SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite. fiziološke • promjene u strukturi (P). 4 . pozitivno zdravlje).dnevne aktivnosti. Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla. testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti. brojenjem određenih događaja u stanovništvu. Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo.bolest. razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima. niti između različitih razina sposobnosti. Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O). mišljenje • sposobnosti (S). subjektivno osjećanje.psihička sposobnost • funkcije (F). oštećenje zdravlja. rast.bol.Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti. da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv. biokemijskim istraživanjima.

neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1. fizičke i biološke). nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3. rast i razvitak (P) 3. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. stanje kod pojedinca): 1. društvena sigurnost (FO)3 4. slobode. stan. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6.pušenje. fiziološke funkcije (F) 4. mir civilizacija. poteškoće-bol (O) OSOBNA. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. prehrana Može se mjeriti (zdr.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5.obiteljske. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2. roditeljske… 3. utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3. dnevne aktivnosti (F)2 6. OBRAZOVANJE I KULTURU 3.izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. rad. zdravo ili rizično ponašanje 1. umrli (P) 2.zadovoljstvo i snaga.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA. sport (OF)1 2. neravnopravnost prava.osobito u starijih ljudi. Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4. što mogu 2. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5. I SOC. zdravstvena zaštita (POF)1 2. Model pokazuje da na zdravlje. funkcije (F)3 7. podacima o kvaliteti življenja 2. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR. usporedba s 4. ZAŠTITE 5 . kliničkim pregledom 5. uz nasljeđe. blagostanje. nepostojanjem rizika 3.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6. više soc.

Taj odnos nije dan jednom zauvijek. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati. Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 . RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ. 4.kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit. sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. promjene sposobnosti i funkcije. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi. ZAŠTITA 3 7. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto). NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK. poremećaj društvene funkcije. ali postoje razlike: 1.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. raditi ono što želite i postati ono što želite postati. 2. sa smanjenjem radne sposobnosti. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni. te zbivanja u organizmu oprečna normalnim . poremećena prilagodba. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica.Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu.Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti.Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju. društveni nadzor: etiketa. to znači da možete funkcionirati.Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli). Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih. 2. 3.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti. procesima. kao posljedica unutrašnjeg uzroka.

u RH. 8. NATALITET.g. subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato. defekt ili gubitak udova. 5. odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju.-49. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen. NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji.1‰. ODNOS BOLESTI.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave. NIZAK¸ .) 7 .g. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja. Može biti trajno i prolazno. -2004. bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama.Biti bolestan znači trpjeti. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA. sposobnosti i funkcija. tkiva ili drugih dijelova tijela. na određenom području (fertilna dob 15. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. organa.9. duševnim i društvenim stanjem. Očituje se: a) tjelesnim. NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju.u nerazvijenim zemljama je vrlo visok. djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također. i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu.definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) .fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1. te strukturom.g.

nerazvijene zemlje -71‰. u RH .-24.11‰ – prvo je visok. SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost . OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi. ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području. . odnosno razlika nataliteta i mortaliteta). 20.) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10. PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000. srednje razvijene zemlje-38‰.g.oko 8-9‰ 14. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000. dobi (računa se na 1000 stanovnika).g.4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13. MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000).2004.broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) . a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada. LETALITET .postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti. 12. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 .RH-1‰ 15. .1‰ 2004. .mortalitet prema spolu. MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi . .. 11. RH-10.2.fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr.

sestru c) 1 ostalog zdrav. što je dovelo do naglog porasta stanovnika . 16. životnih tablica.77.g. pristupačna zdrava voda – opskrba 8.. mala potrošnja energije 3. Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji. manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65.razdoblje preko tzv.g) 8. visoki postotak nepismenih 4.g. niski BDP 2. veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5. 17. 2/3 svjetskog stanovništva .karakteristike: 1.68. a žene -79.nerazvijene zemlje .62. Afrike i Srednje Amerike. RH-7677 . . došlo je do smanjenja općeg mortaliteta. porođajna težina 7. broj stanovnika 3.-14. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0. broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. srednje razvijene . PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih. BDP po stanovniku 11. godišnji prirast stanovnika u % 4. – 2004. INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1. prehrana. razvijene zemlje . nepismenost odraslih 10. broj zemalja 2.NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije. srednje i razvijene zemlje .g) 7.planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece . izdatak za zdravlje 12. očekivano trajanje života 5.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene. stanovanje u gradovima 9.nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 . zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. dnevno po stanovniku 6. visoki natalitet 6.muškarci -72.

faktori rizika – mala fizička aktivnost. neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2. prevencija . glad.14.karakteristike: 1. alkoholizam.1. smanjnje nataliteta 6.zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu. STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ. visoki BDP 2.vodeće bolesti su: zarazne bolesti. problemi: prostitucija. psihički problemi 18. glad. maligna oboljenja.akutne i kronične zarazne bolesti. visoka smrtnost dojenčadi i male djece. veća potrošnja alkohola i pušenje. porast iznad 65. agresija. velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3. stalno povećanje očekivanog trajanja života . osamljenost.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom.sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0. malignih i duševnih bolesti. siromaštvo.g. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 . kardiovaskularne bolesti. velika potrošnja energije 3. zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih. narkomanija. soc. trovanja -zdr. maloljetnička delinkvencija. morbiditet dojenčadi i male djece .tzv. ozljede. visok mortalitet.) . psihički stresovi. depresija.RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe. prodaja i zlostavljanje djece. alkoholizam.g. radijacija. mali postotak liječenih prije smrti . kriminal. malnutricija (neishranjenost).podizanje kvalitete života. sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8. prirodne nepogode -zdr. Japan . kao i invaliditeta . sve manji prirodni priraštaj 7. Sjeverne Amerike. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5.zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. pesticidi) . soc. veća izloženost štetnim agensima (npr. RZ. visoki postotak pismenosti 4.kardiovaskularne bolesti. preobilna prehrana. Kanada.

6. delinkvencija. ciljevi NASTANAK: . suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. narkomanija.primjeri: stručna društva. RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi. upis u članstvo. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti. 2. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života. zajednički rad ULOGE: . 5.uloga majke. komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije. 2.prirodno: rađanje. škola. alkoholizam.RZ: 1. nastaju zbog posebnih interesa članova. 4. skupine su manje . nesreće. 4. 5. vjerske zajednice. glad.formalno: interesi. nestašice hrane. 6. -primjer: obitelj. a često su formalni i dogovoreni. ciljevi su jasni svim članovima.tradicionalne: 11 . 7. soc. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ . ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani. formalna organizacija i podjela rada. susjedstvo. 3.bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. malolj. "ZAJEDNICA" 19. prostitucija. 3. prijatelji. siromaštvo. skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili. prirodne nepogode. nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . ekološki problemi. nastaju spontano pod utjecajem prilika. kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila. .nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski . političke stranke. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. i psihološki problemi. uloga i položaj su određeni. 7. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. poduzeće. neprosvijećenost.

česti kontakti .interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: . kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. udaja) . OBITELJSKI CIKLUS . rituali.) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca. zaštitom. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. pravila . Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu.poznavanje primarne zajednice je važno za zdr. vrtići.KOMUNIKACIJA: majke. kao i različito zdr. 12 .radnika . kvalitetu života i korištenje zdr. potreba je različit. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama.ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije. vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. i jedno ili više djece.ponašanje.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji. zadovoljstvo i zdravlje. djeca.st.posebni komunikac. osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. način izražavanja zdr.posljedice (rođenje/smrt člana. i soc. stanje.rizika. postavljeni . kanali. bolnice i sl. domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g. 20. zaštite i dehumanizaciju medicine. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj. domovi za starije osobe. bake… . i zdr. ekonomska suradnja i razmnožavanje.neposredna.u okviru zdr. uloga vođe. OBITELJ I ZDRAVLJE: def. zadaći…) 20.specifikacija uloga: upis u članstvo. očevi.vrtić. biranje. osjećanje. 21. Primarna zajednica može biti izvor zdr. obitelj po strukturi. ali se i primarne mijenjaju (npr. bogata. rizika za svoje članove. zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr.

pomaganje djeci da se socijaliziraju. mirovina i priprema za odlazak. samohrane majke 3.domaćinstvo naglašava soc.problema . nepotpune i razdvojene obitelji 2.opći uvjeti zajedničkog života (stan. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: . obitelji bez djece.navike u načinu života i prehrane .u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova.obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1.Faze: 1. privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5. rastu potrebe 3. prostora 4.alkoholizam. Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu.u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo . navike (prehrana…) . delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć. disperzija. međusobnim vezama. 13 . obitelji opterećene ekonom.-ek. narkomanija. tu se mogu učiti pozitivne zdr. ekonomskoj situaciji.bitni problemi . FUNKCIJE OBITELJI . stranu primarne zajednice 22. tu se najprije pruža zdravstvena zaštita.pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze. i dr. nezavisnost.razdvojene obitelji. seksualno privikavanje. a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji.obitelji opterećene ekonomskim obvezama . potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc.imovinsko stanje i soc.širenje zarazne bolesti . obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: . sklapanje braka. postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije. primanja…) . ekspanzija.sukobi.nasljeđe . neskladi.svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije. težnjama. interakciji (bolest.položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr. samohrano roditeljstvo . različita očekivanja .djeca napuštaju obiteljski dom. priprema za dolazak novog člana 2.međusobna prilagodba. invalidnost.

vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava. .tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda .kulturna funkcija . kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno.velika potreba za afirmacijom. i 25.potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR. ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 . objektivni znaci bolesti. povlače se u sebe) .g.ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23. Svima je potrebno zadovoljiti potrebu.pubertet u dječaka počinje s 11.g. maštaju).spolnost rad. (npr.. intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte. (subjektivni znaci.zaštitna funkcija Potrebe pojedinca .gospodarstvena funkcija proizvodnja . ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10. naglo ubrzanje rasta tijela 2. kod djevojčica sa 15. . razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti .u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol. u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24. sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3. promjena tijelesnog sastava.16.g. količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4.. zadovoljenje potrebe odnosno osobe.-13. vrlo su kritični prema okolini. RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti.pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi .odgoj i moral . života .biološka reprodukcija .tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj .Funkcije u društvu .promjene u pubertetu: 1. kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr.

sredini. navika i stil života (način prehrane. zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem.duhan. samoubojstva i ubojstva .predbračni seksualni život.adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje . učenja. druženja i samoće. ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc. prikupljanje djelatnih podataka 15 . neodgovarajuća prehrana .psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora. porođaji i nasilni prekidi trudnoće. alkohol. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život. očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola. sažetak ključnih događaja i okolnosti. traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima .početni izvor reformacije.rješavanje soc-med problema: opis problema .pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . rekreacija .. gledište i stavovi klijenta. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani. druga (ilegalna) sredstva ovisnosti. alkohol. druge nenamjerne ozljede. samoubojstvo i ubojstvo .potreba da bude prihvaćen.specifična smrtnost je niska. čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2. . no realnost je drukčija . uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti. pušenje.u ovom razdoblju se stvaraju stavovi. Dvije su istaknute skupine zdr. glavni uzroci smrtne nesreće. problema: 1.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1.adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina. adolescentske trudnoće. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu . spolno prenosive bolesti 2. Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama. uporaba kontracepcije.respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25. tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3.problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. druge nenamjerne ozljede.

terapeutski plan: strategija rješavanja. liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima.zaboravljivost . pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2.gluhoća. pasivnost . socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3. Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka. ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost. smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje. nova se teško sklapaju . Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene .mentalna ukrućenost. a zatim specifične potrebe 26. Mjere: 1. mentalna retardacija.u izgledu . elementi za rješenje .endokrine žlijezde se smanjuju.ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc. sljepoća.slabe osjeti i percepcija . nedruštveno ponašanje. delinkventi. zašto je do problema došlo. prognoza i način praćenja. teža koordinacija .opada radna sposobnost 16 . smetnje u psihofizičkom razvoju. hitne mjere. materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5.mozak se smanjuje .pesimističnost. ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine. opada kapacitet pluća . tjelesni invaliditet.nema interesa za novo ● socijalne promjene . mjere za trajnu podršku. ili med. promjene mišljenja su teške . Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja. ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija. očekivani rezultati.smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene .zakržljavanje živčanog sustava . strah. odgojno zapuštena djeca.opadaju emocije (manje se uzbuđuju) . pravne mjere (nadzor) 4.slabi interes za druge.. prijateljstva se sužavaju.slabi motorika. problem.

obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna. Somatske smetnje (nepokretljivost. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra. depresije i paranoidnost. slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice. aktivnosti) usporene i promijenjene.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.g. i zdr. 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. čl. psihičke i društvene funkcije se smanjuju. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom. depresija. 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr.problemi zdravlja. izolacija. otežana komunikacija. 3. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje.patronažne skrbi.problem materijalne i socijalne sigurnosti . odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr.). promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije. 2. aktivnosti. zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. udovci neposredno nakon smrti bračnog druga. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku. BOLESTI= kardiovaskularne. Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc.kod kroničnih bolesti . duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe. započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija. probavne. . i više. sporije reakcije. slabija otpornost i sl. Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. Starost i bolest nije lako razdvojiti. starci koji žive sami. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. b. 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu. koštano-mišićnog sustava. urološke bolesti. vrlo stare. sistemski pregled) 17 .njege u kući. Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti. bolesti endokrinog sustava. Za zdr. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo. respiratornih organa.. neuroze i psihoze. prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65.faza latentnih bolesti .

Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr.kardiovaskularne bolesti . organizirano slobodno vrijeme.slabovidnost. zadovoljavanje ekonomskih. kulturnih. ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO.ishod. invalidnosti. druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba. ali kod kroničnih bolesti to je teško.najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje. PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji.dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. njega u kući je jeftinija. nagluhost . socijalno-zaštitnih.u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti . PREVENTIVNO.kronične bolesti : . smještaj je skup. odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28.. može doći do smrti. potpuna njega. oštećenja . zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi. stambeni uvjeti. ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 .nakon latencije slijedi prva faza bolesti .bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .treba osmisliti sustav zaštite starih osoba . frustracija.osteoporoze .60% starih ljudi ima povišen krvni tlak . dugo se čeka na smještaj.

ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29.isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji . uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv.ozbiljnost prijetnje. i soc. zaštita materinstva.riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2. Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1. kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina.osnivanje rada. djece.vlastita osjetljivost.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom. prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele . PLANIRANJE OBITELJI: .ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3.koristi i poteškoće. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. zajednicama.2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr.usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike. stanovanja… 2) zdr. a kasnije razradio ROSENTOCK. gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 . mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr. školovanja.

tradicija i dr. uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva.migracijska politika. etičke.uništavanje okoliša .prekomjerno trošenje energetskih izvora . a u suglasju s demografskim potrebama zajednice.odgojne. Cilj je podignuti stopu reprodukcije . u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici. starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g. • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna. po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika. Negativni indikatori velikog broja stanovništva: .pronatalitetna politika (politika zaposlenosti. medicinske. 20 ..stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane .ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: .politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g. samozaštitne.migracijski pritisci 1990. službe za planiranje obitelji. neznanje. obrazovne. socijalne i ostale mjere .treba razvijati zdr.ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja . željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta..u populacijama koje se razvijaju nepismenost. zakonske.. porezna politika…) .nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja . 2 razine: 1.OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2. bračna i obiteljska savjetovališta.

MATERINSTVO. Jovanović . Freud. temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima .polovica 17.glavni izvor znanja su ljekaruše.posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja. Pavlov. znanje se prenosi s koljena na koljeno .veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera.P. poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života. te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima. M. povod. putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja.smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja . te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti . ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI . STAV . novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog.uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30.st. MORTALITET MAJKI. DEFINICIJE . Watson . sprečavanje.predstavnici kod nas: Andrija Štampar.rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja . postiže unapređenje zdravlja.psihodinamska teorija – S.od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima. psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta.broj umrlih majki u toku trudnoće.ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) .B. osobito straha i tjeskobe .MOTIVACIJA. Reljković.biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje . NAVIKA. u pisanim dokumentima. pobuda za djelovanje 21 . sprečavanju i liječenju bolesti . akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem . prepoznaje se velika uloga osjećajnog.ponašanje koje ima loše zdr.analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje . razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr.pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života . poroda i bolovanja .skup bioloških.širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr.motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje.A.prosvjetiteljstvo . proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31. J.zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se.razvoj temeljnih postavki: . osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje. navike su bitne! .motiv – poticajni razlog.ponašanje.predstavnici: J.

učenje tijekom rada . UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE . da potiču sudjelovanje .najčešći oblik koji obavljaju zdr. SAVJETOVANJE . radnici .najvažnija opća mjera.sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr.sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja .navika – ustaljen.zajedno se donosi odluka o potrebama.važan element.sudjelovanje u zajedničkom radu.razlike u ciljevima i nositeljima programa 1. novinari… . moćan oblik zdr.osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline.. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA .ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku. npr. problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) .znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 . prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba... medicine . OSOBNI PRIMJER . da šire istine i zdravstveno provjerene postavke.npr.sastavnice stava: . odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj. klubovi koji se bave zdr. psih.zdr. PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU .SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA .pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese . situacijama. policija.stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama. odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente.akcijska (voljna) 32.afektivna (osjećajna) . njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1. stječu se na temelju iskustva i učenja. njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu. službe .odgoja 2. naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja . važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe . zdravstvenog radnika.u zdr. radnici . svećenik.kognitivna (spoznajna) . učitelji.samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2. pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama. pod utjecajem neposredne društvene okoline . razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima.zdr. osnovni instrument soc. a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc.

film.mjere koje utječu na širenje zdr. priručnici . donošenje odluke o rješenju 3. aktivno učenje… 4.propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama . pisane. govor . koriste se različita sredstva: video.jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2. izlaganje.u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima ..nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje. imaju slab učinak 4. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara . poučavanje. ZDR. a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava .širenje znanja i istina.zadataka . a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene. nagrada-kritika.smisao: poticanje. letci. najčešća metoda . tečajeva.poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr. INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3. VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina. RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara. pripovjedanje.postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33.jednosmjerne metode: .može se izvoditi u više oblika predavanja. ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja..ponašanju 6. PROSVJEĆIVANJE . video. rasprava .u zdr. brošure.3 procesa: identifikacija problema. slobodna rasprava bez autoritativnog stava . opisivanje.dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1. AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda. dokazivanje. "PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 .usmene. prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5.METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU . trajni interakcijski odnos. plakati. potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici . RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja. ODGOJNE MJERE .izmjena mišljenja i iskustava. tv.. povezivanje. AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA .antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr. rad. osvješćivanje. vježba. sredstva javnog informiranja.usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava.

projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1. unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2. podržavati akcije zajednice 4. političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5. zdr.prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole. bolnice.aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom . promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje . razvijati osobne vještine 5.cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE .naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš . duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4. hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3.Kikbush . i zdr.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1.investicija .potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA .Povelja iz Ottawe – def. održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja ..zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc.razvitku i institucionalnoj promjeni 4. stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 . političke/strateške ciljeve 2. soc. izgraditi zdravu javnu politiku 2.34.radno mjesto. stvoriti okolinu koja potpomaže 3.WHO .politike . .definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1.. preusmjeriti zdr. akciju na 2 razine: politička i tehnička 3.gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja . .službu . izgradnja saveza i suradnje između sketora. naglasak na org. uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988..1986.

model za analizu strategije promocije zdravlja 2. sandvelska piramida potpomažućih okolina 3.uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima. te način kako se na njih djeluje: 1. : 1.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija . primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37. mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997.naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline .Konferencija u Sundsvallu 1991. povećati investicije za zdravstveni razvitak 3. izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998. identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4.SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja . zakonodavna akcija – regulacija 3. dom i susjedstvo. politika čiste vode) 2. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2. izgradnja politike (npr.7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1. hrana i prehrana. posao. POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 . osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7. .konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija. proširiti partnerstvo za zdravlje 4. .st. transport i srb .donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21. .3 cilja: 1. povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5. zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. akcija potpomažućih okolina .

zaštita na radu.pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti . započeo je 1950.najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje. te ubrzati soc.djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu. nacionalnoj.bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati .unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr. danas 35 gradova diljem Europe .prosvjećivanje i obrazovanje.probleme.cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj. prehrana. SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" . razvoj zajednice) .podrazumjeva proces.svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura. napredak svake zemlje .odgoja na lokaloj. unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38.1986. raste i stalno se mijenja . te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju . i gosp. SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1. uči i radi . .promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO. organizaciju. a ne samo rezultat."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . diše.zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi. regionalnoj i svjetskoj razini . promocija (unapređenje) zdravlja 2. koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi. dajući potporu jedni drugima. akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr. povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 . zakonodavstvo. suzbijanje pušenja. čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG).POKRET "ZDRAVI GRAD" .1995.grad se shvaća kao složeni organizam koji živi. jačanje društvene potpore osamljenih) .istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr. škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život. preusmjeravanje politike prema pravičnosti. porezne i administrativne mjere. mogli dosegnuti svoj najviši potencijal .

npr. kurativne – svrha im je liječenje i skrb .nakon latencije slijedi 1.(pre) patogeneza – latentna – 1.prema cilju dijele se na: 1. invalidnosti. da se može uspješno intervenirati 27 .ponekad se u istom smislu govori o: 1.stanja 2. zdravi uvjeti života. oštećenja zdravlje . MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI .stanja (potreba) i zdr. pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne .čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala . suzbijanje pretilosti . odgoj i obrazovanje.najčešći ishod je ozdravljenje. gdje se zna uzrokposljedica .pravodobno otkrivanje i intervencija – rano. pa dolazi do smrti. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: .intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) . pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39. aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2.inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti . samozaštita.poboljšanje kondicija .ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .za akutne bolesti . preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr. ali kod kroničnih bolesti je to teško. pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI . imunizacija.zaraza -> 1. osobna higijena. faza bolesti .sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti. protektivna hrana.npr. rekreacija i fizička kultura . faza .sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere.3.1. umjereno piće.za kronične bolesti .standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr. faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć. nepušenje. sistematskim pregledom) .

pristup posredništva i osposobljavanja .. svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 .izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI .zdravlje – odsutnost bolesti . sistematski pregledi.laičke udruge.preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr. njega).rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti .vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema . pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo. NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.medicinski model .direktna i uvjeravajuća strategija .programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata .npr. RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA . praćenje epidemijske situacije.raznolika i međudopunjavajuća strategija .poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu .društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima. općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja . drugi oblici zaštite (dijeta. osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini .potpuno liječenje.zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti .disciplina . ZDRAVSTVENA SLUŽBA . te strategija jednog udarca . skupine građana. sprečavanje nesposobnosti – lijekovi. sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju. poboljšavanje rutinske dijagnostike .statički pristup 41. lokalne. suzbijanje straha.usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu .osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .vođenje računa o specifičnoj patologiji.stanju građana . liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42.usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu . kontinuitet u liječenju. dijagnostici.putem programa se proučavaju promjene u zdr.osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija .stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40.usmjerena prema ciljanim skupinama . opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja. osposobljavanje za samopregled.

higijensko-epidemiološka i soc. patronažne službe . kod nas . aktivna suradnja stanovništva . primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3.2. suradnja s drugim djelatnostima .problema . stomatološke 6. ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA . klinički laboratorij 9. pedijatrije 3. služba. ginekologije 4. poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43. primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje.praćenje stručne literature 4. te školska medicina smještene su također u DZ.primarna zaštita . medicina rada 8. "zakupa".može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 .3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr. administrativne i pomoćne službe .te su službe najčešće organizirane u obliku tzv. fizička terapija i rehabilitacija 10.zaštiti 6.tim obuhvaća različite stručne profile .akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr.dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1. hitne medicine 5. opće/obiteljske medicine 2. ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se .voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5. privatnih praksa .surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim.g. primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav.u domu zdravlja može postojati još i: 7.rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6.dozvola za prof.-med. ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo .

sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr. dužina liječenja 45. i dr.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis . mora imati kontinuitet zdr. kirirgiju.bolnice mogu biti: 1.funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja .te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo .provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija .specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1.radnici – dr. pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3. utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4.ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1. financiranje.85% problema mora se riješiti na toj razini. OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti. SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje. gerijatrijske) 2.reformom zdr.radnika 5.sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova .problemi: troškovi. na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr. te druge djelatnosti (radiologija. mora biti dostupna 44.. prate i istražuju zdr. provode istraživanja .u bolnicama rade liječnici specijalisti. pedijatriju ginekologiju i porodništvo. rad na medicinskim istraživanjima 4.zaštite. vode zdr.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove. ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO .djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 .statistiku 5. smanjivanje kreveta. zdr.stanje stanovništva 2. dijagnostiku 2. preopterećenost.sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost . anesteziologija) .bolnička djelatnost . surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6. često privremeno dok se ne specijaliziraju . liječenje i rehabilitaciju 3.stanja stanovništva . ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA .

a razmjerno više sestara . a za zdr.u RH 51000 zaposlenih zdr.1 .najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st.sestara radi u svijetu.zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici.u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili. pravnici) . 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva .radnika "brain drain"= odljev mozgova . 37% VSS. .sestara premalo. (1993.) podaci: RH 2. u RH 1 na 250 st.djelatnika u zdravstvu. pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije.sustav obrazovanja: 1.radnika . 4 milijuna med.-97. Italija 5. srednje stručno 31 . ped.WHO preporučuje smanjenje upisa na med. medicinske sestre. i bolničkih djelatnosti 2.zaštite .općenito se smatra da je med.radnici. 3.fakultete.školom i ostali radnici (soc. znanstveno-istraživački rad 3. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH . danas u direktnoj zdr. izvođenje nastave za izobrazbu zdr.1.3 .zaštite iz spec. psih.. 4.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46. Turska 1. javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja .2.zaštiti rade radnici sa završenom zdr.zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih.trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr.5 . savjetovanje zdravih .potpora.broj liječnika na 1000 st. AIDS i druge kronične bolesti.5% . naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja. održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda.radnika na 1000 stanovnika.zaštita. pružanje najsloženijih oblika zdr.u RH 2-3 zdr.zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila . psih. 2/3 u razvijenim zemljama.na zdr. zaštita i njega kroničnih bolesnika .5 milijuna liječnika.). 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd.obuhvaća djelatnost klinika.. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st.radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr. SSS i viša 65.zemlje u razvoju 1 na 6000 st. babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr. pomoćno osoblje 2. 2.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1. sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) .-konz.

zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor.privatnik – "cijena × usluga" . pušenje 4. spol (muškarci češće. pretilost) 3.-69.privatni djelatnik je za to sam odgovoran.javna služba – neizravno putem osiguranja 4. oprema nije njihova . na 1. prostor i oprema – osobno vlasništvo.može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m .g.) .privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici .mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48. način plaćanja usluga . specijalizacija (3. državno vlasništvo 2. način poslovanja i organizacije rada .mora imati zaposlenike – med. može i ne mora imati zaposlenike . kolesterol.-4.privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig. oprema. o pružanju primarne zdr. KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .) 2.mjestu . poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7.preko 50% uzrok smrti. nalaze se u Domu zdravlja. u javnoj službi to radi npr. dob. više stručno 4. prehrana (masti – lipidi. on je poslodavac.faktori rizika: 1.sestru .društ.privatna praksa – vlastiti prostor. alkohol 32 . povišeni krvni tlak 5. suvlasništvo. fakultetsko 5.javna služba – "glavarina" . dob 60. ravnatelj 3.u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47.zaštite i paušalno plaćanje .g. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. način plaćanja liječničkog rada . vlasništvo druge osobe/organizacije. pripravnički staž 6.3.po zakonu je obrtnik .

psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2. postoji uvijek bez obzira na bolest 4. no ono je slabo 3. te ih je nemoguće razlučiti i definirati . već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje . trajni utjecaj fizičkih. nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće. tjelesnog i društvenog života 2. dovodi do povišenja krvnog tlaka 2.etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata.određivanje duševnog zdravlja: 1. oslabljelo srce..primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo . ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca.sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne . infarkt – dio srca ostaje bez krvi. kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49. proizlazi iz 1. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3. nasljeđe . MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE .6. vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju . ludost i zloća gotovo sinonimi.vrste bolesti: 1. u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7.duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju. zamka u vjerovanju da su duševna bolest.zdravlje – odsutnost bolesti. krizna stanja 33 . pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja .ne smije se čekati na rezultate istraživanja.tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život . a u okvirima svoje tradicije i kulture .unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. smanjenje volumena krvne žile. usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1. stres 8. zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog. arteroskleroza – stanjenje tj.

spriječiti njihovo širenje. kondomi 4.uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela . AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1. shizofrenija. slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti . ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2. vrste. noćno znojenje..sindrom stečene imunodeficijencije. uspješno se liječi antibioticima. uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite.uspješno se liječi antibioticima 3. GENITALNI HERPES 34 ..prenosi se spolnim kontaktom.. . liječiti oba partnera 2.razdoblje bez simptoma može trajati od 6.inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2. .neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti.-6.sprečavanje duševnih poremećaja: 1.mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj. CLAMIDIA .liječenje antibioticima (oba partnera) . 50. poroda i dojenja . a može biti i bez simptoma . a odatle na ostale organe (3.-10.mj. zajedničkom uporabom igala. uzrokujući teška oštećenja i smrt . dugotrajni suhi kašalj.mentalna retardacija – nasljeđe. gubitak težine. a kod muškaraca upala mokračne cijevi.najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata. GONOREJA . depresija.g. sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja.najčešće: alkoholizam. AIDS (HIV INFEKCIJA) . te ograničiti posljedice. uzročnik je bakterija gonokok. SIFILIS (LUES) . tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti .prevencija: redoviti gin.. te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće. preko krvi. primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2. porod. proljev 5.pregledi. otečeni limfni čvorovi.stupanj bolesti).širi se spolnim kontaktom. nakon infekcije). zahvaća samo organe sa sluznicom .stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu. promjene na koži. PTSP.tj. nakon zaraze . ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3.simptomi: umor.bakterijska infekcija genitalnog područja .. sluznici usta. kod žena dolazi do upale vrata maternice.

te izaziva upale.radnika ocjenjuju kao dobri ili zli . nastala u Grčkoj između 5. i 3. . straha. neplodnost.teška upala (bolest) jetre . ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi. ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE .HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa. identificirati nasilnika. pronalaziti rizične sredine. ponižavanju.uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon.ETIKA je nauka o moralu . HEPATITIS B ..e.pr..n.. osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja..MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti . ali virus trajno ostaje u tijelu.nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav . promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice .pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno. nanošenju boli. ili ne traže pomoć). NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve.prenosi se spolnim kontaktom.st.žrtve su oni koji stradaju. od 4 incidenta samo 1 biva poznat .. smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6.radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje .nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela. maltretiranju. "MEDICINSKA ETIKA" 52. a obično je riječ o fizičkoj prisili. ucjene. a na temelju hijerarhijske moći. zastrašivanju.infekcija najčešće ne pokazuje simptome. smrt 51.MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr. ali i o ranjavanju i ubijanju .žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im . 35 .posljedice: teška upala reproduktivnih organa. često ostaju nepoznate (zbog srama. rak. ali i dodirom .

jednakost pacijenata i čuvanje tajne.) SMU – rad psihijatara 8.) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2. upute.nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika. umijeće. Helsinška deklaracija (1964.) SMU – o terapeutskom abortusu 6. život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. poštivanje ljudskog života od samog začetka 53.59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada.industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom . zakon . ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 .na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista .radnicima 7.danas se polaže Ženevska zakletva 1948. okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7. Nirnberški zakonik (1947. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA .najvažnije je zdravlje pacijenta. 55.humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu . načelo prava i obveze svih ljudi 6. liječnik. njegove opće dužnosti i obveze . Havajska deklaracija (1976..g. Deklaracija iz Osla 1970.) SMU – određenje vremena smrti 5. . zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta. Tokijska deklaracija (1975. Međunarodni kodeks medicinske etike (1949. čini dobro. zaštita bolesnika i ranjenih u ratu.) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4. Crveni križ i druge org.) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr. "zakletva". zaštita pacijenta od društvene nepravde. Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO.) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3.liječnička tajna.etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1. obveza istinitog obavještavanja bolesnika. načelo stalnog učenja i usavršavanja 54. načelo istinitosti i povjerenja . ne nanosi štetu 3. ETIČKI KODEKSI 1. epidemije. zaštita bolesnika od nadrilječništva 4. Deklaracija iz Sidneya (1968.

socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju.su eutanazija i pobačaj. terapijski pokusi.g.ekologija Andrija Štampar je 1926. 10.zakon . Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika.zaštite / informatika – cijepljenje. sprečavanje genetskih poremećaja . obvezni pregledi. u kojoj će liječnik tražiti bolesnika. prisilna hospitalizacija. čije zdravlje treba da čuvamo. Liječnik treba da je narodni učitelj.moral . objavljivanje rezultata pokusa na ljudima .piramida u donošenju odluka .pokusi na čovjeku – informirana suglasnost. 8. zatim prisilna hospitalizacija (72h) . Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima. 37 . prijava bolesti.etika .transplantacija tkiva . sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1. kompjuterizacija medicinskih podataka . 9. transplantacija organa. kloniranje. a ne laboratoriji i ordinacije. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik. nego se s njim treba da bave svi bez razlike.deontologija . Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja. 2.početak života – umjetna oplodnja. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja. s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne. jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6. sterilizacija.psihokirurgija . kloniranje. a ne bolesnik liječnika. Važnije je obavještavanje naroda od zakona. mjesta gdje ljudi žive.obvezne mjere zdr. iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja. abortus. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje.. 5. 3. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih. 4. 7.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.