SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O).dnevne aktivnosti. subjektivno osjećanje. fiziološke • promjene u strukturi (P). Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla.Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti. niti između različitih razina sposobnosti. 4 . rast.bolest.psihička sposobnost • funkcije (F). Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo. oštećenje zdravlja.bol. testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti. mišljenje • sposobnosti (S). brojenjem određenih događaja u stanovništvu. da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv. razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima. pozitivno zdravlje). U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite. biokemijskim istraživanjima.

Model pokazuje da na zdravlje. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5. I SOC. društvena sigurnost (FO)3 4. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR. neravnopravnost prava. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3.izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. stanje kod pojedinca): 1. što mogu 2. ZAŠTITE 5 . više soc. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3. poteškoće-bol (O) OSOBNA. fiziološke funkcije (F) 4. podacima o kvaliteti življenja 2. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke.osobito u starijih ljudi.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1. rad. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ. Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2. slobode. sport (OF)1 2.zadovoljstvo i snaga. funkcije (F)3 7. fizičke i biološke).neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1. nepostojanjem rizika 3. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. uz nasljeđe. usporedba s 4. rast i razvitak (P) 3. zdravo ili rizično ponašanje 1. dnevne aktivnosti (F)2 6.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5. kliničkim pregledom 5.obiteljske. prehrana Može se mjeriti (zdr. utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. roditeljske… 3. umrli (P) 2. blagostanje. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. mir civilizacija. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. stan.pušenje. zdravstvena zaštita (POF)1 2. OBRAZOVANJE I KULTURU 3.

ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto). to znači da možete funkcionirati. NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK. Taj odnos nije dan jednom zauvijek.Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju. sa smanjenjem radne sposobnosti. 3. 4. Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni. 2. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. poremećena prilagodba. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti. 2. društveni nadzor: etiketa. sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. procesima.Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti. ZAŠTITA 3 7. kao posljedica unutrašnjeg uzroka. ali postoje razlike: 1. te zbivanja u organizmu oprečna normalnim .Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli). promjene sposobnosti i funkcije. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 . One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi. Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1.kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit. poremećaj društvene funkcije.Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu. raditi ono što želite i postati ono što želite postati.

defekt ili gubitak udova. bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9. organa.definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) . 8.1‰.9. tkiva ili drugih dijelova tijela. u RH. na određenom području (fertilna dob 15. NIZAK¸ .g. sposobnosti i funkcija. NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji. subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato.fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1. 5. ODNOS BOLESTI.u nerazvijenim zemljama je vrlo visok. i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu.) 7 . djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također.-49. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. te strukturom. -2004. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen.g.Biti bolestan znači trpjeti. NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju. Može biti trajno i prolazno. odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA.g. Očituje se: a) tjelesnim. NATALITET. duševnim i društvenim stanjem. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama.

RH-1‰ 15. 12. RH-10. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 .postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti.g.fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr. dobi (računa se na 1000 stanovnika). 11. MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi .broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) .g. odnosno razlika nataliteta i mortaliteta).2004. srednje razvijene zemlje-38‰. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000. a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada.-24.mortalitet prema spolu. .2. PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000. . .1‰ 2004. u RH . OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi. 20..4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13. MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000).) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10. .oko 8-9‰ 14. ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području.11‰ – prvo je visok.nerazvijene zemlje -71‰. SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost . LETALITET .

2/3 svjetskog stanovništva .planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece . visoki postotak nepismenih 4. očekivano trajanje života 5.68.g) 8.nerazvijene zemlje . srednje razvijene . niski BDP 2.g) 7. visoki natalitet 6. veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5. INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1. razvijene zemlje .77. došlo je do smanjenja općeg mortaliteta.nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 . životnih tablica. što je dovelo do naglog porasta stanovnika . prehrana.muškarci -72. RH-7677 . a žene -79.karakteristike: 1. manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65. dnevno po stanovniku 6. broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. .-14. stanovanje u gradovima 9. Afrike i Srednje Amerike. broj stanovnika 3. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0. 17. broj zemalja 2. zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. 16. srednje i razvijene zemlje . Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji. – 2004..razdoblje preko tzv. nepismenost odraslih 10.g. godišnji prirast stanovnika u % 4. porođajna težina 7. pristupačna zdrava voda – opskrba 8.g. mala potrošnja energije 3.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene.sestru c) 1 ostalog zdrav. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih. BDP po stanovniku 11.62. izdatak za zdravlje 12.NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije.

STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ. osamljenost. prevencija . malignih i duševnih bolesti.tzv. agresija. smanjnje nataliteta 6.g. trovanja -zdr.akutne i kronične zarazne bolesti. mali postotak liječenih prije smrti .karakteristike: 1. soc. problemi: prostitucija. preobilna prehrana. prodaja i zlostavljanje djece. soc. velika potrošnja energije 3.kardiovaskularne bolesti. depresija. maloljetnička delinkvencija. pesticidi) . psihički stresovi.) . kao i invaliditeta . porast iznad 65. siromaštvo. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 . Japan .zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. radijacija. Kanada. kriminal. psihički problemi 18. ozljede. maligna oboljenja. niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2. prirodne nepogode -zdr.zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu. velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5. alkoholizam. alkoholizam. kardiovaskularne bolesti. narkomanija. RZ. faktori rizika – mala fizička aktivnost.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom. visoki postotak pismenosti 4. veća izloženost štetnim agensima (npr. glad. zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih.RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe. Sjeverne Amerike. visok mortalitet. veća potrošnja alkohola i pušenje.podizanje kvalitete života. morbiditet dojenčadi i male djece .1. neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . malnutricija (neishranjenost). sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8.14. visoka smrtnost dojenčadi i male djece.g. stalno povećanje očekivanog trajanja života . glad. visoki BDP 2.sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0. sve manji prirodni priraštaj 7.vodeće bolesti su: zarazne bolesti.

komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije.bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. prirodne nepogode. nastaju spontano pod utjecajem prilika. 5. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ . a često su formalni i dogovoreni. uloga i položaj su određeni.formalno: interesi. 6. vjerske zajednice.tradicionalne: 11 . 7. 7. prostitucija. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1. glad. 2. neprosvijećenost. "ZAJEDNICA" 19. postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila. ciljevi su jasni svim članovima. prijatelji. poduzeće.RZ: 1. RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi. skupine su manje . narkomanija. malolj.prirodno: rađanje. alkoholizam. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života. -primjer: obitelj. nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili. upis u članstvo.primjeri: stručna društva. to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. ciljevi NASTANAK: . formalna organizacija i podjela rada. 2. zajednički rad ULOGE: . kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. 5. 3. susjedstvo. soc. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti. škola. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani. delinkvencija. 4. nastaju zbog posebnih interesa članova. i psihološki problemi. 6. 3. siromaštvo. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. nestašice hrane. političke stranke.uloga majke. nesreće. 4. . ekološki problemi. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek.nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski .

bolnice i sl.u okviru zdr. zadaći…) 20. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr. OBITELJSKI CIKLUS . udaja) .posljedice (rođenje/smrt člana. uloga vođe.ponašanje. kao i različito zdr. osjećanje. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama. 20. zadovoljstvo i zdravlje. domovi za starije osobe. djeca. potreba je različit.rizika. bake… .) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca. kanali. domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g. zaštite i dehumanizaciju medicine. pravila . ekonomska suradnja i razmnožavanje. osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši. postavljeni . vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju.posebni komunikac. vrtići. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj. bogata. stanje. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. Primarna zajednica može biti izvor zdr.neposredna. 21.vrtić. zaštitom. OBITELJ I ZDRAVLJE: def. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. i jedno ili više djece. ali se i primarne mijenjaju (npr.radnika . obitelj po strukturi. biranje.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji. kvalitetu života i korištenje zdr. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr.ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije.poznavanje primarne zajednice je važno za zdr.specifikacija uloga: upis u članstvo. i soc. 12 . kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. način izražavanja zdr.interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: . rituali.st. Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu. zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. očevi. rizika za svoje članove. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. česti kontakti . i zdr.KOMUNIKACIJA: majke.

Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu. obitelji bez djece. prostora 4.pomaganje djeci da se socijaliziraju. obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: . međusobnim vezama. delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć. interakciji (bolest. tu se najprije pruža zdravstvena zaštita.djeca napuštaju obiteljski dom.nasljeđe . nezavisnost. težnjama.u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova.položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: . a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji.svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije.problema . mirovina i priprema za odlazak.pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze. rastu potrebe 3.sukobi. invalidnost. i dr.obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1.u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo . tu se mogu učiti pozitivne zdr. postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije.širenje zarazne bolesti . disperzija. stranu primarne zajednice 22.-ek. primanja…) . samohrane majke 3. različita očekivanja . seksualno privikavanje.međusobna prilagodba. narkomanija. samohrano roditeljstvo . obitelji opterećene ekonom.opći uvjeti zajedničkog života (stan.imovinsko stanje i soc.razdvojene obitelji. ekspanzija.bitni problemi .obitelji opterećene ekonomskim obvezama . navike (prehrana…) .Faze: 1. 13 . ekonomskoj situaciji.navike u načinu života i prehrane .domaćinstvo naglašava soc.alkoholizam. neskladi. priprema za dolazak novog člana 2. sklapanje braka. nepotpune i razdvojene obitelji 2. potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc. privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5. FUNKCIJE OBITELJI .

ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10. intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte.potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR.tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj .kulturna funkcija .16. (npr. promjena tijelesnog sastava.Funkcije u društvu .g. RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti.-13.g.ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23.. količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4. ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 .odgoj i moral . Svima je potrebno zadovoljiti potrebu. kod djevojčica sa 15.gospodarstvena funkcija proizvodnja . života .velika potreba za afirmacijom. kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr. razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti ..promjene u pubertetu: 1. (subjektivni znaci. vrlo su kritični prema okolini.u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol. vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava. u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24.spolnost rad.zaštitna funkcija Potrebe pojedinca . zadovoljenje potrebe odnosno osobe. i 25.g. naglo ubrzanje rasta tijela 2. kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno.biološka reprodukcija .pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi . . sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3. objektivni znaci bolesti. povlače se u sebe) .pubertet u dječaka počinje s 11.tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda . . maštaju).

prikupljanje djelatnih podataka 15 . neodgovarajuća prehrana . uporaba kontracepcije. druga (ilegalna) sredstva ovisnosti.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1.psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora. samoubojstva i ubojstva . spolno prenosive bolesti 2. problema: 1. sredini. pušenje. traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima . druge nenamjerne ozljede. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život.početni izvor reformacije. rekreacija . čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2.adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje .rješavanje soc-med problema: opis problema .specifična smrtnost je niska.u ovom razdoblju se stvaraju stavovi. porođaji i nasilni prekidi trudnoće. navika i stil života (način prehrane. uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani. očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola.duhan.respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25. no realnost je drukčija .adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina.predbračni seksualni život.pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . Dvije su istaknute skupine zdr. zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem. alkohol. Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama.potreba da bude prihvaćen. glavni uzroci smrtne nesreće.problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc. alkohol. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu . . tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3. učenja. samoubojstvo i ubojstvo . druge nenamjerne ozljede. adolescentske trudnoće. druženja i samoće.. sažetak ključnih događaja i okolnosti. gledište i stavovi klijenta.

slabi motorika.slabi interes za druge. materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5. prognoza i način praćenja.zaboravljivost . tjelesni invaliditet.terapeutski plan: strategija rješavanja. smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje. promjene mišljenja su teške . očekivani rezultati. odgojno zapuštena djeca. nova se teško sklapaju . ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine. ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija. ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost.smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene .zakržljavanje živčanog sustava .. pravne mjere (nadzor) 4.slabe osjeti i percepcija . Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja. opada kapacitet pluća .endokrine žlijezde se smanjuju. Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene . strah. ili med.mentalna ukrućenost. zašto je do problema došlo. mjere za trajnu podršku. smetnje u psihofizičkom razvoju.nema interesa za novo ● socijalne promjene . pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2. sljepoća. prijateljstva se sužavaju.u izgledu . Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka.mozak se smanjuje .gluhoća. mentalna retardacija.opada radna sposobnost 16 . a zatim specifične potrebe 26. pasivnost . liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima.opadaju emocije (manje se uzbuđuju) . elementi za rješenje . socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3.pesimističnost. teža koordinacija . hitne mjere. Mjere: 1.ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc. nedruštveno ponašanje. problem. delinkventi.

faza latentnih bolesti . starci koji žive sami. i više. probavne. neuroze i psihoze. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. BOLESTI= kardiovaskularne. 3. Somatske smetnje (nepokretljivost. započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija. odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr.njege u kući. Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. b. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku. 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. i zdr. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc. depresije i paranoidnost. vrlo stare. Starost i bolest nije lako razdvojiti.. zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr. aktivnosti. koštano-mišićnog sustava. bolesti endokrinog sustava. Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti. udovci neposredno nakon smrti bračnog druga. promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije. .problemi zdravlja. depresija.kod kroničnih bolesti . Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. slabija otpornost i sl. Za zdr. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom.patronažne skrbi.obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna.). prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65.problem materijalne i socijalne sigurnosti . urološke bolesti. čl. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje. sistemski pregled) 17 . 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu. aktivnosti) usporene i promijenjene. duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra. izolacija. otežana komunikacija. 2. sporije reakcije. slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice.g. respiratornih organa. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. psihičke i društvene funkcije se smanjuju.

u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti .nakon latencije slijedi prva faza bolesti . socijalno-zaštitnih. oštećenja . smještaj je skup.kronične bolesti : . može doći do smrti. nagluhost . PREVENTIVNO. odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28.treba osmisliti sustav zaštite starih osoba . frustracija. dugo se čeka na smještaj.najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje. PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji.ishod. zadovoljavanje ekonomskih.60% starih ljudi ima povišen krvni tlak . ali kod kroničnih bolesti to je teško. ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 . potpuna njega. organizirano slobodno vrijeme.kardiovaskularne bolesti . kulturnih.osteoporoze . invalidnosti.bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi . druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba.slabovidnost. ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO. njega u kući je jeftinija. zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi.dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. stambeni uvjeti.. Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr.

i soc. a kasnije razradio ROSENTOCK.usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike.isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji . mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr.ozbiljnost prijetnje.riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2.2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr. ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29.osnivanje rada.vlastita osjetljivost.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele . zajednicama.ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3.koristi i poteškoće. zaštita materinstva.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom. Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1. prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr. gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 . uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv. stanovanja… 2) zdr. djece. školovanja. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. PLANIRANJE OBITELJI: . kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina.

socijalne i ostale mjere .uništavanje okoliša ..ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja . tradicija i dr.pronatalitetna politika (politika zaposlenosti..politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g. po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika.nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja . željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta.treba razvijati zdr.odgojne. u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici. a u suglasju s demografskim potrebama zajednice. medicinske. zakonske. službe za planiranje obitelji. 20 . Negativni indikatori velikog broja stanovništva: .prekomjerno trošenje energetskih izvora . porezna politika…) . vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane . obrazovne.migracijski pritisci 1990. • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna.OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2. neznanje. starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g. samozaštitne. Cilj je podignuti stopu reprodukcije .stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva.. 2 razine: 1.migracijska politika.u populacijama koje se razvijaju nepismenost. etičke.ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: . bračna i obiteljska savjetovališta.

poroda i bolovanja .ponašanje koje ima loše zdr. povod. M. sprečavanju i liječenju bolesti .A.predstavnici: J.rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja .od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima.pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života .motiv – poticajni razlog.polovica 17.prosvjetiteljstvo . putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja.zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se. prepoznaje se velika uloga osjećajnog. Reljković. DEFINICIJE . J. postiže unapređenje zdravlja. Pavlov. STAV .psihodinamska teorija – S.predstavnici kod nas: Andrija Štampar. psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta.posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja. osobito straha i tjeskobe .P. akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem . znanje se prenosi s koljena na koljeno .uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30.širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr. te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima. temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima . poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života. navike su bitne! . sprečavanje. razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr. NAVIKA.broj umrlih majki u toku trudnoće.glavni izvor znanja su ljekaruše.skup bioloških.B. MORTALITET MAJKI.ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) .analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje . proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31. Watson .smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja . ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI . Jovanović .razvoj temeljnih postavki: . pobuda za djelovanje 21 . osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje. te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti .MATERINSTVO.veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera.motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje.biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje .MOTIVACIJA. Freud.st.ponašanje. novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog. u pisanim dokumentima.

razlike u ciljevima i nositeljima programa 1.ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku. njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu. osnovni instrument soc. moćan oblik zdr. npr. radnici ..sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja . odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente. da potiču sudjelovanje .akcijska (voljna) 32. važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe . službe . zdravstvenog radnika. prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba. problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) .sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr. policija.samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2.važan element.najvažnija opća mjera. PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU . svećenik. medicine . ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA . učenje tijekom rada . klubovi koji se bave zdr. odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj.pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese . radnici .zdr.npr.najčešći oblik koji obavljaju zdr. razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima.odgoja 2.stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama. novinari… .osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline. pod utjecajem neposredne društvene okoline . psih.SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA . UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE . da šire istine i zdravstveno provjerene postavke. naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja ..sastavnice stava: .u zdr.zajedno se donosi odluka o potrebama. učitelji.kognitivna (spoznajna) .znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 . stječu se na temelju iskustva i učenja.afektivna (osjećajna) . situacijama.. a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc. pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama. SAVJETOVANJE .sudjelovanje u zajedničkom radu. OSOBNI PRIMJER .zdr.navika – ustaljen. njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1.

pripovjedanje. priručnici . ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja. sredstva javnog informiranja.izmjena mišljenja i iskustava. a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene. video. RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara. AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda. govor .u zdr. rad. PROSVJEĆIVANJE . trajni interakcijski odnos.zadataka . dokazivanje. RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja. poučavanje. pisane. VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina.usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava.poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr.jednosmjerne metode: . osvješćivanje. povezivanje. nagrada-kritika. film. a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5. koriste se različita sredstva: video. najčešća metoda .jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2.širenje znanja i istina. opisivanje.antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr. potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici .dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1. slobodna rasprava bez autoritativnog stava . tv. aktivno učenje… 4. INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3. donošenje odluke o rješenju 3. letci.. rasprava .u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima ..ponašanju 6. izlaganje.. ODGOJNE MJERE . ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara . AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA .postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33. imaju slab učinak 4.propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama . OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU .mjere koje utječu na širenje zdr.nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje. punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava .može se izvoditi u više oblika predavanja. tečajeva.usmene. "PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 .METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. plakati. vježba. brošure. ZDR.smisao: poticanje.3 procesa: identifikacija problema.

službu . izgraditi zdravu javnu politiku 2.radno mjesto.potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp. akciju na 2 razine: politička i tehnička 3..definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1. održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja . unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE .politike . naglasak na org. bolnice. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA . hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3.projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1.Kikbush . razvijati osobne vještine 5.razvitku i institucionalnoj promjeni 4.naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš . stvoriti okolinu koja potpomaže 3.investicija .prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole.WHO .. zdr. . stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 . političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5.zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc. promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje .1986. soc.. duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4. podržavati akcije zajednice 4. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988.aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom . uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36. preusmjeriti zdr. izgradnja saveza i suradnje između sketora.cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. .34. i zdr. političke/strateške ciljeve 2.gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja .Povelja iz Ottawe – def.

transport i srb .SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija . izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6. .uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima. zakonodavna akcija – regulacija 3. .naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline . POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 . akcija potpomažućih okolina . identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3. sandvelska piramida potpomažućih okolina 3. proširiti partnerstvo za zdravlje 4.Konferencija u Sundsvallu 1991. povećati investicije za zdravstveni razvitak 3.konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija. povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5. dom i susjedstvo. . primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. izgradnja politike (npr. te način kako se na njih djeluje: 1. zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. posao.3 cilja: 1. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998. hrana i prehrana. mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997.7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1. osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7. model za analizu strategije promocije zdravlja 2. : 1. politika čiste vode) 2. pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja .donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21.st. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4.

akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr.zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 . te ubrzati soc.bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati .1995. danas 35 gradova diljem Europe . i gosp. zakonodavstvo. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti . diše.unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr. unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38. povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva. raste i stalno se mijenja . promocija (unapređenje) zdravlja 2. a ne samo rezultat. organizaciju. napredak svake zemlje . zaštita na radu. SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" . . te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju .djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu.najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje. SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1. regionalnoj i svjetskoj razini .podrazumjeva proces. dajući potporu jedni drugima. jačanje društvene potpore osamljenih) . uči i radi . razvoj zajednice) .POKRET "ZDRAVI GRAD" .promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO. mogli dosegnuti svoj najviši potencijal .1986."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . suzbijanje pušenja. preusmjeravanje politike prema pravičnosti. porezne i administrativne mjere.pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986. čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG). prehrana.grad se shvaća kao složeni organizam koji živi.istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr. započeo je 1950. nacionalnoj.probleme.prosvjećivanje i obrazovanje.odgoja na lokaloj. koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi.svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura.cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj. škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život.

sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere. aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2.za kronične bolesti .nakon latencije slijedi 1. oštećenja zdravlje . samozaštita. faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.za akutne bolesti . ali kod kroničnih bolesti je to teško. gdje se zna uzrokposljedica .stanja (potreba) i zdr.(pre) patogeneza – latentna – 1.prema cilju dijele se na: 1.poboljšanje kondicija .ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .najčešći ishod je ozdravljenje. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI . osobna higijena. pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI .stanja 2. pa dolazi do smrti. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: . imunizacija.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) .3.1. pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne .pravodobno otkrivanje i intervencija – rano. nepušenje. preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr. faza . sistematskim pregledom) . odgoj i obrazovanje.inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti . zdravi uvjeti života. suzbijanje pretilosti . rekreacija i fizička kultura .čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala .sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti. invalidnosti.znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć. faza bolesti . umjereno piće.npr.npr. pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39. kurativne – svrha im je liječenje i skrb . protektivna hrana.standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr.ponekad se u istom smislu govori o: 1.zaraza -> 1. da se može uspješno intervenirati 27 .

.direktna i uvjeravajuća strategija .usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu . suzbijanje straha. ZDRAVSTVENA SLUŽBA .pristup posredništva i osposobljavanja .npr. svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 .raznolika i međudopunjavajuća strategija . praćenje epidemijske situacije.zdravlje – odsutnost bolesti . poboljšavanje rutinske dijagnostike . skupine građana.usmjerena prema ciljanim skupinama . NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. njega).poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu .izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI .programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata . općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja . RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA .društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima. sistematski pregledi.disciplina . osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini .stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40. pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo. dijagnostici.stanju građana . drugi oblici zaštite (dijeta. opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja.medicinski model . osposobljavanje za samopregled.potpuno liječenje. liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42.usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu .putem programa se proučavaju promjene u zdr.preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr.laičke udruge.vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema .statički pristup 41.osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti . kontinuitet u liječenju.osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija . sprečavanje nesposobnosti – lijekovi. lokalne.zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti . te strategija jednog udarca . sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju.vođenje računa o specifičnoj patologiji.

aktivna suradnja stanovništva . ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo .3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr. primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje.tim obuhvaća različite stručne profile .g. ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA .te su službe najčešće organizirane u obliku tzv. "zakupa".-med. kod nas .surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim. medicina rada 8. administrativne i pomoćne službe . primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3. privatnih praksa . patronažne službe .akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr. ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se . te školska medicina smještene su također u DZ.zaštiti 6.higijensko-epidemiološka i soc. poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43.rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6.dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1. primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav.2. pedijatrije 3.primarna zaštita .može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 . fizička terapija i rehabilitacija 10.problema . klinički laboratorij 9.voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5.u domu zdravlja može postojati još i: 7. suradnja s drugim djelatnostima .praćenje stručne literature 4.dozvola za prof. stomatološke 6. opće/obiteljske medicine 2. hitne medicine 5. ginekologije 4. služba.

rad na medicinskim istraživanjima 4. financiranje. SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje. utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4. surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6. mora biti dostupna 44. vode zdr.sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova . pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3. anesteziologija) . ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO .te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo .sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost . te druge djelatnosti (radiologija.problemi: troškovi. dijagnostiku 2. smanjivanje kreveta.radnici – dr.djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 .zaštite.85% problema mora se riješiti na toj razini.bolnice mogu biti: 1.funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja . i dr. ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA .statistiku 5.radnika 5. sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr. pedijatriju ginekologiju i porodništvo. preopterećenost. prate i istražuju zdr. provode istraživanja .. kirirgiju.provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija . gerijatrijske) 2.bolnička djelatnost .u bolnicama rade liječnici specijalisti. liječenje i rehabilitaciju 3.stanja stanovništva .stanje stanovništva 2. dužina liječenja 45.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis . OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti. često privremeno dok se ne specijaliziraju . mora imati kontinuitet zdr.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove. na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr.ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1. zdr.reformom zdr.specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1.

).djelatnika u zdravstvu.zemlje u razvoju 1 na 6000 st. psih. SSS i viša 65. 4. izvođenje nastave za izobrazbu zdr.zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih..-konz.najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH . pomoćno osoblje 2. pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije.sustav obrazovanja: 1.5% . pružanje najsloženijih oblika zdr..zaštite iz spec. znanstveno-istraživački rad 3. sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) .5 . 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd. i bolničkih djelatnosti 2.1. 4 milijuna med. babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr.zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila .trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr. a za zdr. održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda.radnika . (1993.potpora. 2/3 u razvijenim zemljama.radnici.zaštiti rade radnici sa završenom zdr.u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili.zaštita. Italija 5.radnika "brain drain"= odljev mozgova . 2. srednje stručno 31 .u RH 2-3 zdr.u RH 51000 zaposlenih zdr.fakultete. a razmjerno više sestara .1 . 37% VSS.2.) podaci: RH 2. pravnici) . medicinske sestre. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46.zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici. naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja.zaštite .3 .općenito se smatra da je med. u RH 1 na 250 st. savjetovanje zdravih .na zdr. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st.broj liječnika na 1000 st.školom i ostali radnici (soc. Turska 1.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1.radnika na 1000 stanovnika.WHO preporučuje smanjenje upisa na med. 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva . AIDS i druge kronične bolesti.sestara premalo.-97.sestara radi u svijetu. . zaštita i njega kroničnih bolesnika .radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr. 3. javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja . psih. ped.5 milijuna liječnika.obuhvaća djelatnost klinika. danas u direktnoj zdr.

vlasništvo druge osobe/organizacije. način plaćanja liječničkog rada .privatna praksa – vlastiti prostor. o pružanju primarne zdr.mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48.zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor.-69. povišeni krvni tlak 5.3.javna služba – neizravno putem osiguranja 4. spol (muškarci češće.zaštite i paušalno plaćanje .preko 50% uzrok smrti.po zakonu je obrtnik . dob.društ.faktori rizika: 1.privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig. KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m . prehrana (masti – lipidi. dob 60. ravnatelj 3.mjestu .-4.g.privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici .privatni djelatnik je za to sam odgovoran. fakultetsko 5. više stručno 4.sestru . poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. oprema. u javnoj službi to radi npr. državno vlasništvo 2. specijalizacija (3. alkohol 32 . pušenje 4.mora imati zaposlenike – med.privatnik – "cijena × usluga" . pretilost) 3.) 2.javna služba – "glavarina" . na 1. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. način plaćanja usluga . oprema nije njihova .) . pripravnički staž 6. prostor i oprema – osobno vlasništvo. može i ne mora imati zaposlenike . nalaze se u Domu zdravlja. način poslovanja i organizacije rada .u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47. suvlasništvo.g. kolesterol. on je poslodavac.

nasljeđe . arteroskleroza – stanjenje tj. zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog. zamka u vjerovanju da su duševna bolest. inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49. psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2. nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće. a u okvirima svoje tradicije i kulture . ludost i zloća gotovo sinonimi. krizna stanja 33 . stres 8.duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju.primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo . u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno. smanjenje volumena krvne žile. postoji uvijek bez obzira na bolest 4.ne smije se čekati na rezultate istraživanja.tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život .6. proizlazi iz 1. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7. vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju . trajni utjecaj fizičkih. usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1.zdravlje – odsutnost bolesti. MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE . no ono je slabo 3.sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne .određivanje duševnog zdravlja: 1. kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca.. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3. oslabljelo srce. dovodi do povišenja krvnog tlaka 2. te ih je nemoguće razlučiti i definirati . pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja .etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata. tjelesnog i društvenog života 2.vrste bolesti: 1.unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. infarkt – dio srca ostaje bez krvi. već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje .

g.. 50. ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3. dugotrajni suhi kašalj.stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu. nakon infekcije). preko krvi. GONOREJA . primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2. GENITALNI HERPES 34 . uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite.razdoblje bez simptoma može trajati od 6.. zajedničkom uporabom igala. a odatle na ostale organe (3.širi se spolnim kontaktom. . uzročnik je bakterija gonokok.mj.prevencija: redoviti gin.sprečavanje duševnih poremećaja: 1.simptomi: umor.-10.najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata.pregledi. poroda i dojenja . sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja. SIFILIS (LUES) . AIDS (HIV INFEKCIJA) ..inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2. depresija.prenosi se spolnim kontaktom.-6. porod.. shizofrenija. te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće.tj. uspješno se liječi antibioticima.. sluznici usta. proljev 5. . promjene na koži. PTSP.uspješno se liječi antibioticima 3.mentalna retardacija – nasljeđe. tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti . a može biti i bez simptoma . a kod muškaraca upala mokračne cijevi. kod žena dolazi do upale vrata maternice. vrste. ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2. CLAMIDIA . nakon zaraze . slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti .uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela . otečeni limfni čvorovi. spriječiti njihovo širenje. uzrokujući teška oštećenja i smrt .bakterijska infekcija genitalnog područja . noćno znojenje. te ograničiti posljedice.mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj. liječiti oba partnera 2. zahvaća samo organe sa sluznicom . kondomi 4.neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1.liječenje antibioticima (oba partnera) .sindrom stečene imunodeficijencije. gubitak težine.najčešće: alkoholizam.stupanj bolesti).

od 4 incidenta samo 1 biva poznat . smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6. NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . 35 .ETIKA je nauka o moralu . nastala u Grčkoj između 5.žrtve su oni koji stradaju. neplodnost. smrt 51. te izaziva upale..MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti . HEPATITIS B . identificirati nasilnika.. rak.radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama.n.pr. ali virus trajno ostaje u tijelu. ponižavanju. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje . promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice .radnika ocjenjuju kao dobri ili zli . zastrašivanju.uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon. i 3. maltretiranju.e.. nanošenju boli. ali i o ranjavanju i ubijanju . ili ne traže pomoć).MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr. ucjene. . osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja. a obično je riječ o fizičkoj prisili.. ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE .posljedice: teška upala reproduktivnih organa. straha.infekcija najčešće ne pokazuje simptome.pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno.HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa. "MEDICINSKA ETIKA" 52. ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi.teška upala (bolest) jetre . pronalaziti rizične sredine.žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im .prenosi se spolnim kontaktom.poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve.. ali i dodirom . često ostaju nepoznate (zbog srama.nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela.st. a na temelju hijerarhijske moći.nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav .

liječnik. ne nanosi štetu 3. Deklaracija iz Osla 1970. "zakletva".humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu .danas se polaže Ženevska zakletva 1948.) SMU – rad psihijatara 8. načelo istinitosti i povjerenja . okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7.nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika. Nirnberški zakonik (1947.) SMU – određenje vremena smrti 5.etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1. zaštita pacijenta od društvene nepravde. njegove opće dužnosti i obveze . ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 . Helsinška deklaracija (1964. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr. obveza istinitog obavještavanja bolesnika.) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2. ETIČKI KODEKSI 1. umijeće.) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3. Havajska deklaracija (1976. zaštita bolesnika od nadrilječništva 4. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. poštivanje ljudskog života od samog začetka 53. epidemije. čini dobro.) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4. zakon . načelo stalnog učenja i usavršavanja 54. . načelo prava i obveze svih ljudi 6.) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim. Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO.liječnička tajna. 55.na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista .59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada. Deklaracija iz Sidneya (1968.industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom .. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA .najvažnije je zdravlje pacijenta. život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. Tokijska deklaracija (1975. upute.radnicima 7. Crveni križ i druge org. jednakost pacijenata i čuvanje tajne. Međunarodni kodeks medicinske etike (1949. zaštita bolesnika i ranjenih u ratu.) SMU – o terapeutskom abortusu 6.g. zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta.

Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.g.moral . zatim prisilna hospitalizacija (72h) . sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1.pokusi na čovjeku – informirana suglasnost. kloniranje.početak života – umjetna oplodnja.zakon . 10. prijava bolesti. 37 . Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik. 8.zaštite / informatika – cijepljenje. 2. obvezni pregledi..transplantacija tkiva . abortus. čije zdravlje treba da čuvamo. 9.ekologija Andrija Štampar je 1926.obvezne mjere zdr. jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6.piramida u donošenju odluka . 4. 5. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha. sterilizacija. prisilna hospitalizacija.su eutanazija i pobačaj. u kojoj će liječnik tražiti bolesnika. Liječnik treba da je narodni učitelj. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika.deontologija . jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja.psihokirurgija . Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja. terapijski pokusi. kompjuterizacija medicinskih podataka . Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje. nego se s njim treba da bave svi bez razlike. s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne. objavljivanje rezultata pokusa na ljudima . sprečavanje genetskih poremećaja . a ne bolesnik liječnika. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima. 3. kloniranje. Važnije je obavještavanje naroda od zakona.etika . transplantacija organa. a ne laboratoriji i ordinacije. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju. mjesta gdje ljudi žive. 7. iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful