SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

dnevne aktivnosti.Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti. Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo. Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O). pozitivno zdravlje).bol. niti između različitih razina sposobnosti.bolest. biokemijskim istraživanjima. Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla. brojenjem određenih događaja u stanovništvu. testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti. mišljenje • sposobnosti (S). da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv. rast. fiziološke • promjene u strukturi (P). razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima.psihička sposobnost • funkcije (F). U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite. 4 . subjektivno osjećanje. oštećenje zdravlja.

sport (OF)1 2. Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma.zadovoljstvo i snaga. kliničkim pregledom 5. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6. podacima o kvaliteti življenja 2. Model pokazuje da na zdravlje. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3. I SOC. funkcije (F)3 7. nepostojanjem rizika 3. neravnopravnost prava. fizičke i biološke). blagostanje. uz nasljeđe. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6. poteškoće-bol (O) OSOBNA. stan. slobode. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. umrli (P) 2. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke. društvena sigurnost (FO)3 4. mir civilizacija. zdravo ili rizično ponašanje 1. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ. prehrana Može se mjeriti (zdr. usporedba s 4. rast i razvitak (P) 3. što mogu 2. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. rad.neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1.pušenje. ZAŠTITE 5 . više soc. fiziološke funkcije (F) 4. roditeljske… 3. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5. zdravstvena zaštita (POF)1 2. stanje kod pojedinca): 1. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1. OBRAZOVANJE I KULTURU 3. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR.obiteljske. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5.osobito u starijih ljudi. dnevne aktivnosti (F)2 6.izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3.

Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli). 2. kao posljedica unutrašnjeg uzroka. procesima. NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK. Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih. to znači da možete funkcionirati. poremećaj društvene funkcije. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. 3.Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu. ali postoje razlike: 1. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. raditi ono što želite i postati ono što želite postati.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti. Taj odnos nije dan jednom zauvijek. poremećena prilagodba. sa smanjenjem radne sposobnosti. One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. 4. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 .Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju.kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit. 2. Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1. promjene sposobnosti i funkcije. društveni nadzor: etiketa. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni.Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti. ZAŠTITA 3 7. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto). te zbivanja u organizmu oprečna normalnim . RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ.

g. Može biti trajno i prolazno. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. 5.definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) . te strukturom. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja.fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1. ODNOS BOLESTI. bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9.Biti bolestan znači trpjeti.g.1‰.-49. NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama. sposobnosti i funkcija. 8. NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen. duševnim i društvenim stanjem. defekt ili gubitak udova. organa. odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju. i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu. u RH. -2004. djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također. na određenom području (fertilna dob 15.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave.u nerazvijenim zemljama je vrlo visok. NATALITET. subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA.9.) 7 . NIZAK¸ .g. tkiva ili drugih dijelova tijela. Očituje se: a) tjelesnim.

broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) .RH-1‰ 15. RH-10. a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada. . u RH . . MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi .mortalitet prema spolu. OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi. LETALITET .2004. ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području.postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti. 12.11‰ – prvo je visok. srednje razvijene zemlje-38‰. 11. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000.fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr.g.) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10.1‰ 2004. dobi (računa se na 1000 stanovnika). . 20.oko 8-9‰ 14. PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000. SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost .4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13.-24. MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000). ..2.nerazvijene zemlje -71‰. odnosno razlika nataliteta i mortaliteta).g. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 .

g. dnevno po stanovniku 6. što je dovelo do naglog porasta stanovnika .62. porođajna težina 7.g) 8. INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1. životnih tablica. . Afrike i Srednje Amerike.68. – 2004. izdatak za zdravlje 12. broj stanovnika 3..nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 . mala potrošnja energije 3. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0. 2/3 svjetskog stanovništva . stanovanje u gradovima 9.planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece .razdoblje preko tzv. prehrana. RH-7677 .NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije.sestru c) 1 ostalog zdrav. godišnji prirast stanovnika u % 4. 16. pristupačna zdrava voda – opskrba 8.g. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih. veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5. razvijene zemlje . visoki postotak nepismenih 4.g) 7.nerazvijene zemlje . došlo je do smanjenja općeg mortaliteta.karakteristike: 1. broj zemalja 2. a žene -79.muškarci -72.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene. zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. BDP po stanovniku 11. srednje i razvijene zemlje . manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65. 17. broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. srednje razvijene . očekivano trajanje života 5. visoki natalitet 6.-14. Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji. niski BDP 2. nepismenost odraslih 10.77.

1. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 . Japan .akutne i kronične zarazne bolesti. prodaja i zlostavljanje djece. visok mortalitet.karakteristike: 1. zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih. mali postotak liječenih prije smrti .zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. faktori rizika – mala fizička aktivnost. psihički stresovi. depresija. narkomanija. kriminal. agresija.zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu. veća izloženost štetnim agensima (npr. velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3. siromaštvo. porast iznad 65. osamljenost. preobilna prehrana.14. visoka smrtnost dojenčadi i male djece. velika potrošnja energije 3. niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom.vodeće bolesti su: zarazne bolesti.tzv. kao i invaliditeta . soc. ozljede. visoki BDP 2. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5.g. psihički problemi 18. sve manji prirodni priraštaj 7. visoki postotak pismenosti 4. maligna oboljenja.kardiovaskularne bolesti. Sjeverne Amerike. alkoholizam.sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0. morbiditet dojenčadi i male djece . radijacija. malnutricija (neishranjenost). glad. trovanja -zdr.RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe. problemi: prostitucija. kardiovaskularne bolesti.podizanje kvalitete života. STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ. pesticidi) . veća potrošnja alkohola i pušenje. stalno povećanje očekivanog trajanja života . RZ. alkoholizam. Kanada. malignih i duševnih bolesti.) . prevencija . smanjnje nataliteta 6.g. neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . soc. glad. prirodne nepogode -zdr. maloljetnička delinkvencija. sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8.

primjeri: stručna društva.uloga majke. 2. -primjer: obitelj. nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . glad. "ZAJEDNICA" 19. 5. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi.formalno: interesi. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti. prostitucija. 4.prirodno: rađanje. poduzeće.tradicionalne: 11 . postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila. susjedstvo. ekološki problemi. skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili. formalna organizacija i podjela rada. 3. 3. 6. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1. prijatelji. narkomanija. zajednički rad ULOGE: . nestašice hrane. suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. upis u članstvo. uloga i položaj su određeni. komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ . 6. alkoholizam. političke stranke. nastaju zbog posebnih interesa članova. i psihološki problemi. ciljevi NASTANAK: . 7. škola. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života.bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. delinkvencija.RZ: 1. 5. malolj. nesreće. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. neprosvijećenost. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani. ciljevi su jasni svim članovima. vjerske zajednice. skupine su manje . . soc. prirodne nepogode. siromaštvo. 4. to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. a često su formalni i dogovoreni. 2. 7. nastaju spontano pod utjecajem prilika.nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski .

Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu. biranje. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. zadovoljstvo i zdravlje. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. osjećanje.u okviru zdr. domovi za starije osobe. očevi.posebni komunikac. i zdr. udaja) . potreba je različit.st. vrtići. način izražavanja zdr. česti kontakti . kao i različito zdr. zaštite i dehumanizaciju medicine. 20. rituali. i soc. kanali.vrtić. djeca. rizika za svoje članove.rizika.ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr. zadaći…) 20.poznavanje primarne zajednice je važno za zdr. zaštitom.KOMUNIKACIJA: majke. uloga vođe. OBITELJSKI CIKLUS . bogata. kvalitetu života i korištenje zdr. zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj.radnika . ekonomska suradnja i razmnožavanje. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr. kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. Primarna zajednica može biti izvor zdr. bolnice i sl. postavljeni . stanje.ponašanje. ali se i primarne mijenjaju (npr. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. 21. pravila . OBITELJ I ZDRAVLJE: def. domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g.interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: . bake… .specifikacija uloga: upis u članstvo. i jedno ili više djece. obitelj po strukturi.posljedice (rođenje/smrt člana.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji.neposredna. osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši. vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. 12 .) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca.

bitni problemi . primanja…) . 13 .problema . stranu primarne zajednice 22. različita očekivanja . FUNKCIJE OBITELJI . invalidnost. seksualno privikavanje.alkoholizam. i dr. međusobnim vezama.svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije. privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5. narkomanija. obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: .u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova. nepotpune i razdvojene obitelji 2.sukobi. a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji. nezavisnost.domaćinstvo naglašava soc.razdvojene obitelji.položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr.-ek. disperzija. priprema za dolazak novog člana 2.obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1.međusobna prilagodba.nasljeđe . tu se najprije pruža zdravstvena zaštita. mirovina i priprema za odlazak. ekspanzija. neskladi.u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo . tu se mogu učiti pozitivne zdr. Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu. rastu potrebe 3.obitelji opterećene ekonomskim obvezama . obitelji bez djece. sklapanje braka. interakciji (bolest.pomaganje djeci da se socijaliziraju. navike (prehrana…) .imovinsko stanje i soc. prostora 4. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: . težnjama.Faze: 1. samohrano roditeljstvo .pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze.navike u načinu života i prehrane . samohrane majke 3.opći uvjeti zajedničkog života (stan. delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć. obitelji opterećene ekonom. ekonomskoj situaciji.djeca napuštaju obiteljski dom. postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije. potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc.širenje zarazne bolesti .

Funkcije u društvu .promjene u pubertetu: 1. sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3. . zadovoljenje potrebe odnosno osobe. maštaju).spolnost rad. kod djevojčica sa 15.kulturna funkcija . razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti . RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti. vrlo su kritični prema okolini.zaštitna funkcija Potrebe pojedinca . Svima je potrebno zadovoljiti potrebu. kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr.16.pubertet u dječaka počinje s 11.pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi .g.tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj ..ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23. vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava.. u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24. količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4.odgoj i moral .tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda . kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno.-13.g. (npr. povlače se u sebe) . (subjektivni znaci. ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 . ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10.potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR. objektivni znaci bolesti. intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte. naglo ubrzanje rasta tijela 2. života .gospodarstvena funkcija proizvodnja . promjena tijelesnog sastava.u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol.velika potreba za afirmacijom. .biološka reprodukcija .g. i 25.

učenja.pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . problema: 1. navika i stil života (način prehrane. druga (ilegalna) sredstva ovisnosti. druge nenamjerne ozljede.duhan.problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. uporaba kontracepcije. pušenje. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu . gledište i stavovi klijenta. čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2.adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje . uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti. tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3. druženja i samoće. samoubojstvo i ubojstvo .predbračni seksualni život. alkohol. spolno prenosive bolesti 2.adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina. rekreacija . porođaji i nasilni prekidi trudnoće. sažetak ključnih događaja i okolnosti. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani.psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora.potreba da bude prihvaćen.početni izvor reformacije. alkohol.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1. no realnost je drukčija . glavni uzroci smrtne nesreće. ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc.specifična smrtnost je niska.u ovom razdoblju se stvaraju stavovi. .. samoubojstva i ubojstva . Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama.rješavanje soc-med problema: opis problema . prikupljanje djelatnih podataka 15 . zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem. druge nenamjerne ozljede. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život. adolescentske trudnoće. neodgovarajuća prehrana . traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima . očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola. Dvije su istaknute skupine zdr.respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25. sredini.

Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja. pravne mjere (nadzor) 4. smetnje u psihofizičkom razvoju.slabe osjeti i percepcija .opadaju emocije (manje se uzbuđuju) . ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost. ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija. ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine. prognoza i način praćenja. tjelesni invaliditet. zašto je do problema došlo. hitne mjere. smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje. prijateljstva se sužavaju.ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc.gluhoća.mozak se smanjuje . ili med..zakržljavanje živčanog sustava . teža koordinacija . liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima. strah.endokrine žlijezde se smanjuju. opada kapacitet pluća .u izgledu . sljepoća. nedruštveno ponašanje.mentalna ukrućenost. Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene . nova se teško sklapaju . socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3.opada radna sposobnost 16 . Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka.zaboravljivost .slabi interes za druge. promjene mišljenja su teške . mjere za trajnu podršku. pasivnost . mentalna retardacija.terapeutski plan: strategija rješavanja.slabi motorika.nema interesa za novo ● socijalne promjene . delinkventi. pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2. očekivani rezultati. materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5. elementi za rješenje . a zatim specifične potrebe 26. Mjere: 1. odgojno zapuštena djeca. problem.smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene .pesimističnost.

mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku.njege u kući.problemi zdravlja. čl. i više. Starost i bolest nije lako razdvojiti.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.faza latentnih bolesti . aktivnosti) usporene i promijenjene.g. 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. vrlo stare. koštano-mišićnog sustava. duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe. i zdr. slabija otpornost i sl. udovci neposredno nakon smrti bračnog druga. zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom. izolacija. sistemski pregled) 17 . Somatske smetnje (nepokretljivost. Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr. 2. slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice..). Za zdr. 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu. respiratornih organa. promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. 3.kod kroničnih bolesti . depresija. 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr.problem materijalne i socijalne sigurnosti . prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65. . starci koji žive sami. bolesti endokrinog sustava. urološke bolesti. Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra. neuroze i psihoze. aktivnosti. depresije i paranoidnost. sporije reakcije. b. BOLESTI= kardiovaskularne. otežana komunikacija.obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc. započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija. probavne. psihičke i društvene funkcije se smanjuju.patronažne skrbi. Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje.

zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi. odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28. dugo se čeka na smještaj. druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba.slabovidnost.nakon latencije slijedi prva faza bolesti .dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 . ali kod kroničnih bolesti to je teško. oštećenja .60% starih ljudi ima povišen krvni tlak . stambeni uvjeti. organizirano slobodno vrijeme. socijalno-zaštitnih.. frustracija. ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO. invalidnosti.osteoporoze . smještaj je skup. PREVENTIVNO. Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr.bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti . PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji.treba osmisliti sustav zaštite starih osoba .najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje.ishod. potpuna njega. nagluhost .kronične bolesti : . može doći do smrti. kulturnih.kardiovaskularne bolesti . njega u kući je jeftinija. zadovoljavanje ekonomskih.

ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom. Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1. a kasnije razradio ROSENTOCK. uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv. prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr. zaštita materinstva. zajednicama.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele . djece.usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike. školovanja.osnivanje rada. gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 .koristi i poteškoće.vlastita osjetljivost. kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina.ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3. mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr.2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr.riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2. i soc. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. stanovanja… 2) zdr. PLANIRANJE OBITELJI: .ozbiljnost prijetnje.isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji .

prekomjerno trošenje energetskih izvora .u populacijama koje se razvijaju nepismenost. medicinske.stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece.migracijski pritisci 1990. službe za planiranje obitelji.odgojne. u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici. vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane . 2 razine: 1. Cilj je podignuti stopu reprodukcije .ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: . po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika.nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja .migracijska politika. a u suglasju s demografskim potrebama zajednice. etičke. • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna.treba razvijati zdr.uništavanje okoliša . bračna i obiteljska savjetovališta. uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva.politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g.OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2.pronatalitetna politika (politika zaposlenosti. zakonske... 20 . socijalne i ostale mjere . starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g. samozaštitne.ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja . porezna politika…) . neznanje. Negativni indikatori velikog broja stanovništva: .. željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta. obrazovne. tradicija i dr.

povod. Watson . sprečavanju i liječenju bolesti . osobito straha i tjeskobe . Pavlov.veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera.predstavnici kod nas: Andrija Štampar.ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) . putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja.širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr.glavni izvor znanja su ljekaruše. Jovanović . sprečavanje. M.ponašanje. osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje.st.psihodinamska teorija – S.rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja .MATERINSTVO. ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI . poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života.ponašanje koje ima loše zdr.motiv – poticajni razlog.MOTIVACIJA. akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem . te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti .biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje . proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31.polovica 17. u pisanim dokumentima. Freud. te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima.analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje .od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima. STAV . Reljković. DEFINICIJE . navike su bitne! . novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog.predstavnici: J. pobuda za djelovanje 21 .pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života . NAVIKA. MORTALITET MAJKI.uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30.broj umrlih majki u toku trudnoće.motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje.posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja.razvoj temeljnih postavki: . znanje se prenosi s koljena na koljeno .P. temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima . J.B.zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se. razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr.skup bioloških.smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja . poroda i bolovanja . prepoznaje se velika uloga osjećajnog.A.prosvjetiteljstvo . postiže unapređenje zdravlja. psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta.

a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc.razlike u ciljevima i nositeljima programa 1.najčešći oblik koji obavljaju zdr. prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba. osnovni instrument soc.kognitivna (spoznajna) . PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU . medicine . zdravstvenog radnika. da šire istine i zdravstveno provjerene postavke..afektivna (osjećajna) .osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline. važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe . npr. naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja . učenje tijekom rada .najvažnija opća mjera.sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja . UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE . policija. SAVJETOVANJE . odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA . odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj.SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA .znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 . svećenik.samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2. njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1.. da potiču sudjelovanje . radnici . njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu. učitelji.zajedno se donosi odluka o potrebama.odgoja 2.sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr.akcijska (voljna) 32. situacijama..zdr. razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima.zdr. OSOBNI PRIMJER .navika – ustaljen. stječu se na temelju iskustva i učenja. problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) .važan element.u zdr. novinari… . radnici . pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama. službe . moćan oblik zdr. psih.npr.pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese .sastavnice stava: .ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku.sudjelovanje u zajedničkom radu. pod utjecajem neposredne društvene okoline .stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama. klubovi koji se bave zdr.

nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje. izlaganje. brošure. AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA . RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara.usmene. pripovjedanje. imaju slab učinak 4.izmjena mišljenja i iskustava. RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja. PROSVJEĆIVANJE . a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene. povezivanje. opisivanje. tečajeva. AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda. plakati. govor . prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5. film.poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr.u zdr. slobodna rasprava bez autoritativnog stava . najčešća metoda . potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici . tv.dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1. koriste se različita sredstva: video. donošenje odluke o rješenju 3.jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2..usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava. pisane. video.zadataka .može se izvoditi u više oblika predavanja. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara . rad. sredstva javnog informiranja. aktivno učenje… 4.jednosmjerne metode: .antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr. osvješćivanje. ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja.širenje znanja i istina.ponašanju 6..3 procesa: identifikacija problema. nagrada-kritika. ODGOJNE MJERE . priručnici . INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3. dokazivanje. vježba. letci.METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. rasprava .smisao: poticanje. VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina. OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU .u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima . trajni interakcijski odnos. "PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 .postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33. punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava . poučavanje.mjere koje utječu na širenje zdr..propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama . a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. ZDR.

MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988.Kikbush .gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja .34.WHO . političke/strateške ciljeve 2. soc.cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA . unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2. političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5. uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36.. akciju na 2 razine: politička i tehnička 3. naglasak na org. razvijati osobne vještine 5.službu .politike . hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3. izgradnja saveza i suradnje između sketora. .potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp. i zdr.Povelja iz Ottawe – def. izgraditi zdravu javnu politiku 2. bolnice. duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4. održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja . preusmjeriti zdr. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE .1986.zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc.definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1. zdr.aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom ..prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole. promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje . stvoriti okolinu koja potpomaže 3.projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1. stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 .razvitku i institucionalnoj promjeni 4. .investicija . podržavati akcije zajednice 4.naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš ..radno mjesto.

.konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija.donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21. transport i srb . hrana i prehrana.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija . model za analizu strategije promocije zdravlja 2. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998. povećati investicije za zdravstveni razvitak 3. zakonodavna akcija – regulacija 3. akcija potpomažućih okolina . pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja . povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4. primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37. te način kako se na njih djeluje: 1. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2.3 cilja: 1. mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997. izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6. POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 .SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. : 1. osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7. posao.naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline . proširiti partnerstvo za zdravlje 4.st.Konferencija u Sundsvallu 1991. . dom i susjedstvo. politika čiste vode) 2.7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1. .uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima. sandvelska piramida potpomažućih okolina 3. identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3. izgradnja politike (npr.

najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje.djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu.prosvjećivanje i obrazovanje.zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi. akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr.promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO. koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi. SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" .probleme. nacionalnoj.cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj.POKRET "ZDRAVI GRAD" . porezne i administrativne mjere.podrazumjeva proces. napredak svake zemlje . i gosp. mogli dosegnuti svoj najviši potencijal . regionalnoj i svjetskoj razini . .bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati . suzbijanje pušenja. razvoj zajednice) . zakonodavstvo. diše. organizaciju.istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr. te ubrzati soc. unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38.1995."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1. uči i radi . a ne samo rezultat. zaštita na radu. dajući potporu jedni drugima. škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život. jačanje društvene potpore osamljenih) . preusmjeravanje politike prema pravičnosti. danas 35 gradova diljem Europe .1986.pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti . promocija (unapređenje) zdravlja 2.odgoja na lokaloj. te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju .unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr. započeo je 1950. čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG). prehrana. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 .svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura. povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva.grad se shvaća kao složeni organizam koji živi. raste i stalno se mijenja .

(pre) patogeneza – latentna – 1. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: . samozaštita.ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi . oštećenja zdravlje . pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39.npr. protektivna hrana. suzbijanje pretilosti .sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI . invalidnosti.prema cilju dijele se na: 1.znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć. osobna higijena.1. sistematskim pregledom) .nakon latencije slijedi 1.čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala . pa dolazi do smrti. imunizacija.poboljšanje kondicija .inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti . umjereno piće.najčešći ishod je ozdravljenje.ponekad se u istom smislu govori o: 1.zaraza -> 1.stanja (potreba) i zdr. ali kod kroničnih bolesti je to teško. nepušenje.3.npr.sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere.za kronične bolesti .za akutne bolesti . gdje se zna uzrokposljedica . faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. kurativne – svrha im je liječenje i skrb . preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr. pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne . faza bolesti .standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr. pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI . faza . odgoj i obrazovanje.stanja 2. rekreacija i fizička kultura . aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) .pravodobno otkrivanje i intervencija – rano. da se može uspješno intervenirati 27 . zdravi uvjeti života.

usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu . drugi oblici zaštite (dijeta. NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. skupine građana.izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI .stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40. njega). sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju.rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti .stanju građana .npr. liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42.zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti . praćenje epidemijske situacije. poboljšavanje rutinske dijagnostike . dijagnostici.vođenje računa o specifičnoj patologiji. osposobljavanje za samopregled. RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA .vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema .zdravlje – odsutnost bolesti .društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima. ZDRAVSTVENA SLUŽBA ..laičke udruge.poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu .disciplina . te strategija jednog udarca .pristup posredništva i osposobljavanja .direktna i uvjeravajuća strategija .osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .medicinski model . kontinuitet u liječenju. sprečavanje nesposobnosti – lijekovi.preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr. lokalne.usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu . sistematski pregledi. opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja.potpuno liječenje.programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata . općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja . pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo.raznolika i međudopunjavajuća strategija .usmjerena prema ciljanim skupinama . osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini .putem programa se proučavaju promjene u zdr.statički pristup 41. suzbijanje straha.osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija . svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 .

može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 . patronažne službe .rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6. privatnih praksa . poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43. ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA . primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje. stomatološke 6. hitne medicine 5. medicina rada 8. ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se .te su službe najčešće organizirane u obliku tzv.3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr.higijensko-epidemiološka i soc. suradnja s drugim djelatnostima .tim obuhvaća različite stručne profile . ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo . pedijatrije 3.praćenje stručne literature 4.dozvola za prof. "zakupa".akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr. primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav.zaštiti 6.voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5. klinički laboratorij 9.2. administrativne i pomoćne službe .g. služba. te školska medicina smještene su također u DZ. fizička terapija i rehabilitacija 10.u domu zdravlja može postojati još i: 7.surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim.dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1. kod nas . opće/obiteljske medicine 2.primarna zaštita . primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3. ginekologije 4. aktivna suradnja stanovništva .-med.problema .

pedijatriju ginekologiju i porodništvo. mora imati kontinuitet zdr. sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr.reformom zdr. gerijatrijske) 2..85% problema mora se riješiti na toj razini.radnika 5. kirirgiju. prate i istražuju zdr.ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove.funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja .problemi: troškovi.statistiku 5. preopterećenost.te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo . SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje. financiranje. OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti.radnici – dr. često privremeno dok se ne specijaliziraju .u bolnicama rade liječnici specijalisti. na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr. rad na medicinskim istraživanjima 4.bolnice mogu biti: 1. surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis . mora biti dostupna 44.sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost . dijagnostiku 2.sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova . smanjivanje kreveta. vode zdr.specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1.bolnička djelatnost . ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO .provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija . ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA . dužina liječenja 45. liječenje i rehabilitaciju 3. utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4.djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 .zaštite. pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3.stanje stanovništva 2. provode istraživanja . te druge djelatnosti (radiologija.stanja stanovništva . zdr. i dr. anesteziologija) .

a za zdr.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1. psih.u RH 2-3 zdr. 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd. Turska 1..5% .zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici. pomoćno osoblje 2. SSS i viša 65. savjetovanje zdravih ..-97. održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda.broj liječnika na 1000 st.).najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st.fakultete.zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st.u RH 51000 zaposlenih zdr. .-konz. danas u direktnoj zdr. naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja.3 .WHO preporučuje smanjenje upisa na med.) podaci: RH 2. javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja .sustav obrazovanja: 1. zaštita i njega kroničnih bolesnika .obuhvaća djelatnost klinika. pružanje najsloženijih oblika zdr. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH . Italija 5.zaštite iz spec. 37% VSS.radnici. znanstveno-istraživački rad 3.zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila . 4 milijuna med.sestara radi u svijetu. sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) . babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr.radnika . a razmjerno više sestara .školom i ostali radnici (soc. psih.zaštite .2. 2/3 u razvijenim zemljama.1.5 milijuna liječnika.zaštiti rade radnici sa završenom zdr. izvođenje nastave za izobrazbu zdr. 4.trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr. u RH 1 na 250 st. srednje stručno 31 .5 . pravnici) .radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr.potpora. AIDS i druge kronične bolesti.na zdr.u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili.radnika na 1000 stanovnika.zaštita. medicinske sestre.sestara premalo. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46. (1993.općenito se smatra da je med. 2. 3. 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva . pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije.radnika "brain drain"= odljev mozgova . ped.djelatnika u zdravstvu. i bolničkih djelatnosti 2.1 .zemlje u razvoju 1 na 6000 st.

mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48.privatni djelatnik je za to sam odgovoran.može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m . pušenje 4.-4.po zakonu je obrtnik . nalaze se u Domu zdravlja. može i ne mora imati zaposlenike . povišeni krvni tlak 5. suvlasništvo.privatna praksa – vlastiti prostor.) . pripravnički staž 6. o pružanju primarne zdr.mora imati zaposlenike – med. u javnoj službi to radi npr.3.privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig. ravnatelj 3. oprema. dob.zaštite i paušalno plaćanje . specijalizacija (3. državno vlasništvo 2. na 1.privatnik – "cijena × usluga" . alkohol 32 . prehrana (masti – lipidi. oprema nije njihova . spol (muškarci češće.zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor. poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. kolesterol. način poslovanja i organizacije rada .preko 50% uzrok smrti. više stručno 4.društ.-69. fakultetsko 5.javna služba – neizravno putem osiguranja 4. način plaćanja liječničkog rada . vlasništvo druge osobe/organizacije. prostor i oprema – osobno vlasništvo.faktori rizika: 1.javna služba – "glavarina" .g.g. dob 60. pretilost) 3. način plaćanja usluga .privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici .mjestu . on je poslodavac.) 2. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47.sestru .

kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. a u okvirima svoje tradicije i kulture .ne smije se čekati na rezultate istraživanja. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7. ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca.etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata. tjelesnog i društvenog života 2. proizlazi iz 1. vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju .zdravlje – odsutnost bolesti. te ih je nemoguće razlučiti i definirati .unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja . smanjenje volumena krvne žile. trajni utjecaj fizičkih. zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog. psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2.6.određivanje duševnog zdravlja: 1. usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1. stres 8. nasljeđe .sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne . inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49.duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju. u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno.tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život . oslabljelo srce.primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo .. već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje . infarkt – dio srca ostaje bez krvi. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3. arteroskleroza – stanjenje tj.vrste bolesti: 1. dovodi do povišenja krvnog tlaka 2. zamka u vjerovanju da su duševna bolest. no ono je slabo 3. krizna stanja 33 . nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće. postoji uvijek bez obzira na bolest 4. MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE . ludost i zloća gotovo sinonimi.

sindrom stečene imunodeficijencije. vrste.prevencija: redoviti gin. CLAMIDIA . AIDS (HIV INFEKCIJA) .mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj. gubitak težine. depresija. primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2. proljev 5.bakterijska infekcija genitalnog područja . a kod muškaraca upala mokračne cijevi.-6.širi se spolnim kontaktom. liječiti oba partnera 2. ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2.najčešće: alkoholizam.inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2.pregledi.mj. zahvaća samo organe sa sluznicom . PTSP. a može biti i bez simptoma . GENITALNI HERPES 34 . spriječiti njihovo širenje.stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu.tj. ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3. SIFILIS (LUES) . uzročnik je bakterija gonokok. porod. . zajedničkom uporabom igala.prenosi se spolnim kontaktom. sluznici usta.-10.. slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti .razdoblje bez simptoma može trajati od 6. otečeni limfni čvorovi. promjene na koži.simptomi: umor. kondomi 4.liječenje antibioticima (oba partnera) . preko krvi. sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja.uspješno se liječi antibioticima 3.uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela . noćno znojenje.g.. GONOREJA . uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1. poroda i dojenja . shizofrenija. kod žena dolazi do upale vrata maternice.stupanj bolesti).mentalna retardacija – nasljeđe. uzrokujući teška oštećenja i smrt .neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti. nakon zaraze .sprečavanje duševnih poremećaja: 1..najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata. te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće. te ograničiti posljedice. dugotrajni suhi kašalj... nakon infekcije). 50. tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti . . a odatle na ostale organe (3. uspješno se liječi antibioticima.

.e.poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve. ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE .pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno. neplodnost. rak.st. . i 3.MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr.teška upala (bolest) jetre .žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im . identificirati nasilnika...infekcija najčešće ne pokazuje simptome.prenosi se spolnim kontaktom. nanošenju boli. ali i o ranjavanju i ubijanju .nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje .MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti .pr. straha.radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama.posljedice: teška upala reproduktivnih organa.žrtve su oni koji stradaju. nastala u Grčkoj između 5. 35 .n. pronalaziti rizične sredine..HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa. osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja. NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . ili ne traže pomoć).. maltretiranju. promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice . HEPATITIS B . a obično je riječ o fizičkoj prisili. smrt 51. a na temelju hijerarhijske moći. te izaziva upale. ali virus trajno ostaje u tijelu. zastrašivanju. "MEDICINSKA ETIKA" 52.radnika ocjenjuju kao dobri ili zli . smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6. često ostaju nepoznate (zbog srama. od 4 incidenta samo 1 biva poznat .nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav . ponižavanju. ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi. ucjene. ali i dodirom .ETIKA je nauka o moralu .uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon.

obveza istinitog obavještavanja bolesnika. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 . upute.) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4. Deklaracija iz Osla 1970. Nirnberški zakonik (1947. zaštita bolesnika od nadrilječništva 4. ne nanosi štetu 3. život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. 55. . njegove opće dužnosti i obveze .danas se polaže Ženevska zakletva 1948.radnicima 7. načelo stalnog učenja i usavršavanja 54. načelo prava i obveze svih ljudi 6. umijeće.. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr. čini dobro. Havajska deklaracija (1976.) SMU – rad psihijatara 8. epidemije. zakon . Helsinška deklaracija (1964. zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta. Crveni križ i druge org.) SMU – o terapeutskom abortusu 6. liječnik. zaštita pacijenta od društvene nepravde.) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3.) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA . načelo istinitosti i povjerenja . poštivanje ljudskog života od samog začetka 53.liječnička tajna. ETIČKI KODEKSI 1.) SMU – određenje vremena smrti 5.industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom .nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika.najvažnije je zdravlje pacijenta. Deklaracija iz Sidneya (1968.humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu . Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO.59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada.na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista . jednakost pacijenata i čuvanje tajne. okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7.etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1. Tokijska deklaracija (1975.g.) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim. "zakletva". Međunarodni kodeks medicinske etike (1949. zaštita bolesnika i ranjenih u ratu.

psihokirurgija . Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik. 4. kloniranje. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika. jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6.ekologija Andrija Štampar je 1926. 10. jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih.g. a ne laboratoriji i ordinacije. Liječnik treba da je narodni učitelj.transplantacija tkiva ..početak života – umjetna oplodnja. 7. objavljivanje rezultata pokusa na ljudima .piramida u donošenju odluka . Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.moral . sprečavanje genetskih poremećaja . 37 . 2.etika . nego se s njim treba da bave svi bez razlike. Važnije je obavještavanje naroda od zakona. u kojoj će liječnik tražiti bolesnika. 8. kloniranje. čije zdravlje treba da čuvamo. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja. sterilizacija. kompjuterizacija medicinskih podataka . s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku. obvezni pregledi.obvezne mjere zdr.su eutanazija i pobačaj. terapijski pokusi. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja. 5. iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja. a ne bolesnik liječnika.pokusi na čovjeku – informirana suglasnost.deontologija . 3.zaštite / informatika – cijepljenje. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. 9. socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha. prijava bolesti. sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1. prisilna hospitalizacija. transplantacija organa.zakon . abortus. mjesta gdje ljudi žive. zatim prisilna hospitalizacija (72h) .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful