P. 1
SOCIJALNA MEDICINA

SOCIJALNA MEDICINA

|Views: 898|Likes:
Published by Nikola Talijan

More info:

Published by: Nikola Talijan on Mar 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/10/2013

pdf

text

original

SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

mišljenje • sposobnosti (S). niti između različitih razina sposobnosti. oštećenje zdravlja. fiziološke • promjene u strukturi (P).bol.dnevne aktivnosti.bolest. biokemijskim istraživanjima. rast. 4 . brojenjem određenih događaja u stanovništvu. testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti. Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo.Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti.psihička sposobnost • funkcije (F). pozitivno zdravlje). razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima. Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla. subjektivno osjećanje. U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite. Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O). da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv.

funkcije (F)3 7. poteškoće-bol (O) OSOBNA. što mogu 2. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4.zadovoljstvo i snaga. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ. roditeljske… 3.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR.pušenje. stanje kod pojedinca): 1. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. OBRAZOVANJE I KULTURU 3. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3. umrli (P) 2. zdravo ili rizično ponašanje 1. ZAŠTITE 5 . mir civilizacija. neravnopravnost prava. blagostanje.neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6. Model pokazuje da na zdravlje. usporedba s 4. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. slobode.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1. više soc. kliničkim pregledom 5. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5. rast i razvitak (P) 3. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2. uz nasljeđe. zdravstvena zaštita (POF)1 2. dnevne aktivnosti (F)2 6. utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. sport (OF)1 2. nepostojanjem rizika 3. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke. I SOC. prehrana Može se mjeriti (zdr. podacima o kvaliteti življenja 2. fizičke i biološke).izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. društvena sigurnost (FO)3 4.osobito u starijih ljudi. stan.obiteljske. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6. rad. fiziološke funkcije (F) 4.

RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati. 2. ali postoje razlike: 1.Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli).Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti. Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1.Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu. ZAŠTITA 3 7. društveni nadzor: etiketa. to znači da možete funkcionirati. sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. 3. One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi.Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju. poremećaj društvene funkcije. Taj odnos nije dan jednom zauvijek.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ. procesima. 2. kao posljedica unutrašnjeg uzroka.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. sa smanjenjem radne sposobnosti. te zbivanja u organizmu oprečna normalnim .kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit. Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 . poremećena prilagodba. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. raditi ono što želite i postati ono što želite postati. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica. 4. promjene sposobnosti i funkcije. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto).

organa. duševnim i društvenim stanjem. tkiva ili drugih dijelova tijela. Može biti trajno i prolazno. 5. u RH.) 7 .-49.1‰. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA. defekt ili gubitak udova. 8.fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1.u nerazvijenim zemljama je vrlo visok. NATALITET.g. na određenom području (fertilna dob 15. NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju.definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) . bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9. sposobnosti i funkcija. subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato. Očituje se: a) tjelesnim. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen.9.Biti bolestan znači trpjeti. ODNOS BOLESTI. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja.g. i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu. odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju. te strukturom. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama. djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također. -2004. NIZAK¸ . NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji.g.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave.

4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13.mortalitet prema spolu.fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr.RH-1‰ 15. a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada.2.-24. . 20. LETALITET .g. OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi. 12. odnosno razlika nataliteta i mortaliteta).broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) . PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000. MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000). .oko 8-9‰ 14.2004.g. MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi ..1‰ 2004.postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti. RH-10. SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost .11‰ – prvo je visok.) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10. 11. dobi (računa se na 1000 stanovnika). u RH .nerazvijene zemlje -71‰. srednje razvijene zemlje-38‰. . Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 . PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000. ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području. .

stanovanje u gradovima 9. porođajna težina 7.karakteristike: 1.62. niski BDP 2. visoki postotak nepismenih 4. očekivano trajanje života 5. zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. razvijene zemlje . BDP po stanovniku 11.g) 8. izdatak za zdravlje 12. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0. dnevno po stanovniku 6. broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. broj zemalja 2. 16. godišnji prirast stanovnika u % 4. prehrana. . veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5. RH-7677 . srednje razvijene . – 2004. nepismenost odraslih 10. što je dovelo do naglog porasta stanovnika .-14. broj stanovnika 3. a žene -79.g.77. Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji.g.g) 7.68. manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65. srednje i razvijene zemlje . 17. Afrike i Srednje Amerike.nerazvijene zemlje . 2/3 svjetskog stanovništva . pristupačna zdrava voda – opskrba 8.razdoblje preko tzv.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene.NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije.. došlo je do smanjenja općeg mortaliteta. životnih tablica.nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 .planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece . INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1. visoki natalitet 6.sestru c) 1 ostalog zdrav.muškarci -72. mala potrošnja energije 3. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih.

podizanje kvalitete života. mali postotak liječenih prije smrti . prodaja i zlostavljanje djece.zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 . problemi: prostitucija. trovanja -zdr. osamljenost.karakteristike: 1. STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ. stalno povećanje očekivanog trajanja života . soc. veća izloženost štetnim agensima (npr. smanjnje nataliteta 6. velika potrošnja energije 3.sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0. alkoholizam. siromaštvo. kardiovaskularne bolesti.zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu.) . zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih. narkomanija. agresija.tzv. alkoholizam. radijacija. depresija. pesticidi) . veća potrošnja alkohola i pušenje. prevencija . neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . faktori rizika – mala fizička aktivnost. visoka smrtnost dojenčadi i male djece. RZ. psihički problemi 18. morbiditet dojenčadi i male djece . maligna oboljenja. preobilna prehrana. niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2. ozljede. glad. velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3. Japan . psihički stresovi.akutne i kronične zarazne bolesti. prirodne nepogode -zdr.14. sve manji prirodni priraštaj 7.vodeće bolesti su: zarazne bolesti. visok mortalitet. visoki BDP 2. Sjeverne Amerike.1. kriminal. porast iznad 65. sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8.g.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom. soc.RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe. glad. maloljetnička delinkvencija. visoki postotak pismenosti 4. kao i invaliditeta .kardiovaskularne bolesti. malnutricija (neishranjenost). malignih i duševnih bolesti. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5. Kanada.g.

nastaju spontano pod utjecajem prilika. 7.formalno: interesi. ciljevi su jasni svim članovima. malolj. 2. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani. ekološki problemi. soc. vjerske zajednice. delinkvencija. 5. i psihološki problemi. 3.primjeri: stručna društva. 6. a često su formalni i dogovoreni. -primjer: obitelj. 7. 4. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ .bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili.uloga majke. neprosvijećenost. 4. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. nastaju zbog posebnih interesa članova. upis u članstvo. prostitucija. postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila. političke stranke. formalna organizacija i podjela rada.tradicionalne: 11 . 5. alkoholizam. RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života. škola. prijatelji. glad. prirodne nepogode. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. nestašice hrane. uloga i položaj su određeni. ciljevi NASTANAK: . nesreće. zajednički rad ULOGE: . poduzeće. "ZAJEDNICA" 19. komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije. to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1.nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski . 2. . siromaštvo. susjedstvo.prirodno: rađanje. skupine su manje . kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. 6. narkomanija. 3.RZ: 1.

Primarna zajednica može biti izvor zdr. bake… . rizika za svoje članove. domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g.KOMUNIKACIJA: majke.posebni komunikac. ekonomska suradnja i razmnožavanje. kvalitetu života i korištenje zdr.interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: .u okviru zdr. zaštitom.radnika . OBITELJ I ZDRAVLJE: def. i jedno ili više djece. vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. način izražavanja zdr. česti kontakti . zadovoljstvo i zdravlje. i zdr. biranje. pravila .poznavanje primarne zajednice je važno za zdr.st. kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. zaštite i dehumanizaciju medicine.specifikacija uloga: upis u članstvo. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr. OBITELJSKI CIKLUS . bogata. udaja) . stanje. ali se i primarne mijenjaju (npr. potreba je različit.ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije.rizika. očevi. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. i soc. 12 . osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši. osjećanje. kanali.ponašanje.posljedice (rođenje/smrt člana. domovi za starije osobe. bolnice i sl. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama. zadaći…) 20. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr. 21. rituali. uloga vođe.neposredna.vrtić. obitelj po strukturi. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. kao i različito zdr.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu. postavljeni . djeca.) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca. vrtići. 20.

svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije.širenje zarazne bolesti . mirovina i priprema za odlazak. 13 .bitni problemi .nasljeđe . navike (prehrana…) . tu se najprije pruža zdravstvena zaštita. disperzija. primanja…) . težnjama.razdvojene obitelji.imovinsko stanje i soc.u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo .sukobi. seksualno privikavanje. priprema za dolazak novog člana 2. narkomanija.obitelji opterećene ekonomskim obvezama . međusobnim vezama.opći uvjeti zajedničkog života (stan.položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr. različita očekivanja . obitelji opterećene ekonom.-ek. Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu.Faze: 1.pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze. invalidnost. samohrane majke 3. delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć. neskladi.međusobna prilagodba. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: . obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: . privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5.alkoholizam. interakciji (bolest.u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova. samohrano roditeljstvo . FUNKCIJE OBITELJI . a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji. i dr. sklapanje braka. nezavisnost.domaćinstvo naglašava soc. rastu potrebe 3.problema . obitelji bez djece.pomaganje djeci da se socijaliziraju. nepotpune i razdvojene obitelji 2. ekonomskoj situaciji.navike u načinu života i prehrane .djeca napuštaju obiteljski dom. ekspanzija. stranu primarne zajednice 22.obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1. postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije. prostora 4. tu se mogu učiti pozitivne zdr. potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc.

zaštitna funkcija Potrebe pojedinca .ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23.gospodarstvena funkcija proizvodnja . Svima je potrebno zadovoljiti potrebu. povlače se u sebe) . ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10. ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 .potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR. kod djevojčica sa 15. (subjektivni znaci. objektivni znaci bolesti. maštaju).u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol. zadovoljenje potrebe odnosno osobe. kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno.-13.promjene u pubertetu: 1. vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava. količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4.g. kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr.odgoj i moral . u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24. intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte.velika potreba za afirmacijom. (npr. RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti. razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti .tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda .16. . naglo ubrzanje rasta tijela 2. i 25.. vrlo su kritični prema okolini.g.pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi .kulturna funkcija . sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3.spolnost rad.Funkcije u društvu . života .biološka reprodukcija .g. .tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj .pubertet u dječaka počinje s 11.. promjena tijelesnog sastava.

čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2.potreba da bude prihvaćen. alkohol. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani. uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti.početni izvor reformacije.adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje . navika i stil života (način prehrane. samoubojstva i ubojstva . sredini. neodgovarajuća prehrana . pušenje.pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . porođaji i nasilni prekidi trudnoće.duhan. glavni uzroci smrtne nesreće.. gledište i stavovi klijenta. zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem. tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3. ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc. druge nenamjerne ozljede. traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima . Dvije su istaknute skupine zdr. samoubojstvo i ubojstvo . sažetak ključnih događaja i okolnosti.predbračni seksualni život. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život. druge nenamjerne ozljede. no realnost je drukčija . alkohol. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu . prikupljanje djelatnih podataka 15 .problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. uporaba kontracepcije. učenja.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1. problema: 1.specifična smrtnost je niska.psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora.respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25.u ovom razdoblju se stvaraju stavovi. druga (ilegalna) sredstva ovisnosti. očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola. druženja i samoće.rješavanje soc-med problema: opis problema .adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina. adolescentske trudnoće. Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama. spolno prenosive bolesti 2. rekreacija . .

materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5. ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija. odgojno zapuštena djeca. ili med.gluhoća. Mjere: 1. strah. prognoza i način praćenja. prijateljstva se sužavaju. socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3. smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje. mentalna retardacija. problem.slabe osjeti i percepcija . hitne mjere.slabi motorika.opadaju emocije (manje se uzbuđuju) .endokrine žlijezde se smanjuju. pravne mjere (nadzor) 4. Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja. očekivani rezultati. a zatim specifične potrebe 26. liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima. sljepoća. pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2.zaboravljivost .opada radna sposobnost 16 .mentalna ukrućenost. promjene mišljenja su teške .. tjelesni invaliditet.pesimističnost.u izgledu .nema interesa za novo ● socijalne promjene . delinkventi. mjere za trajnu podršku. ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine.terapeutski plan: strategija rješavanja. zašto je do problema došlo. teža koordinacija . pasivnost .mozak se smanjuje . ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost. nedruštveno ponašanje. opada kapacitet pluća .ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc. elementi za rješenje . Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene . Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka. nova se teško sklapaju .smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene . smetnje u psihofizičkom razvoju.zakržljavanje živčanog sustava .slabi interes za druge.

slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc. bolesti endokrinog sustava. urološke bolesti. Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. psihičke i društvene funkcije se smanjuju. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65. 2. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku. Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. Starost i bolest nije lako razdvojiti. BOLESTI= kardiovaskularne. Somatske smetnje (nepokretljivost.g. probavne. 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. depresije i paranoidnost. aktivnosti) usporene i promijenjene. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje. vrlo stare. koštano-mišićnog sustava. sistemski pregled) 17 . otežana komunikacija. i zdr. neuroze i psihoze. depresija.). 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr. 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu. starci koji žive sami. promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije. odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr. b.njege u kući. Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom. Za zdr. započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija. i više.patronažne skrbi. respiratornih organa. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra..problemi zdravlja. 3. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. aktivnosti. udovci neposredno nakon smrti bračnog druga.obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. slabija otpornost i sl. izolacija.kod kroničnih bolesti . sporije reakcije. čl.faza latentnih bolesti . duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe.problem materijalne i socijalne sigurnosti . .

dugo se čeka na smještaj..najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje.nakon latencije slijedi prva faza bolesti . nagluhost .dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. kulturnih. druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba. PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji.slabovidnost.ishod. ali kod kroničnih bolesti to je teško. njega u kući je jeftinija. stambeni uvjeti. PREVENTIVNO. oštećenja . zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi. ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO. smještaj je skup. odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28. invalidnosti.osteoporoze . socijalno-zaštitnih.treba osmisliti sustav zaštite starih osoba . organizirano slobodno vrijeme. frustracija. potpuna njega. Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr.bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti .kardiovaskularne bolesti . ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 . može doći do smrti.kronične bolesti : . zadovoljavanje ekonomskih.60% starih ljudi ima povišen krvni tlak .

zajednicama. stanovanja… 2) zdr. djece. zaštita materinstva. Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom. i soc.osnivanje rada.isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji .riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele . prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr.koristi i poteškoće.ozbiljnost prijetnje. mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr.ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3.2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr. ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29. a kasnije razradio ROSENTOCK. uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. školovanja. gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 .vlastita osjetljivost. kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina.usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike. PLANIRANJE OBITELJI: .

medicinske.u populacijama koje se razvijaju nepismenost. službe za planiranje obitelji.OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2. željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta. zakonske. tradicija i dr. porezna politika…) .nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja .. Cilj je podignuti stopu reprodukcije . • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna. 2 razine: 1. uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva. u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici.ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: . vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane ..treba razvijati zdr.migracijska politika. socijalne i ostale mjere .politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g.. 20 . po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika. starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g. samozaštitne.uništavanje okoliša . neznanje.odgojne. etičke.pronatalitetna politika (politika zaposlenosti. obrazovne.migracijski pritisci 1990.prekomjerno trošenje energetskih izvora . Negativni indikatori velikog broja stanovništva: . bračna i obiteljska savjetovališta.ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja .stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. a u suglasju s demografskim potrebama zajednice.

Reljković.analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje .prosvjetiteljstvo .rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja . proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31.veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera.od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima.posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja. M. navike su bitne! . poroda i bolovanja . psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta.ponašanje koje ima loše zdr. MORTALITET MAJKI.polovica 17. prepoznaje se velika uloga osjećajnog.ponašanje. povod. osobito straha i tjeskobe .glavni izvor znanja su ljekaruše.MOTIVACIJA. Pavlov. STAV . DEFINICIJE .B.biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje . temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima .razvoj temeljnih postavki: .uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30. ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI . poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života. sprečavanju i liječenju bolesti .P. u pisanim dokumentima.skup bioloških.ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) .širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr. pobuda za djelovanje 21 .motiv – poticajni razlog. te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima. sprečavanje.broj umrlih majki u toku trudnoće.zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se. J. akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem . razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr. NAVIKA.st.A.psihodinamska teorija – S. te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti . Jovanović . Freud. Watson . znanje se prenosi s koljena na koljeno . osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje. putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja.smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja .motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje.predstavnici kod nas: Andrija Štampar.MATERINSTVO.pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života . novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog.predstavnici: J. postiže unapređenje zdravlja.

znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 . situacijama. klubovi koji se bave zdr. policija. naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja .sudjelovanje u zajedničkom radu.osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline. medicine . odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente. učitelji.razlike u ciljevima i nositeljima programa 1.. pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama.važan element. svećenik. SAVJETOVANJE .pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese . njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu. osnovni instrument soc.zajedno se donosi odluka o potrebama.samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2.. zdravstvenog radnika. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA . da šire istine i zdravstveno provjerene postavke.akcijska (voljna) 32. problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) .. novinari… .afektivna (osjećajna) . prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba.sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja .ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku. stječu se na temelju iskustva i učenja.npr. službe . radnici . njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1. npr.najčešći oblik koji obavljaju zdr. UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE .zdr.u zdr.SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA .zdr. razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima. važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe . da potiču sudjelovanje .sastavnice stava: .najvažnija opća mjera.sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr. OSOBNI PRIMJER . psih. moćan oblik zdr. pod utjecajem neposredne društvene okoline .stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama.kognitivna (spoznajna) . radnici . učenje tijekom rada . a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc.navika – ustaljen.odgoja 2. odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj. PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU .

"PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 .nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje. najčešća metoda . sredstva javnog informiranja. pripovjedanje.može se izvoditi u više oblika predavanja.izmjena mišljenja i iskustava. RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja. VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina. prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara .METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava . PROSVJEĆIVANJE . donošenje odluke o rješenju 3.zadataka . ODGOJNE MJERE .u zdr. pisane. RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara.jednosmjerne metode: . a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. rad.dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1.3 procesa: identifikacija problema. vježba.postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33. OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU . INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3. tečajeva..usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava.. potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici . video.poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr. brošure. priručnici . imaju slab učinak 4. ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja. koriste se različita sredstva: video. AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA . AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda. letci..mjere koje utječu na širenje zdr.antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr. poučavanje. trajni interakcijski odnos.širenje znanja i istina. opisivanje.usmene. a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene. povezivanje.u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima . govor . ZDR.ponašanju 6.jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2. tv. dokazivanje.propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama . film. plakati. osvješćivanje. slobodna rasprava bez autoritativnog stava . aktivno učenje… 4. nagrada-kritika. izlaganje.smisao: poticanje. rasprava .

politike .aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom . preusmjeriti zdr.investicija . unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2.definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1. i zdr. stvoriti okolinu koja potpomaže 3. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988. zdr. političke/strateške ciljeve 2.prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA .gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja .34. uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE . izgraditi zdravu javnu politiku 2. izgradnja saveza i suradnje između sketora.službu . održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja . duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4. soc.naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš .zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc.potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp. naglasak na org. razvijati osobne vještine 5. . akciju na 2 razine: politička i tehnička 3. političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5..razvitku i institucionalnoj promjeni 4.radno mjesto.projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1.. . podržavati akcije zajednice 4.cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3.Kikbush . stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 .WHO .1986.Povelja iz Ottawe – def.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1. bolnice. promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje ..

. . izgradnja politike (npr. sandvelska piramida potpomažućih okolina 3. dom i susjedstvo. mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997.st. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998.donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21. pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja .konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija. te način kako se na njih djeluje: 1. POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 . izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6. identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3. : 1.3 cilja: 1. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija . zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. transport i srb . osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7. proširiti partnerstvo za zdravlje 4. akcija potpomažućih okolina .7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1. politika čiste vode) 2. .Konferencija u Sundsvallu 1991.naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline . posao. povećati investicije za zdravstveni razvitak 3.SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja. hrana i prehrana.uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4. zakonodavna akcija – regulacija 3. povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5. primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37. model za analizu strategije promocije zdravlja 2.

cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj. uči i radi .najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje. .zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi. porezne i administrativne mjere. preusmjeravanje politike prema pravičnosti.POKRET "ZDRAVI GRAD" . zakonodavstvo. unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38. regionalnoj i svjetskoj razini . danas 35 gradova diljem Europe . diše. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 . te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju .probleme.1986. SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1. nacionalnoj. SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" . čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG). suzbijanje pušenja. prehrana.istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr. škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život.odgoja na lokaloj.grad se shvaća kao složeni organizam koji živi. promocija (unapređenje) zdravlja 2. organizaciju. povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti .promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO.bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati . napredak svake zemlje . dajući potporu jedni drugima.djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu. raste i stalno se mijenja . a ne samo rezultat."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . te ubrzati soc. jačanje društvene potpore osamljenih) .1995. i gosp.prosvjećivanje i obrazovanje.podrazumjeva proces. zaštita na radu. koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi.svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura. akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr. razvoj zajednice) . mogli dosegnuti svoj najviši potencijal .pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986.unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr. započeo je 1950.

inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti . nepušenje.pravodobno otkrivanje i intervencija – rano. samozaštita.sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI . rekreacija i fizička kultura .čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala . pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39. pa dolazi do smrti. preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr. aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2. oštećenja zdravlje .sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: . imunizacija. kurativne – svrha im je liječenje i skrb . faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. sistematskim pregledom) .standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr. ali kod kroničnih bolesti je to teško.stanja (potreba) i zdr.najčešći ishod je ozdravljenje.stanja 2. faza .npr.zaraza -> 1.ponekad se u istom smislu govori o: 1. osobna higijena.3.ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi . suzbijanje pretilosti .npr. gdje se zna uzrokposljedica . pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne . da se može uspješno intervenirati 27 .za akutne bolesti .(pre) patogeneza – latentna – 1.znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) . odgoj i obrazovanje. invalidnosti. zdravi uvjeti života. umjereno piće.1. protektivna hrana. pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI .za kronične bolesti .nakon latencije slijedi 1. faza bolesti .poboljšanje kondicija .prema cilju dijele se na: 1.

stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40.rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti .programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata .disciplina . osposobljavanje za samopregled.vođenje računa o specifičnoj patologiji.vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema . te strategija jednog udarca .usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu . kontinuitet u liječenju.stanju građana . suzbijanje straha. drugi oblici zaštite (dijeta. osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini . sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju. skupine građana.zdravlje – odsutnost bolesti . praćenje epidemijske situacije.statički pristup 41. njega).raznolika i međudopunjavajuća strategija .direktna i uvjeravajuća strategija .zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti . sistematski pregledi.društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima. općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja . lokalne. svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 . opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja.putem programa se proučavaju promjene u zdr.pristup posredništva i osposobljavanja .usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu ..poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu .osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .usmjerena prema ciljanim skupinama . liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42. poboljšavanje rutinske dijagnostike .osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija . ZDRAVSTVENA SLUŽBA .potpuno liječenje. sprečavanje nesposobnosti – lijekovi.npr. dijagnostici.izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI .preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr. pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo. RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA .medicinski model .laičke udruge. NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.

opće/obiteljske medicine 2.-med. privatnih praksa .u domu zdravlja može postojati još i: 7. ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo . ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se . patronažne službe .praćenje stručne literature 4. ginekologije 4. služba. stomatološke 6. te školska medicina smještene su također u DZ.rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6. aktivna suradnja stanovništva .dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1.tim obuhvaća različite stručne profile . "zakupa".akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr.g.može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 .zaštiti 6.problema . pedijatrije 3. poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43.dozvola za prof. administrativne i pomoćne službe .3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr. fizička terapija i rehabilitacija 10.te su službe najčešće organizirane u obliku tzv.2.voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5. kod nas .higijensko-epidemiološka i soc. hitne medicine 5. ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA . primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3.primarna zaštita . primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav. suradnja s drugim djelatnostima .surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim. medicina rada 8. primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje. klinički laboratorij 9.

rad na medicinskim istraživanjima 4. kirirgiju.te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo . smanjivanje kreveta. provode istraživanja .provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija . financiranje. prate i istražuju zdr.specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1.reformom zdr. vode zdr. te druge djelatnosti (radiologija.zaštite.u bolnicama rade liječnici specijalisti. ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO . SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje.djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 .85% problema mora se riješiti na toj razini.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove. anesteziologija) . surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6. mora imati kontinuitet zdr.radnici – dr. mora biti dostupna 44.. i dr.sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova .funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja . dijagnostiku 2.statistiku 5.problemi: troškovi.stanje stanovništva 2. zdr.sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost . preopterećenost. sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis . OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti. često privremeno dok se ne specijaliziraju . pedijatriju ginekologiju i porodništvo. ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA . liječenje i rehabilitaciju 3. pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3.radnika 5. gerijatrijske) 2. na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr. dužina liječenja 45. utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4.bolnice mogu biti: 1.ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1.stanja stanovništva .bolnička djelatnost .

.1 .obuhvaća djelatnost klinika. srednje stručno 31 . 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd. javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja . Italija 5.zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih. zaštita i njega kroničnih bolesnika .WHO preporučuje smanjenje upisa na med.općenito se smatra da je med.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1. izvođenje nastave za izobrazbu zdr.5 milijuna liječnika.radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr.-konz. sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) . i bolničkih djelatnosti 2. 37% VSS.radnici.djelatnika u zdravstvu.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr. Turska 1. naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja. 2/3 u razvijenim zemljama.sestara premalo.u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili. a razmjerno više sestara .2..fakultete. pravnici) .zaštite iz spec. psih..-97. 4. održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda. medicinske sestre.potpora. a za zdr.na zdr.3 .radnika na 1000 stanovnika.najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st. u RH 1 na 250 st. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46. pružanje najsloženijih oblika zdr. psih. savjetovanje zdravih .5% . 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva . pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije.radnika .u RH 51000 zaposlenih zdr.broj liječnika na 1000 st. ped.zaštita. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH . 3. znanstveno-istraživački rad 3.sestara radi u svijetu. (1993.zaštite .) podaci: RH 2.u RH 2-3 zdr.sustav obrazovanja: 1.školom i ostali radnici (soc. babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr. 2. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st.).5 . AIDS i druge kronične bolesti.zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici.zemlje u razvoju 1 na 6000 st. SSS i viša 65.1.zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila .trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr. 4 milijuna med. danas u direktnoj zdr.zaštiti rade radnici sa završenom zdr. pomoćno osoblje 2.radnika "brain drain"= odljev mozgova .

u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47.privatni djelatnik je za to sam odgovoran. povišeni krvni tlak 5.javna služba – neizravno putem osiguranja 4. on je poslodavac.društ.preko 50% uzrok smrti. ravnatelj 3. na 1. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. u javnoj službi to radi npr.mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48.faktori rizika: 1. oprema. spol (muškarci češće. vlasništvo druge osobe/organizacije. fakultetsko 5. prehrana (masti – lipidi.privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig. suvlasništvo. više stručno 4.privatna praksa – vlastiti prostor. pušenje 4. pretilost) 3. može i ne mora imati zaposlenike .može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m .sestru . o pružanju primarne zdr. alkohol 32 .-4. način plaćanja usluga .privatnik – "cijena × usluga" .) .) 2.zaštite i paušalno plaćanje .zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor. specijalizacija (3. dob 60. nalaze se u Domu zdravlja.mora imati zaposlenike – med. oprema nije njihova . kolesterol. način poslovanja i organizacije rada .po zakonu je obrtnik .-69.mjestu .privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici . prostor i oprema – osobno vlasništvo. KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .g.javna služba – "glavarina" . državno vlasništvo 2.3. način plaćanja liječničkog rada . pripravnički staž 6.g. poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. dob.

infarkt – dio srca ostaje bez krvi. ludost i zloća gotovo sinonimi. nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće.etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3. već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje . smanjenje volumena krvne žile. krizna stanja 33 .duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju. zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7. ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca. u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno. kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja .unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE . stres 8.zdravlje – odsutnost bolesti.primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo . psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2.6. dovodi do povišenja krvnog tlaka 2. trajni utjecaj fizičkih. usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1.određivanje duševnog zdravlja: 1. zamka u vjerovanju da su duševna bolest. inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49. postoji uvijek bez obzira na bolest 4. oslabljelo srce.ne smije se čekati na rezultate istraživanja.. a u okvirima svoje tradicije i kulture . proizlazi iz 1. vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju .vrste bolesti: 1. arteroskleroza – stanjenje tj.tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život . te ih je nemoguće razlučiti i definirati . tjelesnog i društvenog života 2. nasljeđe .sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne . no ono je slabo 3.

sluznici usta.-10.mj.. nakon zaraze . promjene na koži. a odatle na ostale organe (3. kod žena dolazi do upale vrata maternice.inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2.neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti. sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja.prenosi se spolnim kontaktom. . porod. ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2. preko krvi.. zahvaća samo organe sa sluznicom . otečeni limfni čvorovi.simptomi: umor.tj. a kod muškaraca upala mokračne cijevi.najčešće: alkoholizam. dugotrajni suhi kašalj.sprečavanje duševnih poremećaja: 1. uzročnik je bakterija gonokok. noćno znojenje.bakterijska infekcija genitalnog područja . GENITALNI HERPES 34 .stupanj bolesti).liječenje antibioticima (oba partnera) . te ograničiti posljedice. uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite. te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće. AIDS (HIV INFEKCIJA) . depresija.uspješno se liječi antibioticima 3.prevencija: redoviti gin. ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3. poroda i dojenja .širi se spolnim kontaktom.. CLAMIDIA .-6. shizofrenija. liječiti oba partnera 2. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1. PTSP.sindrom stečene imunodeficijencije.. uzrokujući teška oštećenja i smrt .razdoblje bez simptoma može trajati od 6. vrste. primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2.. SIFILIS (LUES) . kondomi 4.stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu. proljev 5. gubitak težine. 50. slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti .g.mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj. nakon infekcije).uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela .mentalna retardacija – nasljeđe. uspješno se liječi antibioticima. zajedničkom uporabom igala.najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata. GONOREJA . tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti . a može biti i bez simptoma . spriječiti njihovo širenje. .pregledi.

od 4 incidenta samo 1 biva poznat .pr. nanošenju boli. ali i dodirom ..MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti . ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi. i 3. zastrašivanju..HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa. često ostaju nepoznate (zbog srama. . promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice . nastala u Grčkoj između 5.poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve.teška upala (bolest) jetre .MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr. ali virus trajno ostaje u tijelu. neplodnost.posljedice: teška upala reproduktivnih organa. "MEDICINSKA ETIKA" 52.. te izaziva upale.žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im . pronalaziti rizične sredine.žrtve su oni koji stradaju. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje . smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6.ETIKA je nauka o moralu .radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama.n. HEPATITIS B . smrt 51.uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon. a na temelju hijerarhijske moći..radnika ocjenjuju kao dobri ili zli . ponižavanju.nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela. straha. 35 . identificirati nasilnika.e.infekcija najčešće ne pokazuje simptome. ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE . ili ne traže pomoć).nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav .pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno. ali i o ranjavanju i ubijanju .st. ucjene.prenosi se spolnim kontaktom.. maltretiranju. rak. NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . a obično je riječ o fizičkoj prisili. osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja.

epidemije. Helsinška deklaracija (1964.59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada. zaštita pacijenta od društvene nepravde. načelo istinitosti i povjerenja .humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu .etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1.liječnička tajna. ETIČKI KODEKSI 1.) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim. umijeće. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA . Havajska deklaracija (1976.industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom . Međunarodni kodeks medicinske etike (1949. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr.) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4.) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3. .na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista . okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7. Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO. ne nanosi štetu 3. ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 .) SMU – rad psihijatara 8.danas se polaže Ženevska zakletva 1948.) SMU – određenje vremena smrti 5. život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. njegove opće dužnosti i obveze .nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika. upute.radnicima 7. Nirnberški zakonik (1947.najvažnije je zdravlje pacijenta. zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta.) SMU – o terapeutskom abortusu 6.) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2. liječnik. poštivanje ljudskog života od samog začetka 53. načelo prava i obveze svih ljudi 6. 55. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. zaštita bolesnika od nadrilječništva 4. Deklaracija iz Sidneya (1968.g. zaštita bolesnika i ranjenih u ratu. "zakletva". Tokijska deklaracija (1975. zakon . Deklaracija iz Osla 1970. jednakost pacijenata i čuvanje tajne. obveza istinitog obavještavanja bolesnika. Crveni križ i druge org. čini dobro.. načelo stalnog učenja i usavršavanja 54.

g.pokusi na čovjeku – informirana suglasnost. sterilizacija.transplantacija tkiva . Važnije je obavještavanje naroda od zakona. nego se s njim treba da bave svi bez razlike. Liječnik treba da je narodni učitelj. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku. 2. Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje. jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6. sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik. čije zdravlje treba da čuvamo. 4. prijava bolesti. 37 . abortus.piramida u donošenju odluka . 3. jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika. a ne bolesnik liječnika. prisilna hospitalizacija.obvezne mjere zdr. mjesta gdje ljudi žive. obvezni pregledi. iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja.zakon . 9. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja. terapijski pokusi. transplantacija organa.deontologija . objavljivanje rezultata pokusa na ljudima .zaštite / informatika – cijepljenje. sprečavanje genetskih poremećaja ..početak života – umjetna oplodnja. a ne laboratoriji i ordinacije.ekologija Andrija Štampar je 1926. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju. kompjuterizacija medicinskih podataka .moral . zatim prisilna hospitalizacija (72h) . Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja. 8. 10. 7. s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne. kloniranje. kloniranje.psihokirurgija . u kojoj će liječnik tražiti bolesnika. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. 5.su eutanazija i pobačaj.etika . socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->