SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

bolest. Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O). subjektivno osjećanje.psihička sposobnost • funkcije (F). rast. 4 . Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo. niti između različitih razina sposobnosti. biokemijskim istraživanjima.dnevne aktivnosti. pozitivno zdravlje). da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv.Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti. U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite. razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima. fiziološke • promjene u strukturi (P). testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti. brojenjem određenih događaja u stanovništvu. oštećenje zdravlja. mišljenje • sposobnosti (S). Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla.bol.

umrli (P) 2. stan. OBRAZOVANJE I KULTURU 3. I SOC. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1. roditeljske… 3. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5. društvena sigurnost (FO)3 4. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. slobode. mir civilizacija. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke.neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1.osobito u starijih ljudi.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA. zdravstvena zaštita (POF)1 2. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ. uz nasljeđe. funkcije (F)3 7. zdravo ili rizično ponašanje 1.pušenje. rad.zadovoljstvo i snaga. neravnopravnost prava. više soc. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4. prehrana Može se mjeriti (zdr. usporedba s 4. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR.izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. podacima o kvaliteti življenja 2. poteškoće-bol (O) OSOBNA. sport (OF)1 2. rast i razvitak (P) 3. kliničkim pregledom 5. dnevne aktivnosti (F)2 6.obiteljske. ZAŠTITE 5 . utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. nepostojanjem rizika 3. blagostanje. što mogu 2. fiziološke funkcije (F) 4. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. Model pokazuje da na zdravlje. fizičke i biološke). Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma. stanje kod pojedinca): 1.

te zbivanja u organizmu oprečna normalnim .Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. ZAŠTITA 3 7. Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1. to znači da možete funkcionirati. kao posljedica unutrašnjeg uzroka. raditi ono što želite i postati ono što želite postati.Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju. sa smanjenjem radne sposobnosti.kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit.Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli). promjene sposobnosti i funkcije. RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 . Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. Taj odnos nije dan jednom zauvijek. društveni nadzor: etiketa. NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK.Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti. procesima. poremećena prilagodba. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto). sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica. 2. One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni. 3. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ. poremećaj društvene funkcije.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. 4. 2. ali postoje razlike: 1.

fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1. i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu.-49. duševnim i društvenim stanjem. 8. te strukturom. tkiva ili drugih dijelova tijela. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. NIZAK¸ . NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen. sposobnosti i funkcija.9. subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato.Biti bolestan znači trpjeti. djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također. Očituje se: a) tjelesnim.u nerazvijenim zemljama je vrlo visok.definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) . organa. odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju. na određenom području (fertilna dob 15.1‰. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja.g. ODNOS BOLESTI.g. NATALITET. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama. 5. u RH. bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9.g. NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji.) 7 . Može biti trajno i prolazno. defekt ili gubitak udova. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA. -2004.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave.

RH-10. .nerazvijene zemlje -71‰.1‰ 2004. LETALITET . PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000.mortalitet prema spolu.11‰ – prvo je visok. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 .. MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi . .fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr. 11. SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost .RH-1‰ 15. . .4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13. MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000). u RH .postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti. srednje razvijene zemlje-38‰.2004.g. OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi. 20. a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada.oko 8-9‰ 14. 12. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000.g.-24. ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području. odnosno razlika nataliteta i mortaliteta). dobi (računa se na 1000 stanovnika).) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10.broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) .2.

68. RH-7677 . mala potrošnja energije 3. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih. zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. što je dovelo do naglog porasta stanovnika . prehrana.. stanovanje u gradovima 9.-14. manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65. BDP po stanovniku 11.planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece . Afrike i Srednje Amerike. broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. 2/3 svjetskog stanovništva .nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 . porođajna težina 7.62. izdatak za zdravlje 12. pristupačna zdrava voda – opskrba 8.g) 8. godišnji prirast stanovnika u % 4. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0. došlo je do smanjenja općeg mortaliteta. broj zemalja 2.g.77.razdoblje preko tzv. srednje razvijene .NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije. Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji. razvijene zemlje . niski BDP 2. . 16. – 2004. nepismenost odraslih 10.muškarci -72. broj stanovnika 3. očekivano trajanje života 5.nerazvijene zemlje . srednje i razvijene zemlje . veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5. 17. visoki postotak nepismenih 4. a žene -79.g) 7.karakteristike: 1.sestru c) 1 ostalog zdrav.g. INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene. dnevno po stanovniku 6. visoki natalitet 6. životnih tablica.

RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe. Sjeverne Amerike.akutne i kronične zarazne bolesti. kriminal. psihički problemi 18.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom. Japan . morbiditet dojenčadi i male djece .karakteristike: 1. kardiovaskularne bolesti. niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2.zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. veća potrošnja alkohola i pušenje. kao i invaliditeta . problemi: prostitucija. osamljenost.14. alkoholizam. glad.sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0. alkoholizam.g. pesticidi) .podizanje kvalitete života. zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih.vodeće bolesti su: zarazne bolesti. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 . maloljetnička delinkvencija. radijacija. prirodne nepogode -zdr. depresija.tzv. soc. velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3.) . STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ. malnutricija (neishranjenost). preobilna prehrana. ozljede. visoki postotak pismenosti 4.1. faktori rizika – mala fizička aktivnost. prodaja i zlostavljanje djece. glad. sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8. prevencija . soc. porast iznad 65. mali postotak liječenih prije smrti . velika potrošnja energije 3. psihički stresovi. maligna oboljenja. trovanja -zdr. stalno povećanje očekivanog trajanja života . agresija. veća izloženost štetnim agensima (npr. smanjnje nataliteta 6. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5.kardiovaskularne bolesti. neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . malignih i duševnih bolesti. RZ. visoka smrtnost dojenčadi i male djece. narkomanija. visok mortalitet. Kanada. visoki BDP 2. siromaštvo.g. sve manji prirodni priraštaj 7.zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu.

nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski . 3. suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. prijatelji. i psihološki problemi. formalna organizacija i podjela rada. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ . uloga i položaj su određeni. nesreće. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života. to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. soc. glad.primjeri: stručna društva. vjerske zajednice.bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. -primjer: obitelj. političke stranke. nastaju zbog posebnih interesa članova.tradicionalne: 11 . alkoholizam. a često su formalni i dogovoreni. 6.prirodno: rađanje. 4. nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije. 7. 2. postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila. 7. "ZAJEDNICA" 19. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1. zajednički rad ULOGE: . škola. ekološki problemi. siromaštvo. RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi.RZ: 1. 3. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. susjedstvo.uloga majke. neprosvijećenost. ciljevi su jasni svim članovima. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti. ciljevi NASTANAK: . nastaju spontano pod utjecajem prilika. upis u članstvo. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. nestašice hrane. delinkvencija. 5. 2.formalno: interesi. 4. . prostitucija. 5. malolj. narkomanija. skupine su manje . prirodne nepogode. poduzeće. 6. kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili.

Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu. zadaći…) 20.st. domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g. OBITELJ I ZDRAVLJE: def. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr. uloga vođe. zaštite i dehumanizaciju medicine. ekonomska suradnja i razmnožavanje. rituali. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. i soc.neposredna. kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši. stanje. rizika za svoje članove. kvalitetu života i korištenje zdr. 12 .radnika . djeca. biranje. kao i različito zdr. očevi. potreba je različit.posebni komunikac. postavljeni .ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije. udaja) . 21. vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. Primarna zajednica može biti izvor zdr. zadovoljstvo i zdravlje. česti kontakti .poznavanje primarne zajednice je važno za zdr. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama. kanali. način izražavanja zdr.rizika. domovi za starije osobe. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj. i zdr.) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca. OBITELJSKI CIKLUS . i jedno ili više djece. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. 20. zaštitom. osjećanje. bogata.u okviru zdr.specifikacija uloga: upis u članstvo.interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: .posljedice (rođenje/smrt člana. bake… . vrtići.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji.KOMUNIKACIJA: majke. pravila . obitelj po strukturi. ali se i primarne mijenjaju (npr.ponašanje. zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr. bolnice i sl.vrtić.

sukobi.alkoholizam. prostora 4. stranu primarne zajednice 22. narkomanija.u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo .pomaganje djeci da se socijaliziraju. a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji. Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu. invalidnost. obitelji opterećene ekonom.djeca napuštaju obiteljski dom. potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc.navike u načinu života i prehrane .bitni problemi . nepotpune i razdvojene obitelji 2.međusobna prilagodba.širenje zarazne bolesti . delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć.domaćinstvo naglašava soc. interakciji (bolest.opći uvjeti zajedničkog života (stan. disperzija. neskladi.obitelji opterećene ekonomskim obvezama . primanja…) . 13 .obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1. tu se najprije pruža zdravstvena zaštita. mirovina i priprema za odlazak. FUNKCIJE OBITELJI . priprema za dolazak novog člana 2. obitelji bez djece. samohrano roditeljstvo . sklapanje braka. postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije. rastu potrebe 3.u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova. tu se mogu učiti pozitivne zdr. različita očekivanja . ekspanzija. samohrane majke 3. težnjama. navike (prehrana…) . međusobnim vezama. seksualno privikavanje. obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: . ekonomskoj situaciji.-ek. privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5.imovinsko stanje i soc.svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije.problema . nezavisnost.pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze. i dr. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: .Faze: 1.nasljeđe .razdvojene obitelji.položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr.

odgoj i moral .zaštitna funkcija Potrebe pojedinca .u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol.spolnost rad.g. zadovoljenje potrebe odnosno osobe. razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti .g.pubertet u dječaka počinje s 11. . vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava. ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 .g.potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR.pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi .promjene u pubertetu: 1. (npr. kod djevojčica sa 15. kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr. promjena tijelesnog sastava. objektivni znaci bolesti. povlače se u sebe) .tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj .. života .ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23. Svima je potrebno zadovoljiti potrebu. kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno.tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda .Funkcije u društvu . . količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4.16. ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10. intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte.velika potreba za afirmacijom.-13. u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24. naglo ubrzanje rasta tijela 2. (subjektivni znaci.gospodarstvena funkcija proizvodnja . vrlo su kritični prema okolini.kulturna funkcija . i 25. RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti. sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3. maštaju).biološka reprodukcija ..

no realnost je drukčija . druga (ilegalna) sredstva ovisnosti. neodgovarajuća prehrana .adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje .. . Dvije su istaknute skupine zdr. zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem. prikupljanje djelatnih podataka 15 . problema: 1.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1. druge nenamjerne ozljede. samoubojstvo i ubojstvo .rješavanje soc-med problema: opis problema .psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora.početni izvor reformacije. uporaba kontracepcije. druženja i samoće.predbračni seksualni život. gledište i stavovi klijenta.specifična smrtnost je niska.respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25. adolescentske trudnoće. alkohol. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu . Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama.pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . rekreacija .u ovom razdoblju se stvaraju stavovi.problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. alkohol. čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život. spolno prenosive bolesti 2. glavni uzroci smrtne nesreće. učenja. traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima . pušenje. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani.adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina. ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc.potreba da bude prihvaćen. navika i stil života (način prehrane. sredini.duhan. uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti. druge nenamjerne ozljede. očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola. samoubojstva i ubojstva . tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3. sažetak ključnih događaja i okolnosti. porođaji i nasilni prekidi trudnoće.

zaboravljivost . promjene mišljenja su teške . zašto je do problema došlo.opada radna sposobnost 16 .slabi motorika.opadaju emocije (manje se uzbuđuju) . elementi za rješenje . strah. mjere za trajnu podršku. prijateljstva se sužavaju.slabi interes za druge. a zatim specifične potrebe 26. socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3.mozak se smanjuje . ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost.terapeutski plan: strategija rješavanja.nema interesa za novo ● socijalne promjene .zakržljavanje živčanog sustava . nova se teško sklapaju . problem. Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka. sljepoća.endokrine žlijezde se smanjuju. Mjere: 1.smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene . nedruštveno ponašanje. Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene . odgojno zapuštena djeca. Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja. pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2. liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima. opada kapacitet pluća . ili med. ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija. materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5. prognoza i način praćenja.u izgledu .mentalna ukrućenost. teža koordinacija .slabe osjeti i percepcija . smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje. smetnje u psihofizičkom razvoju. delinkventi. ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine. pravne mjere (nadzor) 4. pasivnost . očekivani rezultati. mentalna retardacija. tjelesni invaliditet.pesimističnost. hitne mjere.ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc.gluhoća..

b. Somatske smetnje (nepokretljivost. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra.g. slabija otpornost i sl. depresije i paranoidnost. Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. sistemski pregled) 17 . i više. čl.njege u kući.obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna. otežana komunikacija. starci koji žive sami. duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe. aktivnosti. BOLESTI= kardiovaskularne. 3.. neuroze i psihoze. depresija. psihičke i društvene funkcije se smanjuju. 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. 2.). Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti. i zdr. prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom.problem materijalne i socijalne sigurnosti . 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu.faza latentnih bolesti . zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. Za zdr. sporije reakcije. urološke bolesti. udovci neposredno nakon smrti bračnog druga. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo. odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr.problemi zdravlja. izolacija. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc. 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr. promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije.patronažne skrbi. aktivnosti) usporene i promijenjene.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija. vrlo stare. probavne. slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice. Starost i bolest nije lako razdvojiti. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. bolesti endokrinog sustava. Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje.kod kroničnih bolesti . . respiratornih organa. koštano-mišićnog sustava.

oštećenja .najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje. može doći do smrti.treba osmisliti sustav zaštite starih osoba . PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji. druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba. Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr. odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28.slabovidnost. zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi. ali kod kroničnih bolesti to je teško. PREVENTIVNO. socijalno-zaštitnih.kronične bolesti : . potpuna njega. organizirano slobodno vrijeme.osteoporoze . kulturnih.dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 .60% starih ljudi ima povišen krvni tlak . invalidnosti.. smještaj je skup. njega u kući je jeftinija.ishod.nakon latencije slijedi prva faza bolesti . ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO.u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti . stambeni uvjeti.kardiovaskularne bolesti . frustracija. zadovoljavanje ekonomskih. nagluhost . dugo se čeka na smještaj.bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .

riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2.2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr. stanovanja… 2) zdr. djece.isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji . kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina. zaštita materinstva. Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1. školovanja.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele . PLANIRANJE OBITELJI: .usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike.ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3. uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv. a kasnije razradio ROSENTOCK.vlastita osjetljivost. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29. zajednicama.ozbiljnost prijetnje.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom. gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 . mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr.osnivanje rada. i soc. prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr.koristi i poteškoće.

treba razvijati zdr. medicinske.migracijska politika.stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. zakonske. a u suglasju s demografskim potrebama zajednice. Negativni indikatori velikog broja stanovništva: .migracijski pritisci 1990.ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja ..prekomjerno trošenje energetskih izvora . uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva. u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici.ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: .OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2. po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika.nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja .politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g. etičke.. samozaštitne. porezna politika…) . vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane .u populacijama koje se razvijaju nepismenost.odgojne.. neznanje. tradicija i dr. 2 razine: 1. • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna. obrazovne. bračna i obiteljska savjetovališta.uništavanje okoliša . službe za planiranje obitelji. željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta.pronatalitetna politika (politika zaposlenosti. Cilj je podignuti stopu reprodukcije . starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g. 20 . socijalne i ostale mjere .

smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja .glavni izvor znanja su ljekaruše.od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima. STAV . DEFINICIJE .MATERINSTVO.broj umrlih majki u toku trudnoće. novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog. Watson .širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr.rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja . Pavlov. osobito straha i tjeskobe .biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje .skup bioloških. postiže unapređenje zdravlja. Freud. temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima .B. ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI . psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta. proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31.razvoj temeljnih postavki: . te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti .prosvjetiteljstvo .motiv – poticajni razlog. NAVIKA. u pisanim dokumentima.MOTIVACIJA.veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera. poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života.ponašanje koje ima loše zdr.P.pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života . povod.st. navike su bitne! .A. putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja.predstavnici kod nas: Andrija Štampar. znanje se prenosi s koljena na koljeno .zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se. J. razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr. M. prepoznaje se velika uloga osjećajnog. Reljković. poroda i bolovanja . sprečavanju i liječenju bolesti .analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje .ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) .uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30.posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja. MORTALITET MAJKI.polovica 17.predstavnici: J. Jovanović .ponašanje. akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem . te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima.motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje. osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje. sprečavanje.psihodinamska teorija – S. pobuda za djelovanje 21 .

SAVJETOVANJE .u zdr.afektivna (osjećajna) . npr.odgoja 2.najčešći oblik koji obavljaju zdr. medicine .akcijska (voljna) 32..stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama. odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj. naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja .zdr. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA . njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu.pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese .sastavnice stava: .npr. svećenik. novinari… .zdr..sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr. psih. OSOBNI PRIMJER . policija.razlike u ciljevima i nositeljima programa 1. pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama. da potiču sudjelovanje .. a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc.navika – ustaljen. zdravstvenog radnika.zajedno se donosi odluka o potrebama. službe .ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku. pod utjecajem neposredne društvene okoline .važan element. klubovi koji se bave zdr. radnici . učenje tijekom rada . da šire istine i zdravstveno provjerene postavke. njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1. važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe . razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima. situacijama. radnici . stječu se na temelju iskustva i učenja. prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba. PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU .najvažnija opća mjera. UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE .sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja . odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente. osnovni instrument soc.SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA . učitelji.znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 .samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2.kognitivna (spoznajna) .osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline. problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) . moćan oblik zdr.sudjelovanje u zajedničkom radu.

poučavanje.izmjena mišljenja i iskustava.može se izvoditi u više oblika predavanja. AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA . tečajeva.usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava. RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja. opisivanje. priručnici .usmene. nagrada-kritika.jednosmjerne metode: .. a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene.nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje. aktivno učenje… 4. osvješćivanje.antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr. ZDR. povezivanje. trajni interakcijski odnos.širenje znanja i istina. sredstva javnog informiranja. rad. film. govor . slobodna rasprava bez autoritativnog stava . a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. pripovjedanje.zadataka .mjere koje utječu na širenje zdr. RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara.u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima .METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5.poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr.dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1. pisane.postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33..3 procesa: identifikacija problema. rasprava . VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina. dokazivanje. punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava . potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici . najčešća metoda . vježba. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara .smisao: poticanje. ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja. "PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 .propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama . PROSVJEĆIVANJE .. AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda. koriste se različita sredstva: video. letci. izlaganje.jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2. imaju slab učinak 4. plakati. video. brošure. INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3.ponašanju 6.u zdr. tv. OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU . donošenje odluke o rješenju 3. ODGOJNE MJERE .

projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1. političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5. akciju na 2 razine: politička i tehnička 3. održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja .razvitku i institucionalnoj promjeni 4.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1. naglasak na org. izgradnja saveza i suradnje između sketora. bolnice.cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. stvoriti okolinu koja potpomaže 3.34.1986.aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom . duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4... unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2. stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 .Povelja iz Ottawe – def. zdr.. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA . hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3.definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1. promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje .zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc. soc.investicija . preusmjeriti zdr.gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja . MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988. izgraditi zdravu javnu politiku 2.Kikbush .službu .WHO . podržavati akcije zajednice 4.radno mjesto. . političke/strateške ciljeve 2. .prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole. uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36.naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš . razvijati osobne vještine 5. i zdr. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE .potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp.politike .

te način kako se na njih djeluje: 1. transport i srb . identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3.naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline . mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997. povećati investicije za zdravstveni razvitak 3.Konferencija u Sundsvallu 1991. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4. zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. proširiti partnerstvo za zdravlje 4. izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6. dom i susjedstvo. POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 . pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja . model za analizu strategije promocije zdravlja 2. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2.donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21. posao. . povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5. primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37. osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7. izgradnja politike (npr.uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima. politika čiste vode) 2.7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1.konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998.3 cilja: 1. akcija potpomažućih okolina . hrana i prehrana. zakonodavna akcija – regulacija 3.SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja. . .st.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija . : 1. sandvelska piramida potpomažućih okolina 3.

škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život. promocija (unapređenje) zdravlja 2. jačanje društvene potpore osamljenih) . te ubrzati soc. napredak svake zemlje . započeo je 1950. porezne i administrativne mjere.najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje. razvoj zajednice) . mogli dosegnuti svoj najviši potencijal .1986. danas 35 gradova diljem Europe . te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju . regionalnoj i svjetskoj razini ."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . preusmjeravanje politike prema pravičnosti. SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 .zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi. unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38.istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr. uči i radi .prosvjećivanje i obrazovanje.promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO.odgoja na lokaloj. diše. koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi. raste i stalno se mijenja .svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura.unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr.podrazumjeva proces. akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr. nacionalnoj. suzbijanje pušenja.cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj.pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986.1995.grad se shvaća kao složeni organizam koji živi.probleme.bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati .POKRET "ZDRAVI GRAD" . . SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" . dajući potporu jedni drugima.djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu. organizaciju. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti . prehrana. čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG). zakonodavstvo. povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva. zaštita na radu. i gosp. a ne samo rezultat.

za kronične bolesti . osobna higijena. faza .ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti.stanja 2.za akutne bolesti . kurativne – svrha im je liječenje i skrb . samozaštita. pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39. odgoj i obrazovanje.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) . suzbijanje pretilosti .poboljšanje kondicija . umjereno piće.npr.standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr. oštećenja zdravlje .3. preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr.najčešći ishod je ozdravljenje. da se može uspješno intervenirati 27 .znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć. pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne .ponekad se u istom smislu govori o: 1.zaraza -> 1. ali kod kroničnih bolesti je to teško. faza bolesti .pravodobno otkrivanje i intervencija – rano.prema cilju dijele se na: 1.(pre) patogeneza – latentna – 1.1. protektivna hrana.nakon latencije slijedi 1.inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti . nepušenje.sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere. zdravi uvjeti života. pa dolazi do smrti. aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2. invalidnosti. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI . faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: .npr.čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala . imunizacija.stanja (potreba) i zdr. pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI . gdje se zna uzrokposljedica . sistematskim pregledom) . rekreacija i fizička kultura .

stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40. njega). lokalne. opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja.stanju građana . ZDRAVSTVENA SLUŽBA . osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini .vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema ..programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata . sprečavanje nesposobnosti – lijekovi. skupine građana.preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr. NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.raznolika i međudopunjavajuća strategija . osposobljavanje za samopregled. liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42.usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu .poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu .medicinski model .potpuno liječenje.rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti .osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija .društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima.usmjerena prema ciljanim skupinama .izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI . praćenje epidemijske situacije.pristup posredništva i osposobljavanja . suzbijanje straha. sistematski pregledi.putem programa se proučavaju promjene u zdr. te strategija jednog udarca .vođenje računa o specifičnoj patologiji. općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja .npr. sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju.statički pristup 41.laičke udruge.zdravlje – odsutnost bolesti . poboljšavanje rutinske dijagnostike . drugi oblici zaštite (dijeta. dijagnostici.disciplina . RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA . svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 .usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu . pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo.direktna i uvjeravajuća strategija . kontinuitet u liječenju.osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti .

opće/obiteljske medicine 2. poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43.te su službe najčešće organizirane u obliku tzv. primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje.zaštiti 6.dozvola za prof.može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 .dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1. aktivna suradnja stanovništva . stomatološke 6. privatnih praksa . medicina rada 8.akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr. suradnja s drugim djelatnostima . fizička terapija i rehabilitacija 10.u domu zdravlja može postojati još i: 7. klinički laboratorij 9. ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo . kod nas . ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA .3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr.primarna zaštita .-med.voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5. "zakupa".2.problema . služba. primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav.surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim. ginekologije 4.higijensko-epidemiološka i soc.rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6. hitne medicine 5.tim obuhvaća različite stručne profile . patronažne službe . primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3. ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se . te školska medicina smještene su također u DZ.g.praćenje stručne literature 4. administrativne i pomoćne službe . pedijatrije 3.

gerijatrijske) 2.reformom zdr.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis .85% problema mora se riješiti na toj razini.radnici – dr. često privremeno dok se ne specijaliziraju . anesteziologija) . SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje.stanja stanovništva .stanje stanovništva 2.bolnička djelatnost .u bolnicama rade liječnici specijalisti. na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr. zdr. OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti.radnika 5.zaštite.specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1. preopterećenost.. i dr.provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija .sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost . mora imati kontinuitet zdr. pedijatriju ginekologiju i porodništvo. vode zdr. surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6.funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja . mora biti dostupna 44. smanjivanje kreveta. pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove. rad na medicinskim istraživanjima 4.statistiku 5. liječenje i rehabilitaciju 3. sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr. utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4.bolnice mogu biti: 1. te druge djelatnosti (radiologija. financiranje.djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 .problemi: troškovi. ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO . dijagnostiku 2. dužina liječenja 45. prate i istražuju zdr. kirirgiju. provode istraživanja .sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova . ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA .ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1.te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo .

znanstveno-istraživački rad 3.u RH 2-3 zdr. AIDS i druge kronične bolesti.u RH 51000 zaposlenih zdr.broj liječnika na 1000 st.trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr.općenito se smatra da je med.potpora. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st.radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr. Turska 1. pružanje najsloženijih oblika zdr.u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili. a za zdr..fakultete.najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st.-konz.5% . danas u direktnoj zdr.5 .) podaci: RH 2.školom i ostali radnici (soc.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr. održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda. babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr.na zdr. a razmjerno više sestara . izvođenje nastave za izobrazbu zdr.-97. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH ..radnika . ped. 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd. u RH 1 na 250 st. 4. pomoćno osoblje 2.zaštite iz spec.zaštita.radnika "brain drain"= odljev mozgova . savjetovanje zdravih . 4 milijuna med. 37% VSS. i bolničkih djelatnosti 2. Italija 5. 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva .3 . sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) .5 milijuna liječnika.zemlje u razvoju 1 na 6000 st. srednje stručno 31 .zaštiti rade radnici sa završenom zdr.radnika na 1000 stanovnika. pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije. medicinske sestre.1 . psih.radnici.WHO preporučuje smanjenje upisa na med.djelatnika u zdravstvu.zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila . (1993. pravnici) .zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih.).obuhvaća djelatnost klinika. 2/3 u razvijenim zemljama.zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici. psih. 2. zaštita i njega kroničnih bolesnika . .sestara premalo. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46.sestara radi u svijetu.2. SSS i viša 65.zaštite . javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja . naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja.1.sustav obrazovanja: 1.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1. 3.

način poslovanja i organizacije rada . može i ne mora imati zaposlenike .u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47. oprema nije njihova . fakultetsko 5.privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici .preko 50% uzrok smrti. dob. kolesterol.) .zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor.zaštite i paušalno plaćanje . prostor i oprema – osobno vlasništvo.mora imati zaposlenike – med. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. ravnatelj 3. specijalizacija (3. o pružanju primarne zdr.privatni djelatnik je za to sam odgovoran.) 2.sestru .privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig.g.društ. vlasništvo druge osobe/organizacije.javna služba – "glavarina" .može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m .faktori rizika: 1.g. više stručno 4.po zakonu je obrtnik . pretilost) 3. alkohol 32 .javna služba – neizravno putem osiguranja 4. on je poslodavac. poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. način plaćanja liječničkog rada .mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48. spol (muškarci češće. na 1. pušenje 4. oprema.mjestu .-69. nalaze se u Domu zdravlja.privatnik – "cijena × usluga" .3. dob 60. suvlasništvo. povišeni krvni tlak 5. način plaćanja usluga . KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . pripravnički staž 6.privatna praksa – vlastiti prostor. prehrana (masti – lipidi.-4. u javnoj službi to radi npr. državno vlasništvo 2.

kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. ludost i zloća gotovo sinonimi. a u okvirima svoje tradicije i kulture .unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. postoji uvijek bez obzira na bolest 4. već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje .vrste bolesti: 1. u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno.duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7. nasljeđe .6. psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2. zamka u vjerovanju da su duševna bolest. usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1. ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca. inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49.. proizlazi iz 1.tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život . nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće.ne smije se čekati na rezultate istraživanja.etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata.primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo . pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja . dovodi do povišenja krvnog tlaka 2.zdravlje – odsutnost bolesti. zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog. oslabljelo srce. te ih je nemoguće razlučiti i definirati . no ono je slabo 3. krizna stanja 33 . stres 8. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3. infarkt – dio srca ostaje bez krvi.određivanje duševnog zdravlja: 1. MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE .sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne . arteroskleroza – stanjenje tj. tjelesnog i društvenog života 2. vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju . trajni utjecaj fizičkih. smanjenje volumena krvne žile.

PTSP. nakon zaraze . primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2. dugotrajni suhi kašalj.neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti. shizofrenija.liječenje antibioticima (oba partnera) . a može biti i bez simptoma . promjene na koži.uspješno se liječi antibioticima 3. noćno znojenje. nakon infekcije). GONOREJA . kod žena dolazi do upale vrata maternice.sindrom stečene imunodeficijencije. spriječiti njihovo širenje. .mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj.inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2. a odatle na ostale organe (3. uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1.prevencija: redoviti gin.mentalna retardacija – nasljeđe. CLAMIDIA . proljev 5. gubitak težine.uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela . AIDS (HIV INFEKCIJA) . poroda i dojenja .-6...mj.. a kod muškaraca upala mokračne cijevi. porod. kondomi 4. ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3. te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće. SIFILIS (LUES) . zajedničkom uporabom igala. depresija. vrste. uzrokujući teška oštećenja i smrt . ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2.širi se spolnim kontaktom.pregledi.simptomi: umor. 50. slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti .razdoblje bez simptoma može trajati od 6.stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu.najčešće: alkoholizam.stupanj bolesti).bakterijska infekcija genitalnog područja .prenosi se spolnim kontaktom..najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata. otečeni limfni čvorovi. sluznici usta. preko krvi. uzročnik je bakterija gonokok.g.-10. zahvaća samo organe sa sluznicom . te ograničiti posljedice. GENITALNI HERPES 34 ..sprečavanje duševnih poremećaja: 1.tj. . sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja. tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti . uspješno se liječi antibioticima. liječiti oba partnera 2.

teška upala (bolest) jetre .. smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6. identificirati nasilnika. nanošenju boli. ali i o ranjavanju i ubijanju .e. ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE ..žrtve su oni koji stradaju. ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi. neplodnost. te izaziva upale. a na temelju hijerarhijske moći. NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . ucjene. promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice . HEPATITIS B . "MEDICINSKA ETIKA" 52.. ili ne traže pomoć).radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama.. često ostaju nepoznate (zbog srama.n. pronalaziti rizične sredine.radnika ocjenjuju kao dobri ili zli ..nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav . i 3. ali virus trajno ostaje u tijelu.infekcija najčešće ne pokazuje simptome. osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja.MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti .ETIKA je nauka o moralu . zastrašivanju.žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im . 35 .st.pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno.prenosi se spolnim kontaktom. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje .MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr. od 4 incidenta samo 1 biva poznat . ponižavanju. rak.poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve. . ali i dodirom .posljedice: teška upala reproduktivnih organa.HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa. straha. nastala u Grčkoj između 5.nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela.uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon. a obično je riječ o fizičkoj prisili. maltretiranju. smrt 51.pr.

poštivanje ljudskog života od samog začetka 53. načelo prava i obveze svih ljudi 6. zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta. njegove opće dužnosti i obveze . zaštita bolesnika i ranjenih u ratu.danas se polaže Ženevska zakletva 1948. život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. umijeće. čini dobro. načelo stalnog učenja i usavršavanja 54. ETIČKI KODEKSI 1. zakon . Tokijska deklaracija (1975.humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu . zaštita bolesnika od nadrilječništva 4. načelo istinitosti i povjerenja . "zakletva".) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3.na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista .etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1. obveza istinitog obavještavanja bolesnika. liječnik. ne nanosi štetu 3. Crveni križ i druge org.. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr. okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7. upute. 55.) SMU – o terapeutskom abortusu 6. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA .radnicima 7.industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom .) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2.) SMU – rad psihijatara 8.liječnička tajna.nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika. . Havajska deklaracija (1976.) SMU – određenje vremena smrti 5. zaštita pacijenta od društvene nepravde. Deklaracija iz Sidneya (1968. epidemije. jednakost pacijenata i čuvanje tajne. ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 . Helsinška deklaracija (1964. Međunarodni kodeks medicinske etike (1949.g.) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim.) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4.59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada. Nirnberški zakonik (1947.najvažnije je zdravlje pacijenta. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO. Deklaracija iz Osla 1970.

transplantacija tkiva . Liječnik treba da je narodni učitelj. Važnije je obavještavanje naroda od zakona.zakon . 5.psihokirurgija . objavljivanje rezultata pokusa na ljudima . prijava bolesti. sprečavanje genetskih poremećaja . 4. s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja. zatim prisilna hospitalizacija (72h) . jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju. prisilna hospitalizacija.g. čije zdravlje treba da čuvamo. a ne bolesnik liječnika. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika. socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha.deontologija . 37 . mjesta gdje ljudi žive.moral .zaštite / informatika – cijepljenje. u kojoj će liječnik tražiti bolesnika.obvezne mjere zdr.početak života – umjetna oplodnja. sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik.. terapijski pokusi. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. a ne laboratoriji i ordinacije. kloniranje. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje. kloniranje. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja. 8. 10. abortus. nego se s njim treba da bave svi bez razlike.piramida u donošenju odluka . 3.su eutanazija i pobačaj. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima. 2. 9. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku. obvezni pregledi.pokusi na čovjeku – informirana suglasnost. iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja. kompjuterizacija medicinskih podataka . transplantacija organa. sterilizacija.ekologija Andrija Štampar je 1926. 7.etika . jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.