SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEŽJA SOCIJALNE MEDICINE

"

1. POJAM I SADRŽAJ SOCIJALNE MEDICINE
Termin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i društva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: • soc. fiziologiju • soc. patologiju • soc. higijenu • soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije ništa drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik ČEDVIK i liječnik praktičar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. → izvještaj u kojima se opisuje utjecaj siromaštva i uopće način života i okoline na zdravlje: traži se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere državne birokracije s liberalnog stajališta, ali se ne napadaju temelji sustava i društveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraživanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledište filozofija, upliće se u sve djelatnosti zdr. zaštite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (ŠTAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženju mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: • organizacijom i upravljanjem • zdr. zaštitom i higijenom • med. sociologijom • zdr. osiguranjem • industrijskom medicinom • rehabilitacijom • zdr. ekonomikom • soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEĐU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJE
MEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi sličnim sadržajima kao i socijalna medicina. Riječ je o sociološkoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i sociološki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u društvu. Njen je osnovni stav analitički i kritički. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode različitih temeljnih znanosti, teži teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatičan i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponašanje bolesnika i zdr. radnika te analitički prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zaštite zdravlja. Soc. medicina dobiva uže značenje pa se bavi pretežno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u većini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu pretežno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rješavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti…)

3. STRUKTURE PROIZAŠLE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadržaj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraživanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske škole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadržaj i jedan od važnih teorijskih i praktičnih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granična je disciplina koja se također brzo razvija u traženju rješenja za sve veće ekonomske probleme zdr. zaštite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve više pod utjecajem šireg koncepta ekologije čovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - čije je područje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija počinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito čestim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zaštite. Epidemiologija se danas shvaća temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se stručnim medicinskim aspektima sprečavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave područjem što je nekad bilo obilježeno kao glavni način za rješavanje socijalno-medicinskih problema 9. Područje kliničkih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaća primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i proučavanje soc. faktora važnih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zaštite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života i unapređenja fizičkog zdravlja i uspješnosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okoliša, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u načelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske službe, službe za ranu dijagnozu i preventivno liječenje bolesti, te razvoj društvenog mehanizma koji će osigurati svakom pojedincu u zajednici životni standard dostatan za održavanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci države da osigura zaštitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAČENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva službena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osnivač ANDRIJA ŠTAMPAR). -1978. u Alma-Ati održana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaćena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljeća i primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao glavnom društvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom idućih desetljeća glavni bi društveni cilj vlada, međunarodnih organizacija i čitave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omogućila društveno i ekonomski plodotvoran život. ZDRAVLJE je dinamičan proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati život godinama, Dodati zdravlje životu, Dodati i godine životu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uvećaju mogućnosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapređuju. - "socijalno blagostanje" teško je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek bez razlike ima pravo na rad i uključivaje koji mu omogućuju da živi harmonično u zdravoj okolini koja mu pruža osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

da praktički zdravi budu još zdraviji (tzv. U praksi treba odrediti granice koje mogu poslužiti pri pružanju zdravstvene zaštite. fiziološke • promjene u strukturi (P).Najveća poteškoća je u primjeni općeg poimanja zdravlja što nema oštrih granica između zdravlja i bolesti.psihička sposobnost • funkcije (F). rast. oštećenje zdravlja. Dioba je sličnija onoj kakva je između dobra i zla.bolest. biokemijskim istraživanjima.dnevne aktivnosti. niti između različitih razina sposobnosti. Zdravlje i ne zdravlje nije moguće jasno odrediti kao život i smrt na crno i bijelo. 4 . Obilježja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: • osjećanje (O). mišljenje • sposobnosti (S). brojenjem određenih događaja u stanovništvu. razvitak Za svako obilježje moguće je naći kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo različitim postupcima.bol. pozitivno zdravlje). subjektivno osjećanje. testovima fizičkih i psihičkih sposobnosti.

rast i razvitak (P) 3. I SOC. zdravo ili rizično ponašanje 1. više soc.obiteljske. ZAŠTITE 5 . SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI među koje treba ubrojiti i FIZIČKU OKOLINU 2. Model pokazuje da na zdravlje. dnevne aktivnosti (F)2 6. umrli (P) 2. blagostanje. oštećenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5. bolest (P) u funkciji predstavlja oštećenje i 4. sport (OF)1 2. kapacitetom pojedinačnog sustava da odgovore na dodatne napore 4. OBRAZOVANJE I KULTURU 3. poteškoće-bol (O) OSOBNA. kliničkim pregledom 5. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3. mir civilizacija. slobode. društvena sigurnost (FO)3 4.pušenje.neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje) 1. fiziološke funkcije (F) 4. roditeljske… 3.Tablica mjerila zdravlja OSOBNA.tri velike skupine čimbenika koji utječu na zdravlje: 1. što mogu 2. usporedba s 4. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ.neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1.zadovoljstvo i snaga. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR. subjektivno osjećanje i mišljenje (O)4 ZAJEDNIČKA. nepostojanjem rizika 3. Ako je nasljedna masa poremećena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihička i fizička disfunkcija organizma. zdrav okoliš (PO)4 1234- Primjer: pristupačnost siromaštvo. društveno-gospodarstvena (POFS)2 3. utječu i faktori koje možemo podijeliti u tri velike skupine. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ZDRAVLJE model prema KESIĆU) (socijalnomedicinski Zdravlje je produkt interakcije nasljeđa i okoline (društveno-političke. afektivnim i kognitivnim psihološkim funkcijama 6. neravnopravnost prava. stanje kod pojedinca): 1. zdravstvena zaštita (POF)1 2. funkcije (F)3 7. podacima o kvaliteti življenja 2. stan. prehrana Može se mjeriti (zdr. psihičke sposobnosti (FS) vršnjacima 5. uz nasljeđe. sposobnošću samostalnog provođenja dnevnih aktivnosti 6.osobito u starijih ljudi.izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. rad. fizičke i biološke).

Društveno poremećena osoba ne ugrožava biološku osnovu. poremećaj društvene funkcije. društveni nadzor: etiketa.Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se naruše harmonija i ravnoteža u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto. procesima. 3. Taj odnos nije dan jednom zauvijek. ZAŠTITA 3 7. U shvaćanju i vrednovanju zdravlja zrcale se naši stavovi prema bolesti. U međuigri između zavisnih i nezavisnih varijabli susrećemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica.kod društva je naglasak na ekonomskim i društveno-polit. 2. RAZVOJ I OKOLINA ZDRAVLJE ZDRAVSTVENA SOC. One stoje i u međusobnoj interakciji koja se odvija u okviru društveno-političkog sistema u kojem narod živi. promjene sposobnosti i funkcije. sa smanjenjem radne sposobnosti. 4. Shvaćanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni. već se mijenja i na njega je moguće smišljeno djelovati. kao posljedica unutrašnjeg uzroka.Budući da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli). te zbivanja u organizmu oprečna normalnim . sniženjem životnog užitka i s duševnim opterećenjem. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je čovjek živ. raditi ono što želite i postati ono što želite postati.Bolest je poremećaj harmonične ravnoteže u građi i funkcijama organizma i u psihičkom doživljavanju. 2. Odnos zdravlje-bolest možemo pratiti preko ovih kategorija: 1. Sve te varijable utječu na zdravlje i zdravlje na njih. to znači da možete funkcionirati. već društvenost čovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duševno poremećenog čovjeka diktira način 6 . ali postoje razlike: 1. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto). NASLIJEĐE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA 1 EK. vrlo je teško utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. poremećena prilagodba.Biti zdrav ne znači da uopće nema bolesti.kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne ličnosti.

subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato. 5. duševnim i društvenim stanjem.fertilitet (opći) – ukupan broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi u 1. NESPOSOBNOSTI I BOLEST znači: • poremećenu prilagodbu (narušena ravnoteža i harmonija) • promijenjene sposobnosti i funkcije • poremećaj društvene funkcije • društveni nadzor (etiketa) • subjektivno osjećanje koje je društveno prepoznato OŠTEĆENJE znači anomaliju. NIZAK¸ .u nerazvijenim zemljama je vrlo visok. tkiva ili drugih dijelova tijela. sposobnosti i funkcija. te strukturom. Može biti trajno i prolazno.pristupa duševno poremećenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave. djelovanjem i međusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se također. i od strane bolesnog i u njegovom društvenom okružju c) te narušenom ravnotežom s okolišem i promijenjenim funkcijama u društvu. INVALIDNOSTI OŠTEĆENJA. defekt ili gubitak udova. organa. u RH.g. 8.1‰. isto kao i zdravlje očituje promjenama osjećanja.g.9.Biti bolestan znači trpjeti. Očituje se: a) tjelesnim.) 7 .definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj živorođene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000) . odnosno funkcionalni poremećaj uključujući i psihičku funkciju.-49. NATALITET.g. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen. na određenom području (fertilna dob 15. NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ograničenje obavljanja neke aktivnosti na način koji se smatra normalnim za čovjeka u datoj situaciji. -2004. bolest/ozljeda → oštećenje → nesposobnost → invalidnost └─ → → → → → → ─┘ 9. ODNOS BOLESTI. a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograničava ili sprečava ispunjenje one uloge koja je normalna za određenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama.

LETALITET .2.broj umrle dojenčadi na 1000 živorođene djece u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrle dojenčadi podijeljen s ukupnim brojem živorođene djece pomnoženo sa 1000) . a razvojem higijene i boljih uvjeta života opada.11‰ – prvo je visok. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvorođenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od rođenja podijeljeno s ukupnim brojem živorođenih pomnoženo sa 1000. OČEKIVANO TRAJANJE ŽIVOTA Očekivani broj godina što još preostaje osobama određene životne dobi. . u RH . ili određenoj kategoriji bolesti (računa se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na određenom području.1‰ 2004..postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti.4‰ (stopa u RH je dosta pala) 13. dobi (računa se na 1000 stanovnika).oko 8-9‰ 14. . 20. MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo sa 1000). MORTALITET DOJENČADI Smrtnost dojenčadi . RH-10. PRIRODNI PRIRAST Razlika između broja živorođenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području (razlika između ukupnog broja živorođenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoženo s 1000.nerazvijene zemlje -71‰. .g.fertilitet (ukupni) – prosječan broj živorođene djece na jednu ženu (vezano uz specifičan fertilitet – određena dob npr. SPECIFIČNI MORTALITET Specifična smrtnost . . srednje razvijene zemlje-38‰.g. odnosno razlika nataliteta i mortaliteta).2004.) određene starosti na 1000 žena iste dobne skupine 10.-24. 12. 11.mortalitet prema spolu. Računa se na temelju specifičnog mortaliteta prema dobi i spolu za određeno 8 .RH-1‰ 15.

niski BDP 2. BDP po stanovniku 11. INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA 1.razdoblje preko tzv. Očekivano trajanje života kod rođenja je predviđeni broj godina života za dijete rođeno određene godine u određenoj zemlji. broj zemalja 2. .g. srednje razvijene . 16. mala potrošnja energije 3.muškarci -72.. razvijene zemlje . pristupačna zdrava voda – opskrba 8. visoki postotak nepismenih 4.g.77. manje očekivano trajanje života (mali broj iznad 65. broj stanovnika 3. broj stanovnika na: a) 1 liječnika b) 1 med. visoki natalitet 6. RH-7677 . nepismenost odraslih 10. porođajna težina 7.planiranje obitelji – planiranje koliko će i kada partneri imati djece . Afrike i Srednje Amerike. životnih tablica. očekivano trajanje života 5. srednje i razvijene zemlje .nerazvijene zemlje .g) 8. došlo je do smanjenja općeg mortaliteta. veliki udio poljoprivrednog stanovništva s primitivnom obradom 5.68. što je dovelo do naglog porasta stanovnika .-14. 17. stanovanje u gradovima 9.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene. 2/3 svjetskog stanovništva . PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih. izdatak za zdravlje 12.nerazvijenost zdravstvene zaštite vidi se po: 9 .sestru c) 1 ostalog zdrav. zbog poboljšanja najosnovnijih životnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. godišnji prirast stanovnika u % 4. prehrana.g) 7.62.karakteristike: 1. a žene -79. dnevno po stanovniku 6.NERAZVIJENE ZEMLJE – područje JI Azije. – 2004. visoki prirodni priraštaj (visok udio onih od 0.

zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu. depresija.14. soc. kao i invaliditeta .zdravstveno-socijaološki i psihološki problemi – otuđenje. soc. prodaja i zlostavljanje djece. zdravstveno usmjereno na traženje rješavanja kronično-degenerativnih. malignih i duševnih bolesti.kardiovaskularne bolesti.1. agresija. malnutricija (neishranjenost). smanjnje nataliteta 6. kardiovaskularne bolesti. RZ.cjelokupno stanovništvo obuhvaćeno osnovnom zdravstvenom zaštitom. veća potrošnja alkohola i pušenje. veća izloženost štetnim agensima (npr. Sjeverne Amerike. visoki BDP 2. sve manji prirodni priraštaj 7. trovanja -zdr. velikom broju stanovnika na 1 liječnika 3. velika potrošnja energije 3. radijacija. problemi: prostitucija. prirodne nepogode -zdr. preobilna prehrana. visoki postotak pismenosti 4. maligna oboljenja.tzv. alkoholizam. narkomanija. siromaštvo.RAZVIJENE ZEMLJE – većina stanovnika Europe.g. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovništva 5. psihički stresovi.podizanje kvalitete života. Kanada. STRUKTURA ZEMLJAMA SMRTI U RAZVIJENIM I NERAZVIJENIM NZ. maloljetnička delinkvencija.g. neprosvjećenost i pomanjkanje hrane . stalno povećanje očekivanog trajanja života . alkoholizam. mali postotak liječenih prije smrti . porast iznad 65. Japan . faktori rizika – mala fizička aktivnost. i psihološki problemi vezani su uz stil života Tablica uzroka smrti 10 .akutne i kronične zarazne bolesti. morbiditet dojenčadi i male djece . glad. psihički problemi 18. pesticidi) . osamljenost. ozljede. kriminal. visoka smrtnost dojenčadi i male djece.sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovništva (manji udio 0.) . glad. niskom udjelu stručne pomoći pri porodu 2.karakteristike: 1. visok mortalitet. sve manji mortalitet mlađeg stanovništva 8. prevencija .vodeće bolesti su: zarazne bolesti.

skupine su manje . "ZAJEDNICA" 19. upis u članstvo. sindikati OBILJEŽJA OSNOVNO: PDZ -neposredno poznavanje SDZ . političke stranke. neprosvijećenost. 5. 7.bitna je skupna dinamika i osobna interakcija.nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski . 4. 2. postoje specijalizirani komunikacijski kanali i određeni rituali odnosno pravila. vjerske zajednice. nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili načinu ponašanja . . 3. narkomanija. -primjer: obitelj. ciljevi su jasni svim članovima. 6. zajednički rad ULOGE: . nesreće. susjedstvo. prijatelji. suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi. 7. ekološki problemi. to su nezarazne kronične degenerativne i maligne bolesti i zdr. prostitucija. nastaju spontano pod utjecajem prilika. škola.primjeri: stručna društva. soc. 6.formalno: interesi. 4. Bolesti su akutne i kronične zarazne bolesti.tradicionalne: 11 . ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti maligne bolesti (rak) Vodeći zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete života. 5. siromaštvo. RAZLIKA IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi. a često su formalni i dogovoreni. zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci nepoznati i dr. komunikacije su neposredne prema tome češće i potpunije. a članovi u njih postavljeni ili formalno izabrani. uloga i položaj su određeni. nastaju zbog posebnih interesa članova. kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. malolj. delinkvencija. glad. 2. 3. nestašice hrane. i psihološki problemi.prirodno: rađanje. ozljede i trovanja kronične respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoća i perinatalni uzroci NZ: 1.uloga majke. prirodne nepogode.RZ: 1. ciljevi NASTANAK: . alkoholizam. poduzeće. formalna organizacija i podjela rada. skupine su obično velike pa vladaju pravila odnosa u mnoštvu pa i gomili.

zadovoljstvo i zdravlje. i soc. način izražavanja zdr.razdoblja i događaji koji imaju naglašeno značenje za zdravlje članova obitelji. rizika za svoje članove.ponašanje.posljedice (rođenje/smrt člana.) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca. djeca. obitelji i obiteljski ciklusi OBITELJ je društvena skupina koju obilježava zajedničko prebivanje. osjećanje. OBITELJSKI CIKLUS .specifikacija uloga: upis u članstvo. obitelj po strukturi. kanali.posebni komunikac. vrtići. 20. ekonomska suradnja i razmnožavanje. pravila . ali se i primarne mijenjaju (npr. očevi. domovi za starije) pa je važno znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g.interpersonalna ili dinamika u maloj grupi DINAMIKA: . 12 . kvalitetu života i korištenje zdr.u okviru zdr. kao i različito zdr. rituali. Kritične faze života pojedinih zajednica također imaju svoje zdr. potreba je različit. bogata.rizika. Ona uključuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje održavaju društveno odobrenu spolnu vezu. kao odgovor na sve veću segmentaciju zdr. 21. zaštite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE Primarna zajednica u kojoj čovjek živi ima velik utjecaj na njegovo zdr. OBITELJ I ZDRAVLJE: def. vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju.radnika . domovi za starije osobe. Primarna zajednica može biti izvor zdr. zaštite i dehumanizaciju medicine.KOMUNIKACIJA: majke. udaja) . i jedno ili više djece. bake… . stanje. bolnice i sl. postavljeni . biranje. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr. zaštitom.vrtić. neke bolesti se češće pojavljuju u određenim zajednicama.st. česti kontakti .poznavanje primarne zajednice je važno za zdr. osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loši. Poznavanje dinamike primarnih društvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga što se u okviru djelatnosti soc. zaštite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj. zadaći…) 20. uloga vođe.ponašanje u mnoštvu ● Sekundarne zajednice su dinamičnije.neposredna. i zdr.

tu se najprije pruža zdravstvena zaštita.imovinsko stanje i soc. delinkvencija U obitelji se najprije traži pomoć.pomaganje djeci da se socijaliziraju. ekonomskoj situaciji. postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije.navike u načinu života i prehrane . 13 . privikavaju se na nove dužnosti i način života bez roditelja 5.-ek. stranu primarne zajednice 22.alkoholizam. narkomanija.razdvojene obitelji. potreba osiguranja dovoljnih mogućnosti i soc.širenje zarazne bolesti . samohrane majke 3.pažnja se usredotočuje na djecu koja dolaze. i dr. priprema za dolazak novog člana 2. nepotpune i razdvojene obitelji 2.međusobna prilagodba.problema . prostora 4. obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG ŽIVOTA: . različita očekivanja . invalidnost. mirovina i priprema za odlazak. obitelji opterećene ekonom. FUNKCIJE OBITELJI . navike (prehrana…) .u terminu porodica naglašeno je krvno srodstvo . težnjama. nezavisnost.Faze: 1. primanja…) .svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije. rastu potrebe 3.domaćinstvo naglašava soc. Jedna je shvaćena kao funkcija obitelji prema društvu. interakciji (bolest.bitni problemi . tu se mogu učiti pozitivne zdr. seksualno privikavanje.položaj ima značenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr.u tim razdobljima obitelji su različite podobi članova. neskladi.djeca napuštaju obiteljski dom.sukobi. samohrano roditeljstvo . ekspanzija.nasljeđe . obitelji bez djece.opći uvjeti zajedničkog života (stan.obitelji kod kojih je povećan rizik za zdravlje: 1. sklapanje braka. disperzija. a druga koja o istom sadržaju govori sa stajališta članova obitelji. smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih članova 1) NEPOSREDNO: .obitelji opterećene ekonomskim obvezama . međusobnim vezama.

kako ih vidi bolesnik) ● Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr.biološka reprodukcija .kulturna funkcija .velika potreba za afirmacijom. . vrlo su kritični prema okolini.tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih žlijezda .Funkcije u društvu .ZAŠTITA SKUPINA S POSEBNIM 23. Svima je potrebno zadovoljiti potrebu. povlače se u sebe) .odgoj i moral . sazrijevanje spolnih žlijezda i spolnih organa 3. ZDRAVSTVENA OBILJEŽJA I POTREBE MLADIH MLADI –razdoblje između 10. i 25.spolnost rad. maštaju). ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (česti sukobi sa odraslima) 14 ..g. promjena tijelesnog sastava.u središtu promjena je spolno sazrijevanje – pojavljuje se zanimanje za drugi spol.zaštitna funkcija Potrebe pojedinca . ..tjelesne promjene u pubertetu utječu i na psihički razvoj . intelektualna razina se približava vrhuncu (proširuju horizonte.promjene u pubertetu: 1. vlastita vanjština je često glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava. kako ih vidi liječnik) Zdravstveni ZAHTJEV je nešto subjektivno.gospodarstvena funkcija proizvodnja . (subjektivni znaci. razvoj cirkulacijskog i dišnog sustava – uzrokuje povećanje snage i izdržljivosti . života . količine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i mišića 4.pubertet u dječaka počinje s 11.pubertet+adolescencija – prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi .potpora i pomoć "ZDRAVSTVENE POTREBAMA" POTREBE I ZDR. (npr. u životnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najviše tuže!! 24. naglo ubrzanje rasta tijela 2.g.-13. objektivni znaci bolesti. RAZLIKA IZMEĐU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVA Zdravstvena POTREBA je nešto objektivno bez čega se ne može živjeti.g.16. kod djevojčica sa 15. zadovoljenje potrebe odnosno osobe.

učenja. rekreacija . Vodeći uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesrećama. očuvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola.adolescencija – u razvijenim zemljama traje sve dulje .psiho-socijalni problemi – naći ravnotežu između rada i odmora.adolescenti – opisuju se kao zdrava populacijska skupina. no realnost je drukčija .specifična smrtnost je niska. spolno prenosive bolesti 2.problem nedovoljne tjelesne aktivnosti – tjelovježba. adolescentske trudnoće. uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti. zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem. pušenje.predbračni seksualni život.respiratorne bolesti – posljedice za radnu sposobnost 25. Dvije su istaknute skupine zdr. problema: 1. prikupljanje djelatnih podataka 15 . traženje vlastitog identiteta ipoistovjećivanje sa različitim uzorima . druženja i samoće. odnos prema spolnosti) – veliko značenje za zdravlje u cijelome kasnijem životu .pubertet – fizička zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) . glavni uzroci smrtne nesreće.u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaćeno školovanjem Zaštita zdravlja školske djece i mladih od posebnog je društvenog značaja iz nekoliko razloga: 1.rješavanje soc-med problema: opis problema .. tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice 3. sažetak ključnih događaja i okolnosti. druge nenamjerne ozljede.u ovom razdoblju se stvaraju stavovi.potreba da bude prihvaćen. uporaba kontracepcije. stjecanjem pravilnih životnih navika (u prehrani. gledište i stavovi klijenta. samoubojstva i ubojstva . ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU DJECE SA SMETNJAMA U Socijalno-medicinski problem je bolest i patološko stanje fizičke i psihičke naravi koje otežava ravnopravno uključivanje čovjeka u soc. cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omogućuje kvalitetniji i kreativniji život. druge nenamjerne ozljede. alkohol.početni izvor reformacije. čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2. neodgovarajuća prehrana . samoubojstvo i ubojstvo . alkohol. sredini. . navika i stil života (način prehrane. porođaji i nasilni prekidi trudnoće. druga (ilegalna) sredstva ovisnosti.duhan.

mozak se smanjuje .opadaju emocije (manje se uzbuđuju) . problem. smještaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje. hitne mjere.nema interesa za novo ● socijalne promjene .ocjena suštine problema: da li je prvenstveno soc. elementi za rješenje .slabi interes za druge. nova se teško sklapaju . prognoza i način praćenja.slabe osjeti i percepcija .u izgledu .gluhoća. odgojno zapuštena djeca. nedruštveno ponašanje. smetnje u psihofizičkom razvoju. ili med. mentalna retardacija. teža koordinacija . ali sada su u novijoj ravnoteži koja karakterizira biološke i društvene funkcije starijeg čovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija. Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija čovjekova organizma ● fizičke promjene . Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja. očekivani rezultati.slabi motorika. Mjere: 1. strah. promjene mišljenja su teške . Riječ je o procesima koji su prisutni od začetka. materijalna pomoć ili pomoć drugih osoba 5. pasivnost . ZDRAVSTVENA ŽIVOTNE DOBI OBILJEŽJA I POTREBE OSOBA TREĆE Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje počinje starost.endokrine žlijezde se smanjuju.smanjuje se tjelesna visina i težina ● psihičke promjene . a zatim specifične potrebe 26.pesimističnost. liječenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagođavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima.. delinkventi.zaboravljivost . zašto je do problema došlo. mjere za trajnu podršku. prijateljstva se sužavaju. sljepoća. tjelesni invaliditet. pravne mjere (nadzor) 4. ali osnovno stanje je određeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veličine. pomoć u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2. opada kapacitet pluća .terapeutski plan: strategija rješavanja.opada radna sposobnost 16 .zakržljavanje živčanog sustava .mentalna ukrućenost. socijalna adaptacija (rad sa socijalnim slučajem) 3.

izolacija. radnika je manje pažljiv i negativan već i liječenje bolesti može povoljno utjecati na opće stanje lječenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronažna sestra. urološke bolesti. depresija. 3. b. izašli iz bolnice ili drugih ustanova. Za zdr. vrlo stare. Brojne su psihofizičke značajke (važne za sve med. koštano-mišićnog sustava. sistemski pregled) 17 . Druga obilježja starosti: smetnje sjećanja. sporije reakcije. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Načini očitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) sužene komunikacije i smanjenje pamćenja što otežava uočavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku.njege u kući. duševno promijenjene i nemoćne osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe. aktivnosti. starci koji žive sami.g. zaštitu starijih osoba važno je organizirati dobro raširenu mrežu : 1opće/obiteljske medicine. Starost i bolest nije lako razdvojiti.problemi zdravlja. aktivnosti) usporene i promijenjene. prehrane Demografski se dobna skupina starijih obično definira sa 65. otežana komunikacija. a često gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom. slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u životu zajednice. epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc. slabija otpornost i sl. započinje u mlađoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija. depresije i paranoidnost.faza latentnih bolesti .obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva pažnju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je važna. probavne. udovci neposredno nakon smrti bračnog druga. 10% ih je teško bolesno a 10-15% treba pomoć za vlastito dnevno održavanje. i više. naći mjesto u obitelji i sredini Rizičnije skupine : osobe koje su na soc. neuroze i psihoze. 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihički i fizički potpuno obavljaju svoju društvenu ulogu.. . BOLESTI= kardiovaskularne.cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr. promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije. bolesti endokrinog sustava.kod kroničnih bolesti . odsutnost vrućice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/liječnika/zdr. Somatske smetnje (nepokretljivost. čl. i zdr. 20% starijeg stanovništva uglavnom je zdravo. Katkad se ne uoče razlike između kroničnih bolesti i starosti. psihičke i društvene funkcije se smanjuju. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje.).problem materijalne i socijalne sigurnosti .patronažne skrbi. respiratornih organa. 2. 2) manje izraženih subjektivnih smetnji i veće mukotrpnosti starijih 3) smanjenje općih reakcija na patološki proces (npr.

u staračkoj dobi: prosječno 5-6 bolesti . ponašanje) ako smatraju da su zdrave 18 . ZDRAVSTVENO BOLESNO PONAŠANJE: POZITIVNO.nakon latencije slijedi prva faza bolesti . organizirano slobodno vrijeme.treba osmisliti sustav zaštite starih osoba . kulturnih. ali kod kroničnih bolesti to je teško.kronične bolesti : .najčešći ishod inače kod bolesti je ozdravljenje.osteoporoze . socijalno-zaštitnih. PREDNOSTI SMJEŠTAJA U DOM PREDNOSTI: ako postoje loši odnosi u obitelji.ishod. nagluhost . smještaj je skup. dugo se čeka na smještaj.. oštećenja .slabovidnost. zadovoljavanje ekonomskih. odvojenost od obitelji "ZDRAVSTVENO PONAŠANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ" 28. potpuna njega. Zdravstvenim ponašanjem nazivaju se oblici ponašanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr. njega u kući je jeftinija. PREVENTIVNO.bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi . zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi. invalidnosti. može doći do smrti.kardiovaskularne bolesti .dijabetes Tijek bolesti – za akutne bolesti zaraza prva faza bolesti početak (inkubacija) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazitelja vrijeme razvijene bolesti (zna se o čemu se radi) 27. druženja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba.60% starih ljudi ima povišen krvni tlak . stambeni uvjeti. frustracija.

gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca 19 .2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr. školovanja.isključuje neželjene trudnoće i porođaje i osigurava rađanje djeteta kada to odgovara obitelji . a kasnije razradio ROSENTOCK. PLANIRANJE OBITELJI: . stanovanja… 2) zdr.koristi i poteškoće.puno ostvarivanje PO ovisi o društvenom. prosvjećivanje pučanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalište za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr. zajednicama.ocjena opasnosti od mogućeg narušavanja zdravlja ili određene bolesti 3.usporedba moguće koristi i očekivana cijena vlastite aktivnosti što uključuje koliko treba uložiti u uklanjanje prepreka MJERE POPULACIJSKE POLITIKE MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike.riječ je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogućnost da oboli 2. Prema tom modelu čovjek polazi od triju shvaćanja: 1. i soc.vlastita osjetljivost. kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina. zaštita materinstva.osnivanje rada.ostvarivanje materinstva kada roditelji to žele . mladeži i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladeži i odgoj za skladan obiteljski život 4) zdr. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAŠANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA. djece. uvjeta za što sigurniji prekid neželjene trudnoće CILJ PLANIRANJA OBITELJI: rađanje željene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaćanje u obitelji i društv.ozbiljnost prijetnje. ponašanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugrožene 3) utvrđivanje vlastitog stanja zdravlja i mogućnosti liječenja (bolesničko ponašanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o liječenju (ponašanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaćeno da su bolesne 29.

OBITELJ=> svjesno odlučivanje roditelja o broju djece 2. tradicija i dr.politika čija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponašanje žene i muškarca koje uključuje: • rađanje u dobi od 20-35 g. obrazovne.pronatalitetna politika (politika zaposlenosti. medicinske.odgojne. • rađati 4-5 djece • ostvariti očinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna.. samozaštitne.ozbiljne teškoće u razvitku nerazvijenih zemalja .prekomjerno trošenje energetskih izvora . etičke. službe za planiranje obitelji. a u suglasju s demografskim potrebama zajednice. starosti majke • ne rađati poslije 35 • učiniti razmak između rađanje najmanje 2 g.u populacijama koje se razvijaju nepismenost. vremenu i razmaku između porođaja s osnovnim ciljem rođenja planirane . Cilj je podignuti stopu reprodukcije . socijalne i ostale mjere . bračna i obiteljska savjetovališta. 20 .uništavanje okoliša . uvjeti otežavaju ili čak onemogućuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemogućuju oplodnju) POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera određene zajednice kojima je svrha da se utječe na smjer i intenzitet reprodukcije stanovništva. Negativni indikatori velikog broja stanovništva: . po mogućnosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika.migracijski pritisci 1990. 2 razine: 1.ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini općine i uže zajednice planiranje obitelji obuhvaća: .nepovoljni smještaj i mogućnosti razvoja novog naraštaja ... željene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta. neznanje. porezna politika…) . u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici. zakonske.migracijska politika.treba razvijati zdr.stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece.

ponašanja (spoznaja o uzročnicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) . psiholoških i socijalnih funkcija žene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta. te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti .B. znanje se prenosi s koljena na koljeno . povod.analiza stavova i mogućnost njihovog mijenjanja su u središtu – društveno prihvaćanje . poslovicama i običajima savjeti o zdravom načinu života. sprečavanju i liječenju bolesti . sprečavanje.razvoj temeljnih postavki: .broj umrlih majki u toku trudnoće.psihodinamska teorija – S.ponašanje.motivacija – svjesna pokretačka snaga koja usmjerava naše ponašanje. prepoznaje se velika uloga osjećajnog. proučava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova 31.pretpostavka da su razni oblici ponašanja posljedica vanjskih podražaja i da se ne uče tijekom života . Watson .prosvjetiteljstvo .P. poroda i bolovanja .smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponašanja .MOTIVACIJA.polovica 17. akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjećivanjem . osnovna ideja pokreta – spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje.st. novo učenje drukčijeg ponašanja može smanjiti posljedice ranije naučenog. DEFINICIJE . te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima.širenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr.skup bioloških. u pisanim dokumentima.A. navike su bitne! .predstavnici kod nas: Andrija Štampar.veliko se značenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera. postiže unapređenje zdravlja. Pavlov. Jovanović . Reljković. ZDRAVSTVENI ODGOJ – DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI .glavni izvor znanja su ljekaruše. J. Freud.motiv – poticajni razlog.od davnina čovjek je udobrovljavao bogovima. MORTALITET MAJKI.ponašanje koje ima loše zdr. temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podražajima . razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr. NAVIKA. STAV . putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja.posljedice rezultat je pogrešno naučenog ponašanja.biheviorizam – znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponašanje .rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjećivanja na području zaštite zdravlja . pobuda za djelovanje 21 . M.zdravstveni odgoj je mjera zaštite kojom se.predstavnici: J.MATERINSTVO. osobito straha i tjeskobe .uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od šećerne bolesti) 30.

važan element.akcijska (voljna) 32. zdravstvenog radnika.sudjelovanje članova zajednice i stručnjaka zdr. novinari… . stječu se na temelju iskustva i učenja. pod utjecajem neposredne društvene okoline . njegovom ponašanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1.zdr.u zdr. svećenik. odgoj sadrži zdravstveno-odgojne elemente. medicine . moćan oblik zdr. SAVJETOVANJE .stav – razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama. OSOBNI PRIMJER . pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama.SUZAŠTITA I SAMOZAŠTITA .odgoja 2.. odgoju (u širem smislu) sudjeluju svi: obitelj. prioritetima i načinu zadovoljavanja tih potreba.osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline. njihov zadatak je da se svjesno i aktivno uključe u već postojeću mrežu.zdr.razlike u ciljevima i nositeljima programa 1.zajedno se donosi odluka o potrebama. važno je imati na umu da različite sredine imaju različite potrebe .sociodinamski pristup – načini prenošenja sadržaja postali su važniji od samog sadržaja . radnici . učitelji. da šire istine i zdravstveno provjerene postavke. UČENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE . problemima svojih članova (kao poseban oblik samozaštite/suzaštite) . službe . npr.najčešći oblik koji obavljaju zdr. razmjerno automatiziran način ponašanja u određenim okolnostima. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZAŠTITE ZDRAVLJA ..afektivna (osjećajna) .pozitivni stavovi se razvijaju prema onome što zadovoljava potrebe i interese .npr. psih. PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU . klubovi koji se bave zdr.ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom čovjeku.najvažnija opća mjera.. učenje tijekom rada . policija.navika – ustaljen.sastavnice stava: .kognitivna (spoznajna) .samozaštita je pravo i dužnost (Ustav) 2.znači razumjeti sugovornika i pomoći mu da shvati svoje ponašanje i donese odluku 22 .sudjelovanje u zajedničkom radu. naučen procesom uvjetovanja i ponavljanja . da potiču sudjelovanje . radnici . situacijama. osnovni instrument soc. a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignuća humanističkih znanosti (soc.

govor . AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI – najuspješnija metoda.usmene.jedna je od najjačih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2.mjere koje utječu na širenje zdr. ZDR. pripovjedanje.u zdr.METODA PREDAVANJA – vrlo malo povratnih informacija. aktivno učenje… 4. prihvaćene i zapamćene (za prihvaćanje/negiranje činjenica važni su stavovi) 5.zadataka . AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA . pisane.postići da si čovjek i zajednica sami mogu pomoći 33. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI – dio je društvenog i dobrotvornog rada liječnika i sestara .poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provođenju nekih zdr.širenje znanja i istina.izmjena mišljenja i iskustava.u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se šire i ponavljaju raznim putovima . film. trajni interakcijski odnos.nekoliko tipova predavanja: objašnjavanje.usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava. opisivanje. brošure.dvosmjerne metode – omogućuju povratne informacije: 1. sredstva javnog informiranja. "PROMICANJE ZDRAVLJA" 23 . punu prisutnost i onoga koji uči i onoga koji podučava . ODGOJNE MJERE . ali provođenje traži dobru pripremu i praćenje tijekom izvođenja. INDIVIDUALNA METODA – sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3.. rad. vježba. a znanje se stječe tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaćene. OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU . RAD S MALOM GRUPOM – odvija se u obliku seminara. dokazivanje.može se izvoditi u više oblika predavanja. tečajeva. rasprava . video... VJEŽBE – nužne osobito za stjecanje nekih psihofizičkih vještina.antipropaganda – stvaranje odbojnosti prema štetnom zdr. RJEŠAVANJE PROBLEMA – vrlo uspješna metoda kojom se vježba primjena znanja.jednosmjerne metode: . a može biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5.smisao: poticanje. imaju slab učinak 4. plakati. slobodna rasprava bez autoritativnog stava . povezivanje. priručnici . izlaganje. poučavanje. osvješćivanje. donošenje odluke o rješenju 3. koriste se različita sredstva: video.propagandi se nastoji sadržaje važne za očuvanje zdravlja povezati s privlačnim slikama .3 procesa: identifikacija problema. potpora samozaštitnih aktivnosti u zajednici .ponašanju 6. nagrada-kritika. najčešća metoda . tv. PROSVJEĆIVANJE . letci.

političkih i izvršnih osoba koje odlučuju 5. DEFINICIJA – PROMICANJE ZDRAVLJA .gradi se na pretpostavki da praktički u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja .definira 5 prioritetnih područja za akciju: 1. i zdr. političke/strateške ciljeve 2. preusmjeriti zdr.Povelja iz Ottawe – def.potiče vlade da promiču zdravlje putem povezivanja gosp. . održana Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja .radno mjesto. stvoriti okolinu koja potpomaže 3. razvijati osobne vještine 5. zdr.34. akciju na 2 razine: politička i tehnička 3. .naglašava praktične mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoliš .politike . hrana i prehrana – osigurati odgovarajuću količinu zdrave hrane za sve 3. promicanja zdravlja – proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje .aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom .službu . podržavati akcije zajednice 4.razvitku i institucionalnoj promjeni 4.. MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988. uključivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici 36.4 prioritetna područja zdrave javne politike: 1. bolnice..Kikbush .WHO .cilj je da se pojedincima i zajednicama omogući povećana kontrola nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje 35. unapređenje zdravlja žena – svjetski primarni promotor zdravlja 2.investicija . duhan i alkohol – glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4.zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc. izgradnja saveza i suradnje između sketora. soc. izgraditi zdravu javnu politiku 2. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE .1986. stvaranje potpomažućeg okoliša – tako da se zdravlje njeguje i štiti 24 . naglasak na org.prihvaćen je novi pristup – ambijent za zdravlje – zdrave škole.projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajedničke strateške provedbene elemente: 1..

POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA 25 . proširiti partnerstvo za zdravlje 4.naglašava bitnu vezu između zdravlja i okoline .Konferencija u Sundsvallu 1991. mobilizacija/opunomoćavanje (organizirati stanovnike da ograde područje) Konferencija u Džakarti 1997. .3 cilja: 1. zakonodavna akcija – regulacija 3. transport i srb . sandvelska piramida potpomažućih okolina 3. politika čiste vode) 2. izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6. unaprijediti društvenu odgovornost za zdravlje 2. preusmjeravanje organizacija (transformirati društvo koje provodi zaštitu) 4. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998. primjene prioritete iz Džakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja 37. povećati mogućnost zajednice i odgovornost pojedinca 5.konferencija se usredotočila na 6 područja: edukacija. . povećati investicije za zdravstveni razvitak 3. te način kako se na njih djeluje: 1.SZO pozvala sve zemlje članice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja. posao. : 1. dom i susjedstvo.7 točaka strategije za promjenu okoline koja će podržavati zdravlje: 1. izgradnja politike (npr. .uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponašanje prema okolinskim problemima.st.održavala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon održavanja prijašnjih konferencija .donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21. zauzimanje – pozvati na promjenu putem vlasti 5. akcija potpomažućih okolina . osoposobljavanje (pomoći opskrbu pitkom vodom) 7. pomoći razvitak partnerstva u promicanju zdravlja . hrana i prehrana. identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2. model za analizu strategije promocije zdravlja 2.

1995. mogli dosegnuti svoj najviši potencijal . koje će se sve više doživljavati kao okolina u kojoj se zdravo živi. suzbijanje pušenja.probleme.grad se shvaća kao složeni organizam koji živi. . započeo je 1950. zakonodavstvo.zdravi grad – unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi. unapređenju zdravlja i sprečavanju bolesti "ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I ZDRAVSTVENA SLUŽBA" 38.svaki grad može biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura. uči i radi . danas 35 gradova diljem Europe .1986. porezne i administrativne mjere.djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva političku potporu.bit projekta je koncept grada – onoga što grad jest i što bi kao zdrav grad mogao postati . akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Džakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr. prevencija (sprečavanje) bolesti 26 . promocija (unapređenje) zdravlja 2. dajući potporu jedni drugima.unapređenje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode (npr.pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986. razvoj zajednice) . organizaciju. diše.istraživanja pokazuju da programi koji unaprijeđuju školsko zdravlje mogu smanjiti uobičajene zdr. i gosp. a ne samo rezultat. te ubrzati soc. čime se željela postići osnovica za primjenu načela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini – 11 gradova (ZG). prehrana. povećati učinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva. u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadržaju kojeg se želi unaprijediti . raste i stalno se mijenja . jačanje društvene potpore osamljenih) .odgoja na lokaloj. napredak svake zemlje .cilj: povećati broj škola koje će se moći nazvati i "škole koje promiču zdravlje" tj.podrazumjeva proces. SVRHA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 1.promicanje zdravlja djece putem škole je dugogodišnji zadatak SZO. nacionalnoj."ŠKOLA KOJA PROMIČE ZDRAVLJE" . zaštita na radu. SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomoć milijardi djece da nauče o zdravlju" .POKRET "ZDRAVI GRAD" .prosvjećivanje i obrazovanje. škole u kojima će se stalno podupirati zdrav život. regionalnoj i svjetskoj razini . preusmjeravanje politike prema pravičnosti. te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapređenju .najbolji pozitivan učinak na zdravlje dobiva se zajedničkim djelovanjem na bitne faktore koji utječu na zdravlje u određenim prilikama (stanovanje.

nepušenje. faza bolesti .ponekad se u istom smislu govori o: 1. pravodobno otkrivanje bolesti radi učinkovitog liječenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog) 39.npr. imunizacija.stanja (potreba) i zdr. da se može uspješno intervenirati 27 . odgoj i obrazovanje.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) .(pre) patogeneza – latentna – 1.sprečavanje bolesti i oštećenja – specifične mjere. faza latentnih bolesti – cilj je što ranije prepoznati fazu latencije (npr.najčešći ishod je ozdravljenje. preventivne – imaju za cilj sprečavanje nepovoljnog zdr.poboljšanje kondicija . osobna higijena.1. pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI .3. otpornost faza bolest komplikacije SPEKTAR MJERA: . protektivna hrana.prema cilju dijele se na: 1.za akutne bolesti . aktivnim mjerama – poduzimaju se na inicijativu stručnjaka i koje su preventivne 2.sa stajališta suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera sprečava pogoršanje tijeka bolesti. invalidnosti.stanja 2. rekreacija i fizička kultura . ali kod kroničnih bolesti je to teško. faza . umjereno piće. gdje se zna uzrokposljedica .čuvanje i unapređenje zdravlja – razvitak tjelesnih i duševnih potencijala . suzbijanje pretilosti . oštećenja zdravlje .pravodobno otkrivanje i intervencija – rano. sistematskim pregledom) .ishod – bolest se može prekinuti u bilo kojoj fazi .npr. zdravi uvjeti života.znakovi – razvijena – pogoršanje – trajna ošteć. samozaštita. kurativne – svrha im je liječenje i skrb .inkubacija (početak) od ulaska uzročnika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti .zaraza -> 1.nakon latencije slijedi 1. pasivnim mjerama – koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne .za kronične bolesti . MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I TIJEK BOLESTI .standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr. pa dolazi do smrti.

programi su usmjereni najviše na pojedince skupine subjekata . RAZLIKE IZMEĐU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREĐENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA .vođenje računa o spletu svih zdravstvenih problema .laičke udruge.potpuno liječenje. osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i široj okolini . poboljšavanje rutinske dijagnostike . svatko ima pravo na zdrav život i okoliš 28 . opremom i metodama rade na unapređenju zdravlja.medicinski model . praćenje epidemijske situacije.statički pristup 41.npr.vođenje računa o specifičnoj patologiji. sprečavanje nesposobnosti – lijekovi..stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju – socijalna rehabilitacija 40. lokalne.raznolika i međudopunjavajuća strategija .disciplina .osposobljavanje funkcija medicinskim metodama – medicinska rehabilitacija . suzbijanje straha.putem programa se proučavaju promjene u zdr. ZDRAVSTVENA SLUŽBA . liječenju i rehabilitaciji bolesnika 42. osposobljavanje za samopregled. kontinuitet u liječenju.zdravlje – odsutnost bolesti . pravo svakog čovjeka na zdravlje – ustavno jamstvo.usmjerenost na najugroženije skupine u pučanstvu .pristup posredništva i osposobljavanja . sistematski pregledi.zdravlje – pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti .preventivni programi su predmet zanimanja stručnih skupina pojedinih zdr.usmjerena prema ciljanim skupinama . skupine građana.rehabilitacija i sprečavanje invalidnosti . dijagnostici.poticajne mjere koje se pružaju svom pučanstvu .direktna i uvjeravajuća strategija . njega). općinske i županijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja . sprečavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju.osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto – profesionalna rehabilitacija .društvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifičnim sredstvima. te strategija jednog udarca .izrazito dinamički pristup PREVENCIJA BOLESTI .stanju građana . NAČELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1.usmjerenost ka pučanstvu u njegovom cjelokupnom okolišu . drugi oblici zaštite (dijeta.

poljoprivrednim) jer utječu na zdravlje pojedinca i populacije 43. administrativne i pomoćne službe . opće/obiteljske medicine 2. primjena dispanzerske metode rada – naglasak na prevenciji 3. primjena timskog rada – timski rad (WHO) je metoda koja omogućuje nekolicini osoba sa zajedničkim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste međusobnim upotpunjavanjem vještina i iskustva – najčešći način rješavanja zdrav.voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5. ginekologije 4.rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6. aktivna suradnja stanovništva . patronažne službe . privatnih praksa .u domu zdravlja može postojati još i: 7. suradnja s drugim djelatnostima . kod nas .dozvola za prof. primjena zdravstvene medicine – 2 zadatka: a) trajno kritičko praćenje.3 elementa: a) prihvaćanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr. fizička terapija i rehabilitacija 10.2. stomatološke 6. ali organizacijski pripadaju županijskom zavodu za javno zdravstvo .surađivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim.može u tom sastavu imati i polikliničko-specijalističke jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadležnoj općoj bolnici (ako je potrebito) 29 . medicina rada 8.praćenje stručne literature 4.problema . ocjenjivanje i usavršavanje vlastite prakse (osobito zbog nadrilječništva) b) trajno usavršavanje i praćenje stručnih dostignuća – medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se . ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA .te su službe najčešće organizirane u obliku tzv.dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zaštite u lokalnoj zajednici putem službi: 1. te školska medicina smještene su također u DZ. hitne medicine 5. pedijatrije 3.zaštiti 6.higijensko-epidemiološka i soc.akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donošenju odluka o zdr.tim obuhvaća različite stručne profile . klinički laboratorij 9. "zakupa".g. služba.primarna zaštita .-med.

preopterećenost.. anesteziologija) .stanja stanovništva .zaštite. financiranje.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni liječnici za određene poslove. dijagnostiku 2.te zadatke obavljaju županijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu službu kojoj je na čelu Hrvatski zavod za javno zdravstvo .problemi: troškovi.bolnička djelatnost . liječenje i rehabilitaciju 3. često privremeno dok se ne specijaliziraju .ustanova koja putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zaštitu koja obuhvaća: 1. gerijatrijske) 2.sekundarna zaštita – specijalističko-konzilijarna djelatnost . te druge djelatnosti (radiologija. pedijatriju ginekologiju i porodništvo. rad na medicinskim istraživanjima 4.radnici – dr. na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr. pojavu i širenje zaraznih i nezaraznih kroničnih bolesti 3. ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO .sustava postoje 102 DZ – na primarnoj razini to je najniža ustanova .85% problema mora se riješiti na toj razini. surađuju s međunarodnim organizacijama i ustanovama 6. sudjelovanje u praćenju i proučavanju zdr.stanje stanovništva 2. zdr. kirirgiju.reformom zdr.provodi poliklinički rad putem specijalističkih ordinacija . prate i istražuju zdr. utjecaj ekoloških faktora na zdravlje 4.bolnice mogu biti: 1. mora biti dostupna 44. vode zdr.u bolnicama rade liječnici specijalisti.specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1. mora imati kontinuitet zdr.glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis . i dr. OPĆE – ima najmanje jedinice za unutrašnje bolesti.statistiku 5.radnika 5. provode istraživanja .djelatnost zdravstvenih zavoda: 30 . SPECIJALNE – liječenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od određenih skupina bolesti ili određenih dobnih skupina ( dječje. dužina liječenja 45.funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemioloških odjela u domovima zdravlja . ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA . smanjivanje kreveta.

psih. 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima živi 2/3 ukupnog stanovništva . 3.radnika na 1000 stanovnika.broj liječnika na 1000 st. pomoćno osoblje 2.zaštitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -liječnici. zaštita i njega kroničnih bolesnika . pa se procjenjuje da će to biti najtraženija struka – razlozi: starenje populacije. 4.tercijarna razina – uz sekundarnu obuhvaća i: 1.zaštiti rade radnici sa završenom zdr. i bolničkih djelatnosti 2. zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st. pravnici) .radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr.školom i ostali radnici (soc. Italija 5.-97.-konz. naglasak na čuvanju i unapređenju zdravlja. 20% svjetskog stanovništva nema mogućnost korištenja zrd.zaštite iz spec.radnici. savjetovanje zdravih .WHO preporučuje smanjenje upisa na med.5% . održavanje i povećanje visokog obrazovnog standarda.1.u RH 51000 zaposlenih zdr. kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara 46.sestara radi u svijetu. znanstveno-istraživački rad 3.u razvijenim zemljama smatra se da se školuje previše zdr. ped.djelatnika u zdravstvu.zaštita. SSS i viša 65. pružanje najsloženijih oblika zdr. sve je veći broj nezaposlenih liječnika (150200 000) . .radnika "brain drain"= odljev mozgova . 4 milijuna med.5 milijuna liječnika. a razmjerno više sestara . srednje stručno 31 . psih. u RH 1 na 250 st.zaštiti radi preko 5% svih zaposlenih.fakultete.u RH 2-3 zdr. AIDS i druge kronične bolesti.zemlje u razvoju 1 na 6000 st.sustav obrazovanja: 1. Turska 1..2.na zdr.potpora.zaštite .). javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zaštite mentalnog zdravlja .zaštiti sve većeg broja stručnjaka različitih profila .sestara premalo. medicinske sestre.u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se liječnici platili. 37% VSS. babice – posljedice neravnomjerne raspodjele zdr. 2. a za zdr. izvođenje nastave za izobrazbu zdr. danas u direktnoj zdr.3 .) podaci: RH 2. 2/3 u razvijenim zemljama..radnika .5 .općenito se smatra da je med.trend je povećanje stručnosti i sudjelovanje u zdr.obuhvaća djelatnost klinika.najrazvijenije zemlje imaju manje liječnika (1 na 350 st. (1993. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH .1 .

prehrana (masti – lipidi. kolesterol.zakupci – nemaju svoj vlastiti prostor.g. može i ne mora imati zaposlenike . KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM .u RH u općoj praksi od ukupnog broja zaposlenih liječnika 1/3 je liječnika specijalista opće/obiteljske medicine 47.faktori rizika: 1.) 2.mora imati ugovor sa HZZO-m "IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48. vlasništvo druge osobe/organizacije. poslijediplomski – znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. na 1.sestru . prostor i oprema – osobno vlasništvo. dob. način poslovanja i organizacije rada . više stručno 4. on je poslodavac.po zakonu je obrtnik .javna služba – neizravno putem osiguranja 4.) .mjestu .-4. pušenje 4.3. spol (muškarci češće. specijalizacija (3.preko 50% uzrok smrti. oprema. način plaćanja liječničkog rada . alkohol 32 .g. pretilost) 3. ravnatelj 3. državno vlasništvo 2. dob 60. RAZLIKE IZMEĐU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUŽBE 1. način plaćanja usluga . u javnoj službi to radi npr.javna služba – "glavarina" . pripravnički staž 6.može i ne mora imati ugovor sa HZZO-m .privatna praksa – vlastiti prostor. suvlasništvo.društ.zaštite i paušalno plaćanje . povišeni krvni tlak 5. o pružanju primarne zdr.mora imati zaposlenike – med.privatnik – "cijena × usluga" . nalaze se u Domu zdravlja.privatni djelatnik je za to sam odgovoran.-69. oprema nije njihova .privatno – izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaćanju s osig.privatnici s ugovorom s HZZO-m plaćaju se na isti način kao i javno zdravstveni djelatnici . fakultetsko 5.

oslabljelo srce.zdravlje – odsutnost bolesti.primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo . smanjenje volumena krvne žile. očituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duševnih poremećaja 3. psihosocijalnih i socijalnokulturnih čimbenika 2.vrste bolesti: 1. zaboravljajući na nedjeljivost zdravlja te međuzavisnost duševnog.duševno zdravlje je sposobnost rješavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju. nasljeđe . već se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih čimbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duševne poremećaje . usmjerava pažnju na 2 vrste pojava: 1. a u okvirima svoje tradicije i kulture . postoji uvijek bez obzira na bolest 4.6. tjelesnog i društvenog života 2. ne može pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris – čovjek još nema oštečenje srca. vjerovanje da se zdravlje i bolest međusobno isključuju .sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje još nisu bolesne . dovodi do povišenja krvnog tlaka 2. inzult – moždani udar – moždana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnuće krvnih žila u mozgu 49. stres 8. ludost i zloća gotovo sinonimi.unapređenje duševnog zdravlja – planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice. u prihvaćenom uvjerenju da duševno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno. nefunkcionalan a) miokardiopatija – vezano uz srčane mišiće. pa je teško ostvariti strategiju programa unapređenja i zaštite duševnog zdravlja .etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata. zamka u vjerovanju da su duševna bolest.određivanje duševnog zdravlja: 1. no ono je slabo 3. trajni utjecaj fizičkih.ne smije se čekati na rezultate istraživanja. kratkoročne iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosječnih potreba pojedinca tzv. arteroskleroza – stanjenje tj. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7..tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produži život . te ih je nemoguće razlučiti i definirati . krizna stanja 33 . MENTALNO/DUŠEVNO ZDRAVLJE . proizlazi iz 1. infarkt – dio srca ostaje bez krvi.

sprečavanje duševnih poremećaja: 1.. ranu pravodobnu dijagnozu i uspješno liječenje 3. promjene na koži. sekundarna prevencija – obuhvaća postupke koji će skratiti razdoblje bolesti ili oštećenja. AIDS (HIV INFEKCIJA) .stupanj bolesti). a kod muškaraca upala mokračne cijevi. GENITALNI HERPES 34 . a odatle na ostale organe (3.uspješno se liječi antibioticima 3. proljev 5. zajedničkom uporabom igala.mj. nakon infekcije).uzročnik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i može zahvatiti sve dijelove tijela . gubitak težine. SIFILIS (LUES) .g.pregledi. kod žena dolazi do upale vrata maternice. 50. . tercijarna prevencija – obuhvaća mjere usmjerene prema ograničenju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oštećenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izliječiti . zahvaća samo organe sa sluznicom . otečeni limfni čvorovi.širi se spolnim kontaktom. ako se ne liječi bolest se proširi na kožu (2. nakon zaraze . uspješno se liječi antibioticima.najčešće: alkoholizam.prevencija: redoviti gin. a može biti i bez simptoma . te ograničiti posljedice.-6. spriječiti njihovo širenje. kondomi 4.tj. depresija.. porod. PTSP. noćno znojenje. sluznici usta.. . uzročnik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite.-10.razdoblje bez simptoma može trajati od 6. liječiti oba partnera 2.stupanj bolesti) i to na mozak i leđnu moždinu. GONOREJA . primarna prevencija – sprečavanje određene bolesti ili oštećenja 2. te sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće. uzrokujući teška oštećenja i smrt .sindrom stečene imunodeficijencije. CLAMIDIA .liječenje antibioticima (oba partnera) .. vrste.neliječenje kod žena može dovesti do trajne neplodnosti. preko krvi.inficiranost se utvrđuje HIV testovima nakon 2.prenosi se spolnim kontaktom.mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog čira (oko 3tj.bakterijska infekcija genitalnog područja . dugotrajni suhi kašalj. poroda i dojenja .mentalna retardacija – nasljeđe.simptomi: umor.. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1.najproširenija spolna bolest naročito kod adolescenata. uzročnik je bakterija gonokok. shizofrenija. slabi imunološki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti .

. ali virus trajno ostaje u tijelu. nanošenju boli. pronalaziti rizične sredine.radnika ocjenjuju kao dobri ili zli . ponižavanju. i 3. promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice .nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela. ali i o ranjavanju i ubijanju . ucjene. straha. NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM . ali se antivirusnim sredstvima mogu ublažiti simptomi.HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa. ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE . rak.ETIKA je nauka o moralu .st..žrtve su oni koji stradaju.MORAL je sustav predodžbi o dobru i zlu u društvenoj svjesti . zastrašivanju.žrtve treba pravno i djelotvorno zaštititi i pomoći im .radi se o primitivnom iživljavanju snage i moći nad žrtvama.infekcija najčešće ne pokazuje simptome. . neplodnost. često ostaju nepoznate (zbog srama..uspješni oblici pomoći: dežurstva uz telefon. a obično je riječ o fizičkoj prisili. 35 . ali i dodirom . ili ne traže pomoć).posljedice: teška upala reproduktivnih organa.pri sprečavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno. te izaziva upale..pr.MEDICINSKA ETIKA je skup načela i pravila prema kojima se postupci liječnika i drugih zdr.n.poseban oblik nasilja je zlostavljanje – prisiljavanje na određene postupke protiv volje i želje žrtve. osiguranje privremenog smještaja za žrtve nasilja.teška upala (bolest) jetre . nastala u Grčkoj između 5. maltretiranju. "MEDICINSKA ETIKA" 52.e.prenosi se spolnim kontaktom..nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili čak čitav društveno-politički sustav . a na temelju hijerarhijske moći. kažnjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se spriječi ponavljanje . smanjiti učestalost izbijanja mjehurića i skratiti njihovo trajanje 6. od 4 incidenta samo 1 biva poznat . identificirati nasilnika. smrt 51. HEPATITIS B .

na početku kršćanstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja počinje veličanjem Boga Oca i Isusa Krista . okrutnim i ponižavajućim postupcima ili kaznama u odnosu na zatočeništva i utamničenja 7. zakon . liječnik.humanizam je osnova liječničke obveze i tu vrijednost se ne smije prekršiti ni pod koju cijenu .) SMU – upute o radu liječnika prilikom kliničkog istraživanja 4. zaštita pacijenta od društvene nepravde. načelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. epidemije. Crveni križ i druge org.radnicima 7.) SMU – rad psihijatara 8. ETIČKI KODEKSI 1.) – Međunarodni sud u Nirnbergu i etički principi eksperimentiranja na ljudima 2. Pravila medicinskog ponašanja u slučaju rata – SZO. ne nanosi štetu 3.59 djela razrađeni tadašnji etički aspekti medicinskog rada. načelo suradnje i dobrih odnosa među zdr. načelo stalnog učenja i usavršavanja 54. obveza istinitog obavještavanja bolesnika.) SMU – odnos liječnika prema torturi i ostalim nehumanim.nabraja se ispravno i neispravno ponašanje liječnika. Deklaracija iz Osla 1970. zaštita bolesnika i ranjenih u ratu. život je najveća vrijednost i najveće dobro 2. . Tokijska deklaracija (1975. NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA . Nirnberški zakonik (1947. njegove opće dužnosti i obveze . Helsinška deklaracija (1964. zaštita bolesnika od nadrilječništva 4.) SMU – o terapeutskom abortusu 6..) SMU – određenje vremena smrti 5. Havajska deklaracija (1976. načelo prava i obveze svih ljudi 6. umijeće. poštivanje ljudskog života od samog začetka 53. Deklaracija iz Sidneya (1968.etički principi u medicini temelje se na općem moralu: 1.) – Svjetsko medicinsko udruženje (SMU) 3. Međunarodni kodeks medicinske etike (1949. jednakost pacijenata i čuvanje tajne.g.industrijska revolucija – novi kodeksi – etika se više ne usklađuje sa religijom . zabrana spolnog iskorištavanja pacijenta. upute. "zakletva".liječnička tajna. 55.najvažnije je zdravlje pacijenta. čini dobro. načelo istinitosti i povjerenja .danas se polaže Ženevska zakletva 1948. ETIČKI IZAZOVI DANAŠNJICE 36 .

početak života – umjetna oplodnja. iskorištavanje ljudskog fetusa za istraživanja. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapređenju nije monopol liječnika. u kojoj će liječnik tražiti bolesnika. a ne laboratoriji i ordinacije. terapijski pokusi. prijava bolesti. 5.psihokirurgija . sažeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene službe u 10 točaka: 1. kloniranje. 9. Pitanje narodnog zdravlja od većeg je ekonomskog nego humanitarnog značaja. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika između ekonomski jakih i slabih. Glavno mjesto liječničkog djelovanja su ljudska naselja.obvezne mjere zdr. objavljivanje rezultata pokusa na ljudima .transplantacija tkiva . mjesta gdje ljudi žive.zaštite / informatika – cijepljenje.zakon .piramida u donošenju odluka .pokusi na čovjeku – informirana suglasnost. nego se s njim treba da bave svi bez razlike.deontologija . sterilizacija. abortus. 37 . jer ga ekonomska ovisnost sprečava u glavnim njegovim zadacima 6.su eutanazija i pobačaj. socijalna terapija je sredstvo koje ga može dovesti do pravog uspjeha.etika . Važnije je obavještavanje naroda od zakona.g. Liječnik treba da je uglavnom socijalni radnik. prisilna hospitalizacija. transplantacija organa. a ne bolesnik liječnika. zatim prisilna hospitalizacija (72h) . 10. jer se samo na taj način može u našem staranju da uhvati sve veći broj onih. 4. 3. čije zdravlje treba da čuvamo. sprečavanje genetskih poremećaja . Samo ovom zajedničkom suradnjom može se unaprijediti narodno zdravlje. Najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaćanje o zdravstvenim pitanjima.. Liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku. obvezni pregledi. Liječnik treba da je narodni učitelj. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju. kloniranje. 7. s individualnom terapijom ne može mnogo da postigne. kompjuterizacija medicinskih podataka . 2.moral .ekologija Andrija Štampar je 1926. 8.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful