SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

bolest. oštećenje zdravlja. rast. niti između različitih razina sposobnosti. fiziološke • promjene u strukturi (P). razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima.Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti.dnevne aktivnosti.bol. Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo. biokemijskim istraživanjima. subjektivno osjećanje.psihička sposobnost • funkcije (F). mišljenje • sposobnosti (S). 4 . Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla. U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite. testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti. Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O). pozitivno zdravlje). brojenjem određenih događaja u stanovništvu. da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv.

prehrana Može se mjeriti (zdr.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. OBRAZOVANJE I KULTURU 3. dnevne aktivnosti (F)2 6. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3. sport (OF)1 2. Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. usporedba s 4. mir civilizacija. stanje kod pojedinca): 1. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5. neravnopravnost prava.zadovoljstvo i snaga. funkcije (F)3 7. ZAŠTITE 5 . slobode. rad.osobito u starijih ljudi. poteškoće-bol (O) OSOBNA. utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. uz nasljeđe.pušenje. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. blagostanje. fiziološke funkcije (F) 4. stan. fizičke i biološke).neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6. umrli (P) 2. roditeljske… 3.obiteljske. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke. društvena sigurnost (FO)3 4. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3.izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA. podacima o kvaliteti življenja 2. zdravo ili rizično ponašanje 1. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2. kliničkim pregledom 5. zdravstvena zaštita (POF)1 2. Model pokazuje da na zdravlje. nepostojanjem rizika 3.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4. što mogu 2. rast i razvitak (P) 3. I SOC. više soc.

to znači da možete funkcionirati. poremećaj društvene funkcije. raditi ono što želite i postati ono što želite postati. 2.Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli). poremećena prilagodba.Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ.kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. 4. procesima.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti. NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK. društveni nadzor: etiketa. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 . ali postoje razlike: 1. Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih.Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. ZAŠTITA 3 7. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto).Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju. 3. kao posljedica unutrašnjeg uzroka. sa smanjenjem radne sposobnosti. RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica. Taj odnos nije dan jednom zauvijek. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni. te zbivanja u organizmu oprečna normalnim . Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1. sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. 2. promjene sposobnosti i funkcije.

NIZAK¸ .9. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9. 5.Biti bolestan znači trpjeti. NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju. sposobnosti i funkcija. na određenom području (fertilna dob 15.1‰. NATALITET. tkiva ili drugih dijelova tijela. i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama. Očituje se: a) tjelesnim. djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također. subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA.fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1. organa. odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju. ODNOS BOLESTI.g.u nerazvijenim zemljama je vrlo visok.g. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen. u RH.) 7 .definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) . te strukturom. defekt ili gubitak udova.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave. duševnim i društvenim stanjem. Može biti trajno i prolazno. NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji. 8. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja.-49.g. -2004.

12. .oko 8-9‰ 14. 11.-24. MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi .2..g. LETALITET .1‰ 2004. 20. .RH-1‰ 15. OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi.g. u RH . dobi (računa se na 1000 stanovnika). SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost . odnosno razlika nataliteta i mortaliteta).broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) .4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13. PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000.fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 .postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti.2004. . srednje razvijene zemlje-38‰. . MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000). ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području.) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10.nerazvijene zemlje -71‰.mortalitet prema spolu.11‰ – prvo je visok. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000. a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada. RH-10.

g) 8.nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 . PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih. srednje razvijene . što je dovelo do naglog porasta stanovnika . broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. 2/3 svjetskog stanovništva .NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije.68. BDP po stanovniku 11. visoki postotak nepismenih 4.nerazvijene zemlje . pristupačna zdrava voda – opskrba 8. mala potrošnja energije 3. stanovanje u gradovima 9. prehrana.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene.77.g.62. životnih tablica. razvijene zemlje . Afrike i Srednje Amerike. porođajna težina 7. manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65. 17. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0.muškarci -72. došlo je do smanjenja općeg mortaliteta. RH-7677 .g.g) 7.karakteristike: 1. zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. nepismenost odraslih 10. – 2004. niski BDP 2.razdoblje preko tzv. 16.-14. očekivano trajanje života 5. godišnji prirast stanovnika u % 4. Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji. veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5.. srednje i razvijene zemlje . a žene -79. izdatak za zdravlje 12.sestru c) 1 ostalog zdrav. . dnevno po stanovniku 6. broj stanovnika 3. INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1. broj zemalja 2. visoki natalitet 6.planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece .

Japan .sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0. mali postotak liječenih prije smrti . morbiditet dojenčadi i male djece . glad. smanjnje nataliteta 6. trovanja -zdr. prirodne nepogode -zdr.14. agresija. neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . kardiovaskularne bolesti.karakteristike: 1. prodaja i zlostavljanje djece. psihički problemi 18. veća izloženost štetnim agensima (npr. siromaštvo. malignih i duševnih bolesti.1. Sjeverne Amerike. problemi: prostitucija. alkoholizam. STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ.akutne i kronične zarazne bolesti. visok mortalitet. niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2.zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. radijacija. alkoholizam. maligna oboljenja.g. malnutricija (neishranjenost).RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom.) . soc. psihički stresovi.tzv.zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu. stalno povećanje očekivanog trajanja života . ozljede.g. faktori rizika – mala fizička aktivnost. sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8. prevencija . sve manji prirodni priraštaj 7. soc. kao i invaliditeta . osamljenost.kardiovaskularne bolesti.podizanje kvalitete života. narkomanija. porast iznad 65. visoka smrtnost dojenčadi i male djece. maloljetnička delinkvencija.vodeće bolesti su: zarazne bolesti. pesticidi) . depresija. visoki postotak pismenosti 4. veća potrošnja alkohola i pušenje. kriminal. velika potrošnja energije 3. visoki BDP 2. RZ. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 . velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3. zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih. Kanada. preobilna prehrana. glad. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5.

tradicionalne: 11 . skupine su manje .RZ: 1. skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili. 3. 6. upis u članstvo.prirodno: rađanje.nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski . siromaštvo. škola. malolj.primjeri: stručna društva. 2. "ZAJEDNICA" 19. vjerske zajednice. susjedstvo.formalno: interesi. a često su formalni i dogovoreni. soc. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila.uloga majke. neprosvijećenost. komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije. suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. glad. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1. 5. formalna organizacija i podjela rada. . prirodne nepogode. 2. -primjer: obitelj. ciljevi NASTANAK: . narkomanija. 4. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života. ekološki problemi. 6. prostitucija. 5. 4. nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. 7. alkoholizam. 7. poduzeće. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ . RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi. kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. nastaju spontano pod utjecajem prilika. ciljevi su jasni svim članovima. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani.bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. nestašice hrane. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. političke stranke. 3. prijatelji. delinkvencija. nastaju zbog posebnih interesa članova. nesreće. uloga i položaj su određeni. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti. i psihološki problemi. zajednički rad ULOGE: .

OBITELJ I ZDRAVLJE: def.neposredna. kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. očevi. domovi za starije osobe.u okviru zdr. Primarna zajednica može biti izvor zdr.) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca.ponašanje. kao i različito zdr. vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. i jedno ili više djece.interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: . potreba je različit. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama.posljedice (rođenje/smrt člana.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. udaja) . zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu. uloga vođe. zadaći…) 20. kvalitetu života i korištenje zdr. zaštitom. 12 .st. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj.rizika. i soc. bogata. postavljeni .posebni komunikac. OBITELJSKI CIKLUS . kanali.poznavanje primarne zajednice je važno za zdr. biranje. ekonomska suradnja i razmnožavanje. obitelj po strukturi.radnika . zadovoljstvo i zdravlje. 20. rizika za svoje članove. osjećanje. zaštite i dehumanizaciju medicine. osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši. djeca. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr. stanje. pravila . 21. ali se i primarne mijenjaju (npr. bake… .ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije.KOMUNIKACIJA: majke. rituali. i zdr. način izražavanja zdr. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. bolnice i sl. vrtići. česti kontakti .specifikacija uloga: upis u članstvo.vrtić. domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g.

domaćinstvo naglašava soc. prostora 4.-ek.pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze. težnjama. 13 . postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije.bitni problemi . priprema za dolazak novog člana 2.navike u načinu života i prehrane . rastu potrebe 3.nasljeđe . ekonomskoj situaciji. mirovina i priprema za odlazak. nepotpune i razdvojene obitelji 2. tu se najprije pruža zdravstvena zaštita. interakciji (bolest.u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo . primanja…) .Faze: 1. ekspanzija.imovinsko stanje i soc. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: .obitelji opterećene ekonomskim obvezama . neskladi.obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1. FUNKCIJE OBITELJI . Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu. narkomanija. invalidnost.sukobi. obitelji opterećene ekonom. samohrano roditeljstvo . obitelji bez djece. i dr. potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc.u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova.međusobna prilagodba.svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije.opći uvjeti zajedničkog života (stan. različita očekivanja .djeca napuštaju obiteljski dom.problema .pomaganje djeci da se socijaliziraju. međusobnim vezama. stranu primarne zajednice 22. samohrane majke 3. a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji. sklapanje braka. nezavisnost. obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: . disperzija. seksualno privikavanje. tu se mogu učiti pozitivne zdr.širenje zarazne bolesti . navike (prehrana…) .razdvojene obitelji.položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr. privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5. delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć.alkoholizam.

.u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol. promjena tijelesnog sastava.g. kod djevojčica sa 15. (subjektivni znaci.zaštitna funkcija Potrebe pojedinca .potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR.. sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3.spolnost rad.biološka reprodukcija .g. (npr. intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte.Funkcije u društvu .tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda . maštaju). RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti. života . razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti . objektivni znaci bolesti. vrlo su kritični prema okolini.odgoj i moral . kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr. i 25. ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 .ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23.kulturna funkcija .promjene u pubertetu: 1. ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10. u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24..16. . količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4. povlače se u sebe) .gospodarstvena funkcija proizvodnja .tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj .pubertet u dječaka počinje s 11. kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno. vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava.-13. naglo ubrzanje rasta tijela 2.g. Svima je potrebno zadovoljiti potrebu.velika potreba za afirmacijom.pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi . zadovoljenje potrebe odnosno osobe.

druženja i samoće. gledište i stavovi klijenta. druge nenamjerne ozljede. uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti. uporaba kontracepcije. traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima . rekreacija .početni izvor reformacije.predbračni seksualni život. no realnost je drukčija . .psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora.potreba da bude prihvaćen. druge nenamjerne ozljede. glavni uzroci smrtne nesreće. druga (ilegalna) sredstva ovisnosti. sažetak ključnih događaja i okolnosti.problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. samoubojstva i ubojstva . zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem. spolno prenosive bolesti 2. porođaji i nasilni prekidi trudnoće.rješavanje soc-med problema: opis problema . alkohol.. samoubojstvo i ubojstvo .specifična smrtnost je niska.duhan. pušenje.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani. Dvije su istaknute skupine zdr. neodgovarajuća prehrana . učenja. alkohol. adolescentske trudnoće. Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama. navika i stil života (način prehrane.pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc.adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život. očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola.adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje .respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25. prikupljanje djelatnih podataka 15 .u ovom razdoblju se stvaraju stavovi. čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2. problema: 1. tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3. sredini. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu .

mjere za trajnu podršku. promjene mišljenja su teške . očekivani rezultati. odgojno zapuštena djeca. ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost. ili med. Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka.terapeutski plan: strategija rješavanja. Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene . tjelesni invaliditet.nema interesa za novo ● socijalne promjene . nedruštveno ponašanje. liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima. mentalna retardacija.zaboravljivost . delinkventi. strah.mozak se smanjuje . teža koordinacija . sljepoća.slabi motorika. Mjere: 1. prijateljstva se sužavaju. pravne mjere (nadzor) 4. pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2. prognoza i način praćenja.slabe osjeti i percepcija . ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine. smetnje u psihofizičkom razvoju. elementi za rješenje . ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija.opada radna sposobnost 16 . nova se teško sklapaju .opadaju emocije (manje se uzbuđuju) . a zatim specifične potrebe 26.zakržljavanje živčanog sustava . pasivnost . Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja.pesimističnost.gluhoća.slabi interes za druge. smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje. opada kapacitet pluća . materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5. socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3. problem.ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc.endokrine žlijezde se smanjuju. hitne mjere.mentalna ukrućenost. zašto je do problema došlo.smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene ..u izgledu .

promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije. Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti. izolacija.problemi zdravlja. BOLESTI= kardiovaskularne. bolesti endokrinog sustava.problem materijalne i socijalne sigurnosti .patronažne skrbi. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc. slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice. koštano-mišićnog sustava. depresija. . Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra. Somatske smetnje (nepokretljivost. i više. neuroze i psihoze. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku. sporije reakcije. 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu. aktivnosti.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.faza latentnih bolesti . 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. sistemski pregled) 17 .). udovci neposredno nakon smrti bračnog druga. i zdr.kod kroničnih bolesti . započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija.g. probavne. odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo. starci koji žive sami.njege u kući. psihičke i društvene funkcije se smanjuju. prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65. zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. 2. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom. duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe.obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna. 3. b.. vrlo stare. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje. slabija otpornost i sl. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. depresije i paranoidnost. Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. otežana komunikacija. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. urološke bolesti. aktivnosti) usporene i promijenjene. Starost i bolest nije lako razdvojiti. respiratornih organa. čl. Za zdr.

bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .kronične bolesti : . nagluhost .osteoporoze . zadovoljavanje ekonomskih. njega u kući je jeftinija. PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji. potpuna njega. kulturnih. odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28.. smještaj je skup.kardiovaskularne bolesti . frustracija.najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje.treba osmisliti sustav zaštite starih osoba .slabovidnost.nakon latencije slijedi prva faza bolesti . PREVENTIVNO.u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti . ali kod kroničnih bolesti to je teško. stambeni uvjeti.dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. dugo se čeka na smještaj. oštećenja .ishod. zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi. socijalno-zaštitnih. ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO. može doći do smrti. druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba. Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr. ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 . invalidnosti.60% starih ljudi ima povišen krvni tlak . organizirano slobodno vrijeme.

ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3. gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 . zajednicama.osnivanje rada.isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji . Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1. stanovanja… 2) zdr.koristi i poteškoće.riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2. zaštita materinstva.2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele . TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv. i soc.ozbiljnost prijetnje. kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina.vlastita osjetljivost. a kasnije razradio ROSENTOCK. djece. prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr. školovanja. PLANIRANJE OBITELJI: .usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom. ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29. mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr.

etičke.prekomjerno trošenje energetskih izvora . uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva. službe za planiranje obitelji. socijalne i ostale mjere . Cilj je podignuti stopu reprodukcije . bračna i obiteljska savjetovališta.u populacijama koje se razvijaju nepismenost. obrazovne.odgojne.migracijski pritisci 1990. medicinske.. porezna politika…) .migracijska politika. • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna. željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta. a u suglasju s demografskim potrebama zajednice.stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika. samozaštitne.nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja . tradicija i dr. neznanje.uništavanje okoliša .treba razvijati zdr. 2 razine: 1.OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2.. u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici. 20 .ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja .pronatalitetna politika (politika zaposlenosti.politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g. starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g. vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane . Negativni indikatori velikog broja stanovništva: . zakonske..ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: .

ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI . poroda i bolovanja . STAV .motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje. DEFINICIJE . razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr.razvoj temeljnih postavki: . proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31. pobuda za djelovanje 21 .predstavnici: J.od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima. Pavlov. sprečavanje. akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem .motiv – poticajni razlog. osobito straha i tjeskobe . te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti .biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje .B.smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja .st. Watson . te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima.ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) .polovica 17.analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje .predstavnici kod nas: Andrija Štampar.glavni izvor znanja su ljekaruše. povod. postiže unapređenje zdravlja.ponašanje koje ima loše zdr. Reljković. M. znanje se prenosi s koljena na koljeno .rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja .zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se. navike su bitne! .broj umrlih majki u toku trudnoće. poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života. u pisanim dokumentima. novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog. prepoznaje se velika uloga osjećajnog.prosvjetiteljstvo .širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr. J. NAVIKA.MATERINSTVO.pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života .MOTIVACIJA. psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta. temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima .posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja. Freud. MORTALITET MAJKI. osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje.skup bioloških. putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja. sprečavanju i liječenju bolesti .veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera.P. Jovanović .A.uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30.psihodinamska teorija – S.ponašanje.

važan element.najčešći oblik koji obavljaju zdr.SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA . stječu se na temelju iskustva i učenja.zdr. učitelji. zdravstvenog radnika. UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE . problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) . pod utjecajem neposredne društvene okoline . odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente. njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu. radnici . situacijama.razlike u ciljevima i nositeljima programa 1.akcijska (voljna) 32.sastavnice stava: .znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 . medicine . OSOBNI PRIMJER ..npr. učenje tijekom rada . npr.sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja . njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1.stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama. policija. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA . klubovi koji se bave zdr.osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline.navika – ustaljen. PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU .zdr. psih. osnovni instrument soc.odgoja 2.zajedno se donosi odluka o potrebama. a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc. važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe .pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese .sudjelovanje u zajedničkom radu. odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj.. SAVJETOVANJE ..u zdr. prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba.ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku. da šire istine i zdravstveno provjerene postavke. razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima. pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama. službe . radnici . moćan oblik zdr.samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2. novinari… .najvažnija opća mjera.afektivna (osjećajna) . naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja . svećenik.sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr.kognitivna (spoznajna) . da potiču sudjelovanje .

a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. koriste se različita sredstva: video.METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. video. poučavanje.usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava.jednosmjerne metode: . vježba. letci.. punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava .u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima .ponašanju 6. dokazivanje. ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja. sredstva javnog informiranja.propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama . brošure.u zdr.jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2.. INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3.dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1. pisane. AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA .zadataka .postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33. plakati. govor . priručnici . RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja. pripovjedanje. RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara. PROSVJEĆIVANJE .mjere koje utječu na širenje zdr.smisao: poticanje. donošenje odluke o rješenju 3. slobodna rasprava bez autoritativnog stava . "PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 .nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje. VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina. rad. aktivno učenje… 4. imaju slab učinak 4. prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5. tečajeva.usmene. rasprava . film.antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr.. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara . trajni interakcijski odnos. AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda. povezivanje.može se izvoditi u više oblika predavanja. najčešća metoda . potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici . ODGOJNE MJERE .izmjena mišljenja i iskustava. opisivanje.poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr. osvješćivanje. ZDR. tv. a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene. izlaganje.3 procesa: identifikacija problema.širenje znanja i istina. OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU . nagrada-kritika.

KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE . duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4. stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 . izgradnja saveza i suradnje između sketora.. i zdr.Kikbush . uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36. političke/strateške ciljeve 2.1986.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1.definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1.zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc.prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole.. izgraditi zdravu javnu politiku 2. . soc.WHO .34. naglasak na org. promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje .politike . bolnice.cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. podržavati akcije zajednice 4.gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja .Povelja iz Ottawe – def. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA . preusmjeriti zdr. političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5.potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp. .službu . stvoriti okolinu koja potpomaže 3.aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom . hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3. razvijati osobne vještine 5.projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1.. zdr. unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2. akciju na 2 razine: politička i tehnička 3.naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš .radno mjesto. održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja .razvitku i institucionalnoj promjeni 4. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988.investicija .

mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997.7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1. posao. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2.donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21.konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija. POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 . osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998. pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja . akcija potpomažućih okolina . te način kako se na njih djeluje: 1. dom i susjedstvo. zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. proširiti partnerstvo za zdravlje 4.uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima. povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5. osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7.SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja. zakonodavna akcija – regulacija 3. primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37. . hrana i prehrana.Konferencija u Sundsvallu 1991. : 1. . transport i srb .3 cilja: 1. . izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija . sandvelska piramida potpomažućih okolina 3.st. model za analizu strategije promocije zdravlja 2. politika čiste vode) 2. izgradnja politike (npr. povećati investicije za zdravstveni razvitak 3. identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3.naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline .

započeo je 1950.prosvjećivanje i obrazovanje. zakonodavstvo. koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi. razvoj zajednice) .unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr. regionalnoj i svjetskoj razini .grad se shvaća kao složeni organizam koji živi. porezne i administrativne mjere. i gosp. diše.odgoja na lokaloj. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti . organizaciju. škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 . jačanje društvene potpore osamljenih) . .1986.najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje. zaštita na radu. akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr.bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati . SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" . danas 35 gradova diljem Europe . napredak svake zemlje . čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG).djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu. mogli dosegnuti svoj najviši potencijal . raste i stalno se mijenja .pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986. povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva. SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1. promocija (unapređenje) zdravlja 2.probleme. te ubrzati soc.1995. te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju .cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj.istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . a ne samo rezultat. suzbijanje pušenja. preusmjeravanje politike prema pravičnosti.zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi.svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura. dajući potporu jedni drugima. uči i radi . unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38.promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO.podrazumjeva proces. nacionalnoj. prehrana.POKRET "ZDRAVI GRAD" .

osobna higijena.npr. invalidnosti.sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere.inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti . sistematskim pregledom) . faza .stanja 2.sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti. ali kod kroničnih bolesti je to teško.za akutne bolesti . aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2. faza bolesti .čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala .npr. preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr.standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr.znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć. kurativne – svrha im je liječenje i skrb . faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.3.pravodobno otkrivanje i intervencija – rano.prema cilju dijele se na: 1. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: . da se može uspješno intervenirati 27 .ponekad se u istom smislu govori o: 1. zdravi uvjeti života. pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI .stanja (potreba) i zdr. umjereno piće.za kronične bolesti . pa dolazi do smrti. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI . imunizacija. samozaštita. protektivna hrana. odgoj i obrazovanje.zaraza -> 1. nepušenje. pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39.nakon latencije slijedi 1.najčešći ishod je ozdravljenje. suzbijanje pretilosti .(pre) patogeneza – latentna – 1.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) . rekreacija i fizička kultura . oštećenja zdravlje .ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .poboljšanje kondicija . pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne .1. gdje se zna uzrokposljedica .

njega).stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40.laičke udruge. pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo.putem programa se proučavaju promjene u zdr. liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42. lokalne. drugi oblici zaštite (dijeta. osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini .medicinski model . sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju. osposobljavanje za samopregled. ZDRAVSTVENA SLUŽBA . kontinuitet u liječenju.raznolika i međudopunjavajuća strategija .rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti .poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu . te strategija jednog udarca .stanju građana .vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema .preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr.direktna i uvjeravajuća strategija .zdravlje – odsutnost bolesti ..izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI .pristup posredništva i osposobljavanja .vođenje računa o specifičnoj patologiji. poboljšavanje rutinske dijagnostike .disciplina . opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja.osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .potpuno liječenje. općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja . RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA .usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu . NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.usmjerena prema ciljanim skupinama . svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 .osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija .društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima. dijagnostici. sprečavanje nesposobnosti – lijekovi.programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata . praćenje epidemijske situacije. sistematski pregledi. suzbijanje straha.usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu .statički pristup 41. skupine građana.zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti .npr.

suradnja s drugim djelatnostima .voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5. ginekologije 4.može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 . te školska medicina smještene su također u DZ. privatnih praksa . ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo . aktivna suradnja stanovništva .2. ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se . medicina rada 8.primarna zaštita .rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6.u domu zdravlja može postojati još i: 7.akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr.problema . patronažne službe .g. primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3.3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr. stomatološke 6.tim obuhvaća različite stručne profile .dozvola za prof. služba. hitne medicine 5.te su službe najčešće organizirane u obliku tzv. opće/obiteljske medicine 2. primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav. ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA .-med. administrativne i pomoćne službe . pedijatrije 3.praćenje stručne literature 4. "zakupa". fizička terapija i rehabilitacija 10. kod nas . poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43.dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1.higijensko-epidemiološka i soc. primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje.surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim.zaštiti 6. klinički laboratorij 9.

funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja .provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija .djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 . sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr.radnici – dr. pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3. dijagnostiku 2. prate i istražuju zdr. liječenje i rehabilitaciju 3.bolnička djelatnost . rad na medicinskim istraživanjima 4.specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1.stanja stanovništva . na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr.problemi: troškovi.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis . preopterećenost. kirirgiju.zaštite. SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje. provode istraživanja .stanje stanovništva 2.u bolnicama rade liječnici specijalisti. mora biti dostupna 44..85% problema mora se riješiti na toj razini. i dr.sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova .ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1.radnika 5. gerijatrijske) 2.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove. ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO . anesteziologija) . pedijatriju ginekologiju i porodništvo. zdr. mora imati kontinuitet zdr. smanjivanje kreveta. vode zdr. OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti. utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4.te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo . financiranje. dužina liječenja 45.bolnice mogu biti: 1. te druge djelatnosti (radiologija. surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6.statistiku 5.reformom zdr. ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA . često privremeno dok se ne specijaliziraju .sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost .

zaštite iz spec.2.). izvođenje nastave za izobrazbu zdr. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46. pomoćno osoblje 2. pružanje najsloženijih oblika zdr. 37% VSS.zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici.5% . i bolničkih djelatnosti 2.sustav obrazovanja: 1. 2.5 milijuna liječnika.djelatnika u zdravstvu.3 .općenito se smatra da je med.radnika .najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st.potpora. naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja. danas u direktnoj zdr. u RH 1 na 250 st..radnika "brain drain"= odljev mozgova .radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr.sestara premalo.. psih. psih.na zdr. srednje stručno 31 .radnici.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr.broj liječnika na 1000 st. 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva . ped.-konz.1 . pravnici) .trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr. 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd.-97.zaštite .školom i ostali radnici (soc. (1993. Turska 1. 2/3 u razvijenim zemljama.1. Italija 5.u RH 2-3 zdr.zaštita. znanstveno-istraživački rad 3.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1.zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih. 4 milijuna med. održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda. zaštita i njega kroničnih bolesnika . a razmjerno više sestara . medicinske sestre. savjetovanje zdravih .u RH 51000 zaposlenih zdr.5 .u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili. SSS i viša 65.radnika na 1000 stanovnika. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH . AIDS i druge kronične bolesti. babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr. . sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) . javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja .sestara radi u svijetu. a za zdr. pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije.zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila .zemlje u razvoju 1 na 6000 st. 4. 3.zaštiti rade radnici sa završenom zdr.obuhvaća djelatnost klinika.fakultete.WHO preporučuje smanjenje upisa na med.) podaci: RH 2.

može i ne mora imati zaposlenike .privatni djelatnik je za to sam odgovoran. prehrana (masti – lipidi. spol (muškarci češće. poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig.mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48. način poslovanja i organizacije rada .javna služba – "glavarina" . suvlasništvo. o pružanju primarne zdr.g. način plaćanja liječničkog rada . državno vlasništvo 2.mora imati zaposlenike – med.može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m . specijalizacija (3. oprema. pušenje 4. način plaćanja usluga . fakultetsko 5.zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor. on je poslodavac. prostor i oprema – osobno vlasništvo. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.g.) 2. nalaze se u Domu zdravlja. povišeni krvni tlak 5. alkohol 32 . kolesterol.po zakonu je obrtnik . pretilost) 3. dob 60.-4. u javnoj službi to radi npr. više stručno 4. pripravnički staž 6.u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47.sestru .društ.javna služba – neizravno putem osiguranja 4.preko 50% uzrok smrti.zaštite i paušalno plaćanje . ravnatelj 3.privatnik – "cijena × usluga" .faktori rizika: 1. vlasništvo druge osobe/organizacije.mjestu .3.) . oprema nije njihova .privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici .privatna praksa – vlastiti prostor. dob. na 1.-69.

zamka u vjerovanju da su duševna bolest. već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje . u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno. no ono je slabo 3.sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne . MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE . te ih je nemoguće razlučiti i definirati . proizlazi iz 1. stres 8. tjelesnog i društvenog života 2. dovodi do povišenja krvnog tlaka 2.vrste bolesti: 1. trajni utjecaj fizičkih.6.zdravlje – odsutnost bolesti. usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1. infarkt – dio srca ostaje bez krvi.unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3.. pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja . arteroskleroza – stanjenje tj.duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju. ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca.određivanje duševnog zdravlja: 1. kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju . a u okvirima svoje tradicije i kulture . krizna stanja 33 . zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog. nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće. ludost i zloća gotovo sinonimi. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7. inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49. oslabljelo srce. smanjenje volumena krvne žile. nasljeđe .tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život .etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata. psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2. postoji uvijek bez obzira na bolest 4.ne smije se čekati na rezultate istraživanja.primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo .

liječiti oba partnera 2. vrste. uzročnik je bakterija gonokok. kondomi 4. nakon infekcije). noćno znojenje. primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2. promjene na koži. preko krvi.stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu. SIFILIS (LUES) .prenosi se spolnim kontaktom. nakon zaraze .prevencija: redoviti gin.-6. uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite.sindrom stečene imunodeficijencije.liječenje antibioticima (oba partnera) . otečeni limfni čvorovi. a odatle na ostale organe (3. . spriječiti njihovo širenje. PTSP. . CLAMIDIA . zajedničkom uporabom igala.sprečavanje duševnih poremećaja: 1.neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti. a može biti i bez simptoma . te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće. GENITALNI HERPES 34 . shizofrenija. gubitak težine.mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj.pregledi. uzrokujući teška oštećenja i smrt .. poroda i dojenja .. tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti . porod.širi se spolnim kontaktom. te ograničiti posljedice. slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti . ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3. proljev 5.g.najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata. GONOREJA . sluznici usta. AIDS (HIV INFEKCIJA) .inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2. ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2.uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela .mj.stupanj bolesti)..tj. a kod muškaraca upala mokračne cijevi. dugotrajni suhi kašalj.. sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja.. uspješno se liječi antibioticima.uspješno se liječi antibioticima 3. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1.mentalna retardacija – nasljeđe.razdoblje bez simptoma može trajati od 6.najčešće: alkoholizam. 50. kod žena dolazi do upale vrata maternice.-10. zahvaća samo organe sa sluznicom .bakterijska infekcija genitalnog područja .simptomi: umor. depresija.

NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama... smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6. ali i o ranjavanju i ubijanju . i 3. ali virus trajno ostaje u tijelu. ponižavanju. maltretiranju.nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav . HEPATITIS B .uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon. ali i dodirom . neplodnost.prenosi se spolnim kontaktom. smrt 51..radnika ocjenjuju kao dobri ili zli .. 35 .žrtve su oni koji stradaju.pr. ili ne traže pomoć). zastrašivanju.n.ETIKA je nauka o moralu .. nastala u Grčkoj između 5. "MEDICINSKA ETIKA" 52. te izaziva upale. a na temelju hijerarhijske moći.MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti .st. rak. pronalaziti rizične sredine.poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve.posljedice: teška upala reproduktivnih organa. identificirati nasilnika.MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr.e.nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela. često ostaju nepoznate (zbog srama.teška upala (bolest) jetre .žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im . . osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja. nanošenju boli. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje . od 4 incidenta samo 1 biva poznat . ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi. a obično je riječ o fizičkoj prisili.infekcija najčešće ne pokazuje simptome. promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice . ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE . ucjene.HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa.pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno. straha.

zakon . "zakletva". Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr.) SMU – o terapeutskom abortusu 6. zaštita bolesnika i ranjenih u ratu. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. Helsinška deklaracija (1964. zaštita pacijenta od društvene nepravde. obveza istinitog obavještavanja bolesnika. Crveni križ i druge org. okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7. .) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3. Havajska deklaracija (1976.g. zaštita bolesnika od nadrilječništva 4. načelo stalnog učenja i usavršavanja 54.najvažnije je zdravlje pacijenta. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA .radnicima 7.humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu .) SMU – određenje vremena smrti 5. ne nanosi štetu 3. upute. Nirnberški zakonik (1947.59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada.) SMU – rad psihijatara 8. poštivanje ljudskog života od samog začetka 53.danas se polaže Ženevska zakletva 1948.na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista .. epidemije. čini dobro. Deklaracija iz Osla 1970.etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1.nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika.) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4. 55. Međunarodni kodeks medicinske etike (1949. zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta. Tokijska deklaracija (1975. načelo istinitosti i povjerenja . ETIČKI KODEKSI 1. ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 . umijeće.) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2.industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom . jednakost pacijenata i čuvanje tajne. liječnik.) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim. život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. Deklaracija iz Sidneya (1968. načelo prava i obveze svih ljudi 6. njegove opće dužnosti i obveze .liječnička tajna.

jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika. obvezni pregledi. 10. 3. Liječnik treba da je narodni učitelj. sterilizacija. 5. čije zdravlje treba da čuvamo. kloniranje. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih.etika . prisilna hospitalizacija.početak života – umjetna oplodnja.deontologija . sprečavanje genetskih poremećaja . 2. a ne bolesnik liječnika.su eutanazija i pobačaj. 9. a ne laboratoriji i ordinacije. u kojoj će liječnik tražiti bolesnika. socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha.transplantacija tkiva . iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja. transplantacija organa. mjesta gdje ljudi žive. kompjuterizacija medicinskih podataka . Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.. 8. 37 . sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1. prijava bolesti.zakon .g. 7. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju. Važnije je obavještavanje naroda od zakona. s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne. terapijski pokusi.ekologija Andrija Štampar je 1926. zatim prisilna hospitalizacija (72h) . kloniranje. objavljivanje rezultata pokusa na ljudima . abortus. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima. jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih.moral . 4.zaštite / informatika – cijepljenje.pokusi na čovjeku – informirana suglasnost. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje. nego se s njim treba da bave svi bez razlike.psihokirurgija . Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja.obvezne mjere zdr.piramida u donošenju odluka .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful