SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

oštećenje zdravlja. mišljenje • sposobnosti (S). Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O). U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite.Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti. Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla. rast.bolest. Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo. razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima. subjektivno osjećanje. testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti. fiziološke • promjene u strukturi (P). pozitivno zdravlje). biokemijskim istraživanjima. brojenjem određenih događaja u stanovništvu.dnevne aktivnosti.bol.psihička sposobnost • funkcije (F). da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv. niti između različitih razina sposobnosti. 4 .

stan. fizičke i biološke). UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1. rad. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ. dnevne aktivnosti (F)2 6. fiziološke funkcije (F) 4. usporedba s 4. Model pokazuje da na zdravlje. podacima o kvaliteti življenja 2. što mogu 2. društvena sigurnost (FO)3 4. prehrana Može se mjeriti (zdr. rast i razvitak (P) 3. stanje kod pojedinca): 1. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke.pušenje. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3. slobode. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. OBRAZOVANJE I KULTURU 3. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2. Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma. kliničkim pregledom 5. funkcije (F)3 7. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5. I SOC.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA.zadovoljstvo i snaga. roditeljske… 3. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. uz nasljeđe. blagostanje. utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4. mir civilizacija. nepostojanjem rizika 3. zdravstvena zaštita (POF)1 2.neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6. poteškoće-bol (O) OSOBNA. više soc. umrli (P) 2. zdravo ili rizično ponašanje 1. sport (OF)1 2.izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. ZAŠTITE 5 . neravnopravnost prava.obiteljske. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5.osobito u starijih ljudi. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3.

te zbivanja u organizmu oprečna normalnim . ali postoje razlike: 1. promjene sposobnosti i funkcije. poremećena prilagodba.Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju. raditi ono što želite i postati ono što želite postati. društveni nadzor: etiketa. ZAŠTITA 3 7. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. 2. Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1. 4. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK. RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 . sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih. 3. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto).Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti. sa smanjenjem radne sposobnosti. to znači da možete funkcionirati.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica.Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu. Taj odnos nije dan jednom zauvijek. procesima. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati. poremećaj društvene funkcije. One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi.kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit. 2.Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli). kao posljedica unutrašnjeg uzroka.

odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju.u nerazvijenim zemljama je vrlo visok.fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1. 5. tkiva ili drugih dijelova tijela. defekt ili gubitak udova. NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju. sposobnosti i funkcija. na određenom području (fertilna dob 15. -2004. NIZAK¸ . i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu. djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama.9.g. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen. subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato. te strukturom. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja. bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9.Biti bolestan znači trpjeti. Može biti trajno i prolazno.1‰.g. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA. u RH.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave. NATALITET.) 7 . NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji. 8.definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) .g.-49. organa. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. duševnim i društvenim stanjem. Očituje se: a) tjelesnim. ODNOS BOLESTI.

11.-24. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 ..g.nerazvijene zemlje -71‰. u RH . srednje razvijene zemlje-38‰.4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13. SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost . . PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000. dobi (računa se na 1000 stanovnika). . odnosno razlika nataliteta i mortaliteta). MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000).1‰ 2004. 12.RH-1‰ 15. . MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi .mortalitet prema spolu.11‰ – prvo je visok. . LETALITET . OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi.2004. RH-10.postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti. a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada.oko 8-9‰ 14. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000.) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10. 20. ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području.fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr.2.broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) .g.

2/3 svjetskog stanovništva .g. BDP po stanovniku 11. – 2004. 17.planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece .nerazvijene zemlje . Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji. očekivano trajanje života 5.nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 .karakteristike: 1. mala potrošnja energije 3. broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. broj zemalja 2.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene.g) 8.NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije. dnevno po stanovniku 6. zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1. pristupačna zdrava voda – opskrba 8.68. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0. 16. . visoki postotak nepismenih 4. manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65. a žene -79. što je dovelo do naglog porasta stanovnika . niski BDP 2. prehrana.g.-14. nepismenost odraslih 10. srednje i razvijene zemlje . godišnji prirast stanovnika u % 4.muškarci -72. visoki natalitet 6. Afrike i Srednje Amerike.62. životnih tablica.razdoblje preko tzv.77.g) 7.sestru c) 1 ostalog zdrav. razvijene zemlje . došlo je do smanjenja općeg mortaliteta. porođajna težina 7. veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5. broj stanovnika 3.. RH-7677 . srednje razvijene . izdatak za zdravlje 12. stanovanje u gradovima 9. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih.

g. niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2.1. morbiditet dojenčadi i male djece . alkoholizam. veća potrošnja alkohola i pušenje. porast iznad 65. osamljenost. kao i invaliditeta . pesticidi) . trovanja -zdr.tzv. preobilna prehrana. malnutricija (neishranjenost). stalno povećanje očekivanog trajanja života .RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom.podizanje kvalitete života. psihički problemi 18. problemi: prostitucija.) . STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ. smanjnje nataliteta 6. neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . prirodne nepogode -zdr. sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8.kardiovaskularne bolesti.zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu. visoki postotak pismenosti 4. agresija. Kanada. RZ. ozljede. prodaja i zlostavljanje djece. narkomanija. sve manji prirodni priraštaj 7.sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0. velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3. Sjeverne Amerike. glad. kriminal. maloljetnička delinkvencija. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5. soc. depresija. visok mortalitet. prevencija .karakteristike: 1. faktori rizika – mala fizička aktivnost. maligna oboljenja.vodeće bolesti su: zarazne bolesti. velika potrošnja energije 3. radijacija.g. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 . psihički stresovi. malignih i duševnih bolesti. mali postotak liječenih prije smrti . visoki BDP 2. veća izloženost štetnim agensima (npr.akutne i kronične zarazne bolesti.zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. visoka smrtnost dojenčadi i male djece. glad. soc. kardiovaskularne bolesti. siromaštvo. alkoholizam.14. zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih. Japan .

. 6. prirodne nepogode. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. 2. ciljevi su jasni svim članovima. 5. 7. susjedstvo. narkomanija. uloga i položaj su određeni. RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi. neprosvijećenost. zajednički rad ULOGE: . 7. 4. formalna organizacija i podjela rada. "ZAJEDNICA" 19.RZ: 1. glad. vjerske zajednice.nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski .primjeri: stručna društva.bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. siromaštvo. alkoholizam. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti. i psihološki problemi. 3. delinkvencija. poduzeće. 6. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. ciljevi NASTANAK: . nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani. soc. upis u članstvo. nestašice hrane. nastaju spontano pod utjecajem prilika.tradicionalne: 11 . skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili. suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. 5.uloga majke. škola. političke stranke. ekološki problemi. postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila. nesreće. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ . to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. skupine su manje . malolj. a često su formalni i dogovoreni. 2. prostitucija. 3.prirodno: rađanje. 4. nastaju zbog posebnih interesa članova. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života.formalno: interesi. -primjer: obitelj. komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije. prijatelji.

posebni komunikac.poznavanje primarne zajednice je važno za zdr.radnika . ali se i primarne mijenjaju (npr. stanje. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. i jedno ili više djece. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama. osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši.st. rituali. bake… . bolnice i sl. kao i različito zdr. zadovoljstvo i zdravlje.posljedice (rođenje/smrt člana.ponašanje. vrtići. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj.specifikacija uloga: upis u članstvo.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji. biranje. zaštite i dehumanizaciju medicine. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr. zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. uloga vođe. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. OBITELJ I ZDRAVLJE: def.interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: . domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g. kvalitetu života i korištenje zdr. 20.ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije. obitelj po strukturi. 12 . vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. bogata. Primarna zajednica može biti izvor zdr. zaštitom. kanali. osjećanje.neposredna. kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. rizika za svoje članove. OBITELJSKI CIKLUS .) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca.u okviru zdr.rizika. Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu. udaja) . ekonomska suradnja i razmnožavanje. i soc. djeca. 21. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr.vrtić. očevi.KOMUNIKACIJA: majke. način izražavanja zdr. domovi za starije osobe. česti kontakti . i zdr. postavljeni . potreba je različit. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. zadaći…) 20. pravila .

13 .problema . Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu. tu se mogu učiti pozitivne zdr. ekspanzija. disperzija. sklapanje braka. obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: .položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr. priprema za dolazak novog člana 2.djeca napuštaju obiteljski dom.razdvojene obitelji. interakciji (bolest.imovinsko stanje i soc.svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije. obitelji opterećene ekonom.nasljeđe .međusobna prilagodba. samohrane majke 3.Faze: 1. invalidnost. mirovina i priprema za odlazak. nezavisnost. neskladi. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: . FUNKCIJE OBITELJI .alkoholizam. ekonomskoj situaciji.obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1. prostora 4.u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo . postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije. a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji. obitelji bez djece. potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc. privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5. primanja…) .-ek.širenje zarazne bolesti .pomaganje djeci da se socijaliziraju. tu se najprije pruža zdravstvena zaštita.u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova. i dr. međusobnim vezama. težnjama. različita očekivanja .pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze. delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć. narkomanija.navike u načinu života i prehrane . stranu primarne zajednice 22. rastu potrebe 3.domaćinstvo naglašava soc. navike (prehrana…) . samohrano roditeljstvo . seksualno privikavanje.opći uvjeti zajedničkog života (stan.bitni problemi . nepotpune i razdvojene obitelji 2.sukobi.obitelji opterećene ekonomskim obvezama .

g.odgoj i moral . (npr..g.biološka reprodukcija . ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10.velika potreba za afirmacijom. u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24. objektivni znaci bolesti. vrlo su kritični prema okolini.pubertet u dječaka počinje s 11. kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno. života . vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava.tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda . i 25.ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23. razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti .zaštitna funkcija Potrebe pojedinca . . kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr.gospodarstvena funkcija proizvodnja . intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte.. ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 . količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4. . promjena tijelesnog sastava.promjene u pubertetu: 1. naglo ubrzanje rasta tijela 2.tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj .Funkcije u društvu .u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol. maštaju). sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3. zadovoljenje potrebe odnosno osobe. RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti.g.spolnost rad.kulturna funkcija .potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR. kod djevojčica sa 15.-13.pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi . Svima je potrebno zadovoljiti potrebu. (subjektivni znaci.16. povlače se u sebe) .

gledište i stavovi klijenta.predbračni seksualni život. navika i stil života (način prehrane. samoubojstvo i ubojstvo . prikupljanje djelatnih podataka 15 . Dvije su istaknute skupine zdr. traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima .adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje . druženja i samoće.potreba da bude prihvaćen.respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani. spolno prenosive bolesti 2.duhan. uporaba kontracepcije.početni izvor reformacije.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1. uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti. no realnost je drukčija . zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem. tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3. problema: 1. očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola.specifična smrtnost je niska.u ovom razdoblju se stvaraju stavovi.adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina. pušenje.. adolescentske trudnoće. alkohol. druge nenamjerne ozljede. rekreacija . druga (ilegalna) sredstva ovisnosti.rješavanje soc-med problema: opis problema . Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama. porođaji i nasilni prekidi trudnoće. druge nenamjerne ozljede.pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . glavni uzroci smrtne nesreće.problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. neodgovarajuća prehrana .psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora. samoubojstva i ubojstva . ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život. . čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu . sredini. učenja. alkohol. sažetak ključnih događaja i okolnosti.

nova se teško sklapaju .slabi motorika. elementi za rješenje .slabi interes za druge. mjere za trajnu podršku. nedruštveno ponašanje.gluhoća. delinkventi.ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc. a zatim specifične potrebe 26. sljepoća. očekivani rezultati. opada kapacitet pluća .mozak se smanjuje . pravne mjere (nadzor) 4.nema interesa za novo ● socijalne promjene .opada radna sposobnost 16 . prognoza i način praćenja.opadaju emocije (manje se uzbuđuju) .slabe osjeti i percepcija . liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima. problem. odgojno zapuštena djeca. Mjere: 1. ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost.terapeutski plan: strategija rješavanja. teža koordinacija .. socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3. pasivnost . Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene . ili med. promjene mišljenja su teške . zašto je do problema došlo. ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine. mentalna retardacija.zaboravljivost .mentalna ukrućenost. Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka.u izgledu .zakržljavanje živčanog sustava . smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje.endokrine žlijezde se smanjuju. smetnje u psihofizičkom razvoju.smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene . hitne mjere. pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2. tjelesni invaliditet.pesimističnost. materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5. prijateljstva se sužavaju. ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija. strah. Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja.

Somatske smetnje (nepokretljivost. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra.g. i zdr. izolacija.problem materijalne i socijalne sigurnosti .obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna. 2. i više. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo. bolesti endokrinog sustava. prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. koštano-mišićnog sustava.). promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku. Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti.kod kroničnih bolesti . neuroze i psihoze. duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe. BOLESTI= kardiovaskularne. udovci neposredno nakon smrti bračnog druga. . 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje. respiratornih organa. sporije reakcije. sistemski pregled) 17 . slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice. 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr.. urološke bolesti. aktivnosti) usporene i promijenjene. slabija otpornost i sl. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom. vrlo stare. čl. starci koji žive sami. psihičke i društvene funkcije se smanjuju.faza latentnih bolesti . aktivnosti. b. Za zdr.problemi zdravlja. probavne.patronažne skrbi. Starost i bolest nije lako razdvojiti. otežana komunikacija.njege u kući. 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. depresija. 3. započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. depresije i paranoidnost. Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc.

ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO. stambeni uvjeti.kardiovaskularne bolesti . oštećenja . frustracija. dugo se čeka na smještaj.treba osmisliti sustav zaštite starih osoba . socijalno-zaštitnih.ishod. ali kod kroničnih bolesti to je teško. kulturnih.u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti . organizirano slobodno vrijeme.kronične bolesti : . može doći do smrti. invalidnosti. druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba. njega u kući je jeftinija.bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi . PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji.60% starih ljudi ima povišen krvni tlak .dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi. Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr.slabovidnost..nakon latencije slijedi prva faza bolesti . odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28. PREVENTIVNO.osteoporoze . smještaj je skup. zadovoljavanje ekonomskih. potpuna njega.najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje. nagluhost . ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 .

ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3. prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr.ozbiljnost prijetnje. Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1.2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr. mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr. kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina. zajednicama. gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 . i soc. uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv. djece. stanovanja… 2) zdr. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. školovanja.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele .vlastita osjetljivost. a kasnije razradio ROSENTOCK.riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2.koristi i poteškoće.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom.usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike. ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29. zaštita materinstva.osnivanje rada. PLANIRANJE OBITELJI: .isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji .

nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja . bračna i obiteljska savjetovališta.. socijalne i ostale mjere . starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g. obrazovne..ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: . porezna politika…) . medicinske. po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika. samozaštitne.migracijski pritisci 1990.u populacijama koje se razvijaju nepismenost. službe za planiranje obitelji. uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva. neznanje. a u suglasju s demografskim potrebama zajednice.uništavanje okoliša . 2 razine: 1. Cilj je podignuti stopu reprodukcije .pronatalitetna politika (politika zaposlenosti. zakonske. • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna. u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici.treba razvijati zdr..prekomjerno trošenje energetskih izvora . tradicija i dr.stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. 20 .migracijska politika.OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2.politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g.odgojne. Negativni indikatori velikog broja stanovništva: .ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja . željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta. etičke. vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane .

ponašanje koje ima loše zdr.polovica 17. Watson .st. akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem . sprečavanje. te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima.od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima. povod.P. razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr.motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje.MATERINSTVO. navike su bitne! . proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31. temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima .prosvjetiteljstvo .zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se.ponašanje. NAVIKA.razvoj temeljnih postavki: .ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) . STAV .MOTIVACIJA.veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera.broj umrlih majki u toku trudnoće. poroda i bolovanja .B.A.analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje . prepoznaje se velika uloga osjećajnog. psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta. te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti . pobuda za djelovanje 21 . Pavlov. sprečavanju i liječenju bolesti . novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog. osobito straha i tjeskobe .uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30. znanje se prenosi s koljena na koljeno . Reljković.smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja .rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja .posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja. Freud. DEFINICIJE .skup bioloških. ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI . M.predstavnici kod nas: Andrija Štampar.predstavnici: J. osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje. Jovanović . postiže unapređenje zdravlja. MORTALITET MAJKI. putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja.psihodinamska teorija – S.biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje . u pisanim dokumentima.motiv – poticajni razlog.širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr.glavni izvor znanja su ljekaruše. poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života. J.pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života .

pod utjecajem neposredne društvene okoline . prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba.najvažnija opća mjera.npr.osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline. osnovni instrument soc. važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe .u zdr.samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2.SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA . radnici .važan element.najčešći oblik koji obavljaju zdr.sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja .zdr. UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE . novinari… .zajedno se donosi odluka o potrebama. psih. stječu se na temelju iskustva i učenja. odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj.stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama. SAVJETOVANJE . pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama. njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1.navika – ustaljen.afektivna (osjećajna) .sudjelovanje u zajedničkom radu. a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc.kognitivna (spoznajna) . moćan oblik zdr..sastavnice stava: . svećenik.. razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima.odgoja 2.sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr. npr. klubovi koji se bave zdr. da potiču sudjelovanje ..ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku. naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja . PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU . službe . učitelji.akcijska (voljna) 32. OSOBNI PRIMJER .pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese . zdravstvenog radnika. njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu.razlike u ciljevima i nositeljima programa 1. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA .znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 . učenje tijekom rada . problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) .zdr. da šire istine i zdravstveno provjerene postavke. medicine . policija. situacijama. odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente. radnici .

RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara. osvješćivanje. rasprava . dokazivanje.jednosmjerne metode: .postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33.3 procesa: identifikacija problema. opisivanje.propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama . govor . film. nagrada-kritika. prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5. AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA ..u zdr.antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr. pripovjedanje. vježba. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara ..usmene.smisao: poticanje. RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja. tečajeva. a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene. PROSVJEĆIVANJE .zadataka . poučavanje. ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja.dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1.u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima . OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU .može se izvoditi u više oblika predavanja. video. AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda. INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3.ponašanju 6.jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2. priručnici .nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje..mjere koje utječu na širenje zdr. punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava . aktivno učenje… 4. plakati. povezivanje. ODGOJNE MJERE . tv. letci. ZDR.izmjena mišljenja i iskustava.širenje znanja i istina. slobodna rasprava bez autoritativnog stava .poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr. brošure. imaju slab učinak 4. trajni interakcijski odnos. rad. sredstva javnog informiranja. najčešća metoda .usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava. VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina. a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. "PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 . pisane. donošenje odluke o rješenju 3. koriste se različita sredstva: video. izlaganje.METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici .

duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4. akciju na 2 razine: politička i tehnička 3.zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1.definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1.Povelja iz Ottawe – def. .gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja . i zdr. stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 .službu .Kikbush .WHO .projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE . hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3. izgradnja saveza i suradnje između sketora..radno mjesto. podržavati akcije zajednice 4.prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole.naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš .politike .aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom . bolnice. unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2.investicija .cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. zdr. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988. . izgraditi zdravu javnu politiku 2.razvitku i institucionalnoj promjeni 4. uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36.1986. stvoriti okolinu koja potpomaže 3. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA . razvijati osobne vještine 5. promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje . soc.potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp. preusmjeriti zdr.. naglasak na org. održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja . političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5.. političke/strateške ciljeve 2.34.

zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. proširiti partnerstvo za zdravlje 4.7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37.uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998. izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6.konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija. . osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7. te način kako se na njih djeluje: 1. pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja . identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3. dom i susjedstvo. . povećati investicije za zdravstveni razvitak 3. posao.SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja.3 cilja: 1. akcija potpomažućih okolina . : 1. POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 . mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997. hrana i prehrana. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4. . povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5.naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline . model za analizu strategije promocije zdravlja 2.st. politika čiste vode) 2.Konferencija u Sundsvallu 1991. transport i srb . sandvelska piramida potpomažućih okolina 3.donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija . zakonodavna akcija – regulacija 3. izgradnja politike (npr. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2.

dajući potporu jedni drugima. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 .1986. škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život.POKRET "ZDRAVI GRAD" . unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38.podrazumjeva proces. te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju . organizaciju. koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi. SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1.grad se shvaća kao složeni organizam koji živi.djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu. SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" .probleme. a ne samo rezultat."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . suzbijanje pušenja. razvoj zajednice) . započeo je 1950. preusmjeravanje politike prema pravičnosti.odgoja na lokaloj.cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj.prosvjećivanje i obrazovanje.svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura. danas 35 gradova diljem Europe .promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO. diše.unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr. jačanje društvene potpore osamljenih) . napredak svake zemlje . raste i stalno se mijenja .1995. zaštita na radu. čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG). porezne i administrativne mjere.zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi. regionalnoj i svjetskoj razini . nacionalnoj. i gosp. promocija (unapređenje) zdravlja 2. te ubrzati soc.bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati .najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje.pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986. mogli dosegnuti svoj najviši potencijal . povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva.istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr. akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr. . prehrana. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti . zakonodavstvo. uči i radi .

oštećenja zdravlje . osobna higijena.ponekad se u istom smislu govori o: 1. da se može uspješno intervenirati 27 . faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti .sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti.zaraza -> 1.(pre) patogeneza – latentna – 1. kurativne – svrha im je liječenje i skrb . pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI .stanja (potreba) i zdr.znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć.npr.3. gdje se zna uzrokposljedica . pa dolazi do smrti. zdravi uvjeti života. preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr.poboljšanje kondicija . faza bolesti .nakon latencije slijedi 1.1.stanja 2. faza .npr.prema cilju dijele se na: 1. imunizacija.ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi . odgoj i obrazovanje. samozaštita. invalidnosti. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: . umjereno piće. ali kod kroničnih bolesti je to teško. suzbijanje pretilosti .pravodobno otkrivanje i intervencija – rano. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI .sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere. pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne . protektivna hrana.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) . nepušenje.za kronične bolesti . sistematskim pregledom) .za akutne bolesti .čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala . aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2. pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39.standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr. rekreacija i fizička kultura .najčešći ishod je ozdravljenje.

lokalne.pristup posredništva i osposobljavanja .vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema .potpuno liječenje.zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti .izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI . kontinuitet u liječenju.laičke udruge.osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija . te strategija jednog udarca .vođenje računa o specifičnoj patologiji.društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima. suzbijanje straha. ZDRAVSTVENA SLUŽBA .usmjerena prema ciljanim skupinama . pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo.. RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA .rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti . NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .disciplina .raznolika i međudopunjavajuća strategija .preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr. poboljšavanje rutinske dijagnostike .poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu .stanju građana . praćenje epidemijske situacije.programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata . sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju. sprečavanje nesposobnosti – lijekovi.usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu . opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja. osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini .npr.direktna i uvjeravajuća strategija .medicinski model . skupine građana.usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu . liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42.putem programa se proučavaju promjene u zdr. svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 . dijagnostici.zdravlje – odsutnost bolesti .stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40. osposobljavanje za samopregled.statički pristup 41. njega). drugi oblici zaštite (dijeta. općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja . sistematski pregledi.

rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6. stomatološke 6.akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr. medicina rada 8. primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3. aktivna suradnja stanovništva .zaštiti 6. hitne medicine 5. patronažne službe . administrativne i pomoćne službe .problema .dozvola za prof.primarna zaštita .g.praćenje stručne literature 4. suradnja s drugim djelatnostima . ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se .-med.voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5.2. ginekologije 4. poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43.te su službe najčešće organizirane u obliku tzv.surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim.higijensko-epidemiološka i soc. primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje.može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 . ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo . privatnih praksa .dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1. pedijatrije 3.u domu zdravlja može postojati još i: 7. klinički laboratorij 9. primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav. kod nas . opće/obiteljske medicine 2.tim obuhvaća različite stručne profile . te školska medicina smještene su također u DZ. ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA . služba. fizička terapija i rehabilitacija 10.3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr. "zakupa".

djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 . dužina liječenja 45. vode zdr.specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1.reformom zdr.sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost . ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO .funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja .problemi: troškovi. provode istraživanja .stanje stanovništva 2. mora biti dostupna 44.bolnička djelatnost . utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4.radnici – dr.radnika 5. OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti.stanja stanovništva . na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove. anesteziologija) . financiranje. dijagnostiku 2.te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo .sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova . ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA . rad na medicinskim istraživanjima 4. zdr.ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1. često privremeno dok se ne specijaliziraju . te druge djelatnosti (radiologija. kirirgiju.. pedijatriju ginekologiju i porodništvo.statistiku 5.85% problema mora se riješiti na toj razini. sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr. i dr.u bolnicama rade liječnici specijalisti. surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6. pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3. mora imati kontinuitet zdr.zaštite. liječenje i rehabilitaciju 3.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis . SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje.bolnice mogu biti: 1.provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija . gerijatrijske) 2. preopterećenost. prate i istražuju zdr. smanjivanje kreveta.

radnika .u RH 2-3 zdr. pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije. i bolničkih djelatnosti 2. ped. 2/3 u razvijenim zemljama.djelatnika u zdravstvu.na zdr. 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva . pomoćno osoblje 2.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1.2. psih.najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st.zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila . pravnici) .zemlje u razvoju 1 na 6000 st. babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr. javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja .radnika na 1000 stanovnika.zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st. ... 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd.u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili. znanstveno-istraživački rad 3.zaštite iz spec. izvođenje nastave za izobrazbu zdr.obuhvaća djelatnost klinika.1 . SSS i viša 65.).zaštiti rade radnici sa završenom zdr.WHO preporučuje smanjenje upisa na med.sustav obrazovanja: 1.3 .zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici.radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr. a za zdr. medicinske sestre.sestara radi u svijetu. održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda.-konz. pružanje najsloženijih oblika zdr.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr.školom i ostali radnici (soc.u RH 51000 zaposlenih zdr.1. u RH 1 na 250 st.5 . sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) .-97.potpora. 3. zaštita i njega kroničnih bolesnika . Turska 1.fakultete. danas u direktnoj zdr. naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja. 37% VSS.općenito se smatra da je med. Italija 5. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46.trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr. savjetovanje zdravih .5% . 2.zaštita.sestara premalo. 4 milijuna med. 4. a razmjerno više sestara .broj liječnika na 1000 st. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH . (1993. srednje stručno 31 .zaštite .radnika "brain drain"= odljev mozgova .5 milijuna liječnika. psih. AIDS i druge kronične bolesti.radnici.) podaci: RH 2.

g.mora imati zaposlenike – med. oprema.mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48.sestru . državno vlasništvo 2.može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m .3.privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici . način plaćanja liječničkog rada .preko 50% uzrok smrti.-69.) 2.zaštite i paušalno plaćanje . pušenje 4. spol (muškarci češće. prostor i oprema – osobno vlasništvo.privatnik – "cijena × usluga" .u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47. prehrana (masti – lipidi.privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig.zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor.-4. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.) . način plaćanja usluga . više stručno 4. alkohol 32 .mjestu . pretilost) 3.javna služba – neizravno putem osiguranja 4. dob.društ.privatni djelatnik je za to sam odgovoran.privatna praksa – vlastiti prostor. kolesterol. na 1. način poslovanja i organizacije rada . ravnatelj 3. može i ne mora imati zaposlenike .javna služba – "glavarina" . vlasništvo druge osobe/organizacije. on je poslodavac. poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. pripravnički staž 6. oprema nije njihova . povišeni krvni tlak 5. KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . specijalizacija (3. o pružanju primarne zdr.g. suvlasništvo. nalaze se u Domu zdravlja.faktori rizika: 1. dob 60.po zakonu je obrtnik . u javnoj službi to radi npr. fakultetsko 5.

u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno. zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog.6. nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3.. usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1. infarkt – dio srca ostaje bez krvi. inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49. postoji uvijek bez obzira na bolest 4.etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata.zdravlje – odsutnost bolesti. dovodi do povišenja krvnog tlaka 2.unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje . te ih je nemoguće razlučiti i definirati . ludost i zloća gotovo sinonimi.primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo .sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne . vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju . trajni utjecaj fizičkih. proizlazi iz 1. psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2. no ono je slabo 3. kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7. zamka u vjerovanju da su duševna bolest. oslabljelo srce. a u okvirima svoje tradicije i kulture . smanjenje volumena krvne žile. MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE .tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život . ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca. nasljeđe . pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja . stres 8. krizna stanja 33 .vrste bolesti: 1. tjelesnog i društvenog života 2.duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju.određivanje duševnog zdravlja: 1. arteroskleroza – stanjenje tj.ne smije se čekati na rezultate istraživanja.

zajedničkom uporabom igala. tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti . ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2. poroda i dojenja . spriječiti njihovo širenje. a odatle na ostale organe (3.razdoblje bez simptoma može trajati od 6. CLAMIDIA .liječenje antibioticima (oba partnera) .najčešće: alkoholizam. nakon infekcije).-6.pregledi..uspješno se liječi antibioticima 3. vrste.. sluznici usta.sindrom stečene imunodeficijencije. liječiti oba partnera 2. nakon zaraze . GENITALNI HERPES 34 . a može biti i bez simptoma . depresija. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1. uzrokujući teška oštećenja i smrt .simptomi: umor.. uzročnik je bakterija gonokok.tj. SIFILIS (LUES) . 50. noćno znojenje. primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2.uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela .-10.širi se spolnim kontaktom. .g. AIDS (HIV INFEKCIJA) . GONOREJA . shizofrenija. proljev 5. dugotrajni suhi kašalj. te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće.prenosi se spolnim kontaktom..stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu. gubitak težine.prevencija: redoviti gin. a kod muškaraca upala mokračne cijevi.bakterijska infekcija genitalnog područja . kod žena dolazi do upale vrata maternice. uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite.najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata.mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj. preko krvi. slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti . . zahvaća samo organe sa sluznicom . uspješno se liječi antibioticima.inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2. kondomi 4.stupanj bolesti).sprečavanje duševnih poremećaja: 1. sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja. promjene na koži.mentalna retardacija – nasljeđe.neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti.. porod. ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3. te ograničiti posljedice. otečeni limfni čvorovi.mj. PTSP.

ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE .MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr. nanošenju boli..teška upala (bolest) jetre .. HEPATITIS B . identificirati nasilnika. 35 . rak. NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . često ostaju nepoznate (zbog srama. i 3.st. straha. smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6.nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav .pr.uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon..nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela. od 4 incidenta samo 1 biva poznat . osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja.pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno..radnika ocjenjuju kao dobri ili zli . ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi. zastrašivanju. a obično je riječ o fizičkoj prisili.žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im .žrtve su oni koji stradaju.infekcija najčešće ne pokazuje simptome. a na temelju hijerarhijske moći. "MEDICINSKA ETIKA" 52.. nastala u Grčkoj između 5. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje .HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa.prenosi se spolnim kontaktom. smrt 51. ucjene. te izaziva upale. neplodnost. maltretiranju. ali virus trajno ostaje u tijelu. .poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve. pronalaziti rizične sredine.n.e.ETIKA je nauka o moralu .posljedice: teška upala reproduktivnih organa. ili ne traže pomoć).MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti . promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice .radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama. ponižavanju. ali i dodirom . ali i o ranjavanju i ubijanju .

) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim. upute. liječnik. obveza istinitog obavještavanja bolesnika. Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO.) SMU – određenje vremena smrti 5.) SMU – o terapeutskom abortusu 6. poštivanje ljudskog života od samog začetka 53. zaštita bolesnika od nadrilječništva 4.g.danas se polaže Ženevska zakletva 1948.) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2.liječnička tajna. epidemije. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5.59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada. okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7. zakon . "zakletva". načelo stalnog učenja i usavršavanja 54. Havajska deklaracija (1976. načelo prava i obveze svih ljudi 6.humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu . Nirnberški zakonik (1947.) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3. ne nanosi štetu 3. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA .industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom .etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1. umijeće. načelo istinitosti i povjerenja . Deklaracija iz Osla 1970. zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta. . ETIČKI KODEKSI 1. 55. čini dobro. Deklaracija iz Sidneya (1968..nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika. zaštita pacijenta od društvene nepravde.na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista . život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. njegove opće dužnosti i obveze . Tokijska deklaracija (1975.radnicima 7.) SMU – rad psihijatara 8. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr.najvažnije je zdravlje pacijenta. Helsinška deklaracija (1964. zaštita bolesnika i ranjenih u ratu. Međunarodni kodeks medicinske etike (1949. jednakost pacijenata i čuvanje tajne. Crveni križ i druge org.) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4. ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 .

socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha. 37 . 10. jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih. u kojoj će liječnik tražiti bolesnika. a ne bolesnik liječnika. sterilizacija.obvezne mjere zdr. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima. 7. mjesta gdje ljudi žive.zaštite / informatika – cijepljenje. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku. kloniranje. čije zdravlje treba da čuvamo. objavljivanje rezultata pokusa na ljudima . transplantacija organa. Liječnik treba da je narodni učitelj. 9.g. nego se s njim treba da bave svi bez razlike. s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne.početak života – umjetna oplodnja..psihokirurgija . Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika. iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja. 3.pokusi na čovjeku – informirana suglasnost. 5.su eutanazija i pobačaj. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja. a ne laboratoriji i ordinacije. prisilna hospitalizacija.etika . prijava bolesti. kompjuterizacija medicinskih podataka . abortus. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje.zakon .deontologija . U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. 8.ekologija Andrija Štampar je 1926. sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1. jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6. sprečavanje genetskih poremećaja .moral . kloniranje. 2. obvezni pregledi. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik. terapijski pokusi.transplantacija tkiva . zatim prisilna hospitalizacija (72h) . Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja.piramida u donošenju odluka . 4. Važnije je obavještavanje naroda od zakona.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful