koristi kao glavni E supstrat. Glukoza je važna za mlječnu žljezdu (sinteza galaktoze). U mlječnih krava i do 85% ukupnog tjelesnog metabolizma glukoze može činiti proizvodnja laktoze. U preživača E supstrat je acetat tj ketonska tijela. Resinteza tj proizvodnja glukoze iz nešećernih tvari – glukoneogeneza, kao sirovine su pirogrožđana kiselina, mliječa kiselina i AK. Glavna mjesta gukoneogeneze su jetra (85%), ostali dio glukoze nastaje u bubrezima. U preživača kao sirovina se koristi propionska kiselina. Od AK najčešće dolaze GLI, ALA, GLN, te glicerol.

2

METABOLIZAM MASTI Masti se nalaze u stanici u obliku strukturnih lipida (fosfolipida) i neutralnih masti. U masnoj stanici je stalna sinteza i razgradnja→te se promjene nazivaju lipidnim ciklusom. Dugolančane masne kiseline dolaze iz krvi kao glavni snabdjevači – lipoproteinske čestice (VLDL čestice i hilomikroni) – pod utjecajem tkivne lipaze dolazi do cjepanja, nastaju slobodne masne kiseline koje ulaze u st. (važna uloga glicerol fosfata). Iz neutralnih masti vrši se mobilizacija pod utjecajem lipaze osjetljive na hormone. Masna st. razgrađuje triacilglicerol, nastaju slobodne m.k. ulaze u krv i vežu se na proteine – albunini su glavni prenosioci, najviše ovise o razini lipolitičkih hormona. M.k. ulaze u pojedina tkiva=velika količina E. Lipidni ciklus-osim sirovina za stvaranje masti, masna st. sintetizira dugolančane m.k. Počinje sa acetil-CoA (važna je i glukoza sa PPP putem i NADH – donator H). U preživača – acetat (octena kiselina) – sirovina za sintezu masti (u vimenu), a iz njega β maslačna kis. Za sintezu masti kao ključni enzim smatra se acetil-CoA karboksilazanastaje malonil CoA. Prilikom lipolize dugolančane m.k. se ili oksidiraju u perifernim tkivima ili se koriste kao sirovina masti npr. u mliječnoj žlijezdi. Velik dio dugolančanih m.k. apsorbira jetra i koristi za proizvodnju ketonskih tijela. Ukoliko u perifernim tkivima dolazi do nesrazmjera između β oksidacije i Krebsovog ciklusa povećane količine acetil-CoA kondenziraju u acetoacetilCoA. Jetra posjeduje enzim deacilazu koja iz acetoacetil-CoA proizvodi acetoacetat, iz njega nastaju aceton i D-3-hidroksibutirat. Često se javlja i metabolička acidoza, može doći i do promjene pH krvi. Intracelularno snabdjevanje glukoze poremećeno je u slučaju gladovanja, dijabetesa i ako ne postoji srazmjer u odnosu između masti i UH. Često u takvim prilikama dolazi do pretrpavanja jetrenih st. mastima, moguća pojava samozamašćenja ili masne degeneracije-takva jetra funkcionira na bitno sniženoj razini. Funkcija masti, tj lipida – najoptimalniji oblik uskladištavanja E. Samo skladištenje masti odvija se u različitim tkivima. Najvažnije je masno tkivo(10-30 % vode u suhoj tvari, mast čini 90 %, prot. 5%). U jetri oko 6%. U plazmi su glavni oblici esteri kolesterola, kolesterol i fosfolipidi. Određene količine masti se deponiraju u poprečnoprugastim mišićima. Transportni oblik masti su lipoproteinske čestice: hilomikroni - čestice koje sadrže malo proteina, a puno neutralnih masti, nastaju u stanicama crijevne sluznice, otpuštaju se u limfu, te zaobilaze jetru. Sadrže različite apolipoproteine (A, B, C). Za hilomikrone je karakterističan B-48, a B-100 proizvodi jetra i on je svojstven za VLDL čestice. Nakon što uđu u plazmu,
3

sastav hilomikrona se brzo mijenja, gube apoproteine, a u njihov sastav ulaze proteini C skupine (djeluju kao aktivatori tkivne lipaze koja je vezana uz endotel kapilara). Na taj način skupina C-proteina je važna za čišćenje plazme od djelatnih masti (manjak C-prot. nakon obroka dovodi do hipertrigliceridemije-patološki porast neutralnih masti u krvi). Najveći dio 3glicerida se uklanja iz hilomikrona već u prvom ulazu u periferna tkiva, ostatak čestica se naziva hilomikronski ostatak (sadrži oko 15 % masti), prihvaća ga jetra. Čestica slična hilomikronu je VLDL čestica (very low density lipoprotein), nastaje u jetri kao rezultat sinteze masti ili ekstrakcije pojedinih tvari koje jetra pretvara u molekule masti. VLDL čestice putuju krvlju do masnog tkiva. Iz VLDL nakon djelomične ekstrakcije neutralnih masti prelaze u IDL (čestice srednje gustoće). IDL dobivaju apoprotein sa HDL i prelaze u LDL koje su glavni prenosioci kolesterola u organizmu. IDL i LDL iz plazme uklanjaju jetrene st, ali i druge st. u organizmu koje posjeduju LDL receptore. Djelomični ili potpuni nedostatak LDL receptora izaziva sklonost prema aterosklerozi, genetski poremećaj. Apoproteini nastaju u st. jetre i sa lipidima stvaraju HDL. Višak slobodnog kolesterola i fosfolipida sa površine hilomikrona zajedno sa VLDL u procesu hidrolize triglicerida (u kapilarama) se prebacuju na lipoproteine iz frakcije HDL. Enzimi transporteri omogućuju prebacivanje. Slobodni kolesterol se u tim česticama esterificira. Uloga HDL je u doniranju C-apoproteina (skupina za aktivaciju tkivne lipaze), ulaze u sastav hilomikrona i VLDL. HDL sa LDL prenosi kolesterol do stanice koje ga koriste u povišenoj mjeri (gonade i kora). HDL – ključna uloga u skupljanju kolesterola, tj. te čestice odstranjuju suvišak slobodnog kolesterola iz perifernog tkiva prebacujući ga na LDL. Jedan dio ide u jetru i žuč (preko jetre do žuči). HDL je dobar kolesterol, nema opasnosti u taloženju, koristi za snabdjevanje st. kolesterolom. LDL je loš, potencijalna opasnost. Što veći udio otpada na HDL manje su opasnosti od ateroskleroze. Nedostatak ili defekt na LDL receptorima – opasnost od ateroskleroze, manjak proteina koji su zaduženi za endocitozu LDL čestica naziva se obiteljska hiperlipoproteinemija (nasljedna). U mliječnih krava primarni poremećaj je ketoza, nije potpuno razjašnjeno da li utječe na endokrini sustav. Poremećaj u metabolizmu masti i UH javlja se u krava u početku laktacije (u prvim tjednima), u ovaca u kasnijoj trudnoći i u koza u kasnijoj trudnoći ili u početku laktacije. Javlja se zbog disproporcije u energetskoj ravnoteži, koja postaje negativna. Životinja troši veće količine energije, više nego što ih može unijeti putem obroka. Javlja se
4

u čovjeka kao popratni simptom dijabetesa. Poremećaj je popraćen porastom ketonskih tijela u tjelesnim tekućinama (u krvi, ali se izlučuje pojačano putem urina i mlijeka). Bolest može poprimiti različite forme – dolazi do mršavljenja ili se javlja u akutnijoj formi – depresija CNS sa komom. Češće se javlja u starijih životinja, poremećaj se ponavlja. Životinje u svakoj laktaciji mogu stradati od ketoze. Ako se bolest javi u težoj formi i u više životinja – u staji se osjeti miris po acetonu (mošusu), jer se znatne količine izlučuju u obliku izdahnutog zraka. Razina ketonskih tijela u urinu je relativno visoka, 4 puta veća nego u krvi. Koncentracija ketonskih tijela se određuje u krvi. Dolazi do porasta glukoze koja u preživača iznosi 50 mg, granica je 40 mg, tijekom manifestirane ketoze spušta se i ispod 25 mg. Svi ostali znaci su posljedica niske razine glukoze (hipoglikemija). Javlja se porast slobodnih masnih kiselina zbog pojačane lipolize u masnom tkivu (lipoliza je jača od sintetskih procesa). Obrnuti proces je pojačan prijenos masti iz jetre prema perifernim tkivima. SMK nisu vezane za glicerol, u jetri se prevode u ketonska tijela. Mala količina β-hidroksimaslačne kiseline nastaje u sluznici buraga kao proizvod redukcije maslačne kiseline. Njezin oksidacijski proizvod je β-hidroksi masalačna kis. U razvoju ketoze kritična tvar je glukoza koja se u buragu pretvara u hlapljive mk (HMK). U mliječnih krava rastu potrebe za proizvodnjom laktoze, a glukoza nastaje glukoneogenezom, važan je izvor propionska kiselina iz buraga i AK. Dolazi do nesrazmjera između potreba za glukozom – organizam doživljava nadostatak energenata pa uslijedi pojačana lipoliza. Pojačanom glukoneogenezom oksalacetat izlazi iz Krebsovog ciklusa, a posljedica je stvaranje ketonskih tijela. Kao posljedica ketoze javlja se masna jetra (količina masti može preći i do 30 % u nativnom preparatu). Na razvoj utječe hranidba, učestalije se javlja kod pretovljenih životinja tijekom suhostaja. Ishrana lošom silažom (povišena kol. mliječne i maslačne kis.) Toksemija ovaca – metabolički jednaka ketozi mliječnih krava, smrtnost je velika. Hrana mora biti kvalitetna sa koncentratom, dovoljno propionske kiseline za glukoneogenezu za energetske potrebe ploda. METABOLIZAM MINERALA Minerali su nephodni za odvijanje fizioloških promjena u ogranizmu. Djeluju u svom elementarnom obliku ili kao dio posebnih sustava. Dijele se na mikro i makro elemente. U organizmu je poznato sa funkcijom 25 minerala, a nađeno je još 30-tak kojima se ne zna funkcija.

5

Kalcij i fosfor Javljaju se zajedno, glavni građevni elementi koštanog tkiva (kristali hidroksiapatita). Ključnu ulogu u stvaranju koštanog tkiva imaju osteoblasti (sinteza) i osteoklasti (razgradnja). Apsorpcija – u dubini koštanog tkiva – važna uloga osteocita. Koštano tkivo često služi kao uskladišteni oblik Ca – P za organizam – ostecitna resorpcija. Organizam je osjetljiv na razinu Ca. Hipokalcemija – snižena razina Ca, izaziva pojačanu podražljivost, organizam pokazuje znakove hiperksitabilnosti. Na normalne podražaje reagira pojačano. Ako je razina Ca previsoka životinje pokazuju znakove snižene podražljivosti. Ca se u plazmi javlja u vezanom obliku, a dio ga se tj pola nalazi ioniziranom obliku. U kojem je ključan za procese zgrušavanja krvi. Primjenom antikoagulansa – veže na sebe Ca ione, sprešava se zgrušavanje krvi (oksalat, citrati). Ca je važan za egzocitozu pri sinaptičkom prijenosu podražaja, za kontrakciju poprečnoprugastih mišića, u stanici djeluje kao sekundarni glasnik. Na metabolizam Ca i P ključan utjecaj ima vitamin D, utječe na apsorpciju iz probavnog trakta i iz koštanog tkiva (premještanje Ca iz koštanog tkiva u krv, tj krvne tekućine). U slučaju nedostatka Ca u krvi ubacuju se iz koštanog tkiva. Vitamin D ima ključno djelovanje na apsorpciju Ca u bubrezima. Vitamin D se javlja kao preteča u neaktivno i aktivnoj formi (dehidroksikalciferol) – nastaje u bubrezima i to pod utjecajem parathormona (PTH). Stanice paratioidee su osjetljive na razinu Ca. Ako Ca padne na 3,5-4mmol/l započinje proizvodnja tog hormona, a on u bubrezima dovršava metabolizam vitamina D. Parathormon bez vitamina D nema funkcije. Vitamin D je ključan za apsorpciju Ca u probavnom traktu, bubrezima i koštanom tkivu. Kalcitonin proizvode parafolikularne stanice tiroidee, snižava razinu Ca u krvi. U organizmu se može javiti i deficit Ca – hipokalcemija (snižena razina Ca u krvi, koja je različitog opsega). Nedostatak Ca u mladih jedinki izaziva rahitis, a kod starijih dolazi do snižavanja razine košatanog tkiva – osteomalacija (savitljivost koštanog dijela). Hidroksiapatit je važan za normalnu osifikaciju, ako ga nema poremećena je osifikacija. Ključno mjesto osifikacije je u području epifize, tj epifizne pločice u blizini zglobova pa u jedinki sa poremećajim dolazi do povećanja tog dijela, zglobovi su natečeni i neproprocionali, duge kosti su savitljive (tibija, femur). Za rahitis je ključno i mjesto gdje dolazi do stvaranja kvržica, na mjestu spoja koštanog i hrskavičnog dijela rebara. Ako Ca padne na 1,5mmol/l, javljaju se tetanički grčevi (grčevi
6

poprečnoprugastog kosturnog mišića, može dovesti i do smrti). U puerperiju visokomliječnih krava javlja se poremećaj puerperalna pareza (mlječna pareza – uzetost). Posebno zahvača stražnje ekstremitete, životinja leži i nije se sposobna dignuti. Mlijeko sadrži i puno Ca, pa te velike količine Ca koje pređu u mlijeko izazivaju hipokalcemiju. Hipostatska pneumonija – životinja leži u istoj poziciji na istoj strani. Manjak Ca može biti izazvan suviškom P. U takvim se slučajevima javljaju osteodistrofične promjene. Zbog visoke razine P dolazi do pojačane aktivnost paratireoidee. Pojačano se luči PTH, a vrši se i reapsorpcija Ca iz koštanog tkiva. Može biti takvog intenziteta da se koštano tkivo nadomješta vezivnim tkivom te dolazi distrofičnih promjena. Poremečaj se javlja u svinja, mladih konja, pri ishrani životinja s velikom količinom posija koje imaju puno P. To je nutricijski hiperparatiroidizam – pojačano lučenje PTH zbog visoke razine P u hrani. Visoka razina Ca u hrani izaziva smanjenu apsorpciju nekih drugih minerala (u svinja Zn – parakeratoza). Poremečaj zahvača sva tkiva, vidljiv je na koži, javljaju se hiperkeratotične naslage i koža je gruba i krastava. U koštanom tkivu P je zastupljen sa 80% od ukupnog. Preostali dio se nalazi u različitim esterima. Posebno su tu spojevi koji čine E metabolite, ključan je u molekuli nukleinskih kiselina. Uz metabolizam P važno je napomenuti da se razlikuje u preživača i nepreživača. Nestašici su skloni nepreživači. P se u biljnoj hrani nalazi u sjemenkama u obliku fitata koji se u preživača razgrađuju pomoću MO, dok u nepreživača probavni enzimi fitate ne mogu razgraditi. Iako ih životinja ima ona može oskudjevati s P jer daje lažnu sliku o količini P. Ako se obrok zasniva na voluminoznoj krmi (sijenu) dolazi do nestašice P jer ga ta krma malo sadrži, dok ga koncentrat ima dovoljno. Nedostatak izaziva rahitis. Znak nedostatka P, alotriofagija – nastrani apetit (javlja se u kvalitetnih životinja s lošom ishranom). Deficit P često prati i poremečaj plodnosti. Regulacija P se vrši preko PTH. Fibrozna distrofija suvišak P će izazvati nestašicu Ca (kod svinja i konja – sekundarna nestašica). Ca:P=2:1 je optimalni omjer, takav se računa i u krmivima. A Ca:P=7:1 suvišak Ca neće bitno poremetiti P. Ca:P=1:2 – fibrozna osteodistrofija. Taj omjer imaju mesno – koštano brašno i posije, pa se više mora paziti na omjer u koncentratima. PTH i kalcitonin imaju ključnu ulogu u reguliranju Ca.

7

Magnezij Glavni deponij Mg je koštano tkivo. Mg se isključivo nalazi intercelularno. Posebno s njim bogati mitohondrij, jetra. Apsorpcija – u vrijeme zimske ishrane apsorpcija je veća nego kod ljetne. Ljetna ishrana – glavni obrok je paša bogata N, u buragu se proizvodi više amonijevih iona, a takav obrok sadrži veće količine K. Zbog toga nastaje Mg – amonijev sulfat – netopiva sol, razlog smanjene apsorpcije. Mg je ključan u metabolizmu i stavaranju koštanog tkiva te u prijenosu fosfata. Svi enzimi koji su uključeni u procese fosforilacije i defosforilacije (kinaze, defosfataze) aktivirani su Mg ionima. Mg je važan za prijenos podražaja kroz neuromuskulatornu sinapsu. Može se javiti kao nestašica – hipomagnezijemija. Nestašica Mg u pravilu izaziva porast Ca, zbog toga se javljaju u svinja znakovi koji prate suvišak Ca (poremečaj u okoštavanju). Životinje postaju preosjetljive nerado stoje??? Pašna tetanija – poremećaj u metabolizmu Mg pri pašnoj ishrani – skup sindroma. Javlja se zbog snižene apsorpcije, nastanak netopljivih Mg soli. Posebno tome pogoduje gnojenje pašnjaka sa N i K. Ta paša ima manjak E a višak proteina. U buragu NH4 veže Mg – pojava pašne tetanije. Bolest se javlja nakon 2-4 tjedna pašne ishrane. U tom intervalu razina Mg koja inače iznosi od 18-30mg% može pasti ispod 18, kronični deficit Mg, ako padne ispod 5mg% je pašna tetanija. Javlja se razdražljivost, slabiji apetit, pad mliječnosti, trzanje mišića u području lica i lopatice, životinje teturaju, ruše se na bok, ispruženi vrat, javlja se škripanje zubima, slinjenje, veslanje nogama, koma, smrt. Kalij, natrij, klor Kalij – glavni elekrolit u st, Na i Cl izvan stanice. Vitalna uloga u održavanju osmotskog pritiska. Regulaciju Na i K vrši hormon aldosteron. Deficit K je čest u slučaju deficita Mg. Velike količine gubi se proljevom. Suvišno uzimanje NaCl nije pogodno jer može doći hipertenzije (viskog tlaka). A manjak ima suprotni učinak. Postoji stanja povišene potrebe za Na, u organizam se unose povećane količine NaCl. Velike količine Na se izlučuju mlijekom, znojenjem. Nestašici Na pogoduju brzi rast životinja, alpska paša, visokokultivirani pašnjaci, visoka proizvodnja mlijeka. Znakovi nestašice: gubitak apetita, mršavljenje, pad mliječnosti, pijenje vlastitog urina, izbezumljeni divlji pogled, lizanje drugih životinja (znoja).

8

K – biljke ga sadrže više od Na. Moguć deficit pri velikom udjelu proteina u obroku, kada je smanjen udio voluminozne hrane. Sumpor Služi MO buraga za proizvodnju AK metionina, iz kojeg se mogu proizvesti esencialni spojevi – cistein, cistin i biotin. Dodavanje S – kad se u hranu dodaje niska količina proteinskog N (metionin) i neproteinskog N u većim količinama (uree). Metionin se u preživača smatra limitirajućom AK kao i lizin. Povećane potrebe za S u ovaca – vuna sadrži visoke količine cisteina i cistina. Kobalt Prvi mikroelement. Esencijalan za preživače, sastavni dio molekule vit B12 (kobalamin) kojeg sintetizira mikroflora buraga. Ključan je element kod perniciozne anemija – nedostatak Co/B 12. Osim za proizvodnju eritrocita B12 je ključan za transformiranje propionske kiseline preko metil – malonil – CoA u sukcinil CoA. U toj transformacji ključan je enzim mutaza, a kao njegov CoA B12. Na nedostatak su posebno osjetljive mlade (janjad) i gravidne životinje. U slučaju nestašice pomor nakon partusa. B12 se u velikoj količini izlučuju mlijekom – posljedica pomor janjadi. Osim tih znakova u obliku pomora, životinje su u lošoj kondiciji, osjetljive na bolesti, javlja se hipoglikemija, anemija (bitno sniženi broj eritrocita). Ključno je narušen promet masti, zamaščena jetra. Uzrok tim poremečajima je nedostatak Co u tlu (mediteran, pustinja), manje od 2,5mg/kg u tlu javlja se deficit Co u krvi. Ako je u obroku manje od 0,07mg/kg za ovce, 0,04 za goveda i 0,1 za janjad – deficit. Nestašici pogoduje visoka razina Mn u tlu. Jod Jedna od ključnih funkcija je odvijanje bazalnog metabolizma. U slučaju nestašice čitav niz poremečaja. Postoje biljke (iz porodice brassicaceae) koje djeluju inhibicijski na metabolizam joda (goitrogeno djelovanje). Tiocijanati i tioglikozidi – brassicaceae (repica, stočni kelj) – snižavaju metabolizam inhibicijom oksidacijskih procesa. Ti poremečaji mogu izazvati reprodukcijske probleme. Teška koncepcija, defektna mladunčad, rađanje bez pokrova.
9

Cink U nekim dijelovima organizma dolazi do jakog odlaganja Zn ( testisi, bubrezi, slezena, pluća). Zn se nalazi u sastavu velikog broja metaloenzima (karboanhidraza, karboksipeptidaza A i B, nekoliko dehidrogenaza). Zn – funkcionalni dijelovi u specijalnoj regulaciji proteina odgovornih za procese transkripcije – retinski receptori, receptori steroida, D-vit, stvaraju specijalne konstrukcije koje tim vitaminima, omogućavaju povezivanje na DNA (RE mjesta). U organima sa visokom količinom Zn je intenzivni promet i mitoza. Cinkom su bogati organi vezani za obrambeni sustav (epitelna zamjena), pogoduje proizvodnji spermija i limfocita. Nestašica Zn – može biti uzrokovana suviškom Ca, posebno su osjetljive životinje koje mogu primiti veliku količinu Ca ( fitati u sjemenkama bitno snižavaju apsorpciju Zn). Nedostatak izaziva smanjenje rasta, javlja se parakeratoza, neishranjenost. Posebno je primjećeno usporeno dijeljenje u epifiznim hrskavicama. U peradi nedostatak uzrokuje sniženu valjivost pilića, javljaju se malformacije. Željezo Ključni atom u hemu, mioglobin, hemoglobin – mišići. Hemoglobin 60-90 % je u hemu, a ostatak je uskladišten u jetri, slezeni, a jedan se dio nalazi u krvi u transportnom obliku. 10 % je vezano za aktin i miozin u metabolizmu. Sva novorođena mladunčad, osim prasadi, u jetri posjeduje dovoljene količine Fe. Niski placentarni protok nije moguće povećati ni dodavanjem Fe u hrani niti intravenozno. Mlijeko također sadrži niske razine Fe, moguća anemija. Krmačama se mažu sise sa preparatom sa Fe. Smanjena količina Fe – karakteristična je mikrocitna hipokromna anemija (mali eritrociti). U tih odojaka snižena je vrijednost hema. Razne vrste infekcija kod snižene količine. Bakar Visoke razine u jetri, bubrezima, mozgu, srcu gdje su stanice bitno snabdjevene mitohondrijima. Javlja se i u dlaci. U krvi je sastavni dio enzima celuloplazmina – neophodan za mobilizaciju željeza iz hemosiderina (skladišni oblik Fe). Cu je neophodan za stvaranje koštanog tkiva, biosinteze mijelina i melanina. Ključan je za procese eritropoeze. Primarni nedostatak javlja se zbog nedovoljnog unosa hranom i nedostatka u tlu. Nedostatak može izazvati visoka razina Mo i Mn. Nedostatak Cu izaziva anemiju u
10

janjadi, nekoordinirane kretnje. Ukoliko je prisutna visoka razina Mo razvit će se u enzotsku neonatalnu ataksiju. Nestašica izaziva nepravilnost u razvoju kostiju i vezivnog tkiva – nepravilnosti u pigmentaciji dlake, vune, depigmentacija, smetnje u reprodukciji i rastu. Osim za eritropoezu važan je za funkcioniranje imunosnog sustava. Snižena aktivnost citokrom oksidaze remeti proizvodnju antitijela. Suvišak Cu je toksičan, posebno su osjetljive ovce (hemoglobinurija). Razaranje većih količina eritrocita (u bubrezima prolazak kroz filtracijske pore – žutica, propadanje tkiva), gnojenje pašnjaka – stradavanje ovaca, povičena osjetljivost na bakar. Mangan Esencijalan za stvaranje hondrocita, za njihovu aktivost i proizvodnju. Utvrđen je u povećanim količinama u mitohondrijma, pankreasu. Nedostatak – peroza u peradi, poremećaj razvoja kostiju, iskliznuće kostiju. Kosti ekstremiteta – skraćene i odebljale. Izaziva poremećaj u reprodukciji (snižena koncepcija, smanjeno leglo). Selen Ključni dio enzima glutation peroksidaze. Preko njega uključen u katabolizam peroksidaze u procesima oksidacije masti. Donator H, oksidira se i reducira, postižući neutralizaciju peroksida. Cijepanje peroksida – užeglost masti. Glutation peroksidaza – zaštitna molekula, neutralizira peroksid i slobodne radikale. Najviša aktivnost utvrđena je u jetri i eritrocitima. Neke aktivnosti pripisane nestašici vitaminu E danas se uspješno suzbijaju dodavanjem Se. Vitamin E i C su antioksidansi, djeluju profilaktički. METABOLIZAM VITAMINA Organske tvari prisutne u hrani neophodne za odvijanje životnih procesa; nedostatak uzrokuje smanjen rast i razvoj. Za organizam ne predstavljaju izvor E. Prema kemijskoj građi dijele se na dvije osnovne skupine : a) vit topivi u mastima – sadrži UH dio bez polarnih skupina, hidrofobne tvari, A, D, E i K. b) vit topivi u vodi- B kompleks i vit C
11

U mladih preživača vodi se briga o vitaminima topivima u vodi jer može doći do nestašice. Nezasićene MK ubrajamo također u vitamine, linoleonska i linolna. Vitamin A (akseftol, retinol, ako je molelula u obliku alkohola-retinal,a u obliku anhidrida-retinal i retinska kis.) Javlja se u više izomera. Izvor vit. u hrani je β karoten. U životinjskim tkivima tj. preko hrane životinjskog porijekla vitamin A se prima u obliku estera. β karoten se u sluznici crijeva cijepa u retinal i reducira u retinol. Ta molekula postaje sastavni dio hilomikrona (lipoproteinske čestice). U sluznici crijeva aktivni enzim je karoten-dioksigenaza, cijepa β karoten u poziciji 9'-9''. U toj je cijepanju najefikasniji enzim je u peradi i štakora. Govedo, ovca i svinja imaju srednje aktivni enzim. Mesojedi slabo aktivan, a mačka nikako, pa mora primati vitamin A u hrani. Voluminozna krma, kvalitetno sjeno je dobar izvor vitamina A, ali nakon stajanja količina se znatno smanji. Vitamin A se putem krvi tj. hilomikrona skladišti u jetri (glavni skladišni prostor), najčešće sa palmitatom. Plazmini proteini ga također vežu u svrhu distribucije. Pojedina tkiva tad imaju specijalne receptore putem kojih se vitamin pinocitozom unosi u stanicu. U stanici postoje retinolski receptori, uz njih je vezana funkcija vitamina, tu spadaju i hormoni topivi u mastima koji nastaju iz kolesterola (npr. spolni hormoni). Ključna funkcija: vezan je uz osjet vida zajedno sa proteinskom molekulom opsin – sudjeluje u podražaju vida prilikom upada fotona na stanicu oka. Posljedica je otvaranje ionskih kanala, depolarizacija u živčanim završecima (depolarizirana st = podražena st.) – stvara se podražaj u očnom živcu koji putuje do centra u mozgu gdje se stvara osjet vida. Nestašica: noćna sljepoća, reprodukcija. Za normalnu funkciju je neophodan β karoten, nedostatak nepovoljno djeluje na ovulaciju i razvoj žutog tijela, česta je pojava ovarijalne ciste – folikul počinje dozrijevati, ali ne dolazi do ovulacije, može doći do nimfomanije – velika količina estrogena u cistama. Nedovoljna razina estrogena, ali bez ovulacije, životinja ne pokazuje znakove estrusa – tiho gonjenje. Životinje slabije koncipiraju, slab razvoj embrija, pobačaj. Utvrđeno je da je β karoten važan za spermatogenezu. Vit A je zaštitnik epitela, pri nedostatku poremećena je diferencijacija eferentnih stanica, nakon mitoze umjesto da se pretvaraju u visoko prizmatične one ostaju plosnate te se počinju keratinizirati. Poremećena je proizvodnja mucina (prekriva sluznicu,zaštita od mehaničkih oštećenja).
12

Takva sluznica je odlično mjesto za razvijanje upalnih procesa. Važan je za očuvanje integriteta stanične membrane, štiti oksidacijske i redukcijske kapacitete tih membrana. NMK su sastavni dio membrana, a one su osjetljive na oksidanse (superoksid, peroksid i slobodni radikali), A vitamin je važan antioksidans. Važan za rast i transkripciju određenih gena. Može se uočiti na rastu dugih kostiju (nedostatak). Važan za proizvodnju glikogena u jetri. Utjecaj ima i na metabolizam masti ali idrugih tvari. Posebno važan je utjecaj vezan uz vitamin D i E.U metabolizmu proteina sudjeluje u jetri i mišićima. Imunosni sustav – proizvodnja antitijela ovisi o količini vitamina A. Nedostatak vitamina smanjuje reakciju na stres. Znakovi nedostatka: sljepoća, keratinizacija, zamućenje rožnice, noćna sljepoća, nesiguran hod, gubitak apetita, smanjen prirast, suha i gruba dlaka. Domaće životinje mogu stvoriti određene zalihe vitamina u jetri. Dobro snabdjeveni organizam sa zalihama u jetri (važno za preživače) može izdržati 2 – 3 mjeseca deficitarne ishrane. Na proizvodnju mlijeka nije utvrđeno djelovanje vitamina A. Pri ishrani obratiti pozornost u gravidnih i životinja sa visokom proizvodnjom mlijeka, te snabdjevanje čistog vitamina A u mesoždera. Vitami D Javlja se u hrani kao provitamin, nastaje u organizmu. Označava se kao D3 ili kolekalciferol. Nastaje iz 7-dehidroksikolesterola pod utjecajem UV zraka. U biljkama je ergokalciferol ili D2, misli se da nastaje na isti način kao i kod životinja. Te su molekule inaktivne, aktivacija se vrši u jetri i to dodatkom OH skupine na C25 i u bubrezima na C1. Na taj način nastaje aktivna formula vitamina 1,25 dihidroksikolekalciferol. Ključna uloga u održavanju Ca i P u krvi, omogućena je normalna osifikacija koštanog tkiva. Razina aktivne forme vitamina D je regulirana hormonski, a važan je parathormon (PTH). Snižavanje razine Ca u krvi potiče lučenje PTH koji pojačava proizvodnju vitamina D. Djeluje na specifičan način kao hormonska molekula (u sluznici crijeva proizvodi proteine koji na sebe vežu Ca). Odgovoran je za apsorpciju Ca u bubrezima i mobilizaciju Ca iz koštanog tkiva. Nestašica: rahitis, tetanički grčevi, hiperosjetljivost i osteomalacija. Kod peradi lomljiva ljuska jajeta, savitljivi kljun i kosti. Najefikasnija prevencija: držanje životinja na otvorenom, voluminozna krma sušena prirodnim načinom.

13

Vitamin E Spadaju u skupinu tokola i tokotrienola. Lako se oksidira i naj načina djeluje kao antioksidans. Osjetljiv na NMK – u sastavu fosfolipida nalazi se u svim staničnim membranama (2,3,4 nezasičene dvostruke veze → područje hidrogenacije, mjesto oksidacije, dolazi do cjepanja dugolančanih molekula i iz do stvaranja reaktivnih molekula. Te molekule postaju slobodni radikali, i napadaju molekule u tom sustavu NMK. Oštećenje tih molekula poprima sve forme – oštećenje membrane, stanici se smanjuje funkcionalnost. Da bi se to izbjeglo vitamin E djeluje kao molekula koja amortizira štetno djelovanje tih čestica). Vitamin E je visoko otporan na visoku temperaturu, svjetlo; zrak vrlo brzo razara vitamin E jer se on oksidira. Vitamin E je u vezi sa selenom – djeluje sinergetski. Se je sastavni dio glutation peroksidaze, lako se oksidira, otpušta H, a stanica će iz peroksida i H proizvesti 2H2O. Vitamin E dio je respiratornog sustava, tj transportnog sustava elekrona u respiracijskom ciklusu u mitohondrijima. Sudjeluje u procesu sinteze hema. Osim fosfolipida štiti i druge molekule od oksidacije (vitamin A i β karoten koji su bogati dvostrukim vezama koje su osjetljivi na oksidaciju). Vezan je uz vitamin C – obnavlja oksidirani vitamin E, a vitamin E štiti vitamin C → uzajamni odnos oksidacijsko – redukcijskih reakcija. Deponira se u jetri, sadrži ga masno tkivo i mišići. Nedostatak izaziva čitav niz poremećaja pojedinih vrsta i to vezanih uz funkciju reprodukcije, poprečnoprugasto kosturno mišićje, srčani mišić i glatka muskulatura. Nestašice pogađaju i nervno tkivo, masno tkivo, jetru (degeneracija) pa mogu stradati i bubrezi, promjeni na koži. Postoje i individualne sklonosti po vrstama: svinja – mišićna distrofija (BVM), degeneracija srčanog mišića, zastoj u radu srca, nekroza jetre, utvrđena je žuta mast. Utjecaj vitamin C na rast i efikasnost ishrane nije utvrđena. Govedo i ovce – mišićna distrofija, miopatija – kretanje im izaziva bol. U janjadi ekstremiteti postaju ukočeni. Nestašice vit E i joda u preživača uzrokuju retencio secundinarium nakon poroda (zaostajanje posteljice), moguće i kvarenje mlijeka. U peradi encefalomalacija, javljaju se ataksije, dolazi do izokretanje vrata i glave, mišićna distrofija, smanjena valjivost. Vitamin K (filokinon) Glavna funkcija – sinteza protrombina u jetri iz kojeg nastaje aktivni trombin, enzim važan za zgrušavanje krvi. Nestašica se ne javlja ako se
14

životinje hrane kvalietetnom krmom. Pljesniva hrana sadrži dikumarol – sličan vitaminu K, no inaktivan kao molekula, veže se na mjesta na koja se veže vitamin K (kompetentna inhibicija). VITAMINI TOPIVI U VODI Vitamin B1 (tiamin) Građen je iz 2 prstena, tiazolnog i pirimidinskog. Aktivna forma je u obliku difosfata – tiaminpirofosfat. Glavna funkcija – dolazi kao koenzim, djeluje zajedno sa liponskom kis stvarajući lipotiamid. LTPP – sastavni je dio 2 važne dehidrogenaze u krebsovom ciklusu, piruvat dehidrogenaze i 2 – oksoglutarat. Kao tiaminopirofosfat je i neurotransmitor. Nedostatak vitamina – poremećaj enerergetskog metabolizma. Prvo zahvača živčani sustav, izaziva ataksije, srčane poremećaje, snižen apetit, gubitak na težini. Posebno je osjetljiva perad, polineuritis (upala živčanih vlakana), nekoordinirane kretnje. Preparat amprolium se daje ali je agresivan prema crjevnoj sluzinci, kokcidostatici se dodaju u hranu. Poremećaj u čovjeka – beri beri, ishrana sa žitaricama bez ljuske. B2 (riboflavin) U životinjskom tkivu se prevodi u flavinadenindinukleotid (FAD) – oksidoreduktaza, sadrži molekulu koja nastaje iz riboflavina. Nestašica uzrokuje poremećaje procesa vezanih uz energetski metabolizam. Oksidacija supstrata nije potpuna, životinje troše 15-20% više energije. Dolazi do nakupljanja masti (triaciglicerola) u jetri – masna degeneracija. U svinje je smanjen apetit, promjene na koži, preosjetljivost na svjetlo, prijevremeni porod; u teladi gubitak apetita, suzenje, upala usnih kuteva; u peradi paraliza nogu, pad nesivosti i valivosti, a u tovnih pilića uvrtanje prstiju prema unutra. Nikotinska kiselina (niacin) Poznati nukleofil, lako se reducira, veže na sebe elektron i atom H. Javlja se u 2 enzima: NAD i NADH – važni u redox procesima. Utvrđen je u više od 40 dehidrogenaza, vezan za proizvodnju ATP-a. NADPH za sintezu dugolančanih MK određene količine mogu nastati iz triptofana. Nedostatak vitamina izaziva promjene vezane uz kožu sluznice, živčane smetnje. U

15

svinja nekrotični enteritis, anemija odojaka, u pilića dermatitis, gubitak perja oko očiju. Obratiti pozornost na kukuruz u obroku. U čoveka je poznata bolest pelagra, 4D (dermatitis, dijareja, delirijum, death). B6, piridoksin, piridoksal Osnova mu je pirimidinska jezgra, dolaziv u tri oblika kao alkohol, aldehid i amin. Aktivni oblici su fosfati. Važan dio sustava pri sintezi porfirinskog prstena, ključan u proizvodnji hema, proizvodnji hormona (rasta, inulina, gonadotropnih hormona, hormona tiroidee, spolnih hormona). Kao koenzim sudjeluje u velikom broju reakcija metabolizma AK, transaminacija, dekarboksilacije, vezan je i uz metababolizam UH, posebno pirogrožđana kiseline. Dio je metabolizma masti. Znakovi nedostatka: živčane smetnje, napadi u obliku epileptičnih grčeva, preosjetljivost, usporeni rast uz loše iskorištavanje hrane. Pantotenska kiselina Sastavni dio koenzima A, uz procese transacilacije. Koenzim A je središnja molekula metabolizma masti, proteina i UH. Nedostatak: skloni su mu pilići, smanjuje se depo metaboličke energije. Dolazi do proizvodnje prekomjerne količine toplinske E, rast je zaustavljen, slabije iskorištenje hrane. Obrok baziran na kukuruzu i soji uzrokuje nestašicu pantotenske kiseline, posebno osjetljive krmače (smanjena plodnost, ''guskin hod''-jače podizanje stražnjih ekstremiteta, može doći do paralize) Biotin U svom sastavu sadrži sumpor. Nalazi se u nekoliko enzimatskih sustava. Nedostatak je češći u peradi, a posebno su osjetljive pure. U pura se javljaju znakovi slični nedostatku Mn (peroza), kljun je savinut, ''papagajski'', oštećenja na koži, dermatitis. Nestašica u svinja – promjene na koži, ljuskava, gruba, krastava.

16

Folna kiselina Važna u prijenosu ugljika (metilne, aldehidne). Uključena u metabolizam nekih AK. Važna za sintezu proteina, purinskih i pirimidinskih baza. Na nestašicu osjetljiva tkiva sa brzim rastom i regeneracijom Deficit je rijedak zbog visoke količine folne kiseline u hrani. Pri anemijama se mora pomišljati na nedostatak folne kiseline – perniciozna anemija, B12 je izaziva. B12, kobalamin Vanjski faktor, da bi molekule mogle djelovati mora se spojiti sa proteinom – intrizik – unutarnji faktor. Gastritis, teška deficijencija. Nije moguća njegova apsorpcija. Co je ključan atom,važan u procesu dozrijevanja eritrocita.

17

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->